*P/5590741*

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
Na temelju lanka 15. stavka 5. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 149/09, 12/10, 50/12 i 120/12) i lanka 4. stavka 1. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proiz voda (Narodne novine, br. 32/10) ministar poljoprivrede donosi:

TEHNOLOKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU POVRA ZA 2013. GODINU

SADRAJ UVOD 1. NAJMANJA OBRADIVA POVRINA 2. OBRADA TLA 3. GNOJIDBA 3.1. Gnojidba organskim gnojivom 3.2. Gnojidba makrohranjivima 3.3. Gnojidba duikom 4. NAVODNJAVANJE 5. SORTE 5.1. Izbor sorti 5.2. Sjeme i presadnice 6. LOKACIJA 7. PLODORED I PLODOSMJENA 8. PROIZVODNJA U ZATIENIM PROSTORIMA 9. BERBA 10. SKLADITENJE 11. ZATITA POVRA OD TETNIH ORGANIZA 11.1. Zatita povra od bolesti 11.1.1. Zatita povra na otvorenom 11.1.2. Zatita povra od bolesti u zatienom prostoru 11.2. Zatita povra od tetnika 11.3. Zatita povrarskih kultura od korova 11.3.1. Openito o problemu suzbijanja korova u povrarstvu 11.3.2. Suzbijanje korova u zatienom prostoru 11.3.3. Suzbijanje korova kod uzgoja na otvorenom prostoru 11.4. Administrativne mjere primjene sredstava za zatitu bilja (SZB) 11.5. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja 12. ZATITA RAJICE 12.1. ZATITA RAJICE OD BOLESTI 12.2. ZATITA RAJICE OD TETNIKA 12.3. ZATITA RAJICE OD KOROVA 13. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA 13.1. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD BOLESTI 13.2 ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD TETNIKA 13.3. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD KOROVA 14. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA 14.1. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA OD BOLESTI 14.2. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA OD TETNIKA 14.3. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA OD KOROVA 15. ZATITA GRAHA 15.1. ZATITA GRAHA OD BOLESTI 15.2. ZATITA GRAHA OD TETNIKA 15.3. ZATITA GRAHA OD KOROVA 16. ZATITA GRAKA 16.1. ZATITA GRAKA OD BOLESTI 16.2. ZATITA GRAKA OD TETNIKA 16.3. ZATITA GRAKA OD KOROVA

5 5 6 6 7 11 15 15 15 16 16 17 19 19 19 20 20 20 21 22 25 25 26 26 30 31 32 32 34 39 40 40 42 47 47 47 49 54 55 56 56 57 58 59 59 60
2

17. ZATITA BLITVE I CIKLE 17.1. ZATITA BLITVE I CIKLE OD BOLESTI 17.2. ZATITA BLITVE I CIKLE OD TETNIKA 17.3. ZATITA BLITVE I CIKLE OD KOROVA 18. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE 18.1. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD BOLESTI 18.2. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD TETNIKA 18.3. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD KOROVA 19. ZATITA KUPUSNJAA 19.1. ZATITA KUPUSNJAA OD BOLESTI 19.2. ZATITA KUPUSNJAA OD TETNIKA 19.3. ZATITA KUPUSNJAA OD KOROVA 20. ZATITA MRKVE 20.1. ZATITA MRKVE OD BOLESTI 20.2. ZATITA MRKVE OD TETNIKA 20.3. ZATITA MRKVE OD KOROVA 21. ZATITA CELERA 21.1. ZATITA CELERA OD BOLESTI 21.2. ZATITA CELERA OD TETNIKA 21.3. ZATITA CELERA OD KOROVA 22. ZATITA PERINA 22.1. ZATITA PERINA OD BOLESTI 22.2. ZATITA PERINA OD TETNIKA 22.3. ZATITA PERINA OD KOROVA 23. ZATITA PAROGA 23.1. ZATITA PAROGA OD BOLESTI 23.2. ZATITA PAROGA OD TETNIKA 23.3. ZATITA PAROGA OD KOROVA 24. ZATITA PINATA 24.1. ZATITA PINATA OD BOLESTI 24.2. ZATITA PINATA OD TETNIKA 24.3. ZATITA PINATA OD KOROVA 25. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA 25.1. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD BOLESTI 25.2. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD TETNIKA 25.3. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD KOROVA 26. ZATITA HRENA 26.1. ZATITA HRENA OD BOLESTI 26.2. ZATITA HRENA OD TETNIKA 26.3. ZATITA HRENA OD KOROVA 27. ZATITA PRESADNICA POVRA OD PARAZITA IZ TLA 28. ZATITA POVRA OD TETNIKA U TLU

61 61 61 63 64 64 65 68 68 68 69 73 74 74 75 76 77 77 77 78 78 78 79 80 80 80 81 82 82 82 82 85 85 85 86 88 88 88 89 92 92 93

POPIS TABLICA

Tablica 1. Tablica 2. Tablica 3. Tablica 4. Tablica 5. Tablica 6. Tablica 7. Tablica 8.

Klase opskrbljenosti tla fosforom ovisno o pH-vrijednosti tla i kalijem ovisno o teksturi tla Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povra na otvorenom Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povra u zatienom prostoru Vrijednost etvenih ostataka nekih kultura za sljedeu sjetvu/sadnju Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) na otvorenom Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) u zatienom prostoru Potronja duika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povra na otvorenom Potronja duika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povra u zatienom prostoru Ogranienja u plodoredu u integriranoj proizvodnji povra na otvorenom Ogranienja u plodoredu prilikom integrirane proizvodnje povra u zatienom prostoru Popis organizama za bioloku zatitu povra od tetnika u zatienom prostoru

7 7 8 9 11 12 12 14

Tablica 9. Tablica 10. Tablica 11.

17 18 24

UVOD
Integrirana proizvodnja povra (u daljnjem tekstu IPP) je sustav uzgoja koji podrazumijeva uravnoteenu primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i toksikolokih imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama. Cilj integrirane proizvodnje povra je proizvodnja pri kojoj se vodi rauna o: smanjenju oneienja tla, vode i zraka, odnosno uvanju okolia i prirodnih stanita, uvanju i poticanju plodnosti tla, uvanju i poticanju bioloke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije, optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikoloka svojstva hrane, zatiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zatitu bilja, ekonomskoj odrivosti sustava proizvodnje.

1. NAJMANJA OBRADIVA POVRINA

Minimalna ukupna povrina pod povrem za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji, mora biti 0,25 ha na otvorenom ili 0,10 ha u zatienim prostorima.

2. OBRADA TLA
Zahtijevane mjere: obrada tla usmjerena na zatitu i poboljanje plodnosti tla, odravanje dovoljne koliine humusa, odnosno uravnoteene bilance humusa u tlu, osiguranje razliitog i uravnoteenog plodoreda, odravanje odgovarajueg pokrova prije proljetnih kultura u podrujima s velikim rizikom od ispiranja. Zabranjuje se: ostaviti tlo nepokrivenim tijekom vegetacijskog razdoblja, a u periodu 15. studeni do 15. veljae mora se provoditi grubo oranje na zimsku brazdu ili zaoravanje strnita ili ostavljanje strnita na poljoprivrednim povrinama ili prekrivanje povrina malem, obrada zamrznutog tla (iznimka mogu biti tla zamrznuta do 30 % uobiajene dubine obrade),tla zasienog vodom, poplavljenog ili prekrivenog snijegom (osim prilikom berbe kulture) obrada tla koja moe uzrokovati eroziju, kemijska sterilizacija tla, otvoren sustav hidroponske proizvodnje povra u zatienu prostoru. Preporuuje se: sprjeavanje erozije na terenima nagiba od 15 % ili vie obradom tla na nagnutoj povrini popreno na pad terena, ili postavljanjem terasa, sprjeavanje zbijanja tla, plitka obrada tla; dublje oranje (25 do 30 cm) dozvoljeno u posebnim sluajevima, dubinsko rahljenje pri optimalnoj vlazi tla, izbjegavanje ugara tla zimi (neposijane povrine zimi), obrada koja odrava strukturu tla.
5

3. GNOJIDBA
Pri planiranju gnojidbe je potrebno uzeti u obzir: rezultate analize tla, iznoenje biljnih hranjiva obzirom na planirani prinos, stupanj iskoritenja hranjiva iz gnojiva, gnojidbu organskim gnojivima u prethodnim godinama te nain i vrijeme gnojidbe. Optimalan rast biljaka mogu je samo pri dovoljnoj i uravnoteenoj opskrbi biljke lako dostupnim hranjivima. To se osigurava kombinacijom organsk e i mineralne gnojidbe uz sljedea naela. Zahtijevane mjere: opskrba glavnim hranjivima mora se temeljiti na podacima kemijske analize tla koja se provodi u zatienim prostorima jednom godinje i najmanje svake 3. godine na otvorenom, poznavati reakciju kulture na organsku i mineralnu gnojidbu, Nmin analizu provesti jedanput godinje pred poetak vegetacije ili nakon berbe zadnje kulture, gnojidbu duikom pri ukupnoj potrebi iznad 80 kg/ha podijeliti u obroke, bilanca ukupnih hranjiva ukljuuje hranjiva iz organske i mineralne gnojidbe, organske tvari je potrebno kompostirati tako da iscijeena voda ne moe otjecati u podzemne vode, najvea ukupna koliina upotrijebljenog duika iz mineralnih gnojiva moe biti 170 kg/ha godinje, osim za povre koje je posebno oznaeno u tablicama 7. i 8., za koje najvea koliina koritenog duika iz mineralnih gnojiva moe biti 200 kg/ha godinje, obrazloiti poveani unos fosfora i kalija u tlo (za vie od 10 % od preporuene vrijednosti za ciljani prinos). koristiti i evidentirati anorganska i organska gnojiva poznatog kemijskog sastava (najmanje za hranjiva N, P i K), potivati preporuke za gnojidbu kako bi se postigla optimalna raspoloivost i iskoritenje hranjiva, izraunati i provoditi kalcizaciju iskljuivo na temelju analiza provedenih u osposobljenim laboratorijima te koritenjem suvremenih metoda izrauna potrebe u kalcizaciji. Zabranjuje se: primjena otpadnog i obraenog mulja, primjena duinih gnojiva izvan razdoblja uzgoja, viekratno prekoraivanje graninih vrijednosti Nmin u dvije uzastopne godine poslije berbe, 1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim povrinama bez obzira na pokrov od 15. studenog do 15. veljae; 2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po povrini bez unoenja u tlo na svim poljoprivrednim povrinama od 1. svibnja do 1. rujna. Preporuuje se: unos hranjiva prilagoditi razini opskrbljenosti tla i potrebama kulture, u proraunu gnojidbe uzeti u obzir hranjiva iz organske tvari u tlu (ostaci predusjeva, humus), odabir odgovarajuih formulacija gnojiva zbog sprjeavanja nakupljanja pojedinih hranjiva (npr. fosfata), te odgovarajuih oblika gnojiva zbog vee uinkovitosti, sprjeavanje npr. fiksacije hranjiva, volatizacije, ispiranja, prednost dati fertirigaciji zbog viekratnog dodavanja manjih koliina gnojiva, gnojiva primijeniti ravnomjerno uz precizno potivanje doze, neobraene povrine izuzeti iz gnojidbe, uzeti u obzir sadraj hranjiva u vodi za navodnjavanje.

3.1. Gnojidba organskim gnojivom Organska gnojiva mogu pomoi u poboljanju plodnosti tla poveanjem organske tvari, hranjivih tvari i poboljanjem kapaciteta zadravanja vode i smanjenje od erozije. Za sva stajska gnojiva i kompost potrebno je osigurati uvjete koji u potpunosti onemoguavaju ocjeivanje tekue komponente gnojiva (bez obzira na porijeklo vode koja u gnojivima otapa dio hraniva), i to ne samo tijekom mikrobiolokih procesa dozrijevanja, ve od dopremanja na gospodarstvo ili izvoenja iz staja, pa sve do primjene po poljoprivrednim povrinama. Navedene uvjete mogue je osigurati jedino na ureenim povrinama nepropusnim za vodu uz jame za sakupljanje ocjedne vode. Hranjiva iz svih organskih gnojiva treba uraunati u bilancu hranjiva u tlu uz procjenu dinamike razgradnje gnojiva, koja je bra na teksturno lakim, a sporija na teksturno teim tlima. Pri planiranju plodoreda potrebno je uzeti u obzir i utjecaj plodosmjene na promjenu raspoloivosti hranjiva, te pozitivan uinak zelene gnojidbe na poveanje raspoloivosti hranjiva u oraninom sloju tla. 3.2. Gnojidba makrohranjivima Za pristupanost svih hranjiva, a osobito fosfora i mikroelemenata presudnu ulogu ima reakcija tla. Stoga se pH reakcija tla i koliina raspoloivih biogenih makro hranjiva (N, P 2O5, K2O), sekundarnih hranjiva (Ca, Mg) te po potrebi mikrohranjiva (Fe, Mn, Zn, Cu, Mo, B) i aktivnog vapna odreuje standardnim analizama za tlo.

Tablica 1. Klase opskrbljenosti tla fosforom ovisno o pH-vrijednosti tla i kalijem ovisno o teksturi tla Klasa opskrbljenosti A B C D E Vrlo slabo Slabo Dobro Bogato Vrlo bogato mg P2O5 u 100 g tla pH < 6 <5 5 - 12 12 - 20 20 - 30 > 30 pH 6 <8 8 - 16 16 - 25 25 - 45 > 45 Lako <8 8 - 16 16 - 25 25 35 > 35 mg K2O u 100 g tla Srednje < 12 12 - 20 20 - 30 30 - 45 > 45 Teko < 15 15 - 25 25 - 35 35 - 60 > 60

Tablica 2. Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povra na otvorenom Kultura PAROGA BROKULA KELJ PUPAR TIKVE (jestive, grmolike) TIKVE (jestive, puzajue) RADI ZA POSPJEIVANJE CVJETAA LUK ENJAK CRNI KORIJEN LUK VLASAC P2O5 kg/ha 50 80 50 55 115 40 70/80 75 90 45 70 K2O kg/ha 150 220 190 210 420 110 300 180 150 150 250 MgO kg/ha 60 30 65 25 55 10 35 25 15 10 15 CaO kg/ha 40 70 25 85 210 30 65 35 25 64 54 Prinos t/ha 5,0 20,0 12,0 40,0 100,0 30,0 30,0 50,0 4,5 20,0 50,0
7

ENDIVIJA GRAH KELJ GRAAK HREN ANIS KINESKI KUPUS KORABICA KOMORA MRKVA (skladitenje) MRKVA (mlada) KRASTAVAC ZA KONZERVIRANJE MATOVILAC TIKVE GOLICE PAPRIKA RAJICA PASTRNJAK PERIN (korjena) PERIN (lista) PORILUK RABARBARA RADI GLAVATI RADI ZA VIEKRATNU BERBU CIKLA ROTKVA ROTKVA, IZDUENA KORIJENA ROTKVICA KUKURUZ EERAC SALATA (batavia) SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) PINAT VISOKI GRAH CELER KUPUS (skladiteni, svjei) KUPUS (za preradu)

40 40 80 40 55 35 60 45 25 90 84 65 15 80 45 60 80 45 45 63 125 30 50 62 50 60 30 95 40 33 40 60 40 80 65 105

150 150 300 150 210 130 235 180 130 400 343 220 50 220 180 300 300 165 180 193 200 130 210 320 120 150 80 220 160 145 160 225 150 400 280 448

25 20 125 20 35 18 40 20 15 75 39 40 5 40 30 22 22 13 15 17 40 40 60 30 20 25 10 50 15 16 15 30 20 25 40 64

20 200 25 105 150 55 115 85 45 110 98 220 10 180 22 38 86 72 107 86 40 20 18 43 43 50 43 150 29 35 29 75 200 115 115 184

40,0 12,5 40,0 7,5 10,0 20,0 50,0 30,0 20,0 70,0 50,0 40,0 10,0 0,6 40,0 sjeme 75,0 40,0 25,0 30,0 50,0 25,0 20,0 40,0 40,0 40,0 50,0 15,0 16,0 32,5 40,0 40,0 25,0 2,5 50,0 suho 50,0 sjeme 80,0

Tablica 3. Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povra u zatienom prostoru Kultura PATLIDAN KORABICA KRASTAVCI PAPRIKA RAJICA (kratko razdoblje berbe) RAJICA (dugo razdoblje berbe) ROTKVA P2O5 kg /ha 50 45 250 50 45 90 60 K2O kg /ha 235 180 700 280 460 800 140 MgO kg /ha 30 20 70 40 50 100 30 CaO kg /ha 110 80 330 150 380 650 55 Prinos t/ha 17,5 37,5 300,0 55,0 110,0 250,0 40,0
8

ROTKVICA SALATA

40 30

100 130

15 15

50 30

20,0 30,0

Tablica 4. Vrijednost etvenih ostataka nekih kultura za sljedeu sjetvu/sadnju (prevedeno prema Bedarfsgerechte Dngung in Garten - und Feldgemsebau, Bundesministerium fr Land- und Forstwirtschaft, sterreich) Kultura
BOB, krmni BROKULA NISKI GRAH MAHUNAR NISKI GRAH ZRNA RADI ZA POSPJEIVANJE, RADI GLAVATI OZIMI KINESKI KUPUS, presaen, pokriven agrotekstilom

N kg/ha
30 - 40 120 - 140 75 - 115 75 - 120 40 - 60 70 - 100

P2O5 kg/ha
10 55 - 60 25 - 38 25 15 - 20 15 5-7 15 - 20 20 10 6 10 0 0 0 0 25 25 40 35 - 42 8 - 10 18 15 10 10 18 - 20 20 - 30 10 14 6 - 10 45 - 70 20 - 25 25

K2O kg/ha
30 - 50 150 110 - 140 90 - 110 45 - 50 65 22 - 30 50 - 60 70 30 - 50 30 40 - 60 0 0 0 0 120 120 160 108 - 130 35 - 50 80 60 40 - 70 35 70 - 80 80 - 135 45 60 30 - 40 200 - 300 96 - 120 120

CaO kg/ha
0 60 85 - 100 65 - 85 18 - 20 40 15 - 20 30 - 35 100 0 25 0 0 0 0 0 200 200 240 54 - 50 18 - 25 50 35 0 18 30 - 40 40 - 75 25 30 15 - 23 110 - 170 60 - 75 75

MgO kg/ha
0 20 15 - 26 15 5 - 10 6 6-8 8 - 10 16 0 5 0 0 0 0 0 30 30 35 14 - 17 7 - 10 20 15 0 8 10 - 15 15 7 8 5-8 38 - 57 16 - 20 20
9

KOPAR, KOMORA 20 - 30 ENDIVIJA 30 - 40 GRAAK 100 KRMNI GRAAK 30 - 70 SLATKI KOMORA 25 - 75 ITARICE STRNE 0 CELER, na ugaru, za zelenu gnojidbu 40 - 80 CELER, na ugaru, uz vei dio mahunarki 60 - 100 KULTURE ZA ZELENU GNOJIDBU, 30 - 60 mahunarke KULTURE ZA ZELENU GNOJIDBU,, bez 10 - 30 mahunarki KRASTAVCI ZA KONZERVIRANJE 90 - 110 SALATNI KRASTAVCI, na otvorenom 110 SALATNI KRASTAVCI, u zatienu 120 prostoru CVJETAA, rana i kasna 110 - 130 MRKVA mlada 14 - 40 MRKVA, za skladitenje 50 - 60 MRKVA, za trite u svjeem stanju 40 KRUMPIR, rani i srednje kasni 0 - 20 ENJAK 25 KELJ LISNATI 60 - 70 KELJ GLAVATI 70 - 125 KORABICA 45 PODZEMNA KORABA 55 KELJ PUPAR, odvoz cijele biljke 20 - 30 KELJ PUPAR, odvoz postranih pupova 150 - 225 KUPUS, rani 80 - 150 KUPUS, ljetni 100 - 115

KUPUS, jesenski KUPUS, za kiseljenje, rani KUPUS, za kiseljenje, kasni KUPUS, kasni, skladitenje KUPUS, crveni HREN TIKVE GOLICE MAHUNARKE, meusjetva MAHUNARKE, jednogodinje, krmne MAHUNARKE, viegodinje, krmne KUKURUZ, za zrno KUKURUZ EERAC BLITVA PATLIDAN DINJE, LUBENICE PAPRIKA RAJICA PASTRNJAK PERIN, lista PERIN, korjena PORILUK BOB, jestivi RADI GLAVATI ROTKVICA ULJANA REPICA, za zelenu gnojidbu ROTKVA RABARBARA CIKLA SALATA (''hrastov list'') SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) SALATA, crvenolisna LUK VLASAC CRNI KORJEN CELER, lista CELER, korjena CELER, rebra SOJA SUNCOKRET PAROGA, godina sadnje PAROGA, 2. godina PAROGA, 3. godina PAROGA, u rodnosti REPA PINAT PINAT, ozimi VISOKI GRAH MATOVILAC TIKVE, jestive grmolike RADI ZA VIEKRATNU BERBU EERNA REPA

100 140 100 130 140 180 140 85 120 85 80 20 60 80 - 160 0 - 20 80 - 140 35 70 - 80 55 - 105 80 - 175 72 - 120 50 30 - 70 50 42 - 60 120 60 10 - 20 10 - 30 20 - 40 50 - 75 50 - 80 20 25 - 40 25 - 30 20 50 - 70 55 - 70 10 80 - 90 55 - 90 25 - 50 0 - 20 5 25 30 46 - 55 25 32 - 50 40 - 50 120 - 135 10 - 20 60 - 90 40 30 - 60

25 35 25 35 40 45 35 25 25 25 0 0 0 20 55 10 22 - 25 15 - 32 20 - 44 30 16 18 - 24 12 8 - 12 85 15 0-5 20 8 - 10 0 8 5 7 7 5 35 12 - 15 3 24 20 10 20 1-2 7-8 9 14 - 16 6 8 - 10 10 - 12 25 2 15 10 40

120 168 120 168 190 216 168 120 135 120 0 0 0 90 - 150 200 45 105 - 120 90 - 125 110 - 240 160 75 70 - 93 75 52 - 75 120 65 15 - 30 90 - 150 50 - 55 0 85 22 30 30 20 120 75 - 95 15 135 100 30 - 50 120 - 180 5 25 30 46 - 55 35 40 - 50 50 - 60 110 6 100 45 120 - 180

75 105 75 105 120 135 105 70 125 160 0 0 0 0 130 - 200 15 80 - 90 90 - 190 25 - 40 140 61 - 85 61 - 65 50 - 70 30 - 55 100 33 10 - 18 0 25 - 35 0 29 - 40 11 15 15 11 60 70 - 75 12 80 - 110 90 0 0 1 6 7-8 11 - 15 25 6 - 10 10 85 5 114 - 130 22 0

20 20 28 30 36 28 18 20 25 0 0 0 0 45 - 75 10 13 - 15 20 - 45 18 - 55 25 6 - 10 4-5 6 - 10 3-6 15 9 5 0 3-5 0 6 - 10 3 4 4 3 25 - 30 8 - 10 2 9 - 15 15 0 0 0 3-4 4 6-8 4 5 - 10 8 - 10 15 2 23 - 25 6 0

10

LUK LUK, mladi

25 - 60 10 - 25

9 - 10 10

30 - 35 35

14 - 18 16 - 18

6-8 7-8

Napomena: mineralizacija organskih, etvenih ostataka ovisi o vrsti tla, biljnoj vrsti, nain u i dubini obrade tla, vlanosti i temperaturi tla. Svaka obrada tla pospjeuje mineralizaciju organske tvari, prije svega duika. Zbog toga je esto umjesto dopunske gnojidbe mineralnim duikom, dovoljna samo mjera kultivacije tla.

3.3. Gnojidba duikom Potrebe za duikom izraunavaju se s posebnom pozornou radi sprjeavanja nepotrebnog unoenja koje moe rezultirati ispiranjem nitrata u podzemne vode kao i njihovim nakupljanjem u biljci. Gnojidbu duikom potrebno je ograniiti na minimum neophodan za proizvodnju kvalitetnog povra. Uvjeti za to su: redovito provoenje analize tla Nmin metodom ili jednakovrijednih postupaka za odreivanje zaliha duika u tlu, analizu Nmin je potrebno provesti u punom obliku za: a) vrstu povra s najveom povrinom na gospodarstvu koje proizvodi do 3 kulture, b) barem tri vrste povra koje obuhvaaju najveu povrinu na gospodarstvu koje proizvodi 4 do 10 kultura, koritenje suvremenih postupaka za prognoziranje mineralizacije duika, potivanje referentnih vrijednosti Nmin kao osnove za gnojidbu duikom, raspodjela velikih koliina duika na vie obroka, osiguravanje optimalne opskrbljenosti biljaka svim hranivima, a posebice kalijem, koritenje sporo djelujuih duinih gnojiva. Tablica 5. Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) na otvorenom Kultura GRAH BROKULA RADI ZA POSPJEIVANJE KINESKI KUPUS GRAAK KRASTAVCI CVJETAA MRKVA ENJAK SLATKI KOMORA KUPUSNJAE KORABICA HREN TIKVE PAPRIKA RAJICA Sloj tla u cm 0 - 60 0 - 60 0 - 90 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 90 0 - 30 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 Vrijeme kontrole Vrijednosti Nmin kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe < 60 <100 < 60 < 70 <100 < 80 <100 < 80 < 60 < 60 < 60 < 60 < 80 < 80 <100 <100
11

PERIN PORILUK RADI GLAVATI RADI za viekratnu berbu ROTKVICA ROTKVA ROTKVA, izduena korijena RABARBARA BOB CIKLA SALATA I ENDIVIJA LUK VLASAC CRNI KORIJEN CELER PAROGA PINAT KELJ PUPAR MATOVILAC KUKURUZ EERAC LUK

0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 30 0 - 30 0 - 60 0 - 90 0 - 60 0 - 60 0 - 30 0 - 60 0 - 90 0 - 60 0 - 90 0 - 60 0 - 90 0 - 30 0 - 90 0 60

kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj razdoblja rasta kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj razdoblja rastaberbe kraj kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe

< 80 < 80 < 80 < 80 < 60 < 80 <100 <100 < 60 < 60 < 60 < 80 < 80 <100 < 80 < 80 < 80 < 60 < 80 < 80

Tablica 6. Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) u zatienom prostoru Kultura KRASTAVCI KORABICA PATLIDAN PAPRIKA RAJICA ROTKVICA ROTKVA SALATA MATOVILAC Sloj tla u cm 0 - 60 0 - 30 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 30 0 - 60 0 - 30 0 - 30 poetak berbe poetak berbe poetak berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe Vrijeme kontrole kraj berbe Vrijednosti Nmin <100 < 80 <100 <100 <100 < 80 < 80 < 80 < 80

Tablica 7. Potronja duika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povra na otvorenom

12

Kultura

Koliina N u tlu prije sjetve/sadnje kg/ha 40 80 60 50 60 60 80 50 40-20 40 50 60/40 40-0 40 40 60 50/40 40 80-60/60 60 40 60 80-40 40-20 60 60-40 50 40

Potronja N kg/ha 70 200 270 150 320 160 220 120 75 130 200 120 105 300 70 160 90 200 150/160 150 175 110 180 60 80 180 225 130

Ciljana vrijednost za N-min kg/ha 110 280 330 200 380 220 300 170 115 170 250 180/160 145 340 110 220 140/130 240 230/200 210 215 170 260 100 140 240 275 170

Prinos t/ha 5,0 20,0 12,0 40,0 100,0 30,0 30,0 50,0 4,5 20,0 50,0 40,0 12,5 40,0 7,5 10,0 20,0 50,0 30,0 20,0 70,0 50,0 40,0 10,0 0,6 sjeme 40,0 75,0 40,0
13

PAROGA BROKULA *KELJ PUPAR TIKVA (jestiva, grmolika) *TIKVA (jestiva, puzajua) RADI ZA POSPJEIVANJE *CVJETAA LUK ENJAK CRNI KORJEN VLASAC ENDIVIJA GRAH *KELJ GRAAK HREN ANIS KINESKI KUPUS KORABICA KOMORA MRKVA (skladitenje) MRKVA (mlada) KRASTAVAC MATOVILAC TIKVA GOLICA PAPRIKA *RAJICA PASTRNJAK

PERIN (korjena) PERIN (lista) PORILUK RABARBARA RADIC GLAVATI RADI ZA VIEKRATNU BERBU CIKLA ROTKVA ROTKVA, izduena korijena ROTKVICA KUKURUZ EERAC SALATA (batavia tip) SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) PINAT VISOKI GRAH CELER *KUPUS (skladiten, svje) *KUPUS (za preradu) PERIN (lista) RANI KRUMPIR

40 40 50 30 40 40 40 50 40 60-40 30 40 60-40/40 60-40 60-40/40 40 40 50 40 40 40

130 130 170 125 120 160 160 150 120 140 80 160 80/95 115 80/95 180 90 200 240 100 320

170 170 220 155 160 200 200 200 160 200 120 200 120/115 175 120/115 220 130 250 280 140 360

25,0 30,0 50,0 25,0 20,0 40,0 40,0 40,0 40,0 50,0 15,0 16,0 40,0 32,5 40,0 25,0 2,5 suho sjeme 50,0 50,0 25 80,0

* - koliina duika iz mineralnih gnojiva ne smije premaivati 200 kg/ ha godinje Tablica 8. Potronja duika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povra u zatienom prostoru

Kultura

Koliina N u tlu prije sjetve/sadnje kg/ha 60-40 60

Potronja N kg/ha

Ciljana vrijednost za N-min kg/ha 280 220

Prinos t/ha

*PATLIDAN KORABICA

220 160

17,5 37,5
14

*KRASTAVAC *PAPRIKA *RAJICA (kratko razdoblje berbe) *RAJICA (dugo razdoblje berbe) ROTKVA ROTKVICA SALATA

60 60-40 80-40 80-40 60-40 40 60-40

420 250 320 410 140 70 95

480 310 400 490 200 110 155

300,0 55,0 110,0 250,0 40,0 20,0 30,0

* koliina duika iz mineralnih gnojiva ne smije premaivati 200 kg/ ha godinje

4. NAVODNJAVANJE
Treba poduzeti sve mjere kako bi smanjili gubitak vode i poboljali kvalitetu proizvoda. Odgovarajuim snabdijevanjem tla vodom optimalno se iskoritavaju gnojiva i sprjeava ispiranje nitrata u podzemne vode. Pri tome treba voditi rauna o: Zahtijevane mjere: primjena suvremenih sustava navodnjavanja s racionalnom potronjom vode (odreeni sustavi kienja te sustavi lokaliziranog navodnjavanja), prilagodba reima navodnjavanja (broj, obroci i turnusi navodnjavanja) vrsti i razvojnom stadiju kulture, fizikalnim znaajkama tla i vremenskim prilikama. Zabranjuju se: obroci vode iznad 20 l/m2 na lakim pjeskovitim i teim glinastim tlima. Preporuuje se: kemijska analiza vode za navodnjavanje, obzirom na sadraj hranjivih i toksinih elemenata, jednakomjerna raspodjela vode, zapisivanje padalina (podaci za prognoziranje potrebe za navodnjavanjem) i koliine vode za navodnjavanje. Navodnjavanje, neovisno o veliini povrine koja se navodnjava, odvija se sukladno uvjetima danim Ugovorom o koncesiji za gospodarsko koritenje voda za navodnjavanje odnosno vodopravnom dozvolom kada je to propisano Zakonom o vodama (Narodne novine, broj 153/09 i 130/11), osim u sluaju slobodnog koritenja voda na nain kako je to propisano Zakonom o vodama.

5. SORTE
5.1. Izbor sorti Pri odabiru sorti potrebno je uzeti u obzir sljedee: Zahtijevane mjere: sjetva certificiranog sjemena (osim sjetve za zelenu gnojidbu), izbor sorata prilagoenih agroekolokim uvjetima,
15

 sorte moraju biti upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske za proljetnu sjetvu, a za jesensku sjetvu na Zajednikoj sortnoj listi Europske unije, sorte tolerantne na bolesti i tetnike, sorte tolerantne na abiotske stresove (vruina, hladnoa, vjetar, sua, suviak vode tla i zraka, suviak soli u tlu i dr.), sposobnost zadravanja tehnoloke zrelosti, ovisno o namjeni proizvoda. Zabranjuje se: uzgoj genetski modificiranih vrsta, sorata ili hibrida. Preporuuje se: sorte s manjim nakupljanjem nitrata, sorte stabilnog prinosa, sorte visoke nutritivne i organoleptike vrijednosti, sorte s vanjskim izgledom jestivog dijela prema standardima kvalitete, sorte due odrivosti pri skladitenju, transportu i na prodajnom mjestu, izbor rezistentnih sorata, izbor sorata koje imaju manje potrebe prema gnojidbi duikom, izabrati sorte ostalih poeljnih agronomskih svojstava. 5.2. Sjeme i presadnice Kvaliteta sjemena i presadnica u velikoj mjeri utjee na razvoj usjeva povra i na pojavu tetnih organizama. Potrebno je uzeti u obzir sljedee: Zahtijevane mjere: uporaba certificiranog sjemena za izravnu sjetvu i proizvodnju presadnica, strogi odabir u uzgoju presadnica (odstraniti zaraene i slabo razvijene presadnice). Zabranjuju se: uporaba nedeklariranog sjemena za izravnu sjetvu i proizvodnju presadnica, se nabava sjemena i presadnica iz proizvodnje bez strunog nadzora. Preporuuje se: cijepljenje presadnica odreenih kultura, tehnika sadnje presadnica uz minimalni stres.

6. LOKACIJA
Pri odabiru lokacije za proizvodnju povra potrebno je uzeti u obzir sljedee: meteoroloke prilike (oborine, pojava mraza, relativna vlaga zraka), tip tla (dubina, kapacitet i razina opskrbljenosti biljnim hranjivima, koliina humusa, mikrobioloka aktivnost), reljef (nagib i ekspozicija terena), opskrbu vodom (razina podzemne vode, mogunost navodnjavanja, retencijska sposobnost tla), infrastrukturu za zatitu stanita (zatita od vjetra, zatita od erozije tla, zatita podzemnih voda i dr.). na veim povrinama potrebno je organizirati mreu tabli i putova, a 5 % povrine gospodarstva treba ostaviti neobraeno kao stanite za korisne organizme. Na poljoprivrednim povrinama s nagibom od 15 % ili vie, oranje se provodi samo okomito na pad terena.
16

 Ukoliko se na poljoprivrednoj povrini nalaze obiljeja krajobraza (ivice, lokve, jarci, drvoredi, pojedinano drvee, umarak, suhozid), oni se nee uklanjati ili oteivati.

7. PLODORED I PLODOSMJENA
Plodored predstavlja pravilnu izmjenu usjeva, prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena), na proizvodnim povrinama. Uravnoteen plodored je uvjet za bioloki aktivno tlo i zdrav usjev. Zbog toga je potrebno uzeti u obzir: Zahtijevane mjere: uspostava plodoreda je obvezna, iroko postavljen i raznolik plodored s izmjenom kultura prema botanikim porodicama (tablice 9. i 10.). Preporuuje se: primjereno prekrivanje tla s ukljuivanjem dodatnih usjeva, odnosno, meuusjeva (sprjeavanje ispiranja nitrata, zatita od erozije), uzimanje u obzir uinka pretkulture na bilancu hranjiva, sprjeavanje opasnosti od tetnih organizama koji su posljedica loeg plodoreda. Tablica 9. Ogranienja u plodoredu u integriranoj proizvodnji povra na otvorenom

Kultura
ANIS * BROKULA CELER CIKLA * CVJETAA ENJAK GRAH MAHUNAR I ZRNA GRAAK HREN * KELJ PUPAR * KINESKI KUPUS KORABICA KRASTAVCI KUKURUZ EERAC

Ogranienje u plodoredu
U tri godine najvie dvaput titarke. U tri godine najvie jednom krstaica kao glavni usjev. U tri godine najvie dvaput titarke. U tri godine najvie jednom lobodnjae. U tri godine najvie jednom krstaica kao glavni usjev. U pet godina najvie jednom enjak. U tri godine najvie jednom mahunarka kao glavni usjev. U tri godine najvie jednom mahunarka U etiri godine najvie dvaput hren. U tri godine najvie jednom krstaica kao glavni usjev. U tri godine najvie jednom krstaica kao glavni usjev. U tri godine najvie jednom krstaica kao glavni usjev. U tri godine najvie jednom tikvenjae. U tri godine najvie dvaput kukuruz.

Napomene

17

* KUPUS, KELJ LUK LUK VLASAC MATOVILAC MRKVA PAPRIKA PASTRNJAK PERIN PORILUK RABARBARA RADI GLAVATI RADI ZA VIEKRATNU BERBU RAJICA RANI KRUMPIR * ROTKVA * ROTKVA IZDUENA KORIJENA * ROTKVICA SALATA I ENDIVIJA SLATKI KOMORA PAROGA PINAT TIKVE TIKVE GOLICE

U tri godine najvie jednom krstaice kao glavni usjev. U pet godina najvie jednom luk kao glavni usjev. U tri godine najvie jednom vlasac. U tri godine najvie dvaput matovilac. U tri godine najvie dvaput titarke. U tri godine najvie jednom pomonice. U tri godine najvie dvaput titarke. U tri godine najvie dvaput titarke. U tri godine najvie jednom poriluk. Pauza najmanje 5 godina. U tri godine najvie dvaput glavoike. U tri godine najvie dvaput glavoike. U tri godine najvie jednom pomonice. U tri godine najvie jednom, trogodinja pauza s rajicama. U tri godine najvie dvaput krstaica U tri godine najvie dvaput krstaica U tri godine najvie etiri puta rotkvica. U tri godine najvie dvije godine posaene glavoike. U tri godine najvie dvaput titarke. Ponovna sadnja nakon 10 godina. U tri godine najvie jednom lobodnjae. U tri godine najvie jednom tikvenjae. U tri godine najvie jednom tikvenjae. iri plodored, ako se uzgaja kasni krumpir. Izuzeta je rotkvica. Ui plodored samo kod mladog luka.

* ako su u plodoredu ukljuene vrste iz porodice krstaica, kulture za zelenu gnojidbu i ozime kulture za maliranje tla ne smiju biti iz porodice krstaica. Tablica 10. Ogranienja u plodoredu prilikom integrirane proizvodnje povra u zatienom prostoru Kultura KRASTAVAC KORABICA Ogranienje u plodoredu Napomene Ukljuiti meuusjev U tri godine najvie jednom krstaice.
18

PATLIDAN PAPRIKA RAJICA ROTKVICA ROTKVA SALATA MATOVILAC U tri godine najvie dvaput krstaice. U tri godine najvie jednom krstaice. U jednoj godini najvie dvaput glavoike. U dvije godine najvie triput matovilac.

Ukljuiti meuusjev Ukljuiti meuusjev Ukljuiti meuusjev

8. PROIZVODNJA U ZATIENIM PROSTORIMA

Proizvodnja u zatienim prostorima omoguava cjelogodinji uzgoj kultura kojima je potrebno mnogo topline, a namijenjena je i proizvodnji presadnica. U proizvodnji u zatienim prostorima naelno vrijede odredbe iz svih poglavlja tehnolokih uputa, dopunjene sljedeim mjerama: Zahtijevane mjere: regulacija mikroklime, kontrolirano navodnjavanje, sprjeavanje nakupljanja soli u tlu i/ili supstratu, uporaba zatvorenog ili recirkulirajueg sustava u uzgoju na supstratima i/ili hranjivim otopinama.

Zabranjuje se: koritenje herbicida u zatienim prostorima. Preporuuje se: tednja energije pomou energetskih zavjesa, dopunsko osvjetljenje presadnica.

9. BERBA
Zbog ouvanja vanjske i unutarnje kvalitete povra potrebno je pri berbi uzeti u obzir sljedee: Zahtijevane mjere: optimalno vrijeme berbe obzirom na tehnoloku zrelost i koliinu nitrata, koritenje postupaka berbe koji ne oteuju povre, zatitu ubranog povra od vjetra i sunca, brz odvoz s polja zbog ouvanja svjeine. Preporuuje se: koritenje ekoloki prihvatljive ambalae, npr. ambalae za viekratno koritenje, odravanje higijene u transportu. Biljni ostaci i ostaci berbe nee se spaljivati na poljoprivrednim povrinama. Spaljivanje takvih ostataka doputeno je samo u cilju spreavanja irenja ili suzbijanja biljnih tetoinja o emu postoji slubena nareena mjera.

19

10. SKLADITENJE
Brzo hlaenje je uvjet za ouvanje vanjske i unutarnje kvalitete. Kratkotrajno i dugotrajno skladitenje je potrebno zbog kontinuiranog snabdijevanja trita. Zahtijevane mjere: osigurati optimalne uvjete skladitenja koji odgovaraju pojedinoj vrsti povra, skladititi samo zdravo povre, skladite puniti obzirom na kapacitet rashladnog ureaja, prema potrebi u etapama, redovito kontrolirati skladitenu robu, odravati higijenu tijekom skladitenja, sprijeiti pristup glodavcima. Preporuuje se: im prije postii optimalnu temperaturu skladitenja.

11. ZATITA POVRA OD TETNIH ORGANIZAMA

11.1. Zatita povra od bolesti Integrirana zatita povra od bolesti obuhvaa niz mjera i postupaka kojima se smanjuje uporaba kemijskih pripravaka fungicida. Nekemijske mjere su: agrotehnike, mehanike, fizikalne, bioloke i biotehnike i one djeluju preventivno. One se moraju primijeniti prije kemijskih sredstava fungicida. Kemijskoj zatiti se pribjegava kada se nekemijskim mjerama ne mogu sprijeiti znaajne gospodarske tete bilo u koliini bilo u kakvoi uroda. Fungicidi za zatitu povra mogu djelovati preventivno (smanjuju vjerojatnost infekcije) ili kurativno (zaustavljaju ve nastale zaraze, u izvjesnoj mjeri lijee biljke). Prognoza pojave bolesti s preporukama o vremenu (rok provoenja zatite) i obimu potrebnih intervencija (da li tretirati cijele nasade, sve genotipove) kao i na tritu dostupnim uinkovitim i ekoloki prihvatljivim fungicidima je od iznimnog znaaja za integriranu zatitu uope. Zbog toga svi proizvoai ukljueni u sustav integrirane proizvodnje povra trebaju koristiti javno dostupne podatke o prognozama za one uzronike bolesti za koje se prognoza provodi kako je to navedeno u toki 12.5. 11.1.1. Zatita povra na otvorenom Agrotehnike mjere Sjetva i uzgoj otpornih sorti Odabirom za sjetvu i uzgoj otpornijih sorti povra smanjuje se vjerojatnost zaraze i jaeg razvoja bolesti i u godinama kada okolinski uvjeti pogoduju razvoju parazitnih organizama. Pri tome valja znati da potpuno otpornih sorti nema (posebno trajno otpornih). Izmeu ostaloga i zbog patotipova, fiziolokih rasa ili sojeva uzronika bolesti razliite agresivnosti i patogenosti. Upotreba certificiranog sjemena i presadnica Znaajan se broj uzronika bolesti iz jedne vegetacijske godine u drugu prenosi inficiranim sjemenom (prava zaraza kada se parazit nalazi u sjemenu, kontaminacija sjemena kada se parazit nalazi na povrini sjemena) pa koritenje certificiranog sjemena (zdravstveno ispravno i kod nekih vrsta povra zatieno fungicidima) daje sigurnost da e poetni stadiji razvoja protei bez znaajnijeg propadanja mladih biljaka (uvjet je da i drugi imbenici u proizvodnji budu zadovoljeni). Ako se za uzgoj koriste presadnice one moraju biti poznatog podrijetla, bez vidljivih znakova bolesti.

20

 Plodored Pravilan plodored je iznimno vana mjera u spreavanju jaeg napada mnogih uzronika bolesti jer razliite vrste povra napadaju isti paraziti kao to su: Fusarim sp., Alternaria sp., Botryotinia fuckeliana, Sclerotinia sclerotiorum i dr. Gnojidba Gnojidba treba biti izbalansirana, sadravati sva hraniva u potrebnim koliinama i dana u pravo vrijeme. Takvom gnojidbom biljke su vitalnije i manje osjetljive na napad parazita. Izbor tla za uzgoj Na kakvom e se tlu uzgajati koja vrsta povra (pa ak i sorta) ponekada moe biti znaajno za pojavu bolesti. Na pr. na kiselim tlima ee se javlja kila na kupusnjaama (Plasmodiophora brassicae) ili krastavost gomolja krumpira (Streptomyces scabies). Na vlanim i slabo osunanim tlima krumpir ee strada od plamenjae (Phytophthora infestans) a grah od antraknoze (Colletotrichum lindemuthianum). Pri odabiru povrina za uzgoj povra treba voditi rauna o prostornoj udaljenosti kako se bolesti ne bi irile s jednog na drugi usjev. Tako se na pr. zbog in fekcije sjemenskog krumpira virusima ne smije saditi konzumni uz sjemenski krumpir. Isto tako uz krumpir ne treba uzgajati rajicu jer e i ona prije ili kasnije oboliti od plamenjae (Phytophthora infestans). Mehanike mjere U borbi protiv biljnih bolesti od mehanikih mjera moe se kod presaivanja povra preporuiti odvajanje slabih, oigledno bolesnih, od zdravih biljaka. irenje bolesti moe se sprijeiti odstranjivanjem zaraenih biljaka ili biljnih dijelova iz nasada, a nakon berbe treba pokupiti b iljne ostatke iznijeti ih iz nasada te ih duboko zakopati ili spaliti.

11.1.2. Zatita povra od bolesti u zatienom prostoru Agrotehnike mjere Sve agrotehnike mjere opisane kod uzgoja povra na otvorenom trebaju se koristiti i u zatienom prostoru uz neke nadopune: sjetva certificiranog sjemena ukljuuje i sadnju zdravih presadnica (sukladno Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu i Zakona o biljnom zdravstvu). navodnjavanje i regulacija vlage U zatienom prostoru vladaju posebni mikroklimatski uvjeti pa regulacija vlage bitno utjee na pojavu svih bolesti. Sustav prozraivanja (ventilatori, otvaranje zatienog prostora, grijanje toplim zrakom) mora biti uinkovit i redovit. Ni u kojem sluaju se ne smije dopustiti kondenzacija i kapanje vode iz krovne povrine i armature u zatienom prostoru. Pri otvaranju zatienog prostora hladan zrak ne smije izravno puhati po biljkama. Preporuuje se navodnjavanje sustavom kapanja. Vlanost tla i zraka se treba kontrolirati odgovarajuim mjernim aparatima. maliranje osim to sprjeava razvoj korova smanjuje i vlanost zraka pri navodnjavanju (slabija evaporacija). duina osvjetljenja odnosno slabija osvijetljenost (kratki dan) u nekim sluajevima moe biti imbenik za pojavu bolesti. Tako je utvreno da pri slaboj osvijetljenosti salata jae strada od uzronika plamenjae (Bremia lactucae). smanjiti oteivanje biljaka jer su i najmanje ozljede ulazna mjesta za mnoge parazite. Manje ozljeivanje biljaka moe se postii ako se vodi rauna o razmaku izmeu i unutar redova, paljivom provoenju mjera njege nasada (trganje zaperaka, skidanje lia, uklanjanje korova i dr).
21

Iako se ne radi o izravnim agrotehnikim mjerama radnici u zatienom prostoru trebaju biti dodatno obueni, odnosno educirani i pridravati se odreenih mjera kojima se sprjeava unos i irenje uzronika bolesti, osobito virusa. U zatieni prostor ulaziti u posebnoj obui ili s jednokratnim nazuvcima na cipelama. Pri radu koristiti jednokratne rukavice kada se prelazi s jedne kulture na drugu (na pr. s krumpira na rajicu) ili s bolesnih na zdrave biljke. esto je dovoljno oprati ruke vodom i sapunom ili koristiti odgovarajui dezinficijens. Dezinfekcija alata i pribora za rad u zatienom prostoru je obavezna. U zatienom prostoru puenje nije dozvoljeno. Duhan je domain mnogim gospodarski znaajnim virusima na veem broju povrtnih kultura. Ukoliko se duhan sui pri niim temperaturama virusi nisu inaktivirani pa rukama mogu biti preneseni na osjetljive domaine. Higijena ruku je obavezna. Mehanike mjere mehaniko suzbijanje korova (upanje, plijevljenje), odstranjivanje zaraenih biljaka ili biljnih dijelova iz nasada se provodi kada se uoe prvi simptomi ili kada je zaraeno samo nekoliko biljaka. To se radi na taj nain da se u papirnate il i plastine vreice stave bolesne biljke, iznesu van i unite (spale). Nikako ne nositi biljke kroz cijeli plastenik/staklenik jer se usput ire spore parazita. odvajanje bolesnih od zdravih presadnica, nakon berbe sve ostatke biljaka pokupiti iznijeti iz zatienog prostora i unititi. Trajne (konzervacijske) spore gljiva esto preive kompostiranje ili prolaze neoteene kroz probavni sustav ivotinja pa je zbog toga ostatke najbolje spaliti ili duboko zakopati. Fizikalne mjere termika dezinfekcija (toplinska) tla je vrlo uinkovita (unitavaju se spore i micelij parazita, tetnici pa i sjeme korova) uz uvjet da se tlo zagrije na 95 C do najmanje 30 cm dubine u trajanju od 5 min, solarizacija (koritenje suneve energije) je takoer uinkovita a provodi se prekrivanjem tla tijekom ljeta prozirnom polietilenskom folijom (treba biti to tanja) u vremenu 1 do 2 mjeseca. Prije pokrivanja tlo treba pripremiti, usitniti i navlaiti tako da se postigne 60 %-tna vlanost. Bioloke mjere U borbi protiv biljnih bolesti bioloke mjere se u praksi malo koriste. Mogu se koristiti hipovirulentni sojevi (manje agresivni). Tako se na pr. pokuao rijeiti problem Pepino mozaika na rajici. U zatienom prostoru protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) koristi se biofungicid na osnovi gljive Trichoderma harzianum. Druge mjere koritenje pripravaka koji jaaju otpornost biljaka mogu pozitivno utjecati na opu vitalnost te time smanjiti rizik od napada parazita. Kemijske mjere Kada je intenzitet napada bolesti takav da prijete velike gospodarske tete treba iznimno pribjei primjeni fungicida. Ako se nekemijske/nepesticidne mjere pravilno primjenjuju kemijska zatita povra u cijelom nasadu nee biti potrebna. U nekim sluajevima tretiranja e biti samo lokalno, odnosno na malim povrinama, s ekotoksikoloki najpovoljnijim fungicidima. 11.2. Zatita povra od tetnika Inegrirana zatita povra od tetnika je sustav koji provodi sve raspoloive mogunosti sprjeavanja gospodarski znaajnih teta na nain kojim se nanosi to manje tete prirodnim neprijateljima tetnika, kojim se to manje remeti i oneiuje okoli te tedi energija. On podrazumijeva primjenu svih ekonomski, ekoloki i toksikoloki opravdanih metoda radi odravanja napada tetnika ispod ekonomskog praga odluke, pri emu prednost ima uporaba prirodnih imbenika koji ograniavaju
22

pojavu tetnika. Cilj je svakako sprijeiti napad tetnika i tete na povrtnim kulturama stalnim praenjem pojave i brojnosti tetnika u nasadu, kako bi se na vrijeme i odgovarajuom m jerom sprijeila gospodarska teta. U okviru integrirane zatite povra od tetnika koriste se i kemijski pripravci zoocidi, ali samo ako je to nuno potrebno. Svakako je potrebno provoditi integriranu zatitu povra od tetnika sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, kojoj je cilj minimalna primjena zoocida i ouvanje okolia. Integrirana zatita povra od tetnika ukljuuje sljedee mjere: agrotehnike, mehanike, fizikalne, biotehnike, bioloke i druge. Optimalna se zatita povra od tetnika postie uporabom svih tih mjera po naelima integrirane zatite povra. Ako niti jedna od navedenih zatitnih mjera ne pokae zadovoljavajue rezultate, pristupa se kemijskim mjerama suzbijanja tetnika. Obvezno je kontinuirano educiranje poljoprivrednih proizvoaa povra te veza sa strunim i znanstvenim spoznajama, kao i uska suradnja sa savjetodavnom slubom. Agrotehnike mjere Sve agrotehnike mjere koje se provode u proizvodnji nekog povra utjeu i na pojavu veine tetnika. Stoga treba izbjegavati sve mjere koje pogoduju pojavi tetnika, a to vie provoditi mjere koje smanjuju ili ak sprjeavaju njihovu pojavu. Najvanije agrotehnike mjere su: sjetva i uzgoj otpornih sorata i hibrida; upotreba certificiranog sjemena i presadnica; plodored; uravnoteena gnojidba; obrada tla; vrijeme sjetve, odnosno sadnje. Preporuuje se, ako je poznato izabrati tolerantnije sorte, jer sve nisu jednako osjetljive na napad tetnika. Biljke mogu biti otporne na napad tetnika zbog razliitih razloga: odbijaju ili manje privlae tetnike, na njima je poveana smrtnost tetnika, no najei oblik otpornosti jest tolerancija biljaka na kojima usprkos pojave tetnika nastaju manje tete nego na drugim biljkama (na primjer: nematode korijenovih kvrica). O zdravstvenom stanju i kakvoi sjemena, odnosno presadnice ovisi pojava, a posebice tetnost nekih tetnika. Svakako koristiti zdravo certificirano sjeme, kao garanciju od kasnije mogue zaraze nekim organizmima (na primjer: grahov i grakov iak). Pravilan plodored, jedna je od osnovnih mjera integrirane, ekoloki prihvatljive zatite bilja. Pridravanje pravilnog plodoreda s veim razmacima izmeu uzgoja iste kulture na istoj povrini moe toliko smanjiti pojavu niza tetnika da nije potrebna primjena drugih mjera zatite (na primjer: kupusna i repina nematoda). Na taj nain proizvodnja postaje rentabilnija i ekoloki povoljnija. Uravnoteenom ishranom se mijenja brzina i energija porasta biljaka, pa se moe izbjei najosjetljivija faza biljke s vremenom najjaeg napada tetnika i time se postie smanjenje tete. Optimalna priprema tla i kultivacija negativno djeluju na sve tetnike koji ive u tlu. Time se izravno mehaniki unitava dio ovih tetnika i neizravno olakava dolazak njihovih prirodnih neprijatelja. Obrada tla je od naroitog znaaja za kukce koji provode u tlu cijeli ivot ili onaj stadij u kojem su tetni (grice hruteva, injaci, sovice pozemljue i dr.). Zimskom brazdom kukci se izbacuju na povrinu te dolazi do njihovog smrzavanja. Isto tako mogu biti uneseni dublje u tlo i ne mogu na povrinu (kukuljice leptira). Sjetva, odnosno sadnja u optimalnom roku, u dobro pripremljeno tlo i na propisanu dubinu, omoguava bre nicanje i razvoj biljaka. Tako se skrauje kritino razdoblje razvoja u kojoj prijete najvee tete od tetnika koji ive u tlu, tetnika mladih biljaka (na primjer: kupusni buhai), itd. Mehanike mjere Poljoprivredni proizvoa, ako je u mogunosti, posebice na manjim povrinama moe sprjeavati napad i irenje tetnika mehaniki. Kao primjer mehanikih mjera mogu se navesti uzgoj povra pod zatitnim mreama gustih okaca (insect proof) na otvorenom u svrhu zatite od napada buhaa, povrtnih muha, gusjenica leptira i lisnih ui ili postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i
23

ventilacijske otvore zatienih prostora radi zatite nasada od napada resiara (tripsa), titastih moljaca i muha lisnih minera. Brojnost tetnika moe se smanjiti sakupljanjem i mehanikim unitavanjem pueva, gusjenica kupusara ili uklanjanjem i unitavanjem listova jako napadnutih titastim moljcima, junoamerikim moljcem rajice, itd. Fizikalne mjere U fizikalne mjere zatite ubraja se primjena niskih temperatura (na primjer izlaganje graha napadnutog grahovim ikom) i visokih temperatura (suzbijanje nematoda termikom sterilizacijom ili solarizacijom tla u zatienim prostorima). Koritenje utih ili plavih ljepljivih ploa u svrhu praenja poetnog napada i visine populacije titastih moljaca, resiara (tripsa), muha lisnih minera i lisnih ui, takoer spada u fizikalne mjere. Podizanje zrane vlage u zatienim prostorima zbog smanjenja brojnosti obinog crvenog pauka koprivine grinje u nasadu takoer je jedna od fizikalnih mjera. Biotehnike mjere Biotehnike mjere zatite podrazumijevaju uporabu kemijskih spojeva koji ne ubijaju izravno tetnike, nego ometaju fizioloke procese u njima ili njihovo ponaanje te tako neizravno smanjuju njihovu brojnost i tetnost. Namjena im je praenje poetka napada i brojnosti tetnika (na primjer feromonske lovke za mujake leptira junoamerikog moljca rajice, leptire ute kukuruzne sovice, klisnjake) ili smanjenje populacije i tetnosti tetnika (na primjer vodene feromonske klopke za leptire junoamerikog moljca rajice, uporaba piva ili fermentirane penice u suzbijanju pueva). Bioloke mjere Biolokim mjerama suzbijanja tetnika dri se izravno ili neizravno koritenje razliitih organizama i njihovih proizvoda za suzbijanje tetnika. tetnike napadaju brojni prirodni neprijatelji: grabeljivci (predatori), paraziti parazitoidi i uzronici bolesti. Prirodni su neprijatelji, uz klimatske prilike i postupke ovjeka, glavni regulator dinamike populacije svih tetnika. Stoga se svaka promjena u brojnosti tih neprijatelja znatno odraava na intenzitet pojave tetnika. Bioloke mjere ukljuuju znaaj prirodnih neprijatelja i njihovu ulogu u suzbijanju tetnih vrsta kukaca. Bioloko suzbijanje tetnika se u praksi primjenjuje u proizvodnji povra u zatienom prostoru unoenjem prirodnih neprijatelja ili anatagonista tetnih organizama (parazitske osice su neprijatelji titastih moljaca, lisnih ui, muha lisnih minera; predatorske stjenice se hrane resiarima, lisnim uima, titastim moljcima, grinjama, gusjenicama leptira; predatorske grinje se hrane tetnim vrstama grinja, resiarima, itd.). Predatore i parazitoide treba introducirati s oprezom i uz savjet struke. Bioloke se mjere provode i ouvanjem te zatitom prirodnih neprijatelja tetnih organizama kao i stvaranjem povoljnih uvjeta za njihov razvoj. Preporua se educiranje proizvoaa u smjeru upoznavanja korisne faune. Tablica 11. Popis organizama za bioloku zatitu povra od tetnika u zatienom prostoru Korisni organizam Parazitoidi
Eretmocerus eremicus, E. mundus Encarsia formosa Dacnusa sibirica Diglyphus isaea Aphidius colemani, A. ervi Aphelinus abdominalis Trichogramma brassicae Aleyrodidae Aleyrodidae Agromyzidae Agromyzidae Aphididae Aphididae Lepidoptera Thysanoptera, Aphididae, titasti moljci titasti moljci muhe lisni mineri muhe lisni mineri lisne ui lisne ui leptiri resiari (tripsi), lisne ui, grinje
24

Ciljani tetni organizam latinski hrvatski

Predatori
Orius laevigatus, O. insidiosus,

O. majusculus Amblyseius degenerans, A. cucumeris Amblyseius swirskii Amblyseius californicus Phytoseiulus persimilis Dicyphus hesperus

Macrolophus caliginosus

Feltiella acarisuga Aphidoletes aphidimyza Chrysoperla carnea

Harmonia axyridis Hippodamia convergens Episyrphus balteatus Podisus maculiventris Nesidiocoris tenuis

Hypoaspis aculifer, H. miles Neoseiulus cucumeris

Acarina Thysanoptera, Acarina Thysanoptera, Aleyrodidae Acarina Acarina Aleyrodidae, Aphididae, Acarina, Agromyzidae, Thysanoptera Aleyrodidae, Acarina, Agromyzidae, Thysanoptera, Aphididae Acarina Aphididae Aphididae, Thysanoptera, Acarina, Aleyrodidae, Lepidoptera Aphididae Aphididae Aphididae Lepidoptera Lepidoptera, Aleyrodidae, Acarina, Thysanoptera, Aphididae, Agromyzidae Thysanoptera, Nematodae Thysanoptera, Acarina Aleyrodidae, Thysanoptera, Aphididae Curculionidae Lepidoptera, Curculionidae

resiari (tripsi), grinje resiari (tripsi), titasti moljci grinje grinje titasti moljci, lisne ui, grinje, muhe lisni mineri, resiari (tripsi) titasti moljci, grinje, muhe lisni mineri, resiari (tripsi), lisne ui grinje lisne ui lisne ui, resiari (tripsi), grinje, titasti moljci, leptiri lisne ui lisne ui lisne ui leptiri leptiri, titasti moljci, grinje, resiari (tripsi), lisne ui, muhe lisni mineri resiari (tripsi), nematode resiari (tripsi), grinje titasti moljci, resiari (tripsi), lisne ui pipe leptiri, pipe

Entomopatogene gljivice
Verticilium lecanii

Entomopatogene nematode
Heterorhabditis bacteriophora Steinernema carpocapsae

11. 3. Zatita povrarskih kultura od korova 11.3.1. Openito o problemu suzbijanja korova u povrarstvu Suzbijanje korova u povrarstvu najzahtjevniji je dio uzgoja. Gotovo sve povrarske kulture su po svojim morfolokim znaajkama (slabog habitusa) biljke vrlo slabih kompetitivnih sposobnosti, zbog ega ih korovi lako nadvladaju. Naime, za razliku od ratarskih kultura kod kojih se kritino razdoblje zakorovljenosti (KRZ) svodi na nekoliko tjedana nakon nicanja, kod veine povrarskih kultura KRZ traje puno dulje, a kod nekih vrsta tijekom cijele vegetacijske sezone. Osim navedenog, skupina
25

povre obuhvaa veliki broj biljnih vrsta koje se meusobno razlikuju po specifinim znaajkama kulture i specifinostima uzgoja. Ista povrarska kultura moe se u odnosu na nain uzgoja znatno razlikovati (uzgoj izravnom sjetvom sjemena u polje, uzgoj iz presadnica i/ili iz vegetativnih organa). Kultura uzgajana iz sjemena u polju dugo nie, spor je poetni rast i razvoj i u tom razdoblju korovi ju lako nadvladaju. Prema cilju uzgoja povrarska kultura se proizvodi za potronju u svjeem stanju, za preraivaku industriju i/ili za sjemensku proizvodnju. Kod uzgoja za potronju u svjeem stanju (npr. mladi luk), zbog kratkoe vegetacije, potrebno je voditi veu brigu o karenci i toleranci nego kod uzgoja za preradu ili za sjeme. U odnosu na vrijeme sjetve/sadnje neke povrarske kulture (npr. pinat) mogue je sijati u jesen, proljee i ljeto. Rok sjetve ima utjecaj na sasta v korovne flore (jesenske rokove sjetve pratit e ozima korovna flora, a u proljee toploljubive korovne vrste). Povrarske kulture znatno se razlikuju i po duljini vegetacije. U kulturama duge vegetacije (luk, paprika, rajica i dr.) zahtjevnije je suzbijati korove nego u kulturama (pinat, rotkva, salata i dr.) koje imaju krau vegetaciju od veine korovnih vrsta zbog ega im korovi ne stignu nanijeti tetu. Svi navedeni initelji imaju znatan utjecaj na pristup suzbijanju korova u povru, bilo kemijskim i/ili nekemijskim mjerama. Takoer vaan initelj problematike suzbijanja korova u povrarskim kulturama jest ogranien izbor herbicida. U velikom broju kultura koje se proizvode u Hrvatskoj, nije registriran ni jedan herbicid, a za mnoge druge izbor je ogranien na jedan ili eventualno dva herbicida koji ne pokrivaju potrebe. Sve navedeno govori o znaaju integracije svih raspoloivih mjera i zahvata kod suzbijanja korova u povru. Ovo ak i u sluaju kad postoji dobar izbor registriranih selektivnih herbi cida. Suzbijanje korova u povru mogue je jedino uz integrirani pristup suzbijanju korova. Zbog navedene problematike, a pogotovo zbog ogranienog izbora herbicida, nekemijske mjere esto su jedine mjere suzbijanja korova u kulturama u kojima nije registriran ni jedan herbicid. 11.3.2. Suzbijanje korova u zatienom prostoru Integrirana proizvodnja povra iskljuuje (zabranjuje) primjenu herbicida u zatienom prostoru. Stoga kod proizvodnje povra u zatienom prostoru treba primjenjivati nekemijske mjere suzbijanja koje e biti opisane u sljedeem poglavlju. Primarni cilj je sprijeiti unoenje sjemena korova u zatieni prostor, odnosno sprijeiti plodonoenje korova koji e nii iz sjemenki koje se ve nalaze u zatienom prostoru. Takvim viegodinjim pristupom, banka sjemena korova u tlu postupno e se sve vie smanjivati. 11.3.3. Suzbijanje korova kod uzgoja na otvorenom prostoru Vie od 90% ukupne proizvodnje povrarskih kultura odvija se na otvorenom prostoru, u polju. Problematika suzbijanja korova navedena u uvodnom poglavlju upuuje na primjenu integracije suzbijanja nekemijskim i kemijskim mjerama, koje e u nastavku teksta biti ukratko opisane. Nekemijske mjere se mogu razvrstati u preventivne i kurativne mjere. U T.U. e biti prikazane u odnosu na vanost koju mogu imati kod integrirane proizvodnje povra. Kulturalne mjere su sve preventivne mjere koje prijee irenje generativnih i vegetativnih organa korova sa zaraene na ne zaraenu proizvodnu povrinu kao i mjere koje poveavaju kompetiti vne sposobnosti uzgajane kulture u odnosu na korove. S ovog gledita, u ovu skupinu mjera (preventivne mjere) pripadaju i sve agrotehnike mjere kojima je takoer cilj poveati kompeticijske sposobnosti usjeva u odnosu na korove (i druge tetne organizme). Agrotehnikim mjerama mogue je postupno smanjivati banku sjemena korova u tlu, to e s vremenom smanjiti potrebu primjene herbicida. Preventivne mjere su: redovita konja rubnih dijelova proizvodne povrine (kanala, putova, mea), ienje strojeva i prikljunih orua kod prijelaza s parcele (zaraene) na parcelu, izbor polja (ne zaraenog korovima, osobito viegodinjim), izbor kulture i kultivara (s veim kompetitivnim sposobnostima ili na zakorovljenoj povrini uzgajati kulturu za koju postoji dobar izbor herbicida), pravilan plodored (moe znatno umanjiti bioloki potencijal korova), pravilan sklop, pravilan rok sjetve (omoguuje bri rast i razvoj usjeva), prema zahtjevu kulture uravnoteena gnojidba (bri rast i razvoj usjeva, jaa prirodna otpornost), prema zahtjevu kulture optimalna priprema tla, sjetva istog sjemena (bez primjesa korova), kvalitetna sjetva (poveava prostornu selektivnost kulture prema
26

herbicidima), praenje strnita (prije plodonoenja korova). U ovu skupinu pripada i mjera gdje se kod gnojidbe zrelim stajskim gnojem vodi briga da gnoj ne sadri viabilne sjemenke korova (sjeme korova prolaskom kroz probavni sustav ivotinje moe zadrati klijavost). Mehanike mjere borbe protiv korova oduvijek su znaajno doprinosile borbi protiv korova. Osim agrotehnikih mjera koje indirektno (preventivno) utjeu na smanjenje zakorovljenosti, u agrotehnike mjere pripadaju i mehanike mjere (okopavanje, pljevljenje, upanje, meuredna kultivacija, mehanika pljevilica i sl.) kojima direktno (kurativno) suzbijamo korove. Mehanikim mjerama se esto puta postiu samo ogranieni uinci, limitirani su klimatskim prilikama u vrijeme primjene, odnosno u uvjetima prevlanog i presuhog tla nisu primjenjive, a kroz to vrijeme korovi nadvladaju usjev. Zbog mogueg oteenja usjeva (klirens traktora, zatitna zona usjeva), primjena je ograniena samo u ranim fazama rasta i razvoja usjeva, dok korove unutar reda usjeva treba suzbijati drugim mjerama (zahtijeva intervenciju motikom). Mehanike mjere imaju nedovoljan uinak na viegodinje korove. Unato navedenom, kod uzgoja povra ovim mjerama treba davati sve vei znaaj, osobito treba pratiti nova tehnoloka dostignua kao npr. moderne mehanizirane pljevilice (s rotirajuom motikom ili prstima) koje iznose mlade korove na povrinu tla gdje se osue (samo u suhim uvjetima tla, u protivnom se korovi ponovno ukorijene). Meuredna kultivacija je mehanika mjera koja se kod irokorednih povrarskih kultura redovito provodi iz vie razloga (prekidanje kapilarnog gubitka vlage, prihrana i sl.) ukljuujui i suzbijanje korova. Treba napomenuti da ova mjera moe imati nedostatak ako su prethodno primijenjeni zemljini (rezidualni) herbicidi jer se kultivacijom prekida herbicidni film i zbog remeenja povrinskog sloja tla dolazi do buenja ponika novih korova. Meuredna kultivacija moe biti vrlo korisna kod suzbijanja korova na nain da se radna tijela kultivatora adaptiraju tako da nagru tlo prema sjetvenom/sadnom redu ime mali korovi unutar reda bivaju pokriveni tlom i zaustavljeni u rastu. Kod mehanikih mjera borbe protiv korova korisno je navesti i mogunost kod koje se plitkom obradom tla bude sjemenke korova koji se zatim u fazi klice suzbiju takoer plitkom obradom koja opet provocira nove sjemenke na klijanje. Ova mogunost se moe primijeniti ako je na raspolaganju dovoljno vremena prije sadnje ili dovoljno vremena izmeu sjetve/sadnje dviju kultura na istom polju (to je kod povra rijedak sluaj). Slijepa sjetva pripada u agrotehnike mjere. Meutim zbog vanosti kod uzgoja povra, opisana je zasebno. Posebno je korisna kod kultura za koje nema registriranih herbicida. Slijepa sjetva svodi se na 2-3 tjedna raniju pripremu tla od planiranog roka sjetve kulture. Ovaj pristup ima za cilj potaknuti klijanje i nicanje korova iz plitkog povrinskog sloja tla. Sjetva kulture se obavlja uz to manje remeenje povrinskog sloja tla (da se izbjegne provociranje novog ponika korova). Nakon sjetve se obavlja tretiranje izniklih korova ne rezidualnim, kontaktnim herbicidom (moe i u kombinaciji sa zemljinim herbicidom koji je registriran u dotinoj kulturi). Kod kultura gustog sklopa odgoenim tretiranjem svjesno se moe rtvovati odreeni postotak (1-2%) izniklih biljaka, jer u tom sluaju iznikne vei broj jedinki korova. Osim herbicidima, korove je mogue suzbiti i spaljivanjem plamenom (kad ova mjera bude prihvaena u praksi u RH). Slijepa sjetva je prihvatljivija za toploljubive povrarske kulture koje se siju/sade kasnije u proljee. Bioloke mjere se oslanjaju se na uporabu korisnih ivotinjskih organizama i/ili uzronika bolesti koji se hrane ili parazitiraju odreene korovne vrste. Do sada su dobri uinci postignuti samo u stabilnim ekosustavima (panjaci, prerije, vodene povrine, uinak samo na pojedine vrste korova i sl.), dok su u poljoprivrednim kulturama s plodoredom i veim brojem korovnih vrsta u kulturi, postignuti rezultati manje znaajni. Znatno bolje uinke bioloke mjere daju u zatiti povra od bolesti i tetnika u zatvorenim prostorima. Meutim, u ovu skupinu mjera borbe protiv korova ubraja se i uzgoj ''pokrovnih biljaka''. Provodi se tako da se u prethodno posijan pokrovni usjev usije (posadi) odreena povrarska kultura. Pokrovna biljka titi ju od konkurencije korova do odreene faze razvoja, a zatim se primjenom selektivnog herbicida ukloni. U nekim sluajevima, ako je pokrovna biljka sitnosjemena leguminoza (npr. djetelina), a uzgajana vrsta habitusom robusnija, suzbijanje pokrovne biljke i nije
27

potrebno. Izbor vrste pokrovne biljke ovisi o vrsti uzgajane povrarske vrste. Ovakvim pristupom osim to se kulturu oslobaa konkurencije korova, nastoji se i umanjiti eroziju tla. Maliranje. Iako maliranje ivim malom (pokrovne biljke) i mrtvim organskim malom (listinac, slama, biljni i drveni otpadci i sl.) pripada u bioloke mjere suzbijanja, zbog vanosti primjene maliranja u proizvodnji povra, ova mjera je takoer prikazana zasebno. Kod primjene mrtvog organskog mala vana je optimalna debljina sloja mala koja nee proputati ko rove. Nedostatak mu je to su kod veih proizvodnih povrina potrebne vrlo velike koliine biljne mase. Osim toga mrtvi mal vjetar moe odnijeti iz usjeva povra. Osobitu vanost, zbog lake primjene, ima sintetiki mal (prozirna i crna polietilenska folija). Posebnu vanost ima kod kultura gdje je izbor selektivnih herbicida ogranien ili ih uope nema. U zatvorenom prostoru je mogue mal koristiti po cijeloj povrini ili samo u prostoru sadnog reda, dok je kod uzgoja u polju primjena mala uglavnom u prostoru sadnog reda. Suzbijanje korova u neobraenom (meurednom) prostoru koji nije prekriven folijom moe se obaviti mehaniki ili herbicidima (najee kontaktnim). Mal osim prijeenja rasta korova ima i druge povoljne prednosti u odnosu na usjeve (poveava temperaturu tla, prijei gubitak vode iz tla i sl.), osobito usjeve toploljubivih vrsta (paprika). Nedostatak sintetikih maleva se ogleda u potekoi njegova uklanjanja i zbrinjavanja (upitna ekoloka prihvatljivost) s proizvodne povrine. Maliranje podrazumijeva i konju i usitnjavanje nadzemne mase korova (strojevima malerima), koja nakon konje takoer moe biti mrtvi organski mal koji, ovisno o debljini pokoenog sloja, prijei rast poniklih korova. Zeleni ugar i zelena gnojidba su takoer mogunosti (na veim gospodarstvima) integriranog suzbijanja korova, na nain da se svake godine na jednom dijelu (vrlo zakorovljene povrine) uzgaja neki drugi usjev (lucerna, djetelina, DTS, jeam i dr.) koji e umanjiti potencijal korova. Osim smanjenja biolokog potencijala korova, na ovim povrinama bit e poboljana fizikalna, bioloka i druga svojstva tla, to e pridonijeti veoj proizvodnji povra u narednim godinama. Sterilizaciju tla toplinom mogue je provesti pregrijanom vodenom parom i primjenom prozirne ili crne folije. Prvi nain ima praktinu primjenu u zatvorenim prostorima, dok je primjena folije mogua i u zatvorenom prostoru i u polju. U polju, na manjim proizvodnim povrinama, je mogua u podrujima gdje je dovoljan broj sunanih i toplih dana za optimalno koritenje suneve energije u ovu svrhu. Ovu mjeru je mogue koristiti na vie naina, to ovisi o spretnosti i opremljenosti proizvoaa povra. Princip uinka ove mjere je slian kao i kod suzbijanja korova primjenom mala s folijom, gdje ponikli korovi ispod folije budu ugueni i spreni uslijed visokih temperatura ispod folije. Drugi princip se zasniva na pokrivanju povrine tla folijom ispod koje zbog poviene temperature tla korovi ranije niu. Nakon nicanja ako su temperature visoke bivaju spreni ili se folija moe podii i korove suzbiti herbicidom. Preduvjeti za provoenje ove mjere svode se na obraeno, poravnato i vlano tlo koje se potom pokriva s folijom (0,1-0,2 mm) koja na rubovima treba biti dobro zatvorena. Tako pokriveno tlo stoji tijekom 30-45 toplijih i sunanih dana, kad temperatura tla ispod folije moe dosei i preko 400C. Ova mjera ima dobar uinak i na razliite uzronike bolesti koji ive u tlu, ukljuujui i sjeme korova u plitkom povrinskom sloju tla. Nedostatak joj je to najee nema dovoljno vremena za provoenje, jer se kulture na istoj proizvodnoj povrini brzo smjenjuju, a mjera zahtijeva odreeno vrijeme za provoenje. Uinak je ovisan i o klimatskim prilikama (hladno i oblano vrijeme umanjuje uinak ili produljuje vrijeme primjene). Spaljivanje korova plamenom kao fizikalna mjera u Hrvatskoj jo nije nala iru primjenu. Zasniva se na principu da plamenom odreene temperature izazovemo koagulaciju bjelanevina u korovnoj biljci. Ta stara mjera borbe (1852. god.) protiv korova, pronalaskom selektivnih herbicida izgubila na znaaju. Plamen ubija korov na nain da se uslijed zagrijavanja nadzemnog dijela korovne biljke proiri stanini zrakoprazni prostor (intercelular). irenjem stanica pucaju stanine stijenke, poveana je transpiracija, nakon ega biljka gubi vodu, vene i kroz nekoliko dana se osui. Veina biljnih vrsta uginut e ako ih zagrijemo na temperaturi izmeu 45 i 550C. Plamenik je mogue koristiti selektivno na nain da su razmak od reda kulture i brzina kretanja plamenika kontrolirani. Najee se kao gorivo
28

rabi propan. Veliina korova u vrijeme tretiranja vie utjee na uinak nego gustoa korova. Sve korovne vrste nisu jednako osjetljive, na to utie poloaj i zatienost meristemskog tkiva. Uinak na viegodinje korove je ogranien (suzbijena je samo nadzemna masa). Zagrijavanjem biljne mase ali i povrine tla mogue je probuditi sjemenke korova iz dormantnog stanja iz plitkog povrinskog tla (slino kao kod solarizacije). Moe imati i cidni uinak na neke uzronike bolesti i tetnike. Pomona sredstva ili adjuvanti (okvaivai, mineralna i biljna ulja, neka gnojiva i dr.) imaju vrlo veliku vanost za ekoloki prihvatljiv pristup suzbijanju korova. U svjetskim razmjerima njihov znaaj i udio u potronji sve vie raste. Pomona sredstva s razliitim funkcionalnim svojstvima poveavaju herbicidni uinak (poveavaju usvajanje, smanjuju spiranje, hlapljenje, zanoenje i dr.), a to je jo vanije omoguuju smanjenje propisane dozacije herbicida. Kemijske mjere borbe uz kombinaciju nekemijskih mjera nezaobilazne su kod industrijske proizvodnje povra, odnosno proizvodnje na velikim povrinama. Kako je u uvodu navedeno, za veliki broj povrarskih kultura nije registriran ni jedan herbicid. U Hrvatskoj je u tijeku zakonski propisana procedura proirenja primjene herbicida (i insekticida i fungicida) na male kulture (povrarstvo). Osnovni princip primjene herbicida kod integrirane zatite povra od korova treba biti zasnovan na primjeni herbicida samo: kad treba, koliko treba i s im treba! Kad treba znai da primjenu herbicida ne treba obavljati kod nieg stupnja zakorovljenosti kad je mogue korove suzbiti primjenom neke druge ne kemijske mjere. Koliko treba zasnovano je na injenici da je korove mogue suzbiti dozacijama koje su znatno nie od propisanih (registriranih). To je mogue ostvariti temeljem pravila da umanjena koliina herbicida bolje suzbija korove u ranom stadiju razvoja nego to propisana (puna) doza suzbija odraslije (vee) korove. Ovu vrlo vanu spoznaju potrebno je intenzivno koristiti upravo kod uzgoja povra. Umanjene doze herbicida (ak i do 10 puta) kod pravovremene primjene umanjuju osjetljivost kulture prema herbicidu u ranim fazama razvoja (u fazi kad nije doputena registrirana primjena). Viekratnom primjenom umanjenih doza korove suzbijamo do eljenog nivoa, to omoguuje smanjenje ukupne potronje herbicida (manje od jednokratne propisane doze) po jedinici povrine. S im treba odnosi se na pravilan odabir herbicida. Ni jedan herbicid ne suzbija sve korove, odnosno svaki herbicid ima svoj spektar djelovanja. Pravilan odabir herbicida ili kombinacija herbicida zasniva na poznavanju sastava korovne flore na odreenoj njivi. Poznavanje korovne flore moe se temeljiti na iskustvu zakorovljenosti njive u prethodnim godinama ili na temelju zateenih korova u njivi (kod primjene folijarnih herbicida). Primjena ovog principa iskljuit e potrebu korektivnog tretiranja. Kod primjene herbicida treba voditi rauna o naprijed navedenim initeljima koji odreuju suzbijanje korova u povru. Tako npr. ne primjenjivati herbicide kod kultura koje imaju krau vegetaciju nego to iznosi propisana karenca (zakonom propisani vremenski period koji mora protei od posljednje primjene herbicidnog pripravka do berbe, odnosno do iznoenja plodina na trite). Zabranjuje se: primjena herbicida kod uzgoja povra u zatienom prostoru, kemijska sterilizacija tla, primjena herbicida koji nisu registrirani za namjenu u odreenoj kulturi. Obvezne mjere: prije uzgoja upoznati specifinosti uzgoja dotine kulture. redovita konja i drugi naini suzbijanja korova na neproizvodnim povrinama (kanali, putovi, mee i sl.).
29

 suzbijanje korova na strnitima (jednogodinje korove praenjem strnita ili maliranjem, viegodinje korove primjenom herbicida glifosata) i na drugim povrinama prije poetka uzgoja povrarskih kultura. paljivo slijediti uputstva za primjenu herbicidnog sredstva. pridravati se kod primjene herbicidnih pripravaka propisane karence. pridravati se u uputstvu navedenih ogranienja uzgoja narednih kultura koje slijede u plodoredu nakon primjene herbicida. dati prednost herbicidima s povoljnim ekotoksikolokim karakteristikama. aplikaciju herbicida obavljati kvalitetno (ispravnost prskalica) i racionalno (npr. umjesto 300500 l vode po ha koristiti sapnice koje apliciraju 200 l/ha). s obzirom da nije mogue navesti sve mogue tehnoloke upute i sve znanstvene i strune spoznaje o ekoloki prihvatljivoj (integriranoj) zatiti povrarskih kultura od korova, proizvoa se treba obvezati na kontinuiranu edukaciju i razvoj kompetencija u podruju integrirane zatite od korova. Preporuuje se: kod planiranja roka primjene herbicida, ako je mogue dati prednost primjeni nakon nicanja kulture i korova (primjena na temelju zateene korovne flore na polju). kod primjene herbicida dati prednost viekratnoj primjeni smanjenih doza herbicida. kod odabira dati prednost herbicidima krae perzistentnosti. dati prednost herbicidima ueg spektra djelovanja u skladu s prioritetnim vrstama korova na odreenoj njivi. prikupljanje i biljeenje svih relevantnih podataka i iskustava koja e biti od koristi tijekom uzgoja povrarskih kultura. zatraiti savjet od nadlenih institucija i savjetnika kad ne moete sami donijeti odluku. treba raditi kontinuirano na osobnoj edukaciji iz podruja integrirane proizvodnje povrarskih kultura, odnosno koristiti nove znanstvene i strune spoznaje iz istog podruja. pratiti izdavanje Rjeenja o proirenju primjene herbicidnih pripravaka na male kulture i male namjene. 11.4. Administrativne mjere primjene sredstava za zatitu bilja (SZB) Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, br. 70/05) poljoprivredni proizvoai smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB vodi se u elektronikom obliku kao baza podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a). Podaci o registriranim SZB dostupni su svim korisnicima interneta putem web trailice na sljedeoj web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Pristup web trailici mogu je i putem naslovne stranice Ministarstva poljoprivrede (http://www.mps.hr/). Na stranicama Ministarstva poljoprivrede redovito se objavljuju svi propisi i relevantne informacije vezane za SZB. Korisnici SZB su duni voditi i uvati evidenciju o SZB koja koriste najmanje pet (5) godina. U evidenciju se upisuju najmanje sljedei podaci: trgovaki naziv SZB, datum i vrijeme poetka i zavretka tretiranja, koliina primijenjenog SZB (doza, koncentracija), veliina povrine i tretirana kultura. Evidencije se vode u elektronikom ili papirnatom obliku sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Pri uporabi SZB potrebno je: - uvaavati naela dobre poljoprivredne i okoline prakse i primjenjivati mjere integrirane zatite bilja od tetnih organizama, - koristiti SZB uinkovito radi odravanja populacije ciljanih tetnih organizama ispod gospodarskog praga tetnosti uz smanjenja negativnog utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini. Preporua
30

se primjena SZB lokalno, tamo gdje je populacija tetnih organizama prela gospodarski prag tetnosti, a ne po cijeloj povrini, radi ouvanja populacije korisnih organizama, - primjenjivati i rukovati sa SZB sukladno propisima iz podruja SZB i uputama, oznakama, upozorenjima i granienjima te drugim podacima i informacijama navedenim na etiketi, - koristiti odgovarajuu osobnu i posebnu zatitnu odjeu i opremu te ureaje za primjenu ovisno o SZB i metodi tretiranja koju primjenjuju, - skladititi i uvati SZB namijenjena primjeni na propisan nain (u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalai, odvojeno od hrane i hrane za ivotinje te drugih predmeta ope uporabe, izvan dosega djece, uz odreene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi). Prostoriju ili ormare u kojima se uvaju SZB preporuuje se drati pod kljuem. Ne preporua se uvanje veih nepotrebnih koliina SZB. Ako se radi potrebe uvaju vee koliine SZB, takva prostorija mora biti izraena od vrstih i otpornih materijala koji se lako iste. Na podu prostorije ne smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB dre u ormarima oni moraju biti izraeni od otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju i koji se jednostavno iste. Potrebno je osigurati odreeni materijal za ienje (zemlja, pijesak) u sluaju oteenja ambalae i izlijevanja SZB i spremnik predvien i oznaen za tu namjenu. Sadraj spremnika predaje se ovlatenoj osobi sukladno posebnom propisu kojim je ureeno gospodarenje otpadom, - praznu ambalau SZB koja su tekuem stanju, ispirati vodom najmanje tri puta, vratiti sadraj u spremnik ureaja za primjenu SZB. Navedenim postupkom u najveoj mjeri smanjuje se mogunost oneienja okolia. Neupotrjebljena SZB i otpadnu ambalau predaje se ovlatenoj osobi sukladno posebnom propisu kojim je ureeno gospodarenje otpadom, - ureaje za primjenu SZB prati na polju, na mjestima gdje SZB ne moe doprijeti u povrinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i ivotinje. Preporua se, gdje god je to mogue, ostatke kropiva razrijeene s vodom poprskati na tretiranu povrinu. SZB koja su registrirana na temelju Zakona o sredstvima za zatitu bilja na etiketi sadre detaljne upute o nainu ienju ureaja za primjenu. Ureaje za primjenu potrebno je odravati u ispravnom stanju, zamjenjivati dotrajale i neispravne dijelove sukladno uputama proizvoaa s ciljem osiguranja pravilne primjene SZB i sprjeavanja negativnog utjecaja na okoli. Ostaci SZB i kropiva ne smiju se izlijevati u povrinske vode, kanalizaciju, dvorine i stajske odvode, - kod uporabe SZB koja su razvrstana i oznaena kao opasna za okoli od iznimne je vanosti potivati propisane mjere opreza vezane uz zatitu povrinskih, podzemnih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i tlu. Posebice je vano potivati zone sanitarne zatite izvorita koje se uspostavljaju sukladno propisima o vodama i uspostavljene sigurnosne razmake od povrinskih voda. Sigurnosni razmaci izraeni su u metrima mjerei od ruba obale i nalaze se na etiketi pojedinog SZB, - sprijeiti zanoenje, voditi brigu o drugim mjerama opreza i ogranienjima navedenim na etiketi SZB kao to su ogranienja plodoreda, uporabe odreenog SZB na lakim tlima i krakim podrujima, nagnutim i erozivnim povrinama radi sprjeavanja otjecanja i nakupljanja ostataka u niim dijelovima te o doputenom broju tretiranja tijekom vegetacije u istoj kulturi. 11.5. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja Izvjetajno prognoznim poslovima u zatiti bilja predvia se pojava tetnih organizama, te vrijeme, nain i mjere njihovog suzbijanja. Preporuke i informacije javno su dostupne na internetskim stranicama (http://www.savjetodavna.hr i http://www.hcphs.hr). S namjerom da se preporuke priblie to veem broju proizvoaa, HPK, Javna poljoprivredna savjetodavna sluba, na regionalnoj razini, objavljuje preporuke za suzbijanje u lokalnim medijima (radiju i novinama), a Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje prognoze na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju.

31

12.

ZATITA RAJICE

12.1. ZATITA RAJICE OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS Plamenjaa rajice Phytophthora infestans MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - iroki plodored bez krumpira, - uklanjanje samoniklog krumpira, - rajicu saditi to dalje od parcela na kojima se uzgaja krumpir (osobito mladi), - sadnja otpornijih hibrida, - redovito i pravovremeno uklanjanje zaperaka i suvinih listova. NAPOMENE

Simptomi se javljaju na liu, stabljikama i plodovima. Oni su na liu vrlo slini simptomima koje ovaj parazit izaziva na krumpiru. Pjege se pojavljuju najee na rubovima listova, svijetlosive do svijetlosmee, kasnije postaju prozirne te brzo potamne; plojke propadaju, sue se, a peteljke listova ostaju dugo zelene. Na naliju listova u vlanim uvjetima moe se formirati prljavobjeli micelij. Kemijske mjere: Na stabljici se pojavljuju tamne pjege eliptinog oblika, - provoditi samo kad je potrebno. Za prognozu pojave rabiti provjerene modele. najee u pazucima listova. Na zelenim plodovima primjeuju se tamnije udubljene pjege koje dobivaju bronanu boju, a plodovi ubrzano dozrijevaju, poprimajui crvenkastu boju. Bijela trule Sclerotinia sclerotiorum Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - ogranienje navodnjavanja i spreavanje Parazit moe napasti sve nadzemne dijelove i u svim zadravanja vode u tlu, stadijima razvoja. Na mjestu zaraze prvo se razvija - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih vodenasta pjega, zatim gusti bijeli micelij i crni skelrociji. ostataka prije nego se formiraju sklerociji. Ako je tlo jako vlano micelij se moe razviti i na povrini tla. Jae zaraene biljke venu i propadaju. Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici

Rajica na otvorenom.

Agrotehnike mjere: Bolest je malog - sadnja tolerantnih hibrida, znaenja. - redovito viekratno zalijevanje, Korijen je smee boje, esto se raspucava i pojaana je - cijepljenje hibrida na otporne podloge, tvorba plutastog stanija. Biljke se slabije razvijaju i -dezinfekcija tla vodenom parom i/ili pokazuju simptome venua. solarizacijom, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. Rak stabljike rajice Didymella lycopersici Parazit uzrokuje venue i suenje cijelih biljaka ako je napadnut donji dio stabljike. Na mjestima zaraze tkivo je ulegnuto i suho, u poetku smee, a kasnije svijetlije sivkaste boje. Tkivo moe raspucavati. Koncentrina pjegavost Alternaria solani, A. tenuissima, A. alternata i dr. Agrotehnika mjera: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. Bolest je malog znaenja.

Agrotehnike mjere: - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - saditi zdrav presad, - sjetva certificiranog sjemena, Mogu biti zaraeni svi nadzemni dijelovi. Pjege su - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih preteno okrugle, ponekad uglate (ako su omeene ostataka. krupnijim ilama) i zonirane. Ako je vlanost zraka visoka prekrivene su crnom prevlakom. Na plodovima se pjege najee javljaju uz peteljku; udubljene su i zonirane. Pjegavost lista rajice Septoria lycopersici Agrotehnike mjere: Zaraza se moe - irok plodored, prenositi sjemenom. - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih Bolest je od manjeg Zaraza moe nastati u svakom stadiju razvoja. Nakon ostataka. znaenja. presaivanja rajice simptomi se javljaju u vrijeme formiranja prvih plodova. Na liu su pjege razliite veliine, svjetle sredine i tamnijeg ruba. Vee pjege mogu podsjeati na A. solani. Lie uti i sui se. Barunasta plijesan lista rajice Passalora fulva (Cladosporium fulvum) Agrotehnike mjere: - sadnja otpornih hibrida na svih 5 rasa, Kod nas je

32

- redovito prozraivanje i iskljuivo bolest u Najee su zaraene donje etae lia i oboljeva rajica u sniavanje relativne vlanosti zraka, zatienim zatienim prostorima. Na gornjoj strani lista prvo se - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih prostorima. javljau utozelene pjege na kojima se za povoljnih uvjeta ostataka iz prethodne godine. Pojavljuje se u javlja barunasta prevlaka. Pri jakim zarazama lie se sui i otpada. uvjetima visoke vlanosti zraka. Pepelnica Leveillula taurica, Erysiphe cichoracearum, Erysiphe vrste. Simptomi se razlikuju u tome to se pepeljasta prevlaka kod L. taurica razvija na donjoj strani lista, a kod Erysiphe vrsta na gornjoj strani lista. Bolest se obino javlja na starijem liu. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Gljiva prvenstveno napada rajicu pri uzgoju u zatvorenom prostoru jer joj pogoduje visoka vlanost zraka. Mogu biti zaraeni svi dijelovi biljke, a prepoznaje se po obilnim sivim nakupinama. Jako zaraeni plodovi mogu istruniti. Verticilijsko i fuzariozno venue Verticillium dahliae, Verticillium alboatrum, Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici Agrotehnike mjere: - sadnja otpornih sorti i hibrida, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Agrotehnike mjere: - redovito uklanjati i unitavati zaperke i suvine listove, nastale ranice predstavljaju mjesto ulaska parazita, - regulirati vlanost tla, zraka i temperaturu u zatienim prostorima, - odravati higijenu zatienih prostora, - sadnja manje osjetljivih kultivara. Pri uzgoju u sterilnim supstratima pojava bolesti svedena je na minimum.

Agrotehnike mjere: - irok plodored pri vanjskom uzgoju, - sadnja otpornih sorti i hibrida, - cijepljenje na otporne podloge, Venue se najee javlja nakon presaivanja. Moe - ako se provode sve agrotehnike i kulturalne propasti dio ili itava biljka. Promjene se vide na donjem mjere venue nije esta pojava, liu koje uti, vene i odumire. Na presjeku stabljike vide - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. se smei provodni snopovi. Bakterijska krastavost plodova rajice Agrotehnike mjere: Xantomonas campestris pv. vesicatoria (karantenski tetni - uporaba certificiranog sjemena, organizam) - iroki plodored, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih Bakterijska pjegavost ploda rajice ostataka, Pseudomonas syringae pv. tomato - regulacija vlage u zatienom prostoru, Uzronik krastvosti napada lie, plodove i stabljiku. Na - preporuuje se navodnjavanje kapanjem. listovima se vide vodenaste pjege koje nekrotiziraju, ali su vee od onih koje izaziva uzronik pjegavosti ploda rajice. Kod krastavosti na malim plodovima pjege su sitne, tamnozelene i malo uzdignute. Starije pjege su crne boje. Kod pjegavosti ploda pjege su crne i malo ulegnute u tkivo. Bakterijsko venue Agrotehnike mjere: Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis - uporaba certificiranog sjemena, (karantenski tetnik) - iroki plodored, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih Mogu biti napadnuti svi nadzemni dijelovi rajice. ostataka, Najuoljiviji simptom je venue dijela ili cijele biljke te - saditi iskljuivo zdrave presadnice. ute pjege na listovima koji se kovraju i sue. Bolest zahvaa nekoliko biljaka u redu ili cijele redove. Bakterija se razvija u provodnom sustavu. Bakterijski eksudat pojavljuje se na mjestu oteenja npr. nakon otkidanja peteljke (ne kod svih sorata/hibrida). Na presjeku stabljike vide se tamno obojeni provodni elementi ili snopovi. Na plodovima pojavljuju se svijetle ukaste pjege sa smeom sredinom (ptije oko). Virus mozaika krastavca na rajici Cucumber mosaic virus (CMV) Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - uklanjanje korova domaina virusa, Simptomi variraju od blagog mozaika, patuljastosti, - suzbijanje lisnih ui i drugih vektora, nitavosti lia, nekroze uzdu glavne lisne ile, nekroze - odravanje higijene. lisnih peteljki i stabljika. Simptomi ovise o sojevima virusa.

Prenose se sjemenom. U sluaju pojave Xanthomonas campestris pv. vesicatoria obavijestiti nadlenu fitosanitarnu inspekciju.

Prenosi se sjemenom. U sluaju pojave bolesti obavijestiti nadlenu fitosanitarnu inspekciju.

Determinaciju prepustiti strunjacima.

33

Virus mozaika duhana na rajici Tobaco mosaic virus (TMV)

Agrotehnike mjere: - kao kod CMV, - uklanjanje korova domaina virusa, Simptomi su: mozaik, naboranost listova, mlado lie - odravanje higijene. moe biti nitavo, a ponekada nekroza. Puaima zabraniti puenje kod rada u nasadu. Virus mozaika lucerne na rajici Alfalfa virus (AMV) Biljke su zakrljale, listovi se savijaju prema dolje i ute, nekroza floema, korijen crvenkaste boje, plodovi deformirani. Pepino mozaik virus (PepMV) U Hrvatskoj nije utvren 2010., a prisutan je bio u susjednim zemljama. Virus ima iri krug domaina, pa je tako u Europi utvren samo na rajici i moe smanjiti urod do 16 %. Da bi se velike tete smanjile sve zaraene biljke treba unititi. Na rajici se simptomi javljaju na listovima, stabljici, lapovima i plodovima. Na listovima su pjege ute boje, vidi se meuilna kloroza i zatim odumiranje tkiva. Cvjetne stapke i lapovi su prugasto nekrotizirani, a na plodovima se vidi proaranost pokoice. Ako se utvrde sumnjivi simptomi treba zatraiti potvrdu ovlatenih laboratorija. Agrotehnike mjere: - dezinfekcija sjemena (NaClO, NaOH 1 % HCl i sl), - dezinfekcija ruku prije rada u nasadu rajice te upotreba rukavica, odijela i nazuvaka za cipele za jednokratnu uporabu u zatvorenom prostoru, - redoviti pregledi na otvorenom i u zatienim prostorima, - pregled presadnica rajice pri uvozu, - ako je virus potvren, sve zaraene biljke iupati i spaliti. Agrotehnike mjere: - kao kod CMV

Determinaciju prepustiti strunjacima.

Determinaciju prepustiti strunjacima.

Determinaciju prepustiti strunjacima.

12.2. ZATITA RAJICE OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Kalifornijski trips Frankliniella occidentalis MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - u zatienim prostorima, potrebno je temeljito istiti unutarnje staklene povrine, armaturu, sisteme za zagrijavanje i navodnjavanje sterilizantom. NAPOMENE Prognoza: Postavljanje plavih ljepljivih ploa. Za praenje potrebno je postaviti 1 plou/100 m2. Signalizacija: Kritian broj je u prosjeku 10 uhvaenih tripsa na 1 plavoj ljepljivoj ploi.

Odrasli kalifornijski trips je sitan i tanak kukac s uskim resiastim krilima, utonaranaste do kestenjasto smee boje i duljine oko 1,5 mm. Liinka je zlatno ute boje, duljine 0,5 - 1,3 mm. U zatienom prostoru, tetnik ima godinje 12 - 15 generacija koje se preklapaju. tete prave liinke i odrasli razvojni stupnjevi sisanjem biljnih sokova. Na listovima uzrokuju pojavu srebrnastih pjega i deformaciju, a na plodu pojavu svijetlih sitnih Mehanike mjere: pjega. Kalifornijski trips prenosi nekoliko znaajnih - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih virusnih bolesti. prostora (okca promjera 100 - 150 m), - unitavanje biljnih ostataka nakon berbe.

Fizikalne mjere: - u zatienom prostoru uporaba plavih ljepljivih ploa za smanjenje brojnosti tetnika (1 / 10 m2), - eradikacija visokom temperaturom zraka tijekom ljeta u praznom zatienom prostoru, zatvaranjem svih ventilacijskih otvora i ulaza (potrebna je temperatura zraka > 40 oC i RH < 10 %). Bioloke mjere: - u zatienim prostorima parazitoida i predatora tripsa. unoenje

Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku napada. Zbog opasnosti od pojave rezistentnosti za suzbijanje koristiti insekticide razliitog mehanizma djelovanja.

34

Stakleniki (cvjetni) titasti moljac Trialeurodes vaporariorum Stakleniki (cvjetni) titasti moljac mali je bijeli vrlo ivahni leptiri, dug oko 2 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak te se zbog toga uobiajeno naziva i bijela muica. Liinke su bjeliaste, bez nogu, spljotene i privrene na naliju lista. tetnik ima 10 - 12 generacija godinje koje se preklapaju, a na biljkama su istodobno prisutni svi razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se na naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze se masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke na listovima donjih etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem biljnih sokova na naliju listova biljaka u zatienim prostorima, a u obalnom podruju i na otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine pjege na listovima i uenje, odbacivanje lia i openito slabljenje biljaka. Tipian znak napada je medna rosa na listu i plodu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Za pravovremeno i uinkovito suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati nasad svakih nekoliko dana potresanjem biljaka ili pregledom nalija listova, odnosno utih ljepljivih ploa na prisutnost tetnika.

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). - preporua se zalijevanje biljaka sistemom kap po kap.

Prognoza: Pojava tetnika mora se pratiti postavljanjem utih ljepljivih ploa koje se postavljaju tako da je donji rub ploa u razini vrha biljaka. Dodatno se provode vizualni pregledi listova. Uzorci listova trebaju se Mehanike mjere: uzimati iz donjeg - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) srednjeg i vrnog na ulaze i ventilacijske otvore zatienih dijela biljaka te prostora, pregledati pod - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih povealom. listova tijekom vegetacije te unitavanje biljnih ostataka nakon berbe. Signalizacija: Kritian broj je 1 Fizikalne mjere: odrasli razvojni oblik - uporaba utih ljepljivih ploa. na 100 biljaka. Zbog istovremene prisutnosti svih Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje razvojnih oblika i parazitoida i predatora titastih moljaca. zbog injenice da insekticidi ne djeluju na sve razvojne Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku oblike prskanje je napada im se utvrdi zaraza iznad praga potrebno ponavljati u odluke; kraim vremenskim -zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri razmacima (5 - 7 suzbijanju rabiti insekticide razliitog dana). mehanizma djelovanja. Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu), - preporua se zalijevanje biljaka sistemom kap po kap. Prognoza: Pojava tetnika mora se pratiti postavljanjem utih ljepljivih ploa koje se postavljaju tako da je donji rub ploa u razini vrha biljaka. Dodatno se provode vizualni pregledi listova. Uzorci listova trebaju se Mehanike mjere: uzimati iz donjeg - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) srednjeg i vrnog na ulaze i ventilacijske otvore zatienih dijela biljaka te prostora, pregledati pod - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih povealom. listova tijekom vegetacije te unitavanje biljnih ostataka nakon berbe. Signalizacija: Zbog istovremene prisutnosti svih Fizikalne mjere: - uporaba utih ljepljivih ploa. razvojnih oblika i zbog injenice da Bioloke mjere: insekticidi ne djeluju - u zatienim prostorima unoenje parazitoda na sve razvojne i predatora titastih moljaca. oblike prskanje je potrebno ponavljati u kraim vremenskim Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku razmacima (5 - 7 napada. dana). -zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati insekticide razliitog mehanizma djelovanja.

Duhanov titasti moljac Bemisia tabaci Duhanov titasti moljac mali je bijeli ivahni leptiri, dug oko 1 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak. Liinke su ukaste, bez nogu, spljotene i privrene na naliju lista. tetnik ima 10 - 15 generacija godinje koje se preklapaju, a na biljkama su istodobno prisutni svi razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se na naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze se masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke na listovima donjih etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem biljnih sokova na naliju listova biljaka u zatienim prostorima, a u obalnom podruju i na otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine pjege na listovima i uenje, odbacivanje lia i openito slabljenje biljaka. tetnik prenosi brojne biljne viruse. Tipian znak napada je medna rosa na listu i plodu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Za pravovremeno i uinkovito suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati nasad svakih nekoliko dana potresanjem biljaka ili pregledom nalija listova, odnosno utih ljepljivih ploa na prisutnost tetnika.

35

Lisne ui Aphididae Lisne su ui sitni kukci, duljine samo nekoliko milimetara. Pojavljuju se u dvije forme: kao krilate i beskrilne. Krilate forme imaju 2 para opnenastih krila, jednake strukture, od kojih su gornja krila znatno vea od donjih. Lisne ui izravne tete ine na listovima siui sokove na naliju listova, a neizravne prenoenjem brojnih biljnih virusa. Listovi ute i deformiraju se. Lisne ui lue obilje ljepljive medne rose koju esto naseljuju gljive aavice, a pojava mrava na biljkama ukazuje na napad lisnih ui.

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). - preporua se zalijevanje biljaka sistemom kap po kap. Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora. Fizikalne mjere: - uporaba utih lovnih posuda, - uporaba utih ljepljivih ploa. Bioloke mjere: - u zatienim prostorima parazitoida i predatora lisnih ui. unoenje

Prognoza: Praenje pojave lisnih ui provodi se utom posudom, utim ljepljivim ploama i vizualnim pregledom biljaka.

Junoameriki moljac rajice Tuta absoluta Novi i vrlo opasan tetnik u RH. Leptiri su srebrnkasto sivi, duljine 5 - 7 mm, s rasponom krila 10 - 12 mm, izrazito dugih nitastih ticala. Jaja su sitna, cilindrinog oblika, krem do uta. Gusjenice su zelenkaste do svijetlo ruiaste, sa smeom glavom, duge do 7,5 mm. Gusjenice se ubuuju u list, stabljiku i plod. Na listovima uzrokuju pojavu hodnika nepravilna oblika. Na plodovima gusjenice se ubuuju u plod uzrokujui pojavu ulaznih rupa, ili mogu praviti hodnike ute boje neposredno ispod pokoice ploda. Listovi na kojima je vei broj mina sue se. U zatienom prostoru tetnik moe imati 8 do 12 generacija, a na otvorenom do 5 generacija godinje.

Kemijske mjere: - primjena insekticida na poetku napada lisnih ui lokalnom primjenom (arita, rubni redovi), pri emu treba dati prednost sisteminim i selektivnim pripravcima aficidi. Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - plodored u koji su ukljuene kulture koje ne pripadaju porodici pomonica, - suzbijanje korova pomonica u nasadu i oko zatienih prostora. Mehanike mjere: - u zatienim prostorima postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore (6 - 9 rupa/cm), - selektivno uklanjanje i unitavanje zaraenog lia i biljaka.

Prognoza: -u zatienom prostoru praenje poetka napada i visine populacije tetnika postavljanjem lovki s feromonom (2 - 4 lovke/ha)

Signalizacija: - pragovi tetnosti su: 3 leptira/tjedan (nizak rizik); 3 - 30 leptira/tjedan Fizikalne mjere: (srednji rizik); - u zatienim prostorima na kojima su > 30 leptira/tjedan postavljene zatitne mree postavljanje lovnih (visok rizik). svjetiljki za leptire Biotehnike mjere: - masovni lov pomou vodenih klopki s feromonom (20 - 30 /ha). Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje predatora i parazitoida gusjenica, -mikrobioloki insekticidi, -zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati insekticide razliitog mehanizma djelovanja kao i sve raspoloive metode zatite.

Agrotehnike mjere: Prognoza: - obvezno mehaniki zaorati i unititi Brojnost se utvruje ostatke kukuruzinca nakon berbe, vizualnim pregledom tetnik prezimljava u obliku zakukuljene gusjenice u - unititi i druge biljke domaine u kojima na prisutnost stabljikama kukuruzinca ostavljenog u polju. Leptiri prezimljuju gusjenice (npr. paprika), gusjenica u Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis

36

poinju izlijetati oko sredine svibnja, no ukoliko su toplija proljea mogua je pojava leptira i ranije. Let leptira traje dvadesetak i vie dana. enke odlau jaja na biljkama. Gusjenica je prvo svijetla, a kasnije postaje sivo-smea s tamnom glavom, do 25 mm duga. Na svakom lanku nalaze se 4 okruglaste pjege. Na zelenim plodovima primjeuju se gusjenice koje izgrizaju vanjski dio te se kasnije ubuuju i u plodove.

- plodored, - uzgoj kukuruza udaljen od uzgoja povra, gdje je mogue takoer i od zatienih prostora, -suzbijanje korova u nasadu i oko zatienih prostora.

prezimjelom kukuruzincu te ulovom leptira (lovne lampe i feromoni). Vizualnim pregledom biljaka Mehanike mjere: koji otpoinje nakon - u zatienim prostorima postavljanje to se u lovne lampe zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ili feromone uhvate ventilacijske otvore. leptiri utvruje se broj gusjenica/ biljci. Bioloke mjere: - isputanje jajnih parazitoida i parazitoida gusjenica. -primjena mikrobiolokih insekticida;

Sovice pozemljue Agrotis spp.

Agrotehnike mjere: Prognoza: -zakorovljeni nasadi privlae leptire da Odrasli se mogu odloe jaja; pratiti feromonima Sovice pozemljue su noni leptiri. Gusjenice su boje tla, -u zakorovljenim nasadima gusjenice se kako bi se utvrdio golog tijela i one ine tete. Po danu se skrivaju pod hrane i korovom i kulturnom biljkom pa su poetak leta i grudicama tla ili u raznim pukotinama, te izlaze u tete manje; vrijeme kada je sumrak i prave tete. Pri dodiru se savinu u kolut. potrebno Narastu do 4,5 cm. Periodini su tetnici. Gusjenice Kemijske mjere: pregledavati nasad; pregrizaju vrat korijena, katkada i stabljiku, a hrane se i Optimalan rok suzbijanja je kada su Zaraza gusjenicama prizemnim liem. Napadnute biljke propadaju. gusjenice u drugom ili treem razvojnom se utvruje Prorjeuje se sklop. Razmnoavanju tetnika pogoduje stadiju < 25 mm. pregledom tla i toplo i suho proljee, toplo ljeto i duga i umjereno vlana biljaka na povrini jesen. Izrazito su najvanije: nasadna sovica (Agrotis od 1 m2 (unutar segetum), proljetna sovica (Agrotis temera) i sovica drvenog okvira). ipsilon (Agrotis ipsilon), a prave tete i na drugim Gusjenice se treba vrstama povra. traiti ispod grudica zemlje (mogue uz pomo baterijske svjetiljke). Signalizacija: Prag odluke ovisi o broju i razvojnom stadiju gusjenice ali i biljke, a prag odluke smatra se zaraza s 12 gusjenice na m2. Karadrina Spodoptera exigua Leptir ima raspon samo 30 mm pa pripada u male vrste sovica. Periodini je tetnik, ponekad se javlja masovno. Ima 2 - 3 generacije, a ponekad i generacije godinje. Gusjenice prave tetu izgrizanjem lista. Pogoduje joj suha i topla jesen. Agrotehnike mjere: Prognoza: Radi se o tetniku koji do sada nije Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) utvren u na ulaze i ventilacijske otvore zatienih proizvodnim prostora. uvjetima u RH. Budui da je prisutan u okolnim zemljama Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje njegovoj pojavi treba parazitoida i predatora gusjenica, posvetiti veliku - mikrobioloki insekticidi. pozornost i u sluaju sumnje obavijestiti nadlene osobe.

37

uta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera

Agrotehnike mjere: - unitavanje kukuruzovine (maliranje), - uzgoj kukuruza udaljen od uzgoja povra, Boja gusjenica ovisi o prehrani; u poetku su svjetlije, a gdje je mogue takoer i od zatienih kasnije tamnije s usporednim crnim crticama uzdu hrpta prostora. te tamnom i svijetlom bonom linijom i do 4 cm duge. Na zelenim plodovima se primjeuju gusjenice koje se kasnije Mehanike mjere: ubuuju u plodove i izgrizaju ih iznutra. Ima 2 - 4 - u zatienim prostorima postavljanje generacije godinje. Prezimi u stadiju kukuljice u tlu. Ova zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i vrsta se hrani i drugim vrstama povra. ventilacijske otvore.

Prognoza: Odrasli se mogu pratiti feromonima kako bi se utvrdio poetak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad; Zaraza gusjenicama se utvruje pregledom biljaka.

Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje predatora Signalizacija: i parazitoida gusjenica, Za nae uvjete nisu -primjena mikrobiolokih insekticida. definirani pragovi odluke. Mehanike mjere: - u zatienim prostorima postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i Leptir ima sivo smea prednja krila s vrlo izraenom ventilacijske otvore. svijetlom arom u obliku grkog slova gama. Raspon krila je oko 45 mm. Gusjenice sovice gama se grbe hodajui, Bioloke mjere: tijela suena prema glavi i zelene boje. Gusjenice listove - u zatienim prostorima unoenje predatora izgrizaju od ruba prema unutra, ponekad su pojedene i i parazitoida gusjenica. lisne ile; na biljkama i ispod biljaka su okruglaste tamne -primjena mikrobiolokih insekticida izmetine. tetnik ima 3 - 4 generacije godinje. Sovica gama Autographa gamma Prognoza: Odrasli se mogu pratiti feromonima kako bi se utvrdio poetak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad. Zaraza gusjenicama se utvruje vizualnim pregledom Kemijske mjere: Suzbijanje obaviti kada su gusjenice u ranijim biljaka. razvojnim stadijima (< 20 mm); Pri izboru insekticida osim mikrobiolokih Signalizacija: insekticida, prednost dati regulatorima rasta i Prag odluke smatra razvoja i naturalitima. se napad od 0,5 gusjenica/biljci. Agrotehnike mjere: Prognoza: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih Odrasli se mogu presadnica, pratiti utim - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko ljepljivim ploama zatienih prostora. kako bi se utvrdio poetak leta i Mehanike mjere: vrijeme kada je - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) potrebno na ulaze i ventilacijske otvore zatienih pregledavati nasad; prostora, Zaraza liinkama se - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih utvruje pregledom listova tijekom vegetacije te unitavanje biljaka. biljnih ostataka nakon berbe. Signalizacija: Fizikalne mjere: Za nae uvjete nisu - uporaba utih ljepljivih ploa. definirani pragovi odluke. Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje parazitoida liinki. Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku napada.

Muhe lisni mineri Liriomyza spp., Phytomyza spp. Lisni mineri sitne su muice duljine 1,5 - 2,3 mm, smeecrne ili sivo-crne boje. Liinke su bez nogu i bez jasno vidljive glave, naranaste do oker boje, duljine 2 - 3 mm. tetnik ima vie generacija tijekom godine. tetu ine uglavnom u zatienim prostorima. Liinke u listovima prave hodnike mine tako to izgrizaju parenhim lista ostavljajui epidermu netaknutu. U minama se vidi liinka muha i njezin izmet. Dodatne tete u obliku malih pjega prave enke dopunskom ishranom i odlaganjem jaja u list.

38

Obini crveni pauk - koprivina grinja Tetranychus urticae

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, Odrasli oblici vrlo su - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko Koprivina grinja priinjava tete na biljkama na zatienih prostora, otvorenom i u zatienom prostoru. tete izazivaju liinke - ienje i dezinfekcija zatienih prostora. i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova na listovima. Stvara mnogo fine pauine na naliju lia. Simptomi Mehanike mjere: napada su male bjeliaste toke na listovima, lie postaje - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih proarano, slino mramoru. Nervatura ostaje najdulje listova tijekom vegetacije te unitavanje zelena. Kasnije se lie sui, nekrotizira i otpada. Na biljnih ostataka nakon berbe, donjoj strani listova povealom su vidljive grinje koje su njena, ovalna, gotovo prozirna tijela, duljine oko 1 mm. - mehaniko ispiranje grinja s lia vodom. Na leima odrasli oblici imaju 2 izrazite tamne pjege. Zaraza se prvo uoava na pojedinanim biljkama, s njih Fizikalne mjere: prelazi na susjedne biljke i tako nastaju arita. Prije - podizanje zrane vlage u zatienim proirenja iz tih arita treba tetnika suzbiti. Koprivina prostorima (oprez zbog stvaranja povoljnih grinja ima 6 - 10 generacija godinje, a u zatienom uvjeta za razvoj gljivinih bolesti). prostoru i vie. Najpovoljniji uvjeti za razvoj su niska relativna vlaga zraka (45 - 55 %) i visoka temperatura (30 Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje predatora - 32 oC). grinja. Kemijske mjere: - primjena akaricida na poetku napada grinja lokalnom primjenom (arita), -svi razvojni stadiji tetnika su na donjim listovima pa je za uspjeno suzbijanje nuno postii dobru pokrovnost. Suzbijanje provesti uz visok utroak vode, -zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati pripravke razliitog mehanizma djelovanja. Nematode korijenovih kvrica (guka) Meloidogyne spp. Agrotehnike mjere: - plodored, - adekvatna obrada tla, - sadnja zdravog sadnog materijala, - sjetva otpornih kultivara, - suzbijanje korova, - sadnja nematocidnih biljaka u i oko nasada (npr. Tagetes spp.).

Prognoza: Pojava grinja utvruje se vizualnim pregledom, uzimanjem uzoraka listova koji se pregledavaju pod povealom. Signalizacija: Suzbijaju se poetne zaraze u aritima

Nematode korijenovih kvrica (guka) su sitne, golim okom nevidljive ivotinje. ive kao endoparaziti u biljnom tkivu. Ubuuju se u korijenje, gdje se hrane izazivajui pojaani rast biljnog tkiva. Na korijenju nastaju izrasline guke, gale ili kvrice okruglasta ili izduena oblika. Katkad vise na korijenju poput grozdova. Zaraeno korijenje ugiba pa biljka vene i osui se. Nematode Fizikalne mjere: korijenovih kvrica (guka) napadaju biljke na otvorenom i - isuivanje tla, u zatienom prostoru. - termika sterilizacija tla, - solarizacija tla.

Bioloke mjere: - primjena nematofagnih gljivica.

12.3. ZATITA RAJICE OD KOROVA

S gledita cilja uzgoja rajice, razlikujemo uzgoj za potronju u svjeem stanju i za preradu. Vegetacija rajice za potronj u u svjeem stanju dulje traje, berba je sukcesivna, zbog ega je pristup suzbijanju korova razliit u odnosu na uzgoj za preradu, gdje je vegetacija kraa i berba jednokratna. S gledita naina uzgoja, razlikujemo uzgoj u zatienom prostoru (bez primjene herbicida) i na otvorenom, u polju. Danas se rajica kod oba naina uzgoja uglavnom uzgaja iz prijesadnica. Ovakav nain uzgoja i injenica da se rajica sadi relativno kasno (kad proe opasnost od mrazeva i niskih temperatura), ostavljaju dovoljno vremena za provoenje integriranih nekemijskih mjera borbe protiv korova (opisane u poglavlju 11.3.3.). Ako unato provedenim mjerama postoji potreba za primjenom herbicida, prednost treba dati viekratnoj primjeni umanjenih dozacija u vrijeme ranog razvoja korova (do 2 lista). S takvom primjenom treba poeti nakon ukorjenjivanja prijesadnica, odnosno im pone nicanje korova. Pripravke na osnovi metribuzina kod prvog tretiranja treba primijeniti u 3-5 puta nioj dozaciji od propisane. Ovim pristupom se postiu dobri uinci (i herbicidni i ekoloki) i na crnu pomonicu ( Solanum nigrum) koja je redoviti pratitelj nasada rajice (herbicidi selektivni prema rajici, selektivni su i prema crnoj pomonici). Herbicidni uinci se mogu poboljati dodavanjem mineralnog ili biljnog ulja. U sluaju uzgoja izravnom sjetvom sjemena u polje, opisani nain primjene herbicida ima posebnu vanost. Isti je pristup i kod suzbijanja uskolisnih korova. S primjenom graminicida treba poeti prije njihova busanja, a zbog razvuenog nicanja, tretmane treba ponavljati.

39

VRSTA ILI SKUPINA KOROVA Jednogodinji uskolisni korovi

NEKEMIJSKE MJERE - vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 12.3., - smanjivati banku sjemena u tlu, - sprjeavati plodonoenje, - zbog relativno kasne sadnje, mogue koristiti slijepu sjetvu (vidi 11.3.), - u prvom dijelu vegetacije meuredna kultivacija, - suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi).

KEMIJSKE MJERE - primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama. - dati prednost primjeni herbicida nakon nicanja korova, - u ranoj fazi razvoja korova primjenjivati smanjene doze, - primjenjivati kontaktne herbicide u meurednom razmaku sa titnicima. - smanjenim dozama herbicida uz dodatak pomonog sredstva tretirati u vrlo ranoj fazi razvoja (do dva lista)

Jednogodinji irokolisni korovi

Solanum nigrum (crna pomonica) Viegodinji uskolisni korovi Viegodinji irokolisni korovi -izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama, -smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja, (ugljikohidratno izgladnjivanje).

- suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe, - primijeniti herbicide nakon nicanja.

- regulatori rasta dozvoljeni samo kod ranih kultivara i industrijske rajice kako bi ubrzali i ujednaili dozrijevanje plodova.

13. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA 13.1. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS Bijela trule Sclerotinia sclerotiorum MJERE SUZBIJANJA NAPOMENE

Agrotehnike mjere: - irok plodored, - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje Na stabljici se prvo vidi vodenasta izduena zadravanja vode u tlu, pjega, a zatim bijeli gusti micelij u kojem se - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih razvijaju crni sklerociji. Zaraene biljke ostataka prije nego se formiraju sklerociji, propadaju. - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. Agrotehnike mjere: - sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat, - viegodinji plodored pri uzgoju na Na poetku zaraze na stabljici iznad povrine tla otvorenom, vide se vodenaste pjege. Tkivo kore trune i biljke - redovito uklanjanje i unitavanje zaraenih uglavnom uvenu. Ako se zaraza javi na viim biljnih ostataka. dijelovima stabljike (pazuci listova i grana) vene dio iznad zaraenog mjesta. Plodovi mogu biti zaraeni preko peteljke ili direktno. Na patlianu oboljevaju plodovi prije zriobe; na vrhu se vide tamne pjege koje se mogu proiriti na cijeli plod. Na liu se vide nekrotine pjege koje mogu biti prekrivene micelijem ako je vrijeme vlano. Gangrena korijenova vrata Phytophthora capsici Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici Simptomi su vrlo slini opisanima kod rajice. Agrotehnike mjere: - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - cijepljenjem paprike na podlogu rajice KVNF postie se otpornost i vei urod, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

40

Pepelnica paprike Leveillula taurica Simptomi su vrlo slini opisanima kod rajice. Bijela noga Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani)

Agrotehnike mjere: - uzgoj tolerantnih sorata, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Agrotehnike mjere: - umjereno zalijevanje, - iroki plodored pri uzgoju na otvorenom, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili Osim polijeganja rasada propadanje se moe solarizacijom, javiti i nakon rasaivanja. Na stabljikama u zoni - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih tla javlja se suenje. Epidermalno tkivo propada, ostataka. biljka gubi lie, a moe i potpuno propasti. Koncentrina pjegavost Alternaria solani A. tenuis Agrotehnike mjere: - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - plodored, Simptomi se javljaju na liu i karakteristini su - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih za rod Alternaria: okrugle sivo-smee pjege s ostataka. karakteristinim koncentrinim krugovima. Agrotehnike mjere: - uklanjane i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, Vee tete nastaju u staklenicima/plastenicima. - plodored, Zaraze nastaju u pazucima izboja zbog ega oni - navodnjavanje kapanjem. propadaju. Ako se zadrava voda u predjelu ake na plodovima moe se javiti trule. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Agrotehnike mjere: Uzronici se prenose vesicatoria - sjetva certificiranog sjemena, sjemenom - sadnja zdravih presadnica, - sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat, - irok plodoredi kod uzgoja na otvorenom, - uklanjanje i spaljivanje zaraenih biljnih Uzronik krastavosti napada lie, plodove i ostataka, stabljiku. Na listovima se vide vodenaste pjege - uporaba biostimulatora i folijarnih gnojiva koje nekrotiraju, ali su vee od onih koje izaziva koja sadre bakar. uzronik pjegavosti ploda. Kod krastavosti na malim plodovima pjege su sitne, tamnozelene i malo uzdignute. Starije pjege su crne boje. Kod pjegavosti ploda pjege su crne i malo ulegnute u tkivo. Bakterijska krastavost plodova je najopasnija bakterioza paprike. Bakterijska krastavost plodova Xantomonas campestris pv. (karantenski tetni organizam) Bakterijska pjegavost ploda Pseudomonas syringae pv. tomato Virus mozaika krastavca na paprici Cucumber mosaic virus (CMV) Lie je mozaino i moe biti deformirano. Ponekada se javlja neoploenost cvjetova u visokom postotku. Biljke mogu biti grmolikog rasta. Agrotehnike mjere: Determinaciju virusa - sjetva certificiranog sjemena, prepustiti strunjacima. - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, - virusi se prenose dodirom ruku; jako osjetljiva biljka je duhan, zato puai mogu biti prenositelji virusa (dezinfekcija ruku). Agrotehnike mjere: kao kod CMV. Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

Mozaik duhana na paprici Tobaco mosaic virus (TMV) Zaraene biljke zaostaju u rastu. Lie je mozaino, uti i otpada. uto venue paprike Phytoplasma solani

Agrotehnike mjere: - sadnja otpornih sorti i hibrida, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih Kod paprike je osnovni simptom uenje svih ostataka. dijelova biljke. Biljke vie ne rastu niti cvjetaju pa nema niti uroda. utilo poinje od gornjih listova prema donjim listovima a ile zadravaju

41

zelenu boju pa bolest u poetku podsjea na nedostatak eljeza. Plojka se uvija prema licu. Zaraena biljka se sui. U patlidana je simptom slian kao u paprike. Listovi ute, nastaje zastoj u rastu i itava biljka vene. Biljka ne donosi plodove.

13.2. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Sovice pozemljue Agrotis spp. MJERE SUZBIJANJA NAPOMENE

Agrotehnike mjere: Prognoza: - zakorovljeni nasadi privlae leptire da - Odrasli se mogu pratiti odloe jaja, feromonima kako bi se Sovice pozemljue su noni leptiri. Gusjenice su - u zakorovljenim nasadima gusjenice se utvrdio poetak leta i boje tla, golog tijela i one ine tete. Po danu se hrane i korovom i kulturnom biljkom pa su vrijeme kada je potrebno skrivaju pod grudicama tla ili u raznim tete manje, pregledavati nasad; pukotinama, te izlaze u sumrak i prave tete. Pri - Zaraza gusjenicama se dodiru se savinu u kolut. Narastu do 4,5 cm. Kemijske mjere: utvruje pregledom tla i Periodini su tetnici. Gusjenice pregrizaju vrat Optimalan rok suzbijanja je kada su biljaka na povrini od 1 korijena, katkada i stabljiku, a hrane se i gusjenice u drugom ili treem razvojnom m2 (unutar drvenog prizemnim liem. Napadnute biljke propadaju. stadiju < 25 mm. okvira). Gusjenice treba Prorjeuje se sklop. Razmnoavanju tetnika traiti ispod grudica pogoduje toplo i suho proljee, toplo ljeto i duga zemlje (mogue uz i umjereno vlana jesen. Izrazito su najvanije: pomo baterijske nasadna sovica (Agrotis segetum), proljetna svjetiljke). sovica (Agrotis temera) i sovica ipsilon (Agrotis ipsilon), a prave tete i na drugim vrstama Signalizacija: povra. Prag odluke ovisi o broju i razvojnom stadiju gusjenice ali i biljke, a prag odluke smatra se zaraza s 1-2 gusjenice na m2. Kalifornijski trips Frankliniella occidentalis Odrasli kalifornijski trips je sitan i tanak kukac s uskim resiastim krilima, utonaranaste do kestenjasto smee boje i duljine oko 1,5 mm. Liinka je zlatno ute boje, duljine 0,5 - 1,3 mm. U zatienom prostoru, tetnik ima godinje 12 15 generacija koje se preklapaju. tete prave liinke i odrasli razvojni stupnjevi sisanjem biljnih sokova. Na listovima uzrokuju pojavu srebrnastih pjega i deformaciju, a na plodu pojavu svijetlih sitnih pjega. Kalifornijski trips prenosi nekoliko znaajnih virusnih bolesti. Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - u zatienim prostorima, potrebno je temeljito istiti unutarnje staklene povrine, armaturu, sisteme za zagrijavanje i navodnjavanje sterilizantom. Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora (okca promjera 100 - 150 m), - unitavanje biljnih ostataka nakon berbe. Fizikalne mjere: - u zatienom prostoru uporaba plavih ljepljivih ploa za smanjenje brojnosti tetnika (1 / 10 m 2), - eradikacija visokom temperaturom zraka tijekom ljeta u praznom zatienom prostoru, zatvaranjem svih ventilacijskih otvora i ulaza (potrebna je temperatura zraka > 40 oC i RH < 10 %). Bioloke mjere: - u zatienim prostorima parazitoida i predatora tripsa. Kemijske mjere: unoenje Prognoza: Postavljanje plavih ljepljivih ploa. Za praenje potrebno je postaviti 1 plou/100 m2. Signalizacija: Kritian broj je u prosjeku 10 uhvaenih tripsa na 1 plavoj ljepljivoj ploi.

42

- kemijsko suzbijanje provoditi na poetku napada. Zbog opasnosti od pojave rezistentnosti za suzbijanje koristiti insekticide razliitog mehanizma djelovanja. Stakleniki (cvjetni) titasti moljac Trialeurodes vaporariorum Stakleniki (cvjetni) titasti moljac mali je bijeli vrlo ivahni leptiri, dug oko 2 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak te se zbog toga uobiajeno naziva i bijela muica. Liinke su bjeliaste, bez nogu, spljotene i privrene na naliju lista. tetnik ima 10 - 12 generacija godinje koje se preklapaju, a na biljkama su istodobno prisutni svi razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se na naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze se masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke na listovima donjih etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem biljnih sokova na naliju listova biljaka u zatienim prostorima, a u obalnom podruju i na otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine pjege na listovima i uenje, odbacivanje lia i openito slabljenje biljaka. Tipian znak napada je medna rosa na listu i plodu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Za pravovremeno i uinkovito suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati nasad svakih nekoliko dana potresanjem biljaka ili pregledom nalija listova, odnosno utih ljepljivih ploa na prisutnost tetnika. Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). - preporua se zalijevanje biljaka sistemom kap po kap. Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora, - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih listova tijekom vegetacije te unitavanje biljnih ostataka nakon berbe. Prognoza: Pojava tetnika mora se pratiti postavljanjem utih ljepljivih ploa koje se postavljaju tako da je donji rub ploa u razini vrha biljaka. Dodatno se provode vizualni pregledi listova. Uzorci listova trebaju se uzimati iz donjeg srednjeg i vrnog dijela biljaka te pregledati pod povealom.

Signalizacija: Kritian broj je 1 odrasli razvojni oblik na 100 biljaka. Zbog istovremene prisutnosti svih razvojnih oblika i zbog injenice da Fizikalne mjere: insekticidi ne djeluju na - uporaba utih ljepljivih ploa. sve razvojne oblike prskanje je potrebno ponavljati u kraim Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje vremenskim razmacima parazitoida i predatora titastih moljaca. (5 - 7 dana). Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku napada im se utvrdi zaarza iznad praga odluke, -zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati insekticide razliitog mehanizma djelovanja.

Duhanov titasti moljac Bemisia tabaci Duhanov titasti moljac mali je bijeli ivahni leptiri, dug oko 1 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak. Liinke su ukaste, bez nogu, spljotene i privrene na naliju lista. tetnik ima 10 - 15 generacija godinje koje se preklapaju, a na biljkama su istodobno prisutni svi razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se na naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze se masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke na listovima donjih etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem biljnih sokova na naliju listova biljaka u zatienim prostorima, a u obalnom podruju i na otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine pjege na listovima i uenje, odbacivanje lia i openito slabljenje biljaka. tetnik prenosi brojne biljne viruse. Tipian znak napada je medna rosa na listu i plodu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Za pravovremeno i uinkovito suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati nasad svakih nekoliko dana potresanjem biljaka ili pregledom nalija listova, odnosno utih ljepljivih ploa na prisutnost tetnika.

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu), - preporua se zalijevanje biljaka sistemom kap po kap. Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora, - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih listova tijekom vegetacije te unitavanje biljnih ostataka nakon berbe.

Prognoza: Pojava tetnika mora se pratiti postavljanjem utih ljepljivih ploa koje se postavljaju tako da je donji rub ploa u razini vrha biljaka. Dodatno se provode vizualni pregledi listova. Uzorci listova trebaju se uzimati iz donjeg srednjeg i vrnog dijela biljaka te pregledati pod povealom.

Signalizacija: Suzbija se im se otkriju prve zaraze. Zbog istovremene prisutnosti svih razvojnih oblika i zbog injenice da insekticidi ne djeluju na Fizikalne mjere: - uporaba utih ljepljivih ploa. sve razvojne oblike prskanje je potrebno Bioloke mjere: ponavljati u kraim - u zatienim prostorima unoenje parazitoda vremenskim razmacima i predatora titastih moljaca. (5-7 dana). Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku

43

napada, - zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati insekticide razliitog mehanizma djelovanja. Lisne ui Aphididae Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). - preporua se zalijevanje biljaka sistemom kap po kap. Prognoza: Praenje pojave lisnih ui provodi se utom posudom, utim ljepljivim ploama i vizualnim pregledom biljaka.

Lisne su ui sitni kukci, duljine samo nekoliko milimetara. Pojavljuju se u dvije forme: kao krilate i beskrilne. Krilate forme imaju 2 para opnenastih krila, jednake strukture, od kojih su gornja krila znatno vea od donjih. Lisne ui izravne tete ine na listovima siui sokove na naliju listova, a neizravne prenoenjem brojnih biljnih virusa. Listovi ute i deformiraju se. Lisne ui lue obilje ljepljive medne rose koju esto naseljuju gljive aavice, a pojava mrava na biljkama ukazuje na napad lisnih Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) ui. na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora. Fizikalne mjere: - uporaba utih lovnih posuda, - uporaba utih ljepljivih ploa. Bioloke mjere: - u zatienim prostorima parazitoida i predatora lisnih ui.

unoenje

Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis

tetnik prezimljava u obliku zakukuljene gusjenice u stabljikama kukuruzinca ostavljenog u polju. Leptiri poinju izlijetati oko sredine svibnja, no ukoliko su toplija proljea mogua je pojava leptira i ranije. Let leptira traje dvadesetak i vie dana. enke odlau jaja na biljkama. Gusjenica je prvo svijetla, a kasnije postaje sivo-smea s tamnom glavom, do 25 mm duga. Na svakom lanku nalaze se 4 okruglaste pjege. Na zelenim plodovima primjeuju se Mehanike mjere: gusjenice koje izgrizaju vanjski dio te se kasnije - u zatienim prostorima postavljanje ubuuju i u plodove. zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore.

Kemijske mjere: - primjena insekticida na poetku napada lisnih ui lokalnom primjenom (arita, rubni redovi), pri emu treba dati prednost sisteminim i selektivnim pripravcima aficidi. Agrotehnike mjere: - obvezno mehaniki zaorati i unititi ostatke kukuruzinca nakon berbe, - unititi i druge biljke domaine u kojima prezimljuju gusjenice (npr. paprika), - plodored, - uzgoj kukuruza udaljen od uzgoja povra, gdje je mogue takoer i od zatienih prostora, - suzbijanje korova u nasadu i oko zatienih prostora.

Prognoza: Brojnost se utvruje vizualnim pregledom na prisutnost gusjenica u prezimjelom kukuruzincu te ulovom leptira (lovne lampe i feromoni). Vizualnim pregledom biljaka koji otpoinje nakon to se u lovne lampe ili feromone uhvate leptiri utvruje se broj gusjenica/ biljci.

Bioloke mjere: - isputanje jajnih parazitoida i parazitoida gusjenica, - primjena mikrobiolokih insekticida. Karadrina Spodoptera exigua Leptir ima raspon samo 30 mm pa pripada u male vrste sovica. Periodini je tetnik, ponekad se javlja masovno. Ima 2 - 3 generacije, a ponekad i generacije godinje. Gusjenice prave tetu izgrizanjem lista. Pogoduje joj suha i topla jesen. Agrotehnike mjere: Prognoza: Radi se o tetniku koji do sada nije utvren u Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) proizvodnim uvjetima u na ulaze i ventilacijske otvore zatienih RH. Budui da je prisutan prostora u okolnim zemljama njegovoj pojavi treba posvetiti veliku pozornost Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje i u sluaju sumnje parazitoida i predatora gusjenica, obavijestiti nadlene - mikrobioloki insekticidi osobe.

44

uta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera

Agrotehnike mjere: - unitavanje kukuruzovine (maliranje), - uzgoj kukuruza udaljen od uzgoja povra, Boja gusjenica ovisi o prehrani; u poetku su gdje je mogue takoer i od zatienih svjetlije, a kasnije tamnije s usporednim crnim prostora, crticama uzdu hrpta te tamnom i svijetlom bonom linijom i do 4 cm duge. Na zelenim Mehanike mjere: plodovima se primjeuju gusjenice koje se kasnije - u zatienim prostorima ubuuju u plodove i izgrizaju ih iznutra. Ima 2 - 4 postavljanje zatitnih mrea (insect proof) generacije godinje. Prezimi u stadiju kukuljice u na ulaze i ventilacijske otvore. tlu. Ova vrsta se hrani i drugim vrstama povra.

Prognoza: Odrasli se mogu pratiti feromonima kako bi se utvrdio poetak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad; Zaraza gusjenicama se utvruje pregledom biljaka.

Signalizacija: Bioloke mjere: Za nae uvjete nisu - u zatienim prostorima unoenje predatora definirani pragovi odluke. i parazitoida gusjenica. -primjena mikrobiolokih insekticida; Prognoza: Odrasli se mogu pratiti feromonima kako bi se utvrdio poetak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad; Zaraza gusjenicama se utvruje vizualnim pregledom biljaka. Signalizacija: Prag odluke smatra se napad od 0,5 gusjenica/biljci;

Mehanike mjere: - u zatienim prostorima postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i Leptir ima sivo smea prednja krila s vrlo ventilacijske otvore. izraenom svijetlom arom u obliku grkog slova gama. Raspon krila je oko 45 mmm. Gusjenice Bioloke mjere: sovice gama se grbe hodajui, tijela suena prema - u zatienim prostorima unoenje predatora glavi i zelene boje. Gusjenice listove izgrizaju od i parazitoida gusjenica. ruba prema unutra, ponekad su pojedene i lisne -primjena mikrobiolokih insekticida ile; na biljkama i ispod biljaka su okruglaste tamne izmetine. tetnik ima 3 - 4 generacije Kemijske mjere: godinje. Suzbijanje obaviti kada su gusjenice u ranijim razvojnim stadijima (< 20 mm); Pri izboru insekticida osim mikrobiolokih insekticida, prednost dati regulatorima rasta i razvoja i naturalitima. Sovica gama Autographa gamma Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, Lisni mineri sitne su muice duljine 1,5 - 2,3 mm, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko smee-crne ili sivo-crne boje. Liinke su bez nogu zatienih prostora. i bez jasno vidljive glave, naranaste do oker boje, duljine 2 - 3 mm. tetnik ima vie generacija Mehanike mjere: tijekom godine. tetu ine uglavnom u zatienim - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) prostorima. Liinke u listovima prave hodnike na ulaze i ventilacijske otvore zatienih mine tako to izgrizaju parenhim lista ostavljajui prostora, epidermu netaknutu. U minama se vidi liinka - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih muha i njezin izmet. Dodatne tete u obliku malih listova tijekom vegetacije te unitavanje pjega prave enke dopunskom ishranom i biljnih ostataka nakon berbe. odlaganjem jaja u list. Fizikalne mjere: - uporaba utih ljepljivih ploa. Muhe lisni mineri Liriomyza spp., Phytomyza spp. Bioloke mjere: - u zatienim parazitoida liinki. prostorima unoenje

Prognoza: Odrasli se mogu pratiti utim ljepljivim ploama kako bi se utvrdio poetak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad; Zaraza liinkama se utvruje pregledom biljaka. Signalizacija: Za nae uvjete nisu definirani pragovi odluke.

Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku napada.

45

Obini crveni pauk - koprivina grinja Tetranychus urticae

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, Odrasli oblici vrlo su - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko Koprivina grinja priinjava tete na biljkama na zatienih prostora, otvorenom i u zatienom prostoru. tete izazivaju - ienje i dezinfekcija zatienih prostora. liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova na listovima. Stvara mnogo fine pauine na naliju Mehanike mjere: lia. Simptomi napada su male bjeliaste toke na - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih listovima, lie postaje proarano, slino listova tijekom vegetacije te unitavanje mramoru. Nervatura ostaje najdulje zelena. biljnih ostataka nakon berbe, Kasnije se lie sui, nekrotizira i otpada. Na donjoj strani listova povealom su vidljive grinje - mehaniko ispiranje grinja s lia vodom. koje su njena, ovalna, gotovo prozirna tijela, duljine oko 1 mm. Na leima odrasli oblici imaju Fizikalne mjere: - podizanje zrane vlage u zatienim 2 izrazite tamne pjege. Zaraza se prvo uoava na pojedinanim biljkama, prostorima (oprez zbog stvaranja povoljnih s njih prelazi na susjedne biljke i tako nastaju uvjeta za razvoj gljivinih bolesti). arita. Prije proirenja iz tih arita treba tetnika suzbiti. Koprivina grinja ima 6 - 10 generacija Bioloke mjere: godinje, a u zatienom prostoru i vie. - u zatienim prostorima unoenje predatora Najpovoljniji uvjeti za razvoj su niska relativna grinja. vlaga zraka (45 - 55 %) i visoka temperatura (30 Kemijske mjere: 32 oC). - primjena akaricida na poetku napada grinja lokalnom primjenom (arita), - svi razvojni stadiji tetnika su na donjim listovima pa je za uspjeno suzbijanje nuno postii dobru pokrovnost. Suzbijanje provesti uz visok utroak vode, - zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati pripravke razliitog mehanizma djelovanja. Nematode korijenovih kvrica (guka) Meloidogyne spp. Agrotehnike mjere: - plodored, - adekvatna obrada tla, - sadnja zdravog sadnog amterijala, -sjetva otpornih kultivara, - suzbijanje korova, - sadnja nematocidnih biljaka u i oko nasada (npr. Tagetes spp.).

Prognoza: Pojava grinja utvruje se vizualnim pregledom, uzimanjem uzoraka listova koji se pregledavaju pod povealom. Signalizacija: Suzbijaju se poetne zaraze u aritima.

Nematode korijenovih kvrica (guka) su sitne, golim okom nevidljive ivotinje. ive kao endoparaziti u biljnom tkivu. Ubuuju se u korijenje, gdje se hrane izazivajui pojaani rast biljnog tkiva. Na korijenju nastaju izrasline guke, gale ili kvrice okruglasta ili izduena oblika. Katkad vise na korijenju poput grozdova. Fizikalne mjere: Zaraeno korijenje ugiba pa biljka vene i osui se. - isuivanje tla, Nematode korijenovih kvrica (guka) napadaju - termika sterilizacija tla, biljke na otvorenom i u zatienom prostoru. - solarizacija tla.

Bioloke mjere: - primjena nematofagnih gljivica. Puevi golai Arion sp., Milax sp., Deroceras reticulatum Puevi golai ine tete odmah nakon presaivanja kupusa. Puevi ishranom oteuju nadzemni dio biljke, stabljiku i listove te vegetativni pup. ine tetu kada su ostvareni povoljni vremenski preduvjeti za njihov razvoj. Agrotehnike mjere: - odvodnja vlanih povrina, - obrada tla i kultivacija, - suzbijanje korova. Mehanike mjere: - skupljanje i unitavanje pueva. Biotehnike mjere: - smanjenje brojnosti postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji), - suzbijanje pueva uporabom tvari koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu pueva u trakama na mjestima dolaska pueva na nasad (ivo ili gaeno vapno, pepeo, neka mineralna gnojiva). Kemijske mjere: - primjena zatrovanih mamaca koji se Prognoza: praenje pojave postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji).

46

rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje hrpice meusobno udaljene ne vie od 2 m, pred veer za suha vremena.

13.3.

ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD KOROVA

Paprika je iza kupusnjaa i luka najvie uzgajana povrarska kultura. Uglavnom se uzgaja u polju iz prijesadn ica. Toploljubiva je vrsta zbog ega se sadi relativno kasno te je dovoljno vremena za provoenje nekemijskih mjera borbe protiv korova u polju pred sadnju kao i za primjenu glifosata. S gledita suzbijanja korova vana je injenica da ima dugu vegetacij u (sve do prvih mrazeva) i viekratnu berbu. Zbog toga su joj tijekom vegetacije korovi stalna smetnja, a nesuzbijeni korovi redovito donose sjeme, odnosno obogauju banku sjemena u tlu. S gledita suzbijanja korova herbicidima vei problem predstavljaju irokolisni korovi. Nekemijske mjere (i preventivne i kurativne) imaju posebnu vanost zbog injenice da je izbor herbicida u ovoj kulturi vrlo ogranien (samo pendimetalin i propakizafop). Na parcelama s velikim pritiskom korova preporuuje se uzgoj na foliji, to kod uzgoja paprike ima i druge prednosti. Korove na nepokrivenom dijelu tla mogue je suzbijati mehaniki ili paljivom primjenom (sa titnicima) herbicida. Primjena meuredne kultivacije je ograniena jer ve kod druge kultivacije dolazi do oteenja nadzemnog dijela biljaka. Stoga treba paljivo procijeniti zadnji rok ulaenja strojem u polje. Kod primjene zemljinih herbicida kultivator razgrne povrinski sloj tla i potakne novi ponik korova koje je u toj fazi razvoja usjeva mogue suzbiti jedino mehaniki. Kod zadnje kultivacije treba razmotriti mogunost nagrtanja. Uskolisne korove nakon nicanja je relativno lako suzbiti viekratnom primjenom smanjenih doza propakizafopa. U Hrvatskoj nije registriran ni jedan herbicid, stoga se suzbijanje korova zasniva samo na integraciji nekemijskih mjera borbe. SKUPINA KOROVA NEKEMIJSKE MJERE -vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 13.3. -smanjivati banku sjemena u tlu -sprjeavati plodonoenje -zbog relativno kasnije sadnje, mogue koristiti slijepu sjetvu (vidi 11.3.) -u prvom dijelu vegetacije, dok je mogue bez oteenja kulture, meuredna kultivacija i druge mehanike mjere borbe (ovisno o veliini proizvodne povrine) -uzgoja na sintetikom ili organskom malu -zadnja kultivacija ogrtanje -suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi) -izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama -smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje) KEMIJSKE MJERE - primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama

Jednogodinji korovi

uskolisni

- u sluaju potrebe, primjenjivati kontaktne herbicide (dikvat) u meurednom razmaku sa titnicima

Jednogodinji korovi.

irokolisni

Viegodinji korovi.

uskolisni

Viegodinji irokolisni korovi

- suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe - primijeniti herbicide nakon nicanja

14. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA 14.1. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA OD BOLESTI
TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENE

47

Plamenjaa Pseudoperonospora cubensis

Agrotehnike mjere: - pravovremena sjetva/sadnja, - iroki plodored, Najvee tete ova gljiva priinjava - odabir otpornih hibrida, kornionima, iako zaraava sve tikvenjae. - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih Na liu krastavaca vide se relativno velike ostataka. ute uglate pjege. Ako je vlanost visoka na naliju lista vidi se rijetka bjeliasta Kemijska mjera: prevlaka. Ponekad lie izgleda mozaino. - primjena doputenih SZB. Kod dinja pjege su uglavnom okrugle. Kod jakih zaraza lie je izlomljeno. Simptomi su slini (ne isti) onima koje uzrokuje bakterija P. syringe pv. lachrymans. Pepelnica Erysiphae cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea Agrotehnike mjere: - uzgoj otpornih hibrida, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Bolest se ee javlja kod uzgoja u zatvorenom prostoru, a na otvorenom Kemijska mjera: obino pri kraju vegetacije. Na gornjoj - primjena doputenih SZB. strani lia razvija se sivkasta (S. fuliginea) ili bjeliasta (E. cichoracearum) prevlaka. Osim lia napada i vrijee. Siva trule Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Gljiva prvenstveno napada biljke pri uzgoju u zatvorenom prostoru, jer joj pogoduje visoka vlanost zraka. Mogu biti zaraeni svi dijelovi biljke, a prepoznaje se po obilnim sivim nakupinama. Jako zaraeni plodovi mogu istruniti. Venue tikve Fusarium oxysporum f.sp. cucumerinum, Verticilium alboatrum, Verticilium dahliae

Agrotehnike mjere: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljaka, - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu - uzgoj na otvorenom, - regulirati vlanost tla i zraka i temperaturu u zatvorenim prostorima, - odravati higijenu zatienog prostora, - uzgoj manje osjetljivih kultivara.

Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - sadnja manje osjetljivih kultivara, - cijepljenje na vrstu Cucurbita ficifolia, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili To su prvenstveno paraziti mladih biljaka u solarizacijom, klijalitima. Na presjeku stabljike mogu se - uklanjanje i zaraenih biljnih ostataka. vidjeti smei provodni snopovi. Simptomi ovise o vrsti uzronika. Venue je glavni simptom bolesti. Fuzarijska trule Fusarium vrste Uzronici bolesti naseljavaju provodni sustav biljaka zbog ega je venue glavni simptom. U pravilu biljke povenu za vrlo kratko vrijeme. Na presjeku se vide smei provodni elementi. Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - sadnja manje osjetljivih kultivara, - cijepljenje na vrstu Cucurbita ficifolia, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - redovito uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Pale ili antraknoza Colletotrichum orbiculare (C. lagenarium)

Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih Na listovima se pojavljuju okrugle ili ostataka. ovalne pjege zeleno-ute do smee boje. Pjege se pojavljuju i na plodovima koji trunu. Na mladim plodovima izaziva deformaciju i njihovo otpadanje. Na starijim plodovima parazit ulazi u unutranjost sve do sjemena pa takvi plodovi propadaju.

48

Krastavost ploda Cladosporium cucumerinum Parazit dolazi na krastavcima, tikvama i dinjama, rijetko na lubenicama. Na listovima se nalaze vodene pjege koje potamne i sue se. Osueni dijelovi otpadnu pa su listovi rupiasti. Na plodovima se prvo nalaze malene sive udubljene pjege, a na njima se pojavljuju kapljice ljepljive izluevine. Crna trule lista i stabljike Didymella bryoniae

Agrotehnike mjere: - uzgoj otpornih hibrida, - plodored.

- bolest manjeg znaenja - moe se prenositi sjemenom.

Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - plodored, Na stabljikama, listovima, vrijeama i - sterilizacija tla vodenom parom i/ili peteljkama pojavljuju se ovalne pjege. Na solarizacijom. plodovima prvo zelenoute pjege koje se zatim ire i pocrne. Plod je smeuran i trune. Simptomi ovise o starosti biljke. Bijela trule Sclerotinia sclerotiorum Parazit napada sve tikvenjae. Na plodovima, vrijeama i donjem dijelu stabljike prvo se vide vodenaste pjege, zatim se razvija gusti bijeli micelij i kasnije u njemu crni sklerociji. Zaraeni plodovi u pravilu trunu. Bolest se najvie javlja u zatienom prostoru. Bakterijska pale Pseudomonas syringae pv. lachrymans Na listovima se na poetku rasta pojavljuju uglate vodenaste pjege, koje se vremenom osue, a tkivo ispada. Na donjoj strani pjega tijekom vlanog vremena pojavljuje se bakterijski eksudat. Sline pjege pojavljuju se i na stabljici i plodovima iz kojih se izluuje eksudat koji se osui i oblikuje kapljice boje jantara. Na plodovima se vide okrugle uljane pjege, a kora plodova se esto raspucava. Virus mozaika krastavca Cucumber mosaic virus (CMV) Virus zaraava sve tikvenjae. Lie je mozaino, ponekada naborano, a rubovi se mogu uvijati. Ponekada se javlja skraivanje internodija. Simptomi ovise o domainu i soju virusa. Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - ogranienje navodnjavanja isprjeavanje zadravanja vode u tlu, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljaka prije nego to se formiraju sklerociji.

- bolest manjeg znaenja, - moe se prenositi sjemenom.

Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - sjetva certificiranog sjemena, - navodnjavanje kapanjem, - uporaba biostimulatora i bakrenog folijarnog gnojiva, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Agrotehnike mjere: - suzbijanje vektora virusa, - suzbijanje korova.

Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

14.2. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENE

49

Agrotehnika mjera: Skokunci - sve mjere koje pospjeuju rast i razvoj. Bourletiella spp. Skokunci su vrlo sitni kukci koji se u veem broju javljaju u supstratima bogatim organskom tvari. Oteuju kotiledone. Buhai Halticinae Kornjai, dimenzije tijela 1,5 - 4 mm. Bedra zadnjih noga ojaana su tako da mogu skakati. Dobro lete. tetni su uglavnom odrasli oblici koji izgrizanjem lista prave tipine okrugle rupice promjera 1 mm. Na mnogim biljkama uoavaju se tete mnogo kasnije nakon to su poinjene. Liinke ive u stabljici, korijenu. Imaju jednu generaciju godinje. Sovice pozemljue Agrotis spp. Agrotehnike mjere: - zakorovljeni nasadi privlae leptire da odloe jaja, Sovice pozemljue su noni leptiri. - u zakorovljenim nasadima gusjenice se Gusjenice su boje tla, golog tijela i one ine hrane i korovom i kulturnom biljkom pa tete. Po danu se skrivaju pod grudicama tla su tete manje. ili u raznim pukotinama, te izlaze u sumrak i prave tete. Pri dodiru se savinu u kolut. Kemijske mjere: Narastu do 4,5 cm. Periodini su tetnici. Optimalan rok suzbijanja je kada su Gusjenice pregrizaju vrat korijena, katkada i gusjenice u drugom ili treem razvojnom stabljiku, a hrane se i prizemnim liem. stadiju < 25 mm. Napadnute biljke propadaju. Prorjeuje se sklop. Razmnoavanju tetnika pogoduje toplo i suho proljee, toplo ljeto i duga i umjereno vlana jesen. Izrazito su najvanije: nasadna sovica (Agrotis segetum), proljetna sovica (Agrotis temera) i sovica ipsilon (Agrotis ipsilon), a tete ine i na drugim vrstama povra. Kalifornijski trips Frankliniella occidentalis Odrasli kalifornijski trips je sitan i tanak kukac s uskim resiastim krilima, utonaranaste do kestenjasto smee boje i duljine oko 1,5 mm. Liinka je zlatno ute boje, duljine 0,5 - 1,3 mm. U zatienom prostoru, tetnik ima godinje 12 - 15 generacija koje se preklapaju. tete prave liinke i odrasli razvojni stupnjevi sisanjem biljnih sokova. Na listovima uzrokuju pojavu srebrnastih pjega i deformaciju, a na plodu pojavu svijetlih sitnih pjega. Kalifornijski trips prenosi nekoliko znaajnih virusnih bolesti. Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - u zatienim prostorima, potrebno je temeljito istiti unutarnje staklene povrine, armaturu, sisteme za zagrijavanje i navodnjavanje sterilizantom. Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora (okca promjera 100 150 m), - unitavanje biljnih ostataka nakon berbe. Fizikalne mjere: - u zatienom prostoru uporaba plavih ljepljivih ploa za smanjenje brojnosti tetnika (1/10 m 2), - eradikacija visokom temperaturom zraka tijekom ljeta u praznom zatienom prostoru, zatvaranjem svih ventilacijskih otvora i ulaza (potrebna je temperatura zraka > 40 oC i RH < 10 %). Bioloke mjere: - u zatienim prostorima parazitoida i predatora tripsa. unoenje Prognoza: Odrasli se mogu pratiti feromonima kako bi se utvrdio poetak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad. Zaraza gusjenicama se utvruje pregledom tla i biljaka na povrini od 1 m2 (unutar drvenog okvira). Gusjenice treba traiti ispod grudica zemlje (mogue uz pomo baterijske svjetiljke). Signalizacija: Prag odluke ovisi o broju i razvojnom stadiju gusjenice ali i biljke, a prag odluke smatra se zaraza s 1 - 2 gusjenice na m2. Prognoza: Postavljanje plavih ljepljivih ploa. Za praenje potrebno je postaviti 1 plou/100 m2. Signalizacija: Kritian broj je u prosjeku 10 uhvaenih tripsa na 1 plavoj ljepljivoj ploi.

Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku

50

napada. Zbog opasnosti od pojave rezistentnosti za suzbijanje koristiti insekticide razliitog mehanizma djelovanja.

Stakleniki (cvjetni) titasti moljac Trialeurodes vaporariorum Stakleniki (cvjetni) titasti moljac mali je bijeli vrlo ivahni leptiri, dug oko 2 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak te se zbog toga uobiajeno naziva i bijela muica. Liinke su bjeliaste, bez nogu, spljotene i privrene na naliju lista. tetnik ima 1012 generacija godinje koje se preklapaju, a na biljkama su istodobno prisutni svi razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se na naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze se masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke na listovima donjih etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem biljnih sokova na naliju listova biljaka u zatienim prostorima, a u obalnom podruju i na otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine pjege na listovima i uenje, odbacivanje lia i openito slabljenje biljaka. Tipian znak napada je medna rosa na listu i plodu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Za pravovremeno i uinkovito suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati nasad svakih nekoliko dana potresanjem biljaka ili pregledom nalija listova, odnosno utih ljepljivih ploa na prisutnost tetnika.

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). - preporua se zalijevanje biljaka sistemom kap po kap. Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora, - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih listova tijekom vegetacije te unitavanje biljnih ostataka nakon berbe. Fizikalne mjere: - uporaba utih ljepljivih ploa. Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje parazitoida i predatora titastih moljaca. Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku napada im se utvrdi zaarza iznad praga odluke; -zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati insekticide razliitog mehanizma djelovanja; Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu), - preporua se zalijevanje biljaka sistemom kap po kap. Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora, - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih listova tijekom vegetacije te unitavanje biljnih ostataka nakon berbe. Fizikalne mjere: - uporaba utih ljepljivih ploa.

Prognoza: Pojava tetnika mora se pratiti postavljanjem utih ljepljivih ploa koje se postavljaju tako da je donji rub ploa u razini vrha biljaka. Dodatno se provode vizualni pregledi listova. Uzorci listova trebaju se uzimati iz donjeg srednjeg i vrnog dijela biljaka te pregledati pod povealom. Signalizacija: Kritian broj je 1 odrasli razvojni oblik na 100 biljaka. Zbog istovremene prisutnosti svih razvojnih oblika i zbog injenice da insekticidi ne djeluju na sve razvojne oblike prskanje je potrebno ponavljati u kraim vremenskim razmacima (5 - 7 dana).

Duhanov titasti moljac Bemisia tabaci Duhanov titasti moljac mali je bijeli ivahni leptiri, dug oko 1 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak. Liinke su ukaste, bez nogu, spljotene i privrene na naliju lista. tetnik ima 10 - 15 generacija godinje koje se preklapaju, a na biljkama su istodobno prisutni svi razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se na naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze se masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke na listovima donjih etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem biljnih sokova na naliju listova biljaka u zatienim prostorima, a u obalnom podruju i na otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine pjege na listovima i uenje, odbacivanje lia i openito slabljenje biljaka. tetnik prenosi brojne biljne viruse. Tipian znak napada je medna rosa na listu i plodu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Za pravovremeno i uinkovito

Prognoza: Pojava tetnika mora se pratiti postavljanjem utih ljepljivih ploa koje se postavljaju tako da je donji rub ploa u razini vrha biljaka. Dodatno se provode vizualni pregledi listova. Uzorci listova trebaju se uzimati iz donjeg srednjeg i vrnog dijela biljaka te pregledati pod povealom. Signalizacija: Suzbija se im su utvrene poetne zaraze. Zbog istovremene prisutnosti svih razvojnih oblika i zbog injenice da insekticidi ne djeluju na sve razvojne oblike prskanje je potrebno ponavljati u kraim vremenskim razmacima (5 - 7 dana).

51

suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati Bioloke mjere: nasad svakih nekoliko dana potresanjem - u zatienim prostorima unoenje biljaka ili pregledom nalija listova, odnosno parazitoda i predatora titastih moljaca. utih ljepljivih ploa na prisutnost tetnika. Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku napada, - zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati insekticide razliitog mehanizma djelovanja.

Lisne ui Aphididae

Lisne su ui sitni kukci, duljine samo nekoliko milimetara. Pojavljuju se u dvije forme: kao krilate i beskrilne. Krilate forme imaju 2 para opnenastih krila, jednake Signalizacija: strukture, od kojih su gornja krila znatno Suzbijaju se poetne zaraze. vea od donjih. Lisne ui izravne tete ine na listovima siui sokove na naliju listova, a neizravne prenoenjem brojnih biljnih virusa. Listovi ute i deformiraju se. Lisne ui lue obilje ljepljive medne rose koju esto naseljuju Mehanike mjere: gljive aavice, a pojava mrava na biljkama - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore ukazuje na napad lisnih ui. zatienih prostora. Fizikalne mjere: - uporaba utih lovnih posuda, - uporaba utih ljepljivih ploa. Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje parazitoida i predatora lisnih ui. Kemijske mjere: - primjena insekticida na poetku napada lisnih ui lokalnom primjenom (arita, rubni redovi), pri emu treba dati prednost sisteminim i selektivnim pripravcima aficidi. Muhe lisni mineri Agrotehnike mjere: Liriomyza spp., Phytomyza spp. - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, Lisni mineri sitne su muice duljine 1,5 - 2,3 - suzbijanje korova domaina u nasadu i mm, smee-crne ili sivo-crne boje. Liinke oko zatienih prostora. su bez nogu i bez jasno vidljive glave, naranaste do oker boje, duljine 2 - 3 mm. Mehanike mjere: tetnik ima vie generacija tijekom godine. - postavljanje zatitnih mrea (insect tetu ine uglavnom u zatienim proof) na ulaze i ventilacijske otvore prostorima. Liinke u listovima prave zatienih prostora, hodnike mine tako to izgrizaju parenhim - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih lista ostavljajui epidermu netaknutu. U listova tijekom vegetacije te unitavanje minama se vidi liinka muha i njezin izmet. biljnih ostataka nakon berbe. Dodatne tete u obliku malih pjega prave enke dopunskom ishranom i odlaganjem Fizikalne mjere: jaja u list. - uporaba utih ljepljivih ploa. Bioloke mjere: - u zatienim prostorima parazitoida liinki. unoenje

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). - preporua se zalijevanje biljaka sistemom kap po kap.

Prognoza: Praenje pojave lisnih ui provodi se utom posudom, utim ljepljivim ploama i vizualnim pregledom biljaka.

Prognoza: Odrasli se mogu pratiti utim ljepljivim ploama kako bi se utvrdio poetak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad. Zaraza liinkama se utvruje pregledom biljaka. Signalizacija: Za nae uvjete nisu definirani pragovi odluke. Suzbijaju se poetne zaraze.

Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku napada.

52

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, Lisni mineri sitne su muice duljine 1,5 - 2,3 - suzbijanje korova domaina u nasadu i mm, smee-crne ili sivo-crne boje. Liinke oko zatienih prostora. su bez nogu i bez jasno vidljive glave, naranaste do oker boje, duljine 2 - 3 mm. Mehanike mjere: tetnik ima vie generacija tijekom godine. - postavljanje zatitnih mrea (insect tetu ine uglavnom u zatienim proof) na ulaze i ventilacijske otvore prostorima. Liinke u listovima prave zatienih prostora, hodnike mine tako to izgrizaju parenhim - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih lista ostavljajui epidermu netaknutu. U listova tijekom vegetacije te unitavanje minama se vidi liinka muha i njezin izmet. biljnih ostataka nakon berbe. Dodatne tete u obliku malih pjega prave enke dopunskom ishranom i odlaganjem Fizikalne mjere: jaja u list. - uporaba utih ljepljivih ploa. Muhe lisni mineri Liriomyza spp., Phytomyza spp. Bioloke mjere: - u zatienim prostorima parazitoida liinki. unoenje

Prognoza: Odrasli se mogu pratiti utim ljepljivim ploama kako bi se utvrdio poetak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad. Zaraza liinkama se utvruje pregledom biljaka. Signalizacija: Za nae uvjete nisu definirani pragovi odluke.

Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku napada. Obini crveni pauk - koprivina grinja Tetranychus urticae Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, Odrasli oblici vrlo su - suzbijanje korova domaina u nasadu i Koprivina grinja priinjava tete na biljkama oko zatienih prostora, na otvorenom i u zatienom prostoru. tete - ienje i dezinfekcija zatienih prostora. izazivaju liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova na listovima. Stvara mnogo Mehanike mjere: fine pauine na naliju lia. Simptomi - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih napada su male bjeliaste toke na listovima, listova tijekom vegetacije te unitavanje lie postaje proarano, slino mramoru. biljnih ostataka nakon berbe, Nervatura ostaje najdulje zelena. Kasnije se lie sui, nekrotizira i otpada. Na donjoj - mehaniko ispiranje grinja s lia vodom. strani listova povealom su vidljive grinje koje su njena, ovalna, gotovo prozirna tijela, Fizikalne mjere: duljine oko 1 mm. Na leima odrasli oblici - podizanje zrane vlage u zatienim prostorima (oprez zbog stvaranja povoljnih imaju 2 izrazite tamne pjege. Zaraza se prvo uoava na pojedinanim uvjeta za razvoj gljivinih bolesti). biljkama, s njih prelazi na susjedne biljke i tako nastaju arita. Prije proirenja iz tih Bioloke mjere: arita treba tetnika suzbiti. Koprivina grinja - u zatienim prostorima unoenje ima 6-10 generacija godinje, a u zatienom predatora grinja. prostoru i vie. Najpovoljniji uvjeti za razvoj su niska relativna vlaga zraka (45 - 55 %) i Kemijske mjere: - primjena akaricida na poetku napada visoka temperatura (30 - 32 oC). grinja lokalnom primjenom (arita), - svi razvojni stadiji tetnika su na donjim listovima pa je za uspjeno suzbijanje nuno postii dobru pokrovnost. Suzbijanje provesti uz visok utroak vode, -zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati pripravke razliitog mehanizma djelovanja. Prognoza: Pojava grinja utvruje se vizualnim pregledom, uzimanjem uzoraka listova koji se pregledavaju pod povealom. Signalizacija: Suzbijaju se poetne zaraze u aritima.

53

Nematode korijenovih kvrica (guka) Meloidogyne spp. Nematode korijenovih kvrica (guka) su sitne, golim okom nevidljive ivotinje. ive kao endoparaziti u biljnom tkivu. Ubuuju se u korijenje, gdje se hrane izazivajui pojaani rast biljnog tkiva. Na korijenju nastaju izrasline guke, gale ili kvrice okruglasta ili izduena oblika. Katkad vise na korijenju poput grozdova. Zaraeno korijenje ugiba pa biljka vene i osui se. Nematode korijenovih kvrica (guka) napadaju biljke na otvorenom i u zatienom prostoru.

Agrotehnike mjere: - plodored; - adekvatna obrada tla; sadnja zdravog sadnog amterijala; -sjetva otpornih kultivara; - suzbijanje korova; - sadnja nematocidnih biljaka u i oko nasada (npr. Tagetes spp.). Fizikalne mjere: -isuivanje tla; - termika sterilizacija tla, - solarizacija tla. Bioloke mjere: -primjena nematofagnih gljivica.

Puevi golai Arion sp., Milax sp., Deroceras reticulatum Puevi golai ine tete odmah nakon presaivanja paprike. Puevi ishranom oteuju nadzemni dio biljke, stabljiku i listove te vegetativni pup. ine tetu kada su ostvareni povoljni vremenski preduvjeti za njihov razvoj.

Agrotehnike mjere: - odvodnja vlanih povrina, - obrada tla i kultivacija, - suzbijanje korova. Mehanike mjere: - skupljanje i unitavanje pueva. Biotehnike mjere: - smanjenje brojnosti postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji), - suzbijanje pueva uporabom tvari koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu pueva u trakama na mjestima dolaska pueva na nasad (ivo ili gaeno vapno, pepeo, neka mineralna gnojiva). Kemijske mjere: - primjena zatrovanih mamaca koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje hrpice meusobno udaljene ne vie od 2 m, pred veer za suha vremena.

Prognoza: - praenje pojave postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji).

14.3. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA OD KOROVA

Sve u naslovu navedene vrste pripadaju u porodicu tikvenjaa (Cucurbitaceae). Meutim, s gledita uzgoja kao i s gledita suzbijanja korova, svaka od navedenih vrsta ima svoje specifinosti. ak to vie, samo skupina tikvi obuhvaa nekoliko vrsta s razliitim ciljem uzgoja (uljna bua, tikvice i tikve za potronju u svjeem stanju). Zbog navedenog je teko navesti jedinstvene preporuke za suzbijanje korova. S obzirom da je izbor herbicida za sve tikvenjae vrlo ogranien, zatita od korova moe se oslanjati samo na nekemijske mjere borbe. Izuzetak je suzbijanje uskolisnih korova (i jednogodinjih i viegodinjih), protiv koji su za sve tikvenjae registrirana dva herbicida (kizalofop i cikloksidim). S izuzetkom uljne bue (zbog uzgoja na veim povrinama), za sve vrste se preporuuje uzgoj na foliji. Za uzgoj uljne bue (i za druge tikvenjae) vrlo je vaan izbor polja ne zaraen korovima (osobito viegodinjim). Zbog irokog meurednog razmaka (1,4 - 1,8 m) meuredna kultivacija i okopavanje u sjetvenom redu su prihvatljive mjere suzbijanja. Zbog relativno kasne sjetve (poetkom svibnja) slijepa sjetva je vrlo korisna nekemijska mjera. Preporuuje se istraiti mogunost primjene pokrovnih biljaka (osobito sitno sjemenih leguminoza) kao mogunost borbe protiv korova. SKUPINA KOROVA NEKEMIJSKE MJERE - vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 14.3. - smanjivati banku sjemena u tlu - sprjeavati plodonoenje - zbog relativno kasnije sadnje, mogue koristiti slijepu sjetvu (vidi 11.3.) - u prvom dijelu vegetacije, dok je mogue bez KEMIJSKE MJERE - primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama

Jednogodinji uskolisni korovi

54

Jednogodinji irokolisni korovi

oteenja kulture, - meuredna kultivacija i druge mehanike mjere borbe (ovisno o veliini proizvodne povrine), - kod vrsta gdje je mogue uzgoj na sintetikom ili organskom malu, - suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi). - izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama, smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje).

- ako je potrebno, nakon nicanja korova primjenjivati kontaktne herbicide u meurednom u meurednom razmaku (sporadino ili irom) sa titnicima

Viegodinji uskolisni korovi Viegodinji irokolisni korovi

- suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe.

15. ZATITA GRAHA 15.1. ZATITA GRAHA OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS Pale Colletotrichum lindemuthianum MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena i otpornih sorti, Na svim nadzemnim organima pjege - plodored, razliite veliine. Ve na kotiledonima - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih uoljive su tamne udubljene pjege, a na ostataka. liu tamnosmee, ovalne ili uglate pjege. Na mahunama su vidljive smee udubljene pjege sa crvenim uzdignutim rubom. Hra Uromyces appendiculatus Agrotehnike mjere: - uporaba otpornih ili tolerantnih kultivara, Na naliju lia vidljivi su smei jastuii - na jesen dezinficirati motke (kolce), (sorusi) okrueni svijetlozelenim oreolom. - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih Pri jakim zarazama (vlano vrijeme) lie ostataka. se sui. Smei jastuii razvijaju se i na mahunama. Pjegavost lia Mychosphaerella spp.(Ascochyta pinodes) Prvenstveno je parazit graka. Agrotehnike mjere: - plodored, - sjetva certificiranog sjemena, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Fuzariozno uvenue Fusarium oxysporium f. sp.phaseoli i dr.

Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - iroki plodored, Gljivice uzrokuju truljenje korijena kojem - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih sljedi venenje i kasnije propadanje cijele ostataka. biljke. Bijela trule Sclerotinia sclerotiorum Agrotehnike mjere: - plodored, - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje Na donjim dijelovima stabljike pojave se zadravanja vode u tlu, prvo vodenaste pjege, potom gusti bijeli - ne pregusta sjetva, micelij u kojemu kasnije nastaju crni - uklanjanje i zaraenih biljnih ostataka. sklerociji. Mogu se zaraziti i mahune, simptomi kao na stabljici. Sklerociji mogu nastati u mahunama, a sjeme je inficirano micelijem. Siva plijesan Botrytis cinerea

55

Pale listova graha Pseudomonas syringae pv. phaseolicola, Bakterijska plamenjaa graha Xanthomonas campestris pv. phaseoli Pripada meu karantenske tetne organizme u proizvodnji graha za sjeme. Na gornjoj strani listova svijetlozelene nekrotine pjege, na mahunama okrugle masne pjege koje prodiru u mahune; zrna su masno, smee pjegava. Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o vrsti bakterije.

Agrotehnike mjere: - sadnja certificiranog sjemena, - plodored, - uklanjanja i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Agrotehnike mjere: - sjetva bezvirusnog certificiranog sjemena, Mozaik na listovima, odumiranje vrha, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih Determinaciju virusa prepustiti suenje biljaka. ostataka, strunjacima. Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o soju - unitavanje vektora. virusa. Virusi CMV, BYMV, BCMV

15.2. ZATITA GRAHA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Grahov iak Acanthoscelides obtectus Vrlo opasan tetnik. Rairen je u svim djelovima RH. Odrasli je crne boje, prekriven sivosmeim dlaicama, dugi 3,5 4,5 mm. Na nadvratnjaku ispred titia nalazi se bijela pjega. Na pokrilju, koje ne pokriva zadak, vidljiva je kosa sivo bijela pruga. Liinka je bijela, povijena, beznoga, a kukuljica glatka, prljavo bijele boje. enka odlae jaja u poluzrele mahune graha na polju, a u skladitu izmeu zrna graha ili na sama zrna. Liinke prodiru u zrno. Zaraza se uoava po ovalnim ili okruglastim mrljama na sjemenu graha. U jednom zrnu moe se razviti i vei broj liinki. Pri povoljnim temperaturama od 27 do 28 oC, razvoj traje oko mjesec dana. Ima 3 - 4 generacije, a moe ih imati i vie. Napadnuto zrno moe biti potpuno izjedeno. Crna bobova u Aphis fabae Crna bobova u (Aphis fabae) je relativno malena u; 1,3 - 2,6 mm, crne boje. Direktne tete nanosi sisanjem sokova to uzrokuje promjenu boja listova i njihovo kovranje. Na naliju lia se kod jake zaraze pojavljuju kolonije crnih ui. Napada brojne biljne vrste i prenosi oko 200 biljnih virusa. Tijekom godine moe imati 13 - 19 generacija. MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - sjetva zdravog certificiranog sjemena, - sjetva kultivara graha tipa uavac. Fizikalne mjere: - liinke se mogu unititi i niskom temperaturom; grah se izlae 3 sata na 18 C. Kemijske mjere: - skladite poprskati insekticidom prije berbe odnosno unoenja graha. NAPOMENA Prognoza: Zaraza u polju: uzimanje uzoraka mahuna i pregled mahuna pod povealom kako bi se utvrdio broj jaja i/ili liinki. Zaraza u skladitu: Uzimanje uzoraka i pregled zrna na oteenja od liinki. Signalizacija: Zatita u polju: Ako se utvrdi 5 jaja ili liinki/100 mahuna; Zatita u skladitu: preventivaprije unosa zrna u skladite

Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova. Fizikalne mjere: - uporaba utih lovnih posuda. Kemijske mjere: -prednost dati selektivnim insekticidima

Prognoza: -krilate oblike mogue je pratiti utim lovnim posudama i utim ljepljivim ploama; -beskrilni oblici utvruju se vizualnim pregledom biljaka: Signalizacija: - primjena selektivinih insekticida kod velike brojnosti crne bobove ui i male brojnosti buba mara.

56

Grahove muhe, korijenove muhe Delia platura i D. florilega

Muhe su sivocrne, duge 4 - 5 mm. Liinke su bezbojne ili bjelkaste, duljine 6 - 7 mm. Prezime najee kao kukuljice u tlu. Prezimjela generacija leti rano u proljee (travanj). enka odloi 30 - 90 jaja u tlo. Preferiraju sipko, humusom bogato tlo, posebice tlo gnojeno stajnjakom. Liinke napadaju nabubrelo sjeme, izgrizajui ga iznutra, klicu, kotiledone dok su jo u tlu, podzemne djelove stabljike, korijenje ili vrat korijena pa biljke ne niu ili tek iznikle biljke ugibaju. tetnik ima 2 - 3 generacije, a najtetnija je 1. generacija. tete su najvee kada hladno vrijeme uspori nicanje biljaka. Kukuruzni moljac Agrotehnike mjere: Ostrinia nubilalis - obvezno mehaniki zaorati i unititi ostatke kukuruzinca nakon berbe, tetnik prezimljava u obliku zakukuljene - unititi i druge biljke domaine u kojima gusjenice u stabljikama kukuruzinca prezimljuju gusjenice (npr. paprika), ostavljenog u polju. Leptiri poinju izlijetati - plodored, oko sredine svibnja, no ukoliko su toplija - uzgoj kukuruza udaljen od uzgoja povra, proljea mogua je pojava leptira i ranije. gdje je mogue takoer i od zatienih Let leptira traje dvadesetak i vie dana. prostora, enke odlau jaja na biljkama. Gusjenica je -suzbijanje korova u nasadu i oko prvo svijetla, a kasnije postaje sivo-smea s zatienih prostora. tamnom glavom, do 25 mm duga. Na svakom lanku nalaze se 4 okruglaste pjege. Na Bioloke mjere: zelenim plodovima primjeuju se gusjenice - isputanje jajnih parazitoida i parazitoida koje izgrizaju vanjski dio te se kasnije gusjenica. ubuuju i u plodove. - primjena mikrobiolokih insekticida; Obini crveni pauk - koprivina grinja Tetranychus urticae Koprivina grinja priinjava tete na biljkama na otvorenom i u zatienom prostoru. tete izazivaju liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova na listovima. Stvara mnogo fine pauine na naliju lia. Simptomi napada su male bjeliaste toke na listovima, lie postaje proarano, slino mramoru. Nervatura ostaje najdulje zelena. Kasnije se lie sui, nekrotizira i otpada. Na donjoj strani listova povealom su vidljive grinje koje su njena, ovalna, gotovo prozirna tijela, duljine oko 1 mm. Na leima odrasli oblici imaju 2 izrazite tamne pjege. Zaraza se prvo uoava na pojedinanim biljkama, s njih prelazi na susjedne biljke i tako nastaju arita. Prije proirenja iz tih arita treba tetnika suzbiti. Koprivina grinja ima 6 - 10 generacija godinje, a u zatienom prostoru i vie. Najpovoljniji uvjeti za razvoj su niska relativna vlaga zraka (45 - 55 %) i visoka temperatura (30 - 32 oC). Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova domaina u nasadu.

Agrotehnike mjere: - plodored, - kasnija sjetva, - ne gnojiti svjeim stajskim gnojivom u proljee, - rahliti tlo za bolje nicanje, - poslije berbe unititi biljne ostatke, - izbjegavati sjetvu graha i boba nakon pinata.

Prognoza: Brojnost se utvruje vizualnim pregledom na prisutnost gusjenica u prezimjelom kukuruzincu te ulovom leptira (lovne lampe i feromoni). Vizualnim pregledom biljaka koji otpoinje nakon to se u lovne lampe ili feromone uhvate leptiri utvruje se broj gusjenica/ biljci.

Prognoza: Pojava grinja utvruje se vizualnim pregledom, uzimanjem uzoraka listova koji se pregledavaju pod povealom.

15.3.

ZATITA GRAHA OD KOROVA

Grah u optimalnom roku sjetve (temp. iznad 15 0C) relativno brzo nikne. Unato brzom nicanju, u prvom dijelu vegeta cije ne razvije veu lisnu masu zbog ega korovi imaju dovoljno prostora za nesmetan razvoj. Zbog relativno kasne sjetve, potrebno je integrirati prihvatljive nekemijske mjere borbe. Kod uzgoja graha prakticira se meuredna kultivacija, meutim,

57

treba imati na umu da veinu korijenovog sustava grah razvija u plitkom povrinskom sloju tla (do 20 cm). Stoga meurednu kultivaciju treba obavljati plitko i paljivo. to se tie kemijskih mjera borbe, izbor herbicida je za obje skupin e korova relativno irok. Prema integriranom pristupu zatite, prednost treba dati viekratnoj primjeni umanjenih dozacija nakon nicanja, uz uvjet da se korovi u vrijeme primjene herbicida nalaze u ranom stadiju razvoja (do 2 lista). SKUPINA KOROVA Jednogodinji uskolisni korovi NEKEMIJSKE MJERE - vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 15.3., - smanjivati banku sjemena u tlu, - sprjeavati plodonoenje, - prije sjetve mehanikim mjerama poticati nicanje i suzbijanje korova, - meuredna kultivacija i druge mehanike mjere borbe (ovisno o veliini proizvodne povrine), - suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi). - izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama, - smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje) KEMIJSKE MJERE - primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama - dati prednost primjeni herbicida nakon nicanja korova - u ranoj fazi razvoja korova primjenjivati smanjene doze

Jednogodinji irokolisni korovi

Viegodinji uskolisni korovi. Viegodinji irokolisni korovi

- suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe, - primijeniti herbicide nakon nicanja.

16. ZATITA GRAKA 16.1. ZATITA GRAKA OD BOLESTI

MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - plodored, - sadnja certificiranog sjemena, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. NAPOMENA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Pale Mycosphaerella spp. (Ascochyta pinodes), Ascochyta pisi, Ascochyta pinodella Sve tri vrste uzrokuju sline (ne iste) simptome na nadzemnim dijelovima. A. pinodella zaraava i korijen. Simptomi na mahunama slini su onima koje na grahu izaziva C. lindemuthianum, na liu ute, zatim smee pjege okruglog, ovalnog ili uglatog oblika.

Pepelnica Agrotehnike mjere: Erysiphe pisi var. pisi - sadnja otpornih sorata, Na povrini svih zelenih dijelova - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih karakteristina pepeljasta prevlaka. ostataka. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis sp.) Smea plijesan Botrytis cinerea Za vlanog i prohladnog vremena mogu biti zaraeni svi nadzemni dijelovi, a osobito mahune na kojima se razvija gusta siva prevlaka. Agrotehnika mjera: - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu.

58

16.2.

ZATITA GRAKA OD TETNIKA

MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova. Fizikalne mjere: - uporaba utih lovnih posuda. NAPOMENA Prognoza: - krilate oblike mogue je pratiti utim lovnim posudama i utim ljepljivim ploama, - beskrilni oblici utvruju se vizualnim pregledom biljaka. Signalizacija: - primjena selektivinih insekticida kod velike brojnosti crne bobove ui i male brojnosti buba mara, te kod jaeg napada zelene grakove lisne ui.

TETNI ORGANIZAM I OPIS Crna bobova u Aphis fabae Zelena grakova lisna u Acyrthosiphon pisum

Crna bobova u (Aphis fabae) je relativno malena u; 1,3 - 2,6 mm, crne boje. Kemijske mjere: Direktne tete nanosi sisanjem sokova to -prednost dati selektivnim insekticidima uzrokuje promjenu boja listova i njihovo kovranje. Na naliju lia se kod jake zaraze pojavljuju kolonije crnih ui. Napada brojne biljne vrste i prenosi oko 200 biljnih virusa. Tijekom godine moe imati 13 - 19 generacija. Zelena grakova lisna u (Acyrthosiphon pisum) je duljine 3,5 - 6 mm. Odrasli su oblici utozeleni, no postoje i ruiasti oblici. Izravne tete nanosi sisanjem sokova na liu i stabljikama. Uslijed toga, vrni dijelovi biljaka, mlado lie i tek formirane mahune ute, nepravilno se razvijaju i zaostaju u rastu. Nanosi tete i prenoenjem vanih virusa graka. Tijekom godine moe imati i do 19 generacija. Grakov iak Bruchus pisorum Kornja je sivosme, dug 4 - 5 mm, s bijelim pjegama i pokriljem koji ne pokriva potpuno zadak. Liinka je prljavobijela, duga 6 mm. Kukuljica je sivkasta, duga 5 5,5 mm. enka odlae jaja u poetku na mlade mahune, oko 1 cm duge, a kasnije i na vee mahune. Jaje je ovalno, jantarnouto, dugo 0,6 mm. im se iz jaja razvije liinka, odmah se ubuuje u mahunu i zatim u prvo zrno na koje naie. Rupica kroz koju se ubuila liinka brzo zaraste pa se izvana takva mahuna ne razlikuje od zdrave nenapadnute mahune. tetnik jae oteuje klicu zrna pa zaraeno zrno nije pogodno za ishranu, niti za sjetvu. Liinka ostaje u zrnu dok se ne razvije u kornjaa. Ima samo jednu generaciju godinje. tetnik se razmnoava samo u polju, a ne i u skladitu. Agrotehnike mjere: - sjetva zdravog certificiranog sjemena, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka na polju, - izbjegavanje sjetve graka u blizini uma, vonjaka i drvoreda, veih skladita i povrina koje je iak jae napao prole godine, - sprjeavanje unoenje liinki u skladita i izletanja tetnika iz skladita.

Prognoza: - vizualni pregled usjeva, - konja usjeva keerom. Signalizacija: - tretiranje se vri ako se na etvornom metru nalazi vie od 60 jaja ili tragova odlaganja jaja. Potreba za suzbijanje moe se utvrditi i pomou lovne mreice (25 zamaha, 2 - 3 ika).

59

Grakov pjegavi savija Laspyresia dorsana

Agrotehnike mjere: Prognoza: - ranija i brza berba i vridba graka, - pojava leptira moe se odrediti - sjetva ranozrelih sorata, uz pomo feromona, Leptiri imaju tamnosmee tjelo i krila - nakon berbe ukloniti sve biljne ostatke i - nakon to se utvrdi pojava raspona 13 - 17 mm. Na prednjem paru spaliti ih, a zemlju preorati. leptira pristupa se vizualnom krila, u sredini se nalazi srpolika blijedouta pregledu usjeva u kojem se uska pruga. Gusjenica je naranastouta, Kemijske mjere: utvruje broj odloenih jaja po duga do 14 mm. tete se javljaju u vrijeme - primjena insekticida u vrijeme cvatnje biljci. cvatnje graka, koja se podudara s letom samo u sluaju jaeg napada, ili uzgoja ovih leptira. Leptiri se javljaju od svibnja do graka za konzerviranje. Signalizacija: kolovoza. Gusjenice isprva prave mine u - kada se utvrdi na svakoj treoj listovima, a kasnije se ubuuju u mlade biljci 1 jaje. mahune, u kojima oteuju zrnja.U mahunama izjedaju i zapredaju zrna graka i oneiuju ga svojim izmetinama. Zrno mogu otetiti dok je mlado i mekano. Napadnute mahune lake se kvare, trunu i propadaju. tetnik ima 1 generaciju godinje, a prezime gusjenice u tlu. Grakova muica Contarinia pisi Agrotehnike mjere: - napadnute izboje i mahune prikupiti i spaliti, Odrasli je oblik ute boje, s crnim ticalima, . pridravanje plodoreda, dug 2 mm. - izbjegavati sjetvu graka u blizini Jaja su ovalnobubreastog oblika s kratkim prologodinjih povrina zaraenih tim drkom, prljavobijele boje. Liinka je tetnikom. crvolika, bijela, a kukuljica utosmea. enka prve generacije odlae jaja u cvjetne pupoljke ili na vrne izboje. Napadnuti izboji zaostaju u razvoju, cvjetovi zadebljaju i iz njih se ne razviju mahune, a ako se i razviju, krljave su. enke druge generacije odlau jaja u mahunu, a liinke se hrane unutar mahune, uslijed ega sjeme zakrlja. Pipe mahunarke Sitona spp. Mali kornjai dugi 5 - 10 mm, uska produena prugastog tijela sive boje, prekrivena dlaicama. Liinke su beznoge, prljavobijele boje i malo povijene. Na mladim biljkama graka odrasle pipe u rano proljee izgrizaju plojku lista sve do glavne ile, a poslije kad lie otvrdne oteuju ga s ruba, pa lie slii listu hrasta. tetnik ima jednu generaciju godinje. Prognoza: U vizualnom pregledu usjeva utvruje se broj pipa/m2 ili postotak teta. Signalizacija: -suzbijanje se provodi kada se nae vie od 2 - 3 pipe po m2 ili kada je uniteno 10 % lisne povrine.

16.3. ZATITA GRAKA OD KOROVA

Graak kao i grah pripada u porodicu lepirnjaa (Fabaceae). Ipak se s gledita suzbijanja korova znatno razlikuju, stoga kod suzbijanja korova treba imati na umu osnovne znaajke koje imaju znatan utjecaj na suzbijanje korova. Graak nie pri niim temperaturama od graha, zbog ega se u proljee sije dosta rano, odnosno im to prilike u polju dopuste. Ovisno o kultivaru, moe razviti relativno dugu stabljiku, a zbog gustog sklopa brzo zatvori redove. Ima kratku vegetaciju. Kod suzbijanja korova treba dati naglasak na primjenu herbicida u poetnom dijelu vegetacije, odnosno prije nego usjev zatvori redove. Nakon zatvaranja redova gotovo je nemogue obaviti kvalitetnu aplikaciju herbicida. Izbor herbicida gotovo je identian izboru kod graha. Primjenu nakon nicanja korova (koja se vie preporuuje) treba uskladiti s razvojem kulture (prije zatvaranja redova) i korova (u ranoj fazi razvoja). SKUPINA KOROVA NEKEMIJSKE MJERE KEMIJSKE MJERE

60

Jednogodinji uskolisni korovi

- vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 16.3., - smanjivati banku sjemena u tlu, - sprjeavati plodonoenje, - suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi).

- primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama, - zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova. -dati prednost primjeni herbicida nakon nicanja korova, -u ranoj fazi razvoja korova primjenjivati smanjene doze, -zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova.

Jednogodinji irokolisni korovi

Viegodinji uskolisni korovi

- izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama, - smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje).

- suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe.

17. ZATITA BLITVE I CIKLE 17.1. ZATITA BLITVE I CIKLE OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS Pjegavost lia Cercospora beticola MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

Agrotehnike mjere: - uporaba tolerantnih kultivara, - plodored, Pojavljujuju se brojne pjege svjetle sredine i - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih crvenosmeeg ruba. ostataka. Pri jakim zarazama pjege se spajaju i lie se moe suiti. Pepelnica Erysiphe betae Pepelnicom prekriveni listovi poute i kod jaeg napada se osue. Agrotehnika mjera: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Bolest manjeg znaaja.

Bolest je manjeg znaaja i rijetko treba poduzimati mjere zatite

Plamenjaa Agrotehnike mjere: Peronospora schachtii (P. farinosa f. sp. - iroki plodored, betae) - uporaba certificiranog sjemena, - ako se bolest pojavi pojedinano Najmlai listovi su svijetlo zelene boje, zaraene biljke ukloniti iz nasada i zadebljali i krti. unititi. Na naliju se vidi prevlaka sivo ljubiaste boje.

17.2. ZATITA BLITVE I CIKLE OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

61

Lisne ui Aphididae Lisne su ui sitni kukci, duljine samo nekoliko milimetara. Pojavljuju se u dvije forme: kao krilate i beskrilne. Krilate forme imaju 2 para opnenastih krila, jednake strukture, od kojih su gornja krila znatno vea od donjih. Lisne ui izravne tete ine na listovima siui sokove na naliju listova, a neizravne prenoenjem brojnih biljnih virusa. Listovi ute i deformiraju se. Glavna sezona zaraza je na proljee i jesen. Ljeti je prisutno osjetno prirodno smanjenje populacije ui.

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora. Fizikalne mjere: - uporaba utih lovnih posuda, - uporaba utih ljepljivih ploa. Bioloke mjere: -uvoenje predatora i parazitoida Kemijske mjere: -prednost dati sisteminim i selektivnim pripravcima - aficidi.

Prognoza: Praenje brojnosti krilatih formi pregledom utih lovnih posuda i ljepljivih ploa. Vizualni pregledi biljaka na prisutnost beskrilnih formi. Signalizacija: Nakon to se utvrde prve zaraze.

Repin buha Chaetocnema tibialis

Kukac je dug 1,5 - 2 mm, tamnozelen, metalna sjaja. Dobro skae i leti. tete pravi na blitvi i cikli. U rano proljee, u liu bui isprva sitne rupice, koje se kasnije poveaju. tete su najvee za toplog, sunanog i suhog vremena. tetnik Mehanike mjere: ima jednu generaciju godinje. - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof) na otvorenom, a u zatienom prostoru postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore.

Agrotehnike mjere: - provoditi sve mjere koje pogoduju brem razvoju mladih biljaka, - suzbijanje korova iz porodice loboda, - izbjegavati uzgoj blitve i cikle blizu polja eerne ili stone repe te u blizini prologodinjeg uzgoja.

Prognoza: Zaraza se utvruje vizualnim pregledom usjeva tako da se na najmanje 4 mjesta u usjevu na 10 m reda pregledaju sve biljke. Utvruje se broj buhaa po biljci i broj rupica (grizotina) po biljci. Signalizacija: Ovisi o broju buhaa i razvojnom stadiju biljke: Kotiledoni: 2 grizotine/biljci, 0,2-0,3 buhaa/ biljci Prvi par listova: 3-5 grizotina/biljci 0,5 buhaa/ biljci Prognoza: Zaraza se utvruje vizualnim pregledom usjeva tako da se na najmanje 4 mjesta u usjevu na 10 m reda pregledaju sve biljke. Utvruje se udio biljaka s odloenim jajima. Signalizacija: - suzbijanje je potrebno ako se na liu nau odloena jaja, ako je relativna vlaga zraka > 70 %, a do berbe ostaje jo toliko vremena da mogu nastati tete.

Repina muha Pegomya betae Odrasla repina muha je sive boje, duljine 6 - 8 mm. Jaja su bijela, vrlo uska, duga 0,8 1 mm, poredana u skupine po 2, 4, 6 ili 8 jaja. Odloena su na naliju lista. Liinka je uta, duljine do 7 mm. tete pravi liinka koja u listu isprva pravi hodnike, a zatim uzrokuje mjehurasto izdignue epiderme lista ispod koje nema parenhima pa je bjelije ili svjetlije boje. tetnik ima 2 - 3 generacije godinje. U obalnom podruju se javlja ve od veljae, a u kontinentalnom podruju od travnja.

Agrotehnike mjere: - izbjegavati uzgoj blitve na istoj povrini niti u blizini prologodinjeg uzgoja, - suzbijanje korova iz porodice loboda, - provoditi sve mjere koje pogoduju brem razvoju biljaka. Mehanike mjere: - u zatienim prostorima postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore. Kemijske mjere: -samo ako je utvrena zaraza iznad praga odluke. Agrotehnike mjere: - izbjegavati uzgoj blitve na istoj povrini niti u blizini prologodinjeg uzgoja.

Siva repina pipa Tanymecus palliatus Kukuruzna pipa Tanymecus dilaticollis Blitvina pipa Lixus junci

Mehanike mjere: - unititi ostatke biljaka nakon berbe Pipe su kornjai vrsta tijela, glave lia. izduene u rilo. Dugake su 7 - 12 mm.

62

Najee izgrizaju lie blitve s rubova, Kemijske mjere: pravei duboke ureze. Blitvina pipa je -suzbijanje je rijetko potrebno. proirena samo u obalnom podruju, a izgriza lie i u obliku rupica, no glavne tete pravi odlaganjem jaja u peteljke lista blitve te u cvjetne stabljike (u sjemenskoj proizvodnji). Liinke su bjelkaste ili ukaste boje, smee glave i bez nogu, ive unutar peteljke i cvjetne stabljike. Repina nematoda Heterodera schactii Repina nematoda je endoparazit u korijenu cikle. Glavni korijen prestaje rasti, a razvija se sekundarno korijenje plitko ispod povrine tla, pa korijen dobiva kratak i bujan izgled (bradat), a na njemu se nalaze brojne bijele enke odnosno smee ciste. Napadnute biljke zaostaju u rastu, listovi su manji, svjetliji i ranije ute. Tijekom dana, na viim temperaturama, biljke venu, ali nou se oporave. Od jakog napada mjestimice propadaju biljke, pa se u polju zapaaju prazna mjesta, tzv. pljeine. Agrotehnike mjere: - etverogodinji plodored, u koji treba uvrstiti lucernu, penicu, jeam, kukuruz, konoplju, grah, krumpir, luk, mrkvu i dr., - ranija sjetva, kada su temperature tla niske znatno smanjuje tete, - suzbijanje korova. Prognoza: Uzimanje uzoraka tla i analiza na prisutnost cistolikih nematoda u nematolokim laboratorijima. Ako je razmak izmeu sjetve cikle na istoj parceli manji od propisanog on se mora se opravdati rezultatom analize tla na nematode provedenom u nematolokom laboratoriju i miljenjem strunjaka. Vizualni pregled nasada (korijenja) cikle na prisutnost limunastih cista kroz lipanj, srpanj i kolovoz. Signalizacija: U sluaju pronalaska vie od 50 cista/100 ml tla ne ii u sjetvu cikle na pregledanoj parceli, a duljina plodoreda ovisi od jaine zaraze. Prije svake sjetve na poznato zaraenoj parceli potrebno je uiniti analizu uzoraka tla. Prognoza: - praenje pojave postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji).

Puevi Agrotehnike mjere: Limax spp., Arion spp., Deroceras spp., - odvodnja vlanih povrina, Milax spp. - obrada tla i kultivacija, - suzbijanje korova. Izjedaju klice, mlade biljke i listove. Najvee tete prave za vlana vremena i Mehanike mjere: nou. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. - skupljanje i unitavanje pueva. srebrenkaste pjege i ostatke izmeta. Biotehnike mjere: - smanjenje brojnosti postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji), - suzbijanje pueva uporabom tvari koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu pueva u trakama na mjestima dolaska pueva na nasad (ivo ili gaeno vapno, pepeo, neka mineralna gnojiva). Kemijske mjere: - primjena zatrovanih mamaca koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje hrpice meusobno udaljene ne vie od 2 m, pred veer za suha vremena.

17.3. ZATITA BLITVE I CIKLE OD KOROVA

63

Blitva se u kontinentalnom podruju uzgoja sije/sadi dosta rano u proljee, pa zbog toga nema dovoljno vr emena za provoenje agrotehnikih i drugih nekemijskih mjera borbe protiv korova pred sjetvu/sadnju. Stoga treba na temelju poznavanja zakorovljenosti, kod izbora polja voditi brigu u godini koja prethodi uzgoju blitve. U polju, zbog viekratne berbe blitva ostaje dosta dugo, zbog ega joj i korovi dosta dugo ometaju razvoj (i berbu). Blitva se uobiajeno sadi na 45 50 cm meurednog razmaka, meutim, zbog ogranienog izbora herbicida, treba razmiljati o irem meurednom razmaku zbog meuredne kultivacije ili radna tijela kultivatora treba podesiti uobiajenom razmaku sadnje. Slino se moe preporuiti i kod uzgoja cikle.

SKUPINA KOROVA Jednogodinji uskolisni korovi

NEKEMIJSKE MJERE - vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 18.3., - smanjivati banku sjemena u tlu, - sprjeavati plodonoenje, - prije sjetve mehanikim mjerama poticati nicanje i suzbijanje korova, - meuredna kultivacija i druge mehanike mjere borbe (ovisno o veliini proizvodne povrine), - suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi) izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama - smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje)

KEMIJSKE MJERE

Jednogodinji irokolisni korovi

- primjena registriranih herbicida se preporuuje u ranoj fazi razvoja korova i kulture u smanjenim dozacijama.

Viegodinji uskolisni korovi Viegodinji irokolisni korovi

suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe.

18. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE 18.1. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD BOLESTI
TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

Koncentrina pjegavost lista endivije i Agrotehnike mjere: salata - uporaba certificiranog sjemena, Alternaria solani f. sp. endiviae, - ne pregusta sadnja, A. cichorii - redovito prozraivanje zatienih prostora, Bolest napada prije svega vanjske listove u - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih obliku malih crnih pjega koje se brzo ire i ostataka. mogu uzrokovati suenje listova. Na krupnijim pjegama jasno se uoavaju koncentrini krugovi. Gljivica preivi na sjemenu ili na zaraenom biljnom materijalu. Pepelnica Erysiphe cichoracearum f. sp. cichorii Bolest se javlja ljeti u toplim i vanim klimatskim uvjetima. Pepelnicom prekriveni listovi poute i kod jaeg napada se sue. Parazit napada sve vrste salata, ali osjetljivost svih vrsta kao i sorata nije ista. Agrotehnika mjera: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

64

Agrotehnike mjere: - uporaba certificiranog sjemena, - dvogodinji plodored, - smanjiti vlaenje lia, Male klorotine pjege najprije na vanjskim - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih listovima. Kasnije obole i stariji listovi. ostataka. Prvo se vide vodenaste pjege koje dobivaju utu pa zatim svjetlo smeu boju. Obrubljene su tamnijom zonom tkiva. Radi je rijetko zaraen. Pjegavost salate Microdochium panattonianum (Marssonina panattoniana) Bijela trule Sclerotinia minor, S. sclerotiorum Biljke mogu biti napadnute u svim fazama razvoja. Karakteristian simptom (Sclerotinia spp.) je truljenje biljke i gusti bijeli micelij pri korijenovom vratu u kojem nastaju crni sklerociji. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Moe zaraziti i rasad. B. cinerea uzrokuje truljenje bazalnih listova i korijenovog vrata. Zaraeni dijelovi su prekriveni sivom nakupinom reproduktivnih organa gljive. Ovi paraziti jednako napadaju sve vrste salata. Plamenjaa Bremia lactucae Simptomi ovise o vrsti, sorti ili hibridu te o klimatskim uvjetima. Velike tete mogu nastati u zatienim prostorima kada mlade biljke potpuno propadaju. Na razvijenom liu pjege su prvo ukaste i okrugle, a zatim su uglate. Pri visokoj vlanosti na naliju listova pojavljuje se bjeliasta prevlaka. Bakterijska pale listova Pseudomonas cichorii, Erwinia carotovora Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, - voditi rauna o ocjeditosti tla, - redovito prozraivanje zatienog prostora, - uzgoj otpornih kultivara. Agrotehnike mjere: - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu - uzgoj na otvorenom, - odstranjivanje bolesnih biljaka, - uporaba otpornih kultivara, - uporaba solarizacije, - uporaba folija i podignutih gredica, - plodored, - smanjiti vlagu tla i zraka u zatienim prostorima.

Bolest manjeg znaaja.

Agrotehnike mjere: - irok plodored (barem 4-godinji), - uravnoteena gnojidba duikom i Truljenje vanjskih i unutarnjih listova. kalijem, Truljenje se pojavljuje na rubovima listova i - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih kasnije se proiri na cijelu povrinu lista. ostataka, Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o vrsti - sjetva/sadnja certificiranog sjemena, bakterije. - ne navodnjavati kienjem. Agrotehnike mjere: - uporaba bezvirusnog certificiranog sjemenskog i sadnog materijala, Deformacije i obojenosti listova. - suzbijanje korova, Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o soju - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih virusa. ostataka, - ograniavanje gnojidbe duinim gnojivima, - suzbijanje vektora virusa. Virusi CMV, LeMV

Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

18.2. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

65

Sovice pozemljue Agrotis spp. Sovice pozemljue su noni leptiri. Gusjenice su boje tla, golog tijela i one ine tete. Po danu se skrivaju pod grudicama tla ili u raznim pukotinama, te izlaze u sumrak i prave tete. Pri dodiru se savinu u kolut. Narastu do 4,5 cm. Periodini su tetnici. Gusjenice pregrizaju vrat korijena, katkada i stabljiku, a hrane se i prizemnim liem. Napadnute biljke propadaju. Prorjeuje se sklop. Razmnoavanju tetnika pogoduje toplo i suho proljee, toplo ljeto i duga i umjereno vlana jesen. Izrazito su najvanije: nasadna sovica (Agrotis segetum), proljetna sovica (Agrotis temera) i sovica ipsilon (Agrotis ipsilon), a prave tete i na drugim vrstama povra. Lisne ui Aphididae Lisne su ui sitni kukci, duljine samo nekoliko milimetara. Pojavljuju se u dvije forme: kao krilate i beskrilne. Krilate forme imaju 2 para opnenastih krila, jednake strukture, od kojih su gornja krila znatno vea od donjih. Lisne ui izravne tete ine na listovima siui sokove na naliju listova, a neizravne prenoenjem brojnih biljnih virusa. Listovi ute i deformiraju se. Glavna sezona zaraza je na proljee i jesen. Ljeti je prisutno osjetno prirodno smanjenje populacije ui.

Agrotehnike mjere: - izbjegavanje viegodinjih trava kao predusjeva, - viekratna obrada tla, - sjetva i sadnja u optimalnim rokovima, - suzbijanje korova samo kurativno (postemergence), ili preventivno suzbijanje korova samo unutar redova, a kurativno izmeu redova. Mehanike mjere: - u zatienim prostorima postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore. Kemijske mjere: Optimalan rok suzbijanja je kada su gusjenice u drugom ili treem razvojnom stadiju < 25 mm. Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora. Fizikalne mjere: - uporaba utih lovnih posuda, - uporaba utih ljepljivih ploa. Bioloke mjere: -uvoenje predatora i parazitoida Kemijske mjere: -prednost dati sisteminim i selektivnim pripravcima - aficidi.

Prognoza: Odrasli se mogu pratiti feromonima kako bi se utvrdio poetak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad; Zaraza gusjenicama se utvruje pregledom tla i biljaka na povrini od 1 m2 (unutar drvenog okvira). Gusjenice se treba traiti ispod grudica zemlje (mogue uz pomo baterijske svjetiljke). Signalizacija: Prag odluke ovisi o broju i razvojnom stadiju gusjenice ali i biljke, a prag odluke smatra se zaraza s 1 - 2 gusjenice na m2.

Prognoza: Praenje brojnosti krilatih formi pregledom utih lovnih posuda i ljepljivih ploa. Vizualni pregledi biljaka na prisutnost beskrilnih formi. Signalizacija: Nakon to se utvrde prve zaraze.

Korijenova u salate Pemphigus bursarius

Agrotehnike mjere: - irok plodored (barem 4 - godinji).

Ui su ukaste, prekrivene bjelkastom Mehanike mjere: vunastom tvari. Siu korijenje te zbog toga - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih zaostaje rast napadnutih biljaka. tete su ostataka. vee za suna i topla vremena, koje pogoduje razvoju ui. Agrotehnika mjera: - uporaba mrea kojima sprjeavamo pristup tetnim organizmima uzgajanim tetu ine uglavnom u zatienim biljkama. prostorima. Karakteristini su uski hodnici, prije svega u glavnoj ili lista. U hodnicima su prisutne bijele liinke bez nogu. Na listovima su primjetni ubodi koje tetni organizam uzrokuje za vrijeme hranjenja i odlaganja jaja. Godinje ima 3 - 4 generacije. Lisni mineri Ophiomyia pinguis

66

uta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera

Agrotehnike mjere: - unitavanje kukuruzovine (maliranje), - uzgoj kukuruza udaljen od uzgoja povra, Boja gusjenica ovisi o prehrani; u poetku su gdje je mogue takoer i od zatienih svjetlije, a kasnije tamnije s usporednim prostora, crnim crticama uzdu hrpta te tamnom i svijetlom bonom linijom i do 4 cm duge. Na Mehanike mjere: zelenim plodovima se primjeuju gusjenice - u zatienim prostorima postavljanje koje se kasnije ubuuju u plodove i izgrizaju zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ih iznutra. Ima 2 - 4 generacije godinje. ventilacijske otvore. Prezimi u stadiju kukuljice u tlu. Ova vrsta se hrani i drugim vrstama povra. Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje predatora i parazitoida gusjenica, - primjena mikrobiolokih insekticida. Lisne sovice Kupusna lisna sovica Mamestra brassicae Povrtna sovica Mamestra oleracea Sovica gama Autographa gamma Noni su leptiri smee boje. Gusjenice su, ovisno o hrani zelene ili smee boje i duljine do 40 mm. Gusjenice sovice gama se grbe hodajui. Gusjenice lisnih sovica izgrizaju lie biljaka. Kupusna i povrtna lisna sovica imaju 2 generacije godinje, a tete prave tijekom lipnja te krajem kolovoza i u rujnu. Sovica gama ima 3 - 4 generacije godinje. Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - uravnoteeno zalijevanje nasada, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). Mehanike mjere: - u zatienim prostorima postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore. Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje predatora i parazitoida gusjenica. - mikrobioloki insekticidi; Kemijske mjere: -gusjenice treba suzbijati dok su manje od 20 - 25 mm, - kod primjene insekticida prednost dati selektivnim pripravcima: mikrobiolokim insekticidima, naturalitima i regulatorima rasta i razvoja. Agrotehnike mjere: - plodored, - adekvatna obrada tla, - sjetva otpornih kultivara, - suzbijanje korova, - sadnja nematocidnih biljaka u i oko nasada (npr. Tagetes spp.). Fizikalne mjere: - termika sterilizacija tla, - solarizacija tla. Bioloke mjere: -primjena nematofagnih gljivica.

Prognoza: Odrasli se mogu pratiti feromonima kako bi se utvrdio poetak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad; Zaraza gusjenicama se utvruje pregledom biljaka. Signalizacija: Za nae uvjete nisu definirani pragovi odluke.

Prognoza: Feromonskim mamcima pratiti pojavu leptira. Nakon to se utvrdi pojava leptira prvi pregled obaviti nakon 10 - 15 dana i potom svakih 5 - 7 dana obavljati vizualne preglede biljaka. Pregledati se treba veliki broj biljaka, najmanje 100 biljaka rasporeenih na 5 - 10 mjesta na polju (5 x 20 ili 10 x 10 biljaka). Utvruje se postotak zaraenih biljaka (jajima ili gusjenicama) ili broj gusjenica/ biljci. Signalizacija: - primjena insekticida kada se odredi napad koji bi mogao unititi vie od 10 % lisne mase, odnosno nanijeti tetu 50 % viu od trokova suzbijanja,

Nematode korijenovih kvrica (guka) Meloidogyne spp. Nematode korijenovih kvrica (guka) su sitne, golim okom nevidljive ivotinje. ive kao endoparaziti u biljnom tkivu. Ubuuju se u korijenje, gdje se hrane izazivajui pojaani rast biljnog tkiva. Na korijenju nastaju izrasline guke, gale ili kvrice okruglasta ili izduena oblika. Katkad vise na korijenju poput grozdova. Zaraeno korijenje ugiba pa biljka vene i osui se. Nematode korijenovih kvrica (guka) napadaju biljke na otvorenom i u zatienom prostoru.

Puevi Agrotehnike mjere: Limax spp., Arion spp., Deroceras spp., - odvodnja vlanih povrina, Milax spp. - obrada tla i kultivacija, - suzbijanje korova. Izjedaju klice, mlade biljke i listove. Najvee tete prave za vlana vremena i Mehanike mjere: nou. - skupljanje i unitavanje pueva. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrnkaste pruge i ostatke izmeta. Biotehnike mjere: - smanjenje brojnosti postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji), - suzbijanje pueva uporabom tvari koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu pueva u

Prognoza: - praenje pojave postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji).

67

trakama na mjestima dolaska pueva na nasad (ivo ili gaeno vapno, pepeo, neka mineralna gnojiva). Kemijske mjere: - primjena zatrovanih mamaca koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje hrpice meusobno udaljene ne vie od 2 m, pred veer za suha vremena.

18.3. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD KOROVA

Sve navedene vrste uglavnom se uzgajaju iz prijesadnica zbog ega im je vegetacijski ciklus kratak. esto se, takoer zbog skraivanja vegetacijskog ciklusa, uzgajaju na sintetikom malu (foliji). Suzbijanje korova na nepokrivenom dijelu tla mogue je obaviti mehaniki ili primjenom herbicida. SKUPINA KOROVA Jednogodinji uskolisni korovi NEKEMIJSKE MJERE - vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 18.3., - smanjivati banku sjemena u tlu, - sprjeavati plodonoenje, - prije sjetve/sadnje mehanikim mjerama poticati nicanje i suzbijanje korova, - proizvodnja na sintetikom ili organskom malu, - meuredna kultivacija i druge mehanike mjere borbe (ovisno o veliini proizvodne povrine), -suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi). - izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama, - smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje) KEMIJSKE MJERE

Jednogodinji irokolisni korovi

- zbog kratkoe vegetacije voditi brigu o karenc i

Viegodinji uskolisni korovi Viegodinji irokolisni korovi

- suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe

19. ZATITA KUPUSNJAA 19.1. ZATITA KUPUSNJAA OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS Kupusna kila Plasmodiophora brassicae Gljiva zaraava najee korijen, a ponekad donji dio stabljike. Na zaraenim dijelovima razvijaju se tumoraste tvorevine (kila). Velike tete nastaju pri zarazi presadnica. Simptomi na liu su (ono nije direktno zaraeno) promjena boje i venue. Sve kupusnjae su osjetljive, a samo neke Raphanus sorte su manje osjetljive. MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - odabir tolerantnih sorti, - uzgoj zdravih sadnica, - plodored - 5 godina, - suzbijanje korova iz obitelji krstaica, - kalcizacija, - dezinfekcija mjesta za sjetvu vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. NAPOMENA

Bolest manjeg znaaja i javlja se samo na kiselim tlima.

68

Plemenjaa Peronospora parasitica Znakovi bolesti pojavljuju se ve na kotiledonima i na prvim pravim listovima. Na liu se vide ute pjege, a na naliju se formira siva prevlaka. Jako zaraeno lie vene pa se moe osuiti cijela presadnica. Starije lie je otporno. Kod cvjetae moe biti zaraen i cvijet (cvat) to umanjuje njenu trnu vrijednost. Koncentrina pjegavost lia Alternaria brassicae

Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, - ne pregusta sjetva, - pokrivene gredice treba prozraivati, - dezinfekcija klijalita vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Agrotehnike mjere: - uklanjanje i unitavanje biljnih ostataka, - plodored, Mogu oboljeti ve i jako mlade biljke - ne sijati/saditi na vlanim poloajima. (presad). Kasnije obole vanjski listovi na njima se razvijaju tamnosmee koncentrine pjege koje su prekrivene (vlano vrijeme) tamnom prevlakom spora. Pjege se mogu spajati i listovi se sue. Prstanasta pjegavost Mycosphaerella brassicola Simptomi se javljaju na starijim listovima na kojima se vide prstenaste pjege. Veliina i oblik pjega ovisi o domainu. Jako zaraeno lie uti i otpada. Bolest je ea na cvjetai i kupusu, a moe se javiti i na kelju puparu. Crna trule provodnih snopova Xanthomonas campestris Agrotehnike mjere: - plodored, - odabir tolerantnih sorti, - kupusnjae ne sijati/saditi u blizini uljane repice, - uporaba certificiranog sjemena, - suzbijanje korova, - duboko zaoravanje ostataka kupusnjaa. Agrotehnike mjere: - odabir tolerantnih sorti, - plodored (5 godina za sadnice, 2 godine za uzgoj), - koristiti certificirano sjeme, - pravilna gnojidba kalijem, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Bolest nema veliki znaaj. Moe se prenosti sjemenom.

Biljke mogu biti zaraene u svim fazama razvoja. Mlade biljke propadaju. Kasnije se na listovima vide utosmee pjege, a ile pocrne. Tkivo izmeu lisnih ila ima izgled pergamenta. Na poprenom presjeku korijena (kocen) vidi se tamno obojeno provodno tkivo. Mozaini virusi kupusnjaa Agrotehnika mjera: Turnip mosaic virus, (Brassica virus 1 - suzbijanje vektora. sinonim) utica korabe i repe Brassica virus 5 uti mozaik korabice i repe Turnip yellow mosaic virus Virus mozaika cvjetae Cauliflower mosaic virus (Brassica virus 3 sinonim) Simptomi bolesti su razliiti na pojedinim vrstama i sortama i ovise o uzroniku bolesti.

Bolest se prenosi sjemenom.

Determinaciju prepustiti strunjacima.

19.2. ZATITA KUPUSNJAA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Kupusna muha Delia radicum MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA Prognoza: Dinamika pojave i brojnost populacije kupusne muhe prati se pomou utih ploa. Metodu je neophodno dopuniti sumiranjem efektivnih temperatura iznad termalnog praga od 4,3 C (od 1.1. tekue

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnikom nenapadnutih certificiranih presadnica, Najvaniji tetnik kupusa. Prezimi kukuljica - smjetanje novih polja to dalje od u tlu. Odrasle muhe javljaju se u travnju. prologodinjih polja. Sline su kunoj muhi, sive boje, tijela dugog 5 - 7 mm. Odmah nakon Mehanike mjere: presaivanja kupusa odlau ovalna bjelkasta - uklanjanje i unitavanje biljnih ostataka

69

1 mm duga jaja na vrat korijena biljke i u tlo oko biljke. Jaja se vide prostim okom ako se biljka savine i promatra vrat korijena. Liinke se ubuuju u korijen u kojem ive. Napadnutoj biljci potamni vrat korijena i korjenje. Ti djelovi gnjile, a u njima se nalazi vie liinki muhe. Mlade biljke propdaju, a stare zaostaju u rastu, ne formiraju glavu ili je glava malena, a lie postaje olovnosivo ili plavoljubiasto. Biljke venu i polijeu, a lako se upaju iz tla. Od tri generacije najtetnija je prva generacija koja napada rani kupus u vrijeme presaivanja. Liinke druge generacije mogu napraviti tete s donje strane formirane glavice pravei grizotine na koje se sekundarno naseljavaju trulei.

kupsnjaa nakon berbe, - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof). Kemijske mjere: - Suzbijanje se provodi preventivno prije presaivanja potapanjem presadnica u insekticide ili primjenom granuliranih insekticida pri presaivanju. Nakon presaivanja a na osnovi praenja tetnika u vrijeme leta i odlaganja jaja muhe provodi se prskanje.

godine kao i vizualnim pregledima biljaka na prisutnost jaja. Signalizacija: Suzbijanju se treba pristupiti kada je na utim ploama kumulativno uhvaeno 100 muha a suma efektivnih temperatura je dosegla 400 C. Ukoliko je u trenutku kada suma efektivnih temperatura dosegne 400 C kumulativni ulov nii ili ako je kumulativni ulov dosegnuo 100 muha, a suma efektivnih temperatura je ispod 400 C, vizualnim pregledima treba utvrditi broj jaja i/ ili liinki/biljci. Ako je utvrena zaraza iznad 1 liinka(jaje)/biljci treba pristupiti suzbijanju. Prognoza: Vizualni pregledi biljaka kojima se utvruje prisutnost teta i postotak oteenja. Pregledi se provode dva puta tjedno. Signalizacija: - suzbijanje treba zapoeti ako zaprijeti unitenje vie od 10 % povrine mladih biljaka.

Agrotehnike mjere: Kupusni buhai Phyllotreta nemorum, P. atra, P. nigripes, - provoditi sve mjere koje pogoduju brem razvoju mladih biljaka. P. nemorum Buhai prezime kao odrasli oblik u tlu. U rano proljee izlaze iz tla. To su kornjai dugi 1,5 - 3 mm, sjajnocrni, tamnoplavi ili tamnozeleni. Dobro skau. Nakon izlaska iz tla odrasli kukci izgrizaju brojne okrugle rupice u liu mladih biljaka. Rupice se za jaeg napada spajaju pa cijeli list moe biti izgrizen. Rubovi rupica ubrzo nekrotiziraju i potamne. Napad je opasan za mlade biljke, posebice na rasad. Nanosi najvee tete za topla i suha vremena. tete prave Imaju 1 2 generacije godinje. tete su najvee za toplog, sunanog i suhog vremena. Kupusne stjenice (ciganke) Eurydema ventrale, E. oleraceum Kukci spljotenog, ovalnog, tamnocrvenog ili zelenog tijela, s mnogim crnim arama i duljine 6 - 10 mm. Prezimljuju kao odrasli oblici i javljaju se od kraja oujka kada poinju ishranu na liu mladih biljaka kupusa. Sisanjem na listu uzrokuju pojavu bjeliastih pjega, unutar kojih se tkivo sui, a za jaeg napada osui se cijeli list, pa i biljka. Najvee tete nanose presadnicama i mladim biljkama. Imaju 2 generacije godinje. Pojavi i tetnosti tetnika pogoduje toplo i suho vrijeme. Kupusna lisna u Brevicoryne brassicae Mehanike mjere: - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof). Kemijske mjere: - ee potrebne u proizvodnji presadnica;

Mehanike mjere: - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof). Kemijske mjere: - primjena insekticida ovisi o broju stjenica i razvoju napadnutih biljaka, - na presadnicama tete mogu biti velike pa se suzbijanje provodi im se uoe stjenice, - nakon presaivanja u polje, suzbijanje se provodi samo za jakog napada.

Prognoza: Vizualnim pregledom biljaka utvruje se postotak napadnutih biljaka.

Mehanike mjere: - unitavanje zaraenih biljnih ostataka. - ukloniti iz polja i oko polja alternativne Sivozelene je ili prljavozelene boje. Duga je domaine; 1,6 - 2,8 mm. Potpuno je prekrivena - sadnja nezaraenih presadnica; votanom prevlakom pepeljaste boje. Ui su prisutne najee na naliju donjeg lia, Bioloko suzbijanje: gdje formiraju brojne i guste kolonije - velika uloga prirodnih neprijatelja, pri pokrivene branenim, voskastim primjeni insekticida za ostale namjene prevlakama. Uzrokuju kovrane i voditi rauna o prisutnim prirodnim deformiranje lia, koje uti i sui se, a neprijateljima, predatorima i biljke zaostaju u rastu te propadaju. Ima i do 15 generacija godinje, a osim direktnih paarzitoidima; teta, prenosi i viruse. Kemijske mjere: - prednost dati sisteminim i selektivnim

Prognoza: Vizualnim pregledom utvrditi postotak zaraenih biljaka i broj ui. Preporua se pregledom obuhvatiti cijelo polje (razdijeliti ga u manje povrine) te pregledavati 5 biljaka na 5 mjesta. Signalizacija: Postoje razliiti podaci. Prema jednima nakon nalaza vie od 100 ui na 25 pregledanih biljaka ide se u drugi pregled za 3 - 5 dana. Primjena insekticida

70

pripravcima - aficidima. - voditi rauna o alterniranju pripravaka razliitog mehanizma djelovanja.

opravdana je ako se izmeu dva pregleda broj ui povea. Brokula i cvjetaa -do formiranja glave: 100 ui / biljci. Nakon formiranja glave: nekoliko jedinki po biljci; Kupus- u poetku vegetacije: ako je 1 - 2 % biljaka zaraeno s 1 ili vie ui; Kelj pupar- u poetku vegetacije: suzbijati kada je zaraeno vie od 15 % biljaka. Nakon rezanja vrhova: suzbijati ako je zaraeno 1 - 2 % biljaka. Prognoza: Vizualnim pregledom utvrditi postotak zaraenih biljaka i broj liinki/biljci. Signalizacija: Slabim napadom koji nije potrebno suzbijati smatra se nekoliko liinki/ biljci.

Kupusna pipa ikarica Ceutoryinchus pleurostigma

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnikom nenapadnutih certificiranih presadnica, Pipe su duge oko 3 mm, sivocrnog tijela, - plodored, tankog rila. Liinka je blijedouta, bez - provoditi sve mjere koje pogoduju nogu, smee glave i naraste do 5 mm. brem razvoju mladih biljaka. Postoje dvije rase ovog tetnika: proljetna i jesenska. Liinke bue tkivo vrata korijena Mehanike mjere: te tako uzrokuju pojavu okruglastih - temeljito unitavanje biljnih ostataka tako izraslina - ike. Tih izraslina moe biti vie da se ostaci prosue, a onda spale- ne ih desetaka, jedna do druge, a njihova veliina zaoravati; dosee i nekoliko cm. Simptomi se mogu zamijeniti sa kupusnom kilom, ali kad se ike prereu, u njima se nalaze hodnici s Kemijsko suzbijanje: liinkama pipe. Slabiji napad ne izaziva - rijetko potrebno suzbijanje osim u zamjetljivu tetu, a jako napadnute biljke jesenskim usjevima na rasadu i mladim zaostaju u razvoju i krljaju. Proljetna rasa biljkama. napada rani kupus ve od travnja i svibnja, a ljetna napada kasni kupus. Kupusna muica srikarica Contarinia nasturtii Kemijske mjere: - prskanje obaviti sa to veim utrokom kropiva odozgo prema dolje jakim Liinke su ukaste, duge 2 - 3 mm. ive u mlazom. skupini u sranom liu biljke, koje se kovra na dolje i ne formira glavu. Sekundarno se esto javlja trule. Ima tri do pet generacija godinje. tetnik je proiren mjestimice, naroito u Istri. Agrotehnike mjere: - pravovremeno zaoravanje biljnih ostataka- kukuljice se izbacuju na Gusjenice narastu do 12 mm, a tijelo im je povrinu gdje su izloene izmrzavanju; sueno prema oba kraja. Zelenkaste su boje, - plodored; isprva crne, kasnije smee glave, Kupusni - navodnjavanje; moljac ima 3 - 4 generacije u kontinentalnom, a 4 - 6 generacija godinje Biotehnike mjere: u obalnom dijelu. Generacije se esto - uporaba feromona- metoda konfuzije; meusobno preklapaju, a tete nanose sve vrijeme vegetacije. Gusjenice isprva Bioloke mjere: izgrizaju samo parenhim lista izmeu lisnih - primjena mikrobiolokih insekticida; ilica pa nastaju prozorii ili srebrnkasta ipka. Neto vee gusjenice Kemijske mjere: izgrizaju list pravei u njemu nepravilne - pri primjeni insekticida prednost dati rupe. Jaoj pojavi pogoduje suno vrijeme i onima povoljnijeg ekotoksikolokog vie temperature. profila: mikrobiolokim insekticidima, naturalitima, regulatorima rasta i razvoja. Kupusni moljac Plutella xylostella

Prognoza: Vizualni pregled biljaka. Signalizacija: - suzbijanje kada se zaraza nae na vie od 5 % biljaka.

Prognoza: Feromonskim mamcima pratiti pojavu leptira. Nakon to se utvrdi pojava leptira svakih 5 - 7 dana obavljati vizualne preglede biljaka. Pregledati se treba veliki broj biljaka, najmanje 100 biljaka rasporeenih na 5 - 10 mjesta na polju (5 x 20 ili 10 x 10 biljaka). Utvruje se postotak zaraenih biljaka (jajima ili gusjenicama) ili broj gusjenica/biljci. Signalizacija: - ako se temelji na postotku zaraenih biljaka ovisi o razvojnom stadiju biljaka: kotiledoni: 20 % zaraenih biljaka; prije formiranja glavice: 30 % zaraenih biljaka; formiranje glavice: 15 % zaraenih biljaka; popunjavanje glavice: 5 % zaraenih biljaka;

71

- ako se temelji na broju gusjenica/biljci ili broju rupa/biljci: 0,5 - 1 gusjenica/biljci; 1 rupa/biljci. Mehanike mjere: - runo sabiranje i unitavanje gusjenica na manjim povrinama, Leptiri su bijeli s tamnim uglovima i - uzgoj pod zatitnim mreama (insect pjegama na prednjem paru krila. Raspon proof). krila bjelca je 60 mm, a malog do 45 mm. Gusjenica bjelca je ukastozelene boje s Kemijske mjere: crnim pjegama i rijetkom dlakama, duljine - suzbijanje gusjenica provoditi dok su jo do 50 mm i vrlo arena izgleda. Gusjenice malene, a svakako prije nego se ubue u malog kupusara zelenkaste su, sa ukastom glave kupusa na veim povrinama. prugom i duljine do 30 mm. U travnju i Prednost treba dati selektivnim svibnju lete leptiri prve generacije, a potkraj pripravcima, lipnja i u srpnju leptiri druge generacije. - na veim parcelama nekada je dovoljno Gusjenice izgrizaju lie, pravei u njemu provesti tretiranje samo rubova ili samo velike rupe. Pri jakom napadu ostaju samo arita. peteljke i glavne lisne ile. Vei broj gusjenica napada samo pojedinane biljke. Vrlo esto ive grupno. Kupusari imaju 2 3 generacije godinje. Izvjesni znak opasnosti od gusjenica moe biti opaanje jata bijelih leptira (valja paziti da se ne zamijeni s bijelim leptirima glogovog bijelca, koji imaju jasno izraenu tamnu nervaturu na krilima). Obino nakon 10 - 14 dana od masovnog leta poinje napad gusjenica. Kupusni bjelac i mali kupusar Pieris brassicae, Pieris rapae Prognoza: Pojava leptira lako se opaa tijekom dana kada se oni zadravaju iznad polja kupusa. Nakon to se utvrdi pojava leptira svakih 5 - 7 dana obavljati vizualne preglede biljaka. Pregledati se treba veliki broj biljaka, najmanje 100 biljaka rasporeenih na 5 - 10 mjesta na polju (5 x 20 ili 10 x 10 biljaka). Utvruje se postotak zaraenih biljaka (jajima ili gusjenicama) ili broj gusjenica/ biljci. Signalizacija: - ako se temelji na postotku zaraenih biljaka ovisi o razvojnom stadiju biljaka: kotiledone: 20 % zaraenih biljaka; prije formiranja glavice: 30 % zaraenih biljaka; formiranje glavice: 15 % zaraenih biljaka; popunjavanje glavice: 5 % zaraenih biljaka; - ako se temelji na broju gusjenica/biljci: 1 gusjenica/biljci. Prognoza: Feromonskim mamcima pratiti pojavu leptira. Nakon to se utvrdi pojava leptira prvi pregled obaviti nakon 10 - 15 dana i potom svakih 5 - 7 dana obavljati vizualne preglede biljaka. Pregledati se treba veliki broj biljaka, najmanje 100 biljaka rasporeenih na 5 - 10 mjesta na polju (5 x 20 ili 10 x 10 biljaka). Utvruje se postotak zaraenih biljaka (jajima ili gusjenicama) ili broj gusjenica/biljci. Signalizacija: - ako se temelji na postotku zaraenih biljaka ovisi o razvojnom stadiju biljaka: kotiledone: 10 % zaraenih biljaka; prije formiranja glavice: 15 % zaraenih biljaka; formiranje glavice: 10 % zaraenih biljaka; popunjavanje glavice: 5 % zaraenih biljaka; - ako se temelji na broju gusjenica/biljci: 1 gusjenica/biljci.

Lisne sovice Kupusna lisna sovica Mamestra brassicae Povrtna sovica Mamestra oleracea Sovica gama Autographa gamma Noni su leptiri smee boje. Gusjenice su, ovisno o hrani zelene ili smee boje i duljine do 40 mm. Gusjenice sovice gama se grbe hodajui. Gusjenice lisnih sovica izgrizaju lie biljaka. Kupusna i povrtna lisna sovica imaju 2 generacije godinje, a tete prave tijekom lipnja te krajem kolovoza i u rujnu. Sovica gama ima 3 - 4 generacije godinje.

Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - uravnoteeno zalijevanje nasada, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). Kemijske mjere: -gusjenice treba suzbijati dok su manje od 20 - 25 mm, - kod primjene insekticida prednost dati selektivnim pripravcima: mikrobiolokim insekticidima, naturalitima i regulatorima rasta i razvoja;

72

Duhanov resiar (trips) Thrips tabaci

Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, - izbjegavanje uzgoja kupusa u blizini Odrasli trips ima uto do uto smee tijelo, nasada luka, poriluka ili duhana. duljine oko 1 mm. tete prave liinke i odrasli tripsi sisanjem na listovima, to Kemijske mjere: rezultira pojavom kvrica nepravilna oblika -insekticidi iskazuju uinkovitost samo do na licu i naliju listova, u poetku svijetlih, faze kada kupus razvije 6 listova a kasnije a kasnije gotovo crnih. tete su najvee za su neuinkoviti jer se tripss nalazi zaklonjen vrijeme vrueg i suhog ljeta. tetnik ima do izmeu listova u glavici. 5 generacija, koje se tijekom godine preklapaju. Kupusna nematoda Heterodera cruciferae Vrsta slina repinoj nematodi, ima cistu limunastog oblika. Endoparazit je korijena, uslijed ega odumire glavni korijen, a iznad njega se razvijaju novi sitni korijenii, koji lee plitko ispod povrine tla pa korijen dobiva bradat izgled. Biljke zaostaju u rastu, venu, donji listovi ute i venu te se ne stvaraju glave Napadnute mlade biljke ugibaju te nastaju pljeine. Puevi golai Arion sp., Milax sp., Deroceras reticulatum Agrotehnike mjere: - plodored (najmanje trogodinji), - suzbijanje korova, - odabir tolerantnih sorti, - saditi sorte sa to kraom vegetacijom, sadnja zdravih, nematodom nenapadnutih certificiranih presadnica.

Prognoza: - uporaba plavih ili utih ljepljivih ploa za praenje poetnog napada i visine populacije.

Prognoza: Redovito praenje brojnosti populacije kupusne nematode u tlu uzorkovanjem i analizom uzoraka tla u nematolokom laboratoriju. Odreuje se brojnost cista i njihova vitalnost te se sukladno nalazu planira Fizikalne mjere: sadnja biljaka osjetljivih na - termika sterilizacija i solarizacija tla u ovog tetnika. klijalitima. Prognoza: - praenje pojave postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji).

Agrotehnike mjere: - odvodnja vlanih povrina, - obrada tla i kultivacija, Puevi golai ine tete odmah nakon - suzbijanje korova. presaivanja kupusa. Puevi ishranom oteuju nadzemni dio biljke, stabljiku i Mehanike mjere: listove te vegetativni pup. ine tetu kada - skupljanje i unitavanje pueva. su ostvareni povoljni vremenski preduvjeti Biotehnike mjere: za njihov razvoj. - Smanjenje brojnosti postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji), - suzbijanje pueva uporabom tvari koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu pueva u trakama na mjestima dolaska pueva na nasad (ivo ili gaeno vapno, pepeo, neka mineralna gnojiva). Kemijske mjere: - primjena zatrovanih mamaca koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje hrpice meusobno udaljene ne vie od 2 m, pred veer za suha vremena.

19.3. ZATITA KUPUSNJAA OD KOROVA

U skupinu kupusnjaa pripada velik broj kultura (kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, brokula, ratika i dr). Veina herbicida registrirana je samo u kupusu. Prema tome suzbijanje korova se zasniva na primjeni nekemijskih mjera navedenih u poglavlju 11.3.3. Zbog injenice da se uzgajaju uglavnom iz prijesadnica, nekemijske mjere su relativno lako provedive. Glavni imbenici koji utjeu na primjenu herbicida u kupusu su duljina vegetacije (rani i kasni kultivari) i rok sadnje. Kasni kultivari (100 - 150 dana) su dulje vrijeme izloeni konkurenciji korova od ranih kultivara (55 - 80 dana). Kod uzgoja ranih kultivara na manje zakorovljenim povrinama moe biti dovoljna meuredna kultivacija, odnosno dok kupus ne zatvori redove. Rok sadnje (rano proljee, ljeto, jesen) utjee na sastav korovne flore pa tako i na primjenu, odnosno odabir herbicida. Izbor herbicida je relativno dobar i u kombinaciji s nekemijskim mjerama borbe mogua je zadovoljavajua zatita od korova uz minimalan unos herbicida.

73

SKUPINA KOROVA

NEKEMIJSKE MJERE - vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 19.3., - smanjivati banku sjemena u tlu, - sprjeavati plodonoenje, - prije sjetve/sadnje mehanikim mjerama poticati nicanje i suzbijanje korova, - meuredna kultivacija i druge mehanike mjere borbe (ovisno o veliini proizvodne povrine) do zatvaranja redova, - suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi). izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama, - smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje).

KEMIJSKE MJERE - primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama, - zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova. - dati prednost primjeni herbicida nakon nicanja korova, - u ranoj fazi razvoja korova primjenjivati smanjene doze, - zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova.

Jednogodinji uskolisni korovi

Jednogodinji irokolisni korovi

Viegodinji uskolisni korovi Viegodinji irokolisni korovi

- suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe

20. ZATITA MRKVE 20.1. ZATITA MRKVE OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS Pale lia Alternaria dauci Crna trule korijena Alternaria radicina A. dauci na liu izaziva pojavu malih, u poetku svjetloutih pjega koje kasnije potamne, a pri jakim zarazama list se sui. Bolest je posebno tetna na klijancima. A. radicina izaziva na klijancima crnu boju korjenia koji trunu pa biljice propadaju. Na razvijenom liu pjege su ovalne, a boja se mjenja od ukaste do crne. Na korijenu se vide crna plitka udubljenja. Agrotehnike mjere: - ogranienje navodnjavanja i spreavanje zadravanja vode u tlu, Biljke venu, na podzemnim dijelovima i tik - plodored. iznad zemlje se pojavljuje gusti snjenobijeli micelij u kojemu se razvijaju crni sklerociji. Zaraene mogu biti sve titarke (Apiaceae). Pepelnica Erysiphe umbelliferarum E. heraclei Karakteristina siva prevlaka na listovima, jako zaraeno lie se sui. Osjetljive su sve titarke. Agrotehnike mjere: - uporaba certificiranog sjemena, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. Moe se prenositi sjemenom. Bijela trule Sclerotinia slerotiorum MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - ukloniti ili zaorati sve biljne ostatke, - plodored, - sjetva certificiranog sjemena. NAPOMENA

74

Agrotehnike mjere: Crvena pale Helicobasidium purpureum (Rhizoctonia - iroki plodored, - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje violacea) zadravanja vode u tlu. Na korijenu tkivo je utonulo i prekriveno tamnoljubiastim hifama. Na tom mjestu korijen trune. Od titarki najosjetljivija je mrkva. Virusi Crvenilo ili mozaik na listovima, slabiji rast biljaka. Agrotehnika mjera: - suzbijanje vektora. Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

20.2.

ZATITA MRKVE OD TETNIKA

MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - plodored - mrkva se sije na istoj povrini tek svake etvrte godine, - sijati ili jako rano ili jako kasno, - poeljno je izmeu redova mrkve sijati luk, - rahliti tlo, - unititi sve korove titarke u krugu od 1 km, -sijati mrkvu najmanje 1 km udaljenosti od prologodinjih napadnutih povrina, - preporua se zemlju oko biljke nabiti to smanjuje odlaganje jaja, - suzbijanje korova. NAPOMENA Prognoza: Pojava muha moe se pratiti utim ploama. Brojnost jaja i liinki utvruje se vizualnim pregledom biljaka.

TETNI ORGANIZAM I OPIS Mrkvina muha Psila rosae

Najvaniji tetnik mrkve u nas. Prezimi u stadiju kukuljice u tlu ili u stadiju liinke u korijenu mrkve u povrtnjaku ili trapu. Odrasla muha izlijee iz tla u svibnju. Tijelo joj je crno, a glava smea. Duga je 4 - 5 mm. Odlae izduena, prljavo bijela jaja na vratu korijena mrkve ili u tlo oko nje. Nakon izlaska iz jaja tijekom lipnja liinke se ubuuju u korijen mrkve i prave hodnike. Liinka je mlijeno bijela duga 6 - 8 mm. Druga generacija muha javlja se u srpnju te je obino brojnija i tetnija od prve. Biljke koje napadne mrkvina muha prepoznaju se Mehanike mjere: po ljubiastom liu, koje kasnije pouti i - napadnute biljke to prije izvaditi i unititi, osui se. - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof). Kemijske mjere: - primjena insekticida na mladoj mrkvi nije dozvoljena. Lana mrkvina muha Phytomyza lateralis Liinke bue, odnosno miniraju spiralne hodnike plitko ispod povrine korijena, i ne zalaze dublje u korijen. Miner mrkve Napomyza carotae Agrotehnika mjera: - suzbijanje korova.

Napravi plitke hodnike pod povrinom Bioloka mjera: korijena. Nakon 3 - 6 tjedana ue u tlo i - uporaba parazitskih osica. kukulji se. Zimu preivi kao liinka na korijenu ili kao imago u tlu.

75

Mrkvina lisna buha Trioza apicalis

Agrotehnike mjere: - ranija sjetva.

Odrasli je oblik svijetlozelenoute boje, Mehanike mjere: prozirnih krila, dug oko 3 mm. Odrasli i - uzgoj pod zatitnim mreama (insect liinke siu biljne sokove te uzrokuju proof). kovranje lia mrkve i perina. Napadnuto lie uvijeno je i kovravo te izgleda kao da su ga napale lisne ui. Mlade biljke brzo propadaju. Prenosi biljne viruse. Ima 1 generaciju godinje. Mrkvina lisna u Cavariella aegopodii U je zelene do utozelene boje, duga 1,4 2,7 mm. Mrkvu napada uglavnom sredinom svibnja. Lie napadnutih biljaka deformirano je i djeluje raupano, esto mijenja boju, postaje crveno katkad i uto. Zaraene biljke zaostaju u rastu, a mogu i uginuti. U obilno lui mednu rosu. Prenosi biljne viruse. Mrkvina cistolika nematoda Heterodera carotae Endoparazit korijena mrkve. Napadnute biljke zaostaju u rastu i razvoju, listovi ute i crvene, a za jakih zaraza se sue. Pojaan je i razvoj sekundarnih korjenia, plitko pri povrini tla, pa korijen dobiva bradat izgled. Korijen je zakrljao, deformiran i drvenast, a najee se na vrhu rava. Mehanike mjere: - na manjim povrinama moe se koristiti zatitna mrea (insect proof).

Agrotehnika mjera: - plodored.

20.3. ZATITA MRKVE OD KOROVA

Mrkva se uzgaja direktnom sjetvom sjemena u polje. Sije se dosta rano u proljee (u mediteranskom podruju ve u veljai). Dugo nie i spor joj je poetni rast i razvoj. Zbog navedenih injenica, korovi joj osobito tete upravo u poetnom dijelu vegetacije. Svakako treba izbjegavati sjetvu na jako zakorovljenim povrinama, osobito zakorovljenim viegodinjim korovima. Izbor herbicida je relativno dobar. Iskazuje tolerantnost na primjenu herbicida nakon nicanja, to je dobra osnova za viekratnu primjenu smanjenih doza herbicida (linurona, metribuzina i cikloksidima). S primjenom treba poeti vrlo rano (u kotiledonskom stadiju korova) i s vrlo niskim dozacijama (i do 10 puta manjim od propisanih), a tretiranja treba ponavljati u skladu s nicanjem novih korova. SKUPINA KOROVA NEKEMIJSKE MJERE - vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 20.3., - smanjivati banku sjemena u tlu, - sprjeavati plodonoenje, - suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi) KEMIJSKE MJERE -primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama -zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova -dati prednost primjeni herbicida nakon nicanja korova -u ranoj fazi razvoja korova primjenjivati smanjene doze -zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama, - smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje) suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe

Jednogodinji uskolisni korovi

Jednogodinji irokolisni korovi.

Viegodinji uskolisni korovi. Viegodinji irokolisni korovi

76

21. ZATITA CELERA 21.1. ZATITA CELERA OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS Siva pjegavost lia celera Septoria apii Na liu se vide utosive do smee pjege. Kod jake zaraze broj pjega se jako poveava zbog ega se lie sui. Sjeme je glavni izvor zaraze. Pjegavost lia celera Cercospora apii Pjege na listovima su u poetku sitne, brzo dostiu veliinu i preko 1 cm. Okrugle su, sivo-smee boje i okruene tamnijom zonom. Listovi s velikim brojem pjega se sue. Sjeme je glavni izvor zaraze. MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - unitavanje biljnih ostataka. NAPOMENA

Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - plodored, - unitavanje biljnih ostataka.

21.2. ZATITA CELERA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Mrkvina muha Psila rosae MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - plodored - celer se sije na istoj povrini tek svake etvrte godine, - sijati ili jako rano ili jako kasno, - poeljno je izmeu redova celera sijati luk, - rahliti tlo, - unititi sve korove titarke u krugu od 1 km, -sijati celer najmanje 1 km udaljenosti od prologodinjih napadnutih povrina, - preporua se zemlju oko biljke nabiti to smanjuje odlaganje jaja, - suzbijanje korova. NAPOMENA Prognoza: Pojava muha moe se pratiti utim ploama. Brojnost jaja i liinki utvruje se vizualnim pregledom biljaka.

Najvaniji tetnik mrkve u nas. Prezimi u stadiju kukuljice u tlu ili u stadiju liinke u korijenu mrkve u povrtnjaku ili trapu. Odrasla muha izlijee iz tla u svibnju. Tijelo joj je crno, a glava smea. Duga je 4 - 5 mm. Odlae izduena, prljavo bijela jaja na vratu korijena celera ili u tlo oko nje. Nakon izlaska iz jaja tijekom lipnja liinke se ubuuju u korijen celera i prave hodnike. Liinka je mlijeno bijela duga 6 - 8 mm. Druga generacija muha javlja se u srpnju te je obino brojnija i tetnija od prve. Biljke koje napadne mrkvina muha prepoznaju se Mehanike mjere: po ljubiastom liu, koje kasnije pouti i - napadnute biljke to prije izvaditi i unititi, osui se. - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof).

Lana mrkvina muha Phytomyza lateralis Liinke bue, odnosno miniraju spiralne hodnike plitko ispod povrine korijena, i ne zalaze dublje u korijen. Minirajue muhe Mehanike mjere: Phytomyza atricornis, Liriomyza strigata, - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih Euleia heraclei listova tijekom vegetacije. Liinke na listovima prave hodnike razliita oblika.

77

Lisne ui Aphididae Opisane kod mrkve. Mrkvina lisna u Cavariella aegopodii U je zelene do utozelene boje, duga 1,4 2,7 mm. Mrkvu napada uglavnom sredinom svibnja. Lie napadnutih biljaka deformirano je i djeluje raupano, esto mijenja boju, postaje crveno katkad i uto. Zaraene biljke zaostaju u rastu, a mogu i uginuti. U obilno lui mednu rosu. Prenosi biljne viruse.

Bioloka mjera: - kao i kod mrkve. Mehanike mjere: - na manjim povrinama moe se koristiti zatitna mrea (insect proof).

21.3. ZATITA CELERA OD KOROVA

Celer se na otvorenom prostoru uzgaja direktnom sjetvom sjemena i iz prijesadnica. Stoga nain uzgoja utjee na odabir nekemijskih mjera suzbijanja korova. Kod uzgoja iz prijesadnica tlo treba odravati, odnosno pripremati za sadnju na nain koji e usjevu omoguiti nesmetan razvoj. Dobre herbicidne uinke daje viekratna primjena umanjenih dozacija. Kod uzgoja direktnom sjetvom sjemena u polje znatno je tee suzbijati korove. Treba koristiti sve prihvatljive nekemijske mjere suzbijanja. S primjenom herbicida putem lista treba poeti vrlo rano i sa znatno smanjenim dozama dozacijama herbicida. SKUPINA KOROVA NEKEMIJSKE MJERE - vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 21.3. - smanjivati banku sjemena u tlu - sprjeavati plodonoenje - suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi) KEMIJSKE MJERE - primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama - zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova - dati prednost primjeni herbicida nakon nicanja korova - u ranoj fazi razvoja korova primjenjivati smanjene doze - zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama - smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje) - suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe

Jednogodinji uskolisni korovi

Jednogodinji irokolisni korovi

Viegodinji uskolisni korovi Viegodinji irokolisni korovi

22. INTEGRIRANA ZATITA PERINA 22.1. ZATITA PERINA OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

78

Pjegavost lista perina Septoria petroselini Na liu se vide ukaste pjege okruene tamnim rubom. Na peteljci su pjege duguljaste. Spajanjem pjega dolazi do suenja lia.

Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - uklanjanje i unitavanje biljnih ostataka.

- bolest se prenosi sjemenom

22.2. ZATITA PERINA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Mrkvina muha Psila rosae Najvaniji tetnik mrkve u nas. Prezimi u stadiju kukuljice u tlu ili u stadiju liinke u korijenu mrkve u povrtnjaku ili trapu. Odrasla muha izlijee iz tla u svibnju. Tijelo joj je crno, a glava smea. Duga je 4 - 5 mm. Odlae izduena, prljavo bijela jaja na vratu korijena perina ili u tlo oko nje. Nakon izlaska iz jaja tijekom lipnja liinke se ubuuju u korijen perina i prave hodnike. Liinka je mlijeno bijela duga 6 - 8 mm. Druga generacija muha javlja se u srpnju te je obino brojnija i tetnija od prve. Biljke koje napadne mrkvina muha prepoznaju se po ljubiastom liu, koje kasnije pouti i osui se. MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - plodored - perin se sije na istoj povrini tek svake etvrte godine, - sijati ili jako rano ili jako kasno, - poeljno je izmeu redova perina sijati luk, - rahliti tlo, - unititi sve korove titarke u krugu od 1 km, - sijati perin najmanje 1 km udaljenosti od prologodinjih napadnutih povrina, - preporua se zemlju oko biljke nabiti to smanjuje odlaganje jaja, - suzbijanje korova. Mehanike mjere: - napadnute biljke to prije izvaditi i unititi, - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof). NAPOMENA Prognoza: Pojava muha moe se pratiti utim ploama. Brojnost jaja i liinki utvruje se vizualnim pregledom biljaka.

Lana mrkvina muha Phytomyza lateralis Liinke bue, odnosno miniraju spiralne hodnike plitko ispod povrine korijena, i ne zalaze dublje u korijen. Mrkvina lisna u Cavariella aegopodii U je zelene do utozelene boje, duga 1,4 - 2,7 mm. Mrkvu napada uglavnom sredinom svibnja. Lie napadnutih biljaka deformirano je i djeluje raupano, esto mijenja boju, postaje crveno katkad i uto. Zaraene biljke zaostaju u rastu, a mogu i uginuti. U obilno lui mednu rosu. Prenosi biljne viruse. Mrkvina lisna buha Trioza apicalis Odrasli je oblik svijetlozelenoute boje, prozirnih krila, dug oko 3 mm. Odrasli i liinke siu biljne sokove te uzrokuju kovranje lia mrkve i perina. Napadnuto lie uvijeno je i kovravo te izgleda kao da su ga napale lisne ui. Mlade biljke brzo propadaju. Prenosi biljne viruse. Ima 1 generaciju godinje. Mehanike mjere: - na manjim povrinama moe se koristiti zatitna mrea (insect proof).

Agrotehnike mjere: - ranija sjetva. Mehanike mjere: - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof).

79

22.3. ZATITA PERINA OD KOROVA

S gledita suzbijanja korova, perin ima sline znaajke kao i mrkva. Iako se pripravci na osnovi linurona mogu primj enjivati i putem tla, bolji uinci se postiu viekratnom primjenom smanjenih dozacija herbicida. Isto vrijedi i za cikloksidim i fluazifop. SKUPINA KOROVA NEKEMIJSKE MJERE - vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 22.3. - smanjivati banku sjemena u tlu - sprjeavati plodonoenje - suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi) KEMIJSKE MJERE - primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama, - zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova. - dati prednost primjeni herbicida nakon nicanja korova, - u ranoj fazi razvoja korova primjenjivati smanjene doze, - zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova. - suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe.

Jednogodinji uskolisni korovi

Jednogodinji irokolisni korovi

Viegodinji uskolisni korovi Viegodinji irokolisni korovi

- izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama - smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje)

23. ZATITA PAROGA 23.1. ZATITA PAROGA OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS Hra paroge Puccinia asparagi Parazit napada nadzemne dijelove biljke na kojima se pojavljuju smeecrveni jastuii (sorusi). U jesen oni dobivaju tamnu boju. Napadnute biljke se osue prije vremena. Uzronici trulei Fusarium oxysporium f. sp. asparagi, Fusarium moniliforme, Fusarium solani, Fusarium roseum Gljive uzrokuju trule korijena nakon ega dolazi do venua, a kasnije i propadanja cijelih biljaka. Simptomi ovise o vrsti parazita. Crvena pale Helicobasidium brebissonii (Rhizoctonia violacea) Na korijenu tkivo je utonulo i prekriveno tamnoljubiastim hifama. Na tom mjestu korijen trune. Agrotehnike mjere: - sadnja manje osjetljivih kultivara, - uporaba zdravih sadnica, - u sluaju bolesti pravovremeno ukloniti bolesne biljke, - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu. MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - unitavanje divljih paroga u blizini nasada, - u jesen uklanjati nadzemni dio zaraenih biljaka, - uzgoj otpornih ili rezistentnih kultivara. Agrotehnike mjere: - uporaba certificiranog materijala za sadnju, - iroki plodored. NAPOMENA

80

Virusi AV1- virus paroga 1 AV2 - virus paroga 2 Deformacije i obezbojenja izdanaka paroga.

Agrotehnika mjera: - uporaba certificiranog materijala za sadnju.

Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

23.2. ZATITA PAROGA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS parogina muha Platyparea poeciloptera MJERE SUZBIJANJA Mehanike mjere: - rezanjem dospjelih izboja unititi jaja i liinke, a ostale zaraene izboje treba odrezati i spaliti, na biljke postavljati valjke nepromoivog papira do kraja travnja, ime se sprjeava odlaganje jaja, - posipavanje biljaka, tj. mokrih izboja, rano izjutra drvenim Agrotehnike mjerepepelom. : - suzbijanje korova. NAPOMENA

Muha je tamnosmea, prozirnih krila, preko kojih se protee cik-cak pruga. Liinka je utobijela, beznoga, duga 8 - 9 mm. tetu prave liinke koje se ubuuju u izboje i prave hodnike sve do korijena. Zeleni se izboji krive, nepravilno rastu, ute i venu. parogina zlatica tetnik ima 1 generaciju godinje. Crioceris asparagi Dvanaestotokasta parogina zlatica Crioceris duodecimpunctata Mehanike mjere: - na manjim povrinama mehaniko Kornja parogine zlatice dug je 5 - 7 mm. sakupljanje i unitavanje kornjaa u Glava mu je metalnozelenoplava. Nadvratni jutarnjim satima. je tit crvenkastosme, a pokrilje zelenkastoplavo sa svijetloutim pjegama. Biotehnike mjere: Liinka je sivozelena, crne glave, duga 6-7 - preporua se u nasadima dospjelim za mm. berbu ostavljati lovne biljke. Kornja dvanaestotokaste parogine zlatice je ciglastocrvene boje, zdepastog Kemijske mjere: tijela, duljine 5 - 7 mm. Na svakoj strani - suzbijanje u mladim nasadima kod pokrilja nalazi se 6 toaka. Liinka je pojave prvih kornjaa. smeenaranasta i ute glave. parogine zlatice imaju 2 generacije godinje, a prezimljuju odrasli koji se masovno javljaju u travnju. Liinke i kornjai izgrizaju lie i izboje, a kod jakog napada uzrokuju golobrst. parogin korjena Hypopta caestrum Vaan tetnik paroge, prisutan u naem obalnom podruju. Leptir ima utobijeli prednji par krila, a smei stranji par krila. Raspon krila je 3 - 4 cm. Gusjenica je ukaste boje, duljine do 4,5 cm i ima neugodan miris. Gusjenice se hrane pupovima, mladim izdancima i podankom korijena paroge. Najvee tete prave tijekom svibnja. Kukuljenje se odvija plitko u tlu, pri emu esto vrh kokona viri iz zemlje.

Agrotehnika mjera: - uklanjanje i unitavanje gusjenica i kokona.

23.3. ZATITA PAROGA OD KOROVA

paroga je viegodinja povrarska kultura. Zbog toga se ve kod planiranja uzgoja treba posvetiti vea panja odabiru polja i suzbijanju korova na povrini prije sadnje. U sluaju zakorovljenosti povrine viegodinjim korovima, treba primijeniti registrirane pripravke na osnovi glifosata.

81

SKUPINA KOROVA Jednogodinji uskolisni korovi

NEKEMIJSKE MJERE - vidi poglavlje 11.3. i 23.3. - smanjivati banku sjemena u tlu - sprjeavati plodonoenje - agrotehnikim mjerama suzbijati korove prije podizanja nasada - suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi) izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama -smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje)

KEMIJSKE MJERE

Jednogodinji irokolisni korovi

Viegodinji uskolisni korovi Viegodinji irokolisni korovi

- suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe.

24. ZATITA PINATA 24.1. ZATITA PINATA OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS Plamenjaa Peronospora farinosa (Peronospora schachtii f.sp. betae) Javlja se ve na kotiledonima ili najmlaem liu u sreditu rozete. Lie je uto, deformirano, esto zadebljano, krto i uvija se prema naliju. Na naliju se razvija sivoljubiasta prevlaka. Jako zaraeno lie se sui. Virus mozaika krastavca CMV Deformacije i obezbojenja listova Agrotehnike mjere: - uporaba otpornih kultivara, - suzbijanje vektora. Determinaciju virusa prepustiti strunjacima. MJERE Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - uklanjanje i unitavanje bolesnih biljaka. NAPOMENA

24.1. ZATITA PINATA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Lisne ui Aphididae Lisne su ui sitni kukci, duljine samo nekoliko milimetara. Pojavljuju se u dvije forme: kao krilate i beskrilne. Krilate forme imaju 2 para opnenastih krila, jednake strukture, od kojih su gornja krila znatno vea od donjih. Lisne ui izravne tete ine na listovima siui MJERE Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). NAPOMENA Prognoza: Praenje brojnosti krilatih formi pregledom utih lovnih posuda i ljepljivih ploa. Vizualni pregledi biljaka na prisutnost beskrilnih formi. Signalizacija: Nakon to se utvrde prve

82

sokove na naliju listova, a neizravne prenoenjem brojnih biljnih virusa. Listovi ute i deformiraju se. Glavna sezona zaraza je na proljee i jesen. Ljeti je prisutno osjetno prirodno smanjenje populacije ui.

zaraze. Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora. Fizikalne mjere: - uporaba utih lovnih posuda, - uporaba utih ljepljivih ploa. Bioloke mjere: -uvoenje predatora i parazitoida Kemijske mjere: -prednost dati sisteminim i selektivnim pripravcima - aficidi.

Repin buha Chaetocnema tibialis

Kukac je dug 1,5 - 2 mm, tamnozelen, metalna sjaja. Dobro skae i leti. tete pravi na blitvi i cikli. U rano proljee, u liu bui isprva sitne rupice, koje se kasnije poveaju. tete su najvee za toplog, sunanog i suhog vremena. tetnik ima jednu generaciju Mehanike mjere: godinje. - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof) na otvorenom, a u zatienom prostoru postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore.

Agrotehnike mjere: - provoditi sve mjere koje pogoduju brem razvoju mladih biljaka, - suzbijanje korova iz porodice loboda, - izbjegavati uzgoj blitve i cikle blizu polja eerne ili stone repe te u blizini prologodinjeg uzgoja.

Prognoza: Zaraza se utvruje vizualnim pregledom usjeva tako da se na najmanje 4 mjesta u usjevu na 10 m reda pregledaju sve biljke. Utvruje se broj buhaa po biljci i broj rupica (grizotina) po biljci. Signalizacija: Ovisi o broju buhaa i razvojnom stadiju biljke: Kotiledoni: 2 grizotine/biljci 0,2-0,3 buhaa/biljci Prvi par listova: 3-5 grizotina/biljci 0,5 buhaa/biljci Prognoza: Zaraza se utvruje vizualnim pregledom usjeva tako da se na najmanje 4 mjesta u usjevu na 10 m reda pregledaju sve biljke. Utvruje se udio biljaka s odloenim jajima. Signalizacija: - suzbijanje je potrebno ako se na liu nau odloena jaja, ako je relativna vlaga zraka > 70 %, a do berbe ostaje jo toliko vremena da mogu nastati tete.

Agrotehnike mjere: - izbjegavati uzgoj blitve na istoj povrini niti u blizini prologodinjeg uzgoja, Odrasla repina muha je sive boje, duljine 6 - - suzbijanje korova iz porodice loboda, 8 mm. Jaja su bijela, vrlo uska, duga 0,8 - 1 - provoditi sve mjere koje pogoduju brem mm, poredana u skupine po 2, 4, 6 ili 8 jaja. razvoju biljaka. Odloena su na naliju lista. Liinka je uta, duljine do 7 mm. tete pravi liinka koja u Mehanike mjere: listu isprva pravi hodnike, a zatim uzrokuje - u zatienim prostorima mjehurasto izdignue epiderme lista ispod postavljanje zatitnih mrea (insect proof) koje nema parenhima pa je bjelije ili svjetlije na ulaze i ventilacijske otvore. boje. tetnik ima 2 - 3 generacije godinje. U obalnom podruju se javlja ve od veljae, a Kemijske mjere: u kontinentalnom podruju od travnja. -samo ako je utvrena zaraza iznad praga odluke; Repina muha Pegomya betae

83

Siva repina pipa Tanymecus palliatus Kukuruzna pipa Tanymecus dilaticollis Blitvina pipa Lixus junci

Agrotehnike mjere: - izbjegavati uzgoj blitve na istoj povrini niti u blizini prologodinjeg uzgoja. Mehanike mjere: - unititi ostatke biljaka nakon berbe lia.

Pipe su kornjai vrsta tijela, glave izduene Kemijske mjere: u rilo. Dugake su 7 - 12 mm. Najee -suzbijanje je rijetko potrebno. izgrizaju lie blitve s rubova, pravei duboke ureze. Blitvina pipa je proirena samo u obalnom podruju, a izgriza lie i u obliku rupica, no glavne tete pravi odlaganjem jaja u peteljke lista blitve te u cvjetne stabljike (u sjemenskoj proizvodnji). Liinke su bjelkaste ili ukaste boje, smee glave i bez nogu, ive unutar peteljke i cvjetne stabljike. Repina nematoda Heterodera schactii Repina nematoda je endoparazit u korijenu cikle. Glavni korijen prestaje rasti, a razvija se sekundarno korijenje plitko ispod povrine tla, pa korijen dobiva kratak i bujan izgled (bradat), a na njemu se nalaze brojne bijele enke odnosno smee ciste. Napadnute biljke zaostaju u rastu, listovi su manji, svjetliji i ranije ute. Tijekom dana, na viim temperaturama, biljke venu, ali nou se oporave. Od jakog napada mjestimice propadaju biljke, pa se u polju zapaaju prazna mjesta, tzv. pljeine. Agrotehnike mjere: - etverogodinji plodored, u koji treba uvrstiti lucernu, penicu, jeam, kukuruz, konoplju, grah, krumpir, luk, mrkvu i dr., - ranija sjetva, kada su temperature tla niske znatno smanjuje tete, - suzbijanje korova. Prognoza: Uzimanje uzoraka tla i analiza na prisutnost cistolikih nematoda u nematolokim laboratorijima. Ako je razmak izmeu sjetve cikle na istoj parceli manji od propisanog on se mora se opravdati rezultatom analize tla na nematode provedenom u nematolokom laboratoriju i miljenjem strunjaka. Vizualni pregled nasada (korijenja) cikle na prisutnost limunastih cista kroz lipanj, srpanj i kolovoz. Signalizacija: U sluaju pronalaska vie od 50 cista/100 ml tla ne ii u sjetvu cikle na pregledanoj parceli, a duljina plodoreda ovisi od Prognoza: jaine zaraze. Prije svake sjetve Pojava tetnika mora parceli se pratiti na poznato zaraenoj postavljanje m utih ljepljivih potrebno je uiniti analizu ploa koje uzoraka tla.se postavljaju tako da je donji rub ploa u razini vrha biljaka. Dodatno se provode vizualni pregledi listova. Uzorci listova trebaju se uzimati iz donjeg srednjeg i vrnog dijela biljaka te pregledati pod povealom. Signalizacija: Kritian broj je 1 odrasli razvojni oblik na 100 biljaka. Zbog istovremene prisutnosti svih razvojnih oblika i zbog injenice da insekticidi ne djeluju na sve razvojne oblike prskanje je potrebno ponavljati u kraim vremenskim razmacima (5 - 7 dana).

Stakleniki (cvjetni) titasti moljac Trialeurodes vaporariorum Stakleniki (cvjetni) titasti moljac mali je bijeli vrlo ivahni leptiri, dug oko 2 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak te se zbog toga uobiajeno naziva i bijela muica. Liinke su bjeliaste, bez nogu, spljotene i privrene na naliju lista. tetnik ima 10 12 generacija godinje koje se preklapaju, a na biljkama su istodobno prisutni svi razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se na naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze se masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke na listovima donjih etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem biljnih sokova na naliju listova biljaka u zatienim prostorima, a u obalnom podruju i na otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine pjege na listovima i uenje, odbacivanje lia i openito slabljenje biljaka. Tipian znak napada je medna rosa na listu i plodu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Za pravovremeno i uinkovito suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati nasad svakih nekoliko dana potresanjem biljaka ili pregledom nalija listova, odnosno utih ljepljivih ploa na prisutnost tetnika.

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). - preporua se zalijevanje biljaka sistemom kap po kap. Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora, - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih listova tijekom vegetacije te unitavanje biljnih ostataka nakon berbe. Fizikalne mjere: - uporaba utih ljepljivih ploa. Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje parazitoida i predatora titastih moljaca. Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku

84

napada im se utvrdi zaarza iznad praga odluke; -zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati insekticide razliitog mehanizma djelovanja; Puevi Agrotehnike mjere: Limax spp., Arion spp., Deroceras spp., - odvodnja vlanih povrina, Milax spp. - obrada tla i kultivacija, - suzbijanje korova. Izjedaju klice, mlade biljke i listove. Najvee tete prave za vlana vremena i nou. Iza Mehanike mjere: sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste - skupljanje i unitavanje pueva. pjege i ostatke izmeta. Biotehnike mjere: - Smanjenje brojnosti postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji), - suzbijanje pueva uporabom tvari koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu pueva u trakama na mjestima dolaska pueva na nasad (ivo ili gaeno vapno, pepeo, neka mineralna gnojiva). Kemijske mjere: - primjena zatrovanih mamaca koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje hrpice meusobno udaljene ne vie od 2 m, pred veer za suha vremena. Prognoza: - praenje pojave postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji).

24. 3. ZATITA PINATA OD KOROVA Kao u u poglavlju 17.3. ZATITA BLITVE I CIKLE.

25. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA 25.1. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS Plamenjaa Peronospora destructor (Peronospora schleideni) esta i vrlo tetna bolest, najvie luka. Zaraze mogu biti lokalne ili ope (sistemine). Sistemina zaraza je posljedica sadnje zaraenih luica. Na liu (pera) javljaju se svijetlozelene vodenaste pjege koje su za vlanog vremena pokrivene sivo-ljubiastim prevlakama. S lia iri se na vrat, glavice i u samu glavicu zbog ega luk trune u skladitu. Kod sjemenskog luka napada cvjetnu stapku, a posljedica je turost sjemena. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Botrytis squamosa Botrytis allii Smea plijesan Botrytis spp. Gljive parazitiraju nekoliko Allium vrsta. U MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - uporaba certificiranog sjemena/luica, - izbjegavanje sadnje ili sjetve na zasjenjene i vlane povrine, - sadnja/sjetva otpornih kultivara. NAPOMENA

Agrotehnike mjere: - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu, - uzgoj otpornih sorata, - sadnja certificiranih luica, - plodored.

85

vlanim godinama mogu uzrokovati znaajne gubitke. Osim lia mogu biti zaraene i glavice zbog ega luk trune esto jo u polju ili u skladitu. Na liu (perima) prvo se vide izblijedjela mjesta (pjege). U vlanim uvjetima tkivo se razmeka i prekriveno je gustom prevlakom sive boje. Ako je vlanost zraka niska prevlake se ne formiraju. Hra luka Puccinia allii Hra enjaka Puccinia pori Na liu se vide jastuii oblika lee crvenosmee boje esto okrueni tkivom ute boje. Kasnije jastuii dobivaju crnu boju. Kod jake zaraze lie uti i sui se. Agrotehnike mjere: Virus ute patuljavosti luka Onion yellow dwarf virus - OYDV (Alium - uporaba certificiranog sjemena i sadnog materijala, virus 1 sinonim) - suzbijanje vektora. Biljke zaostaju u rastu. List luka nije okrugao, nego plosnat. Listovi su valoviti, uvijeni te venu. Determinaciju virusa prepustiti strunjacima. Agrotehnike mjere: - plodored, - otklanjanje i unitavanje divljeg luka.

25.2. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Lukova muha Delia antiqua Vaan tetnik luka u Hrvatskoj. Odrasla muha slina je kunoj muhi. Ima sivkasto tijelo, dugo 6 - 7 mm i crne noge. Jaja su duguljasta, bjelkasta, duga oko 1,2 mm. Liinke imaju ukastobijelo tijelo, iljata oblika. Narastu 8 - 10 mm. Kukuljica je ukastosmea, duga 5 - 6 mm. tete izazivaju liinke koje se nalaze unutar stabljike i hrane se njenim sadrajem. Napadnute biljke poinju naglo venuti, listovi ute, sredinji se list sui i lagano izvlai iz stabljike. Liinka se kukulji u tlu, a nekada i u lukovici. Najee napada luk i poriluk, a rjee enjak. tetnik ima 2 - 3 generacije godinje. Na luku je najtetnija prva generacija, ije muhe lete od druge polovice travnja do prve polovice svibnja. Druga generacija muhe leti u lipnju i poetkom srpnja i tetnija je na poriluku. enjakova muha Helomyza lurida MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - uzgoj luka to dalje od prologodinjeg uzgoja, - vrlo rana ili kasna sjetva, odnosno sadnja, - provoditi sve mjere koje pogoduju brem poetnom razvoju biljaka. Mehanike mjere: - upanje i unitavanje zaraenih biljaka tijekom vegetacije, - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof). Kemijske mjere: - primjena insekticida kod proizvodnje mladog luka nije dozvoljena, - suzbijanje provesti prije ili kod sjetve, odnosno sadnje, ili u vrijeme leta i odlaganja jaja muhe; -ako se suzbija u vrijeme leta odluka se mora temeljiti na provedenoj prognozi. Agrotehnike mjere: - uzgoj enjaka to dalje od prologodinjeg uzgoja, - ranija sadnja u jesen ili kasnija u proljee, - provoditi sve mjere koje pogoduju brem poetnom razvoju biljaka. Prognoza: -praenje pojave utim ljepljivim ploama; -vizualni pregledi mladih biljaka na prisutnost odloenih jaja i liinki. NAPOMENA Prognoza: - praenje pojave utim ljepljivim ploama; - vizualni pregledi mladih biljaka na prisutnost odloenih jaja i liinki.

enjakova muha je smee boje, duljine 8 10 mm. Liinka je isprva prozirna, kasnije bijela pa ukasta, duga do 11 mm. Jaja su biserno bijela. tetnik ima 1 - 2 generacije godinje. enka u rano proljee odlae jaja na biljke u razini zemlje ili na tlo blizu Mehanike mjere: biljaka. Liinka se ubuuje u sredinji list i - upanje i unitavanje zaraenih biljaka

86

izgriza ga prema lukovici. Centralni listovi tijekom vegetacije, uvenu i osue se, a postrani ostaju. - uzgoj pod zatitnim mreama (insect Izgrieno tkivo trune. Stabljika i lie lako proof). se odvajaju od lukovice. Kemijske mjere: - suzbijanje provesti prije ili kod sadnje, ili u vrijeme leta i odlaganja jaja muhe; -ako se suzbija u vrijeme leta odluka se mora temeljiti na provedenoj prognozi. Agrotehnike mjere: - uzgoj lukoviastog povra to dalje od prologodinjeg uzgoja, Odrasla muha je sivkaste boje, duljine 4 - 6 - ranija sadnja u jesen ili kasnija u mm. Liinke su bjelkaste, duge oko 5 mm. proljee, - provoditi sve mjere koje pogoduju Jaja su bijela, ovalno izduena. Prisutnost se prepoznaje po nizu uboda koje brem poetnom razvoju biljaka. na listu (poriluka, luka, vlasca) napravi enka. Liinke prave vijugave hodnike u Mehanike mjere: listu i lukovici. Napadaju samo vanjsko - odstranjivanje i spaljivanje napadnutih lie. Vanjski listovi se uvijaju i ute, a biljaka te unitavanje ostataka bilja, zatim propadaju. Luk trune. tetnik ima - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof). godinje dvije generacije. Miner poriluka Napomyza gymnostoma Kemijske mjere: - suzbijanje provesti prije ili kod sadnje, ili u vrijeme leta i odlaganja jaja muhe; -ako se suzbija u vrijeme leta odluka se mora temeljiti na provedenoj prognozi. Mehanike mjere: - upanje i unitavanje zaraenih biljaka tijekom vegetacije, Odrasla muha je duga 3 - 4 mm. Liinka je - uzgoj pod zatitnim mreama (insect bjelkasto uta, valjkasta, duga 2 - 3 mm. proof). Liinke se hrane na listovima i prave karaktertistine hodnike. Napadaju samo Kemijske mjere: luk i izazivaju tete samo na mladim Ne provoditi suzbijanje na luku koji se biljkama u godinama s izrazito vlanim koristi kao mladi luk. uvjetima tijekom proljea. tetnik ima 2 - 3 generacije godinje no tetna je samo prva generacija. Lukova minirajua muha Liriomyza cepae Duhanov resiar (trips) Thrips tabaci Odrasli trips ima uto do uto smee tijelo, duljine oko 1 mm. tete izazivaju liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova zbog ega na listovima luka nastaju karakteristine srebrnaste pjege nepravilna oblika. Listovi ute i sue se. Pregledom biljaka se u pazucima listova mogu pronai liinke i odrasli tripsi. Stabljikina nematoda Ditylenchus dipsaci Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova. Fizikalne mjere: -postavljanje obojenih ploa u veem broju smanjuje napad tripsa; Kemijske mjere: Suzbija se samo u godinama s izrazito jakim napadom (obino sune godine) Prognoza: Vizualni pregledi biljaka u kritinom razdoblju (dok su biljke mlade). Signalizacija: Suzbijanje provoditi samo na mladim biljkama kad se opaze prve mine na listovima. Prognoza: -praenje pojave utim ljepljivim ploama; -vizualni pregledi mladih biljaka na prisutnost odloenih jaja i liinki.

Prognoza: - uporaba plavih ili utih ljepljivih ploa za praenje poetnog napada i visine populacije.

Agrotehnike mjere: - plodored, - odabir otpornih sorti, Migratorni endoparazit. Mujaci i enke su - sadnja zdravog, nematodom crvolikog oblika, duljine 1 - 1,3 mm. nenapadnutog certificiranog sjemena, Liinke drugog stadija duge su oko 0,3 mm. odnosno sadnog materijala. Napadnute lukovice crvenog luka su deformirane, mekane i spuvaste. Listovi su odebljali, svijeni, uveli i uti. Na napadnutom enjaku listovi ute, a lukovice su mekane, prazne i nisu za sadnju.

87

25.3. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD KOROVA

U skupinu lukoviastog povra pripada nekoliko razliitih vrsta lukova (luk, luk kozjak, enjak, poriluk). Unato istoj botanikoj pripadnosti, s gledita suzbijanja korova, meu njima postoje znatne razlike. S gledita nain a i cilja uzgoja, razlike postoje ak i unutar iste vrste. Luk se npr. moe uzgajati iz sjemena, glavica, luica i prijesadnica. Luk moe biti uzgajan za sjeme (iz glavice i luice), za luicu, za glavicu (iz luice, sjemena i prijesadnica) te uzgoj mladog luka (iz luice, sjemena i prijesadnica). Uzgoj luka s gledita suzbijanja korova se razlikuje i u odnosu na rok sjetve/sadnje (jesens ki i proljetni). Sve navedeno ima znatan utjecaj na nain i pristup suzbijanju korova. Svaki cilj uzgoja luka iz sjemena je posebno zahtjevan s gledita suzbijanja korova. Razlozi kompleksnosti lee u ranoj sjetvi u proljee, gustom sklopu, dugom nicanju, a razvoj do tri razvijena lista dugo traje (i do mjesec dana). Zbog navedenih specifinosti, mehanike i druge agrotehnike mjere kod uzgoja luka nisu lako primjenjive i prihvatljive. Odabir polja i druge kulturalne mjere mogu pridonijeti smanjenju potencijala korova. Uzgoj lukova bez primjene herbicida nije mogu. Meutim, pristupom viekratne primjene umanjenih dozacija herbicida (u odnosu na propisane) mogue je suzbijanje korova u ovim kulturama obaviti po principima integrirane proizvodnje. Iz prikaza u tablici, vidljivo je da je izbor herbicida u lukovima dosta irok. Veina se odnosi na primjenu u luku i to kod uzgoja iz luice. Gotovo svi prikazani herbicidi se mogu primijeniti ve u ranim fazama razvoja luka u dozi i do 10 puta nioj od propisane. SKUPINA KOROVA Jednogodinji uskolisni korovi - vidi poglavlje 11.3. i 25.3., - smanjivati banku sjemena u tlu, - sprjeavati plodonoenje, - suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu parcelu (mee, putovi). NEKEMIJSKE MJERE KEMIJSKE MJERE - primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama. - dati prednost primjeni herbicida nakon nicanja korova, - u ranoj fazi razvoja korova primjenjivati smanjene doze, - smanjenim dozama herbicida uz dodatak pomonog sredstva tretirati u vrlo ranoj fazi razvoja usjeva(do dva lista).

Jednogodinji irokolisni korovi

Viegodinji uskolisni korovi Viegodinji irokolisni korovi

- izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim povinama, - smanjivati potencijal vegetativnog razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje).

- suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe.

26. ZATITA HRENA 26.1. ZATITA HRENA OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

88

Plamenjaa Peronospora parasitica

Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, - uklanjanje i unitavanje zaraenih Na gornjoj strani listova pojavljuju se biljaka. ukaste pjegice koje su esto obrubljene lisnim ilama. Na donjoj strani pjega nalazi se bjeliasto-siva prevlaka. Tkivo unutar pjega se vremenom osui. Agrotehnike mjere: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, Simptomi su slinima onima opisanim kod - iroki plodored. kupusnjaa. Crna lisna pjegavost Alternaria brassicae Bijela hra Albugo candida Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova iz skupine krstaica, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih Razlikuju se lokalne i sistemine zaraze. Na ostataka (zajedno s korijenom). zaraenom liu vide se bjeliaste ispupene nakupine koje se raspucavaju i oslobaaju bijeli prah (spore).

26.2. ZATITA HRENA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Kupusni bjelac Pieris brassicae MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA Prognoza: Pojava leptira lako se opaa tijekom dana kada se oni zadravaju iznad polja kupusa. Nakon to se utvrdi pojava leptira svakih 5 - 7 dana obavljati vizualne preglede biljaka. Pregledati se treba veliki broj biljaka, najmanje 100 biljaka rasporeenih na 5 - 10 mjesta na polju (5 x 20 ili 10 x 10 biljaka). Utvruje se postotak zaraenih biljaka (jajima ili gusjenicama) ili broj gusjenica/ biljci. Signalizacija: Za nae uvjete za hren ne postoje utvreni pragovi odluke.

Mehanike mjere: - runo sabiranje i unitavanje gusjenica na manjim povrinama, Leptiri su bijeli s tamnim uglovima i - uzgoj pod zatitnim mreama (insect pjegama na prednjem paru krila. Raspon proof). krila bjelca je 60 mm, a malog do 45 mm. Gusjenica bjelca je ukastozelene boje s Kemijske mjere: crnim pjegama i rijetkom dlakama, duljine - suzbijanje gusjenica provoditi dok su jo do 50 mm i vrlo arena izgleda. Gusjenice malene, prednost treba dati selektivnim malog kupusara zelenkaste su, sa ukastom pripravcima, prugom i duljine do 30 mm. U travnju i - na veim parcelama nekada je dovoljno svibnju lete leptiri prve generacije, a potkraj provesti tretiranje samo rubova ili samo lipnja i u srpnju leptiri druge generacije. arita. Gusjenice izgrizaju lie, pravei u njemu velike rupe. Pri jakom napadu ostaju samo peteljke i glavne lisne ile. Vei broj gusjenica napada samo pojedinane biljke. Vrlo esto ive grupno. Kupusari imaju 2 3 generacije godinje. Izvjesni znak opasnosti od gusjenica moe biti opaanje jata bijelih leptira (valja paziti da se ne zamijeni s bijelim leptirima glogovog bijelca, koji imaju jasno izraenu tamnu nervaturu na krilima). Obino nakon 10 - 14 dana od masovnog leta poinje napad gusjenica.

89

Kupusni moljac Plutella xylostella Gusjenice narastu do 12 mm, a tijelo im je sueno prema oba kraja. Zelenkaste su boje, isprva crne, kasnije smee glave, Kupusni moljac ima 3 - 4 generacije u kontinentalnom, a 4 - 6 generacija godinje u obalnom dijelu. Generacije se esto meusobno preklapaju, a tete nanose sve vrijeme vegetacije. Gusjenice isprva izgrizaju samo parenhim lista izmeu lisnih ilica pa nastaju prozorii ili srebrnkasta ipka. Neto vee gusjenice izgrizaju list pravei u njemu nepravilne rupe. Jaoj pojavi pogoduje suno vrijeme i vie temperature.

Agrotehnike mjere: - pravovremeno zaoravanje biljnih ostataka- kukuljice se izbacuju na povrinu gdje su izloene izmrzavanju, - plodored, - navodnjavanje, - rana sadnja. Biotehnike mjere: - uporaba feromona- metoda konfuzije. Bioloke mjere: - primjena mikrobiolokih insekticida. Kemijske mjere: - pri primjeni insekticida prednost dati onima povoljnijeg ekotoksikolokog profila: mikrobiolokim insekticidima, naturalitima, regulatorima rasta i razvoja. Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - uravnoteeno zalijevanje nasada, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). Kemijske mjere: - gusjenice treba suzbijati dok su manje od 20 - 25 mm, - kod primjene insekticida prednost dati selektivnim pripravcima: mikrobiolokim insekticidima, naturalitima i regulatorima rasta i razvoja.

Prognoza: Feromonskim mamcima pratiti pojavu leptira. Nakon to se utvrdi pojava leptira svakih 5 - 7 dana obavljati vizualne preglede biljaka. Pregledati se treba veliki broj biljaka, najmanje 100 biljaka rasporeenih na 5 - 10 mjesta na polju (5 x 20 ili 10 x 10 biljaka). Utvruje se postotak zaraenih biljaka (jajima ili gusjenicama) ili broj gusjenica/biljci. Signalizacija: Za nae uvjete nisu utvreni pragovi odluke.

Lisne sovice Kupusna lisna sovica Mamestra brassicae Povrtna sovica Mamestra oleracea Sovica gama Autographa gamma Noni su leptiri smee boje. Gusjenice su, ovisno o hrani zelene ili smee boje i duljine do 40 mm. Gusjenice sovice gama se grbe hodajui. Gusjenice lisnih sovica izgrizaju lie biljaka. Kupusna i povrtna lisna sovica imaju 2 generacije godinje, a tete prave tijekom lipnja te krajem kolovoza i u rujnu. Sovica gama ima 3 - 4 generacije godinje.

Prognoza: Feromonskim mamcima pratiti pojavu leptira. Nakon to se utvrdi pojava leptira prvi pregled obaviti nakon 10 - 15 dana i potom svakih 5 - 7 dana obavljati vizualne preglede biljaka. Pregledati se treba veliki broj biljaka, najmanje 100 biljaka rasporeenih na 5 - 10 mjesta na polju (5 x 20 ili 10 x 10 biljaka). Utvruje se postotak zaraenih biljaka (jajima ili gusjenicama) ili broj gusjenica/biljci. Signalizacija: Za nae uvjete nisu utvreni pragovi odluke.

Agrotehnike mjere: Kupusni buhai Phyllotreta nemorum, P. atra, P. nigripes, - provoditi sve mjere koje pogoduju brem razvoju mladih biljaka. P. nemorum Buhai prezime kao odrasli oblik u tlu. U rano proljee izlaze iz tla. To su kornjai dugi 1,5 - 3 mm, sjajnocrni, tamnoplavi ili tamnozeleni. Dobro skau. Nakon izlaska iz tla odrasli kukci izgrizaju brojne okrugle rupice u liu mladih biljaka. Rupice se za jaeg napada spajaju pa cijeli list moe biti izgrizen. Rubovi rupica ubrzo nekrotiziraju i potamne. Napad je opasan za mlade biljke, posebice na rasad. Nanosi najvee tete za topla i suha vremena. tete prave Imaju 1 2 generacije godinje. tete su najvee za toplog, sunanog i suhog vremena. Mehanike mjere: - uzgoj pod zatitnim mreama (insect proof), - plitko okopavanje (ljeti). Kemijske mjere: - ee potrebne u proizvodnji presadnica.

Prognoza: Vizualni pregledi biljaka kojima se utvruje prisutnost teta i postotak oteenja. Pregledi se provode dva puta tjedno. Signalizacija: - suzbijanje treba zapoeti ako zaprijeti unitenje vie od 10 % povrine mladih biljaka.

90

Lisne ui Aphididae

Agrotehnika mjera: - suzbijanje korova.

Na donjoj strani listova nalaze se lisne ui Kemijska mjera: raznih boja koje siu biljne sokove - primjena insekticida. (oslabljuju biljke i prenose viruse). Zaraeni listovi se uvijaju. tetnik opirnije opisan u predhodnim poglavljima.

Prognoza: Vizualnim pregledom utvrditi postotak zaraenih biljaka i broj ui. Preporua se pregledom obuhvatiti cijelo polje (razdijeliti ga u manje povrine) te pregledavati 5 biljaka na 5 mjesta. Signalizacija: Za nae uvjete nisu utvreni pragovi odluke.

Kupusna lisna u Brevicoryne brassicae

Mehanike mjere: - unitavanje zaraenih biljnih ostataka. -ukloniti iz polja i oko polja alternativne Sivozelene je ili prljavozelene boje. Duga je domaine; 1,6 - 2,8 mm. Potpuno je prekrivena -sadnja nezaraenih presadnica; votanom prevlakom pepeljaste boje. Ui su prisutne najee na naliju donjeg lia, Bioloko suzbijanje: gdje formiraju brojne i guste kolonije -velika uloga prirodnih neprijatelja, pri pokrivene branenim, voskastim primjeni insekticida za ostale namjene prevlakama. Uzrokuju kovrane i voditi rauna o prisutnim prirodnim deformiranje lia, koje uti i sui se, a neprijateljima, predatorima i biljke zaostaju u rastu te propadaju. Ima i do 15 generacija godinje, a osim direktnih paarzitoidima; teta, prenosi i viruse. Kemijske mjere: - prednost dati sisteminim i selektivnim pripravcima - aficidima. - voditi rauna o alterniranju pripravaka razliitog mehanizma djelovanja. Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih presadnica, - suzbijanje korova domaina u nasadu i oko zatienih prostora, - uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije troiti prekomjerno duik, - optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu). - preporua se zalijevanje biljaka sistemom kap po kap. Mehanike mjere: - postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i ventilacijske otvore zatienih prostora, - uklanjanje i unitavanje jako zaraenih listova tijekom vegetacije te unitavanje biljnih ostataka nakon berbe. Fizikalne mjere: - uporaba utih ljepljivih ploa. Bioloke mjere: - u zatienim prostorima unoenje parazitoida i predatora titastih moljaca. Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na poetku napada im se utvrdi zaarza iznad praga odluke; - zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati insekticide razliitog mehanizma djelovanja.

Prognoza: Vizualnim pregledom utvrditi postotak zaraenih biljaka i broj ui. Preporua se pregledom obuhvatiti cijelo polje (razdijeliti ga u manje povrine) te pregledavati 5 biljaka na 5 mjesta. Signalizacija: Za nae uvjete nisu utvreni pragovi odluke.

Stakleniki (cvjetni) titasti moljac Trialeurodes vaporariorum Stakleniki (cvjetni) titasti moljac mali je bijeli vrlo ivahni leptiri, dug oko 2 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak te se zbog toga uobiajeno naziva i bijela muica. Liinke su bjeliaste, bez nogu, spljotene i privrene na naliju lista. tetnik ima 10 12 generacija godinje koje se preklapaju, a na biljkama su istodobno prisutni svi razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se na naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze se masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke na listovima donjih etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem biljnih sokova na naliju listova biljaka u zatienim prostorima, a u obalnom podruju i na otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine pjege na listovima i uenje, odbacivanje lia i openito slabljenje biljaka. Tipian znak napada je medna rosa na listu i plodu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Za pravovremeno i uinkovito suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati nasad svakih nekoliko dana potresanjem biljaka ili pregledom nalija listova, odnosno utih ljepljivih ploa na prisutnost tetnika.

Prognoza: Pojava tetnika mora se pratiti postavljanjem utih ljepljivih ploa koje se postavljaju tako da je donji rub ploa u razini vrha biljaka. Dodatno se provode vizualni pregledi listova. Uzorci listova trebaju se uzimati iz donjeg srednjeg i vrnog dijela biljaka te pregledati pod povealom. Signalizacija: Kritian broj je 1 odrasli razvojni oblik na 100 biljaka. Zbog istovremene prisutnosti svih razvojnih oblika i zbog injenice da insekticidi ne djeluju na sve razvojne oblike prskanje je potrebno ponavljati u kraim vremenskim razmacima (5 - 7 dana).

91

Puevi golai Arion sp., Milax sp., Deroceras reticulatum Puevi golai ine tete odmah nakon presaivanja kupusa. Puevi ishranom oteuju nadzemni dio biljke, stabljiku i listove te vegetativni pup. ine tetu kada su ostvareni povoljni vremenski preduvjeti za njihov razvoj.

Agrotehnike mjere: - odvodnja vlanih povrina, - obrada tla i kultivacija, - suzbijanje korova. Mehanike mjere: - skupljanje i unitavanje pueva. Biotehnike mjere: - Smanjenje brojnosti postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji), - suzbijanje pueva uporabom tvari koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu pueva u trakama na mjestima dolaska pueva na nasad (ivo ili gaeno vapno, pepeo, neka mineralna gnojiva). Kemijske mjere: - primjena zatrovanih mamaca koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje hrpice meusobno udaljene ne vie od 2 m, pred veer za suha vremena.

Prognoza: - praenje pojave postavljanjem mamaka (pivo u plitkim posudama ili penica u fermentaciji).

26.3. ZATITA HRENA OD KOROVA

Hren je viegodinja kultura. Uzgaja se iz reznica. Zbog snane nadzemne mase, u odnosu na korove ima dobre kompeticijske sposobnosti. Prije zasnivanja usjeva vane su sve nekemijske mjere koje pridonose smanjivanju potencijala korova na planiranoj povrini za sadnju. U sluaju zakorovljenosti povrine viegodinjim korovima, treba prije sadnje primijeniti registrirane pripravke na osnovi glifosata.

27. ZATITA PRESADNICA POVRA OD PARAZITA IZ TLA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Polijeganje presadnica - Pythium ultimum - Pythium spp. - Chalara elegans (Thielaviopsis basicola) - Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani) - Fusarium vrste - Phytophthora capsici - Phytophthora cryptogea - Sclerotinia sclerotiorum - Alternaria brassicae - Alternaria radicina i drugi Paraziti (u prvom redu gljive) koji ive u tlu uzrokuju propadanje klica prije nicanja, biljaka u fazi nicanja i zatim u prvim stadijima razvoja nakon nicanja. Bolest se najee opisuje kao pale klijanaca. Simptomi su za veinu parazita vrlo slini, ali ne isti. Na klici, klicinom korijenu, vratu korijena i stabljiici uoavaju se vodenaste pjege, tkivo nekrotizira, moe se javiti vlana ili suha trule to ovisi o koliini vode u tlu i u samoj biljci. Zaraeni dio je

MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - plodored (kao dopunska mjera jer se neki paraziti dugo odravaju u tlu i imaju vrlo irok krug domaina), - umjereno zalijevanje, - prozraivanje staklenika/plastenika, - regulacija temperature, - otklanjanje i unitavanje zaraenih biljaka.

NAPOMENA

92

svijetlo do tamno smee, ponekada crne boje. Simptomi ovise o vrsti biljke, ponekada o sorti/hibridu i o samom uzroniku bolesti.

28. ZATITA POVRA OD TETNIKA U TLU

TETNI ORGANIZAM I OPIS injaci ili klisnjaci Agriotes spp. Liinke klisnjaka, injaci tete rade tijekom cijele godine no one su najvee u vrijeme sjetve i nicanja. Liinke nalik komadiu ice duge do 35 mm se hrane na sjemenci i korijenu biljaka. Liinke su cijelo vrijeme prisutne u tlu i za vrijeme razvoja migriraju vertikalno u potrazi za optimalnom temperaturom i vlagom te horizontalno u potrazi za korijenom. Najvee tete nanose injaci u usjevima rijetkog sklopa. tete se vide u vrijeme nicanja (prorjeenje sklopa u nicanju) i ranog razvoja biljaka (propadanje i zaostajanje u rastu izniklih biljaka). Odluka o zatiti donosi se prije sjetve temeljem poznavanja povijesti table i utvrene brojnosti injaka u tlu. MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - svaka mehanika obrada tla, - sjetva kultura koje smanjuju broj injaka (heljda, lan, konoplja, proso, grah), - mineralna gnojiva koja razvijaju amonijak. - izbjegavanje sjetve kukuruza na preorana lucerita, djetelita i livade. Kemijske mjere: - primjena insekticida irom nije opravdana. NAPOMENA Prognoza: Zaraza se utvruje pregledom tla u jesen nakon berbe (ali ne prekasno) ili u proljee prije sjetve kopanjem jama 25 x 25 cm dubine 25 cm. Broj jama ovisi o veliini polja, za manja polja je oko 5 - 6, a kasnije se poveava za 1 jamu na svaki dodatni ha povrine. Prosjean broj liinki po jami mnoi se sa 16 (zaraza po m2). Metoda ukopavanja zrnatih mamaca pod foliju provodi se na dva mjesta na manjoj parceli gdje se ukopa na dubinu od 15 - 20 cm 0,5 l namoeneog sjemena kukuruza. To se pokrije tlom i crnom folijom i ostavi stajati 10 - 15 dana. Nakon toga se zrnje vadi i pregledava i utvruje se broj injaka po jami. Pronaene liinke moraju se identificirati barem do roda jer drugi rodovi ne priinjavaju u RH znaajne tete. U tome mogu pomoi djelatnici savjetodavne slube. Signalizacija: Kod pregleda tla: 3 - 5 liinki/m2 u humidnim i 1 - 3 liinke/m2 u ardinim podrujima; Kod ukopavanja zrnatih mamaca: prag odluke je 1 injak/mamcu. Agrotehnike mjere: - mehanika obrada smanjuje brojnost grica, Odrasli je hrut kornja smea tijela, duljine - sjetva i sadnja u optimalnim rokovima, 20 - 25 mm. Hrane se liem drvea. - provoditi sve mjere koje pogoduju brem razvoju mladih biljaka. Liinke hruta nazivaju se grice. One imaju savinuto tijelo duljine do 50 mm, Mehanike mjere: bijele boje s izraenom smeom glavom i tri para vrlo razvijenih nogu. Razvoj liinke - otresanje i unitavanje odraslih hruteva na vokama i liarima, u emu sudjeluju svi u tlu traje 3 godine. Prve godine liinke ne proizvoai nekog podruja. prave tete, druge godine tete su vee, a Obini hrut Melolontha melolontha Prognoza: Primjenjuju se sve metode opisane kod injaka; Signalizacija: - prag odluke je 2 - 3 grice na m2 u treoj, odnosno 3 - 5 grica na m2 u drugoj godini njihova razvoja.

93

tree su tete najvee. Hrane se korijenjem biljaka, izgrizaju sjeme ili klice u tlu, prorjeuju sklop. Napadnute biljke ute, venu i ugibaju. U pojedinim godinama dolazi do masovne pojave hruteva koje zovemo letne godine. Na osnovi toga mogu se prognozirati godine tete od odraslih hruteva i godine kada grice mogu nanijeti tete. Rovac Gryllotalpa gryllotalpa Rovac je veliki kukac, dug do 5 cm, utosmee boje, s izraenim prednjim parom nogu podeenim za kopanje. Liinke su sline odraslom obliku. tetnik prezimljuje najee kao odrasla liinka u stajnjaku, klijalitu ili na drugim toplijim mjestima, ponekad i do 1 m duboko u tlu. Odrasli kukci se javljaju esto na povrini tla u lipnju i srpnju radi parenja. Rovci kopaju hodnik tik ispod povrine tla, esto uzdu redova zasijanih biljaka, pa pregrizaju vrat korijena mladih biljica. Ovi povrinski hodnici lako se uoavaju na dobro obraenom zemljitu. Unitenje nekoliko biljica, jedne za drugom u istom redu tipina je slika teta. Na biljicama se ne zapaaju tragovi ishrane, samo su pregriene.

Kemijske mjere: - suzbijanje se provodi prije ili u vrijeme sjetve, odnosno sadnje na osnovi pregleda tla,

Agrotehnike mjere: Prognoza: - mehanika obrada smanjuje brojnost Primjenjuju se sve metode grica. opisane kod injaka; Mehanike mjere: - u jesen na vie mjesta na parceli zakopati stajski gnoj i oznaiti mjesta; krajem zime, prije nego zatopli mehaniki unititi rovce na prezimljenju u gnoju, - mehaniki unititi rovce izbaene oranjem na povrinu, - u klijalitima ukopati posudice s vodom 2 cm ispod razine tla; ukopati letve na sve etiri strane od tih posudica; mehaniki unititi rovce u posudicama. Kemijske mjere: - suzbijanje rasipanjem tvornikih mamaca po tlu od kraja svibnja do kolovoza, - preventivno suzbijanje se provodi prije ili u vrijeme sjetve, odnosno sadnje. Signalizacija: - prag odluke je 1 rovac na 4 m2 povrine parcele na kojoj se namjerava sijati ili saditi povre.

Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju povra za 2013. godinu napravilo je Povjerenstvo u sastavu: Tomislav Petrovi, dipl. ing., Ana Posedi, dipl. ing., Ljiljana abica dipl. ing., Vlado Novakovi, dipl. ing., Andreja Martonja Hitrec, dipl. ing., Sanja Krni Basta, dipl. ing., mr. sc. Lada Biak, mr. sc. Marija evar, dr. sc. Tomislav Vinkovi, prof. dr. sc. Nina Toth, doc. dr. sc. Klara Bari, prof. dr. sc. Josip Boroi, prof. dr. sc. Renata Baok, dr. sc. Mladen imala

KLASA: 080-01/12-01/185 URBROJ: 525-08/0554-12-8 Zagreb, 19. prosinca 2012. godine

MINISTAR Tihomir Jakovina

94