Za elektrina kola se kae da su spregnuta ako su meusobno

povezana zajednikom granom ili elektromagnetnom indukcijom.

U tom sluaju, mogua je izmjena energije izmeu njih.
S obzirom na definiciju ima vie vrsta sprega:
konduktivna sprega, izmeu dva elektrina kola ostvaruje se
pomou zajednike grane sa parametrima R i L koji obezbjeuju
njihovu konduktivnu (galvansku) povezanost.
Magnetno spregnuti krugovi
Nastavnik:
doc. dr Irfan Turkovi
kapacitivna ili dielektrina sprega izmeu dva kola, ostvaruje se
pomou zajednike grane sa kondenzatorom C.
U dosadanjoj analizi izuavane su ove dvije vrste sprega. Na slikama su
prikazane najjednostavnije vrste srega. Naravno da postoje i sloenije
sprege koje predstavljaju kombinaciju opisanih sprega
Samoindukcija
Svaka provodna kontura, kroz koju protie struja, stvara magnetno polje,
ije linije prolaze i kroz povrinu koju ta sama kontura zatvara. Magnetni
fluks koji potie od struje u samoj konturi naziva se sopstveni fluks.
Samoindukcija je pojava da se u konturi kroz koju
magnetna ili induktivna sprega ostvaruje se pomou elektro-magnetne
indukcije, tj. pomou zajednikog magnetnog fluksa koji proima oba
elektrina kruga.
Samoindukcija je pojava da se u konturi kroz koju
protie vremenski promjenjiva struja indukuje
napon samoindukcije zbog promjenjivog fluksa
koji je proizvela struja same konture.
Ako u blizini konture nema feromagnetnih
materijala induktivnost je definirana kao kolinik
ukupnog sopstvenog fluksa konture NF i jaine
struje i koja protie kroz konturu.
Meusobna indukcija je pojava da se, zbog
promjene jaine struje u jednoj konturi indukuje
napon u nekoj drugoj (sekundarnoj) konturi
Dva svitka
(primarni i
sekundarni)
imaju N
1
,
odnosno N
2
zavoja zavoja
L
1
(H) predstavlja ukupni koeficijent samoinduktivnosti primarnog
namotaja i iskljuivo ovisi od geometrije namotaja i magnetne
permeabilnosti sredine u kojoj se nalazi namotaj.
Indukovana EMS samoindukcije koja se indukuje u primaru zbog
promjenjivog magnetnog fluksa koji proima primarni namotaj je:
L
12
(H) predstavlja ukupni koeficijent meusobne induktivnosti
primarnog i sekundarnog namotaja i ovisi od geometrije oba namotaja,
magnetne permeabilnosti sredine u kojoj se nalaze namotaji i
meusobnog poloaja namotaja
EMS meusobne indukcije koja se indukuje u sekundaru pod uticajem
promjenjivog magnetnog fluksa meusobne indukcije iznosi:
Na osnovu definiranih izraza moe se odrediti i induktivni koeficijent
magnetnog rasipanja L
1
kao:
L
2
(H) je ukupni koeficijent samoinduktivnosti sekundarnog namota
Indukovana EMS samoindukcije koja se indukuje u sekundaru zbog
promjenjivog magnetnog fluksa koji proima sekundarni namotaj je:
EMS meusobne indukcije koja se indukuje u primaru pod uticajem
promjenjivog magnetnog fluksa meusobne indukcije iznosi:
Induktivni koeficijent magnetnog rasipanja L
2
je:
U opem sluaju neka kroz konturu 1
protie struja i
1
, a kroz konturu 2 struja i
2
Rezultantni magnetni fluks prve konture
zavisi od sopstvene struje i
1
, ali i od struje
druge konture i
2
.
Analogno vrijedi i za konturu 2. Rezultantni magnetni fluks druge
konture zavisi od sopstvene struje i
2
, ali i od struje prve konture i
1
.
Koeficijent magnetne sprege Koeficijent magnetne sprege
Prenos energije od prve na drugu konturu vri se samo preko meusobnog
fluksa
12
odnosno
21
dok preostali dio fluksa
11
ili
22
predstavlja
nekorisno rasipanje energije.
Da bi se definirao dio prenijete energije, odnosno dio energije rasipanja
uvode se koeficijenti magnetne sprege k i koeficijent rasipanja kao:
Induktiviteti L
1
i L
2
su uvijek pozitivni jer su smjerovi fluksa i struje
koja ga stvara uvijek usaglaeni. Koeficijent meuinduktivnosti Mmoe
biti pozitivan ili negativan, zavisno od izbora referentnog smjera struje u
oba namotaja i naina sprezanja namotaja.
Sada je koeficijent sprege jednak:
Predznak meusobne induktivnosti Movisi o meusobnom poloaju
svitaka, smjerova namotavanja svitaka i smjerova struja kroz svitke.
Kako je u elektrinim shemama komplicirano obiljeavati smjer
namotavanja i taan poloaj svitaka, to je uobiajeno da se ovaj uticaj na
predznak meuinduktiviteta obiljeava takom, zvjezdicom, kruiem itd
Konvencijom je usvojeno da je meusobna induktivnosti M
pozitivna ako su struje kroz oba svitka usmjerene tako da obje ulaze
u taku (saglasni krajevi) ili da obje struje izlaze iz take.
U suprotnom, to jest da jedna struja ulazi,
a druga izlazi iz take, meusobna induktivnost
M je negativna
PRIMJER: Odrediti saglasne krajeve za
dvije magnetno spegnute zavojnice
3
1
2
I
1
2
II
3
4
I
II
Proizvoljno odaberemo stezaljku na prvoj
zavojnici uz koju postavimo taku (to moe
biti stezaljka 1 ili 2).
Pustimo da struja i
I
potee zavojnicom tako
da ulazi u stezaljku oznaenu s takom.
Odredimo smjer fluksa
I
koje stvara
zamiljena struja i
I
.
i
I
i
II
Postupak odreivanja saglasnih krajeva je sljedei:
i
II
i
I
Na drugoj zavojnici traimo onu stezaljku
4
4
u koju mora ulaziti struja i
II
tako da zamiljene struje kroz
obje zavojnice daju flukseve istog smjera.
Tu stezaljku na drugoj zavojnici oznaavamo s takom.

I

II
N
1 N
2
1
2
3
4
i
1

12
i
2
Na drugoj zavojnici traimo onu stezaljku
dt
di
u
1 12
L =
dt
di
u M
34
=
+M
+M -M -M
Matrine jednaine spregnutih zavojnica
Jednaine stanja spregnutim zavojnica za
N
1
=N
2
mogu se napisati u matrinoj formi
ili u obliku matrine jednaine
Jednaine stanja spregnutih zavojnica mogu se izraziti i na sljedei nain
L matrica induktiviteta
(simetrina matrica)
(

=
(

=
(

2
1
2
1
2
1
2
1
dt
d
i
i
dt
d
L M
M L
u
u
u
1
u
2
matrica recipronih induktiviteta
(simetrina matrica)
Jednaine stanja spregnutih zavojnica mogu se izraziti i na sljedei nain
Jednaine stanja, izraene preko varijabli stanja (u ; i), koristei
koeficijente matrice recipronih induktiviteta imaju oblik:
dt
u
u
i
i
dt
u
u
i
i
t t

(

+
(

=
(

=
(

0
2
1
22 21
12 11
20
10
2
1
22 21
12 11
2
1
Meuinduktivitet u izmjeninom strujnom krugu
Prethodne izraze moemo prilagoditi za raunanje u kompleksnoj domeni
Impedancije pojedinih zavojnica raunamo kao:
Induktiviteti zavojnica i meuinduktivitet su povezani izrazom:
Ako prethodni izraz pomnoimo s krunom frekvencijom dobijemo
1 1
L X
L
=
2 2
L X
L
=
2 1
L L k M =
izraz za impedanciju meuinduktivne sprege:
Karakter meuinduktivne impedancije je isti kao i induktivne
impedancije pa u kompleksnoj domeni imamo:
+ suglasna sprega nesuglasna sprega
2 1 2 1
L L k L L k M = =
2 1 L L M
X X k X =
M j X
M
=
Pretpostavimo da se u trenutku t = 0 zavojnice nalaze u nultom
energetskom stanju (i
1
(0) = i
2
(0) = 0).
Energija koja se u intervalu [0;t] predaje zavojnicama izraena je
relacijom
Snaga i Energija spregnutih LVN zavojnica
Trenutna snaga koja se predaje spregnutim LVN
zavojnicama, za usaglaene referentne smjerove
napona i struja pristupa, definisana je relacijom
relacijom
Substitucijom v
1
(t) i v
2
(t) preko i
1
(t) i i
2
(t) dobijamo:
Energija w
m
[ i
1
;0] predstavlja energiju koja se akumulira u zavojnici L
1
,
uslijed proticanja struje i
1
(t) (za i
2
(t) = 0).
Energija w
m
[ i
2
;0] analogno predstavlja energiju koja se akumulira u
zavojnici L
2
, uslijed proticanja struje i
2
(t) (za i
1
(t) = 0).
Trea komponenta M i
2
(t) i
2
(t) u izrazu za energiju w
m
[ i
1
; i
2
] potie od
magnetnog sprezanja
Za M > 0 ovaj lan je pozitivan, a za M < 0 ovaj lan je negativan.
Bez obzira na predznak koeficijenta M, zbog L
1
> 0 i L
2
> 0 energija koja
se predaje spregnutim LVN zavojnicama vea je od nule, to se za nulte
poetne vrijednosti struja izraava predhodnom relacijom.
Ukoliko je u trenutku t = 0 u zavojnicama akumulirana poetna energija:
tada vrijedi:
Serijska veza spregnutih zavojnica
Razlikujemo dva naina spoja zavojnica u seriju i to tako da su fluksevi
usaglaeni, odnosno neusaglaeni, odnosno kada je veza zavojnica
suglasna, odnosno nesuglasna.
Nesuglasna serijska veza zavojnica
Na svakoj od zavojnica, zbog prolaska
promjenjive struje, inducira se napon
samoindukcije U
L1
i U
L2
kao na slici.
Dodatno, na svakoj od zavojnica se Dodatno, na svakoj od zavojnica se
inducira i napon meuindukcije U
M
prikazanih polariteta.
M L M L ab
jX I jX I U U U = =
1 1
M L M L bc
jX I jX I U U U = =
2 2
( )
M L L bc ab ac
X X X j I U U U 2
2 1
+ = + =
M L L L
ekv
2
2 1
+ =
Suglasna serijska veza zavojnica
Na svakoj od zavojnica, zbog prolaska
promjenjive struje, inducira se napon
samoindukcije U
L1
i U
L2
kao na slici.
Dodatno, na svakoj od zavojnica se
inducira i napon meuindukcije U
M
datog polariteta.
M L M L ab
jX I jX I U U U + = + =
1 1
jX I jX I U U U + = + =
M L M L bc
jX I jX I U U U + = + =
2 2
( )
M L L bc ab ac
X X X j I U U U 2
2 1
+ + = + =
M L L L
ekv
2
2 1
+ + =
Prema tome za serijsku vezu spregnutih
zavojnica L
1
i L
2
vrijedi relacija
M L L L
ekv
2
2 1
+ =
Razlikujemo dva naina spoja zavojnica u paralelu i to tako da su
fluksevi usaglaeni, odnosno neusaglaeni, odnosno kada je veza
zavojnica suglasna, odnosno nesuglasna.
Suglasna paralelna veza zavojnica
Jednaine stanja spregnutih zavojnica moe
se izraziti u matrinoj formi kao:
Ili u sklarnom obliku
Paralelna veza spregnutih zavojnica
u
1
u
u
= =
1
L i
matrica
recipronih
Ili u sklarnom obliku
u
2
recipronih
induktiviteta
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
+ =
+ =
i
i
Vidjeli smo da se jednaine stanja mogu izraziti i preko varijabli stanja
(u,i) kao
dt
u
u
i
i
dt
u
u
i
i
t t

(

+
(

=
(

=
(

0
2
1
22 21
12 11
20
10
2
1
22 21
12 11
2
1
Predhodni sistem se moe napisati i u skalarnom obliku kao:


+ + =
+ + =
t t
t t
dt t u dt t u i i
dt t u dt t u i i
0
2 22
0
1 21 20 2
0
2 12
0
1 11 10 1
) ( ) (
) ( ) (
Polazei od jednaina koje
opisuju paralelnu vezu
2 1
i i i + =
dobije se
2 1
u u u = =

+ + + + + = + =
t t t t

+ + + + + = + = dt t u dt t u i dt t u dt t u i i i i
0
2 22
0
1 21 20
0
2 12
0
1 11 10 2 1
) ( ) ( ) ( ) (
[ ]

+ + + + = + =
t
dt t u i i i i i
0
12 22 11 20 10 2 1
) ( 2
Iz predhodne relacije slijedi
12 22 11
2 + + =
Kako je matrica induktiviteta L definisana kao:
nije teko dobiti matricu recipronih
Induktiviteta inverzijom matrice L kao:
(

=
22
11
L M
M L
L
[ ]
(

= = =

1
2
2
2 1
1
1
det
1
L M
M L
M L L
L
L
L
adj
Konano se moe pisati:
2
2 1
2 1
12 22 11
2
2
M L L
M L L

+
= + + =
odnosno:
2 1
M L L
( ) ( )
( ) ( )
M
M L M L
M L M L
M L L
M L L
L +
+

=
+

=
2 1
2 1
2 1
2
2 1
2
1
Predhodni izraz je ekvivalentan
paralelno serijskoj kombinaciji
kao na slici desno.
12 22 11
2 + =
Nesuglasna paralelna veza zavojnica
Moe se lako pokazati da u ovom sluaju vrijedi relacija
odnosno:
Sada je ekvivalentni induktivitet jednak:
2
2 1
2 1
12 22 11
2
2
M L L
M L L

+ +
= + =
( ) ( )
( ) ( )
M
M L M L
M L M L
M L L
M L L
L
+ + +
+ +
=
+ +

=
2 1
2 1
2 1
2
2 1
2
1
Predhodni izraz je ekvivalentan
paralelno serijskoj kombinaciji
kao na slici desno.
Zavojnice spojene u razliitim granama
Na slici s prikazane dvije zavojnice u
razliitim granama koje su suglasno
spregnute (struje i
1
i i
2
ulaze u taku).
Na svakoj od zavojnica, zbog prolaska
promjenjive struje, inducira se napon
samoindukcije U
L1
i U
L2
kao na slici.
Dodatno, na svakoj od zavojnica se
inducira i napon meuindukcije U
M1
tj. inducira i napon meuindukcije U
M1
tj.
U
M2
datog polariteta.
Napon na prvoj zavojnici:
Napon na drugoj zavojnici:
M L M L ab
jX I jX I U U U + = + =
2 1 1 1 1
( )
M L M L M L bc
jX I jX I U U U U U = = + =
1 2 2 2 2
Za ovaj sluaj takoer moemo definirati nadomjesnu shemu. Uvjet je da
dvije zavojnice spojene u razliitim granama imaju jedan zajedniki vor.
Za ekvivalenciju je bitan poloaj taaka i zavojnica u odnosu na
zajedniki vor, a nije bitno da li je sprega suglasna ili nesuglasna
Pri tome razlikujemo dva sluaja:
take imaju isti poloaj u odnosu na zajedniki vor (obje take blizu
ili obje take daleko od vora)
take imaju razliit poloaj u odnosu na zajedniki vor (jedna taka take imaju razliit poloaj u odnosu na zajedniki vor (jedna taka
blizu, a druga daleko od vora i obratno)
Isti poloaj taaka obje blizu
zajednikog vora b
Razliit poloaj taaka prva taka daleko,
a druga blizu zajednikog vora b
Isti poloaj taaka obje daleko
od zajednikog vora b
Razliit poloaj taaka prva taka blizu,
a druga daleko od zajednikog vora b
Sluaj 1 - Isti poloaj taaka
M L ab
jX I jX I U U + = =
2 1 1 1
M L cb
jX I jX I U U + = =
1 2 2 2
Transformacija dijela elektrinog kruga se
izvodi pod pretpostavkom da se energetski
odnosi u dijelu kola koje se ne transformie
( ) ( )
M L
M M L
jX I jX I U
jX I I X X j I U
+ =
+ + =
2 1 1 1
2 1 1 1 1
( ) ( )
M L
M M L
jX I jX I U
jX I I X X j I U
+ =
+ + =
1 2 2 2
2 1 2 2 2
odnosi u dijelu kola koje se ne transformie
ne mijenjaju To znai da potencijali
vornih taaka moraju ostati isti kao i
struje koje su tekle granama
koje nisu obuhvaene
transfiguracijom.
Vidi se da su u datom sluaju
zadovoljeni ovi uvjeti pa su
date sheme ekvivalentne
Sluaj 2 - Razliit poloaj taaka
M L ab
jX I jX I U U = =
2 1 1 1
M L cb
jX I jX I U U = =
2 2 2 2

( ) ( )
M L
M M L
jX I jX I U
jX I I X X j I U
=
+ + =
2 1 1 1
2 1 1 1 1
( ) ( )
M L
M M L
jX I jX I U
jX I I X X j I U
=
+ + =
1 2 2 2
2 1 2 2 2
Napomena:
gledati samo poloaj
taaka i zavojnica u
odnosu na zajedniki vor
Primjer 1: U serijskoj RLC vezi
sa magnetno spregnutim zavojnicama
dat je uslov R = L = ( C)
1
.
Odrediti fazor struje naponskog
generatora I . Poznati su parametri
kola ( R , L ,C ), kao i fazor napona naponskog generatora, Ug.
Rjeenje: Za dati elektrini krug vrijedi jednaina po KZN
( ) ( ) ( ) ( )
|

\
|
+ + =
C
j I M j I L j I M j I L j I R I U
g

1
\
C
( )
)
`

+ =
C
L k j R I U
g

1
1 2
kL L L k M = =
2 1
( ) M j I
C
L j I R I U
g

2
1
2
|

\
|
+ =
Uz uslov zadatka R = L = (C)
1
, te uz
k = 1, izraz za fazor struje I je konano:
( ) R
U
j
jR R
U
I
g g

+
=

=
2
1
Primjer ispitnih
zadataka
Primjer 2: Za mreu sa magnetno spregnutim zavojnicama odrediti
opseg promjene modula ulazne impedanse za moguu promjenu
koeficijenta sprege k. Pri kojoj bi vrijednosti
koeficijenta sprege k ulazna impedansa
imala samo realni dio.
U mrei je postignut uslov
2
LC = 2
Rjeenje: Za dati elektrini krug primarne i
sekundarne konture jednaina po KZN su:
ab ab
Z Z =
( ) ( ) M j I L j R I U + =
2 1
2
( ) ( ) kL L L k M 2 2 2 = =
( ) ( )
2 1
( )
|

\
|
+ =
C
L j I M j I

1
2 0
2 1
1
2
2
2
1 2
I
LC
MC
I

Uvrtavajui izraz za I
2
u prvu jednainu uz zadane uvjete dobije se:
(

|
|

\
|

+ =
(

|
|

\
|

+ =
1 4
8
2
1 2
4
2
2
1
2
2 2
1
k
L j R I
LC
LC k
L j R I U

Fazor ulazne impedanse se dobije kao odnos fazora ulaznog napona i

fazora ulazne struje:
Modul ove impedanse je:
Kako vrijedi relacija
To je mogui opseg promjene modula impedanse dat kao:
|
|

\
|
+ = = =
3
4
1 2
2
1
k
L j R
I
U
I
U
Z
ul
ul
ab

2
2
2 2 2
3
4 3
4
|
|

\
|
+ = =
k
L R Z Z
ab ab

1 0 k
Da bi ulazna impedansa imala samo realni dio potrebno je zadovoljiti
uvjet:
Odakle se uz dobije
2 2 2 2 2 2
4
9
4
L R Z L R
ab
+ +
{ }
|
|

\
|
= =
3
4
1 2 0 Im
2
k
L Z
ab

0 L
0
3
4
1
2
=
k
2
3
= k
Primjer ispitnih zadataka
Primjer 3: Mrea sa idealno spregnutim zavojnicama napaja se preko
naponskog generatora iji je fazor napona i strujnog generatora
iji je fazor struje . Potrebno je odrediti:
a) fazor struje u sekundarnom dijelu kola I
2
;
b) fazor napona na strujnom generatoru U
ab
.
U mrei je postignut uslov: R = L. Poznate vrijednosti su: R = 80 ,
U =120 V, I = 3 A.
Rjeenje:
U U
g
=
jI I
g
=
3 2 1
I R I L jk I L j U
g
+ =
Ne pisati jednaine
KZN preko strujnih
generatora
( )
g g
I R I jR I R j U + =
2 1
1
( )
2 1
1 I j I =
g
I I I =
3 1
Uvrtavajui R = L i k =1
3 2 1 g
2 2 1
0 I R I L j I L jk + + =
g
I I I =
3 1
3 2 1
I R I jR I jR U
g
+ =
( )
2 1
1 0 I R j I jR + + =
( ) ( )
A j
R j
I R U
j
R j
I R U
I
g g g g
5 , 1
2 1 2
2
=
+
+
=

+
=
Fazor napona na strujnom generatoru moe se odrediti polazei od
relacije:
g g ab
U I R I R U + =
3
( )
( ) ( )
V j
I R j U j
I R j U I R U
g g
g g ab
360
5
7 2
1 2
2
=
+ + +
= + =
Primjer 4: Mrea sa spregnutim zavojnicama napaja se preko naponskog
generatora iji je fazor napona i strujnog generatora iji je fazor
struje Potrebno je odrediti:
a) fazor struje naponskog generatora I
1
;
b) fazor napona na strujnom generatoru U
ab
.
U mrei je postignut uslov:
(C)
1
= L. Poznate vrijednosti
su: k = 0,5 L = 50 ,
U =150 V, I = 2 A.
jU U
g
=
I I
g
=
Rjeenje:
Koristei uslov zadatka (C)
1
= L predhodni sistem jednaina poprima
jednostavniji oblik
Sada je fazor struje naponskog generatora odreen kao:
( ) ( ) ( ) ( )
A
L k
U
j
k
I
I
g g
16
50 5 , 0 1
150
5 , 0 1
2
1 1
2 2
1
=

Fazor napona na strujnom generatoru moe

se odrediti iz relacije
Uvrtavajui izraz za struju I
2
dobije se konano:
Primjer 5: Za mreu sa savreno
spregnutim zavojnicama odredite napon
U
ab
. Poznati su parametri mree L i C,
kao i parametri reima i U
g
, a u
mrei je postignut uslov 2(C)
1
= L
Rjeenje:
Uvrtavanjem predhodne relacije u prvu jednainu dobije se:
Napon izmeu otvorenih krajeva ab moe se odrediti iz relacije:
kao:
Primjer 6: Odredite ulaznu impedansu
(izmeu taaka a i b) za magnetno spregnuto
kolo sa slike. Poznati su parametri kola L,
C i k, kao i parametri reima i U
g
.
Primjer 7: Za magnetno spregnuti
krug u kojem djeluju naponski
Generator fazora napona U
g
i
strujni generator fazora struje I
s
,
potrebno je odrediti:
a) fazor struje I i fazor napona U
ab
;
b) fazor napona na strujnom generatoru U
cd
;
c) koeficijent magnetne sprege zavojnica pri kojem je mogue
postii uslov da su fazor napona na strujnom generatoru U
cd
i
struja strujnog generatora I meusobno u fazi. struja strujnog generatora I
s
meusobno u fazi.
U mrei je postignut uslov U
g
= RI
s
. Poznati su parametri mree
(R, L, k), kao i parametri reima (U
g
, I
s
, ).
Rjeenje: Za odabranu konturu kao na slici moe se postaviti
jednaina ravnotee napona
Fazor napona izmeu otvorenih taaka a-b moe se odrediti
prema relaciji:
to jest
s
I k I =
s
I L jk I L j +
Uz uslov dat u formulaciji zadatka, U
g
= Ri
s
, dobija se konaan izraz za
napon otvorenih krajeva a-b:
b) Fazor napona na strujnom generatoru moe se (koristei uslov zadatka
U
g
= Ri
s
) odrediti iz relacije:
ili
c) Fazor napona U
cd
i fazor struje I
s
strujnog
generatora bie u fazi ukoliko je imaginarni
dio predhodnog izraza jednak nuli, to jest kada
je koeficijent magnetne sprege zavojnica k = 1,
to znai da zavojnice trebaju biti idealno spregnute da bi se traeni
uslov ostvario. Tada vrijedi relacija
Primjer 8: Odrediti snagu naponskog generatora
u elektrinom krugu na slici ako je poznato:
R = 20 , k = 0,5 ,
Vrijedi uslov
2
LC= 1, RC= 1
Rjeenje: fazori generatora i reaktivne otpornosti su:
( ) A t t i
g
0
1
90 cos 2 4 ) ( + =
( ) A t t i
g
cos 2 12 ) (
2
=
( )V t t e
0
30 sin 2 80 ) ( + =
V j e E
j
40 3 40 80
30
+ = = A j e I
j
g
12 12
90
1
= =
= = = 20
1
R
C
X
C

= = = = 20
1
R
C
L X
L

= = = 10 LL k M X
M

A e I
j
g
4 4
180
1
= =
Prema KZS i KZN moe se pisati ; ;
odakle slijedi:
1 1
I I I
g
+ =
C C
E I jX I jX I jX I R
g M L C
= +
2 3 2 1
1 1 2
I I I
g
+ =
2 2 3
I I I
g
+ =
( ) ( ) VA j j j I E S 80 56 , 458 2 46 , 5 40 3 40 * = + = =
I I I
g
+ =
2 3
( ) ( ) E I jX I I jX I jX I I R
g M g L C g
= + +
2 2 1
A j
jX jX R
I jX I jX I R E
I
L C
g M g L g
2 46 , 5
2 2 1
+ =
+
+ +
=
I I I I I
g g
= + =
1 1 2
Primjer 9: U elektrinoj mrei na slici poznato je
L, C i k. Mrea se napaja iz generatora napona
Odrediti vrijednost napona na kondenzatoru.
Rjeenje: Za analiziranu elektrinu mreu moe se
napraviti ekvivalentna shema prema slici dole.
(isti poloaj taaka prema voru)
Za datu mreu vrijede jednaine
V
LC
t
U t u
g
|

\
|
= sin 2 ) (
( ) ( ) U I L k j I I L jk = + + 1
Ili nakon sreivanja
Ekvivalentna shema
( ) ( )
g
U I L k j I I L jk = + +
1 2 1
1
( ) ( ) 0
1
1 1
2 1
=
(

I
C
L k j I L k j

2 1
I L jk I L j U
g
+ =
( )
( )
( )
2
2
2
2
2
1
1
1 1
1
1
1 I
LC k
LC k
I
LC k
I

=
(

=
Kombiniranjem predhodne dvije jednaine dobiju se izrazi za struje:
Kako je iz uvjeta zadatka
pa se predhodni izrazi za struje svode na
Fazor napona na kondenzatoru dobije se kao:
( )
g
U
k
C k
j I
2
2
1
=
L k
U
j I
g

=
1
1
2
= LC
LC
1
=
( )
( )
g
U
LC k
C k
j I
2 2
2
1 1
1

=
( )
( ) L
U
LC k
LC k
j I
g

=
2 2
2
1
1 1
1 1
Fazor napona na kondenzatoru dobije se kao:
g C
U
k
k
I
C
j U
2
2
1 1
= =

Primjer 10: U elektrinoj mrei odredite

ulaznu impedansu gledano sa stezaljki izvora.
X
L1
= 4 , X
L2
= 5 , X
M
= 3 X
C
= 8
= =

+
+ + = 3 , 36
3
109
) (
) ( ) (
) (
1
2
1
j j
X X j
X X j X X j
X X j Z
C L
M C M L
M L ul
Primjer 11: U elektrinoj mrei odredite
ulaznu impedansu gledano
sa stezaljki izvora U.
R
1
= 10 , X
1
= 25 ,
X
2
= 40 , X
12
= 10
X
3
= 20
Rjeenje: Posmatrajui dati elektrini
krug vidi se da se magnetni fluksevi dva
spregnuta namotaja podupiru. Na osnovu
toga moe se napraviti shema kao na slici dole toga moe se napraviti shema kao na slici dole
Vrijede sljedee jednaine prema KZN i KZS
( )
12 1 2 2 12 2 1 1 1
jX I jX I jX I jX R I U + + + + =
3 3 12 1 2 2
0 jX I jX I jX I + + =
3 2 1
I I I + =
[ ] ) ( ) (
2 12 2 12 1 1 1
X X j I X X j R I U + + + + =
(

|
|

\
|

+ +
+ + =
3 2
12 3 12 2
12 1 1 1
) )( (
X X
X X X X
X X j R I U
) ( ) ( 0
3 12 1 3 2 2
X X j I X X j I + + =
Iz predhodnih jednaina slijedi
odnosno
[ ] ) ( ) (
2 12 2 12 1 1 1
X X j I X X j R I U + + + + =
=
|
|

\
|

+ +
+ + = = 40 10
) )( (
3 2
12 3 12 2
12 1 1
1
j
X X
X X X X
X X j R
I
U
Z
ul
Zadatak se mogao rjeiti lake uz Z Zadatak se mogao rjeiti lake uz
pomo ekvivalentne shema
kao na slici.Ukupna impedansa
se sada dobije kao serijsko
paralelna kombinacija
impedansi:
3 2
3 2
1
Z Z
Z Z
Z Z
ul
+
+ =
Z
1
Z
3
Z
2
) (
12 1 1 1
X X j R Z + + =
) (
12 2 2
X X j Z + =
) (
12 3 3
X X j Z + =
Primjer 12: Odrediti pokazivanje
ampermetra u elektrinoj mrei na
slici. U = 2 kV, R
1
= 5 ,
R
5
= 20 , X
1
= 20 ,
X
2
= 80 , X
3
= 60 , X
4
= 100 ,
X
5
= 40 , X
24
= 50 .
Rjeenje: Posmatrajui dati
elektrini krug vidi se da se
magnetni fluksevi dva spregnuta namotaja
suprotstavljaju. Na osnovu toga vrijedi shema

4

2
suprotstavljaju. Na osnovu toga vrijedi shema
Odnosno jednaine :
3 2 24 3 1 2 1
) ( X I j X I j X X I j U =
[ ]
3 2 24 1 5 4 5 3
) ( 0 X I j X I j X X j R I + + =
3 2 1
I I I + =
Pokazivanje ampermetra I
A
= 100 A
Primjer 13: Za spoj na slici uz suglasno vezane
zavojnice struja u krugu je I = 8 A, a snaga koju
troi spoj je P = 768 W. Uz nesuglasno vezane
zavojnice struja u krugu je I = 9,2 A. Tada
je napon na prvoj zavojnici U
1
= 46 V, a snaga
koja se troi na njemu je P
1
= 254 W. Krug se
napaja iz izvora napona U = 120 V fo Hz.
Odrediti R
1,
R
2,
X
1,
X
2
i X
M
Rjeenje: Za prvi sluaj (suglasno vezane zavojnice) vrijede jednaine:
Za drugi sluaj (nesuglasno vezane zavojnice) vrijede jednaine:
Iz predhodnih jednaina se dobiju traene vrijednosti
R
1
= 3 , R
2
= 9 , X
1
= 5 , X
2
= 2 , X
M
= 1 .
( ) ( )
2
2 1
2
2 1
'
2
8
120
'
M ul
X X X R R
I
U
Z + + + + = = =
2 ' '
1
' '
1
I R P =
( ) ( )
2
2 1
2
2 1
' '
2
2 , 9
120
' '
M ul
X X X R R
I
U
Z + + + = = =
( )
2 '
2 1
' I R R P + =
( )
M
X X I U =
1 1
' '
Transformator je elektromagnetni ureaj koji statikim putem, pomou
elektromagnetne indukcije transformie elektrinu energiju izmjenine
struje jednog iznosa napona i struje u elektrinu energiju priblino iste
vrijednosti, ali drugih iznosa napona i struje pri istoj frekvenciji.
Transformatorom se postie
promjena naponskih nivoa uz veoma
Male gubitke i uz meosobnu
galvansku izolovanost krugova.
Transformatori
galvansku izolovanost krugova.
Linearni transformator (jednaine u sluaju saglasnih krajeva)
Primar Sekundar
Rezultantni magnetni fluks se moe razloiti na fluks rasipanja i ukupni
fluks sprezanja kao:
( )
rez
N
dt
d
i R u
1 1 1 1 1
+ =
( )
rez
N
dt
d
i R u
2 2 2 2 2
+ =
M rez
+ = + + = + =
11 21 12 11 21 1 1
M rez
+ = + + = + =
22 12 21 22 12 2 2
21 12
+ =
M
Predhodne jednaine za primar i sekundar sada se mogu pisati kao:
1
11 1
1
i
N
L

=

2
22 2
2
i
N
L

=

Predhodno smo definirali

rasipni induktivitet kao:
Sada je:
Ovo s u jednaine linearnog trans-
formatora u opem sluaju koje su
dobijene razlaganjem rezultantnog
uksa na uks rasipanja i ukupni uksa na uks rasipanja i ukupni
meusobni uks.
Ako posmatramo prostoperiodine struje tada koristei simboliki metod
moemo prei na kompleksne jednaine:
Odnosno:
gdje su:
1 1 1 1 1 1 m
U I Z I R U + + =
2 2 2 2 2 2 m
U I Z I R U + + =

Savreni transformator
Linearni transformator bez gubitaka
i bez rasipanja naziva se savreni.
Bez gubitaka podrazumijeva da je
bez elemenata gdje se troi aktivna
snaga (za dati sluaj R
1
= 0 i R
2
= 0 ).
Bez rasipanja znai da vrijedi uslov L
1
= 0 i L
1
= 0. Iz ovoga slijedi
da je koeficijent sprege k =1
U ovom sluaju vrijede jednaine U ovom sluaju vrijede jednaine
odnosno u kompleksnom obliku
Iz predhodnih jednaina se dobije:
+ nesaglasni krajevi
saglasni krajevi
Vrijede i relacije:
m
N
N
U
U
= =
2
1
2
1 m prenosni
odnos
Prikaz linearnog transformatora preko savrenog transformatora
Ako se jednaine i
Izraze preko struja i induktiviteta dobije se:
Mnoenjem lijeve relacije sa N
1
/i
1
a desne sa N
2
/i
2
dobije se
12 11 1
+ =
21 22 2
+ =
Polazei od osnovne sheme
linearnog transformatora za sluaj
saglasnih krajeva moe se prei na
drugu shemu kao na slici desno
gdje je: L
1
= mL
12
L
2
= L
12
/m
Odavde je:
odnosno
Kako je L
12
= L
12
moe se prei na sljedeu shemu
Ovo je prelazak sa linearnog
na savreni transformator. na savreni transformator.
Fluks rasipanja se zatvara
samo kroz induktivnosti L
1
i
L
2
(to su fluksevi
11
i
22
)
jer je L1 induktivnost usled rasipanja
primara a L2 induktivnost usled rasipanja sekundara.
Idealni transformator
Idealan transformator je savreni
transformator u koga je rezultantna
magnetnopobudna sila jednaka nuli.
Za prostoperiodine struje magnetnopobudna sila je jednaka nuli tj.:
Jednaine idealnog transformatora Jednaine idealnog transformatora
Za idealni transformator vrijedi da su L
1
i L
2
beskonani pa naponi ne
ovise o strujama kroz zavojnice.
Isto tako idealni transformator nema mogunost akumuliranja energije
jer vrijedi da je w
m
(t) = 0.
Matrine jednaine se mogu
predstaviti u obliku:
(

=
(

2
2
1
1
/ 1 0
0
i
u
m
m
i
u
Ako se sa S
1
oznai kompleksna snaga koju uzima idealni
transformator, dobije se:
Snage idealnog transformatora
Kao posledica relacija idealnog transformatora, snaga koja ulazi u
idealni transformator jednaka je snazi koju on predaje na izlazu.
iz S
1
= S
2
slijedi da je P
1
= P
2
i Q
1
= Q
2
. Idealni transformator ne troi
aktivnu ni reaktivnu snagu pa je stoga idealan ureaj.
Predstavljanje linearnog preko idealnog transformatora
Svoenje na primarnu stranu
Idealni transformator ima osobinu preslikavanja impedanse
Ako deniramo ulaznu impedansu
sa strane primara
odnosno:
Kako je dobije se:
Ovakvi ureaji koji zavise od impedanse na izlazu
nazivaju se konvertori (konvertuju impedansu u
impedansu, iste vrste ali razliite vrijednosti.
Sluaj kada je ulazna impedansa sa
strane sekundara
vrijede relacije:
Za dati elektrini krug vrijede relacije:
Primjer 13: Data je shema idealnog
transformatora kao na slici.
Poznato je E
1
= 10 V, E
2
= j10 V,
R
1
= R
2
= 20 , m = 0,5.
Odrediti napone i struje na
primaru i sekundaru
Rjeenje: Za idealni transformator
2 1
U m U =
1 2
I m I =
Za dati elektrini krug vrijede relacije:
A j
R m R
E m E
I 2 , 0 4 , 0
2
2
1
2 1
1
=
+

=
2 2 2 2
U I R E =
( )
2 1 2 1 1 2 1 1 1
E I m R m I R U m I R E + + = + =
A j I m I 1 , 0 2 , 0
1 2
= =
4 2
1 1 1 1
j I R E U + = =
V j U
m
U 8 4
1
1 2
+ = =
1 1 1 1
U I R E + =