Tehniae Ko Crtanje I CAD

Graevinski fakultet
Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku

TEHNIKO CRTANJE i CAD

dr. sc. Nikola Klem, dipl. ing. el.
dr.sc. eljko Koki, dipl. ing. arh.
mr. sc. Irena Otkovic, dipl. ing. gra.

Osijek, 2006.

Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
2

Saetak dijela predavanja iz predmeta Tehniko crtanje i AutoCad koji je sastavljen za
potrebe izvoenja nastave po novom nastavnom programu usklaenom sa Bolonjskom
deklaracijom koji se primjenjuje prvi puta u akademskoj godini 2005/06.

SADRAJ :

1. NAPUTCI ZA STUDENTE

2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI

3. TEHNIKO CRTANJE
3.1. UVOD
3.2. OLOVKE
3.3. TEHNIKE OLOVKE
3.4. PERO ZA TU I PERO ZA PISANJE
3.5. RAPIDOGRAFI
3.6. CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI
3.7. CRTAA PLOA
3.8. TROBRIDNO MJERILO
3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE
3.10. FORMATI PAPIRA
3.11. SLAGANJE NACRTA
3.12. MJERILO TEHNIKOG CRTEA
3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI
3.14. VRSTE PROJEKATA
3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA
3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA
3.17. KOTIRANJE NACRTA
3.18. KVALITETA TEHNIKOG CRTEA
3.19. PROSTORNI PRIKAZI
3.20. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA
3.21. GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME
3.22. GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU

4. ZADATCI ZA VJEBE IZ AUTOCAD-a
5. LITERATURA

3

1. NAPUTCI ZA STUDENTE

Uvjeti za potpis
Pravo na potpis stiu studenti koji su redovito prisustvovali predavanjima i vjebama iz
predmeta Tehniko crtanje i Cad. Studenti koji tijekom semestra imaju vie od 30%
izostanaka sa predavanja ili vjebi (5 ili vie izostanaka) nisu ostvarili pravo na potpis iz
navedenog predmeta. Evidencija prisustva vodi se na svim predavanjima i vjebama.

Tijekom vjebi studenti e imati dva kololokvija i dvije kontrolne vjebe. Obveza studenata
je polagati kolokvije i kontrolne vjebe, a ukupna ocjena prizlazi iz uspjeha na ispitu,
kolokvijima i kontrolnim vjebama.

Svi studenti su u obvezi biti na predavanjima i vjebama iz Tehnikog crtanja (pogledati Plan
predavanja i vjebi). Nakon I kolokvija poinju predavanja i vjebe iz AutoCada. Studenti
koji procjenjuju da imaju izvrsno znanje u primjeni AutoCada, mogu uz dogovor sa
nastavnikom i asistentom izostati sa vjebi iz Cad-a, ali su obvezi polagati kolokvije i
kontrolne vjebe. Studenti koji nisu dolazili na vjebe, a nisu bili dovoljno uspjeni u
provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vjebe), nemaju pravo na potpis, gube pravo
izlaska na ispit i morat e sluati predmet Tehniko crtanje i Cad idue kolske godine.

Studenti na vjebe moraju doi pripremljeni i moraju imati materijal potreban za vjebe, koji
e biti dostupan u kopiraonici Graevinskog fakulteta u Drinskoj ulici i na web portalu
Graevinskog fakulteta. Studenti koji dou na vjebe bez potrebnog materijala nee moi
pristupiti vjebama.

Studenti koji su redovito nazoili predavanjima i vjebama i koji su zadovoljili u provjeri
znanja (kolokviji i kontrolne vjebe) ostvarit e pripadajuu ocjenu iz predmeta Tehniko
crtanje i Cad. Oni studenti koji nisu zadovoljni postignutim uspjehom, mogu ocjenu popraviti
izlaskom na ispit.

Studenti su u obvezi imati INDEKS na vjebama, a predoenje INDEKSA je uvjet za
pristupanje kolokvijima, kontrolnim vjebama i ispitu.

Ispit
Pravo izlaska na ispit imaju studenti kojima je potpisom nastavnika potvreno da su ispunili
svoje obveze vezane za navedeni predmet. Ispit traje 90 minuta i odrava se u Raunalnoj
uionici.

Napomene:
1. Studentima koji nemaju svoja raanula na raspolaganju stoje dvije raunalne
uionice u Crkvenoj ulici, u terminima u kojima se u uionicama ne odrava
nastava.
2. Sve obavjesti i dodatne informacije bit e istaknute na Oglasnim ploama.

4

2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI

TEHNIKO CRTANJE I CAD plan rada 2006/2007.
(2,2)
W PREDAVANJA VJEBE
1

Vrste projekata i njihovih nacrta (Idejno
rjeenje, idejni projekt, glavni projekt,
izvoaki projekt, projekt odravanja,
projekt ruenja.

1v

Nacrti u graditeljstvu: arhitektonski,
graevinski, urbanistiki, geodetski,
elektroinstalacije, strojarski, vodovod i
kanalizacija, grijanje.

2

Elementi nacrta, raspored elemenata na
nacrtu, formati papira, razmjera, oznake,
crte, rafure, opisi, peat, savijanje nacrta.
Upoznavanje sa razliitim projektima i
razliitim nacrtima
3

itanje planova itanje planova
I KOLOKVIJ
4

Uvod u raunalnu grafiku
4v=5p

Uvod u AutoCAD (pokretanje programa,
podeavanje AutoCAD-a),
Priprema za crtanje

6

Zadavanje komandi. Zadavanje podataka,
OSNAP. Primjer zadavanja podataka.
Vjeba prema predavanjima 5 (1)
01. 11. se gubi (srijeda) odrzati zajednicke
vjezbe za dvije grupe ako treba drugi dan
7

Crtanje osnovnih grafikih elemenata. Vjeba prema predavanjima 6 i poetak 7
(2/3)
8

Globalni pregled slike
Oznaavanje objekata.
9

Komande za modifikacije
Rad sa hvataljkama
Vjeba prema predavanjima 8 i 9 (4)
10

Komande za umnoavanje objekata.
Sloeni objekti (polilinija i blok)
1. Kontrolna vjeba
11

Text. Kotiranje. rafiranje. Vjeba prema predavanjima 11 (6)
12

Alati. Iscrtavanje na papiru. Razmjena
nacrta meu programima. Zajedniki rad.
2. Kontrolna vjeba
Kompleksni nacrti (7/8)
13

Demonstratura Kompleksni nacrti (8/9)
14

Demonstratura Kompleksni nacrti (9)

15

Demonstratura II KOLOKVIJ

Ocjena je: I kolokvij 30% + 2 kontrolne vjebe 10% + II kolokvij 60%

5
3. TEHNIKO CRTANJE

3.1. UVOD

Tehniki crte predstavlja grafiki prikaz graevine ili nekog drugog predmeta
temeljem kojeg se graevina moe izvoditi odnosno graditi.
Crtei su u povijesti bili sredstvo komuniciranja jo prije pojave pisma.
Danas tehniki crte predstavlja komunikaciju ija pravila su usklaena na
meunarodnoj razini.
Tehniki crte treba biti jasan, pregledan i precizan, kako bi ga razliiti strunjaci
mogli tumaiti odnosno koristiti.
Razumijevanje tehnikog crtea u graditeljstvu podrazumijeva tehniku pismenost
koja je potrebna za sve koji u tom procesu sudjeluju od projektanata do onih koji izvode
graevinu.

3.2. OLOVKE

Obina olovka sastoji se od grafitne mine odnosno jezgre i drvene obloge okruglog ili
esterokutnog presjeka. Glavna znaajka mine je tvrdoa koja ovisi o omjeru grafita i gline u
smjesi od koje se proizvodi.

Slika 1. Poloaj olovke pri crtanju

Tvrdoa se oznauje meunarodnim oznakama :

B (engl. Black: crno) i H (engl. Hard: tvrdo)

Ispred slova slova stavljaju se brojke koje oznauju gradaciju tvrdoe:

4B, 5B, 6B - vrlo mekane olovke

B, 2B, 3B - mekane olovke

HB, H - srednje tvrde olovke

2H, 3H, - tvrde olovke

4H, 5H, 6H - vrlo tvrde olovke

Slika 2. Tvrdoa olovki na papiru

6
3.3. TEHNIKE OLOVKE

Postoje dvije osnovne vrste tehnikih olovaka :
- tehnika olovka s minom na pad promjera najee 2 mm i duljine 130 mm

Slika 3. Tehnika olovka s minom na pad

- patentna tehnika olovka s mehanizmom koji istiskuje uvijek istu debljinu mine.
Debljine mina su 0,3 ; 0,35 ; 0,5 ; 0,7 ; 0,9 ; 1,0. Patent olovke su najpogodnije za
tehniko crtanje jer ostavljaju na papiru crtu stalne irine pa ih ne treba otriti.
Precizno prilijeu uz ravnala, trokute i ablone zahvaljujui tankoj metalnoj
cjevici u kojoj se nalazi vrh mine.

Slika 4. Tehnika tankopotezna olovka s mehanizmom

3.4. PERO ZA PISANJE I PERO ZA TU

Slika 5. Pero za pisanje (redis pero) i pero za tu

Nekada se za tuiranje nacrta koristio puno jednostavniji pribor. Tu se u pera unosio u
vidu nekoliko kapi i to vrlo esto. Novija generacija od ovih pera bila su grafos-pera koja su
se zadrala u uporabi sve do 70-ih godina prolog stoljea zbog svojih vrlo preciznih
mogunosti u crtanju razliitih debljina crta.
7
3.5. RAPIDOGRAFI

Slika 6: - Rapidografi

Rapidografi su cjevasta tu-pera koja se danas koriste za crtanje i pisanje. Izumljeni su
poetkom pedesetih godina prolog stoljea u tvornici Rotring. Rapidografi ostavljaju
jednakomjeran trag tua odreene debljine na podlozi. Glava pera sastoji se od standardizirane
cjevice i pomine iglice odreenih dimenzija, s kanaliima za protok tua. Debljina crte
ovisi o promjeru cjevice kroz koju tu prolazi.

3.6. CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI

CRTAA DASKA

Slika 7. Crtaa daska, t-ravnalo i trokuti

8
Crtaa daska izrauje se od suhog i mekog drveta (topola ili lipa). Rubovi se izrauju
od tvrdog drveta (najee kuhana bukovina). Povrina joj mora biti ravna i glatka, kao i
vanjski rubovi jer po njima klizi T-ravnalo ili rajina.

T-ravnalo slui za povlaenje horizontalnih linija na papiru i za voenje trokuta. Moe
biti plastino, metalno ili drveno s prozirnim plastinim bridom za tuiranje da bi se vidjele
susjedne crte. Vrlo je vaan nepomian i vrst spoj glave i ravnala kako bi se osigurala trajna
paralelnost crta na papiru.

Komplet trokuta sastoji se od dva pravokutna trokuta. Jedan s kutovima od 30
o
i 60
o
a
drugi s dva kuta od 45
o
. Trokuti mogu biti plastini, metalni ili drveni, ali sa takvim
bridovima koji moraju biti prilagoeni crtanju tuem bez podlijevanja. Trokutima povlaimo
vertikalne i kose crte vodei ih po T-ravnalu.

Slika 8. Mogunost crtanja razliitih kutova

3.7. CRTAA PLOA

Proizvode se ploe za crtanje za formate papira A3 i A4..Izraene su od vrste,
nelomljive i elastine plastike koja vrsto prianja na ravnu podlogu. Na paralelno crtae
ravnalo moe se uvrstiti glava koja omoguuje crtanje linija pod razliitim kutovima.

Slika 9. Crtaa ploa i dodatni pribor

9
3.8. TROBRIDNO MJERILO

Upotrebljava se za izradu tehnikih crtea u razliitim mjerilima. Moe biti plastino
ili drveno. Zbog svog karakteristinog presjeka pomou njega moe se odmjeravati 6
razliitih mjerila. U graditeljstvu je najpogodnija kombinacija sljedeih mjerila : 1:20
(1:200) ; 1:25 (1:250) ; 1:50 (1:500) ; 1:75 (1:750) ; 1:100 (1:1000) i 1:125 (1:1250).

Slika 10. Trobridno mjerilo

3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE

Papir za crtanje moe biti razliite debljine odnosno mase 1m
2
izraene u gramima
(g/ m
2
). to je gramatura vea to je papir deblji tj. vri.

VRSTE PAPIRA
Tvrdi crtaci papir ili hammer
- papir slui za crtanje olovkom i tuem
- to je bijel neproziran papir vrlo otporan na brisanje i korigiranje
- proizvodi se u sljedecim debljinama odnosno gramaturama :
100, 150, 200, 250, 300 i 500 g/ m .
2
Paus papir
- proziran crtaci papir pogodan za kopiranje i umnoavanje
- proizvodi se u gramaturama od 40 d0 155 g/m
- vrlo dobro podnosi brisanje i korigiranje,
- ne smije se ni malo navlaiti jer se nabora i mijenja dimenzije.
2
Ozalid papir
- kemijskim putem je pripremljen za kopiranje crtea izradenih
na paus papiru
- umnoava se suhim nacinom pomocu amonijaka
- crvenkaste je ili plavkaste boje sa crvenim ili crnim crtama.
Transparentni papir
- vrsta je prozirnog papira za kopiranje
- osnovni crte kopira se na transparentni papir s paus papira,
a zatim se na svaku kopiju crtaju dopune.
- u projektima zgrada najcece su to razlicite vrste
instalacija na istim tlocrtima.
Papir za skiciranje ili skicn papir
- prozirni tanki i savitljivi papir teine 20-40 g/ m
ajcece se proizvodi u rolama.
2

n
Pisaci papi r
- prizvodi se od sulfitne celuloze, a upotrebljava se za izradu
listovnog papira najbolje kvalitete
- teine je 50-100 g/m , a to je deblji bolje podnosi brisanje.
2

10

3.10. FORMATI PAPIRA

Veliine papira su normirane i odgovaraju DIN normama (Deutsche Industrie Norm)
koje se primjenjuju kao meunarodni standard. Formati se oznauju slovom i brojem. irine i
duljine razliitih formata papira imaju sljedee karakteristike:
- odnos irine i duljine je 1: 2 = 1:1,414 (stranica kvadrata prema njegovoj
dijagonali)
- iz veeg se formata na manji prelazi sustavom raspolavljanja
- omjer povrina susjednih formata je 2:1. Najvei format A0 ima povrinu 1 m
2
, A1
ima povrinu od 0,5 m
2
, itd.

Format A Format A
gotove mjere u mm sirove mjere u mm
A0 841 x 1189 A0 880 x 1230
A1 594 x 841 A1 625 x 880
A2 420 x 594 A2 450 x 625
A3 297 x 420 A3 330 x 450
A4 210 x 297 A4 240 x 330
A5 148 x 210
6 105 x 148
A7 74 x 105
A8 52 x 74

Tablica 1. Formati papira

Vei formati papira reda A kupuju se u sirovim dimenzijama. Na rubovima se esto
piu zabiljeke ili se raspisuje rapidograf.

Formati papira reda B upotrebljavaju se za knjige asopise i broure, a formati reda C i
D upotrebljavaju se za izradu papirne konfekcije (mape, omotnice, fascikli, kuverte i sl.).

3.11. SLAGANJE NACRTA

Savijanje crtea, kako bi se oni uvezali u projekte, precizno je odreeno posebnim
pravilima. Uredno sloeni nacrti omoguuju omoguuju njihovo lae i jednostavnije itanje.
Svi formati nacrta vei od A4 savijaju se i dovode na format A4. Prilikom savijanja stranica
na kojoj je sastavnica mora da bude sa gornje strane savijenog crtea. Na taj nain moe se
jednostavnim listanjem presavijenih crtea znati koji se sadraj nalazi na papiru bez
rastvaranja crtea.

11
420
185
185
210
105 105
2
9
7
25
5
25
S
A
S
T
A
V
N
I
C
A

Slika 11. Slaganje papira formata A3

12
700
185
185
210
4
2
0
25
5
25
185 185
2
9
7
1
2
3
60 60
S
A
S
T
A
V
N
I
C
A

Slika 12. Savijanje veeg formata papira

3.12. MJERILO TEHNIKOG CRTEA

U razliitim vrstama projekata prikazuju se graevine ili predmeti razliitih veliina.
Budui da njihova stvarna veliina uglavnom prevelika za prikazivanje na ogranienom
formatu papira, graevne ili predmeti crtaju se u odreenim mjerilima.
Smanjiti graevinu na crteu u nekom mjerilu znai smanjiti sve njene dimenzije
onoliko puta koliko navedeno mjerilo iznosi. O mjerilu ovisi duljina crta na crteu, a ne
veliina graevine ili predmeta u naravi. Mjerilo predouje odnos veliina na crteu prema
istim tim veliinama u naravi. Bez obzira u kojem mjerilu se crte crta u njega se uvijek unose
stvarne veliine.

13

Mjerilo se na crteu predouje u obliku omjera dvaju brojeva (1:100 , 1:50). Prvi se
broj (djeljenik) odnosi na mjere na crteu, a drugi (djelitelj) se odnosi na stvarne mjere u
naravi. U mjerilu 1:100 znamo da su sve stvarne dimenzije graevine umanjene 100 puta.
Mjerilo 1:100 znai da 1 centimetar na papiru znai 100 centimetara u naravi. Ako neka
stvarna dimenzija graevine iznosi 12 metara na papiru emo je nacrtati kao duinu duljine 12
cm jer je 12 m : 100 = 12 cm. Na kotnim crtama u nacrtima uvijek se upisuju stvarne mjere u
centimetrima.

MJERILO = 1:2
MJERILO = 1:5
MJERILO = 1:10
MJERILO = 1:25
MJERILO = 1:1
MJERILO = 1:50
MJERILO = 1:100

Slika 13. - Mjerila

14

3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI

Primjenom razliitih mjerila u zemljopisnim kartama mogue je prikazati razliite
zemljopisne cjeline (karte kontinenata, drava, regija i sl.).

U Republici Hrvatskoj dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita
organizacija, koritenje i namjena prostora.

Dokumenti prostornog ureenja su:

1. Strategija i Program prostornog ureenja Drave

2. Prostorni planovi:

- Prostorni plan upanije i Grada Zagreba MJ 1:100 000 (MJ 1:25 000)

- Prostorni plan podruja posebnih obiljeja MJ 1:100 000 ili 1:25 000
(nacionalni parkovi, parkovi prirode)

- Prostorni plan ureenja opine grada MJ 1:25 000

- Generalni urbanistiki plan MJ 1:10 000 ili 1:5000

- Urbanistiki plan ureenja MJ 1:5000 ili 1:2000

- Detaljni plan ureenja MJ 1:1000 ili 1:500

3.14. VRSTE PROJEKATA

3.14.1 Projekti niskogradnje

Proces projektiranja hijerahijski je ureen proces. Poveanjem projktne razine (od
studije i idejnog projekta prema glavnom i izvedbenom projektu) smanjuje se irina pristupa,
a poveava se detaljnost analiza. Odluke koje imaju najznaajnije ekonomske, prostorne,
ekoloke i dr. posljedice donose se u ranim projektnim fazama.

Zadatak projektnog tima i donosioca odluka je da svakoj projektnoj fazi pristupaju sa
punom strunom panjom i kompetencijom, potujui metodoloke korake istraivanja
optimalnog rjeenja po velikom i sve veem broju kriterija, od kojih su samo neki striktno
tehniki. Vraanje na raniju projektnu fazu zbog struno neutemeljenih odluka vue za sobom
niz negativnih posljedica kao to su viestruko poveanje trokova projektiranja, produenje
rokova izrade projekta i dr.

3.14.1.1 Izvangradske prometnice

Prikazan je pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja za infrastrukturne objekte
kao to su izvangradske ceste (slika 14). Mjerila koja su dana u algoritmu trebaju se shvatiti
uvjetno. Mjerilo zavisi o veliini objekta i potrebne detaljnosti dokumentacije na odreenoj
projektnoj razini.

15

PROMETNO TEHNI KA STUDIJA
- - razvojni planovi,sintezne karte
ogranienja...
strategije,
MJ= 1:25 000, 1:10 000
Zato?
REZULTAT:
OPTIMALAN KORIDOR
- analiza opravdanosti
IDEJNI PROJEKT
- projektiraju se i analiziraju
varijantna rjeenja
MJ= 1:5 000, 1: 2500, 1: 1000
REZULTAT :
OPTIMALNA TRASA
LOKACIJSKA DOZVOLA
Gdje?
GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT
- detaljna razrada elemenata trase
- optimizacija graevinskih radova
- organizacija graenja
- izvedbeni projekt daje detalje vane za
izvoenje objekta
MJ= 1:1000, 1: 500, 1:250, 1:100
REZULTAT:
FINALNA PROJEKTNA
DOKUMENTACIJA
GRAEVINSKA
DOZVOLA
IZVOENJE
Kako?
PROJEKT IZVEDENOG STANJA
- izmjene u odnosu na glavni i
izvedbeni projekt ukoliko je do izmjena
dolo
- osnovna dokumentacija u periodu
eksploatacije i odravanja
- polazna dokumentacija za planiranje
rekonstrukcije
EKSPLOATACIJA
- u okviru planskih dokumenata analizira se
optimalan koridor
UPORABNA DOZVOLA
Projekt izvedenog stanja postoji
Projekt izvedenog stanja nije potreban

Slika 14. - Pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja izvangraskih cesta

Pratea projketna dokumentacija po svojoj detaljnosti prati razinu osnovne projektne
dokumentacije. Pratei projekti su:
o geoloki projekt (vrste tla i debljina slojeva, hidrogeologija-reimi nadzemnih
i podzemnih voda i dr.),
16
o projekt geodetskog obiljeavanja (geodetske podloge za projektiranje, reperne
toke, GIS i dr.),
o projekt kolnike konstrukcije (tip, debljina, slojevi kolnike konstrukcije,
rezultirajui nagibi, odvodnja i dr.),
o projekti inenjerskih konstrukcija i objekata (propusti, mostovi, vijadukti,
tuneli i dr.)
o projekt tehnikih mjera zatite okolia (od procjene i modeliranja utjecaja do
zatitnih konstrukcija),
o projekti prateih objekata ( benzinske crpke, servisne stanice i dr.),
o prometno-tehnike opreme (vertikalna i horizontalna prometna signalizacija,
rasvjeta i dr.)
o u gradskim uvjetima projekti instalacija i komunalne infrastrukture i drugi
projekti.

Algoritam je u osnovnim koracima analogno primjenjiv i na proces projektiranja
izvangradskih sustava eljeznikog prometa.

3.14.1.2 Gradske prometnice

Zbog postojanja i detaljnosti planskih dokumenata u urbanim uvjetima projektiranje
gradskih prometnica zapoinje na razini Idejnog projekta. U ostalim koracima osnovni
principi razrade projektnih faza analogni su izvangraskim prometnicama i prikazanom
algoritmu na slici 13.

3.14.2 Projekti hidrogradnje

3.14.2.1 Linijski objekti

Za linijske objekte hidrogradnje (vodne graevine za melioraciju, vodoopskrbu i
odvodnju, plovni putevi i dr.) analogno je primjenjiv prikazan algoritam na slici 14.

3.14.2.2 Pojedinani objekti

Za pojedinane objekte hidrogradnje (regulacijske i zatitne vodne graevine, brane,
ureaji za proiavanje otpadnih i pitkih voda, vodocrpilita, luke, pristanita i dr.) vrijede
principi opisani u Poglavlju 14.3 Projekti visokogradnje.

3.14.3 Projekti visokogradnje

Proces definiranja neke graevine na papiru zapoinje arhitektovom zamisli od idejne
skice pa sve do Detaljnog nacrta. Svaki stupanj razrade nacrta odreen je pravilima koja
razlikuju sljedee vrste nacrta i projekata:

1. SITUACIJSKI NACRT MJ 1:500 ILI 1:1000
2. IDEJNI PROJEKT
(Idejno rjeenje i Idejni projekt) MJ 1:200 ILI 1:500
3. GLAVNI PROJEKT MJ 1:100
4. INSTALACIJSKI PROJEKT MJ 1:100
5. IZVEDBENI PROJEKT (palirski) MJ 1:50
6. PLANOVI OPLATE MJ 1:50
7. DETALJNI NACRTI MJ 1:25 1:20 1:10 1:5 1:2 1:1
8. KONSTRUKCIJSKI NACRTI MJERILO PREMA POTREBI

17

3.14.3.1. Situacijski nacrti crtaju se u mjerilu 1:500, a za vee graevine u 1:1000.
Prikazuju poloaj graevine na parceli i njenu okolicu sa svim pripadajuim podacima.

Slika 15. Situacija

3.14.3.2. Idejni projekti crtaju se u mjerilu 1:200 ili 1:500, a za manje zgrade i u
1:100. Sadre idejno rjeenje postavljenog projektnog zadatka. Odreuju funkciju, osnovnu
nosivu konstrukciju i oblik graevine. Slue za ishoenje Lokacijske dozvole, odnosno
dobivanje suglasnosti za izradu Glavnog projekta. Slue i za utvrivanje priblinog
predrauna graevine.

Slika 16. Idejni projekt

3.14.3.3. Glavni projekti crtaju se u mjerilu 1:100, a iznimno za velike graevine u 1:200.
Izrauju se po usvojenom Idejnom projektu. Utvruju koncepciju, funkciju i konstrukciju
zgrade te njezin oblik. Slue za opis radova, predraun trokova, statiki proraun, kao
18
podloga za Izvedbeni projekt i razradu instalacija. Glavni projekt slui za ishoenje
Graevinske dozvole.

Slika 17. Glavni projekt

3.14.3.4. Instalacijski projekti crtaju se u mjerilu 1:100 i to za svaku vrstu instalacija
u graevini posebno (vodovod, odvodnja, grijanje, plin, klimatizacija, elektrine, telefonske,
protupoarne, sigurnosne, gromobranske, raunalne instalacije, instalacije ozvuenja itd.).

3.14.3.5. Izvedbeni projekti (palirski) crtaju se u mjerilu 1:50, a izrauju se
temeljem Glavnog projekta. Slue za izvoenje graevinskih radova na gradilitu i njihovog
usklaivanja sa zavrnim obrtnikim radovima.

Slika 18. Izvedbeni projekt
19

3.14.3.6. Planovi oplate crtaju se u mjerilu 1:50, a definiraju sve potrebne detalje za
izvedbu armirano-betonskih elemenata i njihovih oplata iznad odreene etae.

Slika 19. Plan oplate

3.14.3.7. Detaljni nacrti crtaju kao daljnja razrada izvedbenih nacrta. Mjerilo je
prilagoeno vrsti i veliini elemenata koje prikazuju.

Slika 20. Detalj prozora

3.14.3.8. Konstrukcijski nacrti su radioniki nacrti elinih i drvenih konstrukcija i
planovi savijanja armature. Crtaju se u mjerilu prema potrebi, a slue za izvedbu konstrukcija
i instalacija.

20

3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA

Razliite vrste projekata graevina uvijek sadre tlocrte (tlorise), presjeke i proelja
(poglede).

Tlocrt (tloris) prikazuje projekciju presjeka horizontalne ravnine za pojedine katove
graevine. Poloaj zamiljene horizontalne linije presjeka postavlja se u pravilu na 1 metar
visine od poda pojedine etae. Svi presjeeni konstruktivni dijelovi crtaju se punim debelim
crtama, a svi nepresjeeni vidljivi dijelovi, tankim punim crtama

Slika 21. Tlocrt I kata

Presjek prikazuje projekciju presjeka vertikalne ravnine kroz karakteristina mjesta
graevine, a obvezno kroz stubite i ulaz u zgradu.
Broj presjeka ovisi o vrsti graevine, a crta ih se onoliki broj koliko ih je potrebno za
jasno itanje projekta.
Mjesto presjeka oznauje se u tlocrtu debelom crtom crta-toka. Ako je presjek
postavljen u pravcu oznauje se samo poetak i kraj ravnine presjeka, a ako je linija presjeka
lomljena onda se u tlocrtu oznauje i mjesto loma.
Presjeci se crtaju, kao i tlocrti, da se svi presjeeni konstruktivni dijelovi crtaju punim
debelim crtama, Svi nepresjeeni vidljivi dijelovi crtaju se tankim punim crtama, a zaklonjeni
i nevidljivi dijelovi, potrebni za tono itanje nacrta, crtaju se tankim crtkanim crtama.

S
U
S
J
E
D
0,0
- 48
-16,7
-267
300
935
600

Slika 22. Presjek kroz kuu vertikalnom ravninim

21

Proelja (pogledi) prikazuju vertikalnu ravninu projekcije koja lei paralelno sa jednom
stranicom tlocrta graevine. Crtaju se uvijek 4 proelja koja se u pravilu poklapaju s 4 strane
svijeta (sjever, jug, zapad i istok).

Slika 23. Proelje

3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA

Preglednost i jasnoa tehnikog crtea postie se razliitim vrstama i debljinama
(irinama) crta. Odabir debljina pojedinih crta ovisi o veliini formata papira i o mjerilu
crtea. U sljedeoj tablici navedene su debljine (irine) crta u razliitim mjerilima tehnikog
crtea.

Mjerilo
Vrste crta Primjena
1:1 1:10 1:50 1:100 1:200
iroka puna

konture presjeenih dijelova
zgrade i terena
1,4 1,0 0,7 0,5 0,35
srednje iroka
puna

vidljivi bridovi zgrade, konture
manjih ili uskih presjeenih
dijelova zgrade, pogledi
0,7 0,5 0,35 0,25 0,18
uska puna

rasteri, kotne crte, rafiranja,
sanitarna oprema i namjetaj,
hodne linije na stubitima
0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
srednje iroka
isprekidana

nevidljivi bridovi zgrade, otvori
u stropu, sredinjice krovnih
roenica i drvenih greda
0,7 0,5 0,35 0,25 0,18
uska isprekidana

sporedni nevidljivi bridovi,
prekidi i prikazivanja
0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
iroka toka-crta

obiljeavanje ravnina presjeka,
regulacijska i graevinska linija
1,4 1,0 0,7 0,5 0,35
uska toka-crta

sredinjice, simetrale 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
22
Mjerilo
Vrste crta Primjena
1:1 1:10 1:50 1:100 1:200
slobodnom
rukom

oznaka drva u presjeku, slojnice
terena, kamen
0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
tokasta

dijelovi zgrade koji se rue,
sporedne crte
0,5 0,35 0,25 0,18 0,18

Tablica 2. Debljina crta u nacrtima

3.17. KOTIRANJE NACRTA

Kotiranje nacrta neophodan je dio svakog tehnikog crtea, a predstavlja unoenje
stvarnih mjera u nacrte. Sve mjere koje se unose u graevinskim nacrtima daju se u
centimetrima. Povrine prostorija u tlocrtima daju se u m
2
.
Kotne crte moraju biti paralelne, a pomone kotne crte okomito na dio koji se kotira.
Kotne crte i pomone kotne crte su tanke pune neprekinute crte.
Kotni brojevi upisuju se u sredini iznad kotne crte.
Ogranienja kotnih crta, odnosno presjek kotne crte sa pomonom kotnom crtom moe
se crtati na sljedea tri naina:

Slika 24. Glavne i pomone kotne crte

Kotne crte u pravilu se postavljaju sa svih strana tlocrta. Kod viestrukog kotiranja uz nacrt
bliim se kotnim crtama kotiraju manji dijelovi, a krajnjim kotnim crtama cjelokupna veliina
objekta. Meusobna udaljenost kotnih crta i njihova udaljenost od crtea ovise o mjerilu
crtea i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da
idu kroz cijelu graevinu.

23
30 30 30
3
0
1
3
0
90 450
630
3
0
3
0
1
3
0
3
5
0

Slika 25. Nain kotiranja tlocrta

Visinske kote u tlocrtu oznauju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta,
proziran lijevo iznad crte, a crni desno ispod crte. Iznad crte upisuje se kota gotovog poda, a
ispod nje kotni broj visine gornje povrine nosive stropne konstrukcije. Sve visinske kote u
tlocrtu i presjeku daju se u odnosu na visinsku kotu +/- 0,0 koja je visina gotovog poda
stubinog prostora prizemlja u svakoj zgradi.
Visinske kote u presjeku oznauju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta
lijevo ispod crte. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine
gornje povrine nosive stropne konstrukcije.
Visinske kote podgleda i donjih dijelova konstrukcije u presjeku oznauju se
horizontalnom crtom i crnim pravokutnim trokutom, kojem vrh dodiruje ravninu podgleda.

300
300
292
292
276
TLOCRT PRESJEK

Slika 26. Visinske kote u tlocrtu i presjeku

3.18. KVALITETA TEHNIKOG CRTEA

Kvaliteta tehnikog crtea najvie se primjeuje u spojevima i krianjima pojedinih
crta. Spajanju zakrivljenih i ravnih crta treba posvetiti posebnu pozornost. Spoj trba izvesti
tako da se ne primijeti irina osnovne crte. Na sljedeem crteu (slika 27.) vidi se ispravan i
neispravan nain crtanja na istim primjerima.
24

Slika 27. Kvaliteta tehnikog crtea

3.19. PROSTORNI PRIKAZI

Prikazi graevina u ortogonalnim projekcijama (tlocrtima, presjecima i pogledima)
esto ne omoguuju dovoljno jasno objanjenje graevine, pogotovo za one koji ne znaju
itati tehnike crtee. Zbog toga se preporua izrada i prostornih prikaza graevina koji su
gotovo neophodni u Idejnim projektima.
Aksonometrija, izometrija, perspektivni prikaz kao i maketa bitno e olakati vizualizaciju
trodimenzionalnog objekta odnosno budue graevine.
Iz prostornog prikaza vidljive su sve tri glavne dimenzije graevine predoene na
dvodimenzionalnoj ravnini plohe papira.

Aksonometrija je prostorni prikaz koji je vrlo pogodan za prostorno predstavljanje
neke graevine. Za razliku od perspektivnih prikaza aksonometrija omoguuje mjerenje,
kotiranje veliine graevine. Karakteristika aksonometrije je da se najee ravnina tlocrta
crta u pravoj veliini sa okomitim kutovima izmeu duine i irine objekta, a da se visina
dodaje pod odreenim kutom (najee 45
0
).
Kod aksonomerijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju takvima i na
crteu.
25

Slika 28. Aksonometrija sloenog geometrijskog tijela

Izometrija je nain prostornog prikaza u kojem kutovi izmeu duljine, irine i visine
objekta iznose 120
0
. Kod izometrijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju
takvima i na crteu.

Slika 29. Izometrija sloenog geometrijskog tijela

Perspektivni prikazi daju najvjerniju, gotovo fotografsku, sliku nekog objekta ili
predmeta. Kod perspektivnih se crtea paralene crte, koje se udaljavaju od promatraeva oka,
crtaju tako da se sastaju ili spajaju u toki nedogleda na liniji horizonta.

Slika 30. Perspektiva sloenog geometrijskog tijela

26

Slika 31. Aksonometrija Slika 32. Perspektiva

Slika 33. - Izometrija

27
3.20. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA

28

29
3.21. GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME

30

31

32

33

3.22. GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU

34

4. ZADATCI ZA VJEBE IZ AUTOCAD-a
Vjebe 1
1. Pokrenuti program AutoCAD. (Ako se prilikom pokretanja programa nije pojavio prozor
za dijalog Startup ukljuiti njegovo prikazivanje i izai iz programa pa ponovo pokrenuti
program).
2. Pritisnuti dugme Open a Drawing i pogledati da li ima imena datoteka u okviru.
3. Pritisnuti dugme Start from Scrtach. Ukljuiti kao podrazumjevane jedinice mjera stope i
ine i pogledati objanjenje u okviru Tip. Isto uraditi i za metarske jedinice.
4. Pritisnuti dugme Use a Template. U popisu predloaka nai Acad.dwt i Acadiso.dwt.
Oznaiti prvo jedan i pogledati opis predloka, a zatim i drugi. Uoiti u emu je razlika
izmeu ova dva predloka.
5. Pritisnuti dugme Use a Wizard. Odabrati prvo Quick Setup, a zatim Advanced Setup i u
opisu uoiti koja je razlika izmeu njih. Odabrati Advanced Setup i pritisnuti dugme OK.
6. U prvom koraku (Units) odabrati kruni prekida Decimal i na slici uoiti kotu i prikaz
broja. Iz padajue liste Precision odabrati prikaz broja sa dva decimalna mjesta i pogledati
sliku. Odabrati kruni prekida Scientific i pogledati nain prikaza broja u koti. Iz
padajue liste Precision odabrati prikaz broja sa etiri decimalna mjesta i pogledati sliku.
Odabrati redom kao jedinice mjere Engineering, Architectural i Fractional i pogledati
prikaz broja u koti i brojeva u polju Precision i njegovoj padajuoj listi. Postaviti kao
jedinice mjere Decimal sa etiri decimalna mjesta i pritisnuti dugme Next.
7. U drugom koraku Angle za svaki od pet krunih prekidaa kojima se bira jedinica mjere
kuta, izabrati jedinicu mjere, uoiti prikaz na slici i otvoriti listu u polju Precision i
pogledati nain prikaza broja sa razliitim preciznostima. Postaviti kao jedinice mjere
Decimal Degrees sa etiri decimalna mjesta i pritisnuti dugme Next.
8. U treem koraku Angle Measure postaviti smjer pravca od koga se mjeri kut redom, u
pravcu istoka (East), sjevera (North), zapada (West) i juga (South), i uoiti nulti poloaj
kuta u prikazu na slici. Postaviti nulti poloaj kuta u smjeru zapada (West) i pritisnuti
dugme Next.
9. U etvrtom koraku Angle Direction prvo uoiti da se dugmetom Back uvek vraa na
prethodni korak tako to e se prvo pritisnuti to dugme, a zatim ponovo dugme Next da bi
se vratilo na korak Angle Direction. Postaviti prvo kao smjer mjerenja kuta smjer kazaljke
na satu (Clockwise) i pogledati prikaz na slici. Zatim postaviti kao smjer mjerenja kuta
smjer suprotan smjeru kazaljke na satu (Counter-Clockwise) i pogledati prikaz na slici.
Pritisnuti dugme Next.
10. U petom koraku Area postavlja se veliina crtea u prirodnim jedinicama. Pogledati tekst i
objanjenje uz sliku. Ako nisu ve postavljene, postaviti kao dimenzije crtea po irini
(Width) 420 i po duini visini (Length) 297. Pritiskom na dugme Finisch zavriti rad sa
arobnjakom.
11. Prouiti izgled prozora AutoCAD-a. Pronai standarnu alatnu traku, traku osobina
objekata, traku sa alatima za crtanje i modifikaciju. Pogledati sadraj svih menija. U
standardnoj alatnoj traci nai alate zajednike za Windows programe (New, Open, Save,
Plot, Plot Preview, Cut, Copy, Paste, Undo, Redo). Uoiti alate u alatnoj traci za crtanje i
meniju Draw i alatnoj traci za modifikaciju i meniju Modify. Uoiti sliku koordinatnog
poetka i oblik pokazivaa. Pomaknuti pokaziva i pratiti promjenu koordinata u statusnoj
traci. Iskljuiti i ukljuiti prikaz promjene koordinata u statusnoj traci. Pronai u statusnoj
traci dugmad za promjenu reima rada u AutoCAD-u. Pronai komandni prozor i
komandnu liniju. Pomaknuti pokaziva van povrine za crtanje i vidjeti njegov izgled.

35

12. Pritiskom na tipku F2 prijei iz grafikog u tekstualni prozor i obrnuto. Prikazati
tekstualni prozor zadavanjem komande iz menija. Prijei u grafiki prozor klikom izvan
tekstualnog prozora i uoiti to se dogodilo. Prijei u tekstualni prozor i zatvoriti ga
klikom na dugme za zatvaranje. Uoiti razliku izmeu razliitih naina prijelaza iz jednog
prozora u drugi.
13. Izvui liniju sa alatima za crtanje u radnu povrinu i uoiti promjenu. Postaviti traku sa
alatima za modifikaciju u gornji dio prozora ispod trake osobina. Postaviti na ekran traku
sa alatima Object Snap i postaviti je sa desne strane prozora. Postaviti traku sa alatkama
za modifikaciju sa lijeve strane prozora pored trake sa alatkama za crtanje. Ukljuiti
prekida za prikazivanje poveanih dugmadi sa alatima (Large buttons) i uoiti promjenu.
Iskljuiti ovaj prekida.
14. Postaviti vrijeme automatskog snimanja na 10 minuta. Postaviti nain snimanja kao crte
AutoCAD-a 2004 (dwg). Iskljuiti pravljenje backup kopija pri snimanju.
15. Pronai gdje se postavljaju skrol trake na grafiki ekran i ako nisu postavljene postaviti ih.
Poveati veliinu pokazivaa na ekranu na 10% i vidjeti to se dogodilo. Vratiti veliinu
pokazivaa na 5%.
16. Poveati broj redova komandnog prozora na 5. Pogledati to se dogodilo, a zatim ga
vratiti na 3 (dvije prethodne komande i komandna linija).
17. Podesiti grafiki ekran tako da: pozadina prostora za crtanje bude uta, pokaziva na
ekranu plav, pozadina komandnog prozora cijan, tekst u komandnom prozoru crven, a
font u komandnom prozoru bude Courier, bold veiine 12pt. Izai iz prozora za dijalog i
pogledati ekran. Vratiti sve na standardne postavke. Pogledati ekran. Postaviti pozadinu
povrine za crtanje da bude bijela.
18. Iskljuiti prikaz koordinatnog poetka na ekranu. Ponovo ga ukljuiti.
19. Koristei trake za pomicanje dovesti oznaku koordinatnog sustava na sredinu ekrana.
Postaviti oznaku tako da ne pokazuje ishodite koordinatnog sustava, nego da bude u
donjem desnom kutu. Ukljuiti ponovo da oznaka pokazuje ishodite koordinatnog
sustava.
20. Kreirati novi korisniki profil sa slijedeim postavkama: pozadina za crtanje bijela,
komandni prozor sa tri linije, veliina pokazivaa 5%, automatsko uvanje na 10 minuta.
Ime profila odrediti proizvoljno. Sve postavke navesti u opisu profila.
21. Podesiti da desni taster mia prilikom brzog klika ima isti efekt kao pritisak na tipku Enter
na tipkovnici, a da se duim pritiskom otvara pomoni meni.

36
Vjebe 2

Zadatak 1:

1. Pokrenuti AutoCAD. Ako se pojavio Startup dijalog odabrati poetak od praznog crtea.
Otvoriti prozor za postavljanje jedinica mjere. U desnom dijelu prozora (okvir Length)
pogledati padajuu listu okvira Type i odabrati u njoj nain prikaza Scientific. U polju
Precision odabrati prikazivanje sa dvije decimale. U polju Drag and drop scale odabrati
milimetre. U polju Angle odabrati prikaz u radijanima sa etiri decimale. Smjer rauna-
nja kuta neka bude suprotan od smjera kazaljke na satu. Bazni kut podesiti u smjeru
istoka.
2. Postaviti granice crtea za veliinu papira A4 sa faktorom razmjere 50.
3. Postaviti gustou mree na 15 jedinica po obje ose. Ukljuiti pokazivanje mree.
4. Provjeriti da li je ukljueno kretanje pokazivaa u koracima. Ako jeste iskljuiti ga i
pratiti promjenu koordinata u statusnoj liniji pri pomicanju pokazivaa. Postaviti kretanje
pokazivaa u koracima od 30 jedinica po X osi i 15 po Y osi. Ukljuiti kretanje
pokazivaa u pravokutnim koracima i postaviti pokaziva na toku 30,30. Pomicati
pokaziva prvo vodoravno, zatim vertikalno pa koso i pratiti nain promjene koordinata
u statusnoj liniji.
5. Postaviti kretanje pokazivaa u polarnim koracima sa udaljenou 30. Inkrement kuta
postaviti na 30. Postaviti dodatne kutove od 45 i 79 stepeni. Otkucati u komandoj liniji
naredbu line i pritisnuti tipku Enter. Unijeti proizvoljno prvu toku crte u blizini
koordinatnog poetka. Postaviti pokaziva da druga toka bude paralelna sa X osom i
zadrati ga da se pojavi polarni vektor. Kada se pojavi polarni vektor lagano pomicati
pokaziva nagore i pratiti koji e se kutovi pokazati. Za jednu vrijednost kuta pomicati
pokaziva du polarnog vektora i pratiti koje e se udaljenosti pojaviti. Pritisnuti tipku
Escape na tipkovnici da bi se prekinulo izvrenje komande.
6. Formirati slijedee slojeve:
za crtanje tlocrta, naziv tlocrt, boja linije bijela, tip linije neprekidna, debljina
linije standardna,
za zidove, naziv zidovi, boja linije bijela, tip linije neprekidna, debljina linije
standardna,
za prozore i vrata, naziv prozori i vrata, boja linije crvena, tip linije
neprekidna, debljina linije 0.15mm,
za pomone linije, naziv pomocne, boja linije bijela, tip linije isprekidana,
debljina linije 0.15mm,
za rafuru, naziv srafura, boja linije plava, tip linije neprekidna, debljina
linije 0.15mm,
za tekst, naziv tekst, boja linije bijela, tip linije neprekidna, debljina linije
0.15mm,
za kote, naziv kote, boja linije bijela, tip linije neprekidna, debljina linije
0.15mm.
7. U traci osobina, pogledati raspoloive slojeve. Slojeve za tekst i kote zakljuati i
iskljuiti. Pogledati raspoloive boje, tipove i debljine crta.
8. Postaviti standardnu debljinu linije na 0.3mm i prikazivanje debljine crta crtea na
ekranu. Posmatrati promenu debljine linije u prozoru za dijalog pomicanjem klizaa za
podeavanje skale.
9. Postaviti sloj za crtanje tlocrta kao tekui.
10. Iskljuiti tampanje za sloj za rafuru. Obrisati sloj za pomone linije.

37

Zadatak 2:

Nacrtati konturu prikazanu na slici 2.1 naredbom LINE.

Priprema:
o zadati jedinice za duinu Decimal (preciznost-4 decimale);
o postaviti upisivanje kuta u stupnjevima, minutama i sekundama (preciznost-dva
mjesta);
o zadati inkrement kuta 30 i dodati jo 45;
o zadati korak pokazivaa 10 i gustou mree na ekranu 10.

Komandom LINE nacrtati konturu:
o prvu toku zadati miem sa koordinatama 30,30;
o drugu toku zadati sa tastature apsolitnih koordinata 30, 104.89;
o trea toka je ortogonalna na drugu na udaljenosti 90;
o etvrta toka je u relativnim polarnim koordinatama udaljenosti 60 i kuta 45;
o peta toka je u apsolutnim polarnim koordinatama udaljenosti 250 i kuta
2030'30'';
o esta toka je relativno udaljena od pete 20,-50;
o zatvoriti kontoru.

Slika 2.1
Zadatak za vjebu 2

Crte sauvati pod nazivom zadatak601.

38
Vjebe 3
Za sve zadatke postaviti snap i grid na 10 jedinica po X i Y osi i granice crtea na 420x297.
Podesiti standardnu debljinu linije za sloj 0 na 0.25 mm i prikazivanje debljine linija na
ekranu.
1. Zadatak
Koritenjem komande line nacrtati pravokutnik 60x40 sa donjim lijevim kutom u toki 10,10.
Koristiti pokazivanje na ekranu (u modu snap), mod ortho i opciju c. Prilikom crtanja druge
linije napraviti greku pa crtanje te linije ponititi sa undo. Pored pravokutnika nacrtati
konturu prikazanu na slici 3.1 lijevo (bez kotiranja) sa poetkom u toki 100,10. Pored ove
konture nacrtati konturu prikazanu na slici 3.1 desno. (Uputstvo: poetna toka konture je
230,100. Ukljuiti u kartici Snap and Grid prekida Polar Snap, a Polar distance postaviti na
30. U kartici Polar Tracking postaviti inkrement na 30 i dodatne kutove na 45 i 135. Ukljuiti
opcije SNAP i POLAR). Crte sauvati pod nazivom zadatak602.

Slika 3.1. Zadatak za vjebu 3
2. Zadatak
Nacrtati konturu prikazanu na slici 3.2 (bez kotiranja). Crte sauvati pod nazivom
zadatak603.

3. Zadatak
Nacrtati pravokutnik 60x40 sa donjim lijevim kutom u toki 10,10 i debljinom linije 0.30mm.
Pored njega nacrtati pravokutnik 60x40 sa donjim lijevim kutom u toki 100,10 i zasjeenim
kutovima, sa prvom udaljenosti zasjecanja 20 i drugom 30. Uoiti zasjecanja na nacrtanom
pravokutniku. Nacrtati pravokutnik 60x40 sa zaobljenim kutovima sa polumjerom 5.5. Uoiti
prompt dobijen na zadavanje komande. Crte sauvati pod nazivom zadatak604.

39
4. Zadatak
Nacrtati krunicu sa centrom 50,50 i polumjerom 30. Nacrtati pravokutnik 80x50 sa donjim
lijevim kutom u toki 90,40. Iz kutova desnog ruba pravokutnika nacrtati krunice sa
polumjerom jednakim sredini stranice, a zatim nacrtati krunicu koja prolazi kroz presjeke
krunica i gornje i donje stranice pravokutnika i dodiruje sredinu desne stranice 3P (slika
3.3 lijevo). Zatim nacrtati pravokutnik 80x50 sa donjim lijevim kutom u toki 240,40.
Nacrtati krunicu koja prolazi kroz krajnje toke lijeve stranice pravokutnika, a sredite joj je
na ovoj stranici (2P). Nacrtati krunicu kojoj su tangente gornja, donja i desna stranica
pravokutnika (Draw/Circle/Tan, Tan, Tan) slika 3.3. u sredini. Nacrtati prvo liniju koja
prolazi kroz toke 330,110 i 360,10, a zatim liniju kroz toke 340,20 i 400,120. Nacrtati
krunicu kojoj su ove dvije linije tangente, a polumjer 25 TTR (slika 3.3 desno). Crte
sauvati pod nazivom zadatak605.

5. Zadatak
Nacrtati crte sa slike 3.4. lijevo, komandama centar, radijus i centar, dijametar. Polumjer
krunice je 36.0555, toka sredita krunice je proizvoljna. Nacrtati krunicu zadavanjem
dvije toke i zadavanjem tri toke. Nacrtati pravokutnik i liniju kao na slici 3.4-desno.
Nacrtati krunicu koja je zadana sa dvije tangente (stranica pravokutnika i nacrtana linija).
Crte sauvati pod nazivom zadatak606.

6. Zadatak
Nacrtati krunicu polumjera 80 sa sreditem u 100,100. U nacrtanu krunicu upisati pravilan
peterokut, a opisati pravilan esterokut (slika 3.5 lijevo). Zatim u peterokut upisati novu
krunicu. Nacrtati pravokutnik 90x70 sa donjim lijevim kutom u toki 210,50. Uz desnu
stranicu nacratnog pravokutnika nacrtati pravilan peterokut ija se stranica poklapa sa
stranicom pravokutnika (slika 3.5 desno). Crte sauvati pod nazivom zadatak607.

40
7. Zadatak
Postaviti za stil toke krunicu sa kriiem (drugi red sredina). Oznaiti toku 100,100.
Nacrtati pravilan peterokut sa centrom u 100,100 i polumjerom 80. Iznad lijeve gornje strane
peterokuta nacrtati kruni luk sa centrom u centru peterokuta. Iznad gornje desne strane
nacrtati kruni luk kod koga je pravac tangente u poetnoj toki jednak pravcu duine lijeve
gornje strane (Start, End, Direction). Nacrtati slike vrata prema slici 3.6. Debljina zida
(udaljenost izmeu linija) je 10, a duina vrata 60. Crte sauvati pod nazivom zadatak608.

8. Zadatak
Nacrtati elipsu koja ima jednu toku glavne osi 40,60, drugu 100,60 i jednu krajnju toku
druge osi 90. Nacrtati elipsu koja ima centar 230,60, glavnu poluos 60 i sporednu 30. Nacrtati
pravokutnik sa poetnim kutom u toki 310,90 i krajnjim u 420,30 i u njega upisati elipsu.
Nacrtati elipsu sa poetnom tokom glavne osi u toki 40,150, duinom glavne osi 90 i
rotacijom oko glavne osi 45 stupnjeva. Nacrtati elipsu sa poetnom tokom glavne osi u toki
160,150, duinom glavne osi 90 i rotacijom oko glavne osi 30 stupnjeva. Nacrtati elipsu sa
poetnom tokom glavne osi u toki 280,150, duinom glavne osi 90 i rotacijom oko glavne
osi 60 stupnjeva. Uporediti tri elipse nacrtane rotacijom i razmisliti zato tako izgledaju. Crte
sauvati pod nazivom zadatak609.
9. Zadatak
Nacrtati dio luka elipse, ako je poetni kut 0 i zavrni 90. Nacrtati dio luka, ako je poetni kut
0 i unutranji kut 90. Uoiti to je nacrtano. Nacrtati dio luka elipse, ako je poetni kut 180 i
zavrni 270. Nacrtati dio luka, ako je poetni kut 180 i unutranji kut 90. Uoiti to je
nacrtano. Crte sauvati pod nazivom zadatak610.
10. Zadatak
Oznaiti toku 80,80. Nacrtati prsten sa sreditem u toki 80,80, unutranjim promjerom 60 i
vanjskim 80. Iskljuiti popunu, vidjeti to se dogodilo i ponovo je ukljuiti. Nacrtati simbol
olimpijskih igara pet olimpijskih krugova. Nacrtati simbol automobila marke Audi. Oznaiti
sredita svih prstenova. Zamjeniti simbol oznake toke drugim i vidjeti ta se dogodilo.
Nacrtati prsten sa unutranjim promjerom nula i vidjeti to se dogodilo. Crte sauvati pod
nazivom zadatak611.

41
Vjebe 4
1. Zadatak
Postaviti granice crtea na 350x200 jedinica. Oznaiti toke A(100,80) i E(10,130) simbo-
lom

relativne veliine 5%. Nacrtati pravokutnik 110x50 jedinica. Nacrtati istostranian
trokut s vrhom u toki E, ija je donja stranica paralelna X osi i duine 50 jedinica. Crte
(slika 4.1.-lijevo) sauvati pod nazivom zadatak 1201.
2. Zadatak
Otvoriti zadatak1201. Trokut pomaknuti tako da toka E trokuta doe u toku C
pravokutnika. Rotirati trokut oko toke C dok mu se stranica ne poklopi sa stranicom
pravokutnika BC. Povui liniju iz toke E do polovine stranice AD i zatim u nastavku do
toke na udaljenosti 190 jedinica od polovine stranice AD. Rotirati cijeli nacrtani objekt
(pravokutnik i trokut) oko toke na polovini stranice AD tako da vrh trokuta bude na
nacrtanoj crti (slika 4.1.-desno). Crte (slika 4.1.-desno) sauvati pod nazivom zadatak1202.

Slika 4.1.
3. Zadatak
Otvoriti zadatak1201. Trokut premjestiti tako da toka E trokuta doe u toku D pravo-
kutnika. Skalirati trokut tako da mu se donja stranica izjednai sa stranicom CD pravokutnika.
Povui liniju iz gornjeg vrha trokuta do polovine stranice CD. Trokut smanjiti povlaenjem
gornjeg vrha do polovine ove linije. Crte sauvati pod nazivom zadatak1203.
4. Zadatak
Nacrtati krunicu, pravokutnik i nekoliko linija kao na slici 4.2. Zadatak snimiti pod nazivom
zadatak1204.

Slika 4.2.
Zadati naredbu za produenje linija. Kao granine objekte izabrati krunicu i pravokutnik.
Kao objekte koji se produuju birati jednu po jednu liniju. Kod linija usmjerenih i prema
krunici i prema pravokutniku oznaiti prvo kraj blii krunici pa zatim kraj blii
pravokutniku i pratiti to se dogodilo.
5. Zadatak
Nacrtati crte kao na slici 4.3. lijevo. Koristei naredbu za isjecanje, napraviti crte kao na
slici 4.3. desno. Zadatak snimiti pod nazivom zadatak1205.

Slika 4.3.
42
6. Zadatak
Nacrtati toku (30,100). Iz ove toke povui crtu paralelnu X osi duine 60 jedinica, a u
nastavku crtu okomitu na nju duine 60 jedinica. Koristei naredbu za kopiranje u odreenom
rasporedu (array) rasporediti nacrtane linije u dva reda i tri kolone s udaljenosti elemenata 80
jedinica vodoravno i okomito (kao na slici 4.4 lijevo). Primjenom naredbe chamfer napraviti
zasjeene kutove, tako da je prva udaljenost zasjecanja 30, a druga 20 s opcijom odsjecanja. U
prvom redu na drugom objektu oznaiti prvo vodoravnu pa okomitu crtu. Na treem objektu
oznaiti prvo okomitu pa vodoravnu crtu, na etvrtom objektu primijeniti opciju bez
odsjecanja. Naredbom fillet na drugom objektu u donjem redu uzeti polumjer 10 s
odsjecanjem, na treem polumjer 20 s oosjecanjem i na etvrtom polumjer 25 bez odsjecanja.
Uoiti da su pri ponovljenim zadavanjima naredbe chamfer i trim ponuene one vrijednosti
udaljenosti, odnosno polumjera koje su bile zadane u prethodnom izvrenju naredbe. Rezultati
primjene ovih naredbi su prikazani na slici 4.4 desno. Zadatak snimiti pod nazivom
zadatak1206.

Slika 4.4.
7. Zadatak
Nacrtati pravokutnik 80x60 jedinica i pored njega dvije krunice promjera 60 jedinica. Na
pravokutniku napraviti s gornje strane prekid od polovice stranice do desnog vrha. Na jednoj
krunici napraviti prekid tako da se isjee desna gornja etvrtina krunice, a na drugoj prekid
da ostane desna gornja etvrtina krunice (slika 4.5).

Slika 4.5.
8. Zadatak
Iz toke (20,20) nacrtati pravac y = x. Nacrtati pravokutnik 80x60 jedinica s donjim lijevim
vrhom u toki (10,120), u njemu krunicu, a u krunici upisani trokut. Preslikati grupu
nacrtanih objekata (kvadrat s krunicom i trokutom) oko nacrtanog pravca s opcijom
zadravanja izvornog objekta (slika 4.6).Zadatak snimiti pod nazivom zadatak1301.

Slika 4.6.
43
9. Zadatak
Nacrtati pravokutnik 80x60 jedinica s donjim lijevim vrhom u toki (10, 120). S gornje
stranice pravokutnika izrezati dio duine 20 udaljen 10 jedinica od desnog gornjeg vrha.
Napraviti slian paralelni objekt na udaljenosti 10 jedinica od izvornog.
Nacrtati krunicu s centrom u toki (170,50) i polumjerom 20. Nacrtati jo dvije koncentrine
krunice iji je polumjer za po 10 jedinica vei od prethodne.
Nacrtati istostranian trokut s vrhovima u tokama (260,30) i (310,30). Nacrtati oko ovog
trokuta jo dva trokuta od kojih je svaki na udaljenosti 10 izvan prethodnog.

Slika 4.7.
10. Zadatak
Nacrtati pravokutnik dimenzija 20x40 jedinica s desnim donjim vrhom u toki (10,140).
Pored pravokutnika nacrtati dvije krunice polumjera 5 s centrima u (40,150) i (40,170).
Kopirati nacrtane objekte tako da desni donji kut pravokutnika doe u toku (10,20) i smanjiti
ih na polovicu prvobitne veliine. Rasporediti nacrtane objekte u 4 reda i 6 stupaca tako da po
dva reda budu bez razmaka izmeu redova, a izmeu dvostrukih redova razmak 10 jedinica.
Udaljenost izmeu stupaca je 30 jedinica. Vidjeti sliku 4.8.
Kopirati nacrtane objekte iz toke (10,140) tako da desni donji kut pravokutnika doe u toku
(10,20) i smanjiti ih na polovicu prvobitne veliine. Rasporediti ovaj objekt u kruni raspored
tako da ukupno bude 5 objekata koji obuhvaaju kut od 25 s centrom u toki (10,20).
Kopirati ovakav raspored jo tri puta tako da razmak kopiranja bude horizontalno 30 jedinica.
Rezultat je prikazan na slici 4.8. Zadatak snimiti pod nazivom zadatak1303.

Slika 4.8.

44
Vjebe 5
1. Zadatak
Kreirati slojeve:
Graficki objekti: boja crte bijela, stil neprekidna, debljina default.
Tekst: boja crte bijela, stil neprekidna, debljina 0.09mm.
Definirati tekst stilove:
Tekst 1: font Times New Roman, stil fonta regular, visina 10, zakoenost 20.
Tekst 2: font Ariel, stil fonta regular, visina 10.
Nacrtati istostranian trokut iji je donji rub paralelan X osi, duine 100, s vrhom u (40,40).
Pored njega nacrtati pravokutnik s lijevim donjim vrhom u (40,200) i desnim gornjim u
(360,130)
Tekstom 2 oznaiti:
Vrhove trokuta oznaiti s A, B i C, poevi od donjeg lijevog u smjeru obrnutom od smjera
kazaljke na satu. Odgovarajue kutove oznaiti s , i . Vrhove pravokutnika oznaiti
slovima E, F, G i H, poevi od donjeg lijevog u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu.
Tekstom 1 ispisati:
Iznad gornjeg vrha trokuta dinamikim tekstom (singleline) pod kutom od 30 tekst: Ovo je
vrh trokuta. Unutar pravokutnika ispisati multiline tekstom: Ovo je pravokutnik u koji se
upisuje primjer multilinijskog teksta.
U ispisanom tekstu iznad trokuta dodati rije gornji. U tekstu ispisanom u pravokutniku
zamijeniti rije multilinijskog s vie vielinijskog.
Iskljuiti vidljivost sloja s tekstom.
2. Zadatak
Nastaviti rad na Zadatku 1. kreiranjem sloja rafura: boja linije bijela, stil neprekidna,
debljina 0.05mm.
Docrtati unutar trokuta upisanu krunicu, a unutar krunice upisati trokut (kao na slici).
Unutar pravokutnika upisati dvije krunice kao na slici.
rafirati krunice u pravokutniku kao na slici: rafura ANSI31, lijeva kut 0, desna kut 90,
skala 1.5. Povrinu pravokutnika van krunica rafirati uzorkom ANGLE, kut 0, skala 1.
Upisani trokut obojiti u crveno, dio kruga nepokriven trokutom u uto, a dio vanjskog trokuta
nepokriven krunicom u zeleno.
Iskljuivanjem slojeva provjeriti raspored grafikih elemenata na slojevima. Zadatak snimiti
pod imenom primjer teksta i srafure.

Slika 5.1 - uz zadatak 2.
45
3. Zadatak
Postaviti granice crtea 500x300. Kreirati slojeve:
Graficki objekti: boja linije bijela, stil neprekidna, debljina default.
Kote: boja linije crvena, stil neprekidna, debljina 0.05mm.
Nacrtati grafike objekte prema slici.

Slika 5.2- uz zadatak 3
Definirati stil teksta kotni tekst: font Ariel, stil fonta regular, visina 5.
Definirati kotne stilove:
Moj stil kotiranja temeljen na ISO-25 sa sljedeim izmjenama:
kotne i pomone linije: boja i debljina prema sloju, razmak baznih linija
(Baseline spacing) 15, produenje pomonih linija preko kotne 2, udaljenost
pomonih linija od objekta 1, zavretci kotnih linija strijelice, veliina
zavretaka 5, oznaka centra za krugove Mark veliine 3;
Tekst: stil kotni tekst, boja prema sloju, bez ispune, visina 5, iznad kotne linije,
centriran, udaljen od kotne linije za 1, poravnan s kotnom linijom;
primarne jedinice: decimalne, dva decimalna mjesta, faktor skaliranja 1.
Za linearna kotiranja temeljen na mom stilu kotiranja sa sljedeim izmjenama:
kotne i pomone linije: zavretci kotnih linija kose crte, veliina zavretaka
3;
primarne jedinice: sufiks mm.
Kotirati elemente crtea prema slici koristei novoformirani stil kotiranja. Iskljuivanjem
slojeva provjeriti raspored grafikih elemenata na slojevima. Zadatak snimiti pod imenom
primjer kotiranja.
46

Vjebe 6

1. Za osnovnu jedinicu za crtanje uzeti 1m. Granice crtea odrediti prema zadanoj skici.
2. Kreirati slojeve:
zid boja sloja: plava
prozor - boja sloja: crvena
vrata - boja sloja: crvena
rafura - boja sloja: zelena
kote - boja sloja: 8.
3. Postaviti mreu i korak pokazivaa na 0.3 po obje osi.
4. Prema zadanoj skici nacrtati unutranje i vanjske zidove tlocrta u sloju zid (vanjski
zidovi d= 30 cm, unutranji zidovi d= 10 cm).
5. U sloju vrata nacrtati slijedeu skicu:

6. Konvertirati nacrtanu skicu u blok vrata s brisanjem nacrtanih elemenata poslije
formiranja bloka.
7. Umetnuti blok vrata u crte (sloj vrata) prema zadanoj osnovnoj skici.
8. U sloju prozor nacrtati slijedeu skicu:

9. Konvertirati nacrtanu skicu u blok prozor s brisanjem nacrtanih elemenata poslije
formiranja bloka.
Ukupna irina prozora je
0.3m, a irina srednjeg
dijela je 0.1 i podijeljena je
na dva dijela po 0.05.
47
10. Umetnuti blok prozor u crte (sloj prozor) prema zadanoj osnovnoj skici.
11. Postaviti kao radni sloj rafura. rafirati serklae prema zadanoj skici. Za rafuru
koristiti ANSI 37 (rafuru skalirati na 0.025).
12. Definirati novi kotni stil pod nazivom kote sa slijedeim parametrima:
- udaljenost izmeu baznih linija (baseline spacing): 0.6;
- produljenje pomonih linija preko kotne linije: 0.5;
- udaljenost pomonih linija od objekta: 0.5.
- zavretci kotnih linija: kao na slici (kose crte)
- veliina zavretaka kotnih linija: 0.2
- tekst: font standard, visina teksta 0.25, udaljenost teksta od kotne linije 0.1
- sufiks kotnog teksta: m.
13. U sloju kote kotirati crte prema zadanoj skici.

Slika 6.1.

48
Vjebe 7

49

50
Vjebe 8

51

52
Vjebe 9
Zadatak 9a DIO TLOCRTA PRIZEMLJA MJ 1:50

53
Zadatatak 9b

54
Dodatak

Zadatak1

55

56
Zadatak 2

Nacrtati presjeke 1-1 i 2-2 u pravim debljinama linija.

57

58
Zadatak 3

59
Zadatak 4

60

Zadatak 5

61

5. LITERATURA

1. Dragi, S., Drakuli, V., oja V., Mateji, D.:Tehniko crtanje sa nacrtnjom geometrijom,
Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Bograd 2005.;
2. Duli, D.: Tehniko crtanje sa itanjem planova, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Bograd 2003.;
3. Kordi, I.: Izvedbeni nacrti, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski Institut, Fakultet
Graevinskih znanosti, Zagreb, 1986.;
4. tulhofer, A., Veri, Z.: Crtanje arhitektonskih nacrta, Pribor i osnove, UPI-2M, Zagreb,
1998.;
5. Vrkljan, Z.: Oprema graevinskih nacrta, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski Institut,
Fakultet Graevinskih znanosti, Zagreb, 1986..

Tehniae Ko Crtanje I CAD

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehniae Ko Crtanje I CAD

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Graevinski fakultet

Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku

You might also like