Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
8Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Intervju Dana - dr. Rešid Hafizović 06-11-2009

Intervju Dana - dr. Rešid Hafizović 06-11-2009

Ratings:

5.0

(1)
|Views: 402 |Likes:
Published by Bosnamuslim-media
Rešid Hafizović je rođen 1956. godine u Potočarima kod Srebrenice (u genocidu nad Bošnjacima izgubio je dva brata i dvadeset članova šire porodice, što nije bila prepreka Mustafi Ceriću da mu u saopćenju Rijaseta na nos nabija i "Srebrenicu"). Nakon završetka Gazi Husrev-begove medrese diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 1981. godine, kada postaje i asistent na predmetima islamska dogmatika i uporedne religije. Magistrirao je 1989. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu iz oblasti kršćanske dogmatike u Zagrebu, a doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1993. godine tezom o djelu najvećeg mističkog filozofa islama iz nekadašnje muslimanske Andaluzije Muhyiddin ibn 'Arabija. Predavao je i provodio brojna specijalistička istraživanja na najuglednijim univerzitetima širom svijeta: Institute catholique u Parizu, engleskom Oxfordu i Cambridgeu, njujorškom State Universityju, te japanskim i iranskim univerzitetima. Redovni je profesor sarajevskog Fakulteta islamskih nauka, te saradnik brojnih naučnih asocijacija u BiH i u svijetu. Njegov naučni opus, sačinjen od brojnih autorskih knjiga, studija i članaka, prepoznatljiv je i po velikom broju prevedenih knjiga na bosanski jezik s arapskog, engleskog, francuskog i talijanskog jezika. Predani rad nije ostao nenagrađen: akademik dr. Hafizović nagrađen je Al-Farabijevom nagradom, koju dodjeljuje Ministarstvo nauke, istraživanja i tehnologije Islamske Republike Iran, a namijenjena je naučnicima s visoko dostignutim rezultatima iz humanističkih i islamskih nauka.
Rešid Hafizović je rođen 1956. godine u Potočarima kod Srebrenice (u genocidu nad Bošnjacima izgubio je dva brata i dvadeset članova šire porodice, što nije bila prepreka Mustafi Ceriću da mu u saopćenju Rijaseta na nos nabija i "Srebrenicu"). Nakon završetka Gazi Husrev-begove medrese diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 1981. godine, kada postaje i asistent na predmetima islamska dogmatika i uporedne religije. Magistrirao je 1989. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu iz oblasti kršćanske dogmatike u Zagrebu, a doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1993. godine tezom o djelu najvećeg mističkog filozofa islama iz nekadašnje muslimanske Andaluzije Muhyiddin ibn 'Arabija. Predavao je i provodio brojna specijalistička istraživanja na najuglednijim univerzitetima širom svijeta: Institute catholique u Parizu, engleskom Oxfordu i Cambridgeu, njujorškom State Universityju, te japanskim i iranskim univerzitetima. Redovni je profesor sarajevskog Fakulteta islamskih nauka, te saradnik brojnih naučnih asocijacija u BiH i u svijetu. Njegov naučni opus, sačinjen od brojnih autorskih knjiga, studija i članaka, prepoznatljiv je i po velikom broju prevedenih knjiga na bosanski jezik s arapskog, engleskog, francuskog i talijanskog jezika. Predani rad nije ostao nenagrađen: akademik dr. Hafizović nagrađen je Al-Farabijevom nagradom, koju dodjeljuje Ministarstvo nauke, istraživanja i tehnologije Islamske Republike Iran, a namijenjena je naučnicima s visoko dostignutim rezultatima iz humanističkih i islamskih nauka.

More info:

Published by: Bosnamuslim-media on Nov 09, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/23/2013

pdf

text

original

 
 
1
 
Intervju Dana: dr.
Rešid Hafizović
 
ISLAMSKA ZAJEDNICA JE SVE OSIM RIJASETA
1
 
 Rešid Hafizović je rođen 1956. godine u Potočarima kod Srebrenice (u
 
 genocidu nad Bošnjacima izgubio jedva brata i dvadeset članova šire
 
 porodice, što nije bila prepreka Mustafi Ceriću da mu u saopćenju Rijaseta
 
na nos nabija i "Srebrenicu").
 
 Nakon završetka Gazi Husrev
-
begove
 
medrese diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 1981.
 
 godine, kada postaje i asistent na predmetima islamskadogmatika i
 
uporedne religije. Magistrirao je 1989. na Katoličkom bogoslovnom
 
 fakultetu iz oblastikršćanske dogmatike u Zagrebu, a doktorirao je na
 
 Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1993. godine tezom odjelu najvećeg 
 
mističkog filozofa islama iz nekadašnje muslimanske Andaluzije Muhyiddin
 
ibn 'Arabija. Predavao je i provodio brojna
 
 specijalistička istraživanja na
 
najuglednijim univerzitetima širom svijeta: Institute catholique u Parizu,
 
engleskom Oxfordu i Cambridgeu, njujorškom State Universityju, te
 
 japanskimi iranskim univerzitetima. Redovni je profesor sarajevskog 
 
 Fakulteta islamskih nauka, te saradnik brojnihnaučnih asocijacija u BiH i u
 
 svijetu. Njegov naučni opus, sačinjen od brojnih autorskih knjiga, studija i
 
članaka, prepoznatljiv je i po velikom broju prevedenih knjiga na bosanski
 
 jezik s arapskog, engleskog, francuskog i talijanskog jezika. Predani rad 
 
nije ostao nenagrađen: akademik dr. Hafizović nagrađen je Al 
-
 Farabijevom
 
nagradom, koju dodjeljuje Ministarstvo nauke, istraživanja i tehnologije
 
 Islamske Republike Iran, a namijenjena je naučnicima s visoko
 
dostignutim
 
rezultatima iz humanističkih i islamskih nauka.
 
DANI:
 
Dr. Hafizoviću, prošle sedmice ste
 
oglašeni dobitnikom ugledne Nagrade Al
-
Farabi
 
kojudodjeljuje Ministarstvo nauke, istraživanja i
 
tehnologije Islamske Republike Iran, a
 
namijenjeno jenaučnicima s visoko dostignutim
 
rezultatima iz humanih i islamskih nauka.
 
 Nekako se podrazumijeva da sedobitnici ovog
 
 prestižnog priznanja svrstavaju u red
 
najistaknutijih islamskih mislilaca. Šta Vama
 
ličnoznači ovo priznanje?
 
HAFIZOVIĆ:
Tako zaista stoji u statutu
 
Fondacije Al
-
Farabi i to, naravno, čovjeku
 
imponuje, pogotovu onom koji je nagrađen u svojoj akademskoj karijeri za ono što
 
 je uradio. Bio bih neskroman da nekažem da mi nije drago i da to ne doživljavam
 
kao veliku čast. Ipak, moram reći da me danas ne zaokuplja previše to da me
 
neko kvalificira kao "najvećeg" ili "jednog među vodećim islamskim autoritetima"
- to što
radim, ostat će iza mene. Pretpostavljam da će me to nadživjeti, barem se
 
trudim da to tako bude. Neko buduće vrijeme će, s jedne validne historijske
 
distance, dati validnu kritiku i ocjenu je li to bilo za tu vrstunagrade ili nije. Velika je
 
čast dobiti nagradu koja obilježava i ime i djelo jednog velikog muslimanskog
 
filozofa i ne samo filozofa. Velika je čast uspjeti svoje vlastito djelo dovesti pod
 
temeljno obilježje imena idjela filozofa, teozofa, Abu Nasra al
-
Farabija.
 
DANI:
Kako tumačite to što je, i pored činjenice da Vam je uručeno tako značajno
 
 priznanje, i samavijest da ste dobili Al
-
Farabijevu nagradu nekako prešućena, ili
 
 još preciznije
-
institucionalno prešućena?Evo, pomno sam pratio ovih dana
– ni
Rijaset IZ
-
a BiH, ni Vaš matični fakultet, ni Univ
erzitet u Sarajevu -
niko se nije
 
oglasio.
 
HAFIZOVIĆ:
 
Moram reći da sam prijatno iznenađen što se nešto tako desilo, tim
 
 prije što nisamimao pojma da ima ljudi i van naše zemlje koji prate rad ovdašnje
 
akademske zajednice. Tim prije samiznenađen što znam da u mojoj vlastitoj zemlj
i
nikoga nije briga za tu vrstu događanja. Ovdje vi možete u jednom danu same
 
dragulje napisati i objaviti, to je rijetko kome osobito značajno. Tu najprije mislim na
 
zvanične institucije, koje bi se morale po definiciji brinuti o tome šta ljudi iz
 
akademske zajednice rade i štataj rad u svijetu uopće proizvodi, ako išta
 
 proizvodi. Utoliko sam bio više iznenađen jer je moj rad prepoznatu zemlji koja je,
 
s jedne strane, samo duhovno središte i vrelo duhovnog univerzuma kojeg sam ja
 
 pokušaosmjestiti
 
između korica knjige Ljudsko lice u ogledalu sufijske literature.
 
1
Intervju
 je objavljen u magazinu
„Dani“
, br. 647, od 06. 11. 2009.
god.
 
 
2
 
Što se tiče naših institucija, računajući tu i krovnu instituciju Islamske zajednice, kao
 
i onu na kojojsam zaposlen
-
 ja ću biti potpuno iskren: nisam ni očekivao nikakve
 
 posebne izraze oduševljenja niti euforijukada su naše obrazovne i ine institucije u
 
 pitanju. Pogotovo ne kada je riječ o administrativnom vrhuIslamske zajednice,
 
dakle o Rijasetu. Ako bismo tražili odgovor na pitanje zašto ondje nema niti
 
najmanjereakcije u vezi s tim
-
odgovor će se jasno nazrijeti ako se vratimo koju
 
godinu unazad. Meni je Rijaset IZ
-a
dodijelio jedno jedino priznanje u karijeri prije
 
 par godina, da bi dva dana iza toga doslovno pljunuo nanjega i javno se odrekao i
 
mojih stavova i mojih intelektualnih usluga. Slične stvari su se dešavale još nekim
 
mojim kolegama.
 
DANI:
 
Šta je s Vašim kolegama, šta je s Vašim međusobnim, da tako kažem,
 
 privatnim kontaktima
-
da sada ne nabrajamo Vaše kolege s FIN
-
a, koji su kao i Vi
 
"prokazani" od strane Rijaseta... Zašto oni šute,kao što su šutjeli kada Vas je
 
Rijaset brutalno napadao?
 
HAFIZOVIĆ:
To su bila bezočna saopćenja Rijaseta. Ko je imao imalo zdrave
 
 pameti mogao jevidjeti da su to bile stvari motivirane povrijeđenim sujetama,
 
nekim prizemnim interesima, nije
 
tu bilozdravorazumskog argumenta. Postoje
 
ovdje i drugi ljudi koji su trpili slične ili iste napade, kvalificiranja, iliograđivanja od
 
onoga što oni svaki dan rade. Ne znam zašto ne postoji snažnija reakcija kolega na
 
takonedopustive postupke, jer Fakultet islamskih nauka i ljudi koji na njemu rade
 
ne zaslužuju da se takokvalificiraju i obezvređuju niti ova institucija sa svojim
 
tridesetogodišnjim postojanjem i rezultatima koje jedala za to vrijeme zaslužuje da
 
 bude tako bezočno obezvrijeđena, diskvalificirana, gurnuta u blato. Tu više
ne
treba trošiti riječi. Administrativno, Islamska zajednica više ne zaslužuje toliko
 
 pažnje nakon svega. Nakon ovakvog svog odnosa prema istinskim vrijednostima,
 
 prema kojima je morala pokazati više respektai pijeteta, administrativni vrh, to jest
 
Rijaset Islamske zajednice, ne zaslužuje nikakvu ozbiljnu pažnju. Stogamislim da
 
moje kolege ubuduće ne zbog mene, nego zbog digniteta institucije i posla kojim se
 
 bave, morajusmoći snage i znanja da naprosto zaštite ovu instituciju, ali i vlastito
 
dostojanstvo.
 
DANI:
Ivan Lovrenović je jednom u Danima napisao da je "inflacija intelektualaca u
 
 bh. društvuobrnuto proporcionalna osjećanju odgovornosti za društvo u kojem ti
 
'intelektualci' žive"
-
kako komentirateto što ogromna većina bh. intelektualaca ne
 
 pokazuje ni minimum spremnosti na individualni kritički javniangažman?
 
HAFIZOVIĆ:
 
Gospodin Lovrenović je to detektirao na najbolji način
-
mi zvanično
 
imamo jednuoveću intelektualnu zajednicu, unutar koje postoji dosta ljudi koji nose
 
akademske titule, ali svoj život provode tako da iza njih ne ostaje gotovo nikakav
 
trag. Dobar dio članova te zajednice izvrgava sekonformizmu, ide linijom manjeg
 
otpora, nezamjeranja, pa smo na kraju uspjeli da ukupni duhovni i kulturniambijent
 
ove zemlje pretvorimo u mrtvo more, unatoč činjenici da imamo sjajne pojedince
 
koje ne trebazaboraviti i koji čine sve da u tom "mrtvom moru" podignu bar poneki
 
talas. No, nažalost, broj tih ljudi, kojimisle svojom glavom i koji razvijaju
 
intelektualne vrijednosti koje nimalo ne zaostaju iza vrijednosti koje proizvode
 
njihove kolege drugdje u svijetu, nije dostatan. Njihova snaga nije dovoljna da u
 
samom temeljuuzdrma akademsku zajednicu, koja bi onda kao jedan
 
kolektiv
 
 postala odgovornija i prema sebi, kaokolektivu, a i prema pojedincima koji
 
doprinose ponekad možda i više nego što objektivne okolnostidopuštaju.
 
DANI:
Oprostite, ali ima i vrlo istaknutih pojedinaca koji su pristali postati
 
glasnogovornicima
o
dređenih tabora, određenih političkih ili vjerskih dogmi...
 
HAFIZOVIĆ:
 
To je naša tragedija. Kad jedna tako neaktivna i neodgovorna
 
akademska zajednica počne pucati po šavovima, uvijek vođena sitnim interesima,
 
situacija postaje samo gora. Na kraju dođemo usituaciju da imate sve manje
 
šanse da makar i govorite o istinskim vrijednostima. Dotle da smo dovedeni u
 
situaciju da govorimo kako vrijedi biti pametan, da vrijedi biti dobar, pošten... što
 
se po sebi uvijek  podrazumijevalo. Vi sad morate čak i institucije koje su
 
 profesionalno zadužene da te ideale promičuuvjeravati da je ipak isplativo biti
 
dobar, čestit, pošten, plemenit... Zar 
 
trebam naglašavati da te institucije po
 
definiciji i same te ideale trebaju promicati i skrbiti se za svakodnevni duhovni,
 
kulturni rast u ovoj zemlji,iznaći sredstva ili načine da svakodnevno stimuliraju
 
kreativne ljude, one koji emitiraju iz svog vlast
itog
mislećeg duha ideje koje bi
 
mogle biti znakoputi ili standardi naše istinske intelektualnosti. Znam da jestanje u
 
ovoj zemlji teško, ali se isto tako svaki dan može vidjeti kako se razbacuje novac
 
na stvari koje suapsolutno nepotrebne.
 
 
 
3
 
DANI:
Dr. Haf 
izoviću, unaprijed se izvinjavam zbog dužine mog sljedećeg pitanja.
 
Reisul
-
ulema prof. dr. Mustafa Cerić boravio je nedavno u SAD
-
u gdje je, između
 
ostalog, učestvovao u radu konferencijeZajednička riječ, značajne globalne
 
inicijative za kršćansko
-
muslimanski dijalog, u čijem radu suučestvovali brojni
 
međunarodni uglednici, akademici, intelektualci i vođe svojih zajednica.
 
Istovremeno dok  poziva na međuvjerski dijalog hiljadama kilometara daleko od
 
kuće, reis Cerić u obrazovnom sistemu, nakoji direktno utječe, tolerira tumačenja
 
islama koja su daleko od toga: konkretan primjer je konferencija uBeču o
 
islamskom obrazovanju u jugoistočnoj Evropi, koja je održana pretprošle sedmice,
 
na kojoj je Cerićgovorio "o značenju vjerskog obrazovanja za mir i dijalog
na
Balkanu", a podršku su mu pružali MuharemŠtulanović i Zuhdija Adilović, islamski
 
 pedagozi, poznati po tome što Ameriku, Jevreje i šiite predstavljajukao neprijatelje
 
islama i muslimana u Bosni. "Postoje tri važna vanjskopolitička faktora koja igraju
 
ulogu ukreiranju budućnosti BiH
-
Amerika, Židovi
-
Čifuti i šiije. Što se tiče
 
Amerike, sve je poznato. To je jedanod glavnih neprijatelja muslimana i islama u
 
svijetu. Dalje, Čifuti su neprijatelj islama i to broj jedan. I nećedoći Sudnji dan, to je
 
u vjerodostojnom hadisu i to je istina, dok ih muslimani potpuno ne pobijede",
govorio
 je Štulanović. I još: "Neće nastupiti Sudnji dan, završetak ovog svijeta, dok 
 
muslimani ne povedu sveopšti boj protiv Jevreja, pa će u toj bici Jevreji biti toliko
 
 poraženi da će ih muslimani pobiti. Oni će se takorazbježati da će se kriti za
 
svako drvo i za svaki kamen. I svako drvo i svaki kamen će govoriti: 'O, Muslime,
 
Robe Božiji, evo ga Jevrej, sakrio se iza mene, dođi pa ga ubij.'" Na sličan način
 
Zuhdija Adilović
govori o
Jevrejima. Ovo je samo jedan primjer mržnje koju su
 
Cerićevi saputnici u Beč propagirali kao sastavni diovjere. Zašto reis Cerić tu
 
mržnju tolerira?
 
HAFIZOVIĆ:
 
Islamska zajednica nije samo Rijaset Islamske zajednice. Rijaset je
 
samo njenadministrativni vrh, koji nastoji predstavljati interese IZ
-
a kod nas i u
 
svijetu na način na koji se to većdešava. Mislim da ne treba više trošiti riječi na taj
 
administrativni vrh koji je, nažalost, odavno potpuno personaliziran u jednoj osobi.
 
Ja
-
 jednako je
 
Rijaset; ja
-
 jednako je Islamska zajednica; ja
-
 jednako je
 
 bosanskohercegovačko društvo. Ja već odavno izražavam svoje neslaganje s
 
takvim načinom vođenja i prezentiranja Islamske zajednice. No, mi, nažalost, na
 
čelu Rijaseta imamo čovjeka koji je uvjeren kako toradi na najbolji način i koji misli
 
kako se problemi ovog društva i ove IZ rješavaju negdje daleko od granica
ove
zemlje. Valjda zato toliko izbiva izvan granica ove zemlje. Zašto na konferencijama
 
koje se u svijetuodržavaju dopušta da u svojoj
 
 blizini ima vrlo radikalne ljude, koji
 
su protiv svake vrste dijaloga, suživota,tolerancije, ja to, zaista, ne znam. Zašto
 
takvim ljudima dizajnira svoj neposredni ambijent
-
to treba njega pitati. Apsolutno
 
ne mislim da on s njima dijeli iste vizije i uvjerenja, ali je moguće da ih neki drugi
 
interesi povezuju. Ljudi koje spominjete su ljudi od velikog povjerenja ljudi iz
 
utjecajnih krugova u SaudijskojArabiji i moguće je da od njihovog mišljenja o
 
svakom čovjeku u ovoj zemlji, pa tako i o reisul
-
ulemi,
 
ovisifinansijska i svaka
 
druga podrška te zemlje. Ja mogu razumjeti da prvi čovjek Rijaseta u BiH želi da
 
zadržisvaku vrstu finansijske potpore Saudijske Arabije koja je među najbogatijim
 
zemljama islamskog svijeta, aline smatram da je to jedini način da ovdašnja
 
Islamska zajednica preživi. Možda je, dakle, to razlog zaštodopušta da ponekad i
 
takvi ljudi zalutaju na konferencije o miru i dijalogu na kojima se i on pojavljuje i da
 
govore stvari koje, prije svega, nisu primjerene islamu. Ali, bilo kako bilo, on će za
 
to u bližoj ili daljoj budućnosti, vjerovatno, morati ponijeti i veliku odgovornost za
 
takve postupke
-
vjerovatno će neka buduća povijesna distanca na najbolji način
 
 podcrtat posljedice, implikacije koje će iz svega toga proisteći ne samoza IZ u
 
BiH, nego i za islam kao takav, jer sve je više članaka, intervjua, knjiga koje na
 
Zapadu sve promašaje muslimanskih religijskih vođa stavljaju na teret samome
 
islamu koji nema ništa zajedničko snjihovim postupcima.
 
DANI:
 
Zašto?
 
HAFIZOVIĆ:
 
Zato što neki ljudi misle da imaju pravo s islamom da čine što god
 
hoće, da g
a
dizajniraju prema vlastitoj želji, kao da je on njihova prćija, a ne
 
 poklonjeno nam Božije dobro. Njihovaneodgovorna ponašanja samo jačaju
 
 predrasude i krive predodžbe o islamu.
 
DANI:
Je li radikalizacija Islamske zajednice dio nekog šireg plana? Kad kažem
 
radikalizacija, prijesvega mislim na zvanični stav Rijaseta prema skupini koju u
 
govoru kolokvijalno nazivamo vehabijama. Viste i došli u sukob s Islamskom
 
zajednicom kad ste rekli da "vehabije dolaze po našu djecu".
 
HAFIZOVIĆ:
Ja sam bio samo jedan u nizu intelektualaca koji su javno reagirali
 
 povodom svegašto nam se dešava u vezi s tom društvenom pojavom. Moj tekst
 
čak nije bio u tom smislu najoštriji, ali se

Activity (8)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Tarik Tursunovic liked this
Midhat liked this
imemoje liked this
fluidsign liked this
mseric liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->