2 3

P
I
T
O
M
A

K
E

N
O
V
I
N
E
Pitomake novine Pitomake novine
"PITOMAKE NOVINE"
Mjeseni asopis Pitomae i okolice
Br.3, God. II., Oujak-travanj (Gregurjevak, Suec,
Protuletnjak-J urjevak, Traven, Mali traven) 2002. g.
Nakladnik, grafika priprema
i tisak:
Galerija - grafika priprema - nakladnitvo
vl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60
tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189
MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17
(kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAA)
http://pitomacke-novine.tripod.com
Glavni i odgovorni urednik: Branko Begovi
Ureivaki odbor:
prof. Ivan Zelenbrz, vl. Tomislav Petri, dr. Marijan
J ergovi i Rajko Stilinovi
Lektura i korektura: eljka Begovi
Fotografije: "Foto Begovi" Pitomaa i Branko Begovi
Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 26. u
mjesecu i ne vraaju se.
Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,
reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na
navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na
navedenoj adresi. Izdavanje asopisa odobreno je od
Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnou)
br.504-02/3-2001-01
Kazalo str.
NEKAJ IZ OPINE - DOGAANJ A - 3-4
NEKAJ IZ OPINE I IZVAN NJ E -5
GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-9
DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 10-11
NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - RAZNO - 12
SKULTURE - 13-14
IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJ A - 15
RAZGOVORI PRI KAVI - 16
GOSP. PORUKE IZ PORTA PITOMAA -17
KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI -
ZANIMLJ IVOSTI - 18-19
IZ NAKOBA PITOMAA - 20
OEK ZA DECU (I RODITELJ E) - RAZNO - 21
MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 22
PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena
obitelji u Pitomai i okolici 12.) - 23
KOGRAD PITOMAA - 24
REKLAME, OGLASI I OBAVIJ ESTI - 25-32
"BB-art" Pitomaa

N
E
K
A
J

I
Z

O
P

I
N
E
Godinjica izlaenja
Pitomakih novina
ono prije godinu dana tj. u travnju 2001.
godine izaao je prvi broj Pitomakih
novina. Novine su u vlasnitvu BB-arta
Pitomaa. Poto je svaki poetak teak, tako su i
Pitomake novine sa puno muke i problema
doekale svoju prvu godinjicu. Najvei posao u
novinama kroz sve to vrijeme radio je glavni
urednik Branko Begovi, te vlasnica eljka
Begovi. Za svoju godinjicu izlaenja Pitomake
novine se zahvaljuju svim svojim suradnicima, koji
su dali znaajan doprinos u izlaenju lista. Da su
Pitomake novine opstale u ovih godinu dana,
zasluni ste i svi Vi, dragi itatelji, koji nestrpljivo
oekujete izlazak svakog novog broja, jer u
Pitomai nikada nije izlazio niti jedan takav, a ni
slian list.
Neki su zadovoljni, a neki nisu. Primjedbe
postoje, ali i pohvale. No bilo kako bilo Pitomake
novine i dalje izlaze i izlazit e, jer ipak mi nismo
niti mala, a niti zaostala sredina, a pogotovo toliko
siromana da podruje opine Pitomaa ne bi
moglo pokriti trokove lista.
Nadamo se da u listu svatko nae neto za
sebe, a sve sugestije uvijek su nam dobro dole i
rado emo ih uvaiti. Stoga nam se javljajte i dajite
svoja miljenja. aljite nam zanimljive tekstove,
napise o zanimljivim dogaajima, temama... Rado
emo to objaviti.
Urednitvo
URA (crta i pie Stiv)
Obzirom na veliki interes naih itatelja o provedbi
Zakona o poljoprivrednom zemljitu zamolili smo
naelnika Opine Pitomaa gosp. Zdravka Dijakovia da
nas upozna sa provedbom ovog Zakona na podruju
opine Pitomaa.
Provedba zakona o poljoprivrednom zemljitu
u vlasnitvu Republike Hrvatske na podruju
opine Pitomaa
akon o poljoprivrednom zemljitu donio je
Sabor RH, a objavljen je u "Narodnim
novinama" br.66/01. od 20. srpnja 2001.
godine.
Navedenim Zakonom propisuje se
postupak raspolaganja poljoprivrednim zem-
ljitem u vlasnitvu RH.
Provedba ovog Zakona na podruju
Opine Pitomaa poela je imenovanjem Komisije
Opinskog poglavarstva te vrenjem pripremnih
radnji za raspolaganje poljoprivrednim zemljitem
u vlasnitvu drave.
Sam Zakon ureuje postupanje sa
poljoprivrednim povrinama, a to su oranice,
livade, panjaci, vonjaci, maslenici, vinogradi i
drugo zemljite koje se moe privesti poljo-
privrednoj proizvodnji.
Da bi Opina Pitomaa mogla raspolagati
s poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave
obvezna je prema ovom Zakonu u skladu sa
strategijom donijeti Program raspolaganja
poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave za
svoje podruje.
Za pretpostaviti je, prema raspoloivim
podacima da su ukupne povrine kojima opina
raspolae nakon donoenja ovog Programa u
povrini od preko 2000 ha, s time da je prije
donoenja konkretnih mjera o nainu ras-
polaganja duna osigurati zemljite koje je
oduzeto prijanjim vlasnicima, a obveza je drave
da izvri povrat imovine dosadanjim vlasnicima.
Zemljite koje je oduzeto vlasnicima vraa
se na temelju Zakona o povratu imovine oduzete
za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine,
a prema podnijetim zahtjevima na podruju opine
Pitomaa prijanjim vlasnicima trebalo bi se vratiti
oko 79 jutara, pa se za istu povrinu umanjuju
povrine kojima Opina moe raspolagati na
temelju Zakona o poljoprivrednom zemljitu.
Nakon pribavljanja suglasnosti Minis-
tarstva poljoprivrede i umarstva pokrenuti e se
postupak za raspolaganje poljoprivrednim zem-
ljitem na jedan od naina propisanim Zakonom, a
to je prodaja zemljita u trajno vlasnitvo, zakup
poljoprivrednog zemljita na 10 ili 25 godina.
Raspolaganje poljoprivrednim zem-
ljitem na temelju koncesije provodi Vlada RH
provedbom natjeaja na prijedlog Ministarstva.
Povrine poljoprivrednog zemljita u
vlasnitvu drave utvruju se prema podacima
iz katastra zemljita.
Osnovna obveza koja proizlazi iz
Zakona o poljoprivrednom zemljitu je da su
pravne i fizike osobe koje e biti korisnici
poljoprivrednog zemljita duni to zemljite
obraivati ne umanjujui njegovu vrijednost
sukladno agrotehnikim mjerilima.
POljoprivredno zemljite u vlasnitvu
drave prodaje se javnim natjeajem, a odluku
o raspisivanju javnog natjeaja za poljo-
privredno zemljite i odluku o izboru naj-
povoljnije ponude na temelju tog natjeaja
donosi Opinsko vijee.
Na temelju Odluke o izboru najpo-
voljnije ponude za prodaju poljoprivrednog
zemljita ili za zakup na 10 ili 25 godina
zakljuuje se ugovor prema elementima koji su
propisani Zakonom.
Prema dinamici obavljanja pripremnih
radnji za raspolaganje poljoprivrednim
zemljitem u vlasnitvu RH, a na podruju
opine Pitomaa predviamo da bi prvi natjeaj
za jedan od naina raspolaganja poljo-
privrednim zemljitem mogao biti u tijeku
mjeseca svibnja 2002. godine.
Natjeaj e biti objavljen u glasilima i
putem medija javnog informiranja, te na
oglasnoj ploi Opine Pitomaa.
Z
Naelnik Opine
Pitomaa - Opinsko
poglavarstvo i Opinsko
vijee Opine Pitomaa
estita svim iteljima
opine Pitomaa meu-
narodni praznik rada 1.
svibnja.
T
2 3
P
I
T
O
M
A

K
E

N
O
V
I
N
E
Pitomake novine Pitomake novine
"PITOMAKE NOVINE"
Mjeseni asopis Pitomae i okolice
Br.3, God. II., Oujak-travanj (Gregurjevak, Suec,
Protuletnjak-J urjevak, Traven, Mali traven) 2002. g.
Nakladnik, grafika priprema
i tisak:
Galerija - grafika priprema - nakladnitvo
vl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60
tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189
MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17
(kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAA)
http://pitomacke-novine.tripod.com
Glavni i odgovorni urednik: Branko Begovi
Ureivaki odbor:
prof. Ivan Zelenbrz, vl. Tomislav Petri, dr. Marijan
J ergovi i Rajko Stilinovi
Lektura i korektura: eljka Begovi
Fotografije: "Foto Begovi" Pitomaa i Branko Begovi
Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 26. u
mjesecu i ne vraaju se.
Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,
reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na
navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na
navedenoj adresi. Izdavanje asopisa odobreno je od
Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnou)
br.504-02/3-2001-01
Kazalo str.
NEKAJ IZ OPINE - DOGAANJ A - 3-4
NEKAJ IZ OPINE I IZVAN NJ E -5
GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-9
DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 10-11
NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - RAZNO - 12
SKULTURE - 13-14
IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJ A - 15
RAZGOVORI PRI KAVI - 16
GOSP. PORUKE IZ PORTA PITOMAA -17
KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI -
ZANIMLJ IVOSTI - 18-19
IZ NAKOBA PITOMAA - 20
OEK ZA DECU (I RODITELJ E) - RAZNO - 21
MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 22
PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena
obitelji u Pitomai i okolici 12.) - 23
KOGRAD PITOMAA - 24
REKLAME, OGLASI I OBAVIJ ESTI - 25-32
"BB-art" Pitomaa

N
E
K
A
J

I
Z

O
P

I
N
E
Godinjica izlaenja
Pitomakih novina
ono prije godinu dana tj. u travnju 2001.
godine izaao je prvi broj Pitomakih
novina. Novine su u vlasnitvu BB-arta
Pitomaa. Poto je svaki poetak teak, tako su i
Pitomake novine sa puno muke i problema
doekale svoju prvu godinjicu. Najvei posao u
novinama kroz sve to vrijeme radio je glavni
urednik Branko Begovi, te vlasnica eljka
Begovi. Za svoju godinjicu izlaenja Pitomake
novine se zahvaljuju svim svojim suradnicima, koji
su dali znaajan doprinos u izlaenju lista. Da su
Pitomake novine opstale u ovih godinu dana,
zasluni ste i svi Vi, dragi itatelji, koji nestrpljivo
oekujete izlazak svakog novog broja, jer u
Pitomai nikada nije izlazio niti jedan takav, a ni
slian list.
Neki su zadovoljni, a neki nisu. Primjedbe
postoje, ali i pohvale. No bilo kako bilo Pitomake
novine i dalje izlaze i izlazit e, jer ipak mi nismo
niti mala, a niti zaostala sredina, a pogotovo toliko
siromana da podruje opine Pitomaa ne bi
moglo pokriti trokove lista.
Nadamo se da u listu svatko nae neto za
sebe, a sve sugestije uvijek su nam dobro dole i
rado emo ih uvaiti. Stoga nam se javljajte i dajite
svoja miljenja. aljite nam zanimljive tekstove,
napise o zanimljivim dogaajima, temama... Rado
emo to objaviti.
Urednitvo
URA (crta i pie Stiv)
Obzirom na veliki interes naih itatelja o provedbi
Zakona o poljoprivrednom zemljitu zamolili smo
naelnika Opine Pitomaa gosp. Zdravka Dijakovia da
nas upozna sa provedbom ovog Zakona na podruju
opine Pitomaa.
Provedba zakona o poljoprivrednom zemljitu
u vlasnitvu Republike Hrvatske na podruju
opine Pitomaa
akon o poljoprivrednom zemljitu donio je
Sabor RH, a objavljen je u "Narodnim
novinama" br.66/01. od 20. srpnja 2001.
godine.
Navedenim Zakonom propisuje se
postupak raspolaganja poljoprivrednim zem-
ljitem u vlasnitvu RH.
Provedba ovog Zakona na podruju
Opine Pitomaa poela je imenovanjem Komisije
Opinskog poglavarstva te vrenjem pripremnih
radnji za raspolaganje poljoprivrednim zemljitem
u vlasnitvu drave.
Sam Zakon ureuje postupanje sa
poljoprivrednim povrinama, a to su oranice,
livade, panjaci, vonjaci, maslenici, vinogradi i
drugo zemljite koje se moe privesti poljo-
privrednoj proizvodnji.
Da bi Opina Pitomaa mogla raspolagati
s poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave
obvezna je prema ovom Zakonu u skladu sa
strategijom donijeti Program raspolaganja
poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave za
svoje podruje.
Za pretpostaviti je, prema raspoloivim
podacima da su ukupne povrine kojima opina
raspolae nakon donoenja ovog Programa u
povrini od preko 2000 ha, s time da je prije
donoenja konkretnih mjera o nainu ras-
polaganja duna osigurati zemljite koje je
oduzeto prijanjim vlasnicima, a obveza je drave
da izvri povrat imovine dosadanjim vlasnicima.
Zemljite koje je oduzeto vlasnicima vraa
se na temelju Zakona o povratu imovine oduzete
za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine,
a prema podnijetim zahtjevima na podruju opine
Pitomaa prijanjim vlasnicima trebalo bi se vratiti
oko 79 jutara, pa se za istu povrinu umanjuju
povrine kojima Opina moe raspolagati na
temelju Zakona o poljoprivrednom zemljitu.
Nakon pribavljanja suglasnosti Minis-
tarstva poljoprivrede i umarstva pokrenuti e se
postupak za raspolaganje poljoprivrednim zem-
ljitem na jedan od naina propisanim Zakonom, a
to je prodaja zemljita u trajno vlasnitvo, zakup
poljoprivrednog zemljita na 10 ili 25 godina.
Raspolaganje poljoprivrednim zem-
ljitem na temelju koncesije provodi Vlada RH
provedbom natjeaja na prijedlog Ministarstva.
Povrine poljoprivrednog zemljita u
vlasnitvu drave utvruju se prema podacima
iz katastra zemljita.
Osnovna obveza koja proizlazi iz
Zakona o poljoprivrednom zemljitu je da su
pravne i fizike osobe koje e biti korisnici
poljoprivrednog zemljita duni to zemljite
obraivati ne umanjujui njegovu vrijednost
sukladno agrotehnikim mjerilima.
POljoprivredno zemljite u vlasnitvu
drave prodaje se javnim natjeajem, a odluku
o raspisivanju javnog natjeaja za poljo-
privredno zemljite i odluku o izboru naj-
povoljnije ponude na temelju tog natjeaja
donosi Opinsko vijee.
Na temelju Odluke o izboru najpo-
voljnije ponude za prodaju poljoprivrednog
zemljita ili za zakup na 10 ili 25 godina
zakljuuje se ugovor prema elementima koji su
propisani Zakonom.
Prema dinamici obavljanja pripremnih
radnji za raspolaganje poljoprivrednim
zemljitem u vlasnitvu RH, a na podruju
opine Pitomaa predviamo da bi prvi natjeaj
za jedan od naina raspolaganja poljo-
privrednim zemljitem mogao biti u tijeku
mjeseca svibnja 2002. godine.
Natjeaj e biti objavljen u glasilima i
putem medija javnog informiranja, te na
oglasnoj ploi Opine Pitomaa.
Z
Naelnik Opine
Pitomaa - Opinsko
poglavarstvo i Opinsko
vijee Opine Pitomaa
estita svim iteljima
opine Pitomaa meu-
narodni praznik rada 1.
svibnja.
T
Pitomake novine Pitomake novine
4 5
N
E
K
A
J

I
Z

O
P

I
N
E


-

D
O
G
A

A
N
J
A

N
E
K
A
J

I
Z

O
P

I
N
E

P
I
T
O
M
A

A

I

I
Z
V
A
N

N
J
E
Pitomaki ogranak zaviajnog drutva "Podravec" u
Zagrebu najaktivniji dio drutva je ve dvadesetak
godina
U Podravini je obino zastupljeno miljenje
veine da se Podravci koji ne ive u Podravini ne drue,
ne podravaju i ne potpomau itd. - to je apsolutno
neistina. Najbolji primjer za to je poznato nam svima
zaviajno drutvo "Podravec" u Zagrebu koje djeluje
ve 28 godina i to vrlo aktivno. No, najaktivniji od
nekoliko postojeih ogranaka je ogranak Podravca
Pitomae.
Samo drutvo ima svoje prostorije u Ilici, gdje
se nalazi i ugostiteljski objekat kojega posjeuju
uglavnom oni koji su potekli iz Podravine, ali ive u
Zagrebu. To je ujedno i izlobeni prostor za umjetnike iz
cijele Hrvatske, ali prednost imaju uglavnom oni iz
Podravine.
Kako nam sadanji predsjednik Mirko Klini
kae, da drutvo broji ukupno 1300 lanova.
Najintenzivniji rad pokazala je udruga studenata
Podravine koja je najrazvijenija i koja djeluje ve
dugi niz godina. Iz ovog drutva imamo niz mlaeg
visokoobrazovanog kadra na podruju Hrvatske, ali
posebno na terenu Podravine, koji, nakon to su
zauzeli svoje zavidne pozicije nikada nisu zaboravili
Drutvo. Tako je jedan od takvih lanova, npr.,
poklonio drutvu novi automobil, jedan drugi je esti
sponzor...
Sadanji predsjednik sa zadovoljstvom
dodaje da pitomaki ogranak ve dvadesetak
godina prireuje ve tradicionalnu Faenjsku
zabavu u prostorijama Zagrebake pivovare u
Zagrebu (Ilica), te navodi da je ove godine na zabavi
Izabrane pjesme
za ovogodinji festival Pjesme Podravine i podravlja
U opinskoj vjenici Opine Pitomaa komisija sastavljena od g. Rajka Stilinovia, Vlade Felkera, eljka
Kovaia i dr. Marijana J ergovia izabrala je od ukupno 80.-ak pristiglih pjesama 42 pjesme koje e biti izvedene
14. i 15. lipnja ove godine. U petak (14. 6.) nastupaju Licitari, Ana Vargek, Sinovi Podravine, Veseli Podravci, Irena
Koar, Franjo Bari i Podravci, Dragutin Vlajini, Darko Bari i Dangube, Zdravko Brki, tefanjska zvona,
Dubravko i Stare staze, Mirko venda iga, Emina Grahovec, Estam, Robert Vojvodi, Kavaliri, Rajko
Suhodolan, Meai, Valentina i Divani, Marijan Ded Max i Savski valovi.
U subotu nastupaju slijedei sastavi sa skladbama: Najbolji hrvatski tamburai: "Podravino sve bih dao za
te", Marko Kouti uz TO: "Zlato moje", Ivan Galovi i Meai: "Volim ih sve tri", Stjepan J erek tef i Zlatna grana:
"Suza za Podravinu", Barbara Otman uz TO: "Kresnu vatru cigansku", Boris iro Gaparac: "Podravac za sva
vremena", Marta Nikolin uz TO: "Plavo svjetlo", Patria: "Budi uvijek pored mene", uka ai: "Tam gdi zvira kaj",
Mirjana Primorac i Slavonski beari: "Baranjska rujna zoro", Podravski muikai: "Hej svirai gdje su violine", Ana
Majstor uz TO: "Podravino-najljepi si san", Mladi est: "J o te uvijek ekam", Mladen J anu uga uz TO:
"Coprnica", Fortissimo: "Muzikai z metropole", Tihana Sabati uz TO: "Slepi mi", Maja Zeko uz TO: "Lijepa je,
lijepa Drava", Tomislav Braja uz TO: "Za sveara", Lampai: "Pjesmo moja, pjesmo ljubavna", Viktorija Kulii uz
TO: "Nikada nisi bio moj" i Domaja uz TO: "Dozrelo je Meimurje". Umjetniki ravnatelj festivala dr. Marijan
J ergovi napominje da ovo ipak nije konana lista i da e biti i ima promjena. Festival je i ove godine natjecateljskog
karaktera, a prenosit e ga Hrvatska televizija i to drugu veer direktnim prijenosom. B.B.
Drugu veer festivala direktno e prenositi Hrvatska televizija i cijeli e festival biti
natjecateljskog tipa, to uvjetuje HT. Izabrat e se najbolji tekst, aranman i glazba, koji
e biti nagraeni, kako oni iz prve veeri, tako i oni iz druge.
prisustovalo 350 gostiju (iz kulturnog,
drutvenog i politikog ivota Hrvatske),
od ega je 250 bilo iz Pitomae (ili su
podrijetlom iz nje), to nije potrebno
dodatno komentirati.
Od osnivaa drutva i onih koji su
dali poseban peat vano je spomenuti
glavnog inicijatora-osnivaa pok. g. Bertu
(koji je bio dugogodinji predsjednik), kao
i Vinka esija. Drutvo ima Upravni odbor
koji se sastaje svakog prvog u mjesecu,
dok je ue rukovodstvo sainjeno od
predsjednika, 5 dopredsjednika i jednog
tajnika.
B.B.
Ekol oko-edukati vna akci j a
Hrvatske turistike zajednice.
Projekt "Volim hrvatsku" dio je programa
rada HTZ i sustava TZ za 2002. god., kojemu je cilj
poticanje aktivnosti i sudjelovanje u programima
zatite okolia.
Ciljevi: ekologija, edukacija stanovnitva,
istoa, zatita objekata prirode, voda, uma,
jaanje seoskog, lovnog i ribolovnog turizma,
podizanje kvalitete ivljenja, stvaranje klime
dobrodolice.
Nositelji akcije: Glavni ured HTZ i sustav
TZ, uz suradnju Ministarstva turizma RH,
Ministarstva prosvjete i porta RH, Ministarstva
zatite okolia i prostornog ureenja RH, lokalne
uprave i samouprave.
Akcija se odvija tijekom cijele godine, a pod
geslom "Vie cvijea, manje smea".
Glavna tema akcije je "Priobalje i vode", a
podteme su: otklanjanje krupnog otpada i divljih
deponija, zatita i istoa uma i planina, svjetlosno
oneienje, ozelenjavanje, opoarenih povrina,
te ureenje i ienje mjesta i zelenih povrina u
mjestima.
U svim mjestima Hrvatske vano je
organizirati od 20.-28. travnja sveopu akciju
ienja, a posebno voda, te obavezno na Dan
planeta Zemlje 22. travnja prema vlastitim
mogunostima.
Glavni ured Hrvatske turistike zajednice
poziva vas na
Natjeaj
za najfotografiju oneienja ili oneiivaa na
podruju vae upanije i grada Zagreba
I.
Svaki natjecatelj moe poslati jedan svoj rad za umjetniku
i jedan svoj rad za dokumentarnu fotografiju
II.
Natjecatelji alju iskljuivo originalnu fotografiju u boji ili
crno-bijeloj tehnici veliine 30X24 cm na temu "Priobalje i
vode", a u okviru projekta "Volim Hrvatsku 2002. godine"
III.
Rok za dostavu fotografija u urede TZ upanija i ured TZ
grada Zagreba je do 10. svibnja 2002. god.
IV.
Fotografije se alju na slijedee adrese TZ upanija:
Virovitiko-podravska, Trg kralja Tomislava 1, 33000
Virovitica
Bjelovarsko-bilogorska, Trg kralja Tomislava 5, 43001
Bjelovar, p.p. 19
Koprivniko-krievaka, Antuna Nemia 5, 48000
Koprivnica
S naznakom " Za natjeaj- za najfotografiju"
V.
Sudionici natjeaja svojim sudjelovanjem pristaju da
organizatori natjeaja mogu prispjele fotografije
objavljivati na stranicama novina
VI
Nagraeni svoje fotografije mogu podii od 8.srpnja 2002.
god. nadalje u TZ upanija
VII.
Pravo na sudjelovanje na natjeaju imaju sve pravne i
fizike osobe, dravljani Republike Hrvatske.
Volim Hrvatsku
TZ PITOMAA
VIE CVIJ EA
- MANJ E
SMEA
Osnova ove prie vrlo je kratka, a kao graani Republike Hrvatske, za koju se veliki dio i mjetana Pitomae i okolice
borio u Domovinskom ratu, imamo pravo upitati dananju nadlenu vlast, posebno policijsku: da li je podruje opine Pitomaa
zaista jedno od najgorih i najkriminalnijih podruja nae Drave? Rijetko e se tko to usuditi upitati jer se svi boje posljedica. J er,
gdje god krenuli naii ete na policiju, posebno saobraajnu. Stoga umoljavamo gospodu iz Policijske uprave Virovitiko-
podravske da javno iznesu podatke o stanju o prekrajima na podruju nae upanije, te komparativne podatke sa podruja
Hrvatske, kako bi opravdali svakodnevno prisustvo (za normalnog i prosjenog ovjeka, od kojega na kraju konca ivi i Policija)
policije gdje god ovjek krene na podruje nae opine, sad da li pjeice, biciklom, automobilom, traktorom u polje ili iz
polja...Da li je to tako i na drugim opinama i upanijama? Sudei prema iskustvu mnogih reklo bi se da i nije.
Ako ste ikada putovali prema naemu ljubljenomu glavnome gradu Zagrebu rijetko ete susresti kakvu policijsku
patrolu, a kamoli da vas bez ikakvoga razloga zaustavi, provjerava tko ste i ta ste. A kada u povratu dolazite na podruje opine
Pitomaa, tu Vam ne gine zaustavljanje (ako ne i nekoliko njih) a najvjerovatnije i neka od najbanalnijih kazni, iako ste ve
umorni od vonje, a sasvim sigurno niste ili na put od 300 km bez veze. Koga zato briga? Kao da se gleda da se ovome
napaenome i u gospodarskom smislu totalno iscrpljenom i opljakanom narodu uzme i ona posljednja kuna, pa makar taj
ovjek sutra ne imao ni za kruh ili struju koju e mu sigurno iskljuiti ako nije platio ak i najkrae vrijeme...
Vjerujte da mnogo riskiramo objavljivanjem ovog napisa, no to su injenice. Mislim da svi znamo da nas policija treba
uvati, a ne da je se bojimo. Na kraju konca ako netko stalno gleda gdje stoji policija iako nije nita kriv sigurno e mu pozornost
na vonju biti znatno slabija - to svaka budala zna.
B.B
Da li saobraajna policija zaista vri represiju
na mjetane pitomake opine i sve one koji
dolaze na podruje nae opine?
(osvrt na nedavni
napis u Veernjem listu)
Ali moramo rei i to da policija na kraju konca radi i vrlo korektno sve svoje poslove. Provode zakon - no on je
trenutno vrlo nezgodan i nepovoljan za mjetane ne samo nae opine, nego i ire. J er da je opa gospodarska situacija u
zemlji bolja ne bi bilo toliko kriminala i pljaki i koje ega drugoga. Toga smo svi svjesni.
Pitomake novine Pitomake novine
4 5
N
E
K
A
J

I
Z

O
P

I
N
E


-

D
O
G
A

A
N
J
A

N
E
K
A
J

I
Z

O
P

I
N
E

P
I
T
O
M
A

A

I

I
Z
V
A
N

N
J
E
Pitomaki ogranak zaviajnog drutva "Podravec" u
Zagrebu najaktivniji dio drutva je ve dvadesetak
godina
U Podravini je obino zastupljeno miljenje
veine da se Podravci koji ne ive u Podravini ne drue,
ne podravaju i ne potpomau itd. - to je apsolutno
neistina. Najbolji primjer za to je poznato nam svima
zaviajno drutvo "Podravec" u Zagrebu koje djeluje
ve 28 godina i to vrlo aktivno. No, najaktivniji od
nekoliko postojeih ogranaka je ogranak Podravca
Pitomae.
Samo drutvo ima svoje prostorije u Ilici, gdje
se nalazi i ugostiteljski objekat kojega posjeuju
uglavnom oni koji su potekli iz Podravine, ali ive u
Zagrebu. To je ujedno i izlobeni prostor za umjetnike iz
cijele Hrvatske, ali prednost imaju uglavnom oni iz
Podravine.
Kako nam sadanji predsjednik Mirko Klini
kae, da drutvo broji ukupno 1300 lanova.
Najintenzivniji rad pokazala je udruga studenata
Podravine koja je najrazvijenija i koja djeluje ve
dugi niz godina. Iz ovog drutva imamo niz mlaeg
visokoobrazovanog kadra na podruju Hrvatske, ali
posebno na terenu Podravine, koji, nakon to su
zauzeli svoje zavidne pozicije nikada nisu zaboravili
Drutvo. Tako je jedan od takvih lanova, npr.,
poklonio drutvu novi automobil, jedan drugi je esti
sponzor...
Sadanji predsjednik sa zadovoljstvom
dodaje da pitomaki ogranak ve dvadesetak
godina prireuje ve tradicionalnu Faenjsku
zabavu u prostorijama Zagrebake pivovare u
Zagrebu (Ilica), te navodi da je ove godine na zabavi
Izabrane pjesme
za ovogodinji festival Pjesme Podravine i podravlja
U opinskoj vjenici Opine Pitomaa komisija sastavljena od g. Rajka Stilinovia, Vlade Felkera, eljka
Kovaia i dr. Marijana J ergovia izabrala je od ukupno 80.-ak pristiglih pjesama 42 pjesme koje e biti izvedene
14. i 15. lipnja ove godine. U petak (14. 6.) nastupaju Licitari, Ana Vargek, Sinovi Podravine, Veseli Podravci, Irena
Koar, Franjo Bari i Podravci, Dragutin Vlajini, Darko Bari i Dangube, Zdravko Brki, tefanjska zvona,
Dubravko i Stare staze, Mirko venda iga, Emina Grahovec, Estam, Robert Vojvodi, Kavaliri, Rajko
Suhodolan, Meai, Valentina i Divani, Marijan Ded Max i Savski valovi.
U subotu nastupaju slijedei sastavi sa skladbama: Najbolji hrvatski tamburai: "Podravino sve bih dao za
te", Marko Kouti uz TO: "Zlato moje", Ivan Galovi i Meai: "Volim ih sve tri", Stjepan J erek tef i Zlatna grana:
"Suza za Podravinu", Barbara Otman uz TO: "Kresnu vatru cigansku", Boris iro Gaparac: "Podravac za sva
vremena", Marta Nikolin uz TO: "Plavo svjetlo", Patria: "Budi uvijek pored mene", uka ai: "Tam gdi zvira kaj",
Mirjana Primorac i Slavonski beari: "Baranjska rujna zoro", Podravski muikai: "Hej svirai gdje su violine", Ana
Majstor uz TO: "Podravino-najljepi si san", Mladi est: "J o te uvijek ekam", Mladen J anu uga uz TO:
"Coprnica", Fortissimo: "Muzikai z metropole", Tihana Sabati uz TO: "Slepi mi", Maja Zeko uz TO: "Lijepa je,
lijepa Drava", Tomislav Braja uz TO: "Za sveara", Lampai: "Pjesmo moja, pjesmo ljubavna", Viktorija Kulii uz
TO: "Nikada nisi bio moj" i Domaja uz TO: "Dozrelo je Meimurje". Umjetniki ravnatelj festivala dr. Marijan
J ergovi napominje da ovo ipak nije konana lista i da e biti i ima promjena. Festival je i ove godine natjecateljskog
karaktera, a prenosit e ga Hrvatska televizija i to drugu veer direktnim prijenosom. B.B.
Drugu veer festivala direktno e prenositi Hrvatska televizija i cijeli e festival biti
natjecateljskog tipa, to uvjetuje HT. Izabrat e se najbolji tekst, aranman i glazba, koji
e biti nagraeni, kako oni iz prve veeri, tako i oni iz druge.
prisustovalo 350 gostiju (iz kulturnog,
drutvenog i politikog ivota Hrvatske),
od ega je 250 bilo iz Pitomae (ili su
podrijetlom iz nje), to nije potrebno
dodatno komentirati.
Od osnivaa drutva i onih koji su
dali poseban peat vano je spomenuti
glavnog inicijatora-osnivaa pok. g. Bertu
(koji je bio dugogodinji predsjednik), kao
i Vinka esija. Drutvo ima Upravni odbor
koji se sastaje svakog prvog u mjesecu,
dok je ue rukovodstvo sainjeno od
predsjednika, 5 dopredsjednika i jednog
tajnika.
B.B.
Ekol oko-edukati vna akci j a
Hrvatske turistike zajednice.
Projekt "Volim hrvatsku" dio je programa
rada HTZ i sustava TZ za 2002. god., kojemu je cilj
poticanje aktivnosti i sudjelovanje u programima
zatite okolia.
Ciljevi: ekologija, edukacija stanovnitva,
istoa, zatita objekata prirode, voda, uma,
jaanje seoskog, lovnog i ribolovnog turizma,
podizanje kvalitete ivljenja, stvaranje klime
dobrodolice.
Nositelji akcije: Glavni ured HTZ i sustav
TZ, uz suradnju Ministarstva turizma RH,
Ministarstva prosvjete i porta RH, Ministarstva
zatite okolia i prostornog ureenja RH, lokalne
uprave i samouprave.
Akcija se odvija tijekom cijele godine, a pod
geslom "Vie cvijea, manje smea".
Glavna tema akcije je "Priobalje i vode", a
podteme su: otklanjanje krupnog otpada i divljih
deponija, zatita i istoa uma i planina, svjetlosno
oneienje, ozelenjavanje, opoarenih povrina,
te ureenje i ienje mjesta i zelenih povrina u
mjestima.
U svim mjestima Hrvatske vano je
organizirati od 20.-28. travnja sveopu akciju
ienja, a posebno voda, te obavezno na Dan
planeta Zemlje 22. travnja prema vlastitim
mogunostima.
Glavni ured Hrvatske turistike zajednice
poziva vas na
Natjeaj
za najfotografiju oneienja ili oneiivaa na
podruju vae upanije i grada Zagreba
I.
Svaki natjecatelj moe poslati jedan svoj rad za umjetniku
i jedan svoj rad za dokumentarnu fotografiju
II.
Natjecatelji alju iskljuivo originalnu fotografiju u boji ili
crno-bijeloj tehnici veliine 30X24 cm na temu "Priobalje i
vode", a u okviru projekta "Volim Hrvatsku 2002. godine"
III.
Rok za dostavu fotografija u urede TZ upanija i ured TZ
grada Zagreba je do 10. svibnja 2002. god.
IV.
Fotografije se alju na slijedee adrese TZ upanija:
Virovitiko-podravska, Trg kralja Tomislava 1, 33000
Virovitica
Bjelovarsko-bilogorska, Trg kralja Tomislava 5, 43001
Bjelovar, p.p. 19
Koprivniko-krievaka, Antuna Nemia 5, 48000
Koprivnica
S naznakom " Za natjeaj- za najfotografiju"
V.
Sudionici natjeaja svojim sudjelovanjem pristaju da
organizatori natjeaja mogu prispjele fotografije
objavljivati na stranicama novina
VI
Nagraeni svoje fotografije mogu podii od 8.srpnja 2002.
god. nadalje u TZ upanija
VII.
Pravo na sudjelovanje na natjeaju imaju sve pravne i
fizike osobe, dravljani Republike Hrvatske.
Volim Hrvatsku
TZ PITOMAA
VIE CVIJ EA
- MANJ E
SMEA
Osnova ove prie vrlo je kratka, a kao graani Republike Hrvatske, za koju se veliki dio i mjetana Pitomae i okolice
borio u Domovinskom ratu, imamo pravo upitati dananju nadlenu vlast, posebno policijsku: da li je podruje opine Pitomaa
zaista jedno od najgorih i najkriminalnijih podruja nae Drave? Rijetko e se tko to usuditi upitati jer se svi boje posljedica. J er,
gdje god krenuli naii ete na policiju, posebno saobraajnu. Stoga umoljavamo gospodu iz Policijske uprave Virovitiko-
podravske da javno iznesu podatke o stanju o prekrajima na podruju nae upanije, te komparativne podatke sa podruja
Hrvatske, kako bi opravdali svakodnevno prisustvo (za normalnog i prosjenog ovjeka, od kojega na kraju konca ivi i Policija)
policije gdje god ovjek krene na podruje nae opine, sad da li pjeice, biciklom, automobilom, traktorom u polje ili iz
polja...Da li je to tako i na drugim opinama i upanijama? Sudei prema iskustvu mnogih reklo bi se da i nije.
Ako ste ikada putovali prema naemu ljubljenomu glavnome gradu Zagrebu rijetko ete susresti kakvu policijsku
patrolu, a kamoli da vas bez ikakvoga razloga zaustavi, provjerava tko ste i ta ste. A kada u povratu dolazite na podruje opine
Pitomaa, tu Vam ne gine zaustavljanje (ako ne i nekoliko njih) a najvjerovatnije i neka od najbanalnijih kazni, iako ste ve
umorni od vonje, a sasvim sigurno niste ili na put od 300 km bez veze. Koga zato briga? Kao da se gleda da se ovome
napaenome i u gospodarskom smislu totalno iscrpljenom i opljakanom narodu uzme i ona posljednja kuna, pa makar taj
ovjek sutra ne imao ni za kruh ili struju koju e mu sigurno iskljuiti ako nije platio ak i najkrae vrijeme...
Vjerujte da mnogo riskiramo objavljivanjem ovog napisa, no to su injenice. Mislim da svi znamo da nas policija treba
uvati, a ne da je se bojimo. Na kraju konca ako netko stalno gleda gdje stoji policija iako nije nita kriv sigurno e mu pozornost
na vonju biti znatno slabija - to svaka budala zna.
B.B
Da li saobraajna policija zaista vri represiju
na mjetane pitomake opine i sve one koji
dolaze na podruje nae opine?
(osvrt na nedavni
napis u Veernjem listu)
Ali moramo rei i to da policija na kraju konca radi i vrlo korektno sve svoje poslove. Provode zakon - no on je
trenutno vrlo nezgodan i nepovoljan za mjetane ne samo nae opine, nego i ire. J er da je opa gospodarska situacija u
zemlji bolja ne bi bilo toliko kriminala i pljaki i koje ega drugoga. Toga smo svi svjesni.
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
Pitomake novine Pitomake novine
6 7
S
V
E
I
Z

A
J
T
I I
VJ E
A
savjetodavne
slube za poljoprivredu
Izvjee izvjetajno prognozne
slube
Za vinogradare
Toplo vrijeme pogodovalo je kretanju loze
tako da se na veini sorata naziru listii to se u
terminologiji oznaava kao faza D. To je vrijeme
kada treba lozu zatititi od crne pjegavosti, erinoze
(grinje) i peronospore. Zato savjetujemo da odmah
Pie: dipl. ing. Marijan
Lincmajer, savjetnik HZPSS
izvrite zatitu sa preparatima GALBEN M +NEORON
ili sa ANVIL 5SC +KARATE MAX.
Za voare
Kod jabuka je cvatnja poela prije tjedan dana
naroito sorte Idared, dok su druge sorte u fazi balona.
To je vrijeme kada treba jabuku zatititi od krastavosti i
pepelnice, a od preparata savjetujemo da upotrijebite
STROBY ili DELAN 750+BAYCOR WP. Kod pripravaka
preparata postupite prema uputi proizvoaa.
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E


C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
obitelj Filjak
SAVJ ETUJ E
PITOMAA,
Vinogradska 76
tel:782-776 i
098/248-624
STADIJ I RAZVOJ A LOZE
PO BAGGIOLINIJ U
ORIJ ENTACIJ SKI PROGRAM ZATITE VINOVE LOZE - 2002. godina
Pri zavretku prva
ovogodinja obrada
vonjaka i vinograda
jesec travanj je vrijeme kada se privode
kraju svi prvi ovogodinji poslovi na
vokama i vinovoj lozi, kojih na naem
prostoru nema malo. Radi toplog vremena za ovo
doba godine vegetacija je poela naglo bujati pa je
velika mogunost pojave raznih bolesti, te mraza
koji je i pao na nekim lokacijama poetkom travnja.
Svi oni koji nisu uredili vonjake i vinograde
(rezidba, gnojidba itd.) u drugoj polovici travnja
gotovo su i zakasnili.
No, ljudi znaju rei da su sadili vinograde i
vonjake i poetkom svibnja, ali oni koji su planirali
ovogodinju novu sadnju to su i uinili do sredine
travnja.
Spomenimo da je ove godine vrlo povoljno
vinovu lozu sadio i na naem podruju Rasadnik iz
Vukojevaca (kod Naica), koji je nudio po cijeni od 8
kuna po cijepu i laserski navoenu sadnju na
prireenom zemljitu. Vlasnik ovog rasadnika Mato
Ivanovi napominje da je ove godine nudio, a nudit
e i ubudue razne sorte vinove loze, kao graevinu,
rajnski rizling, frankovku i druge. J edan dobar dio
vinogradara posadio je svoje nove vinograde i
putem sticanja poticaja za ovu kulturu, o emu smo
ranije govorili.
Kaimo da i ovogodinji vrlo kioviti travanj
(u prvoj polovici je palo 30 litara vie kie od
prosjeka za cijeli mjesec) oteava obradu vonjaka i
vinograda, pa je potrebno pripaziti na vrijeme kada
e se prskati vinogradi i vonjaci i sa ime. Najbolje
se konzultirati sa savjetodavnom slubom u
Pitomai - kod Marijana Lincmajera.
B.B.
M
Prva obrtna tedno kreditna zadruga u
Pitomai imala svoju 140-u godinju
skuptinu.
28. travnja u svojim prostorijama u Gajevoj
ulici Prva obrtna tedno kreditna zadruga Pitomaa
odrala je svoju redovitu godinju skuptinu. POd
predsjedanjem predsjednika Skuptine POKZ
LUke Laduia-Hanzira, nakon otvaranja sjednice
Skuptine razmatrana je visina kamata na zadrune
udjele. Zatim su podnesena izvjea o radu, te o
zavrnom raunu za 2001. godinu.
Pod etvrtom tokom iznoena su izvjea
Izvrnog i Nadzornog odbora, nakon ega je
otvorena diskusija po izvjeima. Nadalje je
prihvaen zavrni raun za 2001. godinu, te su
prihvaene odluke izvjea Izvrnog i Nadzornog
odbora. Prihvaen je financijski plan za 2002.
godinu, nakon ega se raspravljalo o raznim tekuim
problemima i temama vezanih za rad Zadruge.
Nakon zavretka redovne godinje skuptine
prireen je domjenak u nazonosti 40-ak lanova
Skuptine POKZ, Izvrnog odbora, Nadzornog
odbora, te drugih gostiju.
B.B.
Uzgoj konja u pitomakom kraju sve
zanimljiviji hobi
Svi znamo da je vrijeme obrade zemljita na
naem podruju konjima jedna velika prolost. Konja na
podruju opine Pitomaa danas ima vrlo malo, svega
desetak i oni se nalaze uglavnom pojedinano kod
pojedinih obitelji i riejtko koji od njih slui drugoj svrsi osim
za jahanje ili samo zato da ga ovijek ima. Postoji nekoliko
obitelji koje uzgajaju konje za posao, a njih je malo. Tako, na
primjer, imamo Franju Dolina i J osipa Antoljaka koji se ve
dugi niz godina bave uzgojem radnih pasmina koje im slue
uglavnom za ognjanje vinograda - jer se to jo uvijek moe
napraviti najbolje samo sa konjom. Najvie grla ima Branko
Tkalec u Otrovancu koji je otvorio i kolu za jahanje, a 28.
travnja, na njegovu inicijativu prilo se i osnivanju Konjikog
kluba pod nazivom "Sretna potkova" Pitomaa. O tome
klubu rei emo neto vie u narednim brojevima. Kaimo
da se iz godine u godinu broj grla konja raznih pasmina
poveava, a zanimljivi su podaci koji govore da je 1960. na
podruju Pitomae bilo 1060 grla konja, 1983. oko 150, a
2002. godine neto vie od 30 grla.
B.B.
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
Pitomake novine Pitomake novine
6 7
I
SAVJ ET
I IZVJ EA
savjetodavne
slube za poljoprivredu
Izvjee izvjetajno prognozne
slube
Za vinogradare
Toplo vrijeme pogodovalo je kretanju loze
tako da se na veini sorata naziru listii to se u
terminologiji oznaava kao faza D. To je vrijeme
kada treba lozu zatititi od crne pjegavosti, erinoze
(grinje) i peronospore. Zato savjetujemo da odmah
Pie: dipl. ing. Marijan
Lincmajer, savjetnik HZPSS
izvrite zatitu sa preparatima GALBEN M +NEORON
ili sa ANVIL 5SC +KARATE MAX.
Za voare
Kod jabuka je cvatnja poela prije tjedan dana
naroito sorte Idared, dok su druge sorte u fazi balona.
To je vrijeme kada treba jabuku zatititi od krastavosti i
pepelnice, a od preparata savjetujemo da upotrijebite
STROBY ili DELAN 750+BAYCOR WP. Kod pripravaka
preparata postupite prema uputi proizvoaa.
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E


C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
obitelj Filjak
SAVJ ETUJ E
PITOMAA,
Vinogradska 76
tel:782-776 i
098/248-624
STADIJ I RAZVOJ A LOZE
PO BAGGIOLINIJ U
ORIJ ENTACIJ SKI PROGRAM ZATITE VINOVE LOZE - 2002. godina
Pri zavretku prva
ovogodinja obrada
vonjaka i vinograda
jesec travanj je vrijeme kada se privode
kraju svi prvi ovogodinji poslovi na
vokama i vinovoj lozi, kojih na naem
prostoru nema malo. Radi toplog vremena za ovo
doba godine vegetacija je poela naglo bujati pa je
velika mogunost pojave raznih bolesti, te mraza
koji je i pao na nekim lokacijama poetkom travnja.
Svi oni koji nisu uredili vonjake i vinograde
(rezidba, gnojidba itd.) u drugoj polovici travnja
gotovo su i zakasnili.
No, ljudi znaju rei da su sadili vinograde i
vonjake i poetkom svibnja, ali oni koji su planirali
ovogodinju novu sadnju to su i uinili do sredine
travnja.
Spomenimo da je ove godine vrlo povoljno
vinovu lozu sadio i na naem podruju Rasadnik iz
Vukojevaca (kod Naica), koji je nudio po cijeni od 8
kuna po cijepu i laserski navoenu sadnju na
prireenom zemljitu. Vlasnik ovog rasadnika Mato
Ivanovi napominje da je ove godine nudio, a nudit
e i ubudue razne sorte vinove loze, kao graevinu,
rajnski rizling, frankovku i druge. J edan dobar dio
vinogradara posadio je svoje nove vinograde i
putem sticanja poticaja za ovu kulturu, o emu smo
ranije govorili.
Kaimo da i ovogodinji vrlo kioviti travanj
(u prvoj polovici je palo 30 litara vie kie od
prosjeka za cijeli mjesec) oteava obradu vonjaka i
vinograda, pa je potrebno pripaziti na vrijeme kada
e se prskati vinogradi i vonjaci i sa ime. Najbolje
se konzultirati sa savjetodavnom slubom u
Pitomai - kod Marijana Lincmajera.
B.B.
M
Prva obrtna tedno kreditna zadruga u
Pitomai imala svoju 140-u godinju
skuptinu.
28. travnja u svojim prostorijama u Gajevoj
ulici Prva obrtna tedno kreditna zadruga Pitomaa
odrala je svoju redovitu godinju skuptinu. POd
predsjedanjem predsjednika Skuptine POKZ
LUke Laduia-Hanzira, nakon otvaranja sjednice
Skuptine razmatrana je visina kamata na zadrune
udjele. Zatim su podnesena izvjea o radu, te o
zavrnom raunu za 2001. godinu.
Pod etvrtom tokom iznoena su izvjea
Izvrnog i Nadzornog odbora, nakon ega je
otvorena diskusija po izvjeima. Nadalje je
prihvaen zavrni raun za 2001. godinu, te su
prihvaene odluke izvjea Izvrnog i Nadzornog
odbora. Prihvaen je financijski plan za 2002.
godinu, nakon ega se raspravljalo o raznim tekuim
problemima i temama vezanih za rad Zadruge.
Nakon zavretka redovne godinje skuptine
prireen je domjenak u nazonosti 40-ak lanova
Skuptine POKZ, Izvrnog odbora, Nadzornog
odbora, te drugih gostiju.
B.B.
Uzgoj konja u pitomakom kraju sve
zanimljiviji hobi
Svi znamo da je vrijeme obrade zemljita na
naem podruju konjima jedna velika prolost. Konja na
podruju opine Pitomaa danas ima vrlo malo, svega
desetak i oni se nalaze uglavnom pojedinano kod
pojedinih obitelji i riejtko koji od njih slui drugoj svrsi osim
za jahanje ili samo zato da ga ovijek ima. Postoji nekoliko
obitelji koje uzgajaju konje za posao, a njih je malo. Tako, na
primjer, imamo Franju Dolina i J osipa Antoljaka koji se ve
dugi niz godina bave uzgojem radnih pasmina koje im slue
uglavnom za ognjanje vinograda - jer se to jo uvijek moe
napraviti najbolje samo sa konjom. Najvie grla ima Branko
Tkalec u Otrovancu koji je otvorio i kolu za jahanje, a 28.
travnja, na njegovu inicijativu prilo se i osnivanju Konjikog
kluba pod nazivom "Sretna potkova" Pitomaa. O tome
klubu rei emo neto vie u narednim brojevima. Kaimo
da se iz godine u godinu broj grla konja raznih pasmina
poveava, a zanimljivi su podaci koji govore da je 1960. na
podruju Pitomae bilo 1060 grla konja, 1983. oko 150, a
2002. godine neto vie od 30 grla.
B.B.
Pitomake novine Pitomake novine
8 9
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E


C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
Iz etnje po Pitomai
i okolici
Metalna galanterija nudi vam vrlo povoljno prenapregnute
betonske stupove za vinograde i vonjake po cijeni od samo
25 kn po komadu. U cijenu je uraunat prijevoz do 5 km od
Lozana. Sve narudbe na tel. 033/716-264 i 091/437-9699,
odnosno u Lozanu, Marinkovieva 79, svaki dan od 7 do 18
sati.
2
5
k
u
n
a
Marijan Pokupi
LOZAN, Marinkovieva 79
PRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVI
PRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVI
Zalijevanje vinove loze kap na kap
po sistemu Zlatka Saraje iz Pitomae
Da se ljudi dosjete svega i svaega poznata je stvar, pogotovo ako
je u pitanju neto od ega se moe imati koristi. Tako je prilikom sadnje svoje
brajde od desetak trsova u vinogradu u Aranju neto slino uinio i Zlatko
Saraja iz Pitomae. Posadio je deset novih cijepova vinove loze, ali da ih ne
bih stalno zalijevao i da bi ih sigurno mogao prihranjivati napravio je
slijedee. Prilikom saenja loze u svaku je rupu odmah stavio po jednu oko
pola metra dugaku plastinu cijev. To je zatrpao kada i lozu. Uz svaki trs
stavio je drveni kolac i na njega od aluminijske ice napravio nosae za
plastinu bocu. Gore iri, a dolje ui. ep nije skidao ve je nalijepio prozirnu
cijev tanju od one koja se nalazi u zemlji, kako bi se mogla umetnuti u istu,
deblju. Ali to nije sve. Na dnu prozirne cijevi napravio je plastini ep na
kojem je probuio rupu taman toliko veliku da svakih nekoliko trenutaka
kapne po koja kap vode. Na bocama je izrezao zadno u koje nalijeva vodu ili
prihranu. Na ovaj nain trs, ali moe i voka, dobiva direktno na ile vodu ili
prihrane onoliko koliko joj je potrebno. Postoji i jednostavniji nain. Odree
se zadno plastine boce, a boca se naopake ugura pored biljke u zemlju, a
u bocu dolijeva vode koliko biljka ili okolna zemlja potroi. to vam se ini
bolje tako uinite. Ali vjerujte da je ovaj drugi nain izvrstan za sunih
razdoblja pri uzgoju povra u vlastitom vrtu.
B.B.
boca sa vodom
drveni kolac
zemlja
vinova loza
tanja cijev
deblja cijev koja ide
do ila
alu. nosai
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
Hrvatska obrtnika komora na Zagre-
bakom proljetnom velesajmu i ove godine
organizirala je Meunarodni sajam obrtnitva u
vremenu od 16. do 20. travnja. Nezaobilaznu
ulogu u predstavljanju proizvoda obrtnitva i
malog poduzetnitva imaju podrune obrtnike
komore i udruenja obrtnika.
Ove godine na Meunarodnom sajmu
obrtnitva sudjelovala je i "ZE-MI" Pitomaa sa
svojim programom "ZE-MI" kave, minas, filter,
espresso i kave bez kofeina, zajedno s ostalim
izlagaima na Sajmu u okviru tanda Obrtnike
komore i udruenja obrtnika Virovitiko-pod-
ravske upanije.
Drago nam je ako ste nas posjetili na sajmu!
B.Mihokovi
"ZE-MI" na 44. meunarodnom sajmu
obrtnitva na Zagrebakom velesajmu
ZE-MI tand na 9. meunarodnom sajmu
"Slavin 2002." koji je odran u Orahovici od
13. do 16. oujka ove godine.
Ribnjaci na podruju
nae opine
PJ urevac, Kolodvorska bb
Tel. direktor 048/811-292, 098/226-268
informacije 048/812-002
- prijevoz putnika u tuzemstvu i
inozemstvu
- rezervacija meunarodnih karata
za Njemaku
- organizacija slobodnih prijevoza u
tuzemstvu i inozemstvu
Posljednjih nekoliko godina i na naem podruju ljudima je poeo biti zanimljiv hobi uzgoj slatkovodne ribe
u uglavnom umjetno iskopanim ribnjacima. Na cijelom podruju imamo ih neto manje od deset, no uzgoj ribe
dosta je teak, budui da je malo manjih tekuih voda koje bi dotjecale u ribnjake. Visina podzemnih voda ini se da
znatno opada, pa je tako nekoliko ribnjaka ak i isuilo, kao npr. onaj kod Staroga Graca u vlasnitvu Zlatka
peglja. Neto je bolja situacija na ribnjacima brae Marijana i Milana J akupca na "Leniima", gdje ima vode ali i
ribe, iako ne u izobilju.
Iz razgovora sa Milanom J akupcom saznali smo da je ovo nekada bio movarni dio Pitomae zvan
"istak". Tlo je ilovasto pa se zadrava i voda tijekom cijele godine. Dodaje da su izvrili poribljavanje prije nekoliko
godina sa aranom, tolstolobikom i somom. Na ribnjacima su stalno prisutne rode i sive aplje, koje su donijele
crvenperke, deverike i drugu sitnu ribu. Izmeu ostaloga ovo je i pojilite za visoku i nisku divlja. Upravo je u tijeku
ureivanje ove lokacije za seoski turizam, tako da se rade prilazi i sve ostalo potrebno za navedenu djelatnost.
J edan od boljih ribnjaka je ribnjak Ivana Lazarusa u Sedlarici, te oni Antuna Oberana i brae piranec u
Turnaici i Zdravka Dijakovia u Sedlarici. Ribnjak ima i Branko Tkalec u Otrovancu u kojem povremeno i ima ribe.
Najvei ribnjaci su na tzv. odrani o kojima se brinu lovaka i ribika drutva i koji se esto poribljavaju. B.B.
Ove godine na naem podruju, ( koje je poznato po uzgoju duhana i na kojem se ljudi u velikoj mjeri bave
uzgojem upravo ove kulture), proizvoai duhana su imali priliku zasijati duhan po novoj tehnologiji. Naime, radi se
o sjetvi u plitice ili kontejnere. To je jednostavniji i kvalitetniji nain odravanja i njege duhana do trenutka
presaivanja na njivu. Posao oko zalijevanja velikog broja lijeha je skraen zato to plitice plutaju na vodi i tako
imaju konstantno optimalnu koliinu vlage potrebne za uspijean rast duhana. Ovu novu metodu prihvatila je i
obitelj Marakovi iz Otrovanca, koja se ve dugi niz godina bavi uzgojem duhana, a sada tradiciju nastavlja i Mario.
Tu smo imali priliku i uivo vidjeti o emu se radi. Kako nam kae gosp. Mario, ova metoda ima niz prednosti, od
same sjetve, koju obavljaju ininjeri i strunjaci, za vrijeme njege flanaca, gdje se uvelike smanjuje posao, do
kvalitete flanaca i same sadnje. Velika su poboljanja u samoj sadnji, zato to imamo pojedinane flance, koji su
vlani i koji na svom korijenju imaju zemlje, tako da flanac nakon sadnje ne "tui", a i nema potrebe za
podsaivanjem jer se uglavnom svi flanci prime. J o jedna vrlo vana stvar je ta da se ne upotrebljava vrlo otrovno i
opasno sredstvo za suzbijanje korova u zemlji, a to je "Metilbromid", koji e biti u upotrebi do 2004. godine, a nakon
2006. e biti zabranjena njegova upotreba.
Ovaj, novi nain proizvodnje prikladan je za mnoge kulture.
Na kraju razgovora sa gosp. Mariom saznali smo i to da je to dosta skupa tehnologija, ali da e on i
njegova obitelj idue godine uzeti jo ovakvih plastenika i tako cjelokupnu proizvodnju obavljati na ovaj nain. Za
informaciju onima koji nisu upoznati s ovom tehnologijom, saznali smo od Maria, da za 5 jutara duhana, plastenik i
sadnice kotaju 12.000 kuna. .B.
Uzgoj duhana kod
obitelji Marakovi na novi nain
Pitomake novine Pitomake novine
8 9
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E


C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
Iz etnje po Pitomai
i okolici
Metalna galanterija nudi vam vrlo povoljno prenapregnute
betonske stupove za vinograde i vonjake po cijeni od samo
25 kn po komadu. U cijenu je uraunat prijevoz do 5 km od
Lozana. Sve narudbe na tel. 033/716-264 i 091/437-9699,
odnosno u Lozanu, Marinkovieva 79, svaki dan od 7 do 18
sati.
2
5
k
u
n
a
Marijan Pokupi
LOZAN, Marinkovieva 79
PRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVI
PRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVI
Zalijevanje vinove loze kap na kap
po sistemu Zlatka Saraje iz Pitomae
Da se ljudi dosjete svega i svaega poznata je stvar, pogotovo ako
je u pitanju neto od ega se moe imati koristi. Tako je prilikom sadnje svoje
brajde od desetak trsova u vinogradu u Aranju neto slino uinio i Zlatko
Saraja iz Pitomae. Posadio je deset novih cijepova vinove loze, ali da ih ne
bih stalno zalijevao i da bi ih sigurno mogao prihranjivati napravio je
slijedee. Prilikom saenja loze u svaku je rupu odmah stavio po jednu oko
pola metra dugaku plastinu cijev. To je zatrpao kada i lozu. Uz svaki trs
stavio je drveni kolac i na njega od aluminijske ice napravio nosae za
plastinu bocu. Gore iri, a dolje ui. ep nije skidao ve je nalijepio prozirnu
cijev tanju od one koja se nalazi u zemlji, kako bi se mogla umetnuti u istu,
deblju. Ali to nije sve. Na dnu prozirne cijevi napravio je plastini ep na
kojem je probuio rupu taman toliko veliku da svakih nekoliko trenutaka
kapne po koja kap vode. Na bocama je izrezao zadno u koje nalijeva vodu ili
prihranu. Na ovaj nain trs, ali moe i voka, dobiva direktno na ile vodu ili
prihrane onoliko koliko joj je potrebno. Postoji i jednostavniji nain. Odree
se zadno plastine boce, a boca se naopake ugura pored biljke u zemlju, a
u bocu dolijeva vode koliko biljka ili okolna zemlja potroi. to vam se ini
bolje tako uinite. Ali vjerujte da je ovaj drugi nain izvrstan za sunih
razdoblja pri uzgoju povra u vlastitom vrtu.
B.B.
boca sa vodom
drveni kolac
zemlja
vinova loza
tanja cijev
deblja cijev koja ide
do ila
alu. nosai
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
Hrvatska obrtnika komora na Zagre-
bakom proljetnom velesajmu i ove godine
organizirala je Meunarodni sajam obrtnitva u
vremenu od 16. do 20. travnja. Nezaobilaznu
ulogu u predstavljanju proizvoda obrtnitva i
malog poduzetnitva imaju podrune obrtnike
komore i udruenja obrtnika.
Ove godine na Meunarodnom sajmu
obrtnitva sudjelovala je i "ZE-MI" Pitomaa sa
svojim programom "ZE-MI" kave, minas, filter,
espresso i kave bez kofeina, zajedno s ostalim
izlagaima na Sajmu u okviru tanda Obrtnike
komore i udruenja obrtnika Virovitiko-pod-
ravske upanije.
Drago nam je ako ste nas posjetili na sajmu!
B.Mihokovi
"ZE-MI" na 44. meunarodnom sajmu
obrtnitva na Zagrebakom velesajmu
ZE-MI tand na 9. meunarodnom sajmu
"Slavin 2002." koji je odran u Orahovici od
13. do 16. oujka ove godine.
Ribnjaci na podruju
nae opine
PJ urevac, Kolodvorska bb
Tel. direktor 048/811-292, 098/226-268
informacije 048/812-002
- prijevoz putnika u tuzemstvu i
inozemstvu
- rezervacija meunarodnih karata
za Njemaku
- organizacija slobodnih prijevoza u
tuzemstvu i inozemstvu
Posljednjih nekoliko godina i na naem podruju ljudima je poeo biti zanimljiv hobi uzgoj slatkovodne ribe
u uglavnom umjetno iskopanim ribnjacima. Na cijelom podruju imamo ih neto manje od deset, no uzgoj ribe
dosta je teak, budui da je malo manjih tekuih voda koje bi dotjecale u ribnjake. Visina podzemnih voda ini se da
znatno opada, pa je tako nekoliko ribnjaka ak i isuilo, kao npr. onaj kod Staroga Graca u vlasnitvu Zlatka
peglja. Neto je bolja situacija na ribnjacima brae Marijana i Milana J akupca na "Leniima", gdje ima vode ali i
ribe, iako ne u izobilju.
Iz razgovora sa Milanom J akupcom saznali smo da je ovo nekada bio movarni dio Pitomae zvan
"istak". Tlo je ilovasto pa se zadrava i voda tijekom cijele godine. Dodaje da su izvrili poribljavanje prije nekoliko
godina sa aranom, tolstolobikom i somom. Na ribnjacima su stalno prisutne rode i sive aplje, koje su donijele
crvenperke, deverike i drugu sitnu ribu. Izmeu ostaloga ovo je i pojilite za visoku i nisku divlja. Upravo je u tijeku
ureivanje ove lokacije za seoski turizam, tako da se rade prilazi i sve ostalo potrebno za navedenu djelatnost.
J edan od boljih ribnjaka je ribnjak Ivana Lazarusa u Sedlarici, te oni Antuna Oberana i brae piranec u
Turnaici i Zdravka Dijakovia u Sedlarici. Ribnjak ima i Branko Tkalec u Otrovancu u kojem povremeno i ima ribe.
Najvei ribnjaci su na tzv. odrani o kojima se brinu lovaka i ribika drutva i koji se esto poribljavaju. B.B.
Ove godine na naem podruju, ( koje je poznato po uzgoju duhana i na kojem se ljudi u velikoj mjeri bave
uzgojem upravo ove kulture), proizvoai duhana su imali priliku zasijati duhan po novoj tehnologiji. Naime, radi se
o sjetvi u plitice ili kontejnere. To je jednostavniji i kvalitetniji nain odravanja i njege duhana do trenutka
presaivanja na njivu. Posao oko zalijevanja velikog broja lijeha je skraen zato to plitice plutaju na vodi i tako
imaju konstantno optimalnu koliinu vlage potrebne za uspijean rast duhana. Ovu novu metodu prihvatila je i
obitelj Marakovi iz Otrovanca, koja se ve dugi niz godina bavi uzgojem duhana, a sada tradiciju nastavlja i Mario.
Tu smo imali priliku i uivo vidjeti o emu se radi. Kako nam kae gosp. Mario, ova metoda ima niz prednosti, od
same sjetve, koju obavljaju ininjeri i strunjaci, za vrijeme njege flanaca, gdje se uvelike smanjuje posao, do
kvalitete flanaca i same sadnje. Velika su poboljanja u samoj sadnji, zato to imamo pojedinane flance, koji su
vlani i koji na svom korijenju imaju zemlje, tako da flanac nakon sadnje ne "tui", a i nema potrebe za
podsaivanjem jer se uglavnom svi flanci prime. J o jedna vrlo vana stvar je ta da se ne upotrebljava vrlo otrovno i
opasno sredstvo za suzbijanje korova u zemlji, a to je "Metilbromid", koji e biti u upotrebi do 2004. godine, a nakon
2006. e biti zabranjena njegova upotreba.
Ovaj, novi nain proizvodnje prikladan je za mnoge kulture.
Na kraju razgovora sa gosp. Mariom saznali smo i to da je to dosta skupa tehnologija, ali da e on i
njegova obitelj idue godine uzeti jo ovakvih plastenika i tako cjelokupnu proizvodnju obavljati na ovaj nain. Za
informaciju onima koji nisu upoznati s ovom tehnologijom, saznali smo od Maria, da za 5 jutara duhana, plastenik i
sadnice kotaju 12.000 kuna. .B.
Uzgoj duhana kod
obitelji Marakovi na novi nain
Pitomake novine Pitomake novine
10 11
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U

T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
Vodovodna udruga "Aranj" obavjetava sve
korisnike vodovoda u Aranju, da se jave
upravnom odboru (Ivan Meurean-Keko ili
Miroslav Horvatinovi) radi usklaivanja cijene
prikljuka vodovoda.
Udruga prijatelja dobroga vina "Peharnik"
Pitomaa odrala je 20. travnja svoju redovnu
godinju skuptinu. Skuptina se odrala u
prostorijama Caffe bara "Zvonimir", dok su
s
V
ije
ti
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U

T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
NK "OTROVANEC" Otrovanec odrao je
godinju skuptinu
Godinja, redovna ali i izborna skuptina
odrana je u drutvenom domu u Otrovancu 24. veljae
2002. godine. Umjesto dosadanjeg predsjednika
kluba Zdravka Dijakovia izabran je eljko ivko, a
doneena je i slijedea odluka
izabran je za:
dopredsjednika Draen imunija, predsjednika udruge
Antun Oberan, za tajnika kluba Stjepan kvari i
blagajnika Ivan Sesvean.
Za lanove izvrnog odbora: 1. eljko ivko 2. Draen
imunija 3. Antun Oberan 4. Stjepan kvari 5. Ivan
Sesvean 6. Pero imunko 7. Pero Posavec 8. Draen
Ovo doba godine vrijeme je kada je na
Dravi najbolje vrijeme za lov veine vrsta
dravskih riba
vi znamo da je rijeka Drava bogata ribama
brojnih vrsta, no kada se one najbolje love
teko je ustanoviti. Ali sudei prema
istraivanjima dugogodinjih pitomakih ribia, kao
Ivana Seidla, Zdravka Kovaa i drugih za dobar dio
vrsta moemo rei da je ovo doba godine, pa sve do
lipnja najbolji dio godine za lov soma, smua, tuke,
mrene, keige, klena i bolena, te deverike.
to se tie soma, u svibnju lov na njega
poneto opada, da bi opet bio odlian u drugoj polovici
lipnja i poetkom svibnja. Lovi ga se uglavnom na veu
crvenperku, glistu ili varalicu.
Smu se izvrsno lovi od sredine veljae pa do
kraja travnja, dok je u svibnju neto slabiji ulov. Najbolje
ga se moe uloviti na veu crvenperku i komadi ribe.
Oujak i travanj izvrsno je vrijeme za lov tuke
na veu crvenperku ili varalicu. U svibnju ju je ve tee
uloviti, a naredna dva mjeseca vrlo teko.
Travanj i svibanj vrijeme je kada se dobro lovi
mrena na sir, kruh ili glistu. Iako ukusna riba potrebno je
pripaziti da se ne jede mrenina ikra koja je teko
probavljiva, a po nekima i otrovna.
J edna od najrijeih vrsta u naem kraju,
keiga, lovi se samo u oujku, travnju i poetkom
svibnja i to samo na glistu. U tom su periodu ulovljeni i
najvei primjerci ove vrste ribe, kao npr. onu koju je
ulovio Mirko Seidl iz Pitomae prije dvadesetak godina,
a koja je teila 11,9 kilograma.
Manje atraktivna riba koja se dobro lovi u
travnju i svibnju je klen i bolen. Klena se moe najbolje
uloviti na hrut i kruh, a bolena na hrut i malu ribicu, ali i
na leptir-varalicu.
Nizak vodostaj Drave u veljai i oujku bio je
vrlo zahvalan za ulov deverike i to ove godine na
predjelu oko mosta i skele na anatom polju, ali i na
brojnim drugim mjestima. Nai ribii vole loviti deveriku
ili divera posebno stoga to je izvanredan jako pren na
ulju, odnosno masti.
Neki kapitalni primjeri koji su ulovljeni na ovom
podruju u otprilike ovo doba godine: som oko 95 kg u
Krinici (Crni jarak) i od oko 80 kg na Novoj Dravi, smu
14 kg na Novoj Dravi kod Krinice, tuka 24 kg na Staroj
Dravi u Krinici, bistranga od 4 kg na istome mjestu.
B.B.
S
Limena glazba iz Pitomae
dobila svoje nove prostorije
Nakon dugog niza godina nerijeenog
"stambenog" pitanja limene glazbe Pitomaa,
koja ima svoje osnove jo u limenoj glazbi
osnovanoj prije prvog svjetskog rata, pitomaka
limena glazba konano ima svoje stalne
prostorije. One se nalaze u sastavu zgrade NK
"Pitomaa", ali su odvojene i ureene na
prikladan nain. Kako sam spomenuo prvu
limenu glazbu oformilo je drutvo Hrvatski sokol.
Kasnije ono pripada pod DVD Pitomaa, a
1930.-ih godina HPGD "Sloga" Pitomaa. Bilo
kako bilo limena glazba u Pitomai postoji oko
sto godina, a prvih desetljea svojega
postojanja imala je veliku ulogu u drutvenom
ivotu mjesta i okolice. Osim sviranja glazbe na
sprovodima ili kakvim manifestacijama, limena
je glazba esto, sve do drugog svjetskog rata
svirala na javnim zabavama.
Prostor kojega je koristila limena glazba
proteklih dvadesetak godina bio je na brojnim
mjestima; u prostoriji dananje Mjesne
knjinice, iznad djejeg vrtia... lanovi orkestra
limene glazbe nadaju se da e im ovo ostati
dugotrajno sastajalite i mjesto gdje e moi
vjebati i ostavljati svoje instrumente.
Stoga su 25. oujka priredili i raskono
veselje za sve goste i domaine u svojim
prostorijama uz zakusku (janjetina itd.) sa
dobrom glazbom i piem.
Napomenimo i to da je prostorije
dodijelila Opina Pitomaa, isto onako kako to
su ih dobili i drugi klubovi koji nemaju svoje
stalne prostorije, a to su karate klub, tenis klub
itd. i to u okviru ovog prostora.
B.B.
Pie: Branko Begovi
(nastavak iz prolog broja)
1965. godina
Dana 27. svibnja odrana je konstituirajua
sjednica UO drutva. Za predsjednika je izabran Luka
Kova, za tajnika Marijan Brada, za blagajnika Franjo
Brki, podpredsjednika Luka Lali, dok je za lovnika
izabran Pavao Brada. Komisije: sekcija mladih lovaca:
Marijan Brada, Franjo Brki; komisija za unapreenje
lovita: Pavo Brada, Luka Lali, eljko Grgai i Mirko
imatovi. Odbor za unapreenje lova: Mijo Mikor kao
predsjednik, a lanovi Duan ubrilo i Ivan Mihokovi.
Komisija za poljoprivredu: Alojz Velian, Luka Hanzir-
Ladui i Ivan Pani. Godinja skuptina je odrana 23.
svibnja, povodom 20. godinjice. Na njoj su razmatrana
pitanja dovrenja doma, pitanja oko pripreme otvorenja
lova, rada bifea u lovakom domu itd.
1966. godina
3. oujka odran je sastanak UO, a 23. oijka
se razmatralo pitanje arondacije lovita... Godinja
skuptina je odrana 9. listopada na kojoj su u UO
izabrani kao predsjednik UO Luka Lali,
dopredsjednika Franjo Magdi, tajnika Marijan Brada,
a lovnik je ostao Pavao Brada. Iste je godine (27.12.)
dolo do sazivanja vanredne skuptine UO na kojoj su
radi raznih problema predsjednik i tajnik traili ostavke.
No skuptina ih nije prihvatila, pa su svi ostali na svojim
dunostima.
Lovstvo u Pitomai
Lovstvo u Pitomai
1967. godina
22. veljae bio je sastanak UO na kojem su
rjeavana pitanja oko lovakog doma, naplate
lanarina i razne albe i molbe. 1. travnja rijeeno je
pitanje oko gostionice u lovakome domu na
anatome polju. Godinja skuptina je odrana 7.
svibnja. Nadzorni odbor od tada se satoji od lanova
Magdi, Brada, Mikec. U upravnom je odboru
Franjo Brki, dr. Marijan Cipri, Stjepan Filipac, Luka
Kova, Luka Hanzir, Marijan Brada, Mato
Majstorovi, Luka Lali, Eugen Taka i Miko Mikor.
Otvorenje lova na nisku divlja te godine odrano je
5. listopada.
(nastavak u narednom broju)
Kaka 9. Davor Oberan.
Za lanove nadzornog odbora:
1. Branko Kolar 2. Mirko Paranos 3. Marijan
Pavlekovi. Osim ovog izbora razmatranja su tekua
pitanja o financiranju kluba, zavretku klubskih
prostorija te samoj igri i rezultatima kluba koji igra u III.
upanijskoj nogometnoj ligi.
B.B.
U razgovoru sa predsjednikom NK "Croatia" Ivanom Kostelcom, pitomakim poduzetnikom i,
moemo rei i glavnim sponzorom ovoga kluba saznali smo da trenutno isti klub ima registriranih vie
igraa nego to ima domainstava. Npr. u Pitomai je taj broj znatno manji, a da ne govorimo o drugim
mjestima opine Pitomae i okolice.
Nogometni klub "Croatia" iz Grabrovnice danas ima pet selekcija razne starosne dobi i to:
limae, pionire, kadete, juniore i seniore u dvije ekipe. Prva ekipa seniora takmii se u I. upanijskoj
nogometnoj ligi, dok druga u treoj NL. Glavna, prva ekipa uglavnom gravitira od 2. do 6. mjesta. Sam
klub osnovan je 1975. godine, a osnivai su bili Antun Krupski, Zdravko Grbai i Ivan Kostelac. U sklopu
dananjeg nogometnog igralita klub ima i tenisko igralite, a u i izgradnji je i novo (pomono)
nogometno igralite. Treba navesti da je za izgradnju jedinog pravog tenis-placa u opini, a koji se nalazi
u Grabrovnici najzaslunije poduzee Kograd, vlasnika Ivan Kostelca.
Trenutno se prva ekipa seniora nalazi na sredini ljestvice, ali se oekuje ubrzano podizanje do
prva tri mjesta, a za to klub ima i uvjete i igrae - kae predsjednik Ivan Kostelac.
B.B.
Od 108 domainstava u
Grabrovnici NK "Croatia"
iz Grabrovnice ima
registriranih 117 igraa - to u
takvom omjeru nema ni jedno
mjesto u Hrvatskoj
Morozov Ljubomir bio je meu prvim
zakupcima lovakog doma (od 1968. g.). Na
ovoj slici Ljubomir sa drutvom odlazi pjeice u
dom (1968.).
raspravljana razna tekua pitanja. U prisustvu dvadesetak
lanova i gostiju, osnovna je tema bila odlazak na Dane berbe
vinograda u Maarsku u organizaciji ove Udruge i Udruge
vinogradara, podrumara i voara "Aranj" Pitomaa. B.B.
Pitomake novine Pitomake novine
10 11
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U

T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
Vodovodna udruga "Aranj" obavjetava sve
korisnike vodovoda u Aranju, da se jave
upravnom odboru (Ivan Meurean-Keko ili
Miroslav Horvatinovi) radi usklaivanja cijene
prikljuka vodovoda.
Udruga prijatelja dobroga vina "Peharnik"
Pitomaa odrala je 20. travnja svoju redovnu
godinju skuptinu. Skuptina se odrala u
prostorijama Caffe bara "Zvonimir", dok su
V
i
sti
je
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U

T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
NK "OTROVANEC" Otrovanec odrao je
godinju skuptinu
Godinja, redovna ali i izborna skuptina
odrana je u drutvenom domu u Otrovancu 24. veljae
2002. godine. Umjesto dosadanjeg predsjednika
kluba Zdravka Dijakovia izabran je eljko ivko, a
doneena je i slijedea odluka
izabran je za:
dopredsjednika Draen imunija, predsjednika udruge
Antun Oberan, za tajnika kluba Stjepan kvari i
blagajnika Ivan Sesvean.
Za lanove izvrnog odbora: 1. eljko ivko 2. Draen
imunija 3. Antun Oberan 4. Stjepan kvari 5. Ivan
Sesvean 6. Pero imunko 7. Pero Posavec 8. Draen
Ovo doba godine vrijeme je kada je na
Dravi najbolje vrijeme za lov veine vrsta
dravskih riba
vi znamo da je rijeka Drava bogata ribama
brojnih vrsta, no kada se one najbolje love
teko je ustanoviti. Ali sudei prema
istraivanjima dugogodinjih pitomakih ribia, kao
Ivana Seidla, Zdravka Kovaa i drugih za dobar dio
vrsta moemo rei da je ovo doba godine, pa sve do
lipnja najbolji dio godine za lov soma, smua, tuke,
mrene, keige, klena i bolena, te deverike.
to se tie soma, u svibnju lov na njega
poneto opada, da bi opet bio odlian u drugoj polovici
lipnja i poetkom svibnja. Lovi ga se uglavnom na veu
crvenperku, glistu ili varalicu.
Smu se izvrsno lovi od sredine veljae pa do
kraja travnja, dok je u svibnju neto slabiji ulov. Najbolje
ga se moe uloviti na veu crvenperku i komadi ribe.
Oujak i travanj izvrsno je vrijeme za lov tuke
na veu crvenperku ili varalicu. U svibnju ju je ve tee
uloviti, a naredna dva mjeseca vrlo teko.
Travanj i svibanj vrijeme je kada se dobro lovi
mrena na sir, kruh ili glistu. Iako ukusna riba potrebno je
pripaziti da se ne jede mrenina ikra koja je teko
probavljiva, a po nekima i otrovna.
J edna od najrijeih vrsta u naem kraju,
keiga, lovi se samo u oujku, travnju i poetkom
svibnja i to samo na glistu. U tom su periodu ulovljeni i
najvei primjerci ove vrste ribe, kao npr. onu koju je
ulovio Mirko Seidl iz Pitomae prije dvadesetak godina,
a koja je teila 11,9 kilograma.
Manje atraktivna riba koja se dobro lovi u
travnju i svibnju je klen i bolen. Klena se moe najbolje
uloviti na hrut i kruh, a bolena na hrut i malu ribicu, ali i
na leptir-varalicu.
Nizak vodostaj Drave u veljai i oujku bio je
vrlo zahvalan za ulov deverike i to ove godine na
predjelu oko mosta i skele na anatom polju, ali i na
brojnim drugim mjestima. Nai ribii vole loviti deveriku
ili divera posebno stoga to je izvanredan jako pren na
ulju, odnosno masti.
Neki kapitalni primjeri koji su ulovljeni na ovom
podruju u otprilike ovo doba godine: som oko 95 kg u
Krinici (Crni jarak) i od oko 80 kg na Novoj Dravi, smu
14 kg na Novoj Dravi kod Krinice, tuka 24 kg na Staroj
Dravi u Krinici, bistranga od 4 kg na istome mjestu.
B.B.
S
Limena glazba iz Pitomae
dobila svoje nove prostorije
Nakon dugog niza godina nerijeenog
"stambenog" pitanja limene glazbe Pitomaa,
koja ima svoje osnove jo u limenoj glazbi
osnovanoj prije prvog svjetskog rata, pitomaka
limena glazba konano ima svoje stalne
prostorije. One se nalaze u sastavu zgrade NK
"Pitomaa", ali su odvojene i ureene na
prikladan nain. Kako sam spomenuo prvu
limenu glazbu oformilo je drutvo Hrvatski sokol.
Kasnije ono pripada pod DVD Pitomaa, a
1930.-ih godina HPGD "Sloga" Pitomaa. Bilo
kako bilo limena glazba u Pitomai postoji oko
sto godina, a prvih desetljea svojega
postojanja imala je veliku ulogu u drutvenom
ivotu mjesta i okolice. Osim sviranja glazbe na
sprovodima ili kakvim manifestacijama, limena
je glazba esto, sve do drugog svjetskog rata
svirala na javnim zabavama.
Prostor kojega je koristila limena glazba
proteklih dvadesetak godina bio je na brojnim
mjestima; u prostoriji dananje Mjesne
knjinice, iznad djejeg vrtia... lanovi orkestra
limene glazbe nadaju se da e im ovo ostati
dugotrajno sastajalite i mjesto gdje e moi
vjebati i ostavljati svoje instrumente.
Stoga su 25. oujka priredili i raskono
veselje za sve goste i domaine u svojim
prostorijama uz zakusku (janjetina itd.) sa
dobrom glazbom i piem.
Napomenimo i to da je prostorije
dodijelila Opina Pitomaa, isto onako kako to
su ih dobili i drugi klubovi koji nemaju svoje
stalne prostorije, a to su karate klub, tenis klub
itd. i to u okviru ovog prostora.
B.B.
Pie: Branko Begovi
(nastavak iz prolog broja)
1965. godina
Dana 27. svibnja odrana je konstituirajua
sjednica UO drutva. Za predsjednika je izabran Luka
Kova, za tajnika Marijan Brada, za blagajnika Franjo
Brki, podpredsjednika Luka Lali, dok je za lovnika
izabran Pavao Brada. Komisije: sekcija mladih lovaca:
Marijan Brada, Franjo Brki; komisija za unapreenje
lovita: Pavo Brada, Luka Lali, eljko Grgai i Mirko
imatovi. Odbor za unapreenje lova: Mijo Mikor kao
predsjednik, a lanovi Duan ubrilo i Ivan Mihokovi.
Komisija za poljoprivredu: Alojz Velian, Luka Hanzir-
Ladui i Ivan Pani. Godinja skuptina je odrana 23.
svibnja, povodom 20. godinjice. Na njoj su razmatrana
pitanja dovrenja doma, pitanja oko pripreme otvorenja
lova, rada bifea u lovakom domu itd.
1966. godina
3. oujka odran je sastanak UO, a 23. oijka
se razmatralo pitanje arondacije lovita... Godinja
skuptina je odrana 9. listopada na kojoj su u UO
izabrani kao predsjednik UO Luka Lali,
dopredsjednika Franjo Magdi, tajnika Marijan Brada,
a lovnik je ostao Pavao Brada. Iste je godine (27.12.)
dolo do sazivanja vanredne skuptine UO na kojoj su
radi raznih problema predsjednik i tajnik traili ostavke.
No skuptina ih nije prihvatila, pa su svi ostali na svojim
dunostima.
Lovstvo u Pitomai
Lovstvo u Pitomai
1967. godina
22. veljae bio je sastanak UO na kojem su
rjeavana pitanja oko lovakog doma, naplate
lanarina i razne albe i molbe. 1. travnja rijeeno je
pitanje oko gostionice u lovakome domu na
anatome polju. Godinja skuptina je odrana 7.
svibnja. Nadzorni odbor od tada se satoji od lanova
Magdi, Brada, Mikec. U upravnom je odboru
Franjo Brki, dr. Marijan Cipri, Stjepan Filipac, Luka
Kova, Luka Hanzir, Marijan Brada, Mato
Majstorovi, Luka Lali, Eugen Taka i Miko Mikor.
Otvorenje lova na nisku divlja te godine odrano je
5. listopada.
(nastavak u narednom broju)
Kaka 9. Davor Oberan.
Za lanove nadzornog odbora:
1. Branko Kolar 2. Mirko Paranos 3. Marijan
Pavlekovi. Osim ovog izbora razmatranja su tekua
pitanja o financiranju kluba, zavretku klubskih
prostorija te samoj igri i rezultatima kluba koji igra u III.
upanijskoj nogometnoj ligi.
B.B.
U razgovoru sa predsjednikom NK "Croatia" Ivanom Kostelcom, pitomakim poduzetnikom i,
moemo rei i glavnim sponzorom ovoga kluba saznali smo da trenutno isti klub ima registriranih vie
igraa nego to ima domainstava. Npr. u Pitomai je taj broj znatno manji, a da ne govorimo o drugim
mjestima opine Pitomae i okolice.
Nogometni klub "Croatia" iz Grabrovnice danas ima pet selekcija razne starosne dobi i to:
limae, pionire, kadete, juniore i seniore u dvije ekipe. Prva ekipa seniora takmii se u I. upanijskoj
nogometnoj ligi, dok druga u treoj NL. Glavna, prva ekipa uglavnom gravitira od 2. do 6. mjesta. Sam
klub osnovan je 1975. godine, a osnivai su bili Antun Krupski, Zdravko Grbai i Ivan Kostelac. U sklopu
dananjeg nogometnog igralita klub ima i tenisko igralite, a u i izgradnji je i novo (pomono)
nogometno igralite. Treba navesti da je za izgradnju jedinog pravog tenis-placa u opini, a koji se nalazi
u Grabrovnici najzaslunije poduzee Kograd, vlasnika Ivan Kostelca.
Trenutno se prva ekipa seniora nalazi na sredini ljestvice, ali se oekuje ubrzano podizanje do
prva tri mjesta, a za to klub ima i uvjete i igrae - kae predsjednik Ivan Kostelac.
B.B.
Od 108 domainstava u
Grabrovnici NK "Croatia"
iz Grabrovnice ima
registriranih 117 igraa - to u
takvom omjeru nema ni jedno
mjesto u Hrvatskoj
Morozov Ljubomir bio je meu prvim
zakupcima lovakog doma (od 1968. g.). Na
ovoj slici Ljubomir sa drutvom odlazi pjeice u
dom (1968.).
raspravljana razna tekua pitanja. U prisustvu dvadesetak
lanova i gostiju, osnovna je tema bila odlazak na Dane berbe
vinograda u Maarsku u organizaciji ove Udruge i Udruge
vinogradara, podrumara i voara "Aranj" Pitomaa. B.B.
Pitomake novine Pitomake novine
12 13
Crkva Presvetog Trojstva u Turnaici trenutno
je u vrlo loem stanju. Stoga je potrebno adaptirati
zidove, a posebno krovite same zgrade, a za to je
potrebno oko 500.000 kuna. Stoga molimo sve ljude
dobre volje i sve one kojima je stalo da ta crkva bude
onakva kakva treba biti da dadu svoj prilog
turnaikog upi. Prilog ne mora biti novani, ve
moe biti u naturi, odnosno svatko moe pomoi
prema svojim mogunostima.
Broj iro rauna turnaike upe u ZAP-u je
31290-672-000-0000287.
Unaprijed smo zahvalni svima onima koji
pomognu u obnovi nae upne crkve. Mi smo mala
upa u poljoprivrednom kraju i nismo u mogunosti
sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato
se obraamo svim ljudima dobre volje i svim
institucijama da nam pomognu. Moete se obratiti i
izravno u upni ured u Turnaici, Brae Radia 5,
33405 Pitomaa. Broj telefona/faxa: 033/785-163.
vl.B..
N
E
K
A
J

V
A
M

O

E

R
E

I

V
E
L
E

A
S
N
I

-

R
A
Z
N
O
S
K
U
L
T
U
R
E
Portret jednog umjetnika
arko Giba
J edan od nekoliko pitomakih slikara koji se bave
amaterskim slikanjem u naivnoj maniri svakako je i arko
Giba. Roen je u Pitomai 1957. godine, a slikarstvom se
aktivnije poeo baviti od 1982. godine. Djelatnik je INE
Naftaplin, no to ga ne sprjeava bavljenjem slikarstvom.
Vrlo esto radi radove za koje moemo rei da su
gotovo minijature i to iskljuivo na staklu, a tematike i motivi su
mu dosta razliiti, ali uvijek vezani za Podravinu.
U jednom katalogu sa izlobe 1995. autor
predgovora Mirko Lau kae: "To u prvom redu znai da slika
pitome podravske krajolike u razliitim godinjim dobima
(polja, ume, sela u daljini) dok se scene iz seoskog ivota i
ljudski portreti rijetko kad pojavljuju kao glavna tema ve su
ukljueni u kompoziciju krajolika, iz ega se ipak mogu
izdvojiti slike mrtve prirode, koje slikar donosi u prednjem
krupnom planu s neizbjenim krajolikom u pozadini."
Izlagao je na tridesetak skupnih izlobi u zemlji i
inozemstvu, te na nekoliko samostalnih. Danas ivi i radi u
Pitomai, u ulici Tina Ujevia 16.
B.B.
Udruga ena Kladare pokrenula je akciju
prikupljanja sredstava za obnovu kapelice
Blaene Djevice Marije u Kladarama.
Kapelica je u vrlo loem stanju, a novaca
nema ni upa, a ni opina. Stoga se
umoljavaju svi oni koji su u mogunosti da
na bilo koji nain pomognu da se jave
predsjednici Udruge g. Ivki Maar u
Kladarama ili nekome iz Udruge ena
Kladare.
U Malss centru u Pitomai 17. oujka je
otvorena izloba poznatog pitomakog i
hrvatskog slikara naive Stjepana Ivanca

.

G
i
b
a
:

"
P
o
d
r
a
v
s
k
o

r
a
s
p
e
l
o
"
,
u
l
j
e

n
a

s
t
a
k
l
u

(
1
9
9
5
.
)
nazonosti brojnih gostiju, predstavnika
Opine Pitomaa i upanije Virovitiko-
podravske 16. oujka ove godine otvorena
je samostalna izloba naeg poznatog slikara
Stjepana Ivanca. Sve do tada u Malss centru bile su
izloene slike J osipa imia. J edan od naih dva
izlobena prostora koje koriste likovni umjetnici
Pitomae i okolice (drugi je u restoranu Prve obrtne
tedno kreditne zadruge) i ovom su prigodom
popunila djela jednog od naih likovnih umjetnika.
Izloba je bila otvorena za javnost sve do 12. travnja
2002. godine.
Stjepan Ivanec je jedan od nekoliko
poznatih slikara hrvatske naive. Bavi se slikarstvom
tridesetak godina, a prvu je izlobu priredio 1972.
godine u Galeriji Lotrak. Do danas je samostalno
izlagao dvadesetak puta, a na skupnim izlobama
irom Europe i Hrvatske bezbroj puta. Poeo je
slikati kao samouki slikar jo u ranoj mladosti. Radi u
raznim tehnikama, ali mu je ipak osnovna ulje na
staklu i tu-akvarel. ivi i radi u Kladarma.
B.B.
U
Na uskrsni ponedjeljak HPGD "Sloga" Pitomaa organiziralo uskrnji
koncert
U gotovo prepunoj kino dvorani u Pitomai i ove je godine HPGD "Sloga" koje vodi g. Ruica Glogovi
priredilo Uskrnji koncert. Nastupilo je nekoliko pjevakih drutava iz okolnih mjesta, kao iz Molvi, urevca idr.
HPGD "Sloga" nakon odreenog zatija, ali ne prekida s radom, poinje sve jae djelovanje na polju glazbene
kulture. Trenutno je u toku obrazovanje mladih narataja za sviranje na ianim narodnim instrumentima, pa tako i
ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane (posebno djecu) koji ele nauiti svirati na brau, berdi ili bilo kojem
drugom instrumentu da se jave gospoi Ruici Glogovi u Pitomai. B.B.
Narcisama i ostalim cvijeem do zdravlja
subotu, 23.03., pod pokroviteljstvom upanijskog predsjednitva Lige za borbu protiv raka, u Pitomai je
organizirana prodaja cvijea po simbolinoj cijeni, a cijelokupni prihod je namijenjen za nabavu
mamograf-aparata za rano otkrivanje carcinoma (raka) dojke. Gospoa Taka Melita, lanica spomenute
Lige, bila je glavni akter u ovoj akciji. Kako doznajemo od nje, najvei donator cvijea i lukovica bio je gos. Grudi
Zvonko, sa 1500 komada. U ovoj akciji bilo je jo donatora, a to su uglavnom nae cvjearne, Anemona, Marta,
Kristina, te gos. Darko Kolo i ga. Zdravka Velian.
Kao donatore cvijea koje su sakupile po selima, valja spomenuti i A.. Kladare, Dinjevac, Grabrovnica i
Stari gradac. Ovim putem organizatori se zahvaljuju i gos. Tomi Mlinjariu, koji im je pomogao u reklamiranju
akcije. Za pohvaliti je A.. Dinjevac, koji se ovom prigodom i ulanio u upanijsku ligu borbe protiv raka. Ovom
akcijom prikupljeno je 3.770,00 kuna.
Poto je ostalo jo cvijea i lukovica i narednih dana se u ekaonici pitomake ambulante moglo kupiti
spomenuto cvijee i lukovice, te se je na kraju skupilo 4.000 kuna.
Na kraju obavijetavamo sve itelje nae opine da se mogu ulaniti u Ligu borbe protiv raka (20,00 kuna,
god. lanarina), te tako pomoi u nabavi ovog aparata, koji bi bio spas za mnoge ene.
Svi oni koji donesu takvu odluku mogu se javiti gi. Taka, medicinskoj sestri u pitomakoj ambulanti.
Zahvaljujemo se svim donatorima, svim kupcima i buduim lanovima Lige.
.B.
U
Uskrs i uskrsni blagdani
Vazmenim bdijenjem i blagdanom Uskra
uli smo u uskrsno i vazmeno vrijeme u crkvenoj
godini. Uskrsno vrijeme nas poziva da vie
ivimo za novi i vjeni ivot koji nas oekuje
nakon ovog zemaljskog ivota.
Kroz korizmeno vrijeme imali smo post,
pokoru i molitvu. Tako spremni eljeli smo
doekati Veliki tjedan, Vazmeno trodnevlje i
Uskrsne blagdane. J er nam tako i govori Rije
Boja: "U kriu je spasenje i obrana, u kriu je
ivot, zato prigrli kri, da ivi u vjeke".
Upravo taj ivot zapoinje uskrsnuem
od mrtvih.
Isusovo uskrsnue je nama jasni znak i
dokaz, da emo i mi uskrsnuti za vjeni ivot. Ali
mi trebamo ekati svretak ove zemlje, sudnji
dan, i onda e se to i ostvariti. Kroz uskrsno
vrijeme treba ivjeti tako, kao da smo ve ostvarili
vjeni ivot za nebo. To znai ivot sa Bogom, uz
Boga i nikada se od Boga ne udaljiti, ili otii od Boga.
A Bog je sve to nama treba.
Sa usksnim vremenom u upi Turnaica
zapoeli smo drugi dio prijave za nae ovogodinje
prvopriesnike i krizmanike. upnim vjeronaukom
svake subote u 10 sati za 1.-4. razrede i 11 sati za
5.-8. razrede.
Redovittim dolaskom na svetu misu
nedjeljom i blagdanima zatim upnik vjeronaukom i
obiteljskim kranskim ivotom da se pripreme za
svete sakramente.
Prva priest u naoj upi Turnaica biti e za
blagdan Duhova (19. svibnja 2002. godine).
Sveta potvrda ove godine biti e u upi
pii Bukovica 1. lipnja 2002. godine u 10 sati, za
upe Turnaica, Stari Gradac i pii Bukovica.
vl. Branko vogor
Prva priest u Turnaici ove godine biti e 19. svibnja, a Sveta potvrda 1. lipnja
Pitomake novine Pitomake novine
12 13
Crkva Presvetog Trojstva u Turnaici trenutno
je u vrlo loem stanju. Stoga je potrebno adaptirati
zidove, a posebno krovite same zgrade, a za to je
potrebno oko 500.000 kuna. Stoga molimo sve ljude
dobre volje i sve one kojima je stalo da ta crkva bude
onakva kakva treba biti da dadu svoj prilog
turnaikog upi. Prilog ne mora biti novani, ve
moe biti u naturi, odnosno svatko moe pomoi
prema svojim mogunostima.
Broj iro rauna turnaike upe u ZAP-u je
31290-672-000-0000287.
Unaprijed smo zahvalni svima onima koji
pomognu u obnovi nae upne crkve. Mi smo mala
upa u poljoprivrednom kraju i nismo u mogunosti
sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato
se obraamo svim ljudima dobre volje i svim
institucijama da nam pomognu. Moete se obratiti i
izravno u upni ured u Turnaici, Brae Radia 5,
33405 Pitomaa. Broj telefona/faxa: 033/785-163.
vl.B..
N
E
K
A
J

V
A
M

O

E

R
E

I

V
E
L
E

A
S
N
I

-

R
A
Z
N
O
S
K
U
L
T
U
R
E
Portret jednog umjetnika
arko Giba
J edan od nekoliko pitomakih slikara koji se bave
amaterskim slikanjem u naivnoj maniri svakako je i arko
Giba. Roen je u Pitomai 1957. godine, a slikarstvom se
aktivnije poeo baviti od 1982. godine. Djelatnik je INE
Naftaplin, no to ga ne sprjeava bavljenjem slikarstvom.
Vrlo esto radi radove za koje moemo rei da su
gotovo minijature i to iskljuivo na staklu, a tematike i motivi su
mu dosta razliiti, ali uvijek vezani za Podravinu.
U jednom katalogu sa izlobe 1995. autor
predgovora Mirko Lau kae: "To u prvom redu znai da slika
pitome podravske krajolike u razliitim godinjim dobima
(polja, ume, sela u daljini) dok se scene iz seoskog ivota i
ljudski portreti rijetko kad pojavljuju kao glavna tema ve su
ukljueni u kompoziciju krajolika, iz ega se ipak mogu
izdvojiti slike mrtve prirode, koje slikar donosi u prednjem
krupnom planu s neizbjenim krajolikom u pozadini."
Izlagao je na tridesetak skupnih izlobi u zemlji i
inozemstvu, te na nekoliko samostalnih. Danas ivi i radi u
Pitomai, u ulici Tina Ujevia 16.
B.B.
Udruga ena Kladare pokrenula je akciju
prikupljanja sredstava za obnovu kapelice
Blaene Djevice Marije u Kladarama.
Kapelica je u vrlo loem stanju, a novaca
nema ni upa, a ni opina. Stoga se
umoljavaju svi oni koji su u mogunosti da
na bilo koji nain pomognu da se jave
predsjednici Udruge g. Ivki Maar u
Kladarama ili nekome iz Udruge ena
Kladare.
U Malss centru u Pitomai 17. oujka je
otvorena izloba poznatog pitomakog i
hrvatskog slikara naive Stjepana Ivanca

.

G
i
b
a
:

"
P
o
d
r
a
v
s
k
o

r
a
s
p
e
l
o
"
,
u
l
j
e

n
a

s
t
a
k
l
u

(
1
9
9
5
.
)
nazonosti brojnih gostiju, predstavnika
Opine Pitomaa i upanije Virovitiko-
podravske 16. oujka ove godine otvorena
je samostalna izloba naeg poznatog slikara
Stjepana Ivanca. Sve do tada u Malss centru bile su
izloene slike J osipa imia. J edan od naih dva
izlobena prostora koje koriste likovni umjetnici
Pitomae i okolice (drugi je u restoranu Prve obrtne
tedno kreditne zadruge) i ovom su prigodom
popunila djela jednog od naih likovnih umjetnika.
Izloba je bila otvorena za javnost sve do 12. travnja
2002. godine.
Stjepan Ivanec je jedan od nekoliko
poznatih slikara hrvatske naive. Bavi se slikarstvom
tridesetak godina, a prvu je izlobu priredio 1972.
godine u Galeriji Lotrak. Do danas je samostalno
izlagao dvadesetak puta, a na skupnim izlobama
irom Europe i Hrvatske bezbroj puta. Poeo je
slikati kao samouki slikar jo u ranoj mladosti. Radi u
raznim tehnikama, ali mu je ipak osnovna ulje na
staklu i tu-akvarel. ivi i radi u Kladarma.
B.B.
U
Na uskrsni ponedjeljak HPGD "Sloga" Pitomaa organiziralo uskrnji
koncert
U gotovo prepunoj kino dvorani u Pitomai i ove je godine HPGD "Sloga" koje vodi g. Ruica Glogovi
priredilo Uskrnji koncert. Nastupilo je nekoliko pjevakih drutava iz okolnih mjesta, kao iz Molvi, urevca idr.
HPGD "Sloga" nakon odreenog zatija, ali ne prekida s radom, poinje sve jae djelovanje na polju glazbene
kulture. Trenutno je u toku obrazovanje mladih narataja za sviranje na ianim narodnim instrumentima, pa tako i
ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane (posebno djecu) koji ele nauiti svirati na brau, berdi ili bilo kojem
drugom instrumentu da se jave gospoi Ruici Glogovi u Pitomai. B.B.
Narcisama i ostalim cvijeem do zdravlja
subotu, 23.03., pod pokroviteljstvom upanijskog predsjednitva Lige za borbu protiv raka, u Pitomai je
organizirana prodaja cvijea po simbolinoj cijeni, a cijelokupni prihod je namijenjen za nabavu
mamograf-aparata za rano otkrivanje carcinoma (raka) dojke. Gospoa Taka Melita, lanica spomenute
Lige, bila je glavni akter u ovoj akciji. Kako doznajemo od nje, najvei donator cvijea i lukovica bio je gos. Grudi
Zvonko, sa 1500 komada. U ovoj akciji bilo je jo donatora, a to su uglavnom nae cvjearne, Anemona, Marta,
Kristina, te gos. Darko Kolo i ga. Zdravka Velian.
Kao donatore cvijea koje su sakupile po selima, valja spomenuti i A.. Kladare, Dinjevac, Grabrovnica i
Stari gradac. Ovim putem organizatori se zahvaljuju i gos. Tomi Mlinjariu, koji im je pomogao u reklamiranju
akcije. Za pohvaliti je A.. Dinjevac, koji se ovom prigodom i ulanio u upanijsku ligu borbe protiv raka. Ovom
akcijom prikupljeno je 3.770,00 kuna.
Poto je ostalo jo cvijea i lukovica i narednih dana se u ekaonici pitomake ambulante moglo kupiti
spomenuto cvijee i lukovice, te se je na kraju skupilo 4.000 kuna.
Na kraju obavijetavamo sve itelje nae opine da se mogu ulaniti u Ligu borbe protiv raka (20,00 kuna,
god. lanarina), te tako pomoi u nabavi ovog aparata, koji bi bio spas za mnoge ene.
Svi oni koji donesu takvu odluku mogu se javiti gi. Taka, medicinskoj sestri u pitomakoj ambulanti.
Zahvaljujemo se svim donatorima, svim kupcima i buduim lanovima Lige.
.B.
U
Uskrs i uskrsni blagdani
Vazmenim bdijenjem i blagdanom Uskra
uli smo u uskrsno i vazmeno vrijeme u crkvenoj
godini. Uskrsno vrijeme nas poziva da vie
ivimo za novi i vjeni ivot koji nas oekuje
nakon ovog zemaljskog ivota.
Kroz korizmeno vrijeme imali smo post,
pokoru i molitvu. Tako spremni eljeli smo
doekati Veliki tjedan, Vazmeno trodnevlje i
Uskrsne blagdane. J er nam tako i govori Rije
Boja: "U kriu je spasenje i obrana, u kriu je
ivot, zato prigrli kri, da ivi u vjeke".
Upravo taj ivot zapoinje uskrsnuem
od mrtvih.
Isusovo uskrsnue je nama jasni znak i
dokaz, da emo i mi uskrsnuti za vjeni ivot. Ali
mi trebamo ekati svretak ove zemlje, sudnji
dan, i onda e se to i ostvariti. Kroz uskrsno
vrijeme treba ivjeti tako, kao da smo ve ostvarili
vjeni ivot za nebo. To znai ivot sa Bogom, uz
Boga i nikada se od Boga ne udaljiti, ili otii od Boga.
A Bog je sve to nama treba.
Sa usksnim vremenom u upi Turnaica
zapoeli smo drugi dio prijave za nae ovogodinje
prvopriesnike i krizmanike. upnim vjeronaukom
svake subote u 10 sati za 1.-4. razrede i 11 sati za
5.-8. razrede.
Redovittim dolaskom na svetu misu
nedjeljom i blagdanima zatim upnik vjeronaukom i
obiteljskim kranskim ivotom da se pripreme za
svete sakramente.
Prva priest u naoj upi Turnaica biti e za
blagdan Duhova (19. svibnja 2002. godine).
Sveta potvrda ove godine biti e u upi
pii Bukovica 1. lipnja 2002. godine u 10 sati, za
upe Turnaica, Stari Gradac i pii Bukovica.
vl. Branko vogor
Prva priest u Turnaici ove godine biti e 19. svibnja, a Sveta potvrda 1. lipnja
Pitomake novine Pitomake novine
14 15
I
Z

P
R
O

L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A

K
O
G

K
R
A
J
A
S
K
U
L
T
U
R
E
Neto o poznatoj pitomakoj
obitelji Brenner
J edna od najpoznatijih i najuglednijih pitomakih
obitelji tokom stotinjak godina, poev od sredine XIX.
stoljea svakako je bila obitelj Brenner, od koje danas ivi
svega nekoliko potomaka.
Brenner, i to Ferdinand Brenner doselio se u
Pitomau negdje poetkom 1850.-ih godina. On je
utemeljitelj pitomake loze Brennera. Roen je 19. listopada
1835. godine, a oenio se u veljai 1860. i to u Pitomai sa
J osipom ro. iketa (r.1841.). Brennerova kua nosila je
poznati kuni broj 2, a to je preko puta dananje crkve i koja
je sruena prije nekoliko godina radi tronosti.
Ovom emo prilikom govoriti o otprilike sto godina
ivljenja ove obitelji u Pitomai, a koja je bila prisutna na
gotovo svim podrujima ljudske djelatnosti u Pitomai.
Ferdinand stariji doao je u Pitomau ve kao dosta bogata
osoba, pa ubrzo otvara jednu od najveih trgovina u mjestu
koja je postojala gotovo sto godina. 1859. godine osniva
trgovinu koja je nosila vrlo dugi naziv budui da je nudila
ama ba sve to je puanstvu bilo potrebno. Kasnije, od oko
1895. godine u istu trgovinu dolazi i njegov sin ("Ferde
Brennera sin") Gabrijel koji ju vodi sve do svoje smrti 1922.
godine. Trgovina je postojala sve do pred drugi svjetski rat,
sve do 1939. godine.
Vremenom su Brenneri postali jedna od
najbogatijih pitomakih obitelji, ali i obitelji u blioj okolici.
Nakupovali su i velike koliine zemljita, te uma, pa su
zapoljavali i dosta veliki broj Pitomaana. Osim toga oni su
prisutni u svim moguim pitomakim drutvima i
udruenjima koja su, poev od osnivanja Dobrovoljnog
vatrogasnog drutva 1893. godine, bila osnivana i djelovala
narednih pedesetak godina.
Ferdinand st. sa J osipom je imao troje djece.
Najstariji je bio Ferdinand roen 7.10. 1861., a koji se
vjenao 8.1. 1887. sa Vilhelminom r. Brenner (r.18. 10.
1867.) i koji se preselio u urevac, gdje je imao stalno
mjesto boravita dugi niz godina. Drugo dijete im se rodilo 4.
srpnja 1870. i bio je to J osip (Franjo) koji se oenivi
(vjenani 1902.) sa Alojzijom ro. Mann iz Wolfsberga
(r.1879.) osnovao zasebnu familiju na kunom broju 42 u
Pitomai. Tree dijete bio je Gabrijel Eduard Brenner roen
2.2. 1874. godine, a koji se pak 1899. godine oenio sa
Verom ro. Huek (ro. 2.11.1876.). Posebno je zanimljiv
Gabrijel Brenner koji je nakon oca Ferdinanda, koji je umro
13. veljae 1903. (majka mu je umrla 1907.) sudjelovao u
krojenju gotovo cijelog kulturno-drutvenog ivota
Pitomae.
Gabrijel se enio dva puta. Prvi puta za spomenutu
Veru, koja je umrla ve 1902. napunivi samo 26 godina
ivota. Sa njom je imao dva sina i to Vladimira (r.1900.) i
Miroslava (r.1902.). No nisu imali sree. Vladimir je umro
ve u prvoj godini ivota, a Miroslav kao mladi
neoenivi se ve 1925. godine. Tri godine nakon smrti
Vere Gabrijel se ponovo eni i to sada za devet godina
mlau Vladku r. Kocijani iz Samobora (r. 4.9.1885.). Sa
njom je imao sina Branka (r.1906.). Gabrijel je umro 25.
listopada 1922. godine, dok mu druga supruga umire
dvadesetak godina kasnije, 1945. godine.
Drugi po redu sin Ferdinanda st. J osip (Franjo)
imao je tri sina i jednu kerku: Alojziju (r.1903.) koja se
vjenala 1930. godine sa dr. Rudolfom Zimiem (njihova
je kerka bila Marija Lujza Ljiljana ro. 1933.), Pavla
(r.1904.), Petra (r. 1906.) i Ferdinanda (r.1907.). Nekoliko
mjeseci nakon Alojzijinog vjenanja i sam J osip je umro
(24.12.1930.).
Ferdinand se 4. svibnja 1940. godine vjenao u
Zagrebu, u upi sv. Antuna sa Evom ro. Frii
(r.8.12.1915.) od kojih danas u Pitomai ivi jo jedini
potomak pitomakih Brennera, a to je Vinja Margareta
Ivana r. Brenner (r.1942.), a koja je udana za imuna
J ergovia, a imali su i starijeg sina Ivana Roberta
Boidara roenog godinu dana ranije.
Ovo je vrlo interesantna obitelj koja se bavila
brojnim djelatnostima koje nisu zanimale veinu
mjetana. Osim to su bili osnivai DVD-a Pitomaa, bili
su i osnivai Hrvatskog sokola 1906. godine bili su
podupirajui lanovi svih ostalih drutava. U kui
Brennerovih svirao se klavir. Gledali su da se svaki lan
obitelji dobro obrazuje. Neki su se izmeu dva svjetska
rata bavili zrakoplovstvom koje je openito jo bilo u
povojima. U obitelji se mnogo italo. No sve je to imalo u
pozadini dobru financijsku podlogu koju je stvorio sa
svojom trgovinom Ferdinand Brenner st. Oko 1857.
godine on gradi osnovu za kasnije jednu od najpoznatijih
pitomakih zgrada XIX. stoljea koje su se sve do
nedavno sauvale. Kasnijih godina zgradu dograiva i
preureuje, a nakon smrti Ferdinanda to rade Gabrijel i
J osip.
Pria govori da ni Ferdinand st. a ni Gabrijel nisu
ili na crkvene mise, jer su drali otvorenu trgovinu u to
vrijeme. To je bio razlog da su napravili ulaz u svoju
trgovinu tono preko puta ulaznih vrata u crkvu. Tako su
mogli i raditi i vidjeti misu. No ve posljednjih desetljea
Ferdinand st. nije mogao uti orgulje koje su u crkvi bile
stare i loe svirale, pa je pred svoju smrt oporuno 1902.
godine ostavio 2400 kruna (to je bio veliki novac) za
kupovinu novih orgulja. Taj su novac 1903. godine
Ferdinandova supruga J osipa i djeca dostavili
pitomakom upniku J osipu Kovaiu koji je dostatnu
razliku nabavio od upljana i naruio nove orgulje ve u
listopadu 1903. kod tvrtke "Rieger" u leskoj. Iste su bile
postavljene poetkom 1904. godine, da bi svirale i na
spomen Ferdinandu Brenneru st. Na alost 1968. godine
Hrvati i Hrvatice, gdje nam je
"Hrvatstvo" !?
Nije eto prolo ni desetak godina od
zavretka borbe za neovisnu Hrvatsku i ratne rane
jo nisu ni izbliza izlijeene, a kamoli zaboravljene
rtve, a ivot tee dalje, vrludajui izmeu naih i
"uvezenih" europskih zakona i propisa. ivi ovaj na
hrvatski narod po jo donekle vaeim standardima
pradjedovske pravde koja titi cjelovitost zemlje,
kao nae svojine(makar jo samo podsvijesno), te
po svjetskim demokratskim pravilima,po kojima
emo svi narodi biti jednakopravni, no oni bogati u
odnosu na siromane biti e "jednakopravniji".
Istina, to je stvar ekonomije, ali je usko povezana s
kulturom pojedinig naroda, osobito malog i
siromanog.
Upita li nas netko to smo po nacionalnisti,
dakako da emo odgovoriti da smo Hrvati, jer to
zaista i jesmo. Ali, upitamo li se ikada to to znai biti
Hrvat?. Po emu se mi moemo prepoznati kao
Hrvati, a to nije svojstveno Slovencima, Maarima,
Talijanima, Bonjacima, Srbima...? Zar smo Hrvati
samo zato to ivimo na ovom komadiu zemljine
kore koji se zove Hrvatska?. U Hrvatskoj ive
mnogi narodi , ali oni nisu Hrvati iako su hrvatski
dravljani. Postoji dakle neto to nas izdvaja od
svih ostalih naroda. Neto po emu smo
prepoznatljivi. To "neto" su nai djedovi vjekovima
uvali za nas i budua pokoljenja, da nam se ne
izgubi identitet u arenilu rasa i narodnosti. Nije li to
"neto" nae podrijetlo, jezik, obiaji, odnosno
kulturna batina. Uzalud su se kroz stoljea tuinski
gospodari lijepe nam domovine trudili zatrti hrvatski
jezik i kulturu, te nas tako izbrisati kao narod .
Mautim, elja i volja naroda da ostane svoj uvijek je
bila jaa. Sjetimo se samo koliko je rtava palo za
ideale ovog naroda, za hrvatsku opstojnost.
Sauvali smo iako ve pomalo manjkave obiaje,
glazbu i kulturu.
Upitamo li se ikad to e s tim biti u
budunosti. Kamo nas vodi sva ta modernizacija
drutva. Ne odbacujemo li te nae vrednote kao
neto zastarijelo? Ve nas uveliko grabe strasti
bogatog svijeta, te im se tako zduno preputamo
kao da nam je to jedino ivotno rjeenje.
Nita nam nae vie i nije interesantno.
elimo li se na taj nain ugurati nekome pod krilo ili
dokazivati svoju lojalnost, te tako postati neije
ulizice?. to zapravo dobivamo od tueg svijeta, a
to gubimo?.
Moje je skromno miljenje da gubimo
ponos i obraz, a to bi mogli dobiti to uistinu ne mogu
dokuiti. Kako samo ponosno izgovaramo nekoliko
stranih rijei koje su nam ostale u uhu, dok pozorno
upijamo sadraj sapunice na televiziji. Hoemo li u
dogledno vrijeme poeti i u svakodnevni govor
umetati strane rijei, da bismo izgledali pametniji ili
emo potpuno izmijeniti na jezik. Gdje e tada biti
nae "Hrvatstvo"?.
Valjalo bi ponekad mladima rei kako je
na jezik lijep i kako se moe sve rei i na hrvatskom
jeziku, a da zvui uvjerljivo, toplo, jasno. U dananje
vrijeme, osobito mlaa populacija ne slua nae
pjesme, ve strane, koje su potpuno nerazumljive.
To su pjesme koje stvaraju veliku buku i tako paraju ui.
to dakle fali violini, tamburici, cimbalu i
ostalim narodnim instrumentima, koji svojim zvucima
mogu raznjeiti i rastuiti, a znamo da se uz pjesmu i
pjeva i plae. Kroz pjesmu se izraavaju ljubav, srea i
bol, velia se i slavi, ruga i ismijava. Kada se razumiju
rijei i muzika tada je doivljaj potpun.
Dok sluamo zagluujuu tutnjavu bubnjeva,
ista nas moe asocirati na unglu, gdje oko vatre
pocupkuju polugoli necivilizirani ljudi probuenih
noseva, zakienih panom neke zvijeri ili ak ljudskom
kosti.
Postavimo si sada pitanje, iju mi to kulturu
usvajamo i gdje je tu naa kultura?. to e biti s naim
pjesmama, kad nam djeca u djejim emisijama pjevaju
na stranom jeziku, a jo nisu savladala ni svoj.
Djeca tu pronalaze svoje idole i tako ue to je
cool, ma to to znailo. Uzalud je Preradovi veliajui
jezik roda svog i naeg pisao " U kretu si gipkom,
lakom..." , kad naa djeca lome jezik kako bi nauila
naki strani jezik. Promatrajui taj na jad, sol na ranu je
jo i to to se roditelji dive kako njihova djeca znaju
strane jezike, a svoj zapostavljaju.
Ne slui nam to na ast, ve na sramotu roda
svog hrvatskog.
E pa sretna nam budunost!.
Anonimuss
J edna od rijetkih fotografija iz
1920.-ih godina prostora ispred
crkve sv. Vida sa zgradom
Brennerovog duana i cijele
zgrade. Fotografija je snimljena sa
balkona Iziine zgrade koja se
nalazila na uglu dananjeg Trga k.
Tomislava i Gajeve ulice.
upravo su se te orgulje zapalile i izazvale
fatalni poar pitomake crkve kada je ona
potpuno izgorjela.
B.B.
Kako se zabavlja i provodi veernje slobodno
vrijeme naa mlade - koju muziku slua?
(Osvrt)
a novim generacijama pojavljuju se i novi
obiaji, novi naini zabave, novi naini troenja
slobodnog vremena itd. Kakva je situacija na
naem podruju? Uglavnom ista kao i diljem Hrvatske.
Nakon nastave nai mladi narataji izlaze van. Odlaze
u razne disco klubove, na razna zabavita. U Pitomai
konkretno nemaju mnogo izbora. Djeca, poev od
sedmog, pa ak i estog razreda odlaze u poznati nam
disco "Galaxy", ili u "Tenu", "Zlatni klas Otrovanec" - to
je jedino to radi u Pitomai nakon 23,00 sata.
J edan dio starijih i koji imaju svoje vozilo odu u
Lozan (kod Stojana), ili u Virje...
U svakoj sredini postoje dobri i loi klinci.
Svatko od njih slua i voli razliitu glazbu. Netko prati
najmodernije trendove, netko voli rock...meutim,
dananji trend sluanja tzv. narodnjaka nitko ne moe
objasniti. Danas na malo kojem javnom mjestu moete
uti neto drugo osim narodnjaka, i to onih koje izvode
Miroslav Ili, Lepa Brena i drugi, i koji su se sluali prije
deset i vie godina, prije rata. Neobjanjivo je i to da tu
vrstu glazbe vole uglavnom djeca koja su se rodila prije
petnaestak godina i koja bi koliko toliko trebala teiti
prema zapadnim kulturama. Ali to se sve manje
dogaa. Moemo se upitati to se to zapravo zbiva?
Sve izgleda da pomalo sve vie gubimo svoj
nacionalni identitet. Sa Srbijom smo do nedavno
ratovali, a danas sluamo iskljuivo njihovu glazbu. Zar
naa glazba nije lijepa? A imamo toliko prekrasnih
pjesama, ne samo onih podravskih, ve i zabavnih,
hrvatskih. Malo se priupitajte - to se to dogaa sa
naim narodom?
B.B.
S
Pitomake novine Pitomake novine
14 15
I
Z

P
R
O

L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A

K
O
G

K
R
A
J
A
S
K
U
L
T
U
R
E
Neto o poznatoj pitomakoj
obitelji Brenner
J edna od najpoznatijih i najuglednijih pitomakih
obitelji tokom stotinjak godina, poev od sredine XIX.
stoljea svakako je bila obitelj Brenner, od koje danas ivi
svega nekoliko potomaka.
Brenner, i to Ferdinand Brenner doselio se u
Pitomau negdje poetkom 1850.-ih godina. On je
utemeljitelj pitomake loze Brennera. Roen je 19. listopada
1835. godine, a oenio se u veljai 1860. i to u Pitomai sa
J osipom ro. iketa (r.1841.). Brennerova kua nosila je
poznati kuni broj 2, a to je preko puta dananje crkve i koja
je sruena prije nekoliko godina radi tronosti.
Ovom emo prilikom govoriti o otprilike sto godina
ivljenja ove obitelji u Pitomai, a koja je bila prisutna na
gotovo svim podrujima ljudske djelatnosti u Pitomai.
Ferdinand stariji doao je u Pitomau ve kao dosta bogata
osoba, pa ubrzo otvara jednu od najveih trgovina u mjestu
koja je postojala gotovo sto godina. 1859. godine osniva
trgovinu koja je nosila vrlo dugi naziv budui da je nudila
ama ba sve to je puanstvu bilo potrebno. Kasnije, od oko
1895. godine u istu trgovinu dolazi i njegov sin ("Ferde
Brennera sin") Gabrijel koji ju vodi sve do svoje smrti 1922.
godine. Trgovina je postojala sve do pred drugi svjetski rat,
sve do 1939. godine.
Vremenom su Brenneri postali jedna od
najbogatijih pitomakih obitelji, ali i obitelji u blioj okolici.
Nakupovali su i velike koliine zemljita, te uma, pa su
zapoljavali i dosta veliki broj Pitomaana. Osim toga oni su
prisutni u svim moguim pitomakim drutvima i
udruenjima koja su, poev od osnivanja Dobrovoljnog
vatrogasnog drutva 1893. godine, bila osnivana i djelovala
narednih pedesetak godina.
Ferdinand st. sa J osipom je imao troje djece.
Najstariji je bio Ferdinand roen 7.10. 1861., a koji se
vjenao 8.1. 1887. sa Vilhelminom r. Brenner (r.18. 10.
1867.) i koji se preselio u urevac, gdje je imao stalno
mjesto boravita dugi niz godina. Drugo dijete im se rodilo 4.
srpnja 1870. i bio je to J osip (Franjo) koji se oenivi
(vjenani 1902.) sa Alojzijom ro. Mann iz Wolfsberga
(r.1879.) osnovao zasebnu familiju na kunom broju 42 u
Pitomai. Tree dijete bio je Gabrijel Eduard Brenner roen
2.2. 1874. godine, a koji se pak 1899. godine oenio sa
Verom ro. Huek (ro. 2.11.1876.). Posebno je zanimljiv
Gabrijel Brenner koji je nakon oca Ferdinanda, koji je umro
13. veljae 1903. (majka mu je umrla 1907.) sudjelovao u
krojenju gotovo cijelog kulturno-drutvenog ivota
Pitomae.
Gabrijel se enio dva puta. Prvi puta za spomenutu
Veru, koja je umrla ve 1902. napunivi samo 26 godina
ivota. Sa njom je imao dva sina i to Vladimira (r.1900.) i
Miroslava (r.1902.). No nisu imali sree. Vladimir je umro
ve u prvoj godini ivota, a Miroslav kao mladi
neoenivi se ve 1925. godine. Tri godine nakon smrti
Vere Gabrijel se ponovo eni i to sada za devet godina
mlau Vladku r. Kocijani iz Samobora (r. 4.9.1885.). Sa
njom je imao sina Branka (r.1906.). Gabrijel je umro 25.
listopada 1922. godine, dok mu druga supruga umire
dvadesetak godina kasnije, 1945. godine.
Drugi po redu sin Ferdinanda st. J osip (Franjo)
imao je tri sina i jednu kerku: Alojziju (r.1903.) koja se
vjenala 1930. godine sa dr. Rudolfom Zimiem (njihova
je kerka bila Marija Lujza Ljiljana ro. 1933.), Pavla
(r.1904.), Petra (r. 1906.) i Ferdinanda (r.1907.). Nekoliko
mjeseci nakon Alojzijinog vjenanja i sam J osip je umro
(24.12.1930.).
Ferdinand se 4. svibnja 1940. godine vjenao u
Zagrebu, u upi sv. Antuna sa Evom ro. Frii
(r.8.12.1915.) od kojih danas u Pitomai ivi jo jedini
potomak pitomakih Brennera, a to je Vinja Margareta
Ivana r. Brenner (r.1942.), a koja je udana za imuna
J ergovia, a imali su i starijeg sina Ivana Roberta
Boidara roenog godinu dana ranije.
Ovo je vrlo interesantna obitelj koja se bavila
brojnim djelatnostima koje nisu zanimale veinu
mjetana. Osim to su bili osnivai DVD-a Pitomaa, bili
su i osnivai Hrvatskog sokola 1906. godine bili su
podupirajui lanovi svih ostalih drutava. U kui
Brennerovih svirao se klavir. Gledali su da se svaki lan
obitelji dobro obrazuje. Neki su se izmeu dva svjetska
rata bavili zrakoplovstvom koje je openito jo bilo u
povojima. U obitelji se mnogo italo. No sve je to imalo u
pozadini dobru financijsku podlogu koju je stvorio sa
svojom trgovinom Ferdinand Brenner st. Oko 1857.
godine on gradi osnovu za kasnije jednu od najpoznatijih
pitomakih zgrada XIX. stoljea koje su se sve do
nedavno sauvale. Kasnijih godina zgradu dograiva i
preureuje, a nakon smrti Ferdinanda to rade Gabrijel i
J osip.
Pria govori da ni Ferdinand st. a ni Gabrijel nisu
ili na crkvene mise, jer su drali otvorenu trgovinu u to
vrijeme. To je bio razlog da su napravili ulaz u svoju
trgovinu tono preko puta ulaznih vrata u crkvu. Tako su
mogli i raditi i vidjeti misu. No ve posljednjih desetljea
Ferdinand st. nije mogao uti orgulje koje su u crkvi bile
stare i loe svirale, pa je pred svoju smrt oporuno 1902.
godine ostavio 2400 kruna (to je bio veliki novac) za
kupovinu novih orgulja. Taj su novac 1903. godine
Ferdinandova supruga J osipa i djeca dostavili
pitomakom upniku J osipu Kovaiu koji je dostatnu
razliku nabavio od upljana i naruio nove orgulje ve u
listopadu 1903. kod tvrtke "Rieger" u leskoj. Iste su bile
postavljene poetkom 1904. godine, da bi svirale i na
spomen Ferdinandu Brenneru st. Na alost 1968. godine
Hrvati i Hrvatice, gdje nam je
"Hrvatstvo" !?
Nije eto prolo ni desetak godina od
zavretka borbe za neovisnu Hrvatsku i ratne rane
jo nisu ni izbliza izlijeene, a kamoli zaboravljene
rtve, a ivot tee dalje, vrludajui izmeu naih i
"uvezenih" europskih zakona i propisa. ivi ovaj na
hrvatski narod po jo donekle vaeim standardima
pradjedovske pravde koja titi cjelovitost zemlje,
kao nae svojine(makar jo samo podsvijesno), te
po svjetskim demokratskim pravilima,po kojima
emo svi narodi biti jednakopravni, no oni bogati u
odnosu na siromane biti e "jednakopravniji".
Istina, to je stvar ekonomije, ali je usko povezana s
kulturom pojedinig naroda, osobito malog i
siromanog.
Upita li nas netko to smo po nacionalnisti,
dakako da emo odgovoriti da smo Hrvati, jer to
zaista i jesmo. Ali, upitamo li se ikada to to znai biti
Hrvat?. Po emu se mi moemo prepoznati kao
Hrvati, a to nije svojstveno Slovencima, Maarima,
Talijanima, Bonjacima, Srbima...? Zar smo Hrvati
samo zato to ivimo na ovom komadiu zemljine
kore koji se zove Hrvatska?. U Hrvatskoj ive
mnogi narodi , ali oni nisu Hrvati iako su hrvatski
dravljani. Postoji dakle neto to nas izdvaja od
svih ostalih naroda. Neto po emu smo
prepoznatljivi. To "neto" su nai djedovi vjekovima
uvali za nas i budua pokoljenja, da nam se ne
izgubi identitet u arenilu rasa i narodnosti. Nije li to
"neto" nae podrijetlo, jezik, obiaji, odnosno
kulturna batina. Uzalud su se kroz stoljea tuinski
gospodari lijepe nam domovine trudili zatrti hrvatski
jezik i kulturu, te nas tako izbrisati kao narod .
Mautim, elja i volja naroda da ostane svoj uvijek je
bila jaa. Sjetimo se samo koliko je rtava palo za
ideale ovog naroda, za hrvatsku opstojnost.
Sauvali smo iako ve pomalo manjkave obiaje,
glazbu i kulturu.
Upitamo li se ikad to e s tim biti u
budunosti. Kamo nas vodi sva ta modernizacija
drutva. Ne odbacujemo li te nae vrednote kao
neto zastarijelo? Ve nas uveliko grabe strasti
bogatog svijeta, te im se tako zduno preputamo
kao da nam je to jedino ivotno rjeenje.
Nita nam nae vie i nije interesantno.
elimo li se na taj nain ugurati nekome pod krilo ili
dokazivati svoju lojalnost, te tako postati neije
ulizice?. to zapravo dobivamo od tueg svijeta, a
to gubimo?.
Moje je skromno miljenje da gubimo
ponos i obraz, a to bi mogli dobiti to uistinu ne mogu
dokuiti. Kako samo ponosno izgovaramo nekoliko
stranih rijei koje su nam ostale u uhu, dok pozorno
upijamo sadraj sapunice na televiziji. Hoemo li u
dogledno vrijeme poeti i u svakodnevni govor
umetati strane rijei, da bismo izgledali pametniji ili
emo potpuno izmijeniti na jezik. Gdje e tada biti
nae "Hrvatstvo"?.
Valjalo bi ponekad mladima rei kako je
na jezik lijep i kako se moe sve rei i na hrvatskom
jeziku, a da zvui uvjerljivo, toplo, jasno. U dananje
vrijeme, osobito mlaa populacija ne slua nae
pjesme, ve strane, koje su potpuno nerazumljive.
To su pjesme koje stvaraju veliku buku i tako paraju ui.
to dakle fali violini, tamburici, cimbalu i
ostalim narodnim instrumentima, koji svojim zvucima
mogu raznjeiti i rastuiti, a znamo da se uz pjesmu i
pjeva i plae. Kroz pjesmu se izraavaju ljubav, srea i
bol, velia se i slavi, ruga i ismijava. Kada se razumiju
rijei i muzika tada je doivljaj potpun.
Dok sluamo zagluujuu tutnjavu bubnjeva,
ista nas moe asocirati na unglu, gdje oko vatre
pocupkuju polugoli necivilizirani ljudi probuenih
noseva, zakienih panom neke zvijeri ili ak ljudskom
kosti.
Postavimo si sada pitanje, iju mi to kulturu
usvajamo i gdje je tu naa kultura?. to e biti s naim
pjesmama, kad nam djeca u djejim emisijama pjevaju
na stranom jeziku, a jo nisu savladala ni svoj.
Djeca tu pronalaze svoje idole i tako ue to je
cool, ma to to znailo. Uzalud je Preradovi veliajui
jezik roda svog i naeg pisao " U kretu si gipkom,
lakom..." , kad naa djeca lome jezik kako bi nauila
naki strani jezik. Promatrajui taj na jad, sol na ranu je
jo i to to se roditelji dive kako njihova djeca znaju
strane jezike, a svoj zapostavljaju.
Ne slui nam to na ast, ve na sramotu roda
svog hrvatskog.
E pa sretna nam budunost!.
Anonimuss
J edna od rijetkih fotografija iz
1920.-ih godina prostora ispred
crkve sv. Vida sa zgradom
Brennerovog duana i cijele
zgrade. Fotografija je snimljena sa
balkona Iziine zgrade koja se
nalazila na uglu dananjeg Trga k.
Tomislava i Gajeve ulice.
upravo su se te orgulje zapalile i izazvale
fatalni poar pitomake crkve kada je ona
potpuno izgorjela.
B.B.
Kako se zabavlja i provodi veernje slobodno
vrijeme naa mlade - koju muziku slua?
(Osvrt)
a novim generacijama pojavljuju se i novi
obiaji, novi naini zabave, novi naini troenja
slobodnog vremena itd. Kakva je situacija na
naem podruju? Uglavnom ista kao i diljem Hrvatske.
Nakon nastave nai mladi narataji izlaze van. Odlaze
u razne disco klubove, na razna zabavita. U Pitomai
konkretno nemaju mnogo izbora. Djeca, poev od
sedmog, pa ak i estog razreda odlaze u poznati nam
disco "Galaxy", ili u "Tenu", "Zlatni klas Otrovanec" - to
je jedino to radi u Pitomai nakon 23,00 sata.
J edan dio starijih i koji imaju svoje vozilo odu u
Lozan (kod Stojana), ili u Virje...
U svakoj sredini postoje dobri i loi klinci.
Svatko od njih slua i voli razliitu glazbu. Netko prati
najmodernije trendove, netko voli rock...meutim,
dananji trend sluanja tzv. narodnjaka nitko ne moe
objasniti. Danas na malo kojem javnom mjestu moete
uti neto drugo osim narodnjaka, i to onih koje izvode
Miroslav Ili, Lepa Brena i drugi, i koji su se sluali prije
deset i vie godina, prije rata. Neobjanjivo je i to da tu
vrstu glazbe vole uglavnom djeca koja su se rodila prije
petnaestak godina i koja bi koliko toliko trebala teiti
prema zapadnim kulturama. Ali to se sve manje
dogaa. Moemo se upitati to se to zapravo zbiva?
Sve izgleda da pomalo sve vie gubimo svoj
nacionalni identitet. Sa Srbijom smo do nedavno
ratovali, a danas sluamo iskljuivo njihovu glazbu. Zar
naa glazba nije lijepa? A imamo toliko prekrasnih
pjesama, ne samo onih podravskih, ve i zabavnih,
hrvatskih. Malo se priupitajte - to se to dogaa sa
naim narodom?
B.B.
S
Pitomake novine Pitomake novine
16 17
Stari izrazi pitomakog kraja
Lazar - invalid
Lat - klip kukuruza
Lesa - kolska vrat u sklopu ograde
Libivec - suha unka
Loker - nona posuda
Mortim - moda
Musikati se - bljeskati (munja se...)
Navada -navika
Nausiti - nahukati psa na nekoga
Nofti - nokti
Norc - bedak i sl.
Obloder - prodrljivac
Oblibank - stolarski stol
Obojek - platneni zavoj za stopalo umjesto arape
Ocel - elik
Odura - odvratan
Ofirati - udvarati se
Ogrizek - ostatk od pojedene jabuke
Okrugla - tanko ogrijevno drvo
Olje - ulje
Onoditi - urediti
Opletenka - boca za vino opletena ibama sa drkom
Oporek - tijesto za truklje otrgnuto od ruba stola nakon to je
razvueno, tako i komadii sala sa crijeva koje se odvaja kada
se "cvre" mast
Opriti - sruiti
Osukan - ovjek koji se osukao, smravio
Otrii - oiati kosu
Ot - komanda konju (desno)
Otprti - otvoriti
Pac - rasol, salmura
Packa - udarac ibom po dlanu (u koli)
Paiti - smetati
Pajtica, pajta - lijeva ruka
Pajtljik - voziti ito u mlin da se samelje brano
Pak - opet
Paprec - zloest, agresivan deran
Partizanka - korov, koji je dobio ime na osnovu uvjerenja
naih seljaka da su sjeme toga korova donijeli partizani na
obui za vrijeme drugog svjetskog rata
Patriti - to nekomu pripada
Pejati - pikati
Pekel - pakao
Pemo, pe - budemo ili, ide
Parvajzlin, pervajzlin - rever kaputa
Pergano - areno
Petroil - perin
Piguljiti - rezati neto tupim noem
Piksa - limena posuda, ali i leaj
Pilipar - leptir
Piljak - turpija
Piljek - ptica slina lastavici
Pirgav - pjegav
Priajec - prit
Piati - stvarati jako visoke tonove, vriati
Piljiv - crvljiv
Pipica - malo pile
Plajda - jaka kia
Plavi - zadnja, slaba rakija kada se pee rakija
Plesa - drveni zvrk koje je nekada proizvodio draksar.
Nekada omiljena djeja igraka.
Plodo - placenta; nekada se zna rei "se vlee ko plodo"
(Potovani itatelji, ako se sjetite koje stare rijei javite nam u
urednitvo Pitomakih novina, a mi emo to objaviti. Rije e
ostati zabiljeena za mlade narataje.). Ove rijei su nastavak
iz rijenika kojega je napravio Zdravko Bokan (dio objavljen u
drugom i treem ovogodinjem broju). Ujedno se ovim putem
ponovno zahvaljujemo g. Zdravku Bokanu koji nam je
nedavno osobno opet dostavio jedan takav rijenik (dopunjen
sa stotinjak rijei). B.B.
R
A
Z
G
O
V
O
R
I

P
R
I

K
A
V
I
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

P
O
R
U
K
E

I
Z

P
O
R
T
A

P
I
T
O
M
A

A
portska oprema Adidas, Reebok, Umbro, Puma. Sve za feetnes
i slobodne aktivnosti.
Ribiki pribor DAM, OKUMA, SHIMANO, SHAKESPEARE, ivi
mamci...
Lovaki pribor: oruje, streljiva - uskoro i u Pitomai. Zrano
oruje i startno.
Basariekova 1 tel: 048/812-158
JEDNOSTAVNO!!!
uitke na Dravi, Krinici, odrani... za Va uspjean i
siguran lov na divlja...
Opremite se sa vrhunskom opremu za sve druge
portske aktivnosti uz bogatu i financijski prihvatljivu
ponudu...
- sve za Vae ribike
Radno
vrijeme :
Pitomaa 8-16 h urevac 8-19 h
SVE ZA VAE PORTSKE AKTIVNOSTI
SAMO NA J EDNOME MJ ESTU U PITOMAI i UREVCU
RAZUMIJ EVANJ E KAPITALIZMA
J ALNUI I DILETANTI
pie: Zlatko krinjar (loopmagazine@yahoo.com)
Potovane itateljice, dragi itatelji Pito-
makih novina! Uvidjevi da na prostoru svima nam
drage Pitomae postoji vrlo velik broj ljudi koji ili jo
nisu ili ne ele shvatiti da smo prije desetak godina
(uspjeno) promijenili dravni sustav iz socijalizma u
kapitalizam, red je da netko i ovim putem progovori o
tomu tj. kako ga primjeniti. Upravo zato pokuat u
Vam pomoi. Nisam se elio potpisati s dipl. oecc. jer bi
to bila la (ostao mi je jo samo 1 ispit do diplome na
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu) no ipak se osjeam
kompetentnim za pisanje o temi "Razumijevanje
kapitalizma".
Nije sluajno naslov prve kolumne upravo
"J alnui i diletanti". Mi Podravci nairoko smo poznati
po jalu. To Vam je ona "nek' susedu crkne krava". A to
je, odmah Vam moram rei, sasvim pogrean pristup u
dananje vrijeme. Socijalizam je bio poznat po tomu da
svi rade (nekaj ili nikaj) i dobivaju plau. Tada je jal bio u
neku ruku opravdan. "On i ja radimo isto, a on ima vie
od mene."
No vremena su se promijenila. Danas se
cijeni rad, rad i samo rad. Sad ete vi koji ste bez posla
rei: "a gdje da radim?". I tu dolazimo do prvog bitnog
zakljuka: premda posla nema, moje je uvjerenje da za
onoga tko STVARNO eli raditi, posla uvijek ima. Ali,
ne bi mi Podravci bili mi kad se tu ne bi umijeao jal.
Tko god krene u neki samostalni projekt, cijelo selo ga
pokopa. Poevi od ideje, preko raznih potkopavanja
do (eventualnog) uspjeha kada zli jezici doivljavaju
svoj vrhunac. "Znam ja, on je to fkral!" Postoje i takvi, ali
njima neka se bavi onaj kome je to posao, dakle
policija. Ljudi, zato ste jalni na nekog tko ima volje i
hoe raditi? Poduprite ga u startu jer e njegov uspjeh
imati direktnog utjecaja na Vas! Posao e se iriti pa e
vlasnik imati potrebe za jo novih radnika i naravno
zaposliti ih. Netko e dobiti posao, cijela obitelj imat e
nove prihode. A to znai bolji i sretniji ivot, kua, auto...
I pomnoite to sa 10 ili ak 20 novih projekata. Ali taj
na jal koji svakoga pokopa ve u startu... Postoje
naravno i ljudi koji sve to moraju omoguiti, ili barem
pokuati pomoi da se to ostvari. A oni se zovu Vlast.
Njih je narod izabrao da im pomognu doi do boljeg
ivota (ne onog na eljeznikoj stanici :-) Mislite da
tamo nema jala? Dajte najte, molim Vas. I u velikoj
veini ostalih ivotnih pora. Apeliram na Vas sve kojima
je do uspjeha: izbacite jal, pomozimo jedni drugima i
svima e nam biti bolje.
Mislite da bi Hercegovci vidjeli beli Zagreb
grad i maknuli se s onog kamenjara da su i oni bili jalni?
Ovako to funkcionira u Grudama i okolici: roo hoe u
Zagreb, u bolji ivot. Oni koji su ve "gore" POMOGNU
mu na bilo koji nain da doe i osamostali se. Bilo to
financijskom pozajmicom, stanom, poslom... I kad se
on osamostali i pone voditi normalan ivot (posao
krene), vrati im. S jednom obvezom. Pomoi
slijedeem koji namjerava doi. A mi ne trebamo
pomo za odlazak u Zagreb. Trebamo samo poeti
tako razmiljati.
Posljednje poglavlje u ovoj kolumni posve-
ujem diletantima. U ovom sluaju, to su svi oni kojima
je jednostavnije viriti u tue ivote i ogovarati, umjesto
prihvatiti se posla. J er da imaju to raditi, ne bi imali
vremena za ogovaranje, zar ne?
Do itanja u slijedeem broju!
Pitomake novine Pitomake novine
16 17
Stari izrazi pitomakog kraja
Lazar - invalid
Lat - klip kukuruza
Lesa - kolska vrat u sklopu ograde
Libivec - suha unka
Loker - nona posuda
Mortim - moda
Musikati se - bljeskati (munja se...)
Navada -navika
Nausiti - nahukati psa na nekoga
Nofti - nokti
Norc - bedak i sl.
Obloder - prodrljivac
Oblibank - stolarski stol
Obojek - platneni zavoj za stopalo umjesto arape
Ocel - elik
Odura - odvratan
Ofirati - udvarati se
Ogrizek - ostatk od pojedene jabuke
Okrugla - tanko ogrijevno drvo
Olje - ulje
Onoditi - urediti
Opletenka - boca za vino opletena ibama sa drkom
Oporek - tijesto za truklje otrgnuto od ruba stola nakon to je
razvueno, tako i komadii sala sa crijeva koje se odvaja kada
se "cvre" mast
Opriti - sruiti
Osukan - ovjek koji se osukao, smravio
Otrii - oiati kosu
Ot - komanda konju (desno)
Otprti - otvoriti
Pac - rasol, salmura
Packa - udarac ibom po dlanu (u koli)
Paiti - smetati
Pajtica, pajta - lijeva ruka
Pajtljik - voziti ito u mlin da se samelje brano
Pak - opet
Paprec - zloest, agresivan deran
Partizanka - korov, koji je dobio ime na osnovu uvjerenja
naih seljaka da su sjeme toga korova donijeli partizani na
obui za vrijeme drugog svjetskog rata
Patriti - to nekomu pripada
Pejati - pikati
Pekel - pakao
Pemo, pe - budemo ili, ide
Parvajzlin, pervajzlin - rever kaputa
Pergano - areno
Petroil - perin
Piguljiti - rezati neto tupim noem
Piksa - limena posuda, ali i leaj
Pilipar - leptir
Piljak - turpija
Piljek - ptica slina lastavici
Pirgav - pjegav
Priajec - prit
Piati - stvarati jako visoke tonove, vriati
Piljiv - crvljiv
Pipica - malo pile
Plajda - jaka kia
Plavi - zadnja, slaba rakija kada se pee rakija
Plesa - drveni zvrk koje je nekada proizvodio draksar.
Nekada omiljena djeja igraka.
Plodo - placenta; nekada se zna rei "se vlee ko plodo"
(Potovani itatelji, ako se sjetite koje stare rijei javite nam u
urednitvo Pitomakih novina, a mi emo to objaviti. Rije e
ostati zabiljeena za mlade narataje.). Ove rijei su nastavak
iz rijenika kojega je napravio Zdravko Bokan (dio objavljen u
drugom i treem ovogodinjem broju). Ujedno se ovim putem
ponovno zahvaljujemo g. Zdravku Bokanu koji nam je
nedavno osobno opet dostavio jedan takav rijenik (dopunjen
sa stotinjak rijei). B.B.
R
A
Z
G
O
V
O
R
I

P
R
I

K
A
V
I
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

P
O
R
U
K
E

I
Z

P
O
R
T
A

P
I
T
O
M
A

A
portska oprema Adidas, Reebok, Umbro, Puma. Sve za feetnes
i slobodne aktivnosti.
Ribiki pribor DAM, OKUMA, SHIMANO, SHAKESPEARE, ivi
mamci...
Lovaki pribor: oruje, streljiva - uskoro i u Pitomai. Zrano
oruje i startno.
Basariekova 1 tel: 048/812-158
JEDNOSTAVNO!!!
uitke na Dravi, Krinici, odrani... za Va uspjean i
siguran lov na divlja...
Opremite se sa vrhunskom opremu za sve druge
portske aktivnosti uz bogatu i financijski prihvatljivu
ponudu...
- sve za Vae ribike
Radno
vrijeme :
Pitomaa 8-16 h urevac 8-19 h
SVE ZA VAE PORTSKE AKTIVNOSTI
SAMO NA J EDNOME MJ ESTU U PITOMAI i UREVCU
RAZUMIJ EVANJ E KAPITALIZMA
J ALNUI I DILETANTI
pie: Zlatko krinjar (loopmagazine@yahoo.com)
Potovane itateljice, dragi itatelji Pito-
makih novina! Uvidjevi da na prostoru svima nam
drage Pitomae postoji vrlo velik broj ljudi koji ili jo
nisu ili ne ele shvatiti da smo prije desetak godina
(uspjeno) promijenili dravni sustav iz socijalizma u
kapitalizam, red je da netko i ovim putem progovori o
tomu tj. kako ga primjeniti. Upravo zato pokuat u
Vam pomoi. Nisam se elio potpisati s dipl. oecc. jer bi
to bila la (ostao mi je jo samo 1 ispit do diplome na
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu) no ipak se osjeam
kompetentnim za pisanje o temi "Razumijevanje
kapitalizma".
Nije sluajno naslov prve kolumne upravo
"J alnui i diletanti". Mi Podravci nairoko smo poznati
po jalu. To Vam je ona "nek' susedu crkne krava". A to
je, odmah Vam moram rei, sasvim pogrean pristup u
dananje vrijeme. Socijalizam je bio poznat po tomu da
svi rade (nekaj ili nikaj) i dobivaju plau. Tada je jal bio u
neku ruku opravdan. "On i ja radimo isto, a on ima vie
od mene."
No vremena su se promijenila. Danas se
cijeni rad, rad i samo rad. Sad ete vi koji ste bez posla
rei: "a gdje da radim?". I tu dolazimo do prvog bitnog
zakljuka: premda posla nema, moje je uvjerenje da za
onoga tko STVARNO eli raditi, posla uvijek ima. Ali,
ne bi mi Podravci bili mi kad se tu ne bi umijeao jal.
Tko god krene u neki samostalni projekt, cijelo selo ga
pokopa. Poevi od ideje, preko raznih potkopavanja
do (eventualnog) uspjeha kada zli jezici doivljavaju
svoj vrhunac. "Znam ja, on je to fkral!" Postoje i takvi, ali
njima neka se bavi onaj kome je to posao, dakle
policija. Ljudi, zato ste jalni na nekog tko ima volje i
hoe raditi? Poduprite ga u startu jer e njegov uspjeh
imati direktnog utjecaja na Vas! Posao e se iriti pa e
vlasnik imati potrebe za jo novih radnika i naravno
zaposliti ih. Netko e dobiti posao, cijela obitelj imat e
nove prihode. A to znai bolji i sretniji ivot, kua, auto...
I pomnoite to sa 10 ili ak 20 novih projekata. Ali taj
na jal koji svakoga pokopa ve u startu... Postoje
naravno i ljudi koji sve to moraju omoguiti, ili barem
pokuati pomoi da se to ostvari. A oni se zovu Vlast.
Njih je narod izabrao da im pomognu doi do boljeg
ivota (ne onog na eljeznikoj stanici :-) Mislite da
tamo nema jala? Dajte najte, molim Vas. I u velikoj
veini ostalih ivotnih pora. Apeliram na Vas sve kojima
je do uspjeha: izbacite jal, pomozimo jedni drugima i
svima e nam biti bolje.
Mislite da bi Hercegovci vidjeli beli Zagreb
grad i maknuli se s onog kamenjara da su i oni bili jalni?
Ovako to funkcionira u Grudama i okolici: roo hoe u
Zagreb, u bolji ivot. Oni koji su ve "gore" POMOGNU
mu na bilo koji nain da doe i osamostali se. Bilo to
financijskom pozajmicom, stanom, poslom... I kad se
on osamostali i pone voditi normalan ivot (posao
krene), vrati im. S jednom obvezom. Pomoi
slijedeem koji namjerava doi. A mi ne trebamo
pomo za odlazak u Zagreb. Trebamo samo poeti
tako razmiljati.
Posljednje poglavlje u ovoj kolumni posve-
ujem diletantima. U ovom sluaju, to su svi oni kojima
je jednostavnije viriti u tue ivote i ogovarati, umjesto
prihvatiti se posla. J er da imaju to raditi, ne bi imali
vremena za ogovaranje, zar ne?
Do itanja u slijedeem broju!
Pitomake novine Pitomake novine
18 19
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
Koliko neki nai Pitomaani vole glazbu!
Koliko ovjek i u naem kraju moe voljeti
glazbu, a posebno neku odreenu pjesmu
moemo lijepo vidjeti na primjeru Ivana Klaia-
Brmbe. Dogodilo se to prije nekoliko godina. Na
radiju, koji je bio ukljuen i na kojem je svirala
njegova jedna od omiljenih pjesama toliko mu je
bila draga da je ukljuio i preostala dva radija u
svojem vinogradu u Aranju. Da je imao, kako kae
jo jednog, i njega bi ukljuio pa bi uo tu pjesmu u
kvadro izvedbi.
No to nije sve. Ta mu je pjesma, i to ona
podravska, "Na malenom brijegu" bila toliko draga
i dojmila ga se da je morao najvei radio iz 1960.-ih
godina nabiti na glavu bez obzira to se je slupala
prednja staklena strana. Da se bolje uivi, kako je
rekao, i doivi ekstazu. Nakon toga njegov stari
radio vie nije bio za upotrebu, a za udo Boje nije
ga stresla struja. Brmbi nije bilo ni koji dan poslije
ao radija jer je ipak to svirala njegova omiljena
pjesma. B.B.
Maioniar Miki Magic iz Pitomae
otkriva vam svoje arolije
Novi koji nestaje
Na nokat srednjeg prsta desne ruke
zalijepite komadi vakae gume. Zatim, na dlan
ruke stavite novi i aku zatvorite. Kad aku
ponovo otvorite noi e nestati.
Objanjenje: Kad ste zatvorili aku vakaa guma
koja je na noktu je zalijepila novi. A kada ste aku
otvorili novi je ostao s vanjske strane prsta. Ako se
dobro uvjeba init e vam se da je novi zaista
nestao.
D.D.Miki
O
o kaj ba i nij
n
e
zgod
o z

ei
n
a
r
Prodajem video kasete sa trikovima, te rekvizite
za maioniare. Tel. 033/782-748.
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
Fi na arlijev nain (ispravak-
dodatak za tekst iz prolog broja)
U kipuu vodu stavimo izmiksani luk i iznutrice.
Obavezno i mjehur koji daje gustou (kuhamo oko 20 min.).
Nakon toga stavimo glave sa krgama ali obavezno izvadimo
zube, posebno kutnjake koji daju gorinu te mogu upropastiti
sav trud. Taj, odnosno ti se zubi nalaze na gornjoj ploi glave
gdje zavrava usna upljina, a poinje vrat ribe. U isto vrijeme
stavimo i narezanu ribu i to preporuujem arana 75%, soma
20% i tuke 5%. Ali moe i samog arana s tim da aran nije
manji od 2 kg po komadu.
Otprilike za kotli od 10 litara (fi za 8 osoba)
potrebno je ribe oko 4 kg. Luka 4 vea luka izmiksana ili
naribana. 4. dcl kuhane rajice, zatim 4 velike june lice
mljevene slatke paprike, 1 lica ljute, soli 2 velike lice, pa
zatim dolijemo 4 litre vode i ostavimo kuhati. Kuhamo jo oko
15 minuta i dodamo 2-3 dcl bijelog vina, koje neutralizira miris
mulja i ostavi ribu cijelom. Obavezno treba skuhati iroke
rezance i posluiti uz fi, ali vano je da se ne prekuhaju.
arli
Obavjetavamo obitelj Maloga J ape J agievoga
(na njegovu zamolbu) da se ne moraju brinuti za
njegov sprevod. Osim raspela kojega je kupio jo
prije nekoliko godina i kojega uva u plevnjaku,
naruio je i lesa po meri, da jo vie olaka
trokove njegovoga sprevoda familiji. Ako jo
malo poivi, kako kae, zakaparil bude i venca od
ivoga cvjea.
Od Maloga J ape J agievoga z' Dravske vulice
Antibonton za nae lovce u
lovu po lovcu Luki Hanziru
- Na zborno mjesto kasnite najmanje pola sat.
Na taj ete nain sigurno stei simpatije svojih
kolega lovaca.
- U lov poite poslije neprospavane ili
probanene noi. Ukoliko niste totalno pijani,
nastojte biti barem samo pod gasom. Alkohol
e izotriti va vid, pomoi e vam da izmeu
"duplog" zeca pogodite u pravo mjesto.
- Dok punite puku, dok je nosite u lovu,
svakako otvor cijevi okrenite tako da bude
uperen u eludac ili bubrege vaih kolega.
- Na odmoritima, za vrijeme zastoja pri
blagovanju puka neka ostane otkoena,
napunjena i prislonjena uz drvo. Nikad se ne
zna odakle zec vreba.
- U lov poite s mladim i neiskusnim psom ili, jo
bolje, s kujom koja se tjera.
- Na zeca ili fazana kojega su ubili vai kolege
pucajte i vi, po lovakim pravilima oborena
divlja pripada vama, jer ste posljednji uputili
smrtonosni "us".
- Tom prilikom svakako naglasite da ste najbolji
"icer" u drutvu. Ukoliko vam se to ne priznaje,
vai komentari neka budu to uljiviji i
zajedljiviji.
- Ako tui pas donese vau divlja, udarcima
nogom, popratnim psovkama i pogrdama
izupajte mu divlja iz usta. Ona ionako pripada
samo vama.
- Pri raspodjeli divljai budite prvi. Ne pitajui
lovnika stavljajte sve u torbe i naprtnjae. Ako
vam se prui prilika svakako kriom otuite jo
koji komad divljai. Ne kae li se s pravom ona
narodna: "Tue trenje su slae."
- Na eki tapkajte, kaljucajte, mrcajte, puite
cigaretu za cigaretom. Po prirodi radoznala divlja
sigurno e istrati pred cijev vae duplonke.
- Prije polaska u lov ispraznite ili samo do pola
napunite redenik, jer nema ljepeg obiaja od
posuivanja patrona.
- Za vrijeme lova oko Bilogore svraajte u klijeti i
podrume, kuajte razliita vina i ne obazirite se na
to da moda kvarite red u lovu.
- Ako ste u blizini Lovakog doma nastojte pojesti,
u pauzi do drugog gemita, nekoliko riba iz
Fabinog akvarija. Lake ete popiti drugi gemit.
- U posljednjem dijelu lova napijte se tako da
padnete pod stol meu pse. Ne kae se bez veze
da su lovac i pas najbolji prijatelji.
- I za kraj: nastojte iz lova kui doi ne na nogama.
Zato da vas premorenoga eni ne donesu trijezni
kolege. Ovo se inae ne odnosi na poznate lovce
Tomu piranca, Marka Funtaka i jo neke.
B.B.
U naem se kraju malo ljudi bavi hobijem
kakvim se bavi Branko Reetar iz Pitomae. On, naime,
sakuplja stare motore, to je rijedak hobi i u iroj okolici.
Poeo se time baviti jo 1985. godine, kada je
nabavio prvi svoj stari motor i to Puch iz 1957. godine.
Danas je lan kluba Old timer iz Zaboka, sa kojima je, kako
sam kae, proao cijelu Hrvatsku. Sudjelovao je na reliima
irom zemlje, kao na primjer onom od 500 km kroz
Hrvatsku do Vukovara.
Trenutno ima desetak old timer motora i to BMW-
a, Pucha, Herkulesa, DKV-a, NSU-a i TMZ-a (Tvornica
motora Zagreb) od ega i nekoliko vrlo rijetkih modela.
Nalazi ih po cijeloj zemlji, a sastavlja, popravlja i sreuje
uglavnom sam . Kae da je najtee za dijelove odreenih
marki, no snalazi se na razne naine, npr. preko drugih
ljubitelja old timera. Osim samih motora Branko sakuplja i
svu staru opremu za njih, kao to je odjea, kacige itd.
B.B.
Oldtimeri Branka Reetara iz Pitomae
Branko
Reetar sa svojim
ljubimcem.
Trideset godina mature generacije
svjedoka "Hrvatskoga proljea"
13. travnja ove godine, bivi uenici Osnovne kole
Petra Preradovia iz Pitomae proslavili su, sa svojim
razrednikom Pavlom Banom 30-tu obljetnicu male mature -
zavretka osmogodinjeg kolovanja. Proslava je odrana u
restoranu Prve obrtne tedno kreditne zadruge. To je bila
generacija koja je bila svjedok buenja "Hrvatskog proljea"
1971./72. godine. Danas su to poteni graani Lijepe nae.
Svi su svojim radom postigli lijepe uspjehe i ivotu: magistri,
ininjeri, vojni asnici, med. sestre, slubenici, privatni
poduzetnici, poteni poljoprivrednici, a neki su ve sretne
bake i djedovi.
Neki od njih ive izvan nae domovine, ali se uvijek
odazovu na ovakvo druenje sa svojim kolskim kolegama.
Tada se evociraju drage uspomene iz akih dana. I ovom
zgodom se potvrdila ona lijepa izreka: "od kolijevke pa do
groba, najljepe je ako doba". Na rastanku, elja je svih bila
da se sretni i zdravi nau na 35.-oj godinjici. elim, da im tu
elju ispuni dragi Bog!
P. Ban
Pitomake novine Pitomake novine
18 19
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
Koliko neki nai Pitomaani vole glazbu!
Koliko ovjek i u naem kraju moe voljeti
glazbu, a posebno neku odreenu pjesmu
moemo lijepo vidjeti na primjeru Ivana Klaia-
Brmbe. Dogodilo se to prije nekoliko godina. Na
radiju, koji je bio ukljuen i na kojem je svirala
njegova jedna od omiljenih pjesama toliko mu je
bila draga da je ukljuio i preostala dva radija u
svojem vinogradu u Aranju. Da je imao, kako kae
jo jednog, i njega bi ukljuio pa bi uo tu pjesmu u
kvadro izvedbi.
No to nije sve. Ta mu je pjesma, i to ona
podravska, "Na malenom brijegu" bila toliko draga
i dojmila ga se da je morao najvei radio iz 1960.-ih
godina nabiti na glavu bez obzira to se je slupala
prednja staklena strana. Da se bolje uivi, kako je
rekao, i doivi ekstazu. Nakon toga njegov stari
radio vie nije bio za upotrebu, a za udo Boje nije
ga stresla struja. Brmbi nije bilo ni koji dan poslije
ao radija jer je ipak to svirala njegova omiljena
pjesma. B.B.
Maioniar Miki Magic iz Pitomae
otkriva vam svoje arolije
Novi koji nestaje
Na nokat srednjeg prsta desne ruke
zalijepite komadi vakae gume. Zatim, na dlan
ruke stavite novi i aku zatvorite. Kad aku
ponovo otvorite noi e nestati.
Objanjenje: Kad ste zatvorili aku vakaa guma
koja je na noktu je zalijepila novi. A kada ste aku
otvorili novi je ostao s vanjske strane prsta. Ako se
dobro uvjeba init e vam se da je novi zaista
nestao.
D.D.Miki
O
no kaj ba i nije
zgod
o z

ei
n
a
r
Prodajem video kasete sa trikovima, te rekvizite
za maioniare. Tel. 033/782-748.
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
Fi na arlijev nain (ispravak-
dodatak za tekst iz prolog broja)
U kipuu vodu stavimo izmiksani luk i iznutrice.
Obavezno i mjehur koji daje gustou (kuhamo oko 20 min.).
Nakon toga stavimo glave sa krgama ali obavezno izvadimo
zube, posebno kutnjake koji daju gorinu te mogu upropastiti
sav trud. Taj, odnosno ti se zubi nalaze na gornjoj ploi glave
gdje zavrava usna upljina, a poinje vrat ribe. U isto vrijeme
stavimo i narezanu ribu i to preporuujem arana 75%, soma
20% i tuke 5%. Ali moe i samog arana s tim da aran nije
manji od 2 kg po komadu.
Otprilike za kotli od 10 litara (fi za 8 osoba)
potrebno je ribe oko 4 kg. Luka 4 vea luka izmiksana ili
naribana. 4. dcl kuhane rajice, zatim 4 velike june lice
mljevene slatke paprike, 1 lica ljute, soli 2 velike lice, pa
zatim dolijemo 4 litre vode i ostavimo kuhati. Kuhamo jo oko
15 minuta i dodamo 2-3 dcl bijelog vina, koje neutralizira miris
mulja i ostavi ribu cijelom. Obavezno treba skuhati iroke
rezance i posluiti uz fi, ali vano je da se ne prekuhaju.
arli
Obavjetavamo obitelj Maloga J ape J agievoga
(na njegovu zamolbu) da se ne moraju brinuti za
njegov sprevod. Osim raspela kojega je kupio jo
prije nekoliko godina i kojega uva u plevnjaku,
naruio je i lesa po meri, da jo vie olaka
trokove njegovoga sprevoda familiji. Ako jo
malo poivi, kako kae, zakaparil bude i venca od
ivoga cvjea.
Od Maloga J ape J agievoga z' Dravske vulice
Antibonton za nae lovce u
lovu po lovcu Luki Hanziru
- Na zborno mjesto kasnite najmanje pola sat.
Na taj ete nain sigurno stei simpatije svojih
kolega lovaca.
- U lov poite poslije neprospavane ili
probanene noi. Ukoliko niste totalno pijani,
nastojte biti barem samo pod gasom. Alkohol
e izotriti va vid, pomoi e vam da izmeu
"duplog" zeca pogodite u pravo mjesto.
- Dok punite puku, dok je nosite u lovu,
svakako otvor cijevi okrenite tako da bude
uperen u eludac ili bubrege vaih kolega.
- Na odmoritima, za vrijeme zastoja pri
blagovanju puka neka ostane otkoena,
napunjena i prislonjena uz drvo. Nikad se ne
zna odakle zec vreba.
- U lov poite s mladim i neiskusnim psom ili, jo
bolje, s kujom koja se tjera.
- Na zeca ili fazana kojega su ubili vai kolege
pucajte i vi, po lovakim pravilima oborena
divlja pripada vama, jer ste posljednji uputili
smrtonosni "us".
- Tom prilikom svakako naglasite da ste najbolji
"icer" u drutvu. Ukoliko vam se to ne priznaje,
vai komentari neka budu to uljiviji i
zajedljiviji.
- Ako tui pas donese vau divlja, udarcima
nogom, popratnim psovkama i pogrdama
izupajte mu divlja iz usta. Ona ionako pripada
samo vama.
- Pri raspodjeli divljai budite prvi. Ne pitajui
lovnika stavljajte sve u torbe i naprtnjae. Ako
vam se prui prilika svakako kriom otuite jo
koji komad divljai. Ne kae li se s pravom ona
narodna: "Tue trenje su slae."
- Na eki tapkajte, kaljucajte, mrcajte, puite
cigaretu za cigaretom. Po prirodi radoznala divlja
sigurno e istrati pred cijev vae duplonke.
- Prije polaska u lov ispraznite ili samo do pola
napunite redenik, jer nema ljepeg obiaja od
posuivanja patrona.
- Za vrijeme lova oko Bilogore svraajte u klijeti i
podrume, kuajte razliita vina i ne obazirite se na
to da moda kvarite red u lovu.
- Ako ste u blizini Lovakog doma nastojte pojesti,
u pauzi do drugog gemita, nekoliko riba iz
Fabinog akvarija. Lake ete popiti drugi gemit.
- U posljednjem dijelu lova napijte se tako da
padnete pod stol meu pse. Ne kae se bez veze
da su lovac i pas najbolji prijatelji.
- I za kraj: nastojte iz lova kui doi ne na nogama.
Zato da vas premorenoga eni ne donesu trijezni
kolege. Ovo se inae ne odnosi na poznate lovce
Tomu piranca, Marka Funtaka i jo neke.
B.B.
U naem se kraju malo ljudi bavi hobijem
kakvim se bavi Branko Reetar iz Pitomae. On, naime,
sakuplja stare motore, to je rijedak hobi i u iroj okolici.
Poeo se time baviti jo 1985. godine, kada je
nabavio prvi svoj stari motor i to Puch iz 1957. godine.
Danas je lan kluba Old timer iz Zaboka, sa kojima je, kako
sam kae, proao cijelu Hrvatsku. Sudjelovao je na reliima
irom zemlje, kao na primjer onom od 500 km kroz
Hrvatsku do Vukovara.
Trenutno ima desetak old timer motora i to BMW-
a, Pucha, Herkulesa, DKV-a, NSU-a i TMZ-a (Tvornica
motora Zagreb) od ega i nekoliko vrlo rijetkih modela.
Nalazi ih po cijeloj zemlji, a sastavlja, popravlja i sreuje
uglavnom sam . Kae da je najtee za dijelove odreenih
marki, no snalazi se na razne naine, npr. preko drugih
ljubitelja old timera. Osim samih motora Branko sakuplja i
svu staru opremu za njih, kao to je odjea, kacige itd.
B.B.
Oldtimeri Branka Reetara iz Pitomae
Branko
Reetar sa svojim
ljubimcem.
Trideset godina mature generacije
svjedoka "Hrvatskoga proljea"
13. travnja ove godine, bivi uenici Osnovne kole
Petra Preradovia iz Pitomae proslavili su, sa svojim
razrednikom Pavlom Banom 30-tu obljetnicu male mature -
zavretka osmogodinjeg kolovanja. Proslava je odrana u
restoranu Prve obrtne tedno kreditne zadruge. To je bila
generacija koja je bila svjedok buenja "Hrvatskog proljea"
1971./72. godine. Danas su to poteni graani Lijepe nae.
Svi su svojim radom postigli lijepe uspjehe i ivotu: magistri,
ininjeri, vojni asnici, med. sestre, slubenici, privatni
poduzetnici, poteni poljoprivrednici, a neki su ve sretne
bake i djedovi.
Neki od njih ive izvan nae domovine, ali se uvijek
odazovu na ovakvo druenje sa svojim kolskim kolegama.
Tada se evociraju drage uspomene iz akih dana. I ovom
zgodom se potvrdila ona lijepa izreka: "od kolijevke pa do
groba, najljepe je ako doba". Na rastanku, elja je svih bila
da se sretni i zdravi nau na 35.-oj godinjici. elim, da im tu
elju ispuni dragi Bog!
P. Ban
Pitomake novine Pitomake novine
20 21

E
K

Z
A

D
E
C
U

(
I

R
O
D
I
T
E
L
J
E
)

-

R
A
Z
N
O
I
Z

N
A
K
O
B
A

P
I
T
O
M
A

A
34. susret literarnih druina
"Preradoviev roendan"
U Grabrovnici, rodnom mjestu Petra
Preradovia, odrani su u povodu Dana kole koja nosi
njegovo ime, tradicionalni literarni susreti. Sudionici
ovogodinjeg susreta bili su: O.. Grgur Karlovan-
urevac, O.. Klotar podravski, O.. Molve, O..
Ivane Brli-Maurani-Virovitica, O.. Petra
Preradovia-Zadar, te domaini O.. Petar Preradovi-
Pitomaa.
Pokrovitelj susreta je kolska knjiga, koja
svake godine dovede i jednog pisca. Ove godine je to
Silvija esto iz Zagreba, ovogodinja dobitnica
nagrade I.B. Maurani, za djeji roman "Debela".
Valja napomenuti da su roditelji djece
podrune kole Grabrovnica bili pravi domaini, te tako
ugostili i poastili sve sudionike zakuskom i domaim
kolaima.
Ovom prigodom emo i vas dragi itatelji
poastiti pjesmom jedne zaljubljene Monike:
J ednom
J edna veer,
ljetna, topla...
J edno more
umjelo je...
J edno ljeto
toplo, sveto...
J edna ljubav
iskrena
nezaboravna...
Monika Provi, 7.a
Vie cvijea, manje smea !
Djeji park u Otrovancu
Iako su kolski praznici i vrijeme za igru i
odlazak bakama i tetama, tri djevojice, Ivona, Antonela
i J elena, dole su na ideju da urede svoj park, koji je
nemarom odraslih zaputen i koji je svaiji i niiji. No to
njima nije vano, jer djejoj mati nema kraja, a kad je tu i
dobra volja rezultata mora biti. U poetku su u visokoj
travi Ivona i Antonela usamljeno rukama upale travu, a
tada je pripomogla jedna mama, koja je pokosila travu.
Poslije podne kad se ve moglo nasluivati da se tu
neto dogaa, dola je i prijateljica J elena i prikljuila se
akciji.
Mlaa braa i sestre sa strane su vie
odmagali nego pomagali, ali to je vie djejih ruica to
je ovo mjesto bivalo veselije i ljepe. Djevojice su od
svojih mama i baka donijele raznog cvijea i sadnica
koje je trebalo posaditi, a koje e im cijelog proljea i ljeta
cvjetati i ukraavati njihov kutak.
Iako su odrasli vjerovali da je to prolazni hir,
djevojice se ve danima okupljaju i ureuju park kojeg
su jednostavno nazvale "Djeji park". Iz dana u dan sve
je vie razloga da se mi odrasli zapitamo iji je to sada
park. J er dok su se vodile polemike tko treba ureivati te
povrine ,djeca su nam utke poruila " Vie radite, a
manje mudrujte".
I na kraju ta drugo rei djeci koja nee biti
nagraena ni zamijeena nego "Hvala vam djeco to
nas uite voljeti svoje mjesto".
.B.
Uskrnja izloba pisanica
Udruga "Naa djeca" Pitomaa, organizirala je 31.03., u kino sali, uskrnju izlobu
pisanica i kolaa.
Pisanice su pripremila djeca iz vrtia, te djeca iz osnovne kole.
Da bi broj pisanica bio to vei i lanice spomenute udruge su dale svoj doprinos u
izradi pisanica. Bilo je tu i pravih umjetnikih djela, kako na pisanicama tako i na kolaima.
Za cjelokupan dojam ove izlobe pobrinula se cvjearnica "Kristina" iz Pitomae,
koja je pokazala sve svoje umijee i matu, ali i elju i volju da uestvuje u ovakvim
prigodama. Ovim se putem i zahvaljujemo gi.Sneani i Mirjani na nesebinom trudu i
dobroj volji, a ispred nae udruge.
U sklopu izlobe bio je prireen i mali program u kojem je nastupio djeji pjevaki
zbor, pod vodstvom ge. Rengel, te manekeni koji su predstavili UWE kolekciju.
.B.
Ivan Bokan iz Pitomae upisan u Zlatnu
knjigu istaknutih obrtnika Hrvatske
U mjestu Pitomai danas posluje vie uspjenih i neuspjenih poduzea.
J edno od njih, a koje se bavi dosta rijetkom djelatnou i uspjeno je - to je Nakob
Pitomaa (sakupljanje i trgovina ostacima i otpadom) vlasnika Ivana Bokana.
Sjedite Nakoba Pitomaa nalazi se u ulici Tina Ujevia 85. u Pitomai. Rijetko se
koja privatna pitomaka firma moe pohvaliti o kvaliteti svojeg poslovanja.
Naime, treba naglasiti da Nakob Pitomaa, posluje punih deset godina bez
opomena i blokada. Od nje ivi 270 pitomakih obitelji.
Njezin direktor i osniva Nakob-a napominje, da je uspjenost nekog
poduzea jednostavno u tome to mora postojati sposoban voditelj i biti na
pravom mjestu u pravo vrijeme. Nakob nije veliko poduzee, ali je uspjeno, a
direktor dodaje, da se nada da nee i ubudue biti stanovitih promjena.
PITOMAA, Tina Ujevia 108 Tel&fax: 033/782-634
Ivan Bokan, direktor Nakoba,
uvjerljivo se nada da e i u
budunosti njegova tvrtka
poslovati vrlo pozitivno, a,
sudei prema dosadanjem
stanju, rezultati poslovanja i u
2002. godini trebali bi biti samo
bolji u odnosu na prolu
godinu, koja je takoer bila
uspjena.
11. godina
Ivan Bokan, jedan je od rijetkih pitomakih obrtnika koji su za svoje poslovne
rezultate odlikovani Priznanjem (od Zavoda za poslovna istraivanja) kao
istaknuti hrvatski obrtnik za 2001. godinu i ujedno upisan u Zlatnu knjigu
istaknutih obrtnika i samostalnih djelatnika Hrvatske.
NAKOB
Pitomaa
S
a

s
u
s
r
e
t
a

u

G
r
a
b
r
o
v
n
i
c
i
.
Pitomake novine Pitomake novine
20 21

E
K

Z
A

D
E
C
U

(
I

R
O
D
I
T
E
L
J
E
)

-

R
A
Z
N
O
I
Z

N
A
K
O
B
A

P
I
T
O
M
A

A
34. susret literarnih druina
"Preradoviev roendan"
U Grabrovnici, rodnom mjestu Petra
Preradovia, odrani su u povodu Dana kole koja nosi
njegovo ime, tradicionalni literarni susreti. Sudionici
ovogodinjeg susreta bili su: O.. Grgur Karlovan-
urevac, O.. Klotar podravski, O.. Molve, O..
Ivane Brli-Maurani-Virovitica, O.. Petra
Preradovia-Zadar, te domaini O.. Petar Preradovi-
Pitomaa.
Pokrovitelj susreta je kolska knjiga, koja
svake godine dovede i jednog pisca. Ove godine je to
Silvija esto iz Zagreba, ovogodinja dobitnica
nagrade I.B. Maurani, za djeji roman "Debela".
Valja napomenuti da su roditelji djece
podrune kole Grabrovnica bili pravi domaini, te tako
ugostili i poastili sve sudionike zakuskom i domaim
kolaima.
Ovom prigodom emo i vas dragi itatelji
poastiti pjesmom jedne zaljubljene Monike:
J ednom
J edna veer,
ljetna, topla...
J edno more
umjelo je...
J edno ljeto
toplo, sveto...
J edna ljubav
iskrena
nezaboravna...
Monika Provi, 7.a
Vie cvijea, manje smea !
Djeji park u Otrovancu
Iako su kolski praznici i vrijeme za igru i
odlazak bakama i tetama, tri djevojice, Ivona, Antonela
i J elena, dole su na ideju da urede svoj park, koji je
nemarom odraslih zaputen i koji je svaiji i niiji. No to
njima nije vano, jer djejoj mati nema kraja, a kad je tu i
dobra volja rezultata mora biti. U poetku su u visokoj
travi Ivona i Antonela usamljeno rukama upale travu, a
tada je pripomogla jedna mama, koja je pokosila travu.
Poslije podne kad se ve moglo nasluivati da se tu
neto dogaa, dola je i prijateljica J elena i prikljuila se
akciji.
Mlaa braa i sestre sa strane su vie
odmagali nego pomagali, ali to je vie djejih ruica to
je ovo mjesto bivalo veselije i ljepe. Djevojice su od
svojih mama i baka donijele raznog cvijea i sadnica
koje je trebalo posaditi, a koje e im cijelog proljea i ljeta
cvjetati i ukraavati njihov kutak.
Iako su odrasli vjerovali da je to prolazni hir,
djevojice se ve danima okupljaju i ureuju park kojeg
su jednostavno nazvale "Djeji park". Iz dana u dan sve
je vie razloga da se mi odrasli zapitamo iji je to sada
park. J er dok su se vodile polemike tko treba ureivati te
povrine ,djeca su nam utke poruila " Vie radite, a
manje mudrujte".
I na kraju ta drugo rei djeci koja nee biti
nagraena ni zamijeena nego "Hvala vam djeco to
nas uite voljeti svoje mjesto".
.B.
Uskrnja izloba pisanica
Udruga "Naa djeca" Pitomaa, organizirala je 31.03., u kino sali, uskrnju izlobu
pisanica i kolaa.
Pisanice su pripremila djeca iz vrtia, te djeca iz osnovne kole.
Da bi broj pisanica bio to vei i lanice spomenute udruge su dale svoj doprinos u
izradi pisanica. Bilo je tu i pravih umjetnikih djela, kako na pisanicama tako i na kolaima.
Za cjelokupan dojam ove izlobe pobrinula se cvjearnica "Kristina" iz Pitomae,
koja je pokazala sve svoje umijee i matu, ali i elju i volju da uestvuje u ovakvim
prigodama. Ovim se putem i zahvaljujemo gi.Sneani i Mirjani na nesebinom trudu i
dobroj volji, a ispred nae udruge.
U sklopu izlobe bio je prireen i mali program u kojem je nastupio djeji pjevaki
zbor, pod vodstvom ge. Rengel, te manekeni koji su predstavili UWE kolekciju.
.B.
Ivan Bokan iz Pitomae upisan u Zlatnu
knjigu istaknutih obrtnika Hrvatske
U mjestu Pitomai danas posluje vie uspjenih i neuspjenih poduzea.
J edno od njih, a koje se bavi dosta rijetkom djelatnou i uspjeno je - to je Nakob
Pitomaa (sakupljanje i trgovina ostacima i otpadom) vlasnika Ivana Bokana.
Sjedite Nakoba Pitomaa nalazi se u ulici Tina Ujevia 85. u Pitomai. Rijetko se
koja privatna pitomaka firma moe pohvaliti o kvaliteti svojeg poslovanja.
Naime, treba naglasiti da Nakob Pitomaa, posluje punih deset godina bez
opomena i blokada. Od nje ivi 270 pitomakih obitelji.
Njezin direktor i osniva Nakob-a napominje, da je uspjenost nekog
poduzea jednostavno u tome to mora postojati sposoban voditelj i biti na
pravom mjestu u pravo vrijeme. Nakob nije veliko poduzee, ali je uspjeno, a
direktor dodaje, da se nada da nee i ubudue biti stanovitih promjena.
PITOMAA, Tina Ujevia 108 Tel&fax: 033/782-634
Ivan Bokan, direktor Nakoba,
uvjerljivo se nada da e i u
budunosti njegova tvrtka
poslovati vrlo pozitivno, a,
sudei prema dosadanjem
stanju, rezultati poslovanja i u
2002. godini trebali bi biti samo
bolji u odnosu na prolu
godinu, koja je takoer bila
uspjena.
11. godina
Ivan Bokan, jedan je od rijetkih pitomakih obrtnika koji su za svoje poslovne
rezultate odlikovani Priznanjem (od Zavoda za poslovna istraivanja) kao
istaknuti hrvatski obrtnik za 2001. godinu i ujedno upisan u Zlatnu knjigu
istaknutih obrtnika i samostalnih djelatnika Hrvatske.
NAKOB
Pitomaa
S
a

s
u
s
r
e
t
a

u

G
r
a
b
r
o
v
n
i
c
i
.
Uran
Spolovilo
muko
Belgija
Vojna policija
engl. (skr.)
Hopa...
ta na bosan-
ski (skr. i naopako)
to radi onaj
koji kolje?
Gdje
skraeno (dij.)
Njemaka
26 slovo
Svinuto
slovo
Cigani
... (dijal.)
15. i 6.
slovo
Rijetko
ensko ime.
Ima ga u Pt
Najvei kr.
blagdan
(Vuzem)
Pitomaki
sudac -
kako ga zovu
prijatelji
Poetak
abecede
Osobna
zamjenica
Poznata
vikendica u
Aranju ("Vila
...")
Bog,
zdravo
Osnovni
veznik
Glasanje
zvona ili glas-
nog udarca
(dijal.)
Spis Konji
(tur.)
Cura za
udaju
(dem.)
Uran
Puka
(dijal. - dem.)
Poznato pit.
prezime (mn.)
Trs
Osobna
zamjenica
Visoka
kvalifikacija
Komunistika
tajna
sluba
PITOMAKE
NOVINE
B.B.
Pitomake novine Pitomake novine
22 23
P
R
I
L
O
G
M
A
L
O

S
E

R
A
Z
O
N
O
D
I
T
E

-

R
A
Z
N
O
PRILOG
eljka i Branko Begovi
RODOSLOVLJ A, OBITELJ -
SKA STABLA I PREZIMENA
OBITELJ I U PITOMAI
I OKOLICI - 12
nastavak iz br.2/2002
Obiteljska stabla
(Pitomaa)
Neto o kunim brojevima
J edan od vanih faktora u prouavanju
prezimena, radi to boljeg snalaenja u matinim
knjigama, prvenstveno su kuni brojevi. Do
numeriranja kua po ulicama nakon 1900. godine i
kasnije Pitomaa je imala preko tisuu zabi-
ljeenih kunih brojeva. U matinim knjigama
brojevi kua se poinju upisivati nakon 1780.
godine (u nekim maticama), a u nekima i kasnije.
Poznavanje kunih brojeva ima i inae viestruku
korist (gruntovne knjige idr.).
Stoga emo u narednim dijelovima ovoga
priloga iznijeti sve kune brojeve prema
prezimenima. Ovom zgodom e to biti najstarije
obitelji za koje znamo da su ivjele na odreenom
kunom broju, a koje se spominju prije 1730.
godine.
Kovaevi: 219.
Kos: 38, 65, 92, 116, 117, 273, 373, 411, 412 i 936.
Koari: 61, 120, 296, 372, 420, 473, 525, 526, 562,
614, 632, 668, 702 i 815.
Kukavica: 91, 321, 519, 520, 725, 910 i 1053.
Lukai: 41, 44, 217, 278, 373, 544 i 545.
Malec: 39, 113, 241, 465, 763, 844 i 964.
Maeric: 117, 226, 323, 717, 773 i 924.
Markovi: 58 i 548.
Majstor: 60, 126, 165 i 240.
Meurean: 45, 302, 338, 345, 388, 427, 584, 589,
687, 772, 875, 897 i 909.
Mihokovi: 48, 49, 100, 106, 215, 225, 272, 274,
336, 346, 351, 353, 354, 378, 446, 460, 509, 517,
529, 533, 582, 626, 627, 628, 680, 690, 762, 767,
784, 823 i 854.
Mikec: 64, 69, 188, 203, 240, 243, 245, 247, 252,
527, 542, 613, 627 i 1050.
Miki: 27, 253, 264, 287, 288, 612 i 711.
Paa: 53, 54, 326, 546, 547, 550, 634 i 880.
Petri: 788.
Pecimotika: 7, 263, 314 i 318.
Rakijai: 6, 12, 192, 312, 313, 398, 449, 523, 558,
642, 812 i 984.
Rakitnian: 781.
Reetar: 79, 104, 265, 343, 514, 515, 516, 595, 706,
759, 808, 896, 900 i 901.
(Sabol?) Saboli: 29, 775 i 1012.
Sobota (Subota?): 84 i 560.
Siladi: 377.
abari: 757, 758, 760, 772 i 892.
egregur: 39, 221, 248, 301 i 535.
elimber: 71, 78, 95, 96, 118, 199 i 288.
iroki: 21, 25, 205, 279, 741 i 879.
Da li ste znali:
- da je 1962. godine NK "Pitomaa" sa prvoligaem iz Osjeka odigrala 1:1 na domaem, pitomakom
terenu na Gmanju. Ovo je jedna od rijetkih fotografija slikanih u akciji pred golom NK "Pitomae" sa navedene
utakmice.
- da je pitomaka limena glazba, tada glazba HPGD "Sloga" nakon drugog svjetskog rata dugi niz
godina, prije mise u crkvi sv. Vida (nedjeljom) odravala tzv. promenadne koncerte i to u dvoritu ispred crkve.
Ovo je fotografija sa jednog takvog koncerta 1948. godine. B.B.
.
.
S
p
o
m
e
m
o
.
n
i
Tratinica (Bellis
perennis L.)
va poznata i vrlo
rasprostranjena
biljka kod nas raste
gotovo svugdje i tijekom
cijele godine. Od njezinih
listova u Njemakoj prave
vrlo ukusnu salatu, dok se
kisele i cvjetni pupoljci u
octu i upotrebljavaju kao
zain. Listovi sa cvijetom
koriste se i za aj, a za jelo
slui i korijenje (koriste ga u
panjolskoj i Italiji). Nekada
se tratinica upotrebljavala
za lijeenje plunih bolesti.
Mladi listovi sadre dosta
vitamina C i karotina.
Ova biljka koja
dolazi s proljeem kod nas
se slabo koristi za razne
salate iako je u Europi
dosta cjenjena (listovi) u
kombinaciji sa krumpirom.
Najukusnije je vrlo mlado i
njeno lie ove lijepe biljke
koja ivi na gotovo svakom
travnjaku i u svakom dvo-
ritu. Stoga pokuajte
napravi ti sal atu od
kuhanog krumpira i listova
tratinice i vidjet ete da
ona ne slui samo kao
vjesnik proljea.
B.B.
O
Uran
Spolovilo
muko
Belgija
Vojna policija
engl. (skr.)
Hopa...
ta na bosan-
ski (skr. i naopako)
to radi onaj
koji kolje?
Gdje
skraeno (dij.)
Njemaka
26 slovo
Svinuto
slovo
Cigani
... (dijal.)
15. i 6.
slovo
Rijetko
ensko ime.
Ima ga u Pt
Najvei kr.
blagdan
(Vuzem)
Pitomaki
sudac -
kako ga zovu
prijatelji
Poetak
abecede
Osobna
zamjenica
Poznata
vikendica u
Aranju ("Vila
...")
Bog,
zdravo
Osnovni
veznik
Glasanje
zvona ili glas-
nog udarca
(dijal.)
Spis Konji
(tur.)
Cura za
udaju
(dem.)
Uran
Puka
(dijal. - dem.)
Poznato pit.
prezime (mn.)
Trs
Osobna
zamjenica
Visoka
kvalifikacija
Komunistika
tajna
sluba
PITOMAKE
NOVINE
B.B.
Pitomake novine Pitomake novine
22 23
P
R
I
L
O
G
M
A
L
O

S
E

R
A
Z
O
N
O
D
I
T
E

-

R
A
Z
N
O
PRILOG
eljka i Branko Begovi
RODOSLOVLJ A, OBITELJ -
SKA STABLA I PREZIMENA
OBITELJ I U PITOMAI
I OKOLICI - 12
nastavak iz br.2/2002
Obiteljska stabla
(Pitomaa)
Neto o kunim brojevima
J edan od vanih faktora u prouavanju
prezimena, radi to boljeg snalaenja u matinim
knjigama, prvenstveno su kuni brojevi. Do
numeriranja kua po ulicama nakon 1900. godine i
kasnije Pitomaa je imala preko tisuu zabi-
ljeenih kunih brojeva. U matinim knjigama
brojevi kua se poinju upisivati nakon 1780.
godine (u nekim maticama), a u nekima i kasnije.
Poznavanje kunih brojeva ima i inae viestruku
korist (gruntovne knjige idr.).
Stoga emo u narednim dijelovima ovoga
priloga iznijeti sve kune brojeve prema
prezimenima. Ovom zgodom e to biti najstarije
obitelji za koje znamo da su ivjele na odreenom
kunom broju, a koje se spominju prije 1730.
godine.
Kovaevi: 219.
Kos: 38, 65, 92, 116, 117, 273, 373, 411, 412 i 936.
Koari: 61, 120, 296, 372, 420, 473, 525, 526, 562,
614, 632, 668, 702 i 815.
Kukavica: 91, 321, 519, 520, 725, 910 i 1053.
Lukai: 41, 44, 217, 278, 373, 544 i 545.
Malec: 39, 113, 241, 465, 763, 844 i 964.
Maeric: 117, 226, 323, 717, 773 i 924.
Markovi: 58 i 548.
Majstor: 60, 126, 165 i 240.
Meurean: 45, 302, 338, 345, 388, 427, 584, 589,
687, 772, 875, 897 i 909.
Mihokovi: 48, 49, 100, 106, 215, 225, 272, 274,
336, 346, 351, 353, 354, 378, 446, 460, 509, 517,
529, 533, 582, 626, 627, 628, 680, 690, 762, 767,
784, 823 i 854.
Mikec: 64, 69, 188, 203, 240, 243, 245, 247, 252,
527, 542, 613, 627 i 1050.
Miki: 27, 253, 264, 287, 288, 612 i 711.
Paa: 53, 54, 326, 546, 547, 550, 634 i 880.
Petri: 788.
Pecimotika: 7, 263, 314 i 318.
Rakijai: 6, 12, 192, 312, 313, 398, 449, 523, 558,
642, 812 i 984.
Rakitnian: 781.
Reetar: 79, 104, 265, 343, 514, 515, 516, 595, 706,
759, 808, 896, 900 i 901.
(Sabol?) Saboli: 29, 775 i 1012.
Sobota (Subota?): 84 i 560.
Siladi: 377.
abari: 757, 758, 760, 772 i 892.
egregur: 39, 221, 248, 301 i 535.
elimber: 71, 78, 95, 96, 118, 199 i 288.
iroki: 21, 25, 205, 279, 741 i 879.
Da li ste znali:
- da je 1962. godine NK "Pitomaa" sa prvoligaem iz Osjeka odigrala 1:1 na domaem, pitomakom
terenu na Gmanju. Ovo je jedna od rijetkih fotografija slikanih u akciji pred golom NK "Pitomae" sa navedene
utakmice.
- da je pitomaka limena glazba, tada glazba HPGD "Sloga" nakon drugog svjetskog rata dugi niz
godina, prije mise u crkvi sv. Vida (nedjeljom) odravala tzv. promenadne koncerte i to u dvoritu ispred crkve.
Ovo je fotografija sa jednog takvog koncerta 1948. godine. B.B.
e
m
o
.
.
S
p
o
m
n
i
.
Tratinica (Bellis
perennis L.)
va poznata i vrlo
rasprostranjena
biljka kod nas raste
gotovo svugdje i tijekom
cijele godine. Od njezinih
listova u Njemakoj prave
vrlo ukusnu salatu, dok se
kisele i cvjetni pupoljci u
octu i upotrebljavaju kao
zain. Listovi sa cvijetom
koriste se i za aj, a za jelo
slui i korijenje (koriste ga u
panjolskoj i Italiji). Nekada
se tratinica upotrebljavala
za lijeenje plunih bolesti.
Mladi listovi sadre dosta
vitamina C i karotina.
Ova biljka koja
dolazi s proljeem kod nas
se slabo koristi za razne
salate iako je u Europi
dosta cjenjena (listovi) u
kombinaciji sa krumpirom.
Najukusnije je vrlo mlado i
njeno lie ove lijepe biljke
koja ivi na gotovo svakom
travnjaku i u svakom dvo-
ritu. Stoga pokuajte
napravi ti sal atu od
kuhanog krumpira i listova
tratinice i vidjet ete da
ona ne slui samo kao
vjesnik proljea.
B.B.
O
Pitomake novine Pitomake novine
24 25
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Pri i pakuje:
Prionica i prodavaonica kave
, Preradovieva 30
Tel. 033/782-327
AGENCIJ A ZA MARKETING
I POSREDOVANJ E
PITOMAA
Z
L
A
T
A
R
S
K
A

R
A
D
N
J
A
V
l
.

E
d
v
a
r
d
a

B
a
r

a
n
a
P
I
T
O
M
A

A
G
a
j
e
v
a

7



0
3
3
/
7
8
2
-
4
7
8
5
0

g
o
d
i
n
a

p
o
s
t
o
j
a
n
j
a
K
O
G
R
A
D

P
I
T
O
M
A

A
"GRGAI"
mesarsko-kobasiarska radnja
Vl. eljko Grgai
PITOMAA, Trg kralja Tomislava 18
Tel: 033/782-321
o
5
6
g
d
in
a
s
t
is
k
u
v
a
"GRGAI"
"GRGAI"
Restoranu
Sve ono najbolje u
ROYAL
Klotar Podravski
Vl. Ivan Kostelac
Tel./fax.:
033/782-441
033/783-316
033/783-317
Mob.: 099/521-828
099/416-195
099/437-939
099/523-003
iro raun: 31290-685-38391
MB: 0412952310905
E-mail:
kograd@vt.hinet.hr
NA USLUZI SMO VAM NON - STOP
Uprava firme "Kograd" posluje na navedenoj adresi, a radiona i garae nalaze se u
poslovnoj zoni u mjestu Kladare. Firma radi sa dvadesetietiri stalno zaposlena
djelatnika, a prema potrebi zapoljava i odreeni broj djelatnika na odreeno radno
vrijeme. Osnovna djelatnost firme su usluge graevinskom mehanizacijom i
graevinski radovi u domeni niskogradnje.
Ua specijalnost je izgradnja vodovoda, plinovoda, kanalizacije, izgradnja
podzemnih telefonskih i energetskih mrea. U manjem opsegu izgradnja cesta,
nogostupa i parkiralita i slino.
Firma Kograd posluje ve 15. godina, tako da iskustvo garantira poslovnost i
kvalitetu. U posljednjih deset godina radi pojaanim intenzitetom, od kada je djelatnost
usluga graevinskom meha-nizacijom proirila na izvoenje graevinskih radova u
domeni niskogradnje.
Radilita na kojima je "Kograd" prisutan nalaze se diljem Republike Hrvatske, to
je uvjetovano potrebama trita.
Kograd je meu vodeim
tvrtkama u Opini Pitomaa po broju
zaposlenih djelatnika i uspjenosti
poslovanja. Stoga, tei daljnjem
razvoju i proirenju djelatnost, te
zapoljavanju novih mladih i strunih
djelatnika.
1
5
.
a
g
o
d
i
n
Pitomake novine Pitomake novine
24 25
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Pri i pakuje:
Prionica i prodavaonica kave
, Preradovieva 30
Tel. 033/782-327
AGENCIJ A ZA MARKETING
I POSREDOVANJ E
PITOMAA
Z
L
A
T
A
R
S
K
A

R
A
D
N
J
A
V
l
.

E
d
v
a
r
d
a

B
a
r

a
n
a
P
I
T
O
M
A

A
G
a
j
e
v
a

7



0
3
3
/
7
8
2
-
4
7
8
5
0

g
o
d
i
n
a

p
o
s
t
o
j
a
n
j
a
K
O
G
R
A
D

P
I
T
O
M
A

A
"GRGAI"
mesarsko-kobasiarska radnja
Vl. eljko Grgai
PITOMAA, Trg kralja Tomislava 18
Tel: 033/782-321
6
o
in
5
g
d
a
i
s
t
s
k
u
v
a
"GRGAI"
"GRGAI"
Restoranu
Sve ono najbolje u
ROYAL
Klotar Podravski
Vl. Ivan Kostelac
Tel./fax.:
033/782-441
033/783-316
033/783-317
Mob.: 099/521-828
099/416-195
099/437-939
099/523-003
iro raun: 31290-685-38391
MB: 0412952310905
E-mail:
kograd@vt.hinet.hr
NA USLUZI SMO VAM NON - STOP
Uprava firme "Kograd" posluje na navedenoj adresi, a radiona i garae nalaze se u
poslovnoj zoni u mjestu Kladare. Firma radi sa dvadesetietiri stalno zaposlena
djelatnika, a prema potrebi zapoljava i odreeni broj djelatnika na odreeno radno
vrijeme. Osnovna djelatnost firme su usluge graevinskom mehanizacijom i
graevinski radovi u domeni niskogradnje.
Ua specijalnost je izgradnja vodovoda, plinovoda, kanalizacije, izgradnja
podzemnih telefonskih i energetskih mrea. U manjem opsegu izgradnja cesta,
nogostupa i parkiralita i slino.
Firma Kograd posluje ve 15. godina, tako da iskustvo garantira poslovnost i
kvalitetu. U posljednjih deset godina radi pojaanim intenzitetom, od kada je djelatnost
usluga graevinskom meha-nizacijom proirila na izvoenje graevinskih radova u
domeni niskogradnje.
Radilita na kojima je "Kograd" prisutan nalaze se diljem Republike Hrvatske, to
je uvjetovano potrebama trita.
Kograd je meu vodeim
tvrtkama u Opini Pitomaa po broju
zaposlenih djelatnika i uspjenosti
poslovanja. Stoga, tei daljnjem
razvoju i proirenju djelatnost, te
zapoljavanju novih mladih i strunih
djelatnika.
1
5
.
a
g
o
d
i
n
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Pitomake novine Pitomake novine
26 27
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Klesar Damir Pankasz
Pitomaa, Vinogradska 11. tel. 098/271-214
Lovaka udruga
"FAZAN"
Pitomaa
Sve informacije
na tel: 033/782-322
SVI GRAEVINSKI
MATERIJ ALI samo kod
Pitomaa, Gajeva 92
Tel. 033/782-913, 098/212-
017
Les d.o.o.
f
t
o
b
e
g
v
i

o

o
f
t
b
v
i

o
o

e
g
o
t
b
v
i

f
o
o

e
g
o
i
f
o
t
o

b
e
g
v

o
f
t
b
v
i

o
o

e
g
o
t
v
i
f
o
o

b
e
g
o

f
t
o
b
e
g
v
i

o

o
f
t
o
b
e
v
i

o

g
o
t
b
v
i

f
o
o

e
g
o
f
t
o
b
e
g
v
i

o

o
PITOMAA
Trg k. Tomislava 14
Tel/Fax 033 782-340
Tel. 033 783-467
Mob. 098 735-455
_______________
-fotografiranje
-fotokopiranje
-video snimanje
-digital, s-vhs
-izrada pozivnica
-izrada zahvalnica
-izrada amaterskih filmova
Svi kupujemo u
KIOSKU
PITOMAA
na trgu kralja Tomislava
"ABAC"
Najbolja je
kruha truca
kod naega DUCA
Pitomaa
KLESARSTVO
Ivan Branko Majstor
Pitomaa, Dravska 64
033/782-490
Najbolji je gemit,
gemit u Caffe baru
ZVONIMIR
d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge PITOMAA - Pavleka Mikine 55
Sretan praznik
rada
Sve za kolu, sve za urede, knjige...u
knjiari
J E
PITOMAA
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Pitomake novine Pitomake novine
26 27
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Klesar Damir Pankasz
Pitomaa, Vinogradska 11. tel. 098/271-214
Lovaka udruga
"FAZAN"
Pitomaa
Sve informacije
na tel: 033/782-322
SVI GRAEVINSKI
MATERIJ ALI samo kod
Pitomaa, Gajeva 92
Tel. 033/782-913, 098/212-
017
Les d.o.o.
f
t
o
b
e
g
v
i

o

o
f
t
b
v
i

o
o

e
g
o
t
b
v
i
f
o
o

e
g
o

f
t
o
b
e
g
v
i

o

o
f
t
b
v
i

o
o

e
g
o
t
i
f
o
o

b
e
g
o
v

f
t
o
b
e
g
v
i

o

o
f
t
b
v
i

o
o

e
g
o
t
v
i
f
o
o

b
e
g
o

f
t
o
b
e
g
v
i

o

o
PITOMAA
Trg k. Tomislava 14
Tel/Fax 033 782-340
Tel. 033 783-467
Mob. 098 735-455
_______________
-fotografiranje
-fotokopiranje
-video snimanje
-digital, s-vhs
-izrada pozivnica
-izrada zahvalnica
-izrada amaterskih filmova
Svi kupujemo u
KIOSKU
PITOMAA
na trgu kralja Tomislava
"ABAC"
Najbolja je
kruha truca
kod naega DUCA
Pitomaa
KLESARSTVO
Ivan Branko Majstor
Pitomaa, Dravska 64
033/782-490
Najbolji je gemit,
gemit u Caffe baru
ZVONIMIR
d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge PITOMAA - Pavleka Mikine 55
Sretan praznik
rada
Sve za kolu, sve za urede, knjige...u
knjiari
J E
PITOMAA
Pitomake novine Pitomake novine
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Reklame, oglasi
i obavijesti
PITOMAA,
Gajeva 34
Tel: 033/782-258
i 782-308
PRVA OBRTNO
TEDNO
KREDITNA
ZADRUGA
PITOMAA
- Prodajem gradilite kod eljeznike stanice u
Pitomai. Odlina lokacija i dobra cijena. Upitati
Mariju Filjak (u lokalu Bolji ivot)
- Caffe bar i slastiarnica "Srk" Pitomaa
prima narudbe za peenje kolaa i torti za sve
prigode. Narudbe na tel: 781-016.
- Prodajem kuu sa gradilitem u Dravskoj 5 u
Pitomai. Sve informacije na tel. 01/3837-372 i
01/3837-387 (Ivan Meurean-Keko)
- Prodajem plinsku pe za kuhanje i grijanje sa
izvodom na dimnjak ili mjenjam za odojke ili janjca.
Tel: 033/782-770.
- Prodajem 200 bala slame ili mjenjam za janjce ili
odojke. Tel: 033/782-770.
- Prodajem plinsku pe za kuhanje i grijanje, novu
(Plamen). Tel:033/714-553.
KOVAKA
RADNJ A
KOVAKA
RADNJ A
Marijan Trstenjak
VELIKA RENJ EVICA 125
033/714-035
POPRAVAK PLUGOVA I
KULTIVATORA - IZRAUJ EM SVE
POTRONE DIJ ELOVE -
MONTAA KUPLJ ENIH
DIJ ELOVA BESPLATNA
Restoran "Obrtniki dom"
TVRTKE d.o.o. Pitomaa, Gajeva 34
u proirenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:
- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pia
- tople napitke - svakodnevno povoljne i
kvalitetne gablece - jela sa rotilja - prene
ribice i lignje - organizira sveane rukove,
svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-
tale skupove uz izvanredno pristupanu
cijenu - u svom prostoru organizira razne izlobe
Kontakt telefon 033/783-816 (restoran) i 033/782-258 (uprava)
RADNO VRIJ EME OD 07 DO 22 SATA
28 29
n
v
o
u
o

V
r
i
v
i
c
i
o
t
i
m
l
a
d
o
s
t
-

k
o
l
s
k
a

k
n
j
i
g
a
Koprivnica, A. Starevia 1 - Bjelovar, Trg S. Radia 7 - Virovitica, S. Radia 5
toneri zaista
za sve vrste
pisaa
- knjige
- kolski pribor
- uredska oprema
- knjige
- kolski pribor
- uredska oprema
TRGOVINE
NAJ BOLJ I
AUTOSERVIS
"FRIC"
Pitomaa
Tel:
033/783-200
Stella
Pitomaa Tel. 033/783-301
Kladare Tel. 033/783-776
&
vl. Pavica Sulimanac
PITOMAA, Vinogradska 33
Caffe bar
estitamo
Vam
praznik
rada
Pitomake novine Pitomake novine
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Reklame, oglasi
i obavijesti
PITOMAA,
Gajeva 34
Tel: 033/782-258
i 782-308
PRVA OBRTNO
TEDNO
KREDITNA
ZADRUGA
PITOMAA
- Prodajem gradilite kod eljeznike stanice u
Pitomai. Odlina lokacija i dobra cijena. Upitati
Mariju Filjak (u lokalu Bolji ivot)
- Caffe bar i slastiarnica "Srk" Pitomaa
prima narudbe za peenje kolaa i torti za sve
prigode. Narudbe na tel: 781-016.
- Prodajem kuu sa gradilitem u Dravskoj 5 u
Pitomai. Sve informacije na tel. 01/3837-372 i
01/3837-387 (Ivan Meurean-Keko)
- Prodajem plinsku pe za kuhanje i grijanje sa
izvodom na dimnjak ili mjenjam za odojke ili janjca.
Tel: 033/782-770.
- Prodajem 200 bala slame ili mjenjam za janjce ili
odojke. Tel: 033/782-770.
- Prodajem plinsku pe za kuhanje i grijanje, novu
(Plamen). Tel:033/714-553.
KOVAKA
RADNJ A
KOVAKA
RADNJ A
Marijan Trstenjak
VELIKA RENJ EVICA 125
033/714-035
POPRAVAK PLUGOVA I
KULTIVATORA - IZRAUJ EM SVE
POTRONE DIJ ELOVE -
MONTAA KUPLJ ENIH
DIJ ELOVA BESPLATNA
Restoran "Obrtniki dom"
TVRTKE d.o.o. Pitomaa, Gajeva 34
u proirenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:
- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pia
- tople napitke - svakodnevno povoljne i
kvalitetne gablece - jela sa rotilja - prene
ribice i lignje - organizira sveane rukove,
svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-
tale skupove uz izvanredno pristupanu
cijenu - u svom prostoru organizira razne izlobe
Kontakt telefon 033/783-816 (restoran) i 033/782-258 (uprava)
RADNO VRIJ EME OD 07 DO 22 SATA
28 29
n
v
o
o

u
r
V
i
v
i
c
i
o
t
i
m
l
a
d
o
s
t
-

k
o
l
s
k
a

k
n
j
i
g
a
Koprivnica, A. Starevia 1 - Bjelovar, Trg S. Radia 7 - Virovitica, S. Radia 5
toneri zaista
za sve vrste
pisaa
- knjige
- kolski pribor
- uredska oprema
- knjige
- kolski pribor
- uredska oprema
TRGOVINE
NAJ BOLJ I
AUTOSERVIS
"FRIC"
Pitomaa
Tel:
033/783-200
Stella
Pitomaa Tel. 033/783-301
Kladare Tel. 033/783-776
&
vl. Pavica Sulimanac
PITOMAA, Vinogradska 33
Caffe bar
estitamo
Vam
praznik
rada
Pitomake novine Pitomake novine
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
30 31
Kotovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa
prostora u Pitomakim domaim novinama
1. Unutranje stranice - 1 boja:
a) A7 =70,00 kn
b) A6 =130,00 kn
c) A5 =315,00 kn
d) A4 =630,00 kn
2. Posljednja vanjska stranica:
a) A7 =205,00 kn
b) A6 =410,00 kn
c) A5 =820,00 kn
d) A4 =1.640,00 kn
Broj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta,
iznad 6 do 12 objava 30% popusta.
Cijena pojedinanog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.
INFORMACIJ E O REKLAMNOM I OGLASNOM
PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomakim
novinama moete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-
189, odnosno na adresi Otrovanec 60.
A7
A7
A6
A5
A4
Neki ljudi vjeruju u modernu i slubenu prognozu Dr. hidrometeorolokog zavoda,
dok drugi pak u tradicionalne naine prognoziranja vremena. Na ovoj stranici iz-
nosit emo, ukratko, prognozu nainjenu prema starim, tradicionalnim nainima
(prema brojenicama - 13.-24. XII. 2000., prognozi sa lukom na badnjak, a dopu-
njeno tzv. Stoljetnim kalendarom). Koliko su te prognoze tone uvjerite se sami.
SVIBANJ 2002. g.: Prvi dani mjeseca,
sve do 7. svibnja prevladavati e uglavnom
promjenjivo vrijeme, sa kiom povremeno i
sunanim razdobljima. Neto e stabilniji biti
naredni period od 5 dana. 13. i 14. padati e
kia, dok e od 15. do 20. opet biti promjenjivo.
Narednih deset dana moe se okarakterizirati
lijepim vremenom, sunanim danima i dosta
visokom temperaturom. Samo posljednji dani
u mjesecu mogli bi biti neto promjenjivi i
nestabilni.
TRAVANJ 2002. g.: Poetak travnja biti
e vrlo lijep, ali sa prihladnim jutrima. Takvo e
vrijeme ostati sve do 10. u mjesecu. Slijedea
dva dan biti e kiovito i tmurno, ali e se oko
13. opet proljepati. Sredinu mjeseca, sve do
17. karakterizirat e promjenjivo vrijeme. Od
17. do 20. biti e opet lijepo i sunano, a slino
vrijeme tome (sa povremenim naoblaenjem)
ostat e sve do 23. u mjesecu. Posljednjih
sedam dana nee biti kie ve samo sunano i
toplo.
V
r
e
m
e
n
s
k
a


p
r
o
g
-
n
o
z
a

z
a

P
o
d
r
a
v
i
n
u
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
GALERIJ A - GRAFIKA PRIPREMA
vl. eljka Begovi
Otrovanec 60 tel:033/714-553
Izraujemo rodoslovlja - obiteljska
stabla i obiteljske grbove za pod-
ruje cijele Republike Hrvatske.
"BB-art" Pitomaa
Vl. Branko elimber
Tina Ujevia 52
PITOMAA
033/782-149
u Frizerskom studiu
INES
Vl. Marijana Koar
Pitomaa, Vinogradska 34
033/783-779
Autoservis
Najljepe frizure
estita Vam
praznik rada
ESTITAMO VAM 1. SVIBNJ A
MEUNARODNI PRAZNIK
RADA
Sretan praznik rada
ele vam TRGOVINE
Pitomaa
Otrovanec
Pitomake novine Pitomake novine
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
30 31
Kotovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa
prostora u Pitomakim domaim novinama
1. Unutranje stranice - 1 boja:
a) A7 =70,00 kn
b) A6 =130,00 kn
c) A5 =315,00 kn
d) A4 =630,00 kn
2. Posljednja vanjska stranica:
a) A7 =205,00 kn
b) A6 =410,00 kn
c) A5 =820,00 kn
d) A4 =1.640,00 kn
Broj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta,
iznad 6 do 12 objava 30% popusta.
Cijena pojedinanog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.
INFORMACIJ E O REKLAMNOM I OGLASNOM
PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomakim
novinama moete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-
189, odnosno na adresi Otrovanec 60.
A7
A7
A6
A5
A4
Neki ljudi vjeruju u modernu i slubenu prognozu Dr. hidrometeorolokog zavoda,
dok drugi pak u tradicionalne naine prognoziranja vremena. Na ovoj stranici iz-
nosit emo, ukratko, prognozu nainjenu prema starim, tradicionalnim nainima
(prema brojenicama - 13.-24. XII. 2000., prognozi sa lukom na badnjak, a dopu-
njeno tzv. Stoljetnim kalendarom). Koliko su te prognoze tone uvjerite se sami.
SVIBANJ 2002. g.: Prvi dani mjeseca,
sve do 7. svibnja prevladavati e uglavnom
promjenjivo vrijeme, sa kiom povremeno i
sunanim razdobljima. Neto e stabilniji biti
naredni period od 5 dana. 13. i 14. padati e
kia, dok e od 15. do 20. opet biti promjenjivo.
Narednih deset dana moe se okarakterizirati
lijepim vremenom, sunanim danima i dosta
visokom temperaturom. Samo posljednji dani
u mjesecu mogli bi biti neto promjenjivi i
nestabilni.
TRAVANJ 2002. g.: Poetak travnja biti
e vrlo lijep, ali sa prihladnim jutrima. Takvo e
vrijeme ostati sve do 10. u mjesecu. Slijedea
dva dan biti e kiovito i tmurno, ali e se oko
13. opet proljepati. Sredinu mjeseca, sve do
17. karakterizirat e promjenjivo vrijeme. Od
17. do 20. biti e opet lijepo i sunano, a slino
vrijeme tome (sa povremenim naoblaenjem)
ostat e sve do 23. u mjesecu. Posljednjih
sedam dana nee biti kie ve samo sunano i
toplo.
V
r
e
m
e
n
s
k
a


p
r
o
g
-
n
o
z
a

z
a

P
o
d
r
a
v
i
n
u
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
GALERIJ A - GRAFIKA PRIPREMA
vl. eljka Begovi
Otrovanec 60 tel:033/714-553
Izraujemo rodoslovlja - obiteljska
stabla i obiteljske grbove za pod-
ruje cijele Republike Hrvatske.
"BB-art" Pitomaa
Vl. Branko elimber
Tina Ujevia 52
PITOMAA
033/782-149
u Frizerskom studiu
INES
Vl. Marijana Koar
Pitomaa, Vinogradska 34
033/783-779
Autoservis
Najljepe frizure
estita Vam
praznik rada
ESTITAMO VAM 1. SVIBNJ A
MEUNARODNI PRAZNIK
RADA
Sretan praznik rada
ele vam TRGOVINE
Pitomaa
Otrovanec