strana 1

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

Godina XVI

Ivani-Grad, 16. listopad 2009.

Broj 9

SADRAJ
AKTI GRADSKOG VIJEA S 4. SJEDNICE ODRANE DANA 06. LISTOPADA 2009. GODINE
- - - - - - - Odluka o donoenju Strateke karte buke Grada Ivani-Grada Odluka o donoenju Plana gospodarenja otpadom Grada Ivani-Grada Odluka o donoenju Programa zatite okolia Grada Ivani-Grada Zakljuak o prihvaanju Izvjea o radu s financijskim izvjeem za 2008. godinu Vatrogasne zajednice Grada Ivani-Grada Zakljuak o prihvaanju Izvjea o radu i financijskog izvjea Gradskog drutva crvenog kria Ivani-Grad za 2008. godinu Zakljuak o prihvaanju Izvjea o radu i financijskog izvjea Gradske zajednice portskih udruga Grada Ivani-Grada za 2008. godinu Zakljuak o prihvaanju Izvjea o radu s financijskim izvjeem Zajednice tehnike kulture Grada Ivani-Grada za 2008. godinu Str. 2 Str. 2 Str. 3 Str. 4 Str. 4 Str. 4 Str. 5

AKTI GRADSKOG VIJEA S 5. SJEDNICE ODRANE DANA 13. LISTOPADA 2009. GODINE
- - Zakljuak o prihvaanju Izvjea Ivakop-a d.o.o. za komunalne djelatnosti o poslovanju u 2008. godini Zakljuak o prihvaanju Izvjea o poslovanju Obiteljskog radija Ivani za 2008. godinu

Str. 5 Str. 5

AKTI GRADONAELNIKA
- - - - - - - - - Odluka o prodaji nekretnina u vlasnitvu Grada Ivani-Grada Odluka o prihvatu darovanja 353/3, z.k.ul. 2690, k.o. Ivani-Grad Odluka o odabiru ponuditelja za kupnju k..br. 408, z.k.ul. 197, k.o. Ivani-Grad Odluka o odabiru ponuditelja za kupnju k..br. 2985, z.k.ul. 2737, k.o. Ivani-Grad Odluka o odabiru ponuditelja za kupnju k..br. 3191/2, z.k.ul. 2792, k.o. Ivani-Grad Odluka o odabiru ponuditelja za kupnju k..br. 2989/1, z.k.ul. 1918, k.o. Ivani-Grad Zakljuak o odobrenju poetka revizije obveznika komunalne naknade Zakljuak o zahtjevu Snjeane Kovaek iz Prenog o sufinanciranju boravka njezinog djeteta u Djejem vrtiu DIDI u Rugvici Zakljuak o zahtjevu Ilije Bilia iz Prenog o sufinanciranju boravka njegovog djeteta u Djejem vrtiu DIDI u Rugvici Str. 6 Str. 7 Str. 8 Str. 8 Str. 9 Str. 10 Str. 10 Str. 11 Str. 11

strana 2

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

AKTI GRADSKOG VIJEA

Na temelju lanka 7. Zakona o zatiti od buke (Narodne novine br. 30/09) i lanka 32. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada br. 7/09), Gradsko vijee Grada Ivani-Grada na 4. sjednici odranoj dana 6. listopada 2009. godine, donijelo je ODLUKU O DONOENJU STRATEKE KARTE BUKE GRADA IVANI-GRADA lanak 1. Donosi se karta buke Grada Ivani-Grada koja je sastavni dio informacijskog sustava zatite okolia Republike Hrvatske i predstavlja strunu podlogu za izradu prostornih planova na podruju Grada Ivani-Grada. lanak 2. Sastavni dio ove Odluke su elaborati pod nazivom: - Strateka karta buke Grada Ivani-Grada - Strateka karta buke eljeznikog prometa BI oznake YF 16-01-001, - Strateka karta buke Grada Ivani-Grada - Strateka karta buke industrijskih pogona BI oznake YF 16-01-002, - Strateka karta buke Grada Ivani-Grada - Strateka karta buke cestovnog prometa BI oznake YF 16-01-003 i - Strateka karta buke Grada Ivani-Grada BI oznake YF 16-01-004 izraeni i ovjereni od tvrtke Brodarski institut d.o.o., Zagreb, Avenija V. Holjevca 20. lanak 3. Tekstualni i grafiki dio svakog od elaborata uvezani su, ovjereni i potpisani od strane odgovorne osobe izraivaa. lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADSKO VIJEE KLASA:021-01/09-01/14 Predsjednik URBROJ: 238/10-01-09-1 Gradskog vijea Ivani-Grad, 06. listopad 2009. Draen Bastali, v.r. _______________________________________________

Na temelju lanka 11. Zakona o otpadu (Narodne novine br. 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i lanka 32. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada br. 7/09), Gradsko vijee Grada Ivani-Grada na 4. sjednici odranoj dana 6. listopada 2009. godine, donijelo je ODLUKU O DONOENJU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM GRADA IVANI-GRADA lanak 1. Donosi se Plan gospodarenja otpadom Grada Ivani-Grada koji predstavlja osnovni dokument temeljem kojeg se odreuju naini gospodarenja otpadom na podruju Grada Ivani-Grada za razdoblje od osam godina, dakle od 2009. do 2017. godine. lanak 2. Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Plan gospodarenja otpadom Grada Ivani-Grada izraen i ovjeren od tvrtke IRI SISAK d.o.o., Brae Kavuria 10, Sisak. lanak 3. Elaborat je uvezan, ovjeren i potpisan od strane odgovorne osobe izraivaa. lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADSKO VIJEE KLASA:021-01/09-01/14 Predsjednik URBROJ: 238/10-01-09-2 Gradskog vijea Ivani-Grad, 06. listopad 2009. Draen Bastali, v.r. _______________________________________________

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA IVANI-GRADA

1. UVOD 1.1 Koriteni pojmovi 2. POLAZITA ZA IZRADU PLANA 2.1 Planski dokumenti gospodarenja otpadom 2.2 Zakonska regulativa 2.3 Institucionalni okvir i sudionici u postupku gospodarenja otpadom 2.4 EU okvir 2.5 Obveze iz postojee i nove zakonske regulative 3. OSNOVNE ZNAAJKE GRADA IVANI-GRADA 3.1. Prostorna, demografska i gospodarska obiljeja Grada Ivani-Grada 3.1.1. Prostorna obiljeja 3.1.2. Demografska obiljeja 3.1.3. Gospodarska obiljeja 4. PREGLED POSTOJEEG STANJA 4.1. Opis postojeeg stanja sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada 4.1.1. Odlagalita komunalnog otpada 4.1.2. Prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada 4.1.3. Koliine i svojstva otpada 5. MJERE GOSPODARENJA I ODVOJENOG SKUPLJANJA OTPADA 5.1. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom 5.1.1. Osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpada 5.2. Procjena koliina otpada za razdoblje 2008. 2015. godine 5.3. Ciljevi i mjere 5.3.1. Mjere za spreavanje nastanka i smanjivanje koliine otpada. 5.4. Mjere odvojenog skupljanja otpada 6. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALITA ZA KOMUNALNI OTPAD 6.1. Sanacija odlagalita komunalnog otpada 6.1.1. Postupak saniranja i mjere zatite okolia 6.2. Sanacije divljih odlagalita 6.3. Program praenja stanja okolia (monitoring) 7. ODGOVORNOSTI U PROVEDBI PLANIRANIH AKTIVNOSTI 8. PREGLED FINANCIJSKIH SREDSTAVA 9. PRILOZI 9.1. Orto-foto slika lokacije odlagalita otpada Tarno 9.2. Popis djelatnosti koje generiraju otpad i kljuni brojevi otpada 9.3. Sudionici u procesu gospodarenja otpadom 10. LITERATURA

1 3 5 5 9 15 17 19 20 20 20 23 24 27 27 28 33 39 49 51 52 60 62 64 68 71 71 73 75 75 77 78 81 82 83 87 91

1. UVOD
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom bitna je sastavnica modernog drutva, a za njegovo razvijanje i uinkovitost vane su gospodarske odrednice koje potiu smanjivanje otpada, odvojeno skupljanje, obradu, recikliranje i oporabu te usmjeravanje i kontinuirani razvoj navedenog. Trenutno u Republici Hrvatskoj, gradovi i upanije organiziraju prikupljanje i odlaganje otpada na nain koji ne moemo nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno je pitanje zatite okolia, te jedno od najzahtjevnijih podruja u smislu usklaivanja sa standardima Europske Unije. Za razliku od zemalja lanica EU, gdje je otpad strateki resurs od kojeg se dobivaju odreene koliine energije, Hrvatska je suoena s kompleksnim i viestrukim problemima u gospodarenju otpadom koji ozbiljno ugroavaju okoli. Rjeavanje tih problema i orijentacija prema suvremenom gospodarenju otpadom jedan su od preduvjeta za ulazak u Europsku Uniju. U Hrvatskoj je zakonodavni dio sustava gospodarenja otpadom velikim dijelom rijeen, iako jo neusklaen sa zahtjevima i standardima EU, meutim veliki problem predstavlja neprovoenje propisa. Nema potpunih i pouzdanih podataka o koliinama otpada i tokovima otpada, niti odgovarajue kontrole. Osobito je loe stanje s infrastrukturom koja je nedostatna ili se ne koristi na zadovoljavajui nain. Postupci zbrinjavanja otpada uglavnom se svode na odlaganje na odlagalita, od kojih vrlo mali dio zadovoljava propisane standarde. Edukacija i aktivnosti podizanja svijesti javnosti nedovoljno su razvijeni. Prema Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08), gospodarenje otpadom se temelji na uvaavanju naela zatite okolia, ureenih posebnim propisima, potivanju naela meunarodnog prava zatite okolia, uvaa-vanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedeim naelima: 1. oneiiva plaa posjednik otpada snosi sve trokove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, trokove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog tete za okoli koju je prouzroio ili bi je mogao prouzroiti otpad, 2. odgovornost proizvoaa proizvoa proizvoda od kojega otpad potjee odgovoran je za odabir rjeenja najprihvatljivijeg za okoli prema svojstvima proizvoda i tehnologiji proizvodnje, ukljuujui vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije, 3. blizina oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najblioj odgovarajuoj graevini ili ureaju, uzimajui u obzir gospodarsku uinkovitost i prihvatljivost za okoli.

Planski dokumenti gospodarenja otpadom jesu: Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, upanijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom, gradski, odnosno opinski plan gospodarenja otpadom, te plan gospodarenja otpadom proizvoaa otpada. Prema lanku 11., stavak 2. Zakona o otpadu, Plan gospodarenja otpadom donosi gradsko, odnosno opinsko vijee za razdoblje od osam godina i objavljuje se u slubenom glasilu grada, odnosno opine. Gradonaelnik i opinski naelnik duni su jednom godinje, do 30. travnja tekue godine, za prethodnu godinu, podnositi gradskom vijeu, odnosno opinskom vijeu izvjee o izvrenju plana gospodarenja otpadom grada, odnosno opine, a poglavito o provedbi obveza i uinkovitosti poduzetih mjera. Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno opine sadri osobito: 1. mjere za upravljanje i nadzor odlagalita za komunalni otpad, 2. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, 3. popis otpadom oneienog okolia i neureenih odlagalita, 4. redoslijed aktivnosti sanacije neureenih odlagalita i otpadom oneienog okolia, 5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije. Planovi gospodarenja otpadom grada i opine moraju biti usklaeni sa upanijskim planom gospodarenja otpadom te s programom zatite okolia upanije, kao i s programom zatite okolia grada, odnosno opine ako se takvi programi donose sukladno zakonu kojim se ureuje zatita okolia. Izmjene i/ili dopune Plana gospodarenja otpadom mogu se donijeti samo za etverogodinje razdoblje na temelju analize uinkovitosti poduzetih mjera iz izvjea za to razdoblje, a iznimno i prije uz suglasnost Ministarstva.

1.1. Koriteni pojmovi

Pojedini izrazi koji se koriste u ovom Planu imaju slijedee znaenje: Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Odlagalite je prostor na koji se odlae i sabija otpad i smee zbog razgradnje bez pristupa zraka. Komunalni otpad jest otpad iz kuanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslune djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu slian otpadu iz kuanstava. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvoaa. Inertni otpad jest otpad koji ne podlijee znaajnim fizikalnim kemijskim i/ili biolokim promjenama. Neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima odreen kao neopasni otpad propisom iz lanka 2. ovoga Zakona. Opasni otpad jest svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima odreen kao opasni otpad propisom iz lanka 2. ovoga Zakona. Obrada otpada jest postupak kojim se u mehanikom, fizikalnom, termikom, kemijskom ili biolokom procesu, ukljuujui razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja koliine i/ili opasnih svojstava, te olakava rukovanje i poboljava iskoristivost otpada. Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova koritenja u materijalne i energetske svrhe propisan propisom iz lanka 104. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona. Posjednik otpada jest proizvoa otpada ili pravna ili fizika osoba koja ga posjeduje. Proizvoa otpada jest svaka osoba ijom aktivnou nastaje otpad (izvorni proizvoa) i/ili koja prethodnom obradom, mijeanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada. Divlje odlagalite je odlagalite na koje neko naselje, skupina domainstava ili pojedina domainstva unutar neke opine ili grada odlau svoj otpad na nekontroliran nain. Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Skladitenje otpada jest privremeni smjetaj otpada u graevini za skladitenje otpada skladitu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja. Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili mijeanje otpada u svrhu prijevoza na skladitenje, obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje. Termika obrada jest obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i su-spaljivanje propisana propisom iz lanka 104. stavka 1. toke 5. ovoga Zakona. Zbrinjavanje otpada jest svaki postupak propisan propisom iz lanka 104. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona. Zeleni otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju reciklirajui materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad). Pretovarna stanica (transfer stanica) je graevina za privremeno skladitenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom.

Reciklano dvorite jest graevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladitenju korisnog i dijela tetnog otpada koji nastaje na gravitirajuem podruju, npr. otpadni karton i papir, otpadno staklo (ravno i ambalano), otpadni metal, otpadni tekstil, otpadno drvo, glomazni otpad, motorno ulje, stare baterije, akumulatori, zeleni otpad i sl. Reciklano dvorite za graevinski otpad je graevina namijenjena razvrstavanju, mehanikoj obradi i privremenom skladitenju graevinskog otpada. Graevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i upanijski centri za gospodarenje otpadom, odlagalita opasnog, neopasnog i inertnog otpada i graevine namijenjene za spaljivanje otpada - spalionice otpada. Centar za gospodarenje otpadom je sustav graevina i ureaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada. Sanacija oneienog tla je skup aktivnosti i radova radi uklanjanja posljedica oneienja tla otpadom kojima se vraaju, ako je to mogue, prirodna svojstva tla ili se tlo priprema za novu namjenu. Proizvoa jest pravna ili fizika osoba obrtnik koji proizvodi, odnosno uvozi proizvode i/ili ureaje i/ili opremu, Prodavatelj jest pravna ili fizika osoba obrtnik koji prodaje proizvod i/ili ureaj i/ili opremu, Sanacija oneienog tla je skup aktivnosti i radova radi uklanjanja posljedica oneienja tla otpadom kojima se vraaju, ako je to mogue, prirodna svojstva tla ili se tlo priprema za novu namjenu, Komunalni redar je osoba koja prema zakonu kojim se ureuje komunalno gospodarstvo obavlja poslove za komunalno redarstvo u Gradu Zagrebu, odnosno jedinicama lokalne samouprave,

2. POLAZITA ZA IZRADU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM GRADA IVANI -GRADA

Polazita za izradu Plana gospodarenja otpadom Grada Ivani-Grada su pravno-zakonodavni okvir Republike Hrvatske i EU, meunarodni ugovori, dravni strateki dokumenti gospodarenja otpadom, planski dokumenti gospodarenja otpadom (dravni i upanijski), prostorno-planska dokumentacija (dravna, upanijska, lokalna), pravni akti lokalne samouprave i projektni zadatak. Plan je izraen i na temelju informacija dobivenih od gradskih slubi i poduzea koji su na podruju grada vani sudionici u gospodarenju otpadom.

2.1 Planski dokumenti gospodarenja otpadom

Nacionalna strategija zatite okolia i Nacionalni plan djelovanja za okoli (NN 46/02) Nacionalnom strategijom zatite okolia i Nacionalnim planom djelovanja za okoli, utvreno je da je neodgovarajue gospodarenje otpadom najvei problem zatite okolia u Hrvatskoj. Koliina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, izmeu ostaloga i zbog toga to se kasnilo s donoenjem cjelovite strategije na razini Republike Hrvatske, nedostatka znanja i obuenih kadrova, nedoreenih propisa te nepostojanja financijskih poticaja/mehanizama. Neureeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odraava na sastavnice okolia kao to su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi ivi svijet. Osobito su ugroene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs. Strategija i program prostornog ureenja Republike Hrvatske Prema strategiji i programu prostornog ureenja, zbrinjavanje neopasnog tehnolokog otpada ustrojava se na razini upanije dok se zbrinjavanje komunalnog otpada ustrojava na lokalnoj razini gradova i opina. Otpad se treba zbrinjavati na naelima teritorijalnog i gradskog pristupa to znai za podruje i za sustave u kojima nastaje otpad, prema vrsti i koliini. Lokacije za graevine skladitenja, obraivanja i odlaganja otpada utvrdit e se u prostornim planovima na temelju propisanih postupaka. Prednost ostvarivanja u sustavu imaju lokacije: na podrujima gdje postoji vei izvor otpada, na kojima su na istom prostoru mogua rjeenja smjetaja vie razina zbrinjavanja (prikupljanje, skladitenje i odlaganje), na podruju gdje se utvrde sigurni uvjeti s gledita hidrologije i hidrogeologije te ostalih aspekata djelovanja na okoli a posebno udaljenosti od naselja i drugih funkcija (port, rekreacija, odreene djelatnosti). Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Svrha Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske je uspostaviti okvir unutar kojega e Hrvatska morati smanjiti koliinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden odrivo gospodariti. Strategijom se ureuje gospodarenje razliitim vrstama otpada na teritoriju Republike Hrvatske, od njegova nastanka do konanog odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i odravanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji e biti ustrojen prema suvremenim 5

europskim standardima i zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno smanji na najmanju moguu mjeru, odnosno izbjegne nastajanje otpada i nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoli i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s naelima odrivog razvoja. Temelji ciljevi Strategije su: smanjenje volumena - izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklau (ambalani, elektriki i elektronski otpad, automobilske gume, papir i dr.); izgradnja regionalnih/upanijskih centara-odlagalita, sanacija i zatvaranje neureenih gradskih i opinskih odlagalita, uz koritenje jo pet godina do izgradnje upanijskih; izgradnja upanijskih (regionalnih) ureenih centara gospodarenja otpadom sa ureenim odlagalitima (maks. 21 kom.); primjena najnovijih tehnologija obrade otpada (MBO, mehaniko bioloka obrada) smanjenje otpada na cca 20% dananjeg volumena. Ciljevi i mjere iz strategije gospodarenja otpadom su: izbjegavanje i smanjivanje koliine otpada na izvoru te otpada kojega se mora odloiti uz materijalnu i energetsku oporabu otpada; razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (I.V.O. koncept Izbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje); smanjivanje rizika od otpada; doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj; edukacija upravnih struktura, strunjaka i javnosti za rjeavanje problema.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godine (NN 85/07) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015. god. Okvir za pripremu ovog plana je Strategija gospodarenja otpadom, postojei zakoni i smjernice Europske unije (EU). Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provoenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005. do 2025.g. u podruju gospodarenja otpadom i to: uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom; sanacija i zatvaranje postojeih odlagalita, sanacija "crnih toaka", lokacija u okoliu visoko optereenih otpadom, razvoj i uspostava regionalnih i upanijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konanog zbrinjavanja ili odlaganja i uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom, uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom. Vlada Republike Hrvatske donosi Plan koji sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08) sadri sljedee: vrste, koliine i podrijetlo otpada za koje treba osigurati gospodarenje; uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada, razmjetaj lokacija (mrea) graevina i ureaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu izgradnju; ope tehnike zahtjeve za graevine i ureaje za gospodarenje otpadom, procjenu i mogue izvore sredstava potrebnih za provoenje ciljeva u gospodarenju otpadom, 6

 ope tehnike zahtjeve za graevine i ureaje za gospodarenje otpadom, i procjenu i mogue izvore sredstava potrebnih za provoenje ciljeva u gospodarenju otpadom. Provedbom ovog Plana postii e se: uspostava sustava gospodarenja otpadom po regionalnom/upanijskom konceptu, poveanje udjela odvojeno prikupljanjem otpada, recikliranje i ponovna oporaba otpada, prethodna obrada otpada prije konanog odlaganja, smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, izdvajanje goriva iz otpada (GIO), smanjenje koliina otpada koje se odlau na odlagalitima, smanjivanje tetnih utjecaja otpada na okoli, te samoodrivo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom. Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG) koje je duno, jednom godinje, podnositi Vladi Republike Hrvatske izvjee o izvrenju utvrenih obveza i uinkovitosti poduzetih mjera iz Plana. Opi i tehniki zahtjevi za graevine i ureaje za gospodarenje otpadom u ovom Planu obraeni su u sklopu pojedinih poglavlja, a ne kao zasebna cjelina. Planovi gospodarenja otpadom (upanijski, grada Zagreba, gradski i opinski) moraju biti usklaeni sa Strategijom i Planom. Plan gospodarenja otpadom upanije, odnosno Grada Zagreba donosi upanijski skuptina, odnosno gradska skuptina Grada Zagreba za razdoblje od osam godina, a nadleni ured upanije, odnosno Grada Zagreba nadzire njegovu provedbu. Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno opine donosi gradsko/opinsko vijee za razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadleni ured. Plan gospodarenja otpadom u Zagrebakoj upaniji Problematika gospodarenja otpadom u agrebakoj upaniji gotovo je istovjetna s evidentiranim postojeim stanjem i problemima u gospodarenju otpadom u cijeloj Hrvatskoj. Postojei sustav gospodarenja u stvarnosti ne funkcionira na odgovarajui i zadovoljavajui nain, nije podjednako razvijen u svim segmentima i nije efikasan. Efikasno gospodarenje otpadom podrazumijeva koordinirano provoenje aktivnosti gospodarenja otpadom, podjednako na dravnoj i regionaloj, odnosno lokalnoj razini. Zahtjeva potivanje zakonskih obveza i EU direktiva, te rukovoenje ekonomskim principima, optimalnim tehnikim rjeenjima i stvarnim koliinama i vrstama otpada. Plan gospodarenja otpadom u Zagrebakoj upaniji predlae koncept sustavnog gospodarenja otpadom u upaniji. S prostorno-planskog gledita, uzevi u obzir vane elemente zatite okolia, te u konanici i elemente gospodarskog razvoja i odrivosti, bitna znaajka koncepta je uspostava upanijskog centra za gospodarenje otpadom (CGO) kao sredinjeg upanijskog (a mogue i regionalnog) objekta/prostora za gospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom (predobradu, obradu i odlaganje), te sabirnog mjesta za skladitenje i razvrstavanje opasnog otpada. Polazite Plana je iznalaenje povoljne lokacije i uspostava CGO, te postupno smanjivanje broja aktivnih 7

odlagalita u upaniji, uz odgovarajuu provedbu sanacija i rekultiviranja prostora. Glavni problemi u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj, a koji su u velikoj mjeri prisutni i u upaniji su sljedei: porast koliina otpada (kao posljedica nedostatnog djelovanja mjera za izbjegavanje otpada), nedovoljan udio kontroliranog skupljanja (posebice proizvodnog otpada) i zbrinjavanja otpada, nepouzdani podaci o koliinama i tokovima otpada, neprimjerena rjeenja konanog odlaganja otpada ("divlja" odlagalita, odabir nepovoljnih lokacija za odlaganje otpada, zajedniko odlaganje razliitih kategorija otpada itd.), nedovoljno razvijeno odvojeno skupljanje korisnih i tetnih komponenti otpada i recikliranje, nedostatak ureaja za obradu otpada, nedostatak financijskih sredstava za izgradnju objekata za gospodarenje otapdom, problemi vezani uz financiranje naknada za otpad (preniske naknade i nemogunost plaanja naknada), nedosljednost provoenja postojee zakonske regulative i neusklaenost s zakonskom regulativom EU, NIMBY efekt (Not In My BackYard Ne u mojem dvoritu) i s time povezane tekoe odabira lokacija za zabrinjavanje otpada, NIMET efekt (Not In My Election Time Ne za mojega mandata), tj. neodlunost politiara za poduzimanje aktivnosti po pitanju gospodarenja otpadom, a posebice kod odabira lokacija za zabrinjavanje otpada. Prostorni plan ureenja Grada Ivani-Grada Prostorni plan ureenja Grada Ivani-Grada utvruje uvjete ureivanja prostora Grada, odreuje svrhovito koritenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje graevinskog i drugog zemljita, zatitu okolia te zatitu kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode na razmatranom prostoru.

2.2 Zakonska regulativa

Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08) Ovim se Zakonom ureuje nain gospodarenja otpadom: naela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadlenosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, trokovi, informacijski sustav, uvjeti za graevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, nain obavljanja djelatnosti, prekogranini promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom. Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na: 1. sprjeavanje nastanka otpada, smanjivanje koliine otpada i/ili njegovoga tetnog utjecaja na okoli, 2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, 3. skrb za odlagalita koja su zatvorena. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na nain da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili naina koji bi mogli tetiti okoliu, a posebice kako bi se izbjeglo: - rizik oneienja: voda, tla i zraka, - pojava buke, - pojava neugodnih mirisa, - ugroavanje biljnog i ivotinjskog svijeta, - tetan utjecaj na podruja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, - nastajanje eksplozije ili poara. Ciljevi gospodarenja otpadom su: 1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice: razvojem istih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora, tehnikim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj moguoj mjeri pridonose, poveanju tetnog utjecaja otpada i opasnosti oneienja, razvojem odgovarajuih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadranih u otpadu namijenjenom oporabi, 2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omoguava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe, 3. zbrinjavanje otpada na propisan nain, 4. sanacija otpadom oneienog okolia. Gospodarenje otpadom temelji se na uvaavanju naela zatite okolia, ureenih posebnim propisima, potivanju naela meunarodnog prava zatite okolia, uvaavanju znanstvenih

spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedeim naelima: 1. oneiiva plaa posjednik otpada snosi sve trokove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, trokove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog tete za okoli koju je prouzroio ili bi je mogao prouzroiti otpad, 2. odgovornost proizvoaa proizvoa proizvoda od kojega otpad potjee odgovoran je za odabir rjeenja najprihvatljivijeg za okoli prema svojstvima proizvoda i tehnologiji proizvodnje, ukljuujui vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije, 3. blizina oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najblioj odgovarajuoj graevini ili ureaju, uzimajui u obzir gospodarsku uinkovitost i prihvatljivost za okoli. Prema Zakonu, lokalna samouprava odgovorna je za gospodarenje komunalnim otpadom, osiguranje uvjeta i provoenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) Ovom se Uredbom odreuju kategorije, vrste i klasifikacija otpada ovisno svojstvima i mjestu nastanka otpada, te utvruje katalog otpada, lista opasnog otpada i popis otpada u prekograninom prometu. Tablica 2.1. Kategorizacija otpada.
Kategorija Q1 Q2 Q3 Q4 Proizvodi koji ne odgovaraju normama Proizvodi kojima je rok za odgovarajuu uporabu istekao Materijali koji su prosuti, odnosno proliveni, izgubljeni ili su pretrpjeli neku drugu nezgodu, ukljuujui i sve druge materijale, opremu itd., koji su oneieni kao posljedica takve nezgode Materijali koji su zagaeni ili oneieni planiranim djelovanjem (npr. ostaci nakon postupaka ienja, ambalaa, spremnici itd.) Neuporabljivi dijelovi (npr. odbaene baterije i akumulatori, istroeni katalizatori itd.) Tvari koje vie ne zadovoljavaju kakvoom (npr. oneiene kiseline, oneiena otapala, istroene soli za otvrdnjavanje) Ostaci iz proizvodnih procesa (npr. ljaka, destilacijski talog itd.) Ostaci od procesa uklanjanja oneienja (npr. muljevi iz ureaja za proiavanje, praina iz filtra za zrak, istroeni filtri itd.) Ostaci strojne i zavrne obrade (npr. tokarske strugotine, proizvodno iverje itd.) Ostaci od vaenja i prerade sirovina (npr. jalovina, talog iz naftnih polja itd.) Oneiene tvari (npr. ulja oneiena PCB-om/polikloriranim bifenilom itd.) Materijali, tvari i proizvodi ija je uporaba zakonom zabranjena Proizvodi koje posjednik vie nee koristiti (npr. iz poljoprivrede, kuanstava, ureda, trgovakih djelatnosti ili duana) Opis Ostaci iz proizvodnje ili uporabe koji nisu drugaije specificirani

Q5 Q6 Q7 Q8 Q9 Q10 Q11 Q12 Q13 Q14

10

Q15 Q16

Oneieni materijali, tvari i proizvodi nastali kao rezultat sanacije tla Svi materijali, tvari ili proizvodi koji nisu navedeni u gornjim kategorijama

Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98) Ovom se Uredbom odreuju uvjeti o tehniko-tehnolokoj opremljenosti prostora, opreme ili graevina za skladitenje, obraivanje ili odlaganje opasnog otpada i potrebna struna sprema za obavljanje poslova postupanja s opasnim otpadom. Uredba o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim kriterijima i mjerilima za utvrivanje naknada na optereivanje okolia otpadom (NN 71/04) Ovom se Uredbom propisuju iznosi jedinine naknade, korektivni koeficijenti i poblii kriteriji i mjerila za utvrivanje naknada na optereivanje okolia otpadom za: neopasni industrijski otpad, opasni otpad. Uredba o nadzoru prekograninog prometa otpadom (NN 69/06 i 17/07) Ovom se Uredbom ureuje nain i postupci nadzora prekograninog prometa otpadom na graninim prijelazima, granini prijelazi otvoreni za prekogranini promet otpadom i ovlatenja inspektora zatite okolia u prekograninom prometu otpadom na podruju Republike Hrvatske. Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) Ovim se Pravilnikom propisuju vrste otpada, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, nain postupanja s pojedinim vrstama otpada, nain dostave podataka o postupanju s otpadom, ispitivanje kemijsko-fizikalnih svojstava opasnog otpada, uzorkovanje otpada, sadraj i izgled obrazaca prateih i prijavnih listova, sadraj i izgled obrazaca izvjea o ispitivanju kemijskofizikalnih svojstava otpada te kaznene odredbe za povredu odredbi ovoga Pravilnika. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01) Ovim se Pravilnikom odreuju uvjeti tehniko-tehnoloke opremljenosti prostora, opreme i graevina za skladitenje i obraivanje otpada, odlagalita otpada, kategorije odlagalita otpada, tehniki uvjeti gradnje, nain rada, zatvaranje odlagalita otpada, rok saniranja postojeih odlagalita otpada i struna oprema za obavljanje poslova postupanja s otpadom. Pravilnik o popisu pravnih i fizikih osoba koje se bave djelatnou izvoza neopasnog otpada (NN 1/04) Ovim Pravilnikom propisuje se nain voenja i sadraj Popisa pravnih i fizikih osoba koje se bave djelatnou izvoza neopasnog otpada (u daljnjem tekstu: Popis). Popis se vodi u obliku tvrdo ukoriene knjige u koju se ulae popisni Obrazac PINO. Na naslovnoj stranici Popisa ispod naslova upisuje se pravni temelj uspostave Popisa te broj knjige. Popis se vodi i u elektronikom obliku prema programskoj opremi za voenje Popisa koju odreuje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.

11

 Pravilnik o mjerilima, postupku i nainu odreivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06) Ovim Pravilnikom su utvrena mjerila, postupak i nain odreivanja iznosa te nain uplate i isplate naknade vlasnicima nekretnina koje se nalaze u zoni utjecaja graevine ija je iskljuiva namjena zbrinjavanje otpada i jedinici lokalne samouprave na ijem podruju se nalazi graevina kojoj je iskljuiva namjena zbrinjavanje otpada.

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) Ovim Pravilnikom propisuju se postupci oporabe i/ili zbrinjavanja otpada, kategorije i tehnikotehnoloki uvjeti kojima moraju udovoljavati graevine za skladitenje otpada, potrebna struna sprema radnika za obavljanje poslova skladitenja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada te nain voenja i dostave podataka o gospodarenju otpadom.
Pravilnik o nainima i uvjetima termike obrade otpada (NN 45/07) Ovim Pravilnikom se propisuju uvjeti za poetak rada, uvjeti rada, uvjeti za prekid rada, nain ulazne kontrole otpada, nain zatite zraka, tla i voda te gospodarenje s ostacima u procesima termike obrade otpada. Pravilnik o registru oneiavanja okolia (NN 35/08) Ovim Pravilnikom propisuje se obvezni sadraj i nain voenja registra oneiavanja okolia, obveznici dostave podataka u registar, nain, metodologije i rokovi prikupljanja i dostavljanja podataka o isputanju, prijenosu i odlaganju oneiujuih tvari u okoli i otpadu, podaci o oneiivau, tvrtki, postrojenju, organizacijskoj jedinici u sastavu oneiivaa, rok i nain obavjetavanja javnosti, nain provjere i osiguranja kvalitete podataka, rok uvanja podataka i obavljanje strunih poslova voenja registra. Pravilnik o nainu i rokovima obraunavanja i plaanja naknada na optereivanje okolia otpadom (NN 95/04) Pravilnik o obliku, sadraju i nainu voenja oevidnika obveznika plaanja naknade na optereivanje okolia otpadom (NN 120/04) Pravilnik o oevidniku pravnih i fizikih osoba koje se bave djelatnou posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizikih osoba koje se bave djelatnou izvoza neopasnog otpada (NN 51/06) Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pruanju zdravstvene zatite (NN 50/00) Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalite otpada (NN 117/07)

12

 Zakon o komunalnom gospodarstvu (26/03, 82/04, 178/04, 38/09) Ovim se Zakonom odreuju naela, nain obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti. Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naroito pruanje komunalnih usluga od interesa za fizike i pravne osobe, te financiranje graenja i odravanje objekata i ureaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na podruju opina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) kao i upanija kada je to odreeno ovim Zakonom.
Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizike osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa: osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, osigurati odravanje komunalnih objekata i ureaja u stanju funkcionalne sposobnosti, osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na naelima odrivog razvoja, osigurati javnost rada. U komunalnu djelatnost u smislu ovoga Zakona spada i odlaganje komunalnog otpada. Pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva se obraivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagalita komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagalita, na temelju posebnih propisa. Jedinica lokalne samouprave koja nije u mogunosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svoga predstavnikog tijela obavljanje ovih poslova moe povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave na podruju iste ili druge upanije na temelju pisanog ugovora. Ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te odravanje pojedinih objekata i ureaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti prema odredbama Zakona, upanija na ijem se podruju nalazi jedinica lokalne samouprave organizirat e obavljanje pojedine ili sviju komunalnih djelatnosti, odnosno odravanje objekata i ureaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, na teret jedinice lokalne samouprave. Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) Ovim se Zakonom ureuju: naela zatite okolia i odrivog razvitka, zatita sastavnica okolia i zatita okolia od utjecaja optereenja, subjekti zatite okolia, dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia, instrumenti zatite okolia, praenje stanja u okoliu, informacijski sustav, osiguranje pristupa informacijama o okoliu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okolia, osiguranje prava na pristup pravosuu, odgovornost za tetu, financiranje i instrumenti ope politike zatite okolia, upravni i inspekcijski nadzor.

13

Posebne kategorije otpada

Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, 115/2005, 81/08 i 31/09) Odluka o uvjetima oznaavanja ambalae (NN 155/2005, 24/06 i 28/06) Odluka o nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalae u 2008. godini (NN 82/07) Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06 i 31/09) Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08 i 31/09) Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06 i 31/09) Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06 i 31/09) Pravilnik o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN 42/07) Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom (NN 74/07, 133/08 i 31/09) Pravilnik o gospodarenju graevnim otpadom (NN 38/08) Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)
Prijevoz opasnih tvari

Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07)

Otrovi

Zakon o otrovima (NN 27/99, 37/99 i 55/99) Zakon o kemikalijama (NN 150/05, 63/07 i 53/08)

14

2.3 Institucionalni okvir i sudionici u postupku gospodarenj

Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske su tijela dravne vlasti. Sabor donosi odgovarajue zakonodavstvo i nacionalne strategije, poput Strategije gospodarenja otpadom. Saborski odbor daje miljenja o konkretnim zakonima i dokumentima. Vlada donosi plan gospodarenja otpadom i provedbene propise (uredbe), predlae Saboru odgovarajue zakonodavstvo i strategije te utvruje obvezujue lokacije. Vlada osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG) jedno je od tijela dravne uprave (ministarstva, uredi dravne uprave u upanijama) koje je u sektoru otpada nadleno za: izradu novog primarnog zakonodavstva i standarda; izradu Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske; izradu provedbenih propisa; odobravanje Izvjea o stanju okolia i Programa zatite okolia; davanje suglasnosti za aktivnosti (intervencije) koje se temelje na procjenama utjecaja na okoli; izdavanje dozvola za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada te koncesija za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (otpadne gume, ambalani otpad, otpadna ulja itd.); gospodarenje opasnim otpadom (provedba mjera); inspekciju i nadzor nad provedbom zakona i sekundarnog zakonodavstva; nadziranje Agencije za zatitu okolia i Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU), osnovan 2003. godine i djeluje od poetka 2004., izvanproraunska je ustanova s javnim ovlastima u vlasnitvu Republike Hrvatske koja ima svrhu financirati programe i projekte zatite okolia; ovo takoer ukljuuje energetsku uinkovitost i koritenje obnovljivih izvora energije. FZOEU ubire razne naknade zatite okolia koje ine vlastiti prihod Fonda, a ove naknade ukljuuju naknade za optereivanje okolia opasnim i neopasnim industrijskim otpadom. Agencija za zatitu okolia (AZO) je javna ustanova koju je osnovala Vlada 2002. godine. AZO prvenstveno prikuplja, obrauje i prua podatke koji su potrebni za uinkovitu provedbu politike zatite okolia. Obavlja zadatke vezane uz razvoj i koordinaciju informacijskog sustava zatite okolia. Izrauje izvjee o stanju okolia (izvjea o gospodarenju otpadom sastavni dio) koje potvruje MZOPUG. upanije i Grad Zagreb su jedinice regionalne samouprave nadlene za gospodarenje svim vrstama otpada na svom podruju, izradu planova gospodarenja otpadom za svoje podruje; prikupljanje i prosljeivanje podataka o otpadu (ROO registar oneiavanja okolia); uredi dravne uprave u upanijama izdaju dozvole za gospodarenje neopasnim otpadom.

15

Gradovi i opine su jedinice lokalne samouprave koje su nadlene za gospodarenje komunalnim otpadom te izrauju planove gospodarenja otpadom i odreuju lokacije u prostornim planovima za svoje podruje. Zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje komunalne usluge (ukljuujui gospodarenje komunalnim otpadom) koje mogu obavljati: komunalna drutva koja osnivaju jedinice lokalne samouprave (jedinice lokalne samouprave trebaju biti u vlasnitvu najmanje 51% poduzea); javne ustanove koje osnivaju jedinice lokalne samouprave; organizacijske jedinice jedinica lokalne samouprave; pravne i fizike osobe na temelju koncesijskih ugovora; pravne i fizike osobe na temelju ugovornih odnosa. Ostali sudionici koji sudjeluju u gospodarenju otpadom su drutva koja su registrirana i imaju dozvolu za skupljanje i prijevoz, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, ili za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, konzultantske tvrtke, strune organizacije i nevladine udruge. Inspekcija zatite okolia Provodi nadzor nad provedbom Zakona o otpadu i podzakonskih propisa. Informacijski sustav gospodarenje otpadom (ISGO) je sastavni dio informacijskog sustava zatite okolia koji se vodi prema zakonu kojim se ureuje zatita okolia, a u fazi je implementacije u onim upanijama u kojima je poelo organizirano gospodarenje otpadom. Razina informacijskog sustava u sustavu gospodarenja otpadom je niska. ISGO cjelovit je dio informacijskog sustava zatite okolia, a Zakonom o otpadu i podzakonskim propisima odreen je sadraj ISGO-a, procedure dostavljanja i voenja podataka, rokovi i obrasci na kojima se podaci dostavljaju. Voenje ISGO-a povjereno je Agenciji za zatitu okolia (AZO), a nadzor nad izvravanjem poslova voenja ISGO-a ima Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.

16

2.4 EU okvir
Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadran je u rezoluciji EU Vijea o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada vaeoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na podruju gospodarenja otpadom. Postoje tri kljuna europska naela: - prevencija nastajanja otpada, - reciklaa i ponovna uporaba te - poboljanje konanog zbrinjavanja i nadzora. U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrka razvoju i zaposlenosti, Strateke smjernice zajednice, 2007. 2013., zemlje lanice zajedniki nastoje maksimalno poveati ekonomsku dobit i smanjiti trokove na nain da rijee zagaivanja okolia na samom izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom to znai da se prvenstvo daje prevenciji, reciklai i biolokoj razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju viu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganje otpada. U kontekstu pristupanja RH u EU, usvajanje i poetak provedbe Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj jedan je od kratkoronih prioriteta definiranih u Pristupnom partnerstvu. Pristupno partnerstvo glavni je instrument pretpristupne strategije zemlje kandidata i EU kojim se zajedniki odreuju kratkoroni i srednjoroni prioriteti na putu k punopravnom lanstvu. Sukladno tome, usvajanje i poetak provedbe Plana je prioritet za koji se odreuje financijska pomo EU-a u cilju njegova ispunjavanja i uvjeti vezani uz tu financijsku pomo. Direktive EU-a za podruje gospodarenja otpadom organizirane su u etiri grupe direktiva, ovisno o tome propisuju li: okvir gospodarenja otpadom (okvirna direktiva o otpadu (2006/12/EC) i direktiva opasnom otpadu (91/689/EEC)), posebne tokove otpada (direktiva o ambalai i ambalanom otpadu, direktiva o otpadnih ulja, direktiva o otpadu iz industrije u kojoj se koristi titan-dioksid, direktiva otpadnim vozilima, direktiva o mulju iz ureaja za proiavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj elektrinoj i elektronikoj opremi, direktiva o baterijama i akumulatorima koji sadre odreene opasne tvari, direktiva o zbrinjavanju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila), poiljke otpada, uvoz i izvoz otpada (uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada unutar podruja, na podruju i s podruja Europske Unije) i graevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalitima, direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli oneienja). Obvezu planiranja gospodarenja otpadom, na nain da se od nadlenih tijela trai izrada planova gospodarenja otpadom, direktno propisuju tri direktive: okvirna direktiva o otpadu, direktiva o opasnom otpadu i direktiva o ambalai i ambalanom otpadu. Meutim, i drugi europski propisi, tj. direktive koje se odnose na posebne tokove otpada i na objekte za obradu i odlaganje otpada moraju se uzeti u obzir tijekom izrade planova gospodarenja otpadom. esti akcijski plan EU-a Okoli 2010: naa budunost, na izbor, usvojen 2001., definira prevenciju i gospodarenje otpadom kao jedan od etiri glavna prioriteta s primarnim ciljem razdvajanja nastajanja otpada od gospodarskih aktivnosti. 17

Tablica 2.2. Europske direktive iz podruja gospodarenja otpadom

Posebne vrste otpada 75/439/EEC 78/178/EEC 86/278/EEC 91/157/EEC 94/62/EC 96/59/EC 00/53/EC 00/59/EC 00/95/EC Procesiranje i odlaganje otpada 89/429/EEC 89/369/EEC 94/67/EE 2000/76/EC 99/31/EC 96/91/EC Okvirna struktura gospodarenja otpadom 75/442/EEC 91/689/EEC Transport, uvoz i izvoz EEC/259/93

Usklaenost Hrvatskog i EU zakonodavstva u podruju gospodarenja otpadom Hrvatska je u procesu usklaivanja s pravnom steevinom Europske unije donijela Zakon o otpadu i Pravilnik o gospodarenju otpadom kojim je u potpunosti prenijela Direktivu o otpadu EU-a 2006/12/EC. lankom 7. Zakona o otpadu odreena je obveza donoenja Strategije gospodarenja otpadom Hrvatske, a lankom 8. odreeno je to sve Strategija treba sadravati. Strategija gospodarenja otpadom, koju je donio Hrvatski sabor, potpuno je u skladu sa Zakonom o otpadu i s direktivama EU-a. Na opim naelima EU-a o gospodarenju otpadom utemeljena su osnovna naela Strategije: izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava, ponovna uporaba recikliranje i/ili oporaba te naelo da je samo otpad koji se ne moe racionalno iskoristiti namijenjen odlaganju na nain prihvatljiv za okoli. Novi Zakon o otpadu je po pravnoj strukturi okvirni zakon kojim se ureuje gospodarenje otpadom u skladu s Direktivom Vijea o otpadu 91/156 te njezinim izmjenama i dopunama. Kao takav predstavlja pravni temelj za donoenje planova gospodarenja otpadom i provedbenih propisa, donoenjem kojih e se dovriti proces harmonizacije hrvatskih propisa s pravnom steevinom Unije na podruju gospodarenja otpadom. Glavne odlike ovog zakona su: usklaenost s odredbama Okvirne Direktive Vijea ministara o otpadu (75/442/EEZ) i njezinim izmjenama i dopunama; preuzeti su svi pojmovi iz Okvirne Direktive o otpadu i uspostavljeni pravni mehanizmi za preuzimanje sekundarnog zakonodavstva EU kroz provedbene propise Zakona. Ovim zakonom takoer je definirana posebna kategorija otpada ije se zbrinjavanje odvija u zasebnom toku obrade. Shodno tome doneseni su provedbeni propisi za gospodarenje pojedinom kategorijom otpada koji su u potpunosti usklaeni s Direktiva EU za iste kategorije. U skladu s gore navedenim doneseni su pravilnici o gospodarenju pojedinim tokovima otpada

18

(otpadna ambalaa, otpadne baterije i akumulatori, otpadna ulja, otpadna vozila o otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima), a uskoro e biti doneseni i drugi pravilnici. Pravilnicima se uvodi sustav naknada za zbrinjavanje otpada po naelu oneiiva plaa, potie se proizvoae na istiju proizvodnju i time izbjegavanje i smanjivanje nastanka otpada, a graane se potie na odvojeno prikupljanje.

2.5 Obveze iz postojee i nove zakonske regulative

Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu drava je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada; upanije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i opine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Trokovi gospodarenja otpadom obraunavaju se prema kriteriju koliine i svojstvu otpada, uz primjenu naela oneiiva plaa. Za komunalni otpad iz kuanstva mogu se primijeniti i drugi obraunski kriteriji u skladu s propisom kojim se ureuje komunalno gospodarstvo. Trokovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti: 1. odvojeno skupljanje otpada, 2. prijevoz otpada, 3. druge mjere gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada, 4. procijenjene trokove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoli i 5. oporabu i/ili zbrinjavanje otpada koji obuhvaaju trokove projektiranja i gradnje graevina za oporabu i /ili zbrinjavanje otpada, trokove rada graevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu trokova zatvaranja graevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog odravanja i gradnje nove graevine koja e se koristiti nakon prestanka rada postojee. Gradnja graevina namijenjenih obradi, skladitenju i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku Hrvatsku. Izraiva dokumenata prostornog ureenja duan je planirati lokacije za gradnju tih objekata. Lokacije se mogu odrediti i u zonama gospodarske namjene (proizvodnim zonama) u skladu s Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, ako je to u skladu s odredbama dokumenata prostornog ureenja. Ako jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave svojim prostornim planovima ne odrede lokacije predmetnih graevina u roku odreenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama donosi Vlada Republike Hrvatske. Drava je duna osigurati sanaciju okolia na zateenim lokacijama koje su visoko opteretile opasnim otpadom nepoznate osobe ili osoba koja je prestala postojati ako nema pravnog slijednika utvrenog ovim planom. Novim Pravilnikom o gospodarenju otpadom postignuta su znaajna usklaivanja s propisima EU-a, posebno s Uredbom o europskom registru isputanja i prijenosa oneiavala (PRTR) koja zahtijeva da zemlje lanice EU-a do 2009. uspostave odgovarajue registre. U skladu s Arhukom konvencijom, javnosti bi se na taj nain osigurao pristup podacima o emisijama u zrak, tlo i vodu

19

te, meu ostalima, i prometu otpada izvan poslovnog kruga (off-site transfer of waste). U Pravilnik su ugraeni elementi koji osiguravaju da, naelno, sustav Katastra otpada bude podloga iz koje e se filtrirati podaci za PRTR. Dio obveza (vezano uz dvije operacije zbrinjavanja otpada, D2 i D3) jo je potrebno rijeiti.

3. OSNOVNE ZNAAJKE GRADA IVANI-GRADA

3.1. Prostorna, demografska i gospodarska obiljeja Grada Ivani-Grada
3.1.1. Prostorna obiljeja Grad Ivani-Grad ini jednu od osam funkcionalnih cjelina Zagrebake upanije koju karakterizira povoljan prostorni poloaj unutar upanije kao rezultat blizine prometnih i infrastrukturnih pravaca. Smjeten uz rijeku Lonju u jugoistonom dijelu Zagrebake upanije, u Zapadnoj Moslavini, na 103 metara nadmorske visine, uz autocestu D-4 Zagreb - Lipovac, cestu D-43 urevac - Bjelovar - azma - Ivani-Grad, te regionalnu prometnicu i eljezniku prometnicu Zagreb - Vinkovci, junim rubom granii sa Sisako-moslavakom upanijom, a manjim dijelom sjeveroistone granice sa Bjelovarsko-bilogorskomu upanijom. Ukupna povrina iznosi 173,57 km2 (17.357 ha). Podruje obuhvaa Grad Ivani-Grad i 22 naselja: Caginec, Deanovec, Dereani, Donji arampov, Graberje Ivaniko, Greda Breka, Ivani-Grad, Jalevec Breki, Lepi, Lijevi Dubrovak, Opatinec, Posavski Bregi, Preno, Prerovec, Prkos Ivaniki, emovec Breki, umeani, Tarno, Topolje, Trebovec, Zaklepica, Zelina Breka.

Slika 3.1. Poloaj Grada Ivani-Grada.

20

Slika 3.2. Politiko teritorijalni ustroj Zagrebake upanije (Izvjee o stanju okolia Zagrebake upanije, Zagreb, listopad, 2005. ). Prostorni plan ureenja Grada Ivani-Grada utvruje uvjete ureivanja prostora Grada, odreuje svrhovito koritenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje graevinskog i drugog zemljita, zatitu okolia te zatitu kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode na razmatranom prostoru. Uvjeti za odreivanje i razgranienje namjena povrina proizali su iz karakteristika razmatranog podruja, mogunosti koritenja prostornih resursa, uvjeta zatite prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara, ukljuivo ciljeve i smjernice utvrene prostorno-planskom dokumentacijom vie razine, te razvojne potrebe Grada, kao to su: prostorno-prirodni i prometni uvjeti, zateena izgraena urbana struktura (objekti i komunalna infrastruktura), prirodne i krajobrazne vrijednosti, kulturna dobra temeljem uvjeta iz dokumentacije Konzervatorske podloge, smjernice Strategije i Programa prostornog ureenja te Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske, ukljuivo PP Zagrebake upanije, poljoprivredno i umsko zemljite, vodoopskrbna i vodozatitna podruja, potreba urbanog, demografskog i gospodarskog razvoja Grada Ivani-Grada, odrivo koritenje resursa te ouvanje kvalitete prostora i okolia, uz unaprjeenje kvalitete ivota. Prostornim se planom osiguravaju temeljni uvjeti za ukupni drutveni i gospodarski razvitak, zatitu okolia, te svrhovito koritenje prostora, prirodnih i kulturno-povijesnih dobara.

21

Prirodne znaajke "sjevernog" dijela Grada Ivani-Grada (povrine oko 61,27 km2 obiljeava preteito ravniarsko podruje s neto razvedenijom konfiguracijom na dijelu Graberskog brda i umeana, koju obiljeavaju manje uzvisine (hrbati - sedla), udoline sa vodotocima - potocima i lokalnim putevima ukljuivo manje zone izgradnje smjetene u prirodnom okruenju. Na "sjevernom" dijelu prisutno koritenje prostora manifestira se i kroz eksploataciju mineralnih sirovina (plin, nafta), uz ograniene poljoprivredne povrine. Vano uee u koritenju prostora imaju urbana (graevinska) podruja naselja, koja obuhvaaju i pojedine zone gospodarskih aktivnosti (posebno u naseljima Ivani-Grad i Graberje Ivaniko) te umska podruja locirana na sjevernom i istonom rubu ovog dijela jedinice lokalne samouprave. Znaaj prostornog poloaja Grada Ivani-Grada unutar granica Zagrebake upanije proizlazi i iz njegove povoljne lokacije na vanim prometnim i infrastrukturnim pravcima Drave i upanije. Njezinim sredinjim podrujem (potez istok - zapad) prolazi autocesta - dravna cesta D-4, dok drugi znaajni pravac (potez sjeveroistok - jugozapad) ini dravna cesta D-43 (Ivani-Grad azma - Bjelovar - urevac). Sjevernim dijelom, presijecajui urbano podruje glavnog sredinjeg naselja, prolazi i glavni dravni eljezniki pravac magistralna glavna pruga MG 2.1. Preostala prometna infrastruktura ima prvenstveno upanijski znaaj, a sastoji se od upanijskih cesta -3041, 3074, 3122, 3123, 3124 (na sjevernom dijelu podruja) pri emu 3124, 3074 i 3041, u longitudinalnom smislu predstavljaju vane lokalne pravce i veze gradskog podruja sa drugim - okolnim jedinicama lokalne samouprave u pravcu sjevera, istoka i zapada (Klotar Ivani, Brckovljani i Kri). upanijske ceste na junom dijelu prostora sastoje se od -3041, 3121 i 3073 koje juna naselja povezuju u pravcu glavnog sredinjeg naselja Ivani-Grad, odnosno prema drugim upanijama. Preostale prometnice u sjevernom i junom dijelu Grada, osim navedenih dravnih i upanijskih cesta, imaju najui lokalni znaaj, te se sastoje od lokalnih cesta L-31172, 31177, 31776, 31178, 31175 (sjeverni dio) te L-31173 i 31174 na dijelu podruja juno od autoceste. Postojea eljeznika infrastruktura sastoji se od magistralne glavne eljeznike pruge, koja danas predstavlja glavni eljezniki prometni pravac izmeu sredinjeg i istonog dijela Hrvatske, odnosno ini dio X. europskog koridora na potezu Zagreb Tovarnik. Postojei uvjeti za odvijanje prometa na tom pravcu ne omoguavaju u potpunosti postizanje veeg optereenja i znaajnijih brzina preko 160 km/h. Osim magistralnog eljeznikog pravca izgraena su i dva industrijska kolosijeka (eljeznika pruga za posebni promet) koji se zadravaju u funkciji. Realizacija zranog prometa (prvenstveno za potrebe poljoprivrede) ostvaruje se kroz postojea letjelita lokalnog znaenja na lokacijama Donji arampov i Topolje. Pri tome se letjelite Topolje uz rekonstrukciju zateene infrastrukture (sletno-uzletna staza duine 800 m i irine 30 m), moe urediti i za preuzimanje odreenog sportsko-turistikog zranog prometa.

22

3.1.2. Demografska obiljeja Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 2001. godine podruje Grada Ivani-Grada je imalo 14.723 stanovnika (4,75% ukupnog stanovnitva upanije), odnosno 4.863 kuanstava. Uz povrinu podruja Grada od 173,53 km2, prosjena gustoa naseljenosti iznosi 85 stanovnika/ km2, to je nie od gustoe naseljenosti za podruje upanije (101,27 st/km2). Prema Prostornom planu ureenja Grada Ivani-Grada, demografski razvoj u njegovoj pozitivnoj komponenti realizirati e se u sluaju ostvarenja predvienih gospodarskih aktivnosti unutar predmetnog podruja. Demografski razvoj nee biti ostvaren jednoliko na itavom podruju, ve e razvojni potencijali i specifinosti pojedinog podruja, ovisno o prirodnim resursima, zateenoj razini gospodarskog razvitka, dananjoj koncentraciji urbanih funkcija i stanovnitva, prometnoj infrastrukturi i dr. imati znaajan utjecaj na demografski razvitak. Tablica 3.1. Naseljenost podruja Grada Ivani-Grada.
Naziv naselja Povrina Gustoa Broj km2 naseljenosti domainstava 2 st/km 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Caginec Deanovec Dereani Donji arampov Graberje Ivaniko Greda Breka Ivani-Grad Jalevec Breki Lepi Lijevi Dubrovak Opatinec Posavski Bregi Preno Prerovec Prkos Ivaniki emovec Breki umeani Tarno Topolje Trebovec Zaklepica Zelina Breka Ukupno 5,17 6,70 1,98 32,15 8,12 2,81 9,13 2,53 3,36 7,04 2,88 18,11 5,14 4,63 2,37 1,65 8,28 2,48 31,45 14,84 0,78 1,95 14.723 97,46 82,86 87,32 18,66 74,59 61,99 777,83 177,73 16,37 61,04 81,50 40,58 27,61 31,33 130,77 43,62 57,61 24,23 4,58 21,56 106,86 61,41 85 180 191 78 216 231 52 2542 200 16 152 113 264 57 48 95 25 162 21 44 122 29 47 4885

23

3.1.3. Gospodarska obiljeja Gospodarsku osnovu ine proizvodnja nafte i plina, poljodjelstvo, stoarstvo, kemijska industrija i obrada metala. Srednje i malo poduzetnitvo temelji se na pruanju usluga u graditeljstvu, turizmu, ugostiteljstvu i trgovini. Unutar granica Grada Ivani-Grada postoje kvalitetni prirodni resursi zastupljeni kroz postojee poljoprivredno i umsko zemljite. Moe se konstatirati da u pogledu tih izvornih resursa planom razmatrano podruje kroz umsko zemljite u povrini oko 4264,86 ha (25% povrine Grada), uestvuje u umskom zemljitu upanije (105.762 ha) sa oko 4,0%. Ukupni resursi poljoprivrednog zemljita iznose 9.956,04 ha (57,36 % povrine Grada i 16,3% poljoprivrednih povrina upanije). Meutim, ureene oranike povrine u drutvenom sektoru predstavljaju sa 4166,90 ha (24% povrine Grada) vaan poljoprivredni resurs u upaniji, dok se po veliini privatnog poljoprivrednog zemljita (oranice) podruje Grada nalazi na petom mjestu u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave. Prirodne znaajke sjevernog dijela Grada Ivani-Grada (povrine oko 61,27 km2 obiljeava preteito ravniarsko podruje s neto razvedenijom konfiguracijom na dijelu Graberskog brda i umeana, koju obiljeavaju manje uzvisine (hrbati - sedla), udoline sa vodotocima - potocima i lokalnim putevima ukljuivo manje zone izgradnje smjetene u prirodnom okruenju. Na sjevernom dijelu prisutno koritenje prostora manifestira se i kroz eksploataciju mineralnih sirovina (plin, nafta), uz ograniene poljoprivredne povrine. Vano uee u koritenju prostora imaju urbana (graevinska) podruja naselja, koja obuhvaaju i pojedine zone gospodarskih aktivnosti (posebno u naseljima Ivani-Grad i Graberje Ivaniko) te umska podruja locirana na sjevernom i istonom rubu ovog dijela jedinice lokalne samouprave. U gospodarskom - proizvodnom i razvojnom pogledu poseban znaaj ima sredinje urbano podruje s pripadajuom konurbacijom uz glavne prometne koridore povrine oko 17,6 km2, unutar kojeg je smjeten preteiti dio gospodarske infrastrukture Grada (industrija, mala privreda, skladita, radne zone i dr.). Obzirom na vrlo dobru pristupanost prostora unutar i uz rubove ovog sredinjeg razvojnog podruja sa svih segmenata prometne (dravne, upanijske i lokalne ceste, ukljuivo magistralna eljeznika pruga) i opremljenost drugim komunalnim infrastrukturama ovo je podruje postalo (a bit e i u budunosti) glavni razvojni prostor Grada Ivani-Grada. Glavna obiljeja ravniarskog junog dijela, ukupne veliine 112,30 km2, jeste njegovo primarno usmjerenje na stoarstvo i poljoprivrednu proizvodnju kao rezultat kvaliteta i karakteristika zemljita. Unutar tog podruja smjeteno je takoer i eksploatacijsko podruje nafte i plina utica. Osim toga, rubni-istoni dio, (izmeu kanala Lonja Strug i istone granice Grada) obuhvaa veliko umovito podruje umu utica, koja ini vaan dio ukupnih potencijala gospodarskih uma i predstavlja vrlo znaajan razvojni resurs. Podruje utica se ujedno koristi i kao jedno od retencijskih podruja u sustavu obrane od poplava ovog i susjednih prostora uz rijeku Savu. Osnovne gospodarske aktivnosti vezane su prvenstveno uz iskoritenje postojeih prirodnih resursa i bogatstava kroz naprijed navedene aktivnosti. Temeljem iznesenog mogue je konstatirati da su glavne gospodarske djelatnosti na prostoru Grada Ivani-Grada vezane uz eksploataciju nafte i plina, poljoprivredu i umarstvo te itav niz 24

proizvodno-preraivakih i poslovnih sadraja smjetenih veim dijelom uz glavno urbano sredite Ivani-Grada. Naime, naselje Ivani-Grad obuhvaa gotovo 53% aktivnog stanovnitva (3.026 od ukupno 5.745) sa visokom zastupljenosti sekundarnih i tercijarnih djelatnosti. Samo u segmentu poljoprivrede i ribarstva dolazi do veeg uea drugih naselja u pogledu aktivnosti stanovnitva. Prema podacima iz Registra oneiivaa okolia, na podruju Grada Ivani-Grada djeluju sljedea poduzea koja su obveznici dostave podataka u Registar oneiivaa okolia (Registar oneiavanja okolia je skup podataka o izvorima, vrsti, koliini, nainu i mjestu isputanja, prijenosa i odlaganja oneiujuih tvari i otpada u okoli): INA d.d., SD Naftaplin, Okrug Posavina, Pogon utica ija je djelatnost proizvodnja nafte i plina, INA d.d., Okrug Posavina, Pogon umeani ija je djelatnost vaenje sirove nafte i zemnog plina, INA d.d., SD Naftaplin, Okrug Posavina, Pogon Etan ija je djelatnost vaenje sirove nafte i zemnog plina, CROSCO, naftni servisi d.o.o. koja daje uslune djelatnosti u vezi s vaenjem nafte i plina, STSI integralni tehniki servisi d.o.o. koja vri pomone djelatnosti za vaenje nafte i prirodnog plina, Agroprerada d.d. ija je djelatnost prerada, dorada i promet poljoprivrednih proizvoda, stoke i stone hrane, IVASIM d..o. ija je djelatnost proizvodnja kemijskih proizvoda, AEKS d.o.o. ija je djelatnost mehanika i kemijska ienja u industriji, energetici i brodogradnji, intervencije u zatiti voda i okolia, gospodarenje otpadom te antikorozivna zatita. Na podruju Ivani-Grada, Poduzetnike zone su locirane na podruju: Poduzetnika zona Ivani-Grad Jug - Zona 3 na podruju izmeu postojee industrijske zone i autoceste Zagreb - Lipovac, ukupne povrine 136,55 ha, u granicama obuhvata UPU-a 3 za zone gospodarske namjene na podruju Ivani-Grad. Poduzetnika zona u granicama obuhvata UPU-a 5 na podruju jugoistono od dravne ceste D43 i jugoistono od pruge Zagreb Beograd u dijelu u kojem se odnosi na gospodarsku namjenu. Poduzetnika zona Ivani-Grad Sjever Zona 6 na podruju jugoistono od dravne ceste D-43 i sjeveroistono od eljeznike pruge Zagreb Beograd, ukupne povrine 114,38 ha, u granicama obuhvata UPU-a 6 za gospodarske namjene na podruju Ivani-Grad i Caginec. Poduzetnika zona na podruju Posavskih Brega povrine 34,84 ha u obuhvatu UPU-a 7. Osnovne namjere osnivanja i razvoja poduzetnikih zona Grada Ivani-Grada su poticanje razvoja poduzetnitva kao pokretake snage lokalnog odrivog gospodarskog razvoja s ciljem poveanja broja gospodarskih subjekata na podruju Grada Ivani-Grada i poboljanja njihovih poslovnih rezultata, poveanje konkurentnosti poduzetnika, porasta zaposlenosti, te poveanje

25

udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu Ivani-Grada. Osnivanjem poduzetnikih zona u Ivani-Gradu dugorono se rjeava potreba poduzetnika za poslovnim prostorom te omoguuje poduzetniko poslovno povezivanje, racionalizaciju poslovanja i zajedniko koritenje pripadajue infrastrukture. Osnivanjem poduzetnikih zona u Ivani-Gradu osigurava se bri lokalni gospodarski razvoj sukladno: - Programu razvoja poduzetnikih zona 2004. 2007. godine Vlada Republike Hrvatske, - Odredbama Strategije i programa odrivog gospodarskog razvoja Zagrebake upanije, - Programu razvoja poduzetnikih zona u Zagrebakoj upaniji, - Prostornom planu ureenja Grada Ivani-Grada. Tablica 3.2. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Ivani-Grada u tisuama kuna.
Naziv Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit nakon oporezivanja Gubitak nakon oporezivanja Konsolidirani financijski rezultat 2003 1.992 2004 209 2.077 2005 207 2.188 1.112.58 1 1.064.43 0 56.171 8.080 11.927 44.252 8.028 36.225

932.844 1.005.34 5 903.188 38.023 8.367 7.450 30.573 8.367 22.206 968.992 42.213 5.860 8.156 34.066 5.869 28.197

26

4. PREGLED POSTOJEEG STANJA

4.1 Opis postojeeg stanja sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada

Problematika gospodarenja otpadom na podruju Grada Ivani-Grada uklapa se u stanje koje je trenutno prisutno u svim veim sredinama. Posljedice neprimjernog gospodarenja komunalnim i ostalim vrstama otpada su brojne, od nepovoljnog stanja u prostoru koji je oneien raznolikim otpadom pa do smanjena kakvoe okolia i kakvoe ivljenja te nepovoljnih i poveanih uinaka na zdravstvene rizike stanovnitva.

Slika 4.1. Divlja odlagalita na podruju Grada Ivani-Grada. Postojee stanje takoer je posljedica, u prolosti nedostatne zakonske regulative, ali i nedosljedne primjene one regulative koja je bila na snazi. Od velike je vanosti na ovom mjestu istaknuti i dugo postojanje N.I.M.B.Y. ("Not In My Back Yard" - Ne u mojem dvoritu) sindroma i s time povezane tekoe odabira lokacija za zabrinjavanje komunalnog i proizvodnog otpada. Naravno ovaj sindrom prati i N.I.M.E.T. ("Not In My Election Time"-Ne za mojega mandata) efekt, tj. neodlunost politiara za poduzimanje aktivnosti po pitanju gospodarenja otpadom, a posebice kod odabira lokacija za zabrinjavanje otpada. Navedeno nije iznimka ve svjetska specifinost kada je u pitanju gospodarenje s otpadom.

27

4.1.1. Odlagalita komunalnog otpada Odlagalite otpada Tarno Komunalni i neopasni otpad s podruja Grada Ivani-Grada, opine Klotar Ivani i opine Kri se odvozi i odlae na aktivno odlagalite otpada Tarno, mjeteno zapadno od prometnice Opatinec-Tedrovec, oko 5 km sjeverozapadno od centra Ivani-Grada, odnosno oko 500 m sjeverozapadno od najblieg naselja Tarno. Odlagalite je u vlasnitvu tvrtke IVAKOP d.o.o. za komunalne djelatnosti, koja njime i upravlja. Odlagalite zauzima povrinu oko 16.090 m2, odnosno kapaciteta je oko 350.000 m3 i u funkciji je od 1990. godine. Do odlagalita se pristupa asfaltiranim odvojkom duine oko 400 m. Odlagalite posjeduje komunalnu infrastrukturu: prikljuke za plin, vodu, struju, telefon, vanjsku rasvjetu i sustav video nadzora. Odlagalite je ograeno ianom ogradom visine 2 m i okrueno zelenim pojasom. Lokacija je okruena poljoprivrednim zemljitem i raslinjem. Odlagalite je opremljeno sa ureajima za gaenje i spreavanje irenja poara i dva hidranta, a takoer je i okrueno protupoarnim pojasom irine 6 m. Tehnologija odlaganja komunalnog otpada sastoji se od dopreme vozilima za otpad, istresanja, razastiranja dnevnih koliina dovezenog otpada buldozerom i zbijanja strojem za sabijanje (kompaktorom). Nabijeni komunalni otpad se prekriva inertnim materijalom i folijom od sintetikih nepropusnih materijala. Na posebnoj povrini se odlau automobilske gume i olupine automobila. Na odlagalitu postoji propisana zatita od oneiavanja podzemnih i povrinskih voda, a est puta godinje se vri deratizacija i dezinsekcija. Procjedne vode se skupljaju sustavom drenanih i odvodnih cijevi i odvode u sabirni bazen povrine 300 m2 iz kojeg se voda isparava ili se ovisno o koliini padalina prepumpava nazad na otvoreni dio tijela odlagalista. Kvaliteta procjednih voda se prati putem uzorkovanja i analize ovlatenog laboratorija u propisanim vremenskim intervalima. Oborinske vode se prihvaaju sustavom obodnih kanala oko tijela odlagalita koji se ulijevaju u melioracijski kanal. Iako odlagalite nije u vodozatitnoj zoni, prati se stanje podzemnih voda putem uzorkovanja i analize iz opaakih buotina - piezometara u odreenim vremenskim intervalima. Odlagalini plinovi se skupljaju pomou plinskih bunara (otplinjaa), a provodi se i monitoring zraka s tromjesenim mjerenjem koliine i sastava odlagalinih plinova. Odlagalite ima betonski plato za pranje kotaa vozila koji je sustavom odvodnje spojen na separator. Za odlaganje izdvojenog metalnog glomaznog otpada, te manjih koliina otpadnih guma i EE otpada postoji posebni asfaltirani plato koji je sustavom odvodnje spojen na separator. Za odlagalite postoje sve dozvole i glavni projekt sanacije s proirenjem. Dokumentacija o skupljau i obraivau komunalnog otpada te o koliinama otpada se dostavlja nadlenim tijelima u upanijski ured. Vodi se dnevnik odlagalita, oevidnik o tijeku i nastanku otpada, evidencije ulaska vozila u prostor odlagalita, evidencija koliine otpada te ostali podaci vezani uz rad odlagalita. 28

25 20 15 10 5 0 -5 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

140 120 100 80 60 40 20 0 1 Srednja temperatura 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Evapotranspiracija

90 85 80

120 100 80 60

75 70 65 1 2 3 4 5 6 7 8 Vlaga zraka 9 10 11 12

40 20 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Mjesena oborina

Slika 4.2. Klimatski podaci za odlagalite Tarno.

Divlja odlagalita Unato postojanju slubenog odlagalita na podruju Grada Ivani-Grada, komunalni, graevinski i glomazni otpad se nelegalno odlae na vie lokacija: (slike u nastavku teksta) 1. Dubrovak Lijevi - Poloj 2. arampov Donji - uz ulicu prema Cagincu 3. Caginec/Prkos - ulica brae Kali 4. umeani - odvojak preko puta Betlehemske ulice 5. Deanoveko brdo - kod ume 6. Poljana Donja - uz Lonjsku ulicu 7. Graberje Ivaniko - potok uz parkiralite INA-e (nema slike)

29

Slika 4.3. Divlje odlagalite otpada Dubrovak Lijevi Poloj.

Slika 4.4. Divlje odlagalite otpada arampov Donji - uz ulicu prema Cagincu.

30

Slika 4.5. Divlje odlagalite otpada Caginec/Prkos - ulica brae Kali.

Slika 4.6. Divlje odlagalite otpada umeani - odvojak preko puta Betlehemske ulice.

31

Slika 4.7. Divlje odlagalite otpada Deanoveko brdo - kod ume.

Slika 4.8. Divlje odlagalite otpada Poljana Donja - uz Lonjsku ulicu.

32

Obilaskom samih lokacija vidljivo je da se radi o sluajno odabranom prostoru koji je idealan za nelegalno odlaganje otpada (laka dostupnost i tea kontrola). Gradovi, odnosno opine duni su, prema Zakonu o otpadu osigurati uklanjanje i zbrinjavanje otpada kojeg je nepoznata osoba odloila izvan odlagalita otpada na njihovom podruju. Ukoliko osoba odgovorna za obavljanje komunalne djelatnosti na podruju grada/opine ne zbrine otpad kojeg je nepoznata osoba odloila izvan odlagalita, taj otpad e zbrinuti upanija na teret grada/opine. Na podrujima na kojima se nekontrolirano odlae otpad i na kojima se isti due zadrava moe doi do pojave raznih neeljenih utjecaja, pa i do same ekoloke nesree. Osnovni neeljeni utjecaji su: oneienje tla, oneienje podzemnih i povrinskih voda procjednim vodama, oneienje zraka uzrokovano izbijanjem poara, neugodni mirisi, raznoenje laganog materijala vjetrom, buka. Ovisno o karakteristikama lokacije i sastavu odloenog otpada, te o koliini vode koja se procjeuje kroz odloeni otpad, dolazi do manjeg ili veeg oneienja tla i podzemnih i povrinskih voda. Plinovi koji se stvaraju prilikom razgradnje organskih tvari na odlagalitu mogu posredno ili neposredno utjecati na okoli. U najveoj koliini prisutni su metan i ugljini dioksid, dok u manjoj koliini sumporovodik i drugi. Poari su pojava karakteristina za divlja odlagalita otpada. Oni oneiuju atmosferu otrovnim produktima nepotpunog izgaranja te izazivaju oneienje okolia u obliku dima i zagaenja zraka, a dodatna opasnost je mogunost irenja poara na okolno raslinje.

4.1.2. Prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada Proces prikupljanja i zbrinjavanja otpada je vaan zbog ouvanja zdravlja ljudi, okolia, ivotne sredine, estetskih i ekonomskih razloga. U ovaj proces su uz skupljanje otpada ukljuene i transportne aktivnosti prenoenja istog do mjesta obrade odnosno zbrinjavanja. Predvieno je odvajanje papirnatog otpada u kuanstvima koji e graani besplatno odlagati u posebne vree te ih odloiti uz posude za ostali otpad na dan odvoza. Tim putem je mogue izdvajanje i ostale vrste otpada (PET ambalaa, limenke, staklo, vieslojna ambalaa i sl.).

33

Tablica 4.1. Popis tvrtki s dozvolama za obavljanje djelatnosti s otpadom na podruju IvaniGrada.
Tvrtka AEKS d.o.o., Omladinska 45 Ivanigrad Naziv dozvole Dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja i sakupljanja opasnog otpada koja ukljuuje interventne sanacije okolia oneienoga opasnim tvarima/otpadom, privremeno skladitenje i zbrinjavanje/oporabe opasnoga otpada u svojoj graevini i ureajima na lokaciji arampov Donji, uti Kljuni broj otpada 01 03 04*; 01 03 05*; 01 03 07*; 01 04 07*; 01 05 05*; 02 01 08*; 03 01 04*; 03 02 01*; 03 02 02*; 03 02 03*; 03 02 04*; 03 02 05*; 04 01 03*; 04 02 14*; 04 02 16*; 04 02 19*; 05 01 02*; 05 01 03*; 05 01 04*; 05 01 05*; 05 01 06*; 05 01 07*; 05 01 08*; 05 01 09*; 05 01 11*; 05 01 12*; 05 01 15*; 05 06 01*; 05 06 03*; 05 07 01*; 06 01 01*; 06 01 02*; 06 01 03*; 06 01 04*; 06 01 05*; 06 01 06*; 06 02 01*; 06 02 02*; 06 02 03*; 06 02 04*; 06 03 11*; 06 03 15*; 07 01 01*; 07 01 03*; 07 01 04*; 07 01 07*; 07 01 08*; 07 01 09*; 07 01 10*; 07 01 11*; 07 02 01*; 07 02 03*; 07 02 04*; 07 02 07*; 07 02 08*; 07 02 09*; 07 02 10*; 07 02 11*; 07 02 14*; 07 02 16*; 07 03 01*; 07 03 03*; 07 03 04*; 07 03 07*; 07 03 08*; 07 03 09*; 07 03 10*; 07 03 11*; 07 04 01*; 07 04 03*; 07 04 04*; 07 04 07*; 07 04 08*; 07 04 09*; 07 04 10*; 07 04 11*; 07 04 13*; 07 05 01*; 07 05 03*; 07 05 04*; 07 05 07*; 07 05 08*; 07 05 09*; 07 05 10*; 07 05 11*; 07 05 13*; 07 06 01*; 07 06 03*; 07 06 04*; 07 06 07*; 07 06 08*; 07 06 09*; 07 06 10*; 07 06 11*; 07 07 01*; 07 07 03*;

Dozvola za obavljanje djelatnosti sakupljanja otpadnih ulja na podruju RH UNIJA IVANI GRAD d.o.o., Dubravaka 26 Predavac AURA d.o.o., Rajski kut 21/a Ivani-Grad Dozvola za sakupljanje skupljanje, skladitenje i predobradu neopasnog otpada na lokaciji Lonjska bb, Ivani Grad) Dozvola za obradu neopasnoga otpada (fotografski film i papir koji sadri srebro ili spojeve srebra) Dozvola za obavljanje izvoza neopasnog otpada IVANIPLAST - RD d.o.o. IVAKOP d.o.o., 44310 Ivani-Grad Savska 50 Dozvola za obavljanje izvoza neopasnog otpada djelatnosti djelatnosti 15 01 01; 15 01 02; 15 01 03; 16 01 04; 20 01 01, 20 01 11; 20 01 36; 20 01 39; 20 01 40 09 01 07

Dozvola za gospodarenje komunalnim otpadom

34

Nain prikupljanja otpada Organiziranim skupljanjem, odvozom i odlaganjem otpada na odlagalite "Tarno" obuhvaeno je oko 90% stanovnitva i gotovo cjelokupno gospodarstvo. Skupljanje i odvoz komunalnog otpada vri se po utvrenom rasporedu, a obavlja se specijalnim vozilima. Postojei sustav odvoza otpada u mnogim svojim znaajkama bitno zaostaje za standardima koje usvaja sve vei broj komunalnih poduzea u Hrvatskoj. Iz tog se razloga 2007 g. pristupilo izradi plana i provedbi novog sustava odvoza i postupanja s otpadom iz domainstava u skladu s vaeom zakonskom regulativom. Cilj projekta je postizanje vieg komunalnog standarda, pravedniji nain obrauna odvoza otpada te u kasnijoj fazi izdvajanje korisnog otpada prije deponiranja. Prilikom izrade projekta pristupilo se kategorizaciji korisnika koji su podijeljeni u nekoliko osnovnih grupa koje dosadanji sustav ne razlikuje. Provedena je anketa s ciljem sakupljanja podataka o korisnicima te edukacija stanovnitva o projektu. Prikupljeni podaci su bili osnova za nabavu i uvoenje tipiziranih posuda za otpad volumena prilagoenog potrebama korisnika kao i razvrstavanje i utvrivanje tonog broja korisnika po kategorijama. Tablica 4.2. Kategorije korisnika.
1. Korisnici kuanstva - najvei broj korisnika 93,9% od ukupnog broja - preuzimanje standardizirane posude zapremnine 80, 120 ili 240 L obavezno je za sve korisnike ove kategorije - uklonjeni zajedniki kontejneri - uvoenje posuda za otpad koji se vizualno razlikuju od drugih posuda - otpad se prikuplja na sabirnim mjestima uglavnom u vreama za smee - 860 stambenih jedinica - otpad se odlae u posude i kontejnere zapremnine 80, 120, 1100, 5000 i 7000 L - kontejneri zapremnine 5000 i 7000 L pokazali su nedostatke (gomilanje smea oko kontejnera, irenje neugodnog mirisa, na tim se mjestimase esto odlau i ostale vrste otpada) te e biti zamijenjeni nekim od manjih posuda (posuda zapremnine 120 ili 240 L, kontejner zapremnine 660 ili 1100 L) - obuhvaa 422 korisnika - korisnici iz ove kategorije dijele se u dvije grupe: korisnici u poslovnim prostorima kojima se odvoz vri na temelju poziva (koriste kontejnere zapremnine 500 i 7000 L koji se nalaze u ograenom prostoru) i korisnici u sustavu redovne odvonje (koriste posude zapremnina 120, 240, 660 i 1100 L) - korisnici otpad odlau u posude zapremnine po vlastitom izboru - korisnik odabire odgovarajui volumen posude za otpad

2. Povremeni korisnici (vikendai, ljudi koji borave u inozemstvu...) 3. Korisnici kuanstva na podruju na kojem nije mogu pristup kamionom za odvoz 4. Korisnici domainstva u stambenim zgradama

5. Korisnici u poslovnim prostorima

6. Korisnici u poslovnim prostorima u privatnim kuama 7. Korisnici u poslovnim prostorima u

35

stambenim zgradama 8. Povlatene kategorije korisnika

koja se osigurava zakljuavanjem - samaka i staraka domainstva, korisnici novane pomoi Centra za socijalnu skrb te korisnici usluga odnosno fizike osobe koji su vlasnici nekretnina na podruju na kojem se nalazi odlagalite otpada

Komunalni otpad skuplja se u tipiziranim posudama od 80, 120 i 240 L koje odgovaraju europskim normama EN 840:1 i tipskim vreama. Domainstva u stambenim zgradama i pravne osobe odlau otpad u kontejnere zapremine 660 i 1100 L. U tablici 4.3 se nalaze podaci o broju posuda dodijeljenih korisnicima. Tablica 4.3. Broj posuda za otpad u upotrebi na dan 31.1.2009.
Volumen / L 80 120 1100 Ukupno Broj 164 3046 27 3349

Prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada Glomazni otpad se odvozi jednom godinje, a akcija se najavljuje putem lokalnih medija te letaka. Osnovni princip prikupljanja glomaznog otpada je da graani svoj glomazni otpad odlau na javne povrine odnosno u postavljene kontejnere. U 2008. godini glomazni otpad je prikupljao obrt Autoprijevoz i usluge graevinskom i poljoprivrednom mehanizacijom iz Zagreba, na temelju sklopljenog ugovora s poduzeem Ivakop d.o.o. Prikupljeni glomazni otpad se razvrstava na komunalni otpad, elektrini i elektroniki (EE) otpad, metalni otpad i autogume. Gumeni, metalni i EE otpad zbrinjava se putem ovlatenih poduzea (sakupljaa).

Odvoz otpada Poduzee IVAKOP d.o.o. vri organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada od domainstava, uslunih djelatnosti, institucija i privrednih subjekata na odlagalite otpada Tarno. Skupljanje i odvoz komunalnog otpada vri se po utvrenom rasporedu, a obavlja se specijalnim vozilima. Poduzee raspolae potrebnim transportnim jedinicama za sakupljanje i prijevoz otpada do odlagalita otpada koji je prilagoen uspostavljenom sustavu prikupljanja putem postavljenih posuda i kontejnera. Isti omoguava da se sakupljeni otpad transportira na siguran nain do lokacije za trajno deponiranje. Okosnicu voznog parka za prikupljanje i prijevoz otpada ine kamioni "smetlari" i "autopodizai".

36

Tablica 4.4. Vozila koja se koriste pri prijevozu i zbrinjavanju otpada.

Reg. oznaka ZG 4662 F ZG 3069 BF ZG 4760 R ZG 3871 E ZG 7753 DP Vrsta vozila podiza kontejnera podiza kontejnera kamion smetlar kamion smetlar kamion smetlar kompaktor buldozer Model MB 1314 Iveco 1624 Eurocargo MB 1824 MB 1617 Iveco ML180E28K Hanomag CD 285 Liebherr LT 722 Prijevozni volumen 5,7 ili 10 m3 5,7 ili 10 m 16 m 16 m 16 m
3 3 3 3

Pojedina poduzea i graani sami dovoze svoj otpad na odlagalite otpada. Takoer postoje proizvoai neopasnog otpada koji nisu u sustavu redovnog odvoza otpada, te im se otpad posebno odvozi. U tu svrhu dodijeljeni su im kontejneri zapremine 5 m3 i vie. Tablica 4.5. Popis proizvoaa neopasnog otpada koji nisu u sustavu redovnog odvoza otpada, te im se otpad posebno odvozi
Proizvoa neopasnog otpada 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. AEKS d.o.o. Omladinska 45 10310 Ivani-Grad AGROPRERADA itna 3 10310 Ivani-Grad BINO d.o.o. Majdekova 17 Ivani-Grad CROSCO GRABERJE CROSCO naftni servisi d.o.o., CENTAR ZA OBUAVANJE Ivani-Grad CROSCO naftni servisi d.o.o., GEOSERVIS, Ind. Cesta 1 Ivani-Grad CROSCO naftni servisi d.o.o., Industrijski krug utica, Ivani-Grad CROSCO naftni servisi d.o.o Industrijski krug, Ind. Cesta 1 Ivani-Grad AZMATRANS AUTOBUSNI KOLODVOR DJEJI VRTI CENTAR DJEJI VRTI ERAVINEC DOM ZDRAVLJA IVANI GRAD, Omladinska 25 10310 Ivani-Grad DOMUSPLASTIKA Zajieva 26 Ivani-Grad AKI DOM Ivani-Grad ELEKTRO CENTAR PETEK d.o.o., Etanska cesta 8, 10310 Ivani-Grad GARFIELD, Etanska cesta, Ivani-Grad GOMOLAVA Donji arampov Ivani-Grad GROBLJE LEPI GROBLJE POSAVSKI BREGI INA Industrija nafte d.d. IVA I Ivani-Grad INA d.d. VODNA STANICA DUBROVAK INA INDUSTRIJA NAFTE d.d.

37

23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43.

PROIZVODNJA UTICA P.P. 34 10310 Ivani-Grad INA INDUSTRIJA NAFTE d.d., Sektor proizvodnje nafte i plina,Pogon Etan, Vulineva 129, 10310 Ivani-Grad INA INDUSTRIJA NAFTE d.d., Sektor proizvodnje nafte I plina, Pogon umeani, Vulineva 129, 10310 Ivani-Grad INA, BP IVANI-GRAD IVANIPLAST Vukovarska 6 10310 Ivani-Grad IVASIM d.d. Industrijska cesta 4, 10310 Ivani-Grad PLODINE Rijeka Ivani-Grad KONZUM Ivani-Grad ROTO-GRAD d.o.o. Vukovarska 6 Ivani-Grad LINEA Ivani-Grad MAX FORMA NAFTALAN Omladinska 10310 Ivani-Grad NISKOGRADNJA-USLUGE d.o.o., Vukovarska 6, 10310 Ivani-Grad SREDNJA KOLA IVAN SVEAR, kolska 12, Ivani-Grad STSI Integrirani tehniki servisi, Sluba za izgradnju, Pogon Etan, Kolodvorska bb, 10310 IvaniGrad VATROGASNA POSTROJBA Ivani-Grad VEENAJ, Klesar i kamenar CAGINEC O.. URE DEELIA Park S. Posezija bb Ivani-Grad O.. JOSIPA BADALIA Zagrebaka 11, Graberje Ivaniko O.. POSAVSKI BREGI Savska 70 Posavski Bregi O.. STJEPANA BASARIEKA MilkeTrnine 14 Ivani-Grad

38

4.1.3. Koliine i svojstva otpada Vrste i sastav otpada U 2005. godini donesena je Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) koja je osigurala tono razvrstavanje i nadzor otpada. Osnovna svrha podjele otpada je praenje tijeka otpada to je jedna od najvanijih i prioritetnih mjera u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. Otpad se razvrstava prema svojstvu na: komunalni otpad, neopasni otpad, opasni otpad, inertni otpad. Komunalni otpad nastaje u kuanstvu, komunalnim djelatnostima (ienje i odravanje javnih povrina, trnica), u privredi (uredi), ustanovama (kole) itd. Komunalni otpad preteno obuhvaa kruti otpad, koji se organizirano sakuplja i zbrinjava u okviru komunalnih djelatnosti. To je otpad koji se zbog svojih svojstava moe zbrinjavati bez posebne pred obrade odnosno pripreme. Za gospodarenje komunalnim otpadom odgovorna je upanija i gradovi i opine. Neopasni otpad je svaki onaj otpad koji nema neko od navedenih svojstava koja karakteriziraju opasni otpad (vidjeti definiciju opasnog otpada). Opasni otpad sadri tvari koje imaju jedno od sljedeih obiljeja: H1 eksplozivno H2 oksidirajue H3-A - visoko zapaljivo H3-B zapaljivo H4 nadraujue H5 opasan H6 - otrovno H7 - kancerogeno, H8 nagrizajue H9 infektivno H10 teratogeno H11 mutageno H12 - tvari koje u kontaktu s vodom isputaju otrovne ili vrlo otrovne tvari H13 - tvari koje nakon odlaganja mogu na bilo koji nain proizvesti drugu tvar H14 - ekotoksino svojstvo Opasni otpad se zbog svoje tetnosti i potencijalne opasnosti mora posebno nadzirati i to od mjesta nastanka do mjesta konanog odlaganja, ukljuujui monitoring samog mjesta privremenog ili trajnog odlaganja.

39

Problematine tvari su opasni otpad koji nastaje u kuanstvu, kao to su: otpadne baterije, akumulatori, oneiena ambalaa od raznih kemikalija, arulje, svjetiljke, posude pod tlakom, motorna ulja, uljni filteri, lijekovi, kozmetiki proizvodi, razni drugi predmeti koji sadre opasne tvari. Zbog velikog sadraja tetnih odnosno opasnih sastojaka, problematine tvari izravno ugroavaju zdravlje ljudi i ivotinja te predstavljaju opasnost za okoli. U podruju proizvodnoga otpada, a osobito opasnoga otpada stanje se pogoralo 2002. godine prestankom rada jedine spalionice opasnoga otpada u RH postrojenja PUTO. Trenutno u RH ne postoji ni jedan kvalitetan objekt za gospodarenje opasnim otpadom, ako se izuzme suspaljivanje dijela ulja u nekim objektima. Stoga je velik dio opasnoga otpada usmjeren na izvoz ili je privremeno uskladiten kod proizvoaa. U Republici Hrvatskoj je prihvaena meunarodna konvencija za nadziranje toka opasnog otpada - Baselska konvencija. Opasni otpad mora se sakupljati, skladititi i prevoziti odvojeno od drugih vrsta otpada i meusobno se ne smije mijeati. Zakonom o otpadu odreeno je da se postupanje s opasnim otpadom smatra djelatnou od interesa za Republiku Hrvatsku. Vlada Republike Hrvatske osigurava provoenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrenih Strategijom zatite okolia. Kriterij i smjernice za odreivanje lokacija graevina za skladitenje, obraivanje ili odlaganje opasnog otpada odreuje se Strategijom zatite okolia i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske. Radioaktivni otpad podlijee posebnim propisima (meunarodni i nacionalni propisi), pa je esto izuzet iz kataloga opasnog otpada. Inertni otpad je otpad koji ne podlijee znaajnim fizikim, kemijskim ili biolokim promjenama. Inertni otpad nije topljiv, nije zapaljiv, nije biorazgradiv. S tvarima s kojima dolazi u kontakt ne djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, ivotinjskog i biljnog svijeta ili na poveanje dozvoljenih emisija u okoli.

40

Sastav komunalnog otpada Sastav komunalnog otpada mijenja se ovisno o sredini u kojoj nastaje i ovisi o mnotvu imbenika kao to su: standard stanovnitva, tip naselja, dostignuta razina komunalne infrastrukture i slino. U Republici Hrvatskoj nije se sustavno provodilo praenje sastava komunalnog otpada. Postoje rezultati pojedinanih ispitivanja za neka podruja. Sortiranje i analiza otpada provedena je u razdoblju od 1992. do 2000., s preteitim udjelom ispitivanja obavljenih u 1997. u gradovima Velikoj Gorici, Bjelovaru, Osijeku, Zagrebu, Koprivnici, Sisku, Samoboru, Orahovici, Splitu, Crikvenici, Novom Vinodolskom, Novalji, Pagu, te njihovim prigradskim naseljima i opinama ruralnog tipa koje su u sklopu organiziranog sakupljanja i odvoza komunalnog otpada odvoze na postojea odlagalita. Ispitivanja su provedena po razdobljima razliitih godinjih doba. Prosjeni sastav komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj u kontinentalnom dijelu je prikazan na slici 4.9. U sitnom otpadu (manji od 40 mm) preteni udio ima biootpad, usitnjeno staklo, metali (epovi boca) i dr. Kako bi se utvrdio stvarni sastav otpada potrebno je za praenje, potrebno je provesti sortiranje otpada u trajanju od najmanje tjedan dana u dva godinja doba.

biorazgradivi otpad 21,8% sitni otpad 29,4% papir i karton 18,2%

posebni 0,5% plastika 10,7% tekstil 7,3% staklo 4,2% metal 3,7% inertni 1,7% drvo 1,7%

Slika 4.9. Prosjeni sastav komunalnog otpada na odlagalitu otpada Tarno.

41

Koliine otpada odloenog na deponiji IVAKOP d.o.o. vri organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada od domainstava, uslunih djelatnosti, institucija i privrednih subjekata na odlagalite otpada Tarno. Otpad se odvozi kontinuirano iz 4.350 domainstava to ini oko 4.600 t otpada godinje odnosno 17,7 t dnevno tijekom 260 radnih dana u godini. Koliina zaprimljenog otpada prati se vaganjem pomou kolne elektronske vage. Tablica 4.6. Koliine otpada s podruja Grada Ivani-Grada odloene na odlagalite Tarno u 2008. godini.
Nain sakupljanja (koliine u tonama) gradski otpad vlastiti dovoz- pravni subjekti vlastiti dovoz - fizike osobe vlastiti dovoz ukupno kontejneri Ukupno: koliina / t

2.080,10 1.414,90 878,82 2.293,72 1.159,27 5.533,09

od ega sastav ini:

komunalni metalni EE otpad gume glomazni

5.406,57 t 50,52 t 4,54 t 18,25 t 52,21 t

Prosjeno se prikupi i deponira oko 9.000 m3 otpada godinje, ukljuivo i graevinski koji slui za prekrivanje ploha. U vremenu od 1990. do 2004.g. na ureene plohe odlagalita odloeno je 60.000 m3 materijala, a visina naslaga odloenog otpada je oko 7 m. Koliine odloenog otpada po plohama (povrina, volumen): ploha 1 i 2 3.600 m2 / 16.488 m3 ploha 3 2.520 m2 / 11.541 m3 ploha 4 (sjever i jug) 6.000 m2 / 17.480 m3 ploha 5 (sjever i jug): 8.400 m2 / 75.900 m3 Preostali kapacitet odlagalita po plohama: ploha 5 (jug): ploha 5 (sjever): 8.230 m3 / cca. 9 mjeseci 34.750 m3 / cca. 37 mjeseci

42

U vremenu od 17.11. do 02.12.2008. godine na podruju Grada Ivani - Grada prikupljeno je 74.070 kg glomaznog otpada. Emisije otpada u okoli Proizvoai, skupljai, obraivai otpada i svi oni koji gospodare otpadom obvezni su, jednom godinje, podatke o vrstama, koliinama i tokovima otpada dostaviti nadlenom uredu dravne uprave u upaniji, a podaci za sve upanije objedinjavaju se u AZO-u. Neke vrste otpada u sustav se, iz razliitih razloga, vrlo slabo prijavljuju, podaci su esto nepotpuni ili loe kvalitete. Stoga KEO dio OTPAD jo uvijek ne moe osiguravati potpune i cjelovite podatke o koliinama, vrstama i tokovima proizvodnog otpada. Na sljedeim tablicama su navedeni podaci o proizvodnom neopasnom i opasnom otpadu za razdoblje od 2005. do 2007. godine. Tablica 4.7. Podaci o koliinama proizvodnog neopasnog i opasnog otpada za razdoblje 2005. 2007.
Vrsta otpada Neopasni otpad Opasni otpad Ukupno Koliine proizvodnog otpada u tonama 2005. 1.599,9550 119,1325 1.719,0875 2006. 1.430,9660 171,9115 1.602,8775 2007. 1.777,5520 104,6210 1.882,1430

Tablica 4.8. Koliine neopasnog tehnolokog otpada po proizvoaima u t/god.

Proizvoa Konzum d.d. Agroprerada d.d. Crosco d.o.o. Aeks d.o.o. Plinacro d.o.o. STSI d.o.o. Croatia baterije d.d. INA d.d. Ekoflor Plus d.o.o. Aura d.o.o. Ukupno 1.605,9550 1.430,9660 2005. 12,700 28,1800 644,9220 920,1530 2006. 71,1000 67,2200 362,8010 698,0650 226,6200 5,16 6,9400 5,5000 12,3850 233,9400 0,8500 1.777,5220 2007. 170,8250 89,3600 892,9070 364,8150

43

Tablica 4.9. Koliine opasnog tehnolokog otpada po proizvoaima u t/god.

Proizvoa Agroprerada d.d. STSI d.o.o. Aeks d.o.o. Crosco d.o.o. Zavod za javno zdravstvo Centar istiona INA d.d. Ukupno kem. 2005. 2,6000 14,5700 43,1030 34,1120 0,0340 0,0245 22,809 117,2525 2006. 5,3820 34,1700 111,3750 12,1270 0,0215 0,0215 4,8200 167,9170 2,5200 104,6210 34,230 46,9200 20,9510 2007.

Tablica 4.10. Vrste i koliine neopasnog tehnolokog otpada na podruju Grada Ivani-Grada u t/god.
Kljuni broj 2 02 02 02 02 03 04 6 06 03 14 8 Vrsta otpada 2005. 2006. 2007.

OTPAD IZ POLJODJELSTVA, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, UMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE otpadno ivotinjsko tkivo materijali neprikladni za potronju ili preradu krute soli i otopine koje nisu navedene u 06 03 11 i 06 03 13 6,000 0,7360

OTPAD IZ ANORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA 21,3000

OTPAD OD PROIZVODNJE, FORMULACIJE, DOBAVE I UPORABE (PFDU) PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTAVA ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH BOJA muljevi od boja ili lakova koji nisu navedeni pod 08 01 13 OTPAD IZ FOTOGRAFSKE INDUSTRIJE fotografski film i papir bez srebra ili spojeva od srebra 0,8500 1,8400

08 01 14 9 09 01 08 11 11 01 10 12 12 01 01 12 01 17

OTPAD KOJI POTJEE OD KEMIJSKE POVRINSKE OBRADE I ZATITE METALA; HIDROMETALURGIJA NEELJEZNIH METALA muljevi i filtarski kolai koji nisu navedeni pod 11 01 09 2,000

OTPAD OD MEHANIKOG OBLIKOVANJA TE FIZIKE I MEHANIKE POVRINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE strugotine i opiljci koji sadre eljezo otpad od pjeskarenja koji nije naveden pod 12 01 16 227,7200 1,0200 219,1800

44

15

OTPADNA AMBALAA; APSORBENSI, TKANINE I SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZATITNA ODJEA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAIN ambalaa od papira i kartona ambalaa od plastike ambalaa od metala vieslojna (kompozitna) ambalaa staklena ambalaa OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU otpadne gume GRAEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUENJA OBJEKATA (UKLJUUJUI ISKOPANU ZEMLJU S ONEIENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA) eljezo i elik mijeani metali 4,0600 82,6200 21,7000 6,2450 12,3550 8,4350 33,5400 9,8650 71,1000 4,7500 168,7600 5,5440 0,0950 0,6800 4,0500

15 01 01 15 01 02 15 01 04 15 01 05 15 01 07 16 16 01 03 17

17 04 05 17 04 07 19

OTPAD IZ UREAJA ZA POSTUPANJE S OTPADOM, UREAJA ZA PROIAVANJE GRADSKIH OTPADNIH VODA I PRIPREMU PITKE VODE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPORABU muljevi od fizikalno/kemijske obrade koji nisu navedeni pod 19 02 05 otpad koji nije specificiran na drugi nain stabilizirani otpad koji nije naveden pod 19 03 04 solidificirani otpad koji nije naveden pod 19 03 06 kompost koji ne odgovara specifikacijama otpad koji nije specificiran na drugi nain zasiene ili istroene smole ionskih izmjenjivaa papir i karton 385,1400 267,0000 121,4500 165,2400 304,8800 211,56 358,47 1,6000 12,6600 199,5000 110,4000

19 02 06 19 02 99 19 03 05 19 03 07 19 05 03 19 08 99 19 09 05 19 12 01 20

KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUANSTAVA I SLINI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUUJUI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE papir i karton staklo biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina jestiva ulja i masti 5,9900 46,4200 0,0100 6,000 0,3800 2,4250 18,7500 0,0400

20 01 01 20 01 02 20 01 08 20 01 25

45

20 01 28 20 01 39 20 01 40

boje, tinta, ljepila i smole koje nisu navedene pod 20 01 27 drvo koje nije navedeno pod 20 01 37 metali Ukupno

6,6180 0,9800 634,2470 1599,9550

4,6550 0,7200 370,5160 1430,9660

6,3450 0,2700 651,7320 1777,5520

Tablica 4.11. Vrste i koliine opasnog tehnolokog otpada na podruju Grada Ivani-Grada u t/god.
Kljuni broj 2 02 01 08 Vrsta otpada 2005. 2006. 2007.

OTPAD IZ POLJODJELSTVA, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, UMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE otpad od kemikalija koje se koriste u poljodjelstvu a koji sadri opasne tvari 0,3020

5 05 01 03 05 01 06 05 07 99 7 07 03 04

OTPAD OD PRERADE NAFTE, PROIAVANJA PRIRODNOG PLINA I PIROLITIKE OBRADE UGLJENA talozi iz spremnika zauljeni muljevi od odravanja ureaja i opreme otpad koji nije specificiran na drugi nain OTPAD IZ ORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA ostala organska otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi 1,4950 8,000 0,4000 17,3400

OTPAD OD PROIZVODNJE, FORMULACIJE, DOBAVE I UPORABE (PFDU) PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTAVA ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH BOJA otpadne boje i lakovi koji sadre organska otapala ili druge opasne tvari otpad od uklanjanja boja ili lakova koji sadre organska otapala ili druge opasne tvari 1,5200

08 01 11

08 01 17

4,5500

11 11 01 08 12 12 01 09 13

OTPAD KOJI POTJEE OD KEMIJSKE POVRINSKE OBRADE I ZATITE METALA; HIDROMETALURGIJA NEELJEZNIH METALA muljevi od fosfatiranja 0,2000 OTPAD OD MEHANIKOG OBLIKOVANJA TE FIZIKE I MEHANIKE POVRINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE otpad koji nije specificiran na drugi nain 11,0000

OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja)

46

13 02 05

neklorirana maziva ulja za motore i zupanike na bazi mineralnih ulja muljevi iz odvajaa ulje/voda ulje iz odvajaa ulje/voda zauljena voda iz odvajaa ulje/voda loivo ulje i diesel gorivo muljevi ili emulzije iz odsoljivaa otpad koji nije na drugi nain specificiran

28,3220

12,6810

25,1280

13 05 02 13 05 06 13 05 07 13 07 01 13 08 01 13 08 99 14 14 01 04 15

33,5600 12,0000 1,0000 0,8000 0,3000 6,2880

20,3300 1,5000 1,8000 23,9100 0,5000 4,1140

OTPAD OD ORGANSKIH OTAPALA, RASHLADNIH I POTISNIH MEDIJA (osim 07 i 08) muljevi ili kruti otpad koji sadri halogenirana otapala 0,0245

OTPADNA AMBALAA; APSORBENSI, TKANINE I SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZATITNA ODJEA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAIN ambalaa koja sadri ostatke opasnih tvari ili je oneiena opasnim tvarima apsorbensi, filtarski materijali (ukljuujui filtere za ulje koji nisu na drugi nain specificirani), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zatitna odjea oneiena opasnim tvarima filtri za ulje antifriz tekuine koje sadre opasne tvari olovne baterije otpad koji sadri ulja otpad koji nije specificiran na drugi nain vodeni tekui otpad koji sadri opasne tvari 2,3560 2,0000 0,2000 1,000 2,9310 2,400 4,2890 2,6800 0,2250

15 01 10

15 02 02

2,3970

20,8900

12,5100

16 16 01 07 16 01 14 16 06 01 16 07 08 16 07 99 16 10 01 18

OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU 0,6420 0,1040 14,194 0,4000 2,3760

OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZATITE ZDRAVLJA LJUDI I IVOTINJA l/ILI SRODNIH ISTRAIVANJA (iskljuujui otpad iz kuhinja i restorana koji ne potjee iz neposredne zdravstvene zatite) ostali otpad ije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 0,0340 0,0160

18 01 03

19

OTPAD IZ UREAJA ZA POSTUPANJE S OTPADOM, UREAJA ZA PROIAVANJE GRADSKIH OTPADNIH VODA I PRIPREMU PITKE VODE I VODE ZA INDUSTRIJSKU

47

UPORABU 19 02 05 19 08 10 muljevi od fizikalno/kemijske obrade koji sadre opasne tvari mjeavine masti i ulja iz odvajaa ulje/voda koje nisu navedene pod 19 08 09 muljevi koji sadre opasne tvari iz ostalih obrada industrijskih otpadnih voda 13,3000 4,1000 26,7000 28,6000

19 08 13

1,5000

20

KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUANSTAVA I SLINI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUUJUI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE boje, tinta, Ijepila i smole koje sadre opasne tvari odbaena elektrina i elektronika oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadri opasne komponente Ukupno 2,1250 9,1250 4,9110 16,1700 2,0540

20 01 27 20 01 35

119,1325

171,8900

104,6210

48

5. MJERE GOSPODARENJA I ODVOJENOG SKUPLJANJA OTPADA

Gospodarenje otpadom obuhvaa mjere za sprjeavanje nastanka i smanjivanje koliina otpada, bez uporabe postupaka i/ili naina koji predstavljaju rizik po okoli te mjere za sprjeavanje tetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoli. Prioritet svakog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom treba biti spreavanje nastanka otpada. Sutina izbjegavanja nastanka otpada sadrana je u izreci: "Najbolji otpad je onaj koji uope ne nastane". Pod tim se podrazumijeva injenica, da otpad koji se izbjegne ne oteuje ovjekovo zdravlje i okoli i ne troe se sredstva za njegovu obradu i/ili odlaganje. Koritenjem pogodnih naina proizvodnje i obrade, uvoenjem na trite "povoljnih" vrsta proizvoda te ekoloki svjesnim ponaanjem krajnjih potroaa mogu se smanjiti koliine i tetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odloiti. Izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada u praksi se vrlo teko postie, ali tome treba teiti. Smanjenje koliina otpada, kao i opasnih svojstava otpada, moe se postii: - spreavanjem nastajanja pojedinih vrsta i koliina otpada, - spreavanjem ugraivanja tetnih sastojaka u proizvode za trite, - spreavanjem mijeanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za trite koji onemoguava da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu. Zakon o otpadu propisuje obvezu odvojenog skupljanja i skladitenja otpada kojega se vrijedna svojstva mogu iskoristiti. Osim toga, prigodom sakupljanja komunalnog otpada, iz njega se mora izdvojiti opasan otpad.

Primarna reciklaa i odvojeno skupljanje otpada provodi se za one otpadne tvari koje se mogu tehniki i financijski vratiti u kruni tok. Temeljna zadaa odvojenog sakupljanja otpada je smanjivanje potencijala komunalnog otpada koji treba odloiti na odlagalita otpada, odnosno obraditi i energetski iskoristiti prije odlaganja. Odvojeno skupljanje otpada provodi se cjelovitim strunim osmiljavanjem i trinim nadmetanjem u kojem sudjeluju privatni i javni sektor. U Republici Hrvatskoj su se od 1990-tih postupno razvijali sustavi odvojenog skupljanja papira, kartona, ambalanog otpada (staklenog, PET i metalnog), zelenog otpada, starih baterija, lijekova, ulja, auto-guma, metalnoga glomaznog otpada i graevinskog otpada i utemeljena su reciklana dvorita i zeleni otoci.

49

Tijekom 2005. i 2006. uspostavljeni su sustavi gospodarenja posebnim kategorijama otpada (ambalaa i ambalani otpad, otpadne gume, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori) koji su poluili odline efekte, kako u zatiti okolia tako i u razvoju gospodarstva. Tako je znaajan napredak u odvojenom skupljanju ambalae i ambalanog otpada postignut uspostavljanjem novoga depozitnog sustava prikupljanja ambalae i ambalanog otpada na temelju novog Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, 115/2005, 81/08 i 31/09).

Slika 5.1. Shematski prikaz gospodarenja otpadom.

50

5.1. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Rast otpada je uzrokovan porastom ivotnog standarda i potroakih navika, velikim industrijskim rastom koji sa sobom nosi i poveanu proizvodnju otpada ukljuujui i opasan otpad. Nastojanja da se koliina otpada za odlaganje smanji te da se isti zbrine na ekoloki prihvatljiv nain pokrenuta su jo sedamdesetih godina prolog stoljea kada su u EU donese i prve konkretne zakonske odredbe. U zadnjih tridesetak godina osmiljeno je i vie tehnikotehnolokih postupaka za obradu razliitih vrsta otpada koji su sastavni dijelovi sustava gospodarenja otpadom na razini pojedinih gradova odnosno regija. Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Zagrebakoj upaniji ine sljedei elementi: izbjegavanje i smanjivanje koliina otpada, odvojeno skupljanje otpada (primarna reciklaa), skupljanje i prijevoz otpada, skladitenje otpada - upanijski centar za gospodarenje otpadom, obrada otpada, odlaganje otpada koji su usmjereni prema i objedinjuju se u osnovnoj infrastrukturi sustava, a to je upanijski centar za gospodarenje otpadom (CGO). Suvremeno, ekonomski opravdano i racionalno odlagalite moe se izvesti samo kao novo odlagalite i to pod uvjetom da se na njemu odlau dovoljno velike koliine otpada. Ciljevi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su, u najveoj moguoj mjeri: smanjivanje koliina otpada koji nastaje; smanjivanje koliina otpada koji se odlae na odlagalita tijekom primarnog odvajanja korisnog otpada; smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloenom komunalnom otpadu; smanjivanje negativnog utjecaja odloenog otpada na okoli, klimu i ljudsko zdravlje; gospodarenje proizvedenim otpadom na principima odrivog razvoja; energetsko iskoritavanje otpada za proizvodnju energije. Sustav gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj organizirat e se kao integralna cjelina svih subjekata u sustavu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kao to je prikazano na slici 10.

51

Slika 5.2. Organizacija sustava sakupljanja otpada.

5.1.1. Osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom ima osnovni cilj, a to je ostvariti pozitivni uinak na okoli kako se generiranjem otpada ne bi naruile postojee ekoloke bilance i ravnotea. Navedeno se moe postii samo odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom ime se jedino moe jamiti drutveni razvitak u skladu s prirodom, to je terminoloki definirano pojmom odrivog razvoja. U tom smislu osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od naela potpunog nazora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konane obrade i zbrinjavanja. Izmeu ove poetne i krajnje toke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provoenja hijerarhijski podreena jedna drugoj.

52

Sukladno novodonesenoj zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehnikih i organizacijskih normi koje sukladno tehnikim i ekonomskim polazitima ukljuuju sljedee hijerarhijske postavke: a) Izbjegavanje nastanka otpada, b) Smanjenje koliina i vrsta otpada, c) Ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu, d) Ponovna upotreba bez obrade, e) Recikliranje otpada, iskoritavanje uz obradu, f) Obrada otpada, g) Odlaganje otpada. Navedene postavke utjelovljuju cjelovitu verziju I.V.O. koncepta (Izbjegavanje - VrednovanjeOporaba - Odlaganje) koja je opeprihvaena univerzalna koncepcija za postupanje sa svim vrstama otpada. I.V.O. koncept je u potpunosti implementiran na razini tehnikih propisa i Strategija gospodarenja otpadom te se u Republici Hrvatskoj postojei sustav gospodarenja prikupi i odloi prilagoava navedenom konceptu.

Glavni elementi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po I.V.O. konceptu mogu se prikazati na sljedei nain: a) Nastanak otpada: Otpad nastaje gotovo u svim djelatnostima. Kada je u pitanju komunalni otpada, nastanak se veim dijelom vee uz domainstva, a manjim dijelom na industrijske djelatnosti koje ipak po svojstvima proizvode otpad razliit od komunalnog; b) Postupanje s otpadom: Podrazumijeva one aktivnosti manipulacije s otpadom kojima se isti odlae u za to predviene kante i kontejnere. Navedeno ukljuuje i aktivnosti odvojeno prikupljenog dijela otpada putem posebnih posuda (zeleni otoci ili zeleni otoci) ili u za to predvienim mjestima (reciklana dvorita); c) Privremeno odlaganje tj. skladitenje: Obavlja se na unaprijed odreenim mjestima u sklopu adekvatnih posuda ili pretovarnih stanica; d) Sakupljanje privremeno skladitenog otpada: Ukljuuje radnje njegovog prekrcaja i/ili pretovara; e) Prijevoz privremenog skladitenog otpada: Podrazumijeva radnje prijevoz i pretovar otpada u vea/manja vozila do mjesta obrade odnosno konanog zbrinjavanja; f) Obrada otpada: Podrazumijeva aktivnosti tretiranja otpada bilo u sklopu pogona za reciklau ili u kompostnim odnosno termikim jedinicama; g) Odlaganje: Odlaganje je konano zbrinjavanje u okviru ureenog odlagalinog prostora.

U cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom definirane su kategorije i vrste otpada. Svaka kategorija i vrsta otpada ima zaseban tok obrade i zbrinjavanja. Mnoge korisne komponente otpada mogu se izdvojiti i odvojeno prikupljati u za to predvienim mjestima. Odvojeno prikupljanje otpada predstavlja polazite suvremenog gospodarenja i njime se omoguava ouvanje prirodnih resursa (manje sirovina), tednja energije, izbjegava se nastajanje otpada i na 53

taj nain potencijalno zagaenje okolia. U cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom, dvije su glavne odrednice odvojenog prikupljanja i to: - izdvajanje iskoristivih komponenti kao sekundarnih sirovina, i - izdvajanje problematinih tvari s ciljem njihove detoksikacije i recikliranja. Odvajanje otpada na mjestu nastanka, bilo da se radi o korisnim ili problematinim tvarima, podrazumijeva njihovo odlaganje i privremeno skladitenje u posebnim prihvatnim jedinicama. Mijeani komunalni otpad se odlae u za to pripremljene posude i kontejnere koji su efikasno rasporeeni. Iskoristive ili problematine tvari takoer se odlau u posude, ali u sklopu posebno opremljenih prostora kao to su reciklana dvorita ili zeleni otoci. Ovi prostori su opremljeni posebnim prihvatnim spremnicima koji su koliinski postavljeni obzirom na broj gravitirajuih stanovnika odnosno kuanstava. Odloeni otpad u spremnicima, prikuplja se putem odgovarajuih kamiona tj. pogodnog voznog parka koji mora biti prilagoen sustavu prikupljanja. Sakupljanje podrazumijeva jednostavne operacije punjenja voznog parka otpadom, koji se odvozi na privremeno skladitenje prema transfer stanici ili direktno na obradu odnosno zbrinjavanje. Obrada prikupljenog komunalnog otpada podrazumijeva postupke mehanike obrade, mehaniko-bioloke obrade, fizikalno kemijske obrade, bioloke obrade i razliitih oblika termike obrade. Iz karaktera pojedinih tehnologija za obradu otpada, vidljivo je da iste podrazumijevaju iskoritenje korisnih svojstava u materijalne i energetske svrhe, smanjenje volumena otpada i uklanjanje njihove eventualne toksinosti.

upanijski centar za gospodarenje otpadom Strategija budueg zbrinjavanja otpada u Zagrebakoj upaniji temelji se na izgradnji regionalnog odlagalita otpada upanijskog centra za gospodarenje otpadom (CGO) koji ini osnovnu infrastrukturu sustava kao jedan (ili dva) od ukupno petnaestak upanijskih ili regionalnih centara planiranih za uspostavu u Republici Hrvatskoj. Pri tom treba naglasiti da postoje znatni problemi i potekoe vezane uz izgradnju regionalnog odlagalita (nedostatak sredstava, pitanje lokacija, dogovaranje potencijalnih korisnika, otpor lokalnog stanovnitva i dr.) pa je pitanje zbrinjavanja otpada otvoreno do izgradnje tog odlagalita. Postojee odlagalite otpada Grada Ivani-Grada, nakon njegove sanacije te izgradnje i putanja u funkciju CGO, e se zatvoriti za rad kao odlagalite i preuzet e drugu funkciju i to kao pretovarna stanica. Openito su upanijski/regionalni centri zamiljeni kao lokacije na kojima je omogueno: prihvat sortiranog i nesortiranog otpada, obrada otpada (mehaniko-bioloka obrada, kompostana), sabirno mjesto za opasni otpad, odlaganje komunalnog i neopasnog otpada, itd.

54

Mijeani komunalni otpad i neopasni proizvodni otpad sakupljat e se sustavom organiziranog sakupljanja koji provode tvrtke ovlatene za obavljanje komunalne djelatnosti, a sakupljeni otpad e se transportirati do pretovarne stanice i/ili CGO-a. Neopasni proizvodni otpad mogu sakupljati i ovlateni sakupljai koji ga zatim predaju u Pretovarnu stanicu i/ili CGO. U CGOu se provodi sekundarno odvajanje korisnih sirovina, preostali otpad se obrauje i nakon toga odlae na odlagalite. Dio komunalnog otpada sakupljat e se sustavom odvojenog sakupljanja (reciklana dvorita) i provedbom posebnih propisa za odreene kategorije otpada (ambalaa, otpadne gume, EE otpad). Odvojeno sakupljeni otpad moe se odvoziti direktno na materijalnu i energetsku oporabu, tj. do CGO-a te se procesuirati na daljnju materijalnu ili energetsku oporabu. Opasni otpad ini manji dio ukupne mase mijeanog komunalnog otpada, ali predstavlja veliku opasnost za okoli. Tu spadaju: ostaci lijekova, baterije i akumulatori, rabljeno motorno ulje, pesticidi, herbicidi, ostaci boja i lakova, elektroniki otpad itd. Osnovna mjera postupanja s opasnim komponentama komunalnog otpada podrazumijeva da se isti preda ovlatenim firmama na zbrinjavanje/oporabu/reciklau, kako bi se zbog njihove tetnosti tijekom procesa prerade/obrade osigurala maksimalna zatita okolia. Sustav cjelovitog gospodarenja komunalnim otpadom Zagrebake upanije podrazumijeva i uspostavu sustava pretovarnih stanica, reciklanih dvorita, zelenih otoka, odnosno sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada na podruju upanije. Predvia se pretovarna stanica na lokaciji postojeeg odlagalita Tarno, posredstvom koje bi se sav komunalni otpad dopremio na CGO. Prema Zakljuku o provoenju istranih radova na potencijalnim lokacijama upanijskog centra za gospodarenje otpadom (upanijska skuptina Zagrebake upanije, 18. Prosinca 2008) u svrhu odreivanja lokacije upanijskog centra za gospodarenje otpadom provesti e se istrani radovi i na lokaciji odlagalita Tarno tijekom 2009. godine. Odlukom upanijske skuptine Zagrebake upanije na 23. sjednici, odranoj dana 18. prosinca 2008., lokacija odlagalita Tarno odreena je kao jedna od lokacija za gospodarenje graevnim otpadom za podruje Grada Ivani-Grada. Uspostava CGO planira se etapno, u fazama koje ukljuuju: obustavu dovoza novog otpada, zatvaranje i sanaciju/rekultiviranje onih postojeih odlagalita za koja se ocijeni da ne zadovoljavaju uvjete zatite okolia, ali ih je po potrebi mogue prenamijeniti u pretovarne stanice odvoz i odlaganje novog otpada na postojea odlagalita za koja je ocijenjeno da je uz manje ureenje i podizanje kvalitete rada i sustava zatite okolia, mogue zaprimati i odlagati otpad do trenutka otvaranja novog odlagalita na prostoru CGO, nakon ega bi se odlagalita sanirala/rekultivirala i zatvorila, odnosno prema potrebi prenamijenila u pretovarne stanice.

55

U upanijskom centru za gospodarenje otpadom predvia se: prihvat sortiranog i nesortiranog otpada obrada otpada (mehaniko-bioloka obrada, kompostana za bioloku obradu) obrada glomaznog otpada reciklano dvorite sabirno mjesto za opasni otpad odlaganje ostatnog komunalnog i neopasnog otpada kompostiranje obrada tekuih i plinovitih ostataka na odgovarajuim instalacijama monitoring (praenje stanja okolia). Vezano za komunalni otpad, jedan od ciljeva cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom je smanjiti ukupnu koliinu komunalnog otpada, te smanjiti udio organskog otpada u komunalnom otpadu koji se zbrinjava odlaganjem na odlagalita, a u skladu sa zahtjevima Europske direktive. Stoga se u sklopu CGO predvia mehaniko bioloka obrada otpada i kompostiranje biootpada. Kako je za dobivanje kvalitetnog biokomposta koji e zadovoljavati uvjete njegovog kasnijeg iskoritavanja izuzetno vana kvaliteta i istoa sirovine biootpada, to je preduvjet za takvu bioloku obradu organizacija sustava odvojenog prikupljanja biootpada. Nain te organizacija i opseg/obuhvat prikupljanja u nadlenosti je gradova i opina. Prioritet CGO-a biti e zatita i ouvanje kakvoe okolia. U tom smislu e biti potrebno izraditi program praenja kakvoe pojednih sastavnica okolia, monitoring okolia tj. sustavni nadzor nad potencijalnim utjecajima takvog objekta na okoli, a sve u skladu s predmetnom regulativnom. Pretovarne stanice omoguit e selekciju otpada prije zbrinjavanja (identificiranje i odvajanje reciklanog otpada) i privremeno skladitenje izdvojeno skupljenih vrsta otpada. Pretovarne stanice e biti namijenjene i za javnu upotrebu, odnosno graani e i sami moi dovoziti svoj otpad. Ujedno su premjetajne stanice iz kojih e se u velikim kontejnerima otpad transportirati na centralno upanijsko odlagalite. Studijom zbrinjavanja otpada Zagrebake upanije odlagalite Tarno je predvieno kao jedna od lokacija za pretovarnu stanicu u Zagrebakoj upaniji.

56

Zeleni otoci Na slici 5.3. je prikazan udio pojedinih komponenti u komunalnom otpadu.

29,4%

21,8% 18,2%

10,7% 7,3% 3,7% 0,5%

po se bn i

4,2%

1,7%

1,7%

m et al

te ks t il

ad

st ika

in er tn

st ak lo

dr v

ar to

io tp

ra zg ra di v

pa pi r

Slika 5.3. Prosjeni sastav komunalnog otpada na odlagalitu otpada Tarno. Stoga se putem zelenih otoka na 13 lokacija na podruju Grada Ivani-Grada predvia odvojeno prikupljanje: papirnog i kartonskog otpada, staklenog otpada otpadne plastike (PET ambalaa, ostali polimerni materijali), metalnog otpada (Al/Fe metalna ambalaa/limenke), posebnog otpada (stare baterije) Na lokacijama e biti postavljeni spremnici za 4 vrste otpada i mali spremnici za baterije. Biti e osiguran pristup osobnim vozilima graana, kao i vozilima koja e prazniti spremnike. Pri tom je u blizini lokacija s veim opsegom odlaganja potrebno osigurati vei prihvatni kapacitet zelenih otoka ili osigurati uestaliji odvoz u svrhu odravanja protoka otpada.

bi o

sit

ni ot p

pl a

ik

ad

57

U tijeku je organiziranje aktivnosti oko formiranja zelenih otoka 13 lokacija na podruju Grada Ivani-Grada: 1. kod O.. ure Deelia u Ivani-Gradu, 2. kod stambene zgrade u Ulici Rua u Ivani-Gradu, 3. na prostoru trnice u Ivani-Gradu, 4. uz S.P. Zelenjak u Ivani-Gradu, 5. kod Drutvenog doma Lonja u Ivani-Gradu, 6. u stambenom naselju eravinec u arampovu Gornjem, 7. u M.O. Poljana Donja u Ivani-Gradu, 8. kod eljeznikog kolodvora (odvojak za "Kukec beton") u IvaniGradu, 9. kod Drutvenog doma u arampovu Donjem, 10. kod Vatrogasnog doma u Graberju Ivanikom, 11. kod Drutvenog doma umeani, 12. kod Drutvenog doma Posavski Bregi, 13. u Jalevcu Brekom Uz navedene lokacije, popis e se u narednom periodu proiriti na jo 7 lokacija. Pranjene spremnika e obavljati tvrtke koje posjeduju koncesiju za sakupljanje i obradu, odnosno oporabu posebnih kategorija otpada za koje primaju naknadu za sakupljanje otpadne ambalae koja nije obuhvaena sustavom povratne naknade temeljem ugovora s Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.

Slika 5.4. Kontejner za odlaganje ambalae s dodatnim spremnikom za otpadne baterije.

58

Reciklano dvorite i pretovarna stanica Reciklano dvorite je fiksno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje raznih otpadnih tvari, koje nastaju u domainstvima. Graani mogu donijeti i odloiti u za to predvien kontejner otpadne materijale, kao to su: papir i karton, valovita ljepenka, drvo (ambalaa i sl.), ambalano staklo, limenke od pia i napitaka, bezbojno ravno staklo, crne metale, obojene metale, PET ambalau, zeleni otpad (trava, lie, granje i sl.), kuanske aparate (bijela tehnika i elektronska oprema) i dijelove autokaroserija, PVC ambalau, opasni otpad u koliinama koje nastaju u kuanstvima i dr. Prigodom odabira lokacije osobito je vano da reciklano dvorite bude smjeteno tako da graani mogu to jednostavnije doi do reciklanog dvorita. Okvirno se moe raunati da je gravitacijsko podruje reciklanog dvorita u radijusu od dva do etiri km, u veliini od 5.000 do 50.000 stanovnika, odnosno jedno reciklano dvorite po jedinici lokalne samouprave. Nia je vrijednost ekvivalentna za manje naseljena podruja. S obzirom na koncept gospodarenja otpadom u RH, tok otpada ukljuuje i njegov prolazak kroz pretovarnu stanicu. Pretovarna stanica je postrojenje u kojem se komunalni otpad, sakupljen u sakupljakoj mrei, istovaruje iz vozila za sakupljanje otpada, pregledava uz eventualno izdvajanje glomaznog otpada, kratko zadrava, utovaruje u vea vozila i transportira na daljnju obradu u centar za gospodarenje otpadom. Svjetska iskustva pokazuju da vozila za skupljanje otpada imaju racionalni radijus kretanja do 35 km i za vee udaljenosti predvia se izgradnja pretovarnih stanica. Primarni razlog za to je smanjenje trokova prijevoza otpada do regionalnog centra za gospodarenje otpadom koji bi sluio samo za odlaganje otpada s podruja upanije. Pretovarna stanica ukljuuje i smanjenje vremena skupljanja otpada te smanjenje potronje goriva i trokova odravanja vozila, a posljedino se smanjuje i ukupni promet te isputanje tetnih plinova u zrak. Za pretovarnu stanicu najbolji izbor je postojee odlagalite, koje se po sanaciji prenamjenjuje te time postaje novi prostorni potencijal koji se moe prilagoditi selektivnijem postupanju s otpadom. Pretovarna stanica omoguuje selekciju otpada prije zbrinjavanja (identificiranje i odvajanje reciklanog otpada) i privremeno skladitenje izdvojeno skupljenih vrsta otpada. Pretovarna stanica bit e namijenjena i za javnu upotrebu, odnosno graani e i sami moi dovoziti otpad. Otpad koji je namijenjen odlaganju transportira se u kontejnerima na centralo regionalno odlagalite. U skladu sa Studijom gospodarenja otpadom Zagrebake upanije, Nacrtom Plana gospodarenja otpadom Zagrebake upanije te Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, postojee odlagalite Tarno e se sanirati i zatvoriti, te e istodobno biti sagraena pretovarna-transfer stanica s koje e se komunalni otpad nakon odreene predobrade odvoziti na upanijski centar, a uz postojeu lokaciju e se postaviti reciklano dvorite.

59

5.2. Procjena koliine otpada za razdoblje 2008. 2015. godine

Rast koliine otpada koju generira prosjean stanovnik je u izravnoj vezi s koliinom potronje, a potronja se potie radi prioriteta rasta ekonomije. Kretanje koliina otpada u narednim godinama ovisit e o mnogim promjenama, primjerice demografskim, gospodarskim, sociolokim, itd. Takoer, ovisit e i o provoenju mjera za postupanje s otpadom (odvojeno skupljanje i odvoz otpada, odvojeno skupljanje i predavanje izdvojeno skupljenih sekundarnih sirovna preraivaima itd.), a koje su predloene ovim Planom gospodarenja otpadom. Grad Ivani-Grad e problem zbrinjavanja otpada za period 2000-2015.god. rjeavati na postojeoj lokaciji odlagalita otpada Tarno. Prostornim planom ureenja osiguran je dodatni prostor za dugoroni rad odlagalita, ime se postojea povrina veliine 5,06 ha poveava na 13,96 ha (poveanje za 8,9 ha). Ukoliko se u meuvremenu pronae nova lokacija za odlaganje otpada u sklopu cjelovitog rjeenja gospodarenja otpadom, otpad koji se danas odlae na lokaciji odlagalita otpada grada Ivani-Grada odvozit e se na novoizgraeno, regionalno odlagalite komunalnog otpada. Pretpostavlja se da e rasti koliina otpada koji e graani sami dovoziti na odlagalite tako da e se smanjivati broj novonastalih divljih deponija kao i koliina otpada na ve postojeim divljim deponijama. Procjena koliine otpada kojeg bi trebalo odloiti na odlagalite raena je za sluaj da nee doi do odlaganja na regionalnom odlagalitu otpada. U proraunu su koritene sljedee pretpostavke: - da se broj stanovnika na razmatranom podruju nee bitno mijenjati i da e rasti po prosjenoj godinjoj stopi od oko 0,80%, - da je organiziranim odvozom otpada obuhvaeno 100% stanovnitva, - da e specifina koliina komunalnog otpada po stanovniku rasti po prosjenoj godinjoj stopi od 1,5%, - da e koliina proizvodnog neopasnog otpada rasti po prosjenoj godinjoj stopi od 3% do 2010. godine i 2,5% iza 2010. godine

60

Tablica 5.1. Procjena koliina otpada koja e se odlagati na odlagalitu Tarno za razdoblje 2008. 2015. godine.
Godina 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Broj obuhvaenih stanovnika 15.568 15.692 15.818 15.944 16.072 16.200 16.330 16.461 Komunalni otpad / t 5.406 5.487 5.569 5.653 5.738 5.824 5.911 6.000 Proizvodni neopasni otpad / t 2.567 2.644 2.723 2.791 2.861 2.933 3.006 3.081 Ukupni otpad / t 7.973 8.131 8.293 8.444 8.599 8.757 8.917 9.081

10000 9500 otpad / t 9000 8500 8000 7500 7000 2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

godina

Slika 5.5. Procjena koliina otpada koja e se odlagati na odlagalitu Tarno za razdoblje 2008. 2015. godine. Iz analize slijedi da e u 2015. godini na analiziranom podruju biti potrebno zbrinuti 6.000 t komunalnog otpada i 3.081 t proizvodnog otpada karakteristika slinih komunalnom otpadu ili ukupno 9.081 t otpada, odnosno vidljiv je trend poveanja proizvodnje otpada od 14% u 8 godina.

61

5.3. Ciljevi i mjere

Model gospodarenja otpadom predvia tri vrste mjera. Smanjenje koliine otpada koja se stvara i racionalnije koritenje prirodnih resursa kao jedan od osnovnih ciljeva odrivog razvoja. Plaanje usluge zbrinjavanja otpada ovisno o koliini proizvedenog otpada, stimuliranje proizvodnje i proizvoda koji stvaraju to manje otpada, odnosno otpad koji je naknadno lake reciklirati. 2. Iskoritenje otpada koji se nije mogao izbjei. Odvojeno prikupljanje ili naknadno izdvajanje razliitih vrsta otpada koje se mogu reciklirati ili koristiti kao sekundarna sirovina za neki novi proizvodni proces (stakla, papira, metala). 3. Obrada i odlaganje preostalog otpada koji se nije uspio izbjei, i onog njegovog dijela koji se nije mogao nekako iskoristiti, na nain koji e ga uiniti trajno nekodljivim za ostatak okolia. Kemijska ili termika obrada, te odlaganje na posebno ureene, od okolia vie ili manje strogo izolirane deponije. Poticanje pojedinaca i organizacija da se ponaaju sukladno smjernicama opisanog modela.
1.

Od navedenog je najtee postii smanjenje koliine otpada koji se generira. Pritom se provode aktivnosti vezane uz individualiziranje odgovornosti za generiranje otpada, informiranje, educiranje i osvjeivanje u vezi problema, primjenjivanje principa "oneiiva plaa", koritenje najboljih tehnologija koje ne iziskuju suvine trokove, princip odgovornosti proizvoaa za cijeli ivotni ciklus proizvoda, poticanje istije proizvodnje i istijih proizvoda. Princip blizine i samodostatnosti sugerira da se otpad obrauje i zbrinjava to blie mjestu nastanka da bi se izbjegli negativni utjecaji i opasnosti kod njegovog transporta, te problemi kod odabira lokacije. Svi spomenuti procesi (odvojeno prikupljanje, recikliranje, obrada i odlaganje na za okoli nekodljiv nain) su organizacijski i tehnoloki zahtjevne zadae, ija implementacija zahtijeva napore.

Tablica 5.2. Ciljevi postupanja s otpadom.

Izbjegavanje nastanka i smanjivanje koliina otpada Stalni razvoj sustava vrednovanja otpada (primarne reciklae) Unapreenje sustava skupljanja i prijevoza otpada Osigurati izdvajanje problematinih tvari (opasni otpad koji nastaje u kuanstvima baterije, ulja, stari lijekovi, i sl.) 5 Saniranje "divljih odlagalita" i njima oneienih dijelova okolia 6 Educirano i u vezi problematike okolia osvijeteno stanovnitvo i drugi akteri, koji su motivirani za sudjelovanje u uspostavljenim programima smanjenja generiranja otpada, odvojenog prikupljanja otpada, i dr. 7 Osigurati nadzor i praenje funkcioniranja sustava zbrinjavanja otpada i njegovog utjecaja na okoli 1 2 3 4

62

Tablica 5.3. Mjere postupanja s otpadom.

Mjera M1 Cilj C1 Mjere za ostvarivanje ciljeva Edukacija i promocija ivotnih stilova koji nastoje smanjiti koliinu otpada (recikliranje, kompost, odvojeno prikupljanje, odabir proizvoda sa prihvatljivijom ambalaom, itd). Veliki potencijal ima djelovanje kroz kole - i na najmlae, a preko njih i na njihove obitelji. Organizacija optimalne mree reciklanih dvorita (primarna reciklaa, prihvat opasnih tvari) i zelenih otoka (samo kontejneri za papir, staklo, metal, plastiku). Organizacija sustava za odvojeno prikupljanje organskog otpada (edukacija, kontejneri, mrea skupljanja, promocija jednostavnih sustava za kompostiranje u domainstvima, i sl.) C4 Edukacija vezana uz izdvajanje problematinih tvari. Osiguranje infrastrukture i okruja u kojemu je relativno jednostavno ponaati se u skladu s proklamiranim idejama (postojanje kontejnera za odvojeno prikupljanje, i sl.) Uspostaviti sustave za izdvajanje problematinih tvari na mjestima odlaganja i prikupljanja. Eventualno odvajanje dijela otpada visoke energetske vrijednosti za obradu u buduoj spalionici na podruju Grada Zagreba. Uspostaviti sredinje sabirno mjesto (skladite) za opasni otpad. C5 Nastaviti s ienjem "divljih odlagalita". Nastojati sprijeiti njihovo obnavljanje: nadzor, postavljanje na isto mjesto neke minimalne infrastrukture za prikupljanje otpada koji se prethodno odbacivao nekontrolirano, i sl. Razne promotivno-edukativno-informativne mjere: organiziranje natjecanja (za najii grad/opinu, u koliini prikupljenih sekundarnih sirovina po stanovniku, i sl.), jumbo plakati, vea prisutnost u medijima, uspostava projekata u kolama i javnim institucijama, itd. Sukladno Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01), posebno pratiti (monitoriratj) sljedee elemente sustava i sastavnice okolia: utjecaj na tlo i uporabu tla (zauzetost prostora, te oneienje tla), postupanje s otpadom (dovoz, odlaganje, dnevne prekrivke,...), utjecaj na vode (stanje otpadnih voda, njihova obrada, utjecaj na recipijent), oneienje zraka (tijekom redovnog rada i u slucaju akcidentnih situacija kao to je samozapaljenje), oneienje bukom (strojevi na odlagalistu, transportna vozila).

M2 M3

C2, C3

M4

M5 M6 M7 M8

M9

C6

M10

C7

63

5.3.1. Mjere za spreavanje nastanka i smanjivanje koliine otpada. Izbjegavanje otpada se definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potronje stvara manje otpada ili uope otpad ne nastaje. Pojam smanjenja otpada moe se definirati kao zbroj svih mjera kojima se u procesima proizvodnje, potronje robe, pakiranja i koritenja postie smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postie proizvodnja otpada koji se moe obraditi i/ili ponovno upotrijebiti. Koritenjem pogodnih naina proizvodnje i obrade, uvoenjem na trite "povoljnih" vrsta proizvoda te ekoloki svjesnim ponaanjem krajnjih potroaa, smanjiti e koliine i tetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odloiti. Pri tome veliku ulogu ima edukacija kako proizvoaa dobara tako i krajnjeg potroaa. OPE PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOLIINE KOMUNALNOG OTPADA Zakonska regulativa u funkciji izbjegavanja i smanjenja koliine komunalnog otpada Donesena zakonska regulativa kojom je ustanovljen pravni okvir za provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u jednom svom segmentu govori i o mjerama koje su vezane za izbjegavanje otpada. Isto se odnosi i na dravnu Strategiju gospodarenja otpadom u kojoj je osmiljen cijeli niz opih i posebnih mjera za ostvarivanje zacrtanih ciljeva. Osim dravne razine iste se jednim dijelom implementiraju na regionalnoj i lokalnoj razini te ih je sustavno potrebno provoditi i na podruju Grada Ivani-Grada. Prioritetnu aktivnost u sustavu gospodarenja otpadom ine mjere izbjegavanje nastanka i smanjivanje koliina otpada. Za izbjegavanje otpada razlikuju se mjere poduzete u proizvodnji i potronji materijalnih dobara. U proizvodnji materijalnih dobara izbjegavanje otpada obuhvaa: - razvoj reciklae, - razvoj "ie" proizvodnje, - proizvodnja proizvoda s manjim potencijalom otpada. Smanjivanje i prevencija proizvodnog otpada na mjestu nastanka najbolje se postie primjenom istije proizvodnje. Nain primjene strategije istije proizvodnje u proizvodnim procesima s ciljem prevencije i smanjivanja otpada prikazana je u tablici 5.4.

64

Tablica 5.4. Primjena istije proizvodnje s ciljem smanjivanja i prevencije proizvodnog otpada u proizvodnom procesu.
OBRAZOVANJE I PRAENJE PROIZVODNJE KONSTRUKCIJA PROIZVODNE OPREME PLANIRANJE PROIZVODNJE OBLIKOVANJE PROIZVODA

uvoenje procedura rada povezivanje operacija zamjena sirovina i katalizatora Proizvodi koji su manje tetni tednja materijala promjena ureaja promjene radnih uvjeta Proizvodi koji se lake recikliraju Zamjena proizvoda

osnivanje radnog tima za nadzor klasifikacija otpada

obrada sirovina

postupci odravanja

automatizacija, nadzor nad stvaranjem otpada

optimiranje provedbe

poboljavanje pri rukovanju materijalima uporaba ambalae koja se moe reciklirati

U potronji proizvoda, izbjegavanje otpada generalno obuhvaa: - koritenje proizvoda s manjim potencijalom otpada, - racionalno koritenje i postupanje s otpadnim tvarima. Ako se izbjegne nastanak otpada, potreba za sakupljanjem i gospodarenjem otpadom, a time i pritisak na okoli bit e potpuno uklonjen.

65

Osnovne preventivne mjere za smanjenje otpada koje ukljuuju sektor proizvodnje i potronje materijalnih dobara su: sprijeiti nepotrebno nastajanje pojedinih vrsta otpada, sprijeiti da se u proizvod za trite ugrauju tetni sastojci, sprijeiti mijeanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za trite koji onemoguava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu, u okviru tehnikih i gospodarstvenih mogunosti treba robu tako oblikovati, proizvoditi i preraivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno iskoritavati, naine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskoritenih proizvoda regulirati tako, da se koliina otpada kod krajnjih potroaa stvara u to manjem obimu, proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje to manje tetnih tvari, odnosno to manje otpada, razviti trita za materijale koji se mogu reciklirati i poticati potranju za takvim materijalima, uvoenje proizvoda od recikliranog materijala ili s poveanim udjelom takvog materijala, provoditi promidbene i edukacijske aktivnosti na promoviranju mjera za smanjenjeotpada. Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje koliine otpada su univerzalne mjere koje se mogu primijeniti na bilo kojem podruju i za bilo koje vrste otpada. Sumarni prikaz opih preventivnih mjere za izbjegavanje nastanka otpada u proizvodnji i potronji je kako slijedi: izbjegavati nastanak otpada u proizvodnji razvojem tehnologije koja ne stvara otpad, vraati otpad u vlastitu proizvodnju, upuivati ga na recikliranje i koristiti u drugimproizvodnim procesima, proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi; pri proizvodnji za trite izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom koliinomambalae i tetnosti otpada, proizvod na trite davati u najnunijoj ambalai i ne pakirati ih u ambalau koja slui zajednokratnu upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad, ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, odnosno izbjegavati robu ujednokratnoj ambalai, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalau, smanjitikoritenje plastinih vreica i sline ambalae i dr., koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvoaa i potroaa o moguim nainima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogueg smanjenja, stimulirati kupovine ekoloki povoljnih proizvoda, promicati naela istije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrivanja sustava upravljanja okoliem (EMS, ISO 14000) i oznaavanja ekoloki povoljnih proizvoda. 66

POSEBNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJIVANJE KOLIINA OTPADA Izbjegavanje i smanjenja nastanka otpada takoer obuhvaa koritenje medija za edukaciju o pravilnom gospodarenju otpadom. Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako potroaa, tako i proizvoaa materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira mijeani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoronu i djelotvornu mjeru zatite okolia. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje koliine otpada iz Strategije primjenjive na Grad Ivani-Grad obzirom na njegovu pravnu odgovornost glede gospodarenja s komunalnim otpadom su sljedee: a) Edukacija i informiranje: - Edukacija javnosti, strunjaka i upravnih struktura Grada za rjeavanje problema gospodarenja otpadom, - Poticati aktivnu suradnju s ekolokim udrugama i svim zainteresiranim pravnim i fizikim osobama na implementaciji mjera i kontroli provedbe mjera za izbjegavanje i smanjenje koliine otpada, - Osnovne informacije o mogunostima izbjegavanja i smanjenja otpada pruiti u svim komunikacijskim sredstvima i dokumentima (radio, TV, novine), u reciklanim dvoritima, zelenim otocima, itd., - Izraditi informativne webstranice, - Kreirati informacije, ekoloke poruke i savjete s ciljem edukacije graana (ciljnih skupina) te poticati na pravilno gospodarenje otpadom, - Izraditi edukacijski i promidbeni materijal za pojedine programe (papir, staklo, biootpad, ostatni otpad, divlja odlagalita i dr.), - Istraivati javno miljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zatiti. b) Stimulacija prakse istije proizvodnje: - Podupirati provoenje projekata i prakse istije proizvodnje u industriji i uslunim djelatnostima - Pruati potporu i stimulacije u izbjegavanju nastanka i smanjivanje otpada. c) Unapreivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada: - Uspostaviti funkcionalne sustave skupljanja i recikliranja pojedinih komponenata komunalnog otpada (staklo, papir, plastika, metali, razgradivi otpad iz kuhinja i vrtova itd.), d) Primjena zakonske regulative: - Izgraditi potrebnu infrastrukturu i razvitak iste za praktinu provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom potujui IVO koncept, - Za potrebnu infrastrukturu, graevine i postrojenja predvidjeti mjesta i osigurati njihovo unoenje u prostorne planove, urbanistike planove i detaljne planove ureenja, - Prigodom odreivanja lokacija prednost dati postojeim podobnim lokacijama iz sustava gospodarenja otpadom, 67

Prilikom izdavanja potrebnih dozvola za gradnju infrastrukture i objekata u funkciji cjelovitog sustava gospodarenja otpadom voditi rauna o tome da su isti usklaeni s zakonskom regulativom.

5.4. Mjere odvojenog skupljanja otpada

Primarna reciklaa temelji se na odvojenom sakupljanju iskoristivih otpadnih tvari i to na mjestu nastanka otpada. Na taj se nain formiraju odvojeni tokovi razliitih vrsta iskoristivih i opasnih otpadnih tvari. Odvojeni tokovi pojedinih vrsta otpada (npr. autoguma, lijekova, ulja, EE otpada, graevinskog otpada, akumulatora, zelenog otpada i lako biorazgradivog otpada, papira, starih automobila, stakla, metalne i plastine ambalae i dr.) dugorono jame kvalitetnu reciklau. Za to uspjeniju i kvalitetniju provedbu primarnog odvajanja neophodan je daljnji nastavak edukacije na svim razinama drutva preko postojeih projekata koji se ve provode, a i za budue, u kojima e sudjelovati pojedinci, nevladine organizacije, odgojno-obrazovne ustanove, javne i dravne institucije te jedinice lokalne samouprave. Primarna reciklaa i odvojeno skupljanje otpada stalno se dopunjava i mijenja, ovisno o stanju tehnike i trinih uvjeta. Odvojeno prikupljanje je preduvjet za racionalno koritenje otpada. Ukoliko ono izostane, otpad koji se dobije mjeavina je, u pravilu najgorih osobina svih sastojaka u njemu, a to u velike smanjuje broj mogunosti za njegovo koritenje i sigurno uklanjanje. Sustav odvojenog prikupljanja moe se organizirati na razliite naine: reciklana dvorita i zeleni otoci opremljeni su spremnicima i posudama u kojima se, ovisno o veliini i izvedbi, odvojeno prikuplja desetak razliitih vrsta iskoristivih otpadnih tvari i opasnog otpada od graana, spremnici i posude za pojedine vrste otpada na vie sabirnih mjesta u naselju ili postavljanje posuda za odvojeno prikupljanje uz spremnik za sakupljanje komunalnog otpada, malootkupne stanice; broj, veliina i izvedba kojih izravno i iskljuivo ovise o trinim uvjetima (ukljuujui malootkup u sortirnicama, odnosno tvornici papira, stakla, plastike i metala). U skladu sa Strategijom i sa Zakonom o otpadu i donesenim pravilnicima Republike Hrvatske koji reguliraju ovo podruje, za pojedine kategorije komunalnog otpada predviena su odreena rjeenja u okviru sustava gospodarenja otpadom kao to je prikazano u tablici 5.5. Najvei dio smanjivanja udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu realizirat e se primjenom tehnologija obrade otpada u sklopu CGO-a.

68

Tablica 5.5. Prosjeni sastav komunalnog otpada, mjere i postupci za njihovo zbrinjavanje.
Otpad BIORAZGRADIVI OTPAD 28 - 40 % Sastav kuhinjski otpad, vrtni otpad, piljevina Postupak minimizacija otpada odvojeno prikupljanje - kompostiranje u CGO mijeani otpad - obrada u CGO PAPIR I KARTON 22 - 26 % STAKLO 4-7% novine, razne tiskovine, biljenice, karton, papirnata ambalaa boce - ambalaa druge staklene posude, ae, ravno staklo odvojeno prikupljanje - oporaba u papirnoj idustriji mijeani otpad - obrada u CGO zbrinjavanje po Pravilniku NN 97/05, 115/2005, 81/08 i 31/09 odvojeno prikupljanje - oporaba u industriji stakla mijeani otpad - interni ostatak u daljnoj obradi PLASTIKA (polimerne tvorevine) 11 - 18 % METALI (kovine) 4-7% boce - ambalaa druge posude, folije, razni predmeti al. posude - ambalaa druge limenke, razni predmeti OPASNI KOMUNALNI OTPAD 0,5 - 1,5 % otpadni lijekovi otpadna ulja zbrinjavanje po Pravilniku NN 97/05, 115/2005, 81/08 i 31/09 odvojeno prikupljanje - oporaba mijeani otpad - gorivi ostatak zbrinjavanje po pravilniku NN 97/05, 115/2005, 81/08 i 31/09 odvojeno prikupljanje - oporaba mijeani otpad - inertni ostata zbrinjavanje po pravilniku NN 72/07 zbrinjavanje po pravilniku NN 124/06 i 121/08 odvojeno prikupljanje - obrada u CGO pelene, sloenci, tekstil, obua i odjea, guma, koa, kosti i drugo mijeani otpad - obrada u CGO

OSTALI OTPAD 10 - 18 %

69

Kako bi se smanjile emisije plinova u okoli koje nastaju odlaganjem otpada s visokim udjelom biorazgradivih komponenti postavljaju se sljedei ciljevi kao to je prikazano na slici 11.: do 2012. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlae na odlagalite mora se smanjiti na 75% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997., do 2015. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlae na odlagalite mora se smanjiti na 50% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997., do 2020. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlae na odlagalite mora se smanjiti na 35% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.

Slika 5.6. Smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu do 2020.

70

6. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALITA ZA KOMUNALNI OTPAD

6.1. Sanacija odlagalita komunalnog otpada
Do uspostave upanijskog centra za gospodarenje otpadom, potrebno je zavriti sanaciju odlagalita Tarno koju predvia i Prostorni plan Zagrebake upanije. Saniranje odlagalita predstavlja provoenje postupaka takvih sigurnosnih uvjeta da nakon saniranja nema opasnosti za ivot i zdravlje ljudi kao ni opasnosti za okoli u vezi s postojeom ili planiranom uporabom sanirane lokacije. Ciljevi sanacije odlagalita komunalnog otpada su zatita voda, tla i zraka od zagaivanja, zatita zdravlja stanovnika i priprema prostora za pretovarnu stanicu nakon izgradnje regionalnog odlagalita i zatvaranja odlagalita komunalnog otpada. 1991. godine su pripremljene plohe 1 i 2 na koje je zapoeto odlaganje otpada, a 1994. godine je poelo izvoenje plohe 3. Do 1999. godine na odlagalitu je izveden obodni kanal povrinske odvodnje, iana ograda, stambeni kontejner za djelatnike i sustav za odvodnju procjednih voda sa ploha 1, 2 i 3 s sabirnom jamom. Generalno rjeenje sanacije odlagalita iz 1999. godine je predvialo sanaciju odlagalita u 2 faze: 1. faza sanacije: kompaktiranje postojeeg otpada i oblikovanje tijela otpada, postavljanje pokrovnog brtvenog sustava sanacija sustava za procjedne vode izvedba sustava za otplinjavanje pokrivanje odloenog otpada monitoring odlagalita 2. faza sanacije - priprema plohe 4 za odlaganje i izgradnja: temeljnog brtvenog sustava obodnog nasipa sustava za procjedne vode sustava za otplinjavanje odlagalinih plinova uz predvieno zatvaranje ploha 1,2,3 postavljanjem pokrovnog brtvenog sustava i ozelenjavanje po poetku odlaganja na plohu 4. 1999. godine izgraen je sustav zdenaca za otplinjavanje odlagalinih plinova. Krajem 2001. godine izgraen je juni dio plohe 4 povrine 3300m2 sa temeljnim brtvenim sustavom za koji je utroeno 700.000,00 kn i sustavom za odvodnju procjednih voda. Iste godine kupljen je i kompaktor za otpad u vrijednosti 600.000,00 kn U razdoblju od 2001. 2004.g. u radove investicijskog odravanja odlagalita utroeno je 650.000,00 kn.

71

Do kraja 2004.g. je izgraen: sustav za prikupljanje procjedne vode s nepropusnom jamom i sustavom za recirkulaciju sustav kanala za prikupljanje oborinske vode sustav za otplinjavanje dio hidrantske mree prostor za prihvat i obradu glomaznog otpada i guma prostori za djelatnike dio zavrnog pokrovnog sloja ograda prostora odlagalita Plan sanacije odlagalita komunalnog otpada Tarno iz 2004. godine predviao je radove i potrebna sredstva u ukupnoj vrijednosti 5.825.000,00 kn: 2 zavrni pokrovni sloj na povrini od 12.000 m (1.700.000,00 kn) sustav za prikupljanje oborinske vode (200.000,00 kn) sustav za otplinjavanje (bunari i sonde za otplinjavanje na plohi 4, plinska stanica s bakljom za spaljivanje odlagalinog plina) (820.000,00 kn) obodna prometnica uz plohu 4 u svrhu budue izgradnje plohe 5 (120.000,00 kn) projektna dokumentacija (65.000,00 kn) prostorije za djelatnike (30.000,00 kn) distributivno telefonska kanalizacija i elektroinstalacije (150.000,00 kn) plato za pranje vozila (45.000,00 kn) zeleni pojas (195.000,00 kn) izgradnja plohe 5 (2.500.000,00 kn)

2004. godine je kupljen buldoer za potrebe deponije u vrijednosti 190.00,00 kn. U 2003. i 2004. godini izgraena je ploha za odlaganje povrine 3000 m2 u vrijednosti 732.000,00 kn. Do 2005. godine su kompletirani: temeljni brtveni sustav na kojem se odlae otpad. sustav prikupljanja procjedne vode i s sabirnom jamom i sustavom recirkulacije sustav kanala za oborinske vode (200.000,00 kn) ograda i zeleni pojas (195.000,00 kn) prostorije za djelatnike (30.000,00 kn) vaga za vozila plato za pranje vozila (45.000,00 kn) protupoarna cesta asfaltirani plato za prihvat i obradu glomaznog otpada i guma prikljuak i dio razvoda elektrine mree i distributivno telefonske kanalizacije/telefonskog prikljuka (150.000,00 kn) Tijekom 2006.g. bili su predvieni daljnji radovi na izgradnji prekrivnog brtvenog sustava, sustava za otplinjavanje, radovi na asfaltiranju obodne ceste, izgradnja vanjske rasvjete i sustava 72

videonadzora i daljnji radovi na hidrantskoj mrei, u ukupnoj vrijednosti od 3.520.000,00 kn. Do danas su kompletirani: dio prekrivnog brtvenog sustava dio sustava za oborinske vode pristupna cesta do odlagalita dio sustava za otplinjavanje odlaglinih plinova dio hidrantske mree Planirane aktivnosti u 2008. godini (Izvedbeni projekt ureenja i konanog zatvaranja odlagalita otpada Tarno, H-projekt, Zagreb sijeanj 2008), u skladu s planom investicija iz 2006.g. a koje nisu izvrene, su izrada prekrivnog brtvenog sustava na 7500 m2, izrada sustava za otplinjavanje s plinovodom i bunarima za prikupljanje odlagalinih plinova na plohama 4 i 5 i bakljom za spaljivanje odlagalinih plinova, izrada i asfaltiranje prometnica unutar odlagalita i nadogradnja hidrantske mree u ukupnoj vrijednosti od 3.060.000,00 kn.

6.1.1. Postupak saniranja i mjere zatite okolia Odlagalite otpada u irem smislu je komunalni objekt koji je sam po sebi objekt zatite okolia" pa su praktino sve aktivnosti koje se na odlagalitu odvijaju ujedno i aktivnosti zatite okolia, no samo odlagalite i rad na njemu znaajno utjeu na okoli. Iz tog razloga u nastavku daju se prijedlozi mjera zatite da bi se radom i sanacijom odlagalita to manje utjecalo na okoli. Zatitu okolia na odlagalitu osiguravaju: - temeljni brtveni sustav, sustav za odvodnju procjednih voda, prekrivni brtveni sustav, sustav za odvodnju oborinskih voda - protupoarni pojas oko odlagalita - sustav za otplinjavanje odlagalinih plinova - hidrantska mrea - zatitna ograda - zelena ograda - plato za pranje vozila sa sustavom za odvodnju Temeljni brtveni sloj starog zatvorenog dijela odlagalita izraen je od gline, a novi dijelovi odlagalita izraeni su od sintetikih nepropusnih materijala. Prekrivka deponije izgraena je od sloja za izravnavanje, geokompozita za plin, geomembrane, geokompozita za vodu i zemlje.

73

Mjere zatite tijekom koritenja - Kod izvoenja svih radova na odlagalitu potrebno je koristiti ispravnu mehanizaciju kako bi se sprijeilo dodatno oneienje zraka i poveanje razine buke na odlagalitu. - Radove treba izvoditi samo u dnevnim smjenama kako se lokalno stanovnitvo ne bi ometalo, prije svega bukom Mjere za zatitu od poara - Na kraju radnog dana otpad prekrivati slojem inertnog materijala, pa su tako dijelovi otpada medusobno razdvojeni. - Kontrolirano evakuirati nastale plinove da ne doe do skupljanja metana unutar tijela odlagalita, a s tim i do mogunosti eksplozije. - Kontrolirati otpad koji dolazi na odlagalite kako se ne bi odlagale lako zapaljive i eksplozivne tvari. - Kontrolirati otpad da se ne odlae zapaljeni ili tinjajui otpad, a ukoliko se to dogodi otpad ugasiti i tek nakon to je ugaen prekriti. - Kontrolirati ulaz na odlagalite kako tree osobe ne bi mogle namjerno izazvati poar. - Postaviti odgovarajui broj protupoarnih aparata na za to predviena mjesta. - Osigurati telefonske veze s profesionalnom vatrogasnom jedinicom. - Zaposlenike osposobiti za zatitu od poara. - Mjere zatite od poara trebaju biti izvedene prema projektnoj dokumentaciji i usklaene s odgovarajuim dokumentima. Mjere za zatitu od ostalih tetnih pojava - Pojavu tetoina na odlagalitu (takori, insekti) kao i ptica treba izbjegavati pravilnom tehnologijom odlaganja otpada tj. prekrivanjem otpada te dranjem dnevne radne povrine to manjom. - Kontinuirano provoditi odgovarajuu dezinsekciju i deratizaciju. Pokrovni materijal treba izabrati tako da je otporan na eroziju vjetra, a zavrne etae treba ozeleniti. - Kod jakog vjetra raznoenje laganog materijala koji se istresa (papir i plastika) sprijeiti postavljanjem prenosnih ianih ograda oko radnog polja. - Preporuuje se da se zatitni pojas oko odlagalita zasadi visokim autohtonim raslinjem radi zatite od jakog vjetra. Mjere zatite tijekom sanacije - Potrebno je pri izvoenju zahvata provoditi adekvatnu dezinsekciju i deratizaciju uz mjere zatite ptijih vrsta i zvijeri u suradnji s djelatnicima javnih ustanova. - Redovito odravati vozila kako u radu ne bi dolo do poveane emisije buke, - Ozelenjavanje podruja, sadnja visokog i niskog raslinja; nain i dinamiku ozelenjavanja treba utvrditi "hortikulturnim projektom" Mjere zatite nakon konane sanacije odlagalita Nakon donoenja odluke o zatvaranju odlagalita bit e nuno izraditi i zasebni projekt kojim e se utvrditi i namjena tog prostora, a shodno toj buduoj namjeni utvrdit e se i dodatne mjere zatite te potreban monitoring.

74

6.2. Sanacije divljiih odlagalita

Na podruju Grada Ivani-Grada evidentirano je 7 divljih odlagalita. Osnovni koncept zbrinjavanja otpada sa divljih odlagalita na podruju Grada Ivani-Grad je da se njegovo ukupno odlaganje odvija u okviru postojeeg naina zbrinjavanja komunalnog otpada na lokaciji Tarno. Optimalan nain sanacije divljih deponija je prikupljanje, sortiranje i odvoenje cjelokupnog odloenog otpada, dijelom na odlagalite komunalnog otpada, a dijelom (koristan otpad i opasan otpad) odvozom od strane ovlatenih firmi sa lokacije, te konana sanacija oneiene povrine. Ovo rjeenje obuhvatilo bi sljedee radnje: sjeu i raiavanje niskog raslinja u koje je otpad zarastao izdvajanje metalnog, graevinskog i drugog korisnog otpada (neopasnog) i privremeno odlaganje na samoj lokaciji do konanog odvoza prikupljanje opasnog otpada i odvoenje od strane za to ovlatenih tvrtki strojno izvlaenje otpada s nepristupanijih povrina utovar i odvoenje otpada na gradsko odlagalite Tarno ravnanje i ureivanje oiene povrine i priprema za konanu sanaciju deratizacija i dezinsekcija oienih povrina prekrivanje ureene povrine kompostom ili zemljom obogaenom gnojivom Nakon raiavanja i sanacije terena nuno je onemoguiti daljnje odlaganje otpada na istoj lokaciji nizom razliitih mjera kao to su na primjer: obavjetavanje javnosti o sanaciji nelegalnog odlagalita i zabrani daljnjeg odlaganja, postavljanje rampe i table o zabrani odlaganja, pojaanoj kontroli komunalnih redara, uvoenjem stroijih kazni za nelegalno odlaganje i sl.

6.3. Program praenja stanja okolia (monitoring)

Nadzor (monitoring) mora se provoditi za vrijeme rada odlagalita (sukladno Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalite otpada, NN 117/07), kao i najmanje 20 godina nakon zatvaranja odlagalita, odnosno poslije definitivnog prestanka odlaganja. Prije poetka sanacije potrebno je izraditi snimku postojeeg stanja i to vode, zraka, tla i buke na lokaciji zahvata. Kontrola otpada Podatke o otpadu potrebno je evidentirati u skladu s Zakonom o otpadu i Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01). Vozilima koja ulaze na odlagalite upisuje se u evidencijske listove koliina otpada (volumen i teina).

75

Kontrola voda Kontrola sastava i koliina voda obavlja se u jami za skupljanje procjednih voda, na ispustima slivnih oborinskih voda i na piezometrima. Kontrola procjednih voda Ispitivanje procjednih voda provodi se svaka 3 mjeseca. Mjerenje i analiziranje masenih koncentracija tvari u procjednim vodam mora obavljati ovlatena ustanova. Nakon prestanka rada odlagalita potrebno je procjedne vode kontrolirati jednom godinje, 10 godina od dana zatvaranja odlagalita, a sljedeih 10 godina jednom u dvije godine. Kontrola utjecaja na povrinske vode Monitoring oborinskih voda obavljat e se na isti nain kao i procjedne vode. Kontrola plinova Pri razgradnji otpada nastaju metan, ugljini dioksid, kisik, duik, sumporovodik. Ostali plinovi javljaju se u tragovima i nije ih potrebno mjeriti. Metan je u koncentraciji od 5 15% sa zrakom eksplozivan. Osim toga, metan unitava okolne nasade jer korijenju biljaka onemoguuje pristup kisika. Njegov doprinos efektu staklenika je 30 puta vei od ugljik-dioksida. Od 1 tone vrstog otpada teoretski moe nastati 450 m3 odlagalinog plina. Koliina plinova koja je nastala i koja e nastajati, moe se procjeniti, a ovisi o sastavu otpada, odnosno o udjelu organskih tvari u otpadu. Emisija navedenih plinova mjeri se na mjestima za odzraivanje. Mjerenje se obavlja 4 puta godinje za vrijeme rada odlagalita. Nakon prestanka rada odlagalita kontrola se obavlja 2 puta godinje 10 godina od dana zatvaranja odlagalita, a sljedeih 10 godina jednom u dvije godine. Kontrola tla Kontrola stanja istoe tla vri se prije poetka izgradnje odlagalita, za vrijeme rada odlagalita i nakon prestanka rada odlagalita. Ispitivanje tla provodi se na 3 lokacije na prosjenim uzorcima iji broj e se odrediti na bazi programa monitoringa tla. Ispitivanje se vri svakih 5 godina za vrijeme rada odlagalita. Odmah nakon prestanka rada odlagalita izradit e se jedno ispitivanje, drugo nakon 10 godina i tree nakon 20 godina, po konanom zatvaranju odlagalita.

76

7. ODGOVORNOSTI U PROVEDBI PLANIRANIH AKTIVNOSTI

Odgovornost u procesu unapreivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom s definiranjem uloga i aktivnosti imaju sljedei sudionici: Jedinice lokalne samouprave (opine i gradovi), Proizvoai otpada kuanstva, Drugi proizvoai otpada i proizvoda, Skupljai i obraivai otpada, Strukovne, poslovne i druge udruge, Uvoznici i izvoznici, Jedinice podrune (regionalne) samouprave (upanije), Druga sredinja tijela dravne uprave (ministarstva, dravne upravne organizacije), Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, Agencija za zatitu okolia, Hrvatski sabor i Vlada Pregled odgovornosti i aktivnosti sudionika u procesu gospodarenja otpadom dani su u Prilogu 9.3. Grad Ivani-Grad kao jedinica lokalne samouprave ima zadatke: donijeti plan gospodarenja otpadom, usklaen s dravnim planom gospodarenja otpadom, prostorno-planskom dokumentacijom predvidjeti lokacije graevina namijenjenih skladitenju, oporabi i zbrinjavanja otpada. provesti sanaciju i zatvaranje odlagalita u skladu s planom gospodarenja otpadom, omoguiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada postavljanjem zelenih otoka s spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada, organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom opine/grada, odnosno trajno obavljanje komunalnih djelatnosti na naelima odrivog razvoja, sustavno educirati i informirati stanovnitvo i lokalne upravne strukture, poticanje odvojenog skupljanja i razvrstavanja otpada, stimulirati uporabu ekoloki prihvatljivih proizvoda, osigurati nadzor i uvjete za provedbu mjera za postupanje s otpadom, dostavljati podatke otpadu u skladu s propisima,

77

U svrhu educiranja stanovnitva potrebno je istraiti javno miljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zatiti te izraditi komunikacijsku strategiju koja e obuhvatiti: promidbene poruke, slogane edukacijske i promidbene aktivnosti edukacijski i promidbeni materijal za pojedine programe (papir, staklo, biootpad, ostatni otpad, divlja odlagalita i dr.), predkolski uzrast, osnovne kole, srednje kole, fakultete gospodarske tvrtke kuanstva program odvijanja aktivnosti

8. PREGLED FINANCIJSKIH SREDSTAVA

Mjere za izbjegavanje i smanjenje koliine nastalog otpada najee se provode na mjestu njegovog nastanka, kod proizvoaa otpada (gospodarstvo, kuanstvo itd.). Za procjenu trokova pojedinih mjera potrebno je mjere prethodno osmisliti i definirati. Veinu ovih mjera odreuje drava, a upanija i jedinice lokalne samouprave provode mjere i samostalno organiziraju veinom mjere na podruju edukacije i razvoja odnosa s javnou. Trokovi gospodarenja otpadom obraunavaju se prema kriteriju koliine i svojstvu otpada uz primjenu naela oneiiva plaa. Iznimno, za komunalni otpad iz kuanstva mogu se primijeniti i drugi obraunski kriteriji u skladu s propisom kojim se ureuje komunalno gospodarstvo.

Prema Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godine, sredstva za provedbu projekata e se moi osigurati iz javnih i privatnih izvora: Javni izvori financiranja: - dravni proraun, - prorauni jedinica lokalne i regionalne samouprave i sredstava komunalnih drutava (u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave), - EU fondovi (predpristupni program ISPA i IPA; strukturni fondovi za drave lanice). - Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU), - krediti banaka (Svjetska banka, Europska banka za razvoj, Europska investicijska banka, itd.) Privatni izvori financiranja: - privatna ulaganja u CGO-e (javno-privatno partnerstvo, koncesije i dr.), - privatna ulaganja u primarno izdvajanje i prikupljanje otpada postrojenja za reciklau i skupljanje. Gradskim proraunom, odnosno Programom odravanja komunalne infrastrukture za 2009.

78

godinu su osigurana financijska sredstva po slijedeim stavkama: odvoz kontejnera (200.000,00 kn) zelene povrine (1.250.000,00 kn) komunalna higijena (60.000,00 kn) sanacija divljih odlagalita (75.000,00 kn) projekt "Zeleni otoci" (100.000,00 kn) sanacija odlagalita (600.000,00 kn) U sklopu Programa zatite okolia Zagrebake upanije, Gradu Ivani Gradu dodijeljeno je 30.000 kuna pomoi namijenjenih za aktivnosti u realizaciji lokalnih projekata zatite okolia. Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost financijski podrava i potie programe i projekte na podruju zatite okolia: - sanacije i poboljavanja upravljanja odlagalitima te postupno zatvaranje postojeih odlagalita komunalnog otpada, - sanacije divljih odlagalita koja svojim postojanjem predstavljaju opasnost za okoli i ljudsko zdravlje i za spreavanje nenadziranog odlaganja otpada, - gradnju centara za gospodarenje otpadom, centara za gospodarenje opasnim otpadom i odlagalita za inertni otpad, - sanacije odlagalita opasnog otpada lokacije visoko oneienog okolia, - poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada (postavljanje zelenih otoka radi odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u kontejnerima za staklo, papir, plastiku, bio-razgradivi otpad i dr.), - uspostavu i unapreivanje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada i to: ambalaom i ambalanim otpadom, otpadnim elektrikim i elektronikim ureajima i opremom, vozilima kojima je istekao vijek trajanja, otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadre odreene opasne tvari, otpadnim gumama, infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova, otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina i otpadnim uljima. Grad Ivani-Grad je u lipnju 2004.g. s Fondom sklopio Ugovor o koritenju sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje i sudjelovanje u realizaciji Programa sanacije komunalnog otpada "Tarno" s predvienim rokom sanacije 31.12.2005. Fond je od procijenjene vrijednosti realizacije Programa sanacije odlagalita komunalnog otpada Tarno u iznosu od 5.950.000,00 kn preuzeo obvezu osiguranja bespovratnih sredstav u iznosu od 3.950.000,00 kn, a Grad Ivani-Grad je kao korisnik sredstava preuzeo obvezu osigurati 2.000.000,00 kn. Prvim aneksom ugovora rok sanacije je produljen do 31.12.2006.g. Drugim aneksom ugovora su osigurana dodatna sredstva za dovretak sanacije u visini 3.000.000,00 kn od ega se fond obvezao osigurati 2.157.675,00 kn a Grad Ivani-Grad 1.142.325,00 kn uz produljenje roka sanacije do 31.12.2007.g. Treim aneksom ugovora odreen je novi rok dovretka sanacije do kraja 2008.g. U tijeku je sklapanje etvrtog Aneksa osnovnog Ugovora kojim e rok dovretka sanacije biti konac 2009.g. Ivakop d.o.o. proveo je postupak javne nabave za izvoenje radova na dovretku sanacije i sklopio ugovor s izvoditeljem.

79

Izmeu Grada Ivani-Grada i Opine Kri i Opine Klotar Ivani je 10.11.2008 sklopljen Sporazum prema kojem sve tri jedinice lokalne samouprave koje koriste odlagalite sudjeluju u financiranju sanacije odlagalita Tarno, pri emu se Grad Ivani-Grad obvezuje osiguravati 50% sredstava. Zadnjih je godina u Europskoj Uniji zabiljeen porast suradnje javnog i privatnog sektora s ciljem razvijanja i gradnje infrastrukture s podruja zatite okolia i transporta zbog niza prednosti kao to su: brza gradnja infrastrukture, bra provedba, manji ukupni trokovi, kvalitetnija usluga, stvaranje dodatnih prihoda i uinkovitije upravljanje. Javno-privatno partnerstvo je oblik suradnje izmeu tijela javne vlasti i privatnog sektora koja podrazumijeva to da privatni sektor ne sudjeluje samo u realizaciji projekta nego i u procesu odluivanja uravnoteenom raspodjelom rizika. Ovisno o stupnju ukljuenosti javnog i privatnog sektora i o alokaciji rizika, ugovori s podruja dugorone suradnje ta dva sektora obuhvaaju aktivnosti financiranja, dizajniranja, implementacije i operacionalizacije projekta.

80

9. PRILOZI
1. Orto-foto slika lokacije odlagalita otpada Tarno. 2. Popis djelatnosti koje generiraju otpad. 3. Sudionici u procesu gospodarenja otpadom.

81

Prilog 9.1

Slika 9.1. Orto-foto slika lokacije odlagalita otpada Tarno.

82

Prilog 9.2
Tablica 9.1. Popis djelatnosti koje generiraju otpad.
Broj Djelatnost 01 00 00 Otpad koji nastaje kod istraivanja i kopanja ruda, iskopavanja i drobljenja kamena i od fizikog i kemijskog obraivanja ruda 02 00 00 Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, umarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade 03 00 00 Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploa i namjetaja, celuloze, papira i kartona 04 00 00 Otpad iz koarske, krznarske i tekstilne industrije 05 00 00 Otpad od prerade nafte, proiscavanja prirodnog plina i pirolitike obrade ugljena 06 00 00 Otpad iz anorganskih kemijskih procesa 07 00 00 Otpad iz organskih kemijskih procesa 08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), Ijepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja 09 00 00 Otpad iz fotografske industrije 10 00 00 Otpad iz termikih procesa 11 00 00 Otpad koji potjee od kemijske povrinske obrade i zatite metala; hidrometalurgije neeljeznih metala 12 00 00 Otpad od oblikovanja i povrinske fiziko-kemijske obrade metala i plastike 13 00 00 Otpadna ulja i otpad od tekuih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupa 05, 12 i 19) 14 00 00 Otpadna organska otapala, rashladni i potisni mediji (osim 07 00 00 i 08 00 00) 15 00 00 Otpadna ambalaa; apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zatitna odjea koja nije specificirana na drugi nain 16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu 17 00 00 Graevinski otpad i otpad od ruenja objekata (ukljuujui i otpad od iskapanja oneiscenog tla) 18 00 00 Otpad koji nastaje kod zatite zdravlja ljudi i ivotinja i/ili srodnih istraivanja (iskljuujui otpad iz kuhinja i restorana koji ne potjee iz neposredne zdravstvene zatite) 19 00 00 Otpad iz ureaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu 20 00 00 Komunalni otpad (otpad iz domainstava, trgovine, zanatstva i slini otpad iz proizvodnih pogona i institucija), ukljuujui odvojeno prikupljene frakcije

83

Tablica 9.2. Kljuni brojevi otpada.

Kljuni broj 01 03 04* 01 03 05* 01 03 07* 01 04 07* 01 05 05* 02 01 08* 03 01 04* 03 01 05 03 01 99 03 02 03 02 01* 03 02 02* 03 02 03* 03 02 04* 03 02 05* 04 01 03* 04 01 04 04 01 05 04 01 06 04 01 07 04 01 08 04 01 09 04 01 99 04 02 04 02 09 04 02 10 04 02 14* 04 02 15 04 02 16* 04 02 17 04 02 19* 05 01 02* 05 01 03* 05 01 04* 05 01 05* 05 01 06* 05 01 07* 05 01 08* Naziv otpada kiseli otpad od prerade sulfidne rude ostali otpad koji sadre opasne tvari druge vrste otpada koji sadri opasne tvari i koji je nastao od fizike i kemijske obrade eljezonosnih ruda otpad od fizike i kemijske obrade neeljezonosnih ruda koji sadri opasne tvari isplani muljevi koji sadre ulje i otpad otpad od kemikalija koje se koriste u poljodjelstvu a koji sadri opasne tvari piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva, drvo, iverice i furnir koji sadre opasne tvari piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva, drvo, iverice i furnir koji nisu navedeni pod 03 01 04 otpad koji nije specificiran na drugi nain otpad od zatite drveta nehalogenirana organska sredstva za zatitu drveta organo-klorna sredstva za zatitu drveta organo-metalna sredstva za zatitu drveta anorganska sredstva za zatitu drveta ostala sredstva za zatitu drva koja sadre opasne tvari otpad od odmaivanja koji sadri otapala bez tekue faze tekuine od tavljenja koje sadre krom tekuine od tavljenja koje ne sadre krom muljevi, posebno od obrade efluenata na mjestu nastanka, koji sadre krom muljevi, posebno od obrade efluenata na mjestu nastanka, koji ne sadre krom otpadna tavljena koa (plava platna, strugotine, otpaci, prah za poliranje) koja sadri krom otpad od obrade i zavrne obrade otpad koji nije specificiran na drugi nain otpad iz tekstilne industrije otpad od mjeovitih (kompozitnih) materijala (impregnirani tekstil, elastomeri, plastomeri) organske tvari iz prirodnih proizvoda (npr. mast, vosak) otpad od zavrne obrade koji sadri organska otapala otpad od zavrne obrade koji nije naveden pod 04 02 14 sredstva za bojenje i pigmenti koji sadre opasne tvari sredstva za bojenje i pigmenti koji nisu navedeni pod 04 02 16 muljevi od obrade efluenata na mjestu njihova nastanka koji sadre opasne tvari muljevi od odsoljavanja talozi iz spremnika kiseli muljevi iz alkilacije razlivena nafta zauljeni muljevi od odravanja ureaja i opreme kiseli katrani ostali katrani

84

05 01 09* 05 01 11* 05 01 12* 05 01 15* 05 06 01* 05 06 03* 05 07 01* 06 01 01* 06 01 02* 06 01 03* 06 01 04* 06 01 05* 06 01 06* 06 02 01* 06 02 02* 06 02 03* 06 02 04* 06 03 11* 06 03 15* 07 01 01* 07 01 03* 07 01 04* 07 01 07* 07 01 08* 07 01 09* 07 01 10* 07 01 11* 07 02 01* 07 02 03* 07 02 04* 07 02 07* 07 02 08* 07 02 09* 07 02 10* 07 02 11* 07 02 13 07 02 14* 07 02 15 07 02 16* 07 03 01* 07 03 03* 07 03 04* 07 03 07* 07 03 08* 07 03 09* 07 03 10* 07 03 11* 07 04 01*

muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadre opasne tvari otpad od uporabe baza u procesu proiavanja nafte ulja koja sadre kiseline istroena glina za filtraciju kiseli katrani ostali katrani otpad koji sadri ivu sulfatna i sulfitna kiselina kloridna kiselina fluoridna kiselina fosfatna kiselina i fosforasta kiselina nitratna i nitritna kiselina ostale kiseline kalcij hidroksid amonij hidroksid natrij i kalij hidroksid ostale luine krute soli i otopine koje sadre cijanide metalni oksidi koji sadre teke metale vodene tekuine za ispiranje i matini lugovi organska halogenirana otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi ostala organska otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi halogenirani ostaci od reakcija i destilacija ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija halogenirani filtarski kolai, istroeni apsorbensi ostali filtarski kolai, istroeni apsorbensi muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadre opasne tvari vodene tekuine za ispiranje i matini lugovi organska halogenirana otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi ostala organska otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi halogenirani ostaci od reakcija i destilacija ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija halogenirani filtarski kolai, istroeni apsorbensi ostali filtarski kolai, istroeni apsorbensi muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadre opasne tvari otpadna plastika otpad iz aditiva koji sadre opasne tvari otpad iz aditiva koji nije naveden pod 07 02 14 otpad koji sadri opasan silicij vodene tekuine za ispiranje i matini lugovi organska halogenirana otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi ostala organska otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi halogenirani ostaci reakcija i destilacija ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija halogenirani filtarski kolai, istroeni apsorbensi ostali filtarski kolai, istroeni apsorbensi muljevi od proiavanja efluenata na mjestu njihova nastanka koji sadre opasne tvari vodene tekuine za ispiranje i matini lugovi

85

07 04 03* 07 04 04* 07 04 07* 07 04 08* 07 04 09* 07 04 10* 07 04 11* 07 04 13* 07 05 01* 07 05 03* 07 05 04* 07 05 07* 07 05 08* 07 05 09* 07 05 10* 07 05 11* 07 05 13* 07 06 01* 07 06 03* 07 06 04* 07 06 07* 07 06 08* 07 06 09* 07 06 10* 07 06 11* 07 07 01* 07 07 03* 09 01 07 15 01 01 15 01 02 15 01 03 15 01 04 20 01 01 20 01 11 20 01 36 20 01 39 20 01 40

organska halogenirana otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi ostala organska otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi halogenirani ostaci reakcija i destilacija ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija halogenirani filtarski kolai, istroeni apsorbensi ostali filtarski kolai, istroeni apsorbensi muljevi od proiavanja efluenata na mjestu njihova nastanka koji sadre opasne tvari kruti otpad koji sadri opasne tvari vodene tekuine za ispiranje i matini lugovi organska halogenirana otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi ostala organska otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi halogenirani ostaci od reakcija i destilacija ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija halogenirani filtarski kolai, istroeni apsorbensi ostali filtarski kolai, istroeni apsorbensi muljevi od proiavanja efluenata na mjestu njihova nastanka koji sadre opasne tvari kruti otpad koji sadri opasne tvari vodene tekuine za ispiranje i matini lugovi organska halogenirana otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi ostala organska otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi halogenirani ostaci od reakcija i destilacija ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija halogenirani filtarski kolai, istroeni apsorbensi ostali filtarski kolai, istroeni apsorbensi muljevi od proiavanja efluenata na mjestu njihova nastanka koji sadre opasne tvari vodene tekuine za ispiranje i matini lugovi organska halogenirana otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi fotografski film i papir koji sadri srebro ili spojeve srebra ambalaa od papira i kartona ambalaa od plastike ambalaa od drveta ambalaa od metala papir i karton tekstil odbaena elektrina i elektronika oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 plastika metali

86

Prilog 9.3
Tablica 9.3. Odgovornosti i aktivnosti sudionika u procesu gospodarenja otpadom. Sudionici Jedinice lokalne samouprave (opine i gradovi) Uloge/Aktivnosti prostornim planovima utvrivati lokacije za graevine i postrojenja za gospodarenje otpadom, donositi planove gospodarenja otpadom, usklaene s dravnim planom gospodarenja otpadom, organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom opine/grada, sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovnitvo, omoguiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada, te organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom, dostavljati podatke u skladu s propisima, stimulirati kupovanje ekoloki prihvatljivih proizvoda. odlagati otpad na odgovarajui nain, odlagati otpad namijenjen oporabi (papir, staklo, PET-ambalaa, limenke, staro eljezo, biootpad i dr.) ili posebnoj obradi (baterije, ulja, biootpad, lijekovi i dr.) u odgovarajue spremnike/reciklana dvorita ili na druga odgovarajua mjesta i nain (npr. kompostiranje), kupovati proizvode koji sadre reciklirane materijale te kupovati proizvode i koristiti usluge koje stvaraju manje otpada (pridravati se osnovnih naela odrivog razvoja), biti aktivnim sudionikom programa i aktivnosti na unapreivanju sustava gospodarenja otpadom. izraivati planove gospodarenja otpadom, prijavljivati sve vrste i koliine proizvedenog otpada, omoguiti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili zbrinjavanje (obradu i/ili odlaganje) otpada kojeg stvaraju, izbjegavati stvaranje otpada i smanjivati otpad na mjestu nastanka. pribaviti potrebne dozvole za obavljanje djelatnosti, prijavljivati skupljene vrste i koliine otpada, organizirati konano zbrinjavanje/odlaganje otpada kod ovlatenog obraivaa. pribaviti propisane dozvole za obavljanje djelatnosti, obraivati otpad koristei najbolje dostupne tehnologije, prijaviti vrste i koliine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili odloili) nadlenom tijelu, gospodariti pojedinim vrstama otpada na propisani nain, 87

1.

2.

Proizvoai otpada kuanstva

Drugi proizvoai otpada i proizvoda

3.

Skupljai otpada

Obraivai otpada

4.

Strukovne, poslovne i druge udruge Uvoznici i izvoznici

5.

Jedinice podrune (regionalne) samouprave (upanije)

Druga sredinja tijela dravne uprave (ministarstva, dravne upravne organizacije)

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

naplaivati zbrinjavanje prema koliini otpada. provoditi programe kojima se unapreuju praksa, svijest i informiranost te potie sudjelovanje javnosti. uvoziti proizvode koji stvaraju manje koliine otpada i manje tetnog otpada koji se lake recikliraju i koji se mogu ponovno koristiti, odgovarajue obiljeavati proizvode, osigurati odvojeno skupljanje i zbrinjavanje otpada od proizvoda koje su stavili na trite, dostavljati podatke prema propisima. donositi upanijske (regionalne) planove gospodarenja otpadom, usklaene s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i u suradnji s gradovima i opinama, prostornim planovima utvrivati lokacije za graevine i postrojenja za gospodarenje otpadom, uspostaviti upanijske centre za gospodarenje otpadom, u dogovoru s opinama i gradovima, uz mogunost udruivanja sa drugim upanijama, provesti sanaciju i zatvaranje odlagalita sukladno planu gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje, prikupljati i dostavljati podatke u skladu s propisima, stimulirati kupovanje ekoloki prihvatljivih proizvoda, sustavno educirati i informirati upravne strukture i stanovnitvo. suraivati putem meuresornoga koordinacijskog tijela na usklaivanju politika i aktivnosti gospodarenja otpadom, stvarati uvjete za smanjivanje koliine i opasnih svojstava otpada koji je u njihovoj nadlenosti, poticati gradnju graevina i postrojenja te poduzetnike djelatnosti za materijalno i energetsko iskoritavanje otpada koji je u njihovoj nadlenosti, stimulirati kupovanje ekoloki prihvatljivih proizvoda, obavljati upravne i druge strune poslove iz podruja mjeriteljstva, akreditacije i normizacije. pripremati provedbene propise u vezi s gospodarenjem otpadom te osiguravati provoenje propisa, predlagati uvjete za dodatne financijske izvore, unapreivati meunarodnu suradnju i osigurati protok informacija, koordinirati suradnju putem meuresornoga koordinacijskog tijela na usklaivanju politika i aktivnosti u funkciji gospodarenja otpadom, dokumentima prostornog ureenja utvrditi prijedlog lokacija za graevine i postrojenja u sustavu gospodarenja otpadom, poticati i povezivati jedinice regionalne i lokalne samouprave sa ciljem zajednikog planiranja i gradnje graevina i postrojenja

88

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

Agencija za zatitu okolia

Hrvatski sabor i Vlada

za gospodarenje otpadom, nadzirati ostvarivanje Strategije putem planova gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i sustava praenja (pokazatelji i drugi alati), provoditi, koordinirati i poticati provoenje mjera odreenih Strategijom, izdavati ovlatenja i dozvole za gospodarenje otpadom i postrojenja, provoditi inspekcijski nadzor, stimulirati kupovanje ekoloki prihvatljivih proizvoda, provoditi, odnosno podupirati druge aktivnosti nune u procesu unapreivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. financirati programe sanacije odlagalita otpada, izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada i iskoritavanja vrijednih svojstava otpada, financirati sanaciju odlagalita opasnog otpada, poticati istiju proizvodnju, odnosno izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i emisija u proizvodnom procesu, poticati iskoritavanje otpada u svrhu proizvodnje sirovina i novih proizvoda, osiguravati dodatne financijske izvore i namjensko vraanje financijskih sredstava, poticati izradu obrazovnih, istraivakih i razvojnih studija, programa, projekata i druge aktivnosti, stimulirati kupovanje ekoloki prihvatljivih proizvoda, provoditi, odnosno podupirati druge aktivnosti nune u procesu unapreivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. izraivati pouzdanu bazu podataka o vrstama, koliinama, mjestima nastanka i odlaganja svih vrsta otpada, pripremati podatke za izradu izvjea o gospodarenju otpadom kao sastavni dio izvjea o stanju okolia, prikupljati planove gospodarenja otpadom, poboljavati sustav prikupljanja podataka i izvjetavanja o gospodarenju otpadom, voditi i unapreivati informacijski sustav zatite okolia s informacijskim sustavom gospodarenja otpadom, suraivati s Europskom agencijom za okoli i drugim agencijama za zatitu okolia, poticati smanjivane nastanka otpada, stimulirati kupovanje ekoloki prihvatljivih proizvoda, osiguravati pristup podacima i informcijama irokoj javnosti, provoditi, odnosno podupirati druge aktivnosti nune u procesu unapreivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. voditi politiku i usmjeravati strategiju gospodarenja otpadom, osnovati meuresorsko koordinacijsko tijelo za usklaivanje

89

politika gospodarenja otpadom, uspostaviti odgovarajui gospodarski, financijski i regulatorni okvir za provedbu Strategije, osiguravati informiranost svih sudionika o Strategiji, olakati izbor lokacija za sve potrebne graevine i postrojenja, u okviru politike vlastite nabave kupovati ekoloki prihvatljivije proizvode, provoditi, odnosno podupirati druge aktivnosti nune u procesu unapreivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

90

10. LITERATURA
1. 2. 3. 4. 5. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08) Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) Nacionalna strategija zatite okolia (NN 46/02). Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007. 2015. godine (NN 85/07) 6. Studija gospodarenja otpadom Zagrebake upanije, prosinac 2008 7. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) 8. Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) 9. Preparing a Waste Management Plan, European Commission, Environment DG, European Topic Centre on Waste and Material Flows, 2003. 10. Operativni program za okoli 2007. 2009., Instrument pretpristupne pomoi, Zagreb, 2007. 11. Izvjee o stanju okolia u Republici Hrvatskoj, 2007. 12. www.azo.hr 13. www.mzopug.hr 14. Graevinski projekt - ureenje i konano zatvaranje odlagalita Tarno, H-Projekt d.o.o., sijeanj 2008. 15. Elaborat o postupanju s otpadom i popis oneienog tla i neureenih odlagalita za Grad Ivani-Grad, Opinu Kri i Opinu Klotar Ivani (IPZ Uniprojekt MCF Zagreb, svibanj 2005.)

91

strana 3

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

Na temelju lanka 46. i 47. Zakona o zatiti okolia (Narodne novine br. 110/07) i lanka 32. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada br. 7/09), Gradsko vijee Grada Ivani-Grada na 4. sjednici odranoj dana 6. listopada 2009. godine, donijelo je ODLUKU O DONOENJU PROGRAMA ZATITE OKOLIA GRADA IVANI-GRADA lanak 1. Donosi se Program zatite okolia Grada Ivani-Grada koji je sastavni dio sustava zatite okolia Republike Hrvatske i predstavlja strunu podlogu za aktivnosti u zatiti okolia na podruju Grada Ivani-Grada. lanak 2. Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Program zatite okolia Grada Ivani-Grada izraen i ovjeren od tvrtke IRI SISAK d.o.o., Brae Kavuria 10, Sisak. lanak 3. Elaborat je uvezan, ovjeren i potpisan od strane odgovorne osobe izraivaa. lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADSKO VIJEE KLASA:021-01/09-01/14 Predsjednik URBROJ: 238/10-01-09-3 Gradskog vijea Ivani-Grad, 06. listopad 2009. Draen Bastali, v.r. _______________________________________________

PROGRAM ZATITE OKOLIA GRADA IVANI-GRADA

SADRAJ UVOD .............................................................................................................................................. 1 1. TEMELJI ZA IZRADU PROGRAMA ZATITE OKOLIA GRADA IVANI - GRAD ............................................................................................................................ 3 1.1. ZAKONSKA OSNOVA ................................................................................................. 3 1.1.1. OPI PROPISI IZ PODRUJA ZATITE OKOLIA ...................................... 3 1.1.2. PROPISI IZ PODRUJA ZRAKA ....................................................................... 3 1.1.3. PROPISI IZ PODRUJA VODA .......................................................................... 6 1.1.4. PROPISI IZ PODRUJA OTPADA ..................................................................... 8 1.1.5. PROPISI IZ PODRUJA ZATITE OD BUKE ................................................. 9 1.1.6. PROPISI IZ PODRUJA ZATITE PRIRODE ............................................... 10 1.1.7. SUBJEKTI ZATITE OKOLIA........................................................................ 12 1.2. DOKUMENTI ZAGREBAKE UPANIJE I GRADA IVANI-GRADA ........ 13 2. OSNOVNI PODACI O GRADU IVANI - GRADU ..................................................... 17 2.1. Stanovnitvo ................................................................................................................... 18 2.2. Krajolik........................................................................................................................... 18 2.3. Klimatske karakteristike .............................................................................................. 19 2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina.............................................................................................................................. 20 2.5. Gospodarstvo.................................................................................................................. 23 2.6. Promet i infrastruktura................................................................................................. 25 2.6.1. Promet .................................................................................................................. 25 2.6.2. eljezniki promet ................................................................................................ 25 2.7. Energetski sustav i infrastruktura ............................................................................... 26 2.8. Vodnogospodarski sustav.............................................................................................. 26 2.8.1. Vodoopskrba ......................................................................................................... 26 2.8.2. Odvodnja ............................................................................................................... 27 2.8.3. Zatita od voda ...................................................................................................... 30

3. STANJE OKOLIA: SASTAVNICE OKOLIA NA PODRUJU

GRADA

IVANI - GRADA .................................................................................................................. 31 3.1. ZRAK .............................................................................................................................. 31 3.1.1. Podaci o stanji zraka na podruju Grada Ivani-Grada ............................... 32 3.1.2. Podaci iz Registra oneiivaa okolia ROO .............................................. 36 3.1.3. Izvjee o mjerenju brzine doze ionizirajueg zraenja ................................ 37 3.1.4. CILJEVI I MJERE ............................................................................................ 38 3.2. VODE .............................................................................................................................. 41 3.2.1. Vodotok rnec .................................................................................................... 42 3.2.2. Rijeka Lonja ........................................................................................................ 45 3.2.3. Podaci iz Registra oneiivaa okolia ROO ................................................ 45 3.2.4. CILJEVI I MJERE ............................................................................................. 49 3.3. TLO ................................................................................................................................... 51 3.3.1. Ciljevi i mjere ........................................................................................................ 53 3.4. OTPAD ............................................................................................................................. 55 3.4.1. KOMUNALNI OTPAD ...................................................................................... 56 3.4.1.1. Odlagalite komunalnog otpada Tarno .............................................. 56 3.4.2. Divlja odlagalita otpada ....................................................................................... 58 3.4.3. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.......................................... 60 3.4.3.1. Sustav cjelovitog gospodarenja komunalnim otpadom Zagrebake upanije .................................................................................................. 62 3.4.4. Podaci iz Registra oneiivaa okolia ROO ................................................. 63 3.4.5. Ciljevi i mjere........................................................................................................ 69 3.5. BUKA................................................................................................................................ 73 3.5.1. Ciljevi i mjere........................................................................................................ 73 3.6. ZATITA BIOLOKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI ................................. 75 3.6.1. Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti te stanja sustava zatite prirode u Republici Hrvatskoj ........................................................................... 76 3.6.2. Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti te stanja sustava zatite prirode u Gradu Ivani-Gradu ......................................................................... 77 3.6.2.1. utica .................................................................................................... 77 3.6.3. Ciljevi i mjere ...................................................................................................... 79

3.7. UPRAVLJANJE EKOLOKIM RIZICIMA I NESREAMA ................................. 83 3.7.1. Ciljevi i mjere ...................................................................................................... 91 3.8. INDUSTRIJA, ENERGETIKA, PROMET, EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA ...................................................................................................................... 92 3.8.1. Industrija ............................................................................................................... 92 3.8.1.1. Ciljevi i mjere ......................................................................................... 93 3.8.2. Energetika ............................................................................................................. 94 3.8.2.1. Ciljevi i mjere ......................................................................................... 97 3.8.3. Promet.................................................................................................................. 98 3.8.3.1. Ciljevi i mjere ........................................................................................... 99 3.8.4. Eksploatacija mineralnih sirovina .................................................................. 101 3.8.4.1. Ciljevi i mjere ......................................................................................... 102 3.9. POLJOPRIVREDA, GOSPODARENJE UMAMA, LOVSTVO ............................ 104 3.9.1. Poljoprivreda .................................................................................................... 104 3.9.1.1. Ciljevi i mjere ........................................................................................ 106 3.9.2. umarstvo .......................................................................................................... 107 3.9.2.1. Ciljevi i mjere ......................................................................................... 108 3.9.3. Lovstvo............................................................................................................... 110 3.9.3.1. Ciljevi i mjere ........................................................................................ 111 3.10. TURIZAM ................................................................................................................... 112 3.10.1. Ciljevi i mjere .................................................................................................... 113 4. SVIJEST O OKOLIU, EDUKACIJA I SUDJELOVANJE JAVNOSTI........................ 116 5. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA ................................................................................. 117 6. LITERATURA ...................................................................................................................... 119

Popis kratica koritenih u tekstu

APELL Budnost i pripravnost za izvanredne dogaaje na lokalnoj razini (Awareness and Preparedness for Emergencies at Local Level) Agencija za zatitu okolia Najbolja dostupna tehnologija (Best Available Technology) Burza otpada Dravna inspekcija Dravni proraun Dugorono (> 4 godine) Dravni zavod za zatitu prirode Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost Globalni fond za okoli Graevinska inspekcija Gospodarski sektor Hrvatske ceste Hrvatska elektroprivreda Hrvatska Gospodarska Komora Hrvatska obrtnika komora Hrvatski centar za istiju proizvodnju Hrvatski stoarski centar Hrvatske ume Hrvatska uprava za ceste Hrvatske vode Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Hrvatske eljeznice Integralno spreavanje i nadzor oneienja (Integrated Pollution Prevention and Control) Meunarodna organizacija za standardizaciju (International Organization for Standardization) Inspekcija zatite okolia Inspekcija zatite prirode Javna i privatna poduzea Javna ustanova Javna ustanova za zatitu prirode Zagrebake upanije Komunalna poduzea Kratkorono (< 2 godine) Lokalni proraun (grad/opina) Lokalna uprava Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Meunarodni izvori MK Ministarstvo kulture

AZO BAT BO DI DP DR DZZP FZOEU GEF GI GS HC HEP HGK HOK HRCP HSC H HUC HV HZPSS H IPPC

MPVG MMTPR MS MUP MZOPUG MZO MZSS NN NVU PI PR PUO RI SR SUO I SS TR TZOG UDUZ UI UOG UOPGZ

Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Meunarodni fondovi Ministarstvo unutarnjih poslova Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Narodne novine Nevladine udruge Poljoprivredna inspekcija prioritetno Procjena utjecaja na okoli Rudarska inspekcija Srednjorono (< 4 godine) Studija utjecaja na okoli umarska inspekcija umarska savjetodavna sluba trajno Turistika zajednica opina i gradova Ured dravne uprave u Zagrebakoj upaniji Urbanistika inspekcija Upravni odjel za gospodarstvo Zagrebake upanije Upravni odjel za prostorno ureenje, gradnju i zatitu okolia Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj i umarstvo Upravni odjel za razvoj Grada Ivani-Grada Uprava za vodno gospodarstvo Veterinarska inspekcija Vodopravna inspekcija Vodnogospodarski odjel Hrvatskih voda Znanstvene institucije Zavod za prostorno ureenje i zatitu okolia Zavod za tlo Zavod za javno zdravstvo upanijski centar za gospodarenje otpadom upanijski proraun upanijska uprava

ISO

UOPRR

IZO IZP JPP JU JUZPZ KP KR LP LU MGRP MI

UOZRG UVG VET VI VGO ZI ZPUZO ZT ZZJZ CGO P U

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

UVOD
Zatita okolia je sigurno jedan od najozbiljnijih globalnih problema danas. Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju odrane 1992. godine u Rio de Janeiru, okupili su se elnici i visoki dunosnici drava, a meu njima i predstavnici Republike Hrvatske gdje je usvojen plan djelovanja na rjeavanju problema razvoja i okolia. Ovaj "program za 21. stoljee", popularno nazvan Agenda 21, predlae niz meusobno usklaenih akcija koje e razvoj uiniti gospodarsko, drutveno i ekoloki odrivim. Agenda 21 predstavlja predloak za djelovanje u 40 razliitih podruja (zatita tla, uma, voda, zraka, odriva poljoprivreda i ruralni razvitak, ouvanje bioloke raznolikosti, zbrinjavanje otpada, itd.), te navodi 9 osnovnih drutvenih grupa (ene, djeca i mlade, autohtono stanovnitvo, nevladine organizacije, lokalne vlasti, radnitvo i sindikati, poslovni svijet i industrija, znanstvenici i poljoprivrednici), ije je djelovanje od kljunog znaenja za odrivi razvitak Zemlje. Ideja odrivog razvitka je u usklaenosti gospodarskog rasta i prirodnih eko sustava. Standarde ljudskog ivota potrebno je temeljiti na mogunostima prirodnog okolia, bez iscrpljivanja resursa koji buduim generacijama moraju ostati neizmjenjene kakvoe i stupnja iskoristivosti. U poglavlju 28. Agende 21, istaknuto je da kljunu ulogu u ostvarivanju odrivog razvitka moraju odigrati lokalne vlasti. Njima je upuen poziv da izrade svoje dokumente - lokalne Agende 21. Lokalna agenda je plan akcije za provoenje ideje odrivog razvitka na lokalnoj razini. Lokalnom Agendom 21 ope odredbe iz Agende 21 prenose se u konkretne planove i aktivnosti u pojedinim lokalnim zajednicama. U svakoj lokalnoj zajednici postoji mnogo razliitih sudionika u problematici zatite okolia: dravna vlada, lokalna uprava, stanovnitvo, nevladine udruge, poslovni sektor i industrija, itd. Svaki od njih, bilo donoenjem odreenih odluka, bilo primjenom odreenih obrazaca ponaanja, utjee na stanje okolia u lokalnoj zajednici. Zbog toga je neophodno postii dogovor oko ciljeva koji se ele ostvariti u zatiti okolia, te ih nastojati dostii zajednikim djelovanjem i usklaivanjem pojedinanih napora. Program zatite okolia, kao jedan od dokumenata odrivog razvitka i zatite okolia, izrauje se temeljem Zakona o zatiti okolia (NN 110/07), lancima 46. i 47. gdje se navodi sadraj Programa, obaveza objave u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave te dostave programa Agenciji za zatitu okolia u roku od mjesec dana od datuma njegovog donoenja. Program mora biti usklaen s drugim dokumentima zatite okolia te programima zatite okolia viih razina. Program sadri osobito: - uvjete i mjere zatite okolia, prioritetne mjere zatite okolia po sastavnicama okolia i pojedinim prostornim cjelinama podruja za koji se Program donosi, - subjekte koji su duni provoditi mjere utvrene Programom i ovlatenja u svezi s provedbom utvrenih mjera zatite okolia, 1

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

praenje stanja okolia i ocjenu potrebe uspostave mree za dodatno praenje stanja okolia u podruju za koji se Program donosi, nain provedbe interventnih mjera u izvanrednim sluajevima oneiivanja okolia u podruju za koji se Program donosi, rokove za poduzimanje pojedinih utvrenih mjera, izvore financiranja za provedbu utvrenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

Program donose predstavnika tijela upanije, Grada Zagreba i velikih gradova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Prilikom izrade i donoenja Programa upanija i veliki gradovi na njezinom podruju duni su odgovarajue meusobno suraivati. Programi upanije, Grada Zagreba i velikog grada moraju biti usuglaeni s Planom zatite okolia Republike Hrvatske. Program se objavljuje u slubenom glasilu jedinice lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave, ovisno o tome ije predstavniko tijelo ga je donijelo. upanija, Grad Zagreb i veliki grad duni su Program dostaviti Agenciji za zatitu okolia u roku od mjesec dana od dana njegova donoenja. Izmjene i/ili dopune odnosno novi Program mogu se donijeti za etverogodinje razdoblje na temelju analize uinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okoliu utvrenog Izvjeem o stanju okolia u upaniji odnosno Gradu Zagrebu te velikom gradu, a ukoliko je dolo do izmjena i dopuna Plana zatite okolia koje se odnose na podruje upanije, odnosno Grada Zagreba ili velikog grada izmjene i/ili dopune odnosno novi Program, mogu se donijeti prema potrebi i ranije. Ukoliko je to predvieno Programom upanije, Program za svoje podruje, mogu donijeti i grad i opina. Prilikom izrade i donoenja Programa, grad i opina obvezni su suraivati sa upanijom ijem podruju pripadaju i odgovarajuim gradovima i opinama na ije podruje, vezano za zatitu okolia, moe utjecati Program.

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

1. TEMELJI ZA GRADA IVANI - GRAD

IZRADU

PROGRAMA

ZATITE

OKOLIA

1.1. ZAKONSKA OSNOVA 1.1.1. OPI PROPISI IZ PODRUJA ZATITE OKOLIA Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) Prema Zakonu o zatiti okolia, dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia su: Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske, Plan zatite okolia Republike Hrvatske, Program zatite okolia, Izvjee o stanju okolia. Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske se dugorono usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zatita okolia prema odrivom razvitku Drave. Strategijom se utvruju smjernice dugoronog djelovanja definiranjem ciljeva i utvrivanjem mjera za njihovo ostvarenje, uvaavajui postojee stanje i preuzete meunarodne obveze. Plan zatite okolia Republike Hrvatske odreuje prioritetne ciljeve zatite okolia u Dravi i mora biti usuglaen sa Strategijom. Plan sadri osobito: mjere i aktivnosti u podruju zatite okolia u Dravi, nain provedbe mjera, redoslijed ostvarivanja mjera, rok izvravanja, nositelje provedbe, projekte, procjenu sredstava za provedbu Plana zatite okolia te analizu trokova i koristi. Programom zatite okolia se u skladu s podrunim (regionalnim) odnosno lokalnim posebnostima i obiljejima podruja za koje se Program zatite okolia donosi, poblie razrauju mjere iz Plana zatite okolia Republike Hrvatske koje se odnose na to podruje. Nacionalna strategija zatite okolia i Nacionalni plan djelovanja za okoli (NN 46/02) U Nacionalnoj strategiji zatite okolia je navedeno da za zemlju izrazite geografske i bioloke raznolikosti, s postojeim prirodnim zalihama i potencijalom za proizvodnju hrane, opi je cilj zatite detaljno pratiti stanje okolia i upravljati pritiscima na okoli na takav nain i u onoj mjeri u kojoj se jami dugorona i cjelovita zatita okolia, uz gospodarski napredak i socijalni boljitak, kako bi se s vremenom postiglo uvjete za ostvarenje - u svijetu prihvaenog - koncepta odrivog razvoja. Dugorono, se mora dograditi postojei sustav zatite okolia i prilagoditi ga onima kakvi su u zemljama EU, ostvariti ravnopravnu suradnju svih aktera u zatiti okolia te potaknuti rast svijesti o vanosti okolia te sveopeg uea u njegovom ouvanju da se sauva i unaprijedi kakvoa voda, mora, zraka i tla u Republici Hrvatskoj, odri postojea bioloka raznolikost, zatite prirodne zalihe te integritet podruja posebnih znaajki.

1.1.2. PROPISI IZ PODRUJA ZRAKA 3

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Zakon o zatiti zraka (NN 178/04) Zakon o zatiti zraka odreuje mjere, nain organiziranja, provoenja i nadzora zatite i poboljanja kakvoe zraka, kao dijela okolia od opeg dobra, koji ima osobitu zatitu Republike Hrvatske. U lanku 15. Zakona o zatiti zraka navode se naini praenja razine oneienja zraka. Prema razinama oneienosti, obzirom na propisane granine (GV) i tolerantne vrijednosti (TV) kakvoe zraka, sukladno lanku 18, Zakona o zatiti zraka utvrene se sljedee kategorije kakvoe zraka: I. kategorija - ist ili neznatno oneien zrak: nisu prekoraene granine vrijednosti kakvoe zraka (GV) niti za jednu oneiujuu tvar; II. kategorija - umjereno oneien zrak: prekoraene su granine vrijednosti (GV) za jednu ili vie oneiujuih tvari, a nisu prekoraene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu oneiujuu tvar; III. kategorija - prekomjerno oneien zrak: prekoraene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednu ili vie oneiujuih tvari. Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08) Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka je provedbeni dokument Strategije zatite zraka koja je sastavni dio Strategije zatite okolia. Svrha Plana je definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja sa prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s osnovnim ciljem zatite i trajnog poboljanja kakvoe zraka na podruju Republike Hrvatske, posebice na podrujima gdje je kakvoa zraka tree i druge kategorije. U Planu su navedeni opi ciljevi zatite i poboljanja kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine i to: - postupno smanjenje oneienja zraka s ciljem zatite zdravlja ljudi, okolia i materijalnih dobara; - smanjenje emisije oneiujuih tvari s ciljem ispunjenja obveza prema meunarodnim konvencijama i protokolima (regionalna oneienja, zatita ozonskog sloja i ublaenje klimatskih promjena); - promicanje politike odrivog razvoja, integracijom ciljeva politike zatite zraka u sektorske strategije i planove, posebice glede pitanja smanjenja emisije staklenikih plinova i Kyotskog protokola; - ubrzanje prijenosa pravne steevine i pozitivne prakse EU iz podruja zatite zraka; - nadogradnja institucionalnih i organizacijskih kapaciteta za provedbu postavljenih ciljeva, posebice na lokalnoj razini; - kontinuirano unaprjeivanje sustava za praenje i izvjeivanje o emisijama i kakvoi zraka, posebice u pogledu osiguranja i kontrole kvalitete podataka; - unaprjeenje sustava za informiranje javnosti i dostupnosti informacija o pitanjima zatite zraka; - poticanje znanstveno-istraivakih programa, posebice iz podruja klimatskih promjena; - unaprjeenje aktivnosti i suradnje na meunarodnom planu. Uredba o graninim vrijednostima oneiujuih tvari u zraku (NN 133/05) Ovom se Uredbom u svrhu vrednovanja znaajnosti razina oneiujuih tvari u zraku propisuju: 4

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

granine vrijednosti (GV); granice tolerancije, odnosno tolerantne vrijednosti (TV); gornje granice procjenjivanja; donje granice procjenjivanja; rokovi za postupno smanjivanje granica tolerancije; ciljne vrijednosti; osnovne sastavnice navedenih vrijednosti, te rokovi za postupno smanjivanje razina oneiujuih tvari u zraku. Uredba o kritinim razinama oneiujuih tvari u zraku (NN 133/05) Ovom se Uredbom propisuju kritine razine sumporovog dioksida, duikovog dioksida i ozona u zraku te posebne mjere zatite zdravlja ljudi i okolia koje se pri njihovoj pojavi moraju poduzeti. Pravilnik o praenju kakvoe zraka (NN 155/05) Ovim se Pravilnikom propisuje nain praenja kakvoe zraka i prikupljanja podataka, mjerni postupci, nain provjere kakvoe mjerenja i podataka kao i nain obrade i prikaza rezultata, nain dostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvoe zraka te nain redovitog obavjeivanja javnosti. Pravilnik o praenju emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06) Ovim Pravilnikom propisuje se nain praenja (mjerenja) emisija iz stacionarnih izvora, mjerni postupci, nain provjere ispravnosti i umjeravanja mjernih ureaja, postupak vrednovanja rezultata, nain dostave podataka za potrebe informacijskog sustava o emisijama i nain redovitog obavjeivanja javnosti o praenju emisija. Odredbe ovog Pravilnika odnose se na prva, povremena, posebna mjerenja i kontinuirana mjerenja emisija iz stacionarnih izvora Uredba o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07) Ovom se Uredbom propisuju granine vrijednosti emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora i doputeno prekoraenje graninih vrijednosti emisija za odreeno razdoblje.

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

1.1.3. PROPISI IZ PODRUJA VODA Gospodarenje vodama u Republici Hrvatskoj definirano je velikim brojem propisa koji se dijele u osnovna podruja: vodne naknade; koritenje voda; zatita voda; zatita od tetnog djelovanja voda; obrana od poplava; ispitivanje kakvoe vode; vodna i slivna podruja; opi propisi o vodama i vodopravnim aktima. Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05) Ovim se Zakonom ureuje pravni status voda i vodnog dobra, nain i uvjeti upravljanja vodama (koritenje voda, zatita voda, ureenje vodotoka i drugih voda i zatita od tetnog djelovanja voda), nain organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama; osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnog gospodarstva; ovlasti i dunosti tijela dravne uprave i drugih dravnih tijela, jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih subjekata, te druga pitanja znaajna za upravljanje vodama. Zatita voda od oneiavanja provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi i zatite okolia i prirode, te omoguavanja nekodljivog i nesmetanog koritenja voda za razliite namjene. Zatita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoi voda i izvorima oneiavanja, spreavanjem, ograniavanjem zabranjivanjem radnji i ponaanja koja mogu utjecati na oneienje voda i stanje okolia u cjelini, graenjem i upravljanjem graevinama odvodnje i proiavanja otpadnih voda, te drugim djelovanjima usmjerenim ouvanju i poboljavanju kakvoe i namjenske uporabljivosti voda. Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama predvia donoenje Strategije upravljanja vodama koja je osnovni planski dokument za upravljanje vodama na dravnoj razini. Strategiju donosi Sabor Republike Hrvatske. Prema Strategiji upravljanja vodama, prioritetni zadatak vodnog gospodarstva je izrada planskih dokumenta svih razina za upravljanje i gospodarenje vodama, ukljuujui i one koji proizlaze iz procesa pribliavanja Europskoj uniji. Kod toga se uvaavaju temeljni stavovi i politika razvoja Republike Hrvatske, te Ustavom i zakonima utvreno mjesto i uloga vode u drutvu, iz kojih proizlazi: - vode su ope dobro koje ima osobitu zatitu Republike Hrvatske i ne mogu biti ni u ijem vlasnitvu; - vode su nezamjenjiv uvjet ivota i rada i iskoritavaju se uz zakonom utvrene uvjete; - ukupno vodno bogatstvo kojim raspolae Republika Hrvatska vrijedan je prirodni i razvojni resurs i njime treba racionalno i odrivo gospodariti; - ukupne potrebe za vodom i ureenim vodnim reimom treba ravnomjerno i pravedno zadovoljavati na cijelome dravnom teritoriju; 6

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

kriterije i prioritete u upravljanju vodama treba utvrditi na dravnoj razini, polazei od obveze cjelovite zatite okolia i ostvarivanja opeg, gospodarskog i odrivog razvoja, u skladu s razvojnom politikom drave.

Od vodnoga se gospodarstva trai odgovarajua razina usluga u funkciji zdravlja i sigurnosti stanovnitva, proizvodnje hrane i razvoja drugih gospodarskih djelatnosti, te zatite ekosustava i vodnoga okolia u cjelini. To podrazumijeva brigu za prostorni raspored i stanje koliina i kakvoe voda i izgraenost vodnoga sustava na nain koji odgovara potrebama ukupnoga dravnog prostora i svakoga vodnog i slivnog podruja. Potrebno je uskladiti pojedinane zahtjeve raznih korisnika (stanovnitvo, gospodarstvo, okoli) i pomiriti ih s mogunostima prirodne, izgraene i upravljake komponente vodnog sustava. Dravni plan o zatiti voda (NN 8/99) Temeljem Zakona o vodama (NN 107/95) donesen je Dravni plan za zatitu voda, a temeljem Dravnog plana postoji obaveza izrade upanijskih planova za zatitu voda s kojim se propisuju: spreavanje i/ili smanjenje oneienja voda; programi ispitivanja kakvoe lokalnih voda; gradnja sustava javne odvodnje i ureaja za obradu otpadnih voda. Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98) Klasifikacijom voda se ocjenjuje kakvoa voda i obavlja svrstavanje voda u vrste na temelju doputenih graninih vrijednosti pojedinih skupina pokazatelja, koji obiljeavaju izvore i uzronike oneienja voda. Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98) Ovom se Uredbom o opasnim tvarima u vodama propisuje koje se tvari i u kojoj koliini u skladu s lankom 70. stavkom 1. Zakona o vodama smatraju opasnim tvarima u vodnom okoliu. Pravilnik o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01, 14/01) Ovim se Pravilnikom propisuju granine vrijednosti pokazatelja i doputene koncentracije opasnih i drugih tvari: 1. za tehnoloke otpadne vode prije njihova isputanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda, ili u drugi prijemnik, 2. za vode, koje se nakon proiavanja, isputaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik.

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

1.1.4. PROPISI IZ PODRUJA OTPADA Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08) Ovim se Zakonom ureuje nain gospodarenja otpadom: naela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadlenosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, trokovi, informacijski sustav, uvjeti za graevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, nain obavljanja djelatnosti, prekogranini promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom. Sukladno lanku 95. Zakona o otpadu postojei upanijski, gradski i opinski programi gospodarenja otpadom koji su doneseni kao sastavni dio programa zatite okolia odreenog posebnim zakonom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, smatraju se planovima gospodarenja otpadom u smislu lanka 7. Zakona o otpadu, odnosno primjenjuju se svi lanci vaeeg Zakona o otpadu vezani za izradu planova gospodarenja otpadom. Za pojedine vrste posebnih otpada doneseni su propisi (pravilnici) kojima je regulirano postupanje s pojedinim vrstama otpada. To su: Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09), Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09), Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 31/09), Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09), Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09), Pravilnik o nacinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN 42/07), Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07), Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom (NN 74/07, 31/09).

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) Ovom se Uredbom odreuju kategorije, vrste i klasifikacija otpada ovisno svojstvima i mjestu nastanka otpada, te utvruje katalog otpada, lista opasnog otpada i popis otpada u prekograninom prometu. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98) Ovom se Uredbom odreuju uvjeti o tehniko-tehnolokoj opremljenosti prostora, opreme ili graevina za skladitenje, obraivanje ili odlaganje opasnog otpada i potrebna struna sprema za obavljanje poslova postupanja s opasnim otpadom.

Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) Ovim se Pravilnikom propisuju vrste otpada, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, nain postupanja s pojedinim vrstama otpada, nain dostave podataka o postupanju s otpadom, ispitivanje kemijsko-fizikalnih svojstava opasnog otpada, uzorkovanje otpada, sadraj i izgled obrazaca prateih i prijavnih listova, sadraj i izgled obrazaca izvjea o ispitivanju kemijskofizikalnih svojstava otpada te kaznene odredbe za povredu odredbi ovoga Pravilnika.

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Svrha Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske je uspostaviti okvir unutar kojega e Hrvatska morati smanjiti koliinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden odrivo gospodariti. Strategijom se ureuje gospodarenje razliitim vrstama otpada na teritoriju Republike Hrvatske, od njegova nastanka do konanog odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i odravanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji e biti ustrojen prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno smanji na najmanju moguu mjeru, odnosno izbjegne nastajanje otpada i nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoli i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s naelima odrivog razvoja. Temelji ciljevi Strategije su: smanjenje volumena - izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklau (ambalani, elektriki i elektronski otpad, automobilske gume, papir i dr.); izgradnja regionalnih/upanijskih centara-odlagalita, sanacija i zatvaranje neureenih gradskih i opinskih odlagalita, uz koritenje jo pet godina do izgradnje upanijskih; izgradnja upanijskih (regionalnih) ureenih centara gospodarenja otpadom sa ureenim odlagalitima (maks. 21 kom.); primjena najnovijih tehnologija obrade otpada (MBO, mehaniko bioloka obrada) smanjenje otpada na cca 20% dananjeg volumena. Ciljevi i mjere iz strategije gospodarenja otpadom su: izbjegavanje i smanjivanje koliine otpada na izvoru te otpada kojega se mora odloiti uz materijalnu i energetsku oporabu otpada; razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO konceptIzbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje); smanjivanje rizika od otpada; doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj; edukacija upravnih struktura, strunjaka i javnosti za rjeavanje problema. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godine (NN 85/07) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015. god. Okvir za pripremu ovog plana je Strategija gospodarenja otpadom, postojei zakoni i smjernice Europske unije (EU). Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provoenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005.g. do 2025.g. u podruju gospodarenja otpadom i to: uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom; sanacija i zatvaranje postojeih odlagalita, sanacija crnih toaka, lokacija u okoliu visoko optereenih otpadom, razvoj i uspostava regionalnih i upanijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konanog zbrinjavanja ili odlaganja i uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom, razvoj i uspostava regionalnih i upanijskih centara za gospodarenje otpadom s predobradom otpada prije konanog zbrinjavanja ili odlaganja, i uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom. 1.1.5. PROPISI IZ PODRUJA ZATITE OD BUKE 9

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Zakon o zatiti od buke (NN 30/09) Ovim se Zakonom utvruju mjere u cilju izbjegavanja, sprjeavanja ili smanjivanja tetnih uinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okoliu, ukljuujui smetanje bukom, osobito u vezi s: utvrivanjem izloenosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okoliu, osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okolia i izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima koritenim u izradi karata buke. Gradovi koji imaju vie od 100.000 stanovnika obvezni su izraditi strateke karte buke i akcijske planove. Obveza izrade stratekih karata buke i akcijskih planova odnosi se i na vlasnike, odnosno koncesionare industrijskih podruja, glavnih cesta, glavnih eljeznikih pruga i glavnih zranih luka. Strateke karte buke i akcijski planovi sastavni su dio informacijskog sustava zatite okolia Republike Hrvatske i ine strunu podlogu za izradu prostornih planova i u postupku strateke procjene utjecaja plana i programa na okoli. Strateke karte buke i akcijski planovi usklauju se trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se obnavljaju svakih pet godina od dana izrade, odnosno od dana odobravanja, a u potpunosti moraju biti dostupni javnosti sukladno posebnim propisima koji ureuju informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia. Obveznici izrade strateke karte buke i/ili akcijskog plana obvezni su provesti javnu raspravu i podatke iz strateke karte buke i/ili akcijskog plana predstaviti javnosti raspoloivim metodama informiranja na jasan, razumljiv i saet nain.

1.1.6. PROPISI IZ PODRUJA ZATITE PRIRODE Zakon o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08) Ovim se Zakonom ureuje sustav zatite i cjelovitog ouvanja prirode i njezinih vrijednosti. Zatiene prirodne vrijednosti prema ovome Zakonu su: 1. zatiena podruja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, znaajni krajobraz, park-uma, spomenik parkovne arhitekture; 2. zatiene svojte: strogo zatiena divlja svojta, zatiena divlja svojta, zatiena zaviajna udomaena svojta; 3. zatieni minerali, sigovine i fosili. Zatiene prirodne vrijednosti rasporeuju se u razrede: meunarodnog znaenja, dravnog znaenja, lokalnog znaenja. Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske je temeljni dokument zatite prirode, koji odreuje dugorone ciljeve i smjernice ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti i zatienih prirodnih vrijednosti, te naine njezina provoenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske. Obveza izrade Strategije i akcijskog plana zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti propisana je lankom 151. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05). 10

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Osnovna naela od kojih polazi Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti su: Republika Hrvatska je svjesna da sveukupna bioloka, krajobrazna i geoloka raznolikost predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak; Cilj je Republike Hrvatske ouvati i unaprijediti postojeu bioloku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokuati vratiti dio izgubljenih svojti i stanita, gdje je to mogue i opravdano; Republika Hrvatska e razvijati sve prikladne mjere utvrivanja, ouvanja i unapreivanja postojee bioloke i krajobrazne raznolikosti; Nacionalno zakonodavstvo e osigurati ugraivanje mjera za ouvanje i unapreivanje sveukupne bioloke raznolikosti u sve gospodarske djelatnosti koje koriste ili imaju utjecaj na bioloka dobra; Republika Hrvatska e sustavno iriti napore u zatiti bioloke, krajobrazne i geoloke raznolikosti, s nacionalnog na regionalnu i lokalnu razinu; Republika Hrvatska e svoje napore u zatiti bioloke i krajobrazne raznolikosti stalno usklaivati s odgovarajuim meunarodnim aktivnostima, imajui u vidu injenicu da je nacionalna bioloka i krajobrazna raznolikost jedinstveni i nenadoknadivi dio sveukupne globalne raznolikosti; Republika Hrvatska e nastaviti poduzimati sve potrebne aktivnosti koje vode k potpunoj transpoziciji i provedbi direktiva i uredbi Europske unije kojima se ureuje podruje zatite divljih svojti i prirodnih stanita. Ova Strategija prepoznaje sljedee ope strateke ciljeve: 1. Ouvati sveukupnu bioloku, krajobraznu i geoloku raznolikost kao temeljnu vrijednost i potencijal za daljnji razvitak Republike Hrvatske, 2. Ispuniti sve obveze koje proizlaze iz procesa pridruivanja Europskoj uniji i usklaivanja zakonodavstva s relevantnim direktivama i uredbama EU (Direktivom o stanitima, Direktivom o pticama, CITES uredbama), 3. Ispuniti obveze koje proizlaze iz meunarodnih ugovora na podruju zatite prirode, bioloke sigurnosti, pristupa informacijama i dr., 4. Osigurati integralnu zatitu prirode kroz suradnju s drugim sektorima, 5. Utvrditi i ocijeniti stanje bioloke, krajobrazne i geoloke raznolikosti, uspostaviti informacijski sustav zatite prirode s bazom podataka povezanom u informacijski sustav drave, 6. Poticati unaprjeivanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih naina obrazovanja o biolokoj raznolikosti i sudjelovanje javnosti u postupcima odluivanja, 7. Razvijati mehanizme provedbe propisa kroz jaanje zakonodavnih i institucionalnih kapaciteta, obrazovanjem, razvojem znanstvenih resursa, obavjeivanjem, razvojem mehanizama financiranja.

11

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

1.1.7. SUBJEKTI ZATITE OKOLIA Prema lanku 33. Zakona o zatiti okolia, subjekti zatite okolia koji osiguravaju odrivi razvitak i zatitu okolia su: Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, ministarstva i druga nadlena tijela dravne uprave, upanije i Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine, Agencija za zatitu okolia i Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, pravne osobe s javnim ovlastima, osobe ovlatene za strune poslove zatite okolia, pravne i fizike osobe odgovorne za oneiavanje okolia sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizike osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, udruge civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite okolia, te graani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije. Hrvatski sabor osigurava odrivi razvitak i zatitu okolia sukladno Zakonu o zatiti okolia, posebnim zakonima kojima se ureuje zatita sastavnica okolia i zatita okolia od tetnog utjecaja i nepovoljnog djelovanja optereenja, te sukladno propisima donesenim na temelju zakona, a osobito: prati i razmatra stanje zatite okolia i ostvarenje odrivog razvitka putem izvjea koje podnosi Vlada prema ovom Zakonu i posebnim propisima, utvruje i donosi odgovarajua polazita za odrivi razvitak i zatitu okolia. Vlada osigurava odrivi razvitak i zatitu okolia sukladno Zakonu o zatiti okolia, posebnim zakonima kojima se ureuje zatita sastavnica okolia i zatita od optereenja te sukladno propisima donesenim na temelju zakona, a osobito: prati i razmatra stanje zatite okolia putem propisanih izvjea, utvruje i predlae Hrvatskom saboru odgovarajua polazita za odrivi razvitak i zatitu okolia, odgovarajuim mjerama potie obrazovanje i pouavanje javnosti u vezi s odrivim razvitkom i zatitom okolia, osigurava financijska i druga sredstva za unaprjeenje sustava zatite okolia, sklapa meunarodne sporazume i zakljuuje meunarodne ugovore vezano za podruje zatite okolia i osigurava uvjete za njihovu provedbu, po potrebi osniva odgovarajua struna i savjetodavna tijela za izvravanje zadaa preuzetih meunarodnim sporazumima i ugovorima iz podruja zatite okolia. upanije i Grad Zagreb u svojem djelokrugu ureuju, organiziraju, financiraju i unapreuju poslove zatite okolia koji su im Zakonom o zatiti okolia i posebnim propisima stavljeni u nadlenost, a od podrunog (regionalnog) su znaaja za zatitu okolia, unapreenje stanja okolia na podruju upanije odnosno Grada Zagreba. Veliki gradovi, gradovi i opine u svojem djelokrugu ureuju, organiziraju, financiraju i unapreuju poslove zatite okolia koji su im Zakonom o zatiti okolia i posebnim propisima stavljeni u nadlenost a od lokalnog su znaaja za zatitu okolia, unapreenje stanja okolia na podruju velikog grada, grada ili opine. 12

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okoliu, radi osiguravanja i praenja provedbe politike zatite okolia i odrivog razvitka obavlja Agencija zatite okolia osnovana posebnim propisom. Poslove financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia te u podruju energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije, promidbu ciljeva i naela zatite okolia radi postizanja sustavnog i cjelovitog ouvanja kakvoe okolia, ouvanja prirodnih zajednica i racionalnog koritenja prirodnih dobara i energije kao osnovnih uvjeta odrivog razvitka te ostvarivanja prava graana na zdrav okoli, obavlja Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost u skladu sa zakonom kojim je osnovan. Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost osiguravaju se, sukladno Naelu oneiiva plaa, iz naknada i posebnih naknada koje plaaju obveznici plaanja za zatitu okolia i energetsku uinkovitost te iz drugih izvora sukladno posebnim propisima. 1.2. DOKUMENTI ZAGREBAKE UPANIJE I GRADA IVANI-GRADA Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Zagrebakoj upaniji Programa zatite i poboljanja kakvoe zraka Zagrebake upanije, donijela je upanijska skuptina Zagrebake upanije na 16. sjednici odranoj 12. 12. 2007. godine. U Programu zatite i poboljanja kakvoe zraka Zagrebake upanije analizirani su dobiveni rezultati mjerenja kakvoe zraka na osam lokacija u Zagrebakoj upaniji u toplom i hladnom razdoblju godine pokretnim ekolokim laboratorijem, kao i rezultati dobiveni iz Katastra emisija u okoli za podruje upanije. Prema navedenom Programu u Zagrebakoj upaniji prevladava II. kategorija kakvoe zraka osim u Sv. Ivanu Zelini i Ivani-Gradu gdje je utvrena I. kategorija kakvoe zraka. Prema podacima o emisijama u zrak iz pojedinanih izvora dobivenim iz Katastra emisija u okoli najvie polutanata se emitira iz kotlovnica uslijed grijanja prostorija. Najvie polutanata se isputa u gradu Ivani-Gradu, Velikoj Gorici i Vrbovcu. Kao najvei prioritet u Programu zatite i poboljanja kakvoe zraka navodi se potreba za uspostavljanjem podrune mree za praenje kakvoe zraka te uspostavljanje informacijskog sustava o praenju kakvoe zraka kao dio informacijskog sustava o okoliu. Mrea za praenje kakvoe zraka predstavlja temeljnu mjeru koja bi omoguila postizanje ostalih ciljeva Programa a to su: postizanje I. kategorije kakvoe zraka tamo gdje su mjerenja i analiza pokazale II. kategoriju kakvoe zraka, zadravanje I. kategorije tamo gdje je ona ve prisutna, te smanjenje emisije tetnih tvari koje utjeu na regionalnu i globalnu oneienost. Takoer, da bi provedba Programa bila uspjena nuno je nadziranje provedbe od strane nadlenih tijela lokalne uprave i samouprave, te dravne uprave i adekvatno informiranje javnosti o tome. Zatiene prirodne vrijednosti Zagrebake upanije Publikacija prikazuje zatiene prirodne vrijednosti na podruju Zagrebake upanije. 13

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Izvjee o stanju okolia Zagrebake upanije Izvjee o stanju okolia Zagrebake upanije doneseno je na 4. sjednici upanijske skuptine, odranoj 14. prosinca 2005. godine, a sadri podatke o otjecaju pojedinih zahvata na okoli i o svim drugim nepovoljnim utjecajima na okoli, ocjenu provedenih mjera i njihove uinkovitosti, analizu ostvarivanja Programa zatite okolia, ocjenu provedenih nadzora, podatke o izreenim kaznama i o koritenju financijskih sredstava za zatitu okolia, procjenu potrebe izrade novih i izmjene i dopune postojeih dokumenata te druge vane podatke o stanju okolia. Popis otpadom oneienog tla za podruje Zagrebake upanije Popis divljih odlagalita otpada sastavljen je prema podacima dostavljenim od upravnih odjela opina i gradova na podruju Zagrebake upanije (stanje na dan 31. 12. 2004. godine). Plan intervencija u zatiti okolia Revizija I. Odluku o dopuni Odluke o donoenju Programa zatite okolia Zagrebake upanije kojom je usvojen Plan intervencija u zatiti okolia - Revizija I. donijela je upanijska skuptina Zagrebake upanije na 13. sjednici odranoj 3. srpnja 2007. godine. Plan intervencija u zatiti okolia se odnosi na mogue ekoloke nesree ili iznenadni dogaaj koji moe ugroziti okoli te izazvati opasnost po ivot i zdravlje ljudi. Planom intervencija u zatiti okolia su utvrene vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublaavanje i uklanjanje neposrednih posljedica tetnih za okoli, subjekti za provedbu pojedinih mjera, odgovornost i ovlatenja u svezi s provedbom te nain usuglaavanja s interventnim mjerama drugih zakona. Program zatite okolia Zagrebake upanije Program zatite okolia donijela je upanijska skuptina Zagrebake upanije 10.11.2003. godine. Programom zatite okolia Zagrebake upanije utvrene su mjere zatite okolia u skladu s regionalnim i lokalnim obiljejima, a posebno: stanje oneienja okolia po sastavnim dijelovima i prostornim cjelinama, mjere za predvianje, sprjeavanje i ograniavanje oneiavanja okolia, zatite okolia, nain provoenja interventnih mjera u izvanrednim sluajevima oneiavanja okolia, izvori financiranja za provoenje pojedinih mjera i procjena visine potrebnih sredstava. U okviru Programa zatite okolia, a sukladno lanku 8. Zakona o otpadu (NN 34/95), utvrene su i mjere postupanja s otpadom koje sadre osobito: 14 rokovi za poduzimanje pojedinih mjera, smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje zatite okolia, subjekti koji su duni provoditi mjere i ovlatenja u svezi s provoenjem mjera

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

mjere iskoritavanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenog skupljanja, program odvojenog skupljanja opasnog otpada, gradnju graevina namijenjenih skladitenju, obraivanju ili odlaganju otpada, mjere saniranja odlagalita otpada i otpadom oneienog tla, mjere nadzora i praenja postupanja s otpadom, rokove za izvrenje utvrenih mjera.

mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,

izvore i visinu financijskih sredstava za provoenje pojedinih mjera, U posebnom poglavlju Programa izdvojene su prioritetne mjere kojima e se u etverogodinjem razdoblju na najuinkovitiji i najdjelotvorniji nain unaprijediti sustav zatite okolia i stanje okolia Zagrebake upanije. Neke od prioritetnih mjera su: 1. Mjere koje se odnose na zatitu voda u Zagrebakoj upaniji (izrada i donoenje upanijskog plana zatite voda, izrada ureaja za tretman otpadnih voda, mjere vezane uz zatitu podzemnih voda, mjere smanjivanja oneienja najugroenijih vodotoka; rnec, Lonja i dr.), 2. Mjere za uspostavu cjelovitog i funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom na podruju Zagrebake upanije, 3. Mjere zatite okolia pri eksploataciji mineralnih sirovina, 4. Unapreenje prometnog sustava, 5. Racionalno koritenje prostora i rjeavanje problema neplanske izgradnje, 6. Izrada upanijskog plana intervencija, 7. Uspostava blie suradnje s Gradom Zagrebom i drugim susjednim upanijama, kao i suradnje meu svim segmentima sustava, 8. Izrada lokalnih programa zatite okolia - za podruje opina i, osobito, gradova Zagrebake upanije, ali i za ua podruja ili podruja posebnih obiljeja. Prostorni plan ureenja Grada Ivani-Grada Prostorni plan ureenja Grada Ivani-Grad utvruje uvjete ureivanja prostora Grada, odreuje svrhovito koritenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje graevinskog i drugog zemljita, zatitu okolia te zatitu kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode na razmatranom prostoru. Uvjeti za odreivanje i razgranienje namjena povrina proizali su iz karakteristika razmatranog podruja, mogunosti koritenja prostornih resursa, uvjeta zatite prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara, ukljuivo ciljeve i smjernice utvrene prostorno-planskom dokumentacijom vie razine, te razvojne potrebe Grada, kao to su: - prostorno-prirodni i prometni uvjeti, - zateena izgraena urbana struktura (objekti i komunalna infrastruktura), - prirodne i krajobrazne vrijednosti, - kulturna dobra temeljem uvjeta iz dokumentacije Konzervatorske podloge, 15

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

smjernice Strategije i Programa prostornog ureenja te Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske, ukljuivo PP Zagrebake upanije, poljoprivredno i umsko zemljite, vodoopskrbna i vodozatitna podruja, potreba urbanog, demografskog i gospodarskog razvoja Grada Ivani-Grad, odrivo koritenje resursa te ouvanje kvalitete prostora i okolia, uz unaprjeenje kvalitete ivota.

Prostornim se planom osiguravaju temeljni uvjeti za ukupni drutveni i gospodarski razvitak, zatitu okolia, te svrhovito koritenje prostora, prirodnih i kulturno-povijesnih dobara. Podruje obuhvata Prostornog plana ureenja Grada Ivani -Grada obuhvaa povrinu od cca 400 km2. Navedeno podruje karakterizira povoljan prostorni poloaj unutar Zagrebake upanije kao rezultat blizine prometnih i infrastrukturnih pravaca. Sprjeavanje nepovoljnog utjecaja na okoli sagledavano je u okvirima ovog Plana kako s aspekta osnovnih fenomena okolia (zraka, voda i tla) tako i eventualnog utjecaja ljudske djelatnosti u prostoru iz koje moe proizai ugroenost okolia u okviru prirodnih resursa vezano uz poljoprivredno i umsko zemljite, ugroenost od buke i dr.

16

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

2. OSNOVNI PODACI O GRADU IVANI - GRADU

Grad Ivani-Grad se smjestio uz rijeku Lonju, u Moslavini, na 103 metara nadmorske visine, uz magistralnu prometnicu (autocestu D-4) Zagreb - Lipovac, dravnu cestu (D-43) Bjelovar Ivani-Grad, te regionalnu prometnicu i eljezniku prometnicu Zagreb - Vinkovci. Ukupna povrina iznosi 173,57 km2 (17.357 ha). Prema svom prostornom poloaju u granicama Zagrebake upanije Grad Ivani-Grad zauzima podruje njezinog jugoistonog dijela, pri emu svojim junim rubom granii sa Sisako-moslavakom upanijom, a manjim dijelom sjeveroistone granice prislanja se uz Bjelovarsko-bilogorsku upaniju. Na slici 1. prikazan je politiko-teritorijalni ustroj Zagrebake upanije. Podruje Grada Ivani-Grada kao prostora lokalne samouprave sastoji se od 22 naselja (slika 2.) i to: Caginec, Deanovec, Dereani, Donji arampov, Graberje Ivaniko, Greda Breka, Ivani-Grad, Jalevec Breki, Lepi, Lijevi Dubrovak, Opatinec, Posavski Bregi, Preno, Prerovec, Prkos Ivaniki, Tarno, Topolje, Trebovec, emovec Breki, umeani, Zaklepica i Zelina Breka. Gospodarsku osnovu ine proizvodnja nafte i plina, poljodjelstvo, stoarstvo, prerada plastike, kemijska i grafika industrija, te proizvodnja papirne ambalae. Srednje i malo poduzetnitvo temelji se na pruanju usluga u graditeljstvu, turizmu, ugostiteljstvu i trgovini.

Slika 1. Politiko teritorijalni ustroj Zagrebake upanije

Izvor: Izvjee o stanju okolia Zagrebake upanije, Zagreb, listopad, 2005.

17

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Slika 2. Satelitska snimka podruja Grada Ivani-Grada s prikazom naselja 2.1. Stanovnitvo Prema posljednjim slubenim razultatima Popisa stanovnitva, kuanstava i stanova iz 2001.g., demografski potencijali Grada iskazani su s 14.723 stanovnika, to u periodu od 1961.g. predstavlja stalni porast. Analizom broja stanovnika Grada i Zagrebake upanije moe se konstatirati da Grad u ukupnom stanovnitvu upanije uestvuje sa 4,75% prema popisu 2001. godine. Prosjena gustoa naseljenosti na podruju Grada iznosi 84,82 st./km2 u 2001. godini, to je nie od pokazatelja za podruje upanije (101,27 st/km2 = 2001. god). Prema Prostornom planu ureenja Grada Ivani-Grada, demografski razvoj u njegovoj pozitivnoj komponenti realizirati e se u sluaju ostvarenja predvienih gospodarskih aktivnosti unutar predmetnog podruja. Demografski razvoj nee biti ostvaren jednoliko na itavom podruju, ve e razvojni potencijali i specifinosti pojedinog podruja, ovisno o prirodnim resursima, zateenoj razini gospodarskog razvitka, dananjoj koncentraciji urbanih funkcija i stanovnitva, prometnoj infrastrukturi i dr. imati znaajan utjecaj na demografski razvitak. 2.2. Krajolik

18

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Podruje Ivani-Grada je veim dijelom nizinsko u irokom pojasu dolina rijeka Save, Lonje i Glogovnice, a u manjem je sjevernom dijelu valovito i breuljkasto. Prema identifikaciji krajobraznih cjelina Zagrebake upanije, svojim junim dijelom pripada krajobraznoj cjelini Posavine, dok sjeverni dio pripada bilogorsko moslavakom prostoru. Glavni vodotoci su rijeka Sava (u jugozapadnom dijelu opine - prirodna granica izmeu Grada Ivani-Grada i opina Orle (Zagrebaka upanija) i Martinska Ves (Sisako moslavaka upanija)) te rijeka Lonja (od sjevera prema jugu do potoka Strug) s nekoliko rukavaca, te nekoliko potoka od kojih su najvei rnec, Zelina, Strug, Joinec, Milaku. Kanal Lonja - Strug, izveden nakon drugog svjetskog rata, dimenzioniran je za prihvat voda svih potoka i rukavaca uz Lonju koje najkraim putem odvodi u Savu. Znatan dio prostora (oko 25% povrine) zauzimaju ume, koje su, sudei prema starim zemljovidima, ostaci velikih umskih kompleksa. Na jugoistonom je dijelu velika povrina povijesne ume utice, ijim je krenjem nastao jedan dio posavskih naselja. Na sjeveroistoku je kompleks ume Mara koja se protee na podruje susjedne opine. Prirodne movare zauzimaju najnie terene. To su ostaci velikoga poplavnog podruja (prema karti Pregledni nacrt popravljenih nasipa u hrvatskoj Posavini u godini 1876.), koje se prostiralo zapadno od Posavskih Brega (izmeu potoka Stari rnec i Stara Zelina), neto sjevernije na podruju Stare Krevine (uz potok rnec do potoka Zelina), juno od Caginog polja (juno od eljeznike pruge), juno od Deanovca (od eljeznike pruge do ume utica). Melioracijom je dio nekadanjih movara isuen i osposobljen za uzgoj razliitih kultura, a ostatak ine livade i panjaci. Parcele obradivih povrina dokumentirane na starim zemljovidima bile su vee povrine kvadratnog ili pravokutnog oblika, no dijeljenjem su tijekom vremena dobile dananji izdueni oblik. Jedan dio poljoprivrednih povrina danas je zaputen. U krajoliku zapadnoga ruba ovog podruja prevladavaju livade i panjaci, obrubljeni niskim raslinjem i drvoredima. Posebna i jedinstvena vrijednost prirodnih bogatstava Ivani-Grada i njegove okolice vraa nas u pradavno doba postojanja nekadanjeg Panonskog mora, ije tragove nalazimo u rijetkim nalazitima prirodnog bogatstva. To su specifina vrsta ljekovite nafte, naftalan, to je drugo nalazite na svijetu, a jedino u Europi, te je, bez sumnje, pravi raritet, kao i jodna, fluorna, natrium-kloridna slana hiperterma, temperature 65 stupnjeva Celzija, koja je ostatak Panonskog mora i kaptira se s dubine od 1300 metara, a uz naftalan je vaan prirodni ljekoviti agens. Ljekovitost naftalana omoguila je da se u Ivani-Gradu izgradi suvremeno ljeilite, jedinstveno u Europi i svijetu, za lijeenje konih bolesti. 2.3. Klimatske karakteristike ire podruje Grada Ivani-Grada pripada umjerenom klimatskom pojasu. Prema Koppenovoj klasifikaciji klimatskih tipova Ivani-Grad se ubraja u podruje klime bez izrazito sunih razdoblja, jer su padaline rasporeene gotovo ravnomjerno preko cijele godine. Padalinski maksimumi su u jesen i proljee. Srednja godinja temperatura u Ivani-Gradu iznosi 10.9 C. Srednje godinje temperature za 80-godinji prosjek (1862.-1941.) su najnie u sijenju i veljai (cca 0 C), a najvie u srpnju i kolovozu (oko 21 C). Godinja amplituda je 21.7 C.

19

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Na podruju Grada nalaze se dva kopnena podruja Nacionalne ekoloke mree prema Uredbi o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07) i to utica, ozn. HR2000465 (u junom dijelu Grada Ivani-Grada), i Sava, ozn. HR 2001116 (uz rijeku Savu). Unutar ukupnog krajobraza pojedini lokaliteti definirani su kao znaajna i osobito vrijedna prirodna podruja u sljedeim kategorijama: A) Osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz uma Mara uma Graberje Ivaniko

Prirodno vrijedne umske povrine ovog podruja ine uma Mara i uma Graberje Ivaniko. uma Mara nalazi se u Opini Klotar Ivani i dijelom u Gradu Ivani-Gradu. Najvei dio tih uma pokriva uma hrasta i graba s prijelaznim zajednicama prema hrvatskoj bukovoj umi. Unutar ume ima i umjetno podignutih nasada - kultura (obini bor, smreka, ari). Unutar tih uzorno gospodarenih umskih sastojina hrasta, jasena i graba nalaze se znaajna obitavalita brojnih ivotinjskih vrsta. Reene umske povrine vane su iz vie razloga: kao ekoloka uporita, u svrhu zatite tla od erozije i kao faktor koji utjee na nivo podzemne vode uz ulogu obitavalita mnogobrojnih vrsta ptica i ivotinja, vjetrobranog pojasa i faktora koji utjee na mikroklimu kraja, odnosno kao znaajna komponenta ope slike krajobraza. Ove umske povrine unesene su u kartu Prostornim planom zatienih podruja - kao osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz. Bitno je da se ne dozvoli smanjivanje povrine umskih kompleksa. Potrebno je izbjegavati voenje trasa puteva, vodovoda, dalekovoda i ostalih infrastrukturnih poteza preko umskih povrina. B) Osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz Park Stjepana Posezija u Ivani-Gradu.

Perivoj engleskog tipa na prostoru stare Ivanike tvre, oblikovan je nakon ruenja obrambenih nasipa u 19. st. kao kolski vrt. Novo obiljeje dobiva poetkom 20.st. projektom Viteslava Durchaneka. Park dopunjuje arhitektonski kompleks upne crkve te u liniji proelja crkve, izgraene gradske vijenice i stare kole (19.st.), te kombinira centralni barokni bro sa spomenikom kralja Tomislava u osi crkve te dva manja broa uz oba pokrajnja objekta. Ti geometrijski oblici skladno prelaze u perivojni kontekst engleskog romantinog parka s botanikim akcentima povezanim prirodnim tijekom staza u slobodnom krajobraznom stilu. Osnovni Durchanekov nacrt sadravao je 40 vrsta drvea i ukrasnog bilja meu kojima su hrast lunjak, stupasti hrast, platana, divlji kesten, smreka, lipa, bukva, bor, breza, ari, tisa, javor, movarni paempresi, Panieva omorika, tuje, magnolije, ginko biloba i dr.

20

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Slika 3. etalite Stjepana Posezija u Ivani-Gradu Kulturno-povijesna batina Grada Ivani-Grada je detaljno inventarizirana i vrednovana u Konzervatorskoj podlozi (Ministarstvo kulture RH, Uprava za zatitu kulturne batine Odjel za prostorno-planske mjere zatite, Zagreb, 2002.g.) koja je izraena za potrebe izrade Prostornog plana ureenja Grada Ivani-Grada. Na temelju Konzervatorske podloge, Planom su odreene mjere zatite koje se provode kroz izdavanje lokacijskih i graevnih dozvola, kao i pri izradi prostornih planova ueg podruja. Temeljem Zakona o zatiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) tite se registrirana i preventivno zatiena kulturna dobra na nain obaveznog ishoenja suglasnosti od Ministarstva kulture tijekom postupka ishoenja lokacijskih dozvola. Ostale kulturno povijesne i krajobrazne vrijednosti tite se temeljem mjera zatite ugraenih u dokumente prostornog ureenja. Upisane graevine u registar zatienih kulturnih dobara Republike Hrvatske koje se nalaze na podruju Grada Ivani-Grada opisane su u sljedeoj tablici.

Tablica 1. Popis Upisane graevine u registar zatienih kulturnih dobara Republike Hrvatske koje se nalaze na podruju Grada Ivani-Grada POVIJESNI SKLOP I GRAEVINA br. SAKRALNA GRAEVINA 1 upna crkva sv. Petra u Ivani-Gradu 2 kapela sv. Jakova

NASELJE Ivani-Grad Ivani-Grad, dio

STATUS ZATITE Z-1587 (NN 18/05) Z-2071 (NN 109/05) 21

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3 upna crkva sv. Nikole 4 upna crkva sv. Maksimilijana 5 filijalna crkva sv. Benedikta br. CIVILNA GRAEVINA 1 kurija upnog dvora MEMORIJALNA BATINA br. MEMORIJALNI OBJEKT zgrada, spomeniko mjesto, Dom 1 kulture i spomen reljefi s likom Alojza Vulinca ispred doma ETNOLOKA BATINA br. ETNOLOKA GRAEVINA Zgrada tradicijske arhitekture, S. 1 Majdeka 15 Zaklepica 18, k..190, drvena katnica 2 iz 1782.

naselja Poljana Breka Lijevi Dubrovak Posavski Bregi Trebovec NASELJE Posavski Bregi NASELJE Ivani-Grad, dio naselja Gornji arampov NASELJE Ivani-Grad Zaklepica

Z-1573 (NN 18/05) Z-1572 (NN 18/05) Z-1780 (NN 18/05) STATUS ZATITE Z-1572 (NN18/05) STATUS ZATITE Registar br. 436 (1965.)

STATUS ZATITE P 1373 (NN 28/06) Z-2488 (NN 28/06)

U postupku za upis u registar (na listu zatienih kulturnih dobara Republike Hrvatske) su: Povijesno graditeljska cjelina Gradsko naselje/dio naselja 1.Urbana cjelina, Ivani-Grad Etnoloka batina Etnoloka graevina 1. kua i gospodarski objekt, Ulica Dragutina Flajpana 75, Caginec 2. katnica s okunicom, Zagrebaka 108, Graberje Ivaniko 3. drvena katnica, Gredska ul. 33, Greda Breka 4. drveni tagalj i kua, Ul. V. Jeuta 48, Ivani-Grad (Poljana Breka) 5. drveni hambar, Opatinec br. 95, Opatinec 6. drvena katnica, Prerovec br. 27, Prerovec 7. drvena katnica s vanjskim stubitem, Babieva 11, Topolje.

Prostornim planom ureenja Grada Ivani-Grada odreena je granica obuhvata urbane cjeline Ivani-Grada s arheolokom zonom za koju je u tijeku postupak upisa u registar zatienih kulturnih dobara, a za koju se nalae izrada Detaljnog plana ureenja, te gradnja na tom podruju do izrade istog nije mogua. Za potrebe izrade UPU-a 4 podruja Ivani-Grad, Donji arampov i Jalevec Breki i DPU-a 1 (povijesne jezgre Ivani-Grad) s Ministarstvom kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Odjel za prostorno planske mjere zatite, sklopljen je Ugovor o utvrivanju konzervatorskih podloga. Za potrebe utvrivanja istih biti e potrebno provesti arheoloka istraivanja. Arheoloko podruje nalazi se unutar povijesne jezgre urbane cjeline Ivani-Grad na potencijalnoj lokaciji nekadanje utvrde. 22

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Od graevina koje nisu upisane u registar/listu zatienih kulturnih dobara, ve koje se tite Planom posebno mjesto zauzima zgrada sarog Magistrata s grbom i spomen ploom u Parku Stjepana Posezija u Ivani-Gradu. 2.5. Gospodarstvo Gospodarsku osnovu ine proizvodnja nafte i plina, poljodjelstvo, stoarstvo, kemijska industrija i obrada metala. Srednje i malo poduzetnitvo temelji se na pruanju usluga u graditeljstvu, turizmu, ugostiteljstvu i trgovini. Unutar granica Grada Ivani-Grad postoje kvalitetni prirodni resursi zastupljeni kroz postojee poljoprivredno i umsko zemljite. Moe se konstatirati da u pogledu tih izvornih resursa planom razmatrano podruje kroz umsko zemljite u povrini oko 4264,86 ha (25% povrine Grada), uestvuje u umskom zemljitu upanije (105.762 ha) sa oko 4,0%. Ukupni resursi poljoprivrednog zemljita iznose 9.956,04 ha (57,36 % povrine Grada i 16,3% poljoprivrednih povrina upanije). Meutim, ureene oranike povrine u drutvenom sektoru predstavljaju sa 4166,90 ha (24% povrine Grada) vaan poljoprivredni resurs u upaniji, dok se po veliini privatnog poljoprivrednog zemljita (oranice) podruje Grada nalazi na petom mjestu u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave. Prirodne znaajke sjevernog dijela Grada Ivani-Grada (povrine oko 61,27 km2 obiljeava preteito ravniarsko podruje s neto razvedenijom konfiguracijom na dijelu Graberskog brda i umeana, koju obiljeavaju manje uzvisine (hrbati - sedla), udoline sa vodotocima potocima i lokalnim putevima ukljuivo manje zone izgradnje smjetene u prirodnom okruenju. Na sjevernom dijelu prisutno koritenje prostora manifestira se i kroz eksploataciju mineralnih sirovina (plin, nafta), uz ograniene poljoprivredne povrine. Vano uee u koritenju prostora imaju urbana (graevinska) podruja naselja, koja obuhvaaju i pojedine zone gospodarskih aktivnosti (posebno u naseljima Ivani-Grad i Graberje Ivaniko) te umska podruja locirana na sjevernom i istonom rubu ovog dijela jedinice lokalne samouprave. U gospodarskom - proizvodnom i razvojnom pogledu poseban znaaj ima sredinje urbano podruje s pripadajuom konurbacijom uz glavne prometne koridore povrine oko 17,6 km2, unutar kojeg je smjeten preteiti dio gospodarske infrastrukture Grada (industrija, mala privreda, skladita, radne zone i dr.). Obzirom na vrlo dobru pristupanost prostora unutar i uz rubove ovog sredinjeg razvojnog podruja sa svih segmenata prometne (dravne, upanijske i lokalne ceste, ukljuivo magistralna eljeznika pruga) i opremljenost drugim komunalnim infrastrukturama ovo je podruje postalo (a bit e i u budunosti) glavni razvojni prostor Grada Ivani-Grad. Glavna obiljeja ravniarskog junog dijela Planom, ukupne veliine 112,30 km2, jeste njegovo primarno usmjerenje na stoarstvo i poljoprivrednu proizvodnju kao rezultat kvaliteta i karakteristika zemljita. Unutar tog podruja smjeteno je takoer i eksploatacijsko podruje nafte i plina utica. Osim toga, rubni-istoni dio, (izmeu kanala Lonja Strug i istone granice Grada) obuhvaa veliko umovito podruje umu utica, koja ini vaan dio ukupnih potencijala gospodarskih uma i predstavlja vrlo znaajan razvojni resurs. Podruje utica se ujedno koristi i kao jedno od retencijskih podruja u sustavu obrane od poplava 23

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

ovog i susjednih prostora uz rijeku Savu. Osnovne gospodarske aktivnosti vezane su prvenstveno uz iskoritenje postojeih prirodnih resursa i bogatstava kroz naprijed navedene aktivnosti. Temeljem iznesenog mogue je konstatirati da su glavne gospodarske djelatnosti na prostoru Grada Ivani-Grada vezane uz eksploataciju nafte i plina, poljoprivredu i umarstvo te itav niz proizvodno-preraivakih i poslovnih sadraja smjetenih veim dijelom uz glavno urbano sredite Ivani-Grada. Naime, naselje Ivani-Grad obuhvaa gotovo 53% aktivnog stanovnitva (3.026 od ukupno 5.745) sa visokom zastupljenosti sekundarnih i tercijarnih djelatnosti. Samo u segmentu poljoprivrede i ribarstva dolazi do veeg uea drugih naselja u pogledu aktivnosti stanovnitva. Prema podacima iz Registra oneiivaa okolia, na podruju Grada Ivani-Grada djeluju sljedea poduzea koja su obveznici dostave podataka u Registar oneiivaa okolia (Registar oneiavanja okolia je skup podataka o izvorima, vrsti, koliini, nainu i mjestu isputanja, prijenosa i odlaganja oneiujuih tvari i otpada u okoli): INA d.d., SD Naftaplin, Okrug Posavina, Pogon utica ija je djelatnost proizvodnja nafte i plina, INA d.d., Okrug Posavina, Pogon umeani ija je djelatnost vaenje sirove nafte i zemnog plina, INA d.d., SD Naftaplin, Okrug Posavina, Pogon Etan ija je djelatnost vaenje sirove nafte i zemnog plina, CROSCO, naftni servisi d.o.o. koja daje uslune djelatnosti u vezi s vaenjem nafte i plina, STSI integralni tehniki servisi d.o.o. koja vri pomone djelatnosti za vaenje nafte i prirodnog plina, Agroprerada d.d. ija je djelatnost prerada, dorada i promet poljoprivrednih proizvoda, stoke i stone hrane, IVASIM d..o. ija je djelatnost proizvodnja kemijskih proizvoda, AEKS d.o.o. ija je djelatnost mehanika i kemijska ienja u industriji, energetici i brodogradnji, intervencije u zatiti voda i okolia, gospodarenje otpadom te antikorozivna zatita. Na podruju Ivani-Grada, Poduzetnike zone su locirane na podruju: Poduzetnika zona Ivani-Grad Jug - Zona 3 na podruju izmeu postojee industrijske zone i autoceste Zagreb - Lipovac, ukupne povrine 136,55 ha, u granicama obuhvata UPU-a 3 za zone gospodarske namjene na podruju Ivani-Grad. Poduzetnika zona u granicama obuhvata UPU-a 5 na podruju jugoistono od dravne ceste D-43 i jugoistono od pruge Zagreb Beograd u dijelu u kojem se odnosi na gospodarsku namjenu. Poduzetnika zona Ivani-Grad Sjever Zona 6 na podruju jugoistono od dravne ceste D43 i sjeveroistono od eljeznike pruge Zagreb Beograd, ukupne povrine 114,38 ha, u granicama obuhvata UPU-a 6 za gospodarske namjene na podruju Ivani-Grad i Caginec. Poduzetnika zona na podruju Posavskih Brega povrine 34,84 ha u obuhvatu UPU-a 7. 24

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Osnovne namjere osnivanja i razvoja Poduzetnikih zona Grada Ivani-Grada su poticanje razvoja poduzetnitva kao pokretake snage lokalnog odrivog gospodarskog razvoja s ciljem poveanja broja gospodarskih subjekata na podruju Grada Ivani-Grada i poboljanja njihovih poslovnih rezultata, poveanje konkurentnosti poduzetnika, porasta zaposlenosti, te poveanje udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu Ivani-Grada. Osnivanjem poduzetnikih zona u Ivani-Gradu dugorono se rjeava potreba poduzetnika za poslovnim prostorom te omoguuje poduzetniko poslovno povezivanje, racionalizaciju poslovanja i zajedniko koritenje pripadajue infrastrukture. Osnivanjem poduzetnikih zona u Ivani-Gradu osigurava se bri lokalni gospodarski razvoj sukladno: - Programu razvoja poduzetnikih zona 2004. 2007. godine Vlada Republike Hrvatske, - Odredbama Strategije i programa odrivog gospodarskog razvoja Zagrebake upanije, - Programu razvoja poduzetnikih zona u Zagrebakoj upaniji, - Prostornom planu ureenja Grada Ivani-Grada. 2.6. Promet i infrastruktura 2.6.1. Promet Znaaj prostornog poloaja Grada Ivani-Grada unutar granica Zagrebake upanije proizlazi i iz njegove povoljne lokacije na vanim prometnim i infrastrukturnim pravcima Drave i upanije. Njezinim sredinjim podrujem (potez istok - zapad) prolazi autocesta dravna cesta D-4, dok drugi znaajni pravac (potez sjeveroistok jugozapad) ini dravna cesta D-43 (Ivani Grad azma Bjelovar - urevac). Sjevernim dijelom, presijecajui urbano podruje glavnog sredinjeg naselja, prolazi i glavni dravni eljezniki pravac magistralna glavna pruga MG 2.1. Preostala prometna infrastruktura ima prvenstveno upanijski znaaj, a sastoji se od upanijskih cesta -3041, 3074, 3122, 3123, 3124 (na sjevernom dijelu podruja) pri emu 3124, 3074 i 3041, u longitudinalnom smislu predstavljaju vane lokalne pravce i veze gradskog podruja sa drugim okolnim jedinicama lokalne samouprave u pravcu sjevera, istoka i zapada (Klotar Ivani, Brckovljani i Kri). upanijske ceste na junom dijelu prostora sastoje se od -3041, 3121 i 3073 koje juna naselja povezuju u pravcu glavnog sredinjeg naselja Ivani-Grad, odnosno prema drugim upanijama. Preostale prometnice u sjevernom i junom dijelu Grada, osim navedenih dravnih i upanijskih cesta, imaju najui lokalni znaaj, te se sastoje od lokalnih cesta L31172, 31177, 31776, 31178, 31175 (sjeverni dio) te L-31173 i 31174 na dijelu podruja juno od autoceste. 2.6.2. eljezniki promet Postojea eljeznika infrastruktura sastoji se od magistralne glavne eljeznike pruge, koja danas predstavlja glavni eljezniki prometni pravac izmeu sredinjeg i istonog dijela Hrvatske, odnosno ini dio X. europskog koridora na potezu Zagreb Tovarnik. Postojei uvjeti za odvijanje prometa na tom pravcu ne omoguavaju u potpunosti postizanje veeg optereenja i znaajnijih brzina preko 160 km/h. 25

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Osim magistralnog eljeznikog pravca izgraena su i dva industrijska kolosijeka (eljeznika pruga za posebni promet) koji se Planom zadravaju u funkciji.

2.7. Energetski sustav i infrastruktura Grad Ivani-Grad je u sastavu Zagrebake upanije. Na njegovom podruju opskrbu elektrinom energijom obavlja DP Elektra Kri, uz Opine Kri, Klotar Ivani i Dubravu (vei dio). Zagrebaka upanija pripada sjevernom dijelu elektroenergetskog sustava koji se moe opskrbljivati iz izvora na svom podruju, a manjkove energije podmirivati putem prijenosne mree iz izvora u drugim dijelovima republike Hrvatske te uvozom iz susjednih zemalja. Prostorni plan ureenja Grada Ivani-Grad definira energetski sustav i nain opskrbe elektrinom energijom na njegovom ukupnom teritoriju. Prema Prostornom planu ureenja Grada Ivani-Grada daljnji ciljevi razvoja energetske infrastrukture obuhvaaju prvenstveno glavne pravce elektroopskrbe s izgradnjom novog dalekovoda 2 x 400 kV (uz postojei) novih 110 kV dalekovoda te nove TS 110/35 kV Ivani-Grad i TS 35/10 kV Topolje, kao i povezivanje postojeih trafostanica Ivani-Grad i Graberje Ivaniko podzemnim 35 kV kabelom. Osim energetskog sustava elektroopskrbe, unutar razmatranog prostora izgraena je znaajna energetska infrastruktura (naftovodi, plinovodi, produktovodi) koja prati glavne prometne pravce - autocestu D-4 i dravnu cestu D-43 (Ivani Grad - umeani - azma). Unutar tih koridora izvedeni su magistralni plinovodi i naftovodi ukljuivo produktovod, a sve povezano i sa rafinerijom prirodnog plina Etan i otpremnom stanicom za naftu u Graberju Ivanikom. Zajedno sa magistralnom plinskom infrastrukturom izgraena je i distributivna plinska mrea sa pripadajuim mjerno-redukcijskim i redukcijskim stanicama. Temeljem iznesenog, moe se konstatirati da su navedenim energetskim sustavima ve danas zadovoljene potrebe ovog podruja, a Planom e se osigurati potrebni koridori za voenje novih magistralnih tranzitnih pravaca.

2.8. Vodnogospodarski sustav Vodnogospodarski sustav je sloeni skup aktivnosti, odluka i mjera kojima se, na cjelovit nain, gospodari vodnim resursima nekog prostora. Djelatnosti iz sfere vodogospodarenja standardno se dijele u podruje vodoopskrbe, odvodnje, zatite voda od zagaenja, koritenje voda, te zatite od tetnog djelovanja voda.

2.8.1. Vodoopskrba Grad Ivani-Grad se opskrbljuje vodom iz crpilita Prerovec koje se nalazi neposredno uz rijeku Savu kod sela Prerovec. Crpilite se sastoji od 8 zdenaca ukupnog kapaciteta oko 70 l/s. Radi zatite vodocrpilita utvrene su zone zatite (I III) kojima se ograniava izgradnja u naselju Prerovec i tite podzemne vode od zagaenja. Uz sabirni vodospremnik nalazi se precrpna stanica, putem koje se voda kroz dva PVC cjevovoda dimenzija DN 400 i DN 315 mm duine cca 4000 m transportira do objekta za kondicioniranje VS Dubrovak II 26

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

lociranog u naselju Lijevi Dubrovak. Nakon postupka kondicioniranja, obraena voda se transportira putem crpki i tlanog PV cjevovoda DN 315 mm, duine 9.700 m prema precrpnoj stanici Etan i nastavno elinim cjevovodom 300 mm dovodi do vodospreme Sveti Duh (Soboani). Iz vodospreme Sveti Duh (Soboani) povratno se vodom opskrbljuje Ivani-Grad dok se drugim cjevovodom od azbestcementnih cijevi 350 voda odvodi preko vodospreme Graberje zapremine 500 m3 do naselja Kri, Novoselec i Obedie. Gubici u vodoopskrbnoj mrei na ovom podruju su cca 47%. Crpilite Prerovec kao i sva postrojenja na njemu u vlasnitvu su tvrtke INA. Vodoopskrbni sustav, kao javna vodovodna mrea, nije zadovoljavajui. Izgraen je uglavnom na podruju naselja Ivani-Grad kao najveeg naselja na teritoriju Grada te manjim dijelom u naseljima Prkos Ivaniki, Caginec, Graberje Ivaniko i Posavski Bregi. Time je obuhvaeno oko 60% domainstava kroz izgraenih oko 2678 prikljuaka. Dananje potrebe vodoopskrbe na dijelovima bez javne vodovodne mree, rjeavaju se individualno s bunarima i nekvalitetnom vodom. Obzirom na nerijeenu situaciju odvodnje otpadnih voda, takav nain vodoopskrbe predstavlja latentnu opasnost za ugroavanje zdravlja lokalnog stanovnitva. Uz to, u proteklom desetljeu dolo je do opadanja nivoa podzemnih voda u pojasu uz rijeku Savu pa je stanovnitvo u tim naseljima ostalo bez dovoljnih koliina vode. Razvojni planovi, osim kompletiranja i dogradnje postojeeg sustava, u budunosti su primarno orijentirani na dovod vode iz Regionalnog vodoopskrbnog sustava Moslavake posavine (crpilite Ravnik i Osekovo, te izvorite Mustafina klada) za to je ve napravljena projektna dokumentacija. Takoer je u razmatranju mogue koritenje vode s potencijalnog crpilita Vrtlinska gdje bi se moglo dobiti 100 - 200 l/s kvalitetne vode. Vodoistrani radovi su u poodmakloj fazi, ali su miljenja strunjaka oko izdanosti ove lokacije jo uvijek podijeljena. Postoji i teoretska mogunost dovoda vode iz regionalnog sustava Zagreb istok, te povezivanje s vodoopskrbnim sustavom azme koji bi u budunosti trebao biti dio regionalnog vodoopskrbnog sustava Bjelovarsko-bilogorske upanije. Ove opcije nisu do sada ozbiljnije razmatrane. U okvirima ukupnog vodoopskrbnog sustava planiraju se i manja proirenja distributivne mree.

2.8.2. Odvodnja Urbanizacijom grada i naselja te razvojem gospodarskih djelatnosti poveavaju se potrebe za vodom to uvjetuje proirenje postojeih i izgradnju novih vodoopskrbnih sustava, a to za sobom povlai poveano isputanje otpadnih voda i sve veu zagaenost povrinskih i podzemnih tokova. Ne poduzimanje odgovarajuih mjera zatite od zagaenja podzemnih i povrinskih tokova i ugroavanjem kakvoe podzemnih voda moe dovesti do katastrofalnih posljedica tj. ugroavanja opstanka itavog ekosustava. Sigurno uklanjanje sanitarnih i industrijskih otpadnih voda u urbanoj sredini postie se samo izgradnjom kanalizacijske mree i ureaja za proiavanje otpadnih voda. Sustav odvodnje Grada Ivani-Grada izgraen je kao mjeoviti sustav odvodnje otpadnih voda te obuhvaa grad Ivani-Grad i naselje Klotar Ivani. Postojee stanje izgraenosti i funkcionalnosti sustava odvodnje i proiavanja otpadnih voda ne zadovoljava sve principe 27

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

razvoja i izgradnje tehniki prihvatljivog koncepta odvodnje i proiavanja otpadnih voda kao i zatite voda predmetnog podruja. Na temelju koncepcijskog rjeenja zatite voda za naselja Ivani-Grad i Klotar Ivani iz 1979. godine projektiran je i izgraen mjeoviti sustav odvodnje otpadnih voda dok je za prigradska naselja planiran nepotpuni razdjelni tip odvodnje otpadnih voda. Graenje sustava zapoinje 1980. godine i jo danas je u izgradnji. Na postojei sustav odvodnje prikljueno je ukupno cca 2 000 kuanstava, odnosno 6 500 stanovnika ili 83 % (odnosi se samo na Klotar Ivani i Ivani-Grad). Dio naselja predmetnog podruja ima takoer djelomino izgraen sustav odvodnje, ali obzirom na injenicu da nije bio izraen i usvojen koncept i tehniko rjeenje dugoronog razvoja sustava odvodnje kompletnog podruja, ova naselja gradila su prema prioritetnim potrebama parcijalne sustave koji ne zadovoljavaju osnovne kriterije struke obzirom na karakteristike i tipove sustava odvodnje kao i rjeenje proiavanja otpadnih voda predmetnog podruja. To se odnosi na dio naselja Ivaniko Graberje koje je prikljueno na glavni kanal odvodnje industrijskih voda pogona INA-NAFTAPLINA gdje je izgraen ureaj za proiavanje otpadnih voda tipa BIODISK, 500 ES koji je u funkciji. Nadalje na dijelu predmetnog podruja postoji kanalska mrea za odvodnju prometnica na koju je i prikljuen i dio fekalne kanalizacije naselja Caginac, Prkos Ivaniki te dio naselja Graberje Ivaniko kao i dio naselja opine Klotar Ivani. Na postojei kanalizacijski sustav djelomino su prikljuene i otpadne i tehnoloke vode iz veih proizvodnih i industrijskih pogona (INA NAFTAPLIN - Pogon ETAN, CROSCO, IVANIPLAST, IVASIM, CROATIA BATERIJE (od 28.07.2008. lokacija u vlasnitvu ORBICO d.o.o. trgovina na veliko kemijskim proizvodima), lijeilite Naftalan, INA Naftaplin). Preostali dio naselja podruja Ivani-Grada nema izveden sustav javne odvodnje ve se otpadne vode uglavnom disponiraju u individualne sabirne ili septike jame uz isputanje preljevnih voda u oblinje vodotoke ili melioracijske kanale. Postojee stanje izgraenosti i funkcionalnosti sustava odvodnje i proiavanja otpadnih voda naselja podruja Ivani-Grada i pripadajueg slivnog podruja ne zadovoljava sve principe razvoja i izgradnje tehniki prihvatljivog koncepta odvodnje i proiavanja otpadnih voda kao i zatite voda predmetnog podruja, te je 2007. godine izraen Idejni projekt odvodnje otpadnih voda naselja podruja Grada Ivani-Grada. Predmet projektnog zadatka obuhvaa odvodnju 17 naselja podruja Grada Ivani-Grada i to: Caginec, Dereani, Donji arampov, Graberje Ivaniko, Greda Breka, Ivani-Grad, Jalevec Breki, Lepi, Opatinec, Posavski Bregi, Prkos Ivaniki, Tarno, Trebovec, emovec Breki, umeani, Zaklepica i Zelina Breka. Glavni recipijent otpadnih voda kao i preljevnih oborinskih voda je rijeka Lonja koja danas ima mali sliv i mali protok jer je izgradnjom spojnog kanala Lonja Zelina Glogovnica presjeen njezin tok. Na kanalizacijski sustav dovode se otpadne vode iz sljedeih pogona i privrednih objekata: a) CROATIA BATERIJA d.d. (od 28.07.2008. lokacija u vlasnitvu ORBICO d.o.o. trgovina na veliko kemijskim proizvodima) b) INA NAFTAPLIN pogon Etan 28

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

c) d) e) f)

Crosco naftni servis IVAKEM LJEILITE NAFTALAN IMPK.

Navedeni pogoni imaju izgraene ureaje za predtretman otpadnih voda za svoje tehnoloke vode. Na sustav odvodnje nisu prikljuene vode AGROPRERADE d.d. ije se otpadne vode isputaju direktno u melioracijske kanale. Na kraju postojeeg javnog sustava odvodnje Ivani-Grada, na lokaciji juno od grada IvaniGrada, izgraen je i 1995. godine puten u pogon ureaj za mehaniko proiavanje otpadnih voda. Na sredinjem ureaju zasad nema predvienig mjesta za prihvat otpadnih voda iz sabirnih i septikih jama, a nema ni izgraenih objekata za stabilizaciju i finalnu obradu mulja. Sakupljeni otpad s grubih i finih reetki te pjeskolova i mastolova ureaja za proiavanje odvozi se na sanitarnu deponiju. U prigradskim naseljima koja su predviena za prikljuenje na javni sustav odvodnje i proiavanje zagaenih voda Ivani-Grada te u ostalim naseljima udaljenim od gradskog centra dosad nema izgraenog odgovarajueg sustava javne odvodnje tako da se otpadne vode uputaju u septike jame koje nakon izgradnje vodoopskrbnog sustava uglavnom ne zadovoljavaju zbog poveanih koliina otpadnih voda. Postojei vaniji vodotoci na obuhvaenom podruju su Sava, Lonja ( prihvaa proiene vode sa postojeeg , mehanikog dijela ureaja za proiavanje) i Zelina te kanali LonjaStrug, rnec i Nova Zelina. Osim navedenih, tu je i vodotok eravinec koji danas prihvaa preljevne vode iz preljeva na kolektoru K-2, zatim Joinec u koji se isputaju proiena vode sa Biodiska u Graberju Ivanikom. Rijeka Sava je prema Dravnom planu za zatitu voda ( NN 8/99) svrstana u III kategoriju voda, kanal Lonja Strug u II kategoriju. Recipijent proienih otpadnih voda s ureaja za proiavanje je rijeka Lonja, koja ima mali sliv i male protoke. Izgradnjom spojnog kanala Lonja-Zelina-Glogovnica presjeen je tok rijeke Lonje i na desnom nasipu spojnog kanala putem izgraenog zahvata u rijeku Lonju dotie 400 l/s i vie vode. Rijeka Lonja ulijeva se u spojni kanal Lonja-Strug. Rijeka Lonja je vodotok lokalnog karaktera tako da Dravnim planom za zatitu voda nije utvrena kategorija, ali je Vodopravnom dozvolom, izdanom dana 19.12. 2006. godine dozvoljeno isputanje otpadnih voda iz kanalizacijskog sustava proienih na mehanikom ureaju I faze izgraenosti u rijeku Lonju, odnosno kanal Lonja-Strug, II kategorije. Recipijent proienih otpadnih voda sa ureaja za proiavanje u konanoj fazi izgradnje je rijeka Lonja koja se ulijeva u kanal Lonja-Strug, a stupanj proiavanja otpadnih voda mora biti usklaen s Pravilnikom o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama. (NN br 40/1999) i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama. (NN br 6/2001 i 14/2001), odnosno za isputanje proienih otpadnih voda u vodotok II kategorije za ureaje vee od 10 000 ES potrebno je predvidjeti 1,2 i 3. stupanj proiavanja. U prigradskom naseljima, koja su predviena za prikljuenje na javni sustav odvodnje i proiavanja zagaenih voda Ivani-Grada, te u ostalim naseljima udaljenim od gradskog centra dosad nema izgraenog odgovarajueg sustava javne odvodnje tako da se otpadne vode 29

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

uputaju u septike jame koje, nakon izgradnje vodoopskrbnog sustava, uglavnom ne zadovoljavaju zbog poveanih koliina otpadnih voda, tako da dolazi do njihovog izljevanja po povrini ili do isputanja u neprikladne prijamnike to negativno utjee na okoli i potencira pojavu zaraznih bolesti.

2.8.3. Zatita od voda Reljefno i topografski podruje Grada Ivani-Grad formirano je kao ravniarski plato na orijentacijskoj visinskoj koti +100 m.n.m. Samo sjeveroistoni rub graninog dijela Grada zadire u prigorsko podruje te se visinske kote kreu od 124-150 m.n.m. Navedene karakteristike topografije terena ukazuju na potencijalnu ugroenost tog podruja vanjskim i unutarnjim vodama. Ugroenost od vanjskih voda odnosi se na rijeku Savu koja prati dio istonog ruba Grada, dok je ugroenost od unutarnjih voda dolazila od veih vodotoka Lonje i Zeline, te niza manjih brdskih potoka. Obzirom na opasnosti od plavljenja vanjskim i unutarnjim vodama izveden je odteretni kanal Lonja-Strug, te niz lateralnih kanala (L.K. Deanovec, L.K. Caginec, L.K. rnec), provedeno reguliranje glavnih unutarnjih vodotoka (Lonja, Zelina), izgraeni zatitni nasipi i crpne stanice, te osigurano retencijsko podruje utica za prihvat velikih voda rijeke Save. Podruje Grada Ivani-Grada spada u posebno znaajne prostore Zagrebake upanije vezano uz obranu od voda i poplavnog utjecaja glavnih vodotoka (prvenstveno Save). U tom cilju Prostornim planom ureenja Grada Ivani-Grada se zadrava retencijsko podruje utica s dodatnom izgradnjom nasipa uz kanal Lonja Strug koji e poplavne zone usmjeriti prvenstveno na june dijelove retencijskog prostora. Daljnjom dogradnjom na kanalu LonjaStrug ostvariti e se u budunosti bolje koritenje retencijskog prostora i osigurati kvalitetnija zatita od voda.

30

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3. STANJE OKOLIA: SASTAVNICE OKOLIA NA GRADA IVANI GRADA

PODRUJU

Sastavnice okolia moraju biti zatiene od oneienja pojedinano i u okviru ostalih sastavnica okolia, uzimajui u obzir njihove meusobne odnose i meuutjecaje. Zatita od oneienja i ouvanje pojedine sastavnice okolia ureuju se Zakonom o zatiti okolia, posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona.

3.1. ZRAK Temeljni dokumenti koji definiraju politiku i mjere za zatitu i poboljanje kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj jesu: Strategija zatite okolia s Nacionalnim planom djelovanja za okoli (NN 46/02), Zakon o zatiti okolia i Zakon o zatiti zraka. Ovi dokumenti propisuju donoenje niza provedbenih propisa akata kojima se izmeu ostalog utvruje: nain ocjene kakvoe zraka, nain praenja kakvoe zraka, praenje emisija, granine vrijednosti emisija iz stacionarnih izvora, granine i kritine vrijednosti oneiujuih tvari u zraku, zahtjevi na tehnike ureaje i gorivo, nadzor provedbe, zahtjevi za kvalitetu podataka i mjerenja. Sukladno Zakonu o zatiti zraka (NN 178/04, 60/08), razina oneienosti zraka prati se: - mjerenjem i/ili procjenjivanjem razina oneienosti zraka u nenaseljenim podrujima (pozadinska oneienost zraka), - mjerenjem i/ili procjenjivanjem razina oneienosti koje su posljedica regionalnoga i prekograninoga daljinskog prijenosa oneiujuih tvari u zraku i oborina na teritoriju Drave, - mjerenjem razina oneienosti zraka i oborina u naseljima i industrijskim podrujima, - mjerenjem razina oneienosti zraka u okolici stacionarnih izvora koji mogu utjecati na kakvou zraka, - mjerenjem fizikalnog stanja atmosfere, odnosno meteorolokih uvjeta na lokacijama gdje se mjeri kakvoa zraka, - mjerenjem i opaanjem promjena koje ukazuju na uinak oneienosti zraka (posredni pokazatelji kakvoe zraka): na tlu, biljkama, graevinama, u biolokim nalazima i sl. Prema razinama oneienosti, s obzirom na propisane granine vrijednosti (GV), tolerantne vrijednosti (TV), ciljne vrijednosti i dugorone ciljeve za ozon utvruju se sljedee kategorije kakvoe zraka: - prva kategorija kakvoe zraka ist ili neznatno oneien zrak: nisu prekoraene granine vrijednosti (GV) i dugoroni ciljevi za ozon, - druga kategorija kakvoe zraka umjereno oneien zrak: prekoraene su granine vrijednosti (GV) i dugoroni ciljevi za ozon, a nisu prekoraene tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon, - trea kategorija kakvoe zraka prekomjerno oneien zrak: prekoraene su tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon.

31

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

upanija, Grad Zagreb, gradovi i opine provode ocjenjivanje razine oneienosti na svom podruju te na temelju ocijenjene razine oneienosti uspostavljaju mreu za trajno praenje kakvoe zrake na svom podruju (lokalna mrea) ako su razine oneienosti vie od graninih vrijednosti (GV). Predstavniko tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave odreuje lokacije postaja u lokalnoj mrei te donosi program mjerenja razine oneienosti i osigurava uvjete njegove provedbe. Program mjerenja razine oneienosti mora uvaiti mjerila iz lanka 22. stavka 2. Zakona o zatiti zraka uz posebno uvaavanje lokalnih i regionalnih znaajki. Upravni odjel upanije odnosno upravno tijelo Grada Zagreba i grada nadleno za poslove zatite okolia obavlja koordinaciju svih aktivnosti lokalne mree i objavljuje podatke o obavljenim mjerenjima, te izvjee o podacima mjerenja za proteklu kalendarsku godinu do 30. travnja tekue godine dostavlja Agenciji za zatitu okolia. Podaci kakvoe zraka iz lokalne mree su javni i objavljuju se jedanput godinje u slubenom glasilu ili na web-stranicama jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave u saetom opsegu i na nain razumljiv irokoj javnosti. Stupanj oneienosti zraka na podruju odabranih lokacija e se utvrditi analizom postojeeg stanja na osnovi rezultata mjerenja posebne namjene i usporediti s Uredbom o graninim vrijednostima kakvoe zraka (NN 133/05). Prema Zakonu o zatiti zraka, tumaenje rezultata mjerenja i ocjena kakvoe zraka, daje se na osnovu razdoblja praenja u kontinuiranom trajanju od jedne godine. Prema tome se dobiveni rezultati prilikom mjerenja na podruju odabranih lokacija ne mogu usporeivati s propisanim vrijednostima iz Uredbe, ali mogu biti indikativni i ukazivati na stanje kakvoe zraka na analiziranim podrujima. Sukladno navedenom, realna ocjena kakvoe zraka daje se nakon godine dana ispitivanja i odgovarajue kompleksne statistike obrade koji se prezentiraju u vidu sveobuhvatnog godinjeg izvjetaja. Nain praenja kakvoe zraka i prikupljanja podataka, mjerni postupci, nain provjere kakvoe mjerenja i podataka kao i nain obrade i prikaza rezultata, nain dostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvoe zraka te nain redovitog obavjeivanja javnosti propisani su Pravilnikom o praenju kakvoe zraka (NN 155/05). Lokacije mjernih postajama dravne mree za trajno praenje kakvoe zraka odreene su Uredbom o utvrivanju lokacija postaja u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka (NN 4/02). Programom mjerenja kakvoe zraka u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka (NN 43/02) utvreno je koje se oneiujue tvari u zraku mjere na pojedinim postajama pomou automatskih analizatora ili pomou uzorkivaa. Na podruju Zagrebake upanije, postaje Dravne mree za praenje kakvoe zraka nalaze se na tri lokacije u gradu Zagrebu: - Zagreb-1, u Zagrebu, ugao Ulice grada Vukovara i Miramarske ceste; - Zagreb-2, u Zagrebu, krianje Maksimirske i Mandlove; - Zagreb-3, u Zagrebu, krianje Sarajevske i Kauzlaruevog prilaza.

3.1.1. Podaci o stanju zraka na podruju Grada Ivani-Grada 2006. godina 32

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Za preliminarno utvrivanje stupnja oneienosti zraka na podruju Zagrebake upanije provedena su mjerenja posebne namjene te su se rezultati analizirali sukladno Zakonu o zatiti okolia kako bi se ocijenila razina oneienosti kao temelj za uspostavu mree za trajno praenje kakvoe zraka na podruju Zagrebake upanije. Izvrena su mjerenja imisijskih koncentracija relevantnih pokazatelja kakvoe zraka to je ukljuivalo: mjerenje imisijskih koncentracija SO2, H2S, NO, NO2, CO, CO2, O3, benzen i koliine lebdeih estica (PM10), istovremeno sa mjerenjem mikrometeorolokih postaja: brzina i smjer vjetra, temperatura, tlak i relativna vlanost zraka. Mjerenja kakvoe zraka su bila provedena na osam lokacija u Zagrebakoj upaniji, u toplom i hladnom razdoblju godine. Na podruju Ivani-Grada, pokretni ekoloki laboratorij (PEL) je bio smjeten u objektu vodovoda koji se nalazi sjeverozapadno od sredita Ivani-Grada. Analiza rezultata na odabranim lokacijama u razdoblju lipanj-srpanj 2006. godine i u razdoblju studeni 2006. godine: LEBDEE ESTICE (PM10) S obzirom na lebdee estice, u toplom i hladnom razdoblju godine zrak je u Ivani-Gradu I. kategorije budui da je prosjena koncentracija lebdeih estica za vrijeme mjerenja bila nia od graninih vrijednosti za jednu godinu (40g/m 3) i nie od graninih vrijednosti za 24 sata (50 g/m3). Izmjerena vrijednost koncentracije lebdeih estica u toplom dijelu godine iznosila je 36 g/m3. UGLJINI MONOKSID (CO) S obzirom na ugljini monoksid, zrak je u Ivani-Gradu I. kategorije budui da je izmjerena koncentracija u toplom i hladnom razdoblju godine bila ispod granine vrijednosti koja iznosi 10 mg/m3. Izmjerena koncentracija ugljinog monoksida u toplom razdoblju godine u IvaniGradu iznosila je 0,272 mg/m3. DUIK (IV) OKSID (NO2) Izmjerena srednja vrijednost koncentracije duikovih oksida u toplom razdoblju godine u Ivani-Grad iznosila je 4,7 g/m3, a u hladnom razdoblju godine je iznosila 10,5 g/m3. Po pitanju koncentracije duikovih oksida, budui da izmjerene vrijednosti ne prekorauju srednje godinje granine vrijednosti od 40 g/m 3 te granine dnevne vrijednosti od 80 g/m 3, zrak u Ivani-Gradu je I. kategorije. Vidljivo je osjetno poveanje koncentracija duikovih oksida u odnosu na toplo razdoblje. Uzrok tome je sezona loenja i samim time vee emisije iz stacionarnih izvora koje poveavaju koncentracije duikovih oksida u atmosferi.

SUMPOR (IV) OKSID (SO2) Izmjerena srednja vrijednost koncentracije sumporovih oksida u Ivani-Grad iznosila je u toplom razdoblju godine 13,3 g/m3, a u hladnom razdoblju godine 9,9 g/m3. Zrak je I. kategorije po pitanju sumporovih oksida budui da je prosjena koncentracija sumporovih oksida za vrijeme mjerenja bila nia od graninih vrijednosti za jednu godinu (50 g/m 3) i nie od graninih vrijednosti za 24 sata (125 g/m3). OZON (O3) 33

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Zrak u Ivani-Gradu je I. kategorije po pitanju ozona obzirom da su izmjerene koncentracije nie od tolerantnih (120 g/m3). SUMPOROVODIK (H2S) Zrak je I. kategorije po pitanju koncentracije sumporovodika u toplom razdoblju mjerenja, budui da izmjerene vrijednosti ne prekorauju srednje godinje granine vrijednosti od 2 g/m3. Izmjerena srednja vrijednost koncentracije sumporovodika u Ivani-Gradu iznosi 1,9 g/m3 u toplom razdoblju godine, a 0,9 g/m3 u hladnom razdoblju godine. BENZEN Zrak je I. kategorije po pitanju koncentracije benzena, budui da izmjerene vrijednosti ne prekorauju razinu granine vrijednosti (5 g/m3 za vrijeme usrednjavanja od 1 godine). Izmjerena srednja vrijednost koncentracije benzena u Ivani-Gradu u toplom razdoblju godine iznosila je 3,3 g/m3, a u hladnom razdoblju godine iznosila je 1,98 g/m3. 2007. godina Mjerenja kakvoe zraka na kompostani tvrtke Eko-Flor Plus d.o.o. u Klotar Ivaniu raena su s ciljem odreivanja kakvoe zraka u ruralnom podruju u ijoj se neposrednoj blizini nalaze pogoni koji mogu biti znaajni izvor oneienja. Mjerenja su izvrena pokretnim ekolokim laboratorijem (PEL), a izvrena su u razdoblju od 05.02.-12.02.2007. godine te u razdoblju od 26.04.2007.-10.06.2007. godine. Mjerenje kakvoe zraka obuhvatilo je sljedee pokazatelje: duikovi oksidi (NO, NO2), ugljikov monoksid (CO), ozon (O3), sumporov dioksid (SO2), lebdee estice (PM10), ugljikovodici (CH4, nCH4), benzen, toluen, ksilen. Kako je po Uredbi o graninim vrijednostima oneiujuih tvari u zraku (NN 133/05) mjerenja potrebno provoditi neprekidno jednu godinu, ovim mjerenjem dobiveni rezultati se ne mogu usporeivati s Uredbom o graninim vrijednostima oneiujuih tvari u zraku, ali mogu biti indikativni i ukazivati na stanje kakvoe zraka. 2008. godina Automatska mjerna postaja za praenje kakvoe zraka smjetena je u dvoritu kompostane u Klotar Ivaniu tvrtke Eko-Flor Plus d.o.o.. Kontejner s analizatorima smjeten je cca. 50 m od same kompostane. U tablici 2. prikazani su dnevni rasponi koncentracija za pojedina oneienja tijekom 2008. godine na mjernoj postaji uz kompostanu u Klotar Ivaniu, a u tablici 3. rasponi satnih koncentracija za pojedina oneienja tijekom 2008. godine na mjernoj postaji uz kompostanu u Klotar Ivaniu. U mjesecu lipnju, srpnju i kolovozu 2008. godine niti jednom nije dolo do prekoraenja dnevne granine vrijednosti niti za jedan parametar. U mjesecu rujnu 2008. godine niti jednom nije dolo do prekoraenja satne i dnevne granine vrijednosti niti za jedan parametar. U mjesecu listopadu 2008. godine niti jednom nije dolo do prekoraenja satne koncentracije mjerenih parametara. Jednom je prekoraena dnevna granina vrijednost za estice PM10 dok za ostale parametre nije dolo do prekoraenja dnevnih graninih vrijednosti.

34

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Tablica 2. Rasponi dnevnih koncentracija za pojedina oneienja tijekom 2008. godine na mjernoj postaji uz kompostanu u Klotar Ivaniu Oneienje SO2 , g/m NO2 , g/m3
3

Granine vrijednost GV = 125 GV = 80 TV = 120 GV = 50 TV = 75 GV = 5 GV = 3 GV = 100 Lipanj 1,13 - 15,98 0,90 - 18,44 11,71 - 45,01 0,41- 0,93 0,42 - 0,97 Srpanj 0,44 - 13,55 0,15 - 18,44 11,37 - 45,01 0,57 - 1,30 0,68 - 1,70 -

Raspon g/m3 Kolovoz 1,50 - 10,97 0,95 - 14,45 13,03 - 46,25 0,49 - 1,34 0,42 - 1,31 -

Rujan 0,20 - 11,79 0,86 - 13,09 9,55 - 35,96 0,63 - 1,42 0,58 - 1,49 0,51 - 8,81

Listopad 0,73 - 11,54 0,19 - 7,42 14,24 - 103,40 0,46 - 1,24 0,15 - 2,78 0,79 - 42,35

PM10, g/m3 H2S, g/m3 Merkaptani, g/m3 Amonijak, g/m3

Tablica 3. Rasponi satnih koncentracija za pojedina oneienja tijekom 2008. godine na mjernoj postaji uz kompostanu u Klotar Ivaniu Oneienje SO2 , g/m
3

Granine vrijednost Rujan GV = 350 TV = 500 GV = 200 TV = 300 GV = 7 TV = 10

3,20 33,16 4,86 55,77 1,20 2,10

Raspon g/m3 Listopad

3,40 37,16 3,48 49,68 1,45 2,70

Broj sati veih od GV -

Broj sati veih od TV -

NO2 , g/m3 H2S, g/m3

35

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.1.2. Podaci iz Registra oneiivaa okolia ROO Registar oneiavanja okolia je skup podataka o izvorima, vrsti, koliini, nainu i mjestu isputanja, prijenosa i odlaganja oneiujuih tvari i otpada u okoli. U sljedeoj tablici su prikazani podaci iz Registra oneiivaa okolia sastavnica zrak za Grad Ivani-Grad za navedene godine. Tablica 4. Podaci iz oneiivaa okolia sastavnica zrak za Grad Ivani-Grad za 2005., 2006. i 2007. godinu Oneiiva Ina d.d. Pogon Etan Vrsta emisije 2005. sumporni oksidi duikovi oksidi ugljik (II) oksid ugljik (IV) oksid praina od izgaranja plina sumporni oksidi duikovi oksidi ugljik (II) oksid ugljik (IV) oksid sumporni oksidi duikovi oksidi ugljik (II) oksid ugljik (IV) oksid ugljik (IV) oksid praina od stone hrane duikovi oksidi ugljik (II) oksid sumporni oksidi duikovi oksidi ugljik (II) oksid ugljik (IV) oksid praina od izgaranja plina 0 115,7192 62,8672 16.543,0 0,55794 4,3549 8,204 94,558 5.071,066 Koliina, t 2006. 0 198,13 33,87 50.034,9 0,0212 2,261 122,935 75,21 5.623,4

2007. 0,12 256,78 20,78 5.575,281

Ina d.d. Pogon utica

Ina d.d. umeani

Pogon

Agroprerada d.d. Proizvodnja stone hrane

1.296,21 14,2408 1,139 0,236 11,878 0,3224 14.125,95 0,1415

346,21 2,4056 0,79 0,0051 1,94 0,1917 2.254,31

0,06 2,94 0,91 4.017 0,092 2,73 0,424 2.384 780,17 3,532 0,663 1,3731

Ina d.d.
(Sektor proiz. Pogon Etan; Sabirna st. IVA-1, 2; Sabr.stanica KLO-2,KLO12, DS-1, DS-2; Uprava polja Klotar, Uprava pogona Dugo Selo; Otp. stanica Graberje; Otp. Stanica bunjani;)

Konzum d.d. Klotar duikovi oksidi Ivani, Proizvodnja ugljik (II) oksid cvijea ugljik (IV) oksid

0,17 0,034 195,17

0,011 0,003 12,053

0,524 0,092 205,24 36

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Plinacro d.o.o.

Kra d.d. Ivani-Grad

pogon

Crosco Gospodarski Ivani-Grad

d.o.o. objekt

Ivasim d.d.

STSI d.o.o. CROATIA BATERIJE d.d.

PBZ d.d.

Odailjai d.o.o.

veze

praina od izgaranja plina duikovi oksidi ugljik (II) oksid ugljik (IV) oksid duikovi oksidi ugljik (II) oksid ugljik (IV) oksid praina od izgaranja plina duikovi oksidi ugljik (II) oksid ugljik (IV) oksid praina od izgaranja plina sumporni oksidi duikovi oksidi ugljik (II) oksid ugljik (IV) oksid duikovi oksidi ugljik (II) oksid duikovi oksidi ugljik (II) oksid ugljik (IV) oksid praina od izgaranja plina duikovi oksidi ugljik (II) oksid ugljik (IV) oksid praina od izgaranja plina duikovi oksidi ugljik (II) oksid ugljik (IV) oksid

0,052

0,004 0,0176 0,00352 19,766 0,06537 0,00654 35,94 0,0006 1,66 0,36129 1.042,25 0,27 1 1 1 2 0,1 0,0033 0,0138 0,0095 54,161 0,014 0,069 0,016 75,556 0,027 0,0145 0,0005 0,032

0,04 0 25,82

0,03 0,01 35,94 0,01 1,43 0,25 978,41 0,26

1,92 0,67 1193,1 0,3081

0,21 0,015 167,9 0,032 0,126

0,21 0,02 166,9 0,58 0,49

3.1.3. Izvjee o mjerenju brzine doze ionizirajueg zraenja Mjerenje brzine doze ionizirajueg zraenja (gamma zraenja) provodi se prvenstveno zbog brige za zatitu okolia i utjecaja potencijalnih izvora ionizirajueg zraenja na graane. Preporuka Meunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA Safety Series No. 115, Vienna 1996.) je da efektivna doza za stanovnitvo ne prelazi 1 mSv/god.

37

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Neki od moguih izvora opasnog ionizirajueg zraenja na podruju lokacije mjerenja/IvaniGrada su: 1. NE Krko (u blizini); 2. Frekventne prometnice (transport radioaktivnih izotopa (legalni/ilegalni)); 3. Odlagalita otpada (ionizirajui javljai poara, odbaeni ionizirajui gromobrani, potroeni izvori, ljaka potencijalni izvori ionizirajueg zraenja...); 4. Industrija (radioaktivni izotopi za industrijsku uporabu, industrijska postrojenja koja koriste radioaktivne izvore ili proizvode otpad koji zrai). Na podruju Grada Ivani-Grada ionizirajue zraenje se pratilo u vremenskom periodu od 1.7.2008. 31.12.2008. godine. Mjerenje je provedeno na sljedeim lokacijama u Ivani-Gradu: 1. Greda Breka 2. Preno 3. Tarno 4. Industrijska zona 5. Centar grada (Gradsko poglavarstvo). U sljedeoj tablici su prikazani rezultati mjerenja. Tablica 5. Rezultati mjerenja Lokacija Greda Breka Preno Tarno Industrijska zona Centar grada *Izraunati rezultat; STD Standardna Temperatura Rel. vlaga o Brzina doze (nSv/h) devijacija (2) C 86,4 16,04161 18,5 67,5 Rh 88,8 26,50786 19,3 62,7 Rh 114,8 35,60431 15,1 76,3 Rh 68,8 20,06656 16,3 76,1 Rh 63,6 24,13158 16,1 77,7 Rh

*Rezultat je izraen kroz srednju vrijednost temeljem izrauna prema 25 izvedenih mjerenja na svakoj pojedinoj lokaciji

Brzina doze ionizirajueg zraenja ne prelazi preporuene vrijednosti i nema naznaka prisutnosti bilo kakvih izotopa stvorenih ljudskom ili industrijskom djelatnou. 3.1.4. CILJEVI I MJERE Strategija zatite okolia s Nacionalnim planom djelovanja za okoli utvrdila je temeljne ciljeve zatite i poboljanja kakvoe zraka te propisala dugorone mjere za ostvarenje ciljeva. Osnovni ciljevi su: uskladiti postojeu legislativu s pravnom steevinom EU, smanjiti emisije tetnih tvari na razine koje nee utjecati na zdravlje ljudi i okoli te revidirati i dograditi sustav praenja emisija i kakvoe zraka. 38

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Djelotvorna zatita i poboljanje kakvoe zraka i drugih dijelova okolia koji su ugroeni zbog oneienosti zraka, osigurava se primjenom naela uravnoteenog razvoja, naela cjelovitog planiranja i primjenom najboljih raspoloivih tehnika, tehnikih rjeenja i mjera. Na podruju za koje je utvreno da je kakvoa zraka prve kategorije djeluje se preventivno kako se zbog graenja i razvitka podruja ne bi prekoraile granine vrijednosti (GV). Tablica 6. Ciljevi zatite zraka
C1. Odrati prvu kategoriju kakvoe zraka C2. Uspostaviti sustav praenja kakvoe zraka (mrea postaja lokalne mree) C3. Uspostaviti informacijski sustav o praenju kakvoe zraka kao dio informacijskog sustava o

okoliu
C4. Racionalizirati i optimizirati (poboljati) strukturu prometa C5. Smanjiti emisije tetnih tvari koje utjeu na lokalnu oneienost (loita, farme,

industrija, odlagalita)

Tablica 7. Mjere za ostvarivanje ciljeva Cilj C1-3 Mjere za ostvarivanje ciljeva M1 Definirati lokaciju postaje lokalne mree za praenje kvalitete zraka i Program mjerenja. Uspostaviti informacijski sustav praenja kakvoe zraka na lokalnoj mrei (mogue u organizaciji s NVU, kolama ili profesionalnom uslugom). Godinje izvjee o mjerenjima kakvoe zraka na postajama lokalne mree dostaviti u AZO do 1. travnja tekue godine za proteklu godinu. Saete podatke o kakvoi zraka i rezultatima mjerenja na postajama lokalne mree objaviti u Slubenom glasniku i/ili na internet stranici upanije i/ili LU. Unaprijediti uspostavljeni sustav ROO (u skladu s rekonstrukcijom informatikog sustava ROO u AZO), aurirati registar oneiivaa te provoditi redovito Sudionici i nositelji LU, P, MZOPU U, LU, UZU, ZPU, NVU Rok PR, KR PR, TR Mogui izvori financiranja P, LP, MZOPU

C1-3

M2

MI, P, LP

C1-3

M3

LU, P, MZOPU ZPU, U, LU, NVU, javnost

TR

P, LP, MZOPU

C1-3

M4

PR, TR

P, LP

C1

M5

U/UDU, TR, AZO, NVU, PR IZO

P, MI

39

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

informatiko osposobljavanje zaposlenih na katastru. Planirati izgradnju obilaznica oko grada/naselja kroz koja prolaze teretna vozila. (zajednika mjera s mjerama za promet). Upotreba najbolje raspoloivih tehnologija (NRT) u industriji. Kod izrade SUO ugraivati one mjere zatite okolia kojima bi se ouvala I kategorija zraka te ih provoditi.

C1,4, 5

M6

HUC, U, LU, MMTRP

PR, TR

P, LP, DP

C1,5

M7

C1,5

M8

JPP, MZOPU, TR LU, IZP, GS JPP, MZOPU, LU, javnost, TR SUO komisije, GS

GS

GS

40

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.2. VODE

Prema Strategiji upravljanja vodama (NN 91/08), voda je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ogranienih koliina i neravnomjerne prostorne i vremenske raspodjele. Iz injenice da su svi oblici ivota i sve ljudske aktivnosti vie ili manje vezane uz vodu jasno proizlazi vanost odnosa prema vodi i znaenje dokumenata kojima se taj odnos ureuje. Gospodarski razvoj i urbanizacija dovode, s jedne strane, do velikog porasta potreba za vodom, a s druge, do ugroavanja vodnih resursa i vodnoga okolia. Voda tako moe postati ograniavajui imbenik razvoja, te prijetnja ljudskom zdravlju i odrivosti prirodnih ekosustava. Stoga je za svako drutvo posebno vano da uravnotei te odnose i osmisli politiku i strategiju ureenja, iskoritavanja i zatite vodnih resursa. U okviru koncepcije odrivog razvoja, upravljanje vodama uspostavlja ravnoteu izmeu koritenja resursima za poboljanje ivotnih prilika i poticanje gospodarskog razvoja te zatite resursa i odranja njihovih prirodnih funkcija i znaajki. To je mogue ostvariti cjelovitim pristupom vodnom sustavu i uvaavanjem sloenih veza i odnosa izmeu vodnog sustava i svih korisnika u njegovu okruenju. Rije je o korisnicima koji ovise o vodi i ureenom vodnom reimu i/ili utjeu na stanje voda i vodnoga reima. U tom se zajednitvu ne mogu ostvariti sva pojedinana oekivanja i zadovoljiti svi pojedinani zahtjevi, ali se o svima treba voditi rauna i odluke koje se predlau i donose moraju biti objektivne, transparentne i drutveno prihvatljive Zatita voda od oneiavanja provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi i zatite okolia, te omoguavanja nekodljivog i nesmetanog koritenja voda za razliite namjene. Zatita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoe voda i izvorima oneiavanja, spreavanjem, ograniavanjem zabranjivanjem radnji i ponaanja koja mogu utjecati na oneienje voda i stanje okolia u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim ouvanju i poboljavanju kakvoe i namjenske uporabljivosti voda. Radi spreavanja pogoranja kakvoe voda i zatite okolia u cjelini, propisuju se granine vrijednosti opasnih i drugih tvari: - za tehnoloke otpadne vode prije njihova isputanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda, odnosno u drugi prijemnik, - za vode koje se nakon proiavanja isputaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, - za otpadne vode i tvari koje se isputaju u septike i sabirne jame. Cilj vodno-gospodarskih zahvata i mjera (npr. izgradnja kanala, nasipa, brana, melioracije, navodnjavanje i sl.) promjena je prirodnog, zateenog reima voda u ciljani reim koji je iz nekih razloga (npr. obrana od poplave, novo poljoprivredno zemljite, i sl.) ovjeku koji ivi u tom prostoru pogodniji. No, promjena neeljenih aspekata zateenog reima, zbog kompleksnosti vodnog sustava i njegovog odnosa sa irim ekosustavom, najee ima i cijeli niz manje poeljnih ili posve neprihvatljivih izravnih i neizravnih posljedica. esti primjeri su suenje ume zbog promjene razine podzemnih voda, isuivanje movare izgradnjom nasipa, degradacija ekosustava vezanog uz vodotok znaajnom promjenom njegovog vodnog reima (npr. rijeka Lonja). Sve ove rizike treba pravovremeno identificirati, ocijeniti te u planovima i odlukama uvaiti. 41

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Prema Programu zatite okolia Zagrebake upanije, vode su vaan resurs upanije. Kao najvei izvor oneienja voda, povrinskih i podzemnih, su netretirane otpadne vode, zatim se kao oneiivai navode neodgovarajue i ilegalne deponije otpada te intenzivna poljoprivreda (intenzivna primjena umjetnih gnojiva i razliitih vrsta pesticida koji esto zavravaju u nekom povrinskom toku ili vodonosniku, rukovanje pesticidima koje nedovoljnu panju posveuje brizi za okoli te velike koliine otpadnih voda teko oneienih organskim tvarima posebno u vezi sa stoarskm proizvodnjom). Ugroenost voda i vodotoka od zagaivanja otpadnim vodama naselja i industrije nije posebno izraena kroz utjecaj korisnika prostora na podruju Grada Ivani-Grada. Meutim, unato tome prisutno je znaajno zagaenje vodotoka (Lonja i kanal rnec), a sve kao posljedica uputanja otpadnih voda velikih zagaivaa lociranih izvan podruja Grada Ivani-Grada. Radi sanacije zateene situacije treba na razini drave i upanije preuzeti potrebne aktivnosti za izgradnju ureaja za kondicioniranje otpadnih voda uz predmetne zagaivae. Znaajan mehanizam oneienja voda je openito, ispiranje bilo kojih oneienih povrina, u to, osim spomenutih deponija, gnojita i sl., spadaju i nekim akcidentom zagaena tla, prometnice, i sl. Konano, bujice, odnosno erozija i ispiranje tla, iako prirodni proces, u funkcionalnom smislu takoer predstavljaju oneienje voda. 3.2.1. Vodotok rnec Vodotok rnec je glavni prijemnik otpadnih voda naselja pa tako i neproienih otpadnih voda industrije (posebno kafilerije Agroproteinka d.o.o. i tvornice za preradu koe Pellis d.o.o. ranije Duma koa d.o.o.). Intenzivnije oneienje datira od 2002. godine kada je dolo do proirenja pogona tvornice za preradu koe i poveanje kapaciteta proizvodnje. Kanalom Lonja Strug oneiene vode otjeu u rijeku Lonju koja kroz park prirode Lonjsko polje utjee u rijeku Savu. 2006. godine predstavnici Slube zatite voda, VGO za slivno podruje Grada Zagreba izvrili su terenske uviaje po dojavi o pomoru riba u vodotoku rnec. U izvjeima je konstatirano da je do pomora riba dolo zbog velikog organskog optereenja i nedostatka otopljenog kisika u vodi te je predloeno da se uz inspekcijski nadzor obavi uzorkovanje otpadnih voda na ispustu komunalnih voda iz Sesvetskog Kraljevca, Pellis-a d.o.o. i Agroproteinke d.o.o.. U sljedeoj tablici prikazani su rezultati provedenih analiza vode kanala rnec te je vidljivo da su gotovo svi ispitani pokazatelji vei od graninih vrijednosti propisanih za III vrstu voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98). Provedbom inspekcijskog nadzora u Pellis-u d.o.o. i Agroproteinki d.o.o., utvreno je da prema rezultatima ovlatenih laboratorija, otpadne vode uzete za uzorak povremeno nisu ispunjavale uvjete propisane vodopravnom dozvolom te im je naloena izgradnja III. stupnja biolokog proiavanja otpadnih voda do kraja 2008. godine kako bi se na vlastitim ureajima korisnika postigle vrijednosti pokazatelja u otpadnoj vodi za isputanje u prirodni prijemnik III. kategorije.

42

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Vodotok rnec je mali prijemnik koji ne moe prihvatiti velike koliine otpadnih voda stoga je rjeavanje pitanja odvodnje i proiavanje otpadnih voda s podruja Sesvete-istok prioritetno i treba ga to prije rijeiti. Problematika isputanja otpadnih voda s podruja Sesvete-istok u kanal rnec se planira rjeiti prikljuenjem podruja Sesvete-istok na sustav javne odvodnje s konanim proiavanjem na komunalnom ureaju. Do prikljuenja otpadnih voda Pellis-a d.o.o. i Agroproteinke d.o.o. na sustav javne odvodnje s konanim proiavanjem na zajednikom centralnom ureaju, tvrtkama je naloena izgradnja III stupnja biolokog proiavanja otpadnih voda do kraja 2008. godine. U sljedeoj tablici prikazani su rezultati analize uzoraka vode iz vodotoka rnec u 2006. godini. Tablica 8. Rezultati analize uzoraka vode iz vodotoka rnec Pokazatelj Mjerna jedinica Uzorak 1. Ustava rnec Uzorak 2. rnec-30 m uzvodno od kolektora Dugo Selo 4.11.2006. 8,0 5,8 uto smea Uzorak 3. rnec-150 m nizvodno od kolektora Dugo Selo 4.11.2006. 7,5 6,4 uto smea DGV * III vrsta Uzorak 4. Kolektor Dugo Selo DGV** Za prijemni k III kat.

Datum Opi pokazatelji o Temperatura C zraka o Temperatura C vode Boja

4.11.2006. 5,0 5,5 uto smea

4.11.2006. 8,0 6,8 uto smea 40

Miris

na H2S i na H2S i na H2S i trule trule trule fekalije

Vidljiva otpadna tvar A-Fizikalno kemijski pH

slabo primjetn a na H2S i slabo trule primjetn a Fekalije

8,14

8,05

7,95

el.vodljivost Uk.su.susp.kr ut.

S/cm mg/L

1428 50,0

3060 122,0

2631 164,0

6,36,0 9,09,3 7001000

7,29

6,0-8,5

1060 150,0 35-60

43

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Suhi ostata k

ukupn i mg/L fiksir ani B-Reim kisika Otopljeni kisik mgO2/L Zasienje % kisikom KPK-Mn KPK-Cr BPK5 C-Hranjive tvari Amonij Nitriti Nitrati Kjeldahl duik Ukupni duik o-fosfati ukup. Ukupni fosfor mgO2/L mgO2/L mgO2/L mgN/L mgN/L mgN/L mgN/L mgN/L mgP/L mgP/L

715 576

1591 1233

1431 1096

659 448

0,0 0,0

0,0 0,0

0,0 0,0

22,3 118 34 30,9 0,007 0,083 35,3 35,4 2,02 2,78

65,2 611 326 81,4 0,022 0,234 100,9 101,2 2,30 4,12

51,7 508 210 75,3 0,014 0,236 81,7 81,9 2,69 4,40

6,4 50-70 120140 8-15 4-8 0,250,60 0,030,10 1,54,0 3,010,0 0,250,60

1,3 10,6

32,2 214 88 22,8 0,005 0,135 32,3 32,5 3,52 4,92

125 25 15,0 1,0 15,0

31,0 2,0 2,0

G-Organski duik Ukupna ulja mg/L Mineralna ulja mg/L Fenoli Anion.deterge nti mg/L mg/L

0,32 0,10 0,213 1,994

1,51 0,44 0,941 2,686

1,34 0,24 0,719 3,905

0,050,10 0,005 -0,01 0,5#

0,736 0,110 0,017 5,547

30,0 10,0 0,2 2,0

DVG* - doputene granine vrijednosti pokazatelja za pojedine vrste voda propisane Uredbom o klasifikaciji voda (NN 77/98) DVG** - granine vrijednosti pokazatelja i doputene koncentracije opasnih i drugih tvari u teh. Otpadnim vodama koje se isputaju u prirodni prijemnik propisane Pravilnikom o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99) # - najvee doputene koncentracije pojedinih opasnih tvari propisane Uredbom o opasnim tvarima (NN 78/98)

44

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.2.2. Rijeka Lonja Problem rijeke Lonje je nedostatak koliine vode, naroito u ljetnim mjesecima kada su koliine vode ispod biolokog minimuma i s karakteristikama vode stajaice. Problem je nastao nakon izgradnje lateralnog kanala Zelina Lonja Glogovnica esma, radi obrane od poplava. Sustav upusta vode iz kanala u Lonju ne funkcionira odgovarajue jer je premalog kapaciteta (dvije azbestno-cementne cijevi profila 50 cm) te je otean dotok vode u cijevi (oneienje reetki). Problem kvalitete vode je posljedica neproiavanja otpadnih voda uzvodno prije svega Vrbovca i mesne industrije koji nema izgraen ureaj za proiavanje. Pored problema nedostatnih koliina vode i njene kvalitete, treba istaknuti i problematiku ureenja korita rijeke Lonje kroz podruje Ivani-Grada. Jo 1984. godine izraen je Idejni projekt ureenja korita rijeke Lonje (Moslavina, T.D. ZG-103/04) koji je ve tada naznaio potrebu rjeavanja ove problematike koja je u dananje vrijeme jo aktualnija obzirom na jednu od gradskih orijentacija prema zdravstvenom turizmu (Naftalan). Prema Idejnom projektu odvodnje otpadnih voda Grada Ivani-Grada, Hidroprojekt Consult, 2007. godina, rjeenje ovog problema iziskuje multidisciplinarni pristup odnosno tono odreivanje novih hidraulikih elemenata na ve izgraenim objektima bazirati na promjenama nastalim uzvodno i nizvodno u slivu Lonje nakon izgradnje postojeih objekata na sustavu odvodnje za ije je dimenzioniranje vrijedilo sasvim drugaije stanje u slivu Lonje, posebice na uzvodnom dijelu. 3.2.3. Podaci iz Registra oneiivaa okolia ROO Prema podacima iz Katastra emisija u okoli za 2005. godinu o emisijama u vode za mjeovite vode, koliina proiene/predtretirane vode iznosila je 13.403 m3/god. iz industrije te 81.994 m3/god. iz ostalih izvora emisije. Koliina otpadne vode iz industrije koja se koristila za sanitarne svrhe iznosila je 1.997 m3/god. Prema podacima iz Katastra emisija u okoli za 2006. godinu o emisijama u vode za mjeovite vode, koliina proiene/predtretirane vode iznosila je 149.732 m3/god. iz industrije te 78.434 m3/god. iz ostalih izvora emisije. Prema podacima iz Registra oneiivaa okolia ukupna koliina isputene otpadne vode iz industrije u 2007. godini iznosila je 205.710 m3/god. U tablici 9. prikazane su vrste i koliine emisija u vode prema podacima Katastra emisija u okoli za 2005. i 2006. godinu, a u tablici 10. vrste i koliine emisija u vode u 2007. godini prema podacima iz ROO.

45

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Tablica 9. Vrste i koliine emisija u vode prema podacima Katastra emisija u okoli za 2005. i 2006. godinu Godina 2005. Izvor emisije Industrija (mjeovita voda) Vrste emisije Suspendirane tvari Org.opt. kao KPK-dikromatom Org.opt. kao BPK5 Ulja i masti Kationski tenzidi Anionski tenzidi Mineralna ulja Suspendirane tvari Org.opt. kao KPK-dikromatom Org.opt. kao BPK5 Ulja i masti Kationski tenzidi Anionski tenzidi Mineralna ulja Suspendirane tvari Org.opt. kao KPK-permanganatom Org.opt. kao BPK5 Amonijak (kao N) Nitriti (kao N) Fosfati (kao P) Suspendirane tvari Org.opt. kao KPK-permanganatom Org.opt. kao BPK5 Amonijak (kao N) Nitriti (kao N) Fosfati (kao P) Suspendirane tvari Org.opt. kao KPK-dikromatom Org.opt. kao BPK5 Fenol Ulja i masti Mineralna ulja Anionski tenzidi Kationski tenzidi Suspendirane tvari Org.opt. kao KPK-dikromatom Kol. emisije (t/god) 0,01 0,03 0,01 0 0,00111 0,00018 0 0,41 16,04 5,38 17,77 0 0,01 0,06 0 0,04 0,03 0,02 0,03 0 0 0,006 0,037 0,018 0,001 0 0,002 1,29 2,15 1,77 0 0 0,06 0 0,0025 0,02085 0,35086 46

Ostalo (mjeovita voda)

Industrija (sanitarna voda)

2006.

Industrija teh.jed.1 (mjeovite vode)

Ostalo teh.jed. 744 (mjeovite vode)

Ostalo teh.jed. 744 (mjeovite vode)

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Industrija teh.jed.3 (mjeovite vode)

Org.opt. kao BPK5 Mineralna ulja Ulja i masti Anionski tenzidi Kationski tenzidi Suspendirane tvari Org.opt. kao KPK-permanganatom Org.opt. kao BPK5

0,271 0 0,001784 0 0 0,000003 0,0000 0,000009

47

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Tablica 10. Vrste i koliine emisija u vode prema podacima ROO za 2007. godinu Oneiiva Oneiujua tvar KPK-Cr Nitriti (kao N) (NO2-) Kloridi (Cl-) (Cl) Ukupna ulja i masti Mineralna ulja Arsen i spojevi (kao As) Krom6+ (Cr6+) Bakar i spojevi (kao Cu) Nikal i spojevi (kao Ni) Olovo i spojevi (kao Pb) Cink i spojevi (kao Zn) BPKn Ukupna suspendirana tvar Detergenti anionski Detergenti kationski Ukupni halogeni ugljikovodici Sulfati (SO42-) Fenoli (kao ukupni C) eljezo (Fe) AEKS d.o.o. Agroprerada d.d. Crosco naftni servisi d.o.o. INA d.d. Pogon Etan IVASIM d.o.o. Org.jed. 0,052 0,0062 0,152 0,0376 0,0212 <0,00002 <0,0004 0,0088 0,00014 0,00136 0,0386 410,1 1,47 236,18 251,32 5,54 0,4 6,24 69,97 152,22 4,5 0,82 Ispust 1 Ispust 2 842,11 896,29 212,48 15.642,19 165,2 STSI d.o.o. Org,jed. 744 3.738,53 3.738,53 Org,jed. 744-2 44,8

38,96

431,67 125,6

28,14 10,35

1,28 721,49

1,04

172,24 29,56

172,24 29,56

0,54

4.069,51 3.073,33 84,2304 4,239

56 129 0,27 0 0,1

1.566,23 1.566,23 798,86 798,86 39,2 8,99 0,99 39,2 8,99 0,99

33,9 30,9 0,29

1.288,59 1.288,59 4,05 4,05

42,05 0,193 48

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.2.4. CILJEVI I MJERE U tablici su prikazani ciljevi zatite voda za podruje Grada Ivani-Grada koji su usklaeni s ciljevima definiranim Dravnim planom za zatitu voda, Strategijom i Nacionalnim planom djelovanja za okoli te Programom zatite okolia Zagrebake upanije. Tablica 11. Ciljevi zatite okolia C1 C2 C3 C4 Sauvati vode koje su jo iste, saniranjem i uklanjanjem oneienja koja ugroavaju ili oneiuju vode (za pie, povrinske, podzemne) prva kategorija voda Ouvati kakvou povrinskih voda u propisanim kategorijama U skladu s raspoloivim obnovljivim koliinama dugorono omoguiti da svi korisnici vode iskoritavaju na odriv nain Sustavno spreavati tetno djelovanje voda

Tablica 12. Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i nositelji HV, LU, JPP, UVG MPVG, HV, LU, VI, UVG HV, LU, VI, UVG UOPRR, LU, ZI UVG, JPP, LU HV, LU, JPP PR, TR ZZJZ, LU, VI MPVG, HV, LU, JPP, UVG PR, TR GS, LP, HV LP, MPVG Mogui izvori financiranja HV, LP, MI

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva M1 M2 C1 M3 M4 M5 M6 C2 M7 M8 Izraditi planove za zatitu voda (Lonja, rnec) i provoditi ih. Doneene odluke o sanitarnim zatitnim zonama izvorita dosljedno provoditi. Sustavno pratiti kakvou voda temeljem vaeih zakonskih propisa. Poticati mjere kojima se smanjuje pritisak od poljoprivrede: racionalnije koritenje kemikalija, ekoloka poljoprivreda. Preispitati stanje vodovodne mree Grada i sanirati eventualna oteenja. Osigurati svim naseljima u Gradu (kuanstvima) zdravstveno ispravnu pitku vodu. Redovito pratiti Programe zdravstvene ispravnosti vode za pie. Sustavno rjeavati problem odvodnje oborinskih voda.

Rok KR-SR

KR, TR HV, LP, DP PR, TR PR, trajno PR, TR HV, LP P, LP, MS, GS GS, LP

SR-DR, HV, LP, TR DP

49

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

M9

Projektirati i izraditi odgovarajue sustave za obradu voda iz industrija. Poticati primjenu istije proizvodnje i najbolje raspoloivih tehnologija u industriji u svrhu smanjenja optereenja voda. Strogo primjenjivati sve propisane mjere zatite okolia pri izgradnji i koritenju infrastrukturnih objekata. Kod planiranja vodno-gospodarskih zahvata, kroz kvalitetnu SUO proceduru, uvaavati i utjecaj na ekosustav. Provesti programe detaljnog ienja kanalske mree. Sanirati/izgraditi potrebne nasipe, brane, retencije i kanale radi spreavanja opasnosti od poplava.

MZOPUG, MPVG, HV, JPP, GS HRCCP, JPP, GS IZO, VI, SI, JPP, GS, MPVG ZPUZO, LU, MZOPUG, HV, SUO komisije HV, U, LU, MPVG, UVG HV, U, LU, GS, MPVG

SR-DR, GS, DP, P, TR LP SR-DR, GS, MI TR TR KR, DR, trajno KRSR, TR SR, TR DP, GS

C3

M10

M11

M12 M13 C4 M14

GS HV, P, LP HV, DP, P, LP, GS

50

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.3. TLO Tlo je neobnovljivo dobro i mora se koristiti odrivo uz ouvanje njegovih funkcija. Nepovoljni uinci na tlo moraju se izbjegavati u najveoj moguoj mjeri. Zatita tla obuhvaa ouvanje zdravlja i funkcija tla, sprjeavanje oteenja tla, praenje stanja i promjena kakvoa tla te saniranje i obnavljanje oteenih tala i lokacija. Oneienje odnosno oteenje tla smatra se tetnim utjecajem na okoli, a utvrivanje prihvatljivih graninih vrijednosti kakvoe tla provodi se na temelju posebnih propisa. Na podruju Republike Hrvatske zbog nepostojanja sustavnog prikupljanja podataka o stanju tla, proveden je projekt Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom (LIFE05 TCY/CRO/000105) u suradnji Agencije za zatitu okolia i Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu uz financijski doprinos Europske komisije u okviru programa LIFE Tree zemlje. Projekt je zapoeo u sijenju 2006. i trajao je do sijenja 2009. godine. Program trajnoga motrenja tala Hrvatske osigurat e osnovu za usklaeno prikupljanje, analizu i dostupnost podataka o stanju tla, s ciljem uspostave Sustava trajnog motrenja tala na nacionalnoj razini, to je jedan od prioriteta Nacionalne strategije zatite okolia i Nacionalnog plana djelovanja na okoli (NN 46/02), te Zakona o zatiti okolia (NN 110/07). U studenom 2007. godine dovrena je Baza HIST - Hrvatski informacijski sustav za tlo (sastavnica Informacijskog sustava zatite okolia ISZO), u okviru prve faze projekta Program razvoja Hrvatskog informacijskog sustava za tlo, koji provodi Agencija za zatitu okolia s ciljem uspostave Hrvatskog informacijskog sustava za tlo (HIST) s prostorno-vremenskom georeferenciranom informatikom bazom podataka o tlima. Prema Programu zatite okolia Zagrebake upanije, na podruju upanije tla se oneiuju naftnim derivatima (npr. uma utica); tehnolokim otpadnim vodama (gnojnice, metalna industrija,...); ispiranjem i atmosferskim taloenjem oko cesta (najfrekventniji cestovni pravci u RH na podruju su Zagrebake upanije); cijeenjem neodgovarajue ureenih deponija. Prostorno, najtee su oneiena tla urbanih sredina, industrijskih postrojenja, crpilita nafte i plina, a manje podruja intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Studija iz 1997., Teki metali u poljoprivrednim tlima Zagreba i okolice, pokazala je da je najoptereenija dolina Save, te pojedini izdvojeni lokaliteti (podruja uz deponije). Tablica 13. sadri kratak opis osnovnih, trenutno postojeih procesa degradacije tla koji su prisutni u veoj ili manjoj mjeri i u Zagrebakoj upaniji. Tablica 13. Najznaajniji procesi degradacije tala (izvor: Program zatite okolia Zagrebake
upanije)

Erozija tla vodom (bujice, poplave)

Prirodan proces posebno izraen na podrujima sljedeih karakteristika: strmina, nekonsolidirani petrografski supstrat, vea koliina oborina, velike temperaturne razlike, slab vegetacijski pokrov.

51

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Meutim, pospjeen je: izostankom adekvatnih mjera zatite; neadekvatnom poljoprivrednom djelatnou (intenzivna obrada podruja s velikim nagibom; oranje niz nagib i sl.); neadekvatnom umarskom praksom (sjea u zonama gdje uma ima naglaenu protuerozijsku funkciju), neadekvatna eksploatacija mineralnih sirovina. Trajna prenamjena tla Urbanizacija (legalna i ilegalna); gradnja infrastrukturnih sustava (prometni, energetski, odlagalita otpada,...); eksploatacija mineralnih sirovina (posebno ilegalna, i bez mjera sanacije nakon prestanka ekploatacije). Netretirane komunalne i tehnoloke otpadne vode, vode koje se cijede s deponija otpada, spiranje cesta sa nerijeenom odvodnjom, utjecaj od eksploatacije nafte; akcidente situacije (cisterne, i sl.). Kisele kie, utjecaj od zranog prometa,... Intenzivna upotreba mineralnih gnojiva, pesticida, fungicida, herbicida; negativan utjecaj na morfologiju (sabijanje tekom mehanizacijom); dehumizacija (zbog nevraanja organske tvari u proizvodni ciklus...)

Oneienje zagaenim, oneienim tekuinama, i iz atmosfere

Intenzivna poljoprivredna proizvodnja

Slika 4. Erozijom znaajnije ugroena podruja Zagrebake upanije

Izvor: Program zatite okolia Zagrebake upanije, Zagreb, 2003. godina

52

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.3.1. Ciljevi i mjere Ciljevi i mjere zatite okolia za sastavnicu okolia tlo preuzeti su iz Nacionalne strategije zatite okolia i Nacionalnog plana djelovanja na okoli, te su u skladu sa ciljevima i mjerama navedenim u Programu zatite okolia Zagrebake upanije. Tablica 14. Ciljevi zatite okolia C1 C2 C3 C4 Sprjeavanje i smanjivanje erozije tla vodom (bujice, poplave) Racionalno gospodarenje prostorom i smanjivanje gubitaka kvalitetnih poljoprivrednih tala od prenamjene Sprjeavanje i smanjivanje oneienja zagaenim, oneienim tekuinama i iz atmosfere Smanjivanje i zaustavljanje iscrpljivanja i degradacije tla intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom

Tablica 15. Mjere za ostvarivanje ciljeva Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Provoenje tehnikih mjera zatite od negativnog djelovanja voda (npr. ureenje korita bujice, i sl.) i odravanje postojeih sustava. Napraviti cjelovit program sadnje zatitnih uma, usklaen s mjerama i programima drugih sektora znaajnih za borbu protiv erozije. Uspostaviti suradnju i usklaivati planove i programe zatite od negativnog djelovanja voda svih znaajnih sektora (vodno gospodarstvo, poljoprivreda, umarstvo, zatita prirode, planiranje i ureenje prostora, i dr.). U prostorno planskoj dokumentaciji ograniiti ili zabraniti prenamijenu vrijednog poljoprivrednog zemljita u nepoljodjelsko, a posebno u graevinske svrhe. Revizija neizgraenih graevinskih zona predvienih postojeim planovima u smislu njihovog ponovnog vraanja u kategoriju Sudionici i nositelji LU, HV, UOPGZ Rok Mogui izvori financiranja HV, LP, P

C1

M1

PR, TR

M2

HV, ZI, Konzultanti

PR

HV, P

M3

HV, UOPGZ, ZPUZO, UOPRR

PR, TR

M4

GI, LU, ZPU

SR, TR

LP

C2

M5

UOZRG, LU PR,

TR

53

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

M6

M7

C2, 3

M8

C3

M9

M10

M11

C4

M12

M13

poljoprivrednih povrina, pogotovo ako se radi o kvalitetnim poljoprivrednim tlima. Uspostaviti katastar eksploatacijskih polja, UDUZ, unaprijediti nadzor i upravljanje. IZO, LU, RI ZPUZO ienje divljih odlagalita otpada i uvoenje UOPGZ, mjera za sprjeavanje njihovog ponovnog LU, NVU nastajanja (stavljanje kontejnera na lokaciju, uvoenje eeg nadzora, edukacija, i sl.). Trajno praenje kvalitete tla. Dodatna ciljana UOPRR, istraivanja, redoviti monitoring, integracija ZI, ZPUZO, podataka u Informacijski sustav okolia upanije. Uvesti dodatne mjere s ciljem smanjenja UOG, DI, rizika od akcidenta u radu s naftnim IZO derivatima (u svim fazama: od eksploatacije do transporta i distribucije). Rjeavati probleme predobrade i odvodnje JPP, HV, otpadnih voda iz pojedinih industrijskih LU, GS, SI, postrojenja. VI Educirati javnost o vanosti ouvanja tla te o MZOPU, nainima kako ouvati tlo. Z, LP, NVU Poticati ekoloku poljoprivredu (izrada UOPRR, studija izvodivosti pojedinih razvojnih scenarija, uspostava pilot programa, financijski poticaji, struna pomo, izdavanje prirunika, itd.). I kod intenzivne poljoprivrede poticati UOPRR, suvremene prakse kojima je cilj ouvanje HZPSS, ZI kvalitete tla (plodored, efikasnija primjena biotehnikih sredstava, polikultura, i sl.).

PR

PR, TR

P, LP

PR

UDUZ

PR

GS

PR, TR PR, TR PR, TR

GS, LP

MZOPU, Z, LP, NVU HZPSS, ZI, UOZRG, NVU

PR, TR

P, DP

54

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.4. OTPAD Gospodarenje otpadom jedan je od bitnih problema dananjice. Izravne posljedice industrijskog razvitka i rasta ljudske populacije, razvoj velikih gradova i naselja i svih prateih djelatnosti su ogromne koliine otpada koje nagruju i oneiuju okoli. Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Ovisno o svojstvima otpada dijelimo ga na opasni, neopasni i inertni otpad. Nacionalnom strategijom zatite okolia i Nacionalnim planom djelovanja za okoli, utvreno je da je neodgovarajue gospodarenje otpadom najvei problem zatite okolia u Hrvatskoj. Koliina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, izmeu ostaloga i zbog toga to se kasnilo s donoenjem cjelovite strategije na razini Republike Hrvatske, nedostatka znanja i obuenih kadrova, nedoreenih propisa te nepostojanja financijskih poticaja/mehanizama. Neureeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odraava na sastavnice okolia kao to su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi ivi svijet. Osobito su ugroene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs. Jedan od osnovnih preduvjeta da bi se otpad mogao iskoristiti je odvojeno prikupljanje svake pojedine vrste otpada. Mijeanjem razliitih vrsta otpada nastaje smee, koje se moe teko iskoristiti i to uz vrlo visoke trokove razvrstavanja. Zato se na mjestu nastanka otpada (domainstvo, industrija, i dr.), treba osigurati odvojeno prikupljanje svih iskoristivih otpadnih tvari, a zatim njihovo odvojeno odlaganje u posebne spremnike odnosno posude. Tijekom 2005. i 2006. godine uspostavljeni su sustavi gospodarenja posebnim kategorijama otpada (ambalaa i ambalani otpad, otpadne gume, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori) koji su poluili odline efekte, kako u zatiti okolia tako i u razvoju gospodarstva. Tako je znaajan napredak u odvojenom skupljanju ambalae i ambalanog otpada postignut uspostavljanjem novoga depozitnog sustava prikupljanja ambalae i ambalanog otpada na temelju novog Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, 101/05, 81/08, 31/09). Gospodarenje komunalnim otpadom u nadlenosti je gradova i opina koji su duni na svom podruju osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom. Gradovi i opine duni su meusobno suraivati i uz koordinaciju upanije osigurati provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom. Trenutno ne postoji jedinstven sustav gospodarenja komunalnim otpadom na razini upanije, a nain i kvaliteta rjeavanja ove problematike u velikoj mjeri ovise o organizacijskim i financijskim mogunostima pojedinih opina i gradova. Komunalno gospodarstvo je u nadlenosti opina i gradova koji organiziraju i obavljaju djelatnosti skupljanja otpada, odvojenog skupljanja otpada, skupljanja i odvoza glomaznog otpada, ienje divljih odlagalita otpada i konano odlaganje komunalnog otpada na odlagalite.

55

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Komunalne tvrtke moraju stvoriti uvjete koji e svim stanovnicima omoguiti odvojeno odlaganje i prikupljanje pojedinih vrsta komunalnog otpada koritenjem posebnih posuda i spremnika, postavljenih uz kuna vrata, na javne povrine i u reciklana dvorita. Svaka pojedina vrsta otpada odlae se u tono odreenu veliinu, vrstu i boju spremnika ili posuda. Svaki proizvoa odnosno vlasnik tehnikog otpada mora se takoer pridravati propisane procedure nadzora i zbrinjavanja. Potivanjem ovakvih pravila smanjuju se trokovi i efikasno pridonosi zatiti okolia. U Zagrebakoj je upaniji na vie mjesta prepoznato na s jedne strane porast pritisaka koji ugroavaju okoli (otpad, otpadne vode, eksploatacija mineralnih sirovina, bespravna gradnja) i s druge strane na nedovoljnost mjera koje bi na ove pritiske i njihove trendove na odgovarajui nain odgovorile. Proputa se odvajati otpad ve na mjestu njegova nastajanja, ime se potencijalno korisne sirovine, zajedno sa stvarima tetnima po okoli, preputa izmijeanom odlaganju i zapravo pretvara u smee. Naime manje je do 10% odvojeno prikupljenog otpada u odnosu na ukupnu koliinu proizvedenog otpada. Jo uvijek nema u dovoljnoj mjeri reciklanih postrojenja za dobivanje sekundarne sirovine pa se ak i dobar dio nekih vrsta odvojeno prikupljenog otpada izvozi u inozemstvo ili spaljuje (np. PET, gume, metal). Stanovnitvo nije valjano informirano o opasnostima pogrenog postupanja otpadom, te o razlici izmeu otpada, kao potencijalnog izvora sekundarnih sirovina ukoliko se odvaja pri samom nastanku, i smea, koje nastaje upravo sada prevladavajuim nainom izmijeanog skupljanja i gomilanja u velikim centrima. U obrazovanju i medijima nisu zamjetni napori da se unaprijedi kultura gospodarenja otpadom, njegova smanjivanja, odvojenog prikupljanja i recikliranja. Programom zatite okolia Zagrebake upanije (GS 11/03) problem otpada na podruju Zagrebake upanije rjeava se uspostavom upanijskog centra gospodarenja otpadom unutar kojeg moe biti smjeteno odlagalite, reciklano dvorite, kompostana i druga postrojenja za obradu i zbrinjavanje neopasnog otpada.

3.4.1. KOMUNALNI OTPAD 3.4.1.1. Odlagalite komunalnog otpada Tarno IVAKOP d.o.o. vri organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada od domainstava, uslunih djelatnosti, institucija i privrednih subjekata na odlagalite otpada Tarno. Skupljanje i odvoz komunalnog otpada vri se po utvrenom rasporedu, a obavlja se specijalnim vozilima. Odlagalite komunalnog otpada Tarno koristi se za odlaganje komunalnog otpada s podruja Grada Ivani-Grada, opine Klotar Ivani i opine Kri. Lokacija odlagalita se nalazi zapadno od prometnice Opatinec-Tedrovec oko 5 km od Ivani-Grada. Okoli lokacije su poljoprivredna zemljita, sanirano odlagalite Tarno i ikara. Do odlagalita se iz naselja Tarno dolazi asfaltiranim odvojkom duine od oko 400 m. Na odlagalitu postoji propisana zatita od oneiavanja podzemnih i povrinskih voda, provodi se monitoring zraka, a est puta godinje se vri deratizacija i dezinsekcija. Na ovoj lokaciji otpad se odlae od 1990. godine.

56

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Sustavom odvoza otpada obuhvaeno je ukupno 4060 domainstava na podruju Grada IvaniGrada (na dan 27.02.2009.). Komunalni otpad se nabija i prekriva inertnim materijalom i folijom, a na posebnoj povrini se odlau automobilske gume i olupine automobila. Postojei i budui sustav odvoza i postupanja s otpadom iz domainstava Postojei sustav odvoza otpada u mnogim svojim znaajkama bitno zaostaje za standardima koje usvaja sve vei broj komunalnih poduzea u Hrvatskoj. Iz tog se razloga pristupilo izradi plana i provedbi novog sustava odvoza i postupanja s otpadom iz domainstava u skladu s vaeom zakonskom regulativom. Cilj projekta je postizanje vieg komunalnog standarda, pravedniji nain obrauna odvoza otpada te u kasnijoj fazi izdvajanje korisnog otpada prije deponiranja. Prilikom izrade projekta pristupilo se kategorizaciji korisnika koji su podijeljeni u nekoliko osnovnih grupa koje dosadanji sustav ne razlikuje. U prvoj fazi realizacije provedena je anketa s ciljem sakupljanja podataka o korisnicima te edukacija stanovnitva o projektu. Prikupljeni podaci su bili osnova za nabavu i uvoenje tipiziranih posuda za otpad volumena prilagoenog potrebama korisnika kao i razvrstavanje i utvrivanje tonog broja korisnika po kategorijama (tablica 16.). Tablica 16. Kategorije korisnika 1. Korisnici kuanstva - najvei broj korisnika 6.519 (93,9% od ukupnog broja korisnika) - preuzimanje standardizirane posude zapremnine 80, 120 ili 240 litara obavezno je za sve korisnike ove kategorije - uklonjeni zajedniki kontejneri - uvoenje posuda za otpad koji se vizualno razlikuju od drugih posuda - otpad se prikuplja na sabirnim mjestima uglavnom u vreama za smee - 860 stambenih jedinica - otpad se odlae u posude i kontejnere zapremnine 80, 120, 1100, 5000 i 7000 litara - kontejneri zapremnine 5000 i 7000 litara pokazali su nedostatke (gomilanje smea oko kontejnera, irenje neugodnog mirisa, na tim se mjestimase esto odlau i ostale vrste otpada) te e biti zamijenjeni nekim od manjih posuda (posuda zapremnine 120 ili 240 litara, kontejner zapremnine 660 ili 1100 litara) - obuhvaa 422 korisnika - korisnici iz ove kategorije dijele se u dvije grupe: 57

2. Povremeni korisnici (vikendai, ljudi koji borave u inozemstvu...) 3. Korisnici kuanstva na podruju na kojem nije mogu pristup kamionom za odvoz 4. Korisnici domainstva u stambenim zgradama

5. Korisnici u poslovnim prostorima

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

6. Korisnici u poslovnim prostorima u privatnim kuama 7. Korisnici u poslovnim prostorima u stambenim zgradama 8. Povlatene kategorije korisnika

korisnici u poslovnim prostorima kojima se odvoz vri na temelju poziva (koriste kontejnere zapremnine 500 i 7000 litara koji se nalaze u ograenom prostoru) i korisnici u sustavu redovne odvonje (koriste posude zapremnina 120, 240, 660 i 1100 litara) - korisnici otpad odlau u posude zapremnine po vlastitom izboru - korisnik odabire odgovarajui volumen posude za otpad koja se osigurava zakljuavanjem - samaka i staraka domainstva, korisnici novane pomoi Centra za socijalnu skrb te korisnici usluga odnosno fizike osobe koji su vlasnici nekretnina na podruju na kojem se nalazi odlagalite otpada

Glomazni otpad se odvozi najmanje jednom godinje. Na mjestu nastanka predvieno je odvajanje papirnatog otpada u kuanstvima koji e graani besplatno odlagati u posebne vree te ih odloiti uz posude za ostali otpad na dan prvog odvoza u mjesecu. Tim putem je mogue izdvajanje i ostalih vrsta otpada (PET ambalaa, limenke, staklo, vieslojna ambalaa i sl.). Grad Ivani-Grad pristupa formiranju 13 zelenih otoka, a u narednom razdoblju planira se postaviti jo 7 otoka. Putem zelenih otoka predvieno je prikupljanje: - papirnog otpada, - staklenog otpada, - PET ambalae, - metalne ambalae (limenke) i - baterija.

3.4.2. Divlja odlagalita otpada Unato postojanju slubenog odlagalita na podruju Grada Ivani-Grada, otpad se nelegalno odlae na vie lokacija koja su lako dostupna i tee ih je kontrolirati (ume, uz ceste). Divlje odlagalite je odlagalite na koje neko naselje, skupina domainstava ili pojedina domainstva unutar neke opine ili grada odlau svoj otpad na nekontroliran nain. Gradovi, odnosno opine duni su, prema Zakonu o otpadu osigurati uklanjanje i zbrinjavanje otpada kojeg je nepoznata osoba odloila izvan odlagalita otpada na njihovom podruju. Ukoliko osoba odgovorna za obavljanje komunalne djelatnosti na podruju grada/opine ne zbrine otpad kojeg je nepoznata osoba odloila izvan odlagalita, taj otpad e zbrinuti upanija na teret grada/opine.

58

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Na podrujima na kojima se nekontrolirano odlae otpad i na kojima se isti due zadrava moe doi do pojave raznih neeljenih utjecaja, pa i do same ekoloke nesree. Osnovni neeljeni utjecaji su: oneienje tla, oneienje podzemnih i povrinskih voda procjednim vodama, oneienje zraka uzrokovano izbijanjem poara, neugodni mirisi, raznoenje laganog materijala vjetrom, buka.

Ovisno o karakteristikama lokacije i sastavu odloenog otpada, te o koliini vode koja se procjeuje kroz odloeni otpad, dolazi do manjeg ili veeg oneienja tla i podzemnih i povrinskih voda. Plinovi koji se stvaraju prilikom razgradnje organskih tvari na odlagalitu mogu posredno ili neposredno utjecati na okoli. U najveoj koliini prisutni su metan i ugljini dioksid, dok u manjoj koliini sumporovodik i drugi. Poari su pojava karakteristina za divlja odlagalita otpada. Oni oneiuju atmosferu otrovnim produktima nepotpunog izgaranja te izazivaju oneienje okolia u obliku dima i zagaenja zraka, a dodatna opasnost je mogunost irenja poara na okolno raslinje. Iako Grad Ivani-Grad redovito provodi akcije pronalaenja i uklanjanja otpada koji se odlae nelegalno na divljim odlagalitima, obilaskom podruja Grada Ivani-Grada, identificirana su divlja odlagalita na sljedeim lokacijama: Dubrovak Lijevi Poloj, arampov Donji uz ulicu prema Cagincu, Caginec/Prkos ulica brae Kali, umeani odvojak preko puta Betlehemske ulice, Deanoveko brdo kod ume, Graberje Ivaniko potok uz parkiralite INA e, Poljana Donja uz Lonjsku ulicu.

59

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Slika 5. Divlja odlagalita na podruju Grada Ivani-Grada (gore lijevo: Caginec Prkos, gore desno: Dubrovak L. Poloj, dolje lijevo: arampov Donji uz ul. prema Cagincu, dolje desno: umeani odvojak preko puta Betlehemske) 3.4.3. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Rast otpada je uzrokovan porastom ivotnog standarda i potroakih navika, velikim industrijskim rastom koji sa sobom nosi i poveanu proizvodnju otpada ukljuujui i opasan otpad. Nastojanja da se koliina otpada za odlaganje smanji te da se isti zbrine na ekoloki prihvatljiv nain pokrenuta su jo sedamdesetih godina prolog stoljea kada su u EU donese i prve konkretne zakonske odredbe. U zadnjih tridesetak godina osmiljeno je i vie tehnikotehnolokih postupaka za obradu razliitih vrsta otpada koji su sastavni dijelovi sustava gospodarenja otpadom na razini pojedinih gradova odnosno regija. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom ima osnovni cilj, a to je ostvariti pozitivni uinak na okoli kako se generiranjem otpada ne bi naruile postojee ekoloke bilance i ravnotea. Navedeno se moe postii samo odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom 60

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

ime se jedino moe jamiti drutveni razvitak u skladu s prirodom, to je terminoloki definirano pojmom odrivog razvoja. U tom smislu osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od naela potpunog nadzora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konane obrade i zbrinjavanja. Izmeu ove poetne i krajnje toke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provoenja hijerarhijski podreena jedna drugoj. Sukladno novodonesenoj zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehnikih i organizacijskih normi koje sukladno tehnikim i ekonomskim polazitima ukljuuju sljedee hijerarhijske postavke: a) Izbjegavanje nastanka otpada, b) Smanjenje koliina i vrsta otpada, c) Ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu, d) Ponovna upotreba bez obrade, e) Recikliranje otpada, iskoritavanje uz obradu, f) Obrada otpada, g) Odlaganje otpada. Navedene postavke utjelovljuju cjelovitu verziju IVO - koncepta (Izbjegavanje-VrednovanjeOporaba-Odlaganje) koja je opeprihvaena univerzalna koncepcija za postupanje sa svim vrstama otpada. Glavni elementi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po IVO - konceptu mogu se prikazati na sljedei nain: a) Nastanak otpada: Otpad nastaje gotovo u svim djelatnostima. Kada je u pitanju komunalni otpada, nastanak se veim dijelom vee uz domainstva, a manjim dijelom na industrijske djelatnosti koje ipak po svojstvima proizvode otpad razliit od komunalnog; b) Postupanje s otpadom: Podrazumijeva one aktivnosti manipulacije s otpadom kojima s isti odlae u za to predviene kante i kontejnere. Navedeno ukljuuje i aktivnosti odvojeno prikupljenog dijela otpada putem posebnih posuda (zeleni otoci ili zeleni otoci) ili u za to predvienim mjestima (reciklana dvorita); c) Privremeno odlaganje tj. skladitenje: Obavlja se na unaprijed odreenim mjestima u sklopu adekvatnih posuda ili pretovarnih stanica; d) Sakupljanje privremeno skladitenog otpada: Ukljuuje radnje njegovog prekrcaja i/ili pretovara; e) Prijevoz privremenog skladitenog otpada: Podrazumijeva radnje prijevoz i pretovar otpada u vea/manja vozila do mjesta obrade odnosno konanog zbrinjavanja; f) Obrada otpada: Podrazumijeva aktivnosti tretiranja otpada bilo u sklopu pogona za reciklau ili u kompostnim odnosno termikim jedinicama. g) Odlaganje: Odlaganje je konano zbrinjavanje u okviru ureenog odlagalinog prostora. U cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom definirane su kategorije i vrste otpada. Svaka kategorija i vrsta otpada ima zaseban tok obrade i zbrinjavanja. Mnoge korisne komponente otpada mogu se izdvojiti i odvojeno prikupljati u za to predvienim mjestima. Odvojeno prikupljanje otpada predstavlja polazite suvremenog gospodarenja i njime se omoguava ouvanje prirodnih resursa (manje sirovina), tednja energije, izbjegava se nastajanje otpada i na taj nain potencijalno zagaenje okolia. 61

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

U cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom, dvije su glavne odrednice odvojenog prikupljanja i to izdvajanje iskoristivih komponenti kao sekundarnih sirovina i izdvajanje problematinih tvari s ciljem njihove detoksikacije i recikliranja. Odvajanje otpada na mjestu nastanka, bilo da se radi o korisnim ili problematinim tvarima, podrazumijeva njihovo odlaganje i privremeno skladitenje u posebnim prihvatnim jedinicama. Mijeani komunalni otpad se odlae u za to pripremljene posude i kontejnere koji su efikasno rasporeeni. Iskoristive ili problematine tvari takoer se odlau u posude, ali u sklopu posebno opremljenih prostora kao to su reciklana dvorita ili zeleni otoci. Ovi prostori su opremljeni posebnim prihvatnim spremnicima koji su koliinski postavljeni obzirom na broj gravitirajuih stanovnika odnosno kuanstava. Odloeni otpad u spremnicima, prikuplja se putem odgovarajuih kamiona tj. pogodnog voznog parka koji mora biti prilagoen sustavu prikupljanja. Sakupljanje podrazumijeva jednostavne operacije punjenja voznog parka otpadom, koji se odvozi na privremeno skladitenje prema transfer stanici ili direktno na obradu odnosno zbrinjavanje. Obrada prikupljenog komunalnog otpada podrazumijeva postupke mehanike obrade, mehaniko-bioloke obrade, fizikalno kemijske obrade, bioloke obrade i razliitih oblika termike obrade. Iz karaktera pojedinih tehnologija za obradu otpada, vidljivo je da iste podrazumijevaju iskoritenje korisnih svojstava u materijalne i energetske svrhe, smanjenje volumena otpada i uklanjanje njihove eventualne toksinosti. 3.4.3.1. Sustav cjelovitog gospodarenja komunalnim otpadom Zagrebake upanije Sustav cjelovitog gospodarenja komunalnim otpadom Zagrebake upanije podrazumijeva osnivanje Centra za gospodarenje otpadom (CGO), uspostavu sustava pretovarnih stanica (PS), reciklanih dvorita (RD), zelenih otoka (ZO), odnosno sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada na podruju upanije. U CGO bi se otpad obradio mehaniko biolokim (MBO) postupkom. MBO postrojenja koriste bioloke procese (aerobne, anaerobne ili kombinaciju) kako bi se to je mogue vie smanjila bioloki razgradiva frakcija otpada. Glavni izlazni proizvodi su frakcija za odlaganje i frakcija visoke kalorine vrijednosti predviena za iskoritenje u postrojenju za termiku obradu. Sav komunalni otpad bi se posredstvom pretovarnih stanica (PS) dopremio na CGO. Predvia se osam pretovarnih stanica na lokacijama postojeih odlagalita: Dugo Selo, Ivani-Grad, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprei, Samobor i Jastrebarsko. Sustav takoer podrazumijeva izgradnju reciklanih dvorita (RD) i zelenih otoka (ZO) kao i uspostavu uinkovitog sustava prikupljanja komunalnog otpada putem koncesionara. upanijska skuptina Zagrebake upanije, na 23. sjednici odranoj 18. Prosinca 2008. godine, donijela je Zakljuak o provoenju istranih radova na potencijalnim lokacijama upanijskog centra za gospodarenje otpadom te e se u svrhu odreivanja lokacije upanijskog centra za gospodarenje otpadom provesti istrani radovi na sljedeim podrujima: 1. Tarno (Grad Ivani-Grad); 62

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

2. Andrilovec (Grad Dugo Selo); 3. Beljavina (Grad Vrbovec); 4. Cerovka (Grad Sveti Ivan Zelina); 5. Novi Dvori (Grad Zaprei); 6. Mraclinska Dubrava (Grad Velika Gorica); 7. Boika (Grad Jastrebarsko). Rezultati istranih radova koristit e se za odreivanje lokacije upanijskog centra za gospodarenje otpadom. Istrani radovi e se provesti tijekom 2009. godine. Takoer, upanijska skuptina Zagrebake upanije na svojoj 23. sjednici, odranoj dana 18. prosinca 2008. godine, donijela je odluku o odreivanju lokacija za gospodarenje graevnim otpadom na podruju Zagrebake upanije te se odreuju sljedee lokacije za gospodarenje graevnim otpadom na odlagalitima komunalnog i inertnog otpada: postojea odlagalita komunalnog i inertnog otpada na lokacijama: - Andrilovec (Dugo Selo), - Tarno (Ivani-Grad), - Cerovka (Sveti Ivan Zelina), - Mraclin (Velika Gorica), - Beljavine u Novom Selu (Vrbovec), - Novi dvori (Zaprei) i - Boika (Jastrebarsko). 3.4.4. Podaci iz Registra oneiivaa okolia ROO Podaci o opasnom proizvodnom otpadu na podruju upanije poeli su se sustavno prikupljati uspostavom Katastra emisija oneiujuih tvari u okoli, odnosno njegovog sastavnog dijela, Katastra o vrstama otpada, koji je sukladno zakonskoj regulativi preuzela Z kroz Upravni odjel za prostorno ureenje, gradnju i zatitu okolia. Usporedbom koliina proizvedenog, sakupljenog i obraenog otpada, vidljivo je da je katastar otpada nepotpun i da nedostaju informacije o pojedinim koliinama i tokovima otpada. Podaci o stvarnom stanju su nepouzdani i neusporedivi. Prijave otpada u Katastar su nedostatne, a esto nema povratne informacije i dokumentacije o konanom zbrinjavanju otpada. Na sljedeim tablicama su navedeni podaci o proizvodnom neopasnom i opasnom otpadu za razdoblje od 2005. do 2007. godine.

63

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Tablica 17. Podaci o koliinama proizvodnog neopasnog i opasnog otpada za razdoblje 2005. do 2007. godine Vrsta otpada Neopasni otpad Opasni otpad Ukupno Koliine proizvodnog otpada u tonama 2005. 1599,955 119,1325 279,0875 2006. 1430,966 171,9115 1602,8775 2007. 1777,552 104,621 1882,143

Tablica 18. Koliine neopasnog tehnolokog otpada po proizvoaima Grada Ivani-Grada u t/god. Proizvoa Konzum d.d. Agroprerada d.d. Crosco d.o.o. Aeks d.o.o. Plinacro d.o.o. STSI d.o.o. Croatia baterije d.d. INA d.d. Ekoflor Plus d.o.o. Aura d.o.o. 2005. 12,7 28,18 644,922 920,153 2006. 71,1 67,22 362,801 698,065 226,62 5,16 6,94 5,5 12,385 233,94 0,85 2007. 170,825 89,36 892,907 364,815

Tablica 19. Koliine opasnog tehnolokog otpada po proizvoaima u t/god. Proizvoa Agroprerada d.d. STSI d.o.o. Aeks d.o.o. Crosco d.o.o. Zavod za javno zdravstvo 2005. 2,6 14,57 43,103 34,112 0,034 2006. 5,382 34,17 111,375 12,127 0,0215 64 34,23 46,92 20,951 2007.

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Centar kem. istiona INA d.d.

0,0245 22,809

0,0215 4,82 2,52

Tablica 20. Vrste i koliine neopasnog tehnolokog otpada na podruju Grada Ivani-Grada u t/god.
Kljuni broj 2 Vrsta otpada 2005. 2006. 2007.

OTPAD IZ POLJODJELSTVA, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, UMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE otpadno ivotinjsko tkivo materijali neprikladni za potronju ili preradu OTPAD IZ ANORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA krute soli i otopine koje nisu navedene u 06 03 11 i 06 03 13 21,3 6,0 0,736

02 02 02 02 03 04 6 06 03 14 8

OTPAD OD PROIZVODNJE, FORMULACIJE, DOBAVE I UPORABE (PFDU) PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTAVA ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH BOJA muljevi od boja ili lakova koji nisu navedeni pod 08 01 13 OTPAD IZ FOTOGRAFSKE INDUSTRIJE fotografski film i papir bez srebra ili spojeva od srebra OTPAD KOJI POTJEE OD KEMIJSKE POVRINSKE OBRADE I ZATITE METALA; HIDROMETALURGIJA NEELJEZNIH METALA muljevi i filtarski kolai koji nisu navedeni pod 11 01 09 2,0 OTPAD OD MEHANIKOG OBLIKOVANJA TE FIZIKE I MEHANIKE POVRINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE strugotine i opiljci koji sadre eljezo otpad od pjeskarenja koji nije naveden pod 12 01 16 227,72 1,02 219,18 0,85 1,84

08 01 14 9 09 01 08 11 11 01 10 12 12 01 01 12 01 17 15

OTPADNA AMBALAA; APSORBENSI, TKANINE I SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZATITNA ODJEA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAIN ambalaa od papira i kartona ambalaa od plastike ambalaa od metala vieslojna (kompozitna) ambalaa staklena ambalaa 33,54 9,865 71,1 4,75 168,76 5,544 0,095 0,68 4,05

15 01 01 15 01 02 15 01 04 15 01 05 15 01 07

65

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

16 16 01 03 17 17 04 05 17 04 07 19

OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU otpadne gume 6,245 12,355 8,435 GRAEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUENJA OBJEKATA (UKLJUUJUI ISKOPANU ZEMLJU S ONEIENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA) eljezo i elik mijeani metali 4,06 82,62 21,7

OTPAD IZ UREAJA ZA POSTUPANJE S OTPADOM, UREAJA ZA PROIAVANJE GRADSKIH OTPADNIH VODA I PRIPREMU PITKE VODE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPORABU muljevi od fizikalno/kemijske obrade koji nisu navedeni pod 19 02 05 otpad koji nije specificiran na drugi nain stabilizirani otpad koji nije naveden pod 19 03 04 solidificirani otpad koji nije naveden pod 19 03 06 kompost koji ne odgovara specifikacijama otpad koji nije specificiran na drugi nain zasiene ili istroene smole ionskih izmjenjivaa papir i karton KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUANSTAVA I SLINI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUUJUI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE papir i karton staklo biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina jestiva ulja i masti boje, tinta, ljepila i smole koje nisu navedene pod 20 01 27 drvo koje nije navedeno pod 20 01 37 metali UKUPNO 6,618 0,98 634,247 5,99 46,42 0,01 6,0 0,38 4,655 0,72 370,516 2,425 6,345 0,27 651,732 1777,552 18,75 0,04 385,14 267,0 121,45 165,24 304,88 211,56 358,47 1,6 12,66 199,5 110,4

19 02 06 19 02 99 19 03 05 19 03 07 19 05 03 19 08 99 19 09 05 19 12 01 20

20 01 01 20 01 02 20 01 08 20 01 25 20 01 28 20 01 39 20 01 40

1599,955 1430,966

66

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Tablica 21. Vrste i koliine opasnog tehnolokog otpada na podruju Grada Ivani-Grada u t/god.
Kljuni broj 2 02 01 08 5 05 01 03 05 01 06 05 07 99 7 07 03 04 8 Vrsta otpada 2005. 2006. 2007.

OTPAD IZ POLJODJELSTVA, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, UMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE otpad od kemikalija koje se koriste u poljodjelstvu a koji sadri opasne tvari 0,302

OTPAD OD PRERADE NAFTE, PROIAVANJA PRIRODNOG PLINA I PIROLITIKE OBRADE UGLJENA talozi iz spremnika zauljeni muljevi od odravanja ureaja i opreme otpad koji nije specificiran na drugi nain OTPAD IZ ORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA ostala organska otapala, tekuine za ispiranje i matini lugovi 1,495 8,0 0,4 17,34

OTPAD OD PROIZVODNJE, FORMULACIJE, DOBAVE I UPORABE (PFDU) PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTAVA ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH BOJA otpadne boje i lakovi koji sadre organska otapala ili druge opasne tvari otpad od uklanjanja boja ili lakova koji sadre organska otapala ili druge opasne tvari 1,52 4,55

08 01 11 08 01 17 11 11 01 08 12 12 01 09 13 13 02 05 13 05 02 13 05 06 13 05 07 13 07 01 13 08 01 13 08 99 14

OTPAD KOJI POTJEE OD KEMIJSKE POVRINSKE OBRADE I ZATITE METALA; HIDROMETALURGIJA NEELJEZNIH METALA muljevi od fosfatiranja 0,2 OTPAD OD MEHANIKOG OBLIKOVANJA TE FIZIKE I MEHANIKE POVRINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE otpad koji nije specificiran na drugi nain neklorirana maziva ulja za motore i zupanike na bazi mineralnih ulja muljevi iz odvajaa ulje/voda ulje iz odvajaa ulje/voda zauljena voda iz odvajaa ulje/voda loivo ulje i diesel gorivo muljevi ili emulzije iz odsoljivaa otpad koji nije na drugi nain specificiran 28,322 33,56 12,0 1,0 0,8 0,3 6,288 23,91 4,114 1,5 1,8 0,5 11,0 12,681 20,33 25,128 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja)

OTPAD OD ORGANSKIH OTAPALA, RASHLADNIH I POTISNIH MEDIJA (osim 07 i

67

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

08) 14 01 04 15 muljevi ili kruti otpad koji sadri halogenirana otapala 0,0245 OTPADNA AMBALAA; APSORBENSI, TKANINE I SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZATITNA ODJEA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAIN ambalaa koja sadri ostatke opasnih tvari ili je oneiena opasnim tvarima apsorbensi, filtarski materijali (ukljuujui filtere za ulje koji nisu na drugi nain specificirani), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zatitna odjea oneiena opasnim tvarima filtri za ulje antifriz tekuine koje sadre opasne tvari olovne baterije otpad koji sadri ulja otpad koji nije specificiran na drugi nain vodeni tekui otpad koji sadri opasne tvari 2,356 2,0 0,2 1,0 2,931 2,4 4,289 2,397 2,68 20,89 0,225 12,51

15 01 10 15 02 02

16 16 01 07 16 01 14 16 06 01 16 07 08 16 07 99 16 10 01 18

OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU 0,642 0,104 14,194 0,4 2,376

OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZATITE ZDRAVLJA LJUDI I IVOTINJA l/ILI SRODNIH ISTRAIVANJA (iskljuujui otpad iz kuhinja i restorana koji ne potjee iz neposredne zdravstvene zatite) ostali otpad ije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 0,0340 0,0160

18 01 03 19

OTPAD IZ UREAJA ZA POSTUPANJE S OTPADOM, UREAJA ZA PROIAVANJE GRADSKIH OTPADNIH VODA I PRIPREMU PITKE VODE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPORABU muljevi od fizikalno/kemijske obrade koji sadre opasne tvari mjeavine masti i ulja iz odvajaa ulje/voda koje nisu navedene pod 19 08 09 muljevi koji sadre opasne tvari iz ostalih obrada industrijskih otpadnih voda 13,3 4,1 26,7 1,5 28,6

19 02 05 19 08 10 19 08 13 20

KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUANSTAVA I SLINI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUUJUI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE boje, tinta, Ijepila i smole koje sadre opasne tvari odbaena elektrina i elektronika oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadri opasne komponente UKUPNO 2,125 9,125 4,911 16,17 2,054

20 01 27 20 01 35

119,1325

171,89

104,621

68

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.4.5. Ciljevi i mjere Ciljevi i mjere zatite okolia za sastavnicu okolia otpad preuzeti su iz Nacionalne strategije zatite okolia i Nacionalnog plana djelovanja na okoli te su u skladu s ciljevima i mjerama navedenim u Programu zatite okolia Zagrebake upanije. U sljedeim tablicama prikazani su ciljevi zatite okolia obzirom na otpad i mjere za ostvarivanje tih ciljeva.

Tablica 22. Ciljevi zatite okolia C1 C2 C3 C4 C5 C6 Izbjegavanje nastanka i smanjivanje koliina otpada Stalni razvoj sustava vrednovanja otpada (primarne reciklae) Osigurati izdvajanje problematinih tvari (opasni otpad koji nastaje u kuanstvima i sl. baterije, ulja, stari lijekovi, i dr.) Unapreenje sustava skupljanja i prijevoza otpada Uspostava optimalnog sustava obrade neopasnog (termika i bioloka) i opasnog otpada

Osigurati sigurno skladitenje opasnog otpada na podruju upanije Uspostaviti CGO kao suvremeno sanitarno odlagalite otpada, sukladno RH propisima C7 i EU standardima Saniranje problematinih starih odlagalita i smetlita, divljih odlagalita, kao i njima C8 oneienih dijelova okolia Uspostava usklaenosti i suradnje gradova i opina na podruju upanije, u vezi s C9 problematikom komunalnog i drugog otpada, kao nunog preduvjeta za njeno kvalitetno rjeavanje C10 Edukacija javnosti o problematici otpada Osigurati nadzor i praenje funkcioniranja sustava zbrinjavanja otpada i njegovog C11 utjecaja na okoli

69

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Tablica 23. Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i nositelji kole, vrtii, NVU, LU, KP, GS, P KP, LU, UOPGZ, GS KP, LU, UOPGZ, KP, LU, UOPGZ, UOZRG UOG, HGK, HGK-BO KP, NVU, LU, UOPGZ, UOZRG KP, LU, UOPGZ, GS Rok PR, TR Mogui izvori financiranja UOPGZ, UOZRG, P, LP P, LP, GS GS, UOZRG

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva Edukacija i promocija ivotnih stilova koji nastoje smanjiti koliinu otpada (recikliranje, kompost, odvojeno prikupljanje, odabir proizvoda sa prihvatljivijom ambalaom, itd). Veliki potencijal ima djelovanje kroz kole i vrtie na najmlae, a preko njih i na njihove obitelji. Organizacija i poticanje trita recikliranih materijala. Organizacija optimalne mree reciklanih dvorita (potpuna usluga primarne reciklae, dakle i prihvat opasnih tvari,) i tzv. zelenih otoka (samo kontejneri za papir, staklo, metal, plastiku). Organizacija sustava za odvojeno prikupljanje organskog otpada (edukacija, kontejneri, mrea sakupljanja, promocija jednostavnih sustava za kompostiranje u sklopu domainastava, i sl.) Poticaj povezivanju proizvoaa i potencijalnih korisnika sekundarnih sirovina preko burze otpada (BO) (pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)) ili izravno. Edukacija vezana uz izdvajanje problematinih tvari.

M1 C1 M2 M3

PR, TR PR

PR, TR

C2

M4

KP, LU, UOPGZ, UOZRG UOG, HGK, HGK-BO

M5 C3 M6

PR, trajno PR, trajno PR/SR

M7 C4 M8

Osigurati da infrastruktura u segmentu sakupljanja i transporta otpada kvalitetno odgovori trendu poveanih zahtjeva na ovaj segment gospodarenja otpadom, koji je neminovna posljedica unapreenja sustava kao cjeline (Odravanje komunalnog parka. Uvoenje ISO 14000 standarada u poslovanje.) . Organizacije transporta koji optimizira njegovu uinkovitost kombinacijom transportnih vozila razliitih veliina i pretovarne stanice. Lokaciju za pretovarnu stanicu takoer treba odrediti optimizacijom ovako zadanog problema, no nastojati ju smjestiti na mjesto dananje deponije, koja e u meuvremenu biti sanirana i

P, LP,

ZPUZO, KP, konzultanti, LU, UOPGZ

PR/KR

P, LP,

70

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

rekultivirana. Uspostava kompostane u sklopu CGO. Probati osigurati kvalitetu komposta upotrebljivu za poljoprivrednu proizvodnju. Ono to ne zadovoljava zbog prevelikih oneienja, koristiti za rekultivaciju CGO-a. Eventualno odvajanje dijela otpada visoke energetske vrijednosti za obradu u buduoj spalionici na podruju Grada Zagreba. Uspostaviti sredinje upanijsko sabirno mjesto (skladite) za opasni otpad u sklopu CGO-a. Detaljnijom studijom i na njoj temeljenim iroko participativnim procesom odluivanja, odrediti konanu lokaciju za CGO. Usporedno s pokretanjem CGO-a pristupiti zatvaranju ili prenamjeni u sortirnicu i pretovarnu stanicu za podruja Grada Ivani-Grada, opina Klotar Ivani i Kri. Nastaviti s ienjem "divljih odlagalita". Nastojati sprijeiti njihovo obnavljanje: nadzor, postavljanje na isto mjesto neke minimalne infrastrukture za prikupljanje otpada koji se prethodno odbacivao nekontrolirano, i sl. Usvojiti zajedniku strategiju gradova i opina upanije o postupanju s komunalnim i neopasnim tehnolokim otpadom. Osigurati institucionalnu suradnju (uspostava zajednike institucije/javnog poduzea koje e upravljati CGO u svim fazama njegova ivotnog vijeka, razgranienje nadlenosti CGO-a i lokalnih aktera, financiranje CGO-a, dinamika prijelaznog razdoblja, suradnja lokalnih aktera, i dr.) Razne promotivno-edukativno-informativne mjere: organiziranje natjecanja (za najii grad/opinu, u koliini prikupljenih sekundarnih sirovina po stanovniku, i sl.), jumbo plakati, vea prisutnost u medijima, uspostava pilot-projekata u kolama i javnim institucijama, itd. Pratiti (monitorirati) sljedee elemente sustava i sastavnice okolia: utjecaj na tlo i uporabu tla (zauzetost prostora, te oneienje tla), postupanje s otpadom (dovoz, odlaganje, dnevne prekrivke, i dr.), utjecaj na vode (stanje otpadnih voda, njihova obrada, utjecaj na recipijent), oneienje zraka (tijekom redovnog rada i u sluaju akcidentnih situacija kao to je samozapaljenje), oneienje bukom (strojevi na KP, UOPGZ, CGO PR/SR P, LP,

C5

M9

C6 C7

M10 M11 M12

CGO, UOPGZ, LU UOPGZ, LU, ZPUZO, KP, Javnost UOPGZ, KP, ZPUZO, LU UOPGZ, NVU ZPUZO, LU UOPGZ, LU, KP, GS,

PR PR/KR

CGO, MZOPU, P P, LP

PR/KR PR, trajno PR

P, LP, GS LP, P, GS

C8 M13

C9

M14

C10

M16

UOZRG, UOPGZ, LU, GS, TZOG KP, GS, LP, ZPUZO, UOPGZ, IZO PR GS, LP, P

C11

M17

71

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

odlagalitu, transportna vozila). C111 M18 Izraditi Program gospodarenja otpadom Grada Ivani-Grada LU PR LP

72

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.5. BUKA ovjek je svakodnevno pod utjecajem razliitih imbenika okolia prilikom pijenja vode, konzumacije namirnica, udisanja zraka, dodira s tlom, otpadom, a ne treba podcijeniti ni svakodnevnu izloenost buci. Buka je svakodnevni stresogeni faktor okolia i ovjek nema sposobnost privikavanja na trajni prekomjerni zvuni podraaj. Buka na ovjeka djeluje izravno i neizravno oteujui njegovo zdravlje, izazivajui umor i smanjenje radne sposobnosti. Buka u okoliu te procjena utjecaja buke na zdravlje u Republici Hrvatskoj se ne prate sustavno. U postojeem zakonodavstvu, Zakon o zatiti od buke (NN 30/09) te u drugim propisima ne postoji obveza centralnog prikupljanja i evaluacije podataka o izmjerenim razinama buke. Izradu karte buke sa prikazom postojeih i predvienih razina imisija buke i svim izvorima buke, te nakon toga i akcijskog plana s mjerama provoenja smanjenja buke na doputene razine, jedinicama lokalne samouprave nalae Zakon o zatiti od buke (NN 30/09). Karta buke jest prikaz postojeeg i/ili predvienog stanja imisije buke na promatranom podruju, izraena harmoniziranim indikatorima buke. Najei podaci koje karta buke sadri jesu prekoraenje propisanih doputenih vrijednosti, procijenjeni broj ljudi izloenih pojedinim razinama buke te procijenjeni broj stanova, kola, bolnica izloenih odreenim vrijednostima indikatora buke u promatranom podruju, Grad Ivani-Grad je isplanirao izradu karte buke radi zakonske obveze i spoznaje o potrebi provoenja zatite od buke kao vanog segmenta zatite i brige o okoliu. Projektnim zadatkom koji je izradila tvrtka DARH 2 d.o.o. i dr. sc. Alan timac predviena je izrada karte buke u dvije faze: - u prvoj fazi za podruje Ivani-Grada je obuhvaeno je podruje od 22,45 km2, - u drugoj fazi obuhvaena su naselja oko dravne ceste D43 zavrno do granice podruja Grada Ivani-Grada s ukupno oko 5 km2. Kartu buke izrauje Brodarski institut d.o.o. Zagreb s kojim je sklopljen Ugovor o izradi karte buke. U okviru izrade karte buke mjeri se buka eljeznikog i cestovnog prometa, te industrijskih postrojenja. Bitno je da je karta buke izraena prema propisima Europske unije (naravno i hrvatskim propisima) kako kroz neko vrijeme ne bi trebalo ponavljati izradu. Nakon izrade karte buke slijedi izrada akcijskih planova prema Zakonu o zatiti od buke (NN 30/09).

3.5.1. Ciljevi i mjere Ciljevi i mjere zatite okolia za buku preuzeti su iz Nacionalne strategije zatite okolia i Nacionalnog plana djelovanja na okoli, u skladu su sa ciljevima i mjerama navedenim u Programu zatite okolia Zagrebake upanije. 73

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Tablica 24. Ciljevi zatite okolia C1 C2 C3 Izraditi karte imisija buke i akcijske planove te ustanoviti broj stanovnika i stanova ugroenih prevelikom bukom U veoj mjeri uvaavati buku kao vid oneienja i degradacije kvalitete okolia Uskladiti aktivnosti u pogledu buke s drugim djelatnostima

Tablica 25. Mjere zatite okolia Sudionici i nositelji LU, U LU Rok Mogui izvori financiranja SR LP, P PR, TR PR, TR LP

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva M1 Izraditi akcijske planove u skladu sa Zakonom o zatiti od buke (NN 30/09). M2 Donijeti na nivou Grada Kartu buke i primjenjivati odredbe. Educirati aktere o problemu buke (nevladine M3 udruge, odgovorne slube, proizvoae buke, planere). M4 Rjeavati postojei problem buke od prometa u naseljima. Mjere ukljuuju: gradnju zaobilaznica oko mjesta, premjetanje prometa izvan stambenih zona, popravak cesta (kvalitetnija cesta manje buke), smanjenje doputenih brzina (manja brzina manja buka), regulacija kamionskog prometa (manje kamiona manje buke), izgradnja zatitnih zidova uz prometnice (uinkovita mjera kada nema puno sporednih cesta s krianjima u razini), sadnja zatitnih nasada (nije naroito uinkovito u tehnikom smanjenju buke mjereno decibelima no subjektivno vrlo popravlja dojam), izostakla na prozorima koji bolje izoliraju stanove izloene prekomjernoj buci. M5 Prilikom prostornog planiranja uvaiti utjecaj buke na ovjeka i ostali ivi svijet. Fokusirati se na rjeavanje problema buke koji M6 proizlazi od tranzitnog prometa. Poboljati inspekcijski nadzor nad provedbom M7 odredbi iz Studija utjecaja na okoli.

C1

LU

LP

C2

UOPGZ, UOZRG,

PR, DR

P, LP, KP, DP

LU, ZPU, LU, HC MZOPUG, IZO, GI

TR PR, TR TR

LP LP, GS GS

C3

74

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.6. ZATITA BIOLOKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI Hrvatska se istie raznolikou ekolokih sustava i stanita, koja se odraava i u velikom bogatstvu i raznolikosti biljaka, gljiva i ivotinja. Obzirom na znaaj i ouvanost prirodnih vrijednosti, Hrvatska je tradicionalno orijentirana njihovu ouvanju te je u skladu s tim ratificirala veinu meunarodnih ugovora u podruju bioloke raznolikosti. Pristupajui Konvenciji o biolokoj raznolikosti 1996. godine Republika Hrvatska obvezala se tititi sveukupnu bioloku i genetsku raznolikost na nain propisan Konvencijom. Temeljem Konvencije donesena je 1999. godine prva Nacionalna Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 91/99) oznaavajui prekretnicu u pristupu zatiti prirodnih vrijednosti u Republici Hrvatskoj. Nacionalna Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske je temeljni dokument zatite prirode, koji odreuje dugorone ciljeve i smjernice ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti i zatienih prirodnih vrijednosti, te naine njezina provoenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske. Republika Hrvatska je takoer potpisnica Europske konvencije o krajobrazima (Firenca 2000.) koja je stupila na snagu 1. oujka 2004. godine, a kojom se obvezujemo provoditi ouvanje krajobraza, kroz instrumente za njegovu zatitu, upravljanje i planiranje. Pri tome je jedna od osnovnih aktivnosti izrada Krajobrazne osnove Hrvatske, kojom e se identificirati obiljeja i stanje krajobraza, utvrditi njegove karakteristine osobine, te provesti klasifikacija. Prema etvrtom nacionalnom izvjeu Republike Hrvatske o biolokoj raznolikosti iz 2009. godine, analizom postojeega stanja utvreno je da Hrvatska i nadalje ima veliko bogatstvo i raznolikost te vrlo visoki stupanj vrijednosti i ouvanosti bioloke i krajobrazne raznolikosti, posebno u okvirima zapadne i srednje Europe. Meutim, i nadalje je prisutan trend gubitka bioloke i krajobrazne raznolikosti uzrokovan globalno prepoznatim uzrocima poput: prekomjernog iskoritavanja prirodnih dobara, izgradnje infrastrukture, poljoprivrednih djelatnosti (melioracije, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljita ili zaputanje travnjakih povrina), unosa stranih (alohtonih) vrsta u ekoloke sustave, oneienja okolia, urbanizacije prostora i globalnih klimatskih promjena. Gubitak i degradacija stanita jedan su od najveih razloga ugroenosti bioloke raznolikosti. Stanita su u Hrvatskoj prvenstveno ugroena antropogenim djelovanjem. Meu takvim antropogenim aktivnostima treba spomenuti izgradnju hidroelektrana i stvaranje brana akumulacijskih jezera, izgradnju odvodnih kanala za natapanje poljoprivrednih povrina, odvodnjavanje movarnih i slinih stanita te razliite oblike oneienja. Izgradnja turistike infrastrukture uzrokuje devastaciju rijetkih tipova priobalnih stanita. Gubitak stanita nije nuno uzrokovan antropogenim utjecajima. Prirodne vegetacijske sukcesije takoer dovode do promjena na stanitu i nestanka brojnih vrsta. Dananje livadne povrine u Hrvatskoj nastale su iskljuivo pod utjecajem ovjeka, koji je na taj nain doprinio poveanju bioloke raznolikosti. Bez ispae, konje i slinih djelatnosti travnjaci i livade postupno zarastaju, prelazei u buike, ikare i na kraju u ume.

75

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.6.1. Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti te stanja sustava zatite prirode u Republici Hrvatskoj U razdoblju 2000. 2008. godine u podruju zatite prirode u Republici Hrvatskoj dogodile su se znaajne promjene. Najznaajniju prekretnicu za razvoj sustava zatite prirode oznaile su aktivnosti povezane s pripremama Republike Hrvatske za pristup Europskoj uniji, osobito nakon zaprimanja pozitivnog slubenog miljenja o hrvatskoj kandidaturi Europske komisije u travnju 2004. godine, kojim su dane smjernice za daljnji razvoj sektora zatite prirode u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljili standardi Europske unije. U svjetlu pristupa Europskoj uniji u periodu 2004. 2006. godine, intenzivirane su brojne aktivnosti s podruja zatite prirode od kojih prvenstveno treba spomenuti: nastavak procesa usklaivanja zakonodavstva s propisima Europske unije, nastavak sustavnog procesa inventarizacije sastavnica bioloke raznolikosti Hrvatske to je rezultiralo objavom crvenih popisa ugroenih gljivljih, biljnih i ivotinjskih vrsta te crvenih knjiga za pojedine skupine biljaka i ivotinja, izradu karte stanita, razvoj sredinjeg informatikog sustava zatite prirode, proglaenje ekoloke mree Republike Hrvatske te pripreme za proglaenje meunarodno ekoloki znaajnih podruja mree NATURA 2000. Razmatranjem postojeega stanja, razloga ugroenosti i problema zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, te napretka postignutog u odnosu na Strategiju iz 1999. godine, utvreno je da Republika Hrvatska i nadalje ima veliko bogatstvo i raznolikost te vrlo visoki stupanj vrijednosti i ouvanosti bioloke i krajobrazne raznolikosti, posebno u okvirima zapadne i srednje Europe. Meutim, i nadalje je prisutan trend gubitka bioloke i krajobrazne raznolikosti koji je globalno prepoznati po uzrocima poput: prekomjernog iskoritavanja prirodnih dobara, unosa stranih (alohtonih) vrsta u ekoloke sustave, izgradnje infrastrukture to dovodi do gubitka i fragmentacije stanita (prometnice, energetski objekti, vodnogospodarske graevine i dr.), poljoprivrednih djelatnosti (melioracije, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljita ili zaputanje travnjakih povrina), oneienja okolia (tla, vode, zraka), urbanizacije prostora, globalnih klimatskih promjena. Specifina je situacija za Hrvatsku vezana uz jo uvijek nedostatne podatke o biolokoj raznolikosti to ini potekoe u definiranju i provoenju mjera zatite. U sljedeoj tablici navedene su znaajnije prijetnje biolokoj i krajobraznoj raznolikosti na podruju Zagrebake upanije.

76

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Tablica 26. Znaajnije prijetnje biolokoj i krajobraznoj raznolikosti na podruju Zagrebake upanije Urbanizacija Prenamjena i ireverzibilni gubitak stanita u pravilu se degradira puno ire podruje od onog izravno zahvaenog prenamjenom (svjetlo, buka, fragmentacija, ). Izgradnja u pravilu ne vodi rauna o krajobrazu (gradnja du prometnica, unutar i na rubovima zatienih dijelova prirode, i sl.) Pretjerana sjea, davanje prednosti ekonomskim interesima ispred ekolokih, i sl. Posebno su ugroeni povrinski tokovi (Sava, Lonja, rnec, itd.) Divlja odlagalita esta su i unutar zatienih dijelova prirode (npr. PP umberak), pa i na njihovim najatraktivnijim dijelovima (potoci, slapovi,) Poremeeni reimi podzemnih voda dovode do suenja nizinskih uma hrasta lunjak, nestaju vlane movarne livade i njihovi ekosustavi, ekosustavi reguliranih vodotoka (gubljenje meandera, mrtvih rukavaca, i sl. stanita, vanih u ivotnom ciklusu mnogih vrsta.) Prenamjena prirodnih stanita (ume, panjaci i sl.) za poljoprivrednu proizvodnju, pesticidi, herbicidi, monokultura Nestajanje autohtonih vrsta (npr. turopoljska svinja i govedo, posavski konj) i sorti (stare vrste voaka npr. jabuka, vinogradarske sorte, autohtone povrtne vrste, karakteristini seoski vrtovi,)

Loe gospodarenje umama Zagaenje otpadom i otpadnim vodama Hidroregulacija koja uzima u obzir parcijalan skup ciljeva Intenzivna poljoprivreda Uniformizacija poljoprivredne proizvodnje

3.6.2. Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti te stanja sustava zatite prirode u Gradu Ivani-Gradu Na prostoru Grada Ivani-Grada nalaze se dva kopnena podruja Nacionalne ekoloke mree prema Uredbi o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07) i to uma utica, ozn. HR2000465 (u junom dijelu) i Sava ozn. HR2001116 (uz rijeku Savu). Prirodni i kultivirani krajobrazi (poglavlje 2.4.) koji se tite prostorno-planskim mjerama na podruju Grada Ivani-Grada su: - uma Mara, - uma Graberje Ivaniko, - park Stjepana Posezija u Ivani-Gradu. 3.6.2.1. utica uma utica je vrlo vrijedan umsko gospodarski kompleks, retencijsko podruje za visoke vode rijeke Save, te u veem dijelu i naftno-plinsko polje. Smjetena je svega 40 km od Zagreba, uz park prirode Lonjsko polje u etverokutu izmeu gradova Ivani-Grad, Popovaa, Sisak i Velika Gorica (Lekenik), najblie Ivani-Gradu. utica je druga najvea nizinska uma u Hrvatskoj, poslije Spave. Specifina je po tome to je ve 40 godina i naftno polje sa preko 200 buotina, a 77

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

u umi je opstao bogat biljni i ivotinjski svijet karakteristian za movarne ume sjeverne Hrvatske. Livade unutar ume su panjak autohtone vrste konja Posavskog konja, koje seljaci iz okolnih sela gotovo cijele godine dre slobodne na otvorenom prostoru. Jo 1996. godine na inicijativu Bavarske vlade i umarskog fakulteta u Zagrebu, u umu utica puteno je 47 dabrova. Prije vie od jednog stoljea na podruju Posavine obitavala je autohtona populacija dabrova, no zbog promjene staninih uvjeta oni su nestali. Lokalitet ume utica dokazao se kao dobar odabir za povratak dabra jer se u nepunih sedam godina njihov broj utrostruio. uma utica znaajna je i kao stanite ribe crnke (Umbra krameri), vrste ugroene na nacionalnoj, ali i europskoj razini.

Slika 6. uma utica (gore lijevo naftne buotine unutar ume, gore desno vlane livade u umi, dolje lijevo djelovanje dabrova prilikom izgradnje nastambe, dolje desno utica)

78

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Ciljevi zatite Nacionalna ekoloka mrea: Vrste: dabar (Castor fiber) tekavac (Haliaeetus albicilla) belica (Leucaspius delinatus) crnka (Umbra krameri) Stanini tipovi: Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion Visoki aevi i iljevi Poplavna uma vrba i topola Poplavna uma jasena i johe s razmaknutim aem uma crne johe s truljom uma poljskog jasena s kasnim drijemovcem uma hrasta lunjaka s velikom utilovkom (subasocijacija s rastavljenim aem) uma hrasta lunjaka s velikom utilovkom (subasocijacija s drhtavim aem) uma hrasta lunjaka s velikom utilovkom (subasocijacija s obinim grabom) Mjeovite hrastovo-grabove i iste grabove ume uma hrasta lunjaka i obinog graba (subasocijacija s bukvom). U posljednjih 30-40 godina u ovoj umi dolazi do pojedinanog i skupinastog fiziolokog slabljenja i propadanja stabala, ponajprije hrasta lunjaka. Ove pojave prepoznaju se kao rezultat poremeene ekoloke ravnotee, a povezuje ih se s intenziviranjem gospodarskih aktivnosti na ovom prostoru tijekom, navedenog razdoblja. Izvrena su istraivanja s ciljem odreivanja moguih uzroka takvih pojava povezanih s kemijskim i biolokim stanjem tla. Rezultati su pokazali da tlo nije oneieno na veim povrinama. Permanentni izvori oneienja mineralnim uljima na razini vrlo slabe optereenosti povezuju se sa saniranim isplanim jamama, no oni se vjerojatno ne odraavaju na iri prostor utice. Kao zakljuna konstantacija u istraivanju dano je da bi se u buduem istraivanju na ovom prostoru trebalo dati naglasak na analizu strukture populacija (rodovi i vrste) mikroorganizama tla i moguu promijenu strukture kroz sezonske periode, uz praenje vodnog reima ume utica (poplave) te kemijske analize voda u tim uvjetima. (Izvor: Stanje tla u mikrodepresijama ume utica, N. Pernar, D. Baki, V. Bobi, I. Perkovi, umarski list br. 910, 2008. godina, 405-417) 3.6.3. Ciljevi i mjere Bioloka i krajobrazna raznolikost svojevrstan je (bio)indikator stanja okolia u nekom podruju, pa sukladno tome, veina navedenih mjera vezanih uz druge teme (tlo, voda, zrak, otpad, poljoprivreda, umarstvo,), ima pozitivne uinke i na stanje bioloke i krajobrazne raznolikosti. 79

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Ciljevi i mjere za ostvarivanje ciljeva odgovaraju onima navedenim u Nacionalnoj strategiji i Planu djelovanja za okoli te Programu zatite okolia Zagrebake upanije. Tablica 27. Ciljevi zatite okolia C1 C2 C3 C4 C5 C6 C7 Inventarizacija i kartiranje bioloke i krajobrazne raznolikosti Procjena stanja i ugroenosti prirodnih vrijednosti, vrijednih krajobraza te ugroenih i osjetljivih stanita i svojti Izrada akcijskih planova zatite i unapreenja stanja (prioritet imaju najvrjedniji i najugroeniji segmenti bioraznolikosti, te iznimno vrijedni krajobrazi) Provedba i nadzor provedbe akcijskih planova (prioritet imaju najvrjedniji i najugroeniji segmenti bioraznolikosti, te iznimno vrijedni krajobrazi) Integracija brige o biolokoj i krajobraznoj raznolikosti u druge sektore Razvijanje provedbenih kapaciteta (svi aspekti, ukljuujui financiranje, usklaivanje aktera, istraivaki resursi, institucije, informiranje javnosti,) U prostorne planove ugraivati elemente kojima se titi bioloka i krajobrazna vrijednost

Tablica 28. Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i nositelji U, JU, LU, DZZP, MK, NVU, javnost, MPVG U, LU, ZPU, NVU, SS, UOPRR U, ZPU, JU, H, MK, IZP, I, LU, NVU, javnost LU, U, Mogui izvori financiranja

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva Evaluirati prijedloge prirodnih vrijednosti za zatitu (iz prostorno-planske dokumentacije, Izvjea o stanju okolia i drugo) te predati zahtjeve za pokretanje postupka proglaenja zatienih prirodnih podruja (preventivna zatita). Ouvati prirodni krajobraz na dijelu ume Graberje Ivaniko. Zatita prigorskog (Grabersko brdo i Deanoveko brdo) dijela u formi prirodnog krajobraza i ravniarskog prostora kao kultiviranog krajobraza sa ciljem ouvanja njihove atraktivnosti. Izraditi/revidirati Planove upravljanja za zatiene dijelove prirode (s programom zatite umskih ekolokih sustava). Uspostaviti informacijski sustav bioloke i

Rok

M1 C1,2 C1,2

PR, TR

P, LP, DP

M2

PR, TR

P, LP, DP

M3

KR/S R

P, DP, H

C3,4

M4

SR

DP, P, MI 80

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

M5

M6

M7

krajobrazne raznolikosti na nivou Grada, koji e objedinjavati podatke praenja i istraivanja u zatienim dijelovima prirode i zatienim krajobrazima. Poticati izradu programa sanacije svih oblika devastiranog krajobraza. Dokumentima prostornog ureenja i dodjelom dozvola za eksploataciju prirodnih dobara racionalizirati broj novih lokacija te koristiti terene koji su ve djelomino devastirani. Uvaavati ekoloke kriterije kod razmatranja hidrotehnikih projekata. Provesti reviziju provedenih hidrotehnikih zahvata i vidjeti moe li se negdje situacija unaprijediti (vratiti vodu u stare vodotoke, podii razinu podzemnih voda i sl.). Unaprijediti gospodarenje umama na nain da se vie uvaavaju ekoloki kriteriji. Prakticirati odriv lov i ribolov koji ne ugroavaju bioraznolikost podruja.

ZPU, JU, MK

MK, U, LU, ZPU U, MZOPUG, ZPU, LU, RI HV, UOZRG, JUZPZ, UOPGZ H, UOPRR, UOZRG, JUZPZ, UOPRR, JUZPZ, UOPRR, TZOG, UOZRG, UOG, LU, NVU, UOZRG, LU, NVU, UDUZ, TZOG TZOG, JUZPZ, UOZRG, LU, UOPRR

TR TR, DR

P, LP

LP, P, DP

PR, DR

HV, P, GS

C5

M8

PR, trajno PR, trajno

H, P

M9

GS

Pomoi zatitu vrijednih krajobraza promoviranjem i raznim vrstama potpore M10 djelatnostima koje pomau ouvanje autentinih krajobraza (ruralni turizam, ekstenzivna tradicionalna poljoprivreda) M11 Javno promovirati ideju krajobraza i njegove vrijednosti.

PR, DR

P, LP, DP

PR

P, LP

Opremiti bogatstvo bioloke i krajobrazne raznolikosti na nain da ga se moe koristiti kao M12 turistiki resurs, bez negativnih posljedica (interpretacija i prezentacija, ureenje staza). M13 Poticati ekoloki zdravu poljoprivredu. Uspostava bliske suradnje izmeu uprave, M14 istraivakih institucija, udruga, osnovnih i srednjih kola, i drugih aktera. Uspostaviti suradnju meu nevladinim udrugama i M15 uputiti ih o vrijednostima krajobraza i bioraznolikosti

PR, DR PR, trajno PR, trajno TR

GS, P, LP

P, LP

Svi akteri ZPU, JU, NVU

P, LP DP, P, MI, donacije 81

C6

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

C7

Izvjeivati javnost o stanju prirode na svom M16 podruju i o poduzetim mjerama radi njezine zatite i ouvanja (osigurati javnost podataka) Planskim mjerama i odredbama za provoenje PPUG, kao i posebnim uvjetima zatite, postii usklaivanje svih aktivnosti u prostoru, koje treba M17 temeljiti na naelima odrivog razvitka u svrhu ouvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti.

U, ZPU, TZGiO, LU, JU

TR

DP, P, MI, donacije

U, LU

PR, TR

P, LP

82

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

3.7. UPRAVLJANJE EKOLOKIM RIZICIMA I NESREAMA Zagrebaka upanija je usvojila Plan intervencija u zatiti okolia Zagrebake upanije Revizija I. na sjednici odranoj 13. srpnja 2007. godine. Plan intervencija u zatiti okolia odnosi se na mogue ekoloke nesree ili iznenadni dogaaj koji moe ugroziti okoli, te izazvati opasnost po ivot i zdravlje ljudi. Planom se utvruju vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublaavanje i uklanjanje neposrednih posljedica tetnih za okoli, subjekti za provedbu pojedinih mjera, odgovornost i ovlatenja u svezi s provedbom, te nain usuglaavanja s interventnim mjerama drugih zakona. Plan intervencija u zatiti okolia temelji se na naelima preventivnosti, cjelovitosti, plaanja trokova oneiavanja, potivanja prava, javnosti i sudjelovanja. U Planu intervencija identificirani su izvori opasnosti te vrste i koliine opasnih tvari analizom Operativnih planova, napravljen je proraun za najgori mogui sluaj (WORST CASE) te su temeljem analize rizika utvrena mjesta velikog rizika u Zagrebakoj upaniji (izdvojene su lokacije s opasnim tvarima koje se smatraju rizinima za stanovnitvo i lokacije s opasnim tvarima za koje postoji mogunost prekoupanijskih i prekodravnih utjecaja), utvrene su mjere i postupanje u sluaju iznenadnog dogaaja te je napravljen popis subjekata i osoba koje sudjeluju u provoenju Plana intervencija. Osnovni cilj ovih planova je da, unutar prostora svoje ingerencije, sukladno njegovim regionalnim i lokalnim posebnostima i obiljejima, te stvarnim i potencijalnim rizicima i opasnostima, usklade i dopune postojee planove intervencija fizikih i pravnih osoba. Osim toga, vrlo je vano da plan treba izraditi prema smjernicama APELL programa. APELL je UNEP/IEO (United Nations Environment Programme /Industry and Environment) inicijativa iz 1988. godine, koja polazi od osnovnog, na iskustvu temeljenog uvjerenja da je, u sluaju izvanrednih dogaaja, za uspjenu zatitu ljudi i okolia od najvee vanosti upravo spremnost, opremljenost, uvjebanost, organiziranost, itd. na lokalnoj razini. Do donoenja upanijskog plana, odnosno plana opina i gradova, primjenjuje se dravni plan i postojei izdvojeni operativni planovi pravnih i fizikih osoba u razmatranom podruju. Plan intervencija se primjenjuje na cijelom teritoriju upanije, kod iznenadnog oneienja zraka i tla, odnosno biljnog i ivotinjskog svijeta te kulturne batine, kada ekoloka nesrea ili drugi izvanredni dogaaj po svom obimu i moguim posljedicama prelazi granice i mogunosti gospodarskog subjekta , grada ili opine na ijem se podruju dogaaj dogodio. Prema lanku 36. Uredbe o spreavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (NN 114/08), stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje vaiti Plan intervencija u zatiti okolia (NN 86/99 i 12/01), a tijela imenovana i ustrojena prema Planu intervencija nastavljaju s djelovanjem dok se ne ustroje, odnosno imenuju tijela sukladno posebnim propisima kojima se ureuje sustav zatite i spaavanja. Prema Zakonu o zatiti i spaavanju (NN 174/04, 79/07), zatita i spaavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zatite i spaavanja u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave te na razini Republike Hrvatske. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) 83

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrenih Ustavom i zakonom, ureuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zatitu i spaavanje. Vlada Republike Hrvatske odgovorna je za upravljanje i uinkovito funkcioniranje sustava zatite i spaavanja u katastrofama. U ostvarivanju prava i obveza u podruju zatite i spaavanja, predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave: - najmanje jednom godinje, ili pri donoenju prorauna, u cjelini razmatraju stanje sustava zatite i spaavanja, te donose smjernice za organizaciju i razvoj sustava zatite i spaavanja na svom podruju, - u proraunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava zatite i spaavanja u narednoj godini, - donose procjenu ugroenosti i plan zatite i spaavanja, - donose ope akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provoenju zatite i spaavanja, - obavljaju i druge poslove zatite i spaavanja utvrene zakonom. Predstavnika tijela upanija, na temelju podataka iz unutarnjih planova operatora, donose za podruje upanije vanjske planove za sprjeavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari koje mogu izazvati posljedice za ivot i zdravlje ljudi i okoli. U ostvarivanju prava i obveza u podruju zatite i spaavanja, poglavarstva jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave za svoje podruje: - izrauju i predlau predstavnikim tijelima nacrte procjene ugroenosti, uz prethodno pribavljenu suglasnost Dravne uprave za zatitu i spaavanje, - izrauju i predlau predstavnikim tijelima nacrte planova zatite i spaavanja, - predlau financiranje sustava zatite i spaavanja na svom podruju, - pripremaju prijedloge opih akata kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provoenju zatite i spaavanja, - odreuju operativne snage zatite i spaavanja i pravne osobe od interesa za zatitu i spaavanje, sukladno procjeni ugroenosti, - osiguravaju uvjete za premjetanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge aktivnosti i mjere u zatiti i spaavanju ljudi, imovine i okolia, sukladno planovima zatite i spaavanja, - osiguravaju uvjete za poduzimanje i drugih mjera vanih za otklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesrea te obavljaju i druge poslove zatite i spaavanja utvrene zakonom. upanijska poglavarstva izrauju i predlau vanjske planove predstavnikom tijelu upanije. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, u cilju ostvarenja potrebne razine zatite stanovnitva i materijalnih dobara i okolia, mogu povjeriti izradu planova zatite i spaavanja i vanjskih planova ovlatenim pravnim osobama za strune poslove u podruju planiranja zatite i spaavanja. Planovi zatite i spaavanja donose se na temelju procjene ugroenosti od pojedinih vrsta prijetnji i rizika koji mogu izazvati nastanak katastrofe i vee nesree. 84

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Na temelju Izvjea o stanju sustava zatite i spaavanja na podruju Grada Ivani-Grada Gradsko vijee Grada Ivani-Grada (15.05.2008. godine) donijelo je Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zatite i spaavanja na podruju Grada Ivani-Grada temeljem kojih organizaciju i daljnji razvoj sustava zatite i spaavanja treba usmjeriti na prioritete i to: - izradu planskih dokumenata iz podruja zatite i spaavanja sukladno novim zakonskim i podzakonskim aktima kao i metodologije za izradu pojedinih planskih dokumenata, - imenovanje, slijedom obveze utvrene u Izmjenama i dopunama Zakona o zatiti i spaavanju (NN 79/07), - provoenje aktivnosti na osposobljavanju lanova Stoera zatite i spaavanja i Zapovjednitva civilne zatite Grada Ivani-Grada, - donoenje Odluke o imenovanju pravnih osoba od interesa za zatitu i spaavanje za podruje Grada Ivani-Grada, - donoenje Odluke o osnivanju operativnih snaga zatite i spaavanja u dijelu civilne zatite slijedom prijedloga Podrunog ureda za zatitu i spaavanje Zagreb, a sukladno Odluci o organiziranju i pripremanju specijaliziranih timova za potragu i spaavanje uz potivanje meunarodnih normi u vezi osobnog i materijalnog sklopa navedenih specijalistikih postrojbi, - izvravanje zadaa i aktivnosti u suradnji s Podrunim uredom za zatitu i spaavanje Zagreb na popuni, osposobljavanju i opremanju operativnih snaga zatite i spaavanja, - planiranje financijskih sredstava za daljnji razvoj vatrogastva na podruju Grada IvaniGrada uz poticanje i podrku razvoja profesionalnog vatrogastva kao i razvoja dobrovoljnog vatrogastva, - daljnju podrku udrugama graana koje se zatitom i spaavanjem bave kao svojom redovnom aktivnou uz definiranje njihovih zadaa kao i koordinacije u izvravanju zadaa i aktivnosti, - provoenje aktivnosti na planskom povezivanju i koordinaciji svih subjekata koji predstavljaju gotove snage za izvravanje zadaa i djelovanje u aktivnostima zatite i spaavanja ugroenog i stradalog stanovnitva na podruju Grada, - plansko osiguranje financijskih sredstava namijenjenih za osposobljavanje i opremanje specijalistikom opremom i sredstvima formiranih operativnih snaga kao i osiguranje uvjeta za premjetanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge aktivnosti i mjere u zatiti i spaavanju stanovnitva i imovine u suradnji s Podrunim uredom za zatitu i spaavanje Zagreb, - trajnu brigu za stvaranje uvjeta za otklanjanje posljedica nesrea i katastrofa kroz analizu dostignutog stupnja razvoja sustava zatite i spaavanja na podruju Grada. Tijekom 2007. godine na podruju Zagrebake upanije zabiljeena su 3 izvanredna dogaaja koji su za posljedicu imali ugroavanje okolia (tablica 29.). U tablici 30. navedeni su izvori opasnosti, vrste i koliine opasnih tvari prema analizi Operativnih planova poduzea koja djeluju na podruju Grada Ivani-Grada.

85

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Tablica 29. Izvanredni dogaaji u 2007. godini (Izvor: Glasnik Zagrebake upanije 11/08) Datum 21.3.2007. Opis lokacije Ivani-Grad, kanal uz eljezniku prugu kod blokadne stanice arampov sjever Zaprei, podruje uz rijeku Savu uz skelu Trasa prikljunog naftovoda od buotine utica 120, na udaljenosti cca 200 m od ceste Vrsta akcidenta Nekontrolirano istjecanje kondenzata iz kaptanog plinovoda Pojava neugodnog mirisa Izljevanje nafte u okolno tlo Uzrok oneienja Provala i mehaniko oteenje cjevovoda od strane nepoznate osobe Vrsta oneienja Curenje kondenzata u okoli Medij Voda tlo Koliina cca 700 l Obavijest/in spektor INA naftaplin Sanacija Putem ovlatene tvrtke AEKS

27.3.2007.

Nepoznat Puknue cijevi prikljunog naftovoda

Merkaptani, H2S Nafta

Zrak

Zora Himan STSI, AEKS

15.5.2007.

Tlo

cca 800 INA m2 Naftaplin

86

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

Tablica 30. Izvori opasnosti, vrste i koliine opasnih tvari analiza Operativnih planova
Pravna osoba Lokacija Ivani-Grad, itna 1 Ivani-Grad, itna 1 Pogon buotina JE-5 umeani, buotina JE-13 Ivani-Grad buotina IVA-14 buotina IVA-17 buotina IVA-22 buotina IVA-23 buotina IVA-48 buotina IVA-56 buotina IVA-58 buotina IVA-67 buotina IVA-68 buotina IVA-69 buotina IVA-72 buotina IVA-73 buotina IVA-75 buotina IVA-77 buotina IVA-79 buotina KLO-56 buotina KLO-71 buotina KLO124 buotina KLO132 buotina KLO138 buotina KLOOpasna tvar Svojstvo

Izvor: Plan intervencija u zatiti okolia Zagrebake upanije Revizija I., srpanj, 2007. godina Smjetaj Koliina, t 17,2 17,2 13 7 6 12 8 7 25 7 7,5 9 9 7 15 22 10 20 10 8 17 14 7 28 7 Zona ugroenosti R(m) 158,5 158,5 72 70 68 66 77 -

1. 2. 3.

Agroprerada d.d. Ivani-Grad Agrovoe d.o.o. INA d.d.

Dizel gorivo Dizel gorivo sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta

zapaljiv, opasan po okoli zapaljiv, opasan po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli

nadz. spremnik nadz. spremnik buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt buotinski objekt

87

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

166 naftovod OS Graberje S Novoselec 4. INA d.d. Pogon umeani, Ivani-Grad naftovod Klotar OS Graberje naftovod IVA 1IVA 2 naftovod IVA 1OS Graberje 10" naftovod IVA 1OS Graberje 6" naftovod SS Klo 1 mag DS naftovod SS Klo 2 mag DS naftovod SSS Klo 7 mag DS naftovod Jeevo IVA 2 otpremna stanica Graberje sabirna stanica IVA-1 sabirna stanica IVA-2 sabirna stanica KLO-1 sabirna stanica KLO-2 sabirna stanica KLO-12 postrojenje za sabiranje

sirova nafta

zapaljivost, opasno po okoli

buotinski objekt

350

270

sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta ksilen sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta sirova nafta benzin etan propan

zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, ekspl., op.po okol. zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost

cjevovod za transport cjevovod za transport cjevovod za transport cjevovod za transport cjevovod za transport cjevovod za transport cjevovod za transport cjevovod za transport nadz. spremnik nadz. spremnik nadz. spremnik nadz. spremnik nadz. spremnik nadz. spremnik nadz. spremnik nadz. spremnik nadz. spremnik nadz. spremnik

100 16 205 32 6,3 8 8 62 18.780 200 110 100 20 40 20 93 227 142

145 206 81 41 41 670 205

145 627 500 400

5.

INA d.d.

Pogon Etan, Ivani-Grad

88

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

6. 7.

INA d.d. INA d.d. sektor

pogon Ivaneko BP Ivani-Grad

cjevovod Etan BS Lonja cjevovod BS Lonja BS Jeevo cjevovod BS Jeevo - BS Iv. Reka cjevovod BS Iv. Reka - BS Etilen Cjevovod BS Etilen - BS OKI Cjevovod BS OKI - BS Labud Cjevovod BS Labud - BS Ra .cesta Cjevovod BS R. cesta - BS INA PL Cjevovod Etan BS Lonja Cjevovod BS Lonja BS Jeevo cjevovodBS Jeevo-BS Iv. Reka Cjevovod BS Iv. Reka - BS Etilen Etanovod Ivani Grad -Dugo Selo Etanovod Dugo Selo-Zagreb androvac, Graberje

butan UNP UNP

zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost

nadz. spremnik cjevovod za transport UNP cjevovod za transport UNP cjevovod za transport UNP cjevovod za transport UNP cjevovod za transport UNP cjevovod za transport UNP cjevovod za transport UNP cjevovod za transport UNP cjevovod za transport benzina cjevovod za transport benzina cjevovod za transport benzina cjevovod za transport benzina cjevovod za transport etana cjevovod za transport etana naftovod podz. spremnici

95 5,8 37,4

400 140 300

UNP

zapaljivost, eksplozivnost

56,4

300

UNP UNP UNP UNP

zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost

16,3 8 2,4 4,6

200 200 110 130

UNP

zapaljivost, eksplozivnost

5,6

140

Benzin Benzin

zapaljivost, eksplozivnost, opasno po ivot zapaljivost, eksplozivnost, opasno po ivot zapaljivost, eksplozivnost, opasno po ivot zapaljivost, eksplozivnost, opasno po ivot zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, opasno po okoli zapaljivost, opasno po okoli

6,4 50

288 571

Benzin

73,1

578

Benzin etan etan sirova nafta dizel gorivo

21,4 320 123 2954 68,8

420 500 400 360 114

89

Program zatite okolia Grada Ivani Grada

trgovine na malo 8. INA d.d. sektor teh. servisa prijevoz cisternom 2x dnevno na relacijama: Martin Breg-Dugo Selo-Bojakovina-LupoglavKlotar Ivani-obilaznica Ivani Grad-arampov Donji pogon Posavina - Moslavina Dubrovak

motorni benzini sirova nafta

zapaljivost, ekspl., op. po ivot zapaljivost, opasno po okoli

podz. spremnici autocisterna

60 27 78

9. 10.

Plinacro d.o.o. Ivakop d.o.o. Ivani-Grad

prirodni plin klor

zapaljivost, eksplozivnost Otrovnost, opasno po okoli

MRS plinovod el.boce od 50 kg

30,32 t/h 159,6 0,1

2.400

90

Program zatite okolia Ivani Grada

3.7.1. Ciljevi i mjere U nastavku dane tablice prikazuju ciljeve i mjere za ostvarianje navedenih ciljeva u segmentu izbjegavanja i upravljanja ekolokim rizicima i akcidentima.

Tablica 31. Ciljevi zatite okolia C1 C2 C3 Uspostaviti sustav kvalitetnih i usklaenih planova zatite i spaavanja. Smanjivati rizik od ekolokih nesrea. Odgovarajua opremljenost, uvjebanost i organiziranost svih subjekata koji sudjeluju u provoenju planova zatite i spaavanja.

Tablica 32. Mjere zatite okolia Sudionici i nositelji UDUZ, IZO UOG, MGRP GS, i dr. Mogui izvori financiranja P,GS, DP LP

Cilj M1 C1 M2

Mjere za ostvarivanje ciljeva Izraditi popis pravnih i fizikih osobe koje posjeduje ili upravlja postrojenjem ili pogonom u kojem su prisutne opasne tvari. Izraditi Procjenu ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara te na temelju Procjene izraditi Plan zatite i spaavanja. Kod svih planovima identificiranih rizinih procesa i djelatnosti, nastojati podii razinu sigurnosti proaktivnim mjerama kao to su uvoenje standarda ISO 14000, nastojanje na iim i sigurnijim tehnologijama i tehnolokim procesima, NRT, itd. Kod planiranja aktivnosti u prostoru, voditi rauna o rizicima vezanim uz pojedine djelatnosti, te ih na odgovarajui nain izolirati od sadraja koji bi u sluaju nesree bili znaajno ugroeni. Informirati i ukljuiti javnost kao subjekt u planove i pripremu za provedbu planova Adekvatno ekipirati, opremiti, organizirati subjekte potrebne za djelotvornu i pravovremenu intervenciju u sluaju akcidenta (posebne vatrogasne jedinice, i sl.). Uvjebavanje, educiranje s redovitom provjerom spremnosti, uspostavljanja veza, obavjeivanja i ostalih Planovima predvienih operacija

Rok

PR/KR PR/SR

GS, UOG, Ekostoer

PR, trajno

P, GS

M3 C2 M4

PR, UOZRG, LU, trajno Ekostoer UOPGZ, LU, ZU, NVU UOPGZ, LU, Ekostoer UOPGZ, LU, Ekostoer PR, trajno PR, trajno PR

P, LP

ZP, LP P, LP, GS, DP

C2,3

M5

M6 C3 M7

ZP, LP

91

Program zatite okolia Ivani Grada

3.8. INDUSTRIJA, ENERGETIKA, PROMET, EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA 3.8.1. Industrija Industra je osnovica gospodarstva veine razv enih drava, vaan izvor prihoda i podloga razvitka i zaposlenosti, ali i izvor znatnih pritisaka na okoli. Industr a troi prirodne resurse, velike koliine energe i vode, emisama optereuje zrak, tlo i vodu, te proizvodi i velike koliine otpada. U nastavku ciklusa - tekom prometa i potronje industr skih proizvoda okoli se dodatno optereuje. U sluaju industr skih akcidenata ili nesrea postoji potenc alni rizik za ljude, okoli i imovinu. Tranzicski procesi i ratna dogaanja uvelike su reducirali fiziki opseg industrske proizvodnje u Hrvatskoj poetkom devedesetih godina 20. stoljea, smanjujui i pritiske na okoli. Posljednjih se godina biljei stalan rast, iako preraivaka industr a jo ne dosegnula predratnu proizvodnju. Istodobno, vaenje mineralnih sirovina ima najveu stopu rasta zbog potranje uvjetovane izgradnjom prometne infrastrukture. Projektima ist e proizvodnje smanjuje se koliina energe, vode, otpada, te sirovine i ostalih pomonih materala po jedinici proizvoda, to dovodi i do smanjenja trokova proizvodnje te iega okolia. Hrvatski centar za istiju proizvodnju (HRCP) je nevladina neprofitabilna ustanova, osnovana 15. veljae 2000. g., koja promie koncept istije proizvodnje u Hrvatskoj. Usluge HRCP-a namijenjene su industriji i uslunim djelatnostima, dravnoj upravi, industrijskim udruenjima, obrazovnim ustanovama, financijskim organizacijama i javnosti. HRCP je lan svjetske mree nacionalnih centara istije proizvodnje Organizacije Ujedinjenih naroda za industrijski razvitak (UNIDO). Osnivanje Centra je provedeno unutar zajednikog programa Vlade RH i UNIDO u razdoblju od 1997.- 1999. godine. Glavne aktivnosti Centra su: - edukacija, konzultacije, informiranje, promoviranje, poticanje i savjetovanje zainteresiranih stranaka i ire javnosti o konceptu i metodologiji istije proizvodnje usmjerenih na prevenciju zagaenja na mjestu nastanka, - organizacija, i implementacija projekata istije proizvodnje u industriji, uslunom sektoru lokalnoj upravi, - edukacija i konzultacije na podruju uvoenja sustava upravljanja okoliem (EMS) - suradnja sa nevladinim, obrazovnim, znanstvenim, strunim i vladinim institucijama u raznim projektima (istija proizvodnja, smanjenje nastajanja otpada, okolino raunovodstvo, okolino prihvatljive tehnologije, upravljanje otpadom), - trening za industrijske tvrtke iz podruja IPPC Direktive 96/61/EC o cjelovitom spreavanju i kontroli oneienja, - procjena najboljih dostupnih tehnika (BAT/BREF), - uvoenje koncepta Drutveno odgovornog poslovanja i njegova praenja primjenom UNIDO REAP softwerskog alata.

92

Program zatite okolia Ivani Grada

3.8.1.1. Ciljevi i mjere Sljedee tablice prikazuju ciljeve i mjere za ostvarivanje ciljeva u svrhu zatite okolia u sektoru industrije, odreene Strategijom i Nacionalnim planom djelovanja za okoli te Programom zatite okolia Zagrebake upanije. Tablica 33. Ciljevi zatite okolia C1 C2 C3 C4 Izradba opih okvira za iu i odrivu proizvodnju Podizanje stupnja reciklae i ekodjelotvornosti, te razvoj alternativnih postupaka i proizvoda koji se temelje na obnovljivim resursima Smanjivanje rizika od nesree Nadzor i smanjivanje emisija uz uzimanje u obzir prihvatnog kapaciteta okolia

Tablica 34. Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i nositelji GS, JPP, U, LU, HRCP Mogui izvori financiranja DP, P,LP, MI,GS

Cilj M1

Mjere za ostvarivanje ciljeva Provoditi zakone i podzakonske akte vezane uz zatitu okolia i preporuke vezane za istiju i odrivu proizvodnju. Promicati certifikaciju gospodarskih subjekata prema normama iz niza ISO 9000 i ISO 14000, te provoditi osposobljavanje kadra za sudjelovanje u sustavu zatite okolia. Lokalnim prostornim planovima odrediti podruja, uvjete i mjere za pojedine gospodarske djelatnosti na osnovu upanijske i gradske razvojne strategije i mjera propisanih u studijama utjecaja na okoli. Osiguravanje postojanja potrebnih infrastrukturnih uvjeta na lokacijama odreenim kao gospodarskim zonama, prije doputanja djelatnosti unutarnjih. Unaprijediti uspostavljeni sustav ROO.

Rok

TR

C1 M2

JPP, ZPU, HGK

PR, TR

GS, P,DP, MI

M3

ZPU, U, LU

KR

LP, P

M4

LU, UOZRG UDUZ, MZOPUG, UOG, HGK, HOK, DI, JPP

PR, trajno

LP

M5

PR

DP, ZP, GS

93

Program zatite okolia Ivani Grada

M6

C2

M7

Uspostava djelotvornijeg i uinkovitijeg inspekcijskog nadzora koji na adekvatan nain obuhvaa i "manje" oneiivae. Poticanje uvoenja istije tehnologije, koritenje energije dobivene iz obnovljivih resursa (prezentacije, educiranje, ekonomski instrumenti, znak "iste (ekoloke) proizvodnje, poticaji za smanjenje proizvodnje otpada, vee takse za oneiavanje, i dr. ). Provedba skupa mjera odreenih planom zatite i spaavanja. Implementacija i nadzor nad implementacijom regulative o doputenim emisijama, te provoenju drugih mjera smanjivanja utjecaja na okoli.

UOG, HGK, HOK, DI, JPP, IZO UOG, HGK, OGK, HRCP, UOPGZ UOG, Ekostoer, JPP, tvrtke DI, UOG, UDUZ, JPP, IZO

PR

DP, ZP, GS

PR, trajno

ZP, DP, MS, GS

C3

M8

PR, trajno PR, trajno

GS, ZP, DP

C4

M9

GS, ZP, MS

3.8.2. Energetika Projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama u Republici Hrvatskoj (Projekt SGE) je dio veeg projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj. Projekt SGE ve vie od dvije godine zajedniki uspjeno provode Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj uz potporu Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU) te Globalnog fonda za okoli (GEF). Projekt SGE je prije svega usmjeren na zgrade u vlasnitvu jedinica lokalne i regionalne samouprave, dok su prema graanstvu i uslunom sektoru usmjerene druge aktivnosti poput nacionalne i lokalne informativne kampanje o energetskoj efikasnosti (EE), seminara, besplatnih poetnih energetskih pregleda i savjetovanja. Kao glavni ciljevi SGE projekta istiu se primjena modela kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom, stratekog planiranja energetike i odrivog upravljanja energetskim resursima na lokalnoj i regionalnoj razini, to doprinosi smanjenju potronje energenata a s tim i smanjenju emisija tetnih plinova u atmosferu, ime se potie razvoj novih djelatnosti i poduzetnitva. U proraunima gradova i upanija znaajnu stavku predstavljaju trokovi energenata (prirodni plin, loivo ulje, ogrjevno drvo, elektrina energija) i vode u zgradama koje su u njihovom vlasnitvu ili pod njihovom upravom. Sustavnom provedbom mjera SGE-a gradovi i upanije optimiziraju i smanjuju potronju energije poboljanjem energetske uinkovitosti, a time izravno ostvaruju financijske utede i smanjuju tetan utjecaj na okoli. Svjetska su iskustva pokazala da se uspostavom SGE-a za 10 do 15% smanjuje ukupan godinji troak za energiju.

94

Program zatite okolia Ivani Grada

Jedna od aktivnosti SGE projekta je osnivanje Info centara za energetsku efikasnost (EE Info centri) u kojima bi predstavnici EE tima grada/upanije besplatno informirali i savjetovali graane o mogunostima utede energije u njihovim domovima. Ivani-Grad se takoer pridruio Projektu Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama (SGE) u Republici Hrvatskoj pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva RH i Programu UN za razvoj (UNDP). Gradonaelnik je u ime grada potpisao Energetsku povelju kojom se Grad Ivani-Grad obvezao na provoenje proaktivne energetske politike s ciljem poboljanja energetske efikasnosti i smanjenja emisije tetnih utjecaja na okoli te irenje svijesti kod graana o nunosti uinkovitog koritenja energije u domovima. Tijekom 2008. godine osposobljen je prvi energetski savjetnik. Grad Ivani-Grad u postupku je ishoenja lokacijske dozvole za gradnju niskoenergetske kue koju e Grad koristiti za potrebe info centra energetske efikasnosti te kao model za gradnju na 30 gradilita u vlasnitvu Grada, a koje e Grad prodavati tijekom 2009. godine za gradnju niskoenergetskih kua. Takvu gradnju Grad e poticati niim komunalnim doprinosom. U cilju promicanja energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u Ivani-Gradu; Grad zajedno u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske priprema izradu slikovnice namjenjenu djeci predkolskog i mlaeg kolskog uzrasta. U svim aktivnostima vezanim uz energetsku efikasnost Grad koristi velikodunu pomo i uiva veliku podrku Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i Energetskog instituta Hrvoje Poar. Obzirom da je sektor stanovanja odgovoran za 30% potronje energije u Hrvatskoj, primjenom EE mjera u svojim domovima graani mogu znatno doprinjeti smanjenju potronje energije te smanjenju emisije staklenikih plinova. Politika energetske uinkovitosti u sektoru kuanstava temelji se na poveanju svijesti graana o moguim utedama i poticajima kod planiranja i izgradnje stanova te koritenju energijom ponaaju u skladu s naelima energetske uinkovitosti. Sa stajalite energetske uinkovitosti, sektor prometa je sektor u kojemu e biti najtee postii eljene ciljeve. Razlog je u njegovoj ovisnosti o tekuim gorivima (naftnim derivatima), ali i u suvremenom nainu ivota i globalizaciji gospodarstva koji su znakoviti po mobilnosti. U devedesetim godinama dolo je do znatnog pada potronje energije u sektoru industrije, zbog procesa tranzicije (privatizacije i strukturnih promjena). Ipak, u posljednjih nekoliko godina biljei se polagan, ali stabilan porast potronje energije u industriji. Temeljna projekcija neposredne potronje energije sektora i podsektora prikazana je na slici 7. na kojoj je vidljivo da se oekuje smanjenje potronje energije u sektoru industrije, poljoprivrede i kuanstva dok se u sektoru graditeljstva i sektoru usluga oekuje porast potronje energije. Osim mjera energetske uinkovitosti, u odrivom scenariju se u obzir uzima i poveana uporaba obnovljivih izvora energije u neposrednoj potronji energije. To se posebice odnosi na uporabu sunevih toplinskih sustava za pripremu potrone tople vode i na uporabu biomase za grijanje prostora (peleti i briketi). Sunevi toplinski sustavi zamjenjivat e u kuanstvima elektrinu

95

Program zatite okolia Ivani Grada

energiju i, u manjem dijelu prirodni plin i UNP za pripremu potrone tople vode, a u sektoru usluga elektrinu energiju, tekua goriva i prirodni plin.

Slika 7. Temeljna projekcija neposredne potronje energije sektora i podsektora

Izvor: Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, Nacrt zelene knjige, listopad, 2008.

U skladu s politikom EU, zakonodavno-regulatornim okvirom poticat e se plasiranje biogoriva na trite, a promotivnim kampanjama potaknuti njihovu uporabu. Ukapljeni naftni plin (UNP) je sve zastupljeniji u prometu zbog svoje prihvatljivije cijene. Kako uporaba UNP-a u prometu ne doprinosi uinkovitosti uporabe energije i obuzdavanju emisija CO2 njegova se uporaba nee poticati. No, zbog povoljnih uinaka, poticat e se uporaba stlaenog prirodnog plina (SPP) u prometu. Mjesto njegove uporabe jesu kamionski koridori (tzv. plave magistrale) i gradski autobusi, ali i automobilski promet. Studija Strategija uporabe prirodnog plina u prometu u Republici Hrvatskoj do 2020. godine (EIHP, 2007.), izradu koje je financiralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, predvia da e udio SPP-a u potronji cestovnih vozila u Hrvatskoj iznositi 3% u 2015. godini i 6% u 2020. godini. Grad Ivani-Grad posljednjih godina provodi mnoge projekte na podruju zatite okolia i ekologije, a zadnje dvije godine posebna panja se posveuje projektima energetske efikasnosti. Poetkom 2008. godine Ivani-Grad je postao lan meunarodne udruge energetskih gradova Energie Cites koja promovira provoenje odrive politike u energetici i energetskoj uinkovitosti. lanstvo u udruzi omoguilo je Gradu ukljuivanje u Display kampanju te

96

Program zatite okolia Ivani Grada

razmjenu dobre prakse s gradovima diljem Europe kao i podrku u prijavljivanju projekta za sredstva iz EU. Display poster, istaknut na vidljivom mjestu, pokazuje trenutnu energetsku sliku zgrade, a ujedno slui kao podsjetnik za racionalno koritenje energije. Tim Grada Ivani-Grada je u Display kampanji izradio postere za 23 zgrade u vlasnitvu Grada. Grad Ivani-Grad prihvatio je inicijativu i prijedlog tvrtke Konar Elektroindustrija d.d. te je na podruju Grada, na lokaciji Struge, postavljen mjerni stup za mjerenje karakteristika vjetra (radi utvrivanja pogodnosti lokacije za gradnju vjetroelektrana proizvodnje elektrine energije od obnovljivih izvora energije). Navedena tvrtka privodi kraju razvoj vjetroagregata za pretvorbu energije vjetra u elektrinu energiju. Tim novim proizvodom oekuje znaajan efekt na domaem, kao i stranim tritima, a radi opredjeljenja da se elektrina energija u to je mogue veoj mjeri proizvede od obnovljivih izvora energije, meu kojima je vjetar vrlo znaajan. Ako se mjerenjem karakteristika vjetra na ovoj lokaciji pokau dobri rezultati, mogua je izgradnja vjetroelektrana. Iz toga razloga Grad je odluio ovom projektu dati i financijsku potporu. U cilju promicanja energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u Ivani-Gradu; Grad je zajedno u suradnji s Regionalnim energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske izradio slikovnicu namjenjenu djeci predkolskog i mlaeg uzrasta. 3.8.2.1. Ciljevi i mjere U sljedeim tablicama prikazani su ciljevi i mjere za ostvarivanje ciljeva zatite okolia u sektoru energetike.

Tablica 35. Ciljevi zatite okolia C1 C2 C3 C4 C5 C6 Smanjivanje emisije u zrak, vode i tlo Poveanje energetske uinkovitosti Poveanje udjela obnovljivih izvora energije Poboljanje tehnologije na nain da je prihvatljivija za okoli Smanjivanja rizika od akcidenata Uvoenje informacijskog sustava za energetski sektor Grada Ivani-Grada

Tablica 36. Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i nositelji UOPGZ, LU Mogui izvori financiranja LP

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva Poticati prikljuivanje potroaa na plinsku mreu.

Rok PR, DR

C1

M1

97

Program zatite okolia Ivani Grada

C1,2

M2

Poticanje ekoloke (energetski manje intenzivne) poljoprivrede. Provoditi program uvoenja tedljivih arulja u javnu rasvjetu i prostore lokalne samouprave. Promocija programa, organizacija edukativnih programa, potpora nevladinim udrugama s odgovarajuim programima, poticanje razvoj znanstvenih ideja tog sektora. Poticaji modernizacije postojeih tehnologija. Provoditi zakone i podzakonske akte vezane uz zatitu i spaavanje. Uvoenje NRT. Uspostava sustava koji e objedinjavati informacije potrebne za provoenje ostalih mjera.

PR, DR UOPRR, LU HZPPS, LS, NVU, KP PR, DR

P, LP, DP P, LP

C2

M3

PR, DR LU, NVU, konz., HEP PR, DR PR, trajno PR, TR PR/SR

P, DP, LP

C3

M4

C4 C5 C4,5 C6

M5 M6 M7 M8

UOG, GS UOG, ekostoer, GS GS, LP, P ZPUZO, LU, UOPGZ

DP, GS, MS GS GS ZP

3.8.3. Promet Promet je jedan od glavnih oneiivaa zraka, vode i tla; uzronik je buke i vibracija, promjene klime, osiromaivanja bioloke raznolikosti, promjene krajolika i prostora, prenamjene prostora te mnogobrojnih izvanrednih dogaaja (nesrea). To se odnosi i na urbane prostore, osobito na vee gradove, i na prostore izvan njih. U tome pogledu najnepogodniji je cestovni promet, a osobito prijevoz osobnim motornim vozilima (zbog male djelotvornosti). Prometni sustav u Hrvatskoj uglavnom se temelji na uporabi fosilnih goriva. Ispunjavanje obveza Republike Hrvatske iz meunarodnih ugovora i sporazuma, a prije svega smanjivanje koncentracije olova, sumpora i benzena u tekuim gorivima, jedan je od prioriteta i prometnog sektora. Budui da Protokol iz Kyota zahtijeva smanjivanje emisije staklenikih plinova za 5,0 % u razdoblju od 2008. do 2012, to su nadzor nad emisijom staklenikih plinova prouzrokovanom prometnim aktivnostima i njezino smanjivanje prijeko potrebni. Prema Planu zatite i poboljanja kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. 2011. godine, mjere prevencije od oneienja zraka u budunosti e se sve vie odnositi na sektor prometa. Standard ivota i poveana mobilnost, uzrokom su sve veeg broja vozila i prijeenih kilometara, tako da emisija jo uvijek raste usprkos velikom smanjenju specifinih

98

Program zatite okolia Ivani Grada

emisija iz novih vozila. Zbog intenziteta prometa u gradovima dolazi do nastajanja smoga i ozona, problema koji e uz oneienje vrlo malim esticama biti najvei problemi u budunosti. Kampanja Europski tjedan kretanja inicijativa je Europske komisije kojom se gradovima eli pomoi u promicanju pozitivnih promjena za obuzdavanje rasta automobilskog prometa i postizanje prometne odrivosti, zasnovane na ravnomjernom koritenju naina kretanja, uz posebnu pozornost posveenu onima koji pogoduju okoliu i zdravlju ljudi, poput pjeaenja i vonje biciklom.

Prvo obiljeavanje ove manifestacije bilo je 22.rujna 1998. godine kao Dan bez automobila u koju se ukljuilo 35 europskih gradova. Od 2002. godine program je prerastao u Europski tjedan kretanja 16.-22. rujna u sklopu kampanje U gradu, bez mog automobila, a u koju su se tada ukljuila 332 europska grada. Do danas se broj sudionika proirio na 1 312 europskih i svjetskih gradova, meu kojima je od 2003. godine i Ivani-Grad. Uz razvijanje ekoloke svijesti, u Europskom tjednu kretanja nastoji se razvijati i svijest o pristupanosti gradova za sve graane-sudionike u prometu, osobito za graane koji su pojaano ugroeni prometom automobilima, a to su osobe s invaliditetom koje se kreu pomou invalidskih kolica, taka ili drugih pomagala za kretanje, osobe s oteenjima sluha i vida, kao i starije osobe, mala djeca, roditelji s djecom u kolicima i drugi graani koji su na bilo koji nain onemogueni slobodno se kretati gradom. 3.8.3.1. Ciljevi i mjere U sljedeim tablicama prikazani su ciljevi i mjere za ostvarivanje ciljeva zatite okolia u sektoru promet. Tablica 37. Ciljevi zatite okolia C1 C2 C3 Promet u gradu obuhvatiti konceptom odrivog razvoja (odrivi gradski promet) Lokalni promet obuhvatiti konceptom odrivog razvoja (odrivi lokalni promet) Zatiti lokalno stanovnitvo od tetnog utjecaja prometa

99

Program zatite okolia Ivani Grada

C4 C5

Zatiti posebno osjetljiva podruja Poveati sigurnost prijevoza opasnih tvari

Tablica 38. Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i nositelji Mogui izvori financiranja P, LP

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Rok PR, trajno

C1,2

M1

M2

C1 M3

C2

M4

M5

C2,3 M6

M7

M8 C3 M9

Podizanje kvalitete, pristupanosti a time i UOPGZ, atraktivnosti javnog prijevoza (urednije, UOZRG, LU, vremenski ee i tonije, prostorno gue, NVU bolje stanice, ureenje parkiralita uz krajnje stanice, uvaavati potrebe osoba s posebnim potrebama,subvencija karata ). UOPGZ, Poticanje (promocija, marketing, jumbo UOZRG, LU, plakati, i sl.) pjeaenja i koritenja bicikala. NVU Uspostava kvalitetnog sustava biciklistikih ZPUZO, LU, staza i ostale pratee infrastrukture za NVU, TZOG, bicikliste (mjesto za parkiranje, mogunost UOPGZ prijevoza eljeznicom, i sl.) (Ovo je kvalitetna infrastruktura i za razvoj turizma i ruralnog podruja.) Poticanje razvoja eljeznike mree kao za UOPGZ, okoli prihvatljivije vrste prometa (zamjena MMTPR, H, za automobilski i kamionski promet). ZPUZO Kvalitetnim prostorno-planskim rjeenjima ZPUZO, LU osigurati izbjegavanje i smanjivanje negativnog utjecaja prometa na druge sadraje u prostoru (oneienje poljoprivrednih tala, vodonosnika, degradacija kvalitete okolia u podrujima stanovanja, i sl.). UOPGZ, HC, Izgradnja zaobilaznica oko naselja. MMTPR, LU Kod lociranja antena telekomunikacijskog MZOPUG, sustava drati se naela predostronosti, ZPUZO, JPP odnosno uvaavati nelagodu lokalnog stanovnitva i traiti prikladnije lokacije. Uz ceste koje prolaze u blizini ili kroz LU, UOPGZ, naselja posaditi zatitne "zelene" zidove od ZPUZO, raslinja. NVU Poticati akcije i izraditi program za ZPU, LU, GS, zbrinjavanje starih olupina automobila UDU, (zajednika mjera sa otpadom) DZS

PR, trajno

P, LP

PR, trajno

P, LP

SR, DR

DP, P

PR, trajno (u toku

LP

SR, DR PR, trajno

DP, LP, P GS

PR, trajno

LP, P

KR

DP, P, LP

100

Program zatite okolia Ivani Grada

C4

C2,4

C3,5

Izraditi studiju optereenosti pojedinih prometnica, te na osnovu nje predloiti M10 optimizaciju prometne mree na nain koji e smanjiti pritiske na posebno osjetljiva podruja. Davanje poticaja i nadzor nad provoenjem M11 odgovarajuih mjera zatite vezanih uz transport opasnih tereta. Unaprijediti organizaciju i djelotvornost sanacije okolia zbog prometnih (ekolokih) M12 akcidenata i rad ekostoera (zajednika mjera sa upravljanjem rizicima i nesreama).

UOPGZ, ZPUZO, LU, konzultanti

PR

P, LP

UOPGZ, DI UOG, MUP, MMTPR MZOPUG, MUP, DVD, VP, IZO, ekostoer

PR, trajno

DP, GS

KR, TR

DP, P

3.8.4. Eksploatacija mineralnih sirovina Mineralne sirovine predstavljaju osnovu materijalne proizvodnje suvremenog gospodarstva. Posebnu skupinu ine energetske mineralne sirovine nafta, prirodni plin i kondenzat, geotermalna i ostale mineralne vode ali i vrste energetske mineralne sirovine. One se svrstavaju u tzv. strateke mineralne sirovine i to im daje posebno znaenje. Kao takve one su ujedno i dio strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske. Raspolaganje potrebnim koliinama energije preduvjet je razvoja gospodarstva svake zemlje ali i mogunost zadovoljavanja potreba svih ostalih potroaa. Eksploatacijom nafte i prirodnog plina Republika Hrvatska se svrstava u grupu zemalja koje dio svojih potreba za energijom podmiruju vlastitom proizvodnjom, dok vei dio uvozi. Iskoritavanje mineralnih sirovina obuhvaa povrinsku eksploataciju, eksploataciju s dna vodenih tokova i stajaica, eksploataciju s morskoga dna, eksploataciju iz podzemlja i podmorja buotinama te eksploataciju iz morske vode (evaporacija). Problemi povezani s okoliem u budunosti mogu se uglavnom oekivati kod povrinske eksploatacije rudaa nemetala, pijeska, ljunka, tehnikoga i arhitektonskoga graevnog kamena te kod eksploatacije nafte i plina uz mogunost njihove vee eksploatacije u podmorju. Eksploatacija sirovina s povrinskih kopova negativno utjee na okoli, u prvome redu na krajobraz. Prema Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, Zagreb, 2008., mineralni resursi Republike Hrvatske omoguavaju eksploataciju i preradbu mineralnih sirovina u naftnoj, kemijskoj, staklarskoj, keramikoj, cementnoj, vatrostalnoj, ciglarskoj te u industriji arhitektonsko-graevnog kamena, a posebice u graditeljstvu. U Republici Hrvatskoj je odobreno 584 (aktivnih) i 40 (neaktivnih) eksploatacijskih polja vrstih mineralnih sirovina, 3 eksploatacijska polja geotermalne i mineralne vode i 59 eksploatacijskih polja ugljikovodika (naftna i naftno-plinska polja). U Republici Hrvatskoj nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina sustavno se prati i spreava 101

Program zatite okolia Ivani Grada

od 2004. godine. Nelegalna eksploatacija posebice se odnosi na mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u graditeljstvu, ali i na druge. Ovakvo stanje trai sustavnu kontrolu od strane nadlenih tijela, Dravne inspekcije i tijela na razini upanija. Nafta i naftni plin se u Hrvatskoj eksploatiraju iz 854 proizvodno aktivnih buotina od kojih se nafta eksploatira na 424 buotine (dubinskim sisaljkama), na 291 buotini, (plinskim podizanjem fluida), i 38 buotina (eruptivno). Prirodni plin se eksploatira iz 101 plinske buotine. Eksploatacijom nafte na domaim eksploatacijskim poljima pokriva se oko 20% domaih potreba za sirovom naftom. Najvea koliina nafte (i ostalih ugljikovodika prikazanih kao ekvivalenata nafte) potjee s 8 najznaajnijih eksploatacijskih polja koja sadre 83 % od ukupno otkrivenih zaliha. To su sljedea eksploatacijska polja: Benianci, Molve, Kalinovac, utica (na podruju Grada Ivani-Grada), Struec, Ivani (na podruju Grada Ivani-Grada), androvac i BokiKlokoevci. Tijekom 2006. godine u geotermalnom leitu Ivani unutar eksploatacijskog polja ugljikovodika Ivani, utvrene su bilanne rezerve geotermalne vode u iznosu od 3 l/s. Prema Urbanistikom planu ureenja Grada Ivani-Grada, eksploatacija mineralnih sirovina na prostoru obuhvata UPU-a podreuje se ogranienjima proizalih iz zahtjeva ouvanja i sanacije prirodnih-krajobraznih vrijednosti i zatite okolia. Nakon zavrene eksploatacije mineralnih sirovina ili trajnog obustavljanja radova rudarska organizacija je duna provesti sanacijske radove i privesti zemljite prvobitnoj namjeni uz mogunost ostvarenja i druge namjene koja je u skladu s Prostornim planom ureenja Grada Ivani-Grada. Poseban uvjet koji treba ostvariti unutar eksploatacijskih podruja jeste zatita zemljita, voda i podzemnih voda od zagaenja naftom ili tehnolokom vodom u procesu eksploatacije, odnosno kod akcidentnih situacija, to se osigurava u okviru projektne dokumentacije i studije utjecaja na okoli za eksploatacijsko podruje. 3.8.4.1. Ciljevi i mjere U sljedeim tablicama prikazani su ciljevi i mjere za ostvarivanje ciljeva u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina.

Tablica 39. Ciljevi zatite okolia C1 C2 Vee uvaavanje okolia (oneienje, krajobraz, utjecaj na ivot lokalnog stanovnitva) u planiranju i upravljanju sektorskih aktivnosti "Uvoenje reda" u djelatnost, u smislu nadzora nad provoenjem i uinkovite implementacije postojee zakonske regulative, odredbi postojeih dokumenata na osnovu kojih je dana koncesija (rudarski projekt, SUO), i sl.

102

Program zatite okolia Ivani Grada

Tablica 40. Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i nositelji MZOPUG, ZPUZO PR, DR, trajno P, LP, GS, MS Mogui izvori financiranja GS

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva Prihvatljiv plan sanacije i privoenja M1 drugoj namjeni obavezno mora biti dio rudarskog projekta, odnosno mjera zatite i upravljanja okoliem u SUO. Sanirati postojee nesanirane lokalitete. Poticati (sufinanciranje, krediti, bespovratna sredstva, i sl.) projekte koji M2 ukljuuju saniranje i prenamjenu trenutno prethodnom eksploatacijom devastiranog podruja. M3 Uspostava uinkovitog sustava nadzora.

Rok trajno

C1

ZPUZO, LU, UOG, JPP, UOPRR MZOPUG, DI ZPUZO, UP, UOPGZ,

PR, trajno

P, LP

C2

103

Program zatite okolia Ivani Grada

3.9. POLJOPRIVREDA, GOSPODARENJE UMAMA, LOVSTVO U nastojanju da se osigura dovoljno hrane za sve irile su se povrine poljoprivrednoga zemljita, intenzivirali su se naini proizvodnje, poveavala se uporaba sredstava za zatitu bilja koja oneiuju tlo i vode te se manipuliralo vrstama kako bi prinosi bili vei, a organizmi otporniji. Danas u najrazvijenijem dijelu Europe to pokuavaju popraviti, pa EU ne daje poticaje onim poljoprivrednicima koji nemaju jasne programe zatite okolia. Obvezno je izmeu polja ostavljati ili ak saditi ivice, kako bi ptice ovdje imale svoje stanite. U upotrebi su sve bolja kemijska sredstva tzv. bioloka koja minimalno zagauju okoli. Odustaje se od sadnje monokultura gdje je to mogue umjesto intenzivnog uzgoja podupire se ekstenzivan, a u sferi zatite bilja ide se na tzv. integriranu zatitu. ume su prirodno dobro od posebne vanosti za ouvanje okolia jer reguliraju klimatske prilike i ublaavaju efekt staklenika, tite kvalitetu vode i tla, a jedan su od glavnih uvara i rasadnika bioloke raznolikosti. Istodobno, ume su i izvor niza drugih koristi za drutvo stvaraju povoljne uvjete za ljudsko zdravlje, osiguravaju prostor za odmor i rekreaciju te utjeu na ljepotu krajobraza. Obnovljiv su prirodni resurs koji daje drvnu sirovinu za preradbu, proizvodnju i ogrjev. Medutim, mnoge ljudske aktivnosti negativno utjeu na stanje uma. Prekomjerna sjea u dovodi do nestanka prirodnih uma, koje su zamijenile plantae neautohtonog drvea, osjetljivog na biljne bolesti i tetnike. Sve vei klimatski poremeaji, suna razdoblja, poplave i sl., ostavljaju trag na vitalnosti uma. ume su posebno osjetljive na utjecaj oneienja iz zraka, koje se u pravilu prenosi zranim masama na velike udaljenosti. Zbog pretjerane sjee uma, parcelacije, zauzimanja umskog zemljita i poara dolazi do degradacije i smanjenja stanita pojedinih vrsta divljai. Kao posljedica degradacije stanita, ali i pretjeranog izlova i nedovoljnog uzgoja lovne divljai moe se javiti slabija popunjenost populacija te smanjenje i destrukcija populacija. S druge strane prijavljene su brojne tete koje prouzroe divlje svinje, srnea i jelenska divlja na poljoprivrednim podrujima, te su trokovi za njihovu nadoknadu visoki i teko nadoknadivi. Osiguranje povrina na kojima se divlja uzgaja, kao i samih lovita esto nije dovoljno. Problem predstavlja i injenica da definiranje lovostaje i njeno pridravanje u Hrvatskoj nije sasvim u skladu s propisima o zatiti pojedinih vrsta.

3.9.1. Poljoprivreda Hrvatska je zemlja bogatih i kvalitetnih prirodnih resursa zemljita dobre plodnosti, klimatskih pogodnosti i obilja vodenih resursa. Vanost poljoprivrede proizlazi ne samo iz tradicionalne uloge osiguranja prehrambenih potreba stanovnitva, ve iz njene uloge u ouvanju ruralnog prostora, ekoloke ravnotee i odranju tradicijskih vrijednosti. Poljoprivreda je djelatnost koja ima velik posredni i neposredni utjecaj na sve sastavnice okolia. U nekim sluajevima poljoprivreda je odgovorna za vie od 90% ukupnih isputanja u okoli (pesticidi, amonijak). Najvee povrine prirodnih stanita kroz povijest su pretvorene u poljoprivredno zemljite krenjem uma ili isuivanjem movara. Takav je proces naroito bio izraen na prostoru Europe gdje danas gotovo vie nema prirodnih stanita.

104

Program zatite okolia Ivani Grada

U podrujima koja nisu imala perspektivu razvoja intenzivne poljoprivrede, dogaao se proces iseljavanja stanovnitva i naputanja livada, panjaka i malih oranica, to je dovelo do zaratavanja takvih povrina s tendencijom ponovnog nadiranja umske vegetacije koja na prostorima Hrvatske predstavlja prirodni trajni stadij. Ovakav proces je posljednjih petnaestak godina naroito izraen to je ugrozilo opstanak brojnih travnjaka i niza uz njih vezanih biljnih i ivotinjskih vrsta. Osim nestankom odgovarajuih stanita, vrste vezane uz poljoprivredna zemljita ugroene su esto koritenjem sredstava za zatitu bilja i mineralnih gnojiva. Novi problem utjecaja poljoprivrede na bioloku raznolikost pojavio se nakon 1990. godine uvoenjem u okoli genetski modificiranih usjeva. U razdoblju od jednoga desetljea ovi usjevi preplavili su cijeli svijet i u znaajnoj mjeri ugrozili postojeu genetsku raznolikost poljoprivrednih udomaenih svojti kao i prirodnu bioloku raznolikost podruja u koje su uneseni. U Republici Hrvatskoj slubeno jo uvijek nema genetski modificiranih usjeva, meutim pitanje je vremena kad e se oni pojaviti, s obzirom na veliku vjerojatnost nenamjernog uvoenja u okoli, teko provediv nadzor te praksu EU koja ve doputa uvoenje u okoli odreenog broja genetski modificiranih usjeva. Pozitivan utjecaj meutim ima ekstenzivno koritenje poljoprivrednih povrina (livade, panjaci, male oranice okruene ivicama) to je u znaajnoj mjeri obogatilo bioloku raznolikost. Najvei broj vrsta vezan je uz ekstenzivno koritene travnjake koji se u zatiti prirode smatraju vrlo vrijednim doprirodnim stanitima. Poljoprivreda je jedna od vanih odrednica opstanka i odranja seoskih podruja. Razvitak poljoprivrede mora biti sukladan ne samo skrbi za razvitak suvremene i trine poljoprivrede ve i skrbi o prirodnom okoliu i ouvanju bioloke i krajobrazne raznolikosti. Stoga je potrebno poticati tehnologije poljoprivredne proizvodnje koja skrbi o zatiti prirodnih resursa, ouvanju ugroenih podruja i zatiti poljoprivrednog zemljita te ouvanju bioloke i raznolikosti ekosustava. Prema Strategiji gospodarstvenog razvoja Zagrebake upanije, glavna ogranienja razvoja poljoprivrede u Zagrebakoj upaniji su sljedea: - nepovoljna agrarna struktura, - nedostatak znanja i suvremene tehnologije kod obiteljskih gospodarstava, - migracije puanstva i naputanje poljoprivrede posebno u ruralnim podrujima, - neorganiziranost poljoprivrednika, - nedostatak trine infrastrukture, - nerijeeni imovinsko-pravni odnosi i nesreenost zemljinih knjiga, - neracionalno gospodarenje na dravnom poljoprivrednom zemljitu, - neusklaenost institucionalnih okvira sa standardima EU-a, - nesklad izmeu norme i prakse, - nedostatak dugorono stabilnog sustava financiranja.

105

Program zatite okolia Ivani Grada

3.9.1.1. Ciljevi i mjere U sljedeim tablicama opisani su ciljevi zatite okolia i mjere za ostvarivanje navedenih ciljva zatite okolia za sektor poljoprivrede.

Tablica 41. Ciljevi zatite okolia C1 C2 C3 C4 Odrivi razvoj poljoprivrede Smanjivanje kemijske i fizike degradacije poljoprivrednih tala Ouvanje bioloke raznolikosti agrarnog sustava Ouvanje okolia od oneiavanja iz proizvodnje u stoarstvu

Tablica 42. Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i nositelji UOPRR, LU, zadruge, udruge, ZI, HZPSS UOPRR, HZPSS, ZPUZO, LU Mogui izvori financiranja P, LP, DP, MS

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva Poticati i pomagati (informativno, edukativno, financijski, prednost kod otkupa dravnog zemljita) razvoj ekoloke poljoprivrede kao scenarija koji je ekoloki, ekonomski i drutveno najprihvatljiviji. Uspostava jedinstvenog informacijskog sustava o poljoprivredi na podruju Grada kao sastavnog dijela upanije (Agro baza podataka). Financiranje i izrada znanstvenih studija potrebnih za racionalno poljoprivredno gospodarenje. Edukacija poljoprivrednika o pravilnoj primjeni agrotehnikih mjera (smanjivanje za okoli naroito tetnih, a ekonomski neracionalnih praksi prekomjerne primjene mineralnih gnojiva, pesticida, povlaenje iz upotrebe herbicida na bazi atrazina, edukacija o postojeim tehnologijama). Osigurati posude za sakupljanje otpadne ambalae od koritenja zatitnih sredstava, sjemenja, mineralnih gnojiva Uinkovitija inspekcijska sluba (provjera ispusta otpadnih voda, pridravanja mjera

Rok PR, trajno

C1,2,3,4

M1

PR

C1

M2

P, MPVG, GS MZO, MPVG, GS, P, LP P, DP, LP, MPVG, MZO

C1,2,3

M3

SR, UOPRR, ZI, trajno ZPUZO PR, trajno UOPRR, ZI, HZPSS

C1,2,3

M4

C2 C2,4

M5 M6

GOS, LU, KP UOPRR, UDUZ-PI,

PR, TR

GOS, LP

PR

DP, P

106

Program zatite okolia Ivani Grada

zatiti prilikom primjene po okoli tetnih sredstava, i sl.). C1,2 C3 M7 M8 Zatita poljoprivrednih tala od prenamjene prilikom prostornog planiranja. Poticati ouvanje bioloke raznolikosti agrarnog sustava. Provoditi sustavnu analizu tla i zdravstvenog stanja kultura kao temelj optimalnog koritenja gnojiva i sredstava za zatitu bilja te poveanja poljoprivredne proizvodnje na nain da se pri tome ne osiromauje tlo. Osiguravanje sustavnog veterinarskog nadzora stonog fonda i zdravstvenog nadzora (testiranja) kao prevencije irenja oboljenja (kravlje ludilo, svinjska kuga, trihineloza, ptija gripa, i dr.).

IZO ZPUZO, LU, UDUZ UOPRR, udruge PR trajno PR, trajno TR ZT, U, LU, MPVG TR MI, DP, P, LP P, GS P, DP, MS, GS P, LP, GS

C1,2,3

M9

C4

MPVG, MZSS, VET, SI, HSC

3.9.2. umarstvo ume u Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekoloku i socijalnu funkciju te se njima gospodari na potrajan nain kojim se odrava prirodnost i stabilnost umskog ekosustava. Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja ije su ume gotovo u potpunosti prirodnog sastava (95%). Kombinacija prirodnih uvjeta i tradicionalno dobrog gospodarenja u umarskoj struci i znanosti, osigurala je visoku bioloku i krajobraznu raznolikost naih uma. Prema Zakonu o umama (NN 140/05), umama u Republici Hrvatskoj gospodari se na temelju umskogospodarskih planova kojima se utvruju uvjeti za skladno koritenje uma i umskog zemljita i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zatite uma, te mogui stupanj koritenja te uvjete za gospodarenje ivotinjskim svijetom. Zakonom o zatiti prirode propisano je da se prilikom izrade svih umskogospodarskih planova na podruju RH, ugrauju uvjeti i mjere zatite prirode koje donosi Uprava za zatitu prirode Ministarstva kulture, prema strunim podlogama koje izrauje Dravni zavod za zatitu prirode. Na podruju Grada Ivani-Grada pod umama je 4048 ha ume, od toga je 3533 ha uma u dravnom vlasnitvu, a 515 ha u privatnom vlasnitvu. ume u dravnom vlasnitvu na ovom podruju nalaze se u dvije gospodarske jedinice: - 3272 ha u g. j. utica, - 211 ha u g. j. Mara i Navedenim gospodarskim jedinicama gospodari umarija Novoselec, UP Zagreb.

107

Program zatite okolia Ivani Grada

ume su danas posredno i neposredno izloene razliitim utjecajima zagaenja iz industrija koja emitiraju odreene koliine tetnih plinova te postupno izazivaju bioloko slabljenje uma, smanjenje prirasta a na kraju i suenje znatno prije kraja njihove fizioloke zrelosti. Republika Hrvatska se akcijom istraivanja intenziteta i djelovanja neposrednih i potencijalnih zagaivaa naih uma ukljuila u meunarodni program istraivanja i praenja procesa umiranja uma. U okviru ovog programa postavljene su 2, 4 i 16 kilometarske mree bioindikacijskih toaka na kojima se prate i evidentiraju sve promjene na obiljeenim stablima i liu, a na temelju stupnja njihove oteenosti procjenjuje intenzitet umiranja uma. Na podruju g. j. utica nalazi se pet bioindikacijskih toaka. Problem propadanja uma u ovoj jedinici je postao osobito izraen nakon intenzivne izgradnje naftnih buotina i njihovih pristupnih puteva kao i nakon regulacije vodnog reima Srednjeg Posavlja u svrhu zatite od poplava ime je sputen nivo podzemnih voda te je dovelo do suenja oko 500.000 m3 drvne mase.

3.9.2.1. Ciljevi i mjere U sljedeim tablicama prikazani su ciljevi zatite okolia i mjere za ostvarivanje ciljeva zatite okolia za sektor umarstvo.

Tablica 43. Ciljevi zatite okolia C1 C2 Provedba cjelovite umarske politike na naelima odrivog razvoja Ouvanje stabilnosti umskih ekosustava

Tablica 44. Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i nositelji UOPRR, H, MPVG, DI, LU, pr. vlasn., I, ZPUZO UOPRR, Udruge, LU UOPRR, Udruge, LU, ZPUZO Mogui izvori financiranja H, P, LP

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva Stalno praenje kvalitete umarske prakse. Posebna panju poklanjati uvaavanju ekolokih, krajobraznih i socijalnih kriterija, koji su manje prisutni u tradicionalnoj praksi gospodarenja. Ureenje uma koje unapreuje njihove socijalne i ekoloke funkcije (npr. ureenje staza). Marketinka djelatnost na podizanju svijesti o vrijednosti uma.

Rok PR, trajno

M1

C1,2 M2

PR, DR PR trajno

P, LP, GS P, LP, GS

M3

108

Program zatite okolia Ivani Grada

M4

Uvesti reda u plaanje umskog doprinosa, ime e se namaknuti sredstva za akcije ureenja uma od ireg (kolektivnog) interesa. Unaprijediti stanje gospodarenja privatnim umama. Uloiti vei napor u implementaciju smjernica i mjera utvrenih u postojeim studijama i analizama. (Zakonski obavezati privatne posjednike na oblik udruivanja radi mogunosti potovanja zakonskih obaveza u vezi s optimalnim gospodarenjem umom, subvencionirati programe gospodarenja umama, subvenicionirati gradnju putova, provoditi edukaciju, itd.) Prilikom PUO procedura, poueni postojeim loim iskustvima (utica), voditi vie rauna o posljedicama promjene reima voda. Novelirati postojee projekte. Vidjeti moe li se dio tete spasiti modifikacijama (dogradnjama) ve postojeih zahvata. Podii kategoriju zatite za jo neka podruja, predviena u prostornom planu. Poticati smanjivanje oneienja (industrija, energetika, promet) koja ugroavaju ume. Koritenje postojeih umskih koridora, ugradnja elinih cijevi s veim sigurnosnim faktorom zbog korozije. Obnova i poumljavanje devastiranih uma.

UOPRR, H, I, MPVG, DI, LU, Priv. vl.

PR

P, LP, H

PR, DR UOPRR, H, MPVG, LU, Privatni vlasnici, I, Udruge

P, LP, GS

M5

M6

MZOUPU, MPVG, HV, ZPUZO

PR, trajno

GS, HV, P, H

M7

M8

ZPUZO, PR MZOPUG, UOPRR PR, UOG, trajno UOPGZ, UOPRR, ZPUZO

P, LP

ZP, GS, MS, DP

H, LU,DI PR, M9 UOPRR, DR ZPUZO Plansko poumljavanje na podrujima gdje PR, ekoloka funkcija uma moe znaajno trajno ZPUZO, unaprijediti situaciju u prostoru i okoliu: ozeljenjavanje gradskih, seoskih, turistikih LU, OPKI, M10 naselja, regulacija vodnog reima umama, UOPRR, drvoredi uz prometnice; ume i ivice uz H, TZOG rubove poljoprivrednog zemljita kao zatita od erozije i ouvanja bioraznolikosti Provoditi preventivne mjere radi zatite od DVD, VP, PR, M11 poara te poumljavanje izgorenih prostora SS,H, SR (prioritet zatieni dijelovi prirode i U, LU,

H, GS, DP, P, LP H, GS, P, LP

P, LP GS, DP, H, MI

109

Program zatite okolia Ivani Grada

erozijske povrine).

3.9.3. Lovstvo Prednosti Hrvatske, u odnosu na veinu europskih zemalja, su relativno dobro ouvana prirodna batina odnosno dobro ouvani prirodni resursi. Jedan od naina trajnog i odrivog gospodarskog iskoritavanja prirodnih resursa svakako je i lovstvo organizirano i temeljeno na najnovijim saznanjima lovne znanosti i struke. Lovstvo obuhvaa znanost, struku i djelatnost koja se bavi uzgojem, zatitom i iskoritavanjem divljai, ali isto tako i zatitom svih biljnih i ivotinjskih vrsta koje u tom stanitu obitavaju, kao i zatitom i unapreenjem samog stanita. Prema Zakonu o lovu (140/05) lovstvo ima gospodarsku funkciju te funkciju zatite i ouvanja bioloke i ekoloke ravnotee prirodnih stanita divljai. Zakonom o zatiti prirode propisano je da se prilikom izrade lovno-gospodarskih osnova, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai ugrauju uvjeti i mjere zatite prirode, koje donosi Uprava za zatitu prirode Ministarstva kulture, a prema strunim podlogama koje izrauje Dravni zavod za zatitu prirode, ime su stvorene pretpostavke za usklaivanje lovstva sa zatitom prirode. Zakon o zatiti prirode takoer propisuje zabranu unoenja stranih vrsta u prirodu. Iznimke mogu biti doputene tek nakon procjene rizika unoenja u prirodu. Pretjerano prihranjivanje pojedinih vrsta divljai (divlje svinje), ija je namjera iskljuivo gospodarska, u biolokom smislu pridonosi naruavanju prirodne ravnotee jer se stvara vea koncentracija od kapaciteta stanita za tu divlja u lovitu. Republika Hrvatska punopravna je stranka Sporazuma o zatiti afriko-euroazijskih migratornih ptica movarica (AEWA) od 2000. godine. U okviru ovoga Sporazuma donesen je Akcijski plan kojim se stranke obvezuju na postupno smanjenje te prestanak uporabe olovne same i njenu zamjenu elinom samom pri lovu na ptice movarice u movarama i drugim plitkim vodenim povrinama. Na podruju Grada Ivani-Grada djeluju etiri lovaka drutva (tablica 45.). Tablica 45. Popis lovakih drutava koja djeluju na podruju Grada Ivani-Grada Redni broj 1. 2. 3. 4. Naziv LD FAZAN LD PREPELICA IVANI-GRAD LD SRNA TREBOVEC LD LJUKA OPATINEC Sjedite Topolje Ivani-Grad, Vulineva 29 Zelina Breka, Dugoselska 19 Ivani-Grad, Tarno 3

110

Program zatite okolia Ivani Grada

3.9.3.1. Ciljevi i mjere Osnovni i jedini cilj u vezi s lovstvom, prepoznat Nacionalnom strategijom i planom djelovanja za okoli, jest: ouvanje bioloke raznolikosti te povrat izgubljenih stanita i svojti gdje je to mogue i opravdano". U sljedeim tablicama prikazani su ciljevi i mjere za ostvarivanje ciljeva zatite okolia za sektor lovstva.

Tablica 46. Ciljevi zatite okolia C1 Ouvanje bioloke raznolikosti te povrat izgubljenih stanita i vrsta gdje je to mogue

Tablica 47. Mjere za ostvarivanje ciljeva Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Kontrola lovnogospodarskih osnova s obzirom na njihov ekoloki aspekt. Aktivno sudjelovanje strunjaka ekologa i zatitara u procesu izrade lovnogospodarskih osnova za neko podruje. Upravljanjem lovstvom u sklopu integralnog gospodarenja odreenim podrujem (dakle, u suradnji sa sektorima turizma, zatite prirode i okolia, umarstva, i sl.) Intervencija u sustav na nain da se u podruje vrati vrsta koja je tu prije obitavala, a trenutno je nema; da se dodatno zatite dijelovi trofike mree koji u trenutnim uvjetima ne mogu opstati bez pomoi izvana nekim vidom zatite i sl. Edukacija lovaca u podruju problematike zatite i odrivog koritenja okolia. Edukacija treba biti dvosmjerna. Sudionici i nositelji UOPRR, MZOPUG, MPVG, inspekcija UOPRR, LU, ZPUZO, TZOG, Udruge UOPRR, MZOPUG, Udruge UOPRRS, MZOPUG, Udruge Rok PR, trajno Mogui izvori financiranja GS, P

M1

M2 C1

PR, trajno

GS, ZP

PR, trajno

MS, GS, DP

M3

M4

KR, trajno

DP, P

111

Program zatite okolia Ivani Grada

3.10. TURIZAM Turizam ima sve veu vanost u gospodarstvu openito. Hrvatska je tradicionalno turistiki orijentirana zemlja, a turizam danas ini strateku granu hrvatskoga gospodarstva. To se, meu ostalim, vidi i prema stalnom porastu broja turista, broju novih radnih mjesta u sektoru turizma i na kraju, prema ukupnim prihodima. Budui da se moderni turizam gotovo ne moe zamisliti bez ouvanih prirodnih i kulturnih resursa, taj sektor moe odigrati kljunu ulogu u poboljavanju stanja okolia te u vrenju pritisaka na drutvo da se ono odlui za prihvaanje politike odrivoga razvoja i da pristupi njegovu ostvarivanju. Na degradaciju okolia turizam je puno osjetljiviji nego druge gospodarske djelatnosti jer okoli je njegov primarni resurs. Za svoj razvoj turizam trai prostor koji je kvalitetan i koji nije oneien. Turizam u pravilu nije velik oneiiva okolia onda ako je tehnika komunalna infrastruktura izvedena na odgovarajui nain. Turizam stvara razliite pritiske na okoli i prirodne resurse: - iscrpljivanje prirodnih resursa (prostor kopna i mora, pitka voda, poari, itd.); - vizualna degradacija prostora (bespravna, neodgovarajua i nekontrolirana izgradnja objekata za turizam i odmor); - oneiavanje voda (mora i slatkih voda) otpadnim vodama, te utjecaj plovila, prekrcavanja tereta i nesrea na kakvou mora i voda; - neodgovarajue zbrinjavanje komunalnog i krutog otpada; - poveano oneienje zraka i buka zbog poveanja prometa (osobna vozila); - oteivanje prirodne i kulturne batine zbog velikog broja turista, te zbog skupljanja endeminih biljnih i ivotinjskih vrsta; - nestaica pitke vode, osobito na otocima, itd. Prema Programu zatite okolia Zagrebake upanije, turizam je prepoznat kao sektor s velikim razvojnim potencijalom. Osnovu toga razvoja ine atraktivna prirodna i kulturna batina (velike zatiene povrine, povrine pod umom, ouvani ruralni prostor, lovita, izvori termalne vode, rijeke, potoci, jezera i ribnjaci), relativno ouvan okoli, blizina Zagreba, koji je potencijalno veliko trite izletnikog i rekreacijskog turizma, geografski poloaj na prometnim pravcima prema Jadranu). Naroito vrijedni prirodni turistiki resursi Zagrebake upanije ukljuuju Naftalan ljeilite (na podruju Grada Ivani-Grada), Parkove prirode umberak i Medvednicu, zooloku rezervat Varoki lug i ornitoloki rezervat Crna Mlaka. Grad Ivani-Grad ima velik potencijal za razvoj turizma zbog bogatog kulturnopovijesnog nasljea, ouvanog okolia, blizine Zagreba, jedinstvenog nalazita naftalana i prirodne slane hipertermalne vode, i dr. Na podruju Grada Ivani-Grada nalazi se jedno od dva nalazita specifine vrste ljekovite nafte u svijetu - naftalana. Drugo nalazite se nalazi u Azerbajdanu. Specijalna bolnica Naftalan je jedinstvena institucija u Europi i u svijetu za lijeenje konih, reumatskih i drugih bolesti i

112

Program zatite okolia Ivani Grada

rehabilitaciju. O ljekovitosti naftalana, kao specifinoj vrsti nafte, u medicini se zna ve vie od 600 godina.

Slika 8. Specijalna bolnica Naftalan Kulturna, zabavna i sportska dogaanja u Ivani-Gradu su: Ivaneki fanik u veljai, Dani Grada i Festival lana u lipnju, meunarodna biciklistika utrka Memorijal Stjepana Grgca u kolovozu, Buijada u listopadu, Smotra mukih pjevakih skupina Hrvatske u studenome, a organiziraju se i druge kulturne, zabavne i sportske priredbe.

3.10.1. Ciljevi i mjere U sljedeim tablicama prikazani su ciljevi zatite okolia i mjere za ostvarivanje ciljeva zatite okolia za sektor turizam.

Tablica 48. Ciljevi zatite okolia C1 C2 C3 Zatita i to potpunije valoriziranje svih resursnih potencijala Uravnoteen razvoj osmiljen na naelu odrivosti Turizam kao znaajniji imbenik podizanja kakvoe neposrednog okolia

113

Program zatite okolia Ivani Grada

Tablica 49. Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i nositelji Mogui izvori financiranja P, TZOG, LP

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva Uspostaviti program sustavnijeg gospodarenja postojeim resursima: inventarizacija, uspostava katastra i atlasa turistikih aktivnosti i atrakcija, osmiljavanje idejnih razvojnih planova, prezentacija potencijalnim investitorima, nadzor nad provedbom, i sl. Nastojati razvijati "zelene" turistike sadraje koji gostu nude priliku za kontakt i upoznavanje s prirodom. Izrada detaljnije idejne studije daljnjeg razvoja drugih, ve prepoznatih obeavajuih elemenata turistike ponude, to ukljuuje: zdravstveni turizam, unapreenje mree pjeakih i biciklistikih staza, ureenje krajolika oko potencijalnih turistikih toaka, restauracija i revitalizacija naputenih ruralnih krajeva i njihove tradicionalne arhitekture, razvoj seoskog turizma u kombinaciji s poljoprivredom (ekolokom), i dr. U planiranju uvaavati koncept nosivog kapaciteta destinacije, te kroz PUO proceduru prepoznati sve utjecaje, te propisivati mjere kojima se oni umanjuju na prihvatljivu razinu. Ne doputati projekte koji nemaju kvalitetno rijeenu prometnu i komunalnu infrastrukturu. Izbjegavati turistiku monokulturu, odnosno kombinirati turizam s poljoprivredom i drugim kompatibilnim djelatnostima Potivati ambijent, nastojati maksimalno smanjiti zauzee prostora i utjecaj na okoli. Potivati prioritetnost zatite prirode unutar posebno zatienih podruja. Planirati i razvijati ekoloki prihvatljivu, a prema kriteriju kvalitete turistike usluge atraktivnu shemu prometnog povezivanja

Rok PR, DR

C1

M1

TZOG, UOG, TZOG, ZPUZO, ZI, NVU, konzultanti

PR, DR TZOG, UOG, TZOG, ZPUZO, NVU

P, LP, TZOG

C1

M2

C2

M3

MZOPU, GS, TZOG, UOG, JPP, UI, ZPUZO TZOG, LU, UOG, UOPRR, ZPUZO ZPUZO, LU, UOG, TZOG, MZOPU TZOG, UOPKI, LU,

TR

GS, LP, P, TZZZ, TZOG

TR

C2

M4

TR

C2

M5

C2

M6

PR, DR

LP, P, GS

114

Program zatite okolia Ivani Grada

C2,3

M7

C3

M8

C3

M9

turistikih destinacija: kombinacija pjeakih, biciklistikih staza, javnog prijevoza i parkiralita na konanom broju toaka, nasuprot trenutno dominantnog prometnog zaguenja, buke i zagaenja zraka od nereguliranog prometa osobnim automobilima. Educirati i razvijati ekoloku svijest i nain razmiljanja i postupanja kod lokalnog stanovnitva ukljuenog u turistike djelatnosti. Osmiljavanje i pokretanje akcija s ekolokim temama u kontekstu turizma (npr. "Vie cvijea, manje smea", ienje okolia unutar atraktivnih turistikih odredita, i sl.) Poticati restauraciju i revitalizaciju trenutno degradiranih dijelova prirodne i kulturne batine, koji uz odreena poetna ulaganja imaju niz povoljnih ekonomskih, ekolokih i drutvenih posljedica.

ZPUZO

TZOG, NVU, LU

PR, TR

P, TZOG, LP

TZOG, NVU, LU

PR, TR

P, TZOG, LP

TZOG, ZPUZO, LU, NVU

PR, TR

P, TZOG, LP

115

Program zatite okolia Ivani Grada

4. SVIJEST O OKOLIU, EDUKACIJA I SUDJELOVANJE JAVNOSTI Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odluivanju i pristupu pravosuu u pitanjima okolia (Arhuka konvencija) iz lipnja 1998. godine predstavlja meunarodni pravni okvir u podruju zatite okolia. Tim se dokumentom utvruju prava u vezi s okoliem kao pouzdana osnova za ukljuivanje graana u politike okolia te se potvruje naa obveza prema buduim generacijama. Arhuka konvencija je putokaz kako se odrivi razvoj moe postii jedino ukljuivanjem svih sudionika u drutvu. Arhuka konvencija je veza izmeu odgovornosti tijela javne vlasti i zatite okolia jer je usmjerena na demokratsku suradnju javnosti s tijelima javne vlasti te utire put novom postupku sudjelovanja javnosti u dogovaranju i provedbi meunarodnih sporazuma. Da bi se to postiglo javnost treba biti informirana, osvijetena te se mora ukljuiti kod donoenja odluka. To je omogueno provedbom Arhuke konvencije kroz pristup informacijama, sudjelovanje javnosti kod donoenja odluka i pristup pravosuu u pitanjima okolia, to predstavlja tri glavna podruja konvencije. Republika Hrvatska ratificirala je konvenciju 2007. godine. Prema Zakonu o zatiti okolia (NN 110/07), javnost ima pravo: - pristupa informacijama o okoliu kojima raspolae tijelo javne vlasti i osobe koje tijelo javne vlasti nadzire te osobe koje informacije uvaju za tijelo javne vlasti, - na pravodobno obavjeivanje o oneiavanju okolia, ukljuujui informacije o opasnim tvarima i djelatnostima, informacije o poduzetim mjerama i s tim u svezi pristup podacima o stanju okolia, - sudjelovati u postupcima utvrivanja polazita, izrade i donoenja strategija, planova i programa, te izrade i donoenja propisa i opih akata u vezi sa zatitom okolia, - sudjelovati u postupcima koji se vode na zahtjev nositelja zahvata, operatera i tvrtke, sukladno ovom Zakonu. Prema lanku 17., stavak 2., Vlada, upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi, opine i pravne osobe s javnim ovlastima u podruju zatite okolia duni su poticati informiranje, izobrazbu i pouavanje javnosti o zatiti okolia i odrivom razvitku i utjecati na razvijanje svijesti o zatiti okolia u cjelini. Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia (NN 64/08) propisuje se nain informiranja i sudjelovanja javnosti, odnosno zainteresirane javnosti ukoliko je Zakonom propisano sudjelovanje te javnosti, nain informiranja javnosti o postupku izrade strateke studije, ocjene o potrebi strateke procjene, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli, utvrivanja sadraja studije o utjecaju zahvata na okoli prije njezine izrade te u postupku davanja suglasnosti na Izvijee o sigurnosti. Na podruju Grada Ivani-Grada sustavno se radi na edukaciji i sudjelovanju javnosti. Tako je Djeji vrti Ivani-Grad prvi eko vrti u Republici Hrvatskoj.

116

Program zatite okolia Ivani Grada

5. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA

S ciljem sagledavanja cjelokupnog stanja zatite okolia na podruju Grada Ivani-Grada provedena je anketa upuena gospodarskim subjektima koji djeluju na podruju Grada te mjesnim odborima. Anketni list za mjesne odbore poslan je na etiri adrese, ali nismo dobili povratnu informaciju. Anketni list za gospodararske subjekte poslan je na petnaest adresa, a odazvalo ih se deset. Anketni list upuen gospodarskim subjektima sastoji se od tri dijela: opeg dijela u kojem su traeni podaci o nazivu, adresi i djelatnosti tvrtke, dijela u kojem su se traili podaci iz podruja zatite okolia te dijela u kojem su gospodarski subjekti mogli dati svoje prijedloge i primjedbe iz podruja zatite okolia. Od deset pristiglih odgovora gospodarskih subjekata, u etiri postoji sluba/odjel za zatitu okolia, te u devet tvrtki postoji odgovorna osoba za pitanja iz podruja zatite okolia. to se tie izraene dokumentacije iz podruja zatite okolia, treba naglasiti da sve tvrtke nisu obveznici izrade dokumentacije te navedeni podaci nisu pokazatelji ispunjavanja zakonskih obveza. Stanje izrade dokumentacije je sljedee: Plan gospodarenja otpadom ima izraeno sedam tvrtki, Operativni plan intervencija u okoli posjeduje sedam tvrtki, Studije utjecaja na okoli su izradile tri tvrtke, Operativni plan za provedbu mjera zatite voda u sluaju iznenadnog zagaenja imaju izraene dvije tvrtke, Procjenu utjecaja na okoli po radovima ima izraeno jedna tvrtka. Na pitanje da li redovito prouavaju propise iz podruja zatite okolia pozitivno je odgovorilo sedam tvrtki. Na pitanje koje vrste i koliine otpada nastaju u tvrtkama, osam tvrtki su se izjasnile da proizvode otpad te su navele vrste otpada, a tri su tvrtke navele i koliine otpada koji nastaje u njihovom poduzeu. Takoer su navele i kome predaju otpad na zbrinjavanje. Sve tvrtke koje su navele da proizvode otpad takoer su navele da imaju ispunjene pratee listove za otpad te da redovito prijavljuju otpad nadlenom uredu upanije i Agenciji za zatitu okolia. Na pitanje da li posjeduju stacionarni izvor emisija u zrak, osam tvrtki je odgovorilo da posjeduju. Sve tvrtke koje posjeduju stacionarni izvor emisija u zrak vre mjerenja emisija u atmosferu dinamikom koja je propisana zakonom te redovito prijavljuju rezultate mjerenja nadlenim tijelima. Na pitanje da li su rezultati u granicama doputenog, samo je jedna tvrtka odgovorila da nisu.

117

Program zatite okolia Ivani Grada

Na pitanje da li analiziraju otpadne vode, est tvrtki se izjasnilo da vre analize te da su ima rezultati u granicama doputenog, a dinamika analiziranja se vri prema zakonu. Na pitanje koje su probleme s podruja zatite okolia u svojoj tvrtki uoili, dvije su tvrtke uoile probleme od kojih je jedan problem specifian za njihovu djelatnost, a jedan je vezan za sortiranje i odlaganje otpada. Na pitanje koje se nove procedure i investicije planiraju u tvrtki na podruju zatite okolia; tri tvrtke su se izjasnile da planiraju uvesti ISO normu 14001, dvije tvrtke rade na stalnoj edukaciji radnika o znaaju zatite okolia, etiri tvrtke planiraju investirati u novu opremu i ureaje te jedna tvrtka u skladitenje opasnog otpada. Posljednja etiri pitanja anketnog upitnika odnosila su se na ocjenu stanja i prijedloge za poboljanje okolia na podruju Grada Ivani-Grada. Na pitanje da ocijene razinu oneienja sastavnica okolia (zrak, tlo, voda, otpad, buka) te na pitanje o utjecaju pojedinog sektorskog pritiska na sastavnice okolia, odgovorili je pet tvrtki. to se tie ocjene razine oneienja po sastavnicama okolia, ispitanici su miljenja da su sve sastavnice podjednako oneiene. Na pitanje o utjecaju pojedinog sektorskog pritiska na sastavnice okolia, ispitanici su odgovorili da industrija ima najvei utjecaj, zatim slijedi turizam, promet, kemikalije, poljoprivreda te ostali. Na pitanje o prijedlozima za poboljanje okolia na razini Grada, ispitanici su naveli potrebu uestalijeg obilaska od strane komunalnog redara, postavljanja namjenskih kontejnera po Gradu, kontinuiranog praenja odvoza komunalnog otpada i papira, smanjenje emisija u zrak te potrebu saniranja divljih deponija otpada i bolja kontrola sa svrhom preventive nastajanja istih. Na pitanje o nainu i uestalosti informiranja javnosti o stanju okolia u Gradu Ivani-Gradu, devet su ispitanika miljenja da bi se informiranje javnosti trebalo vriti putem lokalnog radija i internet stranica Grada Ivani-Grada, zatim putem lokalnih novina (6 tvrtki), javnih display-a (pet tvrtki) te putem oglasnih ploa (2 tvrtka). to se tie uestalosti informiranja javnosti o stanju okolia, po tri tvrtke su miljenja da bi se informiranje javnosti trebalo vriti dnevno, jednom tjedno te jednom mjeseno i jedna tvrtka da bi se informiranje trebalo vriti dva puta mjeseno.

118

Program zatite okolia Ivani Grada

6. LITERATURA
Propisi u Republici Hrvatskoj navedeni u poglavlju 1.1. ovog dokumenta Prostorni plan ureenja Grada Ivani-Grada Program zatite okolia Zagrebake upanije, listopad 2003. Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Zagrebakoj upaniji, OIKON d.o.o., Zagreb, listopad 2003. Izvjee o stanju okolia Zagrebake upanije, Zagreb, listopad 2005. Plan intervencija u zatiti okolia Zagrebake upanije Saetak Revizija I., Glasnik Zagrebake upanije 21/07 Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Zagrebakoj upaniji, EKOMONITORING d.o.o., Varadin, rujan 2007. Zatiene prirodne vrijednosti Zagrebake upanije, Zagreb, 2006. Postupanje s otpadom i popis oneienog tla i neureenog odlagalita za Grad IvaniGrad, opinu Kri i opinu Klotar Ivani, 2005. Studija drutveno-gospodarskog znaaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebake upanije, Zagreb, veljaa, 2005. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, Zagreb, 2008. Izvjee o stanju okolia u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2007. Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, Nacrt zelene knjige, listopad, 2008. Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, 1997. Studija gospodarenja otpadom Zagrebake upanije, 2009. Idejni projekt odvodnje otpadnih voda naselja podruja Grada Ivani-Grada, HIDROPROJEKT-CONSULT d.o.o. za projektiranje, Zagreb, srpanj 2007. etvrto nacionalno izvjee Republike Hrvatske o biolokoj raznolikosti, Zagreb, 2009. Izvjee o stanju prirode za razdoblje od 2000. do 2006. godine, Zagreb, srpanj 2006. Utvrivanje zona utjecaja odlagalita komunalnog otpada Tarno (Nacrt), Zagreb, 2001. Nacionalni program za poljoprivredu i seoska podruja, Zagreb, srpanj 2003. Plan upravljanja okoliem; Projekt smanjenja rizika i prilagodba rizicima od katastrofa, prosinac 2008. www.ivanic-grad.hr www.mzopu.hr www.zagrebacka-zupanija.hr www.azo.hr

119

strana 4

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

Na temelju lanka 32. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada broj 07/2009) Gradsko vijee Grada Ivani-Grada, na svojoj 4. sjednici odranoj dana 6. listopada 2009. godine, donijelo je Z A K LJ U A K o prihvaanju Izvjea o radu s financijskim izvjeem za 2008. godinu Vatrogasne zajednice Grada Ivani-Grada I Gradsko vijee Grada Ivani-Grada razmotrilo je i prihvaa Izvjee o radu s financijskim izvjeem za 2008. godinu Vatrogasne zajednice Grada Ivani-Grada, koje ini sastavni dio ovog Zakljuka. II Ovaj e se Zakljuak objaviti u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADSKO VIJEE KLASA:021-01/09-01/14 Predsjednik URBROJ: 238/10-01-09-4 Gradskog vijea Ivani-Grad, 06. listopad 2009. Draen Bastali, v.r. _______________________________________________

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADSKO VIJEE KLASA:021-01/09-01/14 Predsjednik URBROJ: 238/10-01-09-5 Gradskog vijea Ivani-Grad, 06. listopad 2009. Draen Bastali, v.r. _______________________________________________

Na temelju lanka 32. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada broj 07/2009), Gradsko vijee Grada Ivani-Grada, na svojoj 4. sjednici odranoj dana 6. listopada 2009. godine, donijelo je sljedei Z A K LJ U A K o prihvaanju Izvjea o radu i financijskog izvjea Gradske zajednice portskih udruga Grada IvaniGrada za 2008. godinu I Gradsko vijee Grada Ivani-Grada razmotrilo je i prihvaa Izvjee o radu i financijsko izvjee Gradske zajednice portskih udruga Grada Ivani-Grada za 2008. godinu. II Ovaj e se Zakljuak objaviti u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADSKO VIJEE KLASA:021-01/09-01/14 Predsjednik URBROJ: 238/10-01-09-6 Gradskog vijea Ivani-Grad, 06. listopad 2009. Draen Bastali, v.r. _______________________________________________

Na temelju lanka 32 Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada broj 07/2009) Gradsko vijee Grada Ivani-Grada, na svojoj 4. sjednici odranoj dana 6. listopada 2009. godine, donijelo je

Z A K LJ U A K o prihvaanju Izvjea o radu i financijskog izvjea Gradskog drutva Crvenog kria Ivani-Grad za 2008. godinu I Gradsko vijee Grada Ivani-Grada razmotrilo je i prihvaa Izvjee o radu i financijsko izvjee Gradskog drutva Crvenog kria Ivani-Grad za 2008. godinu. II Ovaj e se Zakljuak objaviti u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada.

strana 5

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

Na temelju lanka 32. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada broj 07/2009) Gradsko vijee Grada Ivani-Grada na svojoj 4. sjednici odranoj dana 6. listopada 2009. godine, donijelo je Z A K LJ U A K o prihvaanju Izvjea o radu s financijskim izvjeem Zajednice tehnike kulture Grada Ivani-Grad za 2008. godinu I Gradsko vijee Grada Ivani-Grada je raspravilo i prihvaa Izvjee o radu s financijskim izvjeem Zajednice tehnike kulture Grada Ivani-Grad za 2008. godinu. II Ovaj Zakljuak objavit e se u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADSKO VIJEE KLASA:021-01/09-01/14 Predsjednik URBROJ: 238/10-01-09-7 Gradskog vijea Ivani-Grad, 06. listopad 2009. Draen Bastali, v.r. _______________________________________________

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADSKO VIJEE KLASA:021-01/09-01/15 Predsjednik URBROJ: 238/10-01-09-1 Gradskog vijea Ivani-Grad, 13. listopad 2009. Draen Bastali, v.r. _______________________________________________

Na temelju lanka 32. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada broj 07/2009) Gradsko vijee Grada Ivani-Grada, na svojoj 5. sjednici odranoj dana 13. listopada 2009. godine donijelo je ZAKLJUAK o prihvaanju Izvjea o poslovanju Obiteljskog radija Ivani za 2008. godinu I Gradsko vijee Grada Ivani-Grada je raspravilo i prihvaa Izvjee o poslovanju Obiteljskog radija Ivani za 2008. godinu. II Ovaj Zakljuak stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADSKO VIJEE KLASA:021-01/09-01/15 Predsjednik URBROJ: 238/10-01-09-2 Gradskog vijea Ivani-Grad, 13. listopad 2009. Draen Bastali, v.r. _______________________________________________

Na temelju lanka 32. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada broj 7/2009) Gradsko vijee Grada Ivani-Grada, na svojoj 5. sjednici odranoj dana 13. listopada 2009. godine donijelo je ZAKLJUAK o prihvaanju Izvjea Ivakop-a d.o.o. za komunalne djelatnosti o poslovanju u 2008. godini I Gradsko vijee Grada Ivani-Grada je raspravilo i prihvaa Izvjea Ivakop-a d.o.o. za komunalne djelatnosti o poslovanju u 2008. godini i to : - Izvjee Uprave o rezultatima poslovanja za 2008. godinu - Financijska izvjea za 2008. godinu - Izvjee o obavljenoj reviziji financijskih izvjea za 2008. godinu. II Ovaj Zakljuak stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada.

strana 6

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

AKTI GRADONAELNIKA
Na temelju lanka 391. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09), lanka 44. i 48. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09) te lanka 52. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada br. 07/09) gradonaelnik Grada Ivani-Grada donio je dana 15. listopada 2009. godine slijedeu ODLUKU o prodaji nekretnina u vlasnitvu Grada Ivani-Grada lanak 1. Odobrava se prodaja sljedeih nekretnina u vlasnitvu Grada Ivani-Grada i to kako slijedi: 1. k..br. 1112, z.k.ul. 152, kua i dvor u Trebovcu, povrine 790 m, parcela je zaputena, due vrijeme neodravana u smislu konje trave i raslinja, ima izravan izlaz na javnu prometnu povrinu, nalazi se u graevinskom podruju i ima pogodnu dispoziciju za gradnju graevine za stanovanje stambenog objekta; 2. k..br. 839, z.k.ul. 48, k.o. Preno, u naselju Prerovac, oranica, povrine 3277 m, nije uredno odravano, obraslo raslinjem, u poljoprivrednom podruju, ima izravan izlaz na javnu prometnu povrinu; 3. k..br. 837, z.k.ul. 48, k.o. Preno, u naselju Prerovac, livada u selu, povrine 6710 m, nije uredno odravano, obraslo je raslinjem, u poljoprivrednom podruju, ima izravan izlaz na javnu prometnu povrinu; 4. k..br. 834, z.k.ul. 48, k.o. Preno, u naselju Prerovac, oranica u selu, povrine 2431 m, nije uredno odravana, obrasla je raslinjem, u poljoprivrednom podruju, ima izravan izlaz na javnu prometnu povrinu. Napomena: Parcele pod rednim brojevima 2, 3 i 4. prodaju se kao jedna cjelina. lanak 2. Temeljem ove Odluke raspisat e se javni natjeaj za prodaju navedenih nekretnina. Postupak javnog natjeaja provest e Povjerenstvo Gradonaelnika za raspolaganje imovinom u vlasnitvu Grada Ivani-Grada. Nekretnine se ne mogu prodati ispod poetne cijene koja je utvrena na osnovi nalaza i procjene ovlatenog sudskog vjetaka. lanak 3. Gradonaelnik Grada Ivani-Grada utvruje uvjete za prodaju nekretnina kako slijedi:

I. PREDMET PRODAJE 1. k..br. 1112, z.k.ul. 152, kua i dvor u Trebovcu, povrine 790 m, parcela je zaputena, due vrijeme neodravana u smislu konje trave i raslinja, ima izravan izlaz na javnu prometnu povrinu, nalazi se u graevinskom podruju i ima pogodnu dispoziciju za gradnju graevine za stanovanje stambenog objekta; 2. k..br. 839, z.k.ul. 48, k.o. Preno, u naselju Prerovac, oranica, povrine 3277 m, nije uredno odravano, obraslo raslinjem, u poljoprivrednom podruju, ima izravan izlaz na javnu prometnu povrinu; 3. k..br. 837, z.k.ul. 48, k.o. Preno, u naselju Prerovac, livada u selu, povrine 6710 m, nije uredno odravano, obraslo je raslinjem, u poljoprivrednom podruju, ima izravan izlaz na javnu prometnu povrinu; 4. k..br. 834, z.k.ul. 48, k.o. Preno, u naselju Prerovac, oranica u selu, povrine 2431 m, nije uredno odravana, obrasla je raslinjem, u poljoprivrednom podruju, ima izravan izlaz na javnu prometnu povrinu. Napomena: Parcele pod rednim brojevima 2, 3 i 4. prodaju se kao jedna cjelina. II. POETNA CIJENA - za nekretninu 33.599,74 kuna; - za nekretninu 9.831,00 kuna; - za nekretninu 20.130,00 kuna; - za nekretninu 7.293,00 kuna. pod rednim brojem 1. poetna cijena je pod rednim brojem 2. poetna cijena je pod rednim brojem 3. poetna cijena je pod rednim brojem 4. poetna cijena je

III. Rok za podnoenje pisanih ponuda je 15 dana od dana objave javnog natjeaja. IV. Natjecati se mogu fizike i pravne osobe. V. PONUDA MORA SADRAVATI a) ime, prezime i adresu ponuaa odnosno tvrtku pravne osobe s adresom i naznakom odgovorne osobe, b) iznos prodajne cijene koji se nudi, c) dokaz o uplaenoj jamevini, d) dokaz o bonitetu odnosno solventnosti pravnog subjekta, e) ponuai su takoer duni podnijeti: - fizika osoba presliku domovnice/dokaz o dravljanstvu lanica Europske unije u ovjerovljenom prijevodu, - obrtnik presliku obrtnice, - trgovako drutvo izvadak iz sudskog registra ne stariji od 30 dana. VI. Sudionici natjeaja su duni uplatiti jamevinu u iznosu od 10% utvrene poetne cijene za zemljite izloeno prodaji, na iro-raun Grada Ivani-Grada, broj 2484008-1815800006, poziv na broj 21, 7757+MB ili 22, 7757+JMBG, s naznakom Jamevina za natjeaj prodaja nekretnina.

strana 7

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

VII. Prednost pri natjeaju imaju natjecatelji koji ponude vei iznos kupovnine u odnosu na poetnu cijenu. Ponude natjecatelja ispod utvrene cijene nee se razmatrati. U sluaju da su ponude identine natjeaj e se ponoviti s novim iznosom poetne cijene. VIII. Najpovoljnijom ponudom smatrat e se ona ponuda koja uz iskljuivo ispunjenje svih uvjeta natjeaja, s priloenom traenom dokumentacijom, sadri i najvii iznos kupovnine. IX. Najpovoljniji ponuditelj je duan u roku od 8 dana od dana poziva prodavatelja sklopiti kupoprodajni ugovor te je duan u roku od 15 dana od dana potpisivanja ugovora uplatiti preostali iznos kupovne cijene (razlika izmeu ponuenog iznosa i uplaene jamevine). X. Jamevina uplaena po utvrenom najpovoljnijem ponuditelju zadrava se i uraunava u kupoprodajnu cijenu. Ako najpovoljniji ponuditelj ne uplati preostali iznos kupovnine, odnosno ne zakljui kupoprodajni ugovor u utvrenom roku smatrat e se da je odustao od ponude te gubi pravo na povrat uplaene jamevine. XI. Ponuditelju koji ne uspije u natjeaju uplaena jamevina e se vratiti u nominalnom iznosu u roku od 15 dana od dana donoenja odluke o utvrivanju najpovoljnijeg ponuditelja. XII. Ovaj javni natjeaj e se ponoviti ako utvreni najpovoljniji ponuditelj odustane od svoje ponude. XIII. Ponude za natjeaj se dostavljaju u zatvorenoj omotnici sa naznakom ZA JAVNI NATJEAJ ZA KUPNJU NEKRETNINE na adresu: Grad Ivani-Grad, Moslavaka 13, 10310 Ivani-Grad. XIV. O ishodu natjeaja natjecatelji e biti obavijeteni u roku od 15 dana od dana utvrenja najpovoljnijeg ponuditelja za kupnju navedenih nekretnina. XV. Gradonaelnik Grada Ivani-Grada pridrava pravo ponitenja ovog natjeaja bez posebnog obrazloenja. XVI. Dodatne informacije u svezi objavljivanja javnog natjeaja mogu se dobiti u Upravnom odjelu za razvoj Grada, Moslavaka 13, Ivani-Grad i na telefone 2831-369 i 2831-373, svakim radnim danom od 7,30 do 15,30 sati. lanak 4. Javni natjeaj za prodaju nekretnina opisanih u lanku 1. ove Odluke objavit e se u Otoku Ivaniu, na oglasnoj ploi i web stranici Grada Ivani-Grada. lanak 5. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada.

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADONAELNIK KLASA: 022-01/09-01/53 URBROJ: 238/10-03-09-2 GRADONAELNIK Ivani-Grad, 15. listopad 2009. Borislav Kovai, v.r. _______________________________________________

Na temelju lanka 52. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada br. 07/09) i lanka 9. Poslovnika Gradonaelnikovog kolegija, Gradonaelnik Grada Ivani-Grada donio je dana 15. listopada 2009. godine sljedeu ODLUKU o prihvatu darovanja 353/3, z.k.ul. 2690, k.o. IvaniGrad lanak 1. Gradonaelnik Grada Ivani-Grada je razmatrao situaciju vezanu uz ponudu Dubravke i Peje Karamatia iz IvaniGrada, za darovanjem zemljita k..br. 353/3, k.o. IvaniGrad u svrhu formiranja javnog dobra - puta radi osiguranja pristupa na neizgraeno graevinskom zemljitu u njihovom vlasnitvu. Radi se o odvojku Acingerove ulice u Gornjem arampovu. lanak 2. Gradonaelnik Grada Ivani-Grada utvruje sljedee: - k..br.353/3, z.k.ul. 2690, k.o. Ivani-Grad, povrine 1173 m, put, u naravi je zemljani put, produetak Acingerove ulice u Gornjem arampovu u Ivani-Gradu, u vlasnitvu Karamati Peje i Karamati Dubravke iz Ivani-Grada, svakog u dijela, te je na predmetnoj parceli uknjieno pravo stvarne slunosti puta u korist k..br. 353/1, 353/2, 353/4, 354/2, 354/3 i 354/4, k.o. Ivani-Grad. lanak 3. Gradonaelnik Grada Ivani-Grada utvruje da e se, slijedom navedenog, prihvatiti ponuda Dubravke i Peje Karamatia iz Ivani-Grada, za darovanje k..br. 353/3, z.k.ul. 2690, k.o. Ivani-Grad, povrine 1173 m, put, te e se sa vlasnicima navedene parcele sklopiti ugovor o darovanju iste. Grad Ivani-Grad e snositi sve trokove provedbe darovanja i prijenosa vlasnitva u zemljinim knjigama te e proglasiti istu javnim dobrom u opoj upotrebi o emu e biti donesena posebna odluka. Darovatelji se obvezuju da e u roku od 30 dana od dana sklapanja darovnog ugovora pribaviti brisovno oitovanje za uknjieno pravo stvarne slunosti puta na predmetnoj estici.

strana 8

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADONAELNIK KLASA: 022-01/09-01/53 URBROJ: 238/10-03-09-3 GRADONAELNIK Ivani-Grad, 15. listopad 2009. Borislav Kovai, v.r. _______________________________________________

37.100,00 kuna. lanak 3. Ponuditelj je duan u roku od 8 dana od poziva prodavatelja sklopiti kupoprodajni ugovor te je duan u roku utvrenom ugovorom uplatiti preostali iznos kupovne cijene (razlika izmeu ponuenog iznosa i uplaene jamevine). Jamevina uplaena po utvrenom ponuditelju zadrava se i uraunava u kupovnu cijenu. Ako utvreni ponuditelj ne uplati preostali iznos kupovnine, odnosno ne zakljui kupoprodajni iznos u utvrenom roku, smatrat e se da je odustao od ponude te gubi pravo na povrat uplaene jamevine. lanak 4.

Na temelju lanka 391. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09), lanka 52. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada IvaniGrada br. 7/09) i lanka 9. Poslovnika Gradonaelnikovog kolegija, Gradonaelnik Grada Ivani-Grada donio je dana 15. listopada 2009. godine sljedeu ODLUKU O ODABIRU PONUDITELJA ZA KUPNJU k..br. 408, z.k.ul. 197, k.o. Ivani-Grad lanak 1. Gradonaelnik Grada Ivani-Grada utvruje da je za prodaju nekretnine u vlasnitvu Grada Ivani-Grada i to za k..br. 408, z.k.ul. 197, k.o. Ivani-Grad, povrine 861m, kua, dvor i oranica trklec, koja se nalazi u Ivani-Gradu, ulici Nikole Belica, s najniom poetnom cijenom od 37.065,00 kn za dijela koje je vlasnik Grad Ivani-Grad, objavljen javni natjeaj u Otoku Ivaniu dana 29.08.2009. godine s rokom prijave od 15 dana. U otvorenom roku za k..br. 408, z.k.ul. 197, k.o. IvaniGrad, zaprimljena je jedna ponuda. Povjerenstvo Gradonaelnika za raspolaganje imovinom u vlasnitvu Grada Ivani-Grada otvorilo je ponudu dana 25.09.2009. godine i utvrdilo sljedee: - prema uvjetima natjeaja ponuda Ivana Mueka iz IvaniGrada, Cundieva 26, s ponuenom cijenom od 37.100,00 kuna, udovoljava u cijelosti uvjetima natjeaja. Slijedom toga jedinim ponuditeljem koji ujedno ispunjava uvjete javnog natjeaja utvruje se Ivan Muek iz IvaniGrada, Cundieva 26, s ponuenom cijenom od 37.100,00 kuna. lanak 2. Uvaavajui prijedlog Povjerenstva Gradonaelnika za raspolaganje imovinom u vlasnitvu Grada Ivani-Grada, Gradonaelnik utvruje da se k..br. 408, z.k.ul. 197, k.o. Ivani-Grad, povrine 861 m, kua, dvor i oranica trklec, koja se nalazi u Ivani-Gradu, ulica Nikole Belica, prodaje Ivanu Mueku iz Ivani-Grada, Cundieva 26, po cijeni od

Po uplati cjelokupnog iznosa kupovne cijene kupcu nekretnine e se izdati potvrda o istom. Prijenos prava vlasnitva predmetne nekretnine izvrit e se na osnovi sklopljenog ugovora o kupoprodaji nekretnine i potvrde iz stavka 1. ovog lanka. lanak 5. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADONAELNIK KLASA: 022-01/09-01/53 URBROJ: 238/10-03-09-4 GRADONAELNIK Ivani-Grad, 15. listopad 2009. Borislav Kovai, v.r. _______________________________________________

Na temelju lanka 391. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09), lanka 52. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada IvaniGrada br. 7/09) i lanka 9. Poslovnika Gradonaelnikovog kolegija, Gradonaelnik Grada Ivani-Grada donio je dana 15. listopada 2009. godine sljedeu ODLUKU O ODABIRU PONUDITELJA ZA KUPNJU k..br. 2985, z.k.ul. 2737, k.o. Ivani-Grad lanak 1. Gradonaelnik Grada Ivani-Grada utvruje da je za prodaju nekretnine u vlasnitvu Grada Ivani-Grada i to za k..br. 2985, z.k.ul. 2737, k.o. Ivani-Grad, povrine 837m, livada Donji arampov, koja se nalazi u Ivani-Gradu, s najniom poetnom cijenom od 141.494,85 kn, objavljen

strana 9

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

javni natjeaj u Otoku Ivaniu dana 29.08.2009. godine s rokom prijave od 15 dana. U otvorenom roku za k..br. 2985, z.k.ul. 2737, k.o. IvaniGrad, zaprimljena je jedna ponuda. Povjerenstvo Gradonaelnika za raspolaganje imovinom u vlasnitvu Grada Ivani-Grada otvorilo je ponudu dana 25.09.2009. godine i utvrdilo sljedee: - prema uvjetima natjeaja ponuda Verice Mikecin iz IvaniGrada, Krika 12, s ponuenom cijenom od 142.003,00 kuna, udovoljava u cijelosti uvjetima natjeaja. Slijedom toga jedinim ponuditeljem koji ujedno ispunjava uvjete javnog natjeaja utvruje se Verica Mikecin iz IvaniGrada, Krika 12, s ponuenom cijenom od 142.003,00 kuna. lanak 2. Uvaavajui prijedlog Povjerenstva Gradonaelnika za raspolaganje imovinom u vlasnitvu Grada Ivani-Grada, Gradonaelnik utvruje da se k..br. 2985, z.k.ul. 2737, k.o. Ivani-Grad, povrine 837 m, livada Donji arampov, koja se nalazi u Ivani-Gradu, prodaje Verici Mikecin iz IvaniGrada, Krika 12, po cijeni od 142.003,00 kuna. lanak 3. Ponuditelj je duan u roku od 8 dana od poziva prodavatelja sklopiti kupoprodajni ugovor te je duan u roku utvrenom ugovorom uplatiti preostali iznos kupovne cijene (razlika izmeu ponuenog iznosa i uplaene jamevine). Jamevina uplaena po utvrenom ponuditelju zadrava se i uraunava u kupovnu cijenu. Ako utvreni ponuditelj ne uplati preostali iznos kupovnine, odnosno ne zakljui kupoprodajni iznos u utvrenom roku, smatrat e se da je odustao od ponude te gubi pravo na povrat uplaene jamevine. lanak 4. Po uplati cjelokupnog iznosa kupovne cijene kupcu nekretnine e se izdati potvrda o istom. Prijenos prava vlasnitva predmetne nekretnine izvrit e se na osnovi sklopljenog ugovora o kupoprodaji nekretnine i potvrde iz stavka 1. ovog lanka. lanak 5. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADONAELNIK KLASA: 022-01/09-01/53 URBROJ: 238/10-03-09-5 GRADONAELNIK Ivani-Grad, 15. listopad 2009. Borislav Kovai, v.r. _______________________________________________

Na temelju lanka 391. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09), lanka 52. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada IvaniGrada br. 7/09) i lanka 9. Poslovnika Gradonaelnikovog kolegija, Gradonaelnik Grada Ivani-Grada donio je dana 15. listopada 2009. godine sljedeu ODLUKU O ODABIRU PONUDITELJA ZA KUPNJU k..br. 3191/2, z.k.ul. 2792, k.o. Ivani-Grad lanak 1. Gradonaelnik Grada Ivani-Grada utvruje da je za prodaju nekretnine u vlasnitvu Grada Ivani-Grada i to za k..br. 3191/2, z.k.ul. 2792, k.o. Ivani-Grad, povrine 547m, oranica, koja se nalazi u Ivani-Gradu, u Svetliievoj ulici, s najniom poetnom cijenom od 42.119,00 kn, objavljen javni natjeaj u Otoku Ivaniu dana 29.08.2009. godine s rokom prijave od 15 dana. U otvorenom roku za k..br. 3191/2, z.k.ul. 2792, k.o. Ivani-Grad, zaprimljena je jedna ponuda. Povjerenstvo Gradonaelnika za raspolaganje imovinom u vlasnitvu Grada Ivani-Grada otvorilo je ponudu dana 25.09.2009. godine i utvrdilo sljedee: - prema uvjetima natjeaja ponuda Marinka Jovia iz Sesveta, Karlovaka 32, s ponuenom cijenom od 42.500,00 kuna, udovoljava u cijelosti uvjetima natjeaja. Slijedom toga jedinim ponuditeljem koji ujedno ispunjava uvjete javnog natjeaja utvruje se Marinko Jovi iz Sesveta, Karlovaka 32, s ponuenom cijenom od 42.500,00 kuna. lanak 2. Uvaavajui prijedlog Povjerenstva Gradonaelnika za raspolaganje imovinom u vlasnitvu Grada Ivani-Grada, Gradonaelnik utvruje da se k..br. 3191/2, z.k.ul. 2792, k.o. Ivani-Grad, povrine 547 m, oranica, koja se nalazi u Ivani-Gradu, u Svetliievoj ulici, prodaje Marinku Joviu iz Sesveta, Karlovaka 32, po cijeni od 42.500,00 kuna. lanak 3. Ponuditelj je duan u roku od 8 dana od poziva prodavatelja sklopiti kupoprodajni ugovor te je duan u roku utvrenom ugovorom uplatiti preostali iznos kupovne cijene (razlika izmeu ponuenog iznosa i uplaene jamevine). Jamevina uplaena po utvrenom ponuditelju zadrava se i uraunava u kupovnu cijenu. Ako utvreni ponuditelj ne uplati preostali iznos kupovnine, odnosno ne zakljui kupoprodajni iznos u utvrenom roku, smatrat e se da je odustao od ponude te gubi pravo na povrat uplaene jamevine. lanak 4. Po uplati cjelokupnog iznosa kupovne cijene kupcu nekretnine e se izdati potvrda o istom. Prijenos prava vlasnitva predmetne nekretnine izvrit e se

strana 10

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

na osnovi sklopljenog ugovora o kupoprodaji nekretnine i potvrde iz stavka 1. ovog lanka. lanak 5. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADONAELNIK KLASA: 022-01/09-01/53 URBROJ: 238/10-03-09-6 GRADONAELNIK Ivani-Grad, 15. listopad 2009. Borislav Kovai, v.r. _______________________________________________

raspolaganje imovinom u vlasnitvu Grada Ivani-Grada, Gradonaelnik utvruje da se k..br. 2989/1, z.k.ul. 1918, k.o. Ivani-Grad, povrine 1316 m, kua, dvor i oranica, koja se nalazi u Ivani-Gradu, u Donjem arampovu, u ulici Stjepana Majdeka, prodaje Mili Miloeviu iz IvaniGrada, Donjeg arampova, Stjepana Majdeka 12, po cijeni od 76.000,00 kuna. lanak 3. Ponuditelj je duan u roku od 8 dana od poziva prodavatelja sklopiti kupoprodajni ugovor te je duan u roku utvrenom ugovorom uplatiti preostali iznos kupovne cijene (razlika izmeu ponuenog iznosa i uplaene jamevine). Jamevina uplaena po utvrenom ponuditelju zadrava se i uraunava u kupovnu cijenu. Ako utvreni ponuditelj ne uplati preostali iznos kupovnine, odnosno ne zakljui kupoprodajni iznos u utvrenom roku, smatrat e se da je odustao od ponude te gubi pravo na povrat uplaene jamevine. lanak 4. Po uplati cjelokupnog iznosa kupovne cijene kupcu nekretnine e se izdati potvrda o istom. Prijenos prava vlasnitva predmetne nekretnine izvrit e se na osnovi sklopljenog ugovora o kupoprodaji nekretnine i potvrde iz stavka 1. ovog lanka. lanak 5. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADONAELNIK KLASA: 022-01/09-01/53 URBROJ: 238/10-03-09-7 GRADONAELNIK Ivani-Grad, 15. listopad 2009. Borislav Kovai, v.r. _______________________________________________

Na temelju lanka 391. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09), lanka 52. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada IvaniGrada br. 7/09) i lanka 9. Poslovnika Gradonaelnikovog kolegija, Gradonaelnik Grada Ivani-Grada donio je dana 15. listopada 2009. godine sljedeu ODLUKU O ODABIRU PONUDITELJA ZA KUPNJU k..br. 2989/1, z.k.ul. 1918, k.o. Ivani-Grad lanak 1. Gradonaelnik Grada Ivani-Grada utvruje da je za prodaju nekretnine u vlasnitvu Grada Ivani-Grada i to za k..br. 2989/1, z.k.ul. 1918, k.o. Ivani-Grad, povrine 1316 m, kua, dvor i oranica, koja se nalazi u Ivani-Gradu, u Donjem arampovu, ulici Stjepana Majdeka, s najniom poetnom cijenom od 75.379,33 kn, objavljen javni natjeaj u Otoku Ivaniu dana 29.08.2009. godine s rokom prijave od 15 dana. U otvorenom roku za k..br. 2989/1, z.k.ul. 1918, k.o. Ivani-Grad, zaprimljena je jedna ponuda. Povjerenstvo Gradonaelnika za raspolaganje imovinom u vlasnitvu Grada Ivani-Grada otvorilo je ponudu dana 25.09.2009. godine i utvrdilo sljedee: - prema uvjetima natjeaja ponuda Mile Miloevia iz Ivani-Grada, Donjeg arampova, Stjepana Majdeka 12, s ponuenom cijenom od 76.000,00 kn, udovoljava u cijelosti uvjetima natjeaja. Slijedom toga jedinim ponuditeljem koji ujedno ispunjava uvjete javnog natjeaja utvruje se Mile Miloevi iz IvaniGrada, Donji arampov, Stjepana Majdeka 12, s ponuenom cijenom od 76.000,00 kuna. lanak 2. Uvaavajui prijedlog Povjerenstva Gradonaelnika za

Na temelju lanka 52. stavka 3. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik broj 07/2009), Gradonaelnik Grada Ivani-Grada donio je dana 15. listopada 2009. godine sljedei: ZAKLJUAK I Gradonaelnik odobrava poetak revizije obveznika komunalne naknade svih poslovnih prostora, kao i evidencija novih obveznika plaanja komunalne naknade za stambeni prostor.

strana 11

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

II Osobe sa kojima se sklope ugovori o djelu za reviziju i evidenciju novih obveznika dune su svoj dio posla dovriti u roku 60 dana od dana potpisivanja ugovora. III Iznos naknade po jednom zapisniku za poslovni ili stambeni prostor iznosi 29,34 kune bruto (15,00 kuna neto), a obraun se obavlja na temelju dostavljenih zapisnika. IV Zakljuak stupa na snagu danom donoenja , a objaviti e se u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADONAELNIK KLASA: 022-01/09-01/53 URBROJ: 238/10-03-09-8 GRADONAELNIK Ivani-Grad, 15. listopad 2009. Borislav Kovai, v.r. _______________________________________________

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADONAELNIK Klasa: 022-01/09-01/54 Ur.broj: 238/10-03-09-1 Gradonaelnik: Ivani-Grad, 16. listopada 2009. Boris Kovai, v.r. _______________________________________________

Na temelju lanka 44. i 48. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09), te lanka 52. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada 07/09) gradonaelnik Grada Ivani-Grada donio je 16. listopada 2009. godine Z A K LJ U A K o zahtjevu Ilije Bilia iz Prenog o sufinanciranju boravka njegovog djeteta u Djejem vrtiu DIDI u Rugvici I Prihvaa se zahtjev Ilije Bilia iz Prenog, Preno 23, za sufinanciranje boravka njegovog djeteta u Djejem vrtiu DIDI u Rugvici. Grad Ivani-Grad sufinancirati e boravak djeteta Ivana Bilia, ro. 29.06.2007. godine, u Djeji vrti DIDI u Opini Rugvica s 1.000,00 kuna mjeseno u razdoblju od 1. listopada 2009. godine do 31. kolovoza 2010. godine. II Ovaj Zakljuak stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAKA UPANIJA GRAD IVANI-GRAD GRADONAELNIK Klasa:022-01/09-01/54 Ur.broj: 238/10-03-09-2 Gradonaelnik: Ivani-Grad, 16. listopada 2009. Boris Kovai, v.r. _______________________________________________

Na temelju lanka 44. i 48. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09), te lanka 52. Statuta Grada Ivani-Grada (Slubeni glasnik Grada Ivani-Grada 07/09) gradonaelnik Grada Ivani-Grada donio je 16. listopada 2009. godine Z A K LJ U A K o zahtjevu Snjeane Kovaek iz Prenog o sufinanciranju boravka njezinog djeteta u Djejem vrtiu DIDI u Rugvici I Prihvaa se zahtjev Snjeane Kovaek iz Prenog, Preno 91, za sufinanciranje boravka njezinog djeteta u Djejem vrtiu DIDI u Rugvici. Grad Ivani-Grad sufinancirati e boravak djeteta Gabriela Kovaeka, ro. 16.11.2005. godine, u Djeji vrti DIDI u Opini Rugvica s 1.000,00 kuna mjeseno u razdoblju od 1. listopada 2009. godine do 31. kolovoza 2010. godine. II Ovaj Zakljuak stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku Grada Ivani-Grada.

strana 12

Grad Ivani-Grad

broj 9/2009.

Izdaje: GRAD IVANI-GRAD Ivani-Grad, Moslavaka 13 tel.: 01/2831-362 Odgovorna urednica: NATAA KRANJEC Urednitvo u Gradskoj upravi Ivani-Grad Moslavaka 13 Tisak: LINEA studio za dizajn i tisak Matije Gupca 9, Ivani-Grad Tel.: 01/2831-000