,U

POZADINI VIJESTI
.ZDRAVIJE .ZNANOST
BUDU(NOSTI
.
MISTERIJE.
iililIJilxilililililililr
"
MAGNETSKI MOTOR. MIKROORGANIZMI
I MENTALNE
BOLESTI
.
Zliivavoda
Ilydronic lH/E
za
Poboljbava s
vodovodnu vo-
duukuiiisma-
niuje njezino Stetno
djelovanje do 70 posto-
taka. Kroz hydronic za
kuiu oZivljena voda takoder
izluduje 70 postotaka manje vo-
denog kamenca i tako Stiti instalacije
i kuianske strojeve. OZivljena voda F
poveiava Zivotne sposobnosti ljudi. bilja-
t
ka i Zivotinja. Pospje5uje izludivanje klora.
Takotlerie prikladan za plastenike i farme. Filtrira
do 80 mikrona velike destice (sitni pijesak, glinu,
Leljezne strugotine...) i ispire ih. Cijena: 5480 KN
Norad
plus*
Informirana samoljepiva bakrena plodica koja
se nalijepi na straZnju stranu rudnog sata
kako bi bila u kontaktu s koZom. Ima
dvostruki udinak: Do 70 postota-
ka smanjuje rizik od neionizirajuieg
zra(enja (mobilnih i prijenosnih
telefona, elektridnog napona, ekana...).
Bakar iz plodice kroz koZu ulazi u tijelo i
pomaZe (kao i bakrene narukvice) kod reume,
lumbaga, i5rjasa... Cijena:120 KN
't'Za nnnje satot,e je
0 24 mm, za veie Q 28 mm.
Norad do 70 postotaka sma-
njuje rizik od zradenja mo-
bilnih i prijenosnih telefona.
Samoljepiva kodirana bake-
na ploiica (0
l6 mm; prilijepi
se na straZnju stranu telefona.
Plava informirana iaia pobolj5ava vodu i sma-
njuje njeno Stetno djelovanje do 40 postotaka.
OZivljena voda poveiava Zivotne sposobnosti
dovjeka, a i biljaka i Zivotinja. Cijena: 120 KN
Zelena informirana iaia ima dodane informa-
cije za lak5e mriavljenje. Uz da5u dobijete i
upute za zdravo mriavljenje. Cijena: 150 KN
Crvena inlbrmirana cYaia ima dodane informa-
cije protiv stresa. Cijena: 150 KN
Informirane posude su namijenjene pobolj-
Sanju hrane, bilo daje kuhana u neoZivljenoj
vodi, ili na elektridnom Stednjaku gdje
elektromagnetni valovi lo5e udedu na
:
vodu. Informirane posude poboljSavaju
hranu i smanjuju Stetno djelovanje
vode u hrani do 40 postotaka.
U kompletu informiranog
servisa za
jelo
su duboki,
plitki i desertni tanjur.
Cijena: 185 KN
ljauajuiu sposobnost uode. Voda mijenja moleku-
larnu stru.kturu, mijenjaju se ueze izmedu uodika i
kisika. Zbog toga je ona bolja za sue diue organizme.
Stetno djelovanje''.*.,
do 40 postotaka. Upotreblja-
va se za sve vrste toplih napitaka,
jer
toplina ne smanjuje oZivljavanje tekuiine.
Cijena:120 KN
v
tehnologijom hydronic (znanost
o utjecaju na
osobine uode) uodu je iz neiiue moguie pro-
mijeniti n. iiuu. Informacije
(tli
kodoui) utisnute
u. staklo, Zellezo, glinu, plastiku... pokreiu sarnooiiu-
da5e
Senris zajelo
:!
li.
fl
.$r
ij
!i
ll
ti
ii;
li''
t,,
$r;
it.
i
l!
l.
OZivljena voda iz vrda nam-
ijenjena
je
za piie ljudima te
Zivotinjama i zalijevanju sob-
nog bilja. Vrd ima kapacitet od
I litre. Cijena: 370 KN
Norad,
za slavinu
Sarica
Minihydronic
Pobolj5ava vodovodnu vodu i
smanjuje njeno Stetno
djelovanje do 70 postota-
ka. Smanjuje potro5nju
vode za najmanje 50 po-
stotaka. U minihydronicu oZivljena
voda izluduje do 70 postotaka manje vo-
denog kamenca. Cijena: 1580 KN
Informirana Salica
pobolj5ava vodu i
f'
smanJuJe nJezlno
:q
Cijena:120 KN
PfOdajna mjesta: Zagreb:Trgovina Orhideja u Importane centru, tel.: 011457 74 22,TrgovinalGistal, Trg bana Jeladiia 7,tel;0ll48I 69 34,
Huped, Zelengaj 5, tel.: 011483 82 71; Novigrad: Idea by Elektromarket tel;0521758 012, Rijeka: Dru5tvo Radha, tel.: 098/928 68 51,
Ortopedski centar Rijeka, Kre5imirova 60/D tel.: 0511212 240; Velika Gorica: Bioavena te1.:011625 16 06; Porei: Biomarket dietetica
(Gradska trZnica), tel.:052/ 438 | 13
Bo5tompfodajeuvoznikzaHrvatskuAureliad.o.o,Umag,
tet.:0521721
gtz,0981336051,e-mail:info@foska.net
Zastupruct: osijek tel.:03t/213 007, 098t22 32 4t;Puta tet:.052/22 33 79, split 0981596 363 i 021/324 257, 098/950 83 88
Vnr,rxr Nlnrxr Brzxrs I Rlr Pnorrv
Dnocn I Tnnonrzul .......................11
Sahovska igra <krupnog naftnog kapitala>,
potpomognuta i potalcnuta takozvanim ratom
protiv droge t terorizma uiinila
je najveti dio
ioujeianstva svojim piiunima i proiirila
kontrolu korporacija nad naiim Zivotima.
OsrdlJNr Zaxox Pnorrv
Gr,on.lr,rsrldKrH Pr.mtovn. ...........17
Prema branitelju sociialne pravde Malcolmu
McClureu, Obiiaini zakon
je zadnja nada
demolcracij e, p o s ebno pred prij etni om tem elj nih
promj ena uzrokovanih globalizacii om.
KoT TO JE ZNANSTVENO OPRAVDA}IO
OnronoxsNo LIJEdENJE RAKA?................ .....25
I s tr aiiv a ike s tu dii e i n ep r is tr an e s t a ti s ti ike
analize pokazuju da ne postoji znanstvena
osnova za ortodol<sne terapije protiv raka kao
|to su radikalna kirurgija, kemoterapija i
radijacijska terapija, i da te terapija iesto iine
vi1e itete nego koristi.
SuRroNosNA PRTJEVARA OKo Drmmrns t...29
Pohlepa i nepoitena znanost potalcnule su
unosnu sujetsku epidemiju diiabetesa koju
islvenost i poitena znanost mogu brzo suzbiti
priro dnim obnavlj ani em tj elesnog meltanizma
regulacije ietera u lcrtti.
MrxnooncAi\rzMr I Mnxru,NE BoLESTI. -....37
Mnoge mentalne bolesti posljedica su zaraze
milvo o r ganizmim a, ukf ui uj u t i b aH er ii e, virus e,
parazite i gljivice, ali stanje bolesnika moZe se
dramatiino poboliiati kad se ovi
milcro o rg anizmi el imi nir ai u'
Zx.lxosr.. .....41
Revolucionarni elektriini motor
nekonformistiinog izumitelj a koris ti traj ne
magnete za proizvodnju energije - a
investitorima vet cure sline...
Er,rrrnrdNr SYEMTR ......45
Temeljeii se na opaZanju i elaperimentu, model
el ehr i in o g sv ernir a o bj e dinj av a nukl e arn e s iI e,
magnetizam i gravitaciju kao manifestacije
skoro trenutne elehrostatske sile. Rezultat
ie
novo gledanje na svemir i nai poloZaj u njemu.
Llunnncn GlnDNnn O DncvNoJ TAJNoJ
Zx.lNosrr ......53
Poujesniiar i autor bestsellera, Laurence
Gardner, raspravlja o moti bijelog praha
dobivenog od zlata, zaujetnom koviegu,
vitezovima templarima i svom novom scenariju
za znanstvenofantastiinifilm iija radnja se
zbiva oko Torinskog platna
ZoNa Suunl,xl,. ............58
Senatoru Hatchu, Predsjedavaiutem Odbora za
inozemne odnose Ameriikog senata, pristupio je
dr. Dan Burisch s molbom za sasluianie u vezi
laboratorijski stvorenih virusa te kontaha i
sporazuma s vanzemaljcima.
[Za
viie podataka
o dn Burischu i njegovu sujedoianstvu, vidi
NEXUS I0/0U.
IxTnnNI.CIONALIZAM
Rocxrrnr,LERovrn
(2)............. .......63
Nelson Rockefellea drugi sin John D.
Rockefellera, mladeg, Zeljan vlasti, planirao
ie
uspostavu Novog sujetskog poretka gdie bi
pojedine driave nacije postale suviine.
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne. com
NEXUS.3
NEXUS MAGMIN
Broj 2, kolovoz - rujan, 2004.
ruDAVAE
Nexus Magazine Pty Ltd
GLAVI\I T]REDI\IK
Duncan M. Roads
ST]RADNICI U OVOM
BROJU
Vladimir Z. Nuri, Sherrill Selknan,
prof. dr. Harold D. Foster, Rochus
Boerner, JohnV. Milewski, PhD,
Tony Bushby, Sandie Gustus
KARIKATT'RE
Phil Somerville
NASLOVNA STRANICA
John Cook,
jsssek@szemailgelo.gu
NAKLADNIK IIRVATSKOG
IZDANJA
TELEdisk d.o.o, Potodnjakova 4,
10020Zagreb, Tel:01 6683 630,
a-mail: teledisk@zg.htnet.hr
IIRVATSKA REDAKCIJA
Urednik:Darko Imenjak
Prevoditelji: Kre5im,ir Jukii, Tarnara
BoZidevid - Haban, Zeljka Mihljevi6
NAKLADNIK ZA
SLOVENIJU
ARAd.o.o, Ljubljana
GLAVNI URED
PO Box 30, Mapleton,
Qld
4560,
Aushalia; Tel: (07) 54429280;
Fax: (07) 54429381
Email: editor@nexusmagazine.com
Website:
http ://www. nexusmagazine. com
PRIPREMAZATISAK
IIRVATSKOG IZDANJA
S|OW,Zagreb
TISAK
Studio Modema,Zagreb
IZJAVAO NAMJERI
NEXUS uvida da dovjedanstvo
prolazi kroz veliku preobrazbu.
Imaju6i to na umu" NEXUS nastoji
pruiiti'te5ko dostupne' informacije
kako bi time ljudima pomogao da
lakie podnesu ove promjene.
NEXUS nije povezan s bilo kakvom
vjerskom, fi lozofskom ili politidkom
ideologijom ili organizacijom.
I]POZORENJE
IzdavaE zadrLavapravo odbiti bilo
kakav oglasni materijal zbog bilo
kojeg razloga.
RijeC urednika
J\o5tovani
ditatelji, dobrodo5li u
jo5 jedan
broj Nexusa koji 6e vam pomo6i da pro5irite
f-lgranice
svoje svijesti. Zadovoljstvo mije izvijestiti vas dajeNexusovakonferencijau
I Amsterdamu bila uspje5na, zahvaljuju6i izuzetnim organizacijskim sposobnostima
Hermana Heggea i ljudi iz Frontier Sciences Foundationa u Nizozemskoj. Stotine ljudi iz
cijeloga svijeta okupilo se da iuje najnovije vijesti i informacije, i nitko nije oti5ao razo-
daran kvalitetom informacija. Metlutim, koliiina informacija ostavila
je
ljude u Zelji da
dujujoS! iini se da dva dani vi5e nisu dovoljna da zadovolje-Zudnju za iirfoimacijami na-
Sih ditatelj a na Nexusovim konferencijama.
Imaju6i to u vidu, zadovoljstvo nam
je
najaviti da 6e ovogodi5nja Nexusova konferencija
uAustraliji biti trodnevni dogarlaj, tojest, trajat 6e od petka do nedjelje (24-26. rujna) i
odrZatte se u Brisbaneu. Imat 6emo i dvije vederiza druZenje, kako bi sudionici, orga-
nizatori, izlagad,i i predavadi imali vi5e vremena za medusobno upoznavanje i povezi-
vanje. To 6e biti prilidno poseban dogadaj, i zato ga nemojte propustiti.
Na Internetu se sve viSe raspravlja o skrivenim planovirna supersila za kontrolu naizgled
sve tanjih zaliha prirodnih izvora energije kao Sto su ugljen, plin i nafta. Zato mi
je veliko
zadovoljstvo Sto imamo dlanak dr. Siegfrida Tischlera o tome kako su iste obitelji i korpo-
racije ukljudene u trgovinu drogom, terorizam i naftnu politiku. (Dr. Tischler ie takotfer
govoriti na na5oj konferenciji u Brisbaneu, gdje 6ete mo6i nauditi vi5e o tome kako nafta
ne nastaje razgradnjom fosila, nego se stvara i obnavlja mikrobioloSkom aktivnoS6u.)
Informacije koje sam dosad duo o na5im pravima po obidajnom zakonu izuzetno me nzbu-
duju. Vei su se dogodili neki vaZni presedani, i nadajmo se da 6emo se uskoro moii po-
zivati na naia prava po obidajnom zakonu i konzumirati prirodno kravlje i kozje mlijeko
iJi uzgajati zabranjene ljekovite biljke poput gaveza, i sl. bez straha od sudskog progona.
Cujem da su zahvaljuju6i obidajnom zakonu neki farmeri dobili sludajeve u kojima su
tuZili tijela lokalne vlasti zato Sto su irn napla6ivala porez na kiSnicu prikupljenu na nji-
hovim posjedima. Autorica Eve Hillary udovoljila
je
mojim upornirn molbama i napisala
prviiznizatlanaka o ovom izuzetno vaZnom pitanju.
Sto se tide postotka preZivljavanja pacijenata s rakom pod ortodoksnim terapijama, dini
se da nismo bili upoznati s cijelom pridom. Ugledni autor i nutricionist Walter Last napi-
sao
je
dlanak koji bi trebao Sokirati svakog lijednika koji se zalaZe za ortodoksne nadine
lijedenja raka kao 5to su radikalna kirurgija, kemoterapija i radioterapija.
Dijabetesje danas tako dest da svatko poznaje nekoga tko boluje od njega - ali nije svako-
me poznato koji su njegovi uzroci, i da je on izljediv. Ovaj revolucionami dlanak Thomasa
Smitha trebali bi proditati svi, a ne samo dijabetidari.
Nexus
je
dosad objavio nekoliko dlanaka o nepriznatim uzrocima mnogih bolesti, to
jest
o
parazitima i drugim stranim rnikroorganizmima. Mnogi istraZivadi povezuju uspjeino
lijedenje raka s istovremenom eliminacijom parazita iztijela. Zato nas ne6e previSe izne-
naditi ono Sto iemo nauditi o vezi izmedu paruzita,bakterija, virusa, gljivica i drugih mi-
kroba i raznih takozvanih mentalnih bolesti. Na primjer, ako vam zdravlje nije dobro, a
imate madku za kuinog ljubirnca, bilo bi dobro da se testirate na toksoplazmozu - nepre-
poznati faktor kod mnogih <mentalnih> bolesti.
Jo5
jedan
dlanak iz ovog broja koji me zaista uzbuduje govori o elektridnoj i elektro-
statskoj prirodi na5eg svemira. Svi priznaju postojanje i udinke gravitacije i mase, ali ko-
liko ljudi razumije i prihva6a koncept elektridnih sila i interakcija izmeclu planeta i Sunca,
ili izmedu zvijezda i galaksrla? Ve6 smo ranije objavili materijale koji govore o tome da
korneti nisu <prljave snjeZne kugle>, nego elektridki nabijene <plazrna-kugle>. Zahvalju-
judi
sve boljem poznavanju elektridne prirode vulkanskih erupcija i zemljotresa, moZerno
podeti primje6ivati veze izmedu Sundevih pjega, zemljotresa, vulkanskih erupcija i po-
loZaja planeta iz elektridne perspektive, umjesto one gravitacijske.
S nedavnim osnivanjem redakcija magazina Nexus u Japanu, Grdkoj, Spanjolskoj, Rusrji
i Hrvatskoj, nadamo se da 6erno vam mo6i predstaviti viSe dlanakao tome Sto se dogatla u
ovim i drugim zernljama. Na primjer, nakladnik japanskog
izdanja Nexusa nedavno nam
je poslao dlanak koji smo objavili u rubrici Znanstvene vijesti. Radi se o zadivljujudem
Minatovom motoru, koji je konadno postigao komercijalni uspjeh. Izgleda da 6erno odsad
u Nexusu imati joS
vi5e zapanjuju6ih informacija izjoS viSe zemalja, ditajte nas i dalje!
Oh,
jesam
li spomenuo Nexusovu konferenciju u Brisbaneu u rujnu? Vidimo se tarno!
- Duncan
KOLOVOZ - RUJAN 2004. 4. NEXUS w ww.nexusmagazlne. c om
HRAM U OOVJEKU
R. A. Schwaller de Lubicz
U prvoj renesansi Firentinci su se vratili
TM0JU iu starih Grlrn. U ovoj, nasoJ
planetarnoj renesansi, vratamo se
ezoterij skom znaniu drevnih E gipcana.
htraiivanja i intuiciiu Schwallera de Lubicza
trebalo bi postaviti uz bok Evans-WenEovom
afirmiranj u ezoterii sko g manj a Tib eta.
- William lrvin ThomPsoq
autor knjige At the Edge of History
T\ aan.e. Schwallera de Lubicza
Ifumm:*;r-r#";
Egipta. DugogodiSnje proudavanje
srednjovjekovnog hermetizrna i njegovog
izraza u arhitekturi katedrala dovelo gaje
do otkri6a da zu ista nadela utjecala na
sakralnu arhitekturu drevnog Egipta.
Ta ga je spoznaja potaknula na pet-
naestogodi5nje istaZivanje Hrama u Lux-
oru na samom nalazi5tu. Obavio
je
mjere-
nja cijelog hrama, ukljuduju6i i svaki
kameni blok i natpis, i dokazao da
je plan
hrama stogo utemeljen na proporcijama
ljudskog tijela i oblikovan kako bi simbo-
lidki predstavljao dovjeka. Svaki detalj zi-
dova i simbolidne umjetnosti inaZavapo'
neki element Sirokog marrjao dovjekovoj
tjelesnoj i duhovnoj anatomiji kojeg zu
posjedovali drevni Egipdani. Ljudsko bi6e
utjelovljeno u geometriji arhitekture hra-
maje faraon, simbol savr5enog dovjeka. U
Egiptu
je faraon predstavljao posljednji
stupanj dovjekove evolucije, njegovo
kajnje obogotvorenje.
Hram u iouielu upozorava nas na ne-
izbjehrost uskrsnu6a duhovne esencije do-
vjeka koji se upleo u materiju. Ovo uskrs-
nu6e ovisi o preobraZaju materijalnog sve-
mira i
jedini je kouridki cilj. Svako ljud-
sko rodenje sudjeluje u ovoj alkemiji, bilo
na svjestan nadin, kroz namjemo usaw5a-
vanje i inalavanje svoje vi5e prirode, ili
nesulesno, prolaZenjem kroz buma isku-
swakoja 6e ga na kaju dovesti do duhov-
ne samosvijesti - do bramau 6ovjeku.
Tko
je R A. Schwaller de Lubicz?
Umjesto da
je najprije proveo nekoliko
godina po egiptoloSkim knjiZnicama
Europe, on
je,
za svog prvog putovanja u
ngipat zajedno sa svoiom obitelji' odsjeo
u milom hotelu u neposrednoj blizini llra-
ma u Luxoru, i tu
je proveo vi5e od petna-
est godina u intenzivnom, neprekidnom
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
Nakladnik:
TELEdisk
d.o.o.
140 stranica,
B5 format,
twdi uvez
cijena: 90,00 kn
+ po5tarina
NarudZbe na
01/6683 630
istraZivanju ove slavne gradevine iz osam-
naeste dinastije faraonskog Egipta. U wi-
jeme kad
je
dolao u Egipat S. de Lubitz
bio
je
ve6 zreo dovjek. Zatp 6emo se uha-
tko osvmuti na njegove ranije godine'.
U dobi od oko osamnaest godina, Ren6
Schwaller
je
napustio svoj dom uAlsaceu,
nakon Sto
je
kod svog oca zaw5io nauko-
vanje za farmaceutskog kemidara, te
je
oti5ao u Pariz s
jasnom namjerom da
"shvati
pravu prirodu tvari". Osim Sto
je
proudavao suwemenu kemiju i fiziku, ve6
u toj mladenadkoj dobi podeo je ditati sve
alkemijske tekstove do kojih
je mogao
doii: one iz tinaestog i detrnaestog stolje-
6a, kao i Rozenkrojcerske tekstove iz Ses-
naestog stolje6a te nesto poznatije radove
Paracelsusa i Raymonda Lulla. Neko wi-
jeme zanimalo ga je slikarstvo i bio
je Ma-
iisseov udenik, ali mettu suwemenicima
je
najvafuiju ulogu imao kao filozof prirode;
u tom
je smislu utjecao
je na mnoge pa-
ri5ke umjetrrike svogawemena, kao 5to su
bili Ary, Leger, i posebno
Princ
O. V de
Lubicj Milosz, litavski mistik, pjesnik i
drZavnik koji
je I 9 I 9., u znak zahvalnosti i
divljenja, na Schwallera prenio svoju obi-
teljskutitulu.
Za wijeme Pwog svjetskog rata vojsku
je sluiio kao kemidar, a po zaw5etku rata
www.nexusmagazine.com
podeo je objavljivati dasopis L'Afranchi, a
zatim i Le Veilleur oba
Posve6ena
druStvenim promjenama sa zahtjevnim
ciljem oEuvanjamira.
Tijekom svog osobnog razvoja, dobio
je
ime "Aor", Sto madi "Svjetlost viSeg
uma". Navodno
je i u ovom razdoblju na-
stavio sa svojim alkemijskim istraZivanji-
ma, a kasnije, dokje Zivio u St. Moritzuu
SvicarskimAlpama, gdje je vodio kontem-
plativnu zajednicu studenata, udenjaka,
umjetrika i obrtnika koji su se okupili oko
njega, proizveo je
alkemijsko staklo crve-
ne i plave boje, koje
je bilo nalik onom u
vitaju katedrale u Chartresu, sto dotad
nije poSlo za rukom nijednom kemidaru
kroz Sest stolje6a otkadje katedrala sagra-
tlena. Tijekom godina provedenih u St.
Moritzu njegove su se filozofske i anan-
stvene vizije stopile u razumijevanje uni-
verzalnih zakona harmonije.
Tako bi se moglo re6i da se Schwaller
de Lubicz zaBgipat pripremio kao filozof,
u smislu da
je
cijeli njegov Zivot bio
jedno
intenzivno fi lozofsko istraZivanje. Njego-
vijedinstveni i intuitivni nazori, udruZeni
s tehnidkom i znanstvenom naobrazbom,
omogu6ili su mu izvanredan uvid u wijed-
nosti i ciljeve koji su motivirali drevnu
ananost i teologiju.
NEXUS.5
BOLESNI DJEEAK DOBIO PRAVO
NA AI.JTERNATTVNU MEDICINSKU
TERAPIJU
f)ar
kojem su socijalne sluZbe oduzele
I skrbni5wo nad sinom oboljelim od
rakakostijuzbog inzistiranja da se on lijedi
altemativnom medicinom, podetkom tav-
nja dobio je
dugu pravnu bitku zapowatak
svogasina.
Dominik Feld" star 9 godina, naiao se u
sredi5tu paZnje njemadke javnosti
nakon
5to su se njegovi roditelji, Josef i Anke,
usprotivili savjetu vode6eg onkologa da se
njihovom sinu amputira desna noga kako
bi mu se spasio Zivot i sprijedilo Sirenje
bolesti.
Kad je
specijalist dr. Heribert Jurgens
takoder upozorio da Dominik ima manje
od,20Yo Sanse za preZivljavanje uz kemo-
terapiju, Feldovi su se odludili sami posve-
titi istaZivanju.
TraZedi drugo mi5ljenje, Feldovi su duli
za metodu koju
je prvi podeo primjenjivati
dr. Matthias Rath, kvalificirani doktorme-
dicine koji svojim pacijentima radije sa-
vjetuje netoksidne nadine lijedenja poput
stanidne terapije. Dr. Rath je
iznio prijed-
log da se kancerozra tkiva uklone iz ko-
Stane srZi, dime bi se izbjegla potreba za
amputacijom, i da se kemoterapijazamije-
ni stanidnom terapijom.
Uzrujan time, dr. Jurgens
je
obavijestio
radnike njemadkih socijalnih sluZbi, koji
su utwdili da se Feldovi ne ponaSaju u
skladu s Dominikovim najboljim intere-
som. U studenom 2003. dobili su sudski
nalog kojim se djedakovim roditeljima
oduzima slabni5tvo. Taj nalog je
u Nje-
madkoj pokenuo o5tu raspravu oko rodi-
teljskih prava, posebno zato Sto je
izgle-
dalo da se zahvaljuju6i stanidnoj terapiji
Dominikovo stanje popravlj a.
OB
F\NI
Feldovi, nate tz Siegena u sredi5njoj
Njemadkoj, uloZili su Zalbu na tu odluku, a
prosrjednici su organizirali okupljanja
pred Visokim sudom u Koblenzu zavije-
me svakog saslu.Sanja. Obiteljska peticija
prikupilaje vi5e od 30.000 potpisa. Dona-
cije njihovih simpatizera pomogle su u
financiranju njihove Zalbe i dobivanju pri-
wemenih sudskih naloga koje su Feldovi
zalr:alili kako bi osigurali nastavak stanid-
ne terapije.
Trjekom petomjesedne pravne borbe,
koja je
kulminirala proSlo!'ednom pobje-
dom naMsokom sudu, Dominik je
ostao u
bolnici, sluZbeno pod nadleZno56u socijal-
nih sluZbi. Amputacijaje bila odgodena.
Dr. Rath, koji je pomogao Feldovima u
njihovoj kampanji <Spasimo Dominikar,
twdi da se djedakovo stanje popravilo dok
je
bio pod njegovim nadzorom. <CT
ftom-
pjuterska tomografija) slike Dominikovih
i---)
plu6a govore same za sebe) - rekao je
dr.
Rath. <dvfetastaze koje su prije godinu dana
bile na plu6ima potpuno su nestale. Jasno
je,
dakle, daje rak mogu6e izlijediti prirod-
nimsredstvima.>
(zv o r : TIte Telegraph, Uj edinj en o
Kraljevstvo, 11. trawfa 2004.)
RAEANJE KORPORACIJSKOG
voJNoc dtmovlsrn
\ /tuOu
SAD-a oslanja se na privatne
Y vojne najamnike (zaposlenike firmi u
ugovomom odnosu s ameridkom voj-
skom) vi5e nego ikada ranije. PribliZno
15.000 vojnih najamnika, moZda i viSe,
trenutno radi u Iraku.
Kakva god bila ogranidenja vojnog ko-
delaa i njegove praktidne primjene, taj
kodeks se ne odnosi na modeme pla6e-
nike. Kr5enja ljudskih prava prolaze ne-
kaZnjeno, oslanjanje na slabo kontolirane
najamnike iscrpljuje drZavnu blagajnu, a
najamnici istowemeno vladi pruZaju
mogu6nost da izbjegne odgovornost pre-
ma ja',rnosti.
U kaku su oni podeli evolu-
irati u nezavisnu silu barem djelomidno
izvan kontrole ameridke vojske.
Nije jasno
koji se todno zakoni odnose
na najamnike, budu6i da oni ne potpadaju
pod medunarodni zakon o pla6enicima. Ni
nacionalni zakon SAD-a ne odnosi se
izridito na najamnike u kaku - posebno
zato Sto mnogi od njih nisuAmerikanci.
Ve6 postoje mnogi primjeri do dega
takva situacija mole dovesti, a istidu se
optuZbe da su zaposlenici Dynacorpa bili
ukljudeni u seksualnu trgovinu djevojka-
mauBosni.
Umecluwemenu se u kakupodinje jav-
ljati potpuno drugadiji problem. Unaj-
rnljeni zaititari vei se ukljuduju u prave
ratne operacije, posebno u zadnje wijeme
zbog porasta buntovniStva. Par dana nakon
Sto su detiri Amerikanca ubijena u Falluji,
kompanija Blackwater Secwity Consul-
ting ukljudila se u Zestoke bitke u Najafu,
pri demu je koristila i vlastite helikoptere u
odajnidkoj akciji opskrbljivanja svojih
komandosa. Washington Post iz"'rjeltzva
da se ove firme formalno umreZavaju, <or-
ganiziraju6i se u ne5to 5to bi efektivno
moglo biti najveda privatra vojska na
svijetu, s vlastitim timovima za spa5avanje
i ujedinjenom, osjetljivom obavje5tajnom
sluZbom>r.
Da stvar budejo5 gora, ovo dudovi5te se
hrani samim sobom. Sto su ove fi.rme ve6e,
to je jadi
njihov utjecaj na Kongres i
Pentagon, mogu lakle ufecati na politiku,
zaitititi se od vlastitih previda i Siriti svoj
djelokrug. Ove privatre firme vode biv5i
generali, koji su najdjelotvomiji moguii
lobisti svojih bivSih kolega - koji su desto
@a
4F
5--..,.ilJ*'
<OdliEno. f, kodo 6emo posloti signol zo poietak bombordironjo to9 mjestoZr
6. NEXUS www.nexusmagazine. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.
.I' VIJESTI IZ SVIJETA."
njihovi biv5i podredeni dasnici - u Penta-
gonu.
Qnor:
Russell Mokhiber i Robert
Weissmaq 2j. navnja 2004.,
http : //lis *. es s ential. org/pip ermail/corV
focus/2
0 0 4/0 0 0 I 7 8. html)
KANADSKAISTRAZTVANJA
POTVRDUJU STNTNO
DJELOVANJE PESTICIDA
1 Tezaiznedu
pesticida koji se koriste u
V me*ttuu i'aeformacija fetusa, oSte-
ienja Zivdanog sustava i najsmrtonosnijih
oblika raka, dovoljno je jaka da obiteljski
lijednici u Ontariu savjetuju gratlanima da
izbjegavaju kemikalije u bilo kakvom
obliku.
Zasbaiuju6a vijest stigla
je
nedavno,
kad
je
Zbor obiteljskih lijednika Ontaria
objavio rezultate dosad najop5imijeg ka-
nadskog ishaZivanja laonidnih posljedica
izloZenosti pesticidima u lar6i, vrtu i na
poslu.
<cAnaliza
je
otkrila dwste dokaz e zdrav-
stvenih rizika kod pacijenata izloZenih pe-
sticidimo> - pi5e u studiji, a medu akuhim
bolestima navode se rak mozg4 rak prosta-
te, rak bubrega, rak guSterade i leukemija.
Osim toga, zbor
je otkrio dvrstu vezu
izrnedu izloZenosti roditelja odredenim
poljopriwednim pesticidima na njihovom
poslu i posljedica po razvoj fetusa, u ras-
ponu od oiteienja do smrti. Povedani rizik
dolazi dak i od ostataka pesticida u hrani,
spreja protiv mrava i ogrlice protiv krpelja
naobiteljskoj madki.
IstaZivadi su takoder otkrili da su djeca
daleko osjetljivija na djelovanje pesticida
od odraslih osoba zato Sto njihova tijela
rastu, imaju ve6u pow5inu koZe od odras-
lih u odnosu na
{elesnu
teZinu,
jedu
viSe
hrane za svoju velidinu i 6esto imaju slabi-
je razvijene sustave za izludivanje kemika-
hja.
Ali to nije sve. Nakon analize 12.000
istraZivanja provedenih od 1990. do 2003.
Sirom svijeta i suZavanja tog broja na
najpouzdanijih 250, istraZivadi su utwdili
da ne postoje dokazi da su neki pesticidi
manje Stefiri oddrugih - nego samo daima-
ju
drugadije utjecaje na zdravlje kojima
tebarazlidito wijeme da sepokaZu.
U znanstvenoj literaturi pojavljuju se
brojni osvrti, a mnogi gradovi Sirom Kana-
de pokuiavaju zabraniti upotebu pestici-
da. U Torontuje zakon stupio na snagu u
tavnjq popra6en plakatima na kojima
je
slika masladka i natpis - <Opustite se. To
je
samo korov.> U provinciji
Quebec
ie od
sljede6e godine biti zabranjena ve6ina
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
uobidajenihpesticida za tavnjake i vdove.
Kanadsko dnr5tvo za borbu protiv rak4
UdruZenje osoba s problemima u udenjg
Udruienje medicinskih sestara Kanade i
UdruZenje za
javno zdravlje Ontaria
takoder su zatraZili zabrane.
Qnor:
Ttle Globe and MaiL Torcnto,
24. trawtja 2004.)
UMSTENA IRAKA
KONTROLORA ZRACNOG
PROMETAO 11. RUJNU
{f
ontolori zradnog prometa koji su bili
I\zaduZeni za dva oteta aiona I I . rujna
2001., i koji su snimili svoja iskustva nedu-
go nakon 5!o su avioni udarili u zgrade
Svjetskog hgovadkog centr4 u izvje5taju
su spomenuli da
je
taka bila potajno uni-
5tena.
U izvje5taju pi5e daje negdje izrnetlu
prosinca 200 I . i veljaEe 2002. neidentifici-
rani menadZer konhole kvalitete Federalne
zradne administracije zdrobio kasetu u
ruci,inezao taku na male komadi6e i ba-
cio ihunekoliko kanti za sme6e.
<<Redeno nam
je
da nitko nikada nije
posluiao takq zapisao njen sadrZaj iliju
presnimio> - rekao
je
Kenneth Mead, glav-
ni inspektor Odjela za prijevoz, u izvje-
Staju poslanom senatoru Johnu McCainu.
Komisija za 11. rujna sazrala
je
za po-
stojanje take tijekom ftEgovora s osob-
ljem njujor5kog kontolnog c enta za naE-
ni promet izrnedu rujna i listopada.
U izvje5taju stoji da su kontolori koji
su snimili baku ili razgovarali s otetim avi-
onima koji su udarili u Svjetski tgovadki
centar, ili su utwdivali poloZaje radara koji
su se nalazili napravcu leta aviona.
(Inor: Guardian Unlimited, 7. svibnja
2004., h@ ://www. gu.ardian.co.uk)
EARMACET]"TSKA INDUSTRIJA
MANIPULIRA ISPITIVANJEM
LIJEKOVA
Q
rjetska multimilijarderska farmaceut-
L)ska indushija optuiena
je za manipu-
laciju rezultatima ispitivanja lijekova radi
financijske koristi, i za uslra6ivanje
informacija zbog kojeg su pacijenti mogli
biti izloZeni zdravstvenom riziku.
Smrtonosni stisak u kojem industija
drZi istraiivanj aizazivasveve6u uzbunu u
medicinskim krugovima, a u meduweme-
nu se
javljaju
dokazi o iskrivljenim rezul-
tatima, nedovoljnom izvje5tavanju i
selektivnom objavljivanju informacija, Sto
je potaknuto tii5tem wijednim vi5e od 10
milijardi tunti godi5nje samo u Ujedinje-
nom Kraljevstvu. Industijaje sponzorirala
ispitivanja novih, za pacijente wlo
obeiavaju6ih lijekova za rak, srdane
bolesti, mentalne bolesti i tome slidno.
Metlutinu kad su isti lijekovi testirani u
nezavisnim ispitivanjima koja su platile
neprofitne organizacije - vlade,
medicinske ili humanitame institucije -
rezultati su bili drugadiji.
Novi, skupi lijekovi za rak koji su tije-
kom pro5log desetlje6a uvedeni uz tvrdnje
o njihovoj velikoj uspje5nosti, sve vi5e se
dovode u pitanje. Dokazi objavljeni u
Journal of the American Medical Ass ocia-
tion pokazlrtjtt da
je
38% nezavisnih ispiti-
vanja lijekova donijelo nepovoljne za-
kljudke o njima, za razlik:o od samo pet
posto ispitivanja pla6enih od strane farma-
ceutske industrije.
U najnovijem sludaju, istraZivadi
kojima je Nacionalrri institut za visoku
klinidku kvalitetu (MCE) povjerio izradu
smjemica za prepisivanje antidepresivnih
lijekova djeci kaZu da im je
uskra6en
www.nexusmagazine. com
S*.aerl,/-r.
NEXUS. T
.rI VIJESTI IZ SVIJETA...
pristup neobjavljenim ispitivanjima koja
su provele farmaceutske kompanije.
Objavljeni dokazi govore da su an-
tidepresivni lijekovi zvani SSRI (selek-
tivni inhibitori reapsorpcije serotonina)
sigumi za primjenu i djelotvomi kod djece.
Ali kad su ishaZivadi do5li do neobjav-
ljenih dokaza individuatrim kontakti-
ranjem istraZivada koji su radili na ispi-
tivanjima, stvorena
je
slika poveianog
rizika od suicidnih ideja i pokuiaja
samoubojstva.
Iako primjena antidepresiva kod djece
nije preporudljiva, bili su desto prepisivani
sve dok proSle godine Nadzoma agencija
za lijekove i medicinske proizvode
MTRA)
nije izdala upozorenje kojim se
lijednicima zabranjuje njihova primjena.
Do toga je do5lo nakon porasta javne
zabrinutosti koju su potaknuli aktivisti i o
kojoj je
bilo rijed u dvije BBC-jeve emisije
Panorama.
(nor: The Independent, Ujedinjeno
Kraljevstvo, 22 travnja 2004.)
PRVOAMERIEKO ORUZIE IDE U
SVEN{IR U SRPNJU
Auog
srpnja 6e ljudski rod do6i do
l-fleane
zlokobne prekretnice - Sjedi-
njene Ameridke DrZave prekr3it 6e stari
tabu i lansirati prvo oruZje u zajednidko
globalno podrudje vanjskog svemira.
Radi se o malom koraku - lansiranju
pokusnog satelita nazvanog Near Field
Infrared Experiment (I.IFRE) - kojeg 6e
izbaciti projektil Minotaur iz NASA-ine
bazeuVirginiji.
NFIRE je dio vi5e milijardi dolara wi-
jednog programa Bushovog reLima
pozratog kao <<raketrri Stit>, inade wlo
unosnog posla za Bushove stare prijatelje i
partnere. Prva zadata satelita
je
prikupljanje podataka o plinovima koji se
oslobadaju ngaranjem raketnog goriva u
svemiru - informacija koje 6e budu6em
svemirskom oruZju omogu6iti bolje
razlikovanje cilja od repa kojeg tvore
nj egovi ispu5ni plinovi.
Ali NFIRE je i sam naoruZan. On nosi
projektilima opremljeno <bojno vozilo>
koje moZe uni5tavati rakete u prolazu - ili
satelite vojnih i ekonomskih supamika
SAD-a.
Ovo 6e biti prvi put u povijesti da neka
nacija postavlja oruLje u svemir, usprkos
ameridkoj sluibenoj politici koja
je jo5
uvijek protiv te prakse. A duZnosnici Pen-
tagona su na osvje56uju6oj prezentaciji
Kongresu u veljadijasno dali do zranja da
je pokus sa NFIRE-om strmo prva islca u
poZaru koji 6e uskoro zahvatiti cijelo nebo
i ostaviti ga ispunjenog ameridkim arse-
nalom sposobnim dapogodi - i uni5ti - bilo
kojicilj naZemlji.
Kao 5to je
rekao
jedan
duftrosnik Pen-
tagona - koji se protivi ovom bezumnom
gomilanju oruZja pa je morao ostati ano-
niman - <Prelazimo Rubikon naoruZava-
njasvemiru.
NFIRE je
ve6 operativan. Zapodet je u
kolovozu 2002. i,prema tiskovnim konfe-
rencijama NASA-e i privatrih tvrtki uklju-
denih u prgekt, sigumo se kre6e prema
odar.no ufurtlenom datumu lansiranja u
ljeto2004.
(Inor: Tt.Le Moscow Times, 9. travnja
2 004, http : //www.themoscowtimes. com)
VENEZTIELA EE ZABRANITI
TRANSGENICNN TUT,TUNN
\ /enezuelanski
predsjednik Hugo Cha-
Y vez Frias objavio
je da 6e uzgoj ge-
netski modificiranih kultrua na venezuel-
anskom tlu biti zabranjen, dime 6e biti
uspostavljeno moZda najstrole ograntde-
nje hansgenidnih kultura na zapadnoj
hemisferi.
Pred nedavnim medunarodnim skupom
svojih pristalica u Caracasu, predsjednik
Chavez je upozorio da je uzgoj genetski
modificiranih kultura u suprotrosti s inte-
resima i potrebama venezuelanskih farme-
ra i zemljoradnika. Zatim se okomio na
Monsantove planove da u Venezueli zasije
zasije 200 hektara transgenidne soje.
Predsjednik Chavez naglasio je
da
je
temelj njegove odluke vainost prehram-
bene suverenosti i sigumosti koju zahti-
jeva venezuelanski ustav. Umjesto da se
kompaniji Monsanto dopusti da na tim
poljima sije svoje fransgenidne kulhre,
ona 6e se iskoristiti zavzgoj juke, autoh-
tone kulhue, objasnioje Chavez. Takoder
je najavio osnivanje velike banke sjemena
radi oduvanja autohtonog sjemena za
pohebe seljadkih pokreta Sirom svijeta.
Medrurarodna seljadka organi zacljaYia
Campesina, koja predstavlja vi5e od 60
milijuna farmera i zemljoradnika, upozo-
rila je
Chavezow administraciju na ovo
pitanje kad je domala za ugovor s
Monsantom.
(zvor: Venezuela Analysis, 2 l. travnj a
2 0 04, http : //www.venezuelanalys is. com)
GM KULTURE UZROKUJU
KATASTROFU UARGENTINI
lel
enetski modificirana (GM) soja optu-
\JZenaie za ekoloSku krizu koja prijeti
osjetljivom ekonomskom oporavku
Argentine.
Argentina je 1997. postala jedna od
prvih zemalja koje su dozvolile uzgoj GM
kultura, kada je Monsantova Roundup
Ready soja uvedena u njoj i u SAD-u. Ta
GM sorta otporna
je
na glifosat, koji Mon-
santo prodaje pod zaSti6enim imenom
Roundup.
Do 2002., skoro polovina argentinskih
obradivih pow5ina - 11,6 milijuna hektara
- bila
je zasijarc sojom, koja je
skoro sva
bila GM, dok
je 1971. pod sojom bilo
samo 37.700 hektara. Isprva je sve izgle-
dalo laasno. Od 1997. do 2002., pow5ina
pod sojom pove6ala se za 75 posto, a
prinosi su se povetahza 173 posto.
Medutim, prije par godina nekoliko
agronoma pokrenulo je zrak za uzbunu,
*lf
ii.":
-.
a.t.
'
-l-
,/
- -r''
-r'"
,/ i
-
o
'i')
t,\- z'
8. NEXUS www.nexusmagazine. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.
II' VIJESTI IZ SVIJETA
"'
upozoravaju6i da veleprodaja i nekon-
tolirano prebacivanje na Roundup Ready
soju uzrokuju nepredvitlene probleme.
U studiji objavljenoj 2001., savjetnik za
poljoprivrednu ekonomiju Charles
Benbrook ianio
je podatak da argentinski
uzgajivaEi Roudup Ready soje to5e vi3e
nego dvosfiuko vi5e herbicida od kon-
vencionalnih rugajivaEa soje, uglavnom
zbog nepredvidenih problema s otpomim
korovima.
Benbrook je argentinskim poljopri-
wednicima preporudio da svoje povr5ine
pod Roundup Ready sojom smanje dak do
50% kako bi se smanjila poto5nja glifo-
sata. Upozorio ih je da bi se, ako to ne udi-
ne, mogli suoditi s velikim problemima.
Meclu njegovim predvidanjima bile su
promjene u sastavu korova, pojavljivanje
rezistentnih superkorova i promjene
milaobiologijetla.
Benbrook
je
bio u pravu. IstraZivanje
djelovanja Roundup Ready soje na korove
koje
je provela Delma Faccini s Nacional-
nog sveudiliSta u Rosariu pokazaloje da se
nekoliko vrsta korova otpomih na glifosat
koje su ranije bile rijetke podelo pojav-
ljivati u ogromnom broju.
Sto
je
ioS
gore, postoje naznake da se
podinju dogadati i promjene u milcro-
biologiji tla.
<Zbog primjene tako velikih kolidina
pesticida broj bakterija u tlu podinje opa-
dati i tlo postaje inertno, Sto usporava uobi-
dajeni proces razgradnje> - kaZe agronom
Adolfo Boy iz Grupo de Reflexi6n Rural,
skupine agronoma koji se protive uzgoju
GM kultura. <<1.{a nekim farmama
je
dak
pohebno sa zerrlje uklanjati nutvu vege-
taciju.>
Argentina
je nekada bilajedan od naj-
ve6ih svjetskih proizvodada hrane, poseb-
no p5enice i govedine. Ali <sojizacija>
ekonomije, kako
ju zovu Argentinci, to
je
promijenila. Oko 150.000 vlasnika malih
poljopriwednih domaiinstava otjerano
je
sazemlje.
Do danas se tek nekoliko zemalja
opredijelilo za GM tehnologiju: u SAD-u i
Argentini zajedno nalazi se 84 posto po-
vrSina pod GM kulturama. Ali sada kad se i
druge zemlje, uljuduju6i i Ujedinjeno Kra-
ljevstvo, sve vi5e otvaraju prema komer-
cijalnomuzgoju GM kultura, bilo bi dobro
da pogledaju primjer Argentine i vide kako
stuari mogupo6i po zlu.
(zvor New Scientis! I 7 travanj 2 004
)
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
SINDROM PRODRMAI\E BEBE - ILI STETNE POSIJEDICE CJEPIVAI
LIJEKOVA
Napisala: Lisa Mullenax
T\oe
urednide: Moju predivnu ti i pol mjeseca staru bebu ubile su Stetne
I-lposljedice cjepiva i prevelikih doza lijekova. Posljedica toga
je
da smo moj
suprug i
ja
izgubili na5 dorn, naSu u5tedevinu, naie karijere i reputaciju,
jer
nas
je
medicinski establi5ment optuZio da smo sami ubili nalu dragocjenu bebu. Naii fivoti
su se za ovih godinu dana promijenili iz korijena. Policajci su istuaZivali smrt naieg
sina Il% mjeseci a onda zu imenada do5li i optuZili mog supruga. Moj zuprug,
Alejandro, tenubro
je
u zatvoru zbog nekompetentnih lijednika i njihovog oditog
nesavjesnog vrienja duZnosti. Onje optuZen za ubojstvo prvog i tredeg stupnja, i
javno tuliteljstvo Pennsylvanije taZi smrtnukazru.
Molim Vas da proditate ovaj toksikolo5ki izvje5taj kojeg
je
napisao dr. Mohammed
Al-Bayati. Ovaj wlo ugledni tolcsikolog i patolog proveo je detaljno ispitivanje pravih
uzroka smrti naieg sina" 5to ga je
dovelo do nekih zapanjuju6ih otlri6a. Njegov
op5imi rzvje5taj nedavno
je
objavljen prilikom konferencije o <sindromu prodrrnane
bebe> (shaken baby syndrome, SBS) koju su vodili Nicholas Regush i Sandy Mintz, i
koju se moZe skinuti na http://www.redflagsweekly.com/conferences/shaken_
baby/aug22_Al-Bayati.htrnl. Dokazi koje
je
naveo u svom izvjeStaju govore sami za
sebe.Imamojol dvalijednikakoji se slaZu s dijapozomdr.Al-Bayada, abrojni drugi
tenutro proudavaju medicinsku dokumentaciju o mojoj bebi.
Mi nipotsto nismo usamljeni incident. Epidemija <<sindroma prodrmane bebe>
pretvara se u nacionalnu laizu dok tisu6e nevinih ljudi postaju irtve laZnih optuZbi.
Mnogi su nepravedno osudeni. Molim Vas, otidite na web-stranicu
http://wwwfreeyurko.bizland.com/albayatil.htnl gdje moZete proditati viSe o tome.
Molimo Vas za pomod u razotkrivanju ovog lova na vje5tice kako bi se proSirila
wijest o ovoj sve ve6oj tagediji, Sto 6e pomoii u spredavanju bududih smrti male
djece. Molim Vas da raaislite o stavljanju linka naLucasov toksikolo5ki izvje5taj na
vaiu web-stanicu ili o ishafivanju na5eg sludaja. Dok vi5e sludajeva poput naSeg ne
dospije u
javnost bebe ie i dalje nepotebno umirati zbog neZeljenih reakcija na ove
alopatske lijekove. Razorne optuibe nastavit 6e uni5tavati Zivote drugih nevinih ljudi
bude li medicinski establi5ment i dalje odbijao obavljati diferencijalne dijagnoze
nakon Sto se spomene
(sindrom prodrmane bebe>. Tragedija mnogih <SBS> nalaza
je
5to se oni temelje na teoriji koja nije plod tenutnih 2xlanstvenih ili medicinskih
dok.aza. Osim toga, postoji neslaganje iskaza raarih medicinskih strudnjaka koji se
o5tro spore okovaljanosti ove leorije.
Sirenje ovih inforrracija omoguiit 6e drugima da ude iz na5ih osobnih iskustava.
Ove iatogene Stete moraju biti razotkrivene. Ne taiimo vaie suosjeianje; od Vas
taZimo danampomognete promijeniti nadinnakoji medicinska strukatrenutno gleda
na ove ozljede, kako se iste te5ke gre5ke vi5e ne bi ponavljale. Obaveza na5eg druitva
prema svojim gratlanimaje sprijediti nastavak ovog nepravednog osudivanja. Sve
j9
-bliZa
promjena paradigme u medicinskom establi5mentu, i moramo djelovati odmah
kako bismo razotkrili ovutagediju zbog zdravljanaie djece.
Dr. Al-Bayati
je
vi5e nego voljan razgovaratt s Vama ili s medijima u vezi s ovim
sludajevirira. Evo njegovih podataka: Mohammed Ali Al-Bayati, dr. sc, toksikolog,
veterinarski toksikolog i patolog, Toxi-Health Intemational, 150 Bloom Drive, Dixon,
CA 95620, USA, telefon (707) 678 4484, fa"t (707) 678 8505, e-mail
maalbayati@toxi-health.com, web shanica htp ://wwwtoxi-health.com.
Molim Vas, potebna nam
je
va5a podr5ka. Ovo se moie dogoditi bilo kome. NaS
Lucas
je
bio zdrava beba dok nije primio svoja cjepiva. Mladi roditelji desto ne
razumiju iline majtza mogr6e smrtonosne posljedice cjepiva i lijekova. Moj
jedini
cilj
je povedanje svijesti o ovoj rastu6oj epidemiji, kako druge nevine bebe ne bi
nepotebno unrle i kako druge nevine obitelji ne bi trpjele zbog ovih pusnih optuibi -
jer
ma koja od te dvije stvari se dogodila, Xvot obitelji bit 6e zauvijek duboko
pogotlen.
Hvala naVa5em wemenu. BogVas blagoslovio.
Iskeno, Lisa Mullenax, Hartstown, Pennsylvania, SAD
Telefon +l (814) 382 I 823, web sbanica http://www.freemendez.org
PS: Sljede6a web-stranica Susan Kreider, medicinske seshe, cjepivom ozlijedene
odrasle osobe, sadrZi viSe inforrnacija o naiem sludaju:
http:www.informedchoice.info/SlDs.htnl.
wwwnexusmagazine.com
NEXUS.9
KNJIZNICA
INDIGO DJECA
Lee Caroll i Jan Tober
Ovo
je prva i najbolja knjiga o novoj
generaciji djece iija pro5irena per-
cepcija, neobiine fiziike i duhovne
osobine zbunjuju roditelje, uiitelje,
lijeinike. Lee Caroll i Jan Tober su
pioniri prouCavanja fenomena nove
djece. U ovoj knjizi navode kompe-
tentna miSljenja lijeCnika, uiitelja,
pedagoga koji su se suoCili s postoja-
njem indigo djece, te istinite priEe ro-
ditelja o neobiEnim sposobnostima
njihove djece i duhovne pozadine ci-
jelogfenomena.
Doreen'Vitite, r-lr. sei.
250 stranica, A5 format, Wrdi
uvez, Cijena 130 kn * po3tarina
b
'\
1. tt
",
|i.
..)g"*,1{
-g?F'
.e*
-.
,,
:
""j
vodil a nqjnotijx LaBta.tjn
hhittrc I o$ctliivc ljw. .
140 stranica, A5 format, tvrdi uvez,
Cijena 90 kn + po5tarina
Ccntor zo pobolj5o4je kvolitete iivoto
SRETAN ZTVOT
Centor Sreton iivot - promoviro zdrov i prirodon iivofni stil, pod
struEnim vodstvom gde Gordone Hobijonec, kojo se obrozovolo u
Hrvotskoj, o svoje znonje i dolje usovrSovo pohoclajui specijolizirone
teEajeve u Hrvotskoj i no Phenomeno Acodemy sc Novog Zelanodo.
Phenomeno Academy, NZ; Energry Bonk, London; teEnergy Clinic,
Homburg i Energy ClinicZagreb, su srodne institucije s kojimo je
Centor Sreton iivot rozvio viSegodilnju surodnju.
Centor Sreton Zivol vet Sestu godinu zoredom svoje polcznike
uspjeino poduEovo koko biti kreotivon, ispunjen, zdrov i sretan. Somo
oko smo sretni i zdrovi moiemo primoti svjeiu, pozitivnu, livotnu
energiju.
Centor no temelju prirodne reloksocije i duboke unutornje
opuStenosti provodi svoje progrome rodo.Progrom pomlodivonjo -
primite svjeiu, energiju svemiro i pomlodite svoj duh i tjielo.Progrom
iiviotne edukocije - pruio jedinstveno znonje zo iivot bez streso i
napetosti ornogudujuii kreotivon i sreton iivot.
Posebno istiiemo progrom provjere potencijolo u surodnji kojim
mo2ete otkriti koji su voii istinski tolenti koje frebofe rozvijoti. Ovo
je posebno vaino za djecu i mlode,
jer im omoguiuje provilno
usmjerovonje u iivotu i siguron uspjeh.
...:| i':
r'
PRONAOITE SVOJE MJESTO POD
:
i
".
:
I DODITE U
ZAPRESIi NA
i:
\
TR6 MLADOSTI 2.
KONTAKTIRAJTE nos no tel: 01/3310-406, e-moilom:
kontoktSSS@sretonzivot. hr
ili posjetite noie web stronice: www.srctonzivot.hr
l.
;:
KRISTAIJ\A DJECA
Ova knjiga bavi se mnogim pitanjima
vezanim uz novu generaciju uistinu
posebne djece (na primjer sposobnost
iscjeljivanja, povezanost s prirodom,
prehrambene navike i tako dalje), a u
njoj su osim toga ukljuieni I razgo-
vori s Kristalnom djecom, njihovim
roditeljima I uiiteljima. Autorica
je
u
ovoj knjizi pokuSala objasniti kako
oYu djecu odrZati sretnima I zdra-
vima, te kako izbjedi opasnosti koje bi
mogle na5tetiti njihovoj posebnoj na-
darenosti.
Za Eitatelje NEXUSA popust
20%
NarudZbe na telefon:
0u6683-630
VeLIKI
PnOTM
Nn TNI
DnOGE
BtzNrs lRar
ITeRORIzMA
Siegfried E. Tischler, prof. dr.
Otuiak2004.
Preveo:
Krelimir Juki6
Gostujuii profesor
Sveudili5te u Grazu, Austija
Sveudili5te RIAU, Indonezij a
e-mail: setex0 1
@yahoo.com
KRV PATNJAI NAFTA
1/^'{
odine 1859. objavljena
je
knjiga Charlesa Darwina Porijeklo wsta, a iste je godine i
t TH.try
Durant osnovao Crveni kriZ nakon te5kih patnji koje je kao redovni vojnik
\-l proZivio tijekom bitke kod Solferina
@rancuska
i Sardinija pod vodstuom Napole-
ona III borile su se protivAustrije pod Franjom Josipom I;.' Ova; napredni humanitami din
odvio se usporedo s osnivanjem konzervatir.nog elitistidkog Pari5kog antopoloikog druSwa
od strane dr. Paula Broca, poznatog po tome Sto
je
u staklenke pohranjivao mozgove
uglednih pokojnih lidnosti.
Cudne stvari su se dogadale u wijetu u kojem
je
umjetra rasvjeta pretvarala noi u dan i u
kojem
je dovjek produZio svoj aktivni Zivotni vijek za nekih 30 posto.'Tada je
izbuSen i pwi
nafoii izvor blizu Titusvillea u Pennsylvaniji, a John Davison Rockefeller i Maurice Clark
osnovali su ftgovadku kompaniju koja 6e uskoro postati Standard Oil, stvoriv5i ogromni
monopol i koncentrirajuii 96 posto ameridkih kapaciteta za rafiniranje u
jednim
nrkama.' U
podetku su profit ostvarivali laoz opskbu trupa u ratu Unionista protiv Konfederaiista, a
zatim kroz opremanje (naoruZavanje) <<pionira> u njihovu ratu protiv prirode i dovjedanstva.'
1859. podela je
i velika migracija aSkenaskih Zidova iz podrudja dana5nje Lllaajine u
zapadne dijelove Europe. <Istodni Zidovil> preplavili su Europu ne donijev5i sa sobom niSta
drugo osim ko5ulja na svojim letlima ali i intelektualnu i umjefrridku briljantrost. Prisutrost
ovih imigranata podela se odmah osje6ati u svim aspektima Zivota. Znanstvena istraZivanja i
otkriia napravila su ogroman skok naprijed nakon 5to
je
sposobnost A5kenaza posijana na
plodno tlo kontinentakoji je jo5 uvijekbio uprocesu izlaska iz doba feudalne vladavine.
Kad je 1863. uAmeridkom gradanskom ratu krvoproli6e zbog upotebe modenih omZja
uzelo ogromni broj Zivota s obiju stana dije su snage najve6im dijelom bile sastavljene od
dobrovoljaca, uvedeno
je
oporezivanje (prvo su ga uveli Konfederalisti). Do tada, juZnjadki
zemljoposjednici borili su se za svoja <prava> dok su sjevemjadki vojnici prolijevali svoju
l<rv da bi osigurali prihode od poreza za Uniju. Novi predsjednik Unije, Abraham Lincoln'
imao
je
<<odva.Znu> ideju za motiviranje svjeZe lcvi koja 6e postati topovsko meso obe6avii
cmcima slobodu ako pomopu u obrani Juga.'U dviie godine, Sjeverje dobio rat, a cmci su
fonnalno oslobotleni iako su de facto i dalje ostali robovi. Skoro 140 godina kasnije dovjek se
zapita predstavlja li i emancipacija istu wstu deklarativne prijevare kao Sto
je to bio konadni
rezultat pokreta za gradanska prava.
Danas jedva da se to i spominje, ali ameridki gratlanski rat <dogodio> se dok se uspo-
stavljala nafora indusfija. Izrnedu 1861. i 1865. nemilosrdno
je Zrtvovano nekih 600.000
iiyota za <<ideale>> koji, kad ih se danas pogleda, izgledaju laZno (u najboljem sludaju), a niti
su donijeli bilo kakav materijalni udinak (poput poboljSanja Zivota ljudi). Ono 5to se zapravo
dogodilo
je da
je jedan
wlo mali broj ljudi postavio temelje za stjecanje izuzefiro velikog
bogatsWa i dominacije.
ROCKEFELLERI I ROTHSCIIILDI
John D. Rockefeller roden je u Richfordu, New York, 8. srpnja 1839. (umro je 1937 .), a
obrazovanjeje siekao ujavnim Skolama Clevelanda, Ohio. U dobi od Sesnaest godina zapo-
slio se kao radunovoda u Clevelandu
,
a 1862. u5aoje u bi'rris s poduzetnikom Henryem Fla-
gerom i Sarnuelom Andrewsorq izumiteljem skupog postupka <<rafiniranju sirove nafte.
1872. J. D. Rockefellerosnovao
je
kompaniju South Improvement Co., kojaje do 1887. uru-
kejednog dovjeka stavila sav ameridki rafinerijski kapacitet izuzev nekoliko postotakate po-
stala korporacijski div tako velike mo6i da
je, u stvari, <<upravljalo> Amerikom. Amerikaje
vodila
jo5 jedan
brutalni <<Rat zanezavisnosb> (ovaj putprotiv Standard Oila), koji
je
dobila
1911. kad
je
Rockefellerov monopol razbijen. Kao i u sludaju prvoga rata za nezavisnost,
pobjeda je bila varljiva.
-
Ostatak 20. stolje6a mnogi su rnlo
jednostavno prozvali <<Rockefellerova osveta>. To
je
prakti6ki bila <gonovna evolucijo>,
jer je djelotvomo pono\mo uspostavila dominaciju
KOLOVOZ. RUJAN 2004. www.nexusmagazine. com
NEXUS. 11
nafoie industije nad ameridkom politikom i amsridkim narodom.
Jedino Sto se promijenilo je
bilo to da ovaj putnizu sarnoAmerikan-
cibili ti koje se gura tamo-amo po Sahovskoj plodi, ve6
je i vecina
dovl'edanstva pretvorena u pijune u igri <dcmpnog naftnog kapitalor.
1823. ameridki predsjednik Monroe proglasio je (u mudrom
predvittanju) ameridki kontinent podrudjem <<koje ne podlijeZe
nikakvim ognnidenjimar> bilo koje politike, a wijetje podijeljen na
<<zapadnu hemisferu> i ostatak. Ziscbka'
je dao kronolo5ki prikaz
ranog razvoja nafore industije. Ispada da su podetkom 20. stolje6a
na ovoj pozonrici bila dva glavna igrad4 sjo5jednim ranim talsna-
com za
(drugo
mjesto>.
.
John Davison Rockefeller, sin rabina i
qgovca muikom po-
modnom robom te opslcrbljivada muSkaraca
na pennsylvanijskim naftnim poljima raz-
nim predmetima komfora, usmjerio
je svoju
painju na <<nizvodnu> stranu naffne indu-
stije te
je do kraja 1880.-ih uspostavio goto-
vo potpuni monopol na transport i rafiniranje
sirovenafte.
'
Henry Deterding, mladi nizozemski
poduzetnilg radio
je
na prijelazu stolje6a kao
sluZbenik u banci u Batavii
@Zakarta)
kadje
na Sumabi otkrivenonafoiopolje Duri. Brzo
shvativ5i u kom smjeru se stvari odvijaju,
upuita se u posao s naftnom kompanijom
uzev5i ovo polje u zakup, a do I 902. penje se
do pozicije predsjednika kompanije. Deter-
ding
j" bio odludan u zadobivanju domina-
cije nad nafuiom indushijom preko
vlasni5wa nad koncesijama.
<Sporedna dramo> odvijala se na
sjevemom pobrtlu kavkaskih plani-
na. Ludwiga Nobela (brata izumitelja
dinamita, Alfreda Nobela) otac
je,
koji je
u to wijeme bio proizvotlad
oruZja i opskbljivao rusku carsku
vojsku puikama, poslao u kavkasku
regiju po orahovo drvo za proizvod-
nju puiaka. Umjesto tog4 on se wa-
tio s vlasni5wom nad naflnim konce-
sijama u podrudju pozratom kao
regij a Baku u Azerbej dZanu.
Ku6a Rothschild, preko svojih
razliditih grana koje su u Londonu,
Parizu i Bedu osnovali sinovi Ams-
chela Mayerat (nazvanog <<Roths-
chil6> po zraku <crvenog oklopa> na njegovoj ku6i u frankfurt-
skom getu), financirala
j e:
.
Rockefellerovo naftno carstvo uAmerici;
.
tek nastali savez
ftoji
je ubrzo nazvan Royal Dutch Shell) nizo-
zemske i engleske kraljevske ku6e koji 6e preuzeti kontolu nad
naforim poljima na Dalekom istoku;
.
ruske operacrje s poljima nafte pod kontolom obiteljiNobel.
Kako to obidno biva, te6i igrad raskomadan
je u medusobnoj
borbi dva snahrija.' Nakon Sto
3e
otlcrivena nafta u podrudju Perzij-
skog zaljeva i po5to su Britanci nad njom osigurali kontrolu, obitelj
Nobel bila
je prisiljena, zbog rata cijena <<bez ogranidenjar> izrnedu
Rockefellera i Deterding4 <<rasprodatb svoje vlasni5tvo. Da bi
dobio ovu bitku, Deterding se udruZio s lordom Samuelsom od
Londona koji
je osnovao brodsku naftnu industriju.
Daljnje detaljno opisivanje ove epske borbe vi5e ne bi imalo
smisla, no zapailjivaditatelja dovoljna
je
samo
jedna zapanjuju6a
dinjenica: Josif Staljinproveo
je prve godine svogpolitidkoglivgta
kao organizator Sindikata naffnih radnika u i oko Bakua! JoS
jedan
podatak za razni5ljanje: Ruska revolucijapriliEno
je
dugo wemena
drZala rusku naftu podalje od svjetskog ffiiSta.
NAFTA,RATITERORIZAM
Podetkom 20. stolje6a Britansko carstvo podelo se osipati po
rubovima paje prvi ministar ratre momarice, kapetan
ftasnije
lorQ
Fisher podeo zagovarati opremanje kraljevske momarice motorima
na nafoii pogon dime bi brodovi imali sigumu prednost u brzini u
odnosu ni pame brodove na ugljen. Obzirom da im
je najbliZe
opskrbno mJesto bilo u Perzijskom zaljevu, britansko rujeianjg u
situaciju na Srednjem istoku postaje razumljivo. Ovo
je nagovije-
stilo laaj Otomanskog carstva koje
je
zadrialo konfiolu nad ovom
regijom do lcaja prvog svjetskog rata.
Cinjenica da se gotovo svomnaftomNjemadko carstvo opslab-
ljivalo na Mosulskom poljuu danainjem Iraku objaSnjavabitku kod
-
Dardanela
(Galipolie)
tokom
prvos sviet- Dardanela (Galipolje) tokom prvog svjet-
skog rata. Trebalo
je onemogu6iti opskrbu
Njemadke naftom. Ako pogledate zerrljo-
pisnu kartu ove regije i pratite Zeljeznidku
prugu od Mosula do Berlina, primijetit 6ete
da, s izuzetkom od manje od 100 kilometara
pruge, ova linija potpuno ulazi u teritorij pod
nadzorom britansko-francuskog saveza.
Mali djeli6 zemlje koji
je
nedostajao bila
je
Srbija! Atentat na austrijskog prestolona-
sljednika, nadvojvodu Franju Ferdinanda,
28. lipnja 1914. u Sarajevu, ovim poprima
potpuno drugadiji smisao. Ostatak
je
<dcrvava povijesb>, kako to Kronberger wlo
direktro kaZeu Krvi za nafiu.'o
Nakon prvog svjetskog rata doma6a
naftna industija u Americi preplavila
je zernlju
jeftinom naftom. Kad
je
otkrivena nafta u Venezueli, Smoot-
Hartleyev akt kojeg
je izglasao Ame-
ridki kongres u velikojje mjeri sroden
da bi sprijedio venezuelansku naftu u
daljnjem ruSenju cijene ogromnih
kolidina ove sirovine. Metlutim, akt
je zapravo pro5irio ameridku krizu na
cijeli wijet. Ostalo
je, opet, krvava
povijest. JoS
jedna od znadajnih po-
sljedica Drugog wjetskog rata
je
da
je arrreridka naftna industrija podela s
iskori5tavanjem regije Perzijskog
zaljeva." Od tada pa nadalje Srednji
istokjedan za drugim pogatlaju ratovi
koji tjeraju cijenu nafte do nebeskih
visina.
Na kraju 20. stolje6a ameridka ratna malina postala je tako
ogromna daje u nedostatku dostojnog protivnika tebalo prona6i
<<zamjensku nemaD)." Ovo
je mjesto gdje na scenu stupa nepre-
kidna <sporedna dramo> povijesti 20. stolje6a: sustavni teror kojim
Izrael w5i genocid nad palestinskim vlasnicima zemlje koju
je
wjetskom Zidovstvu obe6alo (ali ne i dalo) Britansko carstvo, a Sto
dovodi do danaSnjih karakteristiEnih oblika terorizma." Ciiela
situacija, koju
je prouzrodila Balforuska deklaracija, ne4'eSiva
je
mimim sredstvima
jer nikakva kolidina dobre volje (niti s
jedne
od
shana) nikada ne6e nadi6i potebu za nestabilno56u u regiji kako bi
se <opravdalon umjetro pove6anje cijene nafte i osiguralo preko 50
% poho5nje industrijske proizvodnje, a kojaje povezana s oruZjem.
Ovoje mjesto na kojem <<terorjzarn>> opet uzdiZe svoju odvratnu
glavu. Alexandre de Tocqueville opisao
je
r6gime de la terreur kao
metodologiju 6ija
je swha pribliZavanje masa stvarnosti koju su
stvorile elite.'4
Dok se sve ovo dogadalo, na drugom kraju globusa odvijali su se
dogattaji koje ve6ina ljudi tada nije primje6ivala zbog dega se
njihovi konadni rezultati
ftoji
sada odreduju fivote velikog dijela
dovjedanstva) danas dine misteriozni. Ovo ne bi smjelo biti tako jer
Na kraju 20.
stoljeda ameriika
ratna ma5ina
postala
je.
tako
ogromna da
je
u
nedostatku
dostojnog
protivnika trebalo
prona6i
<(zamjensku
neman>.
12. NEXUS www.nexusmagazine.com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
su na djelu prljave <<igre>r koje su toliko odite ijasne da ih se ne bi
smjelo uzimati kao usputre igle u plastu sijena.
EUROPSKI KOLONIJALIZAM I
(OPIJUMSKI
RATOVb)
1757. Britanci zu sklopili tgovadki ugovor s kineskom dinas-
tijom
Qing
koji
je svu trgovinu izrnedu dvije zemlje ogranidio na
tritar Canton (Cuangzhou). U prvim godinama 19' stolje6abritanski
brodovi prevozili su milijune kilograma kineskog daja u Engleskq
dovoze6i u zamj enu zanjega
jedino srebme Sipke.
Nakon Sto
je
odbio oworiti kinesko friite za britanske indus-
trijske proizvode, u duvenoj izjavi danoj loalju Georgeu_il:
_9d
qiantongle rekao; <<lv1i imamo sve Sto nam
je potrebno. Ne vidim
nita"Wu vrleanost u neobidnim i domiSljato napravljenim predme-
tima, i od mene za proizvodade iz va5e zemlj e nema koristb>.
Oprjurn
je
u Kini ve6 dugo wemena bio poznat kao opojry
droga, alije njegova upoteba bila zabranjena carskim dekretom iz
1729. godine." Engleska Istodnoindijska kompamja imala
je
ogromn-a polja makova u Indiji" i ilegalno
je prodavala opijum u
1911. kadje konad,no slomljena pod pritiskom Zapada. Ono Sto
je
Voltaire
jednom na rco najnaprednijim i prowijefljenim oblikom
vladavine svedeno
je <<zapadnjadkimr dumpossumvolo (<zato Sto
mogrr" i ho6ur) na nedjelotvomi marionetski reXm.
Ovo
je
samo
jedna stmna dokobne igre odigmne u 19. stoljecu u
istodnoj Aziji. Druga
je
okupacija Vijetnama od stane francuskih
snaga 1862. "
Francuska u to doba nije imala sfrate5kih interesa u ovom dijelu
wijeta pa je za ovaj poduhvat bilo potrebno prona6i izvor samo-
financiranja. On nije imao nikakrru ekonomsku vaZnost, i treba se
ozbiljno zapitan zaEta
je
Francuska prouaodila gotovo stogodi5nju
patrju ogromnog broja ljudi na dnrgoj shani globusa. Da bi
prikupila novac potreban za osnivanje multinacionalne zlodinaEke
organizacije, nova kolonijalna sila uspostavila
je kontolu nad
trgovinom droge u zemlji. Do 1954., kad su Francuzi grubo izbade-
ni iz Vijetnama, francusku vojnu prisutrost u Vijetramu (Francuska
Indokina) kontrolirali su pripadnici Francuske tajne sluZbe. Vojsku
(koja je r:rpr^avo bila privatra) od skoro 40.000 hupa i nekih 350
fancushh vojnih zapovjednika (Legila stanaca) moralo se finan-
Kini. Tako
je prijalnjoj zabrani o
upohebi opijuma 1796. pridodana
nova mjera drugim carskim delre-
tom kojim se izridito zabranjuje tgo-
vina i prodaja opijuma u Kini. Kad
je
I 833. razbijen monopol Istodnoindij-
ske kompanije (ranog primjera
diberalizacije> - s uobidajenim kata-
strofalnim posljedicama prekomjer-
nog ublaZavanja propisa!), Kina
je
bila preplavljena opijumom iz Indije i
nisu samo dokoni bogataii ve6 i pro-
sjedni ljudi postali ovisnici o njemu.
Pred kraj 1838. car
Qianlong
poslao
je
svog izaslanika Lin Zexu u Canton
da sprijedi trgovinu opijumom. Ovaj
odvafrri dovjek
je jednostavno uzeo
strane Trgovco za laoce i zaf.aLio
nj ihov odlazak pod prij etrj om Zivota.
Britansh tgovadki predstavnik Charles Elliott pokupio je sav
opijum (britanskih) trgovaca i predao ga Lin Zexu, koji
je zatim
isnbsao'devet milijuni srebmih meksidkih dolara (medunarodna
valuta tog wemena) wijedan opljurn u more. Britanci su odmah
poslali svoju vojnu silu u pohod na Kimr" i lako odnijeli pobje$.u
(zbog suwemenbg oruZja fstrategije) protiv daleko qloggbrojnije
ali lole opremljene kineske vojske predvodene generalimakoji nisu
imali nikakvih zranja o modemom ratovanju.
S popisivanjem Nanjingskog spoftlzuma 29. kolovoza 1842.,
Velik; Bhtanija
je oswarila svoj prvobitri plan: coftong (kineska
frgovadka asocijicija preko koje su sfranci - zapravo britanski
tlovci - morali foaiti;i-e utinuta, a zatgovinlsu otvorene
jo5
detiri
kireske luke (Fuzhoq Ningbo, $hangai i Xarnen), dok
je otok
Hong Kong prepuiten Britancima.
Kao Sto iwami urok Drugog svjetskog litaleli u podmuklo
osmiSljenom Versajskom mirovnom ugovoru, Drugi opijg^F gt
bio
je-neizbjeZan-rcanltat Nanjingskog ugovolS. Kad
je 1856.
Arro*, brod u vlasni$tvu stanovnika Hong Konga, pretafila
skupina kineskih sluZbenika u poftazi za okorjelim kriminalcem,
skinuta
je
britanskazastava Sto
je
od verbalnog sukoba eskaliralo u
oruZanirat. U sukob se ukljuduje i Francusk4 a britanska i fran-
cuska vojna sila zaprijetile su glavnom gradu Kine, Pekingu.
U nametrutom Tianjinskom mirovnom spor.tzumu Blttaniji
ry
dodijeljena trgovadka prava i pravana otvaranje diplomaskih pred-
stavni5-tava u Pekingu. Kad
je
ovaj ugovor naredne godine trebao
biti ratificiran, britanska deiegacija (nehh 400 ljudi na ti broda)
bila
je natjerana u bijeg, Sto
je rezultiralo prisilnim.ulaskom britan-
stih i taniustcih snaga u fetiog 1860' Dinastija
Qing
odriala se do
Alexandre de Tocqueville
opisao
je
rdgime de la teweur
kao metodologiju iija
je
svrha pribliZavanie masa
stvarnosti koju su stvorile
elite
skrivada: cijeli narodi tjerani su na izrabljivadki rad s ciljem nakup-
ljanja ogromnog bogatstva zawlo mali broj ljudi koji
je predstav-
ljao pjenu na baEvama sociolo5kog vrenj4 a Sto su <<majdinske
nacijo postale za kolonijalne driave.
Amerikaje morala nauditi da nije dobro kr5iti dogovor s
jednom
od najstarijih civiliziranih driava, Rusijom, samo zato
jer je
u po-
ziciji da to udini (SAD su upotrijebile nukleame bombe da bi Sokom
natjlrale Japan na predaju, a dogovor koji su Staljin i Roosevelt
skl-opili po pitanju podjele teritorijalnih todaka nakon Drug9g wjet-
skof ratajeodbaden). Ovo prekrleno obe6auje rezultiraloje Korej-
skim ratom. Ono Sto
je neupu6enim narodima <<prodano> kao sraz
ideologija nije bilo ni5ta dmgo do li grandiozna igra intelektualno
ogranidenih umova u stilu: <Vidi ! Imam ve6u nuklearku od tebe ! D
Korejski poluotok gnrbo je
razdijeljen na dvije polovice u swhu
postizanja onoga Sto su Staljin i Roosevelt dogovorili desetljegg
ranije: podjelu regije! Dok ljudi na sjeveru nisu imali nikakvih
zakonskih politidkih prava te su bili robovi ekonomije po nadelu
<jedna mjera za sver>, oni na
jugu isto zapravo nisu imali nikakvih
<<pravo> i bili su na!'erani na robovanje korejskim i ameridkim
ekonomskimtiranima.
Prosjednom ameridkom gradaninu (narodito u ono wijeme),
<<razvoi situacije u Vijetnamu dinio se nastavkom sukoba ideolo-
gija koji se desetljeie ranije odigravao na <<drugom poluotoku, tamo
preko>.
Ploti4 alelcandrijski filozof iz tr st-n. e. upozorio
je da svakoj
evoluciji teba prethoditi <involucijar>. Sto
je, dakle, stvorilo naboj
uVijettamu?
1954., kadje francuski general Navarre izgubio strate5ki vaZan
utvrdeni grad Dien Bien Phu koji
je pao u ruke Vijetkonga pod
cirati od trgovine drogom.
Cijeli ftancuski <<kolonijalnb po-
duhvat u tom dijelu svijeta najve6im
je
dijelom bio privatri poduhvat koji
se temeljio na organiziranom krimi-
nalu odobrenom na najvi5im politid-
kimrazinama.
AMERIEKI KOLONIJA.
LIZAII0,I I <<IIEROINSKI
RATOVD>
Danas se dini vrlo dudnim da se
francuska privatra avantura
ftoja
je
nekolicinu francuskih poduzetnika
udinila vrlo bogatima)
rrspjela pre-
tvoriti u ameridku no6nu moru vijet-
namskog rata. Stare kolonijalne sile
stolje6ima su vodile kolonijalnu igru
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne. com
NEXUS. 13
briljantnim vodstvom generala Giapa, francuska kolonijalna avan-
tura na Dalekom istoku postala je
ratro sirode u potazi za veliko'
du5nim <<ujakom>. Sretna Sto moZe poduprijeti svaki represivni
reZim koji daje <slobodu> divljadkom pusto5enju korporativne
ekonomije, Amerika je uvu6ena u novi vrtlog vojnih sukoba. Ono
Sto je podelo kao posudba vojnih <savjetniko> pretvorilo se u
otvoreni vojni sukob ogromnih raw$era.
Sociopolitidke posljedice ovog scenarija na ditavi svijet bile su
nevjerojatro te5ke. Cijelajugoistodna Azija pretvorenaje u bordel
za ameridke vojnike na redovnom dopustu, a ovaj rat je
i opet
najve6im dijelom <<vodilar> Ameridka tajna sluZba. Air America,
CIA-ino avijacijsko krilo, bila
je
dugo wemena najve6i avioprije-
voanik na wijetu." Dok
je
vojska vodila rat u skladu s politidkom
doktrinom i u okvinr medunarodnog prava, CIA
je financirala
uni5teqie velikog dijela druStva
jugoistodne
Anje i (zapadne)
Amerike vodenj em poslova s drogom.
Samo zu malobrojni uvitlali da strijela ujedno predstavlja i metu:
na logidkom raani5ljanju utemeljeno demokratsko druitvo ne bi
dozvolilo da njihov vlastiti otpad zloupotrebom pretvori drZavne
strukhre u modus operandi organizi-
rane zlodinadke organizacije. Blum
istide kako je tijekom dva desetlje6a
(sluibene) ameridke vojne prisutro-
sti u
jugoistodnoj
Aziji, regija pre-
tvorena u (tajnog) proizvodada nekih
70 posto heroina i opijuma koji se
konzumira u SAD-u." Dilanje dro-
gom i oru:Zjem osnovni
je
dio destabi-
lizirajuiih taktika'o koje su bile i
jo5
uvijek su prisutne u najnapudenijem
podrudjunaZemlji.
Zanimljivo je primijetiti da su
Britanci u 19. stolje6u koristili Kinu
kao svoj poligon i prodavali ondje
drogu koja se proizvodila u Indiji
(koriste6i se u tu svrhu vojnom silom
Carstva), dok seAmerika sluZila laZ-
U stvari, cijeli svijet
je
izvrgnut teroru nacije koja
je
samu sebe oslobodita
svega 5to
je
u njoj ikada
bilo dobro
Dolazim u napast pomisliti kako bi najsigumijr naltn za za-
ustavljanje ilegalne frgovine drogom i oslobadanje wijeta po5asti
indusfrije droge bio frenutaduo raspuitanje tajnih sluZbi. To bi
spasilo puno Zivota (ili bi ih se udinilo manje Zalosnima). Ho6e li se
to ikada dogoditi? Odgovor
je jednostavan,
<<Ne!> Ovakav potez
uklonio bi
jedno
od najdjelotvomijih sredstava (elitistidke) vlade za
kontolu masa: sveprisutro kori5tenje izrniSljotina o <macionalnoj
sigumostir> kao dimnoj zavjesi iza koje se odvijaju <<tajne> akcije
koje su toboZe u interesu nacije.
KORPORA ITVI\{OST PROTIV DEMOKRACIJE
Novi politidki poredak koji ide nrku pod ruku sa stapanjem
komunizna i kapitalizrna u globalistidku politiku kula
je
od karata
bez ikakve realne odrZivosti. Mradna je
dinjenica da nekih 200 mul-
tinacionalnih (tansnacionalnih) korporacija konfiolira, a njihovi
dionidari posjeduju preko 95 posto cjelokupnog <<privatrog>>biz-
nisa koji se ne nalazi u posjedu pojedinadnih privatorih osoba, i da
oni ubiru najve6i dio koristi. Druga shana ovog novdi6a
je
dinjenica
da sva ova ekonomska aktivnost zapo5ljava samo nekih 0,3 posto
wjetske radne snage.'
Iz ovog pro:r,laz;- da korporativnu
ekonomijq koja snosi odgovomost
za ve6inu aktivnosti koje kontinuira-
no i sve vi5e unazaduju kvalitetu
Zivota (sveg ilvota), u ovom podrZa-
vaju i privatri i
javni
sektor: ne samo
da osiguravaju veliku ve6inu radne
snage, Sto znadi potebna sredstva za
kupnju proizvoda korporativnog sek-
tora, ve6 i donoseve6inu svihprihoda
od oporezivanja. Medutim, 1983.
udio svih poreznih davanja od korpo-
racijskih poslovnih poduhvata i
poduzetnika u Njemadkoj iznosio
je
13,1 posto;nakon 13 godinaKholova
upravljanja, ova brojka
je
smanjena
na 5,7 posto." 1955. kanadski korpo-
nim ratom
ftojeg
su pla6ali ameridki porezni obvezrici) kako bi
uspostavila logistiku pohebnu za proiztodnju droge pofebne za
pretvaranje ameridkog naroda u Zive mrtvace. U oba sludaja <dru-
Stuena cijena>
je
bila ogromna, a korist je
iz njih izvukao izuzebro
mali broj pojedinaca. Niti
jedna
od ove dvije epizode ne bi bila mo-
gatabeznanja, nadzora i suudesni5tva najviSih vladinihkrugova (i
<<visokog druSwa>).
Koga moZe iznenaditi spoznaja da Izraelska tajna sluZb4 Mos-
sad" vodi sliEne operacije u Libanonu? Lokalna opozicija ovoj neza-
konitoj industiji droge
ftako
je
to istaknuo koberlFisku Indepen-
dentu od ll. prosinca 2002.) glavni je poketad koji stoji ua<&ero-
rizmar> Hezbolaha. Podetkom 2003., novine i televizijske postaje
dobro su se zabavljale <informiraju6i> svijet kako su operacije sa
sjedi5tem u Izraelu preplavile yuppijevsku scenu drogom ecstasy.
To Sto su mediji koji su najve6im dijelom u Zidovskom vlasni5wu
izvje5tavali o ovakvim Zidovskim protudruitvenim aktivnostima
aludiraloje najednupuno vafuiju agendu.
Odmah iza toga mediji su pokrenuli histeriju sa SARS-om. <Si-
lovanje Irako> spasit telqael kupovanja skupe nafte i osigurati da
<Veliki brab>
jo5
dugo wemena postupa s nedjelotvomom arap-
skom opozicijom onako kako to dini s palestinskim narodom.
Iranska protuafera zasjenilaje najve6i dio Reaganova predsjed-
nikovanja, a sumnjive <<aktivnostil> na avionskom uzleti5tu Mena u
Arkansasu (za wijeme dok je Bill Clinton w5io duinost drZavnog
guvemera) vodile su do predsjednidkog mandata G. H. W. Busha.
Iza svega ovoga zasigurno 6e slijediti otkrivanje slidnih <aktivno-
stb> koje su se u meduwemenu dogodile (ako i kad sadainja omda
oko medija pukne). Robbins" detaljno opisuje umije5anost CIA-e
(prekoAirAmerice) u ove neobidne dogadaje.
racijski sektor platio je
oko 25 posto svih poremih davanja; do
1998. ovo
je
smanjeno na l2,2posto.'o
Moorf daje podatke za SAD koji pokazuju istu <tpridu>:
.
izrnedu 1979. i 2002. dohodak najbogatijih Amerikanaca
nar astao
j
e za I 57 Yo, dok
je
dohodak naj siromainij ih pao za 20%
;
.
profiti 20 najunosnijih <<poslovar> na wijetu od 1983. godine
narasli su za 362,4 posto; nakon posljednjeg kruga <spajanjo> u
naftnoj industriji, profiti nafoiih kompanija narasli su za 146 posto
u wijeme kad su naffni moguli jadikovali kako <<niSta ne zaratluju>!
(gorka dinjenica
je
da se globalna ekonomija, kao i prije nekih 80
godina, opet doslovno utapa ujeftinoj nafti!);
.
2001 . godine 44 od 82 najve6e korporacije u SAD-u platile su
poreze u visini odlT Yo, dok
je
<dovjek s ulice> platio 35 %; 17 %
arneridkih korporacija uop6e nije platilo porez, dok
je
sedam
korporacija u svom zah{evu za povrat porcza za 2001. godinu
twdilo da suplatilevi5e poreza odpropisanog i zahtijevalepowat;
.
1.279 korporacija s prihodima koji prelaze 250 milijuna
ameridkih dolara ili vi5e u 2001. godini nije platilo nikakav porez i
i{avilo da nemaprihoda za oporenvanje.
Trjekom osamdesetih kad
je traz <globalizacijo> postao krila-
tica, biloje puno onih koji-9u podeli govoriti o <dvoke6inskom dru-
StvD). Martin i Schumann" su na prijelazu u novi milenij govorili o
druStvu 80:20. Koliko 6e
jo5 pro6i vremena dok <demokratskor
druitva ne degradiraju na 90:10 ili za Sto ima sve iierazlogaza
bojazan 6ak i na <druStuo> 99: I ? Imajuii na umu sve prethodno na-
vedene dinjenice
ftoje
su samo wh ledenog brijega), jedino razum-
no pitanje koje se
javlja je:
kako su stvari otiSle tako daleko? Nije li
ovo doba u kojem imamo gotovo globalnu ekonomiju" u kojem
samo nekoliko okorjelih drZava
jo5
uvijek u potpunosti odbija
14. NEXUS www.nexusmagazne.com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
po5tivati ljudska prava (s koncentacijskim logorima i genocidnim
taktikamaprema etnidkim manjinama)? Nije li ovo <doba informa-
cijor gdje ie vijesti prenose uZivo i moZemo sazrati sve Sto
je uop6e
mogu6e saznati?
U Venezueli, zenrlji kojoj naffna industrija koja cvate na nesta-
bilnosti ve6i dio stoljeda nije dopustila uspostavu stabilne vlade,
biv5i vojni duinosnik vodi prilidno bearadni rat protiv Ameridke
tajne sluZbe. General Melvin Lopez u intervjuu za venezuelanski
drZavni radio 21. tavnja 2002. izjavio
je
da iza pokulaja drZavnog
udara protiv predsjednika Chaveza ll. tavnja2002. stoje ameridki
tajni agenti. Potebno
je odvagnuti negiranje sluZbene Amerike i
<govoikanju koja dolaze iz Bijele ku6e; ameridkog predsjednika
G. W. Busha, kojeg su i samog proglasili
<<Firerom>r, moglo se duti kako zahtijeva
Chavezovu smjenu
ftoji
je dva puta izabran
uvjerljivom ve6inom glasova) i postavljanje
<demokratskog> vode. Ne zabrinjava toliko
dinjenica Sto intelektualna razina neke osobe
dopu5ta davanje ovakvih budalastih izjava,
ve6 Sto to dopuita njegovapublika.
AMERIKA TERORfiLIRA SVIJET
Jedanaesti dan mjeseca rujna bio
je naj-
presudniji dan 20. stolje6a i podetka tre6eg
milenija:
.
1920. Liga naroda donijela
je dekret
kojim se Balfourskoj deklaraciji dodjeljuje
status medunarodnog <dcredibiliteta>;
.
I 973. pud kojegje podrZala CIA
dovodi do skidanja s vlasti Salvadora
Allendea, demokratski izabranog
predsjednika Cilea;
.
1995. sud u New Yorku
Progla-
sio
je krivima grupu iranskih politid-
kih izbjeglica za postavljanje i aktivi-
ranje bome u podzemnoj garaZi
jednog od nebodera Svjetskog ftgo-
vadkog centra;
.
2001. sru5ena su oba nebodera
Svjetskog frgovadkog centra nakon
Sto
je na njih izvr5en napad u <dtolly-
woodskom stilur>. Nitijedan <dokaa>
kojeg su vlasti iznijele pred javnost
nije nimalo vjerodostojan, a ne iule-
naduje niti neodredeno inaiavanje
medija prilikom izno5enja
jo5 jednog
suludog <izvje56o> o navodnimpodiniteljima ovog gnjusnog dina-
U stvari, cijeli svijetje izrrrgnut teroru nacije kojaje sarnu sebe
oslobodila svega Stoje u njoj ikada bilo dobro'
Biv5i ministar financija Paul ONeill napisao
je
lnjigu o razdob-
lju svog boravka u vladi. On najvi5e rasvjetljava dogadaje kad
spominje kako
je predsjednik G. W. Bush gotovo odmah po preuzi-
manju duZnosti (viSe od pola godine prije 11. rujna) izdao vladi
nareilenje za akcrje koje su kasnije <<prodane>> ameridkoj
javnosti (i
svijetu) kao odmazda za ll rujta. U Sezdeset minutrom intervjuu
ll. sijednja 2004., ONeill
je s dopisnikom postaje CBS News,
Lesleyem Stahlom, rirzgovarao o ovoj nevjerojatnoj situaciji Sto
uklanja svaku sumnju koja se nad nju nadvila. Krajnje
je wijeme da
wjetski intelektualci na ovo obrate paZnju.Akcije <d<rupne nafte>>,
<<rata protiv droge> i <<rata protiv terorizrnar> pretvaraju na"S mali
plavi planet u ono Sto
je njemadki znanstvenik i filozof P. J. Beumer
jo5 1858. prepoznao u svojoj Natugeschi-
chte (<<Prirodnoj povijestil>): <groblje na
kojem 6e u bududnosti postojati razvijeniji
oblici Zivoto> - pod pretpostavkom da ie to
<grobljo pripremiti <sada5njb> iivot.
Oautoru:
Rodom Ausftijanac, dr. Siegfried E. Tis-
chler stekao
je 1977. doktorat iz geologije na
sveudili5tu Leopold-Francis u Innsbrucku.
Otada, on
je
aktivan na pet kontinenata, kao
geolog na sveudili5tu (naAustijskom rudar-
skom fakultetu), u vladi
ftao
predsjedavaju6i
za rudarstvo u Transkei, biv5oj
juZnoaftdkoj
<domovinb gdje je
osnovao Odjel za geolo-
Ska isfiaZivanja), te u industiji
ftao
savjetrik
za upravlj anj e eksploatacijom minerala).
2001. prihvatio je
status gostuju-
6eg profesora na odsjeku za socio-
logiju sveudili5a u Grazu, Ausfrija,
kako bi predavao etiku aunosti u
okviru kolegija koji se bavi sanira-
njem lciza i katasffofa, a kojeg slu5aju
postdiplomanti na vi5im funkcijama u
vladi i industriji. Od svibnja 2003. on
je i gostuju6i profesor na sveudili5tu u
Riau, Indonezija, gdje je osnovao
Centar za etiku i znanost. Trenutadno
organizira posao di56enja tankera na
otoku Batam u Indoneziji.
Dr. Tischler 6e rado primiti i
odgovoriti na va5e komentare na e-
mail adresi: setex0 I
@yahoo.com.
Za detaljniju biografiju, posjetite
web-stranicu: http://resumes.
yahoo.com./setex0 1 /siegfriedtischler.
Dr. Tischler govorit 6e o globalnoj naftnoj politici i s njom
povezanim temama na NEXUS-ovoj konferenciji u Brisbaneu u
rujnu2004. godine.
Blum istiie kako
je
tijekom dva
desetlje6a
(sluibene)
.v!
amencKe voJne
prisutnosti u
jugoistoinoj Aziji,
regija pretvorena
u (tajnog)
proizvoilada nekih
70 posto heroina i
opijuma koji se
konzumira u
SAD-u
Biljelke:
L Kao i sa svim
(izumimD), i nad ovaj se nadvila sjena Sovi-
nizrna. Angloamerikanci twde da zasluga za ovo pripadaFlorence
Nightinga6 koja je ubrzala nastanak ove humanitam-e mjere
!-ijg-
rcilr frinstcof rita
ltqi
se <<dogodio>> nekoliko godina kasnije).
Ako niSta drugo, ovo
je jednostavno pokazalo da
je
nehumanost
tehnolo5ki uniptijede"og ratovanja
-omogu6ila
ljudima da se
<grobude>.
'
2.Z,aoaniuiute ie da niti iedna
institucionalizirana zranost
jo5
uviiek niie 6r6ved niti iedno iedino
ishaZivanje o uEincima ove
o*ornn. otbtniene <diuiskog stania>. Cini se da nikoga ne brine
oEp.iroOoott ovakvih-swari
-kao
Sto se dini da niko.ga nije briga
niti za
posliedice industijalizirane
poljopriwede i stodarstva. . .
-
l.-fir.rtnu, e.., 1ttviig: Wandlin[ der Wettmacht d/ (diatni
rat promje# u'globalioj mo6i nafto), Goldmann" I-eipzig,
1939.; Kronberger,H.,Blutf)r Al
!d<rv
zanaftu>), Uranus, Bed,
1998., ISBN 3-901626-08-5, Sest desetlje6a kasnije obnavljaju
ovu sfiavidnupridu o drugompo velidini <<biznisu> nakontrgovine
drogom; Yergin, D, Nagyada: potraga za naftom, novcetn i moii,
Tou-chstone,-New York, 1993., ISBN 06'1-1799-32-0, iznosi
cjelokupnu povljest naftnog biznisa (primjedba urednika: ova
lniiga
Je
dragocjeni izvor podataka, ali predesto je
gdito
{a
doleseni <<zat<[uecU najvedim dijelom predstavljaju <<ispiranje
ljage> s kriminalnih radnji duinosnika).
-
4. Korporacijski nasljednik Standard Oila (udruien s I. G.
Farbenom) vodio
je koncentracione logore u Njemadkoj tipkom
drugog svjetskog rata. Vidi Tarpley,
rW.
G. i A. Chaitkin, George
Bw\ :- neiutorizirana bio grafii a, potraZite pdf-format na web-u
KOLOVOZ. RUJAN 2004. www.nexusmagazrne. com
NEXUS. 15
Biblioteka
"S/o
vo zd rav a" vam redstav
\t
GffiKWtuffiffiffi
Postoji alternativa programu I2 korakat Uz pomoi ove praktidne i udinkovite
tcrapijske knjige moZete prekinuti ili smanjiti bilo kakav oblik ovisnosti. Urnjcsto
da se posebno bavi svakim oblikom ovisnosti (npr. piiem, pu5enjem, prejedanjenr,
kockanjem...), pristup ovisnostittia
je 5iri, odnosno "globalan".
Racionalan pristup
dr. Horvathautemeljenje na znanstveno potvrdenim metodattra, naglaSavapreuzi-
manje odgovornosti za svoja djela i nije r.rvjetovan prepu5tanju "vi5oj sili". Citatelji
nrogu nauditi vi5e o posljedicama (dak i o moguiim dobrobitimcr) ovisnidkog
angaZmana, drukdijim nadinirna svladavanja problema, razumijevanju potreba i
uspje5nom stavu prema njima, o tome kako stvoriti novi stil Zivota i sprijediti
recidiv. U knjizi se nalaze brojne vjeZbe, pitanja za samoanalizu i savjeti za stva-
ranje osobnih planova za promjenu.
KNJIGE MOZETE NARUEITI UZ 30% POPUSTA I BEZ PLAEANJA POSTARINE NA
tel./fax: 01 3834 759 ili GSM: OgB 472 717 te na adresi: "fit?zU', Braie Cvijica 21
,
10000 Zagreb,
E-mail: slovo@slovo-ito.hr nikola.navracic@zg.htnet.hr
Pla6anje pouzecem ili opcom uplatnicom na Ziro radun kod Zagrebadke banke: 2360000-1100978300
Carobni
lijek
protiv ralffi
dr. med. Daniel Vasella, Robert Slater
Kako mata narandasta kapsula ponovno piSe povijest medicine
"Dr. Vasella
je
u ovoj pripovijesti iz prve ruke s nama podijelio uzbuclenje
otkrica i rada Sto stoji iza Cleeveca, novosti u lijedenju raka koja
je privukla
pozonlost cijctoga svijcta. Knjiga svojirn
jasnirn primjerima i pridama pacijcnata
pokazuje kako se znalto-st, medicina, samilost, pacijenti i rizidne poslovne odluke
isprepliiu u poc{mdju {?trtnaceutskog razvoja lijekova. Dr. Vasella objalnjava kako
sc doslo do djelotvomog novog lijeka koji
je
ljude koji se bave proudavanjem ra(a
ispunio energijom, a lijednicima popnt mene dao novo
jako oruZje i potpuno novu
stiategiju kako.la potoogtt",no niSim pacijentima oboljelima od raka."
--dr. mctl. George D. Dernetri, direkior Onkololkog centrazasarkcjrne i rak
kostiju, Institut za rakDana-FarbeL Mediciqski fakultet Harvard
22x15 cm
tvrdi uvez,
240 stranica,
cIJENA 160,00 kn
,.lskrena
i straZna prida Dana Vaselle, odvaZnog dovjeka koji
je imao moralne ltrabrosti staviti na trZi5te lijek za
Sadicu pacijenata od'rJka. Mnogi'od njih dugu3u iu6: zi*t toj oiluci, medu ostalima i moj4 supruga. Sretan sam Sto
*"t:T,:fi'#i:3:H"*::{i,:?}:3-"ffiH*'f"'''
,
r
',,,-;,,,,,..
,, , L,bdwLry. si* v'*:-g;*" fl?E
28x21 cm
meki uvez,
216 stranica,
ctJENA 190,00 kn
il*rr{$
^,,'
"11i.!1:
j;:i1i'"'i::ii:
po"ovno
/ "
, ,,^".,
"^li".j ,:;.e.u
^(rrtrrril
5t '
'
*- ,L./
w
@m
Oelee.lNt
ZnxoN Pnorv
GloBALlsnercn
PmNovA
Eve Hillary @2004
Preveo:
Kre5imir Juki6
E-mail : evehillary@smartchat.net.au
ViSe informacija o Malcoknu
McClureu i inicijativi UPMART
moZe se pronaii na web-stranici:
http ://www.upmart. org
U sljedetem stoljeca ie nacije kalwe danas pomajemo biti stvar prollosti; sve fiiave 6e
priznavati j edinstvenu, globalnu vlast.
- Srobe Talbott, drZavni tajnik Clintonove administracije
citirano u magazinu Time,20. srpnja 1992.'
Vizionar probutlen socij alnom nepravdom
Branit tu istinu, iak i aka ju nitko ne bude branio tn mene, pa iak i ako nitka drugi ne
budevidioonoitojavidim'
- Malcolm Mccrure
'alcolm
McClure mogao
je zawsiti seriju neobidnih izuma i izraditi altema-
tivne izvore energije primjenomnove fizike danije bio tako duboko zabrinut
zbog politidkih previranja u wijeme njegovog sazrijevanja. OdrastavSi u
malom australskom ruralnommjestu u drZaviVictori4 kao djedakpokazivao
je
rane anako-
ve inovativne nadarenosti kroz svoju sposobnost da 2dvojijednostavnu srZ iz komplici-
ranih teorija i procesa.
JoS dok
je
bio dijete, njegova sfrast prema astonomiji i fuici odvajala ga je od njegovih
vr$njaka dok se zadubljivao u vlastite laboratorijske eksperimente i dok
je kroz teleskop
no6upromatrao nijeLda.
Tijekom l9S0-ih i ranih 1990-ih, odrasli Malcokn McClure bavio se istaiivanjima na
podrudju fuike i predavao
je prirodne znanosti, dok se puno Siri eksperiment.provodio na
iocijalnoj, kultumoj i politidkoj strukturi svjetskog stanovniStva i njegovih nacija.
Prije ve6ine drugih, Malcolm McClure osjetio
je
stisak druitvenih promjena koje su po-
mele svijet kao posljedica globalizaclje. Metlutim, za razliku od drugih promatrada, osjetio
je
da nije u stanju prihvatiti socijalnu nepravdu kojaje pratila takve naizgled bezazlene
politike kao Sto su <ekonomski racionalizam>>, <deregulaciju i <grivatizaciju. Njegova
uznemirenost dovela
je
do toga da
je
neodekivano promijenio smjer svog Zivota prema
pitanjima socij alne pravde.
-
Kroz stav koji on sam zove <<zalaganje zaistinu (bez obzira na sve)>>, on
je
otada usredo-
todio svoje djelovanje na originalan i snaZan druStveni pokret koji velikom brzinom zado-
biva medunarodno primanje i nezaustavljivo se Siri preko granica Austalije. On svoj
koncept naziva <<nepolitidkim i izvozivim bilo gdje>.
Iako g. McClure prizraje da postoje mnogi oblici socijalnog
'tnaiavanja,
on ima svoj
vlastiti ideal postizanja socijalne pravde koji ne ukljuduje uobidajene populistidke sfranke,
tustove mozgova, socijalne i humanitame organizacije, peticije i politidke demonstacije.
Elegantre u svojoj
jednostavnosti, ideje Malcolma McClurea pobudile su zanimanje nekih
otvorenih aktivista i mislilaca.
Ovo
je prida o Malcolmu McClureu i njegovom zalaganju za demokraciju u svijetu koji
se velikom brzinom ke6e prema jedinstvenoj wjetskoj vladi i ekonomiji. On
je
dovjek dije
su wijednosti u oStroj Juprotnosti s wijednostima ovih bumih wemena. Za neke
neshvatljiv, zadrugejunalq onje dovjekkoji nepriznaje nikalnrutiranijuprivremene vlasti.
Malcoln McClurL uskisio
je
obidajni zakon iz bezgranidnog carstva duha, iz ustava i iz
svih drugih vaZnih i svetih doktina demokratskih ljudskih prava u koje
je 6wsto usaden, i
ponovno
je primijenio njegove principe nahitrepotebe ljildiu dana.Snjem.svijetu.
'
Neoplioino
je prvo objasniti
jedinstvena i sloZena obiljeZja ovog povijesnog razdoblja,
da bi se moglo bolje razumjeti doprinos g. McClurea.
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne.com
NEXUS. 17
Svijet - premija u divljem natjecanju
Snagefnancijsl<og kapitalizma imale su joi jedan dugorcian
cilj, ni.Eta manje nego stvaranje sujetskog sustavafinancijske kon-
trole upivatnimrukama kaji bi bio u stanju dominirati politiikim
sustovima svih zemalj a i suj etskom el<onomij orn kao cj elinom.
- Carroll
Quigley,
profesor povijesti predsjednika Clintona na
Sveudili5tn u Georgetownu, citat u njegove fujige Tragedy and
Hope: A History ofthe World in Our Time (1966)
Globalizacija i njenajedinstvena svjetska vlada nikada nisubile
tajna. Bilo
je
mnogo otvorenih najavaiznaji5ih sluZbenih izvora
koji su nas na njen dolazak takotler podsje6ali ubacivanjem parola
kao Stoje <globalno upravljanje> u na5jezik.
Ctan Viie6a za vanjske odnose SAD-a James Warburg najavio
je jo5
1950-ih: <knat 6emo svjetsku vladq svitlalo nam se to ili
ne.> Biv5i zamjenik ameridkog drZavnog tajnika Richard Gardner
1974. je izjavio:. <<Ukratko, kuia wjetskog poretka morat 6e biti
izgradena od detalja prema op6oj ideji. Konadni krug utke oko na-
cionalnog suvereniteta, nagizajati
ga dio po dio, posti6i 6e vi5e od sta-
romodnog vojnog napada...>
Napad od detalja prema cjelini
pokrenuo je najve6u globalnu redi-
stribuciju bogatstva i mo6i Sto
ju po-
vijest pamti. Smije5no
je
i pomisliti
da tolike mo6ne osobe koje su bile
tako ljubazne najaviti nam promjene
u svjetskomporetku nisu imale orga-
nizirani plan. Zaista, taj plan postaje
vi5e nego odigledan kad se promotre
dogatlaji u proteklih 20 godina. JoS
su odigledniji zakoni koji su rsvojeni
da bi se potkopao suverenitet nacija
dio po dio i korak po korak, kako bi
se mogao dow5iti posao centraliAra-
nja vlasti u rukama malobrojne elite.
<<Prikladnije ime za fa[lr;am
bilo bi'korporatizamt
rjer
on
predstavlja fuziju drZavne i
korporacijske modi.>
- Benito Mussolini
2. korak- stavljanje nacionalnog blaga pod hipoteku
U zemljama kojima vlada Povelja o gradanskim pravima i
ustav koji garantiraju da
je
vlada od ljudi i za ljude, kongresi i
parlamenti bili suwlo zauzeti izradom gomilanacrtanovih zakona
i usvajanjem zakona kako bi intemacionalnim bankarima omogu-
6ili da dovedu do bankrota, preuzmu ili se stope s nacionalnim
financijskim institucijama (Sto se nazivalo <deregulacijom>> i veli-
Ealo kao proces koji
je
svima na korist). To ukljuduje i <<plutanje>
nacionalne valute kako bi se uklonila svaka konfrola, pri demu se
novcu dopuita da se slobodno prelijeva u zemlju i izvan nje (osim,
naravno, ako privatni gndani poZele napraviti medunarodni
prijenos svote ve6e od 10,000 dolara, u kojem sludaju ih se
zumnjidi zapranje novca - Sto se smatraprihvatljivim razlogom za
stogi nadzor nad poj edincem).
Svjetska elit4 meilutim, svakoga dana na trZi5tu deviza i valuta
prebacuje po L5 bilijuna dolara, i ekonomija bilo koje drZave mo-
Ze biti trenutno uni5tena manipulacijom njenog plutajudeg tedaja.
Pokazalo se da
je to globalistima vrlo korisno u situacijama ka-
da se javljaju populistidki antigloba-
listidki pokreti. Njih se moZe u tre-
nutku ugu5iti globalnim kamatnim
stopama koje drZavi mogu narnet-
nuti te5ke ekonomske probleme, za
Sto
je dovoljan jedan pritisak prstom
na tipkovnicu negdje u sjedi5tu
Svjetskebanke.
Globalizacija kroz korporacij-
ske drZavne udare
Korporizacija, lokomotiva koja
pokre6e ekonomsku globalizaciju,
mogu6a
je zahvaljuju6i poslu5nim
politidarima Sirom wijeta koji su
stvorili tisu6e zakona koji multinaci-
onalne korporacije Stite od konku-
rencije nacionalnih kompanija i ma-
To je postignuto primjenom specifidnih ijasno definiranih koraka.
Dvadeset godina kasnije vidljivo
je da su se rnnoge promjene
zaista dogodile, ali ne uz pristanak naroda. Bez pristanka kroz
demokatske procese, jedinstvena
wjetska vlada tehnidki djeluje
bez autoriteta.
1. korak- rasprodaja
javneimovine
Vlade su, uz laokodilske suze, rutinski o5ho rezale budLete za
obrazovanje, zdravstvenu zaititu, osnovnejavne sluZbe i socijalne
programe. To je uzrokovalo krize, ali su
javnost, uvijek Zeljnu spa-
sa od sftane <djelotvomijeg> upravljanja u <grivatrim rukamo),
doktori propagande paZljivo pripremili prije nego Sto su se po-
litidari podeli rjeiavati
javne imovine tijekom 1980-ih.
Dok su glasadi razbijali glavu oko toga kojem 6e kandidatu
pokloniti svoje glasove, takozvane <demolsatske> zemljebile suu
kandZama dvadesetogodiSnje epidemije korporacijskog
podmi6ivanja i dvolidne politike. Politidari iz svih ve6ih stanaka
izglasavali su desetine zakona kako bi omogu6ili da multinacio-
nalne korporacije postanu vlasnici lokalnih industrija, obradivog
zemlji5ta, banki, vode i drugrh prirodnih bogatstava, i da stranci
preuzmu nacionalne
javne institucije kao Sto su bolnice, drZavni
organi, poStanske sluZbe, telekomunikacije i komunalne sluibe.
Madine sluZbe za odnose s
javno56u zvale su to <globalna slobod-
na trgovinor, <ekonomski racionalizaro>, ili <<privatizacijo>.
Javna imovina, bogatstva zemlje i suverenitet nacije predani su
u ruke korporacija. Ovaj fransfer omoguiili su zakoni koje su
izdali partamenti da bi sluZili interesima korporacija, a doneseni su
bez
j
avne rasprave ili pristanka.
lih privatnih poduze6a. To se naziva <goravnavanjem terenu - Sto
je prilidno zanimljiv inaz,imatno li u vidu da korporacije ne pla-
6aju porez na svoj profit. Istowemeno, lokalni poduzefirici optere-
6eni su visokim porezima i vi5e nisu za5ti6eni tgovinskim grani-
cama.
Politidari Sirom svijeth ofvaraju svoja nacionalna wata gladnim
predatorskim korporacijama i njihovim globalnim investitorima.
To se odvija zastraiuju6om brzinom. Godine 2000., bilo je 37,000
korporacijskih udruZivanja koja su se dogodila Sirom svijeta.
UdruZivanja su bila djelotvoma, jer sada su 51 od 100 najve6ih
ekonomija na svijetu korporacije. Globalizacija ide na ruku boga-
talima, koji postaju sve bogatiji.
Dok
je
imovina tri najbogatije osobe na svijetu ve6a od bruto
nacionalnog proizvoda 48 najslabije razvijenih zemalja, 4l milijun
Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje. Cak i srednja klasa
osjeda posljedice, jer
se u obiteljima s dvije pla6e radi sve duZe.
Sjedinjene Ameridke DrZave, neko6 bogata nacija s golemim
resursima i sposobnom i bogatom radnom snagom, sada ima naj-
vedu nezaposlenost u zadnjih skoro deset godina. Besku6nici otvo-
reno Zive po ulicama
jer su skloniSta prepuna. Barem 15 ameridkih
gradova poduzima mjere za
ry'e5avanje
ove krize, ali ne
jamdenjem
osnovnih ljudskih prava i sloboda ili preusmjeravanjem sredstava
za zbinjavanje osiromaienih, nego dono5enjem zakona koji
besku6nicima zabranjuju <<u
javnosti obavljati aktivnosti vezane
uz odrZavanje Livota>>
ftao
5to
je pranje i jedenje). U mnogim
ameridkim gradovima policija dijeli globe beskudnicima koji zbog
svog siromaStva prekrie lokalne propise, Sto
je bez sumnje nov
izvor prijeko potebnih
javnih prihoda, uzlne li se u obzir da
18. NEXUS www.nexusmagazine. com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
multinacionalne korporacij e ne pla6aju poreze.
Sto
je
ioS
gore, skoro polovina svjetskog stanovni5tv4 koja
je
sada postala izvorjeftine radne snage za korporacije, Zivi s manje
od 2 dolara dnevno. Ali Svjetska banka ima
joi planova za njth.
Lawrence Surnmers, glavni ekonomist Svjetske banke, izjavio
je
-
<Oduvijek sam smafrao da su slabo naseljene afridke zemlje nedo-
voljno zagadene... odretlena kolilina zagatlenja opasnog po zdrav-
lje trebala bi se oslobadati u zemljama s najmanjim tro5kovima, a
to su zernlje s najniZim dohocimo>.'
Globalizacija iz tre6eg wijeta izvladi
novac, a wa6a mu zagadenje. Politi-
dari to nazivaju <industrijskom re-
formom>>, i nedemokatski
ju
name-
6u bez autoriteta ili
jurisdikcije,
u
korist svjetske elite.
U meduwemenu, novonastalo si-
romaitvo uzrokuje nedostatak novca
od poreza. Kako bi nadoknadili pri-
hode izgubljene zbog korporacij-
skog nepladanj aporeza, politidari su
morali donijeti nove zakone koji po-
gatlaju one dija su primanja ionako
sve manja. Porez na robu i usluge, ili
porez na dodanu wijednost koji su
namebruti poho5adu i osnovnim na-
mimicama kao Sto su mlijeko i kruh,
<<Za,kon izr.'-a;n ovlasti koje
pruia ustav nije zakon; u
potpunosti
je
nevailefli
mrtav; ne daje nikakva prava;
ne namede nikakve obYeze; ne
pruZa nikakvu za5titu...)>
-
Quick
i Garran, The Annotated Consti-
tution of the Australian Commonwealtht
elstremno bogatih pojedinaca koji imaju hipoteku nad svjetskom
imovinom (bez pristanka vlasnika). Svjetski kongres ukljuduje
Generalnu skup5tinu i Vije6e sigumosti Ujedinjenih naroda, NA-
TO kao policiju, a svjetsko sudstvo
je
Medunarodni sudpravde.
Za razliku od debelih parlamentamih z.akona, ustavi mnogih
demokratskih zemalj4 Povelja o pravima i Magna Carta elegantro
izlalavaju obidajne zakone zajednice - zakone koji podrZavaju
standarde zajednice u vezi s moralno56u, prirodnim zakonom i
zdravim razumom. Parlamentarni
zakoni su desto u neskladu i potpu-
noj suprotrosti s ustavnim zakoni-
ma Ustav SAD-a i ustavi raznih
zemalja Commonwealtha
jamde
da
whorna vlast ostaje u rukama naro-
da, koji imaju pravo odbiti poStovati
loie zakone. Ti lo5i <<zakonil> koji
sluZe interesima korporacija i mo6-
nih elihdh grupa sve de56e bivaju
prepoznati kao iskvareni, nepraved-
ni, protuustavni i ilegalni od sfrane
pojedinaca i grupa koje stvaraju mo-
6nu viziju postkorporatizura/post-
globalizrna.
politidari uAushaliji, Novom Zelandu i Ujedinjenom Kraljevstvu
uveli su usvajanjem ilegalnih zakona (bez referenduma) kojima se
ve6ina glasada snaZno protivila. Usprkos ilegalnosti ovih zakona,
ve6ina ljudi
jo5
uvijek pla6a porez na robu i usluge, ali ih sve vi5e
uspje5no prkosi ovim zakonima.
Novizakoni bezjavne rasprave ili pristanka
Bez savjetovanja s biradima, politidari Sirom svijetapotpisali su
multilateralne ugovore s Ujedinjenim narodima i drugim nadna-
cionalnim globalnim organizacijama. Ovo potpisivanje obidno
je
popra6eno usvajanjem zakonodavnog akta u parlamentu ili kon-
gresu kojim se ugovor ukljuduje u doma6i zakon, takoder bezsa'
vjetovanja s biraiima.
Ve6ina nacionalnih, drZavnih i intemacionalnih zakona napisa-
nih u proteklih 30 godina stvorena
je
da bi sluZila wjetskoj po-
litidkoj i korporacijskoj eliti,
jer
su politidari u vladama Sirom
svijeta, povladuju6i elibrom sektoru
jedinstvene svjetske vlade,
stvorili, usvojili, donijeli i ratificirali milijune legislativnih akata u
obliku parlamentamih zakona, dekreta, amandmana, sporazuma i
ugovora. Meilutim, u vedini ustavnih demokacija,
politidari ne-
maju nikalaru mo6 osim one koju su im povjerili glasadi i koju im
daje ustav. To
je
sludaj u SAD-u, Australiji, Novom Zelandu, Ka-
nadi i drugim zemljama.
Medu poj edincima poput Malcolma McClurea i grupama Sirom
svijeta sve vi5e
jada
svijest da su ovi zakoni, doneseni bez pristan-
kalavnosti, tehnidki nevaLeti. Ilegalnim ozakonjavanjem, izdaj-
nidki politidari stvaraju izdajnidke vlade koje postaju sluge glo-
balne vlade. Te stnrkture formiraju globalnu pritajenu vladu koja
skpljivo deka wijeme kad 6e im svjetska imovina i ljudi biti u
potpunosti predani u ruke.
Svje*ka vlada osnovala
je
sve poffebne instrumente, ukljudu-
ju6i
i Svjetsku zdravstvenu organizaciju,
globalnu zdravstvenu
policiju, i Svletsku rgovinsku organizaciju
(WIO), koja sluZi kao
ngovinska policija i osigwava da sve korporacije imaju sigumo
trZi3te za svoju robu, 6ak i kad se to protivi Zelji naroda - kao Sto se
dogatta kad WTO redovno prijeti pravnim mjeryma zemljama kojg
ne Zele kupovati genetski modificirane proizvode. Svjetska banka i
Mettunarodni monetami fond sluZe kao svjetski bankari, klika
Svjetski
globalizacijski labora-
torij - sretnazemlja
Otkad su zubi korporatizrna zagizli u Ausbaliju 1980-ih,
eliminirano
je
vi5e od, 45Yo obiteljskih gospodarstava. Farme su
pritisnute uza zid <goravnavanjem tereno), dolazak korpora-
cijskog agrobiznisa pfisiljava farmere da prodaju zemlju ili se su-
ode sa zapljenom. Devedeset posto svih poslova u Australiji danas
je
u rukama transnacionalnih korporacija. To
je
dovelo do smanji-
vanja broja zaposlenika kojeje kroz proteklih 20 godinaAustraliju
/
- Koliko ljudismo izgubili u
J
{
Iroku ovo.it.iedon?
.t
\
-/-
./-
*
=r
/'- Nijednog,
9l!
'.
Predsjedniid
-
*r,t*.- /
r
:J):'*,1-t=
KOLOVOZ
- RUJAN 2004. wwwnexusmagazrne.com
NEXUS. 19
koStalo milijune izgubljenih radnih mjesta na obiteljskim gospo-
darstvima u proizvodnom sektoru i u malom poduzetni5wu. Po-
datke koji pokazuju pune razrnjere gubitka radnih mjesta kasnije
su frizirali vladini doktori propagande i ministarstvo financija.
Danas se osoba smata sluibeno zaposlenom ako powemeno radi
nekoliko sati tjedno.
Austalska komisija za konkurenciju i za5titu potro5ada (AC-
CC), nadzomo tijelo diji je posao spredavanje nelojalne konkuren-
cije na aushalskom tii5tu, priznala je
1998. da <<intemacionalne
korporacije ve6 upravljaju s 80 posto ekonomske alf,ivnosti>. Isto
nadzomo tijelo henutro je ukljudeno u prisiljavanje malih
poduzetnika da <goravnaju teren> za velike igraEe.
Australija danas ima nacionalni dug ve6i
od 300 milijardi australskih dolara,
ukljuduju6i i vi5e od 70 milijardi duga na
Iaedihim karticama. To iznosi 18,500 dola-
ra nacionalnog duga po svakom mu5karcu,
Zeni i djetetu. S uni5tenim proizvodnim i
poljopriwednim sektorom, Australija je
morala uvoziti dobra koja
je
ranije proizvo-
dila. Da bi pokrila ho5kove uvoza (trgovin-
ski deficit), Australija se te5ko zaduLivala
kod privahih intemacionalnih bankara koji
su iz nidega stvorili pozajmice (na papiru) -
ali pozajmice moraju pravim novcem ili
opipljivom imovinom otplatiti pravi ljudi
koji gube pravo bogatstvo svoje zernlje.n
Ausfralci i njihove prethodne vlade u
pro5losti su tradicionalno dizali po-
slovne kredite i pozajrnljivali novac
za kapitalne radove od njihovih
nacionalnih banaka, ali, s dolaskom
globalizacije, svi budu6i resursi i
kapitalni radovi bit 6e vlasni5tvo
internacionalnih bankara.
U proteklom desetlje6u, raspro-
daja (privatizacija) aushalskih ko-
munalnih sluZbi, aerodroma, bolni-
ca, vije6nica, pa dak i vode, dogodila
se tako zasljepljuju6om brzinom da
ve6inaAustalaca ne zna tko je pravi
vlasnik njihove infrastnrkture ili
prirodnog blaga ili, Sto se toga tide,
njihove lokalne uprave.
ViSe od 30 posto Australaca da-
nas Zivi ispod granice siroma5tva. Javne kuhinje javljaju o sve
ve6oj potraZnji, dok cijele obitelji Zive na ulicama odjevene u
dronjke tipidne za besku6nike - ne5to Stoje ranije bilo neduveno u
<<sretroj zemljb>. Socijalnu dezintegraciju Ausfralije najvi5e su
osjetili oni koji su vjerovali u <go5tene Sanse>, utemeljiteljski ideal
zemlje - a toje ve6i dio sposobne i neko6 bogate radne snage.
U Australiji tri milijuna parlamentamih zakona upravlja s
manje od 20 milijuna ljudi. Ve6ina ovih zakona stvorena
je
da sluii
globalizaciji.
Obiiajni zakon i zajednica
Prije pada Rima, rubne teritorije carstva poharale su horde
barbara koje su opljadkale domove ljudi, otele njihovu imovinu,
zaplijenile njihova blaga i resurse, i zagadile ili spalile njihove
posjede (zvudi pozrato?). U petom i Sestom stolje6u naie ere
valovi Vizigota, Vandala, Huna i Vikinga pusto5ili su i pljadkali
teritorije sve dok Rim nije konadno dotuden propalom ekono-
mijom i socijalnim i politidkim krizama koje su dovele do pada
mo6nogcarstva.
Ljudi su na podetku bili zbunjeni i smeteni kaosom, i nisu bili u
stanju obavljati svoje poslove sve dok se nisu okupili u male ple-
menske zajednice i vratili se podecima. Kad bi dollo do nesugla-
sica, te zajetlnic,s birale su medu sobom mudre predstavnike
kojima se moglo r{erovati da 6e zastupati obidaje, tradicije i moral
grupe. Tako se primjenjivao obidajni zakon, i rje5avane su nesu-
glasice i drugiposlovi grupe
Taj proces prethodio je
modemim sudovima, iako su modemi
parlamentami zakoni izopadeni mnogim zakonima koji sluZe in-
teresima ljudi izvan zajednice (nacrje). Prema ustaw, ovi parla-
mentami zakoni legalni su samo ako ih kongres ili parlament stvori
uz pristanak naroda. Taj pristanak nije dan kad se zakoni usvajaju
bez referenduma ilijavne rasprave, ili kada
vlade koriste prishane medije za Sirenje
informacija; to rezultira nevaZe6im zakoni-
ma stvorenim bez naieg dopuitenja.
Te5ko je i zamisliti 5tetu koja bi bila na-
nesena ranim zajednicama da supored inva-
zije morali trpjeti i sustav zakona nametrut
od sftane pljadkaikih osvajada. Umjesto
tog4 tamo gdje je
duh obidajnog zakona
pustio korijenje, zajednice su mogle ponov-
no stvoriti barem minimum poretka.
Samo narod moZe ukinuti obiiajna pra-
va, jer obiiajna pr(wa nisu vlasniitvo par-
lamenta, nego naroda. Obiiajni zakon je
stogabjelodan.
- Coco protiv Kraljice, 1994.,
B utterworthov pravni rj ein*
Usporedba obiiajnog i parla-
mentarnogzakona
Obiiajni zakan - zakon koji svoju
snagu i autoitet temelji na univer-
zalnom pristanku i u pimjeni je u
z aj e dni c i o d p amt iv ij eka.
- Oxfordski rjednik engleskog
jezika
Obidajni zakon se ponekad
definira kao <zdrav fttzun'n, <zakon
diste savjestil i <<zakonkoji odraLava
standarde zajednice>. Takoiler ga se
smatra utjelovljenjem prirodnog
zakona, univerzalnog zakona ili
istine. Druge definicije obidajni za-
kon opisuju kao dako vidljivu istimu>, <zakon koji je
sam po sebi
odigledau. Obidajni zakon je takoder bio inkorporiran u stolje6a
sudske prakse i ustave mnogih zemalja.
Po obidajnom zakonu, osobaje slobodna diniti gotovo bilo Sto,
pod uvjetom da to nije na Stetu Zivota, prava ili slobode nekog
drugog. Obidajni zakon ne dopu5ta nijednoj vladi da tuZi ili kaZ-
njava pojedince zbogzloltna u kojem nitko ntje irtva. Za tu swhu
stvoreni su parlamentami zakoni, ali njihova mo6 ogranidena
je
zdravim razumom i odludno56u onih koji brane svoja prirodna
prava,
Osobu se smije globiti ako
je
sklopila neki ugovor, ili ga je
prekrSila. Metlutim, po obidajnom zakonu, u ugovor se mora u6i
svjesno, dobrovoljno i namjemo, inade
je
on neobvezuju6. DrZavni
organi su s'trj"sni ove dinjenice, i zaobilaze
ju tako Sto zaplaiiva-
njem prisiljavaju pojedince na potpisivanje sporazuma kojima
je
cilj poniStiti obidajna prava.
Ovo
je postalo odigledno tijekom pro5le godine, kad
je
Komi-
sija za terapijsku robu (TGA, australski ekvivalent ameridke
Komisije za hranu i lijekove) lcrenula u divlji pohod protiv
<<[Prema na5em
ustavu i obidajnom
zakonu koji
je
njegov sastaYni
diol mi
politiiarima
dajemo dopu5tenje
samo da stvaraju
zakone koji sluie
nama - mi nismo
sluge ni njih ni
zakona.>
- Malcolm McClure
20. NEXUS wwwnexusmagazine.com
KOLOVOZ. RUJAN 2004.
proizvotlada sredstava za dopunsku medicinsku terapiju. Putem
<<povjerljivih spoftvumo), TGA
je prisilila 32 proizvodada vita-
mina i dodataka prehrani da se odreknu svojih prava na tuZenje
regulatora zbog gubitka posla. TGAje zatvorila kompanije, a
jav-
noiti
.je
reEeno da su kompanije <dobrovoljno> predale svoje
dozvole za proizvodnju. FDA se okomila iskljudivo na proizvo-
dade prirodnih dodataka prebrani, jer nijedan proizvodad lijekova
nijebio zatvoren.
Kad su ga upitali feba li po5tovati lo5e zakone, g' McClure
je
odgovorio; <<Istinit
je samo ako vjerujete da
je istinit. Ima mo6
samo ako muje vi date svojimpristankom.>
Privatizacija i prosvjedi protiv cestarina
Val privatizacije koji
je preplavio Australiju sredinom 1990-ih
sa sobom
je odnio nmoge drZavne organe u koje su danas
ukljudene opskume korporacijske komponente kroz ono Sto
je po-
zrato kao <grivatro-javno parherstvo>. Mnoge austalske
javne
bolrrice postale suprivatizirane kad su velike korporacije za zdrav-
stvenu za5titu nahrupile i pokupova-
lejavnenekretrine za sibre novce. Te
korporacije su odmah smanjile broj
osoblja u bolrricama i podele privat-
nim pacijentima napladivati astro-
nomske cijene, istowemeno poseZu-
6i za novcem porezrrih obveznika
kroz Medicare sustav. U novije wije-
me <privatno-javno partnerstvoD
de56e znadi dvostnrko napla6ivanje
od shane gladnih korporacija nego
djelotvomost.s
se istowemeno hrane najaslamaporeznih obveantka.
Po obiiajnom zakonu, u
ugovor se mora u6i
svjesno, dobrovoljno i
namjerno, inaie
je
on
neobvezujud;
jeporeznabenzin za koji je vlada
javnosti
rekla da je namijenjen
izgradnji i odrZavanju
javnih cesta. Otkrio
je da samo tri centa po
liti na kaju odlaze u izgradnju i odrZavanje cesta - od 60 centi po
lifrikojeuzimadriava.
Podeo se pitati kamo odlaze milijarde koje se svake godine
prikupe od vozaEa.Zanimalo gaje koji su zakoni Sto omogu6avaju
takvo dvostruko posezanje ujavni dZep bili usvojeni u gluho doba
no6i.
Bio
je to presudni frenutak u Zivotu Malcolma McClurea.
Odgovori do kojihje do5ao uznemirili su gajo5 viSe, ukljuduju6i i
dinjenicu da ve6ina novca koji Citylink prikuplja cestarinama
odlazi preko mora u privatre ruke.
Uskoro
je
odludio poduzeti ne5to oko situacije koja mu
je
izgledala kao vladina prij evara poreznih obvezrika.
Zlom sustavu najbolje pomaZete tala ito poituiete niegova
naredenjai propise. Zao sustav nikadane zasluZuie takvu odanost.
Odanost njemu maii suuiesniitvo u zlu. Dobar ioujek te se
opirati zlom swtavu svom svojom duiom.
-MahatnaGandhi
Referendumi inicirani od
birala
Driite ustav na olat.. jer daje
velilce za.|tite... Zaitita naiih sloboda
ukonainici ne ovisi o parlamentima,
pa iak ni o sudovima. Ona ovisi o
lj ub avi naro d a p ran a s I o b o di.
-Australski sudac Vrhovnog suda
MichaelKirby
Vjeran svojoj odludnoj prirodi,
Malcolm McClure sam
je naudio
pravila demokracije i izbornog pro-
cesa. Nakon togaje odustao od pre-
davanja i kandidirao se naparlamen-
tamim izborima kao nezavisni kan-
Tijekom ovograzdoblja, vlade su
I
desto lile krokodilske suze, dok su
I
poslu5ni mediji powemeno hu5kali
I
bijesne mase na neku nesretnu malo-
ljJmu majku koja zivi oJ to"iiul""
---
pomo6i - a ipak potpuno ignoriraju6i
korporacije koje izbjegavaju pla6anje milijardi dolara poreza dok
1997.
je
Victoria, rodna drZava Malcolma McClure4 pod
premijerom Kennettom bila na delu rasprodaje
javne imovine, i
tako
je
bilo samo pitanje wemena kad 6e se g. McClure sukobiti s
globalistidkim planovima.
Malcolrn McClure
je promi5ljeni dovjek blage naravi' Njegova
svijetla Skotska put, uredan konjski rep i dvrsta odludnost dine da
izgledom vi5e podsje6a na keltskog plemenskog ratnika nego na
lukavog gradanina 21. stolje6a. Medutim, njegova blagost nestaje
kad ga preplavi indignacija zbog socijalne nepravde.
Kad se suodi s nepravdom ili tiranijom, 6ini se kao da naodigled
postaje viSi dok se sprema nepokolebljivo braniti svoje wijednosti.
io5 se vi5e razbijesni kad se birolaati ili politidari suodeni s
logikom povlade u dogme; tada je spreman prepirku dovesti i do
Vrhovnog suda, ako
j e potrebno.
1997. Malcolm McClure predavao je prirodopis, fiziku i
matematiku naprednim udenicima. Jedne vederi, dok se vozio ku6i
sa svog radnog mjesta kroz ulicu Lygon u sirotinjskom dijelu
Melbouma, na radiju
je
Euo da 6e se uskoro uvesti cestarine na
cestama koje su ve6 napravljene i u potpunosti pla6ene, i na kojima
se nikadaranije nije napla6ivala cestarina.
Tijekom te voinje, u tom trenutku, odludioje pobuniti se protiv
pla6anja cestarina u Victoriji. Pravo prolaza - najosnovnije pmvo -
biloje ugroZeno, i to gaje snaZno pogodilo'
On se redovno vozio tom
javnom cestom i financijski
je
doprinio njenoj izgradnji kao poremi obveznih kao i njeggvi
ro&tetji prije njega. Osim toga, svaki put kad
je punio tank pla6ao
didat. U slobodno vrijeme posvetio se izradi nacrta parlamentar-
nog zakona koji bi australskom narodu
jamdio glas u parlamentu
putem referenduma iniciranih od birada.
G. McClure usvojio
je referendume inicirane od birada kao
svoju platformu za kampanju. Njegova namjera bila
je
osigurati
izravnu komunikaciju izrnedu birada i njihovih predstavnika. Taj
sustav bi powatio pravi duh i funkciju demokracije u kojoj bi
biraEi odludivali koji 6e zakoni biti usvojeni ili ukinuti. To
je
u
skladu s demokratskim idealom da <<vrhovna apsolubra i nekon-
holirana vlast ostaje u rukama naroda>, kako stoji u uvodu
australskog ustava. (G. McClure vjeruje da
je razlog nedavnog
vladinog poku5aja izbacivanja uvoda iz ustava upravo mo6 koju
samo ovaj odlomak daje narodu.)
Do 1988., McClwe se natjecao na dva lokalna izbora i na
federalnim izborima. Medutim, njegova kampanja bila
je
otelana
odbijanjem medija da mu osiguraju prostor u eteru, dok su dvije
velike stranke dobile strahovitu podr5ku u kampanji od velikih
kompamja i maksimalnu medijsku pokrivenost. Na dan izbor4
primijetio je da sunezavisnikandidati dodatro diskriminirani zbog
potesko6a na koje biradi nailaze prilikom ispunjavanja listida ako
Lele glasatrzanezavisnog kandidata. Glasanje <ispod crte> znadilo
je da glasad mora prekriiiti desetine drugih kandidata, a u sludaju
da pritom napravi koju gre3kq njegov glas se pribrajao drugoj
stanci. McClure
je prikupio puno istustva, ali
je
izgubio na
izborima. Bio
je
indipiran zbog odite diskriminacije koja
je
dio
glasadkog sustava, i svojje sludaj doveo doVrhovnog suda 1999.'
Idu6e godine, MalcolmMcClure utemeljio
je GlasaEku organi-
zaciju za pojedinadno i kolekf,ivno osnaZenje (Voting Organization
KOLOVOZ. RUJAN 2004. www.nexusmag:rzrne. com
NEXUS.21
for Individual and Collective Empowennent, VOICE), neprofitno
i nepolitidko udruZenje diji
je
cilj skrenuti paftrju vlade na Zelje
birada. 27 svibnja 2000. pokrenuoje svoj prvi referendum iniciran
od birada kako bi omogu6io
javnosti
da sluZbeno glasa o vafttim
pitanjima. S malom ali predanom grupom volontera, McClure je
organizirao svoju glasadku proceduru u skladu s odgovaraju6im
izbomim pravilima - glasadki listiii su bili u tri primjerka, glasadi
su se potpisivali na biradke spiskove i dobivali kopiju svog listi64 i
svi listi6i bili su numeriftmi. Nakon godine dana napomog rada po
svim wemenskim uvjetima i sa skromnim sredstvim4 McClure i
njegov tim volontera proSli zu kroz detiri od pet drZavq prikup-
ljaju6i glasove gradana o pitanjima kao Sto su cestarine, porez na
robu i usluge, Opdi sporazum o trgovini
uslugama (GATS), antiteroristidki zakon i
poreznabenzin.
Usprkos neprekidnom putovanju zbog
svojih izravnih demolcratskih aktivnosti,
Malcolm McClure proudavao je
i ustavne
zakone i zakone Commonwealtha prema
kojima su pobijali legalnost cestarina i dru-
gih pristojbi koje su privahe organizacije
nametnule porearim obveznicima. Otad
je
stavio pred sud stotine neprihvatljivih za-
kona, zastupaju6i sebe i koriste6i principe
obidajnog zakona. 1999. dobio
je zakonsko
pravo da biradima podijeli molbe za oslo-
badanje od pla6anja cestarine, a biradi su
dobili zakonsko pravo da fraZe oslo-
batlanje od pladanja cestarina. G.
McClure vozi se po Victoriji cesta-
ma koje se napla6uju, i do danainjeg
dana nijednomnije platio cestarinu.
Jednokratna registracij a vozila
i oslobatlanje od poreza
Dok
je
bio okupiran socijalnim
pitanjima i demokratskom pravdom,
Malcolm McClure
je ponekad zapo-
stavljao ku6ne obaveze. Jednom
prilikom tijekom 2000. vozio
je
au-
tomobil na registraciju, koja
je
bila
istekla nekoliko dana ranije, kad ga
je
zaustavio prometni policajac.
Malcolm McClure dao
je razumno
objainjenje alije dobio kaznu od 500
dolara, koju mu je odredilo isto ministarstvo koje
je
sada bilo
nadleZno za cestarine. Twdio
je da je ranijih godinapostojao puno
fleksibilniji sustav koji
je
imao puno viSe obzira u sludajevima
kada su ljudi postupali s dobrim namjerama. A dinilo se i da je prije
privatizacije prevladavao sustav u kojem
je bio puno manji
naglasak na novdanim kaznama.
McClure
je
o tom incidentu rekao: <<Prigovorio snm napomoj,
optere6uju6oj metodi u kojoj nema nikakve fleksibilnosti ni ljud-
skog dostojanstva.>
Medutim, pokazalo se da
je incident sretan poEetak prauro
utemeljene altemativne registacije vozila po obidajnom zakonu,
po kojoj osobe mogu uZivati svoje pravo najednokratru registra-
ciju vozila s individualnim registarskim brojem po svom izboru i
ugraviranim natpisom <Bira6ki parlamenb>.
Osim toga, g. McClure uveo
je dozvole po obidajnom zakonu
pravnu strukhuu za brak po obidajnom praw, u kojem parovi nisu
vezani zakonima koji drZavi omoguduju da nad njima i njihovom
djecom ima nerazumne ovlasti. Uslijedili su paketi za oslobadanje
od pla6anj a poreza na robu i usluge, za one koj i Zele biti oslobodeni
od ovog ilegalno uvedenog poreza, i, konadno, paketi za oslobada-
de
od cestarina, za one koji se nepokolebljivo protive dvostrukom
oporezivanju.
Malcoln McClure uveo je sve ove pmure entitete i obnovio
druge slobode kao rezultat svojih, uz velike napore dobivenih,
pravno testiranih zudskih presedana, te zahvaljuju6i legitimnim
stukturama obidajnog zakona. Osobno
je vodio vi5e od 100
sludajeva na svim razinama sudstva. Njegova organizacija s
njenim grupnim inicijativama poznataje kao UPMART (vidi web-
stanicu http://www.upmart.org).
OsnaZivanje kroz principe obilajnog zakona
Ova burna wemena iznjedrila su gomilu
branitelja socijalne pravde, ali nijedan od
njih nije imao tako snaZan utjecaj kao Mal-
colm McClure. Dosad
je
tisude ljudi naudio
kako se mogu osloboditi onoga Sto on nazi-
va <<nepravednim udincima neprihvatljivih
zakono>. Na wlo
jeftinim
seminarima i
tedajevima poudava pojedince obidajnom
pravu. On twdi da
je smisao ovog znanja da
pojedince osnaZi osnovnim sredstvima
obidajnog prava koja se mogu primijeniti na
ve6inu pitanja i sporova koji su reanltat
sustavne socijalne nepravde. Dosad su tisu-
6e ljudi prigrlile koncepte obidajnog prava
koje poudava Malcolm McClure, a stotine
su izborile svoje vlastite pobjede na
sudu i izvan njegauvezi s pitanjima
koja su ih ranije zbunjivala. Neki od
odvaZnijih studenata obidajnog
prava otpustili su svoje pravrLe za-
stupnike i uspje5no vodili svoju ob-
ranu. Desetine pamidara i optuZeni-
ka postiglo je presudne sudske uspje-
he po pitanjima kao Sto su pravo na
vodu (protiv lokalnih vlasti koje su
farmerima napla6ivale vodu koja je
padala po njihovim imanjima), pra-
vo na objavljivanje informacija koje
drZavni organi Zele prilciti, policij-
ska brutalnost, prevelike ili proiz-
voljne novdane kazne i vladino dvo-
stuko oporezivanje.
O autorici:
Eve Hillary ima prebivali5te u Sydneyu, Australija. Ona
je slobodni
medicinski pisac i istraZivadki analitidar tema koje se tidu zdravswene
za5tite, oduvanja okoliSa i nadina na koji globalizacija podriva demo-
haciju. Specijalizirala se za dokumentiranje ufiecaja koje na ljude ima
politika multinacionalne induskije, ukljuduju6i i medicinske i bioteh-
nololke korporacije. Polciva teme kao Sto su izbijanje epidemija, ge-
netsko i kemijsko zagadivanje, vladine nadzome komisije, eksploata-
cija te6eg svijeta i uloga medija.
1. Citirano u 22 Steps to Global Tyranny, ISBN 0-646-37459-l
(citirano u skladu s korekhrim kori5tenjem,uz zahvalu)
2. <<Let Them Eat Pollutioru>, The E conomis t, 8. veljade I 998.,
3. Memorandum koji
je Lawrence Summers, vode6i ekonomist
Svjetske banke, poslao nekim svojimkolegama.
RobertsorL 1901, sn 1.2.1, sh. 346; takotler i odgovaraju6i dlanak
ustava SAD-a.
4. Strachan, ibid.
5. Hillary, Eve, <Corporate Casualties>,2003.
6. Vrhovni sudAustalije, McClure v. Australian Electoral
Commission, 1999., HCA 31 (24. lipnja 1999.).
<rAko parlamentarni
zakoni nemaju
korijene ili osnove u
temeljnom ili
obiiajnom pravu,
onda su
neprimjereni.
Nikakav statut ne
moZe stajafi izmedu
vas i va5ih temeljnih
prava.
-MalcolmMcClure
22. NEXUS
www.nexusmagaz rne. com
KOLOVOZ. RUJAN 2004.
'lr.#
ltu
,;i&i1 ,
'd,i
,r,#
*,rri#
't
I
NE Ll-jLii I : Z[:l LlJElii,.j!!rii'ii.r- '
PRIRUEHIK ZA PREVEHCIJU
I EDUKACIJU
N/\l,ir IENJaN ONiMA
KOJi SE U I.IJECENJIJ
RAirliE VODC LOlill(ili i
PRIRODNOG J Ji:DNOSTAVI]']G
!:iii \'il,!Llf\1 9itl il4fr:rr ii-rli'I i
I lrL lr\li\li
I
za ditatelje
NEXUSA
POPUST
20To
i VASF
i
ffiF :F: ffi$'
,
a ff*ai.hl
s
g-WMi***t
1
-'ffcgi- -trr
,
E" i trrr.rtr
*s/
#-1*'
ry*;,
i E" .*'o-...
-,^* r'
*
r.
#r Sl df F.s
F s/ L'& Lr r
._"*_-*@j
KNJIZNICA
ZEMLJA OZI RISOVA
Stephen S. Mehler
<<Jednom u stotinu godina pojavi se djelo koje revolucionarno promijeni na5e
razumijevanje drevne povijesti. Ovo
je
takva knjiga.>
Dr. John DeSalvo, direktor Instituta za istraiivanje piramida u Gizi
J J
ovoj knjizi ponudit 6u znanstvene dokaze prikupljene na
"
\J terenu zajedno sa slikama i prepridavanjem osobnih doZivlja-
ja
da bih predstavio udenje kako
je
u Sjevemoj Africi
jedna
napredna
civilizacija postojala jo5 prije 10.000 godina. Ova civilizacija,ponnta
kao drevni Kemit (ne Egipat), sastavljena od doma6ihplemena, posje-
dovala
je
sofisticirano znanje i mudrosl to su bili ljudi koji su stvorili
Sfingu i piramide koje danas vidimo.
Ovi drevni Afrikanci, poznati kao Kemiiani, gradili su strukture
zvane piramide koje su rabili za proizvodnju, transforrnaciju, koriSte-
nje i preno5enje energije. Velika piramida je
izgratlena kao shoj koji
proizvodi energiju. Jedan od glavnih izvora te energije bila
je
voda diju
su struktr,url Kemi6ani dobro poznavali, a do dega su tek nedavno
ponovo doSli genijalni ljudi poput Vrktora Schaubergera i Johanna
Grandera. Zemlja Oziisova imaza svoj osnovni cilj predstaviti nove
ideje i obrasce, dati
jedan posve novi nadin interpretacije i doZivljaja
darolije koju predstavlja drevni Egipat. Zelim pomo6i ljudima kako bi
shvatili da smo oduvijek bili vi5e od onog Sto su nas udili da
jesmo,
da
imamo ogromne potencijale kao kreativna, multifiurkcionalna i multi-
dimenzionalna biia, kako bi vidjeli da je
cijelo postojanje holistidki
meduzavisno i srodno, kao 5to su vjerovali drevni narodi. Moja isku-
stva na tom putu i moja dosadaSnja putovanja dovela su me do spozna-
je
da su ljudi koje danas zovemo drevni Kemi6ani posjedovali nanja
koja su ostala neokmjena tijekom tisu6a godina tame. Ta mudrost i
manje sada se nude svim ljudima iniciranim zanadolazebt veliku i
sudbonosnu promjenu u svijesti.>>
Stephen S. Mehler
CIJENA 13O,OO KN
+
POSTARINA
NARUDZBE NA TELEFON
01 6683 630
Easciniranost
Egiptom prati udenje i duhovni rad Stephena S. Mehlera
I' kroz cijeli njegov Zivot. Roden u Brooklynu, a odrastao u Bronxu, Me-
hler
je
studirao fiziologiju i anatomiju na Hunter Collegeu, SveudiliStu New
York. Ima dva magisterija DrZavnog sveudili5ta u San Joseu iz prirodnih i dru-
Stvenih znanosti. TraLeti metafizidke kao i manstvene istine, Mehler od 1978.
do 1980. godine radi kao zranstvenik istraZivad za Red ruie i kriZa, AMORC, te
kao profesionalni astrolog i predavad o Egiptu i drevnim kristalnim lubanjama
povezanima s narodom Maya tz Meksika i Centralne Amerike. Stephen
je
proudavao materijal o drevnomEgiptuvi5e od 33 godine.
U svom ishaZivanju, naslutioje kako u Egiptujo5 uvijek postoji drevna, skri-
vena hadicija, koja traje
joS
od predinastijske civilizacije, grupa koja
je
uspjela
saduvati tajne o drevnim wemenima. Putuju6i Egiptom u potrazi za ovom izvor-
nom mudro56u, kaj podnoZja Sfinge, Mehler
je
ovo zranje prona5ao utjelovlje-
no u Zivom uditelju, Abd'El Hakimu Awyanu. "Zemf a Ozirisova" nas vodi na
fascinantno putovanje dok razotlriva znanje kojeje svih ovih godina bilo sakri-
veno na sigumom. Znanje koje sada, u svitanje novog doba, moZe biti otkriveno.
24. NEXUS www.nexusmagazrne. com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
Walter Last @ 2004
Preveo:
Kre5imirJuki6
Web-stanica:
http ://www.health-science-spirit.com
I fedicinska
sfiuka se
jako ponosi rigorozrim znanstvenim istraZivanjima na
l\ / I
koja se oslanja njen
iristup
tileeenji raka. Osobe kojima je nedavno Cjug.to-
I Y Isticiran rak suodavaju se sa stahovitimpritiskom naieg zdravstvenog sustava
da odmah podnu s programom aanstvenog medicinskog heknana koji ukljuduje kirurgiju,
kemoterapiju i zradenje u raznim kombinacijama. Uplaiena i Sokirana, ve6ina osoba u ovoj
situaciji i ne pomi5lja na suprotstavljanje shahovitoj snazi medicinskog autoriteta.
Kako biste vi reagirali u toj situaciji? MoZda ste skloni vjerovati prirodnim terapijama
kod manjih zdravstuenih problema, ali kad se radi o nedemu tako ozbiljnom kao Sto
je
rak,
mogli biste se osje6ati sigumije s ispitanim i dokazanim metodama ortodoksne medicine.
Kako god bilo, ako imate priliku, proditajte sljedede prije nego 5to donesete konadnu
odluku. MoZda 6ete nakon toga vi5e cijeniti prirodne metode lijedenja raka.
U ovom dlanku prikupio sarn neke slabo poanate dinjenice o znanstvenoj podlozi
ortodoksnog lijeienja raka. Kod istraZivanja raka, uspjeh - izraZen postotkom preZivljavana
pacijenata nakon pet godina - utvrcluje se usporedivanjem drugrh oblika i kombinacija
tetrnana s rezultatima same kirurgije. Medutim, uspje5nost kirwgije rijetko
je
usporedivana
s postotkom preZivljavanja netetiranih pacijenata, a nikad s pacijentima koji su se odludili
za prirodne terapije. Dakle, ortodoksna terapija protiv raka u osnovi
je neznanstvena.
Ukupni pretpostavljeni postotak izljedenja nije ve6i od onoga Sto se moZe pripisati
spontanoj remisiji i placebo efektu.
-
U prilog svom stavu, iznijet 6u sljede6e kljudne njave i zakljudke iz medicinskih i
znanstvenih publikacij a.
<<Cini se da istraZivanja pokazuju da je rana intervencija od pomo6i, zato sto se u rana
odstanjenja ukljuduju prekancerozne lezije koj e desto ne bi postale kancerozre kad bi ih se
ostavilo netaknutima
[naglaske
je dodao autor].> Drugim rijedima, rane intervencije su
prividno korisne zato 5to se uklanjaju lezije koje nisu kancerozne, ali se radunaju kry da su
rak i to popravlja statistike preZivljavanja. <<Osim toga, nije vaZno koliki dio dojke se
odstani; ishod
je
uvijek isti.>' ova ifava ukazuje da kirurgija ne pove6ava Sanse za
preZivljavanje, u suprotnom bi postojala razlika iznedu radikalne kirurgije i lumpektomije
(utctanianle kwZice). IstaZivadi su rekli da je samodopadno nastaviti podwgavati barem
iO'1" i""i s rakom dojke uzaludnom unakaiavanju.'NadaSe, ne postoje dokazi da rana
mastektomija u$ede na preZivljavanje; kad bi pacijenti to znali, vrlo v1'erojatro bi odbijali
kinugiju.'
1993., urednik Lancetaislalorruo
je da
je usprkos raznim modifikacijama tretmana protiv
raka dojke postotak smrhrosti ostao nepromijenjen. Pri.anao
je da usprkos tome Sto se skoro
svakogtjedna objavljuje postizanje dudesnih napredaka, medicinska struka sa svojom
izvanridnom spoiobno56u samozavaravanja (ovo su njegove rijedi), islceno govore6i'
skrenula
je s puta. Istowemeno, odbacio
je gledi5ta onih koji smatraju da spas treba fiaZiti u
pojadanju kernoterapije nakon kirurgije tik do razine koja
je
smrtonosna za pacijenta.
i_liitao
je
- <<I.{e bi li bilo znansWenije zapitati se zaito je nas pristup
}e}snjesan?2
Nije
prirano postaviti ovo pitanje nakon
jednog stolje6a kasapljenja Zen4 dodao bih. Naslov
Luog rrnodoog dlankaji, prikladno, <<Rak do.lke:
jesmo li skrenuli s puta?>o
IJ osnovi, izgleda da wi tipovi i kombinacije konvencionalnih terapijaprotiv raka dojke
rezultiraju isim, niskim dugorodnim postotkom preZivljavanja. Jedini zakljudak koji se iz
ouosa moZ" izvu6i
je
da [onvencionalno lijedenje dugorodno ne poboljSava u;glede za
preZlvliavanje. Sto
je joS go.e, Michael Baum, dr. med., vode6i britanski kirurg za rak dojke,
itnio
j"
da 6peracija rd6 dojke pokazuje tendenciju pove6anja rizika od recidiva ili smrti
uoutuitri
g6Aine. Takodeije-povezao kirur$ke zahvate. s ubrzanjem Sirenja raka
stimulacijori forrniranja metastaza u drugim dijelovima tijela.5
Ranija njemadka usporedba pokazalaje da netetirane Zene u postrnenopauzi s rakom
dojke Zive ir,Ze oa het-iranih Zena, i zakljudeno
je da Zene u postmenopauzi ne bi tebalo
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
www.nexusmagazlne.com
NEXUS.25
ketirati protiv raka dojke.'Taj zakljudak potwduje otkri6e Emsta
Krokowskog, njemadkog profesora radiologije. On je uvjerljivo
demonstrirao da su metastaze desto iz.arvane medicinskim inter-
vencijama, ukljuduju6i ponekad dak i biopsiju ili kirurgiju koje ni-
su povezane s rakom.t Diranje u tumor uzrokuje da puno ve6i broj
kanceroznih stanica ude u trvotok, dok ve6ina medicinskih inter-
wncija (posebno kemoterapija) slabi imunolo5ki sustav. Ta kombi-
nacija
je
recepft za katastrofu. Metastaze su ono Sto ubija, dok pri-
mami tumori op6enito, a posebno oni na dojci, mogu biti relativno
bezopasni. Ova otlci6a potwdena su nedavnim ishaZivanjima koja
pokazuju da kirurgija, dak i kada nije povezana s rakom, moZe
potaknuti eksplozivno Sirenje metastazai dovesti doprerane smrti.'
To je
u skladu s ranijim izvje3tajima da radikalna kirurgija kod
raka prostate takoder pogoduje Sirenju bolesti. U stvari, rak
prostate istaZivan je u prvom randomiziranom klinidkom pokusu
provedenom na bilo kojem obliku raka. Nakon 23 godine, nije bilo
nikakve razlike u postotkupreiivljavanja izrnedu ljudi na kojimaje
obavljena operacija i kontolne skupine koja nije bila operirana, ali
oni s operacijom imali su vi5e problema poput impotencije ili
,. .. 9
mKonnnencrje.
Nedavno preminuli H. B. Jones,
profesor medicinske fizike, bio je
vode6i statistiEar zarak u SAD-u. U
govoru predAmeridkim druitvom za
borbu protiv raka 1969. rekaoje da
nijedno ishaZivanje nije dokazalo da
rana intervencija popravlja Sanse za
preZivljavanje. Upravo suprotno,
njegova isfiaiivanja nepobitro su
dokazala da nefretirane Zrtve raka
Zive do detiri puta duZe i uz bolju
kvalitetu Zivota od fretiranih.'o Ne
treba ni re6i da nikada vi5e nije bio
pozvan da odrZi govor.
(Mnogi
onkolozi uzimaju
zdIrLYo zr gotovo da odgovor
na terapiju produiuje Zivot.
Takvo miSljenje temelji se na
zabludama i nije potvrdeno
klinidkim istraZivanj ima.>>
Dvije godine nakon dijagnoze i hetnana, taj dodatf postotak
smrtrosti pao je na 50%. Kao najde56i uzrok smrti u ovom dodat-
nom postotku navodi se zastoj srca i respiratomo zatajenje. To
zradi da su, umjesto da umru od raka nekoliko godina kasnije, ovi
pacijenti vmrli od posljedica lijeienja, i time uvelike doprinijeli
pobolj5anju statistika o lijedenju raka, jer,
strogo uzevSi, nisu umrli
od raka.'' Ovo obmanjuju6e prikazivanje smrtrosti od raka dovelo
je
do zahtjeva zapoStenijim statistikama.'o
Nakon Sto
je
analiza nekoliko velikih studija pregleda dojki
pokazala da mamografija vodi do agresivnijeg lijedenja uz nikakvo
poboljianje preZivljavanja, dakje i urednik Lancetamorao priznati
da ne postoje pouzdani dokan u velikih randomiziranih pokusa
koji bi podrZali programe mamografskih pregleda." Vainost ove
i{ave ide puno dalje od same primjene mamograma.
Zagovomici konvencionalne medicine otvoreno priznaju da
nemaju djelotvoran nadin lijedenja pacijenata s uanapredovalim
rakom. Sve do danas, kvaka
je
bila u apelu <Otkrijte ga rano, onda
se moZe lijediti>. Ova istraZivanja evaluacija mamograma pokazu-
ju
da nije vafrro kada je rak otkriven; konvencionalne metode su
beskorisne, kao i cijela, milijarde do-
lara wijedna, indusnija lijedenja raka
(moj zakljudak).
U trinaestogodi5nj em kanadskom
istraZivanju koje je obuhvatilo
40.000 Zena, usporedenje fizidki pre-
gled dojki s pregledom uz mamogra-
fiju. Grupa koja je pregledana fizidki i
mamografom imala
j e puno vi5e lum-
pektomija i kirur5kih zahvata, uz 107
smrtnih ishoda, u usporedbi sa 105
uuulih u fizidki pregledanoj gupi.'o
Duktalni karcinomin situ (DCIS)
je
dest, neinvazivan oblik raka dojke.
Ve6ina sludajeva DCIS-a otkriva se
mamografijom. Kod mladih Zena,
92o/o svth sludajeva raka otkrivenih
IJlj ep5avanje statistiCkih poda-
taka
Epidemiolo5ko istraZivanje potwdilo je
upitnu wijednost kon-
vencionalne terapije, uz zakljudak da su <<medicinske intervencije
kod pacijenata oboljelih od raka imale zanemariv ili nikakav
utjecaj na preZivljavanje>." dak
je i konzervativni New England
Journal of Medicine objavio dlanak pod naslovom <Rak nije po-
bijedeor."
Objasnit 6u neke uobidajene nadine uljep5avanja medicinskih
statistika. Pacijenti koji umru tijekom produZenog tetrrana kemo-
teraprjom ili radioterapijom ne radunaju se u statistikama
jer
nisu
primili cijeli trefinan. U kontrolnoj skupini raduna se svatko tko
urnre.
Nadalje, uspjeh se obidno procjenjuje po postotku smanjenih
tumora, bez obzka na preZivljavanje pacijenta; a ako se mjeri po-
stotak ili duZina preZivljavanja, onda se obidno raduna samo smrt
od ftetirane bolesti. Obidno se ne prikazuje koliko
je pacijenata
umrlo zbog same terapije.
Trenubri
je
tend da se prekancerozna stanja wlo rano podnu
tretirati kao da se radi o raku. Dok ovo statistidki pove6ava b-j lj"-
di s rakom, takoder i umjetno produZava hajanje Zivota i smanjuje
postotak smrtrosti, Einedi da se medicinski hetnani doimaju
uspje5nijima. Medutim, mogude
je da pritom postoji i stvama
komponenta pove6anog preZivljavanja, budu6i da se sve ve6i broj
pacijenata odluduje za dopunske prirodne terapije.
Proudavanje povijesti bolesti 1,2 milijuna pacijenata oboljelih
od raka otkilo
je
da
je postotak smrti od uzroka zakoje se smatra
da nemaju veze s rakom nedugo nakon tetnana bio 200% ve6i
nego Sto bi se normalno moglo odekivati.
mamografom ovog
je tipa. Usprkos tome, u prosjeku 44o/o - a u
nekimlcajevima i 60% -njih lijedi se mastektomijom. Bududi daje
ve6ina ovih tumora bezopasn4 ovaj nepoftebni ftetnan dini da se
statistike o preZivljavanju dine boljima nego Sto zapravo
jesu."
Dok je konvencionalno dijagrrosticiranje invazivno i moZe
pogodovati Sirenju raka, jedna wsta elekhodermalnog pregleda -
zvana pregled biopolja - koju je razvio tim iz osam europskih
bolnica i sveudili5ta, prema izvje5taju objavljenom u Lancetu ima
99,1% todnosti uutwdivanju malignosti tumora na dojki."
Velika metaanaliza reztiltata radioterapije raka na plu6ima
pokazala je da
je
u grupi koja je uz kirurgiju lijedena i aadenjem
bilo 2l% viSe smrftrih sludajeva nego u gnpi koja
je
lijedena samo
kirurgijom. Ctanat objavljen u Lancefit" obja5njava logiku po
kojoj bi radioterapija hebala ubiti stanice raka koje ostanu nakon
kirurgije, ali dinjenice se, na Zalost, na slaZu s ovom teorijom.
Kemoterapija: medicinski ruski rulet
Kemoterapija kod djece s leukemijom i Hodgkinovom bolesti
reprezentativni
je primjer vjerojatro samo prividne uspjelnosti
ortodoksne terapije protiv raka. Dugorodna pra6enja bolesnika
danas pokazuju da takva djeca kasnije u Zivotu I 8 puta de56e obole
od sekundamih maligrrih tumora. Sto
je jo5 gore, djevojdice se
suodavaju sa 75 puta (7.500%) ve6im rizikom da obole od raka
dojke do svoje detrdesete godine.'o dini se da je glavni problem
razvoj duboke ili sistemske infekcije gljivicom Candida albicans
nedugo nakon podetka kemoterapije." Ako se te infekcije ne lijede
napravi nadin, vjerojatnoje da 6e dolaziti do recidiva ili bududih
zdravstvenih problema.
26. NEXUS www.nexusmagazrne.com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
Istraiivanje rakajajnika pokazalo je
da se rizik od dobivanja
leukemije nakon lijedenja kemoterapijom pove6ao 2l puta, ili
2.100%. Kemoterapijaje pokazalajasnu ovisnost o visini doze,ia
je udestalost lr;arvane leukemije kod grupe s runjerenom dozom
dvostuko ve6a nego kod grupe s niskom dozom, a kod gnrpe s
visokory dozom detirije puta ve6a nego kod grupe s umjerenom
dozom. Osim toga, nakon lijedenja malignih tumora kernotera-
pijom desto se
javljaju drugi tumori.'U pokusu s multiplimmijelo-
mirna, nisu otkrivene nikakve prednosti kori3tenja kernoterapije u
odnosu na nehetiranu skupinu.t
Ugledni njemadki biostatistidar LJlrich Abel predstavio je
opseZnu analizu vi5e od 3.000 klinidkih ispitivanja wijednosti
kemoterapije kod uznapredovalih
karcinoma (na primjer, raka dojke). (Onko-
lozi su skloni kori5tenju kemoterapije
jer
ona moZe uaokovati priwemeno smanjenje
tumora, Sto se naziva odgovorom; metlutim,
ona takoder desto izaziva i neugodne nuspo-
jave.)Abel je zakljudio dane postoje izravni
dokazi da kemoterapija produZuje Zivot u
ovim sludajevima.Abel
je ustwdio: <<lv1nogi
onkolozi uzimaju zdravo za gotovo da
odgovor na terapiju produZuje Zivot. Takvo
mi5ljenje temelji se na zabludama-.i nije
potwtleno klinidkim istraZivanj ima.>'
Ralph W. Moss, dr. sc., u knjizi
Questio-
ning Chemoterapy dale detaljnu analizu
ovog pitanja. Konadni zakljuEak knjige
je
da
Prije nego Stojoj
je
stigla ponovno narasti kos4 njeni bolovi u
kostima dijagrosticirani zu kao rak kostiju. Odekivalo se da ie
joj
pomodi dodatra terapija i kemoterapija. Medutim, nekoliko mjese-
ci kasnije lezije na kostima zu se pogor5ale i preporudeno
joj je
odsbanjivanje nadbubreZne Zlijezde, Stoje i udinjeno. Uz malo sre-
6e, toje hebalo produiiti njenepatrjejo5 godinu dana. Nakontoga,
vattenje hipofize moglo
joj je dati dodatrih tri do Sest mjeseci
iivota.
Sada
je
njena vjera u medicinske savjetnike bila vei dovoljno
poljuljana da
je odludila potraZiti pomo6 kod dr. Livingston. Zatra-
Zilaje da njen mui ne prisustvuje pregledu, jer gaje htjela po3ted-
jeti agonije gledanja njenog golog tijela, izoblidenog, unakaZenog i
smeZuanog, sa strahovito natedenim trbu-
kod ve6ine oblika raka nema dokaza
da kemoterapij a produZava Zivot.'
Ali, dak i kadbi kemoterapija mo-
gla produZiti Livotza nekoliko mje-
seci, Sto
je s kvalitetom tog Livota?
Tom Nesi, bivSi direktor za odnose s
javnoS6u farmaceutskog giganta
Bristol-Myers Squibb, u New York
Tlmesuje pisao o uspje5nom lijede-
nju svoje sup,ruge, koje
j9j je
statis-
tidki produZilo livot za tt mjeseca.""
Dva
f
edna nakon tretnana, onaje na
papiri6u napisala: <depresivna - pre-
stanite - molim vas>. Ne izrenatluju
me izvjestaji da ve6ina onkologa ne
bi savjetovala ove teftnane dlano-
vima svoje obitelji.
Punitretman
Mrginia Livingston (kasnije Livingston-Wheeler), izvanrrcdna
istaZivadica i terapeutkinja raka, u svojoj knjizi Cancer: A New
Breahhrough, iznosi pridujedne od brojnih pacijentica koje sujgj
dosle tek n-akon 5to
-Ui
primite puni medicinski tretnan za rak
ooJKe:
<Nakon Sto
joj je
otlrivena lsrZica na grudima, napravljena
joj
je radikalna mastLnomiia. Nijedan od limfoih drorova odsta-
nlenin iz pazu5ne jame nije bio zahva6en; cijeli
je rak uspje5no
uklonjen. Da bi se postigla potpuna sigumost da serak ne6e ponov-
no
javiti na oZiljcim4 primila
je
radioterapiju, a iz..ratem su
joj i
jajnici.
Na njen uZas, godinu dana kasnije nekoliko lsniica pojavilo
-se
na starom oZiljku. Opetje primila zraienje. Na vratu su se pjjavile
kvrZice koje Ju zahtijevale novo zadenje. K tome je
nr-tmi!
tela-
piju mu5kim honnonima, Sto
je za posljedicrl
lnafo
akne i
9oj1
faou Aubuost lica. KvrZice su se ipak wacale. Tad
je primila
kemoterapiju s uobidajenim nuspojavarna.
bjeine smrti, r.rz medicinski freftnan postaju patnici u besmislenom
pokuiaju da odgode smrt za nekoliko nesretrih tjedana. Ali,
naravno, toje razdoblje koje donosi najvi5e novca. Gould vjeruje
da oni nuju svoje pacijente kemikalijama, nale ih i kasape nepo-
trebnom kirurgijom u odajnidkom poku5aju da izlijede neizljedivo.
Stvari se nisu bitnije promijenile otkad
je
Gould napisao ovaj
dlanak 1976. U nedavnom broju dasopisa The Moss Reports,
moZemo proditati da
je
dugorodno preZivljavanje s najde56im
oblicima raka kao Sto su onaj na prostati, dojki, debelom grijevu i
plu6ima <ostalo gotovo nepromijenjeno od 1970-ilu>.20 Sve u
svemu, to znadi da nije doilo do znadajnijeg napretka u postotku
preZivljavanja raka u zadnjih 70 do 80 godina.
Znanstvena osnova za odobravanje lijekova
Takotterje zanimljivo zrati koje su znanstvene osnove za odo-
bravanje lijekova protiv raka. Ve6ina ovih lijekova izvomo dolazi
iz SAD-a. U pro5losti je kompanija morala predati rezultate dva
povoljna" opsehra randomizirana pokusa da bi dobila odobrenje
ameridke Komisije za branu i lijekove (FDA). <<Povoljno> znali da
hom i tankim nogama. Konadno
je pro5ap-
tala: 'Doktorice, da li da se ubijem?5>
Zavjera Sutnje
Zaito oni to dine? (Pod <<ttjimu mislim
na ono itoje poanato kao <onkoloiki estab-
li5menb>.) Vjerujem daje odgovor dao emi-
nentni medicinski komentator i biv5i ured-
nk New Scientista, dr. Donald Gould, u
bezwemenom dlanku pod naslovom <Rak:
Zavjera Suorje>." U podnaslovuje saZet nje-
gov zakljudak: <<Najde56i oblici raka danas
su
jednako otpomi na lijedenje kao Sto su
bili prije 40 ili 50 godina. Ni5ta nedemo do-
biti budemo li se pretvarali da u bici protiv
raka polako ali sigumo pobjedu-
jemo.>
Ova istina
je namjemo skrivana
od Sire
javnosti. Prema Gouldu, raz-
log za ovu zavjeru Sutnje
je
novac.
Da bi nastavila davati novac,javnost
u onkolo5kom establi5mentu mora
vidjeti pobjednika. Jedan od citiranih
zranstvenika rekaoje da se uz deset-
ke tisu6a radiologa i milijune dolara
u opremi, terapije zradenjem moraju
nastaviti, iako istaZivanja
jedno za
drugim pokazuju da one dine vi5e
Stete nego koristi.
Gould takoder smaha da pacijenti
koji bi bez medicinskog hetnana
mogli udobno Zivjeti do svoje neiz-
Nakon 23 godine,
nije bilo nikakve
razlike u postotku
preZivljavanja
izmedu ljudi na
kojima
je
obavljena
operacija i kontrolne
skupine koja nije
bila operirana, ali
oni s operacijom
imali su vi5e
problema poput
impotencije ili
inkontinencije.
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagaz rne. com
NEXUS.27
mora do6i do odredenog smanjenja tumorakoje traje baremmjesec
dana. Nije bilo nuftro dokazati da hehnan produZava Zivot, i nije
bilo nuino predati rezultate bilo kojeg nepovoljnog pokusa s istim
lijekom.
Ovi <sfrogo znanstvenb kriteriji ublaieni su za wijeme Clinto-
nove ere, i danas farmaceutske kompanije mogu dobiti odobrenje
FDA na temelju malih preliminarnih pokusa, dak i ako je
veliki
randomizirani pokus nepovoljun.'o U neobidnoj izja'lr, o odobra-
vanju lijekov4 jedan glasnogovomik FDA istalnuo je da bilo
kakvo odgadanje s odobravanjem ne znadi nepotebno umiranje
ljudi, jer<svi
ovi trefinani zauznapredovali rakne lijede ljude>."
MoZdaje sihracija joS gora nego 5to bi bila da su u pitanju samo
nedjelotvonri tretrnani. Grupa uglednih
istaZivada pregledala je
sve objavljene
statistidke dokaze o rezultatima medicinskih
tretmana, i pskszala daje zdravstveni sustav
danas vodeii uzrok smrti i ozljeda u SAD-u.
U 2001. godini srdanim bolestima mogla se
pripisati 699.697 smrt, raku 553.251, a
medicinskim intervencijama 783.936 smrti
u godini dana! Naslov ovog istaZivanja bio
je, prikladno, <Smrt od medicine>."
Moida se pitate za.Sto se vlasti prave da
ne primje6uju ovaj ogroman broj hlava,
ve6inom uzrokovanih lijekovima, i umjesto
toga svu svoju energiju ulaZu u suzbijanje
prirodnih lijekova i dodataka prehrani.
Simptom ovog sluZbenog stavaje i
nedavna saga o tvrtki Pan Pharmace-
uticals, kadje 2003. australska vlada
nalerala najvedeg lokalnog proizvo-
dada prirodnih lijekova u stedaj, na-
vodno zato Stoje postojala mogu6nost
da bi ovi proizvodi mogli uzrokovati
da senetko razboli, ili dakumre.
Po mom mi5ljenju, glavni je
raz-
log ovog izopadenog sluZbenog stava
dinjenica da ministarstvima zdravstva
i nadzomim tijelima upravljaju dok-
tori medicine koji su istrenirani (dje-
lomidno novcem farmaceutskih kom-
paruja) da sintetidke lijekove smatra-
ju
blagotvomima, a prirodne lijekove
potencijalno Stetxima. Usprkos tome
Sto na Zapadu ve6i dio stanovni5tva
preferira prirodne lijekove, skoro sve politidke stanke promo-
viraju ovisnost o farmaceutskim proizvodima.
Stoga nam je, kao prvi korak u promjeni ove despotske politidke
klime, hitno pokebna politidka shanka koja 6e podrZavati prirodnu
zdravstvenu za5titu umjesto ovisnosti o sintetidkim lijekovima.
Razlog ovih zapanjuju6ih <smrti od medicine>> moZemo
naslutiti iz statistidkih podataka objavljenih u uvodnom dlanku
Richarda Smitha u.Bnrrsh Medical Journalu: <,Jpak, samo
je
15%
medicinskih intervencija podrZano dvrstim znanstvenim
dokazimo> i <To
je
zato Sto
je
samo 1olo dlanaka u medicinskim
dasopisima zranstveno utemeljeno, a dijelom i zato Sto rnnoge
terapije nikada nisu bile provjerenen."
Dobra je
demonstacija nezranstvene prirode medicinskog
istra'Zivanja nedavni fijasko hormonske nadomjesne terapije
(Iil\l-I). Prije nekoliko desetlje6a, <<rigorozrim manstvenim>>
istraZivanjima dokazano
je
daje ona bezopasna i djelotvoma; ina6e
ne bi bila odobrena. Naveliko se promovirala kao za5tita od srdanih
bolesti i raka. Danas svaki novi pokus pokazuje daje HNT opasn4
i da pove6ava rizik od srdanih bolesti i raka.
U demu je gre5ka? ZaEtD to nije utwdeno ranije? Vrlo
jedno-
stavno, izvomo istraZivanjeprovedeno je
s ciljem stvaranjaprofita,
dok novi istaiivadi nemaju ni5ta od tog profita. Zato
ja
ne vjeru-
jem nikakvim istraiivanjima koja se provode s profitom na umu.
NaZalost, to trenutno wijedi zave6inu medicinskih istraZivanja.
Koraknaprijed
Pro5le su 32 godine otkadje predsjednikNixon objavio rat raku.
Zato vijeme,2 bilijuna ameridkih dolara potro5eno je na konven-
cionalno lijedenje raka i ishaZivanje, a rezultat
je
da od raka umire
vi5e ljudi nego ikad prije.'n Iako su provedena mnoga istraZivanja s
ciljem procjene ufecaja raadh hranjivih tvari na razlidite oblike
raka, ni5ta od ovih 2 bilijuna dolara nije bilo
dostupno prirodnim terapeutima za isfrafi-
vanja holistidkih terapija protiv raka. Prirod-
ni terapeuti suodili zu se sa stoljedemprogo-
na, i mnogi
su izvedeni pred sud i osudeni na
zatvor.
Ne bi li bilo ananstuenije nepristrano
provjeriti wijednost prirodnih terapija pro-
tiv raka umjesto da se terapeute Salje u za-
tvore? Veiina klinika za altemativno lijede-
nje raka morala se iz SAD-a preseliti u Mek-
siko.
@opis
takvih klinika Sirom svijeta mo-
Ze se na6i na web-stranici http://www.can-
cure.org.)
Holistidki pristup lijedenju raka ukljudu-
je pobolj5anu prehranu, ljekovito bilje, elek-
pod Gersonovom, i 6Yo
puom."
homedicinu i vibracijsku ili energet-
sku medicinu, emocionalno lijedenje
i terapiju uma. Jedino objavljeno
istaiivanje koje se koliko-toliko pri-
bliZilo ispitivanju holistidkog
prishrpa ukljudivalo
je
Gersonovu
terapiju, u procjeni postotka petogo-
diSnjeg preZivljavanja I 53 pacijenta
s melanomom. Tada
je
odpacijenata
s I. i II. stadijem raka pod Gersono-
vom terapijom preZivjelo njih 100%,
ali pod konvencionalnom terapijom
preZivjelo je
samo 79%o pacijenata.
Kod raka trI. stadija (regionalne me-
tastaze), brojke su bile 70%, odnosno
4}%o;kodlYastadija (udaljene meta-
staze), preZivjelo je
39%o pacijenata
pacijenata pod konvencionalnom tera-
Mnogi prirodni terapeuti koji se bave lijedenjem raka twde da
postiZu uspjehe ve6e od 90o/o u zaustavljanju i obrtanju rantoja
raka, pod uvjetom da pacijenti prije toga nisu podwgnuti orto-
doksnom lijedenju. Cini se da su najlkodljiviji tetrnani kemo-
terapij a i radioterapij a.
Stoga, ako se suodite s rakom, savjetujem vam da se oduprete
postupanju iz sfraha ili pod pritiskom. Situacija skoro nikada nije
toliko hitra da
je
neophodno ne5to poduzeti istog frena. Umjesto
tog4 podnite sami istaZivati po lnjigama, dasopisima i Internehl" a
onda donesite odluku u skladu sa svojim zdravim razumom i
intuicijom.
O autoru:
Walter Last radio
je
kao biokemidar i isfraZivadki kemidar na
medicinskim odsjecima vi5e njemadkih sveudili5ta, i u Bio-
Science Laboratories u Los Angelesu, SAD. Kasnije
je
radio kao
Usprkos tome Sto
na Zapardu vedi
dio stanovni5tva
preferira prirodne
Iijekove, skoro sve
politiike stranke
promoYiraju
ovisnost o
farmaceutskim
proizYodima.
28. NEXUS www.nexusmagazlne. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.
SIvIRToNOSNA
PRUEVARA
OKo DUnBETESA
Thomas Smith @2004
Preveo:
Kre5imir Juki6
PO Box 7685
Loveland Colorado 80537 SAD
Telefon:
+1 (970) 669 9176
E-mail Valley@healingmatters.com
Web stranica:
h@ ://www. Healingmatters.com
Uvod
ko ste ameridki dijabetidar, vai lijednik vam nikada ne6e redi da
je
dijabetes u
ve6ini sludajeva izljediv. U swari, 6ak i ako samo spomenete rijed <izljedenje>
u njegovoj blizini, vjerojabro 6e se uzrujati i postati iracionalan. Njegovo
medicinsko Skolovanje dopuSta mu dareagira samo narijed <<terapija>>.Zanjegane postoji
rijed <izljedenje>. Dijabetes, u svom modemom epidemijskom obliku, izljedivaje bolest, i
to ve6 najmanje 40 godina. U 2001., posljednjoj godini za koju su u SAD-u objavljeni
podaci,
g34.550Amerikanacaumrloje
odsimptomaovebolesti koji suizmakli kontroli.'
VaS lijednik vam takoder nikada ne6e re6i daje nekad bilo dobro pourato da su ishe-
mi6ni i hemoragidni inzulti, zastoji srca zbog neuropatije, kao i ishemidnih i hemoragidnih
koronamih bolesti, pretilost, ateroskleroza, povi5eni knni tlak, povi5eni kolesterol,
poviSeni trigliceridi, impotencija, retinopatija, zatajenje bubrega,zatajenjejetre, sindrom
policistidnih
jajnika, povi3ena razina 5e6era u krvi, sistemska kandidijaza, poreme6eni
metabolizam ugljikohidrata, sporo zarastanje rana, poremedeni metabolizam masti, peri-
ferna neuropatija, kao i mnoge druge dana5nje te5ke epidemijske bolesti desto samo
simptomi dijabetesa.
Ako obolite od dijabetesaipostanete ovisni o ortodoksnoj medicinskoj terapiji, prije ili
kasnije osjetit 6ete
jedan
ili vi5e njegovih simptoma dok 6e se bolest rapidno pogor5avati.
Danas
je
uobidajena praksa odnositi se prema ovim simptomima kao da su to odvojene,
nezavisne bolesti s odvojenim i nezavisnim terapijama koje pruiaju konkwentni me-
dicinski specij alisti.
Istina
je
da mnogi od ovih simptoma mogu biti, i ponekad
jesu, posljedica drugih
uzroka; medutim, takoder
je
istina da se ta dinjenica koristi za prikrivanje uzodne uloge
dijabetesa i zapravdanje skupih, nedjelotvomih terapija za ove simptome.
Epidemijski dijabetes tipa 2
je
izljediv. Prije nego Sto proditate ovaj dlanak do kraja, to
6evambitijasno. Sazrat 6etezaito gasene lijedirutinski.lnnttetekako gamoLeteizlije-
diti. Vjerojaftro 6ete i biti ljuti zbog onoga Stoje Sadica pohlepnih ljudi potajno napravila
cijeloj ortodoksnoj medicinskoj zajednici i pacijentimakoji u nju imajupovjerenja.
Dij abetidka industrij a
Dana5nja dijabetidka industrija
je
masivna zajednica koja se korak po korak razvila iz
svojih nejasnih podetaka u ranom 20. stoljeiu. U posljednjih 80 godina postala
je
straho-
vito uspjesna u gu5enju protivnidkih glasova koji poku5avaju ukazati na prijevaru pove-
zanu s modemim lijedenjem dijabetesa. Ona se ranrila u religiju. I, kao i sve religije, u
potpunosti ovisi o
{eri
njenih vjemika. Postala
je
tako uspjeSna da granidi s bogohulje-
njem natukouti daje dobri visoki svedenik sa stetoskopom vaZno obje5enim oko vrata
Sarlatan i varalica. U velikoj ve6ini sludajeva, on u cijeloj svojoj medicinskoj karijeri nije
izlijedio ni
jedan jedini
sludaj dijabetesa.
Financijski i politidki utjecaj ove medicinske zajednice skoro
je potpuno potkopao iz-
vome namjere na5ih nadzornih agencija. One rutinski odobravaju smrtonosne, nedjelo-
tvome lijekove nakon nedovoljnog ispitivanja. Biv5i dlan FDA (ameridka drZavna komi-
sija za hranu i lijekove), dr. Herbert Ley, tijekom svjedodenja pred senatom SAD-a
komentirao
je:
<Ljudi misle da ih FDAStiti. Ne Stiti ih. Ono Sto FDAradi i ono Sto
javnost
misli da onaradi razlikuju sekao no6 i dan.>>'
Financijski i politidki utjecaj ove medicinske zajednice dominira cijelom na5om
industrijom zdravstvenog osiguranja. Iako se to podinje mijenjati, uAmerici
je jo5
uvijek
te5ko prona6i zdravsWeno osiguranje poslodavca koje pokriva ho5kove djelotvomog
lijedenja altemativnom medicinom. Pokrivanje ho5kova ortodoksne medicine normalna
je
stvar u svim drZavama. S alternativnom medicinom to nije sludaj. Na primjer, postoji
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne.com
NEXUS.29
samo 1.400 ovla5tenih naturopata u I I dri.ava, u usporedbi s vi5e
od 3,4 milijuna ovlaitenih ortodoksnih lijednika u 50 zemalja.3
Op6enito, osiguranje pokriva samo odobrene terapije kod kvalifi-
ciranih, ovlaitenih praktikanata. To, faktiEki, uredno stvara po-
sebnu wstu novca koji se moZe pofo5iti sarno na ortodoksnu me-
dicinsku i farmaceutsku industriju. Nijedna druga industrija na
svijetu nije uspjela uvjeriti ljude da
prihvate da tako velik dio njihove
pla6e bude u obliku koji im 6esto ne
omogu6uje da ga tro5e po svojoj
volji.
Financijski i politidki utjecaj ove
medicinske zajednice u potpunosti
kontrolira doslovno svaku publika-
ciju o dijabetesu u zeurlji. Mnoge
publikacije o dijabetesu subvenci-
onirane su zahvaljuju6i reklamama
za lijekove protiv dijabetesa. Nije-
danurednikne6e dopustiti da se isti-
na o dijabetesu objavi u njegovom
dasopisu. Toje razlog zaito dijabe-
tidar plada samo izrnedu
jedne
tre-
6ine ijedne detvrtine tro5kova tiska-
Prvi korak u
lijeienju dijabetesa
je
prestati vjerovati u laril
da
je
ta bolest
neizljeCiva.
Ako ljudi ikada doaraju da postoji lijek za dijabetes koji je
presu6ivan 40 godina, ova udruZenja lebrzo ostati bez posla. Ali
do tada 6e, usprkos svemu, i dalje trebati na5upodr5ku.
Ve6 40 godina medicinska ishaiivanja dosljedno pokazuju sa
sve ve6om jasnoCom da je dijabetes degenerativna bolest izravno
uzrokovana proizvodnjom preradene brane usmjerenom na profit
umjesto na zdravlje. Iako su oni
uporniji to ve6 mogli zakljuditi iz
obilja podataka dostupnih u medi-
cinskoj literaturi, do ove se informa-
cije op6enito ne moZe doii na drugi
nadin. Sigurno je daje ova informa-
cija bila i ostala uglavnom nedostu-
pna na medicinskim Skolama koje
obrazuju na5e indoktrinirane lijed-
nike.
Medu uzrodnicima na"Se modeme
epidemije dijabetesa istidu se prera-
dene masti i ulja koja se prodaju u
dana5nj im supermarketima.
Prvi korak u lijedenju dijabetesa
je prestati vjerovati u laZ daje ta bo-
lest neizljediva.
nja dasopisa koji mu je glavni izvor todnih informacija. Ostatak
subvencioniraju proizvodadi dijabetesa kojima je
u poslovnom
interesu da sprijede da se dijabetidari izlijede od svoje bolesti. Kad
budete haZili dasopis koji govori istinu o dijabetesu, prvo pogle-
dajte da li je pun reklama za lijekove i opremu za lijedenje dijabe-
tesa.
Zatim postoje razna udruZenja koja mole za godi5nje donacije
kako bi prona5la lijek za svoju patentiranu bolest. Svake godine
obe6avaju da
je
lijek tu iza ugla - samo laljite joS novca! Neka od
tih istih udruZenja jasno su umije5ana u pruZanje savjeta koji
potidu napredovanje dijabetesa kod njihovih vjernih podupira-
telja. Na primjer, godinama su snaZno promovirali zamjenske
dijete,n koje su zapravo manstveno bezvrijedne - 5to
je
svatko tko
ih je poku3ao slijediti brzo otkrio. Ismijavali su upotrebu glike-
mijskih tablica, koje u stvari
jako pomaZu dijabetidarima. Promo-
virali su kori5tenje margarina kao namirnice koja je zdrava za
srce, dugo nakon Stoje postalo dobro poznato da margarin uzro-
kuje dijabetes i izaziva zastoj srca.s
""-tr*'',
n(
/t
{{c-
?/
t
L ,u'L'
(.
-
Povijest dijabetesa
1922., frikanadska dobitnikaNobelove nagrade, Banting, Best
i Macleod, u Op6oj bolnici u Torontu uspjeli su injekcijom
inzulina spasiti Zivot detrnaestogodi5nje djevojdice oboljele od
dijabetesa.o
Korporacija Eli Lilly dobila je dozvolu za proizvodnju ovog
novog dudotvomog lijeka, i medicinska zajednica uiivala
je
u
slavi zbog dobro obavljenogposla.
Tek se 1933. podelo otvoreno govoriti o novom, neposluSnom
obliku dijabetesa. To je bilo u radu koji su Joslyn, Dublin i Marks
objavili u dasopisu lz erican Journal of Medical Sciences. Ovaj
rad, <<Studies on Diabetes Mellitus>>,1 govori o pojavi velike
epidemije bolesti koja
je jako podsje6ala na dijabetes iz ranih
1920-ih, samo Sto nije reagirala na dudotvorni lijek inzulin. Sto
je
jo5 gore, ponekad bi lijedenje inzulinom ubilo pacijenta.
Ova nova bolest postalaje poznata kao <dijabetes otporan na
inzulirur, zato Sto
je imala sindrom povi5ene razine 5e6era u krvi
kao kod dijabetesa, ali je slabo reagirala na terapiju inzulinom.
Mnogi lijednici imali su zraEajnih uspjeha u lijedenju ove bolesti
dijetom. Trjekom 1930-ih i 1940-ih puno je toga naudeno o vezi
izmedu prehrane i dij abetesa.
Dijabetes, koji je na prijelazu stolje6a imao udestalost od
0,0028yo po stanovniku, do 1933.
je
u SAD-u naglo porasiao na
1,000% ipostao bolestkoju suvitlali mnogi lijednici.s Ovabolest,
poznata pod razrim nazivima, 1990-ihje naruSila zdravlje vi5e od
polovine i onesposobila skoro 20Yo ameilkog stanovni5tva.e
1950., medicinska zajednica postala je sposobna mjeriti razinu
inzulina u senrmu. Te analize brzo su otkrile da ova nova bolest
nije klasidni dijabetes; za nju je
bila tipidna dovoljna, desto i
prevelika, razina inzulina u krvi.
Problem
je
bio u tome Sto
je
inzulin bio nedjelotvoran - nije
smanjivao razinu Sedera u krvi. Ali budu6i da
je
bolest skoro 20
godina bila pozrata kao dijabetes, preimenovana je u dijabetes
tipa 2. To
je
udinjeno kako bi
ju
se razlikovalo od ranijeg
dijabetesa tipa l, uzrokovanog nedovoljnim stvaranjem inzulina
u guiteradi.
Da su prehrambene spomaje iz prethodnih 20 godina imale
vodeiu ulogu na medicinskoj sceni od tada pa do kasnih 1960-ih,
postalo bi $iroko prihva6eno da se dijabetes moZe izlijediti, a ne
30. NEXUS ww w. nexusmagazine. com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
samo tretirati. Umjesto toga, 1950.
je pokrenuta potraga za novim
dudotvomim lijekom koji 6e rije5iti problem dijabetesa tipa 2'
Idj eienj e protiv tretiranj a
Taj novi, savr5eni, dudotvomi lijek bio
je
djelotvoran,
poput
inzulina, u ublaZavanju odiglednih simptoma bolesti, ali ne i u
tijeienju osnovne bolesti. Zato
je pacijentima neprestano pote-
ban do kraja iivota. Morao
je
biti takav da ga
je
mogude paten-
tirati; to
jest,
nije smio biti prirodni lije(
jer
se njih ne moZe
patentirati. Poput inzulina, morao
je
biti visoko profitabilan za
proizvodnju i distribuciju. Bila su potrebna obavezna driavna
bdobrenja-kako bi se potaknulo lijednike da ih prepisuju kao lije-
Tako su kardiolozi, endokrinolozi, alergolozi, specijalisti za
bubrege i mnogi drugi podeli tretirati simptome za koje su se
osje6ali odgovomima. Kako
je
temeljni uzrok bolesti mahom
ignoriran, beznadno
je
izgubljena svaka usmjerenost na izljedenje
bilo dega.
Zastoj srca, na primjer, za kojeg se prije znalo daje desto samo
simptom dijabetesa, sad
je postao bolest koja nije izravno
povlzana s dijabetesom. Postalo
je pomodno misliti da dlabdtes
lgove6ava rizik od kardiovaskulamih bolesti'tr Uzrodna uloga
sloma sustava za regulaciju Seiera u lcrvi kod zastoja srca postala
je
opskurna.
U skladu s novom medicinskom paradigmom, nijedna terapija
kove na recept. Ispitivanja koja su potebna
za dobivanje tih odobrenja morala su biti
enonnno skupa, kako bi se sprijedilo da
drugi, neodobreni lijekovi postanu kon-
kurentni.
To su podeci klasidnog medicinskog
protokola <ketiranja simptomo>' Postupa-
ju6i
tako, i farmaceutske kompanije i lijeE-
nici mogli su ostvariti unosan posao, a
pacij enti, iako nisu bili izlij edeni od bolesti,
mogli su ponekad dobiti
Priwemeno
olakianj e od nekih simptoma.
Osim toga, prirodne lijekove koji zaista
moga izlijeiiti bolest trebalo
je
suzbiti. Sto
su bili djetotvomiji, to ih
je
trebalo
jade
suz-
bijati, a njihove predlagade zatvarati
kao nadrilijednike. Napokon, nije se
moglo dopustiti da
jeftin, djelotvo-
ran, prirodan lijek lijedi bolesti na
kapitalno-intenzivnom
monopoli-
stidkom trZi5tu posebno prilagotle-
nom za tretiranje simptoma umjesto
lijedenjabolesti.
desto su prirodne tvari zaista
uspijevale izlijediti bolest. Zato se
sila zakona koristila, ijo3 se uvijek
koristi, da se prirodne, i desto supe-
riome lijekove izbaci s trZiSta, da se
iz medicinskog rjednika izbaci rijed
<izljedenje>, i da se u
PotPunosti
razbije sam koncept slobodnog trZi-
Sta u medicinskom biznisu.
Sada
je jasno za5to zakon tako odludno suzbija rijed <izlje-
denje>. fpe im" op5irne, orwellovske propise, koji zabranjujy
opott"bu rijedi <izljedenje>
prilikom opisivanja
konkurentnih
lijekova iti prirodnih tvari' Upravo zato Sto mnoge prirodnrc tvari
lijede i spredavaju
pojavu bolesti, ta
je rije6 postala tako
zistra5uju3a farmiceutskoj i ortodoksnoj medicinskoj zajednici'
Komercij alna wij ednost simPtoma
Nakon Sto
je politika razvoja lijekova promijenjena kako bi se
umjesto na lifidinje bolesti usmjerila na ublaZarranje srmptgma,
postalo
je
nuZno piomijeniti nadin na koji se lijelcovi reklamiraju'
1o
je
udinjeno 1949., usred velike epidemije dijabetesa otpornog
nainzulin.
Tako
je
1949. medicinskazajerlnica
SAD-a simFtome dijabe-
tesa'., zajedno sa simptomima
mnogih drugih bolesti,
ponovno
razvrstali kao zasebni bolesti. S tom novom klasifrkacijom kao
novom osnovom za dijagnoze, konkurentne
grupe medicinskih
specijalista brzo su s njima povezane grupe simptoma
proglasile
svojimpodruEjemrada.
pogor5ano i komplicirano destim nedostatkom drugih esencijal-
nin nraniivitr wari koje su tijelu pobebne da bi iza5lo na kraj s
metaboliEkim
posljedicama ovih otrova.
Nisu sva ulja i sve masti
jednake.
Neke su zdrave i blagotvor-
ne; mnoge, Siroko dostupne u supermarketima, otrovne su' Za
zdravlje rrjevah.nrazJrika izmedu zasi6enih i nezasi6enih masti,
kao Sto bi industrija masti htjela da vjerujemo. Mnoge zasiiene
masti i ulja
jako
su korisna, mnoga nezasi6ena ulja
jako
su otrov-
na. Za zdravlje
je
v a}na radrka inrcdu prirodnih i prer aitenih.
Postoji mnogo nepoltenja u reklamiranju proizvoda industrije
ulja i masti. Cilj toga
je
stvaranje trZi5ta za
jeftina bezvrijedna ulja
kao Sto su sojino, ulje sjemenki pamuka i repidino ulje'
Kad bi
javnost
bila obavije5tena i svjesna, ova ulja ne bi imala
nikakvo trZi5te, a u SAD-u - zaptavo, u cijelom svijetu - bilo bi
puno manj e sludaj eva dijabetesa.
Povezanost epi{smiie sa Zivotnim stilom
Jo5 1901. poku5avalo se proizvoditi i prodavati hranu dobi-
venu kori5tenjem tvonridkih strojeva zbog ogronnog
profita koji
koju kardiolozi mogu ponuditi zapravo ne
lijedi, pa dak nije ni usmjerena na lijedenje
njihove patentirane bolesti. Na primjer, po-
stotak preZivljavanja tri godine nakon
ugradnje premosnice skoro
je potpuno
jed-
nak kao kad se ne obavi nikakva opera-
cua.tt
Danas vi5e od pola ljudi u Americi bo-
luje od
jednog ili vi5e simptoma ove bole-
sti. U svojim podecima, ona
je
lije6nicima
bila dobro pozro;tz kao dijabetes tipa 2,
dijabetes otporan na inzulin, neosjetljivost
na inzulin, staradki dijabetes ili, ne5to rjeile,
hiperinzulinemija.
Prema Ameican Heart Association,
skoro 5 0% Amerikanaca
pati od
j
ed-
nog ili vi5e simptoma ove bolesti.
Treiina stanovni5tva u SAD-u bo-
lesno
je pretila; polovina stanovni5-
Wa ima prekomj ernu
!j
elesnu teZinu.
Dijabetes tipa 2, takoder zvan i sta-
radki dijabetes, sada se uobiEajeno
javlja
ikod djece stare Sestgodina.
Uzrok mnogih degenerativnih
bolesti moZe se pronadi u te5kom
poreme6aju endokrinog sustava. To
je
lijednicima 1930-ih bilo dobro
pozrato kao dijabetes otPoran na
inzulin. Poznato
je
da
je
najde56i
temeljni uzrok poreme6aj sustava za
kontrolu razine 5e6era u krvi zbog
lo5e preradenih masti i ulja. Ovo
je
Ved 40 godina
medicinska
istrafivanja
dosljedno
pokazuju
sa sve ve60m
jasnodom
da
je
dijabetes
degenerativna bolest
izravno uzrokovana
proizvodnjom
preradene hrane
usmjerenom na
profit umjesto na
zdravlje.
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
www.nexusmagazme.com
NEXUS.31
se tako mogao ostvariti. Ve6ina ranih poku5aja propala je
zbog
urodene ljudske sumnjidavosti premahrani kojanije svjeZa i zbog
nesavriene tehnologije. Dok su ljudi Zivjeli u obilju, sumnjiva
hrana slabo se prodavala. Crisco,'' umjetra mast za prhko tijesto,
neko wijeme se besplaho dijelio u konzervama od l,l4 kg u bez-
uspje5nom poku5aju da se uvjeri ameridke doma6ice da vjeruju
tomproizvodu i da gakupujuumjesto masti.
Kad
je
margarin predstavljen na trZi5tu SAD-a, ogordeno su
mu se suprotstavile drZave s razvijenim mljekarstvom. S nastu-
pom ekonomske depresije 1930-ih, Crisco i gomila drugihrafini-
ranih i hidrogeniranih proizvoda podeli su se uspje5no probijati na
biiSte hrane u Americi. Podr5ka mljekarskoj industriji koja se
suprotstavljala margarinu oslabila
je
tije-
kom Drugog svjetskog rata,
jer
nije bilo
dovoljno maslaca za potrebe civilnog sta-
novni5tva i vojske.'r Tada
je
mljekarska
industrija, izgubiv5i velik dio potpore,jed-
nostavno prihvatila podjelu bii5ta i kon-
centrirala se na opslrbu vojske.
Laneno ulje i riblja ulja, koja su bila
desta u ftgovinama i koja su smatrana
osnovnim prehrambenim proizvodima
prije nego Sto
je
ameridko stanovni5tvo
postalo bolesno, nestala su s polica.
Posljednji dobavljad lanenog ulja ve6im
distribucijskim lancima bio
je
Archer
Je
Daniels Midland, a on
proizvoditi i dostavljati
Je
prestao
svoje
proizvode 1950.
U novije wijeme
jedna
od naj-
vaZnijih preostalih zaista blago-
tvomih masti postala je
Zrtva gole-
me medijske dezinformacijske
kampanje koja
ju je prikazivala kao
zasi6enu mast koja uzrokuje zastoj
srca. Zahvaljuju6i tome, ona
je
do-
slovno nestala s polica supennar-
keta. Tako
je
kokosovo ulje uklo-
njeno iz prehrambenog lanca i zarni-
jenjeno
sojinim, repidinim, i uljem
sjemenki pamuka." NaSi roditelji i
djedovi nikadane bi mijenjali kvali-
tetro, zdravo ulje kao Stoje kokoso-
vo ulje za ova
jeftina,
otpadna ulja.
Nedugo nakon ovog uspje5nog medijskog bliakriega stanov-
ni5tvo SAD-a izgubilo
je
rat s debljinom. Kokosovo ulje
je godi-
nama bilo na5e najdjelotvornije dijetalno sredstvo za kontrolu
teZine.
Povijest industrijskog patvorenja na5ih nekada zdravih namir-
nica u potpunosti se poklapa s napredovanjem epidemija dijabe-
tesa i hiperinzulinemije koje danas haraju SAD-om, kao i velikim
dij elom ostatka svij eta.
Drugi korak u lijedenju ove epidemijske bolesti
je prestati
vjerovati u laZ da suna5i prehrambeniproizvodi zdravi i hranjivi.
Prirodabolesti
Dijabetes se klasidno dijagnosticira kao nesposobnost tijela da
pravilno metabolizira ugljikohidrate. Karakteristidan simptom
dijabetesa
je
visoka razina glukoze u krvi. Dijabetes tipa I rezultat
je
nedovoljnog stvaranja inzulina u guiteradi. Dijabetes tipa 2
rezultat
je
nedjelotvomog inzulina. Kod oba tipa, razina 5e6era u
krvi
je povi5ena. Ni nedovoljna kolidina inzulina ni nedjelotvomi
inzulin ne mogu nakon obroka zadriatirazinu 5e6era u krvi unutar
norrralnog raspona. Kod uznapredovalih sludajeva dijabetesa
tipa 2, prije ili zajedno s ovim povi5enim razinama 3e6era u krvi
javlja
se kronidno povi3ena razina inzulina i ozbiljni poremeiaji
razina drugih hormona endokrinih Zlijezda.
Nedjelotvomi inzulin ne razlikuje se od djelotvomog inzulina.
Njegova nedjelotvomost posljedica je
nesposobnosti tjelesnih
stanica da odgovore na njega. On nije rezultat bilo kakve
biokemijske neispravnosti samog inzulina. Zato treba uoditi da
je
tobolestkojazahva6a skoro svaku odpribliino 70 bilijuna stanica
u tijelu. Sve te stanice ovise o hrani koju
jedemo,
iz koje dobivaju
sirovine potrebne zapopravke i odrZavanje.
Klasifikacija dijabetesa kao nesposobnosti metaboliziranja
ugljikohidrata tradicionalna
je
klasifikacija
koja potjede iz ranog 19. stolje6a, kad se
malo malo o metabolidkim bolestima i pro-
cesima." Danas, s pove6anim znanjem o
ovim procesima, dini se potpuno priklad-
nim preciznije definirati dijabetes tipa 2
kao nesposobnost tijela da pravilno meta-
bolizira masti i ulja. Ta nesposobnost rezul-
tira gubitkom djelotvornosti inzulina, Sto
dalje dovodi do nesposobnosti metabolizi-
ranja ugljikohidrata. Na nesre6u, velik dio
medicinskog uvida u ovaj problem, osim na
razini istraZivanja, ostaje ograniden naslije-
dem iz 19. stoljeda.
Tako dijabetes tipa 2 i njegovi rani simp-
tomi hiperinzulinemije predstav-
ljaju simptome nesposobnosti
stanica u cijelom tijelu da pravilno
metaboliziraju glukozu. Svaka tje-
lesna stanica, iz razloga koji postaju
sve
jasniji, postaje nesposobna pre-
nositi glukozu iz krvotoka u svoju
unutrainjost. Glukoza tada ostaje u
krvotoku, ili se pohranjuje kao tjele-
sna mast ili glikogen, ili se izbacuje
mokra6om.
Cini se da kad se inzulin velena
receptor na stanidnoj membrani, on
pokre6e sloZenu kaskadu biokemij-
skih reakcija u unutra5njosti stanice.
To potide grupu transportera gluko-
ze pomatih kao molekule GLUT4
da napuste svoje parkirali5te u stanici i otputuju do unutamje po-
vriine stanidne plazrnatske membrane.
Kad su u membrani, oni se lre6u prema posebnim dijelovima
membrane zvanim kaveole." Tamo drugom serijom biokemijskih
reakcija prepoznaju molekule glukoze, povezuju se s njima i
prenose ih u unutrainjost stanice procesom zvanim endocitoza.
Kada dospije u unuhainjost stanice, glukoza izgarakao gorivo u
mitohondrijima i stvara energiju potrebnu za stanidnu aktivnost.
Tako ovi GLL[4 transporteri sniZavaju razinu glukoze u krvi
prenose6iju iz krvi u sve stanice tijela.
Mnoge molekule ukljudene u ovaj put glukoze posredovanjem
inzulina su lipidi; to
jest,
one su masne kiseline. Zdtava stanidna
membrana, za koju sada znamo daje aktivni sudioniku ftansportu
glukoze, sadrZi odreileni broj n-3 nezasi6enih masnih kiselina cis-
tipa." To dini membranu relativno fluidnom i skliskom. Kad su
ove cls masne kiseline kronidno nedostupne zbog nadina prehra-
rte, trans masue kiseline i zasi6ene masne kiseline kratkog i sred-
nje dugog lanca dolaze na njihovo mjesto u stanidnoj membrani.
Te zamjene dine stanidnu membranu gu56om i ljepljivijom, i
Danas, s
pove6anim
znanjem o ovim
procesima, iini se
potpuno
prikladnim
preciznije
definirati
dijabetes tipa2
kao nesposobnost
tijela da pravilno
metabolizira masti
i ulja.
32. NEXUS www.nexusmagazrne. com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
inhibiraju mehanizn6 fpasporta glukoze.'8
Tako, ako u na5oj prebrani ne postoji dovoljna kolidina cu
omega 3 masnih kiselina, umjesto njih dolaze ove zamjenske
masne kiseline, pokretljivost GLUI4 transpodera se smanjuje,
unutlmja biokemija stanice se mijenja i glukoza u krvotoku ostaje
poviSena.
Drugdje u tijelu, guiterada ludi dodahri inzulin,
jetra pretvara
suvi5nu glukozu u mast, stanice masnog tkiva pohranjuju novu
mast, podinje se izbacivati vi5e mokra6e, nema dovoljno stauidne
energije za
delesnu
aktivnost i cijeli endolrini sustav postaje
poreme6en. Na kraju dolazi do zatajenja guSterade, tjelesna teZina
naglo pada ijavlja se dijabetidkaHza.
Iako neba
jo5 puno raditi na potpunom rasvjetljavanju svih
koraka u ovom procesu, ovo
jasno
onraEava poEetak biokemij-
skog objainjenja pozratog epidemiolo5kog odnosa iznedu
jefti-
nih, preradenih prehrarnbenih masti i ulja i nastanka dijabetesa
npa2.
Ortodohsna medicinska
terapija
Nakon Sto
je
dijagnosticiran dija-
betes, modema ortodolsna medi-
cinska terapija sastoji se ili od oral-
nih hipoglikemika ili od inzulina.
.
Oralnihipoglikemici
1955. godine predstavljeni su
oralni hipoglikemizantni lijekovi.
Trenufiro dostupne oralne hipogli-
kemike moZe se razrrrstati u pet sku-
pina prema njihovom biofizikalnom
nadinu djelovanja." Te skupine su:
bigvanidi; inhibitori glukozidaze;
meglitinidi; sulfonilureje; i tiazoli-
dindioni
Vaino
je primijetiti da ni
inzulin ni bilo koji od ovih
oralnih hipoglikemika nema
ba5 nikakvo ljekovito
djelovanje ni na
jedan
tip
dijabetesa.
Sto
je
bio zarnijenjen popustljryrjin sluZbenikom, Rezulin
je
do-
bio odobrenje FDA. Kasnije
je
ubio vi5e od 100 dijabetidara i
obogaljio mnoge druge prije nego Sto
je
borba da ga se ukloni s
trZi5ta konadno dobivena. Rezulin stimulira perifeme stanice na
uzimanje glukoze iz lavi i inhibira norrralno ludenje glukoze od
stranejetre. Politidke igre zbog kojihje ovaj lijek do5ao na tii5te i
na njemu ostao tako neobjainjivo dugo uz odobrenje nadzome
agencije nejasne su.'o Od tavnja 2000., sudski procesi podeli su
ra4' a5nj avati ovu situacij u."
.Inzulin
Danas se inzulin prepisuje pacijentima koji boluju i od
dijabetesa tipa I i od tipa 2. Injekcijama inzulina nadomje3ta se
inzulin koji tijelo vi5e ne stvara. Naravno, dok
je
ova terapija
neophodna za oduvanj e Zivota dij abetidara tipa 1
,
lrajnj e
j
e spor-
na kad se primjenjuje na dijabetidarima tipa 2.
VaZno
je primijetiti da ni inzulin ni bilo koji od ovih oralnih
hipoglikemika nema ba5 nikakvo ljekovito djelovanje ni najedan
tip dijabetesa. Nijedna od ovih me-
dicinskih shategija nije smi5ljena
kako bi normalizirala uzimanje glu-
koze od strane stanica kojima ona
teba kao gorivo za njihove aktiv-
nosti.
Uz ortodoksnu terapiju pro gnoza
je
sve veda onesposobljenost i rana
smrt zbog zatajenja srca ili bubrega,
ili zbog zalajenja nekog drugog
vitalnogorgana.
Alternativne medicinske
terapije
Tre6i korak u lijedenju ove bole-
sti
je
informirati se i po6eti prinue-
njivati altemativnu metodologiju
koja ima zdrave temelje u po5tenoj
Bigvanidi sniZavaju razinu 5e6e-
ra u krvi na tri nadina. Oni inhibiraju nonnalno otpuitanje zaliha
glukoze u
jete,
djeluju na apsorpciju glukoze iz unesenih uglji-
kohidrata u crijevima, i navodno pove6avaju perifemo upijanje
glukoze.
Inhibitori glukozidaze
inhibiraju
enzime amilaze koje stvara
gu5tera6a, i koji su neophodni za probaw ugljikohi&ata. Teorija
je
da se razina 5e6era u krvi ne moZe povedavati ako se inhibira
probava uglj ikohidrata.
Meglitinidi stimuliraju gr5teradu na stvaranje inzulina kod
pacijenata koji vjerojatno ve6 imaju poviSenu razinu inzulina u
krvi. Doktori u rijetkim prilikama uop6e mjere razinu inzulina.
Zaista,ti lijekovi se desto prepisuju a da se o postoje6oj razini
inzulina u krvi uop6e ni5ta ne zna. Cinjenica da
je povi5enarazina
inzulina skoro
jednako Stetna kao povi5ena razina 5e6era uglav-
nom se ignorira.
Sulfonilureje su
jo5 jedna
skupina stimulatora gu5terade stvo-
renih da potidu proizvodnju irzulina. Doktori rijetko iznjere razi-
nu inzulina u serumu prije nego Sto prepi5u ove lijekove. Cesto se
pripisuju osobama koje boluju od dijabetesa tipa 2, od kojih
mnoge ve6 imaju povi5eni nedjelotvomi inzulin. Ti lijekovi su na
zlu glasu zbogtaga Sto kao poprahu pojaw izazivaju hipogli-
kemiju.
Tiazotidindioni su poznati po tome Sto izazivaju rak
jete'
Jedan od njih, Rezulin, u SAD-u
je
odobren nakon podmukle
politidke borbe, ali nije uspio dobiti odobrenje u Ujedinjenom
Kraljevstvujerje bilo pozrato da uzrokuje rakjehe. Lijednik koji
je
u FDA bio zad,aien da ga odobri odbio
je
to udiniti. Tek nakon
znanosti.
Danas
je
dostupna djelotvoma altemativna terapija koja
izravno vodi k izljedenju nekih dijabetidara tipa I i mnogih
dijabetidara tipa 2. Oko 5% dijabetiEara boluje od dijabetesa tipa
I
;
oko 95% ima dijabetes tipa 2.' Trudnidki dijabetes
jednostavno
je
obidni dijabetes od kojegje oboljela tnrdnica.
Danas postoji alternativna terapija za lijedenje dijabetidara tipa
L Razvijena
je
u modemim bolnicama u Madrasu u Indiji, i bilaje
podvrgnuta strogim dvostuko slijepim ispitivanjima koja su
potwdila njenu djelotvomost." Ona djeluje tako 5to wa6a
normalnu firnkciju beta staricama guSterade kako bi gu5terada
mogla ponovno stvarati inzulin. dini se da se ovim pristupom
moZe izlijediti dijabetes tipa I kod viSe od 60%o pacijenala na
kojima
je
bio testiran. Najve6i
je problem da li su antigeni koji su
izvorno doveli do autoimunog razaranja ovih beta stanica nestali
ili su
jo5
uvijek u tijelu. Ako su
joS
u tijelu, izljedenje
je
manje
vjerojatro; ako su nestali, izljedenje
je
vjerojatnije. Zbogvet
objainjenih razloga, ne teba odekivati da 6e se ova metodologija
u dogledno vrijeme pojaviti u SAD-u, a sasvim sigumo ne u
ameridkoj ortodoksnoj medicinskoj zajednici.
Cilj svakog djelotvomog altemativnog programa
je popraviti i
vratiti u funkciju tjelesni mehanizam regulacije razine 5e6era u
krvi. Slom ovog mehaniana
je
ono Sto, s wemenom, izravno
uzrokuje sve iscrpljuju6e simptome koji ortodoksnu terapiju 6ine
tako financijski isplativom dijabetidkoj industriji. Za dijabetes
tipa 2, koraci u programu su sljedeci :"
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazine.com
NEXUS.33
.
Popravite neispravan sustav za reguliranje Sedera u krvi.
To moZete
jednostavno postidi tako Sto 6ete distim, zdravim i bla-
gotvomim prehrambenim mastima i uljima zamijeniti naizgled
lijepe, ali oftovne frazv-izomerske mje3avine iz privladnih
plastidnih kutija na policama superrnarketa. Konzumirajte samo
laneno ulje, riblje ulje, a powemeno i ulje
jetre
bakalara, dok se
razina 5e6era u krvi ne podne stabiliziran. Zaim ponovno uklju-
dite u prehranu zdrava ulja kao Sto
je
maslac, kokosovo ulje, ma-
slinovo ulje i dista Zivotinjska mast. Citajte naljepnice; odbijajte
konzumirati
jeftina
otpadna ulja kad se nadu u preradenoj hrani ili
na meniju restorana. Dijabetidarima kronidno nedostaje minerala;
oni u prehranu moraju ukljuditi i kvalitetne mineralne dodatke
Sirokogspektra.
.
Tijekom faze oporavka ruino kontro-
Iirajte nivo Sedera u krvi. Pod medicin-
skim nadzorom, posfupno prestanite
uzimati sve oralne hipoglikemike zajedno
sa svim dodatnim lijekovima koji se uzima-
ju
radi suzbijanja njihovih nuspojava. Us-
postavite prirodnu kontrolu razine 5e6era u
krvi uz pomo6 glikemijskih tablica, destim
uzimanjem manjih obroka (ukljuduju6i i
hranu bogatu vlaknima), redovnom tjelo-
vjeZbom nakon obroka i potpunim ubjega-
vanjem svih 5e6era, kao i razumnom
upotrebom iskljudivo netoksidnih umjetnih
zasladivaEa.u lzblegavajte alkohol dok se
5e6er u krvi ne stabilizira unutar
normalnih granica. Redovno
mjerite razinu Seiera u lrvi pomo6u
glukometa s iglom. Rezultate ovih
testova obavezno zapisujte u svoj
dnevnik.
.
Nastavite s programom dok se
opet ne normalizira i razina inzu-
lina, nakon Sto se razina 5e6era u
krvi stabilizira u normalnim grani-
cama. Kad razina 5e6era u krvi po-
stane norrnalna, gu5terada 6e po-
stupno prestati stvarati vi5ak inzuli-
na. Taj proces obidno traje neSto
duZe, i moZete gapratiti tako 6ete od
svog lijednika zatralitt da po5alje
uzorke vaie krvi u laboratorij na
mjerenje inzulina u serumu. Dobro
je pridekati nekoliko mjeseci
nakon Sto se opet uspostavi kontrola 5e6era u lavi i onda dati lijed-
niku daprovjeri razinu va5eg inzulina. Lijepo
je
imati krvni Seder
u granicamanormalnog;
jo5 je
ljep5epostidi to bez suvi5nog inzu-
linaukrvi.
.
Odvojeno popravljajte Stete koje
je
uzrokovala bolest.
Vaskularni problemi ulazvani kronidno poviSenom razinom glu-
koze u normalnim okolnostima 6e se sami popraviti bez svjesnog
napora. Posljedice retinopatije i perifeme neuropatije, naprimjer,
obidno 6e se same popraviti. Medutim, kad fine kapilare u bazal-
nim membranama bubrega podnu propuitati zbog kronidno povi-
Sene glukoze u krvi, bubrezi to spredavaju stvaranjem oZiljnog
&iva kako bi zaustavili curenje. Ovo oZiljno tkivo ostaje i nakon
Sto
j
e dij abetes izlij eden, i to
je
rczlog za5to se ne odekuj e da 6e se
Steta na bubrezima sama popraviti.
.
Rijei upozorenja. Kad se razvije retinopatija, pacdent moZe
doii u isku5enje da se podwgre laserskoj kirurgiji radi poprav-
ljanja Stete. Ova laserska tehnika zaustavlja krvarenje na mreZnici
stvaranjem oiiljnog tkiva na mjestima na kojima
je
do3lo do
kwarenja. To oZiljno tkivo spredava normalno zarastanje finih ka-
pilara u oku nakon Sto se dijabetes izlijedi. Ako izlijedite dijabetes
umjesto da se odludite za lasersku kirurgiju, postoji velika Sansa
da 6e se oko u potpunosti oporaviti. Meclutim, obavi Ii se laserska
kirwgija, zarastanje 6e uvijek biti komplicirano oZiljnim tkivom
kojeuzrokuje laser.
Arterijska i vaskularna Steta uzrokovana vi5egodi5njim po-
viSenim Se6erom i inzulinom i bujanjem sistemske kandidijaze
polako 6e se popraviti zahvaljuju6i poboljlanoj prehrani. Metlu-
tim, pohebno je
nekoliko godina da se arterije odiste ovim obli-
kom oralne kelacije. Steta na arterijama moZe se popraviti puno
brZe uz pomo6 intravenozre kelatne terapije." Ono Sto bi inade uz
samu prehranu trajalo godinama, desto 3e s
intravenoznom terapijom moZe postidi za
Sest mjeseci. Ovo
je
navodno djelotvorno u
vi5e od 80% sludajeva. Zbog odiglednih
razloga, ne odekujte da 6e se va5 lijednik
sloZiti s tim, posebno ne ako
jekardiolog.
Vrijemeoporavka
Prognozaje obidno brz oporavak odbo-
lesti i wa6anje normalnog zdravlja i razine
energije za nekoliko mjeseci do godinu
dana ili vi5e. Vrijeme koje
je potrebno za
postizanje izljedenja ovisi o tome koliko
je
dugo bolesti bilo dopu5teno da se razvija.
Kod osoba koje se odmah podnu lijediti
nakon Sto
je
bolest rano otkrivena,
obidno
je potrebno par mjeseci ili
manje. Kod ljudi koji su bolest imali
godinama, wijeme oporavka moZe
se produZiti na godinu dana ili viSe.
Dakle, postoje dobri razlozi da se
posvetite olcretanju toka bolesti
istog henutka kad
je
ona pouzdano
utvrdena.
Do ovog mjesta u dlanku, ako
smo uspjeli dobro rasvijetliti naiu
epidemiju dijabetesa, trebali biste
zrati Stoju uzrokuje, Sto zapravora-
di ortodoksna medicinska terapija, i
za5to
je
dijabetes postao nacionalna
i medtrnarodna sramota.
StoieioS va*rije, upoznali ste se
s programom samopomo6i koji
je pokazao velik potencijal da
zaista iz lij e ii ovu bolest.
0autoru:
Thomas Smith
je
silom prilika postao medicinski istraZivaE
kadje bio prisiljen sam izlijediti svoj dijabetesjerje bilojasno da
ganjegov lijednikne moZe ili ne Zeli izlijediti.
Objavioje rezttltate svojih uspje5nih istraZivanja dijabetesa u
svomprirudnikuza samopomo6,Insulin: Our Silent Killea koji
je
napisan za laike, ali
je
takotler i cijenjen od shane mnogih lijedni-
ka. Taj prirudnik detaljno obja.Snjava korake u lijedenju dijabetesa
tipa 2 i govori o istraZivanjima dijabetesa tipa I . Knjigu
je
mogu6e
namditi od autora na adresi: PO Box 7685, Loveland, Colorado
80537, SAD (stanovnici SjeverneAmerike moguposlati 25.00 $,
ostali tebaju kontaktirati autora u vezi pladanj a i uputa o slanju) .
Tomas Smith
je
takoder objavio velik broj informacija o dijab-
etesu na web stranici, http://www.Healingmatters.com.
Prognoza
je
obiCno brz
oporavak od
bolesti i
vradanje
normalnog
zdravlja i
Yuzine energije
za nekoliko
mjeseci do
godinu dana ili
vi5e.
34. NEXUS www.nexluimagazine. com
KOLOVOZ. RUJAN 2004.
BIBLIOTEKA DUHO'TNA ZNANO S T
LOGII(/A
Martinus
Prva Martinusova knjiga
Tredeg zavjeta na
hrvatskom
jeziku
Moderna
je
znanost <<Sveti Duh>> u
stanju embrija
Materijalizam ili ateizam
je
udenje
koje
je
povezano sa svakim prijelazom
od primitivnog prema razvijenom sta-
nju. Tek nakon postupnog privikavanja
na zasljepljuju6u svjetlost inteligencije
ljudi 6e mo6i
jasno
<vidjetil> i tada 6e
ponovo oboZavati Boga, ali u mnogo
plemenitijem i ljep5em obliku
jer
6e se
ono temeljiti na logici plana svijeta ili na
inteligenciji svemira. Sto se vi5e ostale
duhovne sposobnosti materijalista, to
jest
osje6aji i intuicija, razvijaju u skladu
s njegovom inteligencijom, tim se on
brZe lreie prema zasljepljuju6oj svjet-
losti, prema velikoj inicijaciji ili pre-
obraZenju koje
je
uzrokovalo <goru6i
grm> ispred Mojsija, koje
je
omogu6ilo
da apostoli
(govore
drugim
jezicima>,
koje
je
Savla preworilo u Pavla i koje
je
Budu, Isusa i Muhameda udinilo spasi-
teljimasvijeta.
U podetku podebra inteligencija i ve-
liko materijalno manje zasljepljuju po-
jedinca
i drZe ga neko wijeme u stanju
sljepila u pogledu svega vezanog uz
Boga. Stoga
je
istinito ono Sto
je
rekao
Krist: <<Blago siroma5nima duhom,
jer
njihovo
je
kraljevstvo nebesko>>. Istina
je
daje necivilizirani dovjek na neki na-
din bliZi Bogu od <<profesoror. Kako se
njegova vjera temelji na pridanju drugih,
lakovjeran ili <duhom siromaSaru> do-
vjek puno lak5e moZe Zivjeti s pravom
vjerom u postojanje Providnosti od
nekog znanstvenika s velikim znanjem o
velidinama i brzinama, mjerama i di-
menzijama, wemenu iprostoru, o stvari-
ma koje on
jo5
ne moZe ni na koji nadin
identificirati ili upotrijebiti za dokaziva-
nje postojanj a Livota, nego ih szrmo mo-
2e naz't ati p r i r o d n i m s i I am a. T o
je
r azlo g
zbog kojeg
je priroda za njega ne5to
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
M;\ItlllNLtfi
LOGII(A
Za ditatelje NEXUSA POPUST 20%
Treci zaviet
Nakladnik:
TELEdisk d.o.o.
320 stranica,
85 format,
twdi uvez
cijena: 120,00 kn
+ po5tarina
Narudibe na
01/6683 630
beZivohro, neka wsta mentalnog odla-
gali5ta na koje on baca sve ono Sto ne
razumije.
Medutim, kao Sto samve6 rekao, to
je
stanje samo priwemeno. Jer, kao Sto ne
moZemo izbjeti zaslijepljenost kada na-
glo prijetlemo iz duboke sjene na svjet-
lost dana, isto
je
tako ne moZemo izbje6i
kada odjednom prijedemo iz mradnog
primitivnog stanja u stanje visoke inte-
lektualnosti.
To intelektualno stanje, to novo veli-
ko znanje ili znanost, to novo stanje svi-
jesti
koje se u podetku temelji samo na
znanju o materijaLeim stvarima ili deta-
ljima, sasvim prirodno u potpunosti za-
okuplja otvoreni um i za svakoga
je
ogroman kontrast prethodnom temelj-
nom stanju svijesti utemeljenom samo
na vjeri u religiozna pitanja, dogmama i
vjerovanju u stvari koje se ne mogu do-
kazati materijalnim mjerenjima i prora-
dunima. Takvo se stanje svijesti upotpu-
nosti odbacuje kao nestvarno, zastarjelo,
djetinjasto ili naivno. Osjedaj apsolutre
sigurnosti u razmi5ljanju tako
je
velik
uiitak i izvor inspiracije, energije i
www.nexusmagazine. com
radosti da se dovjeku dini da se ponovno
nalazi u raju. Taj
je
raj ono Sto nazivamo
modernom znano56u; u njemu Zive ljudi
koji su manje ili vi5e u potpunosti napu-
stili svoju <deru iz djetinjstva>, koji su
odbacili svako religiozno vjerovanje i
koji samo priznaju materijalne i opip-
ljive stvari. Glorija ili atmosfera u tom
rajujest ono Sto u svakodnevnom Zivotu
nazivamo materijalizam ili nereligioz-
nost. Taj
je
nedostatak religioznosti
reztrltat priwemene zaslijepljenosti do
koje dolazi kada nas sudbina vodi prema
podecima intelektualnog stanja. Prvi su
stupnjevi ovog stanja, naravno, fzidki ili
materijalni,
jer je
i najve6i dio na5ih
iskustava i sposobnosti upravo takve
prirode. Sto vi3e nastojimo Zivjeti na
temelju dinjenica, Zivot temeljen na vjeri
ili nesigurnosti postaje sve neodrZiviji i
tako nastaje nereligioznost. Tako podi-
njemo Zivjeti na temelju nekih drugih
zakljudaka. Budu6i da su oni prvi slabi
podeci pravog manja, uvelike se razli-
kuju od zakljudaka najrazvijenijih
vjemika koji su najvi5i zakljudci pravog
manja.
NEXUS.35
Razlika izmetlu nereligioznog i naj-
razvijenijeg religioznog dovjeka sastoji
se u tome Sto pwi temelji svoj Zivot na
dinjenidnom zranju o neznatnim zak-
ljirdcima o pravom zranju, dok ga drugi
temelji naujeri u najvi5e zakljudke pra-
vog znairja. I to nam pokazuje da su
Isusove rijedi o <<duhom siroma5nima>
dinjenica. Lakovjerni ili <duhom siro-
ma3nil> Zive s vjerom u prave zakljudke
Livota i u postojanje Zivog bida iza sve-
ga, vjerom u besmrtnost i u svemogudu
dobru silu. Intelektualac
je,
pak, zbog
svoje Lediza nranjem izgubio svoju spo-
sobnost vjerovanja u onoj mjeri u kojoj
je
njegova Zed za znanjem narasla, a
kakoje njegovo znanjejo5 uvijek na naj-
niZem stupnju, on ne moZe ni5ta nauditi
o najvi5im podrudjima Zivota na kojima
se nalaze najvi5i i vjedni zakljudci. Zbog
toga on gubi svaki kontakt s tim zakljud-
cima i umjesto njih dobiva podetno
materijalno zranje. Ono, metlutim, po-
kriva samo
jednostavna
materijalna pod-
rudja i detalje i, kao Sto ditatelj vel zna,
jedini
zakljudci koji se iz njega mogu
iz.t esti inaileni su u mjerama, teZinama i
dimenzijama, wemenu i prostoru, vibra-
cijama ibrzinama.
Iako
jetakvo
aranje ogranideno samo
na fizidke detalje, osje6aj posjedovanja
apsolutnog ntanja stvara kod pojedinca
tako veliku sre6u da on biva potpuno
zaslijepljen, ali toga nije svjestan, pa
misli da moZe sve uvidjeti i sve znati
pomoiu
svoj eg ishaZivanja materijalnih
stvari. No, takvo
je
mi5ljenje potpuno
pogre5no, jer
su ujedinjeni religiozniza-
kljudci nepobitne analize samih temelja
na kojima podiva svemir i zasnivaju se
na znanju koje
je
samo dostupno onom
stupnju rawoja koji
je
intelektualno
puno vi5i od fizidkoga. Posljedica togaje
nereligioznost.
Prema tome, najvi5i religiomi za-
kljudci koji su istinsko i potpuno otLni-
vanje istine ili rje5enje misterije svijeta,
predstavljaju podrudje zrrarrja koje se
moZe proudavati samo kada
je
prikup-
ljeno obilje iskustava koja su rnnogo
ve6a od onih koja omogu6avaju materi-
jalna
ili fzidka otkri6a. Ukoliko isha-
Zivad nema dovoljno iskustava, od kojih
su vedina iskustva pat{i i osjedaja, on
religiju i religiozna pitanja vidi samo
kao praznovjerje, naivnost i iluziju.
Medutim, stanje materijalizrna ili
nereligioanosti samo
je jedna
dionica
puta, dionica koju svatko u izvjesnoj
mjeri mora prodi zato Sto
je
ona poput
wata prema kozmidkoj svijesti, iako su
iskustvapafirjijedini kljud koji ih otvara.
Prema tome, moderna
je
znanost po-
detak ili pripremni stupanj za manifesta-
ciju Svetog duha na zemlji. Kao Sto dita-
telji ve6 znaju, Sveti duhje onaj stupanj
svijesti koji podrazumijeva najvi5e
nanje o svemiru i postojanju. Moderna
je
znanost samo prvi i slabi podetak tog
manja. Ona
je
Sveti duh u embrional-
nom stanju, kraljevstvo Boije u nasta-
janju.
Nereligioznost
je,
stoga, samo
privremena zaslijepljenost koje se
javlja
kada sudbina vodi pojedinca od stanja
vjere u sranje zranja. Podebra intelek-
tualnost i podehro istaZivanje pojedinih
detalja i stvari, iako su u duhovom po-
gledu
jo5
uvijek neznatne, sasvim pri-
rodno okupiraju svu paZnju pojedinca.
On priwemeno napu5ta velike zakljudke
i kozmidku stvarnost Zivota u kojeje vje-
rovao u sadaSnjem ili u prethodnim Zivo-
tima i na taj nadin postaje fskszveni as-
terijalist. Stole UrZi prllelaz od neananja
prema znanju i od mraka prema svjet-
losti, tim
je
njegova zaslijepljenostveda,
ato znali da
je
time ve6i njegov mate-
rij alizam ili nereligioznost.
Ako se, pak, prijelaz odvija polako,
onda nema zaslijepljenosti, niti uslijed
materijalne, niti uslijed intelektualne
svjetlosti.
Medutim, u na5e se wijeme razvoj ne
odvija polako. Nalazimo se u periodu
kada, s odredenog stajali5ta, raanoj na-
preduje velikim koracima. Moderni
ateizam i nereligioanost nastali su upra-
vo zbog tog brzograwoja.Dakle, nereli-
gioznost je jednostavno
pokazatelj da
je
u tijeku iztzetno brzi ranoj. A Sto
je
raa,ojbrii,prije 6e se dovjedanstvo wa-
titi Bogu, Zivotu, znanju i pravoj istini,
logici svijeta, miru i ljubavi.
Citat iz Martinusove lvlige "Logika'.
PUT U RAJ
KROZ VRATA SMRII
I 28 stranica, tvrdi uvez,
15 format
Cijena 65 kn +
postarina
36. NEXUS
SUDBINA
CovredaNSTVA
96 stranica, twdiuvez,
A5 format
Cijena65kn+
poltarina
MISTERIJ
MOLITVE
84 stranice, turdi uvez,
A5 format
Cijena 80 kn +
poltarina
IDEALNA
HRANA
104 stranice, twdi uvez,
A5 format
Cijena 80 kn +
po5tarina
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
l_ Maninus
www.nexusmagazine. com
lVl'tKRoo RcAN,lavt,l I'
MENTALNE BotESTI
Frank Strick @ 2004
Preveo:
Kre5imir Juki6
Direktor za klinidka istaZivanja
IstraZivadki institut za zarazne
mentalne bolesti
Santa Cruz, Kalifomija, SAD
E-mail: riimi@gawab.com
Srovassrvl,nNouudrr
Dat tu svompsihoanalitiiarujoi jednu godinu, anakon toga odlazimuLourdes.
- WoodyAllen
siholo5ki retnan konidnih <<mentalnih bolestir> desto
je
dug i ogranideno djelo-
|J
tvoran. Carolyn Raser bilaje zdrava, energidna i samopouzdana psihologinja koja
J-
je
uZivala u putovanju svijetom i avanturama. Pa ipak, nakon putovanja u Butan
2002. wanla se ku6i u Kalifomiju s teikom depresijom, iscrpljena, i s tako natedenim
zglobovima da nije mogla otvoriti wata od svoje hotelske sobe. Njen te6i lijednik konadno
joj je
dijagnosticiraoreumatoidni arhitis iprepisao nekoliko lijekova, ali depresija, letargija
i iscrpljenost nastavile su se dak i nakon skoro 100 tretmana kod akupunkturista, kiroprakti-
dara i specijalista za rehabilitaciju. Potolilaje malo bogatstvo i osje6ala se prilidno odajno i
obeshrabreno, a onda
je
dula za istraZivada na IsfraZivadkom institutu zazarantementalne
bolesti i odlud ila ga je
nazv att.
Nakon Sto
je
obavio razgovor s njom, istraiivad
ju je
uputio na prehage na parazite i pro-
bavne poreme6aje, koje su otkrile prisutrost tri wste parazitskih protozoa i naruSen sustav
zalu,luEivanje imunoglobulinaA, za Sto se ranije nije znalo. Tri
ledna
kasnije, nakon Sto
je
poslu5ala njegov savjet da se izlijedi od infekcija, njena depresija i kronidna iscrpljenost su
nestale, energija i oduievljenje Zivotom se watilo, baS na wijeme da pomogne svojoj k6eri
oko rotlenja njene nove bebe. Kad su istraZivadu relrJi za njene rezultate, duhovito
je
primijetio: <Put do zdravljapoplodanje dobrim crijevima.>
dnrmlrpLrNT'EKcrJA
Kodrazrnatanjamogu6nosti infektivne etiologije bilo koje kronidne ili akutre mentalne
bolestipostoje barem detiri kategorije koje trebauzeti u obzir.
.
Prye su infekcije za koje
je
vei poarcto da izazivaju psihijatrijske simptome. Tv
spadaju upala plu6a, infekcije urinamog hakla, sepsa, malarija, legionarska bolest, sifilis,
klamidija, trbu5ni tifus, difterija, HfV, reumatska grozrica i herpes (Chuang). Iako su
psihidke posljedice ovih bolesti nekonhoverzne, usprkos tome rijetko se obavljaju pretrage
na njih ako se prvi pregled obavi kod specijalista za mentalne bolesti. Osim toga, u!'ecaj
nekih od ovih infekcijamoZepodeti ve6 za wijemeprenatalnogranoja.
IstraZivanjaprovedenanaPedijatrijskom centru John Hopkins i objavljena ul rchives of
General Psychiatry 2001. pokazuju da djeca majki za koje
je
utvrdeno da su tijekom
trudno6e imale herpes simplex tipa 2 imaju skoro Sest puta ve6u vjerojahrost da 6e kasnije
dobiti shizofreniju (shizofrenija se moZe razviti u razliditoj dobi, ali se to obidno dogada ne-
ko wijeme nakon puberteta). Au SAD-u, Ewopi i Japanu, radanje vedeg broja pojedinaca
koji su kasnije oboljeli od shizofrenije usko se poklapa sa sezonskom distribucijom krpelja
Ix o d e s (p ov ezanth s lajmskom boreliozom) u wij eme zaleta.
.
Druge su one parazitske infekcije kao fito
je
neurocisficerkox,a, u kojima
je
mozak
izravno pogoilen infekcijom dobro poznatim mehanizmima (cistama, lezijarrra, encefaliti-
som, oticanjem mozga, itd.) Znakovi psihijahijske bolesti (depresije i psihoze) pronadeni
su kod vi5e od65Yo sludajeva neurocisticerkoze (uzrokovane hakavicom kojaje u SAD-u
sve de56a zbog povedanja populacije stanih imigranata) (Forlenza).
Dokje lako dokszali mehanirue psihijatijskihmanifestacijau sludajevimakadje moZ-
dano tkivo izravno pogodeno, u literaturi tako<ler postoje brojni izvje5taji o psihijahijskim
simptomima povezanim s drugim parazitima kao Sto su Giardia, Ascais psychosis (djedja
glista) i Trichinella, virusima kao ito
je
Boma virus, i bakterijama kao
(to je
Bonelia bury-
dorferi, koja
je
odgovoma za lajmsku boreliozu, a postoje i dokazi da su <<psihijatrijskilr
simptomi nestali nakon Sto bi se izlijedila skrivena infekcija koja ih uzrokuje. Borna virus,
zakojije dobropozrato dauzrokuje encefalitis i poreme6aje uponaSanjukodkonja i drugih
KOLOVOZ - RUJAN 2004. wwwnexusmagazlne.com NEXUS.37
sisavaca, prisutan je
kod skoro svih osoba sa shizofrenijom ili de-
presijom, a ipak ga se moZe na6i samo kod tre6ine zdravih osoba iz
kontrolne skupina; osim toga, markeri na Borna vinrse, izr,lhari iz
monocita pacijenata s poreme6ajima raspoloZenja, koincidiraju s
akutrim epizodama ovih poreme6aja raspoloZenja.
Dr. J. Packrnan sa Sveudili5ta Yale napisao
j
e 1992. da <<kod pa-
cijenata s parazitima de56e dolazi do promjena mentalnog stanja" i
kod podgrupe psihijafrijskih pacijenata lijeEenih od parazita dolazi
do poboljianja mentalnog stanjo). Cinjenica
je
da
je
analiza 1,300
sludajeva trihineloze kod ljudi u Njemadkoj pokazala da
je
cen-
tralni ZivEani sustav bio pogodqu24Yo sludajeva (upala moZdane
ovojnice ili encefalitis) (Froscher).
Klinidki, kod sludajeva kao Stoje neurocisticerkoza, problem
nije nedostatak
jasno
utwdenih mehanizama, nego nedostatak psi-
hijatara kvalificiranih da postave talaru dijagnozu ili dak i posum-
njaju na nju. (<O{e bih vidio da nisam vjerovao.>) Cak su i specija-
listrzazaraznie bolesti skloni podcijeniti opseg problema, dijelom i
zbog nedovoljnog prijavljivanja institucijama
javnog
zdravstva (u
ve6ini drZava neurocisticerkozu nije obavezro prijaviti, a udesta-
lost trihineloze
je, po naiem mi5lje-
nju,
jako podcijenjena, Sto se moZe
vidjeti iz novih analiza na antitijela
dostupnih od prolje6a/ljeta 2003).
.
Za{wr slijede one parazitske,
baHerijske i virusne infekcije uz-
roEnicima kao Sto su toksoplaz-
moza" streptokoki Borna virus i
citomegalovirus, za koje
je
utw-
dena
jaka
statistidka veza s men-
talnim bolestima, ali
jo5
uvijek haju
istaZivanja kojima se nastoji utwditi
kauzalna povezanost. Kod ljudi,
akutre infekcije parazitom Toxopla-
sma gondii mogo izarvatr moZdane
lezije, promjene lidnosti i simptome
psihoze, ukljuduju6i privitlenja i
slu5ne halucinacije.
Torrey
je
primijetio da su u
19. stoljedu shizofrenija i
maniino-depresivna psihoza
od rijetkih bolesti postale
relativno ieste u isto vrijeme
kad
je
postalo popularno
drilati maike
daje snaZno djelovanje naftodiantrona iz gospine taveprotivviru-
sa s ovojnicom element u njenom antidepresivnom djelovanju. A
najnovija istraZivanja pokazuju daje hiperforin,
jedinstven
floro-
glucinolni antibiotski sastojak gospine trave koji
je
djelotvoran
protiv mnogih rezistentnih gram-pozitivnih bakterija najvje-
rojatrije aktivnatvarodgovoma za djelovanje gospine trave napo-
pravljanje raspoloZenja, a ne hipericin - prema kojem su standar-
dizirani skoro svi komercijalni preparati (Lawrance).
Druga ishaZivanjapokazala su da antipsihotidni lijekovi kao 5to
su Thorazine, Haldol i Clozapine inhibiraju razrnnoZavanje virusa
i da cerebrospinalna tekudina pacijenata koji su nedavno imali na-
pad shizofrenije pokazuje 400%-trro pove6anje aktivnosti tevenz-
ne tanskriptaze, koja
je
vaZna komponenta infektivnih retro-
virusa. (tlipericin takoder djeluje na reverznu fanskriptazu.) Osim
toga, kad
je
cerebrospinalna teku6ina ovih pacijenata upohijeb-
ljena za inokulaciju stanica majmuna Novog Svijeta, doSlo
je
do
desetostrukog pove6anja aktivnosti revcrzne translriptaze, Sto
ukazuje naprizutnost vintsa koji se razrnnoZava.
Nezavisno od togq dr. Darren Hart s Medicinske Skole Sveudi
li5ta Tulane otkrioje dokaze o antiti-
jelima
za retroviruse u krvi polovine
testiranih pacijenata kojima
je
bila
dijagnosticirana shizofrenija ili ma-
nidno-depresivna psihoza. Malhotra
je,
haZe6i faktore genetske predispo-
ncije, dokazao odsutnost CCR5-32
homozigota kod vi5e od 200 shizo-
frenidnih pacijenata, Sto dramatidno
pove6ava podloinost refiovirusnim
infekcijama.
@.
Yee). (Ipak, ozbiljne
bolesti poput shizofrenije ne mogu
se objasniti samo lo5im genima, bu-
du6i da takve bolesti drarnatidno
smanjuju reproduktivnu sposobnost
subjekta i na lraju bi postale Zrtve
prirodne selekcije. Umjesto toga,
shizofrenijaje sve de56a.)
IstraZivadi na Sveudili5tu Rockefeller i Nacionalnom institutu
za mentalno zdravlje
NnfiD
twde da nakon infekcije stepto-
kokima kod neke djece moZe do6i do naglog
javljanja
opsesivno-
kompulzivnog poreme6aja u roku od nekoliko tjedana (Swedo,
Nn/fft.
Toxoplasma gondii moile djelovati na pona5anje i funkciju ne-
urotransmitera. Od 1953., l8 od 19 istraZivanja prisutnosti antiti-
jela
za T gondii kod osoba sa shizofrenijom i drugim ozbiljnim
psihidkim poreme6ajima potwdilo
je
vi5i postotak antttijela za T
gondiikodbolesnih osoba. Na primjer, u
jednom
velikom istraZi-
vanju, infekcija toksoplaznozom bila
je
dvostruko de56a kod
mentalno hendikepiranih pacijenata nego kod zdrave kontrolne
skupine, a u nedavnom njemadkom ishaZivanju <osobe s prvim
napadom shizofrenije usporedene su s odgovarajudom konfrolnom
gnrpom, 42Yo osoba iz pnve grupe i samo 1 I % osoba iz druge gru-
pe imalo
j
e anti tij ela za Tox op I as mu>>.
Druge dvije studije otkrile su da
je
izloZenost madkama (naj-
vainijem nositelju u Sirenju toksoplazrnoze) u djetinjstvu rizidni
faktor za kasnije obolijevanje od shizofrenije. Nadalje, odredeni
antipsihotiEni lijekovi i lijekovi za stabiliziranje raspoloZenja kao
Sto su haloperidol i valproiEna kiselina inhibiraju razvoj ovog
parazita in vitro u koncentracijama manjim od onih koje se mogu
na6i u cerebrospinalnoj tekudini i krvi osoba koje uzimaju ove lije-
kove, Sto ukazuje na mogu6nost da neki lijekovi kori5teni u terapi-
jama protiv shizofrenije i manidno-depresivne psihoze zapraYo
djeluju tako Sto inhibiraju ramn olavanie T. gordri (Jones-Brando,
Torrey,Yolken).
Paralelna otkri6a na podrudju biljnog carswa mogla bi dokazati
Ovakva istraZivanja dovela su Roberta Yolkena, virologa s
Johna Hopkinsa, i dr. E. Fullera Torreya, profesora psihijatrije i
bivieg posebnog pomo6nika direktora NIMH-a, do mi5ljenja da
je
Toxoplasma
jedan
od nekoliko uzrodnika koji izazivaju ve6inu
sludajeva shizofrenije i manidno-depresivne psihoze. Ta ideja nije
nova; zapravo
,
joi
1922. slavni psihijatar Karl Menninger postavio
je
hipotezu da
je
shizofrenija <<u ve6ini sludajeva nuspojava
virusnog encefalitisa>>. Torrey
je primijetio da su u 19. stolje6u
shizofrenija i manidno-depresivna psihoza od rijetkih bolesti po-
stale relativno deste u isto vrijeme kad
je postalo populamo drZati
madke. AYolken
je
napravio retrospektivnu studiju 2.500 obitelji,
koja
je pok,azala da su majke djece koja su kasnije oboljela od
psihoza 4,5 puta de56e imale antitijela za Toxoplasma od majki
zdrave djece iz kontrolne grupe. (Za one koji traZe nove mogu6-
nosti obrane na sudu, nedavna istraiivanja pokazuju da ljudi s
toksoplazrnozom sporije reagiraju i imaju vi5e nego dvaput ve6u
vjerojatrost da 6e sudjelovati u prometnim nezgodama.)
Yolken
je
takoder bio glavni ishaZivad u nedavnom prouda-
vanju pacijenata koji su u prosjeku bolovali od shizofrenije vi5e od
22 godne. Kod 2l shizofrenidnog pacijenta koji su takotler imali
pozitivne rezultate testa na citomegalovirus, do3lo
je
do znadajnog
poboljSanja ukupnih <gsihijatrijskih simptomor nakon Sto
je
subjektima davan oralni valaciklovir, antivirusni lijek, tijekom
osam
fedana
(American Journal of Psychiatry, prosinac 2003).
JoS
jedan
antivirusni lijelq amantadin, kori5ten
je
u njemadkim is-
taZivanjima,
gdje je
doveo do znatnog skradivanja hospitalizacije
i brZe remisije psihijahijskih manifestacija kod mnogih od 4-15%
psihijatrijskih pacijenata koji su imali pozitivan test na Boma
38. NEXUS www.nexusmagazine. com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
virus, uusporedbi s 0-2% normalnih subjekata
@ode,
Ludwig).
Manja ishaZivanja u SAD-u pokazala su da
je
do polovine
manidno-depresivnih i shizofrenidnih pacijenata pozitivno na
Boma virus, a nijedan iz zdrave kontrolne grupe (Lipkin). Smatra
se da se Boma virus prenosi pljuvadnim i nosnim izludevinama
konja, ovaca, z,eteva, koz4
jelen4
madaka i drugih Zivotinja.
Dobro
je
pozrato da uzrokuje encefalitis i poreme6aje u pona5anju
kod konja i drugih sisavaca, utjede na limbidki sustav i lcretanje
dopamina, u
jakoj je
korelaciji s depresivnim, manidno-depresiv-
nim, shizofrenidnim i distimidnim poremedajima kod ljudi - a mar-
keri na Borna virus, izolirani iz monocita pacijenata s poreme-
6ajima raspoloilenj4 koincidiraju s akutrim epizodama ovih
poreme6aj a raspoloZenj a.
Zbog velike raiirenosti drZaaja madaka,
velik postotak stanovni3tva SAD-a
(do
50%) bio
je
izlolen Tbxoplasni, ali ve6ina
nositelja sa zdravim imunolo5kim sustavom
ostaje asimptomatidna sve dok drugi imu-
nolo5ki teret kao Sto
je
HIV ili neki drugi
parazitne oslabi obranu doma6ina i potakne
razvoj bolesti. To
je
ono Sto interpretaciju
kronidnih stanja dini tako problematidnom.
Na ishaZivadkom institutu za zarazr.e men-
talne bolesti, uvijek nastojimo identificirati
eventualne parazitske koinfekcije prije
nego Sto se odludimo za prikladnu terapiju.
.
Konadno, dok se toksoplazrnozi pokla-
nja dosta paZnje zahvaljuju6i pionirskim
istraZivanjima Toneya i Yolkena i
pozuatim mehanizrrima stvaranja
moZdanih lezij a,postoje mnogi dru-
gi infeHivni agensi koji ne moraju
iztavno napasti mozflk, ali mogu
ozbiljno utjecati na mentalne
funk-
cry'e kasnijim kumulativnim poslje-
dicama kronidne infekcije. Dok se
vaZnost ove veze u etiopatogenezi
mentalnih bolesti rijetko preponraje,
ove fokalne i sistemske infekcije
wlo su deste, a njihove psihidke po-
sljedice desto su ozbiljne.
@araziti
su najdeS6i uzrok smrti i bolesti u
svijetu.)
U ovoj nespecifidnoj kategoriji
ukljuduju6i sve pacijente s poreme6ajimaponalanja (Giacometti).
Prema nalem iskustvu, paraziti su desto umije5ani u kognitivne
poreme6aje i konidne emocionalne stesne poreme6aje. Neheni-
rano oko 6e klasidne simptome kao Sto
je
apatija, iscrpljenost, kon-
fuzija, gubitak apetita i pam6enja, <mervoza Zeluco>, povladenje iz
druStva, letargija i gubitak spolnog nagona i motivacije desto
shvatiti kao znak depresivnog poreme6aj4 bez postavljanja ili dak
poku5aja postavljanja diferencijalne dijagnoze. Joi vi5e zbturjuje
to Sto se klasi6ni indikatori akutnih infekcija kao 5to su grozrica ili
povi3ena razina antitijela desto povlale kod kronidnih sludajeva,
zbog sekundame hipotiroidoze i pada imuniteta.
Problem s <gsihijatrijskomr dijagrozom
je
to Sto pokuiava
opisati simptome ili skupine simptome, ane
ukazuje na temeljni uzrok (uzroke). Na Za-
lost, sve dok zapadna psihijafrija ne priana
da se veza ianedu uma i tijela odvija u oba
smjer4 pacijenti 6e i dalje
@j
enzbogdefa-
cto nedostatka diferencijalnih dijagnostid-
kihkriterija za klinidki identidne sindrome.
dat< i onim ltinidkim lijednicima koji su
svjesni razornih psiholoSkih udinaka koje
konidne probavne, fokalne, pa dak i zubne
infekcije mogu imati na normalne moZdane
funkcije, todna dijapoza predstavlja vrlo
teLak izazov. U stvari, neki standardni
testovi stolice naparazite identificiraju ma-
nje od l0% aktivnih infekcija, a dak i <<poli-
tidki korektrirru> holistidkim specijalizira-
nim laboratorijima mogu promak-
nuti mnoge infekcije koje se ne mo-
gu otkriti lzt:r,oraka stolice, nemaju
konzistentan obrazac izbacivanja,
nisu u crijevima ili ih
je
zbog nekog
drugog razloga te5ko otkriti, Na pri-
mjer, prema Svjetskoj zdravstvenoj
orgzniTaciji (wHo), vise od dvije
milijarde ljudi zaraZeno
je glistama,
pa ipak se one rijetko otkivaju anali-
zom stolice. (Ovi brojevi ne iznena-
cluju, znamo li da
jemogutiiztror
za-
ftEe sve Sto
jedemo, pijemo, udiSe-
mo ili diramo.Aako mislite damora-
te oti6i u zemlje da biste se izloZili
egzotidnim parazitima u hrani, pro-
mislite ponovno...)
PROCEDTJRETESTIRANH
U Istaiivadkom institutu za zarazne mentalne bolesti koristimo
nekoliko laboratorija s komplementarnim mogu6nostima i kombi-
naciju naprednih zranstvenih dijagnostidkih procedura, ukljudu-
ju6i pretrage milroskopom na
jajaSca
i parazite (O & P), utwdiva-
nje antigena i antitijela u raznim tjelesnim teku6inama, kulture
stolice, enzirnsku imunoanalizu, analize upala, tehnike skeniranja,
i druge indirektne laboratorijske indikatore u kombinaciji s opSir-
nim povijesnim i klinidkim evaluacijarna kako bismo identificirali
kronidne infektivne stresore.
Pacijenti kojima
je
ranije dijagrrosticirana <dcronidna kandidija-
zar> desto shvate da
je
Candida samo kofaktor ili posljedica vai-
nijih infekcija i zaraZenosti parazitima koje zu spredavale dugorod-
no izljedenje.)
<Mentalnir> simptomi desto se dramatidno poprave nakon Sto se
prikrivena neuroimuna infekcija izlijedi i ponovno uspostavi nor-
malan metabolizam mozga, posebno ako se radi o sindromimakoji
senaglo
javljaju.
Nakon identificiranja i lijedenja primame infekcije, fokusiramo
nalazi se ogroman broj parazita, pro-
tozoa, glista, bakte"ju, gljivica i vi-
rusa koji, ako ve6 izravno ne napadaju i ne onesposobljavaju
moZdano tkivo i frurkciju neurotransmitera, djeluju posredno
iscrpljuju6i esencijalne hranjive tvari domaiina, utjedu6i na enzi-
me i neuroimunolo5ke funkcije i oslobadaju6i velike kolidine
otpadnih tvari, enteridkih ohova i toksina koji namiavaju metabo-
lizammozga. (Jedna zrela odrasla trakavicamo1e stvoriti milijun
jaja
dnevno; a gliste, kojima
je
zaraLeno oko 25Yo wjetskog
stanovni3tva, dnevno stvaraju 200.000
jaja.)
PARAZI TI I KOGNITIVIV POREMEEAJI
Prisjetimo se, mozak
je
organ koji tro5i najvi5e energije u
ljudskom tijelu. On predstavlja samo 3%
felesne
tezine, ali to5i
25% tjelesnog kisika, hranjivih tvari i glukoze u krvi. Zato svaki
ozbiljni metabolidki poreme6aj moZe prvo djelovati na moZdane
funkcije. Ta povezanostje statistidki dokazana.
Mentalni pacijenti imaju puno ve6i postotak zaralenostiparazi-
tima od ukupne populacije. 1995. i 1996., istraZivadi sa Sveudili5ta
uAnconi ispitalisu uzorke stolice 238 pacijenata iz detiri talijanske
psihijanijske institucije i otlrili paraale u 53,8Yo pacrjenat4
Prisjetimo se, mozak
je
organ koji tro5i
..V
naJvrse energrJe u
Ijudskom tijelu. On
predstavlja samo 37o
tjelesne teZine, ali
tro5i 25o tjelesnog
kisika, hranjivih
tvari i glukoze u
krvi. Zato sYaki
ozbiljni metaboliiki
poremedaj moze
prYo djelovati na
moZdane funkcije
KOLOVOZ - RUJAN 2004. wwrilr'.nexusmagazine. com
NEXUS.39
sd na ponovnu izgadnju imunolo5ke obrane i integriteta sluznica
domadina, kako bismo sprijedili recidive. Prerano uzimanje doda-
taka prehrani, dak i kod
jasne
anemije, moZe biti kontapro-
duktivno, budu6i da neki vitamini i minerali (npr. Zeljezo) mogu
biti faktori rastaza mikroorganizrne, koje tijelo namjemo slabije
apsorbira tijekom aktivne infekcije. Medutim, kasnije r:zimanje
dodataka prehrani u skladu s individualnim pohebama desto
je
od
.
velike pomo6i zapotpuni oporavak.
Kod klijenata takotler w5imo pregled razine te5kih metal4
kemikalija iz oko1i54 toksinaplijesni i elektomagnetskih stresora,
problema sa Se6erom u krvi, <<moZdane alergije>> i osjetljivosti na
hranu. Provjeravamo postoji li sezonski afektivni poreme6aj,
poreme6aj hormona, neravnoteZa neuro-
transmitera, nedostatak hranjivih tvari, lo5a
prehrana i brojne druge varijable koje mogu
u!'ecati na kognitivne i afektivne fimkcije.
Da bi se ubrzao oporavak, nai integrativni
medicinski pristup zasnovan na dokazima
moZe ukljuditi pomo6ne heftnane nutrici-
onista, homeopata, akupunkfurista, fi totera-
peuta ili fi zioterapeuta.
Vjerojaftro
je
malo iskustava koja mogu
biti tako uiasna i tako onesposobiti osobu
kao Sto
je
to naruSenost ili gubitak moZda-
nih firnkcija. Skoro po definiciji, standardna
psiholoSka i psihijatrij ska intervencija pola-
zi odhipoteze o dihotomiji iznetluf elesnih
i umnih poremedaja, i morajo5 puno napre-
dovati u prepoznavanju vaZnosti in-
fektivne etiologije za lijedenje men-
talnihbolesti.
VaZnij i izvori podataka
.
Forlenza, O. V. et al.,
<<Psychiatric manifestations of ne-
urocysticercosis: a study of 38 pa-
tientsfrom a neurology clinic in Bra-
zib>, J. Neurol. Neurosutg. Psychi-
atry 62(6):612-6
Qipanj
I 997.)
.
Froscher, W., <[nvolvement of
the nervous system in trichinosis
(autorov prijevod)]>, Fortschr Ne-
urol. Psychian Grenzgeb. 45($):
269-77 (tavanj 1977) (na nje-
madkom)
.
Swedo, S. E., <Pediatric autoim-
mune neuropsychiatric disorders associated with sheptococcal
infections (PAND AS)>>, Mol. Psychiatry 7 dodat*2:524-5 (2002)
.
Jones-Brando, L., Torrey, E. F., Yolken, R., <<Drugs used in the
heatnent of schizophrenia and bipolar disorder inhibit the
replication of Zoxoplasma gondii>>, Schizophr Res. l;62(3):237 44
ftolovoz2003)
.
Dickerson, F. 8., Boronow, J. J., Stallings, C. R., Origoni, A.
E., Yolken, R. H., <<Reduction of Symptoms by Valaciclovir in
Cytomegalovims-Seropositive Individuals with Schizophrenior,
Am. J. Psychiatry 160(12):2234-2236 (prosinac 2003.)
.
Bode, L., Ludwig, H., <<Borna disease virus infection, a
himan
mental-health rlrsb>, Clin. Microbiol. Rev. 16(3):534-45 (srpanj
2003.)
.
Lipkin, W I., <<Boma disease virus and neuropsychiatric dise-
ase - a reappraisal>>, Trends Mictobiol. 9(7):295-8
(srpanj 2001.)
.
Giacometti, A. et al., <Epidemiologic featwes of intestinal
parasitic infections in Italian mental institution$, Eur J.
Epidemiol. l3(7):825-30 (listopad 1997.)
O autoru i institutu:
Frank Stick
je
direltor za klinidka istraZivanja u IstraZivadkom
institutu za zarazrc mentalne bolesti (Research Institute for Infectious
Martal llness, Rfivfi), smje5tenom u gradu Santa Cruz u Kalifomiji.
Radio
je
kao nuticionist istraZivad, i 20 godina bio
je
direktor
hofesionalnog instituta za istraZivaqje somatopsihidkih i ekolo5kih
bolesti. RIIM
je
nastao kao posljedica klinidkih zapaZanja da, usprkos
uzimanju
prehrambenih dodataka i konholi prehrane i udeta okoline,
mnogi klijenti moraju rije5iti osnovne infekcije kako bi zaista u veioj
mjeri popravili profil svojih simptoma.
IshaZivadki institut za zara rc mentalne bolesti
je prvi objedinjeni
institut svoje vrste u SAD-u. PruZa moguinost pregleda i klinidke i
savjetodavne usluge pacijentima iz cijelog svijeta, i obrazuje profesio-
nalce na ovom kritidnom podrudju infektivne etiologije mentalnih
bolesti. Mogude su i telefonske konzultacije
metlugradskom ili medunarodnom vezom.
Institut se moZe kontaktirati putem telefona,
nabroj 1 800 699 2466 (samo iz SjevemeAme-
rike), nakon degatrebautipkati (#) 83 14255555
(samo za ugovaranje pregleda), ili e-mailom na
riimi@gawab.com
SVJEDOEENJE
U listopadu pro5le godine
[2002.]
provela
sam mjesec danauAziji, posje6uju6i hramove i
planinareii po obroncima Himalaje. Tijekom
putovanjaruke sumii postale crvene i natedene,
da nisam moela otkliudati i tako su me me boljele da nisam mogla otkljudati
ie hotelske sobe. Nakon Sto sam do5la wata svoJe hotelske sobe. Nakon Sto sam dosla
kudi, bolovi i nateknuie pro5irili su se na
stopala i koljena.
Pronaila sam izvrsnog reumatologa koji
je
potwdio dijagnozu: osteo i reumatoidni
arrids. Dobila sam lijekove Vioux i
Salagen za suha ust4 i rekao mi
je
da
dotlem zamjesec dananakon 5to obavim
dodatre lcvne prehage i da 6e moZda
biti neophodno zamijeniti moju terapiju
jadim
lijekovima. Tako<ler sam patila od
te5ke depresije, isopljenosti i letargije,
iako sam obidno energidna osoba. Moj
lijednik i
ja
raspravljali smo o mogu6no-
sti da zu paraziti uzrok mojih simptoma
reumatoidnog
,artritis4.
ali
9n.
rnl nijq
mogilo pomoci u vezr s testovfna l
lijedenjem. Vlastitim istraiivanjem
otkrila sam da tradicionalna medicina
lijedi te simptome i pokuiava spdjediti
o5tedarja zglobova. Zato sam pot"aZila
pomod rurutar altematir.ne medicine.
Imala sam sre6u Sto zu mi preponrdili da
se obratim
jednoj
osobi kojaje obavila
brojna istraZivanja crijevnih proble-
malinfekcija i kompleksnih zahvata pokebnih da ih se
'spje5no
izlijedi.
On
je
vodio moju terapiju uz pomod jednog
njegovog kolege. Rezultati
mojih testova otlcili suprisutrost parazita: blastocistitis, toksoplaanona i
amebe.
Nedavno sam zavriila s 20{nevnim redmom posebne kombinacije
antibiotika narnijenjene eliminaciji ovih parazita i njihovih
jajaiaca
i cisti.
Rezultati zu bili zidivljuju6i. Moja depresija
je
nestala" i vratila mi se
energija i odulevljenje Xvotom. Po prvi put sam se uspjela osloboditi svih
lijekova. Osjecam sb odlidno i svi moji simptomi zu nestali - ostala
je
simo mala rikode,nost zglobov4 koja moZe biti rezultat tajne Stete, ialio
ierno na nju sada pokuiiti izravno u!'ecati prehrambenim dodacima
Prijedlozi Franka Sticka zu za pola mjeseca postigli vi5e uspjeha od
skoro stotinu
posieta i trefrnana kod ti doktora medicine,
jednog
aku-
punkturista (dvaput
Uedno),
kiropraktidara i qpecijalista za rehabiliaclju
ftoji
su me ko5tali cijelo bogatstvo).
Po prvi put osjecam daje izvor mojih problona prepoznat i izlijederL
umjesio beshajnog bavljenja simptomima bez tajnog olaklanja.
Slobodno me kontaktirajte e-mailom na carolynr@gotnet ako imate
bilo kalcva daljnja pitanja o mojim iskustvima s ovim vrlo naprednim
lijeinikorn
- Carolyn B. Raser (magistica psihologije), t*"
rlffiOHf;ff l
Problem s
(esihijatrijskom>
dijagnozom
je
to
Sto pokuSava
opisati simptome
ili skupine
simptome, a ne
ukazuje na
temeljni uzrok
(uzroke)
40. NEXUS www.nexusmagazine.com
KOLOVOZ - RUJAN2OO4.
ZAPANJUJUCT vu.cNrrsxr
MOTOR KOHEIAMINATOA
John Dodd @ oZujak 2004.
Preveo: Kre5imir Juki6
Revolucionarni elektriini motor
nekonformistiinog izumitelja koristi
trajne magnete za proimodnju energije -
a inves titorima v et cure s line...
T .7
ad nam
je
uzbudeni kolegaprvi
l(
put javio
da.le upravJvidio
I Lnevjerojatno otkride - magnet-
ski motor koji skoro uop6e ne tro5i elek-
tridnu energiju - bili smo toliko skeptidni
da smo odbili poziv da ga dodemo vidjeti.
Ako
je
tehnologija bila toliko dobra, po-
mislili smo, kako to da
jo5
nema kupaca?
Zaboravlli smo na poziv i to poduzede,
sve dok nas nekoliko mjeseci kasnije
prij atelj nij e ponovno nazvao.
<U redu> - rekao
je.
<Upravo su prodali
40.000 komada velikom lancu trgovina.
Hoiete li ga sada do6i pogledati?>
U Japanu nitko ne bi platio 40.000
ventilatora ako nije prilidno siguran da ie
oni raditi.
TehnoloSki majstor
Ulice istodnog Shinjukua pune su
otpadaka iz malih tvomica i radionica koje
se
jo5
uvijek tamo nalaze - te5ko da bi netko
tako zami5ljao sjedi5te
jedne
kompanije
koja stvara whunsku svjetsku tehnologiju.
Ali to
je
mjesto gdje nas
je, pred radionicom
Koheia Minatoa, dodekala Nobue Minato,
supruga izumitelja i kodirektorica
obiteljske frme.
Sama radionica izgleda kao holivudska
scenografija izumiteljeve garaie. Posvuda
su razbacani elekkidni sfiojevi, Zice, mjerni
instrumenti i baterije. Dui zidova prekri-
venih dijagramima nalaze se pre5e i buSili-
ce, police s rezervnim Zicama, plode od
pleksiglasa i dr. A na stolici u strainjem
dijelu, zami5ljeno pognute glave, nalazi se
5 8-godi5nji tehnolo5ki majstor osobno.
Minatou medijska paZnja nije ni5ta no-
vo. U stvari, velik dio Zivota bio
je
zabav-
ljad, skladao
je glazbu i producirao pjevad-
ku karijeru svoje k6eri u SAD-u. Ima wlo
impresivnu pojavu, sa svojim gromkim
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
glasom i dugim konjskim repom. Ukratko,
lako ga je
zamisliti na pozomici ili kako se
vozika u kabrioletu po obali Kalifornije - ali
ne i pogrbljenog nad hrpom Zica i zavojnica
u nekoj tokij skoj ulidici.
PridruZili su nam se sredovjedni bankar i
njegova pratrja iz Osake, i radunovodstveni
i financijski savjetdk Yukio Funai. Bankar
je
do5ao zbog mogu6e investicije, dok mi
ostali samo Zelimo vidjeti da li Minatov
magretski motor zaista radi.
Prototip automobilskog klima-wedaja
kojije poloZen na radnom stolu izgleda kao
da bi se dobro uklopio u Toyotu Corollu, i
brzo nas
j
e zainteresirao.
Vidjeti da bi se vjerovalo
Nobue nas zatim ukra&o vodi kroz fun-
kcije i rad svakog od strojeva, podevSi sjed-
nostavnim objalnjenjima zakona privlade-
nja i odbijanja. Demonsfira rad Minatovog
kotada pokreiu6i rotor s magnetima u
vrtnju uz pomoi magnetskog 5tapi6a.
Dok paZljivo promaftarno rotor, primje-
6ujemo da se na njemu nalazi preko 16
magneta, postavljenih pod odredenim ku-
tom. eini se da su za rad Minatovih strojeva
poloZaj i nagib magneta od kritidne vai-
nosti. Nakon Sto
je polcenut u Zivot, kotad
se nastavlja oketati, dokazujuii, ako niSta
drugo, da koncept ne pati od magnetskog
blokiranja.
Nobue nas potom vodi do sljede6eg we-
daja, masivnog stoja prikljudenog na male-
nu bateriju. Izgleda da se u sftoju nalazi 35-
kilogramski rotor, koji bi lako mogao biti
upokijebljen u perilici za rublje.
Ona okre6e prekidad, i golemi rotor po-
dinje se vrtjeti brzinom ve6om od L500 ok-
retaja u minuti, glatko i tiho. Mjemi instru-
menti pokazuju ulaznu i izlaznu snagu.
Iznenada, baterija od nekih 16 W pokre-
ie wetlaj koji bi hebao vu6i barem 200 do
300w
Nobue nam objaSnjava da ovaj i drugi
wedaji koriste elektridnu energiju samo za
dva elekffomagnetska statora s obje strane
svakog rotora, koji se koriste da rotor izbace
iz todke blokade i pomaknu ga sljede6eg
redamagneta.
Cini se da su kutovi i poloZaji magneta
takvi da, kada
je
rotor u poketu, odbijanje
izrnedu polova statora i rotora omoguiava
rotoru glatko lcetanje u smjeru obmutom
od kazaljke na satu. U svakom sludaju,
lmpreslvnoJe.
Zairn dolazimo do stroja diji
je
motor
prikljuden na generator. Ono 5to vidimo
je
rI
ii.";,,'
-l-!
rd3ii
:, ."
Izumitelj Kohei Minato stoji kraj
jednog
od svojih veiih motora za pogon
v entilatora indus trij s ko g klima-uretlaj a.
www.nexusmagazine,com
NEXUS.41
nevjerojatno. Mjemi insfrumenti pokazuju
ulazne wijednosti od 1,8 volta i 150 rnA, a
na'r.:,lazr iz generalora 9,144 volta i 192
mA, to
jest
1,8 x 0,15 x 2: 540 mW na
ulazu i 9,144 x 0,192= 1,755W naulazv.
Medutim, prema zakonima flzke, iz
uredaja se ne moZe dobiti vi5e energije nego
Sto se u njega dovede. Spominjemo to
Koheiju Minatou dok gledamo ispod stola
kako bismo se uvjerili da nema skrivenih
Lica.
Minato nas uvjerava da nije prekr5io
zakone fizike. Sila koja stvara neobja5njivi
vi5ak izlazne snage generirana
je pomodu
permanentnih magneta postavljenih na
rotoru.
<Ja
jednostavno
iskori5tavam
jednu
od
detiri fundamentalne prirodne sile> - kaZe
on.
Iako smo u Skoli naudili da su magneti
uvij ek bipolami, i da zato rnagnetski induci-
rano ketanje uvijek zawiava blokirano u
stanju ravnoteZe, Minato objalnjava da
je
precizno uskladio poloZaje magrrek i im-
pulse statora tako da
je
odbijanje iauedu
rotora i statora (nepokrebrog vanjskog mag-
netskog prstena) kratkohajno. To stvara
daljnje grbanje, umjesto blokiranja.
[De-
taljnije obja5njenje nalazi se u zadnjem
odlomku, <<Princip radu.
]
Stvarniproizvodi
Nobue Minato nas vodi do dva uredaja
koji bi potencijalnog investitora mogli
uvjeriti da sve ovo radi i u praksi.
Prvo nam pokazuje prototip ventilatora
koji se proizvodi za 14.000 ventilacijskih
cijevi lanca trgovina mje5ovitom robom (tri
ventilatora po cijevi). Uredaj
je
skoro
identidan Mitsubishijevom ventilatoru kraj
njega, koji
je
trenutno u Sirokoj upotebi.
Testovi pokazuju da
je protok naka liloz
oba uretlaj a pribliino
j
ednak.
Drugi uretlaj
je prototip automobilskog
klima-uredaja koji nam
je priwkao paZnju
kad smo u5li. Radi se o prototipu za Nippon
Denso, najvedeg proizvodada automobil-
skih klima-uredaja u Japanu. Izvanredno
je
kompaktan, i ima isti oblik i velidinu kao i
konvencionalni uretlaji. Odito
je
da Minato
svoje wedaje izraduje sve vje5tije.
Bankar i njegova investicija
Minato ima dobrih razloga Zaliti se na
socijalnu i kultumu monotoniju Japana.
Ljudi su ga godinama smatrali dudakom
zato Sto zaraduje za Livot svirajudi klavir, a
bankari i investitori su ga izbjegavali zbog
njegovog obidaja da tvrdi kako
je
izumio
revolucionarnu tehnologiju, i to potpuno
sam i bez formalne naobrazbe.
Medutim, nakon demonstracije, bankar
iz Osake ustaje i objavljuje da 6e u projekt
investirati I 00 milijuna
jena.
Minato se okre6e prema nurma i smije3i.
Donijeli smo mu sre6u, ovo
je
bio tre6i
investitor u tri dana koji
je pokazao
zanimanje.
Stavljanje tehnologije na stol
Kad
je publika oti5la, pitamo Minata na
koji nadin namjerava komercijalizirati
tehnologiju. K-aZe daje njegov planjasan i
jednostavan.
Zeli zadrZan kontolu, i teh-
nologiju Zeli komercijalizirati
prvo u Japa-
nu - gdje vjeruje da moZe biti siguran da 6e
swari biti napravljene kako teba. Zaito ne
ode iaavno u SAD ili Kinu? Objainjava
nam da
je
imao loSa iskustva u obje te
zemlje.
<dfud stvaranja dobrog proizvoda i
usavr5avanja tehnologije najvaZniji
je prvi
korak. Ne Zelim pritom gubiti wijeme na
sudske sporove i lra<lu intelektualnog vlas-
niStva.>
Minatov klima-uredai na dielu
Kohei Minato u svojoj radionici
42. NEXUS
www.nexusmagazine. com
KOLOVOZ. RUJAN 2004.
Ipalq Minato ima u planu i izvoz i licen-
ciranje tehnologije, i pregovara s raznim
potencijalnim partrerima u drugim zem-
ljarna.
Dok bi neki &ugi izumitelj mogao pasti
u iskuienje da sve preda u ruke ve6oj
korporaciji, Minato
je
dijelom voden svo-
jom
vizijom socijalne pravde i odgovor-
nosti. 40.000 motora za lanac hgovina
izraduje grupa malih proizvodada iz Ohta-
kua i Bunlcyo-kua, srediSnjeg dijela sjever-
nog Tokija - koji postaje regionalni <zardali
pojasD.
Minato
je
opdinjenom vizijom revitali-
zacije ovih malih radionica, koje su do
1980-ih bile kidma
japanskog proizvodnog
i ekonomskog duda. Njihova razina strud-
nosti garantira da 6e motori biti
jednako
kvalitetni kao oni iz bilo koje velike kom-
panije.
Metlunarodne pripreme
Usprkos svojim planovima da stvari
prvo razvije kod ku6e, Minato
je
dobro
pripremljen za medunarodno trZi5te.
NaoruZan
je
sa Sest godina Zivota i rada u
Los Angelesu ranih 1990-ih - i za5titom
patenta u vi5e od 48 zemalja.
Minato
je
svoja iskusfvau SAD-u stekao
nakon Sto
je
15 godina Zivio od sviranja
klavira. Ideju za svoj magnetski motor
dobio
je
u trenutku inspiracije dok
je
svirao
klavir, i prve nespretne radove na svom
izumu zapodeo
je
sredinom I 970-ih.
Ali Minato
je
1990. odludio odustati od
svega i pomo6i svojoj kderi Hiroko, koja
je
s 20 godina odludila da Leli postati rhytm
and blues pjevadica u SAD-u. Minato
snaZno vjeruje u obitelj: ako Hiroko Zeli
ste6i slavu i bogatstvo u SAD-u, tatina
je
duinost da bude uz nju i pomogne
joj.
Uspio
je pomo6i Hiroko da 1995. dode na
prvo mjesto top liste plesnih hitova u Uje-
dinjenomKraljevstvu.
1996., Minato se watio u Japan i ponov-
no posvetio svom projektu magrretskog
motora. Sljede6e godine pokazao je
svoje
prototipove nacionalnim energetskim
kompanijama, vladinim du2tosnicima i
drugima, na petodnevnoj konferenciji u
Mexico Cityu. Zanimanje
je
bilo veliko, i
Minato
je
shvatio da bi njegov izum mogao
udovoljiti globalrrim potebama za eko-
nomidnimuedajima.
Kasnije najave i govori u Koreji i Singa-
puru dodabro su udwstile njegovu odlud-
nost da svoj izum ostvari u praksi, i uspio
je
priw6i nekoliko ranih investitora.
Tijekom kasnih 1990-ih, Minato
je
na-
stavio usawsavati svoje
prototipove. Tako-
derje bio i u stalnom kontaktu sa svojim
odvjetrikom, i registrirao
je patente u ve-
6im zemljama Sirom svijeta. Kroz svoja
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
iskustva u SAD-u naudio
je
da
je pravna
zaitita od presudne vainosti, dak i ako to
znadi odgadanje lansiranja tehnologije za
nekoliko godina. Dok
je
registrirao patent u
47 drugih zemalj4 Japanski patentri ured
ga je,
ironidno, odbio s obrazloZenjem da
njegov izum <<ne moZe raditb> i da su nje-
gove tvrdnje izni5ljene. Ali, nekoliko
mjeseci kasnije, bili su prisiljeni povu6i
svoju odluku nakon Sto
je
Patentri ured
SAD-a priarao njegov izum i dao mu prvi
od dva patenta (vidi ameridki patent br.
s.394.289).
Minato
je primijetio: <dGko
je
tipilno za,
japanske
uskogrudne birokrate da im
je
poteban primjer SAD-a kako bi prihvatili
dinjenicu daje moj izum vjerodostojan.>
Do 2001., Minatovi su usavr5ili svoje
motore i prikupili dovoljno potencijalnih
investitora da mogu u6i u veliki meduna-
rodni ugovor sjednom saudijskom kompa-
nijom, nakon koje su tebale slijediti kom-
panije iz SAD-a i drugih zemalja. Medutirn,
sudbina
je poslovima investitora i Mina-
tovih zadala teZak udarac kad
je
napadnut
Svjetski frgovinski centar u New Yorku.
Saudijci su se povukli, i Minatovi su morali
krenuti izpodetka.
Sad
je
Minato ponovno spreman za ak-
ciju. S prvom narudZbom koja
je
vei u
proizvodnji, i drugm uspjelnim prototipo-
vima koji dekaju namdioce, odludio
je
da
investitori ne moraju biti primarni partneri.
On aktivno prihva6a'raspitivanja korpo-
racijskih investitora koji mu sa sobom mo-
gu donijeti sfate5ke prednosti i korpora-
cijski kredibilitet.
Poduze6e Minatovih, Japan Magnetic
Fan, planira objaviti seriju partrerskih ugo-
vora u prvom i drugom kvartalu 2004.
Implikacij e tehnologij e
Minatovi motori troSe samo 20 ili manje
posto energije od konvencionalnih motora,
uz isti okretni moment i snagu. Potpuno su
hladni na dodir, i ne stvaraju skoro nikakvu
akustidnu ili elektridnu buku. Znatro su
sigumiji i
jeftiniji (u pogledu poho5nje
energije), i ekolo5ki suprihvatljiviji.
Implikacije su ogromne. Samo u SAD-
u, skoro 55% nacionalne poho5nje elek-
tridne energije otpada na elekffidne motore.
Dok vedina tvomidkih poslovoda kupuje
najjeftinije motore koje mogu na6i, tijela
kao Sto
je
NEMA (Nacionalno udruZenje
proizvodada elekkidnih uredaja) polako ih
poudavaju da od hoSkova kori5tenja elek-
tridnog motora tijekom njegovog prosjed-
nog 2O-godi5njeg radnog vijeka samo 3
posto otpada na cijenu motora, a na ukupnu
poho5enu elektridnu energiju otpada 97%o.
Nije neobidno da motor koji ko3ta 2.000
ameridkih dolara pofo5i 80.000 dolara stru-
je (po cijeni od 0,06 centapo kilovatsatu).
Od 1992., kad
je
u SAD-u na federalnoj
razini uveden zakon o djelofuomosti, stu-
panj korisnog djelovanja motora visokoje
na listi prioriteta - a motori koji daju uitedu
na struji od nekih 20 posto smataju se wlo
ekonomidnim.
Minato se spremauvesti motorkoji Stedi
80%, Sto 6e znaditi potpuno novu klasu mo-
tora. Tro5kovi kori5tenja od 80.000 dolara
spast 6e na samo 16.000 dolara. To
je
ma-
dajna uiteda, posebuo kad se pomnoZi s mi-
lijunima motora koji se koriste Sirom SAD-
a i Japana - i cijelog svijeta.
Stupanj korisnosti Minatovih motora
Minatov izum
je
zbog svojih osobina da
tro5i izuzetro malo energije i ne proizvodi
Dva zdruiena motora prikljuiena na generator, za kutnu upotrebu.
www.nexusmagazrne.com
NEXUS.43
toplinu i buku savr5en za primjenu u ku6an-
skim aparatima, kompjuterima, mobilnim
telefonima (u planu
je
razvoj minijatumog
generatora) i drugimproizvodima za Siroku
pofroSnju.
Magnetski motor 6e biti
jeftiniji
zapro'
izvodnju od standardnog motora,
jer
se
dijelovi rotora i statora mogu ugraditi u
plastidno ku6i5te, zahvaljuju6i dinjenici da
sustav stvarawlo malo topline.
Osim toga, zbog energetske efftasnosti,
motor 6e biti wlo prikladan za primjenu
svugdje gdjeje dostupna pogonska energija
ogranidena. Iakoje raanoj zasad usredoto-
den na zamjenu postoje6ih urettaja, Minato
kaLe da njegov motor ima dovoljni okrebri
moment za pokretanje vozila.
Uz pomo6 magnetske propulzije, mogu-
6e
je prikljuditi generator na motor i stvarati
vi5e elektridne energije nego Sto se dovodi u
motor. Minato kaie da
je prosjedan stupanj
korisnog djelovanja njegovih motora oko
330 posto.
U mnogim zransfvenim krugovima sam
spomen uredaja sa stupnjem djelotvomosti
veiem odjedinice izaziva ledeni skeptici-
zam. Ali ako moZete prihvatiti ideju da
je
Minatov uredaj u stanju stvarati kretanje i
okretni moment svojim
jedinswenim,
odr-
Zivim sustavom propulzije hajnim magne-
tima, tada ima smisla twdnja da se iz ure-
daja moZe dobiti vi5e elekfiine energije
nego Sto se u njega uloZilo. Zaista, ako
je
uredaj u stanju stvarati vi5ak skuje na duZe
wijeme, svako ku6anstuo u zemlji poZeljet
6e ga imati.
<Nisam u ovom poslu zbog novcaD -
kaZe Minato. <Moja glazbena karijera bila
je
uspje5na, ali Zelim nekako doprinijeti
druStvu - pomodi 6alir! proizvodadima
ovdje u Japanu i drugdje. Zelim promijeniti
ffendove koje su pokrenule velike multina-
cionalne kompanije. Ima mjesta za korpo-
racije. Ali, kao Sto nas
je naudila naftna
industrija, energetika
je podrudje na kojem
se revolucionami izumi poput ovog ne
smiju porjeriti velikim kompanijama.>
Minato
je
u pro5losti zamalo sklopio
ugovor s Enronom. Ali danas
je
odludan u
namjeri dapodrZi male i nezavisne proizvo-
dade - i da se zajedno s njima i sa svojim
zadivljuju6im strojem pojavi na svjetskoj
sceni. <<NaS plan je
da se udruZimo s ma-
njim kompanijama i ujedinimo njihove ta-
lente, i dajednog dana proizvodimo tehno-
logijuu Sirokom spektru podrudja.>
Princip rada: magneti u pokretu
Minatov magnetski motor bitno
je
razli-
dit od detiri osnovna tipa motora koji se da-
nas proizvode. Ve6ina modemih tehnolo-
gija, bilo da se radi o istosmjemim, izrnje-
nidnim, servo ili koradnim motorima, u
osnovi primjenjuje iste principe elektro-
magnetske sile koji su otkriveni prije skoro
200 godina. Svi oni pate od znatnih gubi-
taka u efikasnosti, zato Sto imaju navoje
Lice i
jezgru,
zbog Eega dolazi do magnet-
skih gubitaka (vrtloZnih struja). Ti gubici se
obidno oslobadaju iz sustavakao toplina.
Minatov magnetski motor koristi mag-
netsko odbijanje kao osnovni izvor energije
i ima wlo male gubitke. Skoro uopde ne
stvara toplinu, i zbog togaje daleko djelo-
worniji (do 330 posto) od konvencionalnih
motora.
Ve6ina Minatovih pokusnih modela sa-
stoji se od troslojnog, nemagnetskog rotora
opremljenog mo6nim Sumitomo Neomax
(neodimij-Zeljezo-bor) magnetima (Sitine
pet stupnjeva) smje5tenim na svakih 175
stupnjeva opsega rotora. Magneti imaju
mo6nu indukciju od 5.000 Gaussa, i odbi-
jaju
se s dva dijametalno suprotna udw5-
6ena elekffomagn etska statora.
Rotor se okrede zato Sto elektromagneti
statora guraju od sebe magnete rotora, u
smjeru prema kojem su nagnuti magneti
rotora. Elektromagneti statora stvaraju im-
pulse u todno odredenim intervalima i traja-
nju (oko l0 milisekundi kod pokretanja, a
zatim se skraduju do 2 ms kada rotor do-
segne punu brzinu), i dobivaju energiju
samo dok se magneti rotora udaljavaju od
njih.
Minato
je
svladao velik broj prepreka
koje su sprijedile druge izumitelje da ranije
realiziraju magnetski motor (iako su mnogi
poku5avali).
Kao prvo, magneti rotora, umjesto
privladenja, za smanjenje pohebne energije
koriste odbijanje. Drugo, poloZaj i nagib
magneta na rotoru od presudne su vainosti
za stvaranje pravog <klize6ep laetanja
polja rotora i statora, koja se medusobno
odguruju i stvaraju odbojnu (i time po-
kretadku) silu. Osim toga, magneti moraju
biti
jaki
- a to
je postalo mogu6e tek nakon
Sto su se 1980-ih pojavili neodimijski mag-
neti.
Polama stn:khra bilo kojeg magreta
moZe se oduvati tako Sto se rotor irraduje od
tri sloja: gomjeg sloja, na kojem su sjevemi
polovi Neomaxovih magneta usmjereni
prema vani, nemagnetskog sloja, i sloja na
kojem su
juZni polovi usmjereni prema
vani. Ti slojevi su poravnati sa suprotnim
polovima dva elektromagneta. Vremensko
uskladivanje impulsa elektromagneta od
kljudne
je
vaZnosti za stvaranje optimalnog
odbijanja izmedu rotora i statora.
Vremensko uskladivanje kontroliraju
senzori koji biljeZe wemensku oznaku tik
prije nailaska magneta rotora. Rotor se
pokre6e i zaustavlja ukljudivanjem odnos-
no iskljudivanjem dovoda sffuje do elektro-
magneta statora. Nakon razdoblja uspora-
vanja, rotor se zaustavlja u poloZaju u ko-
jem
se magneti nalaze nasuprot Zeljeznih
jezgri
elektromagareta statora.
(Izvor: John Dodd; s doryitenjem peuzeto iz
J@pan hrc. Magazine, u-t
^ "iffij#l;
http lhvwwj ap aninc. c om/teclmo lo g/indac p hp)
Joi
jedan klima-uredaj koji
je
izumio Kohei Minato
44. NEXUS
www.nexusmagazrne. com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
EIEKTRICNI
Wallace Thornhill @ 2004
Prevela:
Tamara BoZiCevid - Haban
Email: info@holoscience.com
Website:
hftp://www.holoscience.com
SINOPSIS
Najsretnija okolnost na svijetu...
je nesposobnost ljudskog wna da stavi u meitusobni
odnos sovsvoj safuiaj... Znanostisunam, svakatragajutiusvomvlastitomsmieru, dosada
nanijele tnalo itete; ali,
jednog
te dana spajanje rascjepkanog manja otvoriti zastraiujuie
spomaje stvarnosti... tala da iemo od tih spomaja ili poludjeti ilipobjeti sa smrtonosnog
suj etla u mir i sigurnost novog mrainog doba
H.p. Lovecraft
1. Predgovor
T T
Sirokom interdisciplinamom ishaZivanju kao Sto
je
ovo, i sama komrurikacija
| |
moZe predstavljati prilidan izazov. Velike te5ko6e u komrurikaciji uglavnom
\-rl nastaju kad se dovodi u pitanje neito Sto
je
ve6 <spoznato> kao istina. Kada su u
pitanju osnovna nadela, uvjerenje koje stoji iza prihvaienih ideja moZe biti tako snaZno da
se i sama rasprava moZe diniti prilidno besmislenom. Ovu pote5ko6u pogor5ava fragmen-
tacija procesa prikupljanja i procjene informacija.
Specijalizacija intelektualnog istraiivanja sa sobom nosi odredene rizike kadpretpostav-
ke unutarjedne discipline leZe na ved iznesenim pretpostavkama drugih disciplina. Nitko ne
moZe biti strudnjak za sve, a kad istraZujemo mogu6nosti izvan naieg osobnog podrudja
strudnosti, sasvim
je prirodno da se pokoravamo onom Sto strudnjaci iz drugih podrudja
twde daznaju.Ali, koje suposljedice ovakvogpristupaukojem teorijskepretpostavke, iako
se nanjih gledakao na dinjenice, ne mogu dati obja5njenje za novapodrudja informacija?
Zbogiz;a;eho velike rascjepkanosti dana5nje sluibene znanosti, te5ko
je
zamisliti da bi
ovaj sustav kao cjelina ikada mogao <<medusobno povezati sav svoj sadrZaj>. Medutim,
nevjerojatri koraci prema ovom <jednom danu> o kojem
je govorio Lovecraft sada bi se
mogli obistiniti laoz novi pristup - onaj u kojem elektridne pojave dobivaju punu paZnju
koju zasluZuju, i u koji su ukljudena sva potrebna podrudja dokazivanja. Prema nekima, ovo
bi moglo biti prilidno rrznemiruju6e, kao Sto
je
Lovecraft i predvidio. Ali za one koji instin-
ktivno taZe oUleainiuiuea nadela, novi horizonti 6e ljudima oduzimati dah i istowemeno
donositinadu.
Ovaj uvod predstavlja nove <le6e za duboko fokusiranje> u promatranju fizidkog we-
mira, od subatomskih destica do galaktidkih svjetova nepoznatih prije teleskopa Hubble.
Elektridni svemir
je
holistidki odgovor na miopiju - na nesklonost priznavanju postojanja
odredenih
pojava, na suZavanje vizije koje se prirodno
javljav
fragmentaciju nanja i
udenja. Za one koji imaju hrabrosti gledati bez predrasuda, potrebno <<odudavanje> od ideja
koje su u modi, nema nikaloru stvamu cijenu.
UZas o kojem Lovecraft govori
je
samo prvi nalet nesigumosti. Ideje koje su dugo we-
mena uzimane zdravo za gotovo dovode se u pitanje pomo6u dinjenica i
jednostavnog razlu-
divanja koje se prije iporiralo. <Sastavljanje dijelova rascjepkanog znanju 6e od nas
zahtijivatijedino suodavanje s dubokim protury'ednostima u vezi stvari za koje su strudnjaci
dugo wemena twdili da ih znaju. Za one koji imaju hrabrosti gledati bez predrasuda, i sama
bi
-ova
avantura mogla predstavljati <<najsretriju okolnost na svijetu>, pruZaju6i nove
spozraje o najvefim dramama rane ljudske povijesti i Zivotro vaine uvide o poloZaju
dovjedanstvau svemiru.
invecraft nije shva6ao da <zashaiuju6e spoznaje> nisu nista drugo do li iluz5l koja
99
vidi lroz otvoiena wata. Istina
je
uvijek
jedinstvena,
i kao takva moZe biti prijateljski
raspoloZena samo prema onima koji prije svega teZe za njom. Kad prodemo kroz vrata, ne
prati nas strah, ved ushit otkrivanja.
- Wal ThomhilllDavid Talbott
2. Model elektriinog svemira
Model elekniEnog svemira
je jedinsWena <Velika sliku na5eg poloZaja u svemiru, a
KOLOVOZ. RUJAN 2004.
www.nexusmagazrne.
com
NEXUS.45
obuhva6apuno disci-
plina. On naglaiava
vaZnost elektridnih
obrazaca koji se po-
navljaju na svim ra-
zinama, Sto omogu-
tava da se laborato-
rijskim eksperimen-
tom objasne neobid-
ne energetske pojave
koje se, na primjer,
vide u dubokom sve-
miru, na Suncu ili na
Iou,
jednom
od Jupi-
terovih mjeseca.
Model elekffia-
nog svernira
,ic
pri-
stup kretanja unahag
u welnenu, kcristeci
se opaZanjem, a ire
iue6e prema naprijeci
od nekog iiicainog
teorijsxog podetka.
On omoguiava.
jed-
nostavne odgovore
na probleme koji su
sada obavijeni populamom metafizikom i misticizmom. On
je pu-
no interdisciplinamiji i inkluzivniji po pitanju informacija nego li
bilo koji prethodni oblik kozmologije i ukazuje na praktidne
mogudnosti koje seZu daleko izvan granica koje postavija danaSnja
znanost.
Model elekhidnog svemira razvio se iz Sirokog interdisciplina-
mog pristupa manosti, a ovaj pristup se na fakultetima ne udi.
Elektridni svemir se vi5e temelji na opaZanjima i eksperimentima
nego li na apstraktnoj teoriji. On prepoznaje veze iznedu razliditih
disciplina. Njime se dolazi do zakljudka da
je presudni uvjet za
razumijevanje svemira potpuno uzimanje u obzir temeljne elektrid-
ne prirode atoma i njihovih interakcija. Neobidno
je
Sto se, nasup-
rot ovom, u konvencionalnoj kozmologiji uzima da slabiji magne-
tizam i neizrnjemo slabija gravitacijska sila vladaju svemirom.
Ovakvo pojednostavljivanje moZe odgovarati teorijskoj fzici koja
se temelji na elekfidnoj neutralnosti materije u laboratorijima na
Zemlji, ali se ne moZe primijeniti na svemir u kojem dominira
plazma.
Plazrnu se naziva <detr.rtim stanjem>r materije nakon krutog, te-
kudeg i plinovitog. Veiina tvari u svemiru nalazi se u plazrnatskom
obiiku. Plazma nastaje kad se negativno nabijeni elektroni odvoje
od atoma u kojima su do tada boravili u plin, ostavljaju6i pozitivno
nabijene atome. Sada negativno nabijeni elektroni i pozitirmo nabi-
jeni
atomi (pozrati kao pozitivni ioni), pod utjecajem napona ili
magnetskog polja, imaju sposobnost odvojenog kretanja. Njihovo
umreZeno kretanje stuara elektridnu struju.
Dakle,
jedna
od vaZnijih osobina plazne
je
da moZe proizvesti
elektridnu struju. Ona to dini tvoredi strujna vlakna koja slijede
linije magnetskih polja. Vlaknasti uzorci su sveprisutni u svemiru.
3. MaIo povije,sti
Sigurnoje da priroda neravnomjerno raspodjeljuje svoje daro-
ve medu svojom djecom. Ali, hvala Bogu, imapuno dobro obdare-
nih, i ivrsto sam uujeren da vetina njih iivi tihim, neupadliivim
iivotom'
- Albert Einstein
Dobivanje dijelova <Velike slike> elektridnog svemfua omogu-
6ili su nam izvjesni izvanredni pojedinci. Ve6ina njih
je
nep onalai
Zivjeli su ili Zive dihim, neupadljivim Zivotom>> daleko od fakul-
teta. Onima s osje6ajem za povijest, ova dinjenica bi tebala poslu-
Liti za pov elanje znatiZelje umjesto za njezino otupijivanje.
Ve6ina revolucija u znanosti do5laje od ljudi koji su se obrazo-
vali izvan akademskog sustava i koji nisu bili sputani zabludama i
popularnim shva6anjima tog wemena. Vrlo dobro
je
dokumen-
tirano da suwemene znanstvene ustanove djeluju na takav nadin da
bi nametnule konformizam i sprijedile istraZivanje i objavljivanje
revolucionamih ideja.
John Ralston Saul wrdi da
je
srednjovjekovni skolasticizam
tijekom 20. stoljc6a obnovljen. Alio
je
tako, morat ce se dogoditi
novo <prosujetiteljstvo>. isto kao i prije, izvan akadernije.
Za mene, prosvjetiteijswo
je podelo s konffoverznim strudnja-
kom za vi5e razliditih disciplina i autorom Sujetota u suciaru,
Irrmanuelom Ve! ikovskyim. On i e 1 9 50. iznio intcrdisciplinami,
komoaratirmi postupak za pronalaLenje pouzdanih dokaza plane-
tame katasirofe iz z,aprsanajranijih civilizacija, Njegova
je
metoda
bila znanstver.ra
jer je
traZio zapise o iztnetno neobidnim fizidkim
ciogada.jirna o kojima su globalno govoriie sve, iako medusobnc
pctouno ocivo-ienc hrlture. Nakon toga
je,
w primjenu manstvc-
nog prislupa uzroka i posljedice, mogao sastaviti wio detaljan
modcl tijcka ovih d,.:gadaja. Konadno, rnodei
je
omogu6io speci-
fidna
prcd.,,idania
l notvrdivanje ovih dogada.la - uv_ietc za dobru
znanstvenu teoriju. Neka od predvidanja kojaje Velikovsky dao u
to su se wijeme smatraia preneranima: Venera ie imaii gotovo uZa-
reni sjaj,
jupiter
ie proizvoditi radiisku buku, Mjesedeve stijene 6e
biti namagnetizirane. itd. Velikovsky
je
bio u pravu, a astronomi
dana5njice su u krivu. Medutim, nedete na6i niti
jedan
udZbenik
koji mu pripisuje zasluge
jer
se njegova teorija smatrala pogreS-
nom. Smatraio se da su to oiaka nagadanja!
Vehkovskom
je postalo jasno
da Newtonov koncept gravitacije
nije dovoljan za obja5njenje opaienog ponaianja planeta. Azasi-
gumo nije mogao dati odgovor na odito pitanje: <Za5to se nebo sa-
da dini tako mimim?> Akademska zajednica dopustila si
je
davanje
dogmatskog odgovora na ovo zapanjujuie otkri6e. Redeno muje
da njegova teorija ne podtuje Newtonove zakone. Ali Sto
je
Newton
znao o elektricitetu? I ako bilo tko vjeruje da Newtonovi zakoni
jamde
stabilrri planetarni sustav, razrnislite ponovno! Svaki gravi-
tacijski sustav s viSe od dva tijela u orbitije nestabilan. Ipak, pitanje
koje se izuzetno rijetko postavlja, a kamoli da se na njega odgovara
Immanuei Velikovslcl
46. NEXUS www. nexusmagazine, com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
glasi: <Sto omoguduje stabilnost sundeva sustava?> VelikovglV
je
bio uvjeren dakljud leZi u njegovu otkri6u dau wijeme kadplanete
prolazeblizu jedna drugoj elekhiEne sile dominiraju nad nevjero-
jafiro
slabim gravitacijskim silama. Iako u to vnjeme nije bio u
Itanju objasniti kako bi ovo moglo omogu6avati opaZenu stabil-
nosi sundeva sustavq svojom nevjerojatrom sposobno56u predvi-
tlanj a pokazao je put prema elektridnom svemiru.
Otada, skeptidni znanstvenici povijesnu perspektivi katakliz-
midkih dogadaja o kojoj
je govorio Velikovsky uzimaju kao po-
gre5nu. Metlutim, njegova osnoura postavka o bliskim susretima
planeta je potwdena, anjeziutr detalji izrenada su zabljesnuli do
nevjerojaftrih raznjera. Nekoliko istraiivada, pionira u ovom
novom podrudju, sada se slaie da su se bli-
ski planetarni susreti koji tzazivajubojazan
dogattali i u pretpovijesti. Mnogim drevnim
civilizacijama to su bili dogailaji koji su
definirali kulturu. Oni su bili nadahnu6e za
piramide, monolihre gradevine, kipove,
toteme i svete crteie na kamenu. Oni koji su
prefivjeli globalne promjene smatrali su
oduvanjeuspomenana te dogadaje i njihovo
vjemo preno5enje na budu6e generacije
imperativom, u odekivanju da 6e se <<bogo-
vi> watiti. Slavljenje uspomena na ove do-
gadaje odvijalo se kxoz gradnju gradevina,
rituale i pridanje prida da bi se ponovno
pikazala apokaliptidna snaga planetamih
bogova nad ljudskom sudbinom. Ovakav
katastofidni podetak obja5njava za-
Sto se civilizacije pojavljuju poput
groma, niotkuda. NaZalost bez refe-
renbrih todaka u sadainjem ponaia-
nju planeta, ove pride su izgubile
svoje stvarno madenje.
Ovo kratko objainjenje se moZe
diniti plodom maite dok se ne priba-
vi dovoljno dokaza koji ga potwdu-
ju. Medutim, ono nagla5ava kljudnu
razliku ianedu planetamih katasto-
fa elektridnog svemira i katasfrofa o
kojima govore oni koji se danas nji-
ma bave, a koji dokaze o bliskim
susretima planeta pokuSavaju objas-
niti u terminima suwemenog feno-
mena. D anai nj e kom ete
i
edno s tavno
ne odgovaraju opisu onih iz proilo-
rti. Niti ih se moZe smatrati obja5njenjem za obilje dokaza o
planetarnim kraterima i brazdama za laje se iini da su nwijeg da-
-tuma.
Osimtoga, u elekfidnom svemiru, komete ne predstavljaju
apokaliptidnu prijetnju Zemlji, kako to ma3tovito prikazuju umjet-
nici. Ovakve slike su u popunosti plod malte
jer
bi kometu odbio
elektricitet koznidke munje prije nego li udari u Zemlju. Jedini
preostali vidljivi dokaz bio bi krater nastao pod utjecajem elektrid-
nog luka poput meteorskog kratera uArizoni.
Model elekkiEnog svemira inastao
je iz spozraje da bi nova
plazmatska komrologija i razumijevanje elektridnih fenomena u
ivemiru mogli rasvij-tliti nova lcretanja u suwemenim spoznaja-
ma. Osim toga
,pil<azi
dogadaja koji su se odvijali na pretpovijes-
nom nebu i njihov slijed mogli bi pomo6i razotlcrivanju novije
povijesti Zemlje, Marsa i Venere. Prihva6anjempodataka iz puno
Sireg raspona znanja i ljudske egzistencije od onih koje dozvoljava
konienclonalna aJtronomija, model elektridnog svemira podeo je
pruLali pragmatiine i smislene odgovore na mnoga pytanja klfa.su
i e iiniti nepovezanima. Onje vslijedio nakon 5to
je plazrt,a'frnEu,
dobitnik Nobelove nagrade, Harutes Alfv6n, odludio raditi unatag,
od tenutka opaiarja,umjesto prema naprijed od nekog zamiSlje-
nog idealnog teorijskog podetka.
<Morarno ponovno nauditi da
je znanost bez kontakta s eksperi-
mentima poduhvat za koji postoji ulo velikavjerojatnost odlaska u
krivom smjent, u zami5ljene pretpostavke. (II. Alfu6n i G. Arrhe-
nnts, Evolucija sunieva sustava. NASA, 197 6.,st. 257)
Najnoviji rezultat
je <Velika sliko> koja nagla5ava naSu drama-
tidnu prapovijest i njezinu su5tinsku povezanost sa svemirom, a
sebe i svemir vi5e ne moramo promatati pomocu islaivljenih ogle-
dala suwemene znanosti.
Implikacije o elektridnoj aktirmosti izmetlu planeta duboko 6e
rrzrremiriti
one koji su svoje zranje o sverniru izgmdili oko slabe
gravitacijske sile koja djeluje u elekhidki gravitacijske sile koja djeluje u elekhidki
sterilnom svemiru. Ovaj dudan dogmatski
propust garantira da u budu6nosti neie ostati
ni5ta od ma5tovite teorije o Velikom prasku
ili pojednostavljene pride o nastanku sun-
deva sustava.
4. KojiVelikiprasak?
Yeliki prasak je vei mrtov! Nepriarati
<Galileo 20. stolje6o>, HaltonArp, dokazao
je
da se svemir ne Sii.TeoijaVelikog pras-
ka temelji se na lvivoj interpretaciii pojave
<<pomaka prema cryenonD) (vidi Dopplerov
efeld, op. prev.). Pomak prema crvenom kod
udaljene galaksije mjeri se po svjetlosti koja
od nje dolazi. Na linijama u spektru galak-
sije vide se prijelazi na crveno u w-
poredbi s istim linijama koje dolaze
od na.3eg Sunca. Arp
je otkrio da su
objekti s puno i malo pomakaprema
cryenom ponekad povezani mostom
ili mlazom materije. Zato pomak
prema crvenom ne moZe biti mjera
za udaljenost. Ve6ina pomaka prema
crvenom svojstvena
je tim objekti-
ma.AliimajoS.
Arp je otkrio da kvazaru i galak-
siji svojsweni pomaci prema crve-
nom imaju zasebne wijednosti koje
se smanjuju s udaljeno56u od cenhal-
ne aktivne galaksije.
.U
Arpov.om
novom razumuevanJu svemlra,
aktivne galaksije <<radaju kvazare s
puno pomaka prema crvenom i ga-
lalaije pamjake. Pomak prema cryenom postaje mjera relativne
starosti susjednih Waz.ara i galaksija, a ne njihove udaljenosti.
Kako kvazar ili galaksija stare, pomakprema cryenom se smanjuje
u zasebnim koracirna ili kvantima.
Za astofiziEare ogromnu zagonetku predstavlja zai to bi galak'
sija poktaivala
fenomen
atoma. Zato se wadamo na praktidnu
fiziku. Ova pote5ko6a uaglaiava dinjenicu da
je
kvantra
<crehanika> primijenjena na atome teorija bez potwde u
stvamosti. Neobidnost kvantre teorije pripisuje se subatomskoj
skali na koju se primjenjuje. Ali sad kad govorimo o kvantnim
uiincima neiega veliiine galal<sije, ova raiirena besmislica biva
razotlvivena.
Ako
je Arp u praw, puno strudnjaka 6e ispasti prilidno bedasto.
Njegovo otkri6e zazvonilo
je na uzbrmu po hodnicima znanstvenih
ustanov4 a kako nitko ne voli glasnu buku - narodito ako spava -
refleksni odgovor
je napad na momka koji priti56e prekidad
alarma. Arpuje oduzeto wijeme za teleskopska istrazivanja, radovi
sumu odbijeni, a dabi nastavio s radommoraoje napustiti SAD.
Implikacije o
elektriinoj
aktivnosti izmetlu
planeta duboko de
uznemiriti one koji
su svoje znanje o
sYemiru izgradili
oko slabe
gravitacijske sile
koja djeluje u
elektriiki sterilnom
svemiru.
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www. nexusmagazrne. com
NEXUS.47
5. Elektridne galaksij e
ViSe od l0 godina plazrta-fiziilari naju za elektridni model
galalaija. On
je primjenjiv zafrr:iktt vidljivog svijeta. Model je
u
mogu6nosti uspje5no objasniti opaZene oblike i dinamiku galalaija
bez pribjegavanja nevidljivoj tamnoj tvari i centaLrim crnim
rupama. On najednostavan nadin obja^Snjava snaZni elektridni mlaz
'koji
izlazr uzduZ osi vrtnje iz
jezgre
alfivnih galaksija. Nedavni
rezultati dobiveni izradom mapa magnetskih polja spiralne galak-
sije poturtluju elektridni model.
S druge strane, isfraZivadi svemira ne mogu objasniti za5to su
spiralni oblici tako ra"Sireni i daju samo ad hoc objainjenja za
galaktidka magnetska polj a.
U
jo5 novije wijeme otkrivena su intergalaktidka magnetska
polja, Sto
je posljednja kap za prelijevanje da5e. U odajnidkom
pokuiaju davanja objainjenja kako privladna gravitacijska sila
moZe rezultirati time da materija bude odbijena u uskom mlazu pri
relativnoj brzini moralo se pribje6i izmi3ljanju nevjerojatnih
gravitacijskih modela koji ukljuduju nevidljive <(cme rupe)).
6. ElektriCnezvijezde
Plazrna-fizid,ui twde da n'ijezde
nastaju efektom stezarla
Qtinch
efect) na Siroko raspr5eni plin i pra-
Sinu. <<Stezanje> nastaje pomo6u
magnetske sile izrnetlu paralelnih
strujnih vlakana koja su dio ogrom-
nih elektidnih struja koji teku unutar
galaksije. Ona
je
u koncentriranju
materije puno djelotvornija od gravi-
tacije i, za razlil<tu od gravitacije,
moZe otkloniti prejaki kutni zamah
koji teZi sprijediti kolaps. Zvij ezde 6e
se formirati poput kuglica na Zici dok
swar ne preuzme gravitacija.
Sedamdesetih
je pokojni Ralph
Juergens, inZenjer iz Flagstaffa, Ari-
U modelu elektriinog
svemira, i sama gravitacija
je
obiina elektrostatska
bipolarna sila.
nabijena kako se elekfroni pomidu prema pow5ini. Unufiainje
elekfrostatske sile koje pritom nastaju sp4'edavaju gravitacijski
kolaps zvijezda, a powemeno dine da one putem elekfidne fisije
<<radaju> novu zvijezdu i divovske plinovite planete. Izrenadna
svjetlost ili eksplozija nove govori o takvom dogadaju. Ovo
rasvjetljava zaSto se zvijezde obi6no nalaze u paru i zaito se ve6ina
divovskih planeta koje su do sada otlcivene kre6e u uskoj orbiti
oko nijezda u koj ih su nastale.
Teorija evolucije zvijezda dobro
je ranadena fikcija. Izgled
zirjezde je uglavnom odreden njezinim elektridnim olcuZenjem i
moZe se iznenada promijeniti. Puno je primjera nevjerojatne
zvjezdane promjenjivosti. Starost zvijezdaje nemogu6e utwditi.
Plazrna-fizidari i elektroinZenjeri najbolje mogu prepoznati
fenomen oslobatlanja plazne koji nazivamo nijezdama. Astofi-
zika se nalazi u pogre5nim rukama.
7. Planeti
Planeti i mjeseci poput Zemlje na slidan su nadin <<rotieni> po-
mo6u elektridne ekspulzije dijela pozitivno nabijenih
jezgn
ni-
jezda patuljaka i plinskih divova.
Ovo obja.injava razdiobu na guste
stjenovite planete i mjesece te plino-
vite divovske planete.
U modelu elektridnog svemira, i
sama gravitacija je
obidna elekno-
statska bipolarna sila. Dakle, plane-
tarne orbite se stabiliziraju protiv
gravitacijskog kaosa izmjenom elek-
tridnih naboja kroz svoje plazrnatske
repove (Venera tojo5 uvijek snaZno
dini, sude6i po repu magretosfere
nalik kometinom, a ima i najkruZniju
orbitu medu svim planetima) Sto
dovodi do promjena u gravitaciji
svakog tijela. Planete 6e wlo brzo za-
dobiti orbite koje omogu6uju najma-
nju elekhidnu interakciju. Ovim se
zona, napravio novi spozrajni skok
ustwdiv5i da elekhidni unos ovdje ne prestaje i da zvijezde nizu
terrnonukleami motori! Ovo postaje odito ako se na Sunce pogleda
iz perspektive oslobadanja elektriciteta. Galaktidka struja koja
stvara zvijezde postoji da bi ih snabdijevalo energijom. Zvijezde se
ponaiaju poput elekfroda u praZnjenju galaktidkog sjaja. Sjajne
nijezde poput naieg Sunca zapravo su ogrornne koncentrirane
kugle munji! Tvar koja se nalazi unutar zvijezda postaje pozitivno
spt'edavaju sudari izrnedu velikih tijela, a vjerojatrijim se dini zah-
vadanje gravitacijom pomo6u izrnjene elekbidnog naboja iznetlu
njih. Zahva6anje naSeg Mjeseca predstavlja jedinu
mogudnost, on
nij e mo gao na $an iz Zemlj e.
Dokazi o pro5limplanetamim nestabilnostima naveliko su ispi-
sani na pow5inama svih dwstih tijela u sundevu sustavu.Dokazza
toje nastanak kratera koje stvaraju elektridni lukovi.
8. ElektriCno stvaranje kratera
Elektidni naboji izmedu tijela koja se pribliZavaju jedno
drugom na maloj udaljenosti poprimaju oblik <munji bogovor, ili
jasno
oblikovanih spiralnih plazrroida. Ovakve plazrnoide slikale
su rnnoge drevne kulture kad bi vizualno prikazivale kako Jupiter
bacasvojumunju.
Jupiterova munja otvara pitanja o povijesti dovjedanswa i Zem-
lje koja nikada prije nisu postavljana. Kad govorimo o utwtlivanju
starosti povr5ine planeta, plazrnoidi elektridnim lukov'rma izaziva'
ju karakteristidne brazde u obliku vijugavih kanala i pravilno lcuZ-
nih kratera sa strmim stjenkama i powemenim cenfralnim whovi-
ma. Nastanak ovih kratera se op6enito krivo interpretira kao poslje-
dice udara meteora. Vijugave kauale se pogre$no swstava u korita
rijeka ili kanale lave. Nekoliko minuta ili sati elekkidnog swaranja
brazdi moZe proizvesti powSinu poput one na Mjesecu, za koju se
kasujeu ad hoc maniri objaiujava da je ona stara milijarde godina.
Po ovom modelu mogu6e
je
odekivati hemisfeme razlike u stvara-
njukratera.
A za skeptike, polagano stvaranje tijela velidine planeta putem
elekhidnog luka i danas se
jo5
uvijek odvija na Jupiterovu
48. NEXUS www.nexusmagazine.com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
najbliZem mjesecu, lou. Za najnovije informacije o potwdama
mnogih predvidanja, nakon Sto
je postalo mogr6e snimiti Io iz
blizine, posjetite web-sfranicu http://www.holoscience.com.
Planetarni geolozi nisu izudeni zaprqornvanje stvaranja bra-
zdi putem elekhidnog luka, inade bi na prvi pogled opazili karak-
teristidnu katodsku eroziju povr5ine i katodne mlazove na Iou. To
definitivno nisu vulkani kakve mamo uudibenika geologije.
9. Elektriinowijeme
Veiina ljudi nije svjesna da nemamo zranja o tome kako u
oblacima nastaje munja. Najjednostavniji odgovor
je
da se munja
tamo uop6e ne stvara. Oblaci su samo prikladne tvorevine za prije-
nos elektriciteta koji dolazi iz svemira na Zemlju. Postoji vjerojat
nost dabi bez oblaka imali <bljesak iz vedraneba>>. To se dogadana
Veneri (iako nebo zasigumo nije vedro). Sustave wemenskih
prilika uglavnom pokre6u izvanjski elekridni utjecaji.
U skladu s tim, Sunce ima obrasce vremenskihprilika, a najuda-
ljeniji planet, Neptun, ima najsnafuije v1'etrove u sundevu sustavu
iako prima jako
malo energije sa Sunca. Na Marsu elekkidna
pr ahtj enl a iz svemira uzrokuju vrtlo-
Zenja praSine i pra5njave oluje koje
obuhvadaju cijelu planetu. Elektridni
utjecaji su odgovorni i za Jupiterovu
veliku crvenu mrlju te za linije uzduZ
Satumovih prstena. Oni su razlog
za5to na Veneri u oblacima nalik
smogu dolazi do sijevanja, za5to se
vidi sjaj na whovima njezinih plani-
na te za3to na njoj dolazi do pow5in-
skih prainjenja. Oni su razlogza$to
Zemlja ima svjetlost koja se proteZe
u svemir u obliku
(crvenog
svjetlu-
canja> i <<plavih mlazovar>, i zaito
gravitacijom zahvateni sateliti
<<izbace osigurad>>. Medatim, nitko
nema obrazovanje potrebno za raz-
matranje unosa elehriine energije u
sus tav e vremens kih pri li ka.
Medutim, nitko nema
obrrzovanj e potrebno za
razmutr Lnj e unosa elektriine
energije u sustave vremenskih
prilika.
povezani. Izgleda daje na5 sundev sustav, sa svojim Siroko postav-
ljenim orbitama i kaotidnim osobinama, rezultat nedavne kozrnid-
ke <grometre nesre6e>. Ovu naizgled ludu pretpostavku podrZava-
ju globalno rasprostanjene pride o pretpovijesnim bliskim susre-
tima planeta. Dakle, uzimaqje naie situacije kao rqjere normalnog
planetamog sustava dat 6e potpruro krive ideje o tome kako zapo-
dinje Zivot i krive procjene o vjerojatrosti postojanja Zivota negdje
drugdjeusvemiru.
Najpovoljnije mjesto za nastanak Zivota u elektridnom svemiru
je
unutar elekniEne dahure smede zvijezde patuljka. ZraEeta ener-
gija se tada ravnomjerno rasporeduje po ditavoj powsini bilo kojeg
planeta koji kruZi oko homosfere ovakve mijezAe, bez obzira na
rotaciju osi, nagib ili orbit lne specifidnosti. Izuzetno rijetka afino-
sfera ovakvih nijezda ima osnovne vodene i spojeve ugljika koji
se slijeZu na planetamoj pow5ini. Crvenkasto svjetlo je idealno za
fotosintezu. Ovakav model govori ojednom razlogu zaito projekt
Potrage za inranzennljskom inteligencijom (Search for Exha-
Terresbial Intelligence, SETI) vjerojatro ne6e uspjeti. Svaka
napredna civilizacijana takvomplanetune6e biti s{esna da svemir
postoji izvan njezinog zvlezdanog
okruienja, a radiokomunikacija hoz
uZareno isijavanje anijezde nije mo-
gu6a!
NaSi obrazovni sustavi nisu pri-
mjereni za Siroko, interdisciplinamo
znanje pohebno za elektridni svemir.
11. NeH osnovni podaci
Prvi pimjerci strojeva kaji su iz-
miiljeni da bi radili neki posebni po-
lvet uvijek su najsloieniji, a izumite-
fi,
s wemenom, optenito otlvivaju
da se s manje kotaia i manje naiela
pokretanja nego li je to prvobitno
zami|ljeno mogu puno lakie posti1i
isti uiincL Prvifilozofski sustavi su,
na isti naiin, uvijek najsloieniji.
-Adam Smith
Na mojoj web-stranici nalazi se slika kako
je
NASA-in umjet-
nik zamislio udar munje na Vrcneri prilikom problema sa spu5ta- Model elektridnog svemira dini skok ka pojednostavljenju obje-
njem Pioneera. Venera ima oblake poput smoga od kojih se ne bi dinjuju6i nukleame sile, magnetizam i gravitaciju kao manifesta-
odekivalo stvaranje munji, a ipak na plauefu dolazi do stvaranja cije skoro momentalne elekftostatske sile. Umjesto da se <apresfta-
jakih
mrurja. Ovo se kosi s populamom predodZbom o tome Sto 5e> konceptom djelovanja na daljinu, poput ve6ine fizidara ovog
izaziva munje. stolje6a, zagovomici elekkidnog svemira ovo prihva6aju kao goto-
l0.Samnvot HiffHil':tHf:j',"i#ff.TiHi11:i.Hr,#ffimT"1;
Cini se da kad nijezda patuljak ili ogromni plinoviti planet zradenje je,
dakle,
jednostavno
rezultatbsciliraju6e elektrostatske
<izrodb s!'enoviti satelit, roditelj i dijete obidno ostaju usko sile.
Na razini atoma, modelom elekkidnog svemira najviSe se bavi
Ralph Sansbury, nezavisni istaZivad iz New Yorka. Najvainije je
jednostavno prepoznavanje osnovne elektridne prirode materije i
primamost elektrostatske sile u interakcijama materije. Ovo se
oslanja i najednostavnu pretpostavku da su proton, neuton i elek-
ton sastavljeni od manjih nabijenih destica koje kruZe jedna
oko
druge u klasidnom smislu, u stabilnim, rezonan0rim orbitama. To
znadi da energija koja se izmjenjuje izrnetlu ovih subatomskih des-
tica u elastidnoj deformaciji tijekom svakog obilaska dolazi na nu-
lu. Nakon Sto su nabijene, subatomske destice ulaze u medusobnu
interakciju preko elektrostatske sile.
Jednostavna kalkulacija pokazuje da subatomske iestice koje
tvore elekton moraju putovati bruinom koja daleko prelazi brzinu
sq'etlosti - nekih 2,5 milijuna svjetlosnih godina u sekundi, ili
odavde do najdaljeg dijela Andromedine galalaije u
jednoj
sekundi! Zato elekfrostatska sila mora djelovati brzinom koja je na
na^Soj ljestvici gotovo beskonadna da bi elektron bio stabilan.
KOLOVOZ. RUJAN2OO4. www.nexusmagazine.com NEXUS.49
Stabilne orbitalne rezonance ovih subatomskih destica, i unutar
i izmetlu destica, su te koje stvaraju fenomen protona, neuhona,
elektrona i atoma. Ostali stanovnici <<zoolo5kog vrtar destica sarno
su prola'na rezonantm stanja subatomskih destica
jednakog
naboja. Takozvano <stvaranje> materije iz fotona
je
iluzija u kojoj
se pramaterija prestrukturirala u nova rezonantra stanja Sto ostavlja
dgjam da se destica iznenada materijalizirala. Antimaterija
je
pogre5no ime obzirom da se i ona takoder stvara iz istih subatom-
skih destica kao <<normalno> materija, osim Sto se ukupni naboj
preslikava. Materiju nije mogu6e stvoriti ili uni3titi.
.
Konvencionalno
gledanje na sile u fizici
1. Nuklearne sile drZe
jezgru (protone i neutone) zajedno u
atomskoj
jezgri.
One su dominantre sile u
jezgi,
ali nemaju
vaZnosti zave6e udaljenosti od nje.
2a. Elektridne sile - pozitivni naboj i negativni naboj se medu-
sobno privlade, a isti naboji se odbijaju. Elektridne sile odrZavaju
atome na okupu (<<veZu> elekhonezajezgru). One imaju odredenu
vaZnost u
jezgri.
Elektidne sile zbog udinka zaklanjanja obidno
nisu tako vahre na ve6im udaljeno-
stima. Na primjer, pozitivni naboj
privladi negativne naboje u svoju bli-
zinu tako da oni zaklanjaju polje od
pozitivnog naboja.
2b. Magnetske sile suuskopove-
zane s elektidnim silama. Zato Sto ih
se ne moZe tako lako zakloniti one su
na ve6im udaljenostima puno djelo-
tvomije nego li elektridne sile. Prim-
jer
toga
jeZemljino magnetsko polje.
3. Gravitacija
je puno slabija od
eleknidnih sila i stoga nema vaZnosti
unutar atoma. Kako
je gravitaciju
nemogu6e neutralizirati ona
je
dominantna sila na ve6im udaljeno-
stima. Orbitama planeta i kretanjem
nirjezda i galaksija upravlja gravi-
tacija. -H.Altu6n.
.
Kvantna teorija
Sada postoj e eksperimentalni
dokazi iz mjerenja gravitaciie
u vrijeme potpune sun6eve
pomriine koji podrZavaju
model elektriinog svemira i
umanjuju vjerodostojnost
Opde teorije relativnosti.
posredstvom gotovo tenutadnog djelovanja elekfrostatske sile.
Orbita kvantrog eleltrona
je
ona u kojoj izrnjena energije ianedu
svih subatomskih destica u
jezgri
atoma i onih u elekronu koji
kruZi oko nje iznosi nula izvan orbite. Izrnjena energije poprima
oblik iskrivljenja destice da bi stvorila elekhostatski dipol ili da bi
se pomaknula u novu rezonantru orbitu.
.Teorija
relativnosti
Einsteinova specijalna teorija stvorena
je
da bi definirala
simultanost u svemiru gdje
je
najbri:a sila ili signal ograniden na
i.zrnjerenu bninu detekcije wjetlosti iz udaljenog izvora. Pomo6u
elektrostatske sile skoro beskonadne brzine koja djeluje izrnetlu
subatomskih destica cjelokupne materije, teorija relativnosti se
svodi na klasidnu fiziku. Ovo ostavlja otvorenim pitanje o tome Sto
mjerimo kad odretlujemo brzinu wjetlosti.
Brzina s{etlosti
je
u galaktiEkim okvirima izuzetrc spora i
heba
joj
oko 150.000 godina da bi pre5la naiu galaksiju. Medutim,
asfronom Halton Arp
je pokazao da su pomaci prema crvenom koji
se opaZaju kod ditavih galaksija kvantizirani, Sto zahtijeva neki
oblik gotovo momentalne komuni-
kacije lroz ditavu galalaiju na sub-
atomskoj razini.
Postoj i nekoliko izvjeS6a o ekspe-
rimentima koji pokazuju djelovanje
brZe od svjetlosti. S odbacivanjem
Specijalne teorije i spozrajom da
svemir djelotvomo komunicira sa
svojim dijelovima u stvamom we-
menu, ne moZe biti putovanja kroz
wijeme, a svemir i wijeme su neza-
visni. Zdrav razumje oduvijek govo-
rio daje to tako.
Einsteinova op6a teorija stvorena
je
da bi objasnila gravitaciju. Onapo-
ku5ava odbaciti opaZeno
gravitacij-
sko djelovanje na daljinu govore6i o,
protivno odekivanom, zakretanju
Po prvi puta izuzebro pinata kvantra teorija dobiva fizikalno
objainjenje u smislu rezonantrog kretanja nabijenih destica
svemira u prisutrosti ogromnih objekata. Ovo nepohebno kompli-
ciranje u objaSnjavanju svemira zatim se pridodaje sada5njim
metafizidkim konceptima o tome Sto tvori masu objekta. Ali, sve-
mir se isto mora <zakretati> pri skoro beskonadnoj brzini da bi
pr oint eo zarnije6ene planetame orbite.
Zdrav razxn, opaZanje i manji broj hipoteza ukazuju da
je
elekfrostatski model gravitacije bolji. Sada postoje eksperimen-
talni dokazi iz mjerenja
gravitacije u wijeme potpune sundeve
pomrdine koji podrZavaju model elektridnog svemira i umanjuju
vjerodostojnost Op6e teorije relativnosti.
.E=mc2
Einstenovu duvenu matematidku
jednadZbu, E = mC, koja
ujednaEava energiju i masu, zraju gotovo svi. Medutim, vedina
udibenika koristi rijed <<materijor umjesto <<masor. Ali, nigdje nije
pokazano da su masa i tvar sinonimi. U stvari, mi uop6e ne znamo
Sto wori masu nekog objekta. Zato
je
nedopustivo
govoriti da su
energija i materija zamjenjM pojmovi.
{onaEniiriazo"" iatpi"-U"imislica o Velikom prasku. dini se
jednostavnije i razumnije re6i da se i nuklearna i kemijska energija
oslobadaju ili upijaju prestrukturftanjem rezonantnih orbita
nabijenih Eestrca. Zata zdrav razum govori da
je
masa izrnjereni
odsovor sustava nabijenih Eestica na izvanjsku elekbostatsku silu.
StJi" *usu objekta veda, to vi5e elektrostatska sila doprinosi el.l-
stidnoj deformiciji njegovih protona, neuhona i elektrona, a ne nji
hovom ubrzanju. Ovoje fenomen koji se moZe opaziti u c|klo-
tonima i konvencionalno ih se pripisuje relativistidkim udincima.
Ali relativnost se svodi na klasidnu fiziku u svemiru u kojem
50. NEXUS
www.nexusmagazine.
com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
elelchostatska sila ima skoro beskonadnu brzinu.
Prvo pitanje koje
je pohebno postaviti je: <cAko
je to tako
jednostavno, za5to se o ovom nije tako dugo razni5ljalo?> Cini se
da odgovor leZi u sklonosti matematidke teorije ka dokidanju
zdravog razuma i opaLatja. Tu se
javlja i problem jezika kad
matematidari pokuiaju dati istinsko aradenje svojim simbolima.
12. I Sto sad
Posljedice i mogu6nosti elektridnog svemira su dalekoseZne'
Kao prvo, moramo priznati naie duboko neznanje! Ne znamo ni5ta
o nastanku svemira. Nije bilo Velikog praska. Vidljivi svemir
je
statidan i puno manji nego Sto smo mislili. Nemamo pojma o
starosti ili velidini svemira. Ne znamo lcajnji izvor elektridne
energije ili materije koja tvori svemir.
Galaksije se oblikuju pomo6u elektridnih sila i wore fokuse pla-
zme u svojim sredi5tima koji powemeno izbacuju kvazare i mlazo-
ve elekEona. Kvazari evoluiraju u skupine galaksija. Galaksije
stvaraju obitelji s prepoznatljivim <<roditeljimo> i <djecom>> .Zije-
zde su elekkidni
(tansforlnatorb>, a ne termonuklerani uretlaji. Ne
Posljedice i mogufnosti
elektriinog svemira su
dalekoseZne.
objalnjava njihove razrolike osobine. To nije najpogodnije mjesto
za iivot, obzirom da male promjene na udaljenu Suncu mogu
zamrauti ili sterilizirati Zemlju. PovrSine i atnosfere planeta
stvaraju se taloZenjem tijekom njihova radanja iz ve6ih tijela i
prilikom elekfridnih susreta s drugim planetima. Povr5ine planeta
nose elekfidne brazde ovakvih kozrnidhh dogailaja.
Brzina svjetlosti nije prepreka. Komunikacija na velike
galaktidke udaljenosti u stvamom wemenu mogla bi biti mogu6a.
Zato moilemo re6i da je wijeme univerzalno, a putovanje
wemenom nije mogu6e. Antigravitacija
je mogu6a. Svemir ne
posjeduje dodatre dimenzije u koje se moZe u6i ili u kojimapostoje
paralelni svemiri. Ne postoji (eulta
todko vakuumske energije.
Nevidljivi izvor energije u svemiruje elekhidni.
dista nukleama sila
je dostupna iz rezonantnih nukleamih
sustava koji djeluju poput katalizatora. ViSa energijaje dostupna iz
rezonantnih kemijskih sustava koji djeluju kao katalizatoi, ane w
uobidajenih kemijskih reakcija. BioloSki enzimi mogu iskoristiti
rezonantri nuklearni proces katalizacije za tansmutaciju eleme-
nata. Postoje dokazi da biolo5ki sustavi komuniciranja putem
rezonantrih kemijskih swtava, 5to
moZe dati fizikalno obja5njenje radu
Ruperta Sheldrakea. DNA ne posje-
duje kljud Zivota vei
je
vi5e poput
nacrta za skup komponenti i alata u
tvomici. MoZda nikada ne6emo mo-
6i odgonebruti ljudski genom i re6i
predstavlja li on bi6e s dvije noge ili
Sestjer se informacija koja kontrolira
teku6u vrpcu nalazi izvan DNA.
ZivotjeviSe odkemije.
Nismo beznadno izolirani u we-
menu i prostoru na nekoj maloj stije-
ni koja kruZi oko neke beznadajne
zvijezde u nekoj beznadajnoj
galaksiji. Mi smo sre6om povezani
sa silom i inteligencijom svemira.
Budutnost u elektriinom svemiru
postoje neutonske z'tijezde ili cme
rupe. Ne zramo starost nijezda
jer
se teorija termonuklearne evolucije
na njih ne odnosi. Supemove su pot-
puno neprimjereue kao izvori te5kih
elemenata. Ne znamo kolika
je
starost Zemlje
jer mjeradi radioaktiv-
nosti mogu biti uzdrmani snaZnim
elektridnim prafrrj enj ima.
SnaZna elekkidna praZnjenja koja
stvaraju zvj ezdanu fotosferu stvaraju
teske elemente koji se pojavljuju u
njihovu spekhu. Zujezde pomo6u
elekticiteta <<railaju> svoje pamjake
i ogromne plinovite planete. Najve6a
vjerojatnostje da Zivot nastaje unutar
zrateteg plazmatskog omotada
smetle zvij ezde patuljka !
NaSe Sunce dobilo
je nove planete, ukljuduju6i Zemlju. Ovo
uistinu izgleda wlo uzbudlj ivo !
Referencr
Web-stranica Elektridnog svemira na
bt@sadrZi
najnovije vijesti i stajalGta na ovu ternu
Webst'anica Plaanatskog wemira Anthonya
Peratta, autora Fizilre plunntslag svqnira
(podskupa Eleklridnog svemira),
nalazi se nit
f,tqVlputtic.tarl. gov/alpiplasn:hmiverse.htnl.
Eric J. tramerov Veliki prasak se nikada niie
dogodio (1991.) wijedan
je pregled plazrr:oi-
ske kozrnologije - kozrnologiie buduc,lrosti.
Dru5tvo za interdiscipliname surdije (Society
for Inkrdisciplinary Studies, SIS) najstarijeje i
najsuwemenije dru$tvo za prikupljanje
podataka i istraZivanje katastof4 vidi na
http:/Avww.larowledge.co.uVsis/.
<dlalton Arp, Galileo danainjice>, autora A
Acheson4 SIS Internet Digest, br. 2, 200l.
<Ne moZete glasati za istinu'. Bez obzira koli-
ko ljudi u neSto vjeruje, ako opaZanja pofinde
dato nije todno, ondatonije totno.>(Aq,Gle'
dajtii cmeno, st.273). Arp iznosi opa'izr$a
koja pokazuju daje teorija Velikog praska po
gresna na web-soanici hflp/Arww.haltonarp.
com. Thomhillovo otvoreno pismo nan-
stvenicinr,a o teoriji Velikog praskanalazi se na
htF://www.holoscience.com/news.pbp?article
449i0t7.
Don Sco{ wzudiliSni profesor elekto-
inZenjerstva" daje svoje vitlenje kako zvtie.zfu
stvamo fiukcioniraju u elellridnom koanost1
na htF:/Avww.electic+osmos.ord.
Email novosti TI{OTII moZe dobiti besplatno
watko koga zanima we opse'frrija rasprava o nq
davnoj povijesti sundeva sustava i elektidnom
svemiru na http://www.kronia.corn/news
letter.asp.
Oautoru:
Wal Thomhill bio
je jedan
od sretnih snrde-
nata kojeg
je pedes"tih godina inspirirala kon-
fioveNzn lonjiga knmanuela Velikovskog 5V7'a
toi u sudoru. Kaodiplomirani fizidar na weudi-
liStu u Melboumeq Wal
je puno vremena prc-
vodio na odsjelu za antopologiju lmjiZnice
Baillieu i podeo vjerovati daje Velikovslcy dao
dobrro znanstveno obja5njale za nedawe ne-
obidne dogattaje na nebukoji zuukljudivali pla-
nete Mars i Venenr Ovo
je zahtijwalo istaiiva-
nje, a ne negiranje weudiliinih profesora Zato
je,
nakon godine dena poslijediplomskog shrdija
poto3ene na sastavljanje radioteleskopske
anterie, Wal napustio satdij s
jo5 wijek nesma-
njenom a:rrfiTljom i zdravim skepticizrnom u
vezi miSljenja shrudnjaka" Radio
je za IBlvI5 aa-
tim zaAustalslo vladt na najnovijim dostipu-
Cima u informatidkoj tehnologiii i komnika-
cijama Istovrernenoje i slijedio woju intuiciju
Wal
je pozvan da prisustvuje pwoj medu-
narodnoj konferenciii Velikovskog u Ontariju
1974. godine gdje je
i rryonao Velikovskog
kao i puro vodedjh zmnstvenika Na konfe-
renciji se vodila rasprava o novrjoj povijesti
sundeva swtava, Wal je ponovno posjetio Veli-
kovskog u qjegovu domu u hincetonu 1979.
RaspravJtjali zu o problernu gnvihcijskog mo-
dela sundeva sustava za zransfueni rad Veli-
kovskoga- Ovo
je posijalo sjerne koje je izaslo
u model elektiinog wernira. Wal
je napisao
radove za Casopis Societyfor Intedisciplinary
Studies Review izEngleske i, zawijeme radau
L,ondonrr, obavljao duZnost dlana vijeca Dru-
Stva za interdiscipliname studije. Pohadao
je
i
poslijediplomski studij iz ashofizike na Lon-
donskom weudili5fir te odlazio na sastanke
BAAS-a, Kraljevskog ashonomskog dru5tva i
Britanske udruge za astrronomiju hedstavio
je
elektidni wernir na mnogim konfoenciiama
u Americi i Engleskoj i bio
jedan
od autora
krjige Mrmje bogova. Uvod knjige moZe se
msledati na httD://wwwftrmderbole.info.
Wal Thornhill govorit ce na NEXUS-ovoj
konferenciii u Brisbaneq Ausralija u nrjnu
29P4. godine.
MoZe ga se kontaktirati putem e-maila na
info@loloscie,nce.com. ili preko njegove web
strarucena
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazme.com
NEXUS.51
nukicionist i prirodni terapeut u Novom Zelandu i uAustaliji, gdje
danas fivi.
Napisao je velikbroj dlanaka o zdravlju, kao i nekoliko knjiga,
ukljuduju6i i Heal Yourself i Healing Foods
@enguin
Books).
Njegov dlanak <Nova medicina dr. Hamero>, o tome kako
je
dr.
Ryke Geerd Hamer otkrio mehanizam Soka-konflikta koji uzro-
kuje nastanak raka, objavljen je
u aushalskom izdanju NEXUSA
1 0/05 (kod nas u magaitnu Suj etl o s t.)
Walter Last je
umirovljen i nema svoju kliniku. Informacije o
zdravstvenim pitanjima mogu se prona6i na njegovoj web-stranici
http://www.health-science-spirit.com; za njegov pristup lijedenju
raka kliknite na <<Diseases>>, gdje moZete na6i njegov dlanak u
osam dijelova <Overcoming Cancen>.
Bilje5ke
t
Skrabanek, P., <False Premises and False Promises of Breast Cancer
Screeninp>, The Lancet 2;31 6- I 9 (l 985)
'Baum, M., <The Curability of Breast Cancen>, British Medical
Journal I :439 -42 (197 6)
3
Qnnningham, L., <Mastectomy for so-called lobular carcinoma
in situ>, The Lancet l(8163):306 (9. veljade 1980.)
n
Uvodni dlanak, <Breast Cancer: Have we lost our way?>, TZe
Lancet 341 :343 44 (1993)
t
Baum, M., <<Does surgery disseminate or accelerate cancer?>>,
The Lancet 347 :260 (27. sijedanj 1996)
o
Gregl, A., <<Die Lebenserwartung des unbehandelten
Mammakarzinoms>>, K/rz. Wschn 4l:676 (1963)
t
Krokowski, E. H., <Is The Cwrent Treatrnent of Cancer Self-
Limiting in the Extent of its Cuccess?>>, J. Int. Acd. Preventive
Medicine 6(l) 23-39 (1979)
'Tagliabue, E. et al., <Role of HER2 in wound-induced breast
carcinoma proliferatioru>, The Lancet 362:527-533 (16. 8. 2003.)
t
lversen, P. et al., <Radical Prostatectomy versus Expectant
Treatment for Early Carcinoma of the Prostate>>, Scand. J. Urol.
N ep hro l. 17 2:65 -7 2 (199 5)
'o Jones, H.B. Izlaganje na konferenciji American Cancer Society,
New Orleans, 3. srpnja 1969.
" McKinlay, J. B. et al., <cA Review of the Evidence Concerning
the Impact of Medical Measures on Recent Mortalify and
Morbidity in the United States>, lnt J. Health Services
t9(23):t&t-208 (1989)
't
Bailar, J. C. ilI, Gomik, H. L., <Cancer Undefeated>r, New
England Joumal of Medicine 336:1569-1574 (1997)
t'Brown,
B. W, Brauner, C, Minnotte, M. C., <<Noncancer deaths
in white adult cancer patients>, 'n J. Nat. Cancer Inst. 85:979-987
(lee3)
't welch, H. G., Black, W. C., <Are Deaths within I Month of
Cancer-Directed Surgery Attributed to Cancer?>>, J. Nat. Cancer
Inst. 94:1066-7 0 (2002)
tt
Olsen, O., Gotzsche, P. C., <Cochrane review on screening for
breast cancer with mammography>>, The Lancet 358:134042 (20.
listopad 2001.) i uvodni dlanak, str. 1284-85
"
Miller, A. B. et al., <Canadian National Breast Cancer
Screening Study-2 : I 3-year results of a randomised trial in
women aged 50-59 years>>, J Nat. Cancer Inst.92:1490-99 (20.
rujna 2000.)
tt
Ernster, Virginia L. et al., <Incidence of and treaffient for ductal
carcinoma in siu of thebreast>>,Journal of the American Medical
As s o ci ati on 27 5 (12) :923 - | 8 (27 . oinjka I 9 6 6.)
;
Page, David L., Jensen, Roy A., <<Ductal carcinoma in situ of the
breasb>,JAMA, ibid., str. 94849
BiIje5ke
'National Center for Health Statistics,
(Fast
Stats)),
preliminarni podaci o smrtnosti,/mortalitetu za 2001.
'Dr. Herbert Ley, kao odgovor na pitanje senatora Edwarda
Longa o FDAtijekom svjedodenja pred senatom SAD-a
1965.
'Eisenberg, David M., dr. med, <Credentialing
complementary and alternative medical providers>>, Annals of
Internal Medicine 137(12):968 (17. prosinac 2002.)
o
American Diabetes Association i American Dietetic
Association, The Olficial Pocket guide to Diabetic
Exchange s, McGraw-HilVContemporary Distributed
Products, dopunjeno 1. oZujka 1998.
'American HeartAssociation, <<How Do I Follow a Healthy
Diet?>>, American Heart Association National Center (7 27 2
Greenville Avenue, Dallas, Texas 75231-4596, SAD),
http ://www. americanheart. org
t
Brown, J. A. C., Pears Medical Encyclopedia llustrated,
1971., str 250
'Josl1m, E. P., Dublin, L. I., Marks, H. H., <Studies on
Diabetes Mellitus>, American Journal of Medical Sciences
186:753-773 (1933)
' <<Diabetes Mellitus>, Encyclopedia Americana, Library
Edition, sv. 9, 1966., str. 54-56
o
American Heart Association, <<Stroke (Brain Attack)>>,
28. kolovoz 1988.,
http ://www. amht. org/S cientifi cHStats9 8i05 shoke.html;
American Heart Association, <Cardiovascular Disease
Statistics>>, 28 kolovoz 1998.,
htg ://www. amhrt.org/Ileart_and_Stroke_A_Z_Guide
/cvds.html;
<Statistic related to overweight and obesitp>,
http ://niddk.nih. gov/health/nutiVpubs/statobes.htm;
http ://www.winltdusa. corn/abouVinfoc enter/healthnews/articl
es/obesestats.htm
'o <Diabetes Mellitus>>, Encyclopedia Americana, ibid,
str 54-55
tt
The Veterans Administration Coronary Artery Bypass Co-
operative Study Group, <<Eleven-year survival in the Veterans
Administration randomized trial of coronary bypass surgery
for stable anginD, New Eng. J. Med.3l1:1333-1339 (198a);
Coronary Artery Surgery Study (CASS), <<A randomized tial
of coronary artery bypass surgery: quality of life in patients
randomly assigned to treatment groups)), Circulation
68(5):951-960 (1983)
"Trager,J.,The
Food Chronologt,Hewy Holt & Company,
New York 1995 (popisano po datumu)
" <<Margarine>>, Encyclopedia Americana, Library Edition, sv.
9,1966. str.279-280
tn
Fallon, S., Connoly, P., Enig, M. C.,Nourishing Traditions,
Promotion Publishing, I 995;
Enig, M. C., <<Coconut: In support of Good Health in the 2lst
Centuryar, http ://www.livecoconutoil.corr/maryenig. com
tt
Houssay, Bemardo, A., dr. med, et al., Human Physiologt,
McGraw-Hill Book Company, 1955., str40042l
'' Gustavson, J., et al., <Insulin-stimulated glucose uptake
involves the tansition of glucose transporters to a caveolae-
rich fraction within the plasma cell membrane: implications
for type II diabetes>, Mol. Med.2(3):367-373 (svibanj 1996.)
52. NEXUS www.nexusmaganne.com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
LnURENeE GnnDNER O
D neVN OJ TN.I NOJ ZruANOSTI
Razgovor sa
Laurenceom Gardnerom
od 6. studenog2003.
Razgovarala:
Atasha McMillan
Prevela:
Tamara BoZiCevid - Haban
Email:
atasha@starlink2. fr eeserve.co.uk
BIJELI PRAH ZLAIA DREVNIH NARODA
7^\
*atco
je
objavio svoju posljednju knjigu, Izgubljene tajne svetog koviega u
I lveljadi
2003., autor bestsellera Sir Laurence Gardner diljem svijeta drZi pre-
\-/ davanja o ponourom otkri6u tajnih zranja - a narodito o nevjerojatnoj moii bi-
jelog praha dobivenog od zlata.
Kad se zlato i metale iz platinske grupe elemenata dovede u monoatomsko stanje,
nastaje fini bijeli prah. Ovu tvar koristili su faraoni i laaljevi drevnog svijeta, a pred-
stavljala
je
i dio tajnog znanja srednjovjekovnih alkemidara i vitezova templara. Broj
istraZivanja koja se njome bave rapidno raste, a sada su i znanstveno potwtlena neka ne-
vjerojatra svojstva monoatomskih elemenata visokog spina. Ovo ima ogromne, a poten-
cijalno i revolucionarne implikacije. Covjedanstvo sida ima na dohvat ruke potencijalni
lijek za lijedenje raka bez upotrebe medikamenata i kirurgije; altemativu za fosilna goriva
koja ne Steti okoli5u; sredstvo za transformaciju ljudske svijesti, letove uz wlo malu ili
nultu gravitaciju, putovanje svemirom kroz upravljanje prostorom i vremenom te za
pristup drugim dimenzijama (za koje su zranstvenici sada dokazali da stvamo postoje).
U ovom intervjuu vodenom u knjiZari Growing Needs u Glastonburyu, Engleska,
Laurence
je govorio o nekim od posljednjih otlcri6a iz ovog podrudja. Razgovor smo
zapoleli o tome kako su se vijesti o mogu6nosti upoftebe ove supstance za lijedenje raka
podele Siriti u svakodnevno okruZenje'
-Atasha McMillan
MONOATOMSKT ELEMENTI, LIJECENJE I ANTIGRAVITACIJA
Laurence Gardner (LG): Ve6 dugo wemena govorim o zlatu kao o djelotvornom
kataluatoru u lijedenju raka - Sto sada postaje i aktualno. To u svojim publikacijama
pofwduje i Svjetsko wjete za zlato, a Komisija za sigumost i razrnjenu iz Washingtona
dodala
je
ovaj podatak u svoju bro5uru o plemenitim metalima. Komisija za sigumost i
razrnjenu takoder izvje5tava i o drugim aspektima o kojima sam prije pisao. Mogu6nosti
upotrebe zlata u budu6nosti, kaie se
[dita
iz bro5ure Komisije], <su u kontroli zagadenja,
proizvodnji energ;jebezzagadivanjairazvojutehnologije gorivih 6elija. Osimtoga, radi se
i naupoftebi zlatau lijedenju rako>.
Atasha McMillan (AM): Provode li se ova ispitivanja najve6im dijelom uAmerici?
LG: Provode se po ditavom svijetu. O ovome piSu znansweni dasopisi iz Svicarske,
Njema6ke, Italije, Spanjolske, Francuske, Singapura, Izaela,Velike Britanije iAmerike s
naslovima poput <<Nevjerojatre osobine monoatomskog zlata>>. Sada po ovom pitanju
nema nikakvih ogranidenja. Singapursko sveudili5te radi velike korake u lijedenju raka uz
pomo6 zlata, a sveudili5te Rice u Texasu izvijestilo
je
o zapanjuju6em uspjehu u
pokuiajima lijedenja pomo6u nano-data.
AM: Rekli ste da
je
monoatomske elemente mogu6e koristiti u vezi s putovanjima u
svemir. MoZete li nam to poblte objasniti te kako napreduju isfraZivanja u tom podrudju?
LG: Elementi monoatomske tanzicijske grupe su prije nekog wemena nazvani <egzo-
tidnom tvaril
jer
imaju gusto6u negativne energije i sposobnost manipuliranja prostorom i
wemenom. Fizidari sada kaZu da
je
egzotidna tvar kljud za prevaljivanje ogromnih uda-
ljenosfi - naugledbrta od brzine wjetlosti, ali s nultom stopom akceleracije. Oni istraZuju
koncept pomicanja svemira umjesto svemirskog broda - Sto anadi, saZimanje prostora i
wemena ispred broda, uz proporcionalno pro5irenje prostora i wemena iza njega. NASA-
in revolucionami Projekt pogonske fizike vodi istraiivanje iz ovog podrudja. Imamo i
avioindustriju koja ishaZuje mogu6nosti antigravitacijskih letova. Monoatomski elementi
su operativni visokotemperatumi supravodidi, a ovi supravodidi 6e mo6i lebdjeti. Oni ima-
ju
nulto magnetsko polje koje odbija vanjska magnetna polj a. Centar zanova istaZivanja u
Illinoisunazvao
je
supraprovodljivost <majznadajnijom fzikalnom osobinomu sveminur.
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www. nexusm agazine. com
NEXUS.53
Dakle, kako
je
izjavio britanski ministar obrane, <antigravita-
cijski pogon sada izlazi na svjetlo danar. Boeing u Seattleu u
najstroZoj tajnosti provodi istraZivanja iz ovog podrudja u okviru
projekia Grasp, a British Aerospace iz istog podrudja vodi projekt
Greenglow. Tu
je
i zajednidki britansko-ameridki projekt pod
imenom Falcon. JoS u kolovozu
[2003.]
u Pentagonu su se sastali
British Aerospace i Boeing da bi razgovarali o svojim planovima
z4izgradnju aviona koji bi mogao i6i brzinom od 6.000 milja na
sat - toje oko pet puta brZe od sadainjeg tehnidki manjkavog Con-
cordea.
AM: Spomenuli ste i mogu6nost teleportiranja materije s
jednog
mjesta na drugo.
LG: Da, nanofizika i monoatomska manost nas sada vode u
neke zapanjujude nove svjetove. NASA i Aeronautidki institut iz
Ohioa govore o teleportaciji kao o nedemu Sto se nalazi tik iza
ugla. Oni 6e, kroz uparivanje kvantrrih sustava, uskoro mo6i
teleportirati materiju umjesto njezinog fizi6kog pomicanja.
<<Ovimpostupkommo6i 6e se>>, kaZuoni, <<daktransportirati i ljudi
slanjem dovoljne kolidine uobidajenih podataku.
Dakle, dok mi dodemo do takvog
antigravitacijskog aviona ogronme
brztne za koji oni misle da ga mogu
proizvesti, moZda vi5e neiemo niti
ftebati avione! U stvari, oni kaZu da
je
mogu6e provesti i postupak digi-
talnog kloniranja - Sto zapravo zradi
da bi se mogli nalaziti na vi5e mjesta
odjednom!
AM: Stari su narodi, medutim,
znali za ove stvari?
LG: Znanja o monoatomskim
elementima i supravodidima su zasi-
gumo posjedovali, dak i ako nisu
razumijevali procese koji iza njih
stoje. U razliEitim kulturama postoje
razlidita imena i inazi za ove pojave.
ginaj,
kad
je
Mojsije spalio zlatno tele i pretvorio ga u prah kojim
je
nahranio lzraeliiane.
AM: Znamo li kamoje kovdeg odnesen?
LG: Dakle, sa Sinaja
je
na kraju odnesen u Jeruzalem i
postavljen u sveti5te llrama.
AM: Neki kaZu da su ga ukrali Solomonov sin i Sheba i
odnijeli ga u Etiopiju.
LG: Ova
j
e teorij a iznesena u knj izi iz I 3. stolj e6a pod nazivom
Kebra Nagasl (<Slava kraljevu), a napisana
je
dabr za potrebe
nove etiopske kraljevske dinastije udwstila Zidovsku povijest ali,
ona
je
u potpunosti plod ma3te. Od prilidne
je
koristi za modernu
etiopsku turistidku industriju diji predstavnici kaZu da se kovdeg
nalazi u Aksumu zakljudan u
jednoj
nedovrBenoj zgradi sagra-
denoj Sezdesetih godina. Ali nitko ga nikada nije vidio - dak niti
patrijarh te regije. To
je
samo prida. Ono Sto se tamo nalazi
je
zaptavo manbara tabot - sanduk u kojem su pohranjeni ostaci
posve6enog oltara. Oni ga svake godine nose ulicama prekrivenog
komadomtkanine.
AM: Gdje
je
onda zaw5io kovdeg?
LG: Prema Bibliji, nalazio se u
Jeruzalemujo5 puno generacija na-
kon kralja Solomona. ViSeputa ga se
spominje lroz ditavi Stari zavjet sve
do invazije Nabukodonozora iz Ba-
bilona, kada kovdeg sakriva Hilkiah,
whovni sve6enik, prije nego li
je
llram uni5ten oko 586. god. p. n. e.
U to wijeme, zapovjednik hram-
ske straZe bio
je
Hilkiahov sin Jere-
mija, kojeg svi smatamo prorokom.
Prije babilonske invazije, Hilkiah
je
Jeremiji i straZarima naredio da
sakriju veliko
jeruzalemsko
bogat-
stvo - kovdeg, kamen pomazanja i
dr. Uglavnom, oni su sve osim ka-
mena, koji
je
Jeremija odnio u prav-
Sto se tide zranstvenih aspekata, moZda nisu todno aali da su ovi
darobni pra5ci u rezonanciji s DNA ili da pozitivno utjedu na
imunolo5ki sustav, ali su bez sumnje znali o njihovim ljekovitim i
svojstvima koja usporavaju starenje. Govorili su i o levitaciji,
lretanju kroz paralelne dimenzije, komrurikaciji s bogovima, i
slidnom. Na
jako puno mjesta njihove opise
je
mogu6e usporediti
sa suwemenim z:anstvenim otkri6ima, samo Sto su oni koristili
drugadiju terminologiju. MoZda nisu todno znadi s dime imaju
posla, ali su todno anali o djelovanju ovih supstanci.
AM: Na svom nedavnom predavanju ste rekli kako bi mono-
atomistika mogla pobolj5ati pam6enje i sposobnosti za udenje.
LG: Apsolutno. Stovi5e, pro5le godine Institut za alfa-udenje
proveoje neke izvanredne pokuse u Svjetskom trgovadkom centru
u Luganu. Znanstvenici ovog instituta strudnjaci su za bihevioral-
ne znanosti i probleme s udenjem kao Sto su disleksija i poreme6aj
pozomosti s hiperaktivno56u
(ADHD). Tokom viSe tjedana davali
iu todno odredene kolidine monoatomskih supstanci desetorici
dobrovoljaca - mu5karcima i Zenama razlidite dobi' Rezultati su
bili prilidno zapanjuju6i. EEG mozga ispitanika pokaz'ao
je
nn-
dajno pove6anje alfa valova, dovode6i do saw5ene uskladenosti
lijeve i desne strane mozga Sto
je
kod ispitanika povedalo spo-
sobnost udenja i pam6enja te keativne sposobnosti, a zraho j9
smanjilo faktbr stresa. Njihovo izvje56e tvrdi da su rezultati bili i
tenutadni i kumulativni, a supstance su se pokazale kao aatna
pomod prilikom razliditih testiranja" bilo mentalnih bilo fizidkih'
ZAVJETNI KOVCBC T TNUTT,A T
AM: Je lizavjetri kovdeg imao veze s bijelimprahom zlata?
LG: Da; sve
je
to bilo u istom dijelu Izgona - dogatlaji na gori
cu zapada, sakrili u tunele ispod hrama. U kskoj to
je postao
kamen pomazanja Skotskih laaljeva - Kamen sudbine, kojeg su
kraljevi u 15. stolje6uprevezli do novootkrivene Skotske.
Uglavnom, postojao
je
i zapis o predmetima koji su sakriveni
ispod hrama. Ovaj zapis duvao
je
red hramske shaZe, a to su
zaptavo bili prvi vitezovi templari. Kasnije su, oko 1.700 godina
nakon toga, templarski red obnovili francuski i flamanski vitezovi
nakon prvog kriZarskog rata. Svoje sjedi5te osnovali su u dZamiji
koja se tada nalazila na mjestu starog hrama, a tu su w5ili i
iskapanja ne bi li pronaili blago. Todno su znali Sto traZe, i gdje
fiebaju traZin. Zanlmliivo
je
da su i sami ostavili svoje relikvije
budu6im generacijama. 1894. britanski su vojni inZenjeri ispod
temelja
jeruzalemskog
hrarna, duboko ispod dZamije El Aqsa,
iskopali templarske madeve iz ll. i 12. stoljeda, lsiZeve i
l.azrrc
druge predmete.Zatonemasumnje da su tamo bili templari. Nji-
hovza5titrik, Bemard de Clairvaux, zabiljeZio
je
njihov povratak
k.rei n27 . godine. Putem ih
je
Stitila vojna straZa kako bi ih sadu-
vala od papinskog uplitanja. Nakon Sto su se watili u Francusku,
templari su postali najmo6nija organizacija koju
je
wijet ikada
poznavao. Bili su i utjecajni i bogati. Osnovali su Zapadni bankov-
ni sustav po islamskom uzoru, bili su bankari svakog kraljevskog
dvora u Europi, a s wemenom su uspostavili i sustav osiguravaju-
6ih kompanija u Skotskoj. Istowemeno, postali su i glavni
arnbasadori za Srednji istok.
Najve6i od svih poduhvata koje su templari poduzeli bila
je
gradnja velikih gotidkih katedrala u Francuskoj
- katedrala Notre
bame. dat i danas arhitekti osje6aju stahopoltovanje
pred
dugadkim krovnim lukovima koji stoje bez ikakve potpore. Mnogi
jo5
wijektvrde daje to, u stvari, neizvedivo.
Da, nanolizika i monoatomska
znanost nas sada vode u neke
zapanjuju6e nove svj etove.
NASA i Aeronautidki institut iz
Ohioa govore o teleportaciji
kao o neiemu Sto se nalazi tik
iza ugla.
54. NEXUS
www.nexusmagazine.
com
KOLOVOZ. RUJAN 2004.
AM: Kako su to napravili?
LG: Gledajte, znamo daje kamenje koje se koristilo za gradnju
katedrala ianze|l;to paramagnetidno i da gotidki dizajn lukova
koristi antigravitacijsku silu gradevina. Odredeni ganiti, pjelde-
njaci i druge wste stijena takoderposjeduju izraziti monoatomski
sastav, a mamo da ovi elementi imaju levitiraju6e osobine -
narodito
ako ih se idoZijakommagnetiznu ili frekvencijamakoje
'ih
odbijaju. Plavi granit, kao onaj od kojegje napravljen Stone-
henge, dobar
je primjer kamena koji ima sposobnost odupiranja
sili gravitacije.
Stonehenge, Herodov llram, piramide u Gizi i gotidke
katedrale su gradevine koje spadaju u kategoriju <Kako su to
sagradili?>. Sve ove gradevine sagrailene
su od ogromnih karnenih blokova izuzetro
velike teiine koji supodignuti na nemogu6e
visine i odneseni na nepristupadne lokacije.
Cat Ui i uz pomo6 modemih dizalica bilo
teSko napraviti njihove kopije. Ali, niSta od
ovog nije nemogu6e ako se koriste wste
kamena kod kojih
je
mogu6e izazvati sile
koje se odupiru gravitaciji i zemljinom ma-
gnetizmu, koje nekako neutraliziraju, a time
i smanjuju njihovu fizidku teZinu. Primi-
je6eno je
da ljudi, dok se nalaze unutar tem-
plarskih gradevina, a narodito katedrala,
hodaju uspravnije nego li kad su izvan njih.
Oni se u prostorijama ovih nevjerojatnih
grailevina doslovce drZe uspravno - lzdihr-
6i se prema gore, recimo to tako.
AM: A zbog Eega se crkva
suprotstavlj ala templarima?
LG: Ako su posjedovali ovakve
tehnike, ako su pozravali mono-
atomske elemente i zakone gravita-
cije, ako su imali zavjetri kovdeg,
nije iznenadujude da su ih se papa i
europski vladari bojali. Njihov zaE-
tifirik, sveti Bemard, bio
je
cister-
citski opat, a osimkatedral4 u ovom
razdoblju ugradeno
je
i mno5tvo
cistercitskih sarnostana. Tako nema
sumnje da su templarske/cistercitske
metode gradnje bile brze i zapa-
njuju6e. Dakle,
jasno je
za5to
je
ka-
toliika crkva bila toliko protiv
redovnika reda svetog Bemarda, koji
drevnom keltskom crkvom u Skotskoj.
su se na lraju
Povezali
s
bolricu u Leithu. U s$tini, to
je
bilo druitveno orijentiram brat-
stvo s interesima Skota u srcu. A prilidno slidno
je
I danas, zaista.
Red se
jo5
uvijek bavi Skotskom hadicijom, kulturom, obrazo-
vanjem i nasljetlem.
NAGADANJA OKO MJESTA NA KOJEM POdIVA
KOVdEG
AM: Dakle, kad
je
papa is{erao templare iz
trancuslie
1307.,
jesu
li oni ponijeli zavjetri kovdeg sa sobom u Skotsku ili su ga
erlnijeli negdj e drugdje?
LG: Posljednji povijesni zapis o kovdegu nalazi se u katedrali
Chartes gdje reljefri zapis na ulaznom stupu kaZe, <Zavjetri kov-
deg
je
otpu5ten odavder>, ali nema drugih
pisanih dokaza da
je
stvarno otuda i odne-
sen. On nije tamo zakopan, nije niti odnesen
ili poslan negdje drugdje. Rijed koja se
koristi u zapisu
je
<opustitb>, Sto znadi
<grepustitb ili <gustiti da ode>r. O ovom
aspektu povijesti kovdega izlagao sam u
Izgubljenim tajnama svetog koviega i o
njemu iznio svoju hipotezu. Ona se vjero-
jatno
dini pomalo nategnuta, ali ako uzrne-
mouobzirono Sto mamo o supravodidimai
monoatomskim elementima, ova hipoteza
jevrlo
lako moguia.
AM: Mislite da
je prenesen u drugu
dimenziju?
LG: Da, mislim da
je.
I kad pogledate
originalnu konstrukciju katedrale,
vidite da
je
njezino uredenje moglo
posluZiti toj svrsi. Dokumenti Frau-
cuske akademije i Kraljevskog dru-
Stva iz Londona iz I 7. stolje6a govo-
re o postojanju velike zlatre plode u
sredini duvenog labirinta u katedrali
Charhes. Danas se tu nalaze samo
davli od bruSenog mesinga koji su
je
pridvr56ivali. Isto tako, u krovnom
prostoru iznad mjesta na kojem
je
stajala ploda nalazila se i neka vrsta
magidnog kamena. On
je
izgubljen u
ruSevinama kad
je
1836. kov izgo-
rio u poZaru, ali njega su na to mjesto
postavili templari za neku specifidnu
swhu. Ako se moZda radilo o kame-
nu monoatomskog kristala iridija, ili nekom drugom snaZnom
supravodidu, on
je
mogao djelovati i kao okidad za metal tanzicij-
ske grupe elemenata koji se nalazio ispod njega dime bi se izrnedu
njih stvorio portal u oblikuprotodne cijevi.
Znamo daje kovdeg bio wlo snaian kondenzator, i da
je
u spoju
s monoatomskim elementima (<mano> stavljena u kovdeg),
mogao postati supravodid sa svojim vlastitim meissnerovim po-
ljem. Zato
je,
kao Sto se detaljno navodi u Tori i Talmudu, mogao
lebdjeti i^a6 Tsrnlje.Isto tako, iz nedavno provedenih pokusa s
monoatomskim elementima znamo da ih
je pomo6u topline
mogu6e pomaknuti izvan naSeg prostora i wemena, Ako spojimo
sve Sto
je
redeno, mogu6e
je
da se kovdeg
jo5
uvijek nalazi u
Chartresu, ali
jednostavno
ne u naSemprostoru i wemenu - moZda
je,
u nedostatku boljeginaza moZemo re6i, <otpuiteru> u drugu
paralelnu dimenziju.
AM: Predmete
je,
dakle, stvamo mogu6e poslati u druge
dimenzije?
LG: Da, i vratiti ih natag. Hal Puthofl ravnatelj Instituta za
sloZena istraZivanja uAustinu, Texas, u izvje56u od prije nekoliko
godina napisao
je
da kad destice iz dvije dimenzije dotlu u
Templari su bili pri kraju mukotrpne gradnje katedrala kad
je
protiv njih 1307. godine donesen papinski dekret. Protjerani su iz
Francuske i ostatka Europe, a po papinskoj naredbi progonjeni su
u svim katolidkim zemljama. U to wijeme Engleska
je
vi5e bila
katolidka, ali Skotska nije - tako
je puno templara oti5lo u Skotsku
pod zaStitu Roberta Brucea. l3 17. on
je
osnovao novi red izl kojeg
iu zapravo stajali templari, a sluZio imje kao pokri6e prilikom
putovanja u inozemstvo. Bili su poznati kao Starija brada ruiinog
kriZa. Toje bilo prvo rozenkrojcersko bratstvo.
AM: Iz vaie web-sftanice vidim da pripadate vitezovima
templarima sv. Antuna. Koju ulogu igraju templari u danainjem
svijetu?
LG: Mtezovi templari sv. Antuna najstariji su legitimni
poviiesni red templara kojijoS uvijek djeluje. Ovaj redje osnovan
2a kraliicu Mary od Skotske kad
je,
nakon Sto
je
bila kraljica
Francuike, do5li u Skotsku ijoS uvijekje pod za5titom kraljevske
ku6e Stuart. Za wijeme vladavine Maryina sina, kalja JamesaVl,
red
je
sagradio Bolrricu kralja Jamesa u Eidnburghu i Kraljevsku
Templari su postali
naj modnij a organizacij a
koju
je
svijet ikada
poznavao. Bili su i
utjecajni i bogati.
Osnovali su Zapadni
bankovni sustav po
islamskom uzoru, bili
su bankari svakog
kraljevskog dvora u
Europi, a s vremenom
su uspostavili i sustav
osiguravaju6ih
kompanija u Skotskoj.
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazine. com
NEXUS.55
rezonanciju, gube 4/9 svoje teZine
[vidi
<Sila-tefu kao nulta to6ka
fluktuacijske sile>>,Physical ReviewA39(5), l. oZujka 1989.1. Te-
stovi koji su nakon togaprovedeni s monoatomskim elementima
takoder su otkrili da i oni gube 4/9 svoje tefine tijekomprovotlenja
termo-gravimehijske analize. Sto
je
ve6e zagijavanietn se tefina
vi5e smanjuje, sve do potpune nule - i u tom tenutku oni u pot-
plrnosti nestaju. Medutim, kad se nakon toga zapodne s hladenjem,
vradaju se u vidljivo stanje.
Tako zramo dajemogu6eprenijeti tvaru druge dimenzije. No,
ono Stone znamoje kljud za otkljudavanje kovdega - ako seuistinu
nalazi tamo i deka da ga se otvori. MoZda reagira na zrrudne
valove, moZda na wjetlosne, u svakom sludaju, morali bismo znati
frekvenciju rezonancije. Kao Sto sam rekao,
to
je
samo hipoteza, ali
je
i vjerojatnost. To
su stvari kojima se sada bavi NASA i drugi
u vezi s teleportacijom materije, a o demuje
ve6 bilo rijedi prije.
Zanirnljivo
je
da
je
Slobodno zidarstvo
kraljevskog luka (engl. arch) ilikraljevskog
kovdega (engl. ar$, kako ga se nekada na-
zivalo, dnrsto usredotodeno na tradicional-
nu misteriju svetog zaglavnog kamena i
zlatneplode.
DREVNA ZNANJA I TAJNA DRU.
Srvl,
AM: Je li dakle, lt*.. (arch'), isto Sto i
kovleg(ark)?
LG: U odredenim kontekstima,
je.
GrEka rijed <arlo>, koja znadi
<<kutija za pohranjivanje>>, na engle-
skom se kaZe <<arc>1, a na Francu-
skom <<arche>. Oxfordska sujetska
lotjiinica definira rijed <arlor kao
zastarjeli oblik modeme engleske
rijedi <arc>. Ona
je
bila ekvivalent
latinskoj rijedi <<arco>, <<Skrinja>,
<d<utija> ili <sandulo>. Arheologijaje
bila u pofrazi za kovdegom
(arD.
Mjesta za pohranu zovu se arhive
(archives). Drevne misterije naziva
se tajnama (arc ana). Ctradnjakoja se
temelji na lukovima, poput onih koje
su koristili templari, postala
je po-
znata pod imenom arhitektura
(architecture), od kuda dolazi i svod (arcfr), arhitav itd. Masonko
udenje temeljilo se na drevnoj arhiteltonskoj geometriji, a od tuda
podede izraz kraljevski svod ili luk.
IJ Izgubljenim tajnarna svetog laviega. stavio sam i'ulje na
platru iz ll47.koje prikazuje templare dvadeset godina po5to su
se vratili iz lervzalema. Ova slika koju
je
naslikao Chdteau de
Versailles, prikazuje ih sa zavjetrim kovdegom u pari5koj zgradi
kaptolskog sabora.
AM: Jedna ideja koja na5iro-ko kola po svijetu
je
da njime
zapravo upravljaju tajna dru5tva. Sto vi mislite o tome?
LG: Ne Eini mi se da
je
tako. Ima tajnih druStava, bratstava i
organizacija,i mnogi naii istaknuti lideri su njihovi dlanovi, ali ne
dini mi se da same te grupe vode bilo Sto. One samo osiguravaju
mjesta na kojima dolazi do spajanja zajednidkih interesa. Na
primjer, mogli bi reii da puno ljudi iz na5ih vladaju6ih krugova
pripada slobodnim zidarima. To bi, dakle, ukazivalo da nama
upravljaju slobodni zidari - ali to ne zradi da njihove pojedinadne
ili zdnrZene loZe konholiraju svrjet. One to ne dine. Zuart puno
politidara dlanova Britanske knjiinice i desto ih tamo sreiem. Ali
to ne zradi da nama upravlja tajno dnrlwo ditatelja knjiga. Ja sam
slobodni zidar i dlan Britanske knjiZnice, ali nikada ni nad kim
nisamimaokonholu.
AIVI: Jeste li vi, dakle, slobodni zidar?
LG: ViSe ne. Dugo godina pripadao sam financijskom sektoru
grada Londona, i podrazumijevalo se da pripadam Gradskoj loZi.
To
je jednako
kao da se od me,ne odekivalo prikljudenje bratstvu
ovog ili onog vinskog bara. Poslovni
ludi
i tgovci dine gotovo
isto na lokalnoj razini, pripadaju6i lokalnom Rotary Clubu,
oknrglom stolu ili demu ve6. Svi oni omogu6uju okupljanje ljudi
sa zajednidkim interesima na istom mjeshr" ali ove udruge ne vode
svijet - dak i ako neki njihovi Elanovi imaju u tome svoje ruke. Ako
se dogodi da votla inidaiapregazi nekoga
svojim automobilom, to ne znadi da zu svi
izvittadi uvjeZbani teroristi ! To
jednostavno
tako ne funkcionira. Uglavnom, nakon ne-
kih dvadesetak godina provedenih u slo-
bodnim zidarima, povukao sam se 1984.
godine - uglavnom zato Sto mi
je
to sve
potpuno dosadilo. Odekivao sam da 6ujako
puno nauditi, ali zapravo nisam nauEio ni5ta
toliko bitro osim kako napraviti obredni
ritual. Pretpostavljam da ako netko Zeli oti6i
nekuda svaki ponedjeljaknaveder i provesti
ga s grupom ljudi, tada masoni predstav-
ljaju prikladno bratsko okruienje. Ali, na
lraju sam naiao ne5to pametrije 6ime 6u se
baviti.
Sve Sto sam stvaflro otlaio u smi-
slu nekakvih <dajnb
je
da
je
njihova
najveia tajna da su zaboravili koje su
njihove najve6e tajne! Cak i sami
rituali pokazuju da su istinske tajne
Umije6a izgubljene prije puno we-
mena. Ono Sto nikada nisam doZivio
je
da se bilo Sto odvijalo pod olcri-
ljem tajni na nadin na koji se obidno
zamiSljaju tajna druitva. Dakle, ili
toga nije bilo, ili
je
to 20 godina
preda mnom wlo vje5to skrivano.
Postoje, naravno, tajni aspekti
vlasti koje uistinu ne volim. Izabrani
politidari bi tebali zastupati svoje
izbomo tijelo i podnositi mu izvjeS-
6a, a ne pred njim imati tajne.
Uzrrite, na primjer, grupu Bilderberg. Industijalci, bankari i
ostali sawseno su ovla5teni za sastajanje i raspravljanje o stvarima
za koje ih se nakon toga ne zahtijeva da ih iznesu predjavnost. Svi
mi imamo ovakve sastanke u svojim svakodnevnim Zivotima, ali
ne osje6amo potebu da
javno
iznosimo sve o demu smo razgo-
varali sa svojim kolegama.
Ono Sto im
ja
zamjeram
je
da naSi izabrani predstavnici prisus-
tvuju ovakvim sastancima, ali zatim smatraju biradko tijelo koje ih
je
izabralo nebitrim - vjerojatro drZe6i u tajnosti odredene infor-
macije koje su fiebali proslijediti dalje. MoZda osje6aju da im po-
znavanje inteme situacije daje pravo na takrru mo6. Ali to me uisti-
nu smeta. Dolaze li oni na poloZaje da bi radili za sebe i svoje kole-
ge, a ne nuino za nas? Prilidno sam siguran da se to desto dogada.
Radi se, dakle, o tome da se one koji su izabrani na odretlene
uf ecajne poloLaje naqera dauvide kako
je
njihova dufoost sluZiti
dru5tvu, a ne vladati nad njim.
AM: Sto mislite, kakoje to mogu6e posti6i?
LG: Stalno sluiamo te politidare kako daju izjave poput, <cA
kad dotlemo na vlast...n Vlast! Tko im
je
dao vlast? Oni
Thko znamo da
je
mogude prenijeti tvar u
druge dimenzije. No,
ono Sto ne znamo
je
ktjuE za otkljuiavanje
koviega - ako se uistinu
nul^zitamo i ieka da
ga se otvori. MoZda
reagira na zvuine
valove, moZda na
svjetlosne, u svakom
sluiaju, morali bismo
znaiti frekvenciju
rezonancije.
56. NEXUS wrilw.nexusmagazine. com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
predstavljaju nas. Mi smo ih postavili. Mi pla6amo za njihova pri-
manja. Mislim da
je potebno revidirati cijelu politidlcu stnrkturu.
Diljirn tzv. demokratskog wijeta, mi smo dozvolili da bude
suprotro od onog kako bi stvari tebale izgledati' Mi halimo za-
Stitu, slab i ekonomsko upravljanje, a politidari nam daju zakone,
restikcije i kontrolu. Oni u potpunosti ignoriraju nacionalne
ustave koji <gripadajur> narodu i dijih odredbi i uvjeta bi se trebali
pridrZavati.
Ali, tko
je
kriv zato? Mi smo krivi. Mi smo dozvolili da se to
dogodi. Ono Sto montmo shvatiti
je
da se politidari ne6e promije-
niti aok ih mi ne natjeramo da se promijene. To
je
na5 automobil, a
oni su na5i vozadi. Ono Sto mi Zelimo
je prikladna voftrja, a ne da
nam se govori kako da sjedimo.
A ne Zelimo niti da nam taj e - poput toga da 6emo ostati bez go-
rjvaiza sljede6eg skretanja. Ali, kao Sto sam rekao, oni se neie
dobrovoljno pomaknuti s pozicije koja im odgovara. Mi ih mora-
mo promijenititako Sto 6emo imjasnopredoditi svoje zahtjeve.
OD DIAI\E DO KA3ALE I SIRE
AM: Sto mislite o nedavno
objavljenoj knjizi Paula Burrella o
princeziDiani?
LG: Proditao sam neke dijelove
knjige. A proditao sam pone5to i iz
serije napisa u Stampi. Kako se meni
dini, nema bal puno toga Sto bi bilo
novo ili neodekivano. Ono Stoje za-
nimljivo
je
da
je to napisano iz per-
spektive osobe kojaje boravila blizu
obitelji, unutarku6e, Sto to nije napi-
sao biografkoji dolazi izvana.
AM: Mislite li da Bunell govori
istinu?
LG: Nemam razloga u to sum-
njati. Ne vidim da bi on imao bilo ka-
Diljem tzv. demokratskog
svijeta, mi smo dozvolili da bude
suprotno od onog kako bi stvari
trebale izgledati. Mi traZimo
za5titu, skrb i ekonomsko
upravljanje, a politiiari nam
daju zakone, restrikcije i
kontrolu.
jednako
kao Sto su dnrgi ljudi advokati, tesari ili ne5to dmgo. Ja se,
dakle, samo uhvatim za ne5to i radim na tome, slijede6i tragove
poput neke vnte detektiva" poku5avaju6i otkriti <<lko
je
to udinio i
kome>.
AM: Znate li Sto 6ete raditi nakon ovoga?
LG: Svaka knjiga iz moje serije o svetom Gralu zami5ljena
je
tako da daje odgovore na najde56e postavljana pitanja koja su
izronila iz prethodne knjige. Na ovakav 6u nadin, dakle, nastaviti i
dalje.
O Laurenceu Gardneru:
Laruence Gardner, vitez, dlan Dru3tva za istraiivanje starina,
wjetski
je
poznat nezavisni genealog, predavad povijesti i w5itelj
du*rosti Kraljevskog
jakobinskog povjesnidara. Nositelj titule
Chevalier de St Germain, on
je predsjednidki ataie Europskog
prindevskog vijeda, Predstojnik reda Svetog srodstva od sv.
Columba i vitez templar reda sv. Antuna.
Njegovu posljednju knjigu, Izgubljene tajne svetog laviega,
objavio
je
HarpeCollins/Element
Q003,
vidi dlanak u NEXUS-u
l0/02 i osvrt u 10/03). Njegove pret-
hodne knjige Krvna liniia svetog
Grala, Gmeza lvaljeva netog Gra-
la i Carstvo gospodara prstena
(osW u brojevima NEXUS-a 4/01,
6/03 i 8/01), svjetski su bestselleri i
dobitnicinagrada
Sir Laruencea moilets kontak-
tirati preko njegove web-shanice,
http ://www.graal.co.uk.
O voditelj ici intervjua:
Atasha McMillan
je, po stjecanju
diplome iz engleske knjiZevnosti,
stekla obrazovanje i iskustvo iz
kav poseban, podmukli motiv.
Mislim da
je,
ako su se ljudi od ufecaja prema njemg
Pgryjeti
drugadije, moZda mogao dva puta razrnisliti u vezi
p1ih rtij,elova
sadrZaii. Ati, pod danim uvjetima, on
je
odludio dato ipak objavi.
U njegovoj knjizi nisam vidio ni5ta 5to bi bilo narodito uwedljivo
za tcratjevJtu otiteti. U stvari, ona
je
ublaZila neke stvari. \ulnogi
ljudi su, na primjer,l prilidnom osudom gledali na pnlca-PhilPa,
dok prema Bunillu, ni egov odnos s Dianom nij e bio tako lo5. Ono
Sto mi se svida u Bunellovoj knjizi
je
da
je
ona
jo5 jednom
sprijedila da princeza bude glatko izbrisana s povijesne scene,
kako bi to mno gtleljeli.
AM: To
je
Burrellova knjiga. Kako biste opisali vaBe osobne
motive za pisanje?
LG: Oije6am da, zbog onoga o demu isnaZujem i pi5em, imam
naroditu oigovornost pr-ma ditateljima mojih djela. To nali da
se, kad otkrijem zanimljive ili vaZne stvari, osje6am odgovomim o
tome proslijediti informacije. To
je
moj osnovni stav. Osim Sto
uZivamu svomradu, imam i tuprednost da sampotpuno slobodan
igrad. Nisam kandidat niti z-a
jedandrZavni ured nisam obavezan
nlti prema
jednom <gospodaru> - zato su moji ditatelji
je'lini ljudi
kojima trebam udovolj iti.
AM: Gdje provodite svoja isfiaiivanja? Jesu li ona dostupna
javnosti?
LG: Jako
je
malo toga Sto nije dostupno
javnosti. Aako ne5to i
nije,
ja
to udinim dostufnim
pi5u6i o tome. Glavni p.roblep
"ijq "
oJaoit"*o dostupnosti kao iakvoj, ve6 u tome koliko lako neke
stvari mogupostati dostupne. Ne5to Sto
je
dostupno mgguProrraci
u tibetanslom samostaru
- to
je'
dakle, dostupno
javnosti, ali
koliko
je to dostupno vama? Ja se bavim istraZivanjem i pisanjem,
komercijalnog novinarstva rade6i u
novinama i dasopisima. Prije nekoliko godina napustila
je
ovo
podrudje i sadaje usmjerena na nezavisno novinarstvo za trZi5te
koje se bavi new ageonl altemativom i kontrakulturom.
Y
YFT
l-
\'
r
Y\/v
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
ww w.nexustnagazrne. com
NEXUS.57
tbl
MIKROBIOLOG ZAPOSLEN U
TAJNOM VOJNOM KOMPLEKSU
AREA 51 SPREMAN SVJEDOEITI
O LABORATORIJSKI STVORENIM
VIRUSIMA I VANZEMALJCIMA
Iz PR Web, htto://www.orweb.com
Senatoru Hatchu, Predsjedavajutem
Odbora za inozemne odnose Ameriikog
senata, pristupio je
dr Dan Burisch s mol-
bom za sasluianje u vezi laboratorijski
stvorenihvirusa te kontaHa i sporazuma s
vanzemaljcima.
[Za
viie podataka o dr
Burischu i njegovu sujedoianstvu, vidi
NEXUS t0/0rJ.
ashington DC
@R
Web), 22.
tavnja 2004. - Dan Bwisch,
znanstvenik s doktoratom rz
mikrobiologije koji se tenutadno nalazi u
izolaciju zbog svoje spremnosti da
javno
svjedodi o tajnim operacijama koje se vode
u vojnom kompleksu Area 51, nalazi se
korak bliZe k dobivanju imuniteta i prilike
za haZeno saslu5anje pred Kongresom.
Harry Dschaak i SterlingAllan koje
je,
prela3iv5i zapovijed o izolaciji pozvao ne-
tko od zaposlenika vojnog kompleks4 sa-
stali su se s dr. Burischem 5. tavnja, a
zatim proputovali autom ditavu zemlju sve
do Washingtona da bi dva tjedna kasnije,
19. tavnja 2004., imijeli njegov sludaj
pred nekoliko dlanova Kongresa.
58. NEXUS
Prema ranijem izvje56u o njegovoj
spremnosti dajavno progovori nakon do-
bivanja imwriteta, dr. Burisch
je
izjavio da
6e odgovoriti na sva pitanja koja mu budu
postavljena ako dobije sudski poziv da to
udini.
Dschaak i Allan su svoja nastojanja us-
mjerili na ured senatora Orrina Hatcha, re-
publikanca iz Utaha,
jer je
on vr5itelj duZ-
nosti predsjedavaju6eg Sudbenog odbora.
Sastali su se i s osobljem drugih dlanova
Senata iz Idahoa, gdje i,ivl Dschaak, Uta-
ha, gdje prebivali5te ima Allan i Nevade,
gdje prebivaliSte ima dr. Burisch.
Pitanja sigurnosti pred razotkriva-
njep
Clan Hatchova tima koji se susreo s
Dschaakom i Allanom da bi se ulaatko
upoznao sa sludajem izjavio
je
da 6e ovaj
sludaj najvjerojatrrije pasti pod
jurisdikciju
Selektivnog odbora za sigumost. Unatod
popunjenom rasporedu, senator Hatch
susretljivo
je pristao na lratki sastanak u
sali za konferencije u kojoj se vodio ovaj
ftrzgovor.
Spomenuti dlan Hatchova tima izvije-
stio
je
Dschaaka i Allana da ima na tisude
sludajeva koji se natjedu da im se odobri
saslu5anj e pred Kongresom.
Allanje izjavio kako ovaj problem s dr.
Burischem prati tisu6e ljudi diljem wijeta i
da ie mu biti drago da pokrene
wwwnexusmagazine.com
potpisivanje peticije ako bi to pomoglo u
pokazivanju volje ljudi da se sludaj
javno
izrese. Allanova peticija zapravo ljudima
nudi mogu6nost iskazivanja ujihove po-
dr5ke za pozivanje dr. Burischa na saslu5a-
nje pred Kongresom ili davanje drugog
odgovaraju6eg iskaza.
OCekivano svjedoCenje dr. Burischa
Burischeva sluZbena izjava bi ukljuEi-
vala davanje dokaza o stvaranju smrtonos-
nih virusa u kojima bi se nalazila i genetska
sekvenca <<potpisa> koji bi na za prosjed-
nog dovjeka neprimjetan nadin sadrZavao i
dokaz o laboratorijskom porijeklu dotid-
nog virusa. Ovi organizmi su slidni HIV-u i
SARS-u zakoje su istraiivadi poput Lena
Horowitza, doktora stomatologije, iznijeli
dokaze o njihovu laboratorijskom pori-
jeklu.
Svjedodenje bi ukljudivalo i izvjeS6e o
razdoblju od pribliZno godine dana kad
je
Burischu dodijeljen zadatak da, kako kaie,
radi na ilvominranzemaljskom bi6u koje
se dobrovoljno ponudilo kao dio do-
govorene razrnjene u podrudju 54 kom-
pleksa Area 51, sjeverno od Las Vegasa u
Nevadi.
Dr. Burischbi mogao wjedoditi i o slu-
dajevima ljudi koji su bili ili su
jo5
uvijek
zatodeni u podrudju 54, a s njima se
postupa kao s laboratorijskim Zivotinjama
protivno nj ihovoj volj i
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
Dr. Dan Burich
Ktome, ontwdi da ima iskustvo izprve
ruke sa zvjezdanim watima koja su u ope-
rativnoj funkciji. Koji su dokazi za ove
twdnjetek 6e se vidjeti.
Dr. Burisch takoder tvrdi daje upu6en u
rad kojim se hvataju genetske komponente
vanzemaljskih bolesti, a zatim ih se ubacu-
je
u vektore bakterija kojima se mogu
zarazitt ljudska bi6a - Sto Daschaak uspo-
reduje sa stvaranjem epidemije smrtonos-
ne bolesti poput kolere za koju prethodno
nije stvoren imunitet.
Vjerojatrro najvainiji dio svjedodenja
odnosio bi se nanjegova sn'nanja o navod-
nom Tau-D( sporazumu kojije, kako kaZe,
sklopljen izrnetlu odredenih grupa vanze-
maljaca i medunarodne grupe mo6nih,
rasistidki i elitistidki orijentiranih ljudi.
Ova grupicaurotnika, navodno, svoju dw-
stu kontrolu nad podacima dobivenim od
vanzemaljaca u posljednjih pedeset godina
koristi kao sredst'/o za konholiranje doga-
dajanaZemlj| a Sto traje i danas, a lce6e se
od kontrole vlada do energije, tehnologije i
lijedenja.
U meduwemenu, Elanovi ove grupice
skrivaju ove tehnolo5ke inovacije od obid-
nog puka dok istovremeno iz njih izrlale
osobnu korist. Sporazum navodno daje i
dozvolu za kidnapiranje ljudskihbi6a.
Izgledi za sludaj dr. Burischa
Novinarska istraZiteljica Linda
Moulton Howe
je
u izvjeSiu od 19. tavnja
u kojem
je pisala o sludaju Dana Burischa
(izmeilu ostalih tajnih operacija koje se
odnose na vanzemaljce) izrijela dokaze da
je
tajnost na ovrr vntu podataka prvi puta
stavio ameri6ki predsjednik Harry
Truman. Ovo bi se moglo shvatiti kao re-
zultat dobronamjemog nastojanja z:llliei-
vanja Siroke
javnosti
od onog Sto se i
njemu samom dinilo Sokantrrim, u swhu
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
izbjegavanja masovne histerije i panike.
Otada, sluZbeni stav ameridke vlade
je
da
negirabilo kalampovezanost s, ili znanje o
postoj anju vanzemalj aca.
Howe twdi da neki podaci mogu zahti-
jevati
tajnost u svrhu nacionalne sigumosti
zbog njihovih vojnih implikacija, ali da bi
svijet ipak trebao biti barem op6enito upo-
mat sa saznanjima o kontalfima vanzema-
ljacasaZemljom.
Drugi novinar, koji
je
nedavno izvje5ta-
vao o dr. Burischu i s njim razgovaraojo5
16. havnja,
je
Michael E. Salla, dr. sc.
[vidi
NEXUS, 10/031. On implicitro kaie da
ima puno vanzemaljskih rasa koje su po-
sjetile ili sada borave naZerriji, a dr. Bu-
rischa
je pitao je
li imao susret s vi5e od
jedne
wste
yanzequljsss.
Dr. Burisch
je
izjavio da
je
on bio u kontaktu sa samo
jednom
rasom wste Gray i imena J-rod, i
da vjeruje kako ihje ovdje bilo ukupno tro-
je,
dva mu5kog spola ijedan Zenskog. Van-
zemaljki
je
kasnije dopuSten powatak dok
su vanzemaljci preminuli.
Grupa ishaiivada koju vodi Robert
Wood, dr. sc., a koja se bavi dokazivanjem
autentidnosti nekih originalnih dokumena-
ta pripadnika grupeMJ-12 (kontrolora taj-
ni o vanzemaljcima), sada
je
usmjerena na
nedavno otkrivene dokumente (koji su bili
poderani) u kojima navodno stoji da se iz-
metlu dr. Dana Burischa i sadainjeg glav-
nog svj etskog vode odvijala komunikacij a.
Iako
je
dr. Burisch sada u
jo5
stoZoj
izolaciji sa snaZnim osiguranjem oko sebe,
neki njegovi nadredeni zagovaraju
javno
oditovanje. O tome se
jo5
uvijek vode ne-
formalni razgovori. Allan predvitla da 6e
oni koji rukovode situacijom omogu6iti
pristup dr. Burischu onog trenutka kad bu-
de izdan poziv za wjedodenje pred Kon-
gresom ili drugim odgovaraju6im tijelom.
Prema lijedniku Stephenu Greeru, vodi-
telju projekta Disclosure, zahtjev za
tajno56u se podinje topiti kako na vidjelo
podinje izlannrn tisude materijalnih do-
kaza koji ukljuduju i pojedince iz redova
Ameridke vlade, ukljuduju6i vojne duZ-
nosnike, CIA-u i FBL DT. Greer na Buris-
chev sludaj gleda kao na sludaj koji 6e
vjerojatro postati primjer za sludajeve
mnogih znanstvenika i operativaca koji su
bili umije5ani u razlidite oblike ove <<klep-
tokracij e>, kako
je
on naziva.
Dr. Greer twdi da elitistidka klika ne
Zeli
javno
izno5enje dinjenica
jer
bi do-
stupnost ovih razvijenih tehnologija dita-
vom svijetu zl;nEila gubitak njihove kon-
ffole zbog razine osnaZenosti koju bi time
dobili obidni gratlani.
<Svakibi dommogao imati svoj osobni
generator elektidne energije koji bi kori-
stio more energije koje nas okruZuje. Pro-
blem gladi u svijetu mogao bi biti rijeien
unutardeset godinan, kaie on.
Zajedno sa svim ovim istaZiteljima ra-
di i tim istaZivada-amatera koji volonti-
raju na pra6enju Bwischeve pri6e i koji, od
zaposlenika koji Zele dajavnostbude upo-
znata s dinjenicama te prosljetluju infor-
macije o tajnim razgovorima, pribavljaju
prilidnu kolidinu informacija o onome Sto
se dogatla. Njihov forum, na http://www.
godlikeproductions.com, nedavno
je
izloZen napadu primivSi ogromne kolidine
beskorisnih poruka dija
je
svrha preplav-
lj ivanj e pravih ponrka.
Nagatlanja o radu dr. Burischa
Dschaak vjeruj e da
jerazlogza5to je
dr.
Burisch zaiti6en od fizidke likvidacije,
nnatod ve6 danim izjavama i njegovoj na-
mjeri da ih iznosi i ubudu6nosti (Sto uglav-
nom rezultira smrnrim ishodom osobe koja
javno govori o ovako osjetljivim pitanji-
ma), dinjenica Sto upravo radi na razvoju
tehnologija za navedenu elitistidku grupu,
a koje samo on henutadno moZe usavr3iti.
-\_
''.
\
.*q.*--.
wwwnexusmagazine.com
NEXUS.59
Dr. Burisch Zeli biti siguran da 6e ove
'tebnologije
biti iskori5tene u mirotvome
swhe, a ne za vr5enje daljnjeg'rgnjeta-
vanJa.
Glavna swha sada5qjeg projekta dr.
Bwischa, projekta Lotus, ukljuduje <Ga-
neshinu desticu> koja obe6ava po pitanju
djelotvomog lijedenja o5teCenih stanica i
tkiva - ne5to poput <fontane mladostb.
Allan prepostavlja da 6e se pripadnici
navedene elite, koji djeluju po mradnoj
agendi i kuju urotu s van"emaljcima, ako
bude kako suplanirali, cijepiti ovom desti-
com Zivota, azatim,pomodu neke izuzet-
no smrtonosne bolesti, s lica zemlje zbri-
sati milijarde ljudi.
Prema Dschaaku, <<Dr. Burisch
je
qa-
vio da do 15. svibnja 2005. mora predati
pisane radove u kojima 6e u potpunosti
opisati ovu tehnologiju onima koji ga drZe
u svojim mkama, a koji su" zatirq prisiljeni
to proslijediti tajnoj elitistidkoj grupi koja
navodno ima veze s manje dobro-
nanlj emom fr akcij om van
zemalj
aco>.
Oni koji drZe dr. Burischa u svojim
rukarna biv5i su dlanovi Odbora ve6ine,
koje Dan naziva <<lvlajb>.
Allan i Dschaak izvijestili su osoblje
senatora Hatcha da
je
zbog svega ovoga
vijeme zata1enje saslu5anja dr. Burischa
pred Kongresom prilidno kratko.
Mnogi koji su u posljednjih pola
stolje6a pratili tajni razvoj dogadaja oko
pitanja vanzemaljaca twde da se, ako se ne
objavi istina, wijeme piblii.ava kritidnoj
todki nakon koje nema powatka. Dr. Greer
ovo usporeduje sa stadijem
(D-l))
prilikom uzlijetanja aviona. <<Dosegtete
todku u kojoj ili poletite, ili se razbijete o
pistu.
Dr. Burisch
je
ve6
iznio pred javnost
ogrornnu kolidinu podataka. Dostupne su
video snimke razgovora s njim, kao 5to
je
68-minuhi intervju koji
je
imao s Billom
Harriltonom 18. rujna 2002. Snimka dru-
gog,jo5 boljeg razgovora s dr. Burischem
kojeg
je
vodio biv5i kamerrnan televizijske
postaje Fox upravo se objavljuje.
Glavna swha sada5njeg
projekta dr. Burischa,
projekta Lotus, ukljuiuj e
<<Ganeshinu iesticu> koja
omoguduje lijeienje
o5tedenih stanica i tkiva
Ali, ima nekih informacija koje dr. Bu-
risch ne Zeli razotkriti dok ne dobije imu-
nitet. Dok vjeruje kako sam pred sobom
moZe opravdati sudjelovanje u ovini pro-
jektima,
s druge stane smata da bi drugi
mogli biti brzi na opflribama i moZda ga
optuiiti TaraaLe zlodine. Dok ne bude za-
5ti6en od ovih optuZbi, dr. Burisch ne Zeli
iznijeti odredene informacije koje posje-
duje. Stovi5e, ne Zeli preksiti prisegu pod
kojom se nalazi. Sudski poziv za svjedo-
denje bi mu dao pravnu osnovu da slobod-
no govori - Sto
je
on vi5e puta iznio kao
svojuZelju.
Ne brine ga vlastita smrt. Dschaak pri-
mjeduje daje dr. Burisch prije puno wemo-
na bio suoden s blizinom smrti i da ss
i.rni-
riosBogom.
Ve6 imamo obilje informacija iz wje-
dodanstava kojaje dao dr. Burisch. On odi-
to Zeli da mu se omogu6i otvoreno izro5e-
nje i ovihdrugih stvari.
Zahvale
Ve6ina informacija sadrZana u ovom
novinskom izvje56u dobivena
je
na X-
konferenciji odrZanoj u Washingtonu od
17. do I 8. travnja 2004. kojuje organizirao
Stephen Bassett, vidi web-stranicu
http ://wwwparadi gmclock. com.
Reference
Peticija za sasluSanje dr. Burischa pred
Kongresom, http://www.petitiononline.
com/burisch/petition. hfrnl
<Mikrobiolozi a Areae 5l spremni
progovoritb>, novinsko izvjeS6e, 8. travnja
2004., http://www. greaterthings.
comA{ews/ET/Buriscb/PR040407/
Intervju dr. Burischa s Billom
Hamiltonom, http://www greaterthings.
comlET/Burisch/
Steven Greer, dr. med., projekt Disclosure,
http://www. disclosureproj ect. com
Robert Woo4 dr. sc., http://wwwmajestic
documents.com
Michael E. Salla, dr. sc., http//www.
exooolitics.ore
Bill Hamilton, Skywatch Intemational,
http ://www skvwatchintemational. com
Forum God-Like Productions (GLP),
http ://www. godlikeproductions. com
GLP, Burischeva veza, vol. 6, http://www.
godlikeproductions. com/bb s/message.php
?messagr295261
Forum GLR biblioteka Dana Burischa,
http ://scorpius. spaceports. com/^temused/
indexl2.htrnl
Linda Moulton Howe, http://www.
earthfiles.com
Len Horowitz, dr. stom., o laboratorij-
skom porijeklu HIV-a i SARS-a,
http ://www.tetrahedron. org
Sterling Allan, Greater Thirigs,
http://www. greaterthings.com
(nor: PR Web website,
htto : //orw eb. com/rcleas es /2 004 /4 /prweb I 2 0
tifu)
#
'7.
J'
,#il"*^rn
r...i
sletio son ovdje 1954. nokon leto od 200 svjetlosnih godino, oli pri slijetonju som pokupio por
stobola. rozbio fotonski
pozitroid, i koko nigdje nison nogao noboviti novi, digoo sam moli poslovni
kredit i otvorio ovqi lokol.>
60. NEXUS www.nexusmagazine. com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
OTKRTVEN KAMEN S UTISNUTOM
KOMPONENTOM SLIdNOM
ELEKTRIdNOJ
Autor: JohnJ. Williams O 2004
Ve6 desetlje6ima gor!-ivo isfiaZujem i
ispitujem neobidne, nesvakidaSnje i
neobjainjive pojave.
1998., dok sam provodio pjeladku turu,
pronaSao sam misteriozni kamen u koji
je
bila utisnuta komponenta nalik elektridnoj
koja kao daje napravljena ljudskom rukom.
Na mojoj web-stanici moZete proditati
o mno5tur te5ko6a koz koje sam pro5ao i
polariaja koje sam poduzeo poku5avaju6i
skrenuti painju svijeta na moj <<peftadon> i
posti6i da ga procijeni strudni i objektivni
el ektroinZenj er, elektrotehn idar ili geolog.
Cini se da dak ni pronalaZenje predmeta za
koji postoji velika vjerojatnost da
predstavlja originalni artefakt nije dovoljno
niti da bi ga se kako spadaprocijenilo.
Opaiene osobine i dimenzije
Moj petradox ima utisnutu ili ugradenu
suwemenim sredsfvima sadinjenu kompo-
nentu nalik elektridnoj koja izgleda kao da
je
napravljena ljudskom rukom, a vjerojat-
no se radi o nekoj r.rsti konektora (vidi foto-
gafrje).
Sam kamen
je
napravljen od dvrstog,
prirodnog kvarca i feldspar granita (primi-
jetio
sam i wlo malo tinjca). Petradox nije
srastao, nije konkement, plavac ili fosil. Ne
sadrZi bilo kakve poznate smole, cement,
ljepila, vapnenac, Zbuku ili neku drugu ne-
granitnu war za povezivanje. Vrlo
je
tvrd a
procjenjujem da
je
star barem 100.000
godina.
S odstupanjem od oko 0,2 mm za svaku
dimenziju, petradox je
6l mm dugadak, 38
mm Sirok (na naj5irem dijelu) i 22 mm
visok (ne radunaju-
6i izbodene Siljke).
Navagi zapreci.ano
mjerenje, teZina mu
iznosi blizu 2,5
unci
(70,87 grama).
Siljci utisnute
komponente u
mom petradoxu
(<igle>) napravljeni
su od neke vrste
materijala koji
je
elektridki provod-
ljiv (pretpostavljam
da se radi o metalu,
a ugleda poput de-
lika). Baza kompo-
nente/matrica (<os-
novu) bjelkasta
je
keramika ili mate-
rijal nalik kamenu,
a nije napravljena
od plastike, gume,
drveta ili materijala
koji bi izgledao po-
putmetala.
Sama komponenta ima raspon od 8 mm,
Siljci su 3 mm visoki, a raznak izrnedu njih
iznosi 2,5 mm, dok Sirina svakog pojedinog
Siljka iznosi lmm. Zaobljeni vrhovi Siljaka
ukazuju na dugofajnu upotrebu, tako da
njihova originalna duiina zasigumo nije 3
mm. Sva tri Siljka se dine iste velidine (Siro-
kokutna leda digitalne kamere iskrivljuje
relativnu ve6inu bliZih objekata u odnosu
naudaljenije).
Otkride artefakta
Iz sigumosnih razloga, nisam napravio
nikakve pisane bilje5ke gdje sam todno na-
Sao moj pefradox. Uglavnom, pronalao
sam ga na seoskom podrudju, barem 25 sto-
pa (7,62 mefra) od najbliZeg utrtog puta
(koji je
bio zemljan
i
jedva
da se vidio),
daleko od bilo
kakvog urbanog
podrudja, indusftij-
skih kompleksa,
elektridnih, elek-
tonskih ili nukle-
arnih postrojenja,
aerodroma ili pod-
rudja vojnih opera-
cija(za koje sam
ja
6uo).
Okolno tlo
je
bi-
lo nedimuto. Pje5a-
dio sam u kratkim
hla6ama. Jedan od
mojih insfrumenta
Pogled odozgo prema dolje s male udaljenosti na
misteriozni, utidnici nalik objekt utisnut u stijenu.
regisbirao
je
ne5to nasuprot dva gusta gr-
ma. Misle6i ubrzini, palo mi
je
napamet da
bi najbolji nadin za dolaZenje do tog podru-
dja bio da prodem iznetlu grmova. Metlutim,
kad sam to pokuiao, grmovi su me podeli
bolno bosti i grepsti po nogama. Da se pro-
bijem, snafrro sam zamahnuo nogom i pres-
kodio na drugu shanu. Kad sam se naiao na
drugoj stani, pogledao sam na skodni zglob
da vidim
je
li powijeilen i tada sam, nekoli-
ko inda od moje pete, opazio peffadox.
Jedina vidljiva komponenta bila
je
wh
jednog
od tri Siljka. Odmah sam prepomao
da Siljak slidi onima koji se koriste u elek-
tridnim konektorima, i podigao kamen. To
je
definitivno bio kamen kojeg sam prili-
kom doskoka izbio iz zemlje
jerje
bio vla-
Zan i imao sloj mekane zemlje i ne5to savit-
ljivog korijenja kojeje s njega visjelo - do-
kaz daje bio potpuno zakopanpod zemljom
iznedu ili wlo blizu grmova. Ne znamkoli-
koje duboko bio zakopan - vjerojatno samo
nekoliko inda - niti wstu tla ili todan poloZaj
na kojemje leZao.
Sad sam djelomidno umirovljen (vete-
ran s invaliditetom) i ako, ili dokmoje otkri-
6e ne bude sluZbeno prizrato kao originalni
artefakt Sto bi aanstvenike zainteresiralo
za daljnje istaZivanje terena, ne mogu pri-
baviti novac, a niti na6i wemena da bih do-
Sao do podrudja gdje sam ga naiao i osigu-
rao ga.
Za v13e informacija, molim vas posjetite
http ://www. tsc-global. com/rock. htm,
ili me kontaktirajte na e-mail adresu:
wizguru@tsc-global. com. Bodna snimka objekta utisnutog u stijenu.
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne.com
NEXUS
.61
5. Lincoln se sada prilidno dini poput manipulanta. U svakoj do-
bfoj enciklopediji stoji daje predstavnik (i rotlak) dinastije Roths-
chil4 Judah P. Benjamin (1811. 1884.), u razliditim vremenskim
periodima tijekom Ameridkog gra<lanskog rata obnaSao duZnost
javnog
tuZitelja i ministra vanjskih poslov4 financija tE tata za
kJup>. <Tvorac odcjeplje4ja> uspio
je
nakon poraza Konfederalista
pobje6i u Engleslu gdje je
radio kao uspje5ni advokat. To 5to
je
Sporazum o zakonu o prodaji osobne imovine (1868.) postao
piavnimklasikomuBritaniji dovoljno govori samo za sebe.
6. Ovo bi se moglo prohunaditi kao: predsjednik
jedne
zemlje
obe6ao
je
narodu druge zemlje ne5to Sto nije imao pravo obe6ati;
powh toga, ispunjenje ovog obe6anja uvjetovano
je pobjedom u
ratu. Rotbschildje ovu stategiju sjednakim uspjehom ponovio sa
smicalicom zvanom <<Balfowdska deklaracijo>, a s prijevarom po
pitanju <<namjeru se nastavilo nesmanjenom mjerom.
7. Zischka, ibid.
8. Na vlastiti riztk zabonvljamo da Amschela Mayera
Rotschilda treba parntiti po izreci da su <oajbolja wemena za
zaradivanje novca ona kad ulicama tede lru>.
9. Ovoje <<nalelo iskljudivosti> na djelu:
jedna
niSa
jedna
vrsta.
Vidi Gause, G. F., Borba za preiivljavafie, Williams & Wilkins,
Baltimore, 1934., str I12.
I 0. Kronenberger, ibid.
ll.Yergtu\ibid.
12. Tibi, B. Die Neue Weltunordnung
(<<It{ovi svjetski nere6>),
Econ-Ullstein, Miinchen, 200 1., str. 57, ISBN 3 54-8750 1 - l.
13. Hoffinan, M. i Liebermann,M., Izraelski hololanut ptotiv
P ales tinac a, Independent History 2002., ISBN 097'037 8424.
14. de Tocqueville, A., Stai rdim i Francuska revolucija
(prijevod S. Gilberta),Anchor Books/Doubleday, NewYorlq 1955.,
ISBN 0-385-09260-1. Ho6e li mu
povjesnidaxi ikada oprostiti
dovodenje u pitanje vaZnosti Francuske revolucije
'z
<azzvoi
dovjedanswo>? Xaa nrgen Habennas na Ameridku i Francusku
revoluciju gleda kao na cenhalne todke u ljudskoj povijesti, on
zasigumo misli samo na povijest dominacije elite (Habennas, J.,
Der-psihlosophische Diskurs der Modeme
[<<Filozofski
diskun
modemihwemena>], 12 Vorlesungen" Frankfurt/M., 1985.).
Prctololi vijeca staraca Ziona
$reveo
V
E
Mar_slen) i
<Protokoli sasianaka vije6a staraca Zionw> (u Ford H., Ihe
International Jew, Global Publishers, Johannesbwg, 1992., st'
185) snose odgovomost
(u stvari, <<zahtijevajur> da im se za to
pripi5e zasluga) za ove <<revolucije> i nastanak i uspostavu-
<cibniznar>. Tumer, J. H. i L. Beeghley, u The Emetgence of
Sociological Theory
@oresy
Fress, Homewood lllinois, 1981., sfr.
19, ISBN 025-60U-16-2), ove revolucije nazivaju evolucijskom
kuliminacijom ekonomskih, dnrltvenih, politidkih i intelektualnih
promjena; kao Stoje obidno sludaj s karakteriziranjem prijevara, oni
ne pruZaiu tauzAno nadelo ve6 samo nude mje5avinu pojmova.
15. Treba primijetiti da su papr, banrt i kompas u Kini bili u
upotrebi ve6 stotinama godina prije nego li su <otkrivenb u Europi.
Za5to ih, onda" Kina nije iskoristila da <<zavlada svijetomr> kao Sto
je
toudinilaEuropa?
16. Ne bi trebalo iznenaditi da
je
ova operacija bila u nrkama
obitelji Montague. Jedno stolje6e kasnije, Normanlvlontague, kao
guvemer Engleske banke, <gostavio
je
svog Sti6enika Hjalmar
Schachta za ministra financija za wijeme Hitlerova refima>
(Tarpley i Chaitkin). Ono Sto se opizuje kao <qruZnosb) za mase
skoro se uvijek pokaie kao <<priliko> za elite.
17. Robbins, Ch., Air Ameica: od drugog suietskog rata do
Vijetnama eksplozivna istinita priia o CIA-noi tajnoi
aiiokompaniji, Macmillan, 1979., st 234, Corg; Boola, 1988.,
rsBN 974-8303-51-9.
18. Loy, D. A., <Mogu li se korporacije prosvijetliti? Budistidki
osvrt na tansnacionalne kompanije>r, u Camilleri, J. A. i Muzaffar,
Ch. (ur.), Globalizacija: perspehive i islasna religiiskih tradiciia
azijslrog Pacifila, JUSI Selangor, Malezija, 1998., S. 5fi, ISBN
983-9861-09-3.
19. Blum, W' Oknrjele dtiave, Zed Books, London, 2002., sfr'
1 29, ISBN 184-27 7 2-21 -x..
20. Calder, K 8., Azijski nohtt smrti: kako naoruianie, energiia
i rast prijete destabilizacijom azijsl<og Pacry'ka, Nicholas Brealey,
1997., ISBN 185-7881-61-3.
21. Robbins, ibid.
22.lny,ibid.
23. Martin, H. P. i Schumann,H., Globalniiaz:
globalizaciia i
napad na napredak i demolvaciu, Zed Boola, 1997., st l0l,
ISBN 185-6495-30-2.
24. KJera N., Beza logoa, Flarntngo/llarperCollins, London,
2001., sf' 47 2,ISBN 000-65 3 040-0.
25. Moore, M., Glupi bijelci,HarpeCollins, 2001.; uNjemadkoj
izdao Piper, Mibchen, 2002., fi,1 9,ISBN 349-2045-17-0.
26. Martini Schumann, op. cit.
Bruno Grcning
Kontakt btq,
0u3770 903
osrtLg2t rts
Prema uCenju Brune Groninga
Medicinski dokazivo
ostoji
jedna
viSa sila koja moZe pomodi svakom dovjeku. Ona
j9
sastavni dio svih religij4 a
n;eenici su
je poznavali i
6.1e
vi5e stolje6a. Oyo prastaro zranje teba ponovno otkriti.
U vezi s tim uvijek se
imova pojav[uje
jedno
ime - Bnrno Groning (1906 - 1959). Svojim
uspjeSnim iscjeljenjima pedesetiir godina.ie izawaa pozonrost svjetske
javnosti,
te ostavio zranje
o priman;u duhovne iscjeljujude snage.
Veliki broj lijednidki dokumentiranih izvje5taja o neobja5njivim iscjeljenjima dokazuju aktualnu
dj elotvorno st nj egovih udenj a.
Medicinsko - znanstvena studna gfupa knrga prijatelja Bnrne Groninga
je
medunarodno
udruienje nekoliko tisu6a lijednika i pripadnika drugth ananstvenih stnrka iz preko 60 zemalja,
koja odi9l2.
godine isnaZuje iscjeljinjl i pomodi duhomim
pltem, koja su nastala
po udenju
Brune Groninga.
Sve aktivnosti u krugu prijatelja obavljaju se bez naknade, svi trolkovi se pokrivaju dobrovoljnim
prilozima.
62. NEXUS
www.nexusmagazrne. com
KOLOVOZ
- RUJAN 2004.
IUTeRNAeIoNALIZAM.
RocKEFELLERovIHT
Drugi od Sest nastavaka
Izvadak iz dasopisa
Nexus Magazine, 10. svezak. broj 4
(lipanj-srpanj 2003.)
Autor: \Mill Banyan@ 2002,2003
(Revidirano: sijedanj 2003.)
Prevela:
i,eljka,Mihljevi6
E-mail: banvan0O7@rediffinail.com
PIJBLICTSt NELSON A. ROCKEFELLER (1908-1979)
lTlrj"to*
detrdesetih i pedesetih godina 20. itoljeda, arneridka elita mo6i mnogo
je
I
odekivala od petorice sinova Johna D. Rockefellera, mlacleg. (U skladu s
I predrasudama tog wemena, k6i Rockfellera mladeg, Abby, bila
je
iskljudena iz
takvih razrni5ljanja.) Primjerice knjige poput ulagivadke knjige Alexa Morljsa, Those
Rockefeller Brothers: An Informal Biography of Five Extraordinary Young Men
@rata
Rocldellerovi: nesluZbena biografija petorice izvanrednih mladi6a) iz 1953., otvoreno su
nagadale o napredovanju plana za dobrotvomc zaklade u rukama potomaka Rockefellera
mlaileg. Neka su se odekivanja ispunila. dini se da su John D. III i Laurance sa
zadovoljstvom uronili u paticijski nadin Zivljenja proZet dobrotvorstvom, poku5avaju6i
utjecati na vladu iz sjene. David
je
to naravno doveo na mnogo vi5u razinu,kbmbiniraju6i
svoje djelovanje s karijerom bankara; dok
je
Winthrop krenuo suprotrim pravcem,
zagazivii u poslovne vode i obnaiaju6i poloZaj guvemera savezne drZave Arkansas - u to
wijeme ne odvi5e uglednog poloZaja na ameridkoj politidkoj sceni.
Nelson, drugi po redu najstariji sin Rockefellera mladeg, odludno
je
iza5ao iz takna
kalupa. Zarazliku od svoje suzdrZanije bra6e te u raskoraku s odekivanjima svoje obitelji,
Nelson
je
agresivno stvarao karijeru na najvi5im razinama ameridke vlade, najprije u svoj-
stvu duZnosnik4 a kasnije u svojstvu politidara. To
je
bilo n eizbjehto
jer je
bio dominanfira
osoba novog naraitaja. Bio
je
ekstrovertan te dini se i otporan na poboZne restrikcije i
zabrane Rockefellera mladeg. Nelson
je
takocler strahovito Lttdro za vlasti, meclutim, od-
stupao
je
od obiteljske tradicije koja
je
nastojala ublaZiti stah
javnosti
od mo6i Rockefelle-
rovih izbjegavanjempojavljivanja u
javnosti;
naprotiv, nastojao
je
posvuda ostaviti utisak
snaZne lidnosti.
Upravo
je
Nelson maknuo s puta najstarijeg sina, Johna D. III, da bi zauzeo sredi5nje
mjesto u obiteljskim poslovima, odlu6an da konfolira mreZu dobrotvomih zaHada.Zatim,
nakon nepredvidive i neostvarene karijere u vladi, poku3ao se nespretno domo6i lcrajnjeg
politidkog cilja: Bijele ku6e. Ipak, za Nelsona 6e postignuda biti pomije5ana s frustracijom.
Konadnoje zakljudio da su cijenakojubi fiebaoplatiti i obiteljsko imepreskupi zatako Sto.
Cak
je
i David naposljetku uvidio da Nelson nije "junak koji ne6e nikome nauditi nego
je
osoba voljna Zrtvovati gotovo sve zarad svoje ogromne ambicije".to
Od tehnokrata do politilara
Bez ikakve zadr5ke glede tgovanja na radun obiteljskog imena, Nelson
je
koristio wata
koja
je
ono otvaralo za gradnju karijere Sirokog spekha u ameridkoj vladi, u Ministarstvu
vanjskih poslova pri Rooseveltovoj, Trumanovoj i Eisenhowerovoj vladi, premda je
njegov put bio prilidno trnovit.
Pod predsjednikom Franklinom D. Rooseveltom, Nelson
je
radio kao koordinator u
Uredu za interameridke poslove (1940.44.), kao predsjednik komisije za interameridki
rawoj (1940.47.) i kao pomo6nik drZavnog tajnika za zemlje Latinske Amerike (19214.-
45.). Sreda ga je
napustila pod Harryjem Trumanom, koji ga je
otpustio iz Ministarsfva
vanjskih poslova, dini se na inzistiranje novog drZavnog tajnika Deana Achesona koji
je
ogordeno promatrao Nelsonova uspje5na nastojanja da se Argentina, simpatizer sila
osovine ukljudi u Ujedinjene Nacije. KaZnjeni Nelson povukao se zatim u dobrotvome
zaHade, ali
je predah iskoristio zapfkvatanje simbolidkog poloZaja Predsjednika Odbora
za medunarodni razvoj (1950.-51 .).
Pod Dwightom Eisenhowerom, Nelsonova nrijezda se zakratko iznova uzdigla.
Djelovao
je
kao predsjednikov posebni pomo6nik u vanjskim poslovima (1954.-55.) i kao
Sef tajne "Komisije dehdesetorice" zad,,tiene za nadgledanje prikrivenog djelovanja CIA-
e. Nelson se
je
gotovo domogao vi5eg poloZaja u Ministarstvu obrane; medutim, zajednid-
kim suprotstavljanjem drugih dlanova kabineta, koji su posve todno uvjerili Eisenhowera
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagulne.com
NEXUS
.63
da Nelson namjerava strahovito poveCati toSkove proraEuna za
obranr1 osiguran mu
je
nagli zavr5etak karijere kao
javnog
duZ'
nosnika.
Ova iskuswa bila su arnbicioznom Nelsonu izuzetno korisna.
Njegovi sukobljavajuCi susreti s tehnokratimawvlade, koji su se
jasno
opirali njegovom ulasku unjihovo haljevstvo - uciiepila su
u njemu
jo5
i ve6u strast za politidkom modi. Nelson se nije poput
svoje bra6e zadovoljio s djelovanjem iz sjene, niti
je
Zelio
doZivljavati daljnja poniZenja kao samo
jedan
od ftnkcionara.
hema autoru Stewartu Alsopu, Nelson
je
konadno shvatio da
"postoji
sarno
jedan
nadin da veliki bogata5 poput njega postigne
ono 5to
je
oduvijek ielio - stvamupolitidkumoC i vlast. Ato
je
bila
kandidatura za neki vaZan
poloZaj".u Aza Nelsona, to
je
bila
kndidatura za predsjednika Sjedinjenih Hava.
Godine 1958., Nelson se na teme[u svog ogrornnog nasljed-
stva, upustio u izgradnju politidke karijere, potukavii W. Averell
Harrimana u
"bitci
milijuna5a" i postav5i guvemerom New Yorka.
Ostao
je
na toj frrnkciji do 1973. O6ekivao
je
da mu taj poloZaj
bude odskoEna daska za
poloLaj predsjednika SAD-a, pa se
bude odskoEna daska za poloZaj predsj
upustio u kampanju za predsjednid
Ipd ove medusobno ndosljedne karikature ne uspijevaju
oatati praw srZ Nelsonove sFategije svjetskog poretka k9.1a je
batkoroino nastojala izvojevati punu vojnu prerno6 Amerike da
bi porazila sovjetski komunizam
,
a dugorcino
ie
predvidala da 6e
Sjedfuje'ne Driave koristiti svoj status supersile u stvaranju
"novog
svjetskog
poretka" koji 6e se osnivati na federalizmu
svijeta, na regionalnim blokovima i na medunarodnoj slobodnoj
trgovini. Utjecaji naNelsonova razni5ljanja o vanjskoj politici bili
su brolni, od u6ecaja njegova oca i Fosdicka preko gomile uposle-
nih politidkih i posebnih savjetnika o vanjskoj politici' Medutim,
vahro
je
shvatiti razlidite izvore svakog pristupa.
Podevii s Nelsonovim neumjerenim antikomunistilkim lqa-
tkorciniln naz.oiwraonalazimo iznenatlujuii izvor. Od svog nima-
lo oduievljenog odlaska iz Eisenhowerove administracije 1955.,
Nelson
je
uposlio kao svog savjetnika za vanjsku politiku dr.
Henry Kissing era, tadz vode6eg zagovaratelja R ealpolitike i zvr-
jezde
u usponu tadalnje elite. Kissinger se opdenito smatra zago-
varateljem wjetske vlade, no ova pretpostavka potjede u prvom
redu od sirovog analitidkog orutla lrivice zbog asocijacije po kojoj
ku nominaciju medu republikan-
cima: 1960., 1964. i 1968., medutim
svaki putaje doZivio ne"spjeh, izgu-
bivSi dva puta od svog supamika,
RichardaNixona-
konija u tome bila
je
Sto se sve to
de5avalo nakon Nixonove ostavke
197 4., zbo g W ater gate skandala. Ta-
da
je
Nelson konadno ulao u Bijelu
ku6u, medutim tek kao imenovani
zarnjenik predsjednika novoimeno-
vanom predsjedniku, Geraldu For-
du. Fordovo preZivljavanje dva ne-
spretno izvedena poku3aja atentata
zna6ilo
je
da
je
Nelson samo korak
dalje od <gredsjedni5tvo> ali nikad
nije postigao svoj cilj.' Bio
je
tako blizu, a opet tako daleko.
Nikako dudo upitan potlcraj Zivota Sto
je
najvi5e Zelio posti6i -
kratko
je
odgovorio: "Postati
predsjednikom"."
Internacionalist ili imperijalist?
Postoje dva konkurentska tumadenja Nelsonove vizije vanjske
politike tijekom njegove politidke karijere. Pnra
je:
okorjelo
antikomunistidko, takvo tumadenje su neki novinari proglasili
'Najhladnijim
od svih ratova", i vojnoimperijalistiEko,
po kojem
se 'rjerovalo da SAD treba
"djelovati
agresivno kadgod bi neki do-
gadaji u inozemstvu ugrozili njene interese" (Chapman)' Zagova-
ratelj i ovog gledi5ta ukazuju na Nelsonovu "nekrofilsku ambiciju"
@itch)
osiguravanja svakoj ameridkoj obitelji vlastito atomsko
skloni5te od posljedica radijacije, bududi da
je
1960. godine
pozivao na l0 posto pove6anja ho5kova na obranrl napadao
je
Eisenhowera Sto
je
dopustio da SAD zaostane iza Sovjetskog sa-
veza u duvenoj (ali iluzomoj)
"obustavi
naonrZanja projektilima"
(missile gap), i zbog njegove odite Zelje za kori5tenjem taktidkog
nukleamog oruZja piotiv komunistiEkih pobunjenika."
Nasuprot tome, drugo tumadenje, predstavlja Nelsona kao
"vodu
karnpanje koji ieli utopiti ameridku suverenost uNaddrZavi
wijetau."
"Mislim
da se Nelson Rockefeller potpuno posvetio po-
kuiajima da Sjedinjene Drtave udini dijelom
jedne
svjetske so-
cijalistidke vlade,u izjavio
je
osnivaE druStva John Birch - Robert
Welch 1958. god.'o Nelson se ovdje prikazuje posve razlidito od
skrajnjeg zagovaratelja Hladnog rata" naime kao pristalica navod-
ne urote superbogatih da upotijebe komunizam i tako potkopaju
suverenost SAD-a i drugih
"slobodnihnacija"
diljem svijeta'
rfMislim
da se Nelson
Rockefeller potpuno posvetio
poku5ajima da Sjedinjene
Drilwe uEini dijelom
jedne
svjetske socij alistiEke vladerrf
izjavio
je
osnivaE dru5tva John
Birch - Robert Welch 1958.
god.
Usprkos tome, Kissinger
je
i
nadalje bio wijedanNelsonrl
pruZaju6i potponr njegovim zratno
ratobomijim antikomunistidkim fantazijama. Prema Josephu
Persicu, kojije I I godinaNelsonu sastavljao govore,
"Kissingero-
vaprozailna vizija svijeta koju odrZava odnos snaga u svijetu,
savrieno
je
odgovarala Nelsonu"." Medutim Kissingerov utjecaj
ne bi fiebalo precijeniti. Nelsonovo rami5ljanje o ravnoteZi snaga
potjecalo
je
od njegova refleksivnog antikomunizrn4 kojim
je
opisao sovjetski blok kao najvedu prijetrju Americi. Takav
je
bio
odnos snaga u svijetu u to vrijeme, i tako su Kissingerovi nesen-
timentalni pogledi odgovarali Nelsonu.
Medutim, u svojim dugorcinira nazorima, Nelson
je
zasigurno
bio Wilsonski liberalni internacionalist-ne5to Sto
je
ve6 pokazivao
na mahove od detrdesetih godina 20. stoljeia. Npr., do nesuglasica
je
dolazilo zahvaljuju6i Nelsonovom-nastoj*ju da se Argentina
ukljudi u Ujedinjene nacije, ali i da se Clanak 5 l- koji dopuita sku-
pinama drZava formiranje savezni5tava radi odvradanja napada -
uklju6i u konadnu povelju LIN-a." Medutinl istodobno, nezado-
voljan sa sustavom UN-a koji
je
ukljudivao i Ruse, te odludan da
"odisti" Sredi5nju i Juhu Ameriku od "stranog
tgovadkog utje-
caja", Nelson
je
snaZno poticao regionalizam,-osobito cilj zapadne
polutke:
"sjedinjenja
pod vodstvom SAD-a"." Tijekom Eisenho-
werove adminishacije, Nelson
je
bio
jedan
od najiaiih pristalica
koncepcije oAtlantskoj Uniji, usprkos tome Sto
je
DrZawi tajnik
John Foster Dulles pokroviteljski odbio njegova glediSta kao
ttpreuranjenatt.s
Tako<ler, krajem detdesetih i podetkom pedesetih godina 20.
stoljeda, Nelson
je, potpomaZudi svoj cilj poticanjajedinswaTl'-
padne polutke - ili todnije, uspostavljanjem ameridke gospodarske
se Kissingerovo dlanstvo u CFR-u
navodi kao primami dokaz ove na-
vodne sklonosti. Nema nikakve su-
mnje da
je
Kissinger osobito mrska
osoba Istodne elite i u najboljem
je
sludaju egotistidna, prevarantska i
opornrnistidka osob4" ali nije zago-
varatelj svjetske vlade. Npr., u svojoj
prvoj knjizi CFR-a, Atomsko
naoruZanje i vanjska politika, Kis-
singer
je
izridito odbio mogu6nost
osnivanja svjetske vlade kao
"nima-
lo realistidnu" mogu6nost, dodav5i
kako nema "bjeZanja od odgovomo-
sti termonukleamog doba u nadna-
cionalnu vlast"."
64. NEXUS www.nexusmagazine. com
KOLOVOZ
.
RUJAN 2004.
prevlasti u Latinskoj Americi, osnovao AmeriEko medunarodno
udruieqie za gospodarski i druStveni razvoj (AIA) te Medu-
narodnu osnovnu ekonomsku koqporaciju (BEC). AIA
je
toboZe
hebala promicati razvoj u Latinskoj Americi i boriti se protiv
"siromaStva, bolesti i nepismenosti", dok
je
IBEC tebao poticati
ulaganje kapitala. Nelsonje kao osnivadki predsjednik obje insti-
tucije, prirodno prikazao kako
je
cilj AIA-e i IBEC-a postizanje
Zeljenog
pilja
razvoja. Pa ipak, za istinu, Nelson
je poticao jedan
niii cilj kidanja nacionalnih barijera pred prodorom ameridkih
kompanija, u skladu s pomakom Rockefellerova bogatstva iz nafte
u medunarodno bankarstvo i ulaganje u Tre6em svijetu."
U opisivanju djelatrostiAlA-e i IBEC-a, Nelson se sluZio
jezi-
kom kojeg desto koriste suwemenizagova-
ratelji globalizacije.
"Danas," Nelson
je
izjavio krajem detrdesetih godin4
"kapital
mora i6i tamo gdje moZe proizvesti najvi$e
robe, pruiiti najve6e usluge, zadovoljiti naj-
ve6e pohebe ljudi." U raspravi o IBEC-
ovom djelovanju u Latinskoj Americi, Nel-
son
je primijetio da zbog
"velikih
proble-
ma" s kojima se suodava "na5 nadin Zivlje-
nja", bilo
je
nuZno pokazati
"da ameridko
poduzede moie ... pomo6i u rje5avanju ovih
problema kljudnih za na5 svakodnevni Zivot
i za nai poloZaj u svjetskom poslovanju".
Rekaoje da su SAD hebale
"savladati
takve
probleme ako na5 sustav namjeravapretiv-
jeti".38
Jer svanjegovaretorika o pomaganju
ljudima naposljetku
je
Stitila i Sirila
<<na5 sustap> koji
je
za Nelsona bio
od najve6e vaZnosti.
Tli izvora nadahnuda
Sto se tide najodredenijih izaza
Nelsonove liberanointemacionalis-
tidke vizije, mor.uno prouditi njego-
w politidku karijeru kao kandidata
na predsjednidko mjesto od sredine
pedesetih godina do 1973. MoZemo
vidjeti da ba5 kao Stoje Fosdick utje-
cao na Rocldellera rnladeg, barem
su tri izvora nadahnula Nelsonovu
vizij u tij ekom to g razdoblj a.
Prvi znadajan ufecaj na Nelsona
imalo
je
iztrleite Fonda bra6e Ro-
ckefeller tz 1959., Izgledi razvoja Amerike. Uz pomo6 Davida,
Laurancea, Winthropa i obiteljske imovine, Nelson
je
mobilizirao
skoro stotinjak dlanova Istodne elite da udestvuju u njegovu
projektu, posve usmjerenom na njegovu predsjedniEku kampanju.
Udesnici subili podijeljeni u Sest odbora: ti su se odbora usmjerila
na doma6a pitanja o demokraciji, obrazovanju i reproduktivne
umjebrosti, dok su se druga tri bavila obranonr, vanjskom politi-
kom SAD-a, medunarodnom trgovinom i gospodarskim razvo-
jem.
Nelson
je
veoma mnogo crpio iz izvje56a lzgledi razvoia
Amerilee i detaljnih preporuka za vodstvo SAD-a u uspostavi reg-
ionalnih spoftEuma i global slobodne tgovine te
jadanja
medu-
narodnih institucija.
Savjeti iz navedenog izvjeS6a pojadali su Wilsonski liberalno-
intemacionalistidki konsenzus elite. Preporuke o cilju Amerike
tebaju biti uspostava
"mita
u svijetu, na osnovi odvojenih politid-
kih entiteta koji djeluju kao zajednica", budu6i da Amerika sada
ima'priliku ... da oblikuje novi svjetski poredak". On bi se sasto-
jao
od
"regionalnih
institucija pod medunarodnim tijelom sve ve-
6ih ovlasti -u takvoj kombinaciji da se mogu sve vi5e suodavati s
onim problemima s kojima pojedine nacije vi5e ne6e mo6i same
izlazinna l<raj". U cilju promidibe plana o slobodnoj hgovini, u
izvje56u se twdilo da SAD teba poticati nastanak
"regionalnih
sustava tgovanja" u
"svim
podrudjima slobodnog wijeta", uklju-
duju6i
"zajednidko
di5te zapadne polutke" koje predstavlja Sje-
vernu, JuZnu i Sredi5nju Ameriku. Izvje5de
je
takotler pohvalilo
Ujedinjene nacije kao
udokaz
naleg uvjerenja da s problemima
wjetskih razmjera treba postupati putem globalnih institucija"."
Drugi i manje poznati u$ecaj na Nelsona imao
je
Ernmet John
Hughes (1920-1982.). On
je
Eisenhoweru pisao govore, a bio
je
vi5i savjetnik zajavne poslove u Fondu bra6e Rockefeller (1960.-
1963.), i voditelj Nelsonove kampanje 1968. Premda nije bio
nikakva
istaknuta lidnost, neka izvje5ia
opisuju Hughesa kao
jednog
od Nelsonovih
"pomo6nika u koje
je
imao po{erenja", a
koji su sluZili kao <glavni ideolozi" ili
'teoretidari kampanje" tijekom njegovih
neuspjelih kandidahra na mjesto predsjed-
nika.* Hughes
je
bio i libralni intemacio-
nalist. U Patnjama moti (1963), memoari-
ma o wemenu dok
je
Eisenhoweru pisao
govore, Hughes se hvalio daje u Eisenho-
werove govore umetao inaze o pomo6i
SAD-a medunarodnom pravu, IJN-u, razo-
ruZanju i preusmjeravanju sredstava za na-
oruZanje na ublaZavanje siromaStua u wije-
tu - vizije otkrivene u Eisenhowerovom
govoru
"Prilika
za mlf' od 16. havnja
1953., u kojem
je
z:molio Ameri-
kance da podupru plan i da se
pridruZe
"svim narodima" u prena-
mjeni uStede od razonrZanja
"fondu
zapomo6u wijetu i izgradnji".o'
Tre6i utjecaj na njega imao
je
Rockefellerov blizak prijatelj i
savjetrik Adolf Berle ( 1895 .-1971 .),
koji
je
takotler pridonio rnnogo ma-
terijala za Nelsonov internacionali-
zam. Krajem deftdesetih godina,
Berleova vizija Hladnog rata obu-
hvadalaje stvaranje
"globalne
politi-
ke dobrog susjeda kojuje organin-
rala zajednica liberalnih naroda" da
bi se suprotstavila SSSR-u. On se
suprotstavio i NATO-u" twde6i daje
"cjelokupni
jezik
vojnog savezri5tva zastario", i umjesto toga
podupro je
kolektivnu sigumost preko Ujedinjenih naroda. Berle
je
takoder vjerovao u wline medunarodne gospodarske integra-
cije, Sto
je
vidljivo iz njegove knjige objavljene 1954. godine
Kapilalistiika revolucija 20. stoljeta, a u kojoj
je
twdio da dina-
midno kapitalistdko gospodarstvo dini drZave nacije suvi5nima.
Takoder
je
osigurao materijal zaprojek: Izgledi ranoja Amei-
ke, raaaduju6i smjemice za odbore i naglaiavaju6i potrebu
ranroja "prihva6ene politiEke filozofije" vanjske politike SAD-a.
Osim toga" Berle
je
suradivao s Kissingerom u sastavljanju konad-
nog izvje364 a njegov se pedat moZe vidjeti na onim dijelovima u
kojima se najotvorenije zalaLe za nadnacionalne institucije i za
medunarodnu gospodarsku integraciju.o'
Nelsonov
"Novi
svjetski poredak"
Kulminacija ovih utjecaja bila
je
u stvari malko aZurirana ver-
zija Wilson-Fosdickovog modela svjetskog poretka obuhvativSi
slobodnu tgovinu, regionalizarn, nadnacionalne institucije, ame-
ridko vodswo i poraz komunizrna. Nelson
je
dragovoljno i u vi5e
Amerika sada ima
frpriliku...
da
oblikuje novi svjetski
poredakft.
On bi se
sastojao od
"regionalnih
institucija pod
mealunarodnim
tijelom sve vedih
ovlasti
- izvje5de Fonda bra6e
Rockefeller iz 1959., Izgledi
razvojaArneike.
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne. com
NEXUS.65
nawata zastupao ovaj politidki paket u svom porivu da osvoji mje-
sto predsjednika u Bijelohj ku6i. Okosnica Nelsonove platforme
bila
je
twdnja da globalna promjen4 todnije redeno gospodarska
meduovisnost, dini drZave-nbcije suviSnima. Ve6
je
1951., Nelson
koristio rijed "meduovisnost"
u opisu gospodarskog odnosa
iznedu zemalja Zapada i svijeta u razvoju." Medutim, tek
je
u
svom eseju 1960., VanjskiposloviNelsonustwdio da
je
"sredi5nja
dinjenica na5eg wemena raspad politidkog sustava iz 19. stolje6a
... velika prilika na5eg wemena nije ideja o konkurenciji nego o
svjetskoj suradnji".* Slidno tome, u svojim predavanjima o fede-
ralizmu na harvardskom sveudili5tu 1962., Nelsonje twdio:
Ntjedna nacija ne moie danas obraniti svoju slobodu niti moZe
biskoe rasudivania bila
je
Nelsonova rastava od prve supruge, Mary
Todhfntr Cla& i 96 I . - i ne njegov beS6utri poriv za politidkom moci ili
teroriziranje njegove bm6e da mu prepuste konholu nad no.ycem Rocke-
itU""rilt' ; ;"dT financiranja njegi,vifi brojnih kampanja StoviSe, Davi-
dovo obja5njenje previtla politidki visoku cijenu Nelsonove rastave za
nj egovu lempanju I 964. godine.
25. Stewart Alsop, Nixorl & Roclcefeller: A Double Portrait,
Doubleday, 1960., st 80,
26.KaD Sto Jonathan Vankin biljefi:, "Da
nije bilo nekoliko zaglavlje-
nih
piStolia, Nelson Rockefeller bi ispwrio woj san o izboru za Predsjed-
niti, nedbUivSi nijedan glas"; vidi Vankirl, Conspiracies, Cover-Ups and
Crimes: Frcm JFK to the CM Tenorist Connection, Dell Publishing,
t992.,fr.259.
27. Citirano u Cary Reic\ The Life ofNelson A. Roclcefeller: Worlds to
Conquer, 1908-1958, Doubleday, New Yod(,
1996., st xvii.
28. Stphen Chapma4 "Rocky
as St Sebas-
tiad', The New Rqublic,10.2.1979., st 12-14;
Robrt Fitch,
'Nelson
Rockefellen An Anti-
Obitnry", Monthly Review, 6/1979., sh. 13.
29. Gary Nlen, The Rockefeller File,'76
hess, 1976.,sk50.
30. Robert Welch, The Blue Book of the John
Birch Sociely,Wetnnlslands, 1961., str I I 3.
31. Za oStar pregled Kissingerih bezbrojnih
grrjeha uz mogu6e ratre zlodine, vidi Chdsto-
pher Hitchens, The Trial of Henry Kissinger,
TextPublishing,2001.
32. Henry A. Kissinger, Nuclear Wmpons
and Forcign Policy, Cowrctl on Foreign Rela-
tionM{arper& Brothers, 1957., str. 219-221.
33. Joseph Persico, The Imperial
Rockefeller: A Biography of Nelson A.
Rockefeller, Simon & Schustel 1982.,
st 82.
34. Alsop, Nixon & Rocleefeller: A
Double Portrait, sh. 88-89.
35. Peter Collio and David Horo-
tvtE, The Roclcefellers: An Ameican
DJnasty, Holt Reinhart & Winston"
197 6., st'. 230, 23 6-238.
36. George E. G. Catliq The Atlantic
Commonvealth, Pengui& 1969., st 49.
37. Blanche W. Cook, The
Declassfied Eisenhower: A Diided
Legacy of Peace and Political Warfarc,
Penguin Books, 1981., sh. 295-296.
38. Ferdinand Lundberg, The Rich
and the Super-Rich: A Sndy in the
P ower of Monq Todoy, Lyle Strw d lnc.,
1968., str.593-594.
39. Rockefeller BrotursFwd, Prospect
for
America: The Rockefeller
Panel Reports,Doubleday, 1961., st 24,26,34,35, 188,228 (naglasak
dodan).
40. Peter Collier and David Horowiu, The Rockefellerc, st 340, 344;
Persico, The Imperial Rockefeller, st 71.
41. Emmet John Hughes, The Meal of Power: A Political Manoir of
the Eisenhower lears, Athe,lrzurq 1963., st 102-ll3 (uz navodenje
govon),218-221.
42. Jordan A. Schwarz, Liberal: Adolf A. Berle and the Vbion of an
American Era,l\eFree Press, 1987., st 304-305,311-312.
43. Nelson A. Rockefeller,
"Wdening
Boundaries of National
lnlewt', F oteign Afiairc, 7 / 19 5 1., st,. 527 .
44. Nelson A. Rockefeller, "Purlnse
and Policy", Forcign Afiairs,
4/1960., st 383.
45. Nelson A. Rockefeller, The Futwe of Federalism: The Godkin
Lectwes at Hamard University I 962, Haward University Press, 1962., sfr.
63-64.
46. ibid, st 67,64.
47. Nelson A. Rockefelle4 "Policy
and the People", Forcign Afain,
111968.,str.237-238.
48. Rockefeller, The Fuatrc ofFederalism, st. 6+66.
ispuniti potrebe svog narcda, unutar svoiih
vlastitih granica ili isHjuiivo vlastitim re-
sursima. ...driavama-nacijama, ostanu li
same prijeti na mnogi naiin, da postanu
analrronistiilre lcao ito su konaino postale i
griki gradovi-drZavice konaino u ona drev-
nawemena..,
Nelson
je
twdio da baS kao Sto drZava-
nacijapostaje
"sve
manje kompetentnom za
obavljanje svojih medunarodnih politidkih
zlrduta", prevladavaju6e stnrkture meduna-
rodnog poretka su se ruspale, ostaviv5i za
sobom
'lovijesni
politidki vakum".* Stari
svjetski poredak utemeljen na odnosu snaga
iz 19. stolje6a nije vi5e postojao, a "medu-
narodni odnosi postali su sada uisti-
nu globalni". Ovaj dimbenik
je
zah-
tijevao
"novu
koncepciju odnosa
medu nacijama" u obliku
"okvira
poretka u kojemu se teZnje do-
vjedanswa mogu ostvariti mimim
putem...
"47
Nelson
je
istodobno
imis plige-
vore na raiun uloge Ujedinjenih na-
crja, izjavljuju6i kako
"nizu
u stanju"
niti to mogu biti, da oblikuju novi
wjetski poredak kao Sto to sadainji
dogatlaji tako neumitrc zahtijeva-
ju".
OphrZioje Sovjetski savez i nje-
gove saveznike za slabljenje UN-a.
Nelson
je
tvrdio kako se komunistid-
ki blok posvetio
"manipulaciji
de-
mokratskim procesima UN-a, tako
lukavo i odludno, i da
je
tako uvelike osujetio moi i ulogu UN-a".
Medutim, prijetrja komunistidkog bloka pro5irila se i izvan nano5e-
nja Stete UN-q u polarlaju ostvarenja svog vlastitog
"olrutrog
na-
crta ... wjetskog poretka". Komunisti su "preuzeli
naie rijedi, na5e
oblike, na5e istinske simbole ljudskihnada i teZnji te su ih ... iskvari-li
da nas zavedu i prevare u wom nastdanju da zavladaju wijetom".a
O autoru:
Wll Banyan, podasni dipl. ekonomist, diplomirao
je
informa-
cijske znanosti, specijalizirao se za politiEku ekonomiju globali-
zacije. Radio
jc
za mjesne i za nacionalne vlade te za neke medu-
narodne organizacije, i nedavno
je jednoj privatroj korporaciji
pruiao savjete o globalnim pitanjima. Trenutadno radi na revizio-
nistidkoj povijesti Novog svjbtskog poretka. MoZete ga kontak-
tirati e-mailom: banyan007@rediftnail.com.
Zavr5ne biljelke:
24.Daid Rockefeller, Manoirs, Random House,2002., st l9l.
Treba navesti da" pomalo nevjerojatro ali poticaj Davidovom tenutku
Nijedna nacija ne
moile danas obraniti
svoju slobodu.
DrZavama-
-nacijama, ostanu li
same prijeti na mnogi
naiin, da postanu
anakronistiike kao Sto
su konaino postale i
griki gradovi-drZavice
konaino u ona drevna
vremena...
- NelsonA. Rockefeller
66. NEXUS www.nexusmagazme.com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
Bis eri alternativne arheologii
e
Adrian G Gilbert
MAGI
Nova knjiga koautora bestselera
pnonoi,q,NsTvo
MAyA I MISTERTJ oRIoNA
Jedna od najomiljenijih prida koju nalazimo u Bibliji
jest
ona o putovanju triju Mu-
draca koji su svjedodili Isusow Rodenju. No, ostaje pitanje - tko su bila ta Tri kralja,
odnosno Mudraca? Odakle su doSli i koji bi mogli biti razlozi njihova putovanja u Betle-
hem?
Odgovore na ova, kao i na neka druga pitanja, nudi Adrian Gilbert u svojoj novoj i
zadivljuju6oj potrazr i istraZivanju legende o Magima. Knjiga
je
rcztltat dvadeseto-
godiSnjihpovijesnih, arheoloSkih i astronomskih istraZivanja, saZetih u epsku pridu. Ovo
iznimno djelo ditatelja odvodi u avanturu pro$losti, otkrivajudi mu kako se tajno znanje
oduvalo na Istoku u obliku monumentalne arhitekture, ali se kasnije, u vrijeme KrlLar'
skih ratova, preselilo na Zapad, u novonastale europske drLave. Istina
je podjednako
Sokantna za vjemike i agnostike: ne samo da se rodenje Isusovo iSdekivalo diljem Istoka,
vei i Kr56anstvo svojenajdublje korijenje vude iz Egipta, PerzljeiMezopotamije.
Gilbert turdi da su Magi bili dlanovi bratstva koje
je
vodilo civilizaciju barem tijekom
posljednjih pet tisu6a godina, od vremena izgradnje piramida, i da su ti uditelji bili - a
moZda su to
joS
i danas - duvari tajne inicijacijske tradicije.
85 format,350 stranica,45 ilustracijauboji, tvrdi uvez
Cijena I 50,00 kn
+ po5tarina
Zemalj ska kronika Zecharie Sitchina
DVANAESTI PLANET
Suvremena znanost otkrila
je
novi
planet na rubu Sundevog sustava tek
nedavno, ali
joi
ne mamo kako on todno
izgleda i koliko
je
velik. O istom planetu
govore sumeranski tekstovi stari 6.000
godina wlo precizno i s obiljem podata-
ka. Planet Nibiru pojavljuje se svakih
3.600 godina. Na njemu Zive <bogovi>>,
Anunnaki koji su genetskim inZenjerin-
gom na Zemlji stuorili dovjeka, tvrde
drevni Sumerani.
Nibiru, njegovi stanovnici i njihova
misija na Zemlji tema
je
DVANAES-
TOG PLANETA,
jedne
od najditanijih
populamo manstvenih knjiga svih we-
mena.
,A'5 format, 380 stranica,
tvrdi uvez
Cijena 150,00 kn
+ poStarina
t/,
IZGUBLJENA
KRALJEVSTVA
Kako, kada i za5to su takve velike ci-
vilizacije nastale u Novom svijetu, i
je
li
tek sludajnost da Sto viSe o njima znamo.
to vi5e se stjede dojam da su izrasle iz
civilizacija drevnog Bliskog istoka?
Twdim da se odgovori na ta pitanja
mogu prona6i jedino
ako prihvatimo kao
dinjenicu - a ne kao mit - stuamu prisut-
nostAnunnakija na Zemlji kao
'Onih
koji
su do5li s neba na Zemlju'.
Z. Sitchin u uvodu knjige <Izgubljena
kraljevstva>
,A'5 format, 340 stranica,
tvrdi uvez
Cijena 150,00 kn
+ poStarina
REVIZIJA POSTANKA
Najditanrja knj iga Zechan e Sitchina
Tisudama godina znansfvenici, sve-
denici i umjetnici postavljaju pitanje
<Kakoje nastao Zivot?>
REVIZIJA POSTANKA odgovara,
rje5enje tajne nalazi se u sumeranskim
tekstovima zapisanim na glinenim plodi-
cama r peeattma
tvrdi uvez
Cijena 150,00 kn
+ po5tarina
Ir{arudZbe na telefon: 0 I /668 3-63 0