SADR@AJ

SADR@AJ

UVODNIK
ISSN 1334-5052 Mi smo krivi... ........................................................................................................ 3
PREPORODOV JOURNAL
BO[NJACI U HRVATSKOJ
mjese~nik KDBH “Preporod” Bajramska poruka .................................................................................................. 4
Kontinuitet dobrih odnosa .................................................................................. 5
Izdava~:
Proces bratimljenja ................................................................................................ 7
Kulturno dru{tvo Bo{njaka Hrvatske 6. Sisa~ki bajramski koncert ................................................................................. 7
“Preporod” Koncert tambura{kog orkestra iz Banja Luke ................................................. 9
Promocija “Kristala Afganistana” ...................................................................... 10
V. d. glavnoga urednika:
Ismet Isakovi} KVADRAT NAD HIPOTENUZOM
Rafal u prazno ....................................................................................................... 11
Urednici:
Filip Mursel Begovi} (Kultura) KULTURA
Anes [uvali} (Iz svijeta) Nevolja je biti ro|en ........................................................................................... 13
Na{e zaboravljeno blago .................................................................................... 15
Redakcija: Otisci stradalih u ratu ......................................................................................... 15
Faris Nani}
Mirza Me{i} INTERVJU
Amina Alijagi} [emso Tankovi} .................................................................................................... 16
Dinka Kulenovi} Ibrahim Ru`ni} ...................................................................................................... 18
Hamdija Mali} ....................................................................................................... 20
Adresa: Ned`ad Hod`i} .................................................................................................... 22
Preporodov Journal Sulejman Tabakovi} .............................................................................................. 24
Ilica 35, 10000 Zagreb Ibrahim Im{irevi} .................................................................................................. 26

2 Telefon/faks: BOSANSKI BAROMETAR

+385 (0)1 48 33 635 Laj~akove mjere ................................................................................................... 28
e-mail: Po~etak reforme ili kupovanje vremena ......................................................... 30
kdbhpreporodºzg.t-com.hr Most budu}nosti ili sva|e .................................................................................. 31
kdbhpreporodºkdbhpreporod.hr Sefer Halilovi} slobodan ..................................................................................... 33
web:
BO[NJACI U SVIJETU
www.kbdhpreporod.hr (Ne)sporna Islamska zajednica ......................................................................... 34
@iro-ra~un:
IZ SVIJETA
ZABA 2360000-1101441490
Najave apokalipse ................................................................................................ 37
Po~etak kraja? ....................................................................................................... 39
Devizni ra~un:
Veliki iskorak ......................................................................................................... 40
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280- Ratni bubnjevi ....................................................................................................... 41
3755185 Novi pritisak ......................................................................................................... 42
Povratak Benazir Bhutto .................................................................................... 43
Cijena: 12 kuna

Pretplata: @IVJETI ISLAM

Politika u islamu ................................................................................................... 44
RH 70 HRK godi{nje
BiH 20 KM godi{nje POLEMIKE I STAJALI[TA
Svijet 15 € godi{nje Osnivanje novih bo{nja~kih braniteljskih udruga .......................................... 46
Objedinjeno glasanje ........................................................................................... 48
J Tisak: Prava i obaveze ..................................................................................................... 49
mtg-topgraf d.o.o.,Velika Gorica
O MURSELOV [EGISTAN
U Tiskano uz financijsku potporu iz
Dr`avnog prora~una Republike
[egistan o [egistanu ............................................................................................ 50
Gizdavi Bo{njaci od ~etrdeset metara ............................................................ 52
R Hrvatske putem Savjeta za nacionalne
ZANIMLJIVOSTI .................................................................................................... 53
manjine Republike Hrvatske
N
Na naslovnoj stranici:
A Musalla u Teheranu
L
 UVODNIK

Rije~ v. d. glavnoga urednika

Mi smo krivi...
Na zbirnu listu kandidata za saborskog zastupnika albanske, bo{nja~ke, crnogorske, makedonske i slo-
venske nacionalne manjine u XII izbornoj jedinici prijavilo se 13 kandidata, od ~ega ~ak osam bo{nja~kih,
dakle pet vi{e nego na prethodnim parlamentarnim izborima koji su odr`ani 2003. godine. Osim [emse
Tankovi}a, Ibrahima Ru`ni}a i Sulejmana Tabakovi}a, kojima je otprije poznat mehanizam predizborne
kampanje, tu su i nova lica – Hamdija Mali}, Ned`ad Hod`i}, Ibrahim Im{irevi}, \emal Brati} i Sanel
Hamzi}. Sasvim je sigurno da }e u XII izbornoj jedinici do}i do zna~ajne disperzije bo{nja~kih glasova, {to
bi moglo pomo}i Angelu Mitrevskom, zajedni~kom kandidatu Makedonaca, Slovenaca i Crnogoraca, da
dobije mandat u Hrvatskom saboru.
Kako bi se takav izborni rezultat odrazio na Bo{njake u Hrvatskoj, pitanje je na koje je te{ko dati
jednozna~an odgovor. Mnogi bi takvu situaciju vjerojatno okarakterizirali kao katastrofu, dok bi za neke,
one optimisti~nije i s vizijom, takav razvoj doga|anja vjerojatno bio prilika za svojevrsnu katarzu, politi~ko
pro~i{}enje, gdje bi kona~no ljudi odgovorni za bo{nja~ku politi~ku poziciju u RH trebali stati pred ogleda-
lo istine i dobro razmisliti {to dalje. Da li je i dalje odr`iva situacija gdje oko 20.000 gra|ana RH iz
bo{nja~kog nacionalnog korpusa tvrdoglavo i suprotno nacionalnim interesima inzistira na odrednici “Mu-
slimani”, vjerskoj komponenti na{eg slo`enog identiteta? Muslimani s bolno velikim “M” – nepostoje}a i
nepriznata nacija prema zakonima RH, ljudi koji ne shva}aju razliku izme|u nacije i vjere, treba otvoreno
re}i, uni{tavaju napore brojnih entuzijasta usmjerenih na izvla~enje bo{nja~kog naroda iz mnogih desetlje}a
politi~ke apstinencije. Ideja i `ivotna potreba da Bo{njaci kona~no postanu politi~ki narod u pravom smislu
rije~i nije izvediva bez konverzije Bo{njak/Musliman. Tu po~inje, ali i zavr{ava bo{nja~ko bespu}e politi~ke
zbilje, permanentna vrtnja u krugu nesposobnosti, neorganiziranosti i osobnih ambicija umotanih u pla{t
brige za prosperitet vlastitog naroda. I ovi izbori }e politi~kim analiti~arima pokazati svu na{u neprilago-
dljivost, bolno nerazumijevanje i nesnala`enje u stvaranju zajedni~ke bo{nja~ke politi~ke platforme, tako
potrebne izazovima vremena u kojem egzistiramo, a naro~ito onoga {to nas tek o~ekuje – od ulaska u Eu-
ropsku uniju, granica EU na Uni i Savi, novih politi~ko-vojnih rundi “rata protiv terorizma”, globalne 3
islamofobije i do tko zna ~ega sve ne.
Umjesto da se dogovorimo o temeljna tri ili ~etiri pitanja na kojima mo`emo posti}i nacionalni i politi~ki
konsenzus, glavna nam je mantra jedinstvo – bez programske platforme i kvalitetnih kadrova koji je mogu
realizirati. Umjesto da Bo{njaci, s obzirom na brojnost (najmanje 40.000 gra|ana RH), imaju vlastitu izbor-
nu jedinicu s jednim sigurnim zastupnikom (ili ~ak dva), vodi se gr~evita borba u krugu kandidata pet biv{ih
jugoslavenskih manjina. Na ovogodi{njim manjinskim izborima izgubili smo to~no 130 manjinskih vije}nika,
uslijed ~ega je broj bo{nja~kih manjinskih predstavnika npr. u Istri skoro prepolovljen. Nekoliko Vije}a
bo{nja~ke nacionalne manjine {irom Hrvatske jednostavno je izbrisano, ~ak {tovi{e nisu svedena niti na
nivo predstavnika, a samo zato {to u tim sredinama “Muslimana” ima mnogo vi{e nego Bo{njaka. Kada se
“Muslimani” i Bo{njaci zbroje u jedinstveni nacionalni korpus, onda su ispunjene sve pretpostavke iz Usta-
vnog zakona za formiranje manjinske samouprave u tim sredinama. Stoga treba otvoreno i nedvosmisleno
re}i: nisu nam drugi krivi, sami smo najvi{e odgovorni za vlastitu situaciju. Pustimo na stranu za{to premi-
jer Ivo Sanader nije mogao ili nije htio realizirati postizborni sporazum sa [emsom Tankovi}em, {to bi ga
moglo ko{tati sljede}eg mandata na ~elu Vlade RH. Prestanimo se `aliti {to su sve politi~ari iz ve}inskog
naroda trebali, a nisu u~inili za nas. Dali su dovoljno – Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Za-
pitajmo se, primjerice, {to smo mi u Hrvatskom saboru u protekle ~etiri godine u~inili dobroga za Slovence,
Makedonce, Crnogorce i Albance? Bo{njaci su bili u poziciji ve}ine prema njima, dakle, politi~ki odgovor-
ni. J.F.K. je prije ~etrdesetak godina rekao, otprilike, sljede}e: “Ne pitajte {to Amerika mo`e u~initi za vas,
ve} {to vi mo`ete u~initi za nju.” Su{tinska mentalna promjena je da prihvatimo odgovornost za sebe same
i kona~no, pobogu, shvatimo da je svaljivanje krivice na druge odlika malih ljudi i naroda, nesposobnih i
neobrazovanih, onih koji se vole samosa`aljevati. Ne}e nam dr`avna vlast izgraditi potrebne Islamske cen-
J
tre, ne}e nas netko drugi hvatati za ruke juna~ke, bo{nja~ke i muslimanske da u lokalnoj upravi popunimo O
upitnik o nacionalnoj odrednici Bo{njak i provjerimo bira~ke spiskove. To je bo{nja~ki problem, kao {to je
i ~injenica da oko 20.000 gra|ana RH iz bo{nja~kog nacionalnog korpusa ne shva}a razliku izme|u nacije U
i vjere, dva temeljna pojma me|usobno udaljena svjetlosnim godinama.
Kada je te{ko u sada{njosti, treba skupiti hrabrosti i pogledati u budu}nost. 2011. godina je posebno R
zanimljiva – novi parlamentarni izbori, ali i, {to je bitnije, popis stanovni{tva, gorko ili slatko suo~avanje s
istinom. Vrijeme istje~e, {to }emo mi sami u~initi u naredne ~etiri godine? Za po~etak, po~nimo implemen-
N
tirati suru Ikre. A
Ismet Isakovi} L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Bajramska hutba muftije [evke ef. Omerba{i}a
Bajramska poruka
Na po~etku bajramske hutbe povodom
Ramazanskog bajrama 12. listopada u
zagreba~kom Islamskom centru, predsjed-
nik Me{ihata Islamske zajednice u Hrvat-
skoj, muftija [evko ef. Omerba{i} je pod-
sjetio da je Ramazanski bajram najrados-
niji blagdan muslimana vjernika jer s ra-
do{}u i ushi}enjem zavr{avamo jednu od
najzahtjevnijih du`nosti. Bog Uzvi{eni je
posta~ima obe}ao nagradu po Njegovoj
milosti, poru~iv{i preko Muhammeda a.s.:
“Za dobra djela nagra|ujem izvr{itelje od
10 do 750 puta, ovisno koliko vrijedi u~i-
njeno djelo, osim posta. Posta~i poste Al-
lahu i biti }e nagra|eni po Bo`joj milo-
sti.” A milost Bo`ja najve}a je nagrada,
dodao je muftija Omerba{i}. U bajram-
skoj poruci izrazio je zadovoljstvo odzi-
vom vjernika na obaveze koje propisuje
na{a uzvi{ena vjera islam. Naime, posjete
teravijama, mukabelama, d`umama i dru-
gim obredima i sve~anostima bila je bolja
4 nego protekle godine, a po prvi puta u no-
vijoj povijesti Islamske zajednice mladih
je na obredima i sve~anostima bilo vi{e
nego starijih. To je veliko ohrabrenje i je-
dan od najpozitivnijih rezultata ovogodi-
{njeg ramazana. Omerba{i} je naglasio da
nam sve to ukazuje na potrebu postojanja
organizirane i sna`ne Islamske zajednice,
jer bi bez nje te{ko kao pojedinci mogli
izvr{iti ve}inu vjerskih obveza.
^esto se postavlja pitanje uloge i cilje-
va Islamske zajednice. Muftija je rekao
da je ona u mislima svojih pripadnika
uvijek bila narodna – ~uvarica i njegova-
teljica osje}aja zajedni{tva. Islamska za-
jednica je svojim pripadnicima potrebna
za o~uvanje vjerskog, duhovnog, moral-
nog, kulturnog i nacionalnog identiteta.
Uz njenu pomo} zadovoljavamo brojne
na{e potrebe i ostvarujemo `elje. “Islam-
ska zajednica uglavnom u`iva veliki ugled
J i autoritet u narodu zbog svog poslanja i
O zada}e da pomogne svakomu tko je po-
trebit njene pomo}i i podr{ke. Me|utim,
U unato~ svim postignutim uspjesima javlja
se potreba novog i druga~ijeg pristupa ra-
R du i aktivnostima Islamske zajednice, pri-
N lago|enim znakovima vremena, potreba-
ma i zahtjevima koji se pred nju postavlja-
A ju. Za to se name}e nu`nost dorade iden-
titeta, vizije i njenog poslanja u dru{tvu,
L ali i preispitati njeno dosada{nje djelo-
vanje. Uvjeti i vrijeme u kojemu `ivimo
zahtjevaju duhovnu, moralnu i vjersku
obnovu Islamske zajednice i njenih pri-
padnika. Za ostvarenje tog zadatka nu`no
je obrazovati novu strukturu imama, mu-
allima i vjerskih ljudi koji su u stanju ost-
variti tu obnovu. Novi kadrovi u Islam-
skoj zajednici moraju prona}i na~in kako
kroz svoje aktivnosti doprijeti u savjest
pojedinaca, u}i u njihova srca i dobiti nji-
hov pristanak za obnovu”, rekao je zagre-
ba~ki muftija.
[evko ef. Omerba{i} je naglasio da je
postmoderno shva}anje islama, koje prak-
ticira ve}ina mladih, nerijetko u suprotno-
sti sa shva}anjima starijih. Sve dosada{nje
islamske vrijednosti kod mladih dobivaju
druga~iji oblik i zna~enje, i ve}ina starijih
shva}a ta razmi{ljanja neprihvatljivim, pa
i svetogr|em, {to je pogre{no. Do sada se
Islamska zajednica su~eljavala s nedosta-
tkom kvalitetnih obrazovnih kadrova {to
tako|er usporava vjersku i duhovnu obno-
vu, a da ne govorimo o nedovoljnoj edu-
kaciji samih vjernika. Muftija Omerba{i}
stoga smatra da se Islamska zajednica mo-
ra mnogo vi{e nego do sada posvetiti svo-
me poslanju i ostaviti po strani sve druge
aktivnosti, koje su je optere}ivale u danim
okolnostima. “Njena je prvenstvena zada}a
zadovoljiti duhovne, vjerske, kulturne i
moralne potrebe i nadanja svojih vjernika.
Na tom polju mi smo u dobrom zaostatku.
U na{im krugovima postoji doza nesnala`-
ljivosti kojim putem nastaviti i kamo us-
mjeriti snage. Ta nesnala`ljivost znade uz-
rokovati da se bavimo nebitnim pitanjima
i stvaramo `ari{ta nesporazuma pa i suko-
ba. Pored vjeronauka i obrazovanja, druga
va`na zada}a je navije{tanje temeljnih
istina islama, o kojima na{i vjernici nedo-
voljno znaju. Svjedoci smo da islam tuma-
~e oni koji mu ne pripadaju i koji povr{no
ili nikako ne poznaju njegove odredbe. U
tom smislu islam je politi~ki najvi{e ma-
nipulirana religija. Ovih dana ste bili svje-
doci kako neki hrvatski politi~ari i povje-
sni~ari zlorabe islam u nedavnim ratnim
zbivanjima pripisuju}i mu i ono na {to on
objektivno nije mogao utjecati, i oduzima-
ju}i mu pravo sposobnosti da se s drugima
susre}emo u miru i toleranciji. Na`alost,
danas mo`e svatko optu`ivati islam bez
straha da }e biti i demantiran, a kamoli
snositi odgovornost”, naglasio je muftija
Omerba{i}.
Izlazak Islamske zajednice u javnost
veliki je izazov, koji sa sobom nosi brojne
proturje~nosti. Me|utim, izlazak je nu`an
i od ~elnika se tra`i umije}e komunikacije
s javno{}u i promjenu mentaliteta. Muftija
je naglasio da se mora dobro razmisliti ka-
da se pozivamo na javnost, na javno mi{-
ljenje, na slobodu medija i protok infor-
macija. Me|u brojnim pitanjima iz ove
oblasti je i sljede}e: treba li Islamska za-
jednica u svojoj obnovi ja~ati svijest o na-
cionalnoj pripadnosti svojih pripadnika ili
i dalje biti anacionalna i dopustiti protiv-
nicima da gre{ke iz nacionalnog domena
pripisuju islamu. U nacionalnom smislu
pred Islamsku zajednicu se postavljaju
brojna pitanja na koja trebamo odgovoriti,
kao {to su: odakle smo do{li, {to nas je
u~inilo ovakvim kakvi jesmo, {to smo pri-
mili od drugih tokom povijesti, {to smo
drugima dali, kakva je bila uloga pojedi-
naca i Zajednice tokom povijesti, {to nas
je odr`alo da u vi{estoljetnoj `ivotnoj uta-
kmici sa~uvamo svoj identitet? “Ova i
druga pitanja otkrivaju nam pro{le staze
kojima su hodile desetine generacija na{ih
predaka. Po njima mo`emo planirati sa-
da{nje i odrediti budu}e putove, jer snage
koje su nas pokrenule u pradavna vreme-
na, jo{ i danas `ive u nama, samo ih treba
probuditi. Znajte, draga bra}o, da narodi
`ive i odr`avaju se u `ivotu samo po svojoj
duhovnosti i kulturi”, rekao je Omerba{i}.
Na kraju bajramske hutbe zagreba~ki
muftija se u ime organa Islamske zajednice
u Hrvatskoj zahvalio za sve {to su vjernici
u~inili da se ovogodi{nji ramazani-{erif
ocijeni uspje{im. Posebno se zahvalio na
obziru i iskazivanju visoke humane i soli-
darne svijesti prema siroma{nima i ugro`e-
nima. Naime, samo je u Zagrebu tokom
ramazana sakupljeno 63.400 kuna i pri-
premljeno 2.536 iftara za 87 osoba. Poseb-
no se zahvalio vjernicima {to su svoje ze-
kate i sadekatul-fitre uplatili u Fond za una-
pre|enje vjeronauka i izdr`avanja Zagreba-
~ke medrese i Islamske gimnazije. Muftija
Omerba{i} nije zaboravio niti elektronske
medije – Hrvatsku televiziju i Hrvatski ra-
dio, koji dugi niz godina u rana bajramska
jutra izravno prenose na{e namaze.
I.I.

Suradnja Hrvatske vojske i Islamske zajednice u Hrvatskoj
Kontinuitet dobrih odnosa
Temeljem Ugovora izme|u Vlade Re-
publike Hrvatske i Islamske zajednice u
Hrvatskoj sklopljenog 20. prosinca 2002.
godine, kao i Zakona o pravnom polo`aju
vjerskih zajednica (“Narodne novine” broj
83/02), a pozivaju}i se na odredbe Ustava
RH, kojima je zajam~ena sloboda vjeroi-
spovijesti pripadnicima oru`anih snaga, u
Ministarstvu obrane RH 18. listopada
2005. je potpisan Protokol o du{obri`ni-
~koj skrbi pripadnika Oru`anih snaga RH
islamske vjeroispovjesti. Protokol su pot-
pisali Berislav Ron~evi}, ministar obrane
RH i muftija [evko ef. Omerba{i}, pred-
sjednik Me{ihata Islamske zajednice u
Hrvatskoj.
Protokol o du{obri`ni~koj skrbi
Protokol je sklopljen s nakanom ure-
|enja odnosa izme|u potpisnika na pod-
ru~ju du{obri`ni~ke skrbi za vjernike pri-
padnike Oru`anih snaga, u cilju uzajamne
suradnje i stvaranja boljih uvjeta vjerskog
djelovanja koje }e pridonijeti {irenju di-
jaloga i ozra~ja povjerenja za sve gra|ane
Republike Hrvatske islamske vjeroispovi-
jesti. To je svojevrstan poziv svim kr{}ani-
ma i muslimanima u Hrvatskoj za promi-
canje istinskog i trajnog dijaloga, koji }e
dovesti do boljeg razumijevanja i me-
|usobnog povjerenja pripadnika obje re-
ligije, osobito onih koji su pripadnici
Oru`anih snaga RH.
Podsjetimo, Protokolom je regulirano
sljede}e:
- svi pripadnici Oru`anih snaga RH
upoznat }e se s pravom na duhovnu
skrb, a postrojbe koje provode obu-
ku ro~nika povoditi }e anketu kojom
}e se utvrditi broj ro~nika zainteresi-
ranih za duhovnu skrb;
- prigodom organiziranja sve~anih pri-
sega, Sredi{ta za obuku ro~nih vojni-
ka Oru`anih snaga RH uputit }e po-
zivnice u mjesne Islamske centre;
- osigurat }e se posebna prehrana svim
pripadnicima Oru`anih snaga RH koji
to zatra`e, s mogu}no{}u po{tede od
te`ih fizi~kih optere}enja tokom mje-
seca posta (ramazana);
- svi pripadnici Oru`anih snaga RH is-
lamske vjeroispovijesti prema ~lanku
3. Zakona o blagdanima, spomenda-
Brigadir @eljko Valenti} i mr. Aziz ef. Hasanovi}
nima i neradnim danima u Republici
Hrvatskoj (“Narodne novine” broj
136/02) imaju pravo ne raditi u da-
ne Ramazanskog bajrama i Kurban
bajrama;
- ukoliko prioriteti redovite obuke doz-
voljavaju, vojnicima islamske vjero-
ispovijesti }e se osigurati svakog pe-
tka slobodno vrijeme od barem dva
sata za odlazak u najbli`u d`amiju na
vjerske obrede (d`uma-namaz);
- u dogovoru s Me{ihatom Islamske za-
jednice u Hrvatskoj, izradit }e se go-
di{nji Plan posjete vjerskih slu`benika
Sredi{tima za obuku ro~nih vojnika
Oru`anih snaga RH, u skladu s poda-
cima o broju ro~nika koji su zatra`ili
duhovnu skrb.
Tokom prvog polugodi{ta 2007. godi-
ne odr`ane su dvije prisege za ro~nike na
koje su bili pozvani imami du{obri`nici u
sve vojne centre za obuku, sukladno pot-
pisanom Protokolu.
Misija ISAF u Afganistanu
Nakon prvog slu`benog posjeta pri-
padnika OMLT-a (Mobilni promatra~ki
tim za vezu) Zagreba~koj d`amiji 20. pro-
sinca 2006. godine, koji se odvijao u sk-
lopu priprema za odlazak kontingenta
hrvatskih vojnika u NATO misiju ISAF u
Afganistanu, vidjelo se da je od nepro-
cjenjive va`nosti upoznati vojnike s afga-
nistanskim vjerskim i kulturnim obi~ajima
BO[NJACI U HRVATSKOJ
i specifi~nosti dr`ave u koju idu. Slijedom
toga, dogovoreno je da se Ugovor Vlade
RH i Me{ihata Islamske zajednice u Hr-
vatskoj prevede na arapski jezik, {to je i 5
u~injeno, i da se razmotre mogu}nosti
eventualnog prvog slu`benog posjeta
imama du{obri`nika Afganistanu. U sklo-
pu takvog posjeta imam bi se susreo s lo-
kalnim vjerskim vo|ama, {to bi znatno
pridonijelo u~vr{}ivanju povjerenja izme-
|u hrvatskih vojnika i lokalnog stanovni-
{tva. Na inicijativu tada{njeg zapovjedni-
ka Hrvatske kopnene vojske general pu-
kovnika Marijana Marekovi}a, 8. o`ujka
2007. odr`an je radni sastanak u svezi pla-
nova suradnje izme|u Oru`anih snaga RH
i Me{ihata Islamske zajednice u Hrvat-
skoj, gdje su nazna~ene smjernice budu}e
suradnje izme|u Zapovjedni{tva HkoV-a,
Slu`be za odnose s javno{}u i informiran-
je MORH-a i Me{ihata Islamske zajedni-
ce u Hrvatskoj.
21. velja~e 2007. odr`an je sastanak
izme|u Snje`ane Tomi} iz Slu`be za od-
nose s javno{}u i informiranje MORH-a i
J
mr. Aziza ef. Hasanovi}a, pomo}nika O
predsjednika Me{ihata Islamske zajedni-
ce za vjerske, prosvjetne, vjeronau~ne i U
kulturne poslove, koji je ujedno i glavni
koordinator za odnose s MORH-om. Raz- R
govor se vodio na temu prezentacije is-
lamske ba{tine u Hrvatskoj u okviru mi-
N
rovne misije ISAF u Afganistanu, kao i o A
pripremama sljede}eg kontingenta hrvat-
skih vojnika za misiju. Eksponati su pri- L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
premljeni u Islamskom centru, proslije|eni
u Karlovac te transportirani u Afganistan.
8. o`ujka 2007. Hasanovi} je u Karlovcu
imao sastanak s generalom Marekovi}em,
zapovjednikom Hrvatske kopnene vojske.
Razgovaralo se o obuci hrvatskih vojnika
koji idu u mirovnu misiju u Afganistan,
uspostavi komunikacije s Vojnim u~ili{tem
u Zagrebu radi potrebne edukacije o islamu
i mogu}nosti odlaska imama u Afganistan
radi posjete hrvatskim mirovnjacima.
29. o`ujka 2007. u Vojnom ordinarijatu
je uprili~en susret izme|u Aziz ef. Hasano-
vi}a i mons. Josipa [anti}a, generalnog vi-
kara Vojnog ordinarijata u Republici Hr-
vatskoj. Mons. [anti}, koji se upravo vratio
iz posjeta Afganistanu, prezentirao je vla-
stita iskustva i dojmove koji bi mogli biti
dragocjeni u slu~aju posjete imama Hasa-
novi}a hrvatskim vojnicima u misiji ISAF.
4. travnja 2007. mr. Hasanovi} je po-
sjetio Zapovjedni{tvo za zdru`enu izo-
brazbu i obuku “Petar Zrinski”, te se sus-
reo s general bojnikom Mirkom [undo-
vom, zapovjednikom ZZIO-a. Na radnom
sastanku u svezi implementacije Protoko-
la o du{obri`ni~koj skrbi pripadnika Oru-
`anih snaga RH, dogovoren je nastavak
suradnje uz mogu}nost da se u redovnu
nastavu uvede i posebno predavanje o is-
6 lamskoj kulturi i religiji kao doprinos
obuci ~asnika Hrvatske vojske, naro~ito
onih koji idu u mirovne misije u islamske
zemlje. Razgovaralo se i o uzajamnoj su-
radnji na podu~avanju svih slojeva vojske
o islamu radi razbijanja odre|enih pred-
rasuda koje se mogu ~uti, te je zaklju~eno
da }e se to najbolje posti}i kroz predava-
nja i literaturu koja se treba osigurati u
knji`nici U~ili{ta. Slijedom toga, Me{ihat
Islamske zajednice u Hrvatskoj je preko
Slu`be za odnose s javno{}u i informiranje
MORH-a darovao je 25 recentnih knjiga o
islamu ZZIO “Petar Zrinski”.
15. i 29. lipnja u Zapovjedni{tvu
HkoV-a u Karlovcu odr`ana su dva sastan-
ka u uredu general pukovnika Mladena
Kruljca, na kojem su pored ef. Hasanovi}a
bili prisutni brigadir @eljko Valenti},
na~elnik Ureda zapovjednika i njegovi su-
radnici zadu`eni za osposobljavanje i
J pripremanje vojnika koji odlaze u mirovnu
O misiju ISAF u Afganistan. Dogovoreno je
predavanje Aziza ef. Hasanovi}a 4. i 5. srp-
U nja u vojarni u Kninu, gdje se priprema slje-
de}i kontingent hrvatskih mirovnjaka. Pre-
R davanja, koja }e vojnici slu{ati, trebaju biti
N iz oblasti islama i kulture muslimana s po-
sebnim osvrtom na kulturolo{ke razlike u
A Afganistanu. Tako|er je dogovoren posjet
hrvatskih vojnika i svakog sljede}eg kontin-
L genta Zagreba~koj d`amiji.
Slijedom postignutog dogovora, Ha-
sanovi} je tokom srpnja u Kninu odr`ao
dvodnevno predavanje, nakon kojeg mu
je dodijeljeno posebno priznanje za do-
prinos u osposobljavanju Hrvatske vojske
za iznimno slo`enu mirovnu misiju. 21.
srpnja dio pripadnika 10. kontingenta hr-
vatskih mirovnjaka posjetio je Islamski
centar u Zagrebu.
Posjeta Islamskom centru
Prema ve} ustaljenom rasporedu, mr.
Hasanovi} je 13. rujna u Ogulinu odr`ao
redovno predavanje u sklopu priprema za
odlazak pripadnika ~etvrte rotacije MLOT-a
(Mobilni promatra~ki tim za vezu) u misiju
ISAF. Dvadesetak pripadnika hrvatskog
promatra~kog tima za vezu, na ~elu s briga-
dirom @eljkom Valenti}em, 23. listopada je
posjetilo Zagreba~ku d`amiju, gdje su se
susreli sa svojim doma}inom, Azizom ef.
Hasanovi}em. Prema rije~ima Mirka ]osi}a,
stru~nog savjetnika u Slu`bi za odnose s ja-
vno{}u i informiranje MORH-a, osnovni
cilj posjete je, kroz predavanje i odgovore
na pitanja, pribli`iti pripadnicima Hrvatske
vojske na~in `ivota, vjerske i kulturne obi-
~aje, te upoznati ih s tradicijom i povije{}u
afganistanskog naroda. Poznavaju}i te vri-
jednosti iskazuje se i po{tovanje narodu
zemlje u kojoj }e vojnici boraviti, a korisne
informacije ujedno }e u~initi njihov bora-
vak lak{im i kvalitetnijim.
Hrvatski mirovnjaci ispred Zagreba~ke
d`amije
Na po~etku dvosatnog dru`enja Hasa-
novi} je vojnicima predstavio aktivnosti u
zagreba~kom Islamskom centru: molitve,
razli~ite tribine (tradicionalna Islamska tri-
bina ~etvrtkom “Dr. Sulejman Ma{ovi}”,
vjerska tribina subotom i omladinska tri-
bina ponedjeljkom), Dje~ji centar od
1.200 m² u izgradnji za 70-100 djece,
Zagreba~ku medresu i Islamsku gimnazi-
ju, te Visoku {kolu za arapski jezik i is-
lamske znanosti u osnivanju. Sa svojom
arhiteturom, ali jo{ vi{e i brojnim aktiv-
nostima, od pred{kolskog odgoja do vi-
soko{kolskog obrazovanja, Islamski cen-
tar u Zagrebu je jedinstven u Europi, pa i
u svijetu. Hrvatski vojnici su se interesi-
rali za stanje molitvenih prostora u Hrvat-
skoj, izgradnju Islamskih centara u Rije-
ci, Osijeku i Sisku, organiziranje islam-
skog vjeronauka u {kolama i odredbama
Ugovora izme|u Vlade RH i Islamske za-
jednice u Hrvatskoj.
Na seminaru u Ogulinu i tokom posje-
ta Islamskom centru ~asnici i do~asnici
promatra~kog tima za vezu upoznali su se
sa zna~ajkama dru{tva i mentalitetom af-
ganistanskog naroda, konkretnim primje-
rima potrebnog pona{anja prema djeci,
`enama ili plemenskim vo|ama, po`elj-
nom pona{anju na ulici ili d`amiji. Razgo-
varalo se i o vrsti pokona djeci, duhovnim
i plemenskim vo|ama, s ciljem uspostave
dobrih odnosa i povjerenja. U svakom slu-
~aju se trebaju izbjegavati provokacije,
koje naj~e{}e proizilaze iz neznanja ili ne-
obavje{tenosti (primjer nogometne lopte
za djecu na kojoj je bila naslikana afgani-
stanska zastava).
Do sada je u~injeno i nekoliko kon-
kretnih aktivnosti. Na arapski jezik je pre-
veden Ugovor izme|u Vlade RH i Islam-
ske zajednice, koji }e biti distribuiran u
Afganistan. Tokom o`ujka, u sklopu hrvat-
skog kontingenta, organizirana je izlo`ba s
islamskim motivima iz Hrvatske (slike
d`amija, levhe, itd.). Prigodom posjete je
dogovoreno da se vojnicima osiguraju pri-
godne bro{ure sa slikama Zagreba~ke d`a-
mije, te od{tampa nekoliko stotina musli-
manskih kalendara s motivima i grbom
Islamske zajednice i zastavom Republike
Hrvatske. Korisni savjeti trebaju hrvatskim
vojnicima omogu}iti lak{i {estomjese~ni
boravak u Afganistanu, ali i ispunjavanje
narednih zadataka. “Hrvatska je postala
nestalna ~lanica Vije}a sigurnosti Ujedin-
jenih naroda. Mi ve} sada moramo praviti
druge programe kako bi zadovoljili sve po-
trebe i profesionalno odradili postavljene
zadatke”, naglasio je Hasanovi}.
Obilaze}i Islamski centar, Aziz ef. Ha-
sanovi} je hrvatskim mirovnjacima, osim
biblioteke gdje je sastanak odr`an, pokazao
Kongresnu dvoranu, Muzej Islamske zajed-
nice, molitveni prostor d`amije, te u~ionice
Medrese i Islamske gimnazije. U molitve-
nom prostoru ef. Hasanovi} je vojnicima
objasnio ulogu pojedinih dijelova interijera
(mihrab, mimber i kjurs), pravac molitve i
prezentirao na~in pona{anja u sveti{tu u
slu~aju posjete d`amiji u Afganistanu.
I.I.

Suradnja Bjelovara i Visokog
Proces bratimljenja
\ur|a Adle{i}, gradona~elnica Bjelo-
vara, predsjednica Hrvatske socijalno-libe-
ralne stranke i potpredsjednica Hrvatskog
sabora u proteklom mandatu, i D`evad
Jogun~i}, potpredsjednik zagreba~kog
ogranka Bo{nja~ke nacionalne zajednice
Hrvatske, 22. i 23. listopada posjetili su
Op}inu Visoko i Bo{nja~ki institut u glav-
nom gradu Bosne i Hercegovine.
Tom posjetom uspostavljani su prvi
kontakti s ciljem dogovora o suradnji i us-
postavi prijateljskih odnosa izme|u grado-
va Bjelovar i Visoko, ~ime je zapo~eo pro-
ces bratimljenja. Inicijativu za uspostavu
takvih odnosa izme|u hrvatskog i bosan-
sko-hercegova~kog grada dao je Bjelovar-
ski centar za razvoj civilnog dru{tva, a sve-
srdno podr`ala Bo{nja~ka nacionalna za-
jednica Hrvatske. 22. listopada izaslanstvo
je primio na~elnik Op}ine Visoko Munib
Alibegovi} sa suradnicima, koji je pozdra-
vio inicijativu za suradnju dvaju gradova.
Proslava Ramazanskog bajrama u Sisku
6. Sisa~ki bajramski koncert
U organizaciji Bo{nja~ke nacionalne
zajednice grada Siska i Sisa~ko-moslava-
~ke `upanije, u nedjelju 14. listopada, u
prepunom Domu kulture “Kristalna kocka
vedrine” u Sisku, odr`an je tradicionalni
6. Sisa~ki bajramski koncert. Od prvog
bajramskog dru`enja u studenom 2003.
godine sisa~ki Bo{njaci bogatstvom svoje
kulture i stvarala{tva oplemenjuju i obo-
ga}uju kulturni `ivot Siska. Sisa~ki ba-
jramski koncerti su u me|uvremenu po-
stali najzna~ajnija manjinska kulturna
manifestacija u ovome gradu, koji svojim
atraktivnim programom privla~e i brojne
pripadnike drugih naroda.
I ove godine voditeljica programa je
bila Karmen Valenta, novinarka `upanij-
skog Radio Quirinusa, koji je i medijski
pokrovitelj koncerta. Na po~etku progra-
ma pro~itala je pismo obitelji te{ko obo-
ljelog dje~aka Kristijana Suzi}a, kojemu
Sastanak u Bo{nja~kom institutu u
Sarajevu
Dogovoreno je da }e gradovi Bjelovar i Vi-
soko do velja~e sljede}e godine obaviti sve
potrebne pripreme za sve~ano potpisivanje
Povelje o prijateljstvu. Zaklju~eno je da su
Bjelovar i Visoko komplementarni gradovi
sa sli~nim brojem stanovnika i da postoje
zajedni~ki interesi za suradnju na raznim
podru~jima u gospodarstvu, kulturi i dru-
{tvenom `ivotu, kao i za razmjenom infor-
macija iz svih podru~ja rada i `ivota. Prvi
Zbor Med`lisa Islamske zajednice u Sisku
su sisa~ki Bo{njaci i muslimani pomogli
pro{le godine organiziranjem humanitar-
ne akcije prigodom 5. Sisa~kog bajram-
skog koncerta. U pismu stoji sljede}e:
“Svim islamskim vjernicima te Islamskoj
zajednici grada Siska iskreno upu}ujemo
~estitku – Bajram {erif mubarek olsun.
Pro{le godine bila nam je ~ast podijeliti s
vama ljepotu i radost Bajrama, te upozna-
BO[NJACI U HRVATSKOJ
bi zajedni~ki susret i nastup, prema dogo-
vorima, mogao biti ve} na Proljetnom saj-
mu u Gudovcu, u Hrvatskoj.
\ur|a Adle{i} i D`evad Jogun~i} su
23. listopada posjetili Bo{nja~ki institut u
Sarajevu. O zna~aju i aktivnostima Bo{-
nja~kog instituta razgovarali su s direkto-
ricom prof. Aminom Rizvanbegovi} i ~la-
novima Upravnog odbora, prof. dr. Fari-
som Gavrankapetanovi}em i Muhame-
dom Had`iomerovi}em. Osim njih, skupu
u Bo{nja~kom institutu prisustvovali su
prof. dr. [a}ir Filandra, predsjednik Bo{-
nja~ke zajednice kulture “Preporod” iz
Sarajeva i mr. Semir Osmanagi}, poznati
arheolog i predsjednik Upravnog odbora
Fondacije “Arheolo{ki park: Bosanska
piramida sunca”. Na tom je susretu pok-
renuta inicijativa da se u prolje}e sljede}e
godine u Bjelovaru organiziraju Dani
bo{nja~ke kulture.
I.I.
7
ti va{e lijepe obi~aje i kulturu, osjetiti is-
krenost i veli~inu va{e du{e. Nadamo se
da }e na{e dru{tvo imati sluha i prepozna-
ti va{e probleme i potrebe. 40 godina po-
stojanja Islamske zajednice grada Siska,
sigurni smo, zaslu`uje adekvatan prostor
za odr`avanje vjerskih obreda. Koristimo
priliku i ponovno zahvaljujemo Bo{nja-
~koj nacionalnoj zajednici grada Siska i
Sisa~ko-moslava~ke `upanije na svesrdnoj
i, iznad svega, humanoj pomo}i pru`enoj J
na{em Kristijanu, te vam `elimo da jo{
mnogo Bajrama provedete u zdravlju, lju-
O
bavi, miru, me|usobnom razumijevanju U
te Bo`jem blagoslovu.” Ovogodi{nji ba-
jramski koncert je tako|er bio dobrotvo- R
ran, a dobrovoljni nov~ani prilozi posjeti-
telja prikupljani su za lije~enje te{ko bo-
N
lesnog dvogodi{njeg dje~aka Mihaela A
Krznarevi}a, koji je sa svojom obitelji
prisustvovao bajramskoj priredbi. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
BKUD Nur iz Siska
Prigodnim pozdravnim rije~ima pri-
sutnima su se obratili Tomislav Dovrani},
pro~elnik Upravnog odjela za dru{tvene
djelatnosti Grada Siska i Zlata Mujki},
v.d. predsjednica sisa~ko-moslava~kog
ogranka Bo{nja~ke nacionalne zajednice.
U ime Islamske zajednice u Sisku broj-
nom gledateljstvu se obratio Alem ef. Cr-
nki}, sisa~ki glavni imam, sa `eljom da
nas bajramski ugo|aj i radost osna`e na
putu ~injenja dobra i na realizaciji svih
plemenitih namjera i ciljeva. Rekao je da
nijedan islamski blagdan ne mo`e pru`iti
toliko topline, radosti, lijepih rije~i i
srda~nih osmijeha kao {to mo`e Bajram.
Imam Crnki} je naglasio da je Ramazan-
ski bajram posebna radost za one koji su
8 protekli mjesec proveli u postu. Posta~i
na Bajram slave svoj trijumf {to su se
uspjeli mjesec dana odricati svojih u`itaka
i strasti zarad Bo`jeg zadovoljstva i Nje-
gove milosti. Bajramski dani simbolizira-
ju dane zajedni{tva – obitelji, prijatelja,
rodbine, susjeda. To su dani toplog prija-
teljstva i rodbinskog zagrljaja, dani srda-
~nih biranih rije~i popra}enih osmijehom,
dani izmirivanja sa onima s kojima smo
se ne{to zamjerili. Za Bajram se ve`e sve
{to je najljep{e – od najljep{e odje}e koju
odjevamo do lijepih poklona i lijepe i
ukusne hrane koja se posebno spravlja za
ovaj veliki islamski blagdan. Alem ef. Cr-
nki} je podsjetio da je Muhammed a.s.
isticao da je za vjernika svaki dan Bajram
koji provede bez u~injenog grijeha, jer
grijeh tamni ~ovjekovo srce koje postane
tvrdo i nepristupa~no. Sisa~ki imam je u
svom govoru citirao fragmente iz bajram-
J ske poruke koju je uputio vjernicima na
O bajram-namazu, a koji se odnose na aktu-
alnu situaciju me|u Bo{njacima i musli-
U manima u Sisku. “Mi smo vrijedan i mar-
ljiv narod, mi smo ponosan narod. Me-
R |utim, ~injenica je i da se volimo dijeliti
po razli~itim osnovama, volimo se dijeliti
N po intenzitetu izra`avanja nacionalnosti,
A intenzitetu izra`avanja vjere, po politi~koj
opciji ili ne~em drugome. Kao rezultat
L toga, nastanu me|usobna prepucavanja,
Najmla|i ~lanovi Nura
nadmetanja u borbi za odre|ene funkcije
i titule. Dok se mi zamaramo s time, na{a
mlade` besciljno luta poku{avaju}i se pro-
na}i u vrtlogu suvremenog `ivota, na{a
mlade` je izlo`ena porocima i izazovima,
a mi im i ne poku{avamo pomo}i. Tako na
kraju trivijalnosti i uski interesi nadja~aju
goru}e probleme, va`ne i plemenite pro-
jekte i ciljeve”, rekao je imam Crnki}. Po-
zvao je prisutne na sve~anost koja }e se
povodom 40 godina Islamske zajednice u
Sisku odr`ati u nedjelju 4. studenog. “Ni-
je to mali i bezna~ajan period. 40 godina
je u jednom ljudskom `ivotu period veli-
ke zrelosti kroz brojne aktivnosti, odgo-
vornosti i iskustva. Shodno tome, i Islam-
ska zajednica je kroz 40 godina svog po-
stojanja dostigla zrelost kroz brojne akti-
vnosti, stekla je odgovornost kroz odga-
janje i podizanje budu}ih nara{taja. Dosti-
gla je iskustvo jer je prolazila kroz razli~ita
dru{tveno-politi~ka ure|enja i sisteme i,
hvala Bogu, uspjela se odr`ati i zadr`ati
svoj ugled”, zaklju~io je imam Crnki}.
U bogatom kulturno-umjetni~kom di-
jelu programa nastupili su Zbor ilahija
Med`lisa Islamske zajednice u Sisku, Ple-
sna skupina sisa~ko-moslava~ke Bo{nja-
~ke nacionalne zajednice “Orijent”, An-
sambl “Bosana” iz Zagreba, BKUD “Nur”
iz Siska i KUD “Osman D`afi}” iz Prije-
dora. Dvadesetak popularnih i svima zna-
nih sevdalinki izveli su zagreba~ka soli-
stkinja Zdenka Ahmetspahi}, kojoj je to
bio opro{tajni nastup, i poznati sisa~ki se-
vdalija Mehmed Gora`da.
Najve}i dio skoro trosatnog programa
bio je rezerviran za kulturno-umjetni~ka
dru{tva iz Siska i Prijedora – “Nur” i “Os-
man D`afi}”. Bo{nja~ko kulturno-umjet-
ni~ko dru{tvo “Nur” je osnovano 30. ko-
lovoza 2005. godine. Prije toga ne{to vi{e
od godinu dana Dru{tvo je djelovalo kao
folklorna skupina pri sisa~ko-moslava-
~kom ogranku Bo{nja~ke nacionalne za-
jednice da bi se nakon toga osamostalilo.
U kratkom vremenskom periodu od osnu-
tka u “Nur” je upisano vi{e od 80 ~lanova,
{to djelatnih, {to podupiru}ih. Na 6. Sisa-
KUD Osman D`afi} iz Prijedora
~kom bajramskom koncertu predstavili su
se s tri koreografije. Folklorna sekcija ot-
plesala je koreografiju dr. Muhidina Ali}
ehaji}a “Do{lo pismo iz Bosne” koju
osim ove uvodne ~ine jo{ i “Bog ubio sta-
rog svata”, djevoja~ka igra “Hrasni~anka”,
moma~ke igre “Horkan i Treska”, te mje-
{ovite igre “Ilid`anka”, “Sarajevska zavr-
zlama” i “Igra vito kolo”. Dje~ja folklor-
na sekcija se predstavila s “Igrama iz
sjeveroisto~ne Bosne” koreografa Hajru-
dina Had`i}a, u ~ijem sastavu su igre
“Po|i kolo, po|i bolje”, “Ora{ljanka”,
“Dvojak” i “Brzac”. “Nurovacu”, tre}u ko-
reografiju u programu osmislio je koreo-
graf Ibrahim ^atakovi} iz Cazina. Koreo-
grafiju ~ini splet igara iz okolice Sarajeva:
djevoja~ka igra “Jesi l’ i{la Fato”, mo-
ma~ka igra “Tapavica”, te mje{ovite igre
“Sarajevsko polje”, “[areno kolo”, “Ora-
{ljanka” i “Osmerac”. Premijerni nastup
je imala glazbena skupina, koja je izvela
sevdalinku “Tebi majko misli lete”. Za-
nimljivo je naglasiti da je ve~er prije Sisa-
~kog bajramskog koncerta, BKUD “Nur”
nastupio na bajramskoj priredbi u [turli}u
u Cazinskoj krajini.
KUD “Osman D`afi}” iz Prijedora os-
novano je 1971. godine u prijedorskom
naselju Donja Puharska. Sudjelovali su
na brojnim festivalima na prostorima biv-
{e dr`ave, ali i u europskim zemljama. Na
me|unarodnom festivalu u Sochou u Fran-
cuskoj osvojili su prvo mjesto, a u Bursi u
Turskoj tre}e. Nakon stanke od 10 godina
zbog dobro poznatih ratnih doga|anja,
Dru{tvo se ponovo aktiviralo 2002. godi-
ne te trenutno broji 130 ~lanova. U po-
sljednjih nekoliko godina gostovali su u
brojnim gradovima Bosne i Hercegovine,
Hrvatske, Srbije, Italije, Francuske, Ma-
|arske, Njema~ke i [vedske. Na po~etku
programa na 6. Sisa~kom bajramskom
koncert izveli su ilahiju “Selam alejkum”,
a zatim Gradske banjalu~ke igre, musli-
manske igre “Bira~ko kolo” i nekoliko
solisti~kih izvedbi.
I.I.
 BO[NJACI U HRVATSKOJ

Aktivnosti Kulturno-informativnog centra BiH u Zagrebu

Koncert tambura{kog orkestra

iz Banja Luke
20. listopada u Kulturno-informativ- Lale Petrovi}, doajen
nom centru Bosne i Hercegovine u Zagre- starogradske pjesme i
bu, Ilica 44, odr`an je cjelove~ernji kon- romanse, Ankica Ter-
cert Gradskog tambura{kog orkestra iz zi}, dugogodi{nji so-
Banja Luke. Na po~etku muzi~ke priredbe lista RTV Sarajevo,
prisutnima su se obratili Minka Ljubijan- Karolina Mihajlovi},
ki}, voditeljica Kulturno-informativnog solo sopran i asistent
centra BiH i Aleksandar Dragi~evi}, bo- solo pjevanja na Aka-
sansko-hercegova~ki veleposlanik. Dragi- demiji umjetnosti u
~evi} je podsjetio da su prostori KiC-a Banja Luci, An|elka
sve~ano otvoreni prije to~no {est mjeseci, Joki}, solo sopran i
20. travnja 2007. Velike zasluge u realiza- profesor solo pjevan-
ciji iznimno va`nog projekta ima zagre- ja na srednjoj muzi-
ba~ki gradona~elnik Milan Bandi}, koje- ~koj {koli u Banja
mu je bh-veleposlanik uru~io prigodnu Luci i Nastasja Ma-
sliku. Gosti iz Banja Luke su tako|er dari- rinkovi}, solo alt. Po-
vali gradona~elnika Bandi}a, a poklonili red vokalnih solista
su mu umjetni~ku fotografiju centra svoga uz orkestar nastupili
grada snimljenog po ki{ovitom vremenu. su i Neven Marinko-
Na svom prvom gostovanju u Zagrebu, vi}, solista na klari-
Tambura{ki orkestar iz Banja Luke 9
banjalu~ki Gradski tambura{ki orkestar iz- netu i Grigorije Iva-
veo je dio skladbi iz svoga bogatoga reper- novi}, solista na oboi. Na ~elu orkestra je Upravo iz `elje da tambura, koja je ve-
toara u kojemu se nalazi preko 150 kom- Zdravko ]osi}, dirigent i umjetni~ki ruko- oma popularan instrument u Bosni i Her-
pozicija razli~itog `anra. Orkestar njeguje voditelj s bogatim pedago{kim, kompozi- cegovini, povezuje ljude i narode, Gradski
kako starogradsku muziku i romansu, tako torskim i dirigentskim iskustvom. tambura{ki orkestar je od samog osniva-
i druge muzi~ke sadr`aje prilago|ene za Iako je zvani~no osnovan tek 2001. nja sebi postavio za cilj suradnju s tam-
tambura{ki orkestar, kao {to su narodne godine, Gradski tambura{ki orkestar Ban- bura{ima, bez obzira odakle oni dolazili.
pjesme, djela ozbiljne muzike europskih ja Luka uspje{no nastavlja vi{e od 80 go- Orkestar je organizator tradicionalnog
autora, filmska muzika i evergrini. dina dugu tradiciju tambura{ke muzike u me |unarodnog festivala “Ve~e uz tambu-
Uz Gradski tambura{ki orkestar nastu- Banja Luci. Od samog osnivanja orkestar ru”, koji je tokom proteklih {est godina u
pili su renomirani vokalni solisti Stanimir se nametnuo kao nezaobilazni dio muzi- Banja Luci do~ekao mnoge tam bura{ke
~kog `ivota u Banja orkestre i sastave iz ~itave Europe. Orke-
Luci i Bosni i Herce- star je tokom proteklih godina organizirao
govini. Brojna go- i bio doma}in tri me|unarodne konferen-
stovanja u svi kraje- cije pod nazivom “Dani tambura{kih or-
vima biv{e Jugosla- kestara jugoisto~ne Europe”, koje su oku-
vije i mnogim eu- pile brojne predstavnike orkestara, festi-
ropskim zemljama, vala, muzi~kih pregalaca i zaljubljenika u
te nastupi na muzi- tamburu i tambura{ku muziku. Na Tre}oj
~kim festivalima, ra- konferenciji, odr`anoj u listopadu 2006. J
dio i TV stanicama, godine jednoglasno je usvojeno da se for-
u~inili su ovaj orke- mira Europski tambura{ki savez sa sjedi-
O
star poznatim daleko {tem upravo u Banja Luci, {to je svojevr- U
izvan granica BiH. sno priznanje za sav pregala~ki rad Grad-
Danas orkestar ~ini skog tambura{kog orkestra u svojevrsnom R
30 tambura{a uzrasta tambura{kom pokretu, koji je upravo i na-
od 15 do 65 godina, stao njegovim osnivanjem. N
te pripremna grupa
stasala u internoj
A
Gosti na koncertu {koli tambure. I.I. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Ervin Jahi} – vrhunac hrvatskog pjesni{tva mla|e generacije
Promocija “Kristala Afganistana”
Pjesnik, kriti~ar raznolike znati`elje i
medijske {irine te vi{egodi{nji urednik i su-
vremeni “pegla~” tu|ih tekstova, Ervin Ja-
hi} (Rijeka, 1970.), svojih se pjesni~kih pr-
vijenaca latio nevi~no i na~elno po~etkom
devedesetih, kada su neke poetikolo{ke vri-
jednosti u tekstovima knji`evno-kriti~ke
prosudbe, ali i malobrojne praktikantske
~itala~ke svijesti, ve} pomalo bile diskredi-
tirane. Nedavno mu je u izdanju V.B.Z.-a
iza{la zbirka pjesama intrigantnog naslova
“Kristali Afganistana”. Zbirka je komponi-
rana od pet tematski razli~itih ciklusa, ali se
zadr`ava jedinstven diskurs, a poetski tek-
stovi koji tematiziraju ratni imperijalizam i
novu kolonijalizaciju svijeta toliko su o~aj-
ni~ki iskreni da naprosto postaju, bez obzira
na stvarnu malobrojnost u odnosu na ostale,
osnovnim naglaskom nove knjige Ervina
Jahi}a. Autor se postavlja u funkciju svje-
doka, znaju}i istodobno da pjesma, na`alost,
ne mijenja kondicije svijeta i grube gabarite
novih kroja~a, ali jednako tako – pjesniku je
10 du`nost, koja mu dodu{e jedina i preostaje,
o nepravdi i kataklizmi govoriti, i to bez ob-
zira na o~ekivani, a zapravo itekako mize-
ran rezultat.
Knjiga je predstavljena 25. listopada u
Zagreba~koj d`amiji, na islamskoj tribini
“Dr. Sulejman Ma{ovi}”. O knjizi su govo-
rili knji`evnici i knji`evni kriti~ari Branko
Male{ i Sead Begovi}, a tribinu je moderi-
rao Mirza ef. Me{i}. Jahi}eve stihove ~itali
su Enes Ki{evi} i Filip Mursel Begovi}.
Branko Male{ je istakao da Jahi} i dalje
rabi oblikovna sredstva koja vi{e-manje li~e
na osvojeni poetski modernitet u prethod-
nim autorovim zbirkama. Male{ obja{njava
da bez obzira na raspored u postoje}im
ciklusima, kao i na upotrebljeni diskurs u
oblikovanju odre|ena poetskog teksta, pjes-
me se tematski mogu razlikovati kao kata-
klizmati~no-anga`irane (brojne posljedice
licemjernog globalnog imperijalizma), au-
J to-konfesionalne i obiteljsko-konfesional-
ne, te ljubavno-filozofi~ne i emocijsko-mi-
O sti~ne. Rije~ i o optu`uju}em stihu koji, i tu
U i u drugim ciklusima, glasno govori o svjet-
skoj netrpeljivosti, isklju~ivosti i, najzad,
R golemoj koli~ini nezainteresiranosti za ono
Drugo (brojne dr`ave i njihovo brojno sta-
N novni{tvo u ratnoj nevolji ili pak ekonom-
skoj i kulturnoj izolaciji). Male{ je s publi-
A kom podijelio da }e mu osobno biti `ao ako
L u Jahi}evoj senzibilnoj geografiji svijeta i
du{e, du{e i svijeta, neki sastavci zbog iz-
ravna, gotovo politi~kog govora odnesu
(nezaslu`enu) pozornost nad lirsko-filozo-
fi~nim ili pak obiteljsko-zabrinutim poet-
skim tektovima nesumnjive relevantnosti,
unutar dakako, reklo bi se, “prihvatljivije” i
svakako bla`e teme.
Sead Begovi} je naglasio da se Jahi}
po~inje javljati devedesetih godina pro{loga
stolje}a, prvotno kao pjesnik najdublje `ud-
nje spram jezika i s vjerom u njegovu di-
nami~nu mre`u koja emanira beskona~ne
jezi~ne kombinacije. Budu}i je bilo prepoz-
natljivo da u tim radnim operacijama uveli-
ke u`iva, ubrzo se obratio ka umna`anju i
nadziranju pjesmovnog smisla te je u njemu
otkrivao ~ak i ne{to transcendentno. Time je
izbjegao generacijsko skidanje do gole ko`e
i prepisivanje stvarnosti, a posebice se nije
htio li{avati metafora i lijepih slika, dodaje
Begovi}. Nakon knjige “Biografija i auto” i
izabranih pjesama “Pustinja neona”, Jahi}
je postao pjesnikom koji gotovo misti~ki
do`ivljava po~ela, onih o~u|eno mitskih i
misti~kih (u ovoj knjizi pjesme “Molitva”,
“O Mesneviji”, “O pjevu tijela me|u nebesi-
ma”, “Dova” i druge). Dakle, on }e kao pje-
snik neposredno isku{avati prisutnost Boga,
polaze}i od pretpostavke da upravo izme|u
Boga i ljudske du{e mora biti srodnosti te on
zapaljuje iskru bo`anskog u sebi. Kao poet-
ski svjedok, nastavlja Begovi}, u “Kristali-
ma Afganistana”, Jahi} nastupa s optu`bom
i moraliziranjem na relaciji istoimenih pje-
sama: “Kabul”, “Kandahar”, “Guantána-
mo”, “Kubanski nokturno”, “Dok tra`imo
svoje ja – Ernesto, Che i ja” i “Pejsa`”.
Promocija knjige odr`ana je i 29. listo-
pada u prostorima Profil Megastora. Uz go-
re navedene, o knjizu su govorili i knji`evnici
i knji`evni kriti~ari Zvonimir Mrkonji} i
Tonko Maroevi}. Mrkonji} je primjetio da
Jahi} otkriva sablazan povijesti, kao otpadi-
{ta imperijalnih politika gdje se iz pre`ivjelih
tvorevina reanimiraju i konstruiraju nove
kombinacije. Povijest koja nije na{la mjesto
u budu}nosti postala je, kako ka`e Jahi},
na{ talac: iz nje se prave robotske replike
monstruma i masovnih ubojica iz zaliha po-
vijesne fantastike. To su kristali Afganista-
na, ona ni~ija zemlje gdje pjesni~ki ili sli-
karski amateri otvaraju koncentracijske lo-
gore, i gdje smjerokazi upu}uju u smrt ili u
Haag. Ne treba pre{utjeti da se u Jahi}a ja-
vlja u njega jedan oblik poetizacije koji do
sada nije bio prisutan. U kontrastu sa zao-
{trenim formulacijama globalnog zla javlja
se jedan omek{ani govor s karakteristi~nim
genitivnim metaforama, kao {to su primje-
rice minareti srca i ~okoti du{e, itd. gdje
poetizacija nije uvijek na visini onog najbo-
ljeg u konceptu “Kristala Afganistana”. Ia-
ko ne skrivaju}i svoje tematske i izra`ajne
prijepore, Jahi}eva poezija napokon svojom
prisnom senzibilizacijom za drugog i dru-
go, neo~ekivano moralisti~ki preusmjeruje
“{lagvort” stvarnosno ispra`njene poezije.
Tonko Maroevi} je rekao da Jahi} pro-
mjenom poeti~kog registra pove}ava svoje
mogu}nosti. On pru`a mnogo vi{e i otvara
prostore koji do sada nisu bili mogu}i. Jahi}
je izbjegao plakatnost stanovitog egzotiz-
ma. Pohvaliv{i Jahi}evu poeziju kao zna-
~ajni rezultat suvremenog hrvatskog pjesni-
{tva, Maroevi} je dodao da Ervinova poezi-
ja ne bje`i u daleke svjetove jer u njega je
va`an osje}aj blizine i sve se doga|a isto-
vremeno.
Publici se obratio i autor rekav{i da je
po vjeroispovijesti musliman i da to ne ne-
gira njegove druge identitete Europljanina,
hrvatskog knji`evnika, itd. “Ne mislim da je
knjiga hrabra. Ja sam Istok i Zapad istodob-
no. Na taj uvrije`eni sukob ne pristajem.
Ti~e me s neposredno iskustvo zla, rata i ne-
sre}e. Literatura ima snagu koja ogovara
vrijeme ulaze}i u unutra{nji bitak stvari”,
zavr{io je Jahi}.
F.M.B.

Inflacija bo{nja~kih kandidata na izborima u studenome
Rafal u prazno
Mak Dizdar je napisao poemu o ~etvorici koja u jednom stihu ka`e da jednog vode ~etvorica, ~etvorica se jednog
boje. Ovdje je mo`da rije~ o sedmorici i jednomu jer je, kandidatura {estorice na brzinu najavljena i organizirana tek
po spoznaji o kandidaturi drugog od dvojice, javnosti i te kako poznatih.
Faris Nani}
Politika je rije~ izvedena iz gr~kog
pojma polis-grad i u doba atenske demo-
kracije zna~ila je umije}e upravljanja gra-
dom koji je tada bio jedina organizirana
dru{tvena zajednica u podijeljenoj Gr~koj,
time i najrazvijenija. Mnogi su gr~ki filo-
zofi, a napose Aristotel i Platon nastojali
osmisliti eti~ke osnove politike kao i kla-
sificirati znanja potrebna da bi se osoba
njome bavila. Tada uspostavljeni kriteriji
donekle su se izmijenili, radom kasnijih
europskih i ameri~kih teoreti~ara, poput
Augustina, Moorea, Machiavellija, Hob-
besa, Lockea, Mathera, Logana, Frankli-
na, kao i azijskih i afri~kih poput Kung
Fuzhea, Meng Zhea, Gazzalija, Radhija i
mnogih drugih, ali su kriteriji posve}eno-
sti radu za op}e dobro i {iroke lepeze
znanja te iskustva do danas pre`ivjeli. Iako
smo u vremenu u kojem `ivimo suo~eni s
prili~nom degradacijom vrijednosti i kri-
terija politike u ~itavom svijetu, oni su
ipak klju~ kona~nog uspjeha politi~ara.
Samo takvi politi~ari, naime oni koji
po{tuju vrijednosti i dr`e se kriterija, ula-
ze kao pozitivne li~nosti u povijest. Drugi
mogu u}i u povijest, ali samo kao primje-
ri proma{aja ili shva}anja politike kao do-
brog izvora pristojne zarade. Ovdje je
bitno naglasiti da se uspjeh naj~e{}e ko-
na~no valorizira protekom odre|enog
vremena, a ne trenutnom popularno{}u
zbog jednog poteza, po~esto trika za za-
varavanje, iluzije na masovniju uporabu.
Osmorica
Hrvatska je pred {estim op}im izbori-
ma od pada komunizma. Za Hrvatski se
Sabor natje~u i kandidati za zastupnike
nacionalnih manjina u XII izbornoj jedi-
nici. U {estoj grupi za zastupnika alban-
ske, bo{nja~ke, crnogorske, makedonske
i slovenske nacionalne manjine natje~u se
Bo{njaci, Albanci i jedan Makedonac.
Makedonca Angela Mitrevskog kandidi-
rala je Zajednica Makedonaca Hrvatske,
KVADRAT NAD HIPOTENUZOM
ali se spekulira da ima podr{ku Crnogora-
ca i Slovenaca, slijedom crnogorske inici-
jative upu}ene predstavnicima svih pet
manjina. Interesantno je da je Darko [onc,
predsjednik Saveza slovenskih dru{tava u
Republici Hrvatskoj i predsjednik Koor-
dinacije vije}a slovenske manjine u inter-
viewu Preporodovom Journalu nedavno
rekao kako bi Slovenci bili spremni po-
dr`ati zajedni~kog kandidata i to najvje-
rojatnije Bo{njaka jer predstavlja najbroj-
niju nacionalnu manjinu i dobiva najvi{e
glasova. No, kada je, iako je vodio razgo-
vore s HNS-om o podr{ci Ibrahimu Ru`-
ni}u, shvatio da }e Bo{njaci potaknuti
inflaciju kandidata, mudro je od toga odu-
stao, boje}i se da Slovenci ne budu uvu-
~eni u interbo{nja~ke nesuglasice i suko-
be. Bo{njaci, kao uvjereni demokrati i
pluralisti kandidirali su osam ljudi, unato~
pozivima i ovog mjese~nika da se poku{a
na}i zajedni~ki bo{nja~ki kandidat kako
bi se, zbog zakona velikih brojeva, osigu-
rao jo{ jedan bo{nja~ki mandat u Saboru.
[tovi{e, SDA Hrvatske je potpisala koali-
ciju sa SDP-om i kandidirala Mirsada
Srebrenikovi}a na desetom mjestu zajed-
Predstavljanje kandidata u Puli (slijeva - Ned`ad Hod`i}, Ibrahim Ru`ni},
Sulejman Tabakovi} i [emso Tankovi})
ni~ke liste u VI izbornoj jedinici, u nadi
da }e SDP u toj jedinici polu~iti dobre re-
zultate, a nakon formiranja vlasti i odlje-
va prvih ljudi s liste u izvr{nu vlast, Sre-
brenikovi} postati saborski zastupnik una-
to~ niskom mjestu na listi. Srebrenikovi}
se kandidirao iako je Me{ihat Islamske
zajednice u Hrvatskoj, ~iji je on uposlenik,
izdao proglas kojim zabranjuje svojim
slu`benicima u`ivanje pasivnog bira~kog
prava i politi~ku propagandu. No, ako je
suditi po slovu proglasa, ekstenzivna in-
terpretacija istoga takvu kandidaturu do-
pu{ta. Koliko je to moralno, drugom prili-
kom. Nije Machiavelli uzalud spomenut
u prvom pasusu. 11
Bo{nja~ki kandidati u XII izbornoj je-
dinici mno`ili su se velikom progresijom.
Tako su, osim o~ekivanih i ranije najavlje-
nih kandidatura [emse Tankovi}a iz SDAH
i Ibrahima Ru`ni}a iz HNS-a, trku za Sa-
bor potvrdili i Hamdija Mali} ispred UBB-
DRH i SABAH-a, odmetnute “krovne”
bo{nja~ke asocijacije koju je osnovao Tan-
kovi}, potpuno nepoznati Ned`ad Hod`i},
\emal Brati} i Sanel Hamzi}, ali i dva sa-
borska uposlenika, Sulejman Tabakovi} i
J
O
U
R
N
A
L
 KVADRAT NAD HIPOTENUZOM
Ibrahim Im{irevi}, tako|er bez javnog
imid`a. Dodu{e, Tabakovi} je bio kandidat
2003. godine u istoj izbornoj jedinici i
ostao upam}en po nesuvislim izjavama i
smije{nim inicijativama poput zapo{ljava-
nja Bo{njaka kao rend`era u nacionalnim
parkovima Hrvatske. Hod`i} je isprva po-
ku{ao formirati nezavisnu listu rije~kih
poduzetnika i kandidirati ju u VIII izbor-
noj jedinici, pa je nejasno otkuda sada zov
nacije za saborski mandat od kojeg se ne
o~ekuje primjetan anga`man u pitanjima
op}edr`avnog zna~aja. Potonja petorka ne-
ma nikakvu zabilje`enu historiju javnog, a
posebno politi~kog anga`mana me|u Bo{-
njacima, pa je nejasno na koju to podr{ku
ra~unaju. A mo`da i ne ra~unaju.
Zanimljiv je i jo{ jedan detalj. U Is-
lamskoj je zajednici netko mjesecima pri-
je objavljivanja kona~nih kandidacijskih
lista {irio la` kako je Ru`ni} kandidat
HNS-a na jednoj od dr`avnih lista, pa bi
glas za njega bio glas protiv bo{nja~kog
zastupnika u XII izbornoj jedinici. Narav-
no, pri tome se pre{u}ivalo da se na dr`av-
nim listama ne mo`e glasati za pojedinca-
Ru`ni}a, ve} samo za ~itavu listu, dakle
za HNS u ovom slu~aju. No, kako je zov
politike ja~i od svakog obzira, nitko se ni-
je bunio {to je Srebrenikovi}, zaposlenik
12 Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj,
odlu~io u~initi ba{ to – kandidirati se na
dr`avnoj listi jedne druge stranke. Valjda
se njegovom kandidaturom ne}e desiti
glasovi protiv bo{nja~kog zastupnika u
XII izbornoj jedinici. Sva~ijom drugom,
valjda, bilo bi suprotno, ba{ u skladu s la-
`i ~ija je propagacija odjednom prestala.
^etvorica ili sedmorica
Ako se uzme u obzir da }e na XII iz-
bornoj jedinici glasati manje Bo{njaka
nego na dr`avnim listama po teritorijalno
odre|enim izbornim jedinicama, uz osam
kandidata, za o~ekivati je disperziju koja
bi teoretski, posebno ako Mitrevskog
podr`e Makedonci i Slovenci, mogla do-
vesti do izbora zastupnika neke druge od
pet manjina, ~ime bi Bo{njaci ostali bez
predstavnika u Saboru, ali vrlo lako i u
J Savjetu za nacionalne manjine RH. Na-
O ime, za o~ekivati je da }e petorka nepoz-
natih privu}i barem 1.000 glasova, a osta-
U tak glasova }e se vi{e-manje ravnomjerno
raspodijelitii ostaloj trojici ~iji je javni
R anga`man ve}i i poznatiji. Pod uvjetom
N da Mitrevski dobije gotovo sve crnogor-
ske, makedonske i slovenske glasove,
A moglo bi se dogoditi da idu}i zastupnik
ex-jugoslavenskih manjina bude Make-
L donac. Kako saborski zastupnik manjina
S predstavljanja kandidata u Puli 30. listopada
virilno ulazi u sastav Savjeta za nacional-
ne manjine RH, ostaje samo na dobroj
volji samog Savjeta da, u nedostatku re-
dovno izabranih Bo{njaka, kooptira jed-
nog po tko zna kojem kriteriju. Tko onda
dobiva? Tankovi}, SDAH, Ru`ni} ili Ma-
li}? Tko }e onda biti odgovoran za apsurd
da najbrojnija od pet nacionalnih manjina
nema svog zastupnika u Hrvatskom sabo-
ru? Naravno, ovaj se scenarij ne}e ostva-
riti ukoliko se neto~nom poka`e pretpo-
stavka o zajedni~kom “protubo{nja~kom”
kandidatu crnogorske, makedonske i slo-
venske manjine.
U analizi treba po}i od nekoliko ~inje-
nica. Prva je da su Bo{njaci, a posebno
ostale nacionalne manjine razo~arani pr-
vim mandatom zajedni~kog zastupnika
koji je obna{ao [emso Tankovi}. To je
proizvelo te`nju za kandidiranjem vi{e
Bo{njaka, ali i zajedni~kog kandidata os-
talih nezadovoljnih manjina koji bi se
mogao suprotstaviti bo{nja~koj broj~anoj
nadmo}i. Drugo, povijesna prilika koju je
imao Tankovi} da Bo{njake promovira u
politi~ki odgovorne gra|ane koji ne vode
ra~una samo o sebi, ve} i o interesima
drugih, posebno ako su malobrojniji, iz-
gubljena je i te{ko }e se ponovo pojaviti.
Time je izgubljena prilika da Bo{njaci u
Hrvatskoj postanu zna~ajniji politi~ki
faktor, prerastu uske okvire manjinskog i
po~nu se djelatno reintegrirati u javni
`ivot ove zemlje. Zbog toga }e ve}ina Bo-
{njaka najvjerojatnije glasati za neku od
dr`avnih lista, na kojima ima i bo{nja~kih
imena i time dodatno smanjiti izglede
jednom od osmorice kandidata u XII iz-
bornoj jedinici. Nadalje, sekta{ki pristup
mandatu dodatno je produbio podjele
me|u Bo{njacima jer je Tankovi} nekoli-
ko puta nagla{avo da je odgovoran svojoj
stranci, koja ga je kandidirala i zahvalan
Islamskoj zajednici, koja ga je vrlo djelat-
no podr`ala 2003. godine. Kako je govo-
rio tako je i radio. Kona~no, amaterski spo-
razum SDAH s vladom, odnosno HDZ-om
i njegova provedba stvorili su sliku pri-
zemne politi~ke trgovine za malu sineku-
ru u zamjenu za potpunu lojalnost, ~ak i u
slu~ajevima kada se nije o~ekivala, koja
je dodatno kompromitirala bo{nja~ki man-
dat. Novi, ovaj puta predizborni sporazum
sa strankom potpuno druk~ije orijentaci-
je, zbog o~ekivanja da bi ona mogla sasta-
viti Vladu, tu sliku samo rasko{no uokvi-
ruje. [to su Bo{njaci, ako je suditi po
ovome? Likovni umjetnici ili...
Posljednja ~injenica na koju treba
ukazati je i kandidatura {estorice ljudi ko-
ji se nikada nisu bavili politikom, a javni
im je anga`man neprimjetan ili vrlo kra-
tak. Mak Dizdar je napisao poemu o ~et-
vorici koja u jednom stihu ka`e da jednog
vode ~etvorica, ~etvorica se jednog boje.
Ovdje je mo`da rije~ o sedmorici i jedno-
mu jer je, kandidatura {estorice na brzinu
najavljena i organizirana tek po spoznaji
o kandidaturi drugog od dvojice, javnosti
i te kako poznatih. Vratimo li se gr~kim
misliocima, postavlja se pitanje koji su to
kriteriji koje ti kandidati zadovoljavaju.
Napokon, postavlja se pitanje koji su to
kriteriji etike, znanja i iskustva te rezulta-
ta u bavljenju politikom koje zadovoljava
svaki od osmorice kandidiranih. U ovom
broju Journala dobili su priliku da ih jav-
no poka`u. Bit }e zanimljivo vidjeti na
koji }e se na~in kandidati obra}ati ostalim
nacionalnim manjinama koje po slovu za-
kona predstavljaju i ra~unaju li uop}e na
njihove glasove.

Uz 115. obljetnicu ro|enja nobelovca Ive Andri}a
Nevolja je biti ro|en
Obnova groba Andri}eve majke
Katarine
U prostorijama Matice Hrvatske u Sa-
rajevu Mirko Marjanovi}, glavni urednik
edicije Hrvatska knji`evnost Bosne i Her-
cegovine u 100 knjiga, novinarima je is-
pri~ao zanimljivu pri~u. Matica Hrvatska
je uz pomo} Kantonalnog ministarstva
kulture i sporta rekonstruirala nadgrobni
spomenik Katarine Andri}, majke nobe-
lovca Ive Andri}a, na sarajevskom rimo-
katoli~kom groblju Sveti Mihovil. Naja-
vljena je i edicija djela Ive Andri}a, ~iji je
prire|iva~ Ivan Lovrenovi}. Marjanovi}
se, nakon {to je prona{ao fotografiju nad-
grobnog spomenika u knjizi Rani Andri}
autora Miroslava Karaulca, zaputio u pre-
tragu sarajevskih rimokatoli~kih groblja
Sveti Josip i Sveti Mihovil da bi prona{ao
prili~no o{te}en grob Katarine Andri}, ro-
|ene Peji}. Na ure|iva~kom vije}u Edici-
je, 11. svibnja je jednoglasno prihva}ena
ideja da se poku{aju prona}i sredstva za
obnovu spomenika, te je za rekonstrukci-
ju anga`iran Stijepo Gavri}. Kantonalni
zavod za za{titu kulturno-historijskog na-
slije|a obavijestio je inicijatore o to~noj
identifikaciji spomenika na parceli grob-
lja Sveti Mihovil. Na Katarininom obeli-
sku od specifi~ne sarajevske hre{e na pr-
vom dijelu pisala je godina ro|enja, ali ne
i datum, {to je trebalo naknadno de{ifrirati,
a od tre}eg dijela spomenika preostao je
Emir Had`ihafizbegovi} i Ivan Lovrenovi} pored groba Andri}eve majke
Ivo Andri}
jedan dio s natpisom: “Svojoj dobroj ma-
jci, njezin Ivan”. Gavri} je rekonstruirao
dimenzije, a njegovi crte`i s preciznim
opisom predati su kantonalnom zavodu.
Iz KJKP-a Pokop pristigla je potom infor-
macija da }e rekonstrukcija spomenika
ko{tati ukupno 7.000 KM, na {to se Mini-
starstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo
obavezalo da }e rekonstrukciju u potpu-
nosti materijalno podr`ati.
“Da nismo ovo u~inili, zauvijek bi bio
zatrt trag majci jednog nobelovca, kao {to
je zatrt trag grobu njegova oca Antuna”,
rije~i su Mirka Marjanovi}a. On je podsje-
tio da je Ivo Andri} samo jednu godinu
prije smrti svoje majke, 1924. godine, kao
KULTURA
diplomata na sveu~ili{tu u Grazu stekao
titulu doktora, a 36 godina poslije dobio
Nobelovu nagradu za knji`evnost (1961.),
~iji je cijeli nov~ani iznos u dva navrata
darovao BiH za unaprije|enje bibliote-
karstva. Prema knjizi Miroslava Karaul-
ca, Marjanovi} nagla{ava da su Andri}
evu majku poznanici karakterizirali kao
“pravu na{u starinsku, bosansku majku”.
Andri}eva majka Katarina ili Kata i Kati-
ca, kako se njeno ime razli~ito bilje`i po
maticama, bila je najstarija k}erka od pe-
toro djece koja su sva, jo{ u ranoj dobi,
poumirala. Prema usmenom kazivanju onih
koji su je znali, radila je kao radnica u
tvornici }ilima, a neko vrijeme pomagala
je u susjednom manastiru Svetog Ante na
Bistriku. Gotovo cijelog `ivota stanovala
je u ulici Basamaci, na Bistriku, a njene
~este promjene stana, uvijek u istoj ulici,
govore da se s mukom dovijala za `ivot
rade}i redom u nekoliko ku}a u Basama-
cima. Poznato je da povremeno boravi
13
kod Ane Andri} i Ivana Matkov~ika u Vi-
{egradu. Iz jedne Andri}eve isprave iz 1912.
vidljivo je da joj je te godine mjesto stano-
vanja Srebrenica. Za vrijeme Prvog svjet-
skog rata ona je uz Ivu Andri}a, u `upnom
dvoru u Ov~arevu gdje odr`ava `upniko-
vo doma}instvo. Kasnije, kada je `upnik
premje{ten, uz sina i `upnika Katarina pre-
lazi u `upni dvor u Zenicu. Tek po~etkom
dvadesetih godina, kada stupa u slu`bu,
Andri} }e preuzeti brigu o majci. Njegova
mnogobrojna pisma prijateljima i izdava~u,
iz tog vremena, govore s kolikom se rev-
nosti brinuo o njoj. Od tada, pa sve do
1925. godine, kada u svojoj 55 godini umi-
re od reume, Katarina Andri} kona~no
upoznaje sigurniji `ivot i lagodnije dane.
Rodna ku}a
Manifestacijom “Dan otvorenih vra- J
ta” uz bogati program, Memorijalni mu-
zej “Rodna ku}a Ive Andri}a” u Travniku
O
je obilje`ila 115. godina ro|enja slavnog U
nobelovca. Prema rije~ima Enesa [krge,
kustosa muzeja, Zavi~ajni muzej kao dio R
Memorijalnog muzeja “Rodna ku}a Ive
Andri}a” svake godine 9. listopada prire-
N
|uje Dan otvorenih vrata, kao dan sje}anja A
na njihova slavnog sugra|anina. Na taj
dan posjetitelji imaju prilike vidjeti stalni L
 KULTURA
izlo`beni postav Memorijalnog muzeja, i
uz pratnju kustosa muzeja saznati sve po-
jedinosti o `ivotu i radu ovog pisca. Ali,
nije dovoljno poznata sudbina stare bo-
sanske ku}e broj 13 u travni~koj ulici Ze-
njak, u kojoj se Andri} rodio prije 115 go-
dina. Naime, ovu ku}u koja je stradala u
mnogim po`arima u Travniku, od bra}e
Ivana i Tadije Antunovi}a otkupio je Stje-
pan Majki}-Juri{i}. Od njega je 1925. go-
dine ku}u kupio travni~ki trgovac Pero Zec,
od koga je nakon dugog cjenjkanja 1970.
godine ku}u otkupila travni~ka op}ina.
Ku}a je odmah nakon iseljavanja sru{ena i
u njenoj blizini je, prema projektu arhi-
tekte Nedeljka Rosi}a iz Sarajeva izgra|e-
na nova ku}a u bosanskom stilu i dovr{ena
1974. godine, dakle, prije tri desetlje}a i
tretirana je kao “Rodna ku}a Ive Andri}a”.
Nakon Andri}eve smrti dobila je slu`beni
naziv “Memorijalni muzej Ive Andri}a”,
iako je bila prili~no nefunkcionalna – ima-
la je basamake-stepenice sli~ne ljestvama
uz koje se mnogi gosti nisu mogli popeti,
a u prizemlju je bio zemljani pod s ognji-
{tem i vitrinama od pleksiglasa u kojima
su bila neka Andri}eva djela.
^ovjek se negdje morao roditi
14 Sukladno nedoumici o nazivu mahale
Zenjak, ~ije zna~enje naziva ni do danas
nije pouzdano razja{njeno, postojala je i
dugogodi{nja dilema i svojevrsna kontro-
verza o datumu i mjestu ro|enja slavnog
pisca. Kao nehoti~nu parafrazu glasovite
Marxove 11. teze o Feuerbachu, razli~iti
Andri}evi biografi i kroni~ari razli~ito su
tuma~ili i navodili tu po~etnu stavku u
svakom Andri}evom `ivotopisu. U svako-
vrsnim enciklopedijama i leksikonima kao
datum ro|enja navo|en je naj~e{}e 10. li-
stopad 1892., te 10. velja~a, ili jednostav-
no samo 1892. godina. Kao mjesto ro|e-
nja predstavljen je Travnik, Gornji Dolac
kod Travnika, Dolac na La{vi kod Travni-
ka, Sarajevo, Vi{egrad i Beograd. Izvjesni
revnosni biograf bilje`i da je Ivo Andri}
ro|en u vlaku izme|u Doca na La{vi i Trav-
nika, u vrijeme kada pruga na toj trasi nije
ni bila izgra|ena. Sam pisac nije pokazi-
J vao veliki interes za ustanovljavanjem
O to~nih biografskih podataka. 1972. godi-
ne, prilikom sarajevskog susreta s Travni-
U ~anima i Vi{egra|anima, kada je izbilo na
vidjelo i ono jedva primjetno rivalstvo iz-
R me|u ova dva grada o Andri}evoj zavi~aj-
noj pripadnosti, na ne~iji spomen o mje-
N stu ro|enja, Andri} je u {ali rekao: “[ta
A }ete, ~ovjek se negdje morao roditi!”
Tako|er, tokom jednog razgovora sa
L sarajevskim knji`evnikom Ljubom Jan-
Rodna ku}a Ive Andri}a
dri}em 1974. godine, Ivo Andri} je naveo
jedan primjer pogre{nog razumijevanja i
tuma~enja njegove biografije: “O meni se
i do sad sva{ta pisalo, a {ta }e tek da se
pi{e kad umrem. U mojoj pripovjetci
ðProzor’ govori se o djeci koja su odlu~ila
da razbiju susjedov prozor; jedan dje~ak
se protivi, odbija da u tome u~estvuje, i
drugovi, da bi mu se osvetili, razbiju pro-
zor na njegovoj ku}i, a po{to je njegov
otac bio prek, uzme kai{ i stane ga tu}i.
Pri~a je pisana u prvom licu; to je u vrije-
me kad sam je pisao bila moda… Eto,
vidite, na osnovu toga je jedan pisac od
oka zaklju~io da sam ja imao te{ko djetin-
jstvo, prekog oca i dvije sestre ili brata –
ne sje}am se sad dobro – a to je puka
izmi{ljotina; moj otac je umro kad sam
imao dvije godine, zna se da nisam imao
ni bra}e ni sestara.”
Moglo bi se konstatirati da su sve ove
silne i izli{ne kontroverze u~injene be-
spredmetnim 15. svibnja 1960. godine.
Tog dana, travni~ki novinar Mustafa Ga-
fi} objavio je u zagreba~kom listu “Tele-
gram” rezultate svog istra`ivanja o datu-
mu i mjestu ro|enja literarnog Nobelovca.
Preturaju}i po zaboravljenim arhivskim
dokumentima u Travniku, novinar Gafi}
je prona{ao i prvi objavio prijepis iz Ma-
ti~ne knjige ro|enih katoli~ke Crkve sv.
Ivana Krstitelja. U tom slu`benom doku-
mentu, pod rednim brojem 70, zapisano
je da je 9. listopada 1892. godine u trav-
ni~koj mahali Zenjak ro|en Ivan Andri},
kao zakoniti sin Antuna i Katarine An-
dri}, ro|ene Peji}. Kao rimokatolici, An-
tun i Katarina su istog dana krstili svog
sina. Njegov krsni kum bio je Tadija An-
tunovi}, radni kolega Antuna Andri}a i
vlasnik ku}e u kojoj je Ivo Andri} ro|en.
^in kr{tenja obavio je travni~ki `upnik
Juraj Pu{ek. Punim, krsnim imenom Ivan
biti }e potpisana samo jedna njegova kn-
jiga – prvo izdanje prve pripovijetke “Put
Alije \erzeleza”, objavljene 1920. u Beo-
gradu, i zbog toga }e pisac protestirati kod
uglednog izdava~a S. B. Cvijanovi}a.
U nekoj vrsti autobiografije, predstav-
ljenoj u pismu francuskom piscu Cloude
Avlinu, Andri} pi{e: “Poti~em iz zanatlijske
porodice koja je sa dolaskom Austro-Ugar-
ske osiroma{ila i ubrzo izumrla.” Prema
starim zapisima i usmenim predanjima, An-
dri}ev djed po ocu Antun poti~e iz Sarajev-
skog polja, a po zanimanju je bio zanatlija
– pravio je bosanske mlinove za kafu.
O`enjen Katarinom Pamuk, imao je jedana-
estero djece, koja }e, vremenom, poumirati
od su{ice. Od iste bolesti 1894. umire i otac
Ive Andri}a, Antun, po zanimanju podvor-
nik kod pravosu|a. Udovica Katarina An-
dri}, zvana Kata, u svojoj 21. godini bila je
bez ikakvih sredstava za `ivot. Stoga se za
pomo} obra}a rodbini, odnosno sestri umr-
log mu`a. Ana Matkov{~ik bila je udata za
Ivana Matkov{~ika, porijeklom Poljaka, na-
rednika u Austro-Ugarskoj vojsci i potom
vaktmajstora. @ivjeli su u Vi{egradu, u bra-
ku bez djece, te odlu~uju preuzeti brigu o
odgajanju dvogodi{njeg Ive Andri}a, koji
ravno 80 godina poslije o tome kazuje:
“Mene su na rukama odnesli u Vi{egrad.”
Uostalom, ona Andri}eva ~uvena re~enica
citirana u Borbi 1972. godine, re~enica za
koju Karaulac ka`e da govori i premnogo i
premalo: “^ovjek negdje mora da se rodi”,
vi{e je vezana za metafizi~ku cioranovsku
nevolju zvanu biti ro|en, negoli za bilo ka-
kvu fizi~ku ~injenicu.
F.M.B.

Harmonika{ki virtuoz Nihad Hrustanbegovi} izdao novi album u Nizozemskoj
Na{e zaboravljeno blago
Nihad Hrustanbegovi} (Bijeljina, 1973.)
`ivi i stvara u Nizozemskoj, a ove godine
objavio je prvi solisti~ki studijski album
pod nazivom “The Best Of Concert Accor-
deon”. Bosansko-hercegova~ki maestro na
klasi~noj harmonici osnovnu muzi~ku {ko-
lu zavr{ava 1988. godine u Bijeljini u klasi
nastavnika Nijaza Aliusti}a, a Srednju mu-
zi~ku {kolu u Tuzli 1992. godine u klasi na-
stavnika harmonike Midhata Zuli}a. Za vri-
jeme {kolovanja u Bosni i Hercegovini po-
sti`e zna~ajne rezultate kao solista na kla-
si~noj harmonici. Godine 1999. dobitnik je
prve nagrade na Republi~kom takmi~enju u
Biha}u, a iste godine i druge nagrade na Sa-
veznom takmi~enju u Herceg Novom. 1994.
godine odlazi u Nizozemsku, gdje u rujnu
1995. nastavlja obrazovanje na Konzervato-
riju u gradu Enschede. Tamo dobiva mogu}-
nost da direktno nastavi {kolovanje na tre}oj
godini akademije, {to odbija jer mu se ne
svi|a ideja da zavr{i muzi~ku akademiju za
Bh-slikar Safet Zec izla`e u presti`noj galeriji “Falteri” u Firenzi
Otisci stradalih u ratu
Zna~ajan dio impozantnih opusa, nasta-
lih u periodu od 1992. do 2007. godine, pod
zajedni~kim nazivom “Opera grafica”, Safet
Zec predstaviti }e Talijanima u presti`noj
galeriji “Falteri” u Firenzi. Umjetnik, koji je
velika vrata svjetske slikarske scene otvorio
jo{ davnih sedamdesetih danas je respektabi-
lan europski autor. Ro|en u Rogatici (1942.),
odrastao u Sarajevu, zavr{io je Akademiju
likovnih umjetnosti i postdiplomski studij u
Beogradu. Safet Zec ve} svojim prvim iz-
lo`bama ulazi na velika vrata umjetni~ke
scene, a po~etkom rata iz Sarajeva odlazi u
Italiju. Slikar koji je podjednako cijenjen u
Europi i Americi uvr{ten je u kataloge broj-
nih galerija gdje se mogu kupiti njegova dje-
la, ~ija cijena na tr`i{tu umjetnina konstantno
raste. Ovaj slikar i grafi~ar, u tri desetlje}a
publici je predstavio devedesetak samostal-
nih postavki {irom pet kontinenata. Dobitnik
je vi{e od dvadeset najzna~ajnijih nagrada
me|u kojima je me|unarodno japansko pri-
znanje “Triennal of Print Kanagawa” (1998.),
te prva nagrada Prijatelja Leonarda Sciascia,
koja mu je uru~ena u Milanu.
dvije godine. Godinu dana kasnije odlazi na
Hogeschool v/d Kunsten u Arnhemu gdje u
klasi profesorice Mini Dekkers studira od
1996. do 2000. godine i sti~e zvanje docen-
ta harmonike (Bachelor). Postdiplomski stu-
dij za koncert majstora na klasi~noj harmo-
nici nastavlja na Messiaen akademiji u Ar-
nhemu gdje 2002. godine sti~e zvanje “Ma-
ster of music” (koncert majstor na harmoni-
ci). Za vrijeme {kolovanja sudjeluje na
mnogim europskim projektima vezanih za
klasi~nu i modernu muziku te poha|a ma-
ster-klas kod najeminentnijih svjetskih
stru~njaka za harmoniku, kao {to su Frie-
drich Lips, Margit Kern, Mie Miki, James
Crab, Mati Rantanen i Helka Kimalainen.
Kao solista na harmonici i kao ~lan ansam-
bla “Flairck”, te “Mediterranean Sundance”,
“Accordeon Dua”, “Quinteto Sura”, “En-
semble Biyuya” i “Mozes Rosenberg Tria”
nastupao je tokom i nakon studija u Austriji,
Belgiji, ^e{koj, Finskoj, Nizozemskoj, Hrvat-
Galerija “Falteri” }e po prvi put u svojoj
povijesti otvoriti dvije izlo`be zaredom.
Naime, prva postavka “Opere grafice” bila
je otvorena od 11. listopada do 3. studenog,
a druga }e biti dostupna javnosti od 8.
studenog do 8. prosinca. Safet Zec je na
svoj prepoznatljivi na~in elaborirao nekoli-
ko tema koje su obilje`ile posljednjih 15
godina njegovog stvarala{tva: mrtva priro-
da, pejza`i, figuralne kompozicije, enterije-
ri... Na prvoj izlo`bi biti }e tridesetak rado-
va i to u rasponu od crte`a i skica, do ba-
kropisa. Isto toliko djela pokazati }e i na
drugoj izlo`bi, ali uglavnom figurativnih
formi. Talijani }e imati priliku proputovati
kroz “umjetnikov svijet” i gledati “Bemba-
{u”, “Tanjir”, “Sarajevski most”, zaviriti
iza visokih sme|ih “Taraba” ili kroz prozo-
re “Velike bijele ku}e”, te zahvaljuju}i sli-
kama uploviti u du{u bosansko-hercego-
va~kog ~ovjeka. Ali, imati }e privilegiju
vidjeti i njegova najnovija djela: “Ponio
sam sa sobom i ovogodi{nje prve grafi~ke
otiske iz Po~itelja. Radujem se {to }u mo}i
predstaviti po~iteljsku ðMedresu’, istu onu
KULTURA
skoj, Njema~koj, Poljskoj, Luksemburgu i
Ma|arskoj. Najva`niji koncert Nihada Hru-
stanbegovi}a je solisti~ki nastup iz 1998.
godine, za vrijeme proslave 50. godina UAF
organizacije u koncertnoj dvorani “Vreden-
burg” u Utrechtu, gdje je pored 1.200 slu{a-
telja bila prisutna i nizozemska kraljica Be-
atrix. Pored ovog velikog doga|aja, Nihad
je nastupio 2005. godine u “Hal of knights”
u Den Haagu, gdje je u prepunoj dvorani
odu{evio i Ruuda Lubersa, nekada{njeg ni-
zozemskog premijera i visokog komesara
Ujedinjenih naroda. Zanimljivo je da je Ni-
had Hrustanbegovi} s ansamblom “Flairck”
i ansamblom “Mediterranean Sundance”
nastupao u svih 113 teatara Nizozemske, a
do sada nije niti jedanput nastupio u Bosni i
Hercegovini. ^ini se da su na{i kulturni pr-
vaci smetnuli s uma da harmonika slu`i i za
ne{to drugo osim narodne muzike.
F.M.B.
15
koju sam radio, nekada davno, a ~iji su
nekada{nji otisci stradali u ratu.”
Zanimljivo je, svakako, napomenuti da
Safet Zec pripada nara{taju velikih bo{nja-
~kih slikara, {to su sna`no obilje`ili slikarst-
vo biv{e dr`ave. U toj generaciji, {to je nikla
uo~i ili tokom Drugog svjetskog rata, pored
njega zablistali su i Emir Dragulj (1939.-
2001.), Halil Tikve{a (1935.), Mersad Berber
(1940.), D`evad Hozo (1941.), Munir Vejzo-
vi} (1945.) da spomenemo samo neke. Svaki
je od njih na svoj na~in demonstrirao veliku
likovnu kulturu i kreativnu energiju, {to je za
neke kroni~are bila velika zagonetka, jer svi
potje~u iz islamske kulturne tradicije, koja
J
implicira ako ne zabranu figurativnosti, a O
ono barem njezinu sublimnost i prigu{enost.
Ovaj prividni paradoks tek je jo{ jedan dokaz U
kreativne snage zemlje, koja je, valjda, i zbog
toga stvarala~kog ~uda morala biti okrutno R
ka`njena. Nesre}a je jedan neiscrpni rudnik,
a s zlom ne mo`e nikakva racionalnost izi}i
N
na kraj. To, vjerojatno, mo`e samo umjet- A
nost, bore}i se da se sa~uva barem sje}anje.
F.M.B. L
 INTERVJU
IZBORI 2007. – XII izborna jedinica
[emso Tankovi}
[emso Tankovi} je ro|en 16. velja~e
1942. u Bosanskom Novom (BiH). O`e-
njen je i otac dvoje djece. Zavr{io je Eko-
nomski fakultet u Zagrebu, doktor znano-
sti. Predsjednik je Stranke demokratske
akcije Hrvatske od osnivanja. U protek-
lom mandatu bio je saborski zastupnik
pet biv{ih jugoslavenskih manjina (Alba-
naca, Bo{njaka, Crnogoraca, Slovenaca i
Makedonaca) i ~lan dvaju saborskih od-
bora – Odbora za Ustav, Poslovnik i po-
liti~ki sustav i Odbora za ljudska prava i
prava nacionalnih manjina.
U izbornu utrku ulazite kao kandidat
SDA Hrvatske u koaliciji sa SDP-om. Ka-
ko ocjenjujete vlastite rezultate u protek-
lom saborskom mandatu? Da li ste zado-
voljni realizacijom potpisanog Sporazu-
ma i suradnjom s Vladom Republike Hr-
vatske? Gdje su bili glavni uzroci nespo-
razuma i opstrukcije?
16 Predsjedni{tvo SDA Hrvatske jedno-
glasno je istaklo moju kandidaturu za XII
izbornu jedinicu u kojoj se bira predstav-
nik iz redova albanske, bo{nja~ke, crno-
gorske, makedonske i slovenske manjine.
Ponavljam, ja sam kandidat SDA Hrvat-
ske uz izra`enu `elju da me podr`e svi
Bo{njaci i veliki broj Albanaca, Makedo-
naca i drugih. Predstavnici svih manjina u
proteklom mandatu priklonili su se HDZ-u,
pa tako i ja. Pragmati~nost je nalagala po-
dr`ati onu stranku koja je dobila mandat
hrvatskih gra|ana. Zadovoljan sam surad-
njom s Vladom u prve dvije godine. U
tom razdoblju u~inili smo mnogo pozitiv-
noga za sve pripadnike bo{nja~ke manji-
ne. Problem je nastao u drugom dijelu
mandata kada je premijer dr. Ivo Sanader
odustao od realizacije na{ega temeljnog
zahtjeva da se stari, uvjetno re~eno komu-
nisti~ki naziv za pripadnike na{ega naro-
J da, “Musliman”, konverzira u jedinstveni
O naziv Bo{njak. Prigodom potpisivanja na-
{e podr{ke dr. Ivu Sanaderu jasno smo
U naglasili da je to “pitanje svih pitanja”. To
je zahtjev od kojega mi ne mo`emo odu-
R stati. Nama se nude razli~ite opcije rje{a-
vanja toga pitanja, no mi ne mo`emo biti
N zadovoljni. Mi smo za ove izbore doslov-
A no “natjerali” Sredi{nji ured za dr`avnu
upravo da kona~no svim bira~ima prosli-
L jede dopise u kojem stoji naputak o stanju
[emso Tankovi}
doti~ne osobe na bira~kom spisku s mo-
gu}no{}u promjene. Mnogi mi ~estitaju
znaju}i da sam ja zajedno s mojim surad-
nicima glavni “krivac” {to imamo kona-
~no mogu}nost da masovnije promijeni-
mo i uve}amo broj Bo{njaka na popisu
bira~a u Hrvatskoj. No, ja ne mogu niti s
takvim postupkom biti zadovoljan. Za vri-
jeme mojega posljednjeg sastanka s dr.
Ivom Sanaderom jasno sam mu poru~io:
“Mo`emo razgovarati uz uvjet da se svi
pripadnici na{ega naroda u svim evidenci-
jama vode s na{im povijesnim imenom –
Bo{njak. Bez realizacije tog na{ega zah-
tjeva razgovor je nemogu}.”
Koje su glavne to~ke koalicijskog spo-
razuma sa SDP-om? Da li smatrate da je
realniji za provedbu od prethodnog posti-
zbornog s HDZ-om? Ho}e li prema njemu
Bo{njaci imati svoje predstavnike u dr`av-
nim tijelima vlasti, ministarstvima, diplo-
maciji, itd.?
To nije koalicijski sporazum, nego
Sporazum o predizbornoj i postizbornoj
suradnji dvije stranke. Taj sporazum na-
slanja se na rezultate anonimne ankete
koju smo imali na zadnjoj Izbornoj skup-
{tini SDA Hrvatske, kada je najve}i broj
delegata na upit “koju bi stranku najradije
vidjeli kao strate{kog partnera na{oj
stranci”, u najve}em broju istaknuo SDP.
Mi s tom strankom imamo izborne koali-
cije u Sisa~ko-moslava~koj `upaniji, Pri-
morsko-goranskoj `upaniji, op}inama
Vojni}, Topusko, Cetingrad, itd. U najno-
vijem sporazumu jasno je nagla{eno da }e
Bo{njaci biti ravnopravno uklju~eni u ka-
drovsku shemu u cijeloj Hrvatskoj. Pri
tome uvjet je slijede}i: nitko ne mo`e biti
nosilac izvr{ne vlasti ukoliko ne zadovo-
ljava kriterije struke. Mi }emo o svemu
izvijesti sve pripadnike na{ega naroda, ali
i pripadnike albanske manjine koja u
zna~ajnoj mjeri podr`ava na{u viziju vla-
sti da na~inimo registar kadrova za poje-
dine funkcije. Tu je i makedonska manji-
na s kojom doista dobro sura|ujemo. U
proteklom razdoblju na tom planu nismo
u dovoljnoj mjeri poradili, {to se ovom
prigodom mora promijeniti.
Gdje se planirate najvi{e anga`irati u
eventualnom drugom saborskom manda-
tu? [to }ete u~initi na provedbi ~lanka 22.
Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina i implementaciji manjinskih kvo-
ta pri zapo{ljavanju u manjinskoj slu`bi?
Osim pitanja vezanih uz manjinsku pro-
blematiku, da li se planirate vi{e anga`i-
rati na pitanjima kao {to su {kolstvo, pra-
vosu|e, korupcija, europske integracije.
Jesu li Bo{njaci spremni dati svoj dopri-
nos ukupnom razvoju Republike Hrvatske
ili }emo i dalje pasivno promatrati politi-
~ke procese?
Ovo pitanje na najbolji na~in poja{-
njava za{to energi~no tra`imo od Vlade
unisono iskazivanje na{ega povijesnog
imena. [to vam vrijede svi zakoni kada
vas uprava i statistika iskazuje, medicin-
ski re~eno, “u tragovima”. Pripadnika na-
{ega naroda je otprilike oko 50-60 tisu}a
u Hrvatskoj. Polaze}i od te ~injenice,
Bo{njaci bi trebali imati pravo na dva sa-
borska zastupnika, te na samostalnu iz-
bornu jedinicu bez bitke s drugim manji-
nama – Albancima, Crnogorcima, Make-
doncima i Slovencima. Temeljem te ~inje-
nice imali bismo pravo za jo{ otprilike 50
manjinskih vije}a u pojedinim `upanija-
ma, op}inama i gradovima. Na osnovu
stvarnog postotka stanovni{tva u pojedi-
nim gradovima, op}inama i `upanijama
imali bismo pravo na ve}u zastupljenost u
svim strukturama uprave i vlasti. Da na-
vedem samo primjer Labina. Kada bi se
svi pripadnici na{ega naroda vodili jedin-
 INTERVJU

stvenim imenom – Bo{njacima – imali Kako vidite daljnji razvoj bo{nja~ke su u protekle ~etiri godine postali prepoz-
bismo pravo na 11% zaposlenih u mno- politi~ke scene u Hrvatskoj ukoliko niti natljivom manjinom u svim sferama – poli-
gim slu`bama. Da paradoks bude ve}i, ja jedan bo{nja~ki kandidat ne u|e u Hrvat- ti~kim, vjerskim, gospodarskim, kulturnim,
sam kao Bo{njak u protekle ~etiri godine ski sabor? Da li bi takvu verziju doga|anja sportskim, itd. Tu je SDA Hrvatske prednja-
nailazio na ne malu opstrukciju drugih trebalo smatrati katastrofom ili prilikom ~ila i nikakvi pojedinci, ma kakve plemeni-
“manjinaca” kojima nije odgovarala moja da do`ivimo odre|enu katarzu i iskoristi- te ciljeve isticali, ne mogu biti adekvatna
politi~ka borba za ve}a prava na{e manji- mo naredne ~etiri godine za stvaranje je- zamjena. Mi ne smijemo sebi dozvoliti da
ne u Hrvatskoj. Sa `alo{}u }u re}i da niti dinstvene politi~ke strategije? Da li je nam se u Hrvatskoj dogodi “slu~aj Milorad
“Preporodov Journal” nije u dovoljnoj ideja o formiranju Bo{nja~kog nacional- Dodik” kojeg su, zbog na{ega nejedinstva,
mjeri pratio moju politi~ku viziju na{e nog vije}a na tom tragu? prakti~ki oblikovali upravo Bo{njaci. Mno-
borbe za dostojanstvo bo{nja~kog ~ovje- Najprije da budem jasan: ja doista vje- gu u Bosni danas kukaju {to im je trebalo da
ka. No to je drugi par koraka i o tome rujem da }u dobiti dovoljno glasova da po- nastupe nejedinstveno, odnosno da ne iza|u
nekom drugom prigodom. novo budem politi~ki predstavnik bo{nja- na izbore. I danas imamo najmo}nijeg ~o-
~kog naroda u Saboru, ali i manjinski za- vjeka u Bosni i Hercegovini, Milorada Do-
Kakav nivo komunikacije planirate s stupnik ostalih manjina koje se nalaze na dika, koji nam se izruguje u svakoj prigodi,
bo{nja~kim asocijacijama u Hrvatskoj, te ovoj izbornoj jedinici. Ovu tvrdnju teme- a njih je na pretek. Vjerujem da }ete imati
udrugama i predstavnicima ostale ~etiri ljim na nespornoj ~injenici da su Bo{njaci prigodu i{~itati {to smo sve moji suradnici,
ex-jugoslavenske manjine? Iz vlastitog is- postali dovoljno politi~ki zreli da ne}e pod- prijatelji i ja u~inili u protekle ~etiri godine.
kustva, da li jedan saborski zastupnik za- le}i pritiscima i insinuacijama onih snaga To je garancija moje izborne pobjede.
ista mo`e kvalitetno predstavljati pet na- koje ne `ele bolje bo{nja~ko sutra. Bo{njaci I.I.
cionalnih manjina?
Ukoliko mi pripadnici bo{nja~kog, al-
banskog, crnogorskog, makedonskog i
slovenskog naroda potvrde drugi mandat
planiram u~initi slijede}e aktivnosti. Oda-
brat }u savjetnike i zajedno }emo organizi-
rati rad Koordinacija vije}a i predstavnika
albanske, bo{nja~ke, crnogorske, make-
donske i slovenske manjine. Tu }e poseb-
nu ulogu igrati i predstavnici tih manjina
17
u Savjetu za nacionalne manjine Republi-
ke Hrvatske. Mi{ljenja sam da Bo{njaci,
kao i Albanci i Slovenci, trebaju imati sa-
mostalne predstavnike u Hrvatskom sa-
boru. Tada bi na{a suradnja bila iskrenija
i djelotvornija. Ovako ispada da smo mi
ne samo konkurenti, nego na odre|en
na~in i suprotstavljene opcije.

S obzirom na specifi~nu strana~ku po-

ziciju, kakav }e biti Va{ odnos prema vla-
sti u slu~aju pobjede HDZ-a? Da li }ete
biti u oporbi, zajedno s koalicijskim part-
nerom SDP-om, ili }ete podr`ati takovu
Vladu? Da li nacionalne manjine uvijek
trebaju biti uz pobjednike izbora? Da li
vezanost uz stranku ili koalicijski spora-
zum su`avaju polje djelovanja i samostal-
nost odlu~ivanja manjinskog zastupnika?
[to se ti~e HDZ-a tu sam bio jasan.
Oni, ukoliko `ele imati podr{ku moje J
stranke, moraju udovoljiti na{im zahtjevi-
ma da se na{ narod vodi pod jedinstvenim
O
imenom Bo{njaci. Bez ispunjenja tog za- U
htjeva mi ostajemo u opoziciji. U tom slu-
~aju rije{it }u se mojega osobnog proble- R
ma, a to je veoma mali broj pojavljivanja
za govornicom u Saboru. Ja sam dao glas
N
HDZ-u i dr. Ivi Sanaderu, ali ne i svoju A
du{u. Stoga nisam imao ve}u potrebu iz-
laziti za govornicu. L
 INTERVJU
IZBORI 2007. – XII izborna jedinica
Ibrahim Ru`ni}
Ibrahim Ru`ni} je ro|en 10. sije~nja
1956. u [turli}u, op}ina Cazin (BiH).
O`enjen je i otac dvoje djece. Zavr{io je
Pedago{ku akademiju i Pedago{ki fakul-
tet u Rijeci. Zaposlen je u Uredu dr`avne
uprave u Primorsko-goranskoj `upaniji, u
Odsjeku za prosvjetu i kulturu na poslovi-
ma stru~nog suradnika za srednje {kolst-
vo. Predsjednik je BNZ za Primorsko-go-
ransku `upaniju i glavni urednik “Bo{nja-
~kog glasa”, ~asopisa BNZH.
U izbornu utrku ulazite kao kandidat
Hrvatske narodne stranke. Osim strana~ke
infrastrukture, na ~iju podr{ku jo{ ra~u-
nate? Koji je osnovni motiv Va{eg politi-
~kog anga`mana?
Politi~ka platforma s kojom nastupam
na ovim izborima je motiviraju}a i za
moju stranku HNS – liberalni demokrati i
za sve manjinske udruge i pojedince svih
pet nacionalnih manjina za ~ije se zastu-
panje kandidiram. Naime, mojim zastup-
18 ni~kim mandatom podr{ku }e dobiti Vla-
da lijevog centra u kojoj }e sto`erne
stranke biti HNS i SDP. Pet nacionalnih
manjina }e dobiti zastupnika koji }e u~i-
niti sve da svaka od nacionalnih manjina
organizacijski oja~a da mo`e kvalitetno
definirati svoje interese, a ja preuzimam
obavezu da osiguram financijsku i materi-
jalnu infrastrukturu da se ti interesi mogu
i ostvariti. Pored mene, podr{ku u realiza-
ciji ovoga o ~emu govorim, o~ekujem i od
ostalih zastupnika HNS-a, a i SDP-a.
Bira~ka skupina na ~ije glasove ra~u-
nam su ljudi, pripadnici svih pet nacional-
nih manjina, koji `ele i podr`avaju mo-
dernu politi~ku paradigmu u kojoj ~ovjek
mo`e nesmetano iskazivati svoju etni~ku
pripadnost, ali i pokazati interes za ukup-
no stanje u dru{tvu. Po~ev{i od gospodar-
skog pa do svih drugih dru{tvenih segme-
nata. Dakle, biti dobar Bo{njak nikako ne
J zna~i pripadati ne~emu {to u ovom dru{tvu
O spada u geto. Ja pri`eljkujem vrijeme kad
}emo biti tako organizirani da na{oj djeci
U prezentiramo najvi{u kulturolo{ku razinu
bo{nja~kog kulturno-povijesnog kruga,
R kad }e na{a djeca s ponosom pokazivati
N svoju vjersku i etni~ku identifikaciju.
[to se ti~e motiva za moj politi~ki
A anga`man, on po~inje od 1990. godine. U
to vrijeme, zbog poznatih velikodr`avnih
L matrica koje imaju dugu povijest na Bal-
Ibrahim Ru`ni}
kanu, bo{nja~kom nacionalnom kolektivi-
tetu je zaprijetio nestanak s povijesne sce-
ne. U to vrijeme nitko nije imao pravo ap-
stinirati od borbe za, najprije, biolo{ku
opstojnost, a zatim za dru{tveno-povijesnu
afirmaciju. Ta borba i dalje traje i moj
politi~ki anga`man je odraz mog unutar-
njeg refleksa koji me tjera da dadem dopri-
nos u pozicioniranju Bo{njaka u red su-
vremenih i naprednih europskih naroda.
Gdje se planirate najvi{e anga`irati u
radu Hrvatskog sabora? [to }ete u~initi
na provedbi ~lanka 22. Ustavnog zakona
o pravima nacionalnih manjina koji go-
vori o zapo{ljavanju manjina?
Moj anga`man u Saboru }e biti determi-
niran stupnjem organiziranosti svake od pet
manjina koje }u zastupati. Dakle, mi mora-
mo stvoriti kvalitetnu organizacijsku struk-
turu da mo`emo napraviti snimku stvarnog
stanja polo`aja na{ih manjina u Republici
Hrvatskoj. Kad to napravimo, kad to~no
znamo koja su nam prava a {ta je od toga
ostvareno, tek tada mo`emo pokrenuti po-
liti~ku infrastrukturu koja iza mene stoji, da
bismo probleme rje{avali. Naime, ja sam
profesor fizike i ne priznajem parole o neka-
kvoj diskriminaciji, ve} samo egzaktne po-
kazatelje koje treba otklanjati. Naravno, ovo
je te`i put i za zastupnika i za vode}e ljude
pojedinih manjinskih udruga, ali jedini mo-
gu}i, ako `elimo dobro pripadnicima na{ih
manjina u Hrvatskoj.
Moram naglasiti, na normativnoj razi-
ni, tj. na zakonskim rje{enjima koja se
odnose na pripadnike nacionalnih manji-
na mi nemamo puno primjedbi. Me|utim,
provo|enje u `ivot zakonskih rje{enja je
ne{to sasvim drugo. Ali, jo{ jednom pona-
vljam, moramo “snimiti” stvarno stanje, te
argumentirano i beskompromisno tra`iti
da se otkloni svaki eventualni selektivni i
diskriminiraju}i odnos naspram pripadni-
ka nacionalnih manjina u svim segmenti-
ma njihovih prava. U tome ne}e biti nika-
kvog popu{tanja, bar {to se mene ti~e.
Kakav nivo komunikacije planirate os-
tvariti s bo{nja~kim asocijacijama u Hr-
vatskoj, te s drugim nacionalnim manjina-
ma? Suradnja prethodnog saborskog za-
stupnika s predstavnicima pet ex-jugosla-
venskih manjina bila je, po op}oj ocjeni,
nezadovoljavaju}a.
U mojoj programskoj platformi stoji
da }u imati svakih dva mjeseca konzultati-
vni sastanak s vode}im ljudima svake od
pet nacionalnih manjina na nacionalnoj ra-
zini i polugodi{nje konsultacije s manjin-
skim koordinacijama na regionalnoj razi-
ni. Poticat }u formiranje organizacija ma-
njinskih vertikala na programskim osno-
vama i njihovih koordinacija na regional-
nim i nacionalnoj razini. Samo kvalitetno
organizirane manjine mogu jasno defini-
rati svoje interese. U tom smislu mislim
predlo`iti i organizacijsku formu bo{nja-
~ke manjine u Republici Hrvatskoj. Sa-
da{nje stanje je neodr`ivo i ono nas vi{e
razdvaja nego spaja. Na`alost, umjesto da
nas formiranje novih udruga, Vije}a i pred-
stavnika, organizacijski oja~a, mi smo
prije i poslije svakih izbora jo{ razjedinje-
niji. To se mora promijeniti.
Nezadovoljstvo pojedinaca i udruga svih
pet nacionalnih manjina koje spominjete
je bilo opravdano. [emso Tankovi} je man-
dat saborskog zastupnika sveo na zadovo-
ljavanje uskih strana~kih interesa SDAH i
nekoliko ljudi oko SDAH. @elim naglasi-
ti da ovaj mandat nije osiguran za jednog
strana~kog ~ovjeka ili jednog pripadnika
neke od ovih pet nacionalnih manjina.
Ovo je mandat osiguran da manjine i nji-
hove udruge mogu, posredstvom sabor-
skog zastupnika, u komunikaciji s dr`av-
nom vla{}u zadovoljiti svoje interese.
Dakle, suradnja sa svim manjinskim ud-
rugama, svih manjina je nu`na. Naro~it
senzibilitet treba pokazati prema manji-
nama koje su malobrojnije. Ne smije se

dogoditi da mi Bo{njaci, kao najbrojnija
manjina, majoriziramo druge i da ih na-
kon toga diskriminiramo zanemaruju}i
njihove interese, vi{e nego {to to ~ini ili je
ikad ~inila vlast ove dr`ave.
S obzirom na specifi~nu strana~ku po-
ziciju, kakav }e biti Va{ odnos prema vlasti
u slu~aju pobjede HDZ-a? Da li nacional-
ne manjine uvijek trebaju biti uz pobjednike
izbora? Da li vezanost uz stranku su`ava
polje djelovanja i smostalnost odlu~ivanja
manjinskog saborskog zastupnika?
Sve je stvar osobe i stupnja vlastite po-
liti~ke emancipacije. Ja sam svoju Izbornu
platformu podastro svojoj stranci na usva-
janje. U njoj jasno stoji moja deklaracija o
podr{ci vladi stranaka lijevog centra. Nara-
vno, ukoliko politi~ke odluke stranaka
HNS-liberalni demokrati i SDP-a ne budu
zadirale u organske interese nacionalnih
manjina koje zastupam. U organske intere-
se nacionalnih manjina koje }u zastupati, a
koji bi bili razlog da glasujem protiv odluka
politi~kih stranaka lijevog centra, spadaju:
svako izglasavanje odluka, deklaracija i
drugih pravnih i politi~kih manifesta koji bi
mogli izazvati ratni sukob, agresiju ili teri-
torijalnu pretenziju na mati~ne zemlje na-
cionalnih manjina koje u Saboru zastupam;
svako reduciranje ve} dostignutih standarda
u pravima pripadnika nacionalnih manjina
u Republici Hrvatskoj; svako izglasavanje
zakona, podzakonskih akata ili odluka sa
zakonskom snagom koje bi sadr`avale se-
lektivni pristup na {tetu neke od nacionalne
manjine koju zastupam. Dakle, u nabroje-
nim slu~ajevima, prijedlozi vlade lijevog
centra ili prijedlozi njihovih klubova zastup-
nika ili pojedinaca ne bi dobili moju po-
dr{ku. Dapa~e, u meni bi imali beskompro-
misnog oponenta. Tako|er, `elim napome-
nuti da bi moju podr{ku dobio prijedlog koji
bi do{ao od politi~kih stranaka desnog cen-
tra, a bio ocijenjen kao koristan za pripadni-
ke nacionalnih manjina koje zastupam.
Ovo su moji stavovi koji su prihva}eni
od strana~kih tijela HNS-a i oni }e biti deter-
minanta mog politi~kog djelovanja. Moja
jedina ograni~enja su ona koja do|u od stra-
ne manjinskih organizacija koje }e za mene
predstavljati imperativ, te moja vi|enja po-
liti~ke stvarnosti i interesa manjina koje za-
stupam. Druga ograni~enja ja ne priznajem.
Nisam tip koji pristaje na ograni~enja.
Kako ocjenjujete rezultate proteklog
~etverogodi{njeg mandata [emse Tanko-
vi}a? Koje su njegove glavne gre{ke? Da
li smatrate da bo{nja~ki sabornik treba
govoriti i o drugim temama koje nisu usko
vezane uz manjinsku problematiku?
Na`alost, moj dugogodi{nji prijatelj i
politi~ki suborac u onim te{kim vremenima
90-ih godina, dr. [emso Tankovi} je dopu-
stio da ga okru`e politi~ki fakini koji su de-
terminirali njegovo politi~ko djelovanje.
Najprije su ga nagovorili da potpi{e sramot-
ni ugovor s Vladom Ive Sanadera o podr{ci,
i to u ime SDA Hrvatske. Taj je ugovor ka-
tastrofalno lo{ i u sadr`ajnom i u manifest-
nom obliku. Za to je od Vlade dobio, mimo
svih legalnih prora~unski tokova oko
400.000 kuna. Fakini oko njega su se sjatili
i te pare su razgrabili. Nagovorili su ga na
osnivanje SABAH-a, kako bi uspostavili in-
frastrukturu pomo}u koje bi se dokopali fi-
nancijskih sredstava iz Dr`avnog prora~una.
I to je trajalo do ove zadnje godine mandata
dr. Tankovi}a. Zatim su hahari oko [emse,
[emsi oteli SABAH, napustili SDAH u ko-
joj su kreirali [emsin na~in rada u Saboru.
Uz ovakve suradnike i uz koalicijski spora-
zum kakav je potpisao sa Sanaderom, logi-
~ki dolazi sramotna ~injenica glasovanja u
mati~nom saborskom odboru u korist Vice
Vukojevi}a, te potpuna pasivnost na plenar-
nim zasjedanjima Hrvatskog sabora.
I to je Tankovi}eva najve}a pogre{ka.
Oslonio se na kadar i suradnike koje nika-
ko nije smio pripustiti niti blizu mjesta
odlu~ivanja, a kamoli za svoje najbli`e
suradnike. Oni su ga udaljili od suradnje
sa bo{nja~kim udrugama koje nisu prista-
le na “nasilno” slaganje programski raz-
norodnih udruga kakav je bio SABAH, a
da ne govorim o nikakvoj suradnji s udru-
gama drugih nacionalnih manjina.
[to se ti~e drugih tema i saborskog
mandata, moje dugogodi{nje iskustvo ra-
da u javnim i dru{tvenim djelatnostima
~ini me kvalificiranim da po tom pitanju
dam svoj doprinos u formuliranju zakon-
ske regulative kojom bi unaprijedili taj
segment dru{tva. U tom segmentu, gdje
se osje}am da imam dovoljno znanja i
iskustva, zasigurno }u se anga`irati. A {to
se ti~e doprinosa Bo{njaka razvoju Repu-
blike Hrvatske, naravno to nikako ne mo-
`emo mjeriti radom zastupnika u Saboru.
Na{ doprinos je veliki i to u svim segmen-
tima dru{tva. Po~ev{i od najjednostavni-
jih gra|evinskih radova pa do vrhunskih
znanstvenih dostignu}a. Malo je gra|evi-
na izgra|enih poslije Drugog svjetskog
rata da u njoj nema ugra|enog bo{nja-
~kog rada. U svim institucijama i ustano-
vama, u sportu, znanosti, kulturi, publici-
stici, bo{nja~ki intelektualci daju zna~ajan
doprinos. Da ne govorim o doprinosu u
obrani Republike Hrvatske. Dakle, {to se
tog segmenta ti~e, mi mo`emo u ovoj
zemlji hodati uzdignutog ~ela. Mi uvijek
vi{e dajemo nego {to za sebe tra`imo.
INTERVJU
Kako vidite daljnji razvoj bo{nja~ke po-
liti~ke scene u Hrvatskoj ukoliko niti jedan
bo{nja~ki kandidat ne u|e u Hrvatski sa-
bor? Kako iskoristiti vrijeme nakon toga?
Mo`da }u vas iznenaditi, ali moj vam
je odgovor da niti postoji bo{nja~ka poli-
ti~ka scena u Republici Hrvatskoj, niti tre-
ba postojati. Bo{njaci su u politi~kom smi-
slu pluralan narod i tu nema nikakvog smi-
sla poku{avati praviti nekakvu konfekcij-
sku bo{nja~ku politi~ku scenu. Na to se
pozivaju oni koji nigdje nije bilo kad se
trebala sva bo{nja~ka gra|anska i inte-
lektualna javnost okupiti oko samo jednog
programa, a to je opstanak. Njih tada nije
bilo, a sada se pozivaju na nekakvu bo{-
nja~ku politi~ku platformu. Na{i nacional-
ni interesi su u kvalitetnom organiziranju
manjinskih udruga koje }e mo}i kvalitetno
definirati i konzumirati na{e nacionalne
posebnosti. Za politi~ki prostor smo se iz-
borili. Mi jesmo nacionalna manjina u Re-
publici Hrvatskoj. Mi na lokalnoj razini
imamo Vije}a i predstavnike koji trebaju
da rade svoj posao. Saborskog zastupnika
moramo pritisnutu s na{im definiranim
zahtjevima bez obzira iz koje manjine do-
lazio. U tom smislu, dr`im da nije kata-
strofa ako saborski zastupnik ne bude ne-
tko od Bo{njaka. Trebamo li mi zbog svoje
brojnosti majorizirati ostale ~etiri nacio- 19
nalne manjine i trebaju li oni to do`ivljavati
kao vlastitu katastrofu? Katastrofa je za sve
nas ako se ponovno fakini i hahari dokopa-
ju saborskog mandata i pretvore ga u svoju
{ansu da ponovno putuju Hrvatskom i Bo-
snom i Hercegovinom, dr`e lo{e govore i
tove se, kao {to su to ~inili ove posljednje
~etiri godine. A ~ine to i sada u ovo prediz-
borno vrijeme. Od njih nismo imali nika-
kve koristi, niti }emo je imati ako netko od
njih postane saborski zastupnik. Dali mi
trebamo uvoditi nove, mlade ljude u sfere
kreiranja i odlu~ivanja u stvaranju nove su-
vremene bo{nja~ke paradigme u Republici
Hrvatskoj? Odgovor je da sigurno treba-
mo. Ljudi moraju u}i u manjinske udruge,
kreirati manjinske programe i definirati
manjinske interese. A visoke predstavni~ke
du`nosti }e preuzimati oni koji se doka`u
da znaju, ho}e i mogu. I jo{ ne{to, za sve se J
treba boriti, jer staro je pravilo da ti nitko
ni{ta ne}e servirati gotovo na pladnju. [to O
se mene ti~e, ukoliko dobijem ovaj mandat,
zasigurno }u nastojati afirmirati nekoliko U
mla|ih obrazovanih ljudi i to iz generacije
ro|enih u Hrvatskoj, koji }e kvalificirano
R
preuzeti odgovornost i unaprijediti bo{nja- N
~ku politi~ku i dru{tvenu paradigmu.
A
I.I. L
 INTERVJU
IZBORI 2007. – XII izborna jedinica
Hamdija Mali}
Hamdija Mali} je ro|en 15. svibnja
1953. u selu Stijena, op}ina Cazin (BiH).
O`enjen je i otac dvoje djece. Zavr{io je
Pravni fakultet u Zagrebu. Predsjednik je
Udruge Bo{njaka branitelja Domovinskog
rata Hrvatske (UBBDRH) i potpredsjed-
nik Sabora bo{nja~kih asocijacija Hrvat-
ske (SABAH).
Pravnik ste, predsjednik bo{nja~ke bra-
niteljske udruge i potpredsjednik SABAH-a.
U utrci za mjesto saborskog zastupnika na
~iju podr{ku ra~unate, koja Vam je ciljana
izborna baza? Koji je motiv Va{eg anga`-
mana u politici, {to `elite promjeniti u dru-
{tvu, odnosno me|u Bo{njacima?
Predlo`en sam i podr`an od mnogo-
brojnih bira~a zajedno sa mnogobrojnim
udrugama i asocijacijama bo{nja~ke na-
cionalne manjine i nemanjinskih udruga,
na ~iju potporu i podr{ku i ra~unam. Me|u
predlaga~ima se posebno isti~e Udruga
Bo{njaka branitelja Domovinskog rata Hr-
20 vatske sa svojim ograncima, Sabor bo{nja-
~kih asocijacija Hrvatske sa svojim ~lani-
cama, Bo{nja~ke nacionalne zajednice po-
jedinih `upanija, mnogobrojne udruge i
asocijacije i kulturno-umjetni~ka dru{tva s
podru~ja Istre, Sisa~ko-moslava~ke `upa-
nije, Dubrova~ko-neretvanske `upanije,
Primorsko-goranske `upanije i grada Ri-
jeke, Karlova~ke `upanije i samog grada
Zagreba. Zbog svega sam odlu~an da opra-
vdam dano mi povjerenje i da potvrdim da
dati mi glas ne}e biti uzaludan.
Kandidat sam u XII izbornoj jedinici
pod rednim brojem 7 i hvala predlaga~ima
i bira~ima. Vjerujem da }e se bira~i 25.
studenog u velikom broju odazvati na iz-
bore i prema svojoj savjesti i rezultatima
izborne kampanje i sudu o programima
kandidata i kandidatima odlu~iti koga }e
izabrati. Neka to bude najbolji.
J Koja je temeljna to~ka Va{eg prediz-
O bornog programa, gdje }ete se najvi{e
anga`irati u radu Hrvatskog sabora?
U Vo|en motivacijom za ostvarivanje
pretpostavki za daljnje osiguranje i razvi-
R janje prava nacionalnih manjina i energije
usmjerene u tom pravcu, jedini cilj mi je
N pro{irivanje prava svih nacionalnih ma-
A njina koje zastupam sukladno standardi-
ma civiliziranog svijeta i europske civili-
L zacije. Stoga }u upotrijebiti sve moje
Hamdija Mali}
stru~ne, psihofizi~ke i druge sposobnosti i
dosada{nje rezultate rada i djelovanja, a
pogotovo u okviru braniteljskih asocijaci-
ja, da za manjine koje zastupam pro{irim
za{titu nacionalnih, kulturnih, socijalnih,
zdravstvenih, eti~kih, vjerskih i gospo-
darstvenih interesa nacionalnih manjina.
Sudjelovat }u u ja~anju izravne i neizrav-
ne me|usobne suradnje izme|u nacional-
nih manjina, te manjina s ve}inskim naro-
dom. Putem Savjeta za nacionalne manji-
ne pro{iri}u podru~ja rada i osigurati po-
trebna sredstava za provedbu manjinskih
programa. Svih pet nacionalnih manjina }u
zastupati kod dr`avnih, diplomatskih, kon-
zularnih i drugih organa i organizacija.
Anga`irat }u se na imovinsko-pravnim
odnosima, sudjelovati u programu pridru-
`ivanja Republike Hrvatske europskim in-
tegracijama. Posebno polje rada je infor-
miranje o radu i djelovanju nacionalnih
manjina putem sredstava javnog dnevnog
priop}avanja i elektronskih medija. Dat }u
svoj doprinos u liberalizaciji propisa o
stjecanju hrvatskog dr`avljanstva, upisu
studenata i u~enika na u~ili{ta, zapo{lja-
vanje nacionalnih manjina, migracija rad-
ne snage, kao i pobolj{anja zdravstvenog
standarda. Planiram osigurati pretpostav-
ke za ostvarivanje prava na dionice u pret-
vorenim i privatiziranim poduze}ima. Iz
redova nacionalnih manjina, proporcio-
nalno u~e{}u manjine u ukupnom stanov-
ni{tvu Republike Hrvatske, trebaju se
imenovati osobe za diplomatska predstav-
ni{tva u tre}e zemlje, ~lanovi upravnih
odbora u poduze}ima u vlasni{tvu dr`ave,
zamjenici pro~elnika i na~elnika u orga-
nima uprave, te odgovaraju}e zapo{ljava-
nje u pravosu|u i ministarstvima. Kao
saborski zastupnik planiram inicirati po-
stupak zaklju~ivanja me|udr`avnih ugo-
vora poradi ure|ivanja prava i obveza na-
cionalnih manjina izme|u dr`ava koje to
s Republikom Hrvatskom nisu zaklju~ile.
Moj zna~ajan anga`man }e biti u po-
stupku izmjena i dopuna Ustava Republi-
ke Hrvatske. Pri tome }u osigurati da u
preambulu Ustava u|u sve nacionalne
manjine, {to je naro~ito va`no za nas Bo{-
njake. Ustav mora biti uskla|en sa stan-
dardima europske civilizacije. O pitanji-
ma o kojima }e se raspravljati i odlu~ivati
u Hrvatskom saboru planiram redovito
izvje{tavati sve nacionalne manjine.
Obvezujem se da ne}u odstupiti od
predlo`enih smjernica, osim u slu~aju da
mi takvu mogu}nost odstupa odobri izbor-
ni sto`er – povjerenstvo, odnosno da to
odobre predlaga~i. U suprotnom sam su-
glasan da odstupim i da umjesto mene
obavljanje poslova zastupnika preuzme
kandidat koji je dobio najve}i broj glasova
na izborima iza mene, ako budem izabran.
Na koji na~in planirate komunicirati s
bo{nja~kim asocijacijama u Hrvatskoj?
Podsjetimo da je takva komunikacija u
prethodnom mandatu bila svedena na mi-
nimum, te je frustrirala ne samo Bo{njake
ve} i pripadnike ostale ~etiri nacionalne
manjine.
Ako budem izabran planiram izravan
kontakt s asocijacijama u Hrvatskoj kada
god prilike budu dozvoljavale, ali naj-
manje jedanput tromjese~no. Nakon sva-
ke sjednice obvezujem se izvijestiti izbor-
ni sto`er - povjerenstvo o rezultatima rada
Sabora i o odlukama i zaklju~cima koje je
Sabor donio. To se pogotovo odnosi na
odluke i zaklju~ke koji se izravno ili neiz-
ravno odnose na prava i obveze nacional-
nih manjina.
S dosada{njom komunikacijom i ra-
dom prethodnog saborskog zastupnika se

osobno ne sla`em. Ona je zaista frustrira-
la ne samo Bo{njake ve} i pripadnike
ostale ~etiri nacionalne manjine - Crno-
gorce, Makedonce, Slovence i Albance.
Prepu{tam bira~kom tijelu da samo sudi o
kvantitetu i kvalitetu, te rezultatu rada i
djelovanja zastupnika koji ga je do sada
predstavljao. Kod ocjene da je rezultat ra-
da dosada{njeg zastupnika u XII izbornoj
jedinici bio ispod o~ekivanog, uvjeren
sam da }e bira~ko tijelo znati za to nagra-
du odrediti i uru~iti je onome tko je
zaslu`uje.
U slu~aju ulaska u Hrvatski sabor ka-
kav bi bio Va{ odnos prema strankama na
vlasti? Da li biste kao bo{nja~ki zastup-
nik, eventualno, bili u oporbi vladaju}oj
stranci ili u koaliciji? [emso Tankovi} je
u koaliciji sa SDP-om, a Ibrahim Ru`ni}
je kandidat HNS-a, {to im vjerojatno su-
`ava polje djelovanja i samostalnog odlu-
~ivanju u slu~aju pobjede HDZ-a. Kako
ocjenjujete takvu poziciju?
Glede odnosa prema strankama na vla-
sti odgovorio bih samo da bi koalirao s
onim strankama ili zastupnicima koji `ele
konkretno rije{iti zahtjev nacionalnih ma-
njina koje predstavljam i utemeljeno na
ovlastima koje mi da moj izborni sto`er -
povjerenstvo. Osoba koja pripada druk~i-
joj i razli~itoj politi~koj opciji od politi~ke
ili dru{tvene opcije bo{nja~ke manjine, ili
koja luta od opcije do opcije, ~as je u
SDAH, ~as u HND, ~as sa SDP-om ili
HDZ-om i sli~no, odnosno HNS-om ili
HSLS-om, a istovremeno `eli zastupati
Bo{njake, te{ko mo`e o~ekivati da ju Bo{-
njaci podupru u takvim namjerama. Nai-
me, to su razli~iti programi, ali i to prepu-
{tam sudu bira~kog tijela. Iz toga proistje-
~e isklju~ivi osobni interes za karijeriz-
mom. Ina~e, smatram da se u takvim oko-
lnostima ne mogu kvalitetno zastupati in-
teresi bira~a i nacionalnih manjina uop}e,
pa naravno i Bo{njaka. Bilo bi normalno da
se ne mije{aju sadr`aji i programi politi~kih
stranaka sa sadr`ajem i na~inom rada bo{-
nja~ke nacionalne manjine ili obrnuto.
Mislim da oni ljudi koji su svoje po-
liti~ko djelovanje konzumirali u progra-
mima politi~kih stranaka, pogotovo onih
~iji rad i djelovanje nije sli~an programu
bo{nja~ke nacionalne manjine i strukturi
`ivota i rada Bo{njaka, odista trebaju na-
staviti putem koji su sami izabrali i ne
o~ekivati da ih netko tko ima sasvim raz-
li~it pristup istom problemu, podr`i. Sma-
tram da osobe koje su se kandidirale is-
pred politi~kih stranaka, podr{ku trebaju
tra`iti od bira~kog tijela koje mo`e glasa-
ti za politi~ke stranke, jer takvim izborom
se gubi svaki kontakt sa bira~kim tijelom,
a izabrani provodi program svoje politi~ke
stranke i ne zastupa interese manjine, {to
je dosada{nje iskustvo potvrdilo.
Kako ocjenjujete rezultate proteklog
~etverogodi{njeg mandata [emse Tanko-
vi}a? Koje su njegove glavne gre{ke? Da
li smatrate da bo{nja~ki sabornik treba
govoriti i o drugim temama koje nisu usko
vezane uz manjinsku problematiku?
O “rezultatima” proteklog ~etverogo-
di{njeg mandata g. Tankovi}a ne mogu
govoriti, jer se samo o postignutim rezul-
tatima mo`e govoriti. Me|utim, g. Tanko-
vi} je propustio povijesni trenutak kada je
njegov glas bio odlu~uju}i da inicira iz-
mjenu Ustava Republike Hrvatske, {to
nije u~inio. Nedovoljno pa`nje i pozorno-
sti je davao braniteljima, iako su u Domo-
vinskom ratu dali zapa`en doprinos stva-
ranju samostalne Hrvatske, a preko 1.100
Bo{njaka je polo`ilo `ivot za to. [emso
Tankovi} je glasao i za zakon koji nije
omogu}io sudionicima HVO-a da svi pod
jednakim uvjetima ostvare prava na miro-
vine, pomo}, naknadu i sli~no.
Svaki saborski zastupnik, pa i zastup-
nik manjina, treba govoriti o svim tema-
ma koje su iz sadr`aja rada Sabora uop}e.
Nacionalne manjine `ive u Hrvatskoj i ni-
je im svejedno kakva }e dr`ava biti, ka-
kav je gospodarski, kulturni, vjerski i sva-
ki drugi `ivot i status gra|ana. Pitanja za-
po{ljavanja, europskih integracija, {kol-
stva i standarda su podru~ja o kojima sva-
ki gra|anin Hrvatske mora voditi ra~una,
a zastupnici u Hrvatskom saboru o tome
raspravljati i odlu~ivati. Bo{njaci su
Hamdija Mali}
INTERVJU
spremni i mo}ni dati svoj doprinos ukup-
nom razvoju Republike Hrvatske i oni to
ve} u kontinuitetu i dugi niz godina daju.
Ne smiju se pasivizirati, ve} se moraju in-
stitucionalizirati i me|usobno integrirati
u jednu ozbiljnu nacionalnu manjinu
kojoj taj status i pripada. Najbolji primjer
tome jeste zajedni{tvo koje su pokazali
branitelji u pripremi i provedbi programa
polaganja kamena temeljca za spomen
park i spomen obilje`je Bo{njacima bra-
niteljima. To je jedan od najve}ih povije-
snih postignu}a za Bo{njake uop}e. Re-
zultat je to me|u inim onih Bo{njaka koji
nisu `alili ni vlastiti `ivot da bi u ovoj
na{oj dr`avi ostvarili sva svoja gra|anska,
ljudska i civilizacijska prava. U provedbi
programa gradnje spomenika pokazali
smo i najvi{i stupanj zajedni{tva, iako g.
Tankovi} nije prisustvovao skoro niti jed-
nom sastanku Odbora za gradnju spomen
parka i spomen obilje`ja.
Kako vidite daljnji razvoj unutarbo{-
nja~kih odnosa ukoliko niti jedan bo{nja-
~ki kandidat ne u|e u Hrvatski sabor?
Kako najbolje iskoristiti vrijeme nakon,
eventualno, takvog razvoja doga|anja?
Dakle, `ivimo u vremenu gdje se mje-
re samo rezultati i gdje su oni ograni~ava-
ju}i faktor ili ~imbenik svih padova i 21
uspona. Na postignutom ne mo`emo sta-
ti, moramo se institucionalizirati i u su-
radnji sa svim stanovnicima Hrvatske sta-
tus bo{nja~ke manjine dogra|ivati i nje-
govati, neovisno o tome da li }e bo{nja~ki
kandidat biti izabran u Hrvatski sabor.
Me|utim, ukoliko se to i dogodi najve}i
dio krivnje snosi dosada{nji saborski za-
stupnik koji je malo ili neznatno u~inio na
zajedni{tvu i institucionalizaciji bo{nja-
~kog nacionalnog korpusa, {to je dovelo
do daljnjeg nejedinstva i raslojavanja, a
nerijetko je to i podsticao.
Moramo sebe mijenjati, prilago|avati
se novim izazovima vremena, civilizacije i
kulture, te uz toleranciju, uva`avanje, sno-
{ljivost, razumijevanje i po{tivanje razlika
svih drugih nastaviti u budu}nost. Ako smo
se znali kao branitelji postaviti onda kada je
bilo najte`e i boriti se protiv daleko mo}ni-
jih i ja~ih te izboriti se za ono {to smo htjeli,
J
onda vjerujem da }emo i ubudu}e na {iro- O
kom “bojnom polju” potvrditi da se za puno
toga mo`e boriti i izboriti perom, strukom i U
zajedni{tvom. Ali, treba samo raditi i nakon
toga opet raditi, a branitelji su toga svjesni. R
Zahvaljuju}i se predlaga~ima i bira~ima i
uvjeren u va{ ispravan stav, o~ekujem da
N
}ete se odazvati na izbore i da }ete prepoz- A
nati ono ~emu te`imo.
I.I. L
 INTERVJU
IZBORI 2007. – XII izborna jedinica
Ned`ad Hod`i}
Ned`ad Hod`i} je ro|en 24. srpnja
1958. u selu Glinje kod Ugljevika (BiH).
O`enjen je i otac troje djece. Zavr{io je
Elektrotehni~ki fakultet u Tuzli. Glavni je
menad`er u privatnoj tvrtci “Hann-invest”.
Priznati ste gospodarstvenik, ali i re-
lativno nepoznati {iroj bo{nja~koj javno-
sti. Na ~iju podr{ku ra~unate, koja Vam je
ciljana izborna baza? Koji je motiv Va{eg
anga`mana u politici, {to `elite promjeni-
ti u dru{tvu, odnosno me|u Bo{njacima?
Moglo bi se re}i da sam relativno ne-
poznat {iroj bo{nja~koj javnosti, me|utim
u poslovnim bo{nja~kim krugovima zasi-
gurno ne. Pogotovo se to ne odnosi na po-
dru~je Istarske i Primorsko-goranske
`upanije, gdje su i poslovne aktivnosti po-
duze}a “Hann-invest” najzna~ajnije. No,
i u ostalom dijelu Hrvatske mi poduzetni-
ci se poznajemo neovisno o tome da li
poslovno sura|ujemo ili ne. To i jeste naj-
22 kvalitetnija baza za dobar izborni rezultat.
Upravo na poduzetnike, njihove zaposle-
nike, ~lanove njihovih obitelji najvi{e i
ra~unam na sljede}im izborima, i to ne
samo na pripadnike bo{nja~ke nego i na
pripadnike albanske, makedonske, crno-
gorske i slovenske nacionalne manjine.
Temeljni cilj mog ulaska u politiku je dati
doprinos da cjelokupno dru{tvo ~im prije
po~ne funkcionirati kao jedno ure|eno
dru{tvo zasnovano na zakonskim, ali i na
eti~kim i moralnim principima. Zakonska
regulativa je manja prepreka, ali praksa je
vrlo ~esto ne{to sasvim druga~ije i to va-
lja mijenjati. No, moram istaknuti da smo
u pojedinim segmentima i u zakonskoj
regulativi nailazili u praksi na vrlo sumn-
jiva zakonska rje{enja, pa ~ak i ona, koja
su po meni, vrlo sumnjive ustavnosti {to
bi novi saziv Sabora Republike Hrvatske
trebao razrije{iti. U svakom }u slu~aju
J inicirati raspravu o tim spornim rje{enji-
O ma za koja znam. Dakle, temeljni prob-
lem dru{tva je funkcioniranje, odnosno
U nefunkcioniranje u praksi.
Kada je rije~ o bo{nja~kom korpusu,
R ono {to silno `elim u~initi je dati doprinos
da kroz Bo{nja~ku nacionalnu zajednicu
N Hrvatske postanemo jedna du{a i tijelo
A spremno da se odupre nasrtajima kojih,
na`alost, jo{ ima kako izvana, tako i iznu-
L tra. Ljudi su nam na terenu zbunjeni i vrlo
Ned`ad Hod`i}
~esto ne prepoznaju Bo{nja~ku nacional-
nu zajednicu kao ne{to ~emu svi pripada-
mo, neovisno o tome dali u politi~kom
smislu mislimo ovako ili onako, dali smo
obrazovani ili manje obrazovani ili da li
smo manje ili vi{e materijalno situirani.
Koja je temeljna to~ka Va{eg prediz-
bornog programa? Kao privredniku, vje-
rojatno Vam je zanimljiva implementacija
~lanka 22. Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina koji govori o zapo{-
ljavanju manjina. Manjinske kvote u or-
ganima dr`avne uprave su utvr|ene, ali
se ne provode.
Kada govorimo o bo{nja~kom korpu-
su temeljni zadatak u narednom periodu
je poraditi na edukaciji oko izja{njavanja,
odnosno objasniti ljudima na terenu zbog
~ega je va`no izjasniti se kao Bo{njak. U
narednih par godina mi moramo ostvariti
program “1,51”, odnosno pokazati da nas
u Republici Hrvatskoj ima vi{e od 1,5%.
Novi popis nas ne smije zate}i nesprem-
ne. Pokretanje te inicijative preko Bo{nja-
~ke nacionalne zajednice Hrvatske s moje
strane }e uslijediti odmah nakon parla-
mentarnih izbora, neovisno o tome dali }u
u}i u Hrvatski sabor ili ne. Radi se o vrlo
bitnom pitanju koje }e nam omogu}iti da u
budu}nosti imamo samo svog zastupnika
u Saboru Republike Hrvatske, kao i ve}em
participiranju Bo{njaka u organima dr`a-
vne uprave. Prema mojim kalkulacijama,
radilo bi se o 2.000–2.500 radnih mjesta
za Bo{njake na koje imamo pravo teme-
ljem zakona. To je i temeljna to~ka mog
programa, a ujedno i odgovor na drugi
dio va{eg pitanja vezano na ~lanak 22.
Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina.
[to se ti~e izbornog sto`era, za ove
parlamentarne izbore uspio sam organizi-
rati veliki broj ljudi, prije svega onih koji
me poznaju i koji razumiju moje motive
ulaska u politiku, i to u svim regijama
gdje `ivi bo{nja~ki korpus. Moram re}i
da sam izuzetno zadovoljan podr{kom na
koju nailazim, ali posebno me raduje {to
u cijeloj zemlji nailazim na ljude koji
identi~no razmi{ljaju kao i ja. Oni istinski
`ele da od bo{nja~kog nacionalnog kor-
pusa, kroz BNZH, stvorimo jedan mono-
lit koji ne}e i ne smije biti predmetom
bilo kakvog politiziranja ili razbijanja. To
mi ulijeva silnu energiju i samopouzdanje
kojeg mi dodu{e nikad nije falilo, ali po-
zitivne energije nikad dosta. Stoga ne bih
nikoga posebno izdvajao, ali mogu re}i
da na istoj ideji radi veliki broj ljudi kako
vrhunskih intelektualaca, tako i obi~nih
gra|ana. To me posebno raduje, jer sma-
tram da smo u ovoj pri~i oko objedinja-
vanja bo{nja~kog korpusa svi podjednako
va`ni.
Na koji na~in planirate komunicirati s
bo{nja~kim asocijacijama u Hrvatskoj?
Podsjetimo da je takva komunikacija u
prethodnom mandatu bila svedena na mi-
nimum, te je frustrirala ne samo Bo{njake
ve} i pripadnike ostale ~etiri nacionalne
manjine – Crnogorce, Makedonce, Sloven-
ce i Albance. Na kakvim osnovama plani-
rate uspostaviti suradnju s navedenim ex-
jugoslavenskim manjima?
Moje je mi{ljenje da bi sve bo{nja~ke
asocijacije u Hrvatskoj morale izvirati iz
Bo{nja~ke nacionalne zajednice. Na`a-
lost, to danas o~igledno nije tako i to bi u
budu}nosti trebalo promijeniti. No, dok
se to ne promijeni, biti }u na dispoziciji

svima onima kojima }e cilj biti jedinstvo
i zajedni{tvo bo{nja~kog korpusa. Znam
da je ta komunikacija u pro{lom mandatu
bila na niskoj razini kako s bo{nja~kom
tako i s ostalim manjinskim zajednicama.
To je jednostavno nedopustivo. Saborski
zastupnik nacionalnih manjina mora u
predsjednicima udruga tih nacionalnih
manjina imati stalno konzultantsko tijelo,
te preko njih biti odgovoran svim manji-
nama za svoj rad. Radi se o profesional-
nom obavljanja posla zastupanja pet na-
cionalnih manjina u Saboru Republike
Hrvatske. Za mene je jednostavno neza-
mislivo da se ne bude odgovorno za svoj
rad upravo predsjednicima nacionalnih
zajednica tih manjina, odnosno da im se
ne bude na dispoziciji uvijek kada oni to
zatra`e.
U slu~aju ulaska u Hrvatski sabor ka-
kav bi bio Va{ odnos prema strankama na
vlasti? Da li biste kao bo{nja~ki zastupnik,
eventualno bili u koaliciji ili oporbi vlada-
ju}oj stranci? Da li nacionalne manjine
trebaju biti uz pobjednike izbora? [emso
Tankovi} je u koaliciji sa SDP-om, a Ibra-
him Ru`ni} je kandadat HNS-a, {to im,
vjerojatno, su`ava polje djelovanja i sa-
mostalnog odlu~ivanja u slu~aju pobjede
HDZ-a. Kako ocjenjujete takvu poziciju?
Upravo na tragu odgovornosti o kojoj
sam govorio, nakon ulaska u Sabor prvo
{to }u napraviti su hitne konzultacije s
predsjednicima nacionalnih zajednica ma-
njina koje }u zastupati, kako bih saslu{ao
i njihovo vi|enje rezultata parlamentarnih
izbora. Jo{ }u jednom ponoviti da ulazak
manjinskog kandidata u Hrvatski sabor
predstavlja profesionalnu obvezu zastu-
panja interesa tih nacionalnih manjina i
ono ne smije biti optere}eno nikakvom
strana~kom stegom. S druge strane, te{ko
se mo`e zamisliti kvalitetno zastupanje
interesa iz oporbene pozicije, ali ni da-
vanje mandata na raspolaganje bilo kome
je nedopustivo. Mandat manjinskog za-
stupnika mora biti nesputan, kako bi se
tijekom sve ~etiri godine moglo kvalitet-
no njime raspolagati u interesu manjina
koje se zastupaju.
Kako ocjenjujete rezultate proteklog
~etverogodi{njeg mandata [emse Tanko-
vi}a? Planirate li ~e{}e biti za govorni-
com, predlagati zakonske odredbe, dati
inicijativu formiranju bo{nja~ke politi~ke
platforme. Da li smatrate da bo{nja~ki
sabornik treba govoriti i o drugim tema-
ma koje nisu usko vezane uz manjinsku
problematiku? Primjerice, {kolstvo, pra-
vosu|e, korupcija, zapo{ljavanje ili eu-
ropske integracije. Jesu li Bo{njaci spre-
mni dati svoj doprinos ukupnom razvoju
Republike Hrvatske ili }emo i dalje pasiv-
no promatrati politi~ke procese?
Protekli ~etverogodi{nji mandat, koji
je obna{ao profesor Tankovi}, to ustvari i
nije bio. Mandat se pretvorio u puki
statisti~ki podatak od kojeg nije imala ko-
risti ni jedna manjina koju je navodno za-
stupao. Stoga njegova ponovna kandida-
tura predstavlja vrhunac osobne neodgo-
vornosti koje smo bili svjedoci u prethod-
nom mandatu. Valja znati da u situaciji
kada nema pozitivne diskriminacije bira-
~i, koji se odlu~uju za manjinskog kandi-
data, uskra}uju sebi pravo da glasaju za
neku od politi~kih stranaka. Iz toga pro-
izilazi da manjinski zastupnik ne samo da
nije ukras parlamenta nego ima i dvostru-
ku odgovornost. Jedna je zastupanje svog
bira~kog tijela kao pripadnika nacional-
nih manjina sa specifi~nim problemima i
potrebama, ali i druga, mo`da i daleko
va`nija, zastupanje bira~kog tijela u nje-
govim op}im gra|anskim potrebama, {to
zna~i da se morate uklju~iti u rad parla-
menta neovisno o tome {to je tema.
Kao {to sam siguran da BNZH kao in-
tegralna cjelina bo{nja~kog korpusa u Hr-
vatskoj ne mo`e i ne smije imati alternati-
vu jer u njoj moramo objediniti komple-
tan puk, isto tako sam siguran da je vrije-
Ned`ad Hod`i}
INTERVJU
me za ozbiljan okrugli stol bo{nja~kih
intelektualaca i gospodarstvenika na ko-
jem bi se razmotrili svi aspekti pozicije
bo{nja~ke manjine u Hrvatskoj i njene
budu}nosti. Ta bi rasprava trebala rezulti-
rati eventualnim definiranjem bo{nja~ke
politi~ke platforme, ali samo pod uvjetom
da bilo kakav i bilo ~iji politi~ki anga`man
ne naru{i cjelovitost i monolitnost bo{nja-
~kog korpusa organiziranog preko BNZH
kao nestrana~kog i apoliti~nog tijela ko-
jem svi pripadamo. Osobno smatram da
ima prostora i potrebe i za politi~kom ar-
tikulacijom Bo{njaka u Republici Hrvat-
skoj, ali o tome mora odlu~iti kompletna
pamet na{eg korpusa.
Kako vidite daljnji razvoj unutarbo{-
nja~kih odnosa u Hrvatskoj ukoliko niti
jedan bo{nja~ki kandidat ne u|e u Hrvat-
ski sabor, tj. ako pobjedi Angel Mitrevski,
zajedni~ki kandidat Makedonaca, Crno-
goraca i Slovenaca? Da li bi takvu verzi-
ju doga|anja trebalo smatrati katastro-
fom ili prilikom da do`ivimo odre|enu
katarzu i iskoristimo naredne ~etiri godi-
ne za stvaranje jedinstvene politi~ke stra-
tegije i profiliranje kandidata koji }e biti
primjeren vremenu u kojem `ivimo?
@ivimo u demokratskom dru{tvu i
moramo prihvatiti sve {to je produkt de- 23
mokracije. Nikakve posebne koristi ni-
smo imali niti od svog zastupnika u Sabo-
ru, pa stoga eventualni prolazak u Sabor
nekoga iz reda ostalih manjina ne bi bila
nikakva katastrofa. Na{ je temeljni zada-
tak u narednom periodu objedinjavanje
nacionalnog korpusa kroz BNZH. Mora-
mo objediniti svu intelektualnu, umjetni-
~ku, sportsku i poduzetni~ku snagu, kao i
snagu svakog na{eg sunarodnjaka u za-
jedni~ku pozitivnu energiju za budu}nost
na{e djece. Moramo prema ostatku dru{t-
va prezentirati na{ ukupan doprinos raz-
voju Hrvatske i pokazati da je taj doprinos
daleko iznad prosjeka. Na{ merhamet i
sabur, kojeg imamo za druge vrlo ~esto
vi{e nego za same sebe, moramo kanali-
sati prema unutra i na njemu zasnovati
samopo{tovanje i uva`avanje. Na taj }e
nas na~in i drugi vi{e cijeniti i po{tovati.
Bo{njak svugdje u svijetu, pa i u Hrvat-
J
skoj, mo`e na sebe i svoj korpus biti po- O
nosan i ne postoji niti jedan razlog da sa-
vijamo ki~mu ili obaramo pogled. Jedino U
{to nam nedostaje je da se kvalitetno or-
ganiziramo i definiramo minimum zajed-
R
ni{tva ispod kojeg se ne smije i}i. To je N
moj san i u~init }u sve da ga i ostvarimo.
A
I.I. L
 INTERVJU
IZBORI 2007. – XII izborna jedinica
Sulejman Tabakovi}
Sulejman Tabakovi} je ro|en 20. o`uj-
ka 1952. u Bosanskoj Dubici (BiH). O`e-
njen je i otac dvoje djece. Pravni fakultet
zavr{io je u Zagrebu.
U izbornu utrku ulazite s iskustvom
kampanje iz 2003. godine. [to se od tada
promjenilo u Va{em politi~kom anga`ma-
nu, s ~ime ste bili preokupirani u protek-
lom periodu?
Moj politi~ki anga`man je permanen-
tan kroz sve godine moga rada u dr`avnoj
slu`bi, zna~i od zaposlenja u Vladi Repub-
like Hrvatske 1987. godine, tada Izvr{no
vije}e SR Hrvatske, na radnom mjestu
{efa pravno-kadrovske slu`be. Kad radite
u visokoj politici neminovno je da ste u
okru`enju politike i sami se politi~ki anga-
`irate htjeli vi to ili ne. Nakon izbora 2003.
godine kao “nagradu” dobio sam pred kraj
2004. godine premje{taj u Sredi{nji dr-
`avni ured za upravu gdje i danas radim.
Osnovao sam Udrugu za za{titu ljudskih
24 prava i za{titu nezakonito razvla{tenih di-
oni~ara “Kulin Ban”. Dan prije registraci-
je udruge ujutro 28.12.2005. godine “ne-
poznati” po~initelji su u centru Zagreba
ispod prozora moje djece zapalili auto-
mobil, koji je potpuno izgorio u eksplozi-
ji. Novine su donijele dosta ru`nih natpisa
o meni, pa ~ak i da sam agent el-Qa’ide
na Balkanu jer sam povezan i poznajem
mnogo muslimana u regiji.
Nisu me zapla{ili, niti su uspjeli da
me sprije~e da nastavim sa svojim radom
na za{titi ljudskih prava. Nastavio sam s
objavljivanjem tekstova o kriminalnoj
pretvorbi i privatizaciji, kojim radnjama
su oduzeta prava gra|anima Hrvatske, pa
i nacionalnim manjinama, na razne na~i-
ne. Napisao sam knjigu “Pravo(m) u gla-
vu”, koja je u stru~nim i akademski kru-
govima ocijenjena kao izvanredan dopri-
nos uvidu u plja~ku koja se dogodila za
J vrijeme pretvorbe i privatizacije. Podnio
O sam tu`bu u ime ~lanova udruge “Kulin
Ban” i svih o{te}enih gra|ana Republike
U Hrvatske za poni{tenje svih pretvaranih
poduze}a u Hrvatskoj, a temeljem nalaza
R Ureda za dr`avnu reviziju. Tu`bu sam
N podnio Sudu za za{titu ljudskih prava u
Strasbourgu, a sud je tu`bu prihvatio.
A Proces je u tijeku. Republika Hrvatska
mora odgovoriti na navode iz moje tu`be,
L {to je isto tako u tijeku. Pokazao sam svo-
Sulejman Tabakovi}
jim djelovanjem da, iako mi nacionalne ma-
njine nisu dale povjerenje za moj program
koji sam im prezentirao u izborima 2003.
godine, da sam taj program uspio provesti.
Normalno da sam bio u mogu}nosti da dje-
lujem u zakonodavnom tijelu, Saboru kao
zastupnik nacionalnih manjina, da bi ta pra-
va bila ve} vra}ena, a izmjenama zakona
pobolj{ao bih status manjina.
Gdje smatrate da biste u radu Hrvat-
skog sabora mogli najvi{e posti}i: krimi-
nalna privatizacija, zapo{ljavanje ili ma-
njinska problematika? Bo{njaci su naro-
~ito osjetljivi na neprovo|enje ~lanka 22.
Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina.
Svoje djelovanje vidim prvenstveno u
za{titi prava nacionalnih manjina te vra}anju
njihovih prava koja su im oduzeta, a neka
su im prava i dalje uskra}ena. Kao prvo,
dr`avljanstvo, a kao drugo, Muslimani se
vode odvojeno, pod kategorijom ostale
nacionalne manjine, od nacionalne ma-
njina Bo{njaka, iako Ustav BiH poznaje
samo Bo{njake. To “nerazumijevanje” se
mora promijeniti i prije izbora jer postoji
Ustavna i zakonska mogu}nost. Na tome
intenzivno radim, da ve} na ovim izbori-
ma objedinjeni korpus Bo{njaka iza|e na
izbore. Nadalje moje djelovanje je usmje-
reno, kao {to sam rekao, na sudski povrat
prava na dionice poduze}a u kojima su
oni, kao i njihovi roditelji de facto stvori-
li. Povrat stanarskih prava i prava na ot-
kup stanova su ustavne kategorije jedna-
kosti pred zakonima Republike Hrvatske.
Ti problemi su rije{eni usvojenim zakoni-
ma, ratifikacijom me|unarodnih sporazu-
ma i pristupanjem Republike Hrvatske
EU-konvencijama koje su uredili ta prava
svugdje u Europi. Potrebno ih je samo
primijeniti. Odgovorno tvrdim, ako ovaj
put budem izabran iskoristit }u svoj man-
dat za za{titu prava nacionalnih manjina
do zadnje to~ke svakog zakona u kojem
se {tite prava nacionalnih manjina. Ovo
nije obe}anje, jer sam svojim aktivnosti-
ma u udruzi “Kulin Ban” to dokazao po-
dizanjem navedene tu`be protiv Republi-
ke Hrvatske u interesu nezakonito razvla-
{tenih dioni~ara.
[to se ti~e ~lanka 22. Ustavnog zako-
na sve je vrlo transparentno – morate biti
Bo{njak da se mo`ete pozvati na to svoje
pravo. Molim vas lijepo, koliko se ljudi
deklariralo kao Bo{njaci? Nacionalne
manjine moraju biti svjesne da zakoni osim
{to daju prava, imaju i name}u i obveze, a
prva obveza po Ustavnom zakonu je da
ste se deklarirali kao Bo{njak, ali ne na
tom natje~aju nego stalno. Istina je da bi
u dr`avnoj slu`bi trebalo prema tom za-
konu biti zaposlen razmjeran broj svih
nacionalnih manjina na oko 4.670 radnih
mjesta, a zaposleno je za sada oko 1.200.
Tu se name}e vi{e problema za rje{enje
ove o~ite disproporcije. Prvi problem je
da mora postojati slobodno radno mjesto,
drugi je da se kandidat izja{njava kao na-
cionalna manjina u popisu stanovni{tva, a
onda mora imati tra`enu struku za odre-
|eno radno mjesto. Pripadnik nacionalne
manjine, nakon testiranja na kojem mora
pokazati znanje u izjedna~enim uvjetima,
mo`e koristiti prednost koja mu pripada.
Nacionalne zajednice, kao i Vije}a nacio-
nalnih manjina diljem Hrvatske, }e biti
prioritet u mom djelovanju i imati }e svu
moju stru~nu podr{ku u ostvarivanju pra-
va nacionalnih manjina u njihovim lokal-
nim zajednicama.
Jesu li Bo{njaci spremni dati svoj do-
prinos ukupnom razvoju Republike Hrvat-
ske ili }emo i dalje pasivno promatrati
politi~ke procese?
Stvar je svakog pojedinca da u zemlji
u kojoj `ivi se anga`ira za svoj probitak,
probitak svoje obitelji i svoje zajednice.
Bo{njaci kao i sve nacionalne manjine u
za{titi svojih prava, moraju po}i prvo od
samog izja{njavanja da su pripadnici ma-
njine Bo{njaka. Koliko ruku u zraku kod
glasanja – toliko prava. Tako vam je u
svemu, to je odgovorno pona{anje prema
sebi, svojoj obitelji i zajednici. Kao gra-

|ani mi dajemo stra{no puno u ukupnom
razvoju Hrvatske, ali za uzvrat kad treba-
mo ostvariti svoja gra|anska prava onda
nas se smatra nacionalnom manjinom i
mjeri se na{e pravo nekim drugim me-
trom {to ne pridonosi sigurnosti, osje}aju
jednakosti i ravnopravnosti pred zakoni-
ma Republike Hrvatske.
Kakav nivo komunikacije planirate
ostvariti s bo{nja~kim asocijacijama u
Hrvatskoj te udrugama i predstavnicima
ostale ~etiri ex-jugoslavenske manjine?
Da li smatrate da jedan saborski zastup-
nik mo`e kvalitetno predstavljati ~ak pet
nacionalnih manjina? Kako ocjenjujete
rezultate [emse Tankovi}a?
Smatram da sve nacionalne zajednice
moraju imati jednu krovnu ~vrstu organi-
zaciju unutar koje mogu postojati asocija-
cije razli~itih interesa, pa i politi~kog or-
ganiziranja u strankama. Bo{nja~ka na-
cionalna zajednica bi trebala biti integra-
tivni ~imbenik koji bi Bo{njake okupio na
cijelom teritoriju Hrvatske i koja bi bila
jedinstvena. U svom radu Bo{nja~ka na-
cionalna zajednica bi trebala prepoznati i
pomiriti sve interese Bo{njaka, kako bi se
njihovi pojedina~ni interesi mogli ostva-
riti kroz zajedni~ki interes bo{nja~kog
korpusa u Hrvatskoj. Kroz tu krovnu or-
ganizaciju pojedine asocijacije bi mogle
promovirao bogatu pro{lost Bo{njaka na
ovim prostorima, trebao bi se graditi po-
nos Bo{njaka na njihovoj pro{losti i do-
prinosima u stvaranju i promoviranju Re-
publike Hrvatske.
Gre{ke profesora Tankovi}a? Profe-
sorovo djelovanje mo`emo prije ocijeniti
kao neznanje i nesnala`enje u situaciji u
kojoj se na{ao. Svugdje u svijetu predsta-
vnici manjina biraju ljude iz pravne stru-
ke da ih zastupaju, kako bi u izmjenama
zakonskih tekstova stvorili bolji polo`aj
manjinama. Profesor Tankovi} je imao
jedinstvenu priliku da u uskla|ivanju za-
konodavstva Republike Hrvatske sa zako-
nodavstvom Europske unije i primjenom
EU-standarda pobolj{a polo`aj nacional-
nih manjina, ali nije znao to iskoristiti.
Vidio sam jednom prilikom potpisani ko-
alicioni ugovor profesora Tankovi}a s
Vladom. Opet neznanje. Niti je {to tra`io,
niti su mu oni {to obe}ali. Tamo pi{e da
ako bude mogu}e, da }e Vlada promijeni-
ti. Tamo se ne spominju prava niti jedne
nacionalne manjine, nije tra`eno postav-
ljanje pojedinaca iz nacionalnih manjina
na pojedine polo`aje u koalicijskoj Vladi
ili zapo{ljavanje pripadnika nacionalnih
manjina. Novac koji je tro{io, nije tro{io u
skladu s mjestom zastupnika pet nacio-
nalnih manjina i nije u~inio gotovo ni{ta
za njih, ali ni za nas Bo{njake. Nije se ni-
kad za govornicom pojavio kad su bili
napadnuti pripadnici nacionalnih manjina
i institucije, npr. dr. Kurjak ili slu~aj dje-
voj~ice s vjeronauka. Nije reagirao na pro-
vokaciju paljenja i skrnavljenja Med`lisa
u Dubrovniku. Branitelje Bo{njake nije
za{titio, dapa~e sudjelovao je u dono{enju
zakona kojim se braniteljima iz Bosne i
Hercegovine, Bo{njacima uskra}uju nov-
~ana i druga prava.
Normalno da bih kao pravnik sudjelo-
vao u reformi pravosu|a, koje je rak rana
Hrvatske, a koji se ogleda u kr{enju prava
nacionalnih manjina, kao i ostalim aktiv-
nostima zakonodavnog tijela u interesu i
uz konsultacije sa svim manjinama s na{e
liste nacionalnih manjina. Ako me izabe-
ru, Bo{njacima obe}avam da }emo na
sljede}im izborima birati tri kandidata sa
svoje izborne liste jer nas ima preko 1,5%,
a koliko preko to moramo sami utvrditi
izja{njavanjem. Albancima poru~ujem da
}u i njih ujediniti i da }e i oni kao i mi
Bo{njaci birati sa svoje liste do tri pred-
stavnika u Hrvatski sabor. Nacionalnim
manjinama u Istri poru~ujem i obe}avam
da }emo nakon sljede}ih lokalnih izbora
imati svoje do`upane i gradona~elnike u
nekoliko gradova u Istri. Ja sam ve} puno
toga napravio i ovo nisu samo obe}anja.
Znate, na{ narod ka`e: “nije svakom kroz
selo pjevati”, ali ima i ona druga, dalma-
tinska – “daj dite materi”.
U slu~aju ulaska u Hrvatski sabor ka-
kav bi bio Va{ odnos prema strankama na
vlasti? Da li nacionalne manjine trebaju bi-
ti uz pobjednike izbora? Kako ocjenjujete po-
ziciju [emse Tankovi}a i Ibrahima Ru`ni}a
koji su vezani uz SDP, odnosno HNS?
Profesori Tankovi} i Ru`ni} prave po-
novo veliku gre{ku priklanjaju}i se prije
izbora nekoj od stranaka. Obojica {alju vr-
lo lo{u poruku ostalim nacionalnim ma-
njinama s na{e liste i stvaraju negativan
stav prema Bo{njacima. Kud ide SDAH,
odnosno HNS, idete i vi, a to je dosta gru-
ba poruka ostalim nacionalnim manjina-
ma. Zastupnik u Saboru, koji zastupa na-
cionalne manjine, mora maksimalno znati
{tititi prava svih nacionalnih manjina koje
zastupa. On zastupa samo njihova prava,
pa kad i potpisuje koaliciju mora potpisa-
ti u ime svih ~ija prava {titi. Priklanjan-
jem vladaju}ima moraju se polu~iti mak-
simalna za{tita i promocija za sve nacio-
nalne manjine koje se zastupa. Ako ja
budem u takvoj situaciji potpisao bih
~vrst ugovor uz konzultaciju sa svim pri-
padnicima nacionalnih manjina. Precizno
INTERVJU
bi utvrdili koja su to prava koja bi ugovo-
rili za podr{ku Vladi, koja su to mjesta
koja dobivamo kao koalicijski partneri.
Kao dio opozicije znao bih koriste}i sve
odredbe Ustava, zakona i Poslovnika Hr-
vatskog sabora {tititi interese i prava na-
cionalnih manjina. Tako|er, znao bih se
izboriti za pojedina~na prava svakog po-
jedinca jer znam kako i tko treba rje{avati
pojedini problem. Naime, ja sam i sada
dio te ma{inerije.
Kako vidite daljnji razvoj unutarbo{-
nja~ke politi~ke scene u Hrvatskoj ukoli-
ko niti jedan bo{nja~ki kandidat ne u|e u
Hrvatski sabor?
Neulazak predstavnika najbrojnije na-
cionalne manjine s ove liste smatram ap-
solutno katastrofom. Bio bi to dokaz da
Nacionalna zajednica, Udruge gra|ana s
nacionalnim predznakom, Vije}a pa i Is-
lamska zajednica nisu na pravom putu
profiliranja na{eg naroda kao politi~kog
~imbenika, dapa~e, pokazalo bi se pravo
lice za{to drugi napreduju na ovim pro-
storima, a Bo{njaci nazaduju. Za to nema
i ne}e biti opravdanja. Bojim se da na
unutarbo{nja~koj politi~koj sceni ne}e
do}i ni do kakvog potresa jer vodstva
Bo{nja~ke nacionalne zajednice, Vije}a,
udruga, pa i jedine politi~ke stranke 25
SDAH su ljudi koji su i vodstva i ~lanovi.
Izabrani su na izborima od malog broja
za izbore organiziranih glasa~a. Prema
tome, nema tko da ih smijeni jer su umrt-
vili scenu, a stanje letargije im odgovara.
Zato i ne znamo to~an broj Bo{njaka.
Obe}avam, ako budem izabran za zastup-
nika u Saboru, pozvati Bo{nja~ku nacio-
nalnu zajednicu, sva udru`enja i Islamsku
zajednicu da se napokon izvr{i popis ljudi
porijeklom iz BiH i da kona~no mo`emo
s te polazne osnove tra`iti, a i braniti na{a
prava. To je prvi korak u za{titi prava na-
cionalnih manjina. Mo`da po broju mi i
nismo nacionalna manjina? Mo`da bi
prema brojnosti trebali imati ve}a prava
koja proizilaze iz te mno`ine, prema me-
|unarodnim standardima?
Osoba politi~ara, koja nama treba,
mora imati pravno znanje i hrabrost da
javno s dignitetom i argumentirano iznosi
J
probleme koji mu~e korpus nacionalnih O
manjina, koji }e probleme znati detektira-
ti i koji }e te probleme znati brzo rije{iti, U
a samim time raditi u interesu nacionalne
manjine. Osoba koja }e biti na ponos onih R
koje zastupa, koja }e stvoriti ugled svojoj
nacionalnoj manjini, znanjem, kroz svoje
N
nastupe, prepoznatljiv po stavovima i ~vrst A
u zastupanju prava nacionalnih manjina.
I.I. L
 INTERVJU
IZBORI 2007. – XII izborna jedinica
Ibrahim Im{irevi}
Ibrahim Im{irevi} je ro|en 10. srpnja
1946. u Klju~u (BiH). O`enjen je i otac
jednog djeteta. Pravni fakultet, pravosud-
nog smjera, zavr{io je u Zagrebu. U struci
radi od 1974., a od o`ujka 1976. godine
zaposlen je u Stru~noj slu`bi Hrvatskog
sabora, uglavnom kao tajnik Odbora za
pomorstvo, promet i veze.
Pravnik ste, radite u Hrvatskom sabo-
ru. U utrci za mjesto saborskog zastupni-
ka na ~iju podr{ku ra~unate, koja vam je
ciljana izborna baza? Koji je motiv va{eg
anga`mana u politici, {to `elite promijeni-
ti u dru{tvu, odnosno me|u Bo{njacima?
Ra~unam na podr{ku svih nacionalnih
manjina koje bih predstavljao u Hrvatskom
saboru. Osnovni mi je motiv da, po{tuju}i
hrvatske ustavne i zakonske odredbe, omo-
gu}im svim nacionalnim manjima da se u
Republici Hrvatskoj osje}aju kao punopra-
vni gra|ani jedne ulju|ene dr`avne zajed-
26 nice. Kad je rije~ samo o pripadnicima na-
roda kojemu pripadam, dakle Bo{njacima,
najprije bih nastojao ostvariti ono {to moj
prethodnik nije u~inio, a to je da se bosanski
islamski korpus ujedini u jednu nacionalnu
zajednicu, Bo{njake, a ne da ostane podije-
ljen u dvije zajednice: jednu ustavnu kate-
goriju – Bo{njake, i drugu neustavnu - Mu-
slimane. Sad smo u jednoj neugodnoj situa-
ciji. Biv{i zastupnik na{ih manjina nije to
ostvario u ~etiri godine svoga mandata. Sad
svoju krivicu prebacuje na predsjednika
Vlade, premda je gospodin Sanader potpi-
sao Ugovor o koaliranju. Me|utim, u Ugo-
voru se nije obvezao kad }e u~initi to {to je
potpisao, nego u Ugovoru pi{e da }e to
u~initi onda kad se za to steknu uvjeti.
Koja je temeljna to~ka va{eg prediz-
bornog programa, gdje }ete se najvi{e
anga`irati u radu Hrvatskog sabora? [to
J }ete u~initi na provedbi ~lanka 22. Ustav-
nog zakona o pravima nacionalnih manji-
O na i implementaciji manjinskih kvota pri
U zapo{ljavanju u dr`avnoj slu`bi?
Najprije vas molim da u sklopu odgo-
R vora na ovo pitanje {tampate u cijelosti
~lanak 22. Ustavnog zakona, jer samo ta-
N ko svima nama mo`e biti jasnije {to taj
A ~lanak odre|uje, jer svojim odredbama
obvezuje Republiku Hrvatsku. Dakle,
L ~lanak 22. glasi:
Ibrahim Im{irevi}
“1. U jedinici lokalne samouprave i
jedinici podru~ne (regionalne) samoupra-
ve (u daljnjem tekstu: jedinica samoupra-
ve) u kojoj se prema odredbama ovog Us-
tavnog zakona treba osigurati srazmjerna
zastupljenost ~lanova njenog predstavni-
~kog tijela iz reda pripadnika nacionalnih
manjina osigurava se zastupljenost pred-
stavnika nacionalne manjine u njenom
izvr{nom tijelu.
2. Pripadnicima nacionalnih manjina
osigurava se zastupljenost u tijelima dr`a-
vne uprave i pravosudnim tijelima suklad-
no odredbama posebnog zakona, vode}i
ra~una o sudjelovanju pripadnika nacio-
nalnih manjina u ukupnom stanovni{tvu
na razini na kojoj je ustrojeno tijelo dr`av-
ne uprave ili pravosudno tijelo i ste~enim
pravima.
3. Pripadnicima nacionalnih manjina
osigurava se zastupljenost u tijelima upra-
ve jedinica samouprave sukladno odred-
bama posebnog zakona kojim se ure|uje
lokalna i podru~na (regionalna) samo-
uprava i sukladno ste~enim pravima.
4. U popunjavanju mjesta iz stavka 2.
i 3. ovoga ~lanka, prednost pod istim
uvjetima imaju predstavnici nacionalnih
manjina.”
U skladu s ovim odredbama, najprije
bih istra`io koliko se u svim dr`avnim
slu`bama po{tuju ove odredbe. Dakako,
to bih u~inio uz pomo} svih nacionalnih
manjina koje bih predstavljao, a {to }u
poslije objasniti. [to to zna~i? Zna~i da
Bo{njaci trebaju biti polazi{te, ali sve se
to odnosi i na pripadnike albanske, crno-
gorske, makedonske i slovenske nacio-
nalne manjine. Ako je po posljednjem
popisu stanovni{tva u Republici Hrvat-
skoj `ivjelo svega 0,47% Bo{njaka, onda
ih u tolikom postotku mora biti zaposleno
u navedenim dr`avnim slu`bama. Me|u-
tim, postoji jo{ jedna ra~unica. Primjeri-
ce, prema istom popisu stanovni{tva u
Republici Hrvatskoj je bilo 56.777 musli-
mana, {to iznosi 1,28% od ukupnoga sta-
novni{tva. Iz toga proizlazi da je Bo{njaka
znatno vi{e. To tvrdim na osnovi toga {to
sam samo ja posredovao u isho|enju vi{e
od 3.000 Domovnica bo{nja~kim progna-
nicima islamske vjeroispovijesti. Sli~nim
se brojem mo`e pohvaliti i moj protukan-
didat Sulejman Tabakovi}. Za druge pro-
tukandidate ne znam, ali valja pretpostavi-
ti da nisu mo`da bili nimalo slabiji od nas
dvojice. Osim toga, dr`im da je muftija
[evko Omerba{i}, i drugi nacionalni vjer-
ski uglednici, posredovao i u ve}em broju
dodjeljivanju Domovnica na{oj nacional-
noj manjini. Ako po{tujemo ovu ra~unicu,
onda je danas u Republici Hrvatskoj vi{e
od 80.000 Bo{njaka, a to je ve} 1,80%
stanovni{tva, {to nam po istome Ustavnom
zakonu daje pravo na do 3 narodna zastup-
nika u Hrvatskom saboru. Takav postotak
donio bi nam 1.440 radnih mjesta u tijeli-
ma dr`avne uprave. Priznat }ete i sami da
je velika razlika izme|u 470, 726 ili pak
1.440 Bo{njaka zaposlenih u tim slu`ba-
ma. Sli~na, ali ne{to manja ra~unica mo-
gla bi se izvesti s Albancima, Crnogorci-
ma, Makedoncima i Slovencima. A da bi
se to moglo u~initi, najprije moramo to~no
utvrditi koliko nas je zajedno.
Na koji na~in planirate komunicirati s
bo{nja~kim asocijacijama u Hrvatskoj?
Podsjetimo da je takva komunikacija u
prethodnom mandatu bila svedena na mi-
nimum. Na kakvim osnovama planirate
uspostaviti suradnji sa Slovencima, Ma-
kedoncima, Crnogorcima i Albancima?
Da li jedan saborski zastupnik zaista mo-
`e kvalitetno predstavljati pet nacional-
nih manjina?
To je vrlo bolno pitanje, ne samo kad
je rije~ o manjinama. Dr`im da zastupnici
u Hrvatskom saboru moraju redovito ko-

municirati sa svojom izbornom bazom. Ja
}u svakako uspostaviti komunikaciju sa
svim nacionalnim manjinama koje bih
predstavljao. To }u u~initi tako {to }u se
konzultirati i savjetovati s najuglednijim
predstavnica nacionalnih manjina moje
izborne baze. A to zna~i da bih prije svake
sjednice Sabora upoznao predstavnike
nacionalnih manjina s Dnevnim redom i u
Hrvatskom saboru zastupao one njihove
interese koje bi tra`ili od mene i za koje
bi sami procijenili da su od interesa za
na{u izbornu bazu. Osim toga, Poslovnik
Hrvatskoga sabora omogu}ava da u radu
Sabora sudjeluju i razni stru~njaci koji ni-
su zastupnici. Tu bih blagodat Poslovnika
koristio tako {to bi omogu}io da u radu
Sabora sudjeluju i stru~njaci na{ih nacio-
nalnih manjina koji su istaknuti ~lanovi
na{ega dru{tva, a koji bi pojedine proble-
me znali javnosti pojasniti. A kad je rije~
o tome mo`e li jedan zastupnik predsta-
vljati pet nacionalnih manjina, onda je
moj odgovor: mo`e. Mo`e ako bude znao
organizirati suradnju s izbornom bazom i
ako me|u brojnim uglednicima na{ih na-
cionalnih manjina bude znao prona}i pra-
ve suradnike. A ja }u to znati, jer sam to i
do sada radio kao tajnik radnih tijela u
Hrvatskom saboru.
U slu~aju ulaska u Hrvatski sabor ka-
kav bi bio va{ odnos prema strankama na
vlasti? Da li biste kao bo{nja~ki zastupnik,
eventualno, bili u oporbi vladaju}oj stran-
ci ili u koaliciji? Da li nacionalne manjine
trebaju biti uz pobjednike izbora? [emso
Tankovi} je u koaliciji s SDP-om, a Ibra-
him Ru`ni} je kandidat HNS-a. Kako ocje-
njujete takvu poziciju?
Dr`im da je du`nost svakoga zastupni-
ka u Hrvatskom saboru da radi u interesu
svoje dr`ave i svoga naroda. Prema tome,
nema fiksnog koaliranja. Dakle, ne bih se
obvezivao da glasujem za ne{to {to bi bilo
na {tetu na{ih manjina. Jer za to ne bih ni
imao mandat. Kakav bih bio ~ovjek kad bi
zanemario interese onih koji su mi dali
svoje povjerenje, koji su u mene vjerova-
li? Kad bih govorio jedno, a radio drugo?
Kad bih ~asno mjesto zastupnika u Hrvat-
skom saboru, zastupnika pet nacionalnih
manjina, pet razli~itih kultura, pet razli~i-
tih obi~aja, ukaljao kao nekakav ibliz?
Zato }u podr`ati svaki prijedlog koji vodi
napretku dr`ave, a to zna~i i prema boljim
uvjetima koje bi nacionalnim manjima
omogu}avao pristojan i miran `ivot, upra-
vo onako kako odre|uje Ustav Republike
Hrvatske i svi oni zakoni koji su u suklad-
nosti s Ustavom i Ustavnim zakonom o
pravima nacionalnih manjina. Bez obzira
na to tko predla`e. Zapravo, nije mi va`no
tko predla`e, nego {to. Ne bih govorio o
drugim kandidatima, osobito ne o onima
koji mijenjaju politi~ke dresove.
Kako ocjenjujete rezultate proteklog ~e-
tverogodi{njeg mandata [emse Tankovi}a?
Koje je njegove glavne gre{ke? Planirate li
~e{}e biti za govornicom, predlagati za-
konske odredbe, dati inicijativu formiranju
bo{nja~ke politi~ke platforme... Da li sma-
trate da bo{nja~ki sabornik treba govoriti i
o drugim temama koje nisu usko vezane uz
manjinsku problematiku? Primjerice, {kol-
stvo, pravosu|e, korupcija, zapo{ljavanje,
europske integracije. Jesu li Bo{njaci sprem-
ni dati svoj doprinos ukupnom razvoju Re-
publike Hrvatske ili }emo i dalje pasivno
promatrati politi~ke procese?
Da bi se mogao ocijeniti rad bilo ko-
ga, pa tako i profesora [emse Tankovi}a,
onda se moraju vrednovati rezultati toga
rada. Meni je vrlo `ao, ali predsjednik
SDA Hrvatske nije ostvario ni{ta od ono-
ga {to smo o~ekivali od njega, pa ~ak ni
ono {to je sam o~ekivao od sebe. [tovi{e,
politi~ki je prevario sve koje je mogao
prevariti. Naime, on je izabran kao pred-
stavnik pet nacionalnih manjina, a djelo-
vao je isklju~ivo kao strana~ki ~elnik u
stranci koja mo`da ima stotinjak ~lanova
s pla}enom ~lanarinom. Profesor [emso
Tankovi} je, uvjeren sam, sramna politi~ka
epizoda u politi~kom `ivotu nacionalne
manjine kojoj pripada, a kao zastupnik
druge ~etiri nacionalne manjine, doveo
nas je u situaciju da se ispri~avamo Al-
bancima, Crnogorcima, Makedoncima i
Slovencima. Tim vi{e {to je podrijetlom
iz Bosne, a Bosna je, to je historijska ~in-
jenica, poznata kao izrazito demokratska
multikulturalna sredina, od pamtivijeka
do danas. Kada je rije~ o drugim vjerama,
Kur’an ^asni ka`e: “Mi smo tebi (Mu-
hammede) objavili Knjigu (Ku’ran) s isti-
nom, potvr|uju}i knjigu koja je (objavlje-
na) prije njega i da je ~uva (istinu). Sudi
im po onome {to (ti) je Bog objavio i ne
slijedi njihove strasti (da ne bi skrenuo)
od Istine koja je tebi do{la. Mi smo sva-
kome od vas dali zakon i (jasan put). A da
je Bog htio, stvorio bi vas kao jedan na-
rod, ali (On ho}e) da vas isku{a s onim {to
vam je dao, pa se vi natje~ete u dobrim
djelima! Svi }ete se Bogu vratiti, pa }e
vam objasniti ono u ~emu ste se vi razila-
zili.”
Gospodin Tankovi} je pogrije{io naj-
vi{e u tome {to nije imao koncepcije. Nije
znao {to ho}e, pa tako to nije znao ni ob-
jasniti nikome. Zato ga nismo ni vidjeli za
govornicom. Naravno, ja }u govoriti, ali
INTERVJU
ne zato da bih govorio, nego zato da ne{to
ka`em. Govorit }u o svim temama koje
ste naveli u pitanju. Imam izuzetno dugo
iskustvo u izradi zakona, pa }u to iskust-
vo koristiti tako {to bih se konzultirao s
drugim stru~njacima moje izborne baze,
te tako izbru{ene zakone predlagao Hrvat-
skom saboru. Bo{njaci su i do sada davali
svoj golemi doprinos ukupnom razvoju
Republike Hrvatske. Prisjetite se svih na-
{ih znanstvenika, pisaca, gramati~ara,
sporta{a i mnogih drugih i sve }e vam biti
jasno. Nadam se da se za moga mandata,
ako budem izabran, ne}e doga|ati da je-
dan Edo Maajka ne dobije dr`avljanstvo
u dr`avi koju itekako oboga}uje svojom
umjetno{}u.
Kako vidite daljnji razvoj bo{nja~ke
politi~ke scene u Hrvatskoj ukoliko niti
jedan bo{nja~ki kandidat ne u|e u Hrvat-
ski sabor? Da li bi takvu verziju doga|anja
trebalo smatrati katastrofom ili prilikom
da krenemo novim putem primjerenim
vremenu u kojem `ivimo?
Kada poma`emo bli`njima, moramo
pitati od ~ega pate, a ne u {to vjeruju, rekao
je svojedobno veliki sultan Saladin. Dakle,
mene ne bi za~udilo da na izborima pobje-
di neki drugi predstavnik, poglavito ako se
ujedine Crnogorci, Makedonci i Slovenci. 27
Budimo objektivni: od oko pedesetak tisu}a
stvarnih Bo{njaka u Republici Hrvatskoj,
u bira~kim popisima nije ubilje`eno ni
6.000. Zato sam i sastavio neku vrstu letka
koji poziva Bo{njake da se ne stide svoje
nacionalnosti. Taj je letak i poziv Bo{nja-
cima da se kao Bo{njaci i upi{u u bira~ke
spiskove. Bez obzira na rezultate izbora,
nastavit }u provoditi sve ono {to sam ovdje
naveo. Mislim da }e moje 34-godi{nje
iskustvo koristiti bilo kojemu na{em pred-
stavniku u Saboru. Za{to bi bilo katastro-
fa? Ta i oni su jednako vrijedni kao i mi!
Meni je osobno `ao {to na{ pro{li zastup-
nik u Hrvatskom saboru nije koristio moje
znanje o radu dr`avne uprave, odnosno zna-
nje o radu Sabora. Mnogo godina Bo{njaci
nisu imali svoga predstavnika u Hrvatskom
saboru, pa ipak su brojni Bo{njaci postali
najugledniji hrvatski gra|ani, u svakome
pogledu. Na ponos svih Bo{njaka i cijele
J
Bosne, za koju jedna od najuglednijih hr- O
vatskih povjesni~arka, Nada Klai}, ka`e
da je vjerojatno najstarija dr`ava unutar U
svih na{ih dosada{njih zajednica. Ako ne
budemo i{li zajedno s vremenom, i to pri- R
mjerenim vremenom u kojem `ivimo, ka-
ko ste to lijepo formulirali, onda }emo tap-
N
kati u mjestu. Dok }e drugi i}i naprijed. A
I.I. L
 BOSANSKI BAROMETAR
Visoki predstavnik za BiH po~eo primjenjivati bonske ovlasti
Laj~akove mjere
Jedan od transparenata s Dodikovog prosvjeda, koji je glasio “Dajem Bosnu za Srpsku”, najbolje sa`ima bit bosanske
krize: srpska politika jo{ uvijek ne odustaje od separatisti~kih zamisli nedoraslih, neobrazovanih i neodgovornih
politi~ara koji i dalje gaje iluzije o veli~ini Srbije i vode svoj narod u jo{ jedan poraz.
Sena Kulenovi}
Srbima se ponovno dogodio narod, ne
tolikih razmjera, ali svakako gazimestan-
skog ugo|aja. Ovaj put popri{te doga|anja
bio je glavni trg u Banja Luci gdje se oku-
pilo oko 10.000 ljudi - spontano izvedeni
na ulice |aci, studenti, radnici i umirov-
ljenici - kako bi prosvjedovali protiv ne-
davno donesenih odluka Visokog predsta-
vnika za Bosnu i Hercegovinu. Izvikivale
su se parole, uzdizao voljeni vo|a, dozi-
vali svjetski za{titnici. A da su “sile mra-
ka” na djelu potvrdila je i ~injenica da su
nestale bilje`nice s vi{e od 10.000 potpisa
gra|ana Srpske upu}enih majci Rusiji i
Vladimiru Putinu. Sve se u povijesti do-
28 ga|a dva puta, tvrdio je Marx: prvi put je
tragedija, drugi put farsa!
Mjere u skladu s bonskim
ovlastima
Ova farsa bila je me|u~in najve}e po-
liti~ke krize u BiH od potpisivanja Day-
tonskog mirovnog sporazuma. Nakon pro-
pasti dvogodi{njeg (ne)dogovaranja i odu-
govla~enja prihva}anja Sporazuma o re-
formi policije kao uvjeta za potpisivanje
Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju
EU, Visoki predstavnik Miroslav Laj~ak,
sukladno svojim bonskim ovlastima,
19.10.2007. donosi prvi paket mjera koji-
ma je cilj pokrenuti rad institucija BiH s
mrtve to~ke i osna`iti funkcionalnost dr-
`ave, izme|u ostalog, reduciranjem enti-
tetskog glasanja u Parlamentu BiH i
J rje{avanjem pitanja kvoruma u Vije}u mi-
O nistara. Smisao izmjena i dopuna Zakona
o Vije}u ministara je da omogu}i lak{e
U dono{enje odluka u ovoj dr`avnoj institu-
ciji. U Vije}u ministara - a ~ine ga po tri
R Bo{njaka, Srbina i Hrvata te jedan iz reda
ostalih - odluke su se donosile ako je za
N njih glasalo barem dvoje ministara istog
A naroda, dok je prema Laj~akovim izmje-
nama dovoljan samo jedan glas iz svakog
L naroda. Vije}e ministara }e sada mo}i do-
Miroslav Laj~ak
nositi odluke ~ak i ako manjina ministara
odlu~i da ne prisustvuje sjednici.
Druga mjera Visokog predstavnika je
zahtjev upu}en zajedni~kom Kolegiju
Parlamentarne skup{tine BiH od kojeg se
tra`i da do 1. prosinca usvoji izmjene i
dopune dijela pravilnika o radu oba doma
Parlamentarne skup{tine BiH koji se od-
nose na tri podru~ja: entitetsko glasanje,
rje{avanje pitanja kvoruma za odr`avanje
sjednice i mehanizam odlu~ivanja u kole-
gijima domova Parlamentarene skup{tine
BiH. To zapravo zna~i da treba definirati
da je za dono{enje odluka dovoljna tre}
ina glasova prisutnih, a ne izabranih za-
stupnika iz svakog entiteta. Kako sve
odluke u kona~nici moraju biti potvr|ene
u Domu naroda, nijedan narod ne mo`e
biti preglasan. Tre}a mjera je poziv za
uspostavljanje sistema bolje koordinacije
izvr{ne i zakonodavne vlasti.
Srpske zablude
Dok bo{nja~ka i hrvatska strana u potpu-
nosti podr`avaju ovako jasno definirane
mjere, u Republici Srpskoj je pokrenuta
lavina reakcija. Doju~era{nji libling me-
|unarodne zajednice i Zapada premijer
RS, Milorad Dodik na sva usta progla{ava
Laj~akove mjere diktatorskim, antidej-
tonskim, udarom na Ustav BiH kojim se
diskriminira Republika Srpska i srpski
narod, a omogu}ava bo{nja~ka dominaci-
ja. Visokog predstavnika se uzastopno
poziva da podnese ostavku, a sam Dodik
prijeti povla~enjem predstavnika SNSD-a
iz izvr{nih organa vlasti BiH {to bi dovelo
do krize vlasti i raspisivanja izbora. Iako
su ~elnici Dodikovog SNSD-a na sjednici
Glavnog odbora stranke 21. listopada, na
kojoj su se ponovno donosile “istorijske
odluke”, kuvertirali ostavke ako Laj~ak
ne povu~e svoje odluke do 30. listopada,
tek je Nikola [piri} istr~ao na prvu liniju
i pionirski ~asno podnio ostavku na mje-
sto premijera Vije}a ministara BiH, pro-
dubiv{i time krizu jo{ vi{e.
“U proteklih nekoliko dana svjedoci
smo demagogije i poku{aja zaglupljiva-
nja naroda. To su vje{ta~ki organizirane
reakcije u cilju napada na samo postojan-
je Ureda visokog predstavnika (OHR)”,
odgovarao je Laj~ak na Dodikove napa-
de. Istaknuv{i da mjerama koje je namet-
nuo ne oduzima pravo konstitutivnim na-
rodima da {tite svoje nacionalne interese,
ipak dodaje: “Me|utim, te{ko mogu da se
suo~im s tim da netko te interese {titi ne
dolaze}i na svoje, ne toliko lo{e pla}eno,
radno mjesto”.
Neprimjereno bahata i ratoborna reto-
rika Milorada Dodika i srpske politike
upu}ena Visokom predstavniku izazvala
je izuzetno o{tra upozorenja me|unarodne
zajednice koja je izrekao Charles English,
ameri~ki veleposlanik u BiH: “ Pozivamo
Dodika i rukovodstvo Republike Srpske
da prihvate ove odluke onakvim kakve
jesu. Moraju prestati sa svojim obmanju-
ju}im izjavama koje doprinose radikali-
zaciji i porastu nacionalizma u BiH. Na{
smireni pristup ovoj situaciji nemojte tu-

ma~iti kao nedostatak odlu~nosti ili volje.
Na{ je interes sigurnost i stabilnost ove
zemlje i spremni smo ga braniti. Ako se
nastavi i}i putem sukoba, reakcija SAD-a
}e biti brza i sna`na. Sukob s visokim
predstavnikom je sukob sa Sjedinjenim
Dr`avama!... Budu}nost Republike Srp-
ske je jedino sigurna unutar stabilne i fun-
kcionalne BiH. Ne}emo prihvatiti poku-
{aje prijetnji teritorijalnom integritetu
BiH, bez obzira dolaze li oni iz zemlje ili
izvan nje ”.
Nimalo impresionirani i osna`eni vje-
trom u le|a koji pu{e iz Srbije, Dodik i
srpska politika nastavljaju sukob s Laj~a-
kom. Jedan od transparenata s Dodikovog
prosvjeda, koji je glasio “Dajem Bosnu
za Srpsku”, najbolje sa`ima bit bosanske
krize: srpska politika jo{ uvijek ne odu-
staje od separatisti~kih zamisli nedora-
slih, neobrazovanih i neodgovornih poli-
ti~ara koji i dalje gaje iluzije o veli~ini
Srbije i vode svoj narod u jo{ jedan poraz.
Za to dobijaju zdu{nu potporu Srbije koja
je i u ovoj situaciji poku{avala izvu}i ne-
{to za sebe. Izjava srbijanskog premijera
Ko{tunice da je Laj~akov cilj ukinuti Re-
publiku Srpsku i Srbiji oduzeti Kosovo
nai{la je na jedinstvenu osudu Velike Bri-
tanije, SAD-a, Francuske, Njema~ke i
Italije, koje su preko svojih predstavnika
u Srbiji uputili demar{ kojim se izra`ava
prosvjed zbog izjava o odlukama Visokog
predstavnika u BiH. No, Ko{tunica se ne
zaustavlja: “Poku{aj ru{enja Daytonskog
sporazuma mo`e imati nesagledive po-
sljedice i zato je sada neophodno da me-
|unarodna zjednica ispravi gre{ke koje su
proizvele ozbiljnu krizu u BiH”. Sve je to
izazvalo pravedni gnjev predsjedatelja
Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a, koji
je Ko{tunici poru~io da dr`i prste dalje od
BiH jer bi “mogao dobiti po prstu i nosu”.
Prozvan od strane Dodikovog SNSD-a da
je njegova izjava nediplomatska i da stva-
ra “ratnu atmosferu na Balkanu”, Kom{i}
je dodatno pojasnio: ”Mi nismo zaboravi-
li Ko{tuni~ina hodanja po Bosni i Herce-
govini s kala{njikovim u ruci. Kada netko
takav nakon 15 godina ponavlja prijetnje
da }e praviti probleme u mojoj ku}i (BiH)
svaka diplomatska komunikacija je suvi-
{na i nepotrebna”.
Srpska povjesni~arka, Latinka Pero-
vi} nedavno je vrlo precizno opisala dubi-
ne zabluda srpskih politi~ara: “Mi imamo
r|ave odnose sa svim susedima jer mi ne
priznajemo BiH kao nezavisnu dr`avu,
mi ne priznajemo ni crnogorski referen-
dum koji je odr`an u vrlo strogim evrop-
skim uslovima, {to svedo~i da je ideja o
nezavisnosti Crne Gore bila jedna du-
binska ideja, a mi to jo{ uvek smatramo
jednom epizodom koja }e se brzo zavr{iti.
Mi jo{ uvek mislimo da Hrvatska ne-
zaslu`eno hita prema EU... Mi uporno ne
priznajemo Makedonsku pravoslavnu cr-
kvu. Mi ne priznajemo realnost ni unutar
granica Srbije. Imamo otvoreni proces di-
solucije Jugoslavije, jo{ uvijek koji treba
da se zavr{i na Kosovu, a kojim mi jedno
fakti~ko stanje odbijamo i idemo u udalja-
vanje albanskog i srpskog naroda. Mi smo
susedni narodi, upu}eni jedni na druge
fizi~ki, a zao{travamo te odnose `rtvuju}i
svuda, u svim tim zajednicama srpski na-
rod kao instrument politike.”
Laj~ak Rules
U uzavreloj politi~koj situaciji u Mo-
staru je ipak u~injen jedan korak naprijed
u znak politi~ke dobre volje. Predsjednici
{est vode}ih politi~kih stranaka u BiH –
Haris Silajd`i} (SBiH), Sulejman Tihi}
(SDA), Milorad Dodik (SNSD), Mladen
Ivani} (PDP), Dragan ^ovi} (HDZ) i Bo-
`o Ljubi} (HDZ 1990) – potpisali su Dek-
Milorad Dodik
laraciju o preuzimanju obveza za provo-
|enje reforme policije sa svrhom parafi-
ranja i potpisivanja Sporazuma o stabili-
zaciji i pridru`ivanju. Deklaracijom je
odre|eno da }e se reforma policijskih stu-
ktura BiH provoditi u skladu s tri principa
Europske komisije: sve zakonodavne i
prora~unske nadle`nosti za sva pitanja
policije moraju se nalaziti na dr`avnoj ra-
zini, nema mije{anja politike u operativni
rad policije, a funkcionalna lokalna poli-
BOSANSKI BAROMETAR
cijska podru~ja moraju se utvrditi na te-
melju tehni~kih kriterija za rad policije,
pri ~emu se operativno zapovjedni{tvo
provodi na lokalnoj razini.
Dok se na povr{ini odvija otvoreni su-
kob na relaciji Laj~ak-Dodik drugi aspekti
bosanske krize tonu u drugi plan: veliki
broj ratnih zlo~inaca na slobodi i raspro-
stranjen organizirani kriminal koji se uvu-
kao u politi~ke strukture i institucije vlasti.
Upravo tim snagama ne odgovaraju ustav-
ne promjene, reforma policije ni funkcio-
niranje pravne dr`ave. Istovremeno, jo{
nisu razvijene institucije koje bi se mogle
u~inkovito boriti protiv ratnih zlo~inaca i
organiziranog kriminala koji ne poznaje
entitetske granice. Gospodarski kriminal
se`e do vrhova vlasti, pa su tako nedavno
izvje{tajem revizora RS potvr|ene neza-
konitosti vezane za gradnju zgrade Vlade
RS u Banja Luci. Sve se glasnije govori i
o navodnih 40 milijuna maraka koje je
premijer RS-a “zamra~io” u dogovoru s
izvo|a~em radova “Integralom”.
U ovom trenutku bosanska slika pri-
li~no je tmurna. Nakon dvanaest godina
BiH jo{ je uvijek jako daleko od usposta-
vljanja normalnog unutarnjeg funkcioni-
ranja institucija vlasti, dok mandat Visokog
29
predstavnika ponovno dobija po~etne pro-
tektorske obrise. Upravni odbor Vije}a za
implementaciju mira ranije je odlu~io da }
e visoki predstavnik postoje}e {iroke ovla-
sti koje uklju~uju mogu}nost nametanja
zakona i smjene izabranih du`nosnika za-
dr`ati najmanje do ljeta 2008. godine.
Ipak, nakon gospode tre}e dobi koji
su tra`ili uto~i{te za dostojanstven zavr{e-
tak karijere pojavio se on, mlad i odlu~an
da povu~e potrebne poteze. Miroslav Laj-
~ak, ~etrdesettrogodi{nji diplomat, biv{i
veleposlanik Slova~ke u Beogradu i po-
sebni izaslanik EU za referendum o neza-
visnosti Crne Gore, govori na ~istom bo-
sanskom i poznaje balkansku situaciju u
du{u. Postavljaju}i Laj~aka za Visokog
predstavnika ~ini se da se me|unarodna
zajednica, nakon niza zabluda i proma{aja,
napokon odlu~ila prekinuti dvanaestogo-
di{nju bosansku agoniju i od svog pro- J
tektorata u~initi pristojnu dr`avu.
Ho}e li me|unarodna zajednica usp- O
jeti slomiti “demokratski otpor” Republi- U
ke Srpske i da li }e me|unarodni deus ex
machina znati do kraja sprovesti tek za- R
po~etu konsolidaciju BiH preko mehaniz-
ma nametanja odluka, ostaje da se vidi. U N
svakom slu~aju, me|unarodna zajednica
jasno se postavila: u njihovoj igri Laj~ak
A
Rules! L
 BOSANSKI BAROMETAR
Reforma policije u BiH
Po~etak reforme ili kupovanje
vremena
U prvoj polovici listopada u BiH su se
vodili intenzivni i bezuspje{ni pregovori
bh-politi~ara o reformi policije, o kojoj
ovisi parafiranje Sporazuma o stabilizaciji
i pridru`ivanju BiH s Europskom unijom.
Pregovori o tom pitanju propali su jer
politi~ari iz Republike Srpske nisu pristali
da se ukine policija tog entiteta, niti da se
stavi pod nadzor dr`avnih tijela vlasti.
Propao je protokol koji su 28. rujna
potpisali Haris Silajd`i}, predsjednik
Stranke za BiH i Milorad Dodik, predsjed-
nik Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
SDA je odbacila dokument zbog brojnih
razloga. U protokolu je bilo predvi|eno
ukidanje Centra za edukaciju kadrova i
Agencije za policijsku podr{ku, koji su
trebali biti organizirani na dr`avnom ni-
vou. Osim toga, SDA je i protiv rje{enja
30 na osnovu kojih bi lokalne policijske
oblasti bile formirane isklju~ivo u okviru
entitetskih i kantonalnih granica, a umje-
sto jedinstvenog predla`e se tzv. konsoli-
dirani bud`et, odnosno fizi~ki zbir bud`e-
ta entitetskih i kantonalnih policija. Spo-
razum Silad`i} - Dodik neprihvatljiv je i
zbog toga {to bi lokalna policijska tijela
bila vezana za nadle`nosti lokalnih tu`ila-
{tava, te zato {to su njime “betonirane”
nadle`nosti entitetskih i kantonalnih poli-
cija, umjesto da budu reducirane u korist
nadle`nosti dr`avne policije. Vode}a par-
lamentarna stranka ocijenila je lo{im i
rje{enja po kojima bi odbor direktora po-
licije ~inili i pomo}nici direktora za poli-
cijske strukture Republike Srpske i Fede-
racije BiH, koji bi odlu~ivali konsenzu-
som, odnosno entitetsko/etni~kim glasa-
njem, te na osnovu kojih je predvi|eno
formiranje nezavisnih policijskih odbora
J na nivou entiteta, umjesto jednog na ni-
O vou dr`ave, koji bi imenovao sve policij-
ske slu`benike. Dogovorom izme|u Silaj-
U d`i}a i Dodika nije predvi|eno ni formi-
ranje posebne policijske oblasti za region
R Srebrenice odakle poti~u `rtve genocida,
N a, osim toga, ostaju i policije RS i Federa-
cije BiH u postoje}oj formi i s postoje}im
A nadle`nostima. SDA je neprihvatljivim
ocjenila i ~injenicu da protokolom nije
L predvi|eno da etni~ki sastav dr`avne po-
licijske strukture i svih lokalnih policijskih
tijela bude u skladu s popisom stanovni{tva
iz 1991. godine, {to zna~i kona~no prihva-
tanje posljedica etni~kog ~i{}enja.
Miroslav Laj~ak, visoki predstavnik u
BiH tako|er je odbacio protokol uz obraz-
lo`enje da ne ispunjava tri principa Eu-
ropske unije. Osim toga, jedna od strana-
ka potpisnica nije pojasnila sadr`aj doku-
menta, {to dovodi u pitanje ozbiljnost
njihovog pristupa.
Milorad Dodik, premijer RS je nakon
neusvajanja dokumenta izjavio da je Repu-
blika Srpska trajna kategorija, kao i entitet-
ska policija, te da to nitko ne mo`e promi-
jeniti. “Ako zbog toga treba da stojimo 50
godina pred Europom - stajat }emo”, rekao
je Dodik i dodao da je upravo policija RS
krucijalno pitanje za sve gra|ane RS. SN-
SD ne}e promjeniti svoj stav o postojanju
policije RS, koja bi radila poslove na pro-
storu tog entiteta i bila funkcionalno uve-
zana s ostalim strukturama u BiH, te u
nekim poslovima i s cijelom strukturom
policije u BiH. “Taj stav ne}emo promije-
niti bez obzira na sve pritiske, razne ucje-
ne, nekorektne poteze, od kojih je jedan
tako olako odbacivanje sporazuma koji je
pokazao da je mogu}e posti}i dogovor
izme|u doma}ih predstavnika”, naveo je
lider SNSD-a. Ocijenio je da “i da je sve
ovo mo`da dio me|unarodne ujdurme
koja ovdje poku{ava da odr`i svoje pri-
sustvo kroz razne forme”. Dodik je dodao
da i on cijeni Miroslava Laj~aka, ali je
“jedan dio strukture OHR-a zakuhao ovu
situaciju zajedno sa biv{im visokim pred-
stavnikom Paddy Ashdownom, a ta stru-
ktura se i dalje odr`ava ovdje i govori {ta
je dobro, a {ta nije”.
12. listopada, tri dana prije krajnjeg
roka kojeg je postavila me|unarodna za-
jednica, odr`an je sastanak predsjednika
bh-stranaka na kojem je razmatran prije-
dlog za reformu policije koji su predlo`ili
lideri HDZ BiH i HDZ 1990. – Dragan
^ovi} i Bo`o Ljubi}. ^elnici hrvatskih
politi~kih stranaka u BiH ponudili su bo{-
nja~kim i srpskim strana~kim liderima
kompromisni prijedlog za reformu polici-
je, koji je kompilacija dokumenata koji je
ponudio visoki predstavnik Miroslav Laj-
~ak i protokola Silajd`i} – Dodik. Zbog
nepomirljivih stavova o klju~nim pitanji-
ma policijske strukture u BiH sporazum
nije postignut. Kao najve}i kamen spoti-
canja ponovo je istaknut naziv policije u
Republici Srpskoj, te njeno financiranje.
Jedan od inicijatora sastanka, Dragan ^o-
vi}, je izjavio: “Napravili smo katastrofa-
lan potez za BiH i sve njene gra|ane, jer
je ovim propu{tena velika {ansa. Mislim
da }e odluke iz Bruxellesa prema BiH bi-
ti toliko rigorozne u odnosu na sve zemlje
regiona te da }emo ih dugo osje}ati. To }e
i biti najve}a kazna.”
15. listopada Miroslav Laj~ak je s
predstavnicima Kontakt grupe Europske
unije razgovarao o neuspjehu reforme po-
licije u BiH. Podnio je negativno izvje{}e
o stanju u BiH. “Ja sam doista o~ekivao
vi{e ozbiljnosti”, rekao je visoki predstav-
nik, istaknuv{i da su se sudionici prego-
vora o reformi policije pona{ali kao da
imaju beskrajno mnogo vremena, te da je
najve}a odgovornost za takvo stanje na
politi~arima iz Republike Srpske. “Ja sam
`elio da moj glavni posao u BiH bude
pribli`avanje Europskoj uniji. Trenutno
za to nemamo partnere i time se trebamo
pozabaviti tako da ne do|emo u situaciju
kao pro{log tjedna kada su propali prego-
vori”, izjavio je Laj~ak. Vije}e Europske
unije je u svojim zaklju~cima sa sastanka
15. listopada izrazilo punu podr{ka viso-
kom predstavniku me|unarodne zajedni-
ce i specijalnom predstavniku EU-a Mi-
roslavu Laj~aku i njegovim naporima da
se usvoje reforme koje su su{tinske za
BiH da krene naprijed, posebno policij-
ska reforma. Vije}e je ponovilo da spora-
zum o policijskoj reformi u skladu s tri
principa EU ostaje klju~ni prioritet i je-
dan od neophodnih uvjeta za daljnji na-
predak ka Sporazumu o stabilizaciji i pri-
dru`enju (SAA) s Europskom unijom.
Vije}e `ali zbog ~injenice {to svi politi~ki
lideri u Bosni i Hercegovini nisu pokazali
volju da do|u do sporazuma na osnovu
triju principa Europske unije.
Nakon neuspjelih pregovora bh-politi-
~ara o reformi policije, me|unarodna za-

jednica se odlu~ila vratiti modelu name-
tanja zakona i rje{enja za probleme koji
postoje u Bosni i Hercegovini. Miroslav
Laj~ak je novu fazu intervencionisti~kih
mjera, u skladu s bonskim ovlastima, po-
~eo provoditi ~im se vratio iz Bruxellesa,
{to je izazvalo burne reakcije politi~ara u
srpskom entitetu, ali i ve}u ozbiljnost u
pronala`enju prihvatljivog rje{enja. 28. li-
stopada u Mostaru je odr`an sastanak
predsjednika {est vode}ih politi~kih stra-
naka u BiH, na kojem su potpisali Dekla-
raciju o preuzimanju obaveza za provo|e-
nje reforme policije, koja je uvjet za para-
firanje i potpisivanja Sporazuma o stabili-
zaciji i pridru`ivanju. Deklaraciju su pot-
pisali predsjednici Stranke za BiH (SBiH)
Haris Silajd`i}, Stranke demokratske ak-
cije (SDA) Sulejman Tihi}, Saveza neza-
visnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad
Dodik, Partije demokratrskog progresa
(PDP) Mladen Ivani}, Hrvatske demokrat-
ske zajednice (HDZ BiH) Dragan ^ovi} i
HDZ 1990 Bo`o Ljubi}. U Deklaraciji se
navodi da su se potpisnici slo`ili i prihva-
tili da se reforma policijskih struktura u
BiH provodi u skladu s tri principa Europ-
ske komisije, te da cjelokupna reforma
ima za cilj stvaranje funkcionalne, multiet-
ni~ke i profesionalne policije koja }e ga-
rantirati sigurnost gra|ana i dobara na ci-
jeloj teritoriji BiH.
“Na sastanku je bila vidljiva `elja kod
predstavnika politi~kih stranaka da ova
zemlja krene u `eljenom pravcu, i to je
Politi~ki sukobi oko mosta kopno – Pelje{ac
Most budu}nosti ili sva|e
Premijer Ivo Sanader je 24. listopada
u mjestu Brijest na Pelje{cu postavio ka-
men temeljac za izgradnju mosta kopno
– Pelje{ac, najve}eg mosta koji se trenut-
no gradi u Europi. Izgradnja bi trebala
trajati ~etiri godine, od kojih }e prve dvije
pro}i u tzv. nevidljivoj gradnji. Rije~ je o
izradi velikih ~eli~nih cijevi koje }e po-
slu`iti kao temeljni elementi nosive kon-
strukcije mosta. Naime, temelji su na ne-
{to vi{e od 70 metara ispod dubine mora
koje je na tom podru~ju duboko 27 meta-
ra. Tako }e stupovi samo ispod mora biti
visoki vi{e od 100 metara, odnosno visine
zagreba~ke katedrale. U prve dvije godi-
ne na samom gradili{tu mosta vidjet }e se
jedan brod i ronioci koji }e pripremati te-
Potpisnici Deklaracije u Mostaru
izra`eno u dokumentu koji su potpisali.
Od politi~kih lideara sam dobio jedan in-
put, odnosno Deklaraciju, u kojoj `ele da
se taj proces nastavi. Razgovarali smo i o
reformi Ustava, i postoji zajedni~ka `elja
da se pokrene taj proces”, rekao je nakon
sastanka Miroslav Laj~ak, dodaju}i da je
razgovarano i o politi~koj situaciji u BiH.
Na sastanku u Mostaru postignuta su
dva veoma va`na dogovora: potpisana je
Deklaracija za opredijeljenost o reformi
policije i dogovoreno redovno odr`avanje
sastanaka lidera politi~kih stranaka o svim
reformskim zakonima kako bi se izbjegla
blokada institucija. Potpisnici Deklaracije
meljenje stupova. Most nije trebao biti
vi{i od 35 metara, kako je prvo bilo i za-
mi{ljeno, ali je politika odredila glavne
mjere mosta pa }e on biti visok 55 meta-
ra. Za ilustraciju, mostovi na Manhattanu
i u Brooklynu visoki su 35 metara. Glavni
raspon mosta iznosi 568 metara, {to je
drugi po veli~ini raspon za tzv. ovje{ene
mostove u Europi. Izuzetno je zahtjevan
za gradnju prije svega zbog muljevitog
podmorskog tla te najve}e, devete potre-
sne zone. Bit }e napravljen tako da izdr`i
potrese od devet stupnjeva po Richteru.
Dizanje mosta u visinu znatno je povisilo
njegovu cijenu koja bi, prema procjenama,
trebala iznositi oko dvije milijardi kuna.
Most }e omogu}iti bolju vezu dubrova-
BOSANSKI BAROMETAR
se nadaju da }e ona biti dovoljno da Eu-
ropska komisija odobri Bosni i Hercego-
vini parafiranje Sporazuma o stabilizaciji
i pridru`ivanju.
Da li je potpisivanje Deklaracije o pre-
uzimanju obaveza za provo|enje reforme
policije izraz dobre volje bh-politi~ara (pr-
venstveno iz Republike Srpske), straha od
Laj~akovih daljnjih poteza u skladu s
bonskim ovlastima ili politi~ki manevar s
ciljem kupovanja vremena, pokazat }e vri- 31
jeme. Politi~ari iz manjeg bh-entiteta sigur-
no se ne}e lako odre}i svoje policije.
D.K.
~kog kraja s ostalim dijelovima Hrvatske,
a pribli`it }e i najju`nije otoke (Mljet i
Lastovo) ostalom dijelu zemlje. Investitor
gradnje su “Hrvatske ceste d.o.o.”, izvo-
|a~i su “Konstruktor” iz Splita, “Viadukt”
i “Hidroelektra” iz Zagreba, a projektant
je zagreba~ki Gra|evinski fakultet.
J
Tjedan dana prije zvani~nog po~etka O
radova Sven Alkalaj, ministar vanjskih
poslova BiH prenio je Josipu Vrbo{i}u, U
hrvatskom veleposlaniku u Sarajevu sta-
jali{te Predsjedni{tva BiH o izgradnji mo- R
sta za Pelje{ac i jo{ jednom zatra`io da
Hrvatska ne poduzima nikakve jednostra-
N
ne radnje na izgradnji tog mosta. Ministar A
Alkalaj je postupio po nalogu bh-Pred-
sjedni{tva koje je, sukladno Ustavu BiH, L
 BOSANSKI BAROMETAR
jedino ovla{teno za vo|enje vanjske poli-
tike zemlje te ga je zadu`ilo da hrvatskoj
strani jo{ jednom prenese stajali{te o pe-
lje{kom mostu. Hrvatskom veleposlaniku
pritom je ponovljeno da je bosansko-her-
cegova~ka strana na 11. sastanku Me|u-
dr`avnog vije}a za suradnju izme|u Hr-
vatske i BiH odr`anom 3. o`ujka istaknu-
la kako je BiH protiv izgradnje mosta za
Pelje{ac do rje{avanja otvorenih pitanja
vezanih za identificiranje morske grani~ne
crte izme|u dviju dr`ava. Isto stajali{te
ponovljeno je 29. o`ujka prigodom posje-
te Bosni i Hercegovini predsjednika hr-
vatske vlade Ive Sanadera.
Izgradnju mosta osudila je i Stranka
demokratske akcije. “Smatramo da ovaj
jednostrani akt naru{ava teritorijalni inte-
gritet Bosne i Hercegovine te o~ekujemo
od nadle`nih organa na{e dr`ave da, u
skladu sa me|unarodnim propisima, na
adekvatan na~in rije{e ovaj problem ~ak i
pokretanjem pravnog spora. Razo~arani
smo pona{anjem Vlade Hrvatske koje
svakako ne ide u prilog dobrosusjedskim
odnosima”, re~eno je u priop}enju Slu`be
za odnose s javno{}u SDA.
Podsjetimo, klju~ni problem u odre|i-
vanju granice u tom podru~ju je rje{avanje
spora izme|u BiH i RH oko nekoliko
32 oto~i}a. Naime, Vlada RH je krajem 2005.
ve} dogovoreni sporazum o granicama
najprije uputila u Sabor na ratifikaciju, da
bi deset dana kasnije slu`beno od BiH
zatra`ila izmjenu granice, i to tako da vrh
Kleka te Mali i Veliki {koj pripanu Hrvat-
skoj, a ne Bosni i Hercegovini.
Bh-stru~njak za granice i ~lan Komi-
sije za granice Ministarstva civilnih po-
slova i komunikacija BiH Mugdim ^ukle
ka`e da je “me|unarodnim priznanjem BiH
dobila status pomorske dr`ave. To zna~i
da su BiH i Hrvatska trebale da se razgra-
ni~e i na moru. Me|utim, to je ura|eno
samo u prvoj liniji, koja nije definirana ni
kao unutarnje ni kao teritorijalno more.
To je trebalo biti regulirano sporazumom
ekspertskih timova iz oblasti pomorskog
prava, ali on nikada nije donesen”. On
smatra da je Hrvatska trebala po{tovati
stav Predsjedni{tva BiH o izvr{enju raz-
J grani~enja na moru. “Dakle, pitanje visi-
O ne mosta i razmaka nosivih stubova nije
jedino pitanje ne{kodljivog prolaska. To
U je pitanje onog {to je za nas najva`nije:
bosansko-hercegova~ko teritorijalno mo-
R re Hrvatska je nezakonito zatvorila rav-
N nim linijama koje je bespravno naslijedila
iz ugovora izme|u biv{e Jugoslavije i Ita-
A lije. Time nam je Hrvatska svojim unutar-
njim vodama, izme|u Hvara i Pelje{ca,
L zatvorila ulaz u podru~je Neuma. Prema
Most kopno - Pelje{ac s pristupnim cestama
tome, bh-teritorijalno more ne grani~i s
teritorijalnim morem Hrvatske, nego s
njenim unutarnjim vodama. Zato Hrvat-
ska treba da ukine ravnu liniju i otvori ne-
{kodljiv prolaz Bosni i Hercegovini”, sma-
tra ^ukle. Druga va`na stvar, prema nje-
govom mi{ljenju, jeste da nije ta~no utvr-
|ena pozicija granice teritorijalnog mora
BiH u skladu s me|unarodnim konvenci-
jama o pravu mora, zbog ~ega u ovom
trenutku nitko pouzdano ne mo`e tvrditi
gdje je ta granica. “Linija mo`e i}i preko
pozicije mosta, a mo`e i pored njega. To,
opet prema me|unarodnom pravu, ne da-
je za pravo drugoj dr`avi da tu gradi bilo
{ta bez suglasnosti susjedne dr`ave”,
isti~e ^ukle. Prema njemu, potrebno je
izvr{iti razgrani~enje na moru, a onda
razgovarati o poziciji mosta.
Predsjednik Stjepan Mesi} je povo-
dom po~etka radova izjavio da mu je `ao
{to prije po~etka radova nije postignut do-
govor izme|u hrvatske i bh-strane. To mo-
`e komplicirati ~itavu situaciju, jer ako
do|e do me|unarodnog spora, sva ulo`ena
sredstva, dok se spor ne rije{i, mogu biti
izgubljena. Naglasio je da je jo{ prilika da
se ide u dogovor kako bi se radovi mogli
na miru odvijati.
Premijer Ivo Sanader je izjavio kako
BiH nije protiv mosta, a kriti~arima nje-
gove izgradnje uputio je “rije~ pomirdbe”.
“Nije to~no da je BiH protiv gradnje mo-
sta. Imam informaciju da su u Vije}u mi-
nistara hrvatski i srpski predstavnik za, a
bo{nja~ki predstavnik protiv izgradnje
mosta. Zna~i, tre}ina je onih koji su pro-
tiv i koji pitaju gdje je teritorijalno razgra-
ni~enje. Ovo su hrvatske teritorijalne vo-
de i s nikim o tome ne}emo pregovarati!
O vrhu Kleka i oto~i}ima u Malostonskom
zaljevu mo`emo raspravljati na Me|una-
rodnom sudu, ali oko mosta nema govora.
On je nedvojben i zato pro~ujem Saraje-
vu: ne pose`ite za na{im teritorijem”, zak-
lju~io je Sanader i pozvao oporbu da se
tokom kampanje ne koriste mostom kop-
no-Pelje{ac “jer }e sigurno izgubiti”.
Zlatko Lagumd`ija, predsjednik bo-
sansko-hercegova~kog SDP-a je rekao da
Sanaderova izjava predstavlja najbrutalni-
je politi~ko negiranje BiH jo{ od Tu|ma-
novih poziva na podjelu zemlje po~etkom
90-ih godina. Predsjednik SDP BiH isti~e
da na taj na~in, radi jeftinih predizbornih
poena, Sanader tretira gra|ane i narode
BiH kao tri plemena koje }e “prosvje}iva-
ti” njemu sli~ni politikanti i la`ni dr`av-
nici. “Bosnu i Hercegovinu kao i svaku
dr`avu predstavljaju njene institucije, a ne
njena tri nacionalisti~ka lidera po Sanade-
rovoj mjeri. Nakon jasne i jednoglasne po-
ruke Predsjedni{tva BiH, ustavom jedine
ovla{tene institucije, od prije sedam dana,
svakome ko ima dr`avni~ke manire je bilo
jasno da se pelje{a~ki most mo`e graditi
samo uz po{tivanje zajedni~kih odluka in-
stitucija Hrvatske i BiH, ili nakon odluka
relevantnih me|unarodnih institucija”, re-
kao je Lagumd`ija. Dodao je i da ne treba
imati dr`avni~ku pamet da bi se shvatilo
kako bi u tom slu~aju tu`ba Bosne i Herce-
govine odgodila europsku perspektivu ne
samo Hrvatske, ve} i ~itavog regiona.
Most kopno – Pelje{ac mogao bi po-
stati most sva|e, generator lo{ih odnosa
izme|u dviju prijateljskih zemalja, te uz-
rok dugogodi{njeg me|unarodnog prav-
nog spora.
D.K.

Osloba|aju}a drugostupanjska presuda Haa{kog suda
Sefer Halilovi} slobodan
Biv{i ratni zapovjednik Armije Bosne
i Hercegovine Sefer Halilovi} dobrovolj-
no se predao Me|unarodnom kaznenom
sudu za biv{u Jugoslaviju (ICTY) 25. ruj-
na 2001. godine, a krajem te godine pu-
{ten je na slobodu do po~etka su|enja.
Su|enje je po~elo 31. sije~nja 2005., a pr-
vostupanjska osloba|aju}a presuda izre-
~ena je u studenome iste godine. No, gla-
vni tu`itelj se `alio istaknuv{i da su suci
pogrije{ili kada su zaklju~ili da Halilovi},
tada na~elnik glavnog sto`era, nije imao
“pravog nadzora nad po~initeljima zlo~i-
na”, tako da je 16. prosinca 2005. podnio
najavu `albe na presudu. Tu`iteljstvo je
zatim 1. o`ujka 2006. podnijelo `albeni
podnesak, a `albeni pretres odr`an je 10.
i 11. srpnja 2007., uz suglasnost obrane.
Halilovi} je optu`en za zlo~ine koje
su po~inili pripadnici Armije BiH u rujnu
1993. godine u selu Grabovica kod Jabla-
nice, u kojem su ubijena 33 bosanska
Hrvata, i selu Uzdol kod Prozora/Rame, u
kojem je ubijeno 29 hrvatskih civila i je-
dan zato~eni pripadnik HVO-a. Teretilo
ga se da je za te zlo~ine odgovoran na te-
melju zapovjedne uloge koju je imao ob-
na{aju}i du`nost na~elnika [taba Vrhov-
ne komande Armije BiH i koordinatora
vojne operacije Neretva ’93., ~iji je cilj bio
osvajanje podru~ja koje je dr`ao HVO, a
koje se protezalo od Bugojna do Mostara.
U optu`nici se navodilo kako Halilovi}
nije poduzeo mjere da sprije~i pokolj u
Grabovici, a nije ni kaznio odgovorne za
zlo~ine u Grabovici i Uzdolu, selima u
sjevernoj Hercegovini.
No, @albeno vije}e ICTY-ja je 16. listo-
pada 2007., u `albenom postupku potvrdi-
lo osloba|aju}u presudu prvostupanjskog
suda, tako da je Sefer Halilovi}, biv{i ratni
zapovjednik Armije BiH bio opet slobodan.
Vije}e je zaklju~ilo da tu`itelji nisu izvan
razumne sumnje dokazali da je Halilovi}
komandirao operacijom tijekom koje su
zlo~ini po~injeni. Prema kona~noj presudi,
nije dokazano ni da je Halilovi} mogao
sprije~iti zlo~ine ili kazniti po~initelje.
Semir Halilovi}, Seferov sin, ka`e da
je na internetu gledao direktan prijenos
osloba|aju}e presude, i da je imao dvojni
osje}aj nelagode i radosti prije samog iz-
ricanja presude. Gledaju}i Sefera Halilo-
vi}a u trenutku dok sudac ~ita presudu
dobijao se izravan dojam ~ovjeka koji je
Do~ek Sefera Halilovi}a
uvjeren u svoju nevinost. Na njegovom li-
cu nije bilo traga one skr{enosti i slomlje-
nosti, koja dominira licima ve}ine ha{kih
optu`enika, od kojih mnogi izgledaju kao
da ih lagano jede neka nevidljiva i te{ka
bolest.
Ova sudska odluka nije i{la u prilog
nacionalistima i antibosanskim politi~a-
rima koji su izgarali u svojim tezama ka-
ko je u BiH bio gra|anski rat. Budu}i je
rat u BiH svima jasan, izuzev politi~arima,
koji prizivaju zaborav i izjedna~avanje tzv.
zara}enih strana, dogodile su se o~ekivane
“ofenzive” kojima se, svim medijskim i
politi~kim silama, poku{ala napraviti is-
krivljena slika Armije BiH.
Nakon svega ostalo je ono najte`e, a
to je da se krivci za zlo~in nad hrvatskim
civilima jednostavno moraju prona}i. S
obzirom koliko je ratnih zlo~ina po~injeno
u BiH, vjerojatno }e potraga za ratnim
zlo~incima trajati desetlje}ima.
Halilovi} je po povratku iz Haaga re-
kao kako je ovom kona~nom presudom
dokazano da je optu`nica protiv njega bila
la`na i montirana, te je za njega rat zavr{en.
Istaknuo je tako|er kako je kvaliteta presu-
de upravo u tome {to su i prvostupanjska i
drugostupanjska presuda donesene jedno-
glasno. [e}er na kraju priop}enja je bila
iskrena izjava da bi Carli del Ponte “treba-
lo zabraniti da vi{e dolazi u BiH”.
Reakcije na osloba|aju}u presudu biv-
{em ratnom zapovjedniku Armije BiH Se-
feru Halilovi}u u BiH bile su podijeljene.
Me|u hrvatskim stradalnicima i `rtvama
rata tinjalo je razo~aranje Haa{kim sudom
koji se “nije udostojio niti to~no pobrojati
`rtve pokolja izme|u 8. i 9. rujna 1993. go-
dine”. HDZ BiH tvrdi da “zlo~ini nad Hr-
vatima u BiH nemaju isti tretman u Ha-
a{kom tribunalu” i ka`e da je “prava istina
BOSANSKI BAROMETAR
da je u selu Grabovica na svirep na~in po-
gubljeno preko trideset nedu`nih hrvatskih
civila gdje je bilo `ena i djece, a ne 13 civi-
la kako je bilo navedeno u optu`nici.”.
Vodstvo stranke pita {to je bilo s ostalim
`rtvama te tko }e i kada pri Haa{kom tribu-
nalu odgovarati za po~injeni zlo~in nad
nedu`nim hrvatskim civilima. HDZ 1990.
je isticao da zlo~in po~injen u Grabovici
jo{ nije ka`njen, te da “odgovorni za zlo-
~ine nad `rtvama moraju biti ka`njeni, a taj
posao moraju preuzeti doma}a tu`iteljstva
i doma}i sudovi ako ve} nije taj posao
zavr{io Ha{ki sud”.
“@alosno. Da smo svi bili u Grabovici
1993, pobili bi nas”, bila je prva reakcija
jednog od pre`ivjelih Grabov~ana Josipa
Dre`njaka. Ogor~enost osloba|aju}om
presudom, pored HDZ BiH i HDZ 1990.,
jo{ su dijelile Hrvatska stranka prava BiH
\api} - dr. Juri{i} i Koordinacija hrvat-
skih udruga proisteklih iz Domovinskog
rata, ali su zato razne bo{nja~ke ratne i
stradalni~ke udruge organizirano poziva- 33
le na slavlje i do~ek na sarajevskom aero-
dromu na “svoga zapovjednika”. Vi{e sto-
tina ljudi do~ekalo je Halilovi}a, me|u
kojima i u~enici iz Zenice s crvenim ma-
ramama i ru`ama.
Neke bo{nja~ke stranke su presudu
Halilovi}u shvatili kao dokaz da Armija
BiH nije bila zlo~ina~ka, te je me|u nji-
ma iskrsnulo pitanje tko je sve trebao pri-
sustvovati do~eku Halilovi}a u sarajev-
skoj zra~noj luci. Tako je sedma redovna
sjednica Doma naroda Federalnog parla-
menta po~ela pitanjem zastupnika Rame
Isaka za{to njegove kolege iz Kluba bo{-
nja~kog naroda u ovom domu nisu pri-
sustvovali do~eku. Nagla{avaju}i kako je
trebalo do~ekati ~ovjeka koji je bio prvi
zapovjednik Armije BiH, Isak je isto pita-
nje postavio prisutnima, premijeru FBiH
Ned`adu Brankovi}u te ~elnicima Fede-
racije BiH, isti~u}i da o~ekuje pismeni J
odgovor. Premijer mu je odmah usmeno
odgovorio obrazlo`enjem da je ju~er za-
O
sjedala Federalna vlada, a predsjedavaju} U
i Kluba bo{nja~kog naroda Jasenko Tu-
fekd`i} rije~ima da su ~lanovi ovog kluba R
ju~er imali radni dan i sjednicu uo~i da-
na{njeg zasjedanja u Parlamentu. Ramo
N
Isak je replicirao da ipak o~ekuje pismene A
odgovore.
A.A. L
 BO[NJACI U SVIJETU
Sukobi me|u ~elnicima Islamske zajednice na podru~ju Srbije (Sand`aka)
(Ne)sporna Islamska zajednica
Amina Alijagi}
Prema ~l. 1., st. 1. Ustava Islamske za-
jednice u Bosni i Hercegovini, Islamska
zajednica (IZ) je jedinstvena zajednica svih
muslimana koji `ive u BiH, bez obzira na
njihovu mogu}u etni~ku, nacionalnu ili
jezi~nu razli~itost. Me|utim, kada je rije~ o
muslimanima koji `ive izvan granica BiH,
prvenstveno na podru~ju Balkana, IZ je,
prije svega, zajednica Bo{njaka koji `ive
izvan BiH, ali je istodobno ostavljena mo-
gu}nost da bude i Zajednica muslimana
drugih etni~kih grupacija koje je svojevolj-
no prihva}aju kao svoju. Tako|er, Me{ihati
Islamske zajednice u Sand`aku (Srbija), u
Hrvatskoj i u Sloveniji, ~iji najve}i dio ~lan-
stva ~ine muslimani Bo{njaci i koji predsta-
vljaju najvi{u razinu vjerskog organiziranja
muslimana u tim podru~jima, imaju organi-
zacijske i duhovne veze s jedinstvenom or-
ganizacijom i strukturom IZ u BiH.
34 Me{ihati priznaju IZ u BiH svojom ma-
ti~nom zajednicom, reisu-l-ulemu svojim
vrhovnim poglavarom, Ustav IZ vrhovnim
pravnim aktom s kojim uskla|uju svoje
normativne akte i ravnopravno u~estvuju u
najzna~ajnijim organima IZ u BiH kao {to
su Sabor i Rijaset. Premda su ove zajednice
pravno inkorporirane unutar IZ u BiH one
djeluju u znatno druk~ijim okolnostima i
ambijentu od IZ u mati~noj dr`avi pa se
umnogome susre}u i s druk~ijim problemi-
ma i prioritetima, stoga je njima ostavljena
mogu}nost unutra{nje organizacije shodno
svojim potrebama i autonomnost u dono{e-
nju internih odluka i organizaciji svojih dje-
latnosti (Ustav IZ u BiH, ~l. 60.).
Me{ihat Islamske zajednice u Sand`a-
ku osnovan je uslijed raspada biv{e Jugo-
slavije sa sjedi{tem u Novom Pazaru. Me-
{ihat pokriva samo dio Sand`aka koji se
nalazi u Srbiji, jer dio Sand`aka koji pripa-
J da Crnoj Gori djeluje u sastavu Islamske
O zajednice Crne Gore, koja je samostalna i
ustavnim aktima nije definirana kao dio
U Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Me{ihat u Sand`aku ima svoj Sabor i sa-
R mostalnu unutarnju organizaciju.
N renje, glavni muftija je mogao biti
Kafanski reisu-l-ulema?
A razrije{en du`nosti i bili bi raspisani izbo-
Muftija Muamer ef. Zukorli} je prije
L nekoliko mjeseci pisanim putem od pred-
sjednika Republike Srbije i predsjednika
Vlade tra`io dostavu dosijea suradnika
obavje{tajnih slu`bi iz redova imama. To
je mo`da bio jedan od razloga {to je dio
imama iz nekoliko sand`a~kih gradova da-
na 2. na 3. listopada u kafani u Novom Pa-
zaru imenovao Adema Zilki}a za reisu-l-
ulemu u Srbiji i smijenio Muamera Zukor-
li}a s funkcije glavnog muftije u Srbiji. U
trenutku svoje smjene ef. Zukorli} nalazio
se u gostima kod marokanskog kralja.
Muarem ef. Zukorli}
Pu~isti su proglasili smjenu organa
Islamske zajednice u Srbiji, a sve to pod
sli~nim imenom - Islamska zajednica Srbi-
je. Oni su tako|er izjavili da }e se IZ Srbije
reorganizirati na drugim principima i izd-
vojiti iz Rijaseta u BiH. Iako njihove odlu-
ke ne priznaju islamske institucije u svije-
tu, beogradski mediji su po`urili da prizna-
ju reisa Zilki}a, te su uz ime glavnog muf-
tije Zukorli}a ~esto upotrebljavali kvalifi-
kacije biv{i, smijenjeni i sli~no.
Saborske odluke
Na izvanrednom pro{irenom zasje-
danju Sabora IZ u Srbiji u subotu, 6. listo-
pada 2007., razmatralo se aktualno stanje
u IZ i dala mogu}nost svim ~lanovima
Sabora, Me{ihata, glavnim imamima,
imamima, vjerou~iteljima, profesorima
odgojno-obrazovnih ustanova IZ, izraziti
svoje mi{ljenje u pogledu rada glavnog
muftije i predsjednika Me{ihata Muamer
ef. Zukorli}a. Da mu se izrazilo nepovje-
ri za imenovanje novog, ali mu je data
puna podr{ka. Sabor je najo{trije osudio
djelovanje grupe imama potpomognutih
politi~kim i obavje{tajnim faktorima pro-
tiv legalnih i legitimnih organa Islamske
zajednice koje ima za cilj cijepanje i de-
stabilizaciju institucija i sistema Islamske
zajednice u Sand`aku i Srbiji.
Dala se mogu}nost imamima i ~lano-
vima pojedinih organa Islamske zajedni-
ce da do prvog dana Bajrama 12. listopa-
da 2007. god. u~ine tewbu (pokaju se),
{to su trebali potvrditi potpisanom izja-
vom. I zaista, vrlo zna~ajan broj imama,
njih petnaest od ukupno dvadeset i neko-
liko, poslu{ao je ovaj poziv i potpisao
izjavu kojom su povukli potpise koji su
im bili zloupotrijebljeni. Time su pokaza-
li da `ele biti dio IZ i nastavili su po{tovati
vjerska, tradiconalna i pravna na~ela koji-
ma je ona definirana. Ostali imami }e biti
predmetom Disciplinskog vije}a IZ.
Sabor je tako|er upozorio ministra vje-
ra te pravosudne, policijske i druge dr`avne
organe na obveznost po{tivanja Zakona o
crkvama i vjerskim zajednicama koji jasno
predvi|a postojanje samo jedne tradicio-
nalne Islamske zajednice (~lanak 10.) i
kategori~ki zabranjuje mogu}nost nastan-
ka nove vjerske zajednice sa istim ili sli~-
nim imenom na infrastrukturi i u objekti-
ma postoje}e (~lanak 19.), u protivnom
destabilizacija Islamske zajednice bi prati-
le nesagledive posljedice po stabilnost cje-
lokupnog dru{tva i regije.
Suljo iza svega?
Reisu-l-ulema IZ Srbije Adem Zilki}
primio je men{uru (ovla{tenje) u Bajrakli
d`amiji u Beogradu, ~inom kojim je, ka-
ko pi{u beogradski mediji “ozvani~en
njegov izbor”. Hamdija Jusufspahi}, biv{i
beogradski muftija, predao je Zilki}u
men{uru i ~estitao mu na postavljenju. Ia-
ko ne}emo ulaziti u pitanje legitimiteta,
{erijatskog utemeljenja imenovanja vjer-
skih autoriteta, postavlja nam se zdravo-
razumsko pitanje – kako netko tko nema
legitimitet tj. tko nije ni reisu-l-ulema,
mo`e nekome drugome isti dodijeliti?
Nakon dodjele men{ure, Zilki} je 11.
listopada, dan prije Bajrama, oti{ao u Novi
Pazar te na terenu obi{ao imame i dao im

podr{ku. Iako je oko 2.000 ljudi bilo podi-
jeljeno u dvije grupe, od kojih su jedni
podr`avali Zukorli}a, a drugi Zilki}a, skup
je zavr{en mirno, uz prisustvo policije.
Tvrdi se da je aktiviranju ljudi da do|u
na miting i daju podr{ku Zilki}u najvi{e
pridonio Sulejman Ugljanin, predsjednik
op}ine Novi Pazar, predsjednik Bo{nja-
~kog nacionalnog vije}a i lider SDA. On
se jedini, od po~etka poku{aja stvaranja
paralelnih organa IZ, nije niti jednom
oglasio, iako je predsjednik op}ine u kojoj
se sve doga|a. Saznali smo i da je pro{le
godine u rujnu izjavio: “Me{ihat vi{e ne
postoji. Pitanje vjerske zajednice Bo{nja-
ka je u nadle`nosti Bo{nja~kog nacional-
nog vije}a.” Muftija Zukorli} i IZ u Srbiji
su navodno glavna prepreka Sulejmanu
da uspostavi potpuno politi~ko jednoum-
lje i vladavinu Sand`akom.
Zukorli} je u interviewu rekao da su
problemi po~eli kada je nakon raspada
Jugoslavije, a s njom i IZ s centrom u Sa-
rajevu, on izabran za predsjednika Me{i-
hata i muftiju 1993. godine, a to se nije
dogodilo Ademu Zilki}u, koji je tada bio
predsjednik Inicijativnog odbora za for-
miranje Me{ihata IZ u Sand`aku, podr`a-
van od strane Sulejmana Ugljanina. Ka`e
da Sulejman nije uspio legalno pa se da-
nas poku{ava instalirati ilegalno. On je
dolaskom na poziciju muftije zatekao ne-
ke imame u d`amijama kako govore da
onaj tko ne glasa za Ugljanina nije musli-
man (sic!). Dokidanje te prakse je bilo
prvo zamjeranje Sulejmanu Ugljaninu.
Nakon toga, Ugljanin je tra`io da IZ bude
~lanica Bo{nja~kog nacionalnog vije}a –
“ili IZ u protivnom ne}e biti”. Zukorli}
ka`e da dolazi do objave rata nakon {to su
takav prijedlog odbili. Devedesetih godi-
na sand`a~ke su novine bile prepune na-
pada, raznih kleveta na Zukorli}evu adre-
su i na one koji su ga podr`avali. Od tada
je taj rat samo varirao zavisno od uvjere-
nja Ugljanina da mo`e, i koliko mo`e za-
dati udarac u izvjesnom trenutku, kao i o
tome koliko ima prijatelja u Beogradu,
koji ga podr`avaju da bi mogao zadati
udarac. “Ugljanin je o~ito procijenio da je
ovo posljednji trenutak da poku{a baciti
IZ na koljena”, tvrdi Zukorli}. Tako|er je
rekao da je eventualno priznanje novona-
stale IZ Srbije od strane Vlade Republike
Srbije mogu}e jedino ako na tome budu
inzistirali lider SDA i predsjednik op}ine
Novi Pazar Sulejman Ugljanin i premijer
Srbije Vojislav Ko{tunica. Prema njego-
vim rije~ima, da bi novonastala IZ Srbije
dobila samostalnost, morale bi je priznati
sve islamske zajednice - nasljednice neka-
da{nje Islamske zajednice SFRJ. Me|u-
tim, jo{ 1994. na sastanku u Istanbulu de-
legacije svih tih islamskih zajednica po-
tpisale su akt kojim se priznaje IZ u Srbi-
ji s duhovnim sjedi{tem u Sarajevu.
A Republika Srbija?
Muftija Zukorli} tvrdi da “dr`ava bar
u dva slu~aja nije {titila autonomiju IZ -
od napada Sulejmana Ugljanina na Me{i-
hat IZ u Srbiji i od njegovih poziva na
vjerski skup na kome je promoviran sa-
mozvani reis Zilki}”. Nemije{anje dr`ave
ne mo`e zna~iti nepru`anje zakonske za-
{tite poretka IZ. Odluke IZ su obvezuju}e
za dr`avne organe.
Adem ef. Zilki}
U pismu reisu-l-uleme IZ u BiH Mu-
stafe ef. Ceri}a, kojeg je 15. listopada
2007. preko srbijanske ambasade u Sara-
jevu uputio predsjedniku Srbije Borisu
Tadi}u, navodi se da posljednja zbivanja
pokazuju da se vlast Republike Srbije
umije{ala u unutra{nje pitanje IZ u Srbiji
daju}i podr{ku uspostavi institucije reisu-
l-uleme u Srbiji, za {to nema ni povije-
snog ni stvarnog upori{ta. Njegove tvrd-
nje su imale upori{te u ~injenici da je Na-
rodna skup{tina Republike Srbije ustupila
svoje prostore za proslavu Bajrama novoj
IZ Srbije, {to ukazuje da nekim struktura-
ma u Beogradu odgovara postojanje dviju
islamskih zajednica (~itaj: slaba Islamska
zajednica). Dvije IZ zna~e da mo`ete ko-
ketirati i kalkulirati jednima i drugima.
Ali, IZ nisu politi~ke stranake koje se vo-
le ili ne, koje idu na izbore na kojima prvi
dobijaju 55%, drugi 45%, i to funkcioni-
ra. Zukorli} nastavlja uporno tvrditi da je
nemogu}a kohabitacija dvije IZ.
Nadalje, reis Ceri} u pismu Tadi}u po-
vla~i paralelu izme|u aktualne situacije u
Sand`aku s onom imaginarnom – “kad bi
se u BiH uspostavila institucija srpskog
patrijarha i osporilo pravo Srbima u BiH
da komuniciraju s Beogradom radi zado-
voljavanja svojih duhovnih i intelektual-
nih potreba”. Vrhovni poglavar IZ BiH
podsjetio je Tadi}a da su se zajedno u pri-
BO[NJACI U SVIJETU
sustvu muftije sand`a~kog Muamera ef.
Zukorli}a i ministra u Vladi Srbije Rasi-
ma Ljaji}a usuglasili oko toga da je IZ
Srbije autonomna u svom radu i djelova-
nju. Ceri} ka`e da dvije stvari ostaju ne-
sporne: prvo, Srbija nema ni {erijatsku ni
povijesnu osnovu (Men{uru) za instituci-
ju reisu-l-uleme i, drugo, Bo{njaci u Srbi-
ji, posebno u Sand`aku, nemaju obvezu,
ali imaju pravo na duhovnu vezu sa Sara-
jevom na isti na~in kao {to Srpska pravo-
slavna crkva u BiH ima pravo da bude u
savezu sa SPC u Beogradu.
Zukorli} komentira da je problem u
tome {to su javnost u Beogradu i ve}ina
medija nasjeli na pri~u da je ovo koncep-
cijski sukob unutar IZ, da jedni ho}e pre-
ma Sarajevu, a drugi prema Beogradu. U
skladu s tom pri~om, pu~isti se predstav-
ljaju srpskoj javnosti kao patrioti Srbije,
spremni da je “za{tite” od necivilizirane
skupine muslimana koji se ne uklapaju u
suvremene zapadne trendove i koji upor-
no `ele odr`ati “opasnu vezu” sa Saraje-
vom. On ka`e da se pu~isti pona{aju kao
spasitelji dr`ave Srbije, ali pritom nisu
svjesni da svaki njihov nepromi{ljen po-
tez postaje adut u rukama srbijanske poli-
ti~ke i nacionalisti~ke strukture koja }e
jednoga dana re}i da su europski musli-
mani isti kao i “oni drugi” - skloni nasilju 35
i terorizmu, gdje god `ivjeli.
Zilki}eva strana pri~e
“Zukorli} bi da nas ve`e za Sarajevo, a
mi smo za samostalnu zajednicu u Srbiji”,
ka`e Zilki} i pritom tvrdi da Zukorli} po-
ku{ava predstaviti bo{nja~koj javnosti la`-
nu sliku da su svi oni koji su za koncept IZ
Srbije ustvari za kidanje duhovnih veza s
IZ u BiH. Zilki} ka`e da bi istinske veze
dviju IZ bile “most koji bi spajao Beograd
i Sarajevo” i naziva Zukorli}a “manipula-
torom” koji `eli sebi neistinama “obezbije-
diti vlast u narednih pet godina”.
Na Zukorli}evu opasku datu IRIB-u da
je Zilki} bio predsjednik Inicijativnog od-
bora za formiranje Me{ihata IZ u Sand`a-
ku, podr`avan od strane Sulejmana Uglja-
nina, Zilki} odgovara da je zaista bio pred-
sjednik IO, ali da je odbio nagovore da
bude prvi sand`a~ki muftija, jer ga nisu
J
prihva}ali Novopazarci i sam je predlo`io O
Muamera Zukorli}a. [to se ti~e tijesnih
veza sa SDA i Sulejmanom Ugljaninom, U
ka`e da je 1996. godine bio odbornik u SO
Tutin na listi Ugljaninove stranke, i to sa- R
mo zato da osobno doprinese pobjedi nad
Milo{evi}evim re`imom, budu}i da je SDA
N
bila jedina opozicija. Odbacuje tvrdnje da A
je jo{ povezan sa SDA jer je ve} na konsti-
tutivnoj sjednici kao odbornik sam podnio L
 BO[NJACI U SVIJETU
ostavku i izmaknuo se od politike. Ka`e da
su Zukorli}eve tvrdnje da je Me{ihat IZ u
Srbiji sastavni dio IZ u BiH apsurdne, jer
“kako je onda mogu}e da postoje dva usta-
va, dva razli~ita izborna sustava, potpuna
financijska neovisnost i to da Rijaset IZ u
BiH nije najvi{a instanca u ostvarivanju
li~nih i `albenih prava, ve} je to Me{ihat
IZ u Srbiji?”. ^injenica je da u Ustavu IZ u
Srbiji nigdje nije spomenuta BiH, niti Sa-
rajevo, niti Rijaset IZ BiH.
Otvoreno pismo
Reisu-l-ulema IZ Srbije, Adem ef.
Zilki}, po~etkom studenog je uputio rei-
su-l-ulemi IZ u BiH, dr. Mustafi ef. Ceri}
u, otvoreno pismo u kojem je optu`io gla-
vnog muftiju Muamera Zukorli}a za jed-
noumlje i diktaturu, ga`enje dostojanstva
imama, favoriziranje jedne politi~ke opci-
je u Sand`aku i nepotizam. Podsjetio je
da nisu samo njegove rije~i u pismu, ve}
je to mi{ljenje ~lanova Skup{tina i ~lano-
va Odbora Med`lisa Prijepolja, Nove Va-
ro{i, Sjenice, Tutina, te imama ovih Med`-
lisa i Med`lisa Novog Pazara.
Sastav IZ u Srbiji, na ~elu sa Muamer
ef. Zukorli}em, ~ine ~lanovi najvi{eg pred-
stavni~kog tijela iz Crne Gore (devet), koji
36 nemaju legitimitet, zatim ~lanovi iz Pre{ev-
ske doline, s kojima je on ustvari sklopio
usmeni dogovor da se odluke koje Me{ihat
donosi ne odnose na Pre{evsku dolinu. Ta-
ko|er, odluke koje on donosi ne mogu se
implementirati ni na jednom dijelu podru~ja
Centralne Srbije, iz razloga {to zastupnici iz
Sand`aka ne obna{aju nikakvu funkciju
unutar IZ u Centralnoj Srbiji, {to zna~i da
ne predstavljaju IZ, ve} sami sebe. Zilki} je
zaklju~io da se sve odluke donijete kroz or-
gane Me{ihata IZ u Srbiji isklju~ivo odnose
samo na Me{ihat IZ Sand`aka, tj. njegovih
{est Odbora (Novi Pazar, Prijepolje, Nova
Varo{, Sjenica, Tutin, Priboj).
Istaknuo je da je u postupku objedinja-
vanja IZ u Srbiji u~injeno pravno nasilje
nad Statutom Me{ihata IZ Sand`aka, tako
{to je ukinut organ i njegov Statut bez pre-
thodne javne rasprave i izja{njavanja Odbo-
ra, iako je Statutom Me{ihata IZ Sand`aka
J predvi|eno da se Statut ne mo`e mijenjati
O amandmanski, a ni u cijelosti, bez prethod-
ne javne rasprave. Ka`e da nije bilo nikakve
U javne rasprave u postupku ukidanja Me{iha-
ta IZ Sand`aka i Statuta IZ.
R Velik dio Zilki}evog pisma se odnosi
N na financije, pa tako ka`e da pojedini
imami imaju minimalnu pla}u (120 eura),
A dok oni koji su oko Zukorli}a obna{aju i
po vi{e funkcija i imaju prihode od neko-
L liko tisu}a eura. Navodi primjer samog
Sastanak reis Ceri} – predsjednik Tadi}
ef. Zukorli}a koji je predsjednik Me{ihata,
Glavni muftija, Sand`a~ki muftija (ime-
novao samog sebe), rektor na Univerzite-
tu i profesor. Njegov zamjenik, Mevlud
ef. Dudi}, je uz tu funkciju jo{ i dekan na
FIS-u, profesor na FIS-u i ~lan komisije
za vjeronauk pri Vladi Srbije. Bitno je na-
glasiti da funkcije donose ogromne priho-
de, jer “samo honorar zamjeniku predsjed-
nika Me{ihata iznosi koliko tri pla}e jed-
nog imama na Pe{teri”. Potom Re{ad ef.
Plojovi}, pored toga {to je novosadski
muftija, uz to je i rukovoditelj vjersko-
prosvjetne slu`be, profesor u Medresi i
~lan Me{ihata. Zilki} isti~e da nasuprot
akumulaciji funkcija postoji 70% kadro-
va unutar IZ koji nemaju stalno radno
mjesto, nemaju reguliran radni sta`, niti
zdravstveno i mirovinsko osiguranje.
Za sve vrijeme postojanja Me{ihata ni-
kada nije podnesen pismeni izvje{taj o fi-
nancijskom stanju IZ, {to je suprotno Statu-
tarnim odredbama i {to stvara sumnju u na-
~in rukovo|enja financijskim sredstvima.
Muamer ef. Zukorli} tvrdi da je Internacio-
nalni univerzitet vakuf, koga je organizirao
iz sredstava Me{ihata IZ Sand`aka, te je, u
skladu s Ustavom IZ u Srbiji - ~lanak 107.,
stavak 1. - du`an prikazati poslovanje istog.
Na`alost, {est godina je proteklo a muftija,
ujedno i rektor navedenog Univerziteta, ni-
jednog trenutka nije podnio izvje{taj o po-
slovanju Univerziteta, iako je poznato da se
samo za jednu godinu studija u sve ~etiri
generacije zaradi izme|u 2,5 i 3 milijuna
eura, {to za ~etverogodi{nje {kolovanje do-
stigne i brojku od 12 milijuna eura.
Zbog “bahatog pona{anja i neumje-
snog komuniciranja” ef. Zukorli}a, Zilki}
ka`e da je prestala suradnja izme|u ostalih
vjerskih zajednica i IZ u Srbiji, a IZ nema
ni dobru komunikaciju sa IZ u okru`enju.
Po Europi je, ionako sitne, bo{nja~ke d`e-
mate podijelio na bosanske i sand`a~ke.
Zilki} ka`e da Zukorli} “ne preza ni od
upotrebe sile”, pa je poslao u prijepoljsku
d`amiju do zuba naoru`ane tjelohranitelje
da zavode red i izbacuju imame “koji ne
podr`avaju njega i njegovo bahato pona{a-
nje”. Nakon tog doga|aja, po istom scena-
riju vr{i iste nasilni~ke aktivnosti u sjeni-
~koj d`amiji, da bi za sve to “optu`io poli-
ciju ne upitav{i se {to }e naoru`ani tjelo-
hranitelji u d`amiji, protiv koga trebaju
upotrijebiti oru`je i jesu li Allahovi robovi
za vrijeme ibadeta njegovi neprijatelji”.
Zbog svega iznijetog, 48 imama (iz
Prijepolja, Nove Varo{i, Sjenice, Tutina i
Novog Pazara), kao i ~lanovi Skup{tina i
Odbora Med`lisa iz Prijepolja, Nove Varo-
{i, Sjenice i Tutina, te 80% vjernika u San-
d`aku ef. Zukorli}a ne priznaje kao mufti-
ju. Zato je i do{lo do obnavljanja rada Me-
{ihata IZ Sand`aka, kojeg je Zukorli} uki-
nuo 28. o`ujka 2007. Nakon toga, Me{ihat
je pristupio jedinstvenoj IZ Srbije, uzima-
ju}i instituciju reisa i premje{taju}i sjedi{te
Rijaseta IZ iz Beograda u Novi Pazar.
U otvorenom pismu, Zilki} moli na
smirivanje situacije u Sand`aku tako {to se
Ceri} ne}e “svojim jednostranim svrstava-
njem izja{njavati ili stavljati na uslugu jed-
nom ~ovjeku, ve} }e na}i vremena i pro-
stora da zajedni~ki, uz analizu uzroka i
posljedica, do|emo do rje{enja koje }e biti
hajr za Islamsku zajednicu, njene pripad-
nike i dobrobit svih na ovim prostorima”.
Rijaseti?
Novootvoreno sjedi{te Rijaseta IZ Sr-
bije, na ~ijem je ~elu Zilki}, nalazi se, osim
kancelarija u Beogradu, u Prvomajskoj uli-
ci u Novom Pazaru, na pedesetak metara
od prostorija gdje se nalazi sjedi{te IZ u Sr-
biji, sa Zukorli}em na ~elu. Reis Adem Zil-
ki}, sand`a~ki muftija Hasib Suljevi} i nji-
ma lojalni imami i d`emati pozvali su vjer-
nike da do|u u novo sjedi{te IZ gdje, kako
se isti~e, mogu regulirati sve vjerske potre-
be i obveze. Oni nagla{avaju da je ovo jedi-
na legalna, legitimna i prava Islamska za-
jednica u Srbiji, dok iz tabora Muamera
Zukorli}a i dalje poru~uju da se radi o “iz-
dajnicima”, “udba{ima” i “nevjernicima”.
Na redovnoj sjednici Rijaseta IZ u BiH,
odr`anoj u Sarajevu 1. studenog 2007., ko-
joj je predsjedavao reis Ceri}, prihva}en je
izvje{taj muftije Zukorli}a o doga|ajima u
IZ Srbije. Stav Rijaseta je da legalni organi
IZ u Srbiji na ~elu s muftijom Zukorli}em
trebaju nastaviti svoj rad u pomirljivoj at-
mosferi na dobrobit svih muslimana kako u
Sand`aku tako i u Srbiji, a IZ u BiH }e, kao
i do sada, pru`ati maksimalnu podr{ku u
svemu {to je legalno i legitimno i {to je od
op}e koristi i dobrobiti ne samo za Bo{njake
ve} i sve druge pripadnike islama kao rav-
nopravne ~lanove te zajednice.
 IZ SVIJETA

Srednji istok u sjeni novog rata

Najave apokalipse
Nije bitno prisiliti Iran da odustane od nuklearnog programa, iako nije jasno za{to bi trebao, ve} je bitno kona~no
proizvesti jo{ jedan rat. Taj }e ionako koristiti onom sektoru ameri~ke ekonomije koji je povezan s vla{}u, a bit }e korisno
gorivo, premda kratkotrajno, za zamah potpuno posustaloj ameri~koj privredi. Ba{ kao {to je to bio i rat u Iraku.

Faris Nani}

Iranski predsjednik Mahmud Ahmadi-

ned`ad, na marginama jesenskog Redov-
nog zasjedanja Generalne skup{tine Uje-
dinjenih nacija, odr`ao je predavanje na
washingtosnkom Georgetown univerzite-
tu. Neo~ekivano smjelo pojavio se pred
ameri~kom studentskom kremom i iznio
iranske argumente za nastavak razvoja
nuklearnog programa te se suo~io, s prili-
~nim uspjehom, s nizom neugodnih i
~esto provokativnih pitanja, od sumnje u
prave ciljeve nuklearnog programa, preko
kompleksa ljudskih prava u njegovoj
zemlji, pa do pitanja legalizacije homo-
seksualizma. Bez obzira na stvarne dome-
te ovog neo~ekivanog poteza ina~e kon- 37
zervativnog i zatvorenog iranskog pred-
sjednika, ovaj }e nastup biti upam}en po
neotesanom pona{anju rektora Univerzi- Mahmud Ahmadined`ad
teta i formalnog doma}ina, Lea Bollinge-
ra. On je, naime, u uvodnoj rije~i, svoga pristojnije. Ina~e, prevladavaju}a retorika dila dok je predsjednik bio Muhammed
gosta predstavio kao “sitnog diktatora” u ameri~kim medijima i me|u politi~arima Hatemi ~ija su ustavna ovla{tenja bila pot-
koji je zbog navodnog poricanja holokau- govori kako se izjavama o mirnodopskom puno ista. Ahmadined`ad je za iranske
sta “ili te{ka neznalica ili ima vrlo opasne kori{tenju nuklearnog programa ne smije medije po povratku u zemlju izjavio kako
namjere”. Na ovu nezapam}enu eskapa- vjerovati jer je iranski predsjednik tek je zadovoljan gostovanjem u Washingtonu
du, Ahmadined`ad je samo dometnuo ka- izvr{itelj politi~kih odluka Vo|e revoluci- jer je mladim i pametnim ljudima, koji su
ko u njegovoj zemlji goste do~ekuju malo je. Zanimljivo je kako ta logika nije vrije- nau~ili misliti svojom glavom, iznio iran-
ske stavove i na njima je da usporede ar-
gumente i donesu sudove. U svakom slu-
~aju, op}a je ocjena medija u Zaljevu kako
je Ahmadined`ad vi{e postigao nego {to
je izgubio gostovanjem na Georgetownu,
{to se ne bi moglo re}i za ameri~ki estab-
li{ment ~iji je Leo Bollinger vi|eniji ~lan.

Iskopane ratne sjekire J

No, da to gostovanje nije imalo nika-
kvog odjeka u ameri~kim vladaju}im kru-
O
govima, svjedo~e i najnovije prijetnje ame- U
ri~kog predsjednika izbijanjem Tre}eg
svjetskog rata ako Iran ne zaustavi proces R
oboga}ivanja urana. Kako je ta izjava sh-
va}ena kao vrlo jasna najava da }e SAD
N
izvr{iti napad na Iran, 29 senatora i za- A
stupnika Zastupni~kog doma Kongresa
George W. Bush napisalo je upozorenje Bushu da nema L
 IZ SVIJETA
kongresne ovlasti napasti Iran. Kongre-
snu rezloluciju potpisala je demokratska
predsjedni~ka kandidatkinja senatorica
Hilary Clinton, ali ne i njezin naozbiljniji
demokratski protukandidat, senator Ba-
rack Obama. Prijetnje su upu}ene samo
par dana nakon {to je Kongres uveo jed-
nostrane nove ekonomske sankcije Iranu.
Dakle, {to se treba zaklju~iti iz silnog ma-
hanja ratnim sjekirama? O~ito nije bitno
prisiliti Iran da odustane od nuklearnog
programa, iako nije jasno za{to bi trebao,
ve} je bitno kona~no proizvesti jo{ jedan
38 rat. Taj }e ionako koristiti onom sektoru
ameri~ke ekonomije koji je povezan s
vla{}u, a bit }e korisno gorivo, premda
kratkotrajno, za zamah potpuno posusta-
loj ameri~koj privredi. Ba{ kao {to je to
bio i rat u Iraku. Nekako istodobno, sau-
dijski kralj Abdullah ibn Saud u posjeti
Britaniji izjavio je da je saudijska oba-
vje{tajna slu`ba upozorila britansku kako
se sprema teroristi~ki napad na London
2005. godine, ali ni{ta nije poduzeto. Pred
odlazak u prvi posjet saudijskog vladara
Britaniji nakon 20 godina vrlo neuvijeno
dao je do znanja i Britaniji, a time i SAD
te Europi da njegova zemlja ne kani biti
uvu~ena u novu ratnu avanturu SAD u
Iranu, ve} da ~vrsto zastupa diplomatsko
rje{enje spora. Istovremeno, ali zasigurno
ne i slu~ajno, princ Bandar ibn Sultan,
dugogodi{nji saudijski ambasdor u SAD
izjavio je da je saudijska obavje{tajna slu`-
J ba upozorila Amerikance na napade 11.
O rujna, ali da tako|er ni{ta nije poduzeto.
Princ Bandar tvrdi kako su teroristi~ki na-
U padi mogli biti uspje{no osuje}eni da je
ameri~ka strana na vrijeme reagirala. Za-
R nimljiva je izjava glasnogovornika Bijele
ku}e koji je, reagiraju}i na izjavu biv{eg
N saudijskog ambasadora u SAD, rekao da
A toj izjavi “ne treba dodavati niti zrno so-
li”. Zna~i li to i priznanje da su Amerikan-
L ci, u najmanju ruku, propustili sprije~iti
Vladimir Putin i Mahmud Ahmadined`ad
napade, ako ve} ne `elimo, ~uvanja zdra-
vog razuma radi, prihvatiti stav ameri~kog
disidenta Lyndona LaRouchea kako je
napad izvr{en uz punu suradnju iznutra?
Ba{ nakon ovih izjava, Amerikanci
najavljuju opse`ne vojne manevre svoje
Pete flote u Zaljevu, a krunski princ Bah-
reina, ni~im izazvan, osim valjda ameri-
~kim nalogom, izjavljuje kako Iran spre-
ma izradu atomske bombe, i to nakon {to
je predsjednik Me|unarodne agencije za
atomsku energiju (IAEA), Muhammed El
Baradei izjavio kako IAEA nema nika-
kvih spoznaja o takvom programu iranske
vlade. No, treba uzeti u obzir da je Bah-
rein, kao i ostale zemlje Gulf Cooperation
Councila (Vije}a za suradnju u Zaljevu)
koji, osim te male zemlje, ~ine Saudijska
Arabija, Oman, Katar, Ujedinjeni Arapski
Emirati i Kuvajt, pod ameri~kom vojnom
okupacijom koja je uvedena nakon tzv.
Prvog zaljevskog rata 1991. godine. Na-
~elnik General{taba iranske vojske izja-
vio je kako }e, u slu~aju ameri~kog napa-
da na Iran, najve}u cijenu platiti ba{ zem-
lje u kojima se nalaze ameri~ke vojne
baze u Zaljevu jer }e Iran uzvratiti napa-
dima na ameri~ke vojne instalacije iz ko-
jih bi se napadi vr{ili. Sve zaglu{nije zve-
ckanje oru`jem, unato~ zasigurno kata-
strofalnom ishodu napada, nagnale su ru-
skog predsjednika Putina da, vrlo brzo na-
kon posjete Teheranu, tamo po{alje svog
ministra vanjskih poslova Sergeja Lavro-
va koji je, ako je suditi po ruskim mediji-
ma, prenio Putinovu poruku Iranu da makar
privremeno obustavi proces oboga}ivanja
urana.
Let iznad kukavi~jeg gnijezda
Istovremeno sve zaljevske ekonomije
koje su te~aj svojih valuta 1982. godine
vezale za dolar imaju probleme s velikom
inflacijom jer padom vrijednosti dolara
rastu cijene u njihovim zemljama. Strani
radnici, od ~ijeg rada vitalno ovise, a ~ije
su pla}e sada realno manje jer su porasli
te~ajevi valuta njihovih domicilnih ze-
malja u koje vr{e transfere su sve nezado-
voljniji. U Dubaiju je izbila i pobuna koja
je zavr{ila dogovorom, ali i najavom izra-
de novog zakonodavstva. Zbog strmogla-
vog pada dolara koji SAD sada poku{avaju
zaustaviti novim ratom, zemlje Gulf Coo-
peration Councila stidljivo ispituju mo-
gu}nost da vrijednost svojih valuta ve`u
na euro ili ko{aru ~vrstih valuta, ali zbog
ogromne ameri~ke vojne prisutnosti i
ontolo{ke nestabilnosti njihovih re`ima,
to ne smiju. Zbog svega ovoga cijena naf-
te vrtoglavo raste, podgrijana spekulaci-
jama na tr`i{tu budu}ih vrijednosti koje
se vrte oko “geopoliti~kog rizika” rata s
Iranom i turske intrervencije u Iraku koju
SAD svojim “neodlu~nim stavom” jo{
vi{e provociraju. Zna~ajno je da se cijena
nafte formira na bazi potra`nje za vrijed-
nosnim papirima budu}e cijene nafte bur-
zi, {to je samo gorivo koje dodatno razga-
ra inflaciju. Iako je rije~ o najzna~ajnijoj
sirovini moderne ekonomije i uvjetu sta-
bilnosti svake nacionalne privrede, ona se
ne nabavlja kao strate{ka, dakle bilateral-
nim sporazumima zemlje proizvo|a~a i
zemlje potro{a~a ve} ju formira, kako je
to govorio moderni guru ekonomskog li-
beralizma, Jeffrey Sachs “magi~na ruka
tr`i{ta”. Koliko je to praznovjerje koje je
progla{eno znano{}u magi~no, tek }emo
osjetiti na vlastitim ko`ama, bolje re~eno
d`epovima. Ne treba pri tomu zaboraviti
da je Iran otvorio teheransku burzu nafte
na kojoj su cijene denominirane u eurima.
Inflacija koju rast cijene nafte poti~e mo-
`e lako izmaknuti kontroli i u razvijenim
privredama, posebno u Europi. Qui bono?
Ima li tu kakve pouke za Hrvatsku u nje-
nim navodnim te`njama za euroatlant-
skim integracijama, posebno NATO?

Amerika i “rat protiv terorizma”
Po~etak kraja?
Nezadovoljstvo Amerikanaca situaci-
jom u Iraku kulminiralo je masovnim
prosvjedima odr`anim diljem SAD-a.
Najmasovniji prosvjed odr`an je u San
Franciscu, u kojem je sudjelovalo izme|u
10.000 i 30.000 ljudi. Prosvjednici su
krenuli od gradske vije}nice prema parku
Dolores nose}i transparente i izvikuju}i
parole poput “Zaustavite rat sada” i “Wall
Street se bogati, Ira~ani i ameri~ki vojnici
ginu”. U ulici Market, prosvjednici su le-
gli na tlo, izvode}i simboli~no “umiran-
je” u po~ast tisu}ama ameri~kih vojnika i
ira~kih gra|ana koji su poginuli od po-
~etka rata u o`ujku 2003. I u Washingto-
nu su deseci tisu}a ameri~kih gra|ana iz-
razili svoje antiratne stavove. U mimoho-
du od Lincolnovog spomenika na Nacio-
nalnoj {etnici u sredi{tu Washingtona do
Pentagona, s druge strane rijeke Potomac,
prosvjednici su obilje`ili ~etvrtu obljetni-
cu rata u Iraku i ~etrdesetu obljetnicu po-
vijesnog mar{a na Pentagon iz 1967. go-
dine, koji je ozna~io prekretnicu na kojoj
se ve}ina Amerikanaca po~ela protiviti
ratu u Vijetnamu. Interesantno je da je u
Seattlu prosvjede predvodila skupina ve-
terana iz Iraka. Da je ovo mo`da po~etak
kraja jedne sulude avanture koja je dosa-
da odnijela stotine tisu}a `ivota, govori i
izjava generala ameri~ke vojske Ricarda
Sancheza, biv{eg zapovjednika ameri~kih
snaga u Iraku, koji je ira~ku avanturu
nazvao “no}nom morom bez kraja”. On
smatra da je cijela dosada{nja politika
Washingtona prema Iraku bila krivo vo-
|ena, a slanje 30.000 dodatnih vojnika u
svrhu stabilizacije smatra o~ajni~kim po-
tezom. Ono {to najvi{e zamjera Bushu i
smatra to strate{kim proma{ajem je raspu-
{tanje ira~ke vojske i ignoriranje sunit-
skih plemenskih vo|a, {to je dovelo do
dana{nje kaoti~ne situacije na terenu.
Prema podacima iz izvje{taja Ureda
nacionalnog obavje{tajnog direktora Mi-
kea McConnela, SAD su na obavje{tajne
programe u 2007. godini potro{ile 43,5
milijardi dolara. Cifra od 43,5 milijardi
dolara predstavlja sredstva potro{ena na
CIA-u, Obrambenu obavje{tajnu agenci-
ju (DIA), Nacionalnu agenciju za sigur-
nost (NSA), Nacionalni ured za izvi|anje
(NRO), Nacionalnu Geoprostornu oba-
vje{tajnu agenciju (NGIA) i obavje{tajne
programe FBI-a, State Departmenta, mi-
Ira~ka pri~a
nistarstvo financija i ministarstvo domo-
vinske sigurnosti. U priop}enju nisu na-
vedeni tro{kovi za obavje{tajne namjene
pojedinih vojnih slu`bi, koji bi prema
izvorima iz Kongresa cijelu sumu digli na
50 milijardi dolara kada bi se u njega uk-
lju~ilo i takti~ko vojno financiranje. Osim
velike financijske injekcije ameri~ka oba-
vje{tajna zajednica dobila je prema pisa-
nju “The New York Timesa” i “slobodne
ruke” za uporabu bolnih tjelesnih i psiho-
lo{kih taktika protiv osumnji~enih za te-
rorizam. Naime u velja~i 2005. biv{i mi-
nistar pravosu|a Alberto Gonzales izdao
tajni memorandum s mi{ljenjem kojim se
CIA-i daju ovlasti za uporabu bolnih tje-
lesnih i psiholo{kih taktika protiv osum-
nji~enih za terorizam, uklju~uju}i “{ama-
ranje, simulirano utapanje i izlaganje iz-
nimno niskim temperaturama”. Tajno mi{-
ljenje, kojim se izrijekom odobrava kom-
binirana uporaba bolnih metoda, uslijedi-
lo je nakon {to se ministarstvo u prosincu
2004. godine, javno ogradilo od mu~enja
kao neprihvatljive metode. Odgovaraju}i
na te napade Dana Perino, glasnogovorni-
ca Bijele ku}e potvrdila je postojanje taj-
nog mi{ljenja Ministarstva pravosu|a od
5. velja~e 2005., no nije `eljela komenti-
rati jesu li njime dane ovlasti za spome-
nutu praksu ispitivanja. Ocijenila je kako
u mi{ljenju tog ministarstva nije reinter-
pretirano pravo. Demokratski senator Ed-
ward Kennedy najavio je mogu}nost do-
no{enja zakona kojim bi se standardizira-
li na~ini ispitivanja osumnji~enika od stra-
ne ameri~ke vojske, a koji bi bili primjen-
jivani u svim ispitivanjima ameri~ke vla-
de, uklju~uju}i i CIA-u. Kongres i Vrhov-
ni sud opetovano su intervenirali u pos-
ljednje dvije godine kako bi nametnuli
ograni~enja kod ispitivanja, a administra-
cija je odgovarala politi~ki, napu{taju}i
IZ SVIJETA
jedino ekstremne metode ispitivanja. No,
tajna mi{ljenja ostala su na snazi i potvr-
|ena su u vi{e nedavnih memoranduma.
Koliko SAD dr`i do svojih saveznika u
Iraku pokazao je zadnji incident od 16. ru-
jna kada su “pla}enici” ameri~ke za{titar-
ske tvrtke “Blackwater” otvorili vatru na
trgu Nisoor u zapadnom dijelu Bagdada,
ubiv{i 17 Ira~ana. Tvrtka je prvotno obja-
vila kako je {ti}eni konvoj napadnut prije
nego {to su njegovi za{titari otvorili vatru,
no istraga ira~kih vlasti je pokazala da
Blackwaterovi ljudi nisu bili isprovocirani
a te nalaze je potvrdilo i izvje{}e ameri~ke
Sredi{nje komande (CENTCOM), koja
vodi vojne operacije u Iraku. U izvje{}u je
navedeno da su se za{titari Blakwatera vo-
zili u suprotnom smjeru od prometa na
kru`nom toku trga Nisoor, kada su “otvori-
li vatru na pet civilnih vozila iz pje{a~kog
oru`ja” s udaljenosti od 50 metara. No nije
to prvi incident “zlo~estih momaka”, takvi
incidenti prije su konstanta nego slu~ajnost,
a jedna takav desio se 24. prosinca pro{le 39
godine kada je pijani i “nabrijani” za{titar
“Blackwatera” ubio je ~uvara ira~kog pot-
predsjednika Adil Abd-al-Mahdia. Kako
bi smirilo situaciju ameri~ko veleposlanst-
vo u Iraku “Blacwateru” preporu~ilo da
obitelji isplati od{tetu od 250.000 dolara,
no ispla}eno je svega 15.000 dolara, a
ubojica je pro{ao bez ikakvih konzekven-
ci. Interesantna je i povezanost Busheve
administracije i “Blackwatera”. Javna je
tajna da su visoki du`nosnici Pentagona i
CIA-e zamijenili svoja dobro pla}ena na-
mje{tenja za jo{ izda{nije pozicije unutar
kompanije. Od 2001. do 2007. godine vri-
jednost godi{njih ugovora izme|u dr`ave i
pla}enika narasla je s jednog milijuna na
vi{e od jedne milijarde dolara. Incident, o
kojem FBI vodi istragu, ukazao je na niz
zloporaba osoblja “Blackwatera” poveza-
nih s oru`jem, drogom i alkoholom, zbog
kojih su u protekle tri godine otpu{tena J
122 njegova djelatnika. Nakon svega State
Department je obe}ao tjelohranite imuni-
O
tet od sudskog progona u svojoj istrazi U
pro{lomjese~nog ubojstva 17 ira~kih civi-
la. Pogodba o imunitetu odgodila je krimi- R
nalisti~ku istragu o ubojstvima po~injenim
16. rujna i mogla bi potkopati napore da se
N
procesuiraju za{titari “Blakcwatera” zbog A
njihove uloge u incidentu koji je izazvao
ogor~enje ira~ke vlade. L
 IZ SVIJETA
Pla}eni~ki incidenti i teroristi~ki napa-
di nisu sve {to mu~i Irak, korupcija koja
ve} godinama vlada u Iraku, o{tetila je
ira~ki prora~un za najmanje 18 milijardi
dolara. Do tih podataka je do{ao {ef ira-
~kog povjerenstva za borbu protiv korup-
cije Radija Hamza al-Radija, koji je svoja
saznanja iznio pred posebnim komitetom
Predstavni~kog doma Kongresa. Al-Radi
nije odgovorio na postavljeno pitanje o
povezanosti premijera Nurija al-Malikija
Europski ugovor
Europska unija mogla bi iza}i iz vi{e-
godi{nje krize u koju je upala nakon ne-
uspjela usvajanja nacrta Europskog usta-
va. Podsjetimo, EU je nacrtom ustava
poku{ala napraviti iskorak u svom unutar-
njem ustrojstvu i funkcioniranju koje je
do tada bilo regulirano ugovorima iz: Ri-
ma 1957., Maastrichta 1992., Amsterda-
40 ma 1996. i Nice 2000. godine. Negativan
rezultat referenduma, o nacrtu ustava, u
Francuskoj i Nizozemskoj doveli su do
krize koja traje do dan danas. S ciljem
rje{avanja toga problema u portugalskoj
prijestolnici Lisabonu sazvan je summit
~elnika zemalja ~lanica EU. Prije po~etka
summita neke su ~lanice EU odlu~ile po-
ku{ati politi~ki kapitalizirati svoju podr-
{ku reformskom ugovoru, pa je tako Au-
strija ve} prije zatra`ila mogu}nost zadr-
`avanja kvota na svojim sveu~ili{tima za
strane studente. Pravdaju}i svoj zahtjev
time {to su austrijski medicinski fakulteti
preplavljeni studenima iz Njema~ke, koji
se ne uspiju upisati u svojoj zemlji. Zbog
toga je Europska komisija pokrenula po-
stupak pred Europskim sudom pravde.
Poljska se pak zalagala za pravo zemalja
~lanica srednje veli~ine da dobiju ve}u
glasa~ku te`inu, odnosno da se u ugovor
J uklju~i odredba koja bi omogu}ila skupini
O zemalja kojima malo nedostaje do blokira-
ju}e manjine, da odgode dono{enje odluke
U u Europskom parlamentu na “razumni”
rok. Italija je pak bila nezadovoljna pri-
R jedlogom preraspodjele zastupni~kih mje-
sta u idu}em sazivu Europskog parlamenta
N po kojem bi prvi put imala manje zastupni-
A ka od Francuske i Velike Britanije.
Zemlje ~lanice Europske unije uspjele
L su usuglasiti novi reformski ugovor, koji
s nekim aferama, ali je izjavio da je ira~ki
premijer osobno zaustavio nekoliko istra-
ga povezanih s nestankom nekoliko mili-
jardi dolara. Istovremeno, od ukupno 3.000
slu~ajeva korupcije koje je istra`ivala ko-
misija za borbu protiv korupcije, svega
241 je procesuiran. On je kongresmene
izvijestio o pote{ko}ama s kojima se sus-
retalo njegovo povjerenstvo, nagla{avaju}i
da je ubijen 31 slu`benik povjerenstva i
najmanje 12 ~lanova njihovih obitelji. “U
Veliki iskorak
}e zamijeniti propali Europski ustav.
Ugovor bi trebao biti potpisan 13. prosin-
ca u Lisabonu, te nakon toga treba biti
ratificiran u parlamentima svih zemalja
~lanica, a bude li ratificiran na snagu }e
stupiti 2009. godine. Najva`nija promje-
na u odnosu na Europski ustav odnosi se
na na~in odlu~ivanja u EU - uvodi se novi
sustav dvostrukog odlu~ivanja, prema ko-
jem }e odluka biti prihva}ena ukoliko za
nju glasa 55% dr`ava ~lanica, koje pred-
stavljaju najmanje 65% gra|ana EU. No-
vina je i uvo|enje funkcije Visokog pred-
stavnika Europske unije koja }e biti kom-
binacija sada{nje institucije Visokog pred-
stavnika za vanjsku politiku i sigurnost
(Javier Solana) i povjerenika za vanjske
odnose (Benita Ferrero-Waldner). Osoba
koja }e obna{ati tu funkciju bit }e i pot-
predsjednik Europske komisije i koordi-
nirat }e europske akcije na me|unarodnom
planu. Ugovor pove}ava broj politi~kih
podru~ja, kao {to su pravosu|e, sigurnost
i imigracija, na kojima }e Europski parla-
ment imati pravo suodlu~ivanja zajedno
sa zemljama ~lanicama. Pove}ava se broj
~lanova Europskog parlamenta koji }e sa-
da iznositi 750 ~lanova. Nacionalni parla-
menti novim }e ugovorom tako|er prvi
put dobiti mogu}nost da ka`u svoje mi{-
brojnim slu~ajevima, moji slu`benici ili
njihovi ro|aci bili su, prije nego {to su
ubijeni, oteti i mu~eni, uklju~uju}i i slu`-
benika ubijenog zajedno sa svojom `enom
koja je bila u sedmom mjesecu trudno}e”,
rekao je Al-Radi. Koliko je opasno biti do-
veden u bilo kakvu vezu sa povjerenstvom
govori i slu~aj oca {efa osiguranja Al-Ra-
dijeve povjerenstva, koji je na|en obje{en
je za mesarsku kuku.
A.[.
ljenje pri dono{enju europskih zakona. Sva-
ki nacionalni parlament dobit }e prijedloge
novih zakona kako bi ocijenio zadiru li pri-
jedlozi u njegove nadle`nosti (na~elo sup-
sidijarnosti). Ako tre}ina nacionalnih par-
lamenata bude imala prigovor na neki pri-
jedlog, tada }e se on vratiti Komisiji na
reviziju. [to se ti~e sustava glasanja, pove-
}ava se broj podru~ja u kojima se odluke
donose kvalificiranom ve}inom umjesto
jednoglasno, osobito na podru~ju suradnje
u pravosu|u i unutarnjim poslovima.
Na novi ugovor su najvi{e prigovora
imale Italija i Poljska. Na zahtjev Poljske
sada{nji sustav odlu~ivanja ostaje na snazi
do 2014. godine. Kao novi ciljevi EU na-
gla{avaju se zajedni~ka energetska politika
i strategija borbe protiv globalnog zagrija-
vanja, a po{teno tr`i{no natjecanje smatra
se glavnim preduvjetom za dobro funkcio-
niranje jedinstvenog tr`i{ta. Uvodi se i
klauzula solidarnosti u slu~aju teroristi~kih
napada, po kojoj zemlja ~lanica koja je `rt-
va napada ili neke druge vrste katastrofe
mo`e dobiti pomo} drugih zemalja EU ako
zatra`i. Ugovor uvodi mogu}nost da bilo
koja zemlja ~lanica mo`e napustiti Europ-
sku uniju pod uvjetima koje mora dogovo-
riti s ostalim ~lanicama. Slovenija, koja }e
u prvoj polovici idu}e godine preuzeti
predsjedavanje Europskom unijom, naja-
vila je da }e prva ratificira europski refor-
mski ugovor, a postupak ratifikacije u par-
lamentu mogla bi pripremiti ve} u prosin-
cu. Parlament bi trebao pripremiti sve za
ratifikaciju u kratkom razdoblju izme|u
13. prosinca, kada bi novi Ugovor EU biti
potpisan na sastanku ~elnika dr`ava EU u
Lisabonu, i kraja godine.
A.[.

Rat izme|u Turske i Kurda?
Ratni bubnjevi
Teroristi~ke akcije pripadnika Kurdske
radni~ke partije (PKK), koja s podru~ja sje-
vernog Iraka vr{i napade na turski teritorij,
natjerali su slu`beni Istanbul da po~ne pri-
preme za vojnu intervenciju. Turski premi-
jer Tayyip Erdogan dobio je od parlamenta
dozvolu da pokrene vojnu akciju protiv
kurdskih pobunjenika smje{tenih na sjeveru
Iraka. Turska vojska nagomilala je 100.000
vojnika, tenkove, topni{tvo, borbene zrako-
plove i helikoptere uz granicu s Irakom, kao
reakciju na neuspjele pregovore izme|u
ira~kog ministra obrane Abdela Qader Mo-
hammed Jassima i ministra dr`avne sigur-
nosti Shirwana al-Waelia s turskim predsta-
vnicima. Kao strana za pregovara~kim sto-
lom poku{ali su se nametnuti i ira~ki Kurdi.
Vlada ira~kog Kurdistana pozvala je Anka-
ru na izravni dijalog o svim pitanjima, me|u
kojima je i pitanje PKK. Poziv je upu}en
dan nakon glasanja u turskom parlamentu
kojim su dopu{teni upadi na sjever Iraka i
nakon {to je ira~ka vlada u Bagdadu rekla
da }e uni{titi PKK na sjeveru Iraka. Slu`beni
Istanbul odbacio je bilo kakve pregovore
osim onih sa slu`benim Bagdadom.
Kako bi rije{ile napetost i mogu}i sukob
izme|u svoja dva saveznika, SAD su se ja~e
involvirale u poku{aj rje{avanja problema.
Tako SAD razmatraju mogu}nost zra~nih
udara protiv pripadnika Kurdske radni~ke
partije stacioniranih na sjeveru Iraka, kako
bi odvratile Tursku od slanja svoje vojske u
susjednu zemlju i poduzimanja vojne inter-
vencije. Ameri~ki predsjednik George Bush
je u telefonskom razgovoru s turskim pred-
sjednikom Abdullahom Gulom poku{ao
ubla`iti krizu. On je svome turskom kolegi
dao do znanja da SAD najozbiljnije razma-
tra pokretanje akcije protiv PKK. U Wa-
shingtonu postoje dva mogu}a scenarija
suzbijanja PKK-ovih napada na turski teri-
torij. Prema prvom, SAD bi protiv PKK
pokrenuo zra~ne napade koji bi izveo krsta-
re}im projektilima, mada su mnogo vje-
rojatniji zra~ni napadi, budu}i da ameri~ke
zra~ne snage kontroliraju ira~ki zra~ni pro-
stor. Kori{tenje pje{a{tva spominje se tek
kao krajnja opcija. Druga opcija bila bi
uvjeriti kurdistansku regionalnu vladu da
svojim vojnima snagama blokira mogu}nost
prelaska pripadnika PKK na turski teritorij.
SAD i Velika Britanija predlo`ile da se slje-
de}i mjesec odr`e razgovori ameri~kih, tur-
skih i ira~kih predstavnika o tome kako zau-
staviti napade kurdskih pobunjenika na tur-
Premijer Tayyip Erdogan
skom tlu. Ameri~ka dr`avna tajnica Condo-
leezza Rice i britanski ministar vanjskih
poslova David Miliband na zajedni~koj su
konferenciji za novinare izjavili da bi se mi-
nistri triju zemalja mogli sastati na konfe-
renciji o Iraku, zakazanoj za 2. i 3. studeno-
ga u Istanbulu.
Kurdi su indoeuropski narod koji nase-
ljava planinska podru~ja jugoisto~ne Tur-
ske, zapadnog Irana, sjevernog Iraka, kao i
dijelova Azerbajd`ana i Sirije, te istodobno
najve}i narod na Bliskom istoku bez nacio-
nalne dr`ave. Danas u regiji `ivi oko 26 mi-
lijuna Kurda od ~ega u Turskoj oko 14, 6 i
pol milijuna Kurda `ivi u Iranu, 4 i pol mili-
juna u Iraku te ne{to vi{e od jednog miliju-
na na teritoriju Sirije. Turska je desetlje}ima
svoj odnos prema kurdskoj zajednici teme-
ljila na sporazumu iz Laussane, koji je cje-
lokupno muslimansko stanovni{tvo Turske
smatrao jedinstvenim narodom. Ankara je
poticala migracije Kurda iz ruralnih podru~-
ja na istoku zemlje u gradove na zapadu
Turske i njihovu asimilaciju, tako da danas
na domicilnom kurdskom podru~ju na ju-
goistoku `ivi tek tre}ina turskih Kurda. No,
Kurdi nikada nisu bili zadovoljni svojim
politi~kim polo`ajem unutar Turske. Naj-
zna~ajniji suvremeni kurdski politi~ki pok-
ret na tlu Turske je Kurdska radni~ka partija
(Partiya Karkeran Kurdistan - PKK) osno-
vana 1978. godine. PKK je s teroristi~kim
napadima protiv Turske zapo~ela jo{ davne
1979. godine, koji su je nakon 1984. godine
prerasli u pravi gerilski rat. Na meti PKK
bili su vladini ciljevi i pripadnici desnice, ali
istodobno i pripadnici kurdskih klanova ko-
IZ SVIJETA
ji su bili u dobrim odnosima s vladom u An-
kari. Nakon vojnog udara turske vojske na
~elu s generalom Kenanom Evrenom u ruj-
nu 1980. godine, Ankara je zauzela ~vrst
stav prema kurdskom pitanju - kurdski je
jezik zabranjen, a nazivi gradova promijen-
41
jeni. Vojni re`im zatvorio je vi{e od 33.000
Kurda, a stotinjak pripadnika PKK osu|eno
je na smrtnu kaznu. Po~etkom osamdesetih
PKK je dovoljno oja~ala da, uz teroristi~ku
aktivnost, u urbanim sredinama pokrene i
oru`anu borbu na te{ko pristupa~nom pla-
ninskom terenu jugoisto~ne Turske. Pro-
cjenjuje se da je u drugoj polovici osamde-
setih godina broj aktivnih kurdskih gerilaca
bio deset do petnaest tisu}a boraca pod
oru`jem, te jo{ izme|u {ezdeset i sedamde-
set tisu}a ljudi koji su se povremeno pridru-
`ivali ustanicima. Kurdski ustanici su po~eli
gubiti potporu susjednih zemalja nakon {to
je Sirija 1998. godine na turski pritisak pri-
stala ukloniti kurdske baze sa svog teritorija
i protjerati vo|u PKK Ocalana, koji je bio
prisiljen potra`iti novu zemlju koja }e mu
pru`iti trajan politi~ki azil. U velja~i 1999.
kurdski su radikali do`ivjeli te`ak udarac,
nakon {to je u glavnom gradu Kenije turska
J
obavje{tajna slu`ba uhitila Ocalana. On je O
1999. godine osu|en na smrtnu kaznu, {to
je kasnije promijenjeno za kaznu do`ivotnog U
zatvora. U velja~i 2000. PKK je objavio
prekid vojnih aktivnosti, iako one nikada R
nisu u potpunosti obustavljene te se pro-
cjenjuje da je oko 3.500 pripadnika skupine
N
i dalje aktivno u bazama na podru~ju ira~ke A
planine Kandil.
A.[. L
 IZ SVIJETA
Iranski nuklearni program
Nakon nekog vremena iranski civilni
nuklearni program opet se na{ao na meti
“svjetskih du{obri`nika”. Bernard Kouch-
ner, francuski ministar vanjskih poslova
zatra`io je od Europske unije pro{irenje po-
stoje}ih sankcija na iranski bankarski sektor
prije usvajanja nove rezolucije Vije}a sigur-
nosti UN-a o Iranu. Pritiscima se pridru`io i
ameri~ki predsjednik George Bush, koji je
Iran optu`io kao mogu}i “detonator” tre}eg
svjetskog rata. Njegova dr`avna tajnica Con-
doleezza Rice izjavila je da iranski nuklearni
program i podr{ka Teherana terorizmu pred-
stavlja najve}u prijetnju nacionalnoj sigur-
nosti SAD. No, ona najavljuje da SAD ne}e
odustati od diplomatskog puta i suradnje sa
svojim europskim saveznicima kako bi po-
ku{ali prona}i mirno rje{enje problema. U
sklopu toga plana Rice najavljuje ja~anje
sankcija protiv Irana ako odbije da odustane
od svog programa oboga}ivanja urana, kako
to zahtijevaju Ujedinjeni narodi.
SAD svoj strah od Irana pravda na sva-
kakve na~ine, pa i na osnovu projekcija
42
njihovog Ministarstva domovinske sigurno-
sti. Ono je u pokusu nazvanom “Aurora”,
provedenom u laboratoriju Ministarstva
energetike u Idahu, ustanovilo slabost susta-
va opskrbe elektri~nom energijom SAD-a
na teroristi~ke napade. Prema procjenama,
ukupne {tete mogle bi se mjeriti stotinama
milijardi dolara, a mogu}i bi napad tre}inu
Amerike mogao ostaviti bez struje na neko-
liko mjeseci i paralizirati zemlju. Naime
dva su scenarija kojim bi se moglo ostvariti
to predvi|anje. Prvi podrazumijeva haker-
ski napad na software sustava koji regulira
elektri~nu opskrbu i proizvodnju elektri~ne
energije. Drugi, koji podrazumijeva usmje-
reni nuklearni napad male snage, kojem bi
cilj bio stvaranje elektromagnetskog udara,
mogao bi onesposobiti elektroenergetski
sustav SAD-a. Takav napad, prema tvrdnja-
ma stru~njaka, bio bi jednak prirodnoj kata-
J strofi u kojoj bi SAD poharalo 40 ili 50 ve-
likih uragana, a nastala {teta bila bi ve}a od
O velike ekonomske krize po~etkom 30-ih
godina, ve}a i od ukupnog savezni~kog
U bombardiranja Njema~ke u Drugom svjet-
skom ratu. Iako nitko do sada nije izvr{io
R takav napad, stru~njaci ka`u da ga nije te{ko
N izvesti. Trebalo bi izvesti nuklearnu eksplo-
ziju izme|u 60 i 350 km iznad SAD. Ek-
A splozija na toj visini ne bi izazvala udarni
val na tlu, {to bi sprije~ilo ljudske gubitke,
L ali bi izazvala elektromagnetski udar koji bi
Novi pritisak
Summit kaspijskih zemalja
bio katastrofalnih razmjera. SAD u svojoj
projekciji ima na umu Iran kao mogu}eg
“najpotentnijeg” napada~a, s obzirom na
njegov nuklearni i raketni program. Najve}i
trn u oku im je raketa “Shahab 3” koja ima
domet od 2.000 km, ~ije testiranje Iranci
uspje{no provode. U ameri~kom tisku su se
pojavile ocjene da Iran ima problema s tim
raketama, jer su eksplodirale u zraku ne po-
godiv{i cilj na zemlji. Me|utim, ameri~ki
vojni stru~njaci upozoravaju da je takva oc-
jena mo`da pogre{na, da je posrijedi bio usp-
jeh, jer je mo`da cilj pokusa bio upravo da
raketa eksplodira u zraku, {to je nu`no za nu-
klearni napad elektromagnetskim udarom.
Ameri~ki vojni stru~njaci tvrde jo{ jednu
va`nu stvar. Nedavno je pred Pododborom
Senata za terorizam, tehnologiju i domo-
vinsku sigurnost svjedo~io dr. Peter Vincent
Pry. Rekao je da je Iran po~eo eksperimenti-
rati na Kaspijskom moru ispaljuju}i raketu
“Shahab 3” s broda i da je pokus uspio.
Slu`beni Teheran nazvao je upozorenje
ameri~kog predsjednika Georgea W. Busha
nastavkom psiholo{kog rata protiv Irana.
“Ova vrsta izjava samo odra`ava ameri~ku
ljutnju zbog iranskog uspjeha na me|una-
rodnoj sceni i nije ni{ta drugo nego psi-
holo{ki rat protiv Irana”, izjavio je zamjenik
~elnika Nacionalnog vije}a sigurnosti Rah-
man Fazli. On je dodao da je pet ~lanica
Vije}a sigurnosti UN-a plus Njema~ka po-
dr`alo sporazum izme|u Irana i Me|una-
rodne agencije za atomsku energiju (IAEA)
kao osnovu za rje{avanje nuklearnog spora.
Dodao je da je posjet ruskog predsjednika
Vladimira Putina Teheranu jo{ jedan razlog
ameri~ke ljutnje jer je, kako je rekao, osla-
bio ameri~ki status na Bliskom istoku. Priti-
snut s jedne strane Iran uspje{no komunici-
ra s drugom stranom, koju u ovom trenutku
predstavljaju svi oni koji nisu uz SAD. Tako
je u Teheranu sazvan summit lidera pet
dr`ava s Kaspijskog mora: Azerbajd`ana,
Irana, Kazahstana, Rusije i Turkmenistana,
na kojem je Iran dobio politi~ku podr{ku tih
zemalja. ^lanice kaspijske inicijative potpi-
sale su sporazum prema kojemu niti jedna
zemlja sudionica ne}e tre}im zemljama us-
tupiti svoj teritorij za napad na neku od ~la-
nica. To je vrlo znakovito u kontekstu u~e-
stalih najava o mogu}oj ameri~koj interven-
ciji na Iran. Mahmud Ahmadined`ad, Vladi-
mir Putin, Ilham Alijev, Nursultan Nazarba-
jev i Gurbanguli Berdimuhamedov potpisali
su deklaraciju u kojoj su podr`ali pravo sva-
ke zemlje da koristi nuklearnu energiju u
miroljubive svrhe. “Strane potvr|uju neotu-
|ivo pravo svih dr`ava u~esnica Sporazuma
o ne{irenju nuklearnog naoru`anja na istra-
`ivanja, proizvodnju i kori{tenje nuklearne
energije u miroljubive svrhe bez diskrimina-
cije i u okviru odredaba tog sporazuma i me-
hanizma Me|unarodne agencije za atomsku
energiju (IAEA)”, navedeno je u deklaraciji.
Osim toga, predsjednici Rusije, Irana, Azer-
bejd`ana, Kazahstana i Turkmenistana su se
obavezali da “ni pod kakvim okolnostima
ne}e dopustiti drugim dr`avama da po~ine
agresiju i izvedu druge vojne akcije protiv
bilo koje od ovih zemalja”.
S obzirom da je Rusija jedna od supo-
tpisnica sporazuma, Teheran mo`e smatrati
summit punim diplomatskim pogotkom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, unato~
spekulacijama i najavama o pripremi aten-
tata na njega, ipak je doputovao u Teheran.
To je prvi posjet nekog ruskog predsjednika
Iranu nakon {to je 1943. godine na sastanku
sa Churchillom i Rooseveltom sudjelovao
Staljin. Osim toga, Putin je prvi predsjednik
neke zemlje ~lanice G-8 koji dolazi u Iran
nakon {to je Ahmadined`ad do{ao na vlast.
Zato ruski mediji posjet ve} nazivaju povi-
jesnim. Putin je izjavio kako je Rusija jedi-
na zemlja koja poma`e Iranu u razvoju nje-
gova mirnodopskog programa te da sve
zemlje imaju pravo na razvoj nuklearne
energije u mirnodopske svrhe. Napomenuo
je da Rusija, za razliku od SAD i EU, nema
podataka o “ratnom karakteru” iranskoga
nuklearnog programa. Iran je za Rusiju ve-
oma va`an ekonomski partner jer je trgo-
vinska razmjena u prvoj polovini ove godi-
ne dosegnula dvije milijarde dolara. Osim
toga, ruski stru~njaci rade na gradnji prve
iranske nuklearke Bushehr, a Rusija }e Ira-
nu za nuklearku isporu~iti jedan reaktor i
nuklearno gorivo za njega, te obu~iti iranske
in`enjere. Iran }e, prema ugovoru, za to Ru-
siji isplatiti milijardu ameri~kih dolara.
A.[.

Situacija u Pakistanu
Povratak Benazir Bhutto
U poku{aju da stabilizira situaciju u
zemlji, pakistanski predsjednik Pervez Mu-
sharraf odlu~io se za saveznicu u borbi pro-
tiv proislamskih radikala. General koji je
do{ao na vlast vojnim udarom odlu~io je
udru`iti snage sa Benazir Bhutto, `rtvom
njegovog dolaska na vlast, biv{om premi-
jerkom koja je poslana u egzil pod optu`-
bom za korupciju. Nju su na aerodromu su
do~ekali odu{evljeni prista{e, na ulicama
Karachija pozdravile su je stotine tisu}a
ljudi. Iako je u Pakistanu nije bilo devet go-
dina, zbog izgnanstva koje je provela u Bri-
taniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima,
u Pakistanu je ostala vrlo popularna zbog
svojih stavova i stavova njezinog oca Zulfi-
kara Ali Bhutta, koji je zbog svog politi~kog
djelovanja smaknut. Bhutto je prepoznata
kao zagovornica pribli`avanja Zapadu i
obrane od radikalne islamizacije, {to `ele
mnogi Pakistanci, posebno na razvijenijem
jugu. Ona `eli urediti Pakistan kao demo-
kratsku zemlju prozapadnog tipa, zbog
~ega dolazi u sukob s autoritarnim strujama
unutar pakistanske vojske i s radikalnim
proislamskim tendencijama. Bhutto se 1953.
u Larkani na jugu Pakistana u bogatoj obi-
telji tada{njeg odvjetnika Zulfikara Alija
Bhutta, visokoobrazovanog pravnika, koji
je studirao u SAD-u, a prije nego {to se vra-
tio u Pakistan predavao je pravo u Engle-
skoj. Njezina popularnost trebala bi joj do-
nijeti mnogo glasova na parlamentarnim
izborima koji }e se odr`ati po~etkom 2008.
godine. [to je vrlo va`no Musarrafu koji se
vidi na mjestu predsjednika dr`ave. U Pa-
kistanu se {ef dr`ave bira tajnim glasanjem
342 zastupnika donjeg doma parlamenta,
stotinu zastupnika Senata te glasovima vi-
je}nika iz ~etiriju pokrajinskih skup{tina.
U znak prosvjeda protiv njegove kandida-
ture 160 opozicijskih zastupnika je podni-
jelo kolektivnu ostavku. Musharraf u`iva
potporu Sjedinjenih Dr`ava jer se od sa-
mog po~etka, nakon napada 11. rujna, svr-
stao na stranu antiteroristi~ke koalicije i to
~esto i rado ponavlja. Za predsjednika se
natje~e i biv{i sudac Vrhovnog suda Va-
d`ihudin Ahmad, koji je Musharrafu odbio
dati legitimitet kada je ovaj na vlast do{ao
dr`avnim udarom. Drugi protukandidat je
Makduom Amin Fahim, potpredsjednik Pa-
kistanske narode stranke biv{e premijerke
Benazir Bhutto.
Benazir Bhutto (desno)
No, Pervezove planove lako bi mogle
rasplinuti napadi koji su se desili u Kara-
chiju. Najmanje 139 ljudi ubijeno u dvije
eksplozije blizu konvoja biv{e premijerke
Pakistana Benazir Bhutto u Karachiju.
Rije~ je o samoubila~kom napadu iza ko-
jeg stoje tri teroristi~ke skupine povezane
s el-Qa’idom i talibanima, kao reakcija na
potporu koju je Benazir Bhutto dala ame-
ri~kom ratu protiv terorizma. Me|utim,
ona se ne sla`e s tim ocjenama, te je za
napad okrivila vojne i obavje{tajne krugo-
ve, odnosno prista{e nekada{nje vojne
hunte generala Zia Ul-Haqa. General Zia
je 1977. godine vojnim pu~em s mjesta
demokratski izabranog premijera svrgnuo
njenog oca Zulfikara Ali Bhuttoa, te ga
dao objesiti dvije godine kasnije, nakon
procesa za navodno ubojstvo politi~kog
protivnika. Zia, ~ija je vojna hunta vlada-
la uz ameri~ku podr{ku, ali i njegovala
islamski fundamentalizam, poginuo je u
zrakoplovnoj nesre}i 1988. godine. Una-
to~ tome, najavila je da }e u idu}ih neko-
liko dana zapo~eti kampanju u pakistan-
skim gradovima, ali }e izbjegavati masov-
na okupljanja.
Nakon doga|anja vezanih za odluku o
valjanosti njegove kandidature za mjesto
predsjednika, Musharraf se odlu~io za
uvo|enje izvanrednog stanja. Proglasio je
izvanredno stanje uo~i klju~ne odluke Vr-
hovnog suda o zakonitosti njegove nedav-
ne izborne pobjede i u svjetlu rastu}eg
nasilja u zemlji. Osmorica sudaca Vrhov-
nog suda odmah su odbacili izvanredno
stanje, kojim je suspendiran pakistanski
ustav. Privatna televizijska mre`a Geo TV
objavila je da su suci Vrhovnog suda od-
IZ SVIJETA
bacili izvanredno stanje, poru~iv{i najvi-
{im dr`avnim du`nosnicima, uklju~uju}i
premijera i vojne zapovjednike, da ga ne
po{tuju. Policijske snage blokirale cestu
ispred zgrade Vrhovnog suda u kojoj se,
kako se vjeruje, nalaze suci. Vojnici su
blokirali ~itavo administrativno sredi{te
grada i ulicama patroliraju vojna vozila.
Blokirano je i nekoliko privatnih televizi-
jskih kanala u vi{e gradova, a telefonske
veze u Islamabadu su prekinute.
Izvanredno stanje ugrozilo je odr`ava-
nje parlamentarnih izvora 8. sije~nja 2008.
koji se smatraju va`nim korakom za po-
vratak demokracije u Pakistan. Osim iz-
borne krize, Pakistan je suo~en i s valom
nasilja bez presedana. Od sredine srpnja, u
zemlji je po~injeno dvadesetak samoubi-
la~kih bomba{kih napada u kojima je po-
ginulo gotovo 420 ljudi. Zapadne zemlje,
koje imaju vojnike u Afganistanu, osjet-
ljive su na nestabilnost u nuklearnoj sili
Pakistanu, ~ija je pomo} od klju~nog zna- 43
~aja za borbu protiv talibanske pobune i
antiteroristi~ke operacije protiv el-Qa’ide.
Ba{ to {to je Pakistan nuklearna sila dodat-
no komplicira situaciju, te nije nemogu}
scenarij da bi nastavak krize moglo oja~ati
radikalne snage unutar zemlje, koje bi mo-
gle do}i posjed nuklearnog oru`ja.
Nakon ameri~ke akcije u Afganistanu,
brojni borci el-Qa’ide i talibana na{li su
svoje uto~i{te unutar Pakistana, ali i pri-
sta{e u vojnim krugovima. Iako slu`beno
podr`ava ameri~ke antiteroristi~ke mjere,
pakistanski vojni re`im ne mo`e prikriti
~injenicu da su mnogi njezini ~asnici, iako
{kolovani u Velikoj Britaniji i SAD, bli`i
talibanskom svjetonazoru nego zapadno-
europskom. Prema procjenama, pakistan-
ski nuklearni arsenal ima oko 100 nukle-
arnih bojevih glava i oko 50 nuklearnih
bombi koje se mogu baciti iz zrakoplova.
Pakistan ima razvijen sustav proizvodnje J
i razvoja nuklearnog oru`ja, kojeg ~ine
Dr`avni institut za znanost i tehnologiju,
O
nuklearni reaktor u gradu Khushabi te po- U
gon za proizvodnju te{ke vode u gradu
Multanu. Pakistanska vojska raspola`e ra- R
ketama tipa “Abdali”, “Ghaznavi”, “Sha-
heen”, “Ghauri” i M-11 na koje se mogu
N
montirati bojeve glave s nuklearnim pun- A
jenjem.
A.[. L
 @IVJETI ISLAM
Islamske teme
Politika u islamu
Mirza ef. Me{i}
Kako se bli`e parlamentarni izbori u
Hrvatskoj, na kojima }e bira~i za naredne
~etiri godine izabrati nove/stare predstav-
nike vlasti, a ujedno }e biti birani i pred-
stavnici nacionalnih manjina, {to nas
Bo{njake posebno zanima, u re~enicama
koje slijede bit }e izne{ene neke op}e
odrednice glavnih islamskih izvora o po-
litici, vlasti i ljudima od (na) vlasti.
Politika
Rije~ politika koristi se u razli~itim
kontekstima i s razli~itim zna~enjima.
Jedna definicija oslikava politiku kao dje-
latnost koja te`i ure|enju dru{tva u naj-
{irem smislu – ure|enju institucija, umi-
je}u i na~inu vladanja dr`avom te zastu-
panju interesa neke dr`ave, nacije ili za-
jednice. U dana{nje vrijeme op}eg nepoz-
navanja islama, koje pokazuju kako ne-
44 muslimani tako i sami muslimani, te op}e
antiislamske histerije, name}e se pitanje:
kakav je stav islama prema politici i dru-
{tvu uop}e? Islam, kao univerzalna religi-
ja za svako vrijeme i svaku situaciju, nije
izostavio u svome u~enju jednu od najva`-
nijih odlika ~ovjeka: mogu}nost i sposob-
nost da oblikuje i kreira svoju zajednicu i
dru{tvo u kojem `ivi. Jer, islam nije samo
vjerovanje u Allaha ili izvr{avanje pobo`-
nih obreda, ve} je to ~vrsto povezani su-
stav kojim se odre|uju sve pojedinosti iz
na{eg individualnog i dru{tvenog `ivota.
Drugim rije~ima, islam je i vjerovanje i
etika i ekonomija i zakon, pa i politika.
To nam jasno pokazuje i primjer Mu-
hammeda a.s., koji u svojoj poslani~koj
praksi nije vr{io samo religijsku misiju,
nego je zajedno sa svojim ashabima izgra-
|ivao medinsku dr`avu koja zauvijek os-
taje paradigma dru{tvenog ure|enja mu-
J slimana. Poslanik islama, Muhammed a.s.
O u svojoj je osobi, a bio je “usvetun hasene-
tun” (najbolji primjer), sukusirao sve oso-
U bine modernog dr`avnika. Pokazao je pri-
mjerom muslimanima da svoju vjeru mo-
R gu `ivjeti i sa~uvati samo kroz dobru orga-
niziranost, kroz dr`avne institucije. Iako
N mu one nisu bile prioritet u njegovoj misi-
A ji (zapravo samo sredstvo za primarni cilj:
dostavljanje poslednje poruke od Boga
L svakome ~ovjeku na Zemlji) veliku je
pa`nju Muhammed a.s. posve}ivao ure|e-
nju politi~ke zajednice muslimana. Zato su
najodabraniji i najbli`i ashabi po`urili od-
mah nakon smrti Muhammeda a.s. izabrati
halifu/predsjednika mlade islamske dr`ave
boje}i se njenog raspadanja. To nam sva-
kako govori koliko je za muslimane va`no
biti organiziran i koliko je va`no imati svo-
je predstavnike u vlasti, a osobito u onim
dru{tvima u kojima `ive kao manjina.
Iako, ~esto s pravom, politika u da-
na{nje vrijeme nosi negativne konotacije,
muslimani ne smiju biti apoliti~ni niti se
zadovoljiti da `ive na marginama dru{tve-
nih zbivanja. Ako je politika umije}e up-
ravljanja i kreiranja dru{tva kao takvog,
onda su muslimani itekako pozvani da
u~estvuju u tom kreiranju. Ako muslimani
`ive kao manjina u neislamkoj sredini i
ako su svi kandidati nemuslimani te svo-
jim programima zastupaju i neke protui-
slamke stavove, u tom slu~aju muslimani
djeluju po principu “od dva zla izabrati
manje”, {to zna~i: obveza im je iza}i na
izbore i glasati, jasno, za one kandidate i
one programe koji su najbli`i islamskim
principima upravljanja. Nazadovanje mu-
slimanskog svijeta u zadnjih nekoliko sto-
lje}a prouzrokovano je, izme|u ostalog, i
povla~enjem i ogra|ivanjem od dru{tvenih
i svjetskih politi~kih procesa ili op}e ne-
zainteresiranosti za de{avanja oko njih.
Razumijevanje politike u moderno
doba kod demokratskih dru{tava nekada
se razlikuje od islamskog poimanja. Islam
se razlikuje od demokracije po tome {to
nije prepustio ljudima mjerilo pravde,
jednakosti i drugih ljudskih vrijednosti.
Kada je u pitanju islamsko poimaje poli-
tike i vlasti, temeljno je pravilo da vlasti
nema bez Boga. Sva vlast na zemlji pripa-
da Bogu, a ~ovjek je samo namjesnik/
upravitelj na njoj. Kur’an poru~uje: “Re-
ci: Allahu, koji svu vlast ima{, Ti vlast ko-
me ho}e{ daje{ a od koga ho}e{ je oduzi-
ma{; Ti koga ho}e{ uzvisuje{, a koga ho}e{
unizuje{; u Tvojoj je ruci svako dobro, Ti,
uistinu, sve mo`e{“. Musliman propagira
demokraciju isklju~ivo kao oblik vladavi-
ne koji otjelovljuje islamske politi~ke
principe koji se ogledaju u izboru vladara,
odre|ivanju savjetodavnog tijela ({ure),
nare|ivanju dobra i odvra}anju od zla,
borbi protiv tiranije i sli~no.
Islam nije nametnuo odre|eni politi~ki
sustav, ali je ljudima ponudio op}a na~ela
i pravila da, shodno vremenu i mjestu, na
najbolji mogu}i na~in urede svoju zajed-
nicu. Za primjer, kada muslimani biraju
svoga predstavnika u vlasti ili samog
predsjednika, od njega zahtijevaju odre-
|ene kvalitete. Prije svega prakticiranje
vjere na kojem po~iva islamska zajedni-
ca/dr`ava, zatim znanje, moral, politi~ko
iskustvo i iskustvo u upravljanju.
Izbor politi~kog predstavnika
zajednice
Odre|eno politi~ko i savjetodavno ti-
jelo predla`e kandidata s kojim narod/za-
jednica moraju biti zadovoljni i koji mora
posjedovati navedene kvalitete. Ako na-
rod ne prihvati kandidata ili ako mu se
kandidat nametne silom, on, u tom slu~a-
ju, ne mo`e postati legitimnim predstav-
nikom doti~ne zajednice. Poslanik Muha-
mmed a.s. je rekao: “Va{e najbolje vo|e
su oni koje vi volite i koji vas vole, koje vi
blagosiljate i koji blagosiljaju vas. A va{e
najgore vo|e su oni koje vi mrzite i koji
vas mrze, koje proklinjete i koji vas prok-
linju.” Da bi se izbjeglo nezadovoljstvo
kandidatom potrebno je primijeniti ku-
r’anske principe dogovaranja ili {ure. ^ak
je jedno cijelo poglavlje u Kur’anu nazva-
no tim imenom, {to govori o va`nosti
onoga {to ta rije~ u sebi sadr`i i zna~i, a to
je dogovaranje, konzultiranje, volja ve}
ine. U poglavlju Ali Imran u 159. ajetu
Allah d`.{. se direktno obra}a Muham-
medu a.s. i veli: “I dogovaraj se s njima.”
Allah, d`.{. nare|uje Svom Poslaniku da
se dogovara s vjernicima, {to podrazumi-
jeva da je dogovaranje obveza muslimana
o svim va`nim pitanjima.
Rije~ [ura spomenuta je u Kur’anu i
kao jedna od osobina istinskih vjernika. Al-
lah Uzvi{eni ka`e: “Za one koji se Gospoda-
ru svome odazivaju, i koji molitvu obavljaju
i koji se u poslovima svojim dogovaraju.”
(E{-[ura, 38) Prihva}anjem na~ela [ure u
vlasti, u vladarevim zakonodavnim postup-
cima i politici, anulirana je mogu}nost nje-
gove samovolje. Predstavnici muslimana,
posebno politi~ki, du`ni su po{tovati prin-
cip konsultativnog vije}a ({ure), kako bi se

u {to manjoj mjeri grije{ilo u rukovo|enju i
kako bi gre{ke muslimanskih ~elnika imale
{to manje posljedice za narod. Iz toga se vi-
di koliku ulogu islam daje narodu i ummetu
u uspostavljanju vlasti, njene izgradnje i iz-
boru predstavnika.
Ovdje se name}e pitanje {to je s re-
`imima u muslimanskom svijetu i da li su
oni istinski islamski. Autor ovoga teksta
subjektivno prosu|uje da se malo, na`a-
lost, vlada u muslimanskom svijetu mo`e
trenuta~no pohvaliti demokratskim na~e-
lima upravljanja. Razlozi tome su vi{e-
slojni i zahtijevaju puno vi{e prostora za
analizu. Nasljedna vlast, nekompetentnost
i korumpiranost vladara, prevelika ovis-
nost i strah od “zapadnih gospodara”, neki
su od njih, a svi su usko povezani s nedo-
statkom istinske vjere i znanja te o~ajni-
~kom `eljom da se sa~uva vlast. U svemu
tome cijena nije upitna, a najve}u pla}aju
obi~ni gra|ani.
Izme|u islama i diktatorskih sistema
jasno je da nema nikakve sli~nosti. Islam-
ska vlast razlikuje se i od kraljevine, jer
se vlast u islamu ne naslje|uje nego je
pravo gra|ana da izaberu najsposobnijeg
predstavnika. Iako republikanski sistem
sli~i islamskom sistemu po na~inu izbora
predsjednika, ipak ne postoji nijedan re-
publikanski sistem koji dozvoljava da se
do`ivotno izabere predsjednik dr`ave,
kao {to dozvoljava islamski politi~ki si-
stem u odre|enim okolnostima.
Iako je predosje}ao da napu{ta ovaj
svijet, Muhammed a.s. ni~im nije indici-
rao na potencijalne nasljednike u vlasti,
jer je, kao {to znamo, uz vjerovjesni~ke
obna{ao i dr`avni~ke funkcije. Kada je
preselio na vje~ni svijet, nitko iz njegove
u`e obitelji nije naslijedio vlast, ve} ga je
naslijedio Ebu Bekr, Allah bio zadovoljan
njime, izabran od ve}ine ashaba demo-
kratskim putem glasanja u mjestu Sekifa,
predgra|u Medine, a kasnije i potvr|en
tzv. Bej’om (prisegom) izre~enom od
svih ashaba u Poslanikovoj d`amiji. Evo
{to je tom prigodom Ebu Bekr rekao:
“Sada vladam vama, ali to ne zna~i da
sam bolji od vas. Ako budem ~inio isprav-
no, pomozite me, a ako pogrije{im, ispra-
vite me. Vladaru re}i istinu to je du`nost
svakog gra|anina, zatajiti mu istinu ravno
je izdaji. Najslabiji me|u vama kod mene
je najja~i, kada se radi o za{titi njegovih
prava, a najsilniji me|u vama kod mene je
najslabiji, kada se radi o za{titi tu|eg pra-
va protiv njega. Pokoravajte mi se sve dok
se ja budem pokoravao Bogu i odredbama
Njegova Poslanika...”
Kandidat se, po islamskim propisima,
mora obvezati da }e vladati prema Ku-
r’anu i sunnetu i da }e ~uvati interese isla-
ma i muslimana, a narod se ugovorom
obvezuje da }e podr`avati kandidata u
stvarima koje ne izlaze iz okvira vjeroza-
kona. Na`alost, demokratski na~in bira-
nja vladara nije dugo potrajao me|u mu-
slimanima. Nakon ~etvorice pravednih
halifa (hulefair-ra{idin) na vlast su do{le
dinastije Umejjida, a zatim i Abbasida,
~iji su se vladari smjenjivali nasljednim
putem, ~esto nedemokratskim na~inima.
Te dinastije na najbolji na~in pokazuju
{to su politi~ka spletkarenja i {to je vlast
u rukama ljudi bez ~vrste vjere i znanja.
^esto se nije prezalo od ubojstva i najbli-
`ih kako bi se do~epalo vlasti.
Danas neke muslimanske zemlje pri-
mjenjuju demokratski princip izbora svo-
jih politi~kih predstavnika, ali se oni uz to
~esto moraju podudariti sa `eljama zapad-
nih “mo}nika”. Najbolji primjer su izbori
u Palestini, odr`ani pro{le godine, kada je
demokratskim putem pobijedio Hamas,
no to se nije svidjelo slu`benom Tel Avi-
vu i Washingtonu, tako da nisu ni priznati
kao legitimni predstavnici palestinskog
naroda. Ili slu~aj iranskog predsjednika
Mahmuda Ahmadined`ada kojem se ne
mo`e osporiti demokratski put dolaska na
vlast, a svi opet znamo kakav status “u`i-
va” u me|unarodnoj zajednici, dodu{e i
zbog nepotrebnih i suvi{nih izjava.
U islamskoj politi~koj praksi cilj ne
opravdava sredstva. Politi~ka borba mora
biti moralna i po{tena. Na`alost, mnogi
pojedinci i stranke ne posjeduju tu ideolo-
{ku dimenziju koja ih {titi od iskrivljenosti
i licemjerstva i svega onoga negativnoga
na dana{njoj politi~koj sceni. Interesi na-
roda zamjenjuju se interesima same stran-
ke, da bi se, na kraju, sve svelo na borbu za
osobne interese politi~kih lidera i njima
bliskih ljudi. Poslije izbora uglavnom se
zaboravljaju problemi obi~nih ljudi.
Vlast nije data ~ovjeku u posjed, on je
koristi samo kao Allahov d`.{. zastupnik
(halifa), koji uskla|uje svoje pona{anje u
skladu s voljom svoga Gospodara. Oblik
vladavine ovisi o okolnostima i volji na-
roda. Ono {to je primarno, sa stanovi{ta
islama, je provo|enje pravde i istinska
briga za dobrobit naroda.
Odnos predstavnik – narod
Svaka muslimanska zajednica, pa i
najmanja, mora imati svoga vo|u, svoga
zastupnika. To nam najbolje govore rije~i
Muhammeda a.s.: “Kada trojica krenu na
put neka uzmu jednog za vo|u.” (Ebu Da-
vud) Kur’an sadr`ava i propise i upute
koji reguliraju du`nosti vladara/predstav-
@IVJETI ISLAM
nika muslimanske zajednice, ali i same
zajednice. Tako Uzvi{eni Allah ka`e: “Al-
lah vam zapovijeda da odgovorne slu`be
onima koji su ih dostojni povjerite i kada
ljudima sudite, da pravedno sudite.” (En-
Nisa, 58) Kada su u pitanju du`nosti po-
liti~kih predstavnika prema narodu, oni
podpadaju pod iste zakone kao njihovi
bira~i. Predstavnika biramo zbog njegove
mudrosti i drugih kvaliteta koje koriste
op}em dobru, a ne zbog njegove nadmo}
i. Jasno da nema pokornosti vladaru ili
predstavniku zajednice u njegovoj nepo-
kornosti Bogu.
U Kur’anu se muslimanima nare|uje
pokorovanje njihovim predstavnicima:
“Vjernici, pokoravajte se Allahu i poko-
ravajte se Poslaniku i predstavnicima va-
{im.” (En-Nisa, 59). Tako|er, Muhamme-
da a.s. veli: “Ko iza|e iz pokornosti (vla-
daru) i napusti d`emat (zajednicu), njego-
va smrt je d`ahilijetska.” (Muslim) Ako
do|e do nesporazuma izme|u politi~kog
predstavnika i gra|ana, Allah, d`.{. nare-
|uje sljede}e: “A ako se u ne~emu ne sla-
`ete, obratite se Allahu i Poslaniku ako vje-
rujete u Allaha i onaj svijet, to vam je bolje
i za vas rje{enje ljep{e.” (En-Nisa, 59)
I politi~ki predstavnik zajednice kao i
sama zajednica u islamskom politi~kom 45
sustavu ograni~eni su islamskim propisi-
ma. Nitko od njih nema pravo od sebe
propisivati zakone suprotne vjeri islamu.
To pravilo obavezuje predstavnika i on ne-
ma pravo povoditi se prema vlastitom
mi{ljenju u onim slu~ajevima gdje ima ja-
sno kur’ansko/sunnetsko rje{enje. On je tu
samo da sve to implementira. Iz posla-
ni~ke prakse Muhammeda a.s. uvi|amo
da se on prije svih pokorovao istom zako-
nu kao i ostali muslimani, te su svi, pa i
nemuslimani, mogli pokrenuti sudsku par-
nicu protiv Muhammed a.s. koji nije imao
nikakvog imuniteta.
Zakoni i sistemi koje propisuje ~ovjek
podlo`ni su promjeni ako to interesi budu
zahtjevali. Me|utim, kur’anske norme i
propisi koji su od Allaha, stalni su i ne-
promjenjivi. Ne slijede prohtjeve strasti vla-
dara niti podanika, nego se pravedno odno-
se i sude i vladarima i podanicima i svakom J
od njih daju njegovo pravo u granicama pra-
vde, uzimaju}i u obzir op}i interes.
O
U kontekstu gore napisanoga, prene- U
simo jo{ i izreku imama Gazalija koji je o
odnosu vjere i politike rekao: “Ovaj svijet R
je njiva budu}eg svijeta i vjera nije potpu-
na bez ovog svijeta. Vlast i vjera su har-
N
moni~ni. Vjera je temelj a vlast je ~uvar; A
ono {to nema temelja sru{i se, a ono {to
nema ~uvara biva izgubljeno.” L
 POLEMIKE I STAJALI[TA
U protekla dva mjeseca u Sisku i Gunji su osnovane braniteljske udruge Bo{njaka ~iju legalnost ne priznaje
Udruga Bo{njaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske (UBBDRH.) Objavljujemo pismo Glavnog odbora
UBBDRH upu}ene prof. dr. [emsi Tankovi}u, predsjedniku SDA Hrvatske.
Osnivanje novih bo{nja~kih
braniteljskih udruga
UDRUGA BO[NJAKA
BRANITELJA
DOMOVINSKOG
RATA HRVATSKE
Nova cesta 4, Zagreb
Zagreb, 15.10.2007
Po{tovani g. Tankovi}!
U privitku Vam dostavljamo izvod iz
zapisnika sa 3. redovne sjednice GO UBB-
DRH odr`ane 07.10.2007. g. u kojem je u
okviru to~ke Ad. 6 GO UBBDRH odlu~io
onako kako je to navedeno u odluci - zak-
lju~ku koji Vam se kao izvod dostavlja, pa
46 Vas umoljavamo da odluke - zaklju~ke GO
UBBDRH glede pitanja koja se odnose na
Vas pro~itate i prou~ite, te da se sukladno
tome ubudu}e i pona{ate.
Vjerujemo da }ete Va{u razinu pona-
{anja zadr`ati u onoj fazi kakva je bila
prije poku{aja da uz podr{ku, pa i nekih
tzv. branitelja, poku{ate unijeti razdor u
UBBDRH iz samo Vama znanih razloga i
pobuda, {to ne}emo dopustiti.
Napominjemo da se takvim metoda-
ma mi kao UBBDRH i branitelji uop}e
Predmet:
Izvod iz zapisnika sa 3. redovne sjednice
GO UBBDRH odr`ane dana 07.10.2007.
To~ka Ad. 6 - Pitanja i prijedlozi:
Na sjednici GO UBBDRH odr`anoj
J dana 07.10.2007. g. u Zagrebu, Nova ce-
O sta 4, GO UBBDRH je na temelju rezul-
tata rasprave i na temelju prezentiranih
U akata (poziva za skup{tinu u Gunji i odlu-
ke IO ogranka Gunja), jednoglasno:
R Statutom UBBDRH do dana odr`ava-
odlu~io - zaklju~io
N jelu, a niti je potpisana po ovla{tenom
A a) izvanredna skup{tina UBBDRH ogra-
nak Vukovarsko-srijemske `upanije, sa-
L zvana za dan 07.10.2007. g., o ~emu je
nismo nikada slu`ili niti }emo se slu`iti, a
ne}emo dozvoliti da bilo tko, pa makar to
bili i Vi to ~ini prema nama, upozoravaju-
}i Vas ovom prilikom na posljedice koje
}e neminovno nastupiti ukoliko nastavite
sa takvim ispod standardiziranim pona{a-
njima koja ne prili~e osobi koja ima
znanstvenu titulu kao i Vi.
Nadamo se da }e ovo biti posljednji
put {to ste na takav neuobi~ajen i neprih-
vatljiv na~in ~inili postupke koji nisu su-
kladni odredbama Statuta UBBDRH, a
vjerujemo ni SDAH.
Tako|er Vas zamoljavamo da sve Va{e
`elje za radom i djelovanjem zadovoljite
u okviru institucija ili organizacija u koji-
ma radite i djelujete i ~iji ste ~lan ili pred-
stavnik, a ujedno Vam skre}emo pa`nju
da se klonite neprimjerenih aktivnosti
uperenih prema UBBDRH kao jednoj od
najbolje organiziranih asocijacija unutar
na{e bo{nja~ke nacionalne manjine, koja
nosi taj primat i u usporedbi sa drugim
asocijacijama i udrugama u RH koje rade
i djeluju izvan bo{nja~ke nacionalne man-
jine, za {to imamo niz priznanja.
Ovaj pismeni akt dostavljamo i na
znanje Islamske zajednice u RH i na
poziv dostavljen putem faxa 05.10.2007.
g., nije sazvana sukladno odredbama
Statuta UBBDRH i ne predstavlja zako-
nit na~in rada i odlu~ivanja,
b) odluka izvr{nog odbora UBBDRH Vu-
kovarsko-srijemske `upanije od 03. 10.
2007. g. nije zakonita, ne samo zbog
toga {to od dana navodnog dono{enja
takve odluke (a bez zapisnika sa poda-
cima o sudionicima sjednice tog Izvr-
{nog odbora) nije protekao rok odre|en
nja, ve} nije zakonita niti u jednom di-
~lanu IO, ve} po tajniku koji za to ne-
ma ovla{tenja, a dostavljena je iz pro-
storija SDAH u Gunji,
pa`nju g. muftije [evke ef. Omerba{i}a,
jer smo mi uva`avaju}i i stajali{ta IZ sve
snage uprli u zajedni{tvo Bo{njaka i u po-
stizanje {to boljih i zna~ajnijih rezultata
na afirmaciji Bo{njaka uop}e, a me|u
inim i branitelja.
Na{e zajedni{tvo smo potvrdili i ono-
ga trenutka kada smo Vas poduprli u kan-
didaturi za Va{ izbor za zastupnika u Sa-
bor RH i kada ste kao zastupnik u Saboru
RH od strane nadle`nih organa UBBDRH
imenovani u Odbor za gradnju spomen
parka i spomen obilje`ja Bo{njacima bra-
niteljima, pa Vas zamoljavamo da se i
zbog toga pona{ate sukladno sa `eljama
ove udruge da razvijamo i njegujemo za-
jedni{tvo me|u Bo{njacima u prvom redu,
a i s drugim organizacijama i asocijacija-
ma (Vladinim ili nevladinim udrugama ili
udru`enjima) izvan bo{nja~ke nacionalne
manjine uop}e, nezavisno od Va{ih osob-
nih interesa ili razloga za bilo koji druk~iji
put, kojeg mi ne podr`avamo.
S po{tovanjem!
Predsjednik Glavnog odbora
UBBDRH:
Mujo Hara~i}
c) GO UBBDRH }e u okviru svojih prava
i ovla{tenja iz Statuta UBBBDRH u su-
radnji sa braniteljskim ~lanstvom Vu-
kovarsko-srijemske `upanije organizi-
rati izbornu skup{tinu na kojoj }e se
sukladno Statutu izabrati organi ogran-
ka UBBDRH u Gunji za podru~je Vu-
kovarsko-srijemske `upanije, o ~emu }e
pravovremeno ~lanstvo biti informira-
no i to o danu i mjestu odr`avanja te
skup{tine, {to }e se u~initi nakon isteka
ramazanskih i bajramskih blagdana,
d) predsjedniku SDAH g. Tankovi}u }e se
uputiti pismo upozorenja da se kloni
bilo kakvih postupaka i poslova koji
izvan institucija UBBDRH zadiru u
UBBDRH i njene sastavne dijelove
 POLEMIKE I STAJALI[TA

odnosno odbore i organe i predla`e mu predstavnik i izaslanik SDAH i g. Tan- dana, kojim pismom }e se upozoriti or-
se da svoje `elje i zahtjeve za organizi- kovi}a, a utoliko to ~udi vi{e {to su u gan uprave da je ta skup{tina sazvana i
ranjem rada i djelovanja pojedinih aso- “Ve~ernjem listu” osniva~i te udruge odr`ana na na~in suprotan Statutu
cijacija konzumira i zadovolji isklju~ivo iskazali svoje neslaganje sa odre|enim UBBDRH i da ne predstavlja instituci-
unutar SDAH i da tu stranku organizira institucijama kojim se g. Tankovi} po- ju UBBDRH ure|enu Statutom UBB-
sukladno standardima organiziranja sebno di~i, {to dodatno potvr|uje ispod DRH, a da }e se ujedno u organizaciji
politi~kih stranka u RH i da na taj na~in civilizacijske standarde i mije{anja u GO UBBDRH sazvati zakonita skup-
da primjer kako treba da funkcionira rad UBBDRH, {tina branitelja na tom podru~ju i iza-
politi~ka stranka ili asocijacija, a ne da i) prihva}a se informacija g. Hod`i}a o iz- brati na legalan i zakonit na~in organi i
~ini bilo kakve radnje koje bi imale za radi zastava UBBDRH i ogranaka UBB- tijela UBBDRH za to podru~je kako bi
posljedicu stvaranje nelegalnih i nele- DRH putem tvrtke u Vara`dinu i zadu`uje se rad tog dijela UBBDRH uskladio sa
gitimnih tijela bilo koje asocijacije, pa g. Hod`i} da sve poduzme da se zastave zakonskim propisima,
i UBBDRH, samim tim {to UBBDRH izrade u {to je mogu}e kra}em roku i da l) UBBDRH se ne}e uplitati u rad bilo
takvo {to ne ~ini kada je u pitanju se iste dostave svakom ogranku, a da se o koje asocijacije ili politi~ke stranke i
SDAH, a pogotovo da se takvi postupci u~injenom informira GO UBBDRH, ne}e sudjelovati u radu bilo kojeg orga-
~ine sa dijelom ljudi koji uop}e nisu j) prihva}a se prijedlog predsjednika UBB- na ili organizacije, zajednice i sl. na
branitelji niti predstavljaju braniteljsku DRH ogranka Sisa~ko-moslava~ke `u- koju nije pozvana od strane slu`benih i
populaciju, panije g. Emini}a da se organizira tribina zakonito izabranih predstavnika i orga-
e) GO UBBDRH nema ni{ta protiv da u Sisku pod organizacijom ogranka SM@ na takve organizacije, zajednice ili aso-
SDAH osniva udrugu i organizaciju sa informacijama i temama koje se odno- cijacije ili politi~ke stranke, te }e sve
SDA-ovaca u ~iji sadr`aj rada i djelo- se na fond branitelja i na dionice i prava ~initi da se izgradi zajedni{tvo svih
vanja se UBBDRH ne}e mije{ati, a na- branitelja i na ostvarivanje prava iz Za- bo{nja~kih asocijacija.
jmanje bi UBBDRH se uplitala u rad i kona o pravima hrvatskih branitelja,
djelovanje SDAH bez da je na to pozva- k) organu uprave Vukovarsko-srijemske
Napomena: ostalo kao nepotrebno izo-
na ili bez da je na takvim skupovima ili `upanije uputit }e se pismo glede skup-
stavljeno.
sastancima prisutan legalno izabrani {tine UBBDRH ogranka Vukovarsko-
rukovode}i kadar SDAH, samim tim srijemske `upanije sazvane za dan 07.
10. 2007. g. i odluke IO od 03. 10. 2007. Izvod sa~inio tajnik UBBDRH:
{to UBBDRH sve ~ini da se zajedni{tvo
g. da se ta skup{tina sazove i odr`i tog Ishak Hod`i}
svih asocijacija bo{nja~kih nacionalnih
manjina posebno apostrofira, izgra|uje, 47
isti~e, njeguje i razvija, a ne da se de-
struktivnim metodama i pona{anjima
bilo koga razbija jedinstvo Bo{njaka,
ma tko to ~inio,
f) ne prihva}a se inicijativa da se g. Tan-
kovi} razrije{i du`nosti ~lana Odbora
za gradnju spomen parka i spomen obi-
lje`ja hrvatskim braniteljima Bo{njaci-
ma sudionicima Domovinskog rata RH,
jer UBBDRH nije cilj revan{izam, ali
se upozorava g. Tankovi} na posljedice
svog pona{anja, samim tim {to je g.
Tankovi} svog izaslanika g. Mufti} Ab-
dulaha slao i na Osniva~ku skup{tinu
branitelja u Sisak, a bez bilo kakve in-
formacije legalnim i zvani~nim organi-
ma UBBDRH, iz ~ega se zaklju~uje
namjera da se u UBBDRH stvori neje-
dinstvo ili nered ili organizacija rada i
djelovanja kakva je u SDHA na ~ijem
~elu je g. Tankovi}, s kojim metodama J
i na~inima rada i djelovanja se UBB-
DRH ne sla`e i ne smatra ih prihvatlji-
O
vim, ali to je stvar SDAH u koju se U
UBBDRH ne `eli mije{ati,
g) nedvojbeno je utvr|eno da je g. Tanko- R
vi} zajedno s g. Ora{~aninom bio u
Islamskom centru u Sisku, iako je g.
N
Ora{~anin zajedno sa jo{ nekim dru- A
gim ljudima osnovao udrugu u Sisku
na ~ijem osniva~kom skupu je bio i Osnivanje braniteljske udruge u Dubrovniku L
 POLEMIKE I STAJALI[TA
Inicijativa Sulejmana Tabakovi}a
Objedinjeno glasanje
NEOVISNI KANDIDAT
XII izborne jedinice
Sulejman Tabakovi}
Tu{kanova 21
Zagreb, 05.11.2007. godine
Ustavni sud
Ured predsjednika Republike Hrvatske
Sredi{nji dr`avni ured za upravu
Savjet za nacionalne manjine RH
Ured za nacionalne manjine Vlade RH
HHO
OESS
Dr`avna izborna komisija
EU-komisija u Zagrebu
GONG
Temeljem ustavnog prava iz ~lanaka
14., 15. i 45. Ustava RH pokre}em:
INICIJATIVU
kojom `elim pokrenuti postupak za objedi-
njeno glasovanje nacionalnih manjina Bo{-
njaka i Muslimana, u XII izbornoj jedinici
48 Republike Hrvatske. Inicijativu pokre}em
sukladno Ustavu RH, Zakonu o potvr|i-
vanju Okvirne konvencije za za{titu nacio-
nalnih manjina iz 1997. godine, a u skladu
je i s aktom o priznanju me|unarodno pri-
znate Republike Bosne i Hercegovine.
O~ekujem hitno rje{enje ove Inicijati-
ve, tim vi{e {to ni u jednom pravnom aktu
Republike Hrvatske ne postoji nacionalna
manjina Muslimani.
Naime, USTAVNI ZAKON O LJUD-
SKIM PRAVIMA I SLOBODAMA I O
PRAVIMA ETNI^KIH I NACIONAL-
NIH ZAJEDNICA ILI MANJINA U RE-
PUBLICI HRVATSKOJ (Narodne novine
105/00), kao i USTAVNIM ZAKONOM
O PRAVIMA NACIONALNIH MANJI-
NA (Narodne novine 155/02), uz niz me-
|unarodnih Zakona i Povelja kojim su ovi
USTAVNI ZAKONI odre|eni i kao takvi
doneseni u Saboru, reguliran je status i
J polo`aj nacionalnih manjina u RH.
Budu}i da je status nacionalne manjine
O odre|en nazivom, tj. statusom naroda u
svojoj mati~noj dr`avi, tako su i Bo{njaci
U jedan od tri konstitutivna naroda u svojoj
mati~noj Republici Bosni i Hercegovini.
R Kao Bo{njaci oni egzistiraju kao nacional-
na manjina u svim drugim dr`avama, pa bi
N tako trebalo biti i u Republici Hrvatskoj.
A Navedenim USTAVNIM ZAKONOM
RH iz 2000. godine to je i rije{eno ~lan-
L kom 3. Ali u popisu stanovni{tva 2001.
godine, protivno Ustavnom zakonu, prih-
va}ena je nacionalna manjina Muslimani,
premda takva nacionalna manjina ne po-
stoji kao ustavna kategorija, ni u mati~noj
dr`avi Republici Bosni i Hercegovini.
Republika Hrvatska je me|u prvim
dr`avama priznala Republiku Bosnu i Her-
cegovinu, pa prema tome i njen Ustav i
ustavna odre|enja. Budu}i, ponavljam, u
Ustavu BiH, te u Ustavu Federacije i Re-
publike Srpske kao entiteta Bosne i Herce-
govine, pi{e isto da u Bosni i Hercegovini
`ive tri konstitutivna naroda Bo{njaci, Hr-
vati i Srbi, nije mi jasno kojom se namje-
rom rukovodio zakonodavac u Hrvatskoj?
Neznanjem ili namjerno?
Muslimani bi bili gra|ani mogu}e Re-
publike ili Kraljevine Muslimanije. Takve
dr`ave nema ni u Europi, ni u svijetu. Tako
nigdje u svijetu ne postoji ni narod, ni naci-
onalna manjina, koji bi se zvali Muslimani.
Svojedobno su Muslimani, za va{u in-
formaciju, u Socijalisti~koj Federativnoj
Republici Jugoslaviji bili samo ustavna
kategorija, uvedena amandmanom IX. na
Ustav SFRJ. Taj je amandman kasnije ug-
ra|en u Ustav SFRJ 1974. godine. Musli-
manski narod nije ujedno bio i bo{nja~ki
narod. Ta se ustavna kategorija odnosila na
sve gra|ane islamske vjeroispovijesti u
SFRJ, a ne na narod koji samo `ivi u Repu-
blici Bosni i Hercegovini, ili je podrijetlom
iz te biv{e Republike u sastavu SFRJ.
Nestankom SFRJ i priznanjem dr`ave
Bosne i Hercegovine, novostvorena dr`a-
va je svojim pravnim propisima ispravila
tu nepravdu glede Bo{njaka, te ukinula
odredbu o Muslimanima kao narodu. To
su u~inile i sve dr`ave negda{nje Socijali-
sti~ke Federativne Republike Jugoslavije,
pa su tako muslimani podrijetlom iz Bos-
ne i Hercegovine dobili svoj pravi naziv
– Bo{njaci. Ipak, u Republici Hrvatskoj
egzistiraju dvije nacionalne manjine isto-
ga naroda – Bo{njaci i Muslimani.
Mi{ljenja sam da bi se ova “zabuna”,
koja ima karakter protuustavnosti, mogla
ispraviti bez Ustavne tu`be jer je grje{ka
evidentna. Pozivam Vas da prihvatite ovu
Inicijativu, te da donesete Odluku kojom
}e se na ovim parlamentarnim izborima
za zastupnike u Hrvatskom saboru omo-
gu}iti i Muslimanima podrijetlom iz Bo-
sne i Hercegovi, ravnopravno glasovanje
za zastupnika svoje izborne jedinice.
Podsje}am da je Vlada Republike Hr-
vatske uvela u praksu, za potrebe dokaza
svojih demokratskih opredjeljenja pred
EU-om, za izbore Vije}a nacionalnih ma-
njina na lokalnim izborima Odlukom Sre-
di{njeg dr`avnog ureda za upravu da Mu-
slimani i Bo{njaci zajedno kao jedan kor-
pus mogu birati predstavnika u Vije}a
nacionalnih manjina (Odluka NN 49/07)
prema bira~kom popisu.
Odluka o ovoj inicijativi mora biti br-
za i u~inkovita. Mogu}nost za prihva}anje
ove Inicijative postoji do 10. 11. 2007.
godine. Izbori za Hrvatski sabor su pred
nama, a ovako rascijepljen bo{nja~ki kor-
pus bi bio hendikepiran kao ni jedna dru-
ga nacionalna manjina, pa bi tako bila
povrije|ena i odredba o jednakosti gra|a-
na pred Ustavom RH, kao i pravima na-
cionalnih manjina. Muslimani navedeni
kao ostale nacionalne manjine u Republi-
ci Hrvatskoj su jo{ vi{e diskriminirani.
Molim vas, kako je mogu}e da pripadnici
naroda iz iste dr`ave, iste konfesije, ima-
ju dvije nacionalne manjine? Odredbe o
popisima stanovni{tva su neodr`ive, ali
mogu biti osnova za poni{tenje izbora u
XII. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor,
pa i izazvati tu`bu pripadnika Bo{njaka i
Muslimana pred sudom u Strasbourgu.
Ovaj zahtjev bi morala akceptirati i Iz-
borna komisija za provo|enje izbora u Repu-
blici Hrvatskoj koja bi, tako|er, morala dati
takvo dopu{tenje, odnosno dati inicijativu
Sredi{njem dr`avnom uredu za upravu da
donese Odluku o mogu}nosti glasovanja i
Muslimana za kandidate nacionalne manjine
Bo{njaka prema popisu stanovni{tva, a ne
kao {to sam naveo prema bira~kom popisu.
Rje{enje ovog problema je jednostav-
no. Muslimani bi po ovom zahtjevu auto-
matizmom bili prevedeni u Bo{njake. Mu-
slimani koji nisu pripadnici naroda iz Bo-
sne i Hercegovine, ako takvih ima, imali
bi pravo da se opredijele onome narodu
kojemu pripadaju.
Mi{ljenja sam da su Muslimani do sada
bili diskriminirani sa zahtjevom da se mora-
ju u popisu bira~a izjasniti kao Bo{njaci da
bi mogli glasovati za svoje predstavnike.
Popis stanovni{tva iz 2001. godine, po-
kazao je da Bo{njaka ima cca. 21.000, a zbog
uvedene neustavne kategorije u popis za os-
tale nacionalne manjine, za nacionalnu man-
jinu Musliman izjasnilo se po automatizmu i
iz straha cca. 19.600 gra|ana Hrvatske.
Popis bira~a je nastao prema policij-
skim podacima {to je nedopustivo i neza-
konito, jer ne odgovara ni nezakonitom
popisu bira~a 2001. godine.

Nemojte molim vas i dalje diskrimini-
rati Muslimane i Bo{njake samo zato {to
su to {to jesu, dopustite im pravo na izbo-
rima koje imaju sve ostale nacionalne
manjine. Muslimani i Bo{njaci su u osa-
mostaljenju Hrvatske dali svoj obol, ~ak
ve}i doprinos i od mati~nog naroda Hrva-
ta, ako bismo ra~unali njihov postotak u
ukupnom broju stanovnika.
Ne tjerajte nas prije svakih izbora da
se samo mi, od svih gra|ana u Hrvatskoj,
moramo ponovno izja{njavati prema “za-
konima s gre{kom” koja smo nacionalna
manjina - Musliman ili Bo{njak - ako
`elimo glasovati za svoje predstavnike u
Saboru Republike Hrvatske.
Ova “zabuna” mora se ispraviti, jer to
nije grje{ka Bo{njaka i Muslimana nego
zakonodavca. Jer je ta gre{ka u suprotnost
i sa odredbama citiranih zakona i sa osta-
lim pozitivnim propisima. Pojedina~no
izja{njavanje i prevo|enje Muslimana u
Bo{njake bilo bi isto tako suprotno ovim
“zakonima sa gre{kom”, jer u zakonima
nisu predvi|ena naknadna prevo|enja
oko dvadesetak tisu}a listi}a koliko po
statisti~kim podacima ima Muslimana s
pravom glasa.
Ustav Republike Hrvatske kao osnov-
ni zakon svake dr`ave, pa i na{e, nije
predvidio u svojim odredbama tuma~enje
Ugovor izme|u HNS-a i Ibrahima Ru`ni}a
Prava i obaveze
Hrvatska narodna stranka - liberalni
demokrati (u daljnjem tekstu HNS) zastu-
pan po predsjednici Vesni Pusi} i Ibrahim
Ru`ni} kao kandidat za zastupnika u
Hrvatskom saboru koju biraju predstavni-
ci albanske, bo{nja~ke, crnogorske, ma-
kedonske i slovenske nacionalne manjine
(u daljnjem tekstu Kandidat) sklapaju
UGOVOR
o me|usobnim pravima i obvezama za
vrijeme predizborne kampanje te nakon
eventualnog ulaska Kandidata kao za-
stupnika u Hrvatski sabor.
^lanak 1.
Kandidat izlazi na parlamentarne iz-
bor za Hrvatski sabor 2007. kao kandidat
HNS-a.
^lanak 2.
HNS }e podr`avati Kandidata pru`aju-
}i mu financijsku i logisti~ku podr{ku kroz
svojih odredbi od strane Saborskih tijela
nego je odredio svoju za{titu putem Usta-
vnog suda koji se Rje{enjima, Odlukama
etc. izja{njava o kr{enju odredbi Ustava
Republike Hrvatske.
Bira~ko pravo svakog gra|anina Re-
publike Hrvatske regulirano je osnovnim
Zakonom, tj. Ustavom RH, ustavnim za-
konima i drugim zakonima koji reguliraju
ta pravo u skladu sa Ustavom. Tako ~lan-
kom 45. stavak 1. regulirano je op}e pra-
vo glasa svakog gra|anina u RH koji svo-
je pravo da bude biran i da bira ostvaruje
na neposrednim izborima tajnim glaso-
vanjem. Ustavna norma koju sam citirao
je imperativna i ni~im nije uvjetovana pa
tako ni tuma~enjem Saborskog odbora.
Ustavna odredba ~lanka 15. stavka 3., ko-
ja nikad nije dovedena u pitanje, dapa~e
potvr|ena je kao ustavna. U odredbama
Ustavnih zakona uvodno citiranih zakona
je isto tako imperativna i nije uvjetovana
tuma~enjima od strane Izbornog povje-
renstva i odbora na terenu.
Navedeni ~lanak 15. stavak 3. odre|uje
da se, pored op}eg prava glasa, pripadnici-
ma nacionalnih manjina zakonom osigura-
va posebno pravo da biraju svoje zastupnike
u Hrvatski sabor, {to je i ure|eno naprijed
navedenim Ustavnim zakonima. Kako su
norme Ustava i Ustavnih zakona imperativ-
svoje strukture za cijelo vrijeme trajanja
predizborne kampanje.
^lanak 3.
Kandidat se obvezuje sudjelovati u
dogovorenim predizbornim aktivnostima
tijekom predizborne kampanje, a u svojim
nastupima slijediti }e na~ela HNS-a pro-
pisana Statutom i programom stranke, te
~uvati ugled stranke i njenih ~elnika.
^lanak 4.
Tro{kove predizborne kampanje snosi
HNS u cijelosti. Po zavr{etku izbora sred-
stva utro{ena u kampanji HNS }e refundi-
rati od sredstava koja }e se za predizbornu
kampanju, odnosno za rad zastupnika do-
biti iz dr`avnog prora~una.
^lanak 5.
Danom konstituiranja Hrvatskog sabo-
ra Kandidat kao zastupnik, osim u Kluba
zastupnika nacionalnih manjina, po~inje
djelovati i okviru rada Kluba zastupnika
HNS-a kao njegov punopravni ~lan.
POLEMIKE I STAJALI[TA
ne i bezuvjetno primjenjive, pitam se koji su
motivi pojedinih tijela Hrvatskog sabo-
ra, institucija sustava, a i pojedinaca da sebi
daju nadustavnu kategoriju i “tuma~e” im-
perativne norme i na~in njihove primjene.
Svi se kunemo u pravo i pravnu dr`a-
vu, u Ustav, tra`imo od drugih da po{tuju
pravnu volju koju izra`avamo kroz done-
sene zakone Hrvatskog sabora, a u isto vri-
jeme institucije Hrvatske Dr`ave, i poje-
dinci u njima, kr{e norme koje je Hrvatski
sabor usvojio. Ve}ina tih usvojenih normi
su direktno pod monitoringom Europe i u
skladu su sa me|unarodnim standardima
koje smo usvojili i za koje se zala`emo.
Zato predla`em da hitno donesete tra-
`ene Odluke o rje{enju navedenih propu-
sta, objedinjavanje korpusa nacionalne
manjine Bo{njaka jer je to eklatantan pri-
mjer namjernog kr{enja njihovih prava.
Isto tako, predla`em da se provedu Usta-
vne odredbe ~lanaka 45. stavka 1. te ~lan-
ka 15. stavak 3., kao i odredbe Okvirne
konvencije za za{titu nacionalnih manjina
iz 1997. godine, kako bi se otklonila opa-
snost od poni{tenja izbornih rezultata
predstoje}ih izbora u XII izbornoj jedini-
ci kao {to sam naveo.
Neovisni kandidat XII izborne jedinice
Sulejman Tabakovi}
49
^lanak 6.
U radu Hrvatskog sabora na temama
koje se bave polo`ajem manjina Kandidat
}e u dono{enju odluka imati potpunu au-
tonomiju.
^lanak 7.
Kandidat }e u ostalim politi~kim pi-
tanjima o kojima se raspravlja u Hrvat-
skom saboru slijediti smjernice utvr|ene
zaklju~cima Kluba zastupnika HNS-a.
^lanak 8.
Sredstva dobivena iz dr`avnog prora-
J
~una za rad zastupnika HNS }e, osim dje- O
la opisanog u ~lanku 4. utro{iti isklju~ivo
na aktivnosti vezane za promicanje prava U
manjina, rad manjinskih udruga i proje-
kata nacionalnih manjina. R
U Zagrebu, 10.10.2007.
N
Potpisnici:
A
Vesna Pusi} i Ibrahim Ru`ni} L
 MURSELOV [EGISTAN

[egistan o [egistanu
Pi{e: Filip Mursel Begovi}

Dragi ~itatelji!
Jadan, ~emeran i pun }umura je onaj pisac ili kolumnist koji mora prilo`iti klju~ za ~itanje svoga djela. Autor tad,
u svome pristupu tekstu, mora ne{to mijenjati jer nije na pravi na~in shva}en i prihva}en ili je jednostavno dosa-
dan. Je li zaista tako u mojem slu~aju? Ne bih rekao. Zadnji Murselov [egistan naslovljen “Hvaljen Ismet i Fatima”
izazvao je zbunjuju}e reakcije u odre|enom dijelu ~itateljstva na{eg “Journala”. ^ini se da sam svojim tekstom o
neprimjerenom odnosu nekih pripadnika na{e manjine, o ulozi Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine, pogodio u
javni `ivac. Ja sam branio Vije}e i vije}nike, ali neki su to druga~ije shvatili kao napad na svoju ta{tu osobu, a time
i na na{ narod. Prije svega ostao sam du`an napomenuti da lik branitelja Domovinskog rata iz pro{log [egistana,
kojemu sam nadjenuo ime ZIJAD M., ni u kojem slu~aju NIJE simpati~ni i dobronamjerni gospodin ZIJAD KA-
ZI] iz Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine grada Zagreba. Zijade, halali mi {to te tu|i nefs prepoznao jer to
nisi ti, i na kraju krajeva ni tvoje ime nisi ti. Mi koji smo pokorni Njemu uvijek smo iznad imena. Mi imamo sku-
pno ime, a to je ljubav i zajedni{tvo. Nakon neugodnih reakcija koje su pristizale na moj ra~un ostao sam neza-
dovoljnim pojedincima du`an jedno specijalno izdanje “[egistana o [egistanu”. U biti radi se o klju~u i putokazu
za sva daljnja ~itanja ove kolumne koju }e autor, bez obzira na zlobnike i zavidnike, i dalje pisati uveseljavaju}i
tako na{e bo{nja~ke “patriote” kojima bi vi{e mogli pro~itati iz dlana nego iz glave.

Mi, Filip i Mursel, dva brata iz mi-
50 je{anog braka od oca mu{karca i majke
`ene, usu|ujemo se primje}ivati dru{tve-
ne, kulturne i tjelesne anomalije na{e mu-
slimanske i bo{nja~ke zajednice. Mi si ne
mo`emo pomo}i jer smo urbani kauboji u
borbi za pravdu, purgerbalije na tajnom
zadatku, nova gradska rasa, nakoti post-
moderne, zelene pantere, Bosan~erosi s
multisklerozom identiteta, jaha~i |ogata
uha klempavoga i, {to je najva`nije, bar-
jaktari smo humora i tuge manjinske. Ja
sam najve}e `ivotno razo~aranje manjin-
skih malogra|ana i mediokriteta koji mi-
sle da je vjera i nacija ekskluzivitet oda-
branih, ne znaju}i da je njihova glupost
sigurnija od svakog sefa u kojemu se krije
tajna Bo`jeg stvaranja. Nakon svih rezul-
tata i dosega koje su postigli, na radost
civilizacije, vrijeme je da mediokriteti
iza|u na ulice, zauzmu svoja mjesta po
manjinskim udrugama. Za{to da se vi{e
J kriju. Ma, sram vas bilo! Grozim se onih
O koji se prepoznaju u mojem [egistanu. A
kako je mogu}e da se vi{e njih prepozna
U u jednom liku? [to sada? Koji je pravi?
Na koga je mislio? U pro{lom [egistanu
R izmislio sam lik osobe koju sam nazvao
Gospodin Sivi i koji se kao siva eminen-
N cija nadvio nad na{u me|usobnu komuni-
A kaciju, jasno aludiraju}i time na [ejtana.
Ali kad Prokletnika proziva{ drugi te pro-
L kunu. Neki su u tom liku prepoznali onog
F.M.B.
Hilmiju ili onog Abdulaha i onog Envera
i to sve zato jer insani imaju sijedu kosu.
Za{to moramo sve doslovno shva}ati?
Postoji li pravo na ma{tu? Nisam ja na
njih ciljao ve} oni koji su ih prepoznali.
^ini se da sam uspio univerzalizirati lik u
kojega po nekima stanu ~ak trojica Bo{-
njaka. Na kraju krajeva gdje je onaj poz-
nati osje}aj za humor kojim se Bosanci i
Bo{njaci tako rado hvale? Zar smo toliko
bolesni i otu|eni da vi{e ni na humor ne
pristajemo? Neki su mi prilazili i optu-
`ivali me da mi je za tekst pla}eno ili da
sam na njega nagovoren. E, pa nisam dra-
gi moji. Mene nitko ne obavezuje osim
Uzvi{enog, a to je sasvim dovoljno. Samo
me je pred njim stid, a s obzirom da je On
posvuda i to je sasvim dovoljno.
Meni se ~ini da neki ni ne znaju druk-
~ije nego biti budalama koje treba ismija-
ti. I njima je poznato da nije lahko biti
budalom i zato se time ponose. ^im rea-
gira{ postaje{ budala{ i time se potvr|uje{.
Nas uvijek netko mora napadati, pripre-
mati nam neku urotu, protiv nas se udru`i-
vati, le|nu nam mo`dinu vaditi. Uvijek
popustimo Sivom [ejtanu da nam kolo
vodi, da nas upoznaje, a mi se rukujemo s
figom u {aci. Taj neki renegat, zastavnik
mraka, razma`en, pozer i snob, iz mije-
{anog je braka, `idov, Srbin, crni cigo,
smrdljivi balija, muslimanski terorist,
unutra{nji emigrant ili neprijatelj, ni~iji, a
opet Bo`ji. Da, sve su to imena, dragi
moji, kojima nam [ejtan tepa u kolijevci
dunjaluka, a mi ih javno izgovaramo i pri-
tom nesmiljeno u`ivamo prepoznavaju}i
se u [egistanu. Ako se sami ne prepozna-
mo prepoznat }e nas drugi i navesti na
“pravi” put. To je put nefsa, put na{e ni`e
prirode. Zamislite da sam umjesto Go-
spodina Sivog naveo Gospodina Zlatnog.
A tko je taj, ne vidimo ga? Da li bi bilo
reakcija? Isti je slu~aj s likom gospo|e
Jalne iz pro{log [egistana u kojemu se
tako|er prepoznalo vi{e likova. Zamislite
 MURSELOV [EGISTAN

da sam napisao, recimo, Gospo|a Kra-
sna? Bi li se tko prepoznao? Ne bi. A to je
zato {to Gospo|a Krasna i Gospodin Zlat-
ni uop}e ne ~itaju [egistan. Iz razloga
principijelne naravi. Oni smatraju da su
Filip i Mursel balavci koji prazne vi{ak
svoje mladena~ke energije. Pa ~emu to
~itati. ^emu gledati velebne jahte u koji-
ma ne jedrite, obo`avati `ene koje mo`ete
dosegnuti samo onanionana tehnikom,
sjediti pred televizorom u kojemu se o va-
ma ne govori, biti gladan ljubavi, a gleda-
ti manjinsku humoristi~nu dramu u kojoj
drugi ve~eraju svoj jal, neuspjeh, neta-
lent, u~malost, dosadu i nevjerstvo. ^emu
riskirati prepoznavanje u [egistanu. Tre-
nutak za vje~nost. Krasna i Zlatni ve~eraju
svoj ruh, svoju vi{u prirodu i jednostavno
s nama ne dijele na{e manjinske proble-
me. Oni su manjina izme|u nas gdje vla-
da nefs. Zaista `alim ljude koji su se pre-
poznali ili koje su drugi prepoznali. O~i-
gledno o njima mislim bolje nego oni sa-
mi o sebi jer moji su likovi ve}inom pot-
puno izmi{ljeni ili su djeli}i raznih likova
koji nisu nu`no muslimani i Bo{njaci. Od
svih budala koje poznajem napravim jed-
nu da im ne bi svima pojedina~no pisao.
Naravno, osim lika saborskog zastupnika
[emse Tankovi}a koji se do sada nije mo-
gao neprepoznati, ali je svojim nereagi-
ranjem pokazao smisao za razbor, humor
i sabur. Zamislite {to bi autor ovih redaka
napisao i odgovorio politi~aru koji poku-
{ava polemizirati u prostoru satire. Satrao
bi ga satarom na pozornici [egistana, dok
bi publika pljeskala.
Jedna dobronamjerna gospo|a koja se
nije prepoznala pri{la mi je i upozorila da
sam pretjerao i da se ona na{la uvrije|enom
jer smatra da mi(?) ne bismo trebali tako
otvoreno pisati o slabostima svojega na-
roda. Zar ima netko me|u nama koji je
toliko ta{t i ohol pa smatra da “oni drugi”,
“oni tu|i” nisu svjesni na{ih slabosti koji-
ma se zdu{no izruguju. Primjerice, da na-
i|em na sli~nu kolumnu u srpskoj manjin-
skoj {tampi gdje se netko {ega~i s Kosov-
skom bitkom taj ga postupak u mojim
o~ima ne bi umanjio kao Srbina. Napro-
tiv, uve}ao bi ga. Priznavanje i uo~avanje
slabosti ne govori o nedostatku patriotiz-
ma ili lo{im namjerama ve} upu}uje na
ozdravljenje i to je dobar put. Prije smrti
umrijeti, {aliti se sa samim sobom, ne da-
ti priliku nefsu da nas upu}uje na prepoz-
navanje ve} ga unaprijed ozna~iti i posla-
ti na uni{tenje u prostor satire i samoiro-
nije. Dakle, prvi javno objavljujem:
NAJLO[IJI SAM ME\U VAMA JER
SAM NAJZAIGRANIJI, NEOPTERE]EN
VLASTITIM NEDOSTACIMA, NAPROSTO
SAM GROZAN I POKVAREN, A ALLAH
NAJBOLJE ZNA.
Forma [egistana kao satire i moje in-
zistiranje na osobnom tonu, ne dozvolja-
va mi da diram i prenosim neka svima
op}e poznata mjesta jer bi postao pateti~an
i na kraju dosadan ~ita~u i samome sebi.
Ironi~no opisujem na{e dru{tvene slabo-
sti jer zaista boluju od licemjerstva, a pri-
tom se vodim zakonitostima humorne ci-
tatnosti i autoironije. Time posredno, a
opet izravno i bez zadr{ke, zagovaram
na{ narod i na{e pravo na opstanak. Sebi,
pak, olak{avam igranje u zajedni~kom
kolu bivanja jer ne znam {utjeti kada me u
grlu ste`e. Nisam siguran u kolikoj je to
mjeri egocentri~no – razgolititi se u tek-
stu i biti spreman na burne reakcije. Ego-
centrici u tu|im o~ima vide ogledalo i u
njemu svoj lijepi lik. Od prevelike ljubavi
prema sebi mijenjaju razne maske, ba{
kao Gospodin Sivi i Gospo|a Jalna s koji-
ma nikada nisi siguran gdje se krije njiho-
vo pravo ljudsko lice, a prepoznaju tek
sami sebe. Oni nose masku nefsa samo iz
jednog razloga - ne `ele priznati svoje
slabosti. Problemi nastaju kada se [egi-
stan shvati doslovno, a to one koji ne priz-
naju istinu u ruhu autenti~ne ma{te neiz-
dr`ivo smeta. Ali, zbog njih se takvi tek-
stovi i pi{u kao ljekovit primjer samo-
izlje~enja. Siguran sam, s obzirom na re-
akcije, da sam pogodio u pravo mjesto, u
pravi manjinski `ivac. Znajte da najduho-
vitije i najprovokativnije u narednom
razdoblju tek slijedi, a za sve nas najsla|e
su one slabosti koje treba tek razotkriti,
koje jo{ nisu vidljive i izre~ene, a naziru
se. Za sada ~itajte i u`ivajte, ukoliko to 51
uop}e mo`ete. Pred Vama je jedan umje-
reni ramazanski [egistan o dogodov{ti-
nama Filipa i Mursela u Sarajevu u vrije-
me ramazana.

DRUGUJU MURSEL I FILIP KAZUJ, FILIPE, JEL' TE KO KRSTIO?

(sevdah o krizi identiteta) (sevdah o pokornosti)

Druguju Mursel i Filip Mursel-beg se s Filipom zavadio

u Agramu pod jelom zelenom. svezao mu ruke aspurlijom
Oni misle niko ih ne ~uje, od lakata do bijelih nokata;
al' ih ~uje zelena travica. iz nokata crna krvca kapa.

Zelen trava prokaza pticama, Kazuj, Filipe, jel' te ko krstio?

cvrkut ptice svome Bo{njaninu, Pusti, be`e, pravo }u ti kazat:
Bo{njanin kaza u putu putniku, dva }afira, tri manjinca.
putnik kaza na brodu brodaru, Manjinci za redak dukata,
brodar kaza hod`i na munari, a }afiri za zlatnu }almu.
hod`a kaza u selu d`ematu, J
d`emat kaza Murselovoj majci. Mursel-beg zamahnu, odsje~e mu glavu,
od zla roda, nek nije poroda! O
Stade kleti lipi Filip:
zelen travo, ne zelenila se! Poskakuju} glava govorila:
U
Cvrkut ptice pojeli vas sokoli,
Bo{njaninu hajir dovu u~io Tur~in,
bolje biti mrtav Filip,
nego `ivi }afir!
R
promukao hod`a na munari, N
a brodara voda odnijela,
d`emat selu u{i se za~epile, A
kad me s mojim Murselom
in{allah Had`ibegom rastaviste! L
 MURSELOV [EGISTAN
Gizdavi Bo{njaci od ~etrdeset
metara
Priznajem: prvo sam musliman, a tek
onda Bo{njak. No, imam jo{ identiteta koji
su neskriveno podre|eni upravo ovima,
ve} re~enima, i koji su istaknuti kao kapi-
talci. Da imam samo njih dvoje - Filipa
Bo{njaka i Mursela muslimana - bilo bi
dovoljno bez ostalih identiteta: rockera, et-
no freaka, pisca, dervi{a, poljoprivrednika
i tako dalje. Mo`e li Filip biti Bo{njak?
^udno, zar ne. Neki bi rekli da ne mo`e.
Kada se moj dobar prijatelj Sead o`enio za
nebo{njakinju i nemuslimanku nije mislio
da mora biti pokoran naciji (a u vjeri zna-
mo {to je dopu{teno) ve} pokoran ljubavi.
Ka`e mi taj gizdavi Sead da je njegovo di-
jete postalo muslimanom ne zbog njego-
vog imena i podrijetla ve} zbog ljubavi i
dobrote njegove `ene. Njezine `ivotne vri-
jednosti bile su islamske. ^udna li ~uda!
Nemuslimanka odgojila muslimana. Mo`e
li Mursel biti musliman? Ma, mo`e, ma{-
52 allah! A mo`e li biti Bo{njak? Ma, mo`e,
ali i ne mora. Islam je nadnacionalan. Izla-
zi li islam iz bo{nja{tva ili bo{nja{tvo iz
islama? - po~esto se pitamo. Mjera je ova:
na kraju puta biti }emo pitani za pokornost
Onome koji je sve stvorio, ne kao Bo{njaci
ve} kao muslimani. Na {to }emo se pritom
pozvati? Ide li u d`ennet Bo{njak musli-
man po nekom automatizmu? Nemere, tre-
ba to zaslu`it’. A to mo`e zaslu`it’ i onaj
koji nije Bo{njak.
Zadnji tjedan Ramazana proveo sam
kod rodbine u Sarajevu. Upoznao sam
jednog insana, Srbina po naciji, koji je
prije par godina pre{ao na islam. On je
svjetlo na{eg dina, a ka`e da ima proble-
ma upravo s Bo{njacima. Nikako da ga
napokon prihvate kao muslimana i nikako
da se s njim kao bra}a u vjeri solidarizira-
ju. Misle valjda da je uba~en, da nije do-
voljno iskren. Ka`e on da nekim Bo{nja-
J cima smeta i kao Srbin i kao musliman.
O “Kako sad to?”, priupitam ga. “Ma zato,
brate, jer oni misle da su ro|enjem dobili
U posebni dar i da su po automatizmu mu-
slimani, a ne znaju da sam se i ja kao Sr-
R bin rodio kao musliman. Smeta im moje
svjedo~enje islama, moja iskrenost. Svi
N se ra|amo u islamu.” I tako sam krenuo
A po {eher Sarajevu tra`e}i muslimane i
Bo{njake. Ima li razlike, vidi li se to? Auh,
L bogati, puno Sarajevo musafira za vrijeme
Ramazana. Vidi{ onog s Dobrinje, pu{i,
musafir je, onog s Vratnika, jede sendvi~
(ke~ap mu se cijedi niz bradu), a vidi{ li
onog s Ko{eva koji pije pivo kao da mu je
posljednje. Moja mi mala rodica re~e da
posti samo pred roditeljima i dedom. Kada
je ne vide uzme pitu i ne{to slatko pa trk u
ormar. “Tamo u mraku Bog te ne vidi pa
jede{ do mile volje”, povjerava mi se za-
igrano dijete. Mo`da se na{ dragi Allah
d`.{. s djecom voli igrati skriva~a za vrije-
me Ramazana, ali s nama odraslima nipo-
{to. I sad, tko se skrio magarac je bio. Ne-
{to tu ne valja, pomislio sam obilaze}i
mnogobrojne poznanike po Sarajevu. Pri-
mjerice, kakvi su to iftari gdje se raja vese-
li kad se na Hayatu oglasi ezan i kada je
vrijeme prekida posta, a nitko ne posti?
“Iftar, iftar!”, vi~u pa se svi grle punih `e-
ludaca. Onda pojedu hurmu pa gu{taju vino
i lo~u pivo. Nisam ja to znao, Boga mi, da
ovakih muslimana na dunjulaku ima. “Ali,
mi smo svi muslimani u srcu, zna{ Murse-
le. Ti si iz Zagreba, ti to ne razumije{.”
Neki Bo{njaci kao da vi{e ne znaju
{to je islam. Dodu{e, imaju neko mutno
sje}anje na to {to bi taj islamski `ivot tre-
bao biti nalik “ba{ kako je to nekad rah-
metli nena ~inila”. Uvijek ljubav na{ih
nena spa{ava stvar. Dakle, u srcu je mu-
sliman, a ostalo su samo vanjske manife-
stacije. Zamislite islam u kojemu nitko ne
klanja, ne posti, ne daje zekat. Ho}e li ta-
ko izgledati ibadet kada oni koji poste pu-
nih `eludaca postanu dede i nene. Bojim
se tih generacija gdje }e Kur’an ^asni
skupljati pra{inu na po~asnom mjestu u
dnevnoj sobi. Prijeti nam opasnost, kao i
nekim kr{}anima, da pretvorimo bogo-
slu`ne vrijednosti u folklor. Kititi bor za
Bo`i}, napuniti sofru kulinarskim speci-
jalitetima, a Biblije u ku}i nemati i ne
svjedo~iti je – tu`no je. Pou~ne pri~e o
`ivotu Ise Pejgambera nikako ne ~itati, ali
iz takozvanog srca kr{}anskog svoje bli`-
nje darivati dunjalu~kim darovima – be-
smislica je. Tako su i na{i Bo{njaci po~eli
masovno kupovati poklone za Bajram i
veseliti se iftaru, a ne postiti. Jedna dje-
vojka donijela mi je neku otka~enu {alicu
za kahvu kao poklon za Bajram. Lijepo je
primati poklone, ali rekoh joj da bi bilo
bolje da mi je poklonila misao dok u~i do-
vu. Dirnuv{i je u slabu to~ku, to ju je
stra{no naljutilo. “Ja sam mislila da si ti
zagreba~ki gospodin, gentlemen, a ti isti
kao svi ovi ovdje patrijarhalni Bo{njaci.
Takav mi bona ne treba{.”
Bo{nja{tvo je postalo istovjetno isla-
mu, a to nije dobro, priznajte. Razlike ite-
kako postoje. To mi je rekao jedan stari
sarajevski dervi{aner pun pri~a o kerame-
tima sarajevskih duhovnih u~itelja. Re~e
mi, ne trepnuv{i, da su u Bosni jednom
`ivjeli prabo{njaci koji su i prije Turaka
bili muslimani. “Oni su ti bolan bili ~etr-
deset metara visoki, a dobri k’o kruh. Kad
su oni nesretni Slaveni si{li s Karpata sve
su pokvarili. Odmah su krenuli obra~u-
navati s divovima Bo{njacima i sve ih po-
bili, a zamisli da nisu? Koliko bi sad je-
dan Bo{njak bio visok.” Mitologiji je sk-
lon svaki narod, a stari dervi{aner razbija
si njome dosadnu svakodnevicu. Ipak,
svjestan je {to u tome nije istina. Ali, ima
onih opasnih mitomana koji kada u sebi
zataje izdajicu, lopova i ubojicu zapo~nu
sumnji~iti nevinu i ~estitu raju. Pla{e se
da u gomili po{tenih i prepo{tenih, nevi-
nih i nevinijih, ne ostanu neprimije}eni i
bezna~ajni. Za njih je izdajica svatko tko
jo{ nije izdao. Osijedili su i ostarjeli od
uzaludnog ~ekanja, porazbolijevali se od
jala, oglu{ili od prislu{kivanja. Ali `ivot
je i dalje teku}ica, a Bajrami koji nisu {to
su nekad bili i dalje dolaze i odlaze. Na
njihov u`as izdaju ih ba{ oni u koje su je-
dino vjerovali, jer nevjernik vjeruje ne-
vjerniku, la`ac la{cu, kao {to ljubav pri-
vla~i samo ljubav. Ima Bo{njaka lopova,
ubojica i izdajnika, ali muslimana… ~ini
se da nema, ili ako ne daj Bo`e ima, Vi mi
ih dragi ~itaoci proka`ite pa da ih ja u sli-
jede}em [egistanu stru~no obradim. Nije
nimalo utje{no {to se isto de{ava i kod
drugih naroda i vjera.
Ka`e mi moj dobar ahbab Mustafa da
mi Bo{njaci bolujemo od kompleksa ma-
nje vrijednosti i da zato tako puno i sva{ta
pri~amo. Jedan Zakir, tajkun po zanima-
nju (Bo`e, da mi je bar ro|ak, pomislit }e
mnogi!) uvjerio je sebe da je kao podu-
zetnik uspio zato {to mu je pomogao je-
dan hafiz. “Ma jarane, on ti je meni dovu
prou~io i zvijezdu otvorio i meni ti je sve
u `ivotu krenulo, pa sad ti meni reci - ima

li ne{to ja~e?” “Ima Zakire”, rekoh, “ne{to
jo{ ja~e.” Zakiru se umah smantalo od bu-
dalasta pitanja te se zbuni, ali istodobno i
zainteresira. “[to je to - reci mi brzo?”
Odgovorih mu da je to obaveza pla}anja
zekata jer tada Allah imetak utrostru~i. U
tom trenutku bo{nja~ki tajkun je nao~igled
pozelenio od bijesa: “[to, zar da ja tim
lopovima dijelim, d`epove da im punim,
ne}u, a oni kobajagi vjernici pa sve op-
lja~kali. I to }e{ mi ti iz Zagreba sugerira-
ti, k’o da ja ne znam fukari davati, a da
zna{ da mi je poznato i to da su va{i u
mihrabu stare Paveli}eve d`amije nedav-
no na{li pune kov~ege zlata i dragulja.
Gdje je ta para? Ajd, reci ti sad meni, he,
he, nije Zakir glup, vidi on pare k’o ren-
genom i u mihrabu.” Otkud sad to Zakire?
- pomislih. Kako to da Islamska zajednica
u Zagrebu ne zna za to silno blago, i da ja
nisam ni{ta ~uo, a Zakir, to jest ti - jest.
@ivi li me|u nama neki d`in koji nas je sve
pretekao i }opnuo nam blago pred nosom.
@ivi, a ime mu je nacionalizam, mitomani-
ja, vjerska isklju~ivost, la`no svjedo~enje,
licemjerstvo i neskromnost.
Onaj stari dervi{aner mi ka`e da d`ini
`ive me|u nama i da treba biti oprezan
kada po gradu hoda{ i baca{ opu{ke i
sme}e. Nikad ne zna{ koga }e{ pogoditi.
Dobrog ili lo{eg d`ina. Lo{ te, a pogo|eni
d`in onda prati ku}i, ne}e ti halaliti, ni ne
pomi{ljaj na to, ve} ti gasi i pali svjetlo u
Sukobi zbog {kole
Osnovna {kola Khalil Gibran Interna-
tional Academy u njujor{kom Brooklynu
nalazi se u `i`i medijske pozornosti otkad
ju je Odbor za obrazovanje grada New
Yorka utemeljio, i to zato jer je to prva
dr`avna {kolska ustanova u kojoj se, osim
na engleskom, nastava odvija i na arap-
skom jeziku te se u~i o kulturi islamskog
svijeta. Ina~e, u New Yorku postoji goto-
vo 70 dvojezi~nih {kola – gdje se nastava
odr`ava na kineskome, francuskom ili
{panjolskom jeziku. Nijedna {kola ove
vrste nije izazvala takva sporenja, a prvog
dana nastave u~enike su pratili za{titari i
horde novinara.
Direktorica Debbie Almontaser pro{-
log mjeseca je dala intervju konzervativ-
nom dnevnom listu “New York Post” u
kojem je stala u obranu majica s natpisom
“Intifada NYC”, koje su u {kolu donijele
radnice arapskog porijekla. Prema nekim
ku}i, radi smetnje na televizoru, natjera te
da popije{ vodu u kojoj je bio dedino
umjetno zubalo i pri~a ti o bo{nja~kom
blagu koje je pokrala muslimanska zajed-
nica u Zagrebu. Ima i meleka u gradu, ali
oni su rijetki, oni ne znaju za takva blaga
jer vole planine, zeleno nebo, ti{inu i mir.
D`ini vole smrad grada. Stari dervi{aner
mi obja{njava da i d`ini mogu pomo}i
muminu na mjestima gdje melek ne zala-
zi. “U }enifi se posklizne{ i udari{ glavom
u pod, pomokri{ se i uneredi{ u ga}e i ne}e
ti tad nijedan melek do} - ve} d`in. Mele-
ci ti nisu ba{ aktivni po danu. Oni do|u
no}u da odagnaju nevolje. Ima ih, ali oni
su ti takozvani meleci slobodnjaci, indivi-
dualci i vole se igrati s pticama. Sve sam
ja to izra~unao i provjerio. Ptice su na
istoj frekvenciji kao i meleci, a to ti je,
jarane moj, 50 MHz.” Kada bi Bo{njaci
radili na 50 MHz, pomislih, gdje bi nam
bio kraj. Mi se moramo konzultirati s pti-
cama koje su melekovi glasnici, slu{ati
njihov pjev jer to je na{a zajedni~ka du{a,
ona golubinja. Ali, ponekad se neka ptica
zaleti u prozor. I {to onda? Stari dervi{aner
ima i na to odgovor: “Ti misli{ da je to
glupa ptica. Vidi glupe ptice, ka`e{, zalet-
jela se u prozor. Ma nije tako, moj jarane!
To je melek slobodnjak u ku}i ve} vidio
neki nur pa pro{ao kroz prozor, a ptica za
njim. Jadna ona, zaigrala se, a ne zna da
nije melek pa tres u staklo.” Eto, Bo{njak
ZANIMLJIVOSTI
izvje{tajima, Debbie Almontaser, koja
te~no govori arapski, u prisutnosti novi-
nara “New York Timesa” potra`ila je u
rje~niku zna~enje rije~i “intifada” kako bi
mu pokazala da to, po njezinom mi{ljenju,
nije sinonim za palestinski ustanak. Deb-
bie Almontaser se javno izvinila zbog
ovoga, ali je kasnije, nakon pritisaka, dala
ostavku.
Pristalice {kole, poput ~elnika lokalne
vlasti u Brooklynu Martyja Markowitza,
ka`u da su {kola i njezina direktorica `rt-
ve diskriminacijske kampanje kojoj je cilj
zatvaranje {kole. “Njezine izjave nisu op-
ravdanje za ovakav tretman od strane ne-
kih medija koji su iskoristili priliku i tvr-
de da je {kola na neki na~in povezana s
propagiranjem nasilja”, rekao Markowitz
na konferenciji za novinare na kojoj su
branitelji {kole tra`ili povratak direktori-
ce koja je muslimanka.
Otvaranju {kole na arapskom jeziku
opire se udruga pod znakovitim imenom
“Stop the Madrassa”, koja o~ito smatra
MURSELOV [EGISTAN
mo`e biti melek, ali kroz prozor vjere ne}e
pro}i dok ne razbije tvrdu glavu.
U jednoj d`amiji slu{am vaiza koji
propovijeda da narod ne treba slu{ati inte-
lektualce jer me|u Bo{njacima ih je u
zadnje vrijeme previ{e, a jo{ vi{e akade-
mika. Intelektualce pogotovo ne treba
slu{ati kada je vjera u pitanju jer od
previ{e bespotrebnog znanja ne ra|a se
ljubav ve} mozgovni isprdak. “Jesam li ja
intelektualac?”, priupitam se. Nisam, hva-
la Bogu, mozak mi ne ispu{ta ne~iste pli-
nove, ne prdi, jer ja sam preporodni [egi
– Selam alejkum. Izvadim iz torbe neko-
liko Journala, Behara i knjiga u izdanju
Preporoda te se zaputim vaizu da kao dva
narodska ~ovjeka prijateljski porazgova-
ramo. Razgovor je protekao ovim dram-
skim tijekom - VAIZ: “Hvala ti {to si mi
donio ovoliko knjiga, to je za na{u mladost,
da se obrazuje. Svi|a mi se {to su Va{e
knjige lagane (baca u zrak knjigu Zapisa-
no ostaje Farisa Nani}a, pa je do~eka s
olak{anjem), evo, gledaj, ova je debela,
nema ni pola kile, nju lak{e ~ita{. Ne vo-
lim ~itati te{ke knjige.” MURSEL: “Efen-
dija, ~itaj knjigu u krevetu pa }e{ utonut u
jastuke.” VAIZ: “Dragi moj, ja krevet ko-
ristim za druge stvari, a knjige ~itam za
stolom.” MURSEL (uzima Kur’an ^asni):
“A je li ovu knjigu s mukom ~ita{, nekako 53
mi je te{ka moj efendija.” VAIZ: “Mladi}u,
ne tjeraj {egu sa mnom!”
J
O
U
R
N
A
Ameri~ka muslimanka L
 ZANIMLJIVOSTI
da je rije~ o medresi, islamskoj vjerskoj
{koli. Naime, vjerske se {kole u Americi
ne financiraju novcem poreznih obvezni-
ka. Na internet stranicama organizacije
“Stop the Madrassa” navodi se da Debbie
Almontaser, s obzirom na svoje navodne
radikalne stavove, ne bi trebala obavljati
bilo kakvu du`nost u javnom {kolstvu.
Jeff Wiesenfeld, savjetnik te organizacije
ka`e da otvaranje {kole predstavlja ustu-
pak muslimanskoj zajednici u New Yorku.
“Zbog ~ega muslimanska zajednica treba
biti druga~ije tretirana? Mo`da zato {to
ako budemo dobri prema njima, ne}emo
biti `rtve kao {to su bili [panjolci ili Izra-
elci? Radi se o prikrivenom strahu”, re-
kao je Wiesenfeld. On tvrdi da }e {kola,
ako se nastava odr`ava na arapskom jezi-
ku, neizbje`no biti povezana s islamom.
Neki tvrde da se radi o vjerskoj {koli
koja bi primala dr`avni novac, no Marty
Markowitz tvrdi da su takve kritike smi-
je{ne: “Neki mediji, a i neke skupine, tvr-
de da se radi o javnoj vjerskoj {koli. To
nije slu~aj, niti }e takvih slu~ajeva ikada
biti.” Odbor za obrazovanje New Yorka je
na upit “Glasa Amerike” odgovorio da ne
namjerava vratiti prija{nju direktoricu na
du`nost, ali u potpunosti podr`ava po-
stojanje {kole.
54 Ina~e, {kola je nazvana po Khalilu Gi-
branu, arapskom pjesniku kr{}anske vjere.
Du`nosnici {kole ka`u da ve}ina u~e-
nika nije arapskog porijekla niti su prete-
`ito muslimani. Prema njihovim rije~ima,
ova {kola `eli biti multikulturalna ustano-
va koja funkcionira poput drugih javnih
{kola u New Yorku.
I.I.
Prodaje se bager
Jedan od simbola demokratskih prom-
jena u Srbiji, `uti bager koji je 5. listopa-
da 2000. godine kr~io put tisu}ama de-
monstranata u osvajanju zgrada glavnih
J nih zlo~inaca do{la je usporedo s prosvje-
O dima {irom Hrvatske zbog haa{ke presu-
U nekog grada nakon Drugog svjetskog rata
R red Zagreba prije svega je sramota i skan-
N netko nakon Drugog svjetskog rata u biv-
A {oj Jugoslaviji legalno prodavao ðMein
L Bager koji je sru{io komunizam u Srbiji
dr`avnih institucija radi ru{enja re`ima
Slobodana Milo{evi}a, prodaje se na in-
ternet aukciji, a po~etna mu je cijena
90.000 eura. Vlasnik bagera Ljubisav
\oki}, u javnosti poznatiji kao D`o-bage-
rist, odlu~io je prodati bager jer se na{ao
u te{kom materijalnom stanju ali i zbog
toga, kako je rekao, {to su sada{nji politi-
~ari “zaboravili kako su do{li na vlast”.
Bager je u{ao u srbijansku povijest tako
{to je demonstrantima, u sukobu s jakim
snagama policije, otvarao put do zgrada
Skup{tine SR Jugoslavije i Televizije Be-
ograd koje je mno{tvo sudionika prosvje-
da osvojilo i prisililo Slobodana Milo{evi}
a da opozicionim strankama prizna izbor-
nu pobjedu i da on sam si|e s vlasti nakon
deset godina vladanja. Poslije 5. listopada
\oki} je bio spreman pokloniti bager Hi-
storijskom muzeju grada Beograda na
`elju njegovih kustosa, ali Ministarstvo
kulture Srbije to nije dopustilo. Bager se
sada prodaje u suradnji najposje}enije be-
ogradske internet stranice Radio-televizije
B92 i jedine doma}e aukcijske web-stra-
nice Limundo, a reklamira se kao “historij-
ski bager koji je sru{io komunizam u Srbi-
ji”. Aukcija }e trajati cijeli listopad i na-
jve}a je internet aukcija u Srbiji do sada.
I.I.
Knji`evnik Radovan
Udruga branitelja, invalida i udovica
Domovinskog rata Podravke (UBIUDR)
priop}ila je da je zgro`ena time {to se u
Zagrebu prodaje roman “^udesna hroni-
ka no}i”, ~iji je autor ratni zlo~inac Rado-
van Karad`i}. Zatra`ili su od vlasnika
knji`are “Prosvjeta” na Cvjetnom trgu da
knjigu odmah povu~e iz prodaje. “Kara-
d`i}ev se roman, naravno, ne prodaje od
danas, nego ve} - mjesecima. To je prvi ro-
man biv{eg predsjednika Republike Srp-
ske i jednog od najtra`enijih svjetskih rat-
nih zlo~inaca, Radovana Karad`i}a ð^ude-
sna hronika no}i’, u nakladi beogradskog
IGAM-a”, navodi se u priop}enju. Vijest o
prodaji knjige jednog od najtra`enijih rat-
de kojom je amnestirano najve}e uni{tenje
u Europi – Vukovara. “Prodaja knjige us-
dal za Hrvatsku, a to bi isto tako bilo da je
Kampf’ ili knjige tada{njih ratnih zlo~i-
naca. Za Karad`i}em je raspisana nagra-
Naslovnica Karad`i}eve knjige
da od 5 milijuna dolara. Taj zlo~inac sjedi
negdje u {umi i pi{e nova djela, koja se
prodaju i u Zagrebu”, navodi se, me|u
ostalim, u priop}enju Udruge.
Ugledni hrvatski pisci i kulturni rad-
nici bili su {okirani informacijom. Rekli
su da o~ekuju od vlasnika knji`are “Pro-
svjeta” da se djela ratnog zlo~inca, osum-
nji~enog za najte`a kaznena djela, uklju-
~uju}i genocid, odmah povuku s polica.
Prodavanje Karad`i}eve knjige do`ivlja-
vaju kao jo{ jedno izrugivanje hrvatskim
`rtvama u Domovinskom ratu.
Mile Radovi}, direktor izdava~kog
poduze}a “Prosvjeta” ka`e da je knji`ara
od 2005. godine, kada je prvi put naru~ena
sporna knjiga, do sada ukupno naru~ila
desetak primjeraka. U protekle dvije go-
dine prodano je nekoliko primjeraka knji-
ge, a tra`enom je postala nakon {to je vijest
o prodaji u zagreba~koj knji`ari objavljena
u “Jutarnjem listu”. Nakon novinskih tek-
stova javilo se desetak ljudi koji su `eljeli
kupiti knjigu, a preostala dva primjerka
prodana su po~etkom listopada, odmah
nakon {to je izbio skandal. Radovi} na-
gla{ava kako se u potpunosti ogra|uje od
politi~kih konotacija. “Formalno knjiga
nije zabranjena u Hrvatskoj, a mi smo tr-
govci knjigama. Preciznije, prilikom na-
rud`bi nismo izra`avali na{ politi~ki stav
ni o autoru ni o tekstu knjige, nego smo
jednostavno `eljeli zadovoljiti `elje na{ih
kupaca koji su htjeli imati tu knjigu.”
Direktor izdava~kog poduze}a “Pro-
svjete” ka`e kako knjigu u svojoj knji`ari
ne misle vi{e naru~ivati. Vjerojatno vi{e
ne}e “^udesnu hroniku no}i”, ali tko

garantira da se na policama ne}e na}i ne-
ki drugi Karad`i}ev knji`evni poduhvat.
I.I.
Nas dva brata - ratni zlo~inci Ratko
Mladi} i Radovan Karad`i}
@elimo voziti
automobile...
Nekoliko tisu}a uglednih osoba iz po-
liti~kog, privrednog i javnog `ivota Sau-
dijske Arabije potpisalo je peticiju u kojoj
tra`i da se `enama u toj zemlji dopusti
upravljanje automobilima. Novinske agen-
cije napominju da }e, ako kraljevska obi-
telj pristane dati pravo `enama da uprav-
ljaju automobilima, sljede}i korak biti
zahtjev da se `enama prizna i pravo glasa.
Posljednja akcija kojom se `eljelo dati
aktivno i pasivno bira~ko pravo `enama
bila je 2004. godine, neposredno prije pr-
vih op}ih izbora. Tada `ene nisu dobile
pravo glasa, a Nadia Bukhuria, prva `ena
koja se `eljela kandidirati na izborima u
Saudijskoj Arabiji, odbijena je zbog klau-
zula va`e}eg zakona. Ina~e, u nekoliko
posljednjih godina uo~ene su odre|ene
promjene u polo`aju `ene u ovoj zemlji.
One, na primjer, mogu u~estvovati u radu
nekoliko foruma koji raspravljaju o stanju
u saudijskom dru{tvu i razvoju dr`ave.
@ene su dobile pravo na rad, ali mogu ra-
diti samo u tvornicama u kojima nisu za-
posleni i mu{karci. Ne{to vi{e prava `ene
u Saudijskoj Arabiji ostvarile su u novi-
narstvu i zdravstvu.
Prva arapska zemlja s podru~ja Sred-
njeg istoka koja je priznala pravo `enama
bio je Irak. Dogodilo se to 1948. godine.
Susjedna Sirija priznala je `enama pravo
glasa 1949. godine, a Libanon 1952. go-
dine, uz uvjet da `ena mora imati navr{enu
21 godinu `ivota i zavr{enu barem osnov-
nu {kolu. Najmnogoljudnija arapska zem-
lja, Egipat, priznala je pravo glasa `ena-
ma 1956. godine, a u Al`iru su `ene prvi
put iza{le na birali{ta 1962. godine. Je-
men je `enama pravo glasa priznao 1970.,
a Jordan 1974. godine. @ene imaju pravo
glasa i u Kataru, Bahreinu i Omanu, a u
Ujedinjenim Arapskim Emiratima prvi
put }e na birali{ta iza}i 2010. godine.
I.I.
...i nositi marame
Turski mediji su izvijestili da }e odlu-
ku o dozvoli no{enja marama na Univerzi-
tetima u Turskoj donijeti premijer Reçep
Tayyip Erdogan, jer ustavna komisija nije
mogla posti}i dogovor. U Turskoj je no{e-
nje marama zabranjeno u javnim zgrada-
ma, univerzitetima i {kolama, iako preko
60% `ena nosi maramu. ^lanovi komisije
koja je radila na sastavljanju novog Usta-
va, koji treba zamjeniti onaj iz vremena
vojnog re`ima, nisu se uspjeli dogovoriti
oko pitanja hid`aba, pa }e o tome premijer
morati odlu~iti. Stranka AK je jo{ 2002.
godine, kada je do{la na vlast, poku{ala
ubla`iti odredbu o zabrani marama, ali je
odustala od te namjere poslije pritiska se-
kularista. Sekularisti u Turskoj, uklju~uju}
i armiju, vide no{enje marama na univer-
zitetima kao prijetnju sekularnom poretku.
Vode}i turski list “Hurriyet“ i CNN
Turk su prenijeli da su se i predsjednik
Abdullah Gul i premijer Reçep Tayyip
Erdogan izjasnili za ukidanje zabrane no-
{enja marama na univerzitetima. Dok pra-
vnici i ~lanovi Stranke pravde i razvoja
(AKP) na vlasti razmatraju utemeljenost
takve odluke za prijedlog novog Ustava,
koji se upravo radi, dvojica du`nosnika su
izjavili da zabrana marama kr{i osobne
slobode. Gul je za dnevnik “Milliyet“ re-
Studentice
ZANIMLJIVOSTI
kao da je za pokrivene `ene bolje da idu
na univerzitete nego da ostanu u ku}i i bu-
du izolirane od dru{tvenog `ivota. “Pravo
na ve}e obrazovanje ne mo`e biti ograni-
~emo odje}om koju `ena nosi. Pravo na
visoko obrazovanje ne smije se ograni~a-
vati zbog no{enja marame. Takav prob-
lem ne postoji u zapadnom dru{tvu, ali
postoji u Turskoj, i mislim da je prva du`-
nost nas u politici da rije{imo tak prob-
lem“, rekao je Erdogan za “The Financial
Times“.
Poznato je da supruga turskog premi-
jera Erdogana nosi maramu, te da njegova
k}erka studira u SAD, gdje joj je dozvo-
ljeno no{enje hid`aba. U kr{}anskoj i
“antiislamskoj“ Americi `enama je u vi-
soko{kolskim ustanovama dozvoljeno ob-
la~iti se prema muslimanskim propisima,
a u Turskoj, najve}oj europskoj musli-
manskoj zemlji i nekada{njem sjedi{tu
hilafeta, nije. Nisu li sljedbenici Mustafe
Kemala Atatürka u mladoturskom zanosu
malo pretjerali?
I.I.
Nov~i}i
Dr`ave ~lanice Europske unije preina- 55
~ile su prvobitnu verziju novog metalnog
apoena valute euro, tako {to su isklju~ile
Tursku s mape koja bi trebala predstavlja-
ti pro{irenu Europu. Europska komisija je
najprije predlagala da se promjeni mapa
Europe predstavljena na apoenima od de-
set centi do onih od dva centa, u mapu
koja bi na istoku prikazivala i Kaspijsko
more i Tursku. Iako je ona pro{irena i
obuhva}a dio Rusije, na novim nov~i}ima
nema Turske. Premda su nadle`ni iz Eu-
ropske komisije ocijenili da je nepotrebno
obja{njavati za{to je to u~injeno, Amelia
Tores, glasnogovornica Europske komisi-
je je istaknula da “izgled novih metalnih
apoena nije u potpunosti onakav kako je
bilo u po~etku planirano“. Ona je rekla da
novi nov~i}i ne daju vjeran prikaz Euro-
pe, budu}i da bi bilo nemogu}e predstavi-
ti cjelokupan geografski prostor na maloj
povr{ini. Ali, pojedini politi~ari smatraju J
da je to politi~ki motivirana odluka. “Eu-
ropski savjet je namjerno i u potaji izbri-
O
sao Tursku s novih apoena“, isti~e se u U
saop}enju Marka Kapata i Marka Panele,
zvani~nika talijanske Liberalne stranke. R
U tom dokumentu se tako|er isti~e da su
“dr`ave u kojima su na vlasti diktatori, N
kao {to je to slu~aj u Bjelorusiji, stavljene
na mapu“.
A
I.I. L
HRVATSKI VOJNICI, PRIPADNICI MIROVNE
MISIJE ISAF U AFGANISTANU

ISLAMSKI CENTAR U ZAGREBU,

23. LISTOPADA 2007.