30 Pogledi
O Muhamedu Seidu Serdarevi}u
Razmi{ljanje svojom
ili tu|om glavom
Pi{e: dr. D`evad HOD@I]
elike li~nosti nisu velike
V
na isti na~in. Neki pos-
taju velikim zahvalju-
ju}i posebnim, nesvaki-
da{njim egzistencijalnim i povi-
jesnim okolnostima, velikim do-
ga|ajima, prekretni~kim vre-
menima, drugi svoju veli~inu
ostvaruju unato~ oskudnim pri-
li ka ma. Ve li~ina ne kih lju di
sadr`ana je u njihovom ugledu,
moralnom autoritetu, `ivotnoj
dosljednosti i vjerodostojnosti,
veli~ina drugih prozilazi iz dale-
kovidnosti i odva`nosti da u
svom mi{ lje nju i dje lo va nju
preuzmu odgovornost ne samo
za sebe osobno i individualno,
nego i za svoju zajednicu, svoj
narod, misle}i i djeluju}i s pogle-
dom u budu}nost, epohalno,
kriti~ki i anticipacijski. Veli~ina
nekih ljudi ograni~ena je na nji-
hovo vlastito vrijeme, ima izra-
vne u~inke u njihovom vreme-
nu, bude prepoznatljiva, pri-
hvatljiva i priznata ve} u recep-
ciji njihovih suvremenika, ve-
li~ina drugih ima odgo|eno dej-
stvo, tek u nekom dolaze}em,
budu}em vremenu. Neki svoju
veli~inu ostvaruju strpljivim i
marljivim radom koji stoji u
osnovi njihovog velikog `ivo-
tnog djela, drugi bivaju velikim
zahvaljuju}i izrazitoj nadare-
nosti, genijalnosti svoga duha.
Ispred svoga vremena
Muhamed Seid Serdarevi}
predstavlja veliku li~nost na sva-
ki na~in, u svakom pogledu na
njegov `ivot i djelo. @ivio je, mi-
slio i djelovao u povijesnom
razdoblju preseljenje na{eg na-
roda iz jednog (osmanskog) svi-
jetskopovijesnog poretka na za-
lasku u drugi (evropski) svjetsko-
povijesni poradak na izlasku.
Situacija kao da je podje}ala na
kijamet: novi dani dolazili su
za zapada, stari odlazili na istok.
U takvoj pometnji Muhamed
Seid Serdarevi} bio je od onih
koji nisu izgubili sposobnost
povijesne orijentacije. Duboko
i ~vrsto vjeruju}i u univerzalne
duhovne vrijednosti, potencija-
Kriti~ka misao Muhameda Seida
Serdarevi}a je bila tema izlaganja
docenta Fakulteta islamskih nauka
u Sarajevu na simpoziju koji je o
Serdarevi}evom `ivotu i djelu
organizirao Med`lis Islamske
zajednice u Zenici
le i ambicije islama, zala`u}i se
za reformu i modernizaciju na-
{ih obrazovnih planova i progra-
ma, institucija i zajednice u cje-
lini, rade}i s Reisom D`emalu-
din efendijom ^au{evi}em, kroz
adaptaciju arapskog pisma za
kori{tenje u na{em jeziku, rade}i
na pe da go {koj, obra zo vnoj,
obredoslovnoj i prosvjetnoj afir-
maciji na{eg jezika, anga`iraju}i
se na planu narodnog vjerskog,
kulturnog i svjetovonog pros-
vje}ivanja, Muhamed Seid Ser-
darevi} se odva`no i dalekovi-
dno, u prilikama u kojima to za
bosanske muslimane nije bila ni
jednostavna ni samorazumljiva
stvar, opredijelio za evropsku
budu}nost bosanskih muslima-
na, za njihov opstanak u promi-
jenjenim dr`avno-pravnim, po-
LJUDI I POJEDINCI
Njega zanima na{a
stvarnost, a ona je
takva da ve}ina ljudi,
i to, kako nagla{ava
Muhamed Seid
Serdarevi}, ne samo
me|u neobrazovanim,
ne misli svojom glavom.
Uzmemo li prou~avati
ljude, a ne pojedince,
vidje}emo da ih je vi{e
koji misle tu|om, nego
svojom glavom
liti~ko-pravnim i op}im dru{tve-
nim okolnostima u Bosni i Her-
cegovini. U takvoj svojoj orijen-
taciji Muhamed Seid Serdarevi}
bio je, kako isti~e i hafiz Ma-
hmud Tralji}, jedan od naj-
privr`enijih i najzna~ajnijih su-
dionika reformske i prosvjetitelj-
ske struje muslimanskog mi{lje-
nja u BiH koju je predvodio
D`emaludin efendija ^au{evi}.
Muhamed Seid Serdarevi}
predstavlja veli~inu i po obi-
mnom i velikom djelu koje je
ostvario. Iako je `ivio kratko,
od 1882. do 1918. godine, u vri-
jeme oskudnih institucional-
nih, materijalnih, organizacij-
skih, privrednih i dru{tvenih
mogu}nosti i prilika u kojima se
nalazila BiH, njeno dru{tvo i
Bo{ nja ci po se bno, u~inio je
mnogo. Radio je kao imam, bio
je muderis u zeni~koj medresi,
ure|ivao je i najve}im djelom
ispisivao Muallim. Bio je jedan
od najzna~ajnijih suradnika lis-
ta Tarik. Muhamed Seid Ser-
darevi} bio je jedan od osniva~a
stale{kog udru`enja Musliman-
sko mu al lim sko i imam sko
dru{tvo i dvije godine predsje-
dnik Gla vnog odbo ra ovog
udru`enja. Serdarevi} je bio je-
dan od osniva~a Udru`enja bo-
sanskohercegova~ke ilmijje ko-
je je osnovano 1913. godine.
Od po~etka pa sve do svoje
smrti 1918. godine bio je tajnik
Udru`enja. Na publicisti~kom,
prevodila~kom, istra`iva~kom i
nau~nom polju Muhamed Seid
Serdarevi} je u svom tridestpe-
togodi{njem `ivotu ostvario ta-
ko|er impoznantno djelo. Obja-
vio je osamnaest djela i preko
stotinu ~lanaka i studija iz ra-
zli~itih oblasti.
Ve li~ina Mu ha me da Se ida
Ser da re vi}a ogle da se i u
uva`avanju, autoritetu i ugledu
koje je u`ivao kao imam, mu-
derris, vaiz, vjeru~itelj, pedagog,
alim i prosvjetitelj. O tome svje-
do~e i rije~i Hamdije Kre{evlja-
kovi}a koji, pi{u}i u Spomenici
Gazi Husrev-begove 400. go-
di{njice o Gazi Husrev-begovu
hanikahu, o Muhamedu Seidu
Serdarevi}u ka`e sljede}e: U
ovom su zavodu u~ili u poslje-
dnje doba mnogi sinovi Bosne,
ko ji da nas za uzi ma ju vi dna
mjesta u na{em `ivotu. U ovom
je zavodu svr{io nauke i mer-
hum M. S. Serdarevi}, prvi pisac
raznih djela na na{em jeziku a
umro je u cvijetu mladosti.
Njegov veliki ugled potvr|uje i
to da je bio predlo`en odnosno
izabran za travni~kog muftiju,
{to on zbog zdravstvenih razlo-
ga kao i dobrih odnosa s poro-
dicom Korkut nije mogao pri-
Sa simpozijuma u Zenici
Foto: M. TUNOVI]
hvatiti. S druge strane, veli~ina
Muhameda Seida Serdarevi}a
proizilazi iz njegove dalekovi-
dnosti, iz anticipacijske snage
njegovog mi{ljenja i djelova-
nja. Njegova veli~ina nije se
sastojala samo u tome da je po
koli~ini i {irini znanja i obrazo-
vanja, po marljivosti, po do-
sljednosti i ugledu bio ispred
mnogih drugih u svome vre-
menu. Muhamed Seid Serdare-
vi} je bio ispred svoga vremena,
on je mislio i djelovao prospe-
ktivno, budu}nosno. Ono {to
je on imao u vidu nalazilo se u
budu}nosti, ono {to je on mislio
i ono na ~emu je on nastojao
imalo je anticipacijsku energi-
ju. To da je nama danas samo-
razumljivo da o islamu mislimo
i o njegovim zna~enjima, poru-
kama i vrijednostima govori-
mo na na{em jeziku, to da mi
danas hutbu na d`umi, dakle,
dio namaza, izra`avamo i iz-
vr{a va mo na na {em je zi ku
u~inak je onog {to je u ono do-
ba nimalo komformisti~ki mi-
slio i kako je protiv vladaju}e
struje svoga vremena djelovao
i merhum Muhamed Seid Ser-
darevi}. Tu veli~inu Muhameda
Seida Serdarevi}a kao i drugih
na{ih velikana iz bli`e i dalje po-
vijesti va`no je mo}i i znati pre-
poznati ne samo kao stati~nu,
osobnu i moralnu veli~inu, ne-
go i kao veli~inu misaonog od-
govora na krizu, kao povijesnu
29. maj/svibanj 2010.
veli~inu, kao veli~inu kriti~kog
mi{ljenja u povijesnoj perspe-
ktivi, a to zna~i tako da, po-
slu`imo li se jednom zgodnom
ilustracijom, danas se inspirira-
ti anticipacijskom snagom mi{-
ljenja Muhameda Seida Serda-
revi}a ne zna~i zagovarati are-
bicu koju je on zagovarao, nego
zna~i, naprimjer, planski, siste-
matski i institucionalno se an-
ga`irati na djelovanju u okviru
web i blog d`emata. To bi, pre-
ma mom mi{ljenju, bilo, u kon-
ceptualnom smislu i u duho-
vnopovijesnom zna~enju ra-
vno onom na ~emu je prije sto
godina radio Muhamed Seid
Serdarevi}. Drugim rije~ima,
veli~ina Muhameda Seida Ser-
darevi}a nije povijesno iscrplje-
na u njegovom vlastitom vreme-
nu. Iako je imalo zna~ajne izra-
vne u~inke i u njegovom vreme-
nu, djelo Muhameda Seida Ser-
da re vi}a ima lo je i ono od -
go|eno dejstvo, u toku cjeloku-
pne dosada{nje povijesti na{e
modernosti i suvremenosti.
Reformator
Djelo Muhameda Seida Ser-
da re vi}a obi lje`eno je `ivo -
tnom do slje dno{}u, ve li kim
entuzijazmom, poletom i ener-
gijom, marljivo{}u i intenzi-
vnim radom i djelovanjem na
vi{e polja. Pa ipak, nije sve u to-
me. Muhamed Seid Serdarevi}
bio je mislilac s darom kreati-
29. maj/svibanj 2010.
vnosti, originalnosti, kriti~kog
pris tu pa. Nje go vo isla m sko
prosvjetno i reformsko djelova-
nje bilo je utemeljeno na kri-
ti~kom mi{ljenju koje (mi{lje-
nje) se iz vr{a va lo u di na -
mi~kom odnosu prema dru{-
tvenoj stvarnosti, u horizontu
slo`enih dru{ tve nih mo -
gu}nosti i izazova. Jednostavni-
je kazano, u tekstu njegovog
djela mo`e se prepoznati dru{-
tveni i povijesni kontekst u ko-
jem je Muhamed Seid Serdare-
vi} `ivio i djelovao. Antologiju
tekstova bo{nja~kog razumi-
jevanja islama u 20. stolje}u ko-
ja se pod naslovom Ka obnovi
islam ske mi sli 2009. go di ne
pojavila u izdanju Udru`enja il-
mijje Islamske zajednice u Bo-
sni i Hercegovini otvorili smo
tekstom Muhameda Seida Ser-
darevi}a. Autor ga je objavio u
tri nastavka u Biseru 1913. i
1914. godine. Tekst nosi na-
slov Mi{ lje nje svo jom ili
tu|om glavom. Potrebno je
da obratimo pa`nju, da se na-
dnesemo nad zna~enjem na-
slova. Naslov nije genijalan sa-
mo kao izraz nekog spisatelj-
skog, novinarskog, ure|iva~kog
umije}a ili stila. Naslov Mi{lje-
nje svojom ili tu|om glavom
nije samo, ili, bolje re~eno, ni-
je uop}e neka retori~ka figura
ili fraza. On nosi temeljnu ide-
ju teksta, on izra`ava pogled,
koncept njegovog autora, Mu-
Pogledi 31
hameda Seida Serdarevi}a. Ko- nima na{a stvarnost, a ona je ta- Seida Serdarevi}a. Evo autoro- su od vajkada bili rijedki. Obzi-
ja je to ideja, koji je to koncept? kva da ve}ina ljudi, i to, kako na- vih rije~i: Radi toga {to je ma- rom na sve ovo istaknuto, pros-
U najkra}em, ideja Muhame- gla{ava Muhamed Seid Serdare- sa takova (neobrazovana prim. vje}ujmo na{u masu i podi`imo
da Seida Serdarevi}a, njegov vi}, ne samo me|u neobrazova- aut.) u pro{lim vremenima oso- je intelektualno!
koncept sastoji se u sljede}em: nim, ne misle svojom glavom. bito u islamskim zemljama nije
Samo ~ovjek ima mogu}nost Uzmemo li prou~avati ljude a se masi davalo pravo mije{anja Sklonost zaboravu
mi{ljenja, druga bi}a mogu ima- ne pojedince, vidje}emo da ih je u dr`avne poslove i rje{avanja Misliti svojom a ne tu|om
ti ve}i ili ni`i stupanj znanja, in- vi{e koji misle tu|om, nego svo- va`nih socijalnih pitanja. Sma- glavom. Da li smo mi danas u
for ma ci ja, in te li gen ci je. Na{ jom glavom. Zapravo, Muha- trana je djetetom, kojem treba na{em vjerskom, kulturnom,
autor ka`e: Stoji ~injenica da meda Seida Serdarevi}a zanima tutor, koji }e se brinuti i uprav- politi~kom `ivotu dorasli zahtje-
nekoje `ivotinje imadu ne{to dru{tveni aspekt obrazovanja, ljati njime. Taj tutor mase bija- vu Muhameda Seida Serdare-
inteligencije, kao {to je maj- bezmalo politi~ko zna~enje zna- hu obrazovani, razboriti i u mi{- vi}a od prije nepunih stotinu go-
mun, taj stric ili stri~evi} neko- nja. Njega zanima ono {to se u ljenju samostalni ljudi, koje zva- dina? I u tom smislu, jo{ jedno
hu ehlul-hali vel-akdi. Oprav- pitanje na samom kraju.
danost toga starinskog obi~aja Za{to Muhamed Seid Serdare-
PRIJE 100 GODINA mo`e nam dobro ilustrirati re- vi} kao i mnogi drugi na{i veli-
U prilikama u kojima to za bosanske muslimane zultat prvih izbora u na{ ze- kani, u na{oj {iroj nau~noj, kul-
nije bila ni jednostavna ni samorazumljiva stvar, maljski i vakufski sabor te ina turnoj i politi~koj javnosti pred-
opredijelio za evropsku budu}nost bosanskih autonomna tijela. Ta bi opravda- stavlja zaboravljenu veli~inu?
muslimana, za njihov opstanak u promijenjenim nost postojala do zadnjeg dana, U sociokulturnim i psihosoci-
kad ne bi bilo zloupotrebe kod jalnim teorijama i istra`ivanji-
dr`avno-pravnim, politi~ko-pravnim i op}im spomenutog ehlul-hali vel-akda. ma je uveliko poznato i pot-
dru{tvenim okolnostima u Bosni i Hercegovini Ali ovaj ~esto bude do skraj- vr|eno da dugotrajnije diskri-
nosti demoralizovan pa uga|a- miniranje, nepriznavanje i ne-
jih dana{njih i prija{njih ljudi sociologiji znanja i znanosti da- ju}i svojim li~nim prohtjevima gi ra nje ne ke dru{ tve ne ili
darvinisti~ke fele. Ali, ipak jo{ ni- nas ozna~ava procesom demo- i interesim azapostavi i uni{ti etni~ke grupe ~esto dovodi i
je dokazano da ijedna `ivotinja kratizacije znanja. [to ve}i broj op}e interese, interese mase. do toga da ta grupa po~ne sama
umi je mi sli ti. Pre ma to me, ljudi ima pristup znanju, obra- Primjera tome je puna historija sebe prezirati.
dr`im da su preuranili oni koji se zovanju, informacijama, to su i morala se jedan puta da do- Mi smo narod koji je na ovaj ili
pokaza{e tolikim d`entlimeni- ve}e mogu}nosti za unapre|iva- kraj~i stara praksa, da masa ni u onaj na~in manje-vi{e gotovo
ma, da u svoju koncesiju na ra- nje zajedni~kog dobra. [to ve}i ~emu utjecaja nema. I po~eo stotinu godina sistematski dis-
zum upuste kao sudionike i dru- broj pripadnika jednog dru{tva se je pomalo uni{tavati stari sis- kriminiran i negiran.
ge `ivotinje, makar da ove od ima pravo pristupa informacija- tem apsolutisti~ke vladavine, Zavr{avamo, dakle, s pita-
njih to i ne tra`e. ^ovjek je bi}e ma to su ve}e mogu}nosti za de- koji se je kod islamskih dr`ava njem:
mi{ljenja. To je polazna teza u mokratizaciju dru{tva. [to ve}i i{~ahirio iz sistema konstituci- Da li na{a sklonost da zabo-
tekstu Muhameda Seida Serda- broj ljudi zna to su manje mo- onalno sli~nog vladavini ehlul- ravljamo na{e velikane pred-
revi}a, o kojem ovdje govorimo. gu}nosti za vjerske, znanstvene, hali vel-akda. Negdje se je, kako stavlja izraz onog na{eg samo-
Ali, na{em autoru nije stalo do tehnolo{ke, politi~ke, ideolo- je poznato, do{lo i do pretjera- preziranja koje dolazi kao stra-
na~elne filozofskoantroplo{ke {ke i svake druge manipulacije. nosti i tako se iz tefrita pre{lo u {na posljedica dugotrajnog ne-
defincije ljudskog bi}a. Njega za- To je osnovna ideja Muhameda ifrat. Zlatna sredina i umjerenost priznavanja?