O R G A N I Z A C I J A Z A P R O M I C A N J E S J E V E R N O - A T L A N T S K I H I N T E G R A C I J A ( O P S A )
N O R T H A T L A N T I C I N T E G R A T I O N S P R O M O T I O N O R G A N I Z A T I O N ( N A P O )
U OVOM BROJU:
Inside this issue:
PÉTER IMRE GYÖRKÖS
Veleposlanik Republike
Mađarske u Republici Hr-
vatskoj
Ambassador of Republic of
Hungary to the Republic of
Croatia
KREŠIMIR ĆOSIĆ
Voditelj izaslanstva Hrvats-
koga sabora u Parlamentar-
noj skupštini NATO-a
Head of delegation of CP to
the Parliamentary Assembly
of NATO
Dr. Péter Imre Györkös
Mjesečni OPSA bilten
NATO INTERVJUI
Napravili ste dobar posao,
ali nema vremena za odmaranje
Za bilten NATO intervjui
OPSA je razgovarala s
Njegovom ekselencijom
Péterom Imre
Györkösom, veleposlani-
kom Republike Mađarske
u Hrvatskoj. Gospodin
Györkös je veleposlani-
kom postao 30. kolovoza
2007., a prije toga je bio
zamjenik predsjednika
Ureda za europske poslo-
ve Republike Mađarske i
jedan od glavnih mađar-
skih pregovarača u proce-
su približavanja EU, i to
na mjestu načelnika Glav-
nog odjela za EU koordi-
naciju. Studirao je među-
narodne odnose u Mos-
kvi, a doktorirao je u Bu-
dimpešti. S velikom zna-
njem pomaže Hrvatskoj u
pregovaračkom procesu
za ulazak u EU, a služio
je i kao kontakt točka za
Hrvatsko približavanje
NATO-u.
OPSA: Mađarska je
odigrala ulogu svojevrs-
nog tutora Hrvatskoj u
njezinom pristupu NA-
TO Savezu. Da li ste za-
dovoljni napretkom koji
je Hrvatska ostvarila,
posebno nakon dobiva-
nja pozivnice u Bukure-
štu ove godine?
Za Mađarsku je privilegi-
ja biti od pomoći Hrvats-
2. srpanj 2008.
Broj 1., godina 1.
NATO INTERVIEWS
koj. Nismo to radili samo
za dobro naše ili vaše
zemlje, već zato što smat-
ramo da je takva pomoć
dobra i za NATO i EU,
odnosno za postepenu
integraciju regije. U trenu-
tačno heterogenoj regiji,
Hrvatska je zemlja model
i podupiremo njezin us-
pjeh kojeg osobno nazi-
vam hrvatskim modelom.
Vrlo sam sretan zbog is-
hoda summita u Bukureš-
tu, jer taj ishod nije samo
mađarska procjena stanja,
već i ostalih 25 članica
Saveza. S druge strane,
postoji opća politička pot-
pora. Napravili smo neke
konkretne korake u sjediš-
tu NATO-a u Bruxellesu,
gdje smo i osnovali grupu
prijatelja proširenja, a u
Zagrebu je mađarsko vele-
poslanstvo kontakt točka.
Nadamo se da će Hrvatska
potpisati protokol o pristu-
panju do proslave 60. go-
dišnjice Saveza.
Naravno, velika je razlika
između ulaska u NATO i
EU. U Savezu je stvarni
politički značaj kad ste
pozvani na pregovore.
Tako su pregovori, rekao
bih, formalna potvrda re-
zultata, postignuća i obve-
za koje su već pregovara-
ne, postignute i raspravlja-
ne. Trenutačno je Hrvats-
ka završila dva kruga pre-
govora i, koliko ja znam,
prošli su vrlo glatko bez
značajnijeg upitnika. Sada
Sjevernoatlantsko vijeće u
Bruxellesu mora napraviti
kalendar kako bi pripremi-
lo potpisivanje, koje bi
trebalo biti u srpnju. To su
potpisi zemalja članica, a
Hrvatska će tom potpisi-
vanju biti prisutna. Zatim
se članice moraju dogovo-
riti o političkom i legal-
nom okviru unutar kojega
će Hrvatska, nadamo se,
ući u pravni okvir do po-
četka 2009.
Svima je jasno da je Hr-
vatska politički stabilna
demokracija i da u regiji
igra vrlo pozitivnu ulogu.
Očekuje se da se ta uloga
nastavi nakon ulaska u
Savez te da se produbi. Od
vojnih stručnjaka sam saz-
nao da je većina obveza i
doprinosa Hrvatske NA-
TO-u u smislu profesio-
nalnih kriterija ostvareno.
To ne znači da proces mo-
že stati, on će se nastaviti
jer je Savez u stalnoj pri-
lagodbi zbog promjene
okruženja, globalnih iza-
zova sigurnosti i sigurnos-
ne politike. Proširenje će
se nastaviti, naročito je to
potrebno u regiji, a poseb-
no su važni i uspjesi ope-
racija.
Nastavak na strani 3
 2

NATO INTERVJUI
Krešimir Ćosić — Voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj
skupštini NATO-a i saborski zastupnik
OPSA: U Berlinu je od 23. - 27. sigurnosni sustav, poput Australije, za cijeli svijet te tako zahtijevaju i
svibnja 2008. održano proljetno Japana, Novog Zelanda, Koreje te poseban sigurnosni status? Stoga je
zasjedanje Parlamentarne skupš- država Mediteranske skupine. Par- izrazito bitno precizno navesti što
tine NATO-a, u čijem radu je su- lamentarna skupština NATO-a ulazi, a što ne, u NATO- ovu nadle-
djelovalo i hrvatsko izaslanstvo. predstavlja relevantan globalni poli- žnost glede energetske sigurnosti.
Zašto je sudjelovanje Hrvatske tički forum u kojem se razmatraju
važno i koji su vaši dojmovi s tog suvremena sigurnosno- politička
OPSA: Zanimljiv je bio i forum za
sastanka? pitanja, poput pitanja Af-
raspravu o ženama u oružanim
Hrvatska kao prid- ganistana- danas stožerne
snagama. Kakvo je gledište o že-
ruženi član Parla- teme na kojoj se testira
nama na visokim vojnim pozicija-
mentarne skupšti- sposobnost Saveza u rješa-
ma i kako će se Hrvatska uključiti
ne NATO-a, sud- vanju suvremenih sigurno-
u NATO-ov program Gender Ma-
jeluje na redovitim snih izazova.
instreaming (izjednačavanje spo-
godišnjim zasjeda- lova)?
njima te u radu OPSA: Osvrnuli bih se Tijekom rasprave o izviješću o sta-
svih stalnih radnih na neke glavne točke sas- nju u Oružanim snagama RH, jedna
tijela – Odbora za tanka. Energetska sigur- od tema bila je i zastupljenost žena
politička pitanja, nost je od velikog značaja na svim razinama u OSRH. Takve
Odbora za obranu Prof.dr.sc. Krešimir Ćosić NATO-u, a o tome je go-
inicijative i zahtjevi neosporno ima-
i sigurnost, Odbo- vorio i Roland Götz, stru- ju punu NATO-ovu parlamentarnu
ra za znanost i tehnologiju te Odbo- čnjak za energetska pitanja. Da li
potporu, no svakako treba voditi
ra za civilnu dimenziju sigurnosti. će Hrvatska ulaskom u NATO
računa i o nekim etičkim ograniče-
Posebno treba istaknuti kako je Hr- biti sigurnija i u energetskom
njima. Direktno sudjelovanje žena u
vatska u Berlinu po prvi put sudje- smislu?
borbenim operacijama je diskutabil-
lovala u radu Stalnog odbora
Energetska sigurnost je vrlo složena no pitanje, ali s druge strane, stožer-
(Standing Commitee). To tijelo up-
tema. NATO kao političko- vojno – ne funkcije, zapovijedanje, planira-
ravlja radom Parlamentarne skupš-
sigurnosna organizacija ima područ- nje te obavještajne funkcije su pod-
tine, donosi godišnji plan rada, fi-
je svoje nadležnosti te je neophodno ručja gdje se žene mogu kvalitetno
nancijski okvir te definira aktivnosti
kvalitetno definirati ulogu, zadaće i afirmirati. Treba dozvoliti da proces
svih ostalih tijela. U nadležnost tog
odgovornosti koje joj pripadaju u ide svojim prirodnim tijekom, a ne
odbora također spada i organizacija
rješavanju te problematike. Kada da se pretvori u svoju suprotnost.
međunarodnih posjeta, primjerice
govorimo o zaštiti kritične energets- Sjećam se jednog svog dolaska u
SAD-u, Afganistanu, Iraku i Iranu
ke infrastrukture, potrebno je reći Afganistan kada sam bio svjedokom
itd. Upravo su spomenuti odbori
kako ona ima financijske, gospodar- ukrcaja na zrakoplov posmrtnih os-
prije četiri godine imali ključnu
ske, političke, ekološke i druge im- tataka mlade poginule kanadske sat-
ulogu u realizaciji posjete Hrvats-
plikacije. Tako primjerice, State nice, to je prizor koji ima posebnu
kom saboru, gradu Zagrebu, Minis-
Department već sada troši 50 mili- težinu. Hrvatska ima visoke časnice
tarstvu obrane i Ministarstvu vanj-
jardi dolara na osiguravanje vitalnih koje su završile i West Point, a neke
skih poslova te je tom prilikom iz-
plovnih putova kojima prometuju od njih sam i osobno vidio u Afgani-
raženo zadovoljstvo postignutim
tankeri prevozeći naftu. Upravo u stanu, poput Irene Peharde. S tak-
rezultatima Hrvatske na putu prema
toj sferi osiguranja glavnih pomor- vim, vrhunsko obrazovanim kadrom
punopravnom članstvu u NATO-u.
skih koridora, NATO može odigrati koji je prošao rigoroznu selekciju,
Potrebno je napomenuti kako se
ključnu ulogu, no tada se postavlja usvajamo najviše standarde, a na
NATO-ova Parlamentarna skupšti-
pitanje koliko daleko ide takav an- nama je da takve ljude sustavno
na sastoji od 248 parlamentaraca, a
gažman, da li se on proteže i na osi- podupiremo.
tomu treba pridodati i članove prid-
guranje izvora? Da li se može ustvr-
ruženih izaslanstava. Takav status s
diti da su primjerice, izvori u Sau-
Hrvatskom dijele i zemlje blisko Razgovarao: Vedran Obućina
dijskoj Arabiji od vitalnog interesa
vezane za NATO- ovu politiku i

NATO INTERVJUI
Napravili ste dobar posao, ali nema vremena za odmaranje
Nastavak sa strane 1
Hrvatska sudjeluje u nekim operaci-
jama kao de facto punopravan član.
Zapravo, nakon potpisivanja, Hr-
vatska će postati kvazi-aktivan pro-
matrač, odnosno osim nekih vrlo
specifičnih grupa i obveza u NA-
TO-u, Hrvatska će vojno biti dio
institucionalnog sustava i procedu-
ra. Još se mora ispuniti takozvana
nacionalna kvota i vojno osoblje u
NATO-u. Dakle, smatram da ste
napravili dobar posao, nema vreme-
na za odmaranje, otvara se novo
poglavlje, a moraju se ispuniti i tri
važne obveze: prema vojnoj refor-
mi, proračunu, kao i javnosti koja
uvijek mora dobiti informacije koje
traži.
OPSA: I premijer Gyurcsanyi i
ministar obrane Szekeres nekoli-
ko su puta ove godine ponovili
svoje zadovoljstvo napredova-
njem Hrvatske i rastućom surad-
njom. Kako se ta suradnja bilate-
ralno može unaprijediti i što je
konkretno u planu?
Imamo izvrsnu suradnju u Afganis-
tanu, gdje u mađarskom PRT-ju
imamo hrvatske vojnike koji izvrs-
no djeluju. Ponude o bilateralnoj
suradnji i sada, a i kao države člani-
ce su naročito aktivne u području
kapaciteta strateškog transporta i
modernizacije helikoptera. Stoga
smatram da postoje mnoge moguć-
nosti za vrlo konkretnu suradnju, ali
to će zavisiti i o budućim događaji-
ma.
OPSA: Energetska sigurnost od
posebnog je značaja za NATO i
njegove članice. Kako stoji surad-
nja naših dviju zemalja po tom
pitanju, s obzirom na našu geog-
rafsku ovisnost i zajedničke izvo-
re energije?
Postoje mnogi planovi u raznim
zemljama, a i ovdje možemo čuti
mnoge strategije i planove, od alter-
nativnih izvora energije do termina-
la, potencijalno nuklearne energije
do novih plinovoda i naftovoda.
Naravno, svaka zemlja mora donije-
ti suverenu odluku o tome. Naše
dvije zemlje imaju vrlo zanimljiv i
dobar geografski položaj, a na te-
melju odličnih političkih odnosa,
može biti i pozitivan model rješenja
cjelokupnog energetskog stanja.
Na razini kompanija imamo surad-
nju, a partnerstva se mogu i ojačati,
shodno političkim odlukama.
Spremni smo raditi na interkonekci-
ji plinovodnih sustava u duljem raz-
doblju u dva smjera; od Rusije pre-
ko Mađarske do Hrvatske, te alter-
nativan pravac od nekog energets-
kog terminala preko hrvatskog teri-
torija do Mađarske. Geografski po-
ložaj je dobar i za naftovode, pa
smatram da i u tom polju ima dosta
prostora za suradnju. Mislim da će
ovo pitanje biti važna sastavnica
cjelokupne razvojne politike Euro-
pe, ali sam prilično uvjeren da mo-
žemo spojiti dva vodna sustava, no
potrebne su mnoge pravne, političke
i ostale regulacije. No, siguran sam
da će se konkretni koraci uskoro
učiniti.
OPSA: Mađarska će 2009. slaviti
svojih deset godina u NATO-u.
Kako su Mađari prihvatili život
unutar Saveza, da li je potpora
Savezu opala? Nedavno su bili i
protesti protiv zračne baze u
Pápi, kao i protiv NATO-ovog
radara kraj Pécsa.
Ne znam za niti jedan veći protest
protiv zračne baze Pápa. Što se tiče
radara, to nema nikakve veze s NA-
TO-om, ljudi ne prosvjeduju protiv
Saveza. Prosvjednici zahtijevaju da
3
se nađe mjesto gdje će se radar pos-
taviti bez veće štete za okoliš, dakle
ne prosvjeduju niti protiv radara,
već samo protiv lokacije gdje se ra-
dar gradi. Naravno, demonstracije
su dio demokratskog života, pa i
vojna ulaganja se moraju suočiti s
prednošću civilnih ulaganja. Rekao
bih da ti prosvjedi nemaju opći utje-
caj na članstvo u NATO-u, jer je
članstvo postalo dio svakodnevnog
života. Ono može biti pozitivno ili
negativno, ovisno o osobnom stavu,
ali moram reći da je ovakav oblik
sigurnosti za Mađarsku jako važan,
jer je ovo prvi trenutak u povijesti
kad se osjećamo sigurnim. S druge
strane, članstvo daje i mnoge mogu-
ćnosti, jer ste član saveza koji igra
važnu ulogu u svijetu, pa ste aktivno
u središtu globalne vanjske politike.
I u regionalnim problemima imamo
ulogu, a sudjelujemo i u dvije velike
NATO-ove misije u Afganistanu i
na Kosovu. Naravno, postoje rizici.
Prije nekoliko dana poginuo je ma-
đarski vojnik u Afganistanu. No, to
su vojnici koji su svojevoljno prih-
vatili rizik i otišli tamo.
Općenito, mađarsko je društvo prih-
vatilo sve obveze koje proistječu iz
članstva. Postoje različiti pogledi o
budućnosti Saveza, a ja bih rekao da
je to dinamičan proces te da je pre-
rano donositi zaključke o Savezu za
20 ili 30 godina. Stvara se i okvir
suradnje NATO-a i EU, a kako je
Mađarska članica obje organizacije,
to je za nju vrlo važno i izazovno
kako bi doprinijela i jednoj i drugoj
organizaciji. Proračun je uvijek iza-
zov jer postoje ciljevi, ali i realnost.
Pitanje je koliko daleko možemo ići
da postignemo potrebnu razinu
GDP-a, ali u to se treba uključiti i
svjetski okvir potrebe, financijske
sposobnosti zemlje i zahtjevi vojske
u zemlji i u međunarodnim misija-
ma. Nastavak na strani 4
 OPSA bilteni su jedan od načina na koji infor-
miramo zainteresirane građane o NATO-u.
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
Prvi pokrenuti bilten je Euroatlantski tjednik
North Atlantic Integrations Promotion Organization (NAPO)
koji radimo jednom tjedno i šaljemo zaintere-
siranim primateljima svaki četvrtak. NATO
Pošta: HR-10000 Zagreb, Poljana Zvonimira Dražića 9
intervjui je bilten koji izlazi jednom mjesečno

E-pošta: opsa@opsa.hr i u njemu se objavljuju razgovori s osobama

koje su u mogućnosti i na poziciji da nam

Za sigurniji svijet u kojem živimo... daju više od informacije, da nam kažu svoje
vlastito mišljenje, komentar ili objašnjenje
aktualnih i važnih događaja i procesa u svijet-

www.opsa.hr lu budućeg članstva Hrvatske u NATO-u, ali i

brojnih drugih povezanih pitanja…

Za ovaj broj:
Razgovore vodio: Vedran Obućina
Uredio: Denis Avdagić
Slike: Vedran Obućina; Hrvatski sabor (www.sabor.hr)
OPSA dopušta prenošenje tekstova uz navođenje izvora
Bilten NATO intervjui je informativni mjesečnik OPSA-e
Prijava za primanje ostvaruje se preko stranica www.opsa.hr

Napravili ste dobar posao, ali nema vremena za odmaranje

Nastavak sa strane 3
OPSA: Koji je Mađarski stav pre-
ma situaciji u regiji, naročito pre-
ma makedonskom problemu? Da
li je prekasno za Makedoniju da
se priključi NATO-u s Albanijom
i Hrvatskom?
Vrlo smo nesretni zbog razvoja do-
gađaja. Ne krivimo nikoga, ali vidi-
mo vrlo specifičnu prirodu proble-
ma. Zaista je istina da NATO-ovo
proširenje pridonosi stabilnosti, pa
bi trebalo biti svima u interesu da se
nađe rješenje što je prije moguće.
Jezik Bukurešta je potpuno jasan, pa
se možemo samo nadati da će se
pregovori nastaviti nakon izbora u
FYROM-u i voditi sporazumu. To
nije samo pitanje NATO-a, jer pos-
toji mogućnost da se problem pono-
vi i prilikom ulaska u Europsku uni-
ju. Ne želim spekulirati da li je pre-
kasno, jer ne znam svakodnevni
razvoj događaja. Rekao bih, ako se jete, i ne vidim niti jedan razlog sada
donese sporazum danas ili sutra, zašto ne bi bilo moguće da uspijete
tada nije kasno. Nadam se da će se prije završetka mandata ove Europske
datum novih pregovora utvrditi do komisije.
vremena kad se ovaj razgovor obja- Što se tiče brzine pregovora, pravi
vi. napredak nije baš vidljiv. Još je uvi-
jek velik upitnik nad otvaranjem tako-
OPSA: Bili ste jedan od glavnih zvanih najtežih poglavlja, kao što su
mađarskih pregovarača u proce- sudstvo ili konkurencija. Ipak, ovaj
su približavanja EU. S te pozicije, uspjeh s NATO-om, iako je to druga-
kako ocjenjujete hrvatski napre- čiji i suženiji proces pregovora, može
dak u pregovorima s Unijom? poslužiti kao dokaz da je proces pred-
vidiv i da je perspektiva ulaska u EU
Hrvatska je na pravom putu, jer
vrlo dobra, ukoliko uspijete ispuniti
Hrvatska zapravo napreduje sama.
zahtjeve.
Izvan je pomisli da Hrvatska nema
šanse da uđe sama u Uniju, što će
biti prvi put od 1981. Već sada pos- OPSA: Gospodine veleposlaniče,
toji učinkovita struktura pregovora. hvala na razgovoru.
Jasna je politička volja za ulaskom Molim.
u Uniju i bolja atmosfera, kao i po-
zitivna ocjena predsjednika Komi- Razgovarao: Vedran Obućina
sije. No, garancije nema. Osobno
mislim da imate kapaciteta da uspi-