O R G A N I Z A C I J A Z A P R O M I C A N J E S J E V E R N O - A T L A N T S K I H I N T E G R A C I J A ( O P S A )

N O R T H A T L A N T I C I N T E G R A T I O N S P R O M O T I O N O R G A N I Z A T I O N ( N A P O )

24. studeni 2010. Broj 11, godina 3.

NATO INTERVJUI
NATO INTERVIEWS

U OVOM BROJU:
Inside this issue: Bosna i Hercegovina
SELMO CIKOTIĆ
15 godina od Daytona
Ministar obrane Bosne i Bosnia and Herzegovina - 15 years after Dayton
Hercegovine

Minister of Defense of Bosnia

and Herzegovina

DAVOR BOŽINOVIĆ

Državni tajnik za politička

pitanja u Ministarstvu
vanjskih poslova Republike
Hrvatske, posebni izaslanik
predsjednice Vlade Republike
Hrvatske za jugoistočnu
Europu
Cikotić Božinović
Croatian State Secretary for
Political Affairs in Ministry of
Foreign Affairs and European
Integration, Special Envoy of
the Croatian Prime Minister for
South Eastern Europe

NIKOLA TODORČEVSKI

Veleposlanik, direktor
Središta za sigurnosnu
suradnju (RACVIAC)

Ambassador, Director of
Centre for Security Cooperation
(RACVIAC)

MATE GRANIĆ

Bivši ministar vanjskih

poslova Republike Hrvatske Todorčevski Granić
Former Croatian Minister of
Foreign Affairs
 2

NATO INTERVJUI Broj 11, godina 3.

SADRŽAJ UVODNIK
2 UVODNIK Po drugi put u svojoj povijesti
grad Dayton je upisan u retke povije-
IMPRESSUM snih knjiga. Prvi put kao mjesto rođe-
nja avijacije, a drugi put kao mjesto u
kojem je rođen mir... Prije 15 godina
3 INTERVJU S DRŽAVNIM upravo je u tom gradu zaustavljen tra-
TAJNIKOM U MVPEI-U RH, gični i krvavi rat u Bosni i He-
DAVOROM BOŽINOVIĆEM rcegovini; u tom gradu dogovoren je
sporazum iz kojeg će izrasti Daytonski
ustav BiH; ustav koji po nekima danas
6 INTERVJU S BIVŠIM priječi napredak, ali koji je zaustavio
MINISTROM VANJSKIH rat i donio toliko željeni mir.
POSLOVA RH, MATOM (Operation Deliberate Force) prve
Ono što treba istaknuti je da mir u BiH
GRANIĆEM upotrebe oružane snage NATO-a u
ne bi bio moguć bez angažmana NA-
ratovima na području bivše SFRJ.
TO-a, te država članica, saveznika,
napose Sjedinjenih Američkih Država. No, mira u Bosni i Hercegovini ne bi
9 STRATOPSA: KRATKA
bilo niti bez operacije Oluja, Oružanih
ANALIZA BOSNE I Mnogi će upravo to osporavati kasnim
snaga RH, i to se ne smije zaboraviti.
HERCEGOVINE tajmingom tog angažmana, koji je mo-
žda trebao nastupiti ranije. Međutim, Kako Bosna i Hercegovina izgleda
koliko je međunarodna politika danas, kako je došlo do Daytonskih
10 INTERVJU S komplicirana, znaju i naši građani koji pregovora, što BiH čeka na putu u
VELEPOSLANIKOM, danas ispitivanjem javnog mnijenja NATO, kakav je odnos Hrvatske i
DIREKTOROM RACVIACA, daju "zeleno ili crveno svijetlo" primje- BiH, pitanja su koja smo između osta-
NIKOLOM TODORČEVSKIM rice angažmanu u Afganistanu. lih postavili našim sugovornicima u
ovom broju NATO intervjua.
Koncept NATO vođenih misija utvrdio
se upravo u Bosni i Hercegovini, te je Uz 15 godina Daytonskog sporazuma,
12 INTERVJU S MINISTROM taj model koji je uključivao i ne- nedaleko Zagreba, projekt RACVIAC
OBRANE BIH, SELMOM članice NATO-a, pod mandatom UN-a, proslavio je svoju desetu obljetnicu.
CIKOTIĆEM a koji je započeo s IFOR-om, odnosno Iskoristili smo i tu prigodu te direktora
SFOR-om, kasnije prekopiran na Ko- RACVIAC-a upitali kakva je veza
sovu sa KFOR-om te u Afganistanu sa Bosne i Hercegovine i tog centra. ■
14 NAPOMENE ISAF-om.
OPSA BILTENI Zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovi-
Denis Avdagić
ni ne bi bilo moguće bez odlučnosti
denis.avdagic@opsa.hr
NATO-a u operaciji Namjerna sila
- IMPRESSUM -
NATO intervjui - broj 11 u trećoj godini izlaženja - mjesečni bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
Internet stranice: www.bilteni.opsa.hr E-pošta: bilteni@opsa.hr Fax: +385(0)1/5560 736
Pitanja, prijedloge, priopćenja i/ili članke šaljite e-poštom na bilteni@opsa.hr
Adresa: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - Za NI, Poljana Zvonimira Dražića 9, HR-10000 Zagreb
Izdavač: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr
U ime izdavača: Denis Avdagić, direktor Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
Urednik: Denis Avdagić Priredili: Denis Avdagić, Vedran Obućina, Ana Marija Vojković
Naslovnica: Pripisujemo autorstvo fotografije dr.sc. Mate Granića - "Roberta F."; autostvo fotografije Nj.E. Nikole Todorčevskog - "RACVIAC";
autorstvo fotografije dr.sc. Selma Cikotića - "Ministarstvo obrane BiH"; autostvo fotografije dr.sc. Davora Božinovića - "OPSA" i "Matica hrvatska".
Copyright © 2010 OPSA - NATO intervjui - ISSN 1847-8255
- NATO intervjui su pripremljeni za digitalni tisak i Adobe® PDF digitalno pregledavanje -
 3

NATO INTERVJUI Broj 11, godina 3.

Božinović: Hrvatska ima i moralnu obvezu pomoći BiH

Intervju s državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, dr.sc. Davorom Božinovićem

OPSA: Kako Hrvatska danas dijeli iste vrijednosti za koje se zalaže i

gleda na Bosnu i Hercegovinu? međunarodna zajednica u BiH, a to su
Kakva je odrednica službene stabilna demokracija, vladavina prava,
politike? Što se promijenilo ulaskom pluralističko i multietničko društvo. To
Hrvatske u NATO u odnosu prema su temelji na kojima se može graditi
BiH? stabilna budućnost BiH s jasnom
- Božinović: Stabilnost svih država europskom perspektivom.
Jugoistočne Europe, dobrosusjedski Nadalje, kao i međunarodna zajednica i
odnosi i snažna potpora euroatlantskoj RH se zalaže da ustavna reforma bude
perspektivi svih država regije, načela rezultat konsenzusa svih naroda u BiH,
su vanjske politike RH prema regiji. koja će uskladiti načelo pune ravno-
Na tim načelima temelji se i naša pravnosti tri konstitutivna naroda s
politika prema BiH: odnosi s BiH načelom ravnopravnosti svih građana.
temelje se na poštivanju suverenosti, Pri tome želimo istaknuti važnost
teritorijalne cjelovitosti i pune ravno- provedbe presude Europskog suda za
pravnosti tri konstitutivna naroda i svih ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, ali
građana BiH. i posebno istaknuti važnost uspostave
RH i BiH imaju najdužu državnu stvarne ravnopravnosti ustavnog
granicu, nešto više od 1000 km, BiH je položaja Hrvata u BiH. Legitimni
naš značajni vanjsko trgovinski partner, politički predstavnici Hrvata moraju
a na području euroatlantskog pribli- ravnopravno sudjelovati u procesu
žavanja hrvatska potpora je snažna i donošenja odluka na svim razinama
kontinuirana. Jednom riječju, naši dr.sc. Davor Božinović vlasti u BiH.
odnosi su prijateljski i dobrosusjedski.
RH kao mlada članica NATO-a i pitanja u vezi s državnom imovinom, OPSA: Što međunarodni partneri i
država na pragu ulaska u EU prihvatila nadamo se da će BiH što skorije ispuniti saveznici očekuju od Hrvatske u
se zahtjevne zadaće i ovaj uvjet. Štoviše, ponudili smo BiH pogledu odnosa s BiH? Da li će
da svim svojim Legitimni politički predstavnici našu pomoć pri Hrvatska biti inicijator ili poticati
susjedima prenese Hrvata moraju ravnopravno sudjelo- izradi prvog godi- promijene u BiH s obzirom na ulogu
svoja iskustva na vati u procesu donošenja odluka na šnjeg nacionalnog potpisnice Daytonskog sporazuma?
euroatlantskom re- svim razinama vlasti u BiH. plana, osobito jer - Božinović: Međunarodna zajednica, te
formskom putu. - Božinović smo i sami iskusili posebice naši partneri u NATO-u i EU,
Ulaskom RH u kako se radi o vrlo od RH očekuju da nastavi pozitivnim
NATO mi smo u mogućnosti još zahtjevnoj zadaći. utjecajem na euroatlantski proces u
snažnije pomoći i lobirati za ulazak BiH. Pri tome, kao i međunarodna
BiH u NATO. OPSA: Hrvatska je jedna od potpi- zajednica, smatramo da proces ustavnih
Pred BiH su još mnogi izazovi kako bi snica Daytonskog sporazuma. Danas reformi i procesi euroatlantskih inte-
se osigurala europska budućnost postoji neminovna potreba promijene gracija trebaju biti proizvod unutarnje
zemlje. Stoga s bosanskohercegova- ustavnog uređenja BiH, odnosno motivacije i demokratskog konsenzusa
čkim kolegama redovito održavamo odmaka od Daytonskih pravila. Što će unutar BiH.
stručne konzultacije po pitanju pristu- Hrvatskoj biti važno u tom pogledu? RH kao jedna od potpisnica Dayto-
pnog procesa NATO-u. Zadovoljni smo Na što će se paziti u slučaju izmjena nskog mirovnog sporazuma ima i
da je napredak BiH na putu prema ustavnog poretka BiH? moralnu obvezu pomoći BiH da
euroatlantskim integracijama potvrđen - Božinović: Međunarodna zajednica je uspostavi punu stabilnost i funkci-
pozivom za ulazak u Akcijski plan za svjesna kako je reforma ustava u BiH onalnost, kao i da ubrza proces euro-
članstvo u NATO-u (MAP) koji je BiH neizbježna kako bi BiH što prije postala atlantske integracije. Želimo pomoći
dobila na ministarskom sastanku funkcionalna i potpuno stabilna država BiH u svim pitanjima gdje naša pomoć
NATO-a u travnju ove godine. te kako bi funkcionirala kao samo- bude zatražena.
Iako je primjena MAP-a odgođena na održivo i demokratsko europsko dru-
godinu dana zbog određenih otvorenih štvo. Pri tome valja istaknuti da RH
 4

NATO INTERVJUI Broj 11, godina 3.

Božinović: Hrvatska ima i moralnu obvezu pomoći BiH

OPSA: Hrvati u BiH su OPSA: Hrvatska će, kako stvari na "neumskom koridoru", točnije na
konstitutivni narod, međutim sve stoje, ubrzo postati članica Europske graničnim prijelazima Klek i Zaton
češće se iz BiH čuje negodovanje o unije. To će dovesti do promjena u Doli, bude osigurano provođenje
neravnopravnosti Hrvata unutar odnosima s BiH, posebice na nadzora državne granice u skladu s
BiH, kao i o potrebi uspostavljanja graničnim područjima. Hrvatska s pravnom stečevinom EU.
trećeg entiteta. Može li se očekivati BiH ima iznimno dugu granicu, i Kada se govori o granici s BiH ne treba
potpora RH ukoliko među Hrvatima prekid teritorijalnog kontinuiteta kod zaboraviti da je između RH i BiH 1999.
u BiH dođe do konsenzusa o potrebi Neuma. Takvo razgraničenje može godine potpisan Ugovor o državnoj
uspostave trećeg entiteta? biti potencijalno veliki problem granici, koji nije ratificiran ali se
- Božinović: Jednakost konstitutivnih Hrvatskoj, što se po tom pitanju privremeno primjenjuje. Na nedavno
naroda jedan je od ključnih temelja poduzima? održanoj sjednici Međudržavnog
BiH i uporište za hrvatski potpis na - Božinović: Ulaskom u EU a potom i u diplomatskog povjerenstva u srpnju,
Daytonski mirovni sporazum. Unatoč šengenski prostor, RH će postrožiti obje strane bile su složne u ocjeni da je
tomu, činjenica je da Hrvati ne mogu kontrolu i nadzor granice, odnosno taj ugovor važan i vjerodostojan
ostvariti jednaka politička prava, kao prometa preko granice koja će postati dokument te da RH i BiH trebaju
što je mogućnost izbora legitimnih njena vanjska granica. Budući je pitanje nastaviti rad u cilju osiguranja uvjeta
političkih predstavnika, niti mogu kontrole i nadzora granice s BiH, osim potrebnih za njegovu ratifikaciju.
ravnopravno su- Sve dok položaj Hrvata ne bude po- nacionalnim zakono-
djelovati u proce- boljšan i jednakopravan, oni će biti davstvom, dobrim di- OPSA: U Hrvatskoj i danas živi
su donošenja o- prisiljeni tražiti i druga rješenja, jelom uređeno i dvo- veliki broj izbjeglica iz BiH, manji
dluka. koja se po mom mišljenju mogu stranim međunaro- dio njih ima želju povratka, no
Činjenica je da je pronaći i u postojećim zadatostima dnim ugovorima koji preduvjeti u razrušenim mjestima,
kroz sadašnja strukture BiH. su neusklađeni sa za- često u BiH entitetu Republika
zakonska rješenja konodavstvom EU, Srpska ne omogućavaju povratak i
- Božinović
omogućeno da RH je pokrenula pro- život. S druge strane, nerijetko se od
Hrvati u BiH budu nadglasani od strane ces pregovora s bosanskohercegova- čelnika tog entiteta čuju pozivi za
predstavnika drugih naroda i da je čkom stranom u cilju izmjene ugovora povratak. Imate li podrobnije
odluke moguće donijeti bez i jednog koji se odnose na granične prijelaze i informacije? Što Hrvatska čini po
hrvatskog glasa, što nije održivo. pogranični promet. tom pitanju?
Takvo stanje potiče kod Hrvata Izmjene ugovora o graničnim prije- - Božinović: U RH danas živi oko
opravdano nezadovoljstvo koje ima lazima predviđaju racionalizaciju susta- tisuću izbjeglica iz BiH, a rješavanje
posljedice na bosanskohercegovačko va graničnih prijelaza, smanjenje njiho- njihovog statusa pokušava se pronaći u
društvo, koje je prije rata bilo primjer va broja i kategorizaciju sukladno zako- suradnji s nadležnim Ministarstvom za
multikulturalnosti i nacionalne tolera- nodavstvu i standardima EU. Niti ljudska prava i izbjeglice BiH. Kako
ncije. RH kontinuirano pomaže hrva- postojeći režim pograničnog prometa sam već spomenuo, Vlada RH konti-
tskom narodu u BiH kroz razne oblike nije sukladan zakonodavstvu EU pa će nuirano pomaže povratak Hrvata, ali i
pomoći, od pomoći procesu povratka ga biti potrebno mijenjati, odnosno drugih koji se žele vratiti u BiH, progra-
do financiranja kulturnih, obrazovnih i sklopiti novi Sporazum o pograničnom mom pomoći kojim se obnavljaju ili
zdravstvenih projekata, s ciljem prometu. Na taj način bi se ublažio uči- izgrađuju oštećene ili uništene obite-
poboljšanja položaja Hrvata u BiH. No, nak šengenske granice na svakodnevni ljske kuće u BiH. Kroz taj program,
sve dok položaj Hrvata ne bude život stanovnika pograničnog područja, uključujući i 2010. godinu, od 2001.
poboljšan i jednakopravan, oni će biti koji bi zahvaljujući predviđenom godine ukupno je utrošeno oko 280
prisiljeni tražiti i druga rješenja, koja se novom Sporazumu uživali posebna pra- milijuna kuna za obnovu domova u
po mom mišljenju mogu pronaći i u va prilikom prelaska granice u okviru BiH.
postojećim zadatostima strukture BiH. pograničnog režima. Povratak u Federaciju odvija se dobro,
RH će, ponavljam, snažno pomagati Što se tiče prometa kroz "neumski dok je u Republiku Srpsku otežan
BiH da što prije postane funkcionalna i koridor", predviđene su konkretne brojnim neizvjesnostima s kojima se
prosperitetna zemlja, koja će Hrvatima mjere za podizanje stupnja kontrole i povratnici susreću. Pod neizvjesnostima
osigurati zajamčenu ravnopravnost, zaštite državne granice koje su u skladu mislim na dileme povratnika koliko su
kakvu, uostalom, treba osigurati i svim sa zahtjevima pravne stečevine EU. dobrodošli u predratne krajeve, kada će
građanima. Među ostalim mjerama, planirano je da dobiti električnu energiju, gdje će djeca
od datuma pristupanja Europskoj uniji, ići u školu i slično.
 5

NATO INTERVJUI Broj 11, godina 3.

Božinović: Hrvatska ima i moralnu obvezu pomoći BiH

To su sve vitalna što prije. RH uvažava BiH u svoj njenoj različi-
pitanja koja zahti- Veliku ulogu u poticanju tosti i naša povezanost je povijesna i
jevaju konkretan povratka, ali i svestranoj neraskidiva. Uvjereni smo da je ta-
odgovor. Ako je skrbi za Hrvate u BiH ima kav hrvatski odnos dobro prepoznat
odgovor negativan Katolička crkva. U mno- u BiH.
na većinu tih pita- gim mjestima, da nije bilo - Božinović
nja, povratka na- Katoličke crkve, danas ne
jčešće nema. Na bi bilo ni Hrvata. Pri tome temeljne univerzalne i europske vrije-
ovom području svakako treba spomenuti dnosti i te vrijednosti samo treba pri-
vlasti u RS-u mo- n e u mo r n o g b is k u p a mjenjivati u svakodnevnom životu.
gu mnogo naučiti banjalučkog monsignora RH uvažava BiH u svoj njenoj razli-
iz načina kako RH Komaricu koji skrbi za čitosti i naša povezanost je povijesna i
rješava pitanje Hrvate na području Repu- neraskidiva. Uvjereni smo da je takav
povratka u RH. blike Srpske. U mnogim hrvatski odnos dobro prepoznat u BiH.
No unatoč svim bosanskohercegovačkim Zbog svega rečenog, ne smatramo da u
nedaćama, kod selima prvi su se vraćali BiH ima opasnosti od nekih pokreta, vi
mnogih Hrvata Veliku ulogu u poticanju povra- župnici na ruševine svojih spominjete vahabitski.
postoji želja za tka, ali i svestranoj skrbi za župnih dvorova, a nakon Najveću opasnost vidim u zaostajanju
povratkom u svoje Hrvate u BiH ima Katolička njih ohrabrili su se i BiH za drugim zemljama regije i to
domove i to je crkva. U mnogim mjestima, da Hrvati. Takva briga za prije svega u euroatlantskim inte-
najvažnije. Svi nije bilo Katoličke crkve, danas svoj narod daje nam svi- gracijama. To se ne bi smjelo dogoditi,
hrvatski čelnici ne bi bilo ni Hrvata. Pri tome ma snage i nade. jer građani BiH to ne zaslužuju. Uskoro
kontinuirano se svakako treba spomenuti neu- će se ukinuti vizni režim za zemlje EU,
zauzimaju za mornog biskupa banjalučkog OPSA: Neki analitičari i to od sveg srca pozdravljamo. Nedo-
dobrobit Hrvata u monsignora Komaricu (slika) navode mogućnost pustivo je da u regiji žive nove gene-
BiH, a konačno to koji skrbi za Hrvate na području radikalizacije stanja u racije od kojih svi puno očekujemo, a
je i naša ustavna Republike Srpske. BiH, p o se b n o s e da ti isti mladi ljudi nisu imali
obveza. Pre- - Božinović osvrćući na jačanje va- mogućnosti putovati i upoznati druge
dsjednica Vlade habitskog pokreta. Ko- zemlje i druge ljude. ■
Kosor u brojnim Fotografija: Biskupski ordinari- lika je opasnost radika-
susretima s bh. lizacije stanja u BiH u Denis Avdagić
jat Banja Luka
dužnosnicima kao odnosu na Hrvatsku i denis.avdagic@opsa.hr
i predstavnicima Hrvata, zalaže se za druge zemlje regije?
- intervju s Davorom Božinovićem
rješavanje njihovih pitanja i statusa. - Božinović: O mogućnosti radika-
Predsjednik Josipović nedavno je lizacije stanja u BiH spekulira
posjetio Republiku Srpsku gdje je se "svako malo". Do sada je
dobio obećanja predsjednika Vlade bilo više kriznih situacija od
Dodika da će se povratak Hrvata potpisivanja Daytonskog mi-
olakšati. Prvi pomak zabilježen je pri rovnog sporazuma, no uvijek
registraciji izbjeglih Hrvata za opće se na kraju pronašlo rješenje.
izbore održane 3. listopada. Potrebno je Uvjeren sam da u BiH ima
svakako i riješiti pitanje političke dovoljno razboritosti koja
zastupljenosti Hrvata u tijelima lokalne jamči sprječavanje bilo kakve
uprave, ali i u entitetskim institu- ozbiljne radikalizacije. BiH je
cijama. Uvjereni smo da će pomaka složeno multietničko društvo
biti, samo bismo željeli da se dogode u kojem je različitost ko-
Najveću opasnost vidim u zaostaja- nstanta, i što se prije prihvati
nju BiH za drugim zemljama regije i ta činjenica kao bogatstvo, a
to prije svega u euroatlantskim inte- ne problem, prije će se postići Predsjednica Vlade RH s predsjedavajućim
gracijama. To se ne bi smjelo dogo- puna stabilnost i međusobna Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem
diti, jer građani BiH to ne zaslužuju. tolerancija. Već u prvom
- Božinović Ustavu BiH ugrađene su sve Fotografija: Vlada RH

NATO INTERVJUI
Granić: Daytona ne bi bilo da se nije slomilo Miloševića
Intervju s bivšim ministrom vanjskih poslova RH, u mandatu od 1993. do 2000., dr.sc. Matom Granićem
OPSA: Gledajući danas, 15
godina nakon potpisivanja Dayto-
nskog sporazuma, vide se silni
nedostaci i nesporazumi koji proi-
stječu iz Općeg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini. Ipak,
tada je to bio sporazum koji je zau-
stavio rat. Kao akter tih događaja,
možete li nam približiti okolnosti u
kojima je sporazum postignut?
- Granić: Ne može se govoriti o
Daytonskom sporazumu a da se ne
govori o Washingtonskom sporazumu.
Za rat u BiH je odgovoran Slobodan
Milošević i politika Velike Srbije,
jednako kao i za rat u Hrvatskoj i
kasnije na Kosovu.
Međunarodna zajednica je 1993.
prepustila vodstvo Europi, posebno
Europskoj uniji, da se uspostavi mir i
zaustavi rat u BiH. Vance-Owenovim i
Owen-Stoltenbergovim planom, od
kojih prvi nisu prihvatili Srbi, a drugi
Bošnjaci, u stvarnosti se rat dodatno
rasplamsao. To je bio i rat Kara-
džićevih i Mladićevih Srba pod
vodstvom Miloševića protiv i Hrvata i
Bošnjaka, ali jednako tako i nesretni
sukob Hrvata i Bošnjaka. Radi tog
sukoba je pao međunarodni kredibilitet
Hrvatske i zbog toga smo izgubili
status žrtve. Shvatio sam kao ministar
da, dok se ne riješi sukob Hrvata i
Bošnjaka, nije moguće rješavati ni
temeljno pitanje okupacije gotovo
trećine hrvatskog teritorija. To sam
shvatio odmah, u prvih mjesec dana
mog ministarskog mandata, posebno
nakon razgovora s Madeleine Albright
u New Yorku, u sjedištu UN-a, ali
jednako tako nakon razgovora s
Klausom Kinkelom, s državnim tajni-
kom Jean Louis Toranom.
Shvatio sam kao ministar da, dok se
ne riješi sukob Hrvata i Bošnjaka,
nije moguće rješavati ni temeljno
pitanje okupacije gotovo trećine
hrvatskog teritorija.
- Granić
dr.sc. Mate Granić
Fotografija: Roberta F.
Već početkom srpnja intenzivno sam
radio na Makarskoj deklaraciji,
odnosno susretu svih bošnjačkih strana,
i Vlade BiH i Armije BiH, te najviših
predstavnika Herceg-Bosne i HVO-a.
Potpisali su Makarsku deklaraciju o
rješavanju humanitarnog kompleksa
pitanja kao što su prolazak konvoja i
puštanje zatvorenika. U kolovozu počeli
su politički razgovori s Harisom
Silajdžićem i konačno, uz posjet
ratnom Sarajevu i nesebičnoj pomoći
turskog ministra vanjskih poslova
Hikmeta Cetina i pomoći turskog
predsjednika Demirela, došlo je do
američke zainteresiranosti za problem.
OPSA: U to su vrijeme Amerikanci
stajali podosta sa strane. Kada i kako
su se SAD uključile u mirovni
proces?
- Granić: Više je razloga zašto su
Amerikanci preuzeli vodstvo. S jedne
strane, slika okupiranog Sarajeva bila je
svaku večer na gotovo svakom malom
6
Broj 11, godina 3.
ekranu svijeta. Drugo, bio je to u tom
trenutku najvažniji svjetski problem i
najvažniji ratni sukob. Sprječavanje
sukobljavanja islama i kršćanstva bio
je najvažniji problem Svete stolice. I
tada je na jednoj večeri u hotelu
Hilton u Ženevi koju sam imao s
Charlesom Redmanom, a koju je
organizirao tadašnji veleposlanik Žu-
žul, dogovoreno da se Amerikanci
aktivno uključe u proces. Sredinom
siječnja 1994. preuzeli su vodstvo s
planom zaustavljanja sukoba Hrvata i
Bošnjaka, a potom zaustavljanja
sveopćeg rata. U tom je procesu
sudjelovalo samo pet vodećih ljudi
SAD-a; Charles Redman, posebni
izaslanik predsjednika; državni tajnik
Warren Christopher; specijalna
predstavnica Madeleine Albright;
predsjednik Bill Clinton; povremeno
Al Gore te Anthony Lake, koji je
bio savjetnik za nacionalnu sigurnost.
Mi smo komunicirali na političkoj
razini uglavnom samo s njima. Samo
dva mjeseca poslije potpisan je
sporazum s Bošnjacima. Veliku pomoć
i ključnu ulogu odigrala je Sveta stolica,
posebno oko odlaska Mate Bobana i
dolaska hrvatskog vodstva u BiH koje
je bilo spremno prihvatiti američki
mirovni plan. Washingtonski sporazum
je bio ključ za zaustavljanje rata i
promjene. I to je najbolji sporazum za
Hrvate i njihovu konstitutivnost te
ravnopravnost. Tada je potpisan i
konfederalni sporazum, iako je bilo
jasno da on ovisi o razvoju događaja u
BiH, pa se na njemu nije ni radilo jer
nitko nije htio imati u konfederaciji
Republiku Srpsku povezanu sa Srbijom.
OPSA: Poznato je da je Hrvatska
vojska imala ključnu ulogu
preuzimanja inicijative i oslobađanja
okupiranih teritorija. Kako se to
odrazilo na završetak rata?
- Granić: Hrvatska je nakon potpi-
sivanja Washingtonskog sporazuma
 7

NATO INTERVJUI Broj 11, godina 3.

Granić: Daytona ne bi bilo da se nije slomilo Miloševića

povratila međunarodni kredibilitet i Miloševića, kao kad mu je Holbrook konstitutivno. Hrvati se zaista ne
počeli su pregovori s lokalnim Srbima. pokazivao da mi možemo zatvoriti osjećaju ravnopravnima, bez obzira radi
S jedne strane, potpisali smo struju Banja Luci. Napravili su li se o Katoličkoj crkvi, humanitarnim
gospodarski sporazum s hrvatskim pogrješku što nisu dozvolili da Hrvatska udrugama, kulturnim udrugama ili
lokalnim Srbima i pokazali dobru volju oslobodi područje Banja Luke i političkim strankama. Samo rijetki
za iskrenim pregovorima. O Daytonu Posavine, jer je za to trebalo jedan do pojedinci su zadovoljni, ali neosporno
se ne može razmišljati s hrvatske strane dva dana. Razlog SAD-u je tada bio da je da je preko 95 posto Hrvata
bez tih dogovora. Hrvatska je tada bi se time dobila humanitarna nezadovoljno trenutačnim stanjem.
jednom sjajnom diplomatskom i katastrofa, međunarodna je zajednica S druge strane, također je činjenica da u
lobističkom aktivnosti dobila rezoluciju vjerovala da će 350 tisuća Srba izbjeći u Federaciji BiH dolazi do majorizacije
UN-a o situaciji na okupiranim Srbiju i okupirano Hrvatsko nad Hrvatima i po mom sudu se radi o
područjima RH 43/49 iz prosinca 1994. Podunavlje, u Srbiji će se pogoršati velikoj pogrešci Bošnjaka. To nije bio
godine, što je kasnije bio jedan od situacija te bi se dobio gori predsjednik ni duh ni slovo Washingtona, ali ni
temeljnih dokumenata za pripremanje od Miloševića, a Milošević je ipak Daytona. Hrvati sada opravdano traže
Oluje. prihvatio da dođe u Dayton. Sad mi svoj entitet, s planom 3+1, s distriktom
mnogi Amerikanci kažu da je to bila Sarajevo, jer Sarajevo je sve manje
Krajem 1994. i početkom 1995.
velika pogreška. Predsjednik Tuđman u multietničko središte, nikad manje u
hrvatska je vojska
tom trenutku nije povijesti. Logično je da kao centar
provela akciju Nije bilo jasne hrvatske politike pre-
imao izbor. države mora imati poseban distrikt, kao
Zima na Dinari, ma BiH u posljednjih deset godina,
što je Bruxelles u Belgiji. No, isto je
uz podršku i a bilo je i političkih promašaja Dayton je zaista
tako logično da, slijedom događanja u
prešutnu sugla- hrvatskih predstavnika u BiH. zaustavio rat,
posljednjih 15 godina, Hrvati traže
snost SAD-a. Bili - Granić uspostavio mir, ali je
ovakvu preraspodjelu zemlje. Uz to,
smo spremni na i tada bilo jasno da će
nisu se vratile izbjeglice a ima još puno
sve ishode i postigli smo prešutnu Dayton trebati nadograđivati. I problem
nekažnjenih zločina. Sve to skupa
suglasnost da, ako ne dođe do nije u Daytonu nego u nadograđivanju
otežava situaciju, jer je predsjednik
dogovora, Hrvatska može legitimno dogovora onako kako život to traži.
Clinton u Daytonu rekao predsjedniku
osloboditi svoja područja. Također, Daytonsku odluku o podjeli 51 posto
Tuđmanu: "Vratit ćemo izbjeglice,
kada su Karadžićevi i Mladićevi Srbi Federacija BiH i 49 posto Republika
kaznit ćemo zločince"; glavni zločinci
napravili najveći zločin nakon Drugog Srpska donijeta je na sastanku
su procesuirani, svi osim Mladića, ali je
svjetskog rata, onaj u Srebrenici, koji je Kontaktne skupine 14. lipnja 1995. u
činjenica da je to proces koji još mora
proglašen genocidom i za koji je Ženevi. Mi smo pokušali intervenirati
trajati. Isto tako bi trebao Republici
Beograd bio izravno odgovoran, bilo je zajedno s Bošnjacima, ali ta odluka nije
Srpskoj biti interes da se što više Hrvata
vidljivo da je međunarodna zajednica bila podložna raspravi. To je bila
vrati. Jednako tako je interes Bošnjaka
nesposobna sama zaštititi nedužne početna pozicija i nije bio dozvoljen
trebao biti da ne nadjačavaju Hrvate u
stanovnike BiH posebno Bošnjake i razgovor o tome. Ni Amerikanci, ni
Federaciji.
Hrvate i zaustaviti Miloševića, Englezi, ni Francuzi, ni Nijemci ni Rusi
To ne oslobađa odgovornosti ni Hrvate.
Karadžića i Mladića. To je bilo nisu htjeli ni čuti o promjeni plana.
Nije bilo jasne hrvatske politike prema
moguće samo s Hrvatskom, što je bilo
BiH u posljednjih deset godina, a bilo je
jasno i Americi. Bez obzira na NATO
i političkih promašaja hrvatskih
operacije, bez Hrvatske ne bi bilo ništa. OPSA: BiH se od 1995. pokušala
predstavnika u BiH. Rezultat toga je
I tada su se stvorili uvjeti da se Olujom izgraditi kao država s konsoci-
nadjačavanje Bošnjaka i slab povratak
oslobode hrvatski teritoriji. jacijskim demokratskim uređenjem. izbjeglica u Republiku Srpsku. BiH
Koliko je u tome uspjela, s obzirom može opstati cjelovita, kao država u
Potpisivanjem Splitske deklaracije s
na veliku etničku teritorijalizaciju i kojoj će se komotno i suvereno osjećati
Armijom BiH, koju sam osobnu
nepostojanje od naroda izglasanog sva tri naroda, ali za to u ovom
pripremio, 22. srpnja, stvoren je legalni
Ustava? momentu, realno nije moguće postići u
temelj djelovanja hrvatske vojske u
BiH. Tako je, zajedno s NATO - Granić: Međunarodna je zajednica unutarnjih dogovorima u BiH, bez
operacijama, trebalo biti oslobođeno uspjela uspostaviti mir bez realne snažnog učešća SAD-a. Dayton je
najmanje 20 posto teritorija BiH. To su opasnosti izbijanja novog rata. Nije stvorila Kontaktna skupina predvođena
bili preduvjeti za Dayton. Nikad ne bi uspjela pronaći oblik u kojem će se sva SAD-om.
bilo Daytona da se nije slomilo tri naroda osjećati ravnopravno i

NATO INTERVJUI
Granić: Daytona ne bi bilo da se nije slomilo Miloševića
Promjenu Daytona može
napraviti samo ista skupina zemalja.
Svaki dogovor koji postignu pre-
dstavnici tri naroda je dobar. Svaki
dogovor koji potakne međunarodna
zajednica, a prihvate sva tri naroda, je
dobar. Unitarna BiH je apsolutno
nemoguća, a to se vidi u raznim
primjerima. Od bivše Jugoslavije, Če-
hoslovačke, Sovjetskog saveza, pa
sutra možda i Belgije. I nakon raspada
počinje suradnja na ravnopravnoj
razini. Tako će vjerojatno biti i na
ovom prostoru. U BiH se svatko mora
ravnopravno osjećati.
Unitarna BiH je apsolutno nemogu-
ća, a to se vidi u raznim primjerima.
Od bivše Jugoslavije, Čehoslovačke,
Sovjetskog saveza, pa sutra možda i
Belgije. I nakon raspada počinje
suradnja na ravnopravnoj razini.
Tako će vjerojatno biti i na ovom
prostoru. U BiH se svatko mora
ravnopravno osjećati.
- Granić
OPSA: Koje prednosti i nedostatke
vidite u političkom uređenju dana-
šnje BiH? Ukoliko biste danas mogli
mijenjati neke dijelove Daytonskog
sporazuma, koji bi to dijelovi bili?
- Granić: Vidljivo je da je došlo do
toga da je Republika Srpska učvrstila
svoju republiku, a Bošnjaci su
nezadovoljstvo time kompenzirali
majorizacijom nad Hrvatima, što je
pogreška. I sad je posve logična stvar
da Hrvati traže treći entitet. Da je bio
drugi razvoj događanja u ovom
vremenu možda se moglo razmišljati o
široko decentraliziranoj državi. BiH
jest decentralizirana, ali s puno iskustva
u diplomaciji mogu kazati da se bolja
decentralizacija može dogoditi samo
ako se sami dogovore ili ako se "veliki"
slože, predvođeni SAD-om. Stoga je
vrlo bitna diplomacija i kako se ove
stvari predstavljaju svijetu;
8
Broj 11, godina 3.
da li je to izvor nestabilnosti
ili izvor problema, jer onda
to nitko neće podržati.
OPSA: BiH ulazi u
Akcijski plan za članstvo
NATO-a. Kako gledate na
perspektivu BiH u transa-
tlantskom integriranju?
- Granić: Gledam iznimno
pozitivno. Sve što se tiče
integracija u sigurnosni i
gospodarski sustav je vrlo
pozitivno. Tako će se lakše
rješavati problemi.
OPSA: Danas su u svijetu
etnički sukobi vrlo rašireni.
Nesređeni etnički odnosi
također predstavljaju ozbi-
ljan problem Afganistanu.
Vidite li mogućnost uvo-
đenja sustava sličnog Da-
ytonskom sporazumu i u
Afganistanu? Naslovnica najtiražnijeg bosanskohercegova-
- Granić: Afganistan je dru- čkog dnevnog lista "Dnevni Avaz" s naslovom
ga priča, ali ima elemenata "Sporazum u Daytonu" od 28. studenog 1995.
koji mogu podsjećati na BiH. Na naslovnici su za stolom potpisnici, Slobodan
Podjela na plemena u Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman
Afganistanu je još uvijek
snažna, a zemlja je i na nižem OPSA: Dosta je tekstova napisano o
gospodarskom stupnju razvoja Po meni, Daytonu u proteklih 15 godina.
ne smije se podcjenjivati dubina Postoji li, po Vama, ipak nešto što
problema i drugi civilizacijski krug. U nikad nije bilo dotaknuto, a o čemu
Afganistan se ne može izravno izvoziti bi se moglo progovoriti danas?
zapadna demokracija. Radi se o - Granić: Sve glavne i bitne točke
procesima koji dugo traju i ne smije se Daytona su dotaknute, ali ne i atmosfera
podcjenjivati kulturno-povijesno nasli- Daytona, taktika pregovaranja, privre-
jeđe. A to je razlog zašto Amerikanci meni savezi, kompromisi pa i bolni
danas moraju razgovarati s umjerenim kompromisi pregovarača, te posebno
talibanima. uloga vodećih američkih pregovarača
Holbrooka, Christophera i Clintona. ■
Bolja decentralizacija u BiH može se
dogoditi samo ako se sami dogovore
ili ako se "veliki" slože, predvođeni Vedran Obućina
SAD-om. vedran.obucina@opsa.hr
- intervju s Matom Granićem
- Granić

NATO INTERVJUI
StratOPSA: Kratka analiza Bosne i Hercegovine
StratOPSA je analitički projekt
OPSA-e, prigodno u ovom broju
NATO intervjua donosimo kratku
analizu Bosne i Hercegovine.
---
Bosna i Hercegovina (BiH) država je
tri konstitutivna naroda, Bošnjaka,
Hrvata i Srba, koji su istim
redoslijedom religijski podijeljeni na
muslimane, rimokatolike i pravoslavce.
Na Bosnu i Hercegovinu snažno utječe
turbulentna povijest, a posebno periodi
pod Otomanskim carstvom te period
aneksije (protektorata) od strane
Austro-Ugarske monarhije. Političko
uređenje kojim se ističe etnička i
religijska podijeljenost Bosne i
Hercegovine svoje neuspješne početke
dobilo je u vremenu Austro-Ugarskog
protektorata.
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva
entiteta, Federacije Bosne i Herce-
govine i Republike Srpske te distrikta
Brčko koji je oformljen kao posebna
upravna jedinica. Uz demokratski
izabrane političke predstavnike
svojevrsnu kontrolu (protektorat) nad
političkim djelovanjem provodi Ured
visokog predstavnika BiH.
Komplicirano političko uređenje zemlje
rezultat je takozvanog Daytonskog
ustava, odnosno Daytonskog
sporazuma, dogovorenog 1995. u
istoimenom gradu u SAD-u, a službeno
potpisanim u Elizejskoj palači u Parizu,
kojim su završeni ratni sukobi u BiH.
Referendumom o samoopredjeljenju 1.
ožujka 1992. građani Bosne i
Hercegovine izglasali su nezavisnost i
izlazak iz Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije, slijedeći time
Sloveniju i Hrvatsku. Međutim,
referendum je bojkotirao dio Srba, da
bi potom politički vrh BiH Srba
(Srpska demokratska stranka
predvođena haaškim optuženikom
Radovanom Karadžićem) uz potporu
"krnjeg" ostatka SFRJ (Srbije) i
Jugoslavenske narodne armije (JNA)
pokrenuo militarističke akcije kojima je
cilj bio zauzimanje što većeg dijela
Bosne i Hercegovine. Isprva sukob
između srpskih militarističkih formacija
(uz potporu JNA) sa tadašnjom
milicijom (policijske snage) i tek
formiranom i slabo organiziranom
Armijom BiH (ABiH) i bolje
organiziranim Hrvatskim vijećem
obrane (HVO), pretvara se u najkrvaviji
rat nakon Drugog svjetskog rata u
Europi. 1993. započeo je i sukob ABiH
i HVO-a, odnosno bošnjačko-hrvatski
sukob u BiH, koji je trajao do 1994.
Ratni sukobi u potpunosti su završeni
1995. potpisivanjem Daytonskog
sporazuma, iniciranog od strane
tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa
Clintona, nakon čega je garanciju mira
u BiH preuzeo NATO putem misije
IFOR (kasnije SFOR), najuspješnije
NATO vođene misije.
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Den
Haagu u tužbi Bosne i Hercegovine
protiv Srbije ustvrdio je da je u
Srebrenici počinjen genocid (ubijeno
preko 8.000 ljudi), no za genocid kao
niti za rat u BiH nije donesena presuda
protiv Srbije. Međunarodni kazneni sud
za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podnio je
veliki broj optužnica za ratne zločine
počinjene u Bosni i Hercegovini,
brojčano najveći broj optužnica i
donesenih presuda obuhvaća pripadnike
vojnih formacija Republike Srpske.
Zapovjednik vojnih snaga Republike
Srpske, Ratko Mladić, optuženik
ICTY-a nije priveden sudu te je u
bijegu, pretpostavlja se u Srbiji.
Dva entiteta u Bosni i Hercegovini
funkcioniraju kao "države u državi".
Jedina institucija koja kvalitetno
funkcionira na razini Bosne i
Hercegovine je vojska. Problemi u
funkcioniranju prisutni su i izraženi u
Federaciji Bosne i Hercegovine, entitetu
koji dijele Bošnjaci i Hrvati, posebno
radi iznimno velike birokratizacije te
velikog broja lokalnih izvršnih tijela
(kantoni, županije).
Industrija u Bosni i Hercegovini je
najvećim dijelom uništena u ratu.
9
Broj 11, godina 3.
Procjenjuje se da je preko 40 posto
građana nezaposleno. Veliki problem su
i prognanici i izbjeglice. BiH je jedna
od najsiromašnijih država u Europi.
BiH obiluje rudama, najviše ugljenom,
željezom, boksitom, manganom,
kvalitetnim šumama i pitkom vodom. U
zadnje vrijeme dubinska istraživanja
pokazuju i prisutnost nafte, no na
velikim dubinama koje za sada nisu
komercijalno isplative.
BiH se nalazi pred velikim izazovima,
potrebno je kvalitetnije političko
uređenje, pri čemu premijer entiteta
Republike Srpske Milorad Dodik
prijeti organiziranjem referenduma o
nezavisnosti.
Srbija održava izuzetno jake političko-
go spodarsk e v eze s en titeto m
Republikom Srpskom. Primjerice,
vlasnik mobilne mreže u tom entitetu
(m:tel) je mobilna mreža iz Srbije
(mt:s) koja je pozive između Srbije i
BiH entiteta Republike Srpske učinila
cjenovno jednakim, istovremeno
skupljima između mobilnih mreža u
BiH.
Iako se BiH često spominje kao moguće
izvorište islamističkog terorizma, do
sada se pokazalo da takvo što nema
utemeljenje. No, jak utjecaj nekih
islamskih zemalja koje ulažu znatna
financijska sredstva u BiH, te
ogorčenost dijela građana BiH ne-
funkcioniranjem institucija, velikom
nezaposlenošću mogao bi dovesti do
regrutacije dijela građana u terorističke
grupe.
Ponovno otvaranje ratnih sukoba malo
je vjerojatno, a Bosna i Hercegovina je
pogodna za investicije radi relativno
niskih cijena, kako radne snage, tako i
zemljišta. Međutim, korupcija je
iznimno raširena te je mala vjerojatnost
da će po tom pitanju u skorije vrijeme
doći do pozitivnih pomaka. ■
StratOPSA
Strat@opsa.hr

NATO INTERVJUI
Todorčevski: RACVIAC, BiH i sigurnosna suradnja su sinonim
Intervju s veleposlanikom, direktorom Središta za sigurnosnu suradnju (RACVIAC), Nj.E. Nikolom Todorčevskim
OPSA: Ulazimo u 15. oblje-
tnicu Daytonskog sporazuma.
RACVIAC je proslavio svoju 10.
obljetnicu. Koliko je RACVIAC
doprinio stabilnosti cijele regije,
odnosno koliko je doprinio
stabilizaciji Bosne i Hercegovine
kao sigurnosno imperativnoj zemlji
Jugoistočne Europe?
- Todorčevski: U ovih deset godina,
koliko djeluje RACVIAC - središte
za sigurnosnu suradnju, Bosna i
Hercegovina i sigurnosna suradnja su
postale gotovo sinonim. Samo Sre-
dište, čija je kratica RACVIAC u
osnutku označavala Regionalno
središte za pomoć kod kontrole i
verifikacije naoružanja je bilo izraz
odlučnosti međunarodne zajednice i
zemalja regije da se sustavno i uz
aktivno učešće zemalja regije najprije
uspostavi, a zatim i razvije sigu-
rnosna suradnja u regiji. To se s
pravom smatra legitimnom i učinko-
vitom metodom osiguravanja i podiza-
nja razine sigurnosti. Logično, u godini
2000. to je krenulo kao projekt Pakta
za stabilnost, a nakon deset godina sa
sigurnošću možemo reći da je to bio
jedan od najuspješnijih projekata Pakta.
RACVIAC - središte za sigurnosnu
suradnju, Bosna i Hercegovina i si-
gurnosna suradnja su postale goto-
vo sinonim.
-Todorčevski
Jedan od glavnih smjerova aktivnosti
RACVIAC-a je bila obuka i podrška
kod stvaranja kadrova koji su kasnije
aktivno sudjelovali u provedbi odredbi
Daytonskog sporazuma. Početak je
rada na primjeni tog sporazuma bio
ohrabrujući. Stoga su postupno uvedeni
i drugi oblici a proširena su i područja
sigurnosne suradnje u kojoj su
ravnopravno sudjelovali i predstavnici
svih strana potpisnica Daytonskog
NJ.E. Nikola Todorčevski
Fotografija: RACVIAC
sporazuma, a kasnije i samog novofo-
rmiranog Ministarstva za obranu Bosne
i Hercegovine.
Dakako, točniju ocjenu o tome koliko je
RACVIAC doprinio u tom pogledu
mogu dati drugi, prije svega zemlje
regije i međunarodna zajednica. No ono
što je sigurno i o čemu možemo
posvjedočiti je to da je samo u procesu
obuke za sudjelovanje u provođenju
odredbi Daytonskog sporazuma su-
djelovalo preko 150 časnika i drugih
polaznika neophodnih za obavljanje
ovog zahtjevnog i za mirovni proces
vrlo osjetljivog posla. Taj neophodni
korak je bio učinjen u RACVIAC-u uz
instrukciju najkompetentnijih eksperata
i uz pomoć međunarodne zajednice.
Kako ste kazali "imperativnost" sigu-
rnosnih instrumenata vezanih uz Bosnu
i Hercegovinu je predodredila put
daljih aktivnosti. Mi se nalazimo u sre-
dištu tih procesa, a razlika je između
ostalog u tome da su se aktivnosti pro-
širile i na druga područja sigurnosne
10
Broj 11, godina 3.
suradnje šire u regiji i što se provode uz
puno i aktivno sudjelovanje brojnih
sudionika iz Bosne i Hercegovine.
OPSA: Dosta stručnjaka u području
sigurnosti ističe RACVIAC kao pozi-
tivan primjer regionalne suradnje i
kao jedan od najzaslužnijih proje-
kata za stabilizaciju BiH, putem
edukacije njezinih pripadnika oru-
žanih snaga. Koliko se zapravo uo-
pće na početku vjerovalo u uspjeh
ideje RACVIAC-a?
- Todorčevski: Neizbježni dio svakog
početka su sumnje i strahovanja. U
slučaju RACVIAC-a međutim, treba se
prisjetiti realne situacije i ozračja u
kojem su donošene odluke. Na jednoj
strani su bile vizija i odlučnost, a na
drugoj, nada i procjena, da se nakon
svega što se dogodilo ipak daje šansa
nečemu novom, te da to ne treba
odbaciti, utoliko više što nije baš bilo
validnih alternativnih prijedloga.
RACVIAC-ova metoda rada je eduka-
cija, što je vrlo legitiman i nenasilan
način postizanja cilja.
-Todorčevski
Suglasan sam sa mišljenjima koje ste
naveli, da je RACVIAC pozitivan pri-
mjer i da je vjerojatno i doprinio uku-
pnoj stabilizaciji, ali usudim se naglasiti
važnost metode djelovanja. Metoda je
bila edukacija što je vrlo legitiman i
nenasilan način postizanja cilja. Drugi
je trenutak konzistentnost i dugoro-
čnost. Čak i nama koji smo pristrano
pozitivni prema dostignućima RA-
CVIAC-a tek deseta obljetnica daje više
vjerodostojnosti kod ocjene nego bilo
koji pojedinačni oblik provedenih akti-
vnosti. Usudim se reći da su paralelno
sa često obeshrabrujućim upadima sa
strane, stvoreni modeli ili oblici kulture
regionalne sigurnosne suradnje,

NATO INTERVJUI
Todorčevski: RACVIAC, BiH i sigurnosna suradnja su sinonim
u nastajanju dakako.
OPSA: RACVIAC je svakako
jedinstven projekt putem kojeg su
educirani brojni pripadnici oružanih
snaga iz cijele regije. Koliko je rad
RACVIAC-a unaprijedio odnose me-
đu zemljama regije putem svojih se-
minara? Što je RACVIAC za oru-
žane snage regije značio prije deset
godina, a što znači danas?
- Todorčevski: Kod ovog pitanja sam
prije sklon usporiti sa opisima značenja
RACVIAC-a i istaknuti da su legitimni
lideri zemalja iz regije i predstavnici
međunarodne zajednice donosili releva-
ntne i dalekosežne odluke koje su bile
podržane na vrlo konkretan način u je-
dnom dužem periodu. Bolje se razmi-
šlja i donose se pametnije odluke ako
vam "ne zuje meci iznad glave". To je
već bilo osigurano drugim instrume-
ntima. Uspjeh RACVIAC-a koji je
vidljiv i na što smo ponosni je
objektivno uspjeh jednog sveobu-
hvatnog projekta širih razmjera.
U drugom djelu pitanja mislim da
RACVIAC za pripadnike oružanih
snaga u regiji danas znači ono što o
njemu misle onih 7.235 sudionika u
aktivnostima Centra u ovih 10 godina.
Njihova je predstava danas puno
točnija i nadam se, povoljnija što se
RACVIAC-a tiče.
OPSA: Jedan od strateških ciljeva
RACVIAC-a je i podrška euro-
atlantskim integracijama regije.
Koje su aktivnosti RACVIAC-a u
tom pogledu?
- Todorčevski: U odgovoru na jedno
od pitanja sam već natuknuo da se
RACVIAC razvijao. Centar se ubrzo
nakon prvih početnih, dakako uspješnih
aktivnosti, upustio u složenost ali i
neophodnost reformi u sigurnosnom
sektoru zemalja regije. Uspješnost tih
reformi je za neke od zemalja bio
najbolja preporuka za članstvo u
NATO-u. Ta usmjerenost je kasnije
evoluirala u pokretanju projekata, od
kojih se jedan, pod imenom "Perspe-
ktive" upravo proveo u Bosni i Herce-
govini. Dalje, formiran je treći progra-
mski stup aktivnosti koji se bavi među-
narodnom suradnjom i euroatlantskim
integracijama. To je na tragu promo-
viranog kursa ka regionalnom vlasni-
štvu u radu brojnih oblika suradnje u
Jugoistočnoj Europi.
I u tome je prioritet na edukaciji i
pripremi za ono što slijedi. Vi i vaši
cijenjeni čitatelji ste svakako u toku sa
relevantnošću odluka o Europskoj obra-
mbenoj i vanjskoj politici kao i sa
očekivanim efektom strateškog doku-
menta NATO saveza. Neke od zemalja
članica RACVIAC-a su istodobno i
članice Atlantskog saveza i Europske
unije, a druge u svojstvu kandidata ili u
drugim oblicima progresa ka integraciji.
U nadolazećoj godini te do kraja ove
godine, kao i prilikom dosadašnjih
aktivnosti bilo je i biti će prilika za
dijalog i o glavnim značajkama toj
procesa.
RACVIAC za pripadnike oružanih
snaga u regiji danas znači ono što o
njemu misle onih 7.235 sudionika u
aktivnostima Centra u ovih 10 godi-
na. Njihova je predstava danas puno
točnija i nadam se, povoljnija što se
RACVIAC-a tiče.
-Todorčevski
Upravo afirmacija Centra kao platforme
za dijalog o sigurnosnoj suradnji u
regiji postaje našom dominantnom
značajkom. Na tome i radimo tema-
tizirajući euroatlantske integracije kao
prioritet regije. Zemlje koje geogra-fski
i politički ne pripadaju regiji ostaju
privržene naporima za daljnju stabili-
zaciju regije i demonstriraju spremnost
da podrže aktivnosti našeg centra u
provođenju planiranih aktivnosti.
11
Broj 11, godina 3.
Znak RACVIAC-a
OPSA: Proslavili ste desetu oblje-
tnicu, obično je to godina u kojoj se
očekuje zaokret u radu, neke novine.
Hoće li RACVIAC unijeti novine u
svoj rad, hoće li se nešto mijenjati?
Gledajući uspjeh RACVIAC-a u
Jugoistočnoj Europi, mislite li da je
to model koji treba koristiti i u
drugim kriznim žarištima diljem
svijeta?
- Todorčevski: Mi se moramo mijenjati
regije radi i radi potrebe jačanja
regionalne sigurnosne suradnje. Ipak,
kako ste vjerujem zapazili, nismo
promijenili prvotno ime koje naglašava
kontrolu naoružanja i verifikaciju. To
su tek dva pojma strogog značenja u
vojnoj terminologiji, ali iza toga stoji
nešto značajnije - izgradnja povjerenja
što je nezamjenjivi sastojak svakog
ozbiljnog napora za osiguranje mira i
sigurnosti. To ostaje naš glavni cilj. U
zadnje vrijeme raste interes Središta za
šire aspekte sigurnosne suradnje, a tu je
i interes za rad i rezultate tog našeg rada
koji dolazi iz zemalja izvan regije kao i
sa strane puno većih i utjecajnih srodnih
"organizama" i organizacija. Mi sebe
definiramo i kao neprofitna i akade-
mska organizacija. Imamo suradnju sa
brojnim srodnim institucijama i pritom,
ne bez ponosa, iznosimo ono što
smatramo da su naša dostignuća. Na-
damo se da se to ne doživljava kao
izvoz modela, premda bismo bili sretni
da naše iskustvo može biti od pomoći i
izvan naše regije. ■
Ana Marija Vojković
amvojkovic@opsa.hr
- intervju s Nikolom Todorčevskim

NATO INTERVJUI
Cikotić: Najveći problem u BiH je postizanje konsenzusa
Intervju s ministrom obrane Bosne i Hercegovine, dr.sc. Selmom Cikotićem
OPSA: 15 godina od Dayto-
nskog sporazuma, mnogi tvrde
kako su Oružane snage Bosne i
Hercegovine jedino državno tijelo
koje doista funkcionara na
nacionalnoj razini.
- Cikotić: Obrambene strukture pre-
dstavljaju jedan od najboljih aspekata
funkcioniranja državnih tijela u BiH.
Oružane snage BiH su najorga-
niziraniji dio društva koji funkcionira
na državnom nivou, a iz moje
perspektive kao ministra odbrane,
mogu reći da su Oružane snage BiH
pozitivan primjer logike da se interesi
naroda u BiH najbolje ostvaruju
efikasnim institucijama na nivou
države. Zahvaljujući zakonskim rje-
šenjima u oblasti odbrane, Oružane
snage BiH su svakako najodgovorniji
i najdiscipliniraniji dio našeg društva.
OPSA: Kako časnici supro-
tstavljenih strana iz tragičnog rata
u BiH danas surađuju?
Fotografija: Ministarstvo obrane BiH
- Cikotić: Oružane snage BiH nisu
zaokupljene prošlošću, a kada su u
pitanju međunacionalni odnosi, iz svog
iskustva mogu reći da je među-
nacionalna suradnja na visokom nivou i
primjer za druge. Mi smo jako osjetljivi
na međunacionalne odnose, jer je to
prije svega državni interes.
Iz moje perspektive kao ministra
odbrane mogu reći da su Oružane
snage BiH pozitivan primjer logike
da se interesi naroda u BiH najbolje
ostvaruju efikasnim institucijama
na nivou države. Zahvaljujući zako-
nskim rješenjima u oblasti odbrane,
Oružane snage BiH su svakako na-
jodgovorniji i najdiscipliniraniji dio
našeg društva.
- Cikotić
dr.sc. Selmo Cikotić
OPSA: BiH je od primateljice sigu-
rnosti, mirovnih snaga drugih zema-
lja, danas pružatelj sigurnosti drugim
zemljama. Neki će upravo tu uputiti
kritiku kako BiH nije u stupnju
sigurnosti koji bi opravdao slanje
pomoći drugim zemljama u vidu
ljudske komponente, odnosno pripa-
dnika OS BiH. Koliko su te kritike
opravdane, da li sudjelovanje BiH u
mirovnim misijama diljem svijeta
donosi nešto dobro samoj zemlji?
- Cikotić: Bosna i Hercegovina je, u
svojim zakonskim rješenjima, opredi-
jeljena za ulazak u NATO i euro-
atlantske integracije. Da bi postala
članicom NATO-a, BiH mora pokazati
da je sposobna da dijeli rizike i teškoće
operacija podrške miru, ali i drugih
mehanizama kolektivne sigurnosti, što
je suština NATO-a. Nas nitko nije
prisiljavao na misiju u Afganistanu, ali
12
Broj 11, godina 3.
da smo rekli da ne želimo ići, to bi
značilo da ne želimo u NATO.
Suradnja između Parlamentarne
skupštine BiH, Vijeća ministara,
OSBiH i Predsjedništva BiH, kao
vrhovnog komandanta, je vrlo dobra i
upravo je to činjenica koja pokazuje
da je BiH u vrlo kratkom roku od
zemlje kojoj je bila potrebna vojna
pomoć došla u poziciju da drugim
zemljama pruža sigurnosne usluge. U
BiH je teško pronaći konsenzus o
brojnim značajnim pitanjima, ali svi
značajni faktori su suglasni da BiH
ima euroatlantsku budućnost.
OPSA: BiH je odlučila dati potporu
NATO vođenoj misiji ISAF upu-
ćivanjem pripadnika OS u afga-
nistansku regiju od velikog si-
gurnosnog izazova, Helmand. Kako
javnost u BiH reagira na to, ima li
protivljenja?
- Cikotić: Mi znamo da je odlazak
naših pripadnika u misiju ISAF
rizičan, ali smo procijenili da bi
neodlazak bio još rizičniji.
Da bi postala članicom NATO-a, BiH
mora pokazati da je sposobna da
dijeli rizike i teškoće operacija po-
drške miru, ali i drugih mehanizama
kolektivne sigurnosti, što je suština
NATO-a. Nas nitko nije prisiljavao na
misiju u Afganistanu, ali da smo re-
kli da ne želimo ići, to bi značilo da
ne želimo u NATO.
- Cikotić
Naša pješadijska jedinica koja je otišla
u Afganistan, u potpunosti je dostigla
potrebne standarde za izvršenje misije,
a obuka je potpunosti provedena u
skladu sa standardima oružanih snaga
zemalja članica NATO-a.
 13

NATO INTERVJUI Broj 11, godina 3.

Cikotić: Najveći problem u BiH je postizanje konsenzusa

Javnost, u najvećoj mjeri, svje- ne strukture predstavljaju jedan od

sna je činjenice da je ovim či-
nom, učinjen jedan od najko-
nkretnijih koraka ka članstvu
BiH u NATO.
OPSA: Ranije ove godine kada
ste se susreli s ministrom obra-
ne RH, gospodinom Vukeli-
ćem, najavljeno je moguće za-
jedničko sudjelovanje oružanih
snaga BiH i Hrvatske u misi-
jama poput one u Afganistanu.
Je li se što pomaklo po tom
pitanju od same najave?
- Cikotić: Da. Već smo započeli
razgovore sa Hrvatskom i Crnom
Gorom oko pojedinih detalja.
Očekujemo da ubrzo uključimo i
Makedoniju. Za sada, nikakve
službene odluke nisu donesene.
OPSA: Kako napreduje BiH
prema članstvu u NATO-u, ka-
ko javnost reagira na moguće
članstvo? Koji izazovi tu oče-
kuju OS ali i cijelu državu?
- Cikotić: Ministri vanjskih poslova vojne imovine na državu. Ovo je
članica NATO-a odlučili su Bosnu i svakako bila dobra odluka, jer mi se či-
Hercegovinu primiti u Akcijski plan za ni da je međunarodna zajednica kona-
članstvo (MAP), pod uvjetom da se čno odlučila da cijeni one snage u BiH
Ministar Cikotić s pripadnicima OSBiH
Fotografija: Ministarstvo obrane BiH
najboljih aspekata funkcioniranja
državnih tijela u BiH. Ukoliko do-
datno želimo da poboljšamo kvali-
tetu jedinica OSBiH, to se može
najbolje uraditi u mirovnim opera-
cijama gdje su izazovi i teškoće
najveći.
OPSA: Bivši ste pripadnik
Armije BiH, branitelj, političar, a
proveli ste neko vrijeme i u go-
spodarstvu. Kada danas gledate
Bosnu i Hercegovinu, i kao mini-
star i kao pojedinac, što su nedo-
staci, što je potrebno učiniti da
BiH prestane biti "zemlja pro-
blem", kako se često naziva u
medijima diljem svijeta?
- Cikotić: Moram reći da BiH, u
utemeljenoj težnji za pristupanjem
euroatlantskim integracijama, na-
jviše barijera ima u smislu posti-
zanju relevantnog političkog konse-
dr.sc. Selmo Cikotić nzusa i ostvarivanja konkretnih
mjera koje su potrebne za
Fotografija: Ministarstvo obrane BiH unutrašnji progres i progres na va-
razriješi pitanje knjiženja perspektivne njskom planu. Dakle, različita mi-
šljenja o tome kako neke stvari urediti,
kako neke stvari organizirati, i kojim
putem i pravcem ići su najveći problem.
Praktična prepreka je i činjenica da
koje rade ka napretku i zemlja nije do kraja rekonstruirana ni u
sferi duha, međunacionalnih i dru-
reformama.
štvenih odnosa, ni u sferi uspostave
Knjiženje perspektivne institucija države, a posebno u razvoju
vojne imovine, a radi se o ekonomije.
69 lokacija sa perspe-
ktivnom nepokretnom vo-
jnom imovinom, očeku- OPSA: Nakon netom završenih izbo-
jem sa formiranjem novog ra u BiH, ostajete li ministar ili?
saziva Vijeća ministara
BiH, čime bi bio ispunjen - Cikotić: Ostajem, do konstituiranja
posljednji uvjet za pristu- nove strukture Vijeća ministara BiH. ■
panje prvom godišnjem
ciklusu iz Akcionog plana
za članstvo u NATO-u Denis Avdagić
(MAP). denis.avdagic@opsa.hr
- intervju s Selmom Cikotićem
Što se tiče izazova za Oru-
žane snage BiH, obrambe-
 OPSA bilteni su jedan od načina na koji
informiramo zainteresirane građane o NATO-u.
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
North Atlantic Integrations Promotion Organization (NAPO) Prvi pokrenuti bilten je Euroatlantski tjednik

koji radimo jednom tjedno i šaljemo

zainteresiranim primateljima svaku srijedu.
Pošta: HR-10000 Zagreb, Poljana Zvonimira Dražića 9
Bilten NATO intervjui izdajemo mjesečno ili

rjeđe te u njemu objavljujemo razgovore s

E-pošta: opsa@opsa.hr
osobama koje su u mogućnosti i na poziciji da
nam daju više od informacije, kažu svoje
Za sigurniji svijet u kojem živimo...
vlastito mišljenje, komentar ili objašnjenje
aktualnih i važnih događaja i procesa,

- www.opsa.hr - posebno u svijetlu članstva Hrvatske u NATO-u,

ali i drugih povezanih pitanja, poput

NATO intervjui - za ovaj broj: sigurnosti, međunarodnih odnosa… ■

Uredio: Denis Avdagić

Priredili: Denis Avdagić, Vedran Obućina, Ana Marija Vojković
***
OPSA dopušta prenošenje tekstova uz navođenje izvora
Bilten NATO intervjui je informativni mjesečnik OPSA-e
Prijava za primanje ostvaruje se preko stranica www.opsa.hr

1. NATO intervjui su bilten,
publikacija Organizacije za promicanje
sjeverno-atlantskih integracija (OPSA).
2. NATO intervjui izlaze jednom
mjesečno ili rjeđe. Sadržaj čine intervjui,
razgovori s osobama koje su u mogućnosti
ili na poziciji da nam daju više od
informacije, kažu svoje vlastito mišljenje,
komentar ili objašnjenje aktualnih i važnih
događaja i procesa, posebno u svijetlu
članstva Hrvatske u NATO-u, ali i drugih
povezanih pitanja, poput sigurnosti,
međunarodnih odnosa… Sadržaj ove
publikacije mogu činiti i drugi tekstovi.
3. Stavovi izrečeni u intervjuima ne
moraju predstavljati i stavove OPSA-e.
OPSA se može, ali i ne mora slagati sa
stavovima izrečenim u intervjuima. Stoga,
OPSA, njeni članovi, suradnici i/ili
uredništvo ove publikacije ne mogu
odgovarati pravno ili moralno za stavove
NAPOMENE
izrečene u objavljenim intervjuima.
Intervjui i stavovi izrečeni u istima
prvenstveno su mišljenje osobe koja ih je
dala i/ili organizacije/institucije koju
predstavljaju/zastupaju.
4. NATO intervjui kao i druge
OPSA publikacije na kojima je to
naznačeno i/ili nije drugačije naznačeno su
publikacije koje se distribuiraju besplatno,
bez naknade za krajnjeg korisnika -
čitatelja. Naknada koja bi se od treće strane
zahtijevala za osobno, nekomercijalno
korištenje kršila bi prava izdavača, te bi se
smatrala kršenjem autorskih prava.
5. Svako komercijalno korištenje,
masovno korištenje, re-izdavanje ove i/ili
drugih publikacija OPSA-e, bez dozvole
izdavača, nije dozvoljeno, ukoliko isto nije
dogovoreno pismenim putem i/ili nije
drugačije naznačeno na ovoj ili drugim
OPSA publikacijama.
6. Prenošenje dijelova ili cjelovitih
intervjua iz ove publikacije u drugim
medijima, te drugih tekstova objavljenih u
publikaciji, a radi informiranja građana,
dozvoljeno je bez privole izdavača uz
obvezno navođenje izvora, i to izdavača u
punom ili skraćenom nazivu, te publikacije u
punom nazivu, broju i nadnevku.
7. Prepravljanje tekstova, intervjua i
drugih dijelova ove publikacije kako bi se
prikazao drugačiji kontekst, navelo na
pogrešan ili netočan prikaz istih je strogo
zabranjeno.
8. Publikacija se u potpunosti i bez
ograničenja smije koristiti u državnim i
obrazovnim institucijama uz poštivanje
prethodno navedenih napomena pod
točkama 6 i 7, te kada se takvo korištenje ne
odnosi na komercijalno korištenje ove
publikacije, ili se za njeno korištenje traži
naknada. ■

NATO intervjue i druge OPSA biltene, publikacije, prijevode i dokumente čitajte online na:
Posjeti...

www.bilteni.opsa.hr