I DIO

I POGLAVLJE SOCIJALNA PSIHOLOGIJA NA DJELU

Postoje dvije tradicije socijalne psihologije i to:
1 pristup usmjeren na društvo (naglašava uvjetujuće funkcije sovcijalnog odnosno
društveno-strukturalnog konteksa)
2 pristup usmjeren na pojedinca (oslanja se na proučavanje iskustva i ponašanja
pojedinca)
Individualizam je doktrina koja naglašava prava, vrijednosti i interese društva koji se moraju
izvesti i opravdati sva prava i vrjednosti društva.
Hedonizam je doktrina da je svaka aktivnost motivirana željom za ugodom i izbjegavanjem
bola.
Sociologija je društvena znanost koja se bavi društvenim sustavima i strukturama kao što su
društveni odnosi, društvene institucije i cijela društva.
Pozitivizam je doktrina prema kojoj znanje treba biti zasnovano na prirodnim pojavama i
njihovim vremenskim prostornim odnosima kako ih provjeravaju metode empirijskih znanosti.
Postoje 2 glavna pristupa socijalnoj psihologiji:
3 Völkerpsychologie (Mortiza Lazarusa, Hermana Steinthala i Wilhema Wundta)
4 Psihologija mase (talijanskih francuskih pisaca kasnog 19. stoljeća kao što su Tarde i Le
Bon)
Ključni pojmovi:
5 grupna svijest
6 hedonizam
7 individualizam
8 mentalna zaraza
9 pozitivizam
10 pristup usmjeren na društvo
11 pristup usmjeren na pojedinca
12 psihologija mase
13 sociologija
14 sugestija
15 ultiritarizam
 16 völkerpsychologie
Stres i ljudsko zdravlje
Jedan od pionira u istraživanjima stresa bio je Hans Selye koji je stres definirao kao psihološku
reakciju tijela na prjeteće događaje. Holmes i Rahe su predložili da je stres stupanj u kojem se
ljudi moraju mijenjati i prilagođavati vlastiti život kao reakciju na vanjski događaj. Kako bi
procjenili stupanj promjene u životima ljudi Holmes i Rahe razvili su mjernu skalu nazvanu
skala socijalne prilagodbe npr. neki događaji kao smrt supružnika ili partnera sadrže mnogo
jedinica životne promjene jer zahtjevaju najveću promjenu čovjekove svakodnevne rutine, dok
drugi događaji kao što su kazne za prometni prekršaj imaju malo jedinica životne promjene.
Richard Lazarus uočio je u svom radu da subjektivni a ne objektivni stres uzrokuje probleme. On
stres definira kao negativni osjećaj vjerovanja koji se javlja uvijek kada ljudi procjene da se ne
mogu suoačavati sa zahtjevima svoje okoline. Neka istraživanja su pokazala da je visok stupanj
percipirane kontrole povezan sa psihičkim i fizičkim zdravljem. Percipirana kontrola se
definira kao vjerovanje da možemo uticati na svoju okolinu i određivati hoćemoli doživjeti
pozitivne ili negativne ishode.
Eksperiment: percipirana kontrola i smrtnost U dva vršena istraživanja kod stićenika doma
za starije osobe izazvan veći osjećaj kontrole nad vlastitim životom.. U jednom istraživanju
intervencija je trajala dulje vrijeme tako da su se sudionici osjećali da imaju kontrolu. Ova
intervencija je imala pozitivan učinak na stopu smrtnosti. Vjerovatnost da će biti žive 18 mjeseci
kasnije bila je veća kod osoba kojima je omogućen osjećaj kontrole nego među onima kojima
nije. U drugom istraživanju intervencija je bila privremena. Pružanje a potom oduzimanje
kontrole imalo je negativne učinke na stopu smrtnosti. (Raadin, Schulz i Hanus).

Samopouzdanje
Prema Banduri samopouzdanje je vjerovanje da smo sposobni izvršiti određene postupke koji će
dovesti do željenih ishoda. Pokazalo se da na temelju razine samopouzdanja možemo predvidjeti
niz ponašanja poput vjerovanja da ćemo prestati pušiti, smršaviti, redovito vježbati isl.

Objašnjenje negativnih događaja: naučna bespomoćnost

Naučna bespomoćnost je stanje pesimizma koje se javlja kada negativni događaj pripisujemo
stabilnim, unutarnjim i globalnim čimbenicima.
Stabilna atribucija je vjerovanje da je događaj uzrokovan nečim vezanim uz vas npr. našim
vlasstitim sposobnostima ili trudom što je suprotvo čimbenicima izvan vas npr. težina ispita.
Globalna atribucija je vjerovanje da je događaj uzrokovan čimbenicima koji su primjenjivi u
velikom broju situacija npr. vaša inteligencija koja utiče na vaš uradak u brojnim područjima a ne
čimbenicima koji su specifični i primjenjivi samo u ograničenom broju situacija. Teorija naučne
bespomoćnosti povezana je sa teorijom atribucije. Predstavnici atribucione teorije
predpostavljaju da naši stavovi i ponašanja ovise kako tumačimo uzroke događaja a ova je
predpostavka prisutna i kod teorije bespomoćnosti.
Prjetnja stereotipom javlja se kada su ljudi zabrinuti zbog predviđanja negativnog stereotipa koji
se odnosi na njihovu grupu. Primjerice Afroamerikanci koji rješavaju test mogu strahovati da će
loš uradak potvrditi negativne kulturaklne stereotipe i da su Afroamerikanci neinteligentni.
Ovakva zabrinutost može otežati uspjeh. Istraživanja su pokazala da afroamerički studenti na
koledžu postižu slabiji uradak od bjelaca kada misle da je test mjera inteligencije. Kada misle da
isti test nije mjera inteligencije, čime se otklanja zabrinutost zbog potvrđivanja stereotipa
ostvaruju isti uradak kao i bjelci (Steele i Aronson).

Spolne razlike suočavanja sa stresom

Stilovi suoačavanja su načini na koje ljudi reaguju na stresne događaje. Walter Cannon
definirao je pojam reakcija borbe ili bijega i to je reagovanje na stresne događaje napadanjem
izvora stresa ili bježanjem od njega. Žene su sklonije nego muškaraci razvijati intimna
prijateljstva, sarađivati s drugima i usmjeravati pažnju na socijalne odnose osobito kada su pod
stresom. Taylor i suradnici razvili su strategiju brige i prijateljstva pri čemu se na stres reagira
brižnim postupcima usmjerenim na zaštitu sebe i vlastitog potomstva i stvaranjem socijalne
mreže koja pruža zaštitu od prijetnji. Stoga Taylor i suradnici smatraju da je kod žena evaluirao
drugačiji način reagoranja na stres i to reakcija brige i prijateljstva koja se definira kao
reagiranje na stres brižnim postupcima osmišljenim za zaštitu sebe i vlastitog potomstva te
stvaranje socijalnih mreža koje pružaju zaštitui od prjetnji.

Socijalna podrška: Poimanje i pomoć drugih ljudi

Veći broj istraživanja pokazao je da socijalna podrška definirana kao percepcija da drugi
reagiraju na potrebe pojedinca i prihvaćaju ih znatno pomažu u suočavanju sa stresom prema
predpostavci ublažavanja stresa socijalna podrška nam je potrebna kada smo pod stresom jer
nas štiti od štetnih učinaka tog stresa.

Okoliš kao izvor stresa

Okoliš je oduvjek bio izvor stresa za ljudska bića. Ponekad dok sjedimo u svojim udobnim
domovima, jedući hranu koju smo kupili u trgovini zaboravljamo koliko su oskudno živjeli ljudi
tokom većeg dijela svoje povijesti.

Buka kao izvor stresa

Poznato je da izlaganje buci uzrokuje oštećenje sluha. Buka i percipirana kontrola kaže da
sudionic koji su smatrali da mogu kontrolirati mučnu buku postizali su jednako dobar uradak na
kasnijim zadacima kao i sudionici koji uopće nisu čuli buku. Učestala i nevidljiva buka je
neizbježna činjenica u svakodnevnom životu. Istraživanja su pokazala da djeca izložena stalnoj
buci imaju visok krvni tlak, lako ih je omesti i veća je vjerovatnoća da će odustati prilikom
slaganja složenih slagalica nego druga djeca.

Gužva kao izvor stresa

Kada dođe subotnje veče mnogi od nas su spremni da se pridruže svojim prijateljima kako bi
sebi pružili veče punu zabave smatramo da je što bolje da se okupi što veći broj ljudi. Ova
činjenica je navela istraživače da razlikuju dva pojma: napučenost i skučenost. Napučenost je
pojam koji se odnosi na broj ljudi koji obitavaju datom prostoru. Skučenost je subjektivni
osjećaj neugode zbog prisustva drugih ljudi. Gužva i percipirana kontrola kaže da sudionici
koji su osjećali da imaju kontrolu nad gužvama gotovo su se jednako trudili na kasnijim
zadacima kao i sudionici koji uopće nisu bili u gužvi. Gužva i preoterećenost osjetila kaže da će
gužva biti odbojna ako dovede do preopterećenosti osjetila koja se javljaju kada primamo iz
okoline veću količinu podražaja od one kojoj u datom trenutku možemo posvetiti pažnju ili je
obraditi.

Štednja vode
Eksperiment: Eliot Aronson i njegovi studenti odlučili su u novoj situaciji primjeniti metodu
licemjerja koju su koristili u istraživanju sa perzervativima. Postupak se sastojao od prilaženja
studenticama na putu od bazena do tuševa i eksperimentalne manipulacije i nakon čega ih je
pomoćnica istraživača pratila do prostorije za tuširanje gdje je nenametljivo mjerila vrijeme
njihovog tuširanja. Od sudionica se u jednom istraživanju tražilo da odgovore na kratki upitnik o
potrošnji vode. U drugoj su situaciji sudionice su u istraživanju iznjele javnu primjedbu potičući
druge na štednju vode. Preciznije od svih sudionica je zatraženo da se potpišu na javni plakat na
kojem je pisalo „Kraće se tuširajte“ i isključite vodu za vrijeme šamponiranja. U ključnoj
situaciji, situaciji licemjerja sudionice su činile oboje. One sudionice kod kojih je izazvan osjećaj
licemjerja promjenile su svoje ponašanje kako bi se osjećale dobro. U ovom slučaju su se kratko
tuširale. Uistinu postupak je bio toliko djelotvoran da je prosječno vrijeme tuširanja studentica
bilo smanjeno na 3,5 min.

Redukcija otpada
Eksperiment:Učinci usporedne povratne informacije na ponašanja usmjerena na štednju
energije Zaposlenici u dva tvornička postrojenja potisniuti su da štede energiju i primili su
povratnu informaciju o tome koliko je njihovo postrojenje uspješno. Međutim zaposlenici su u
samo jednom od postrojenja primili usporednu povratnu informaciju o tome koliko su bili
uspješni u odnosu na zaposlenike drugog postrojenja. Zaposlenici drugog postrojenja najviše su
poboljšali svoje ponašanje osobito češćim gašenjem svjetla (Siero, Baker, Deker i dr).
Zašto očevici često griješe?
Problem je u tome što naš mozak nije videokamera koja može zabilježiti i pohraniti događaj i
ponovo ga pustiti sa savršenom tačnošću. Zapažanje predstavlja proces zapamćivanja i
poklanjanja pažnje informacijama iz okoline. Budući da ljudi ne mogu opaziti sve što se oko njih
događa oni zapažaju samo dio dostupnih informacija iz okoline. Patricia T., John T. i John Y. u
istraživanjima kaznenih dijela utvrdili su dosta pogrešaka očevidaca. Oni su pronalazili
policijske bilješke slučajeva razbojništva i pljački u kojima je osumnječeni nakon uhićenja
priznao zločin. Da bi bili vjerodostojno očevici moramo izvršiti 3 obrade u pamćenju:
17 stvaran događaj
18 pohranjivanje (informacije koje ljudi zapažaju u okolini i pohranjuju u pamćenje)
19 dosjećanje (informacije kojih se osoba kasnije dosjeća)
Nepoznate stvari se puno teže pamte nego poznate, npr ljudi su bolji u prepoznavanju lica
pripadnika iste rase i ta pojava je poznata kao prisrasnost prema vlastitoj rasi. U stvarnosti
nažalost procesi našeg pamćenja i nisu tako jednostavni. Ljudi mogu pomješati signale gdje su
nešto čuli ili vidjeli tako da se sjećanja u jednom albumu pomješaju sa sjećanjem drugog. Kao
rezultat ljudi mogu imati prilično netačno pamćenje toga što su vidjeli. To je zaključak Elizabeth
Loftus i suradnika nakon godina istraživanja rekonstruirajućeg pamćenja. Rekonstruirajuće
pamćenje je proces kojim informacije s kojima smo se susreli nakon nekog događaja iskrivljuju
pamćenje tog događaja.
Može li se vjerodostojnost svjedočenja povećati?
Ovdje su isprobana dva opća pristupa ali niti jednim nažalost nije dokazana velika uspješnost.
Prvi uključuje hipnozu kao način poboljšanja dosjećanja. Nažalost ne postoje dokazi da hipnoza
poboljšava tačnost svjedokova dosjećanja
Drugi način kojim se pokušava povećati tačnost svjedočenja je korištenjem kognitivnog
intervjua a to je tehnika kojom uvježbani intervjuer pokušava poboljšati svjedokovo dosjećanje
izmjerujući pažnju svjedoka na detalje i kontekst događaja.

III POGLAVLJE SOCIJALNA SPOZNAJA: KAKO RAZMIŠLJAMO O

SOCIJALNOM SVIJETU
Socijalna spoznaja je način na koji ljudi misle o sebi, socijalnoj okolini ili specifičnije kako
odabiru, tumače, pamte i koriste socijalne informacije u prosuđivanju i odlučivanju. Jedna vrsta
socijalne spoznaje je automacko mišljenje.
Automacko mišljenje može se definirati kao razmišljanje koje nije svjesno, namjerno i voljno i
u koje se ne ulaže napor. Npr. ljudi automacki koriste sheme koje su spoznajne struktuirane
cjeline koje ljudi stvaraju kako bi organizirali svoje znanje o socijalnom svijetu vezano uz neku
temu ili područje i koje utiču na informacije koje ljudi uočavaju o kojima misle i koje pamte.
Jedna od odrednica shema koju će ljudi primjeniti u nekoj situaciji je dostupnost. Dostupnost je
stupanj u kojem su sheme ili koncepti istaknuti u našoj svijesti i stoga je vjerovatno da ćemo ih
upotrjebiti pri donošenju prosudbi o socijalnom svijetu. Samoispunjavajuće proročanstvo je
proročanstvo prema kojem se naše sheme ostvaruju zbog nesvjesnog postupanja prema drugima
na način koji ih navodi da postupaju u skladu sa našim shemama. Osim shema ljudi se automacki
koriste i heuristikama u prosuđivanju koje im pomažu da se nose sa velikom količinom
socijalnih informacija s kojima se susreću. Heuristička dostupnost je lakoća da se nečega
možemo dosjetiti a heuristička reprezentativnost pomaže nam da odlučimo koliko je jedno
slično drugome.
 IV POGLAVLJE SOCIJALNA PERCEPCIJA: KAKO SPOZNAJEMO
DRUGE LJUDE
Socijalna percepcija proučava kako stvaramo dojmove i donosimo zaključke o drugim ljudima.
Važan izvor informacija kojim se pri tome služimo je neverbalno ponašanje ljudi kao što su
njihovi izrazi lica, pokreti tijela isl.

Neverbalno ponašanje
Neverbalna komunikacija je način na koji ljudi komuniciraju bez riječi namjerno ili
nenamjerno, a neverbalni znakovi uključuju izraz lica, ton glasa, geste, položaj tijela, pokret,
dodir isl. Kako neverbalna komunikacija djeluje? Neverbalno ponašanje se prvenstveno koristi
za:
20 izražavanje emocija (oči su vam sužene, obrve spuštene, usne su vam stisnute u tanku
ravnu cetu-ljuti ste)
21 otkrivanje stavova (sviđaš mi se-smješenje, pojačan kontakt očima, ne sviđaš mi se-
izbjegavanje pogleda, duboki glas, tijelo okrenuto na drugu stranu)
22 održavanje osobina ličnosti (ja sam otvorena osoba-široke geste, promjene u modulaciji
tokom govora)
23 reguliranje verbalne komunikacije (spustite glas i odvratite pogled dok završavate
rečenicu)
Pokazivanje emocija izrazom lica
Krunski dragulji neverbalne komunikacije su izrazi lica. Darwinovo istraživanje izraza lica imalo
je ogroman uticaj u mnogim područjima. Sva ljudska bića kodiraju-pokazivanje ili izražavanje
neverbalnog ponašanja kao što je smješenje ili tapšanje nekoga po leđima i dekodiraju-
tumačenje značenja neverbalnog ponašanja koje drugi ljudi izražavaju, kao što je zaključivanje
da je tapšanje po leđima bio izraz gledanja sa visine a ne naklonosti. Istraživanja Dachera i
Keltnera npr ukazuju da nelagoda ima specifičan neverbalan izraz kako je provjerena u
njegovom uztorku studenata bjelaca i crnaca. Od studenata se u Keltnerovom istraživanju tražili
da izvedu težak zadatak koji ih je često dovodio do osjećaja da im nestaju sposobnosti. Keltner je
pažljivo kodirao fotografije različitih izraza na njihovim licima tokom rješavanja zadataka, a
kasnije je od studenata tražio da ih dekodiraju. Keltner je zaključio da postoji specifičan izraz za
neklagodu koji se sastoji od okretanja glave, pogleda prema dolje, odvraćanja pogleda na stranu,
smješka na silu isl.
Čimbenici koji smanjuju tačnost dekodiranja emocija
Ispravno dekodiranje izraza lica mnogo je složenije nego što slutimo.
Prvi razlog jeste taj što ljudi često pokazuju mješavine emocija pri čemu jedan dio lica izražava
jednu emociju, a drugi dio lica drugu emociju.
Drugo, ljudi pokušavaju izgledati manje emocionalni nego što to jesu kako niko ne bi znao
kako se osjećaju.
Treće, ispravno dekodiranje izraza lica može biti teško zbog toga što kultura iz koje potiču
igra ulogu u tome kada će i kako će ljudi pokazati emocije na svojim licima.
Paul Ekman i suradnici primjetili su da postoje pravila pokazivanja emocija-kulturalno
specifična pravila o tome koja je neverbalna ponašanja prikladno pokazati. Primjerice američke
kulturalne norme obezhrabruju muškarce u pokazivanju osjećaja kao što su žalost i plač, ali
takve izraze emocija dozvoljavaju ženama. U Japanu tradicionalna kulturalna pravila nalažu da
žena ne smije pokazati širok nesuzdržan osmjeh. Japanka će uvijek rukama sakriti širok osmjeh.

Ostali kanali neverbalne komunikacije

Amblemi predstavljaju geste koje imaju jasno i razumljivo značenje unutar neke kulture. Obično
imaju izravan verbalni prevod kao znak „OK“. Svakodnevni život je sačinjen od neverbalnih
interakcija putem više kanala. Robin Akert i Abigail Panter ispitivali su različite osobine ličnosti
kako bi vidjeli može li se na osnovu njih predvidjeti ko su dobri dekoderi. Dobiveni su naprimjer
neki dokazi da ekstravertne osobe tačnije dekodiraju neverbalne znakove na zadacima SIT-a
nego introvertne osobe.

Spolne razlike u neverbalnoj komunikaciji

U velikom broju istraživanja pokazalo se da su žene bolje u kodiranju i dekodiranju. No kao i
kod većine pravila ovdje postoji iznimka. Iako su žene suprotne muškarcima u dešifriranju
neverbalnih znakova dok osoba govori istinu, one gube svoju superiornost kad osoba laže.
Rushantal i De Paule smatraju da je to zbog toga što su žene pristojnije od muškaraca. Tako su
sposobne dekodirati neverbalne znakove laganja, suočene su s obmanom iz pristojnosti i
poštovanja prema govorniku te su sklone svoje vještine isključiti. Ovo tumačenje se slijepo
uklapa u teoriju spolnih razlika koju je predložila Alicia Eagly.
Teorija socijalnih uloga je teorija prema kojoj do spolnih razlika u ponašanju dolazi zbog
društvene podjele poslova među spolovima. Ova podjela dovodi do razlika u očekivanjima
vezanim uz spolne uloge i specifične vještine koje su odgovorne za razlike između socijalnog
ponašanja muškaraca i žena.

Implicitne teorije ličnosti:popunjavanje praznina

Implicintna teorija ličnosti je vrsta shema kojom se ljudi koriste kako bi grupirali različite
osobine ličnosti koje se javljaju zajedno. Primjerice mnogi ljudi vjeruju da osoba koja je ljubazna
da će biti i velikodušna. Kako naša kultura i jezik oblikuju naše dojmove o drugim ljudima?
Ljudi stvaraju dojmove o drugima u skladu sa implicitnim teorijama ličnosti koje postoje u
njihovom jeziku. Npr. kada su kinesko-engleski dvojezični govornici čitali priče na engleskom
jeziku bili su sklopniji stvoriti dojam u skladu sa zapadnjačkim implicitnim teorijama
umjetničkim tipom ličnosti. Kada su ovi dvojrezični govornici čitali iste priče na kineskom
jeziku bili su skloniji stvoriti dojam u skladu sa kineskim implicitnim teorijama shi ju tipom
ličnosti. (Hoftman, Lav i Johnson).

Priroda atribucijskog procesa

Kao otac atribucijske teorije navodi se Fitz Heider. Heider je razmatrao kako je sam nazvao
„naivnu“ ili „zdravorazumnu“ psihologiju. Po njegovom mišljenju ljudi se ponašaju kao
znanstvenici-amateri i pokušavaju razumjeti ponašanje drugih ljudi sastavljajući djeliće
informacija dok nedođu do razumnog objašnjenja ili uzroka. Atribucijska teorija je opis
procesa kojim ljudi objašnjavaju uzroke vlastitog ponašanja ili ponašanja drugih ljudi.
Razlikujemo unutarnju i vanjsku atribuciju po Heideru.
Unutarnja atribucija je zaključak da se osoba ponaša na određen način, zbog nečeg u vezi te
osobe kao što su njezini stavovi, karakter ili osobine ličnosti.
Vanjska atribucija je zaključak da se osoba ponaša na određen način zbog nečega vezanog za
situacije u kojoj se nalazi, predpostavka je da bi većiva ljudi reagovala na isti način u takvoj
situaciji.

Osnovna atribucijska pogreška: ljudi kao psiholozi ličnosti

Osnovna atribucijska pogreška je sklonost procjenjivanja stupnja u kojem je ponašanje ljudi
određeno unutarnjim dispozicijskim faktorima i podcjenjivanja uloge situacijskih faktora. Ovaj
pojam definirao je socijalni psiholog Le Ross.
Eksperiment: Osnovna atribucijska pogreška Čak i kada su ljudi znali da je autorov izbor
teme eseja bio aksteralno uvjetovan predpostavljali su da ono što je napisao odražava ono što on
stvarno misli o Castru. Drugim riječima internalno su atribuirali njegovo ponašanje (Jones i
Haris). Na primjerici već klasičnog istraživanja Jonesa i Harisa tražili su od studenata da
pročitaju esej koji je napisao drugi student u kojem se ili podržava ili suprostavlja vlast Fidela
Castra na Kubi i da zatim pokušaju pogoditi kakav je autorov stvaran stav o Castru. U jednoj
eksperimentalnoj situaciji istraživači su rekli studentima da je autor sam izabrao koje će stajalište
zauzeti u eseju pa je sudionicima bilo lako pogoditi stvaran stav autora eseja. Ako je izabrao
pisati u korist Casra onda je jasno da je prijateljski nastrojem prema njemu. U drugoj situaciji
studentima je rečeno da autor nije imao nikakvu mogućnost koje stajalište zauzeti. Ipak sudionici
istraživanja predpostavili su da autor zaista vjeruje u ono što je napisao iako su znali da nije
mogao izabrati stajalište koje će zauzeti.
Proces atribuiranja u dva koraka nastaje kada ljudi analiziraju ponašpanje druge osobe,
obično automacki donose unutarnju atribuciju, zatim mogu svjesno odabrati da se upuste u
zahtjevni drugi korak procesa razmišljajući o mnogim situacijskim razlozima za ponašanje nakon
čega mogu promjeniti svoju početnu vanjsku atribuciju.
Harold Kelly razvio je teoriju atribucije ko0ja se usmjerila na prvi i osnovni korak kako ljudi
odlučuju hoće li donjeti unutarnju ili vanjsku atribuciju? Njegov glavni doprinos atribucijskoj
teoriji je spoznaja da pri stvaranju dojma o nekoj osobi uočavamo i razmišljanje o više djelova
koji čine informaciju. Npr. zamolimo prijatelja da nam posudi svoj automobil a on nas odbije.
Posle se pitamo zašto. Kellyeva teorija model kovarijance može odgovoriti na ovo pitanje i ona
predstavlja teoriju koja navodi da u nastojanju da donesemo atribuciju o tome što je uzrokovalo
ponašanje neke osobe sustavno uočavamo obrazac između prisustva i odsustva mogućih uzroka
javljanja ili ne javljanja istog ponašanja.
Atribucije u vlastitu korist javljaju se kada ljudi stvaraju unutarnje atribucije za vlastite uspjehe
a vanjske za neuspjehe.
Obrambene atribucije pomažu ljudima da izbjegavaju osjećaj vlastite ranjivosti i smrtnosti
postoje dva oblika obrambene atribucije:
24 nerealistični optimizam (vjerovanje da će se dobre stvari vjerovatnije dogoditi nama a
ne drugim ljudima te da će se loše stvari dogoditi drugima a ne nama)
25 vjerovanje u pravedan svijet (na osnovu ovoga oblika vjerujemo da se loše stvari
događaju lošim a dobre stvari dobrim ljudima)

V POGLAVLJE SAMOPOIMANJE: KAKO SPOZNAJEMO SAMI SEBE

Funkcije pojma o sebi
Istraživači su ukazali na 3 važne funkcije pojma o sebi:
26 pojam o sebi ima organizacijsku funkciju djelujući kao iznimno važna shema koja nam
pomaže u tumačenju i dosjećanju informacija o sebi i socijalnom svijetu
27 pojam o sebi ima emocionalnu funkciju pomažući nam da odredimo svoje emocionalne
reakcije
28 pojam o sebi ima izvršnu funkciju koja upravlja našim ponašanjem, planira budućnost
slično kao rukovoditelj izvršnih službi u velikoj radnoj organizaciji
Nezavisan pogled na sebe je definiranje sebe u terminima vlastitih razmišljanja, osjećaja i
postupaka a ne mišljenja, osjećaja i postupaka drugih ljudi.

Spolne razlike u definiranju sebe

Žene imaju veću međuzavisnost u odnosu što znači da su više usmjerene na svoje bliske odnose
kao npr osjećaj prema svom zaručniku ili djetetu. Muškarci imaju veću kolektivnu
međuzavisnost što znači da su više usmjereni na svoju pripadnost većim grupama.
Eksperiment: Spolne razlike u obliku međuzavisnosti Od muških i ženskih studenata traženo
je da opišu neki važan emocionalni događaj iz svoga života. Žene su više opisivale događaje u
odnosima koji su bili vezani uz bliske osobne odnose, dok su muškarci više opisivali kolektivne
odnose koji su bili vezani uz njihovu pripadnost većim grupama.

Spoznavanje sebe introspekcijom

Introspekcija je proces kojim ljudi zahvaćaju sebe iznutra kako bi pronašli vlastite misli,
osjećaje i motive.
Postoje 2 zanimljive činjenice o introspekciji:
29 ljudi se ne oslanjaju na ovaj izvor informacija tako često kao što bi sdte mogli misliti
iznenađujuće, ali ljudi vrlo malo vremena provode razmišljajući o sebi
30 čak i kada se posvete introspekciji razlozi za njihove osjećaje i ponašanja mogu ostati
skriveni od njihove svjesne spoznaje.
Teorija svijesti o sebi je predpostavka da ljudi kada usmjere svoju pažnju na sebe uspoređuju i
vrednuju svoje trenutno ponašanje sa vlastitim unutarnjim standardima i vrjednostima.

Zaključivanje o svojim osjećajima-govorimo više nego što možemo znati

Introspekcija nas ne mora odvesti do pravih uzroka naših osjećaja i ponašanja, no mi ćemo se
usmjeriti i uvjeriti da se radi o pravim uzrocima. Richard Nisbett i Tim Wilson nazvali su ovu
pojavu „govorimo više nego što možemo znati“. Primjerice većina ljudi je vjerovala da količina
sna koju su imali predvidjeti koliko su sledeći dan bili dobro raspoloženi što ustvari nije bila
istina. Količina sna se nije bila povezana sa raspoloženjem ljudi

Posljedica introspektivnog zaključivanja o razlozima

Bemova teorija samopercepcije navodi da kada su naši stavovi i osjećaji nejasni ili višeznačni
zaključujemo o njima opažajući svoje ponašanje i situaciju u kojoj se ona javlja npr. ako biste
željeli saznati voli li vaša prijateljica narodnu muziku opažali biste njeno ponašanje i objasnili
zašto se tako ponaša. Mogli biste npr zaključiti da vaša prijateljica uvijek sluša narodnu muziku
u odsutnosti bilo kojeg situacijskog pritiska ili prisile jer je niko ne sili da sluša sve te CD-ove.

Intrizična nasuprot ekstrizičnoj motivaciji

Intrizična motivacija je želja za nekom aktivnošću zato što u njoj uživamo ili nam je zanimljiva
ali ne zbog nagrada ili pritisaka izvana.
Ekstrizična motivacija je željaza nekom aktivnošću zbog vanjskih nagrada ili pritisaka ali ne zato
što u njoj uživamo ili nam je zanimljiva.

Dvofaktorska teorija emocija

Schocter je predložio teoriju emocija koju je nazvao dvofaktorska teorija emocija. Dvofaktorska
teorija emocija je predpostavka da je emocionalni doživljaj rezultat procesa opažanja sebe u dva
koraka tokom kojeg ljudi prvo osjete fiziološko uzbuđenje a zatim za njega traže prikladno
objašnjenje.
Eksperiment: Schocter i Singer proveli su eksperiment kako bi testirali ovu teoriju. Zamislite
sebe da sudjelujete u njemu. Odmah po vašem dolasku eksperimentator vam objasni da ispituje
učinak vitaminske smjese po imenu Suproxin na čovjekov vid. Nakon što vam liječnik ubrizga
malu količinu Suproxina daje vam upitnik koji trebate popuniti i kaže da će se ubrzo vratiti da
ispita vid. Bacite pogled na upitnik i shvatite da se sastoji od vrlo uvredljivih pitanja. Drugi
sudionik ljutito reagira na ova pitanja postajući bjesan sve dok konačno ne podere svoj upitnik i
izleti iz prostorije.
Pogrešna atribucija uzbuđenja je proces kojim ljudi donose pogrešne zaključke o tome što je
uzrok toga i kako se osjećaju.
Teorija socijalne usporedbe Leona Festingera je postavka da ljudi spoznaju kakve su njihove
sposobnosti ili stavovi uspoređujući se sa drugim ljudima. Teorija se vrti oko 2 važna pitanja:
kada se upuštamo u socijalnu usporedbu i s kim se uspoređujemo? Ako je ljudima cilj odrediti šta
znači biti izvrstan upustiće se u ulaznu socijalnu usporedbu uspoređivanja sa drugim ljudima koji
su bolji od nas u određenoj osobini ili sposobnosti. Silazna socijalna usporedba je usporedba s
ljudima koji su slabiji od nas u određenoj osobini ili sposobnosti.
Teorija socijalne interakcije Ervina Gofmana temelji se na dramatološkom djelu koji se
koristi u kazalištem kao metaforom društvenog života. Na sceni glumci pokazuju određene
aspekte sebe jedni s drugima, a Gofman smatra da i u svakodnevnom životu tokom svojih
socijalnih interakcija činimo isto.
Ben Franklin efekt je kada nam se ljudi sviđaju prema njima obično postupamo dobro, ljubazno
razgovaramo s njima i činimo usluge te im se toplo i radosno smijemo.
Teorija neusklađenog pojma o sebi prema ovoj teoriji ljudi osjećaju nelagodu kada je njihov
doživljaj stvarnog ja neuskladan njihovom traženom pojmu o sebi.
Teorija održavanja vlastite vrijednosti je teorija prema kojoj pojam o sebi neke osobe može
biti ugrožen ponašanjem druge osobe a stupanj ugroženosti određen je bliskošću sa drugom
osobom i važnošću ponašanja.
Teorija samopotvrđivanja je teorija koja predpostavlja da će ljudi smanjiti uticaj prijetnje
svome pojmu o sebi koja izaziva nesklad usmjeravajući se na druge zadatke i potvrđujući svoju
stručnost na nekim dimenzijama nepovezanim s prijetnjom.
Teorija samodokazivanja je teorija koja govori da ljudi kad god dožive prijetnju važnom
aspektu svog pojma o sebi postaju motivirani da potraže dodatno socijalno priznanje tog dijela
svoga identiteta.

VII POGLAVLJE STAVOVI I PROMJENA STAVA: DJELOVANJE NA

MISLI I OSJEĆAJE
Priroda i porjeklo stavova
Većina socijalnih psihologa stav definira kao vrednovanje ljudi, objekata ili ideja. Stavovi se
izjednačavaju sa vrednovanjima zato što se sastoje od pozitivnih ili negativnih reakcija na nešto.
Stavovi se sastoje iz 3 dijela:
31 emocionalne sastavnice
32 spoznajne sastavnice
33 ponašanja sastavnice
Primjerice razmatramo vaš stav prema određenom automobilu. Kao prvo tu je vaša emocionalna
reakcija ili osjećaj koji automobil pobuđuje, drugo tu je vaša spoznajna reakcija ili vaša
vjerovanja o obilježjima tog automobila i trece tu je i vaša ponašajna reakcija ili kakvo je vaše
ponašanje prema tom tipu automobila.

Koje je porjeklo stavova?

Abraham Tesser nudi provokativan odgovor na pitanje o porjeklu stavova i kaže da su neki
stavovi barem djelimično vezani za naše gene. Razlikuju se:
34 spoznajno zasnovan stav (to je stav koji se zasniva na vjerovanjima o obilježjima
objekata stava)
35 emocionalno zasnovan stav (stav koji se više zasniva na osjećajima i vrijednostima nego
na vjerovanjima o prirodi objekata stava)
36 stav zasnovan na ponašanju (stav zasnovan na opažanjima vlastitog ponašanja prema
objektu stava)
Neki stavovi mogu biti posljedica uvjetovanja. Klasično uvjetovanje je pojava kod koje
neutralni podražaj koji ne pobuđuje emocionalni odgovor nakon uparivanja sa podražajem koji
pobuđuje emocije sam počinje pobuđivati emocije. Operativno uvjetovanje je pojava kod koje
ponašanja koja se javljaju kao rezultat slobodnog izbora postaju rjeđa ili češća ovisno o tome
jesu li bila praćena pozitivnim potkrepljenjem ili kaznom.

Uvjeravanje poruka i promjena stava

Uvjeravajuća poruka (govor ili televizijska reklama) je poruka kojom se zastupa određena
strana nekog pitanja. Kada su istraživači radili na na sveučilištu Yale taj pristup je postao poznat
kao Yale pristup promjeni stava. Taj pristup predstavlja istraživanje uvjeta kojim će ljudi
najvjerovatnije promjeniti svoje stavove usljed uvjeravajućih poruka.

Emocije i promjena stava

Pokazalo se da postoji nekoliko načina kojim emocije mogu uticati na promjenu stava i to:
37 emocionalni uticaj na put uvjeravanja (jedna zanimljiva posljedica ciljanja na emocije
je da o ovome ovisi hoće li ljudi usmjeravati pažnju na argumente u poruci ili će koristiti
mentalne prečice
38 poruke izazivanja straha (su usmjeravajuće poruke kojima se izazivanjem straha
pokušavaju promjeniti stavovi. Ove poruke neće biti uspješne ako su toliko snažne da se
ljudi osjećaju ugroženima)
39 emocije kao heuristike (prema heurističkom-sustavnom modelu uvjeravanja Shelly
Chaiken kaže da ljudi pri perifernom načinu promjene stava često koriste heuristike.
Heurističko-sustavni model uvjeravanja je teorija prema kojoj postoje 2 načina kojima
uvjeravajuća komunikacija može izazvati promjenu stava)

Učvršćivanje stava
Jedan pristup pridobiti ljude na razmatranje argumenata za ili protiv njihova stava prije nego što
ga neko napadne. Wiliam McGuire demonstrirao je tu činjenicu koristeći postupak
učvršćavanja stava. To je proces razvijanja imunosti ljudi na pokušaje i promjene njihovih
stavova ranijim izlaganjem malim količinama argumenata protiv njihovih stajališta. McGuire je
u jednom istraživanju učvrstio stavove sudionika dajući im kratke argumente protiv kulturalnih
turizama ili mišljenja u koje većina društva nekritično vjeruje kao što je ideja da trebamo prati
zube posle svakog obroka.

Teorija reaktivnosti
Prema ovoj teoriji reaktivnosti ljudi ne vole osjećati da njihova sloboda mišljenja i ponašanja
ugrožena. Osjećaj ljudi da je njihova sloboda ugrožena pobuđuje negativno stanje reaktivnosti
koje se može smanjiti izvođenjem zabranjenog ponašanja. Primjerice James P. i Deborah Sanders
postavili su jedan od dva znaka u kupaonice u kampusu sveučilišta pokušavajući pridobiti
studente da prestanu pisati grafite po zidovima.
Predviđanje namjernih ponašanja
Najpoznatija teorija o tome kako stavovi omogućuju predviđanje namjernih ponašanja je teorija
predviđanja namjernih ponašanja. Teorija planiranog ponašanja je teorija prema kojoj su
najbolji prediktori planiranih i namjernih ponašanja stavovi osobe prema specifičnim
ponašanjima subjektivne norme i opaženi stupanj kontrole nad ponašanjem. Primjerice
istraživanja kontracepcijskih pilula Andrew Davidson i James Jaccard pokazali su da su stavovi
udatih žena prema specifičnim ponašanjima bolji prediktori ponašanja nego opći stavovi. Osim
mjerenja stavova po ponašanju takođe trebamo mjeriti i subjektivne norme koje predstavljaju
vjerovanja ljudi o tome kako će drugi ljudi do kojih im je stalo gledati na određeno ponašanje.
Sublimalne poruke su rječi ili slike koje se ne mogu svjesno opaziti ali svejedno utiču na
prosudbe, stavove i ponašanje.

TEORIJE STAVOVA
Hajderova teorija balansa
U svojoj koncepciji Hajder polazi od shvatanja da ljudi nastoje da formiraju što konkretniju i što
više uravnoteženu sliku o svojoj okolini i pojavama u njij kao i o sebi samima. Hajderova
teorija je opšta teorija kojom pokušava objasniti socijalno ponašanje ljudi u cjelini. Hajder
razlikuje dvije vrste odnosa kako između ljudi tako i između ljudi i objekata.
Jedan je emocionalno odnos kojeg Hajder naziva „sentiment relation“ a drugi je odnos
zajedništva „unit relation.“ Prvi odnos uključuje emocije kao što su sklonost, divljenje i ljubav.
Drugi odnos ogleda se u ocjeni ličnosti, bliskosti kauzalne veze ili neke druge veze ili među
osobama ili među objektima. U tzv trijadnim situacijama u kojima imamo tri elementa, dvije
osobe (P i O) i neki objekt X-ravnotežu imamo ako su sva tri odnosa među elementima pozitivna
ili ako su dva odnosa negativna a jedan pozitivan. Npr. Ako osoba P voli osobu O i istovremeno
voli X te istovremeno zapaža da osoba O ima takođe pozitivan odnos prema X mi imamo
ravnotežu. Neravnotežu imamo ako postoje dva pozitivna a jedan negativan odnos. Ako osoba P
voli osobu O i istovovremeno voli X onda ima pozitivan odnos prema određenom kandidatu na
izborima a opaža da osoba O ne voli osobu X (ima negativan odnos prema kandidatu) imamo
ravnotežu.

Festingerova teorija kognitivne disonance

Festingerova teorija kognitivne disonance predstavlja proširenje teoreckih uopštavanja o
socijalnom upoređivanju prema kojim je za ljudske karakteristike težnja da utvrđuju da li su
njihova mišljenja ispravna i uspoređuju ih sa mišljenjima drugih osoba. Pod kognitivnim
elementima Festing podrazumjeva znanja, mišljenja i ideje o stvarima kao i sebi samome.
Disonancija može biti veća ili manja. Stepen disonancije zavisi od:
40 važnosti elemenata koji su u disonanciji
41 broja elemenata koji su u disonanciji
42 odnosa između broja disonantnih i konsonantnih elemenata
Za smanjenje disonancije mogu se koristiti tri načina:
43 mjerenje vlastitog ponašanja i mjerenje postupaka
44 mjerenje pojedinih kognitivnih elemenata
45 otklanjanje disonancije dodavanjem novih kognitivnih elemenata

Kacova funkcionalna teorija

Postoji nekoliko teorija koje autori nazivaju tipološkim teorijama. One ističu da prije nego što se
pristupi pokušaju mjenjanja stava treba utvrditi koje vrste ili kojeg tipa je stav. Ovu teoriju je
postavio Kac. S obzirom na to u kom su stepenu izražene tri komponente stavova (kognitivna,
afektivna i konativna komponenta) po njemu možemo razlikovati i više vrsta stavova i to:
46 afektivne stavove
47 intelektualizovani stavovi
48 stavovi orjentisani prema akcijama
Pojedine od ovih vrsta stavova imaju jednu ili više od sledeće četiri glavne funkcije stavova:
49 instrumentalnu ili utilitarističku funkciju
50 odbrambenu funkciju
51 funkciju manifestovanja ličnih vrijednosti
52 funkciju saznavanja koja dolazi do izražaja u težnji da se shvate pojave u svijetu
 VIII POGLAVLJE KONFORMIZAM: PROMJENA PONAŠANJA
Slučaj „The Peoples Temple.“ Jones je u kasnim 6o-tim pripovjedajući rasnu toleranciju i
prihvaćanje u sjevernoj Kaliforniji osnovao crkvu „The Peoples Temple.“. jones i njegova
kongregacija emigrirali su u izoliranoj prašumi Gajvani gdje su osnovali naselje Jonestown.
Naime pročulo se da su članovi crkve tamo zadržani protiv svoje volje. Dok su kongresnik Rajan
i njegova pratnja ulazili u avion da idu vidjeti šta se tamo zaista događa za to vrjeme je Jones
sakupio članove zajednice i rekao im da su njihovi neprijatelji posvuda i da je došlo vrijeme da
počine revolucionarno samoubistvo. Dok su se njegovi najrodniji sljedbenici naoružali i
uspostavili stražu ostali su popili sok KoolAid pomješan sa cijanidom. Nekoliko ljudi pokušalo
se raspravljati sa Jonesom ali ih je ostatak kongregacije ušutkao. Kada su predstavnici vlasti
pristigli pronašli su mrtve članove zajednice kako jedni s drugima leže u zagrljaju. Tog dana je
od vlastite ruke umrlo više od 800 ljudi.
Konformizam je promjena ponašanja zbog stvarnog ili zamišljenog uticaja drugih ljudi.
Jedan primjer krajnje krivog socijalnog uticaja je masovno psihogeno oboljenje. Masovno
psihogeno oboljenje je pojava kada se grupi ljudi pojavljuju slični tjelesni simptomi bez
poznatog organskog porjekla.
Socijalna zaraza je brzi prjenos emocija ponašanja kroz masu.
Socijalne norme su implicitna ili eksplicitna pravila grupe o prihvatljivim ponašanjima,
vrijednostima i vjerovanjima članova grupe.
Normativni socijalni uticaj je uticaj drugih ljudi koji nas vodi konformiranju kako bi nas ti
drugi prihvatili i kako bi im se svidjeli. Ovaj tip konformizma rezultrira javnim, ali ne nužno i
prihvatnim prihvaćanjem vjerovanja i ponašanja grupe.

Aschova istraživanja procjene duljine linija: zadatak procjene u Aschovim istraživanjima s

linijama bilo je istraživanje normativnih uticaja. Sudionici su procjenjivali koja je od tri linije za
usporedbu po duljini najsličnija standardnol liniji. Tačan odgovor bio je očigledan, ali su članovi
grupe izrekli krivi odgovor. Sudionik je u dvojbi treba li reći tačan odgovor i suprostaviti se
grupi ili im se treba konformirati i dati očigledno pogrešan odgovor. Rezultati Aschova
istraživanja izazvali su veliki stupanj konformizma. Na barem jednom pokušaju konformiralo se
76% sudionika a samo 24% sudionika se nije konformiralo. Većina sudionika se konformirala na
jednom od tri pokušaja od ukupno 12 u kojima je grupa dala pogrešan odgovor.

Eksperiment Muzafera Sherifa. U prvoj fazi istraživanja sjedite sami u tamnoj sobi i usmjerite
pažnju na svjetlu tačku udaljenu 457cm. Eksperimentator vas pita da u cm procjenite koliko
daleko se svjetlo miče. Vi netremnice buljite u svjetlo i zaista svjetlo se malo pomiče. Zanimljiva
stvar s ovim zadatkom je što se svjetlo u stvari uopće ne pomiče. Izgledalo je kao da se miče
zbog optičke varke zvane autokinetički efekt.

Kada će se ljudi konformirati normativnom socijalnom uticaju?

Odgovor na to pitanje pruža teorija socijalnog uticaja Bibba Latanea. Prema ovoj teoriji
vjerovatnost da će se reagirati na socijalni uticaj drugih ljudi ovisi o tri varijable:
53 važnosti
54 blizine
55 broja drugih ljudi u grupi
Konformiranje se povećava ako se povećava broj ljudi u grupi do određene tačke. Asch je
istraživao ovo pitanje. Uvjeti u kojima će se ljudi konformirati normativnim socijalnim
pritiscima su:
56 kada se grupa sastoji od 3 ili više osoba
57 kada je grupa važna
58 kada u grupi nemamo saveznika
59 kada je kultura grupe kolektivistička
60 kada je samopoštovanje nisko
61 i kada postoje spolne razlike u konformiranju
Situacije koje će najvjerovatnije izazvati konformizam zbog informacijskog socijalnog
uticaja su:
62 kada je situacija nejasna (nejasnoća situacije je najvažnija varijabla za određivanje u
kome će ljudi jedni druge koristiti kao izvor informacija)
 63 kada je situacija krizna (kriza kao druga varijabla potiče oslanjanje na druge ljude kao
izvor informacija i često se javlja istovremeno sa dvosmislenošću)
64 kada su drugi ljudi stručnjaci (što je osoba stručnija ili informiranija u nejasnoj će
situaciji više vrjediti kao vodič)

Tehnika „vratima u lice“

To je tehnika za izazivanje popuštanja kod koje se ljudima prvo uputi veliki zahtjev za koji se
očekuje da će biti odbijen, a tek potom manje usmjereniji zahtjev za koji se nadamo da će mu
udovoljiti. Robert Cialdini i suradnici odlučili su provjeriti mogu li nagovoriti studente da
volontiraju kao pratnja problematičnom adolescentu u dvosatnom posjetu zološkom vrtu. Kada
su pristupali studentima na koledžu samo njih 17% je pristalo. U drugoj situaciji eksperimentator
je postavio vrlo veliki zahtjev u zadnjoj situaciji i pitao je studente da li bi bili pratnja zoološkom
vrtu na što su studenti tri puta bili spremniji pristati na odlazak u zoološki vrt nego studenti koji
su upitani za manju molbu. Postavlj se pitanje zašto je „tehnika vratima u lice“ djelotvorna?
Odgovor je u normi uzajamnosti koja kaže da ako ljudi nama učine nešto lijepo trebamo im
uzvratiti tako da i mi njima učinimo nešto lijepo.

Tehnika „noga u vratima“

Ova tehnika je tehnika za izazivanje popuštanja kod koje se ljudima prvo postavi mali zahtjev za
koji se očekuje da će mu udovoljiti a potom veći zahtjev za koji se nadamo da će mu takođe
udovoljiti. Izraz „noga u vratima“ potiče iz ranih dana prodaje od vrata do vrata kada je
otkriveno da će prodavač biti uspješniji ako uspije pridobiti kupca da ih pusti u kuću kako bi
pokazali svoj proizvod. Dakle, ova tehnika je suprotna tehnici „vratima u lice“. Da li je ova
tehnika djelotvorna? Kako bi to utvrdili Freedman i Franser testirali su hoće li vlasnici kuća
pristati u dvorište postaviti natpis „Vozite pažljivo“. Kada im je neko pristupio vratima i zamolio
ih da to učine pristalo je samo 17% vlasnika kuća. Međutim oni su ranije pristali na manji
zahtjev. Istraživači su prvo drugu skupinu vlasnika kuća zamolili da potpišu peticiju kojom se
podržava oprezna vožnja, i skoro su svi pristali na taj bezazlen zahtjev. Ova tehnika za razliku od
tehnike „vratima u lice“ izaziva informacijski socijalni uticaj pri kojem ljudi popuštanju prvom
zahtjevu primaju informaciju.
Slučaj „Heavenis Gate“
Članovi kulta „Heavenis Gate“ počinili su masovno samoubojstvo u mjestu Rancha Santa Fe u
Californiji. 18 muškaraca i 21 žena u dobi od 26-72 godine sljedili su upute svoga vođe
Marshalla Heriffa o tome kako se ubiti. Uzeli su veliku dozu fenobarbitala i popili nešto vodke i
nakon toga zavezali plastične vrećice preko svojih glava. Članovi ovog kulta vjerovali su da će ih
izvanzemaljci prenjeti u svemir kada svoje tijelo ostave iza sebe. Članovi kulta unaprjed su
snimili na videovrpcu poruku u kojoj su izjavili da željno očekuju smrt i oslobađanje ljudskog i
izvanzemaljskog bića.

IX POGLAVLJE GRUPNI PROCESI: UTJECAJ U SOCIJALNIM

GRUPAMA
Definiranje grupe
Grupu ožemo definirati kao dvoje ili više ljudi koji su u međusobnoj interakciji i ovise jedni o
drugima što podrazumjeva da zbog svojih potreba i ciljeva utiču jedni na druge. Dva su uzroka
homogenosti unutar grupa.
Kao prvo grupe obično privlače ljude koji su bili slični i prije nego što su se priključili grupi.
Kao drugo grupe obično djeluju na takav način da potiču sličnost među članovima.
Socijalne uloge predstavljaju zajednička očekivanja u grupi o tome kako se određene osobe
trebaju ponašati.
Grupna kohezija predstavlja obilježja grupe koja povezuju članove i potiču međusobno
sviđanje.

Socijalna facilitacija
Socijalna facilitacija je sklonost da ljudi postižu bolji uradak u jednostavnim a lošiji u složenim
zadacima kada su u prisustvu drugih i kada je moguće procjeniti njihov pojedinačni uradak.
Postavlja se pitanje što se događa kada ljudima zadamo težak zadatak i okružimo ih drugima?
Kako bi saznali Zajonc i suradnici uveli su eksperiment sa žoharima. Žohari su trebali riješiti
labirint u kojem je bilo nekoliko trkaćih staza od kojih je samo jedna vodila do zamračene kutije.
Pri rješavanju ovog teškog zadatka dobiven je suprotan obrazac rezultata: žoharima je trebalo
više vremena da ga riješe kada su bili prisutni drugi žohari. Brojna istraživanja su pokazala da
ljudi i životinje postižu slabiji uradak u prisustvu drugih kada je zadatak težak. Zajonc je u
uticajnom članku rekao da prisustvo drugih olakšava dobro uvježbani odgovor a otežava slabije
uvježbani ili novi odgovor. Njegovo objašnjenje sastoji se iz 2 koraka:
65 prisustvo drugih povećava fiziološku pobuđenost
66 kada je prisutna takva pobuđenost lakše je raditi nešto jednostavno ali je teže raditi nešto
složeno ili učiti nešto novo
Na pitanje zašto prisustvo drugih izaziva pobuđenost istraživači su osmislili 3 teorije:
1. prvo objašnjenje se temelji na predpostavci da nas prisustvo drugih č2. ini
pripravnijima
3. drugo objašnjenje temelji se na č4. injenici da ljudi nisu žohari i da č5. esto brinu o
nač6. inu na koji nas drugi procjenjuju
7. treć8. e objašnjenje je usmjerava se na to koliko drugi ljudi mogu djelovati ometajuć9. e
Socijalno zabušavanje
Socijalno zabušavanje predstavlja sklonost ljudi da postižu slabiji uradak na jednostavnim a
bolje na složenim zadacima kada su u prisustvu drugih i kada nije moguće procjeniti njihov
pojedinačni doprinos. Prisustvo drugih može dovesti do socijalne facilitacije i socijalnog
zabušavanja. Važni čimbenici koji dovode do razlikovanja među ovim pojmovima, odnosno
pojavama su procjenjivanje pobuđenosti i složenosti zadatka. Kada su ljudi u prisustvu drugih
njihov pojedinačni doprinos se ne može razlučiti od doprinosa drugih ljudi. Npr. pljeskanje
nakon koncerta (niko ne može procjeniti koliko plješćete), sviranje glazbala u orkestru (vaše
glazbalo stapa se sa svim ostalim) isl.

Deindividuacija
Deindividuacija predstavlja slabljenje normalnih ograničenja u ponašanju kada se osoba nalazi
u mnoštvu, što potiče impulsivne i devijantne postupke.
Ivan Steiner je definirao pojam gubitak u procesu koji predstavlja svaki aspekt grupne interakcije
koji sprječava uspješno rješavanje problema.
Daniel Wegner definirao je pojam nadopunjavajuće pamćenje koje se definira kao zajedničko
pamćenje dviju osoba i djelotvornije je od pamćenja svake osobe pojedinačno.
 X POGLAVLJE MEĐUSOBNA PRIVLAČNOST: OD PRVIH DOJMOVA
DO BLISKIH VEZA
Glavne odrednice privlačnosti
Učinak blizine je pojava da učestaliji susreti i interakcije s ljudima povećavaju vjerovatnost da
će nam oni postati prijatelji. Festinger i suradnici pokazali su da se privlačnost i blizina ne
temelje samo na stvarnoj fizičkoj udaljenosti, nego i na psihološkoj i funkcionalnoj udaljenosti.
Funkcionalna udaljenost se definira kao određena obilježja arhitetonskog nacrta koja
povećavaju vjerovatnost da će određene osobe češće stupiti jedni s drugima nego sa ostalim
osobama. Učinak puke izloženosti je nalaz da češća izloženost podražaju povećava vjerovatnost
da će nam se on svidjeti.

Sličnost
Istraživanja pokazuju dvije vrste situacija u kojima odnosi započinju:
67 situacije zatvorenog polja (u kojima su ljudi prisiljeni stupiti u interakciju jedni s
 drugima)
68 situacije otvorenog polja (u kojima ljudi slobodno biraju hoće li stupiti u interakciju)

Uzajamno sviđanje
Svima nam se sviđa kada se nekome sviđamo. Uzajamno sviđanje može se javiti zbog
samoispunjavajućeg proročanstva.
Eksperiment: Sviđajul nam se ljudi kojima se mi sviđamo? Sudionicima u istraživanju data je
lažna povratna informacija da se sviđaju ili ne sviđaju svojim partnerima u istraživanju. Partner
im se više sviđao ako im je unaprjed rečeno da se oni sviđaju partneru a i njihovi su partneri
reagirali na isti način.

Teorija međusobne privlačnosti: Socijalna razmjena i jednakost

Teorija socijalne razmjene je teorija prema kojoj osjećaji koje ljudi imaju o vlastitim odnosima
ovise o njihovim percepcijama dobitka i gubitka u odnosu, vrsti odnosa kakvog zaslužuju i
vjerovatnosti da će s nekim imati bolji odnos. Teorija jednakosti je teorija prema kojoj su ljudi
najsretniji u odnosima u kojim su dobici i gubici koje osoba doživljava te njezini doprinosi vezi
odprilike jednaki dobicima i gubicima druge osobe.

Definiranje ljubavi
Partnerska ljubav se definira kao osjećaj intimnosti i naklonosti koje osjećamo prema nekome,
a koji nisu pobuđeni strašću ili fiziološkom pobuđenošću.
Strastvena ljubav predstavljaju je osjećaji intenzivne čežnje popraćeni fiziološkom
pobuđenošću koje osjećamo prema osobi. Kada nam je ljubav uzvraćena osjećamo snažno
ispunjenje a kada nije tugu i očaj.
Trodjelna teorija ljubavi je shvaćanje da se različite vrste ljubavi sastoje od različitih stupnjeva
triju sastavnica: bliskost, strast i odanost.
Stilovi ljubavi su temeljne teorije koje ljudi imaju o ljubavi a koje usmjeravaju njihova
ponašanja u odnosima. Definirano je šest stilova ljubavi:
69 eros (strastvena fizička ljubav kod koje je važan partnerov fizički izgled. Erotski
ljubavnik se vrlo lako upušta u vezu)
 70 ludus (ljubav koja se igra poput igre i nikada se ne shvaća previše ozbiljno. Ovakvi
ljubavnici ne namjeravaju izazvati štetu, ali često to čine ponekad sa više partnera
istovremeno)
71 storge (ljubav koja se sporo razvija i koja nastaje iz naklonosti i prijateljstva. Ovdje je
iznimno važna sličnost među partnerima)
72 pragma (praktična ljubav zdravorazumska, realistična s nogama na zemlji. Praktični
ljubavnici znaju šta traže u vezi i imaju kriterije koje je nužno zadovoljiti)
73 mania (je vrlo emotivna ljubav koja je nalik vožnji na vrtuljku. Manični ljubavnici
opsjednuti su svojim partnerima uklapaju se u stereotip romantične ljubavi)
74 agape (je nesebična, darežljiva i altruistična ljubav. Altruistični ljubavnici ne misle na
sebe i svoje partnere nego na ono što mogu učiniti za njih, njihov je ljubavni stil više
duhovan nego fizički)
Evolucijski pristup ljubavi je teorija koja je proizašla iz evolucijske biologije koja
predpostavlja da muškarce i žene privlače različita obilježja suprotnog spola npr muškarce
privlači ženin izgled a žene na muškarcu privlače resursi jer to maksimalno povećava njihov
reproduktivni uspjeh.

Stilovi privrženosti i intimne veze

Stilovi privrženosti predstavljaju očekivanja o odnosima s drugima koje ljudi razvijaju i
utemeljeni su na odnosima koje su u dojenačkoj dobi imali sa svojim primarnim odgajateljima.
Ainsworth i saradnici identificirali su tri tipa odnosa između dojenčadi i njihovih majki:
75 sigurni stil privrženosti (stil privrženosti koji obilježava povjerenje, izostanak straha od
napuštanja te osjećaj da smo vrijedni i prihvaćeni)
76 izbjegavajući stil privrženosti (stil privrženosti koji obilježava potiskivanje potrebe za
privrženošću jer su pokušaji uspostavljanja intimnosti odbijeni. Ljudima sa ovim stilom
teško je uspostaviti veze)
 77 anksiozni/ambivalentni stil (stil peivrženosti koji obilježava zabrinutost da drugi neće
uzvratiti želju osobe za intimnošću što dovodi do nadprosječnog stupnja anksioznosti)

Prekidanje intimnih veza

Proces prekida veze je jedno od bolnijih životnih iskustava. Istraživači su poslednjih godina
počeli proučavati šta to dovodi do prekida veze te koje se strategije prekidanja koriste. Kada su
od sudionika tražili da opišu kako su prekinuli romantičnu vezu njihiva objašnjenja otkrivaju 5
temeljnih strategija:
78 pozitivan ton (govorite partneru da vam je stalo do njega ali..)
79 verbalno udaljavanje (govorite partneru da niste zaljubljeni)
80 ponašajno udaljavanje (izbjegavanje susreta s partnerom)
81 negativno usmjeravanje odnosa (govorite partneru da bi trebali početi izlaziti sa drugim
ljudima)
82 opravdavanje (govorite partneru da vaš odnos ne zadovoljava vaše potrebe)

XII POGLAVLJE AGRESIJA: ZAŠTO NANOSIMO BOL DRUGIMA?

Agresivno ponašanje definira se kao namjerno ponašanje kome je cilj nanošenje štete ili
uzrokovanje fizičke ili psihičke boli druge osobe. Dva glavna situacijska faktora koja dovode do
agresije su frustracije i provokacije.
Neprijateljska agresija ima za cilj nanošenje boli dok instrumentalna agresija uključuje
nanošenje boli prema nekom drugom cilju. Sigmund Freud je smatrao da su ljudska bića rođena
sa instiktom života zvanim Eros i instiktom života nazvanim Thanatos koji dovodi do agresivnih
postupaka. Prema Freudovoj hidrauličkoj teoriji agresivna energija se mora osloboditi kako bi se
izbjeglo sakupljanje napetosti koja dovodi do eksplozije. Smatra se da agresiju kontrolira
područje mozga nazvano amigdala. Noviji dokazi ukazuju na to da hemijski spoj serotonin služi
za inhibiranje agresivnog ponašanja. Kada je narušena prirodna tjelesna proizvodnja serotonina
povećava se agresija. Hormon testosteron povezan je sa agresivnim ponašanjem. Prema
frustracionoj teoriji agresije doživljaj frustracije može povećati vjerovatnost agresivne
reakcije, međutim frustracija sama po sebi ne dovodi automacki do agresije. Frustracija nije
rezultat jednostavne deprivacije nego relativne deprivacije koja predstavlja osjećaj da imate
manje nego što zaslužujete i očekujete ili manje nego što imaju ljudi koji su vam slični. Prema
teoriji socijalnog učenja agresiju može proizvesti i oponašanje agresivnih modela ili u
situacijama licem u lice ili gledanjem nasilja na TV-U. Kartaza je shvaćanje da je agresivno
ponašanje ili promatranje drugih koji se ponašaju agresivno dobar način izbjegavanja agresivnih
impulsa iz sebe. Baron je predložio tri tehnike za reduciranje agresije:
83 izloženost neagresivnim modelima
84 trening socijalnim vještinama, učenje o tome kako se slagati s drugima
85 suprotan odgovor:pozitivno raspoloženje kao sredstvo za reduciranje agresije
Prisutnost oružja: u klasičnom eksperimentu Leonarda B. I Anthonija LePagea u studentima je
izazvana ljutnja. Kod dijela njih ljutnja je izazvana u prostoriji u kojoj je bilo odloženo oružje a
kod drugih je ljutnja izazvana u prostoriji u kojoj je oružje zamjenjeno neutralnim predmetima
(reket za badminton). Sudionicima je po tom pružena prilika da zadaju elektrošokove drugom
studentu. Pojedinci kod kojih je ljutnja izazvana uz prisustvo oružja zadavali su snažnije
elektrošokove od onih kod kojih je ljutnja izazvana u prisustvu reketa. Ovi su nalazi ukazali na
zaključak koju često koriste protivnici kontrole oružja da ne ubija oružje nego ljudi.

XIII POGLAVLJE PREDRASUDE: KAKO NASTAJU I KAKO IH

SMANJITI
Predrasuda:emocionalna sastavnica
Izraz predrasuda odnosi se na opću kulturu stava i njegovu emocionalnu sastavnicu. Postoje
dvije vrste predrasuda:
86 pozitivna
87 negativna
Socijalni psiholozi smatrali su da se predrasuda može definirati kao neprijateljski i negativan
stav prema pripadnicima prepoznatljive grupe ljudi koji se zasniva isključivo na njihovom
članstvu u toj grupi.
Stereotip je generalizacija o grupi ljudi kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim
članovima te grupe neovisno o stvarnim varijacijama između članova. Davineov model
kognitivne obrade stereotipa: Ono što ova teorija sugerira jeste da model kognitivne obrade u
dva koraka automacka obrada aktivira sheme u ovom slučaju stereotipe ali ih kontrolirana i
svjesna obrada može odbaciti ili zanemariti. Međutim to se događa ako ste u gužvi,
preopterećeni, ometeni ili ne poklanjate dovoljno pažnje? Devine je istražila proces da se
stereotip automacki aktivira pri susretu sa pripadnikom vanjske grupe i da se taj stereotip može
zamjeniti svjesnom obradom primjerice kada ljudi nisu predrasudni.

Šta uzrokuje predrasude?

Predrasude mogu biti sastavni dio našeg biološkog mehanizma preživljavanja, izazivajući
favoriziranje vlastite obitelji plamena ili rase te izražavanje neprijateljstva prema strancima.
Zaključak je da iako ljudska bića mogu imati nasljeđene biološke tendencije zbog kojih su
skloni presudnim ponašanjima nitko ne zna jesu li predrasude vitalan i nužan dio našeg
biološkog ustrojstva. Većina socijalnih psihologa će se složiti da sadržaj predrasuda moramo
naučiti. Moguće je da mala djeca preuzmu predrasude od roditelja ali se to ne mora zadržati u
odrasloj dobi. Meg Rohan i Mak Zana proučili su narodnu mudrost prema kojoj „jabuka
nikad ne pada daleko od stabla“ istražujući sličnost u stavovima i vrjednostima između
roditelja i njihove djece. Razred slagalica predstavlja tehniku rada u učionici osmišljena u
svrhu smanjenja predrasuda i podizanja samopoštovanja djece. Djeca se raspoređuju u male
mješovite grupe pri čemu uspjeh u učenju svakog pojedinca ovisi o drugoj djeci.

Način na koji mislimo: socijalna spoznaja

Prisrasnost prema vlastitoj grupi kako bi došli do čistog temeljnog mehanizma ove pojave
Tajfel i suradnici formirali su grupe ljudi koje su nazvali minimalnim grupama u eksperimentu
sudionici su trebali izraziti svoja mišljenja u vezi sa umjetnicima za koje nikada nisu čuli i na
osnovu slučaja su raspoređeni u grupu koja cijeni bilo stil Klea bilo stil Kandinskoga prividno na
osnovu njihovog potencijala prema slikama. Weber i Crocker predložili su tri moguća modela za
mjerenje stereotipnih vjerovanja:
 88 model knjigovodstva (teorija po kojoj informacije neusklađene stereotipu rezultriraju
pristupnim mjerenjima stereotipa)
89 model obrta (teorija prema kojoj informacije neusklađene stereotipu vode radikalnoj
promjeni stereotipa)
90 model podtipova (teorija prema kojoj informacije neusklađene stereotipu vode stvaranju
raznih podstereotipa kako bi se prilagodile informacijama bez mjenjanja početnog
stereotipa)
Prjetnja stereotipom je strepnja članova manjinske grupe da njihovo ponašanje može potvrditi
kulturalni stereotip.
Normativni konformizam je sklonost priklanjanja grupi kako bi se udovoljilo očekivanjima
grupe i postiglo prihvaćanje.
Teorija realnog sukoba: Prema ovoj teoriji ograničeni resursi vode sukobu između grupa i
rezultriraju povećanje predrasuda i diskriminacije

Hipoteza kontakta
Sherif i suradnici osmislili su različite situacije za smanjenje izazvanih predrasuda. Njihovi
nalazi utvrđeni u kampu nam govore mnogo o tome što kontakt može a što ne može
učiniti.Postoji 6 uvjeta kada kontakt rezultrira smanjenjem predrasuda:
91 istraživači su utvrdili da kada su neprijateljstvo i nepovjerenje jednom razvijeni, sklad
između dječaka ne može se ponovo uspostaviti jednostavnim uklanjanjem sukoba
natjecanja
92 međusobna ovisnost situacija u kojoj dvije ili više grupa trebaju jedna drugu i moraju se
osloniti jedna na drugu kako bi postigli cilj važan za obje grupe
93 zajednički status
94 kontakt se mora ostvariti u prijateljskom neformalnom okruženju u kojem članovi vlastite
grupe moraju biti u izravnoj interakciji sa članovima vanjske grupe
95 kroz prijateljske neformalne interakcije s višetrukim članovima vanjske grupe pojedinac
će naučiti da su njegova vjerovanja o vanjskoj grupi pogrešna
96 kontakt će najvjerovatnije rezultrirati smanjenjem predrasuda kako socijalne norme
promiči i podržavaju ravnopravnost među grupama o kojima se radi u određenoj situaciji
Međusobna ovisnost je situacija u kojoj dvije ili više grupa trebaju jedna drugu i moraju se
osloniti jedna na drugu kako bi postigli cilj koji je važan za obje grupe.

II DIO
IV POGLAVLJE METODOLOGIJA U SOCIJALNOJ PSIHOLOGIJI:
PROVJERAVANJE IDEJA
Eksperimentalno istraživanje je izričito namjenjeno pružanju kauzalnih informacija.
Eksperiment je metoda u kojoj istraživač namjerno unosi neke promjene u situaciju da bi ispitao
posljedice te promjene. Cilj nekog eksperimenta jeste vidjeti što se događa s pojavom poput
poslušnosti, kada istraživač namjerno mijenja svojstva okoline u kojoj se pojava javlja.

Anketno istraživanje
Anketiranje uzorka je strategija istraživanja koja uključuje intervjuiranje ili primjenu upitnika
uzorka ispitanika koji su odabrani tako da budu reprezentativni za populaciju.
Uzrokovanje je proces odabiranja članova neke populacije s ciljem da ta grupa svojim
osobinama predstavlja populaciju iz koje je odabrana.
Proabilističko odabiranje uzorka predstavlja slučajni uzorak. On zadovoljava 2 uvjeta:
97 prvo svaki član populacije ima jednaku priliku da bude odabran
98 drugo, izbor svake moguće kombinacije željenog broja članova jednako je vjerovatan
Sprovodi se pridruživanjem broja svakom pripadniku populacije a onda se uzorak tražene
veličine dobiva na temelju kompijuterskih generaliziranih slučajnih brojeva.
Najpoznatiji oblik neproabilističkog uzorka je kvatni uzorak kojim se popunjavaju određene
unaprijed specificirane kvote zbog toga odslikava određena svojstva populacije za koju se smatra
da je važna za predmet istraživanja.

Eksperiment i kvazi eksperiment

Kvazi eksperiment je eksperiment u kojem ispitanici nisu slučajno raspoređeni u različite
eksperimentalne uvjete. Pravi eksperiment je pokus u kojem su ispitanici po slučaju
raspodjeljeni u različite uvjete. Eksperiment i kvazi eksperiment se razlikuju u prikupljanju
podataka i stupnju kontrole koju istraživač ima nad okruženjem.

Ključna obilježja socijalnopsihologijskog eksperimenta

Eksperimentalni scenarij je omot u kojem se eksperiment prikazuje ispitanicima. U terenskom
eksperimentu ili eksperimentu u prirodnim uvjetima to se idealno događa prirodno. U
laboratorijskom eksperimentu važno je imati scenarij koji ispitaniku djeluje realistično i
angažujuće.
Obavještavanje ispitanika (debriefing) je praksa da se ispitanicima objasni svrha pokusa u
kojem su upravo sudjelovali i odgovori na sva pitanja koja bi ispitanici mogli imati. Osobito je
važno da se obavještenje obavi sa ispitanicima eksperimenta u kojima je korištena prevara i
objašnjenje zašto je prevara bila neophodna.
Eksperimentalni nacrti
Jednokratna studija slučaja je nacrt istraživanja u kojima se opažanja vrše na grupi nakon što
se odigrao neki događaj ili je obavljena neka manipulacija.Ovdje je problem da ne postoji ništa s
čim bismo mogli uporediti ova opažanja tako da nema načina da saznamo da li su događaji ili
manipulacija imali neki efekat. Prema Cooku i Campbellu koristi se simbolX kao oznaka za
manipulaciju a simbol O za opažanje pa nacrt izgleda ovako:

X O

vrijeme

Vrlo čest nacrt u psihologijskim eksperimentima jeste faktorijalni eksperiment. Faktorijalni

eksperiment je eksperiment u kojem se unutar istog nacrta manipuliše s dvije ili više nezavisnih
varijabli.

R XY O
R XY O
R XY O
Osnovna značajka faktorijalnog eksperimenta jeste da sadrži sve moguće kombinacije nezavisnih
varijabli. Glavni efekt je izraz koji se koristi da bi se označili zasebni efekti svake nezavisne
varijable u faktorskom eksperimentu. Interakcijski efekt je izraz koji se koristi kada kombinirani
efekti dvije ili više nezavisnih varijabli u faktorijalnom pokusu izazivaju ishod koji se razlikuje
od zbroja glavnih efekata.
Albi priča predstavlja lažno ali prividno vjerodostojno objašnjenje svrhe nekog eksperimenta.
Neuvjerljiv albi može više odmoći nego pomoći izazivajući u ispitanicima sumnje koje se inače
uopće ne bi pojavile.
Posteksperimentalna provjera je tehnika koju je zastupao Orne da bi otkrio djelovanje
karakteristika zahtjeva eksperimenta. Nakon sudjelovanja u pokusu ispitanika, ispitanik se
brižljivo intervjuira s ciljem da se ustanovi šta su oni još percipirali kao svrhu pokusa.

Mjere opažanja
Opažanje sudjelovanjem je metoda opažanja kojom istraživač ciljnu grupu ili zajednicu
proučava iznutra bilježeći pažljivo ono što se opaža.
Hawthorne efekt je izraz koji se služi da se opiše uticaj koji na ponašanje ispitanika ima njihova
svjesnost o tome da su opažani.
Meta-analiza je skup tehnika za statističko integriranje rezultata nezavisnih istraživanja date
pojave u obliku nezajedničke mjere s namjerom da se ustanovi da li rezultati pokazuju sklop
odnosa koji se pojavljuju u svim istraživanjima.
Ključni pojmovi:
99 albi priča
100 eksperiment
101 hipoteza
102 howtorn efekt
103 konstrukt
104 kvazi eksperiment
105 meta analiza
106 pravi eksperiment
107 socijalna poželjnost
108 suradnik
109 varijable
110zavisna varijabla
 V POGLAVLJE TEMELJNI KONCEPTI I PRISTUPI U PODRUČJU
SOCIJALNE KOGNICIJE
Kategorizacija i sheme
Kategorija je grupiranje dva ili više različitih objekata koji se testiraju na isti način.
Koncept ili pojam je grupiranje dva ili više objekata koje je moguće razlikovati a s kojima se
postupa na sličan način.
Prototip je najbolji primjer neke kategorije i predstavlja apstraktnu predodžbu svojstava
povezanih sa kategorijom koja je pohranjena u pamćenje a koristi se za organizaciju informacija.

Šta je socijalno u socijalnoj kogniciji?

Kognicija se može definirati kao socijalna na tri načina:
111prvo njen objekt je socijalni
112drugo stvara se ili razvija u socijalnoj interakciji
113treće zajednička je različitim članovima nekog društva
Moscovici je socijalnu reprezentaciju definirao na sledeći način: „Pod socijalnom
reprezentacijom mislimo na jedan skup koncepata, postavki i objašnjenja koja nastaju u
svakodnevnom životu tokom komunikacije među pojedincima i moglo bi se čak i reći da su te
savremene verzije zdravog razuma.“ Postoji 5 pristupa pojedincu kao subjektu socijalne
kognicije:
114osoba koja racionalizira
115naivni znanstvenik
116uvježbani obrađivač podataka
117kognitivni škrtac
118motivirani takmičar/socijalno agent
Efekt primarnosti ili efekt prvenstva je tendencija da ranije primljene informacije imaju jači
uticaj od kasnijih na nečije prosudbe ili pamćenje osobe objekata i pojava.
Efekt recentnosti je tendencija da zadnje primljene informacije imaju jači uticaj od ranije
primljenih informacija na nečije prosudbe ili pamćenje osobe objekata ili pojava.
Aditivni model je model stvaranja impresije prema kojem je konačna impresija funkcija sume
svih skalnih vrijednosti pripisanim različitim osobinama neke osobe.
Model prosjeka je model oblikovanja prema kojem je konačna impresija funkcija prosjeka svih
skalnih vrijednosti koje se pripisuju različitim osobinama neke osobe. Pristupi koje su zastupali
Ažsch i Anderson prilično se razlikuju. Aschova koncepcija odgovara metafori o naučnom
znanstveniku prema kojem ljudi informacije obrađuju više na osnovi svojih tumačenja nego na
osnovi detaljne analize podataka. Anderson naspram toga zastupa koncepciju obrađivača
podataka analizirajući podatke bez nekog predhodnog definiranog mišljenja.
Ublažavanje stereotipa je tendencija da uticaj stereotipa na prosuđivanje slabi nakon dobivanja
irelevantnih ili nedijagnostičkih individualnih informacija.
Ključni pojmovi:
119kategorija
120 koncept
121 model prosjeka
122 prototip
123 shema
124 stereotip
125 ublažavanje stereotipa
 VI POGLAVLJE EMOCIJE
Emocija je hipotetski konstrukt koji označava proces reakcije nekog organizma na značajne
doživljaje. Emocije imaju 4 komponente:
126 fiziološko uzbuđenje
127 motoričku ekspresiju
128 akcijsku komponentu
129 subjektivni doživljaj

James-Lagetova teorija
Prema ovom gledištu emocija je izazvana svjesnošću osobe u specifičnom sklopu tjelesnih
promjena. Postoji veliko preklapanje između pre-Jamesovog i Jamesovog stajališta. Oba gledišta
slažu se o komponentama pojave:
130 događaj
131 percepcija/evaluacija događaja
Oba stajališta koriste izraz emocija da označe stanje osjećaja kao komponentu cjelokupnog
fenomena.
Trijada emocionalne reakcije:
132 fiziološko uzbuđenje
133 motoričko izražavanje (ekspresija)
134 subjektivni osjećaj

Emocije omogućuju fleksibilnost ponašanja

Srodnu funkciju ponašanja motiva opisao je Tomkms. Prema njegovom gledištu emocije nam
govore šta je u određeno vrijeme za nas važno. Slično je utvrdio i Frijada rekavši da sklonost ka
akciji, stvorena određenom emocijom daje apsolutno prvenstvo motiv ili cilj koji je u podlozi.
Schachterova dvofaktorska teorija
Početkom 60-tih godina psiholog Schachter postavio je kognitivnu teoriju emocija.
Schachterov eksperiment sastojao se iz sledećeg. Naime on i njegov suradnik Singer ispitanicima
su dali injekciju adrenalina rekavši im da se eksperimentom nastoji provjeriti prolazni učinak što
ga vitaminski koktel ima na vid. Ispitanicima u kontrolnoj skupini jednostavno je rečeno da
injekcija neće imjati nikakvih popratnih učinaka. Ispitanici koji su primila adrenalin bili su
podjeljeni u 3 grupe:
- grupa koja nije bila obavještena o adrenalinu
- grupa obavještena o adrenalinu
- grupa pogrešno informirana o učincima adrenalina
Ovo je trebala biti kontrolna grupa kako bi se provjerio učinak o bilo kakvim mogućim efektima
adrenalinaPrihvatajući James-Lagetove teorije on je posumnjao da postoji toliko različitih
sklopova fizioloških promjena odgovornih za golemo mnoštvo raspoloženja i emocionalnih
stanja za koje postoje verbalni iskazi. Suprotno Jamesu, Schachter je sugerirao da je percepcija
povišenog nespecifičnog uzbuđenja dovoljna za pobuđivanje emocija. Aktivacija je uzbuđeno
stanje središnjeg, osobito autonomnog živčanog sustava.

Teorije procjene
Arnold je među prvim psiholozima koji su utvrdili da je značaj događaja koji pobuđuje emociju
za osobu koja ga doživljava uspostavljeni procesom vrednovanja ili procjene događaja koji se
osniva na nizu kriterija koji su specifični za tu osobu. Lazarus je uveo razlikovanja između
primarne i sekundarne procjene neke emocije ili događaja koji pobuđuje stres. Primarna
evaluacija usmjerena je na procjenu ugodnosti i neugodnosti a sekundarna procjena određuje
do koje će mjere osoba biti u stanju suočiti se sa posljedicama događaja. Lazarus je svoj model
nazvao transakcijskim.

Fiziološke promjene
Cannonova teza fiziologa koji je bio jedan od glavnih protivnika James-Lageta, suprotno
njihovom periferalističkom gledištu on je zauzeo centralističko gledište predpostavljajući da za
svaku glavnu emociju posebni mehanizmi u središnjem živčanom sustavu stvaraju fiziološke
promjene.

Dimenzija osjećaja
Wundt je predpostavio trodimenzionalni sustav da bi označio specifičnu narav osjećaja
komponente emocionalnih doživljaja dodajući dimenzije ekscitacije nasuprot depresiji i napetosti
te nasuprot opuštenosti klasičnoj dihotomiji ugoda-neugoda. Socijalna konstrukcija je ideja da
socijalni i kulturalni čimbenici za pojedinca stvaraju stvarnost nezavisno od bioloških procesa
dajući mu jezik kojim definira sebe i doživljavanje u svijetu.

Perceptivna povratna veza

Percepcija se odnosi na sposobnost unutrašnjih organa da pruže senzorne informacije o
promjenama u tijelu. Perceptivna sprega odnosi se na promjene u jednom unutrašnjem sustavu
nakon otkrivanja promjena u drugom sustavu. Hipoteza facijalne povratne veze odnosi se
specifično na ideju da će pojačavanje ili sprječavanje facijalne ekspresije emocije modificirati
intenzitet ili možda prirodu subjektivnog osjećaja. Lanzetta Cartwright-Smith i Kleck tražili su
od ispitanika da pojačaju ili priguše svoje facijalne ekspresije prilikom primanja električnih
udara za vrjeme eksperimentalnog posmatranja kako bi navodno zavaravali promatrače. Kako je
bilo predviđeno osobe koje su pokušale potisnuti ili zakočiti izražavanje emocija procjenjivale su
udare manje bolnima od osoba od kojih je traženo da preuveličavaju ekspresiju. Ovakvi su
rezultati dobiveni uvijek u istraživanjima koja su se koristila pradigmom pojačavanje-
potiskivanje.
Ključne riječi: aktivacija, afekt, emocija, hipoteza facijalne povratne sprege, osjećaj,
procjenjivanje, raspoloženje, trijada, univerzalnost.
VII POGLAVLJE ATRIBUCIJSKI PRISTUP I ISTRAŽIVANJA: OSNOVNA
PITANJA I PODRUČJA PRIMJENE
Teorija kauzalne atribucije
Kauzalna atribucija je proces zaključivanja kojim promatrači neki efekt pripisuju jednom ili
više uzroka. Haider je laika promatrao kao naivnog znanstvenika koji povezuje opazivno
ponašanje sa neopazivnim uzrocima. Atribucijski pristup je konceptualni okvir unutar socijalne
psihologije koji se bavi fizičkim ili znanstvenim objašnjenjem ponašanja. Najveći Haiderov
doprinos atribucijskoj teoriji je podjela potencijalnih izvora akcije na personalne i okolinske.
Prema Haideru zadatak promatrača je utvrditi da li je data akcija uzrokovana nečim što je u osobi
koja je izvodi ili nečim što je izvan nje.

Teorija korespodentnih zaključaka

Korespodentni zaključak odnosi se prema Jamesovoj i Davidsonovoj teoriji na promatračevu
prosudbu da je ponašanje uzrokovano ili povezano sa nekom određenom osobom.
Atribucijska prisrasnost – prisrasnost se javlja ako promatrač sustavno iskrivljuje tj. previše ili
premalo rabi neki inače ispravan postupak ili ako je iskrivljen samo rezultat postupka.
Komponenta ili statiji u atribuiranju osobina predlaže se tri stadija:
135 identificiranje osobina u nekom ponašanju
136 atribuiranje identificirane osobine
 137 situacijsko korigiranje

Atribucije koje se temelje na jednom opažanju

Načelo umanjivanja implicira da uloga nekog uzorka u stvaranju nekog efekta opada ako su
prisutni neki drugi vjerodostojni uzorci.
Načelo povećanja (argumentacije) implicira da je uloga nekog uzorka povećana ako se efekt
događa u nazočnosti nekog inhibiranog uzorka. Kelly smatra da su laicima na raspolaganju i
mnoge druge kauzalne sheme koje su važne iz tri razloga:
138 pomažu promatraču pri donošenju atribucija
139 one su generalne koncepcije o uzrocima i efektima
140 pružaju promatraču neku vrstu kauzalne stenografije

Spontana kauzalna atribucija

Wainer je zaključio da su dva faktora ključna u izazivanju atribucija:
141 neočekivani događaj (prema očekivanima)
142 nepostizanje (prema postizanju) nekog cilja
Prisrasnost prema samom sebi: ljudi će svoj uspjeh vjerovatno pripisati internalnim uzrocima
kao što su sposobnosti, a neuspjehe vanjskim sposobnostima kao što je težina zadatka.
Atribucijski stil je sklonost određenom obliku kauzalnog zaključivanja u različitim situacijama i
u različito vrijeme.
Razlike akter-promatrač: Watson je dao opsežan pregled razlike između aktera i promatrača.
Razlika između aktera i promatrača sastoji se u tvrdnji da akteri pripisuju svoje akcije
situacijskim čimbenicima, dok promatrači imaju tendenciju da iste akcije pripisuju stabilnim
osobinama ličnosti.
Ključne riječi: atribucijski pristup, atribucijska prisrasnost, kauzalna atribucija, načelo
umanjivanja, naučna bespomoćnost, razlika akter-promatrač.
 VIII POGLAVLJE STAVOVI
Stavovi su važni za naš socijalni život.
Na individualnoj razini stavovi utiču na percepciju mišljenja i ponašanje
Na interpersonalnoj razini stavovi utiču na informacije o stavovima.
Na međugrupnoj razini u središtu stava se nalaze međugrupe saradnje i sukoba.
Trokomponentni model stava: ovaj model predpostavlja da je stav kombinacija tri vrste
konceptualno različitih reakcija na neki objekt: afektivnih, kognitivnih i konativnih reakcija.
Implicitni stavovi su evaluativne tendencije koje mogu uticati na prosudbe ponašanja a da
pojedinac nije ni svjestan njihovog uticaja.
Samomotrenje je crta ličnosti. Osobe sa visokim samomotrenjem oblikuju svoje ponašanje tako
da odgovaraju situacijskim znakovima i reakcijama drugih, dok se osobe sa niskim
samomotrenjem ponašaju više prema svojim unutarnjim stanjima i osobinama.

Odrednice stavova
Struktura sklopa stava je način na koji su organizirani stavovi prema različitim objektima u
pamćenju pojedinca.
 143 Persuazija: formiranje stava ili njihova primjena obično kao odgovor na
argumente i druge informacije o objektu stava. Većina ispitivanja persuazije zasnovana su
na dva modela i to:
144 model vjerovatnosti elaboracije
145 heurističko-sistemacki model HSM
Persuazija putem kognitivne obrade
Pristup kognitivnih odgovora prema Greenwaldu ima sledeće predpostavke:
146 pojedinci koji su izloženi persuazivnoj poruci aktivno povezuju sadržaje te poruke
147 promjena stava je posredovana tim kognitivnim odgovorima
148 stupan, smjer i promjena stava su funkcija valencije kognitivnih odgovora
149 što je veća proporcija povoljnih odgovora a manja proporcija nepovoljnih
odgovora veća je promjena stava u zagovaranom smjeru
Dvoprocesni model persuazije su teorije persuazije koje postuliraju dva načina obrade
informacija. Oni se razlikuju u stupnju u kojem se pojedinci angažiraju u aktivnom razmišljanju
o argumentima poruke i drugim detaljnim informacijama o objektima stava.
Da bi ponašanje suprotno stavu dovelo do promjene stava nužno je da budu zadovoljena tri
uslova:
150 osoba mora percipirati da ponašanje ima negativne posljedice
151 osoba mora preuzeti osobnu odgovornost za ponašanje
3. osoba mora osjećati fitiološko uzbuđenje i atribuirati to uzbuđenje ponašanju suprotnom
stavu
Načelo podudarnosti-načelo kompatibilnosti tvrdi da će se bliska povezanost između stavova i
ponašanja javiti sama kada se obje mjere podudaraju u stupnju njihove specifičnosti.
Modeli očekivanja-vrijednosti su modeli koji predpostavljaju da su odluke o različitim
smjerovima akcije zasnovani na dva tipa kognicija:
152 subjektivnoj (vjerovatnost da će data reakcija dovesti do očekivanih ishoda)
153 valencija tih ishoda
Tehnika navođenja misli je metoda korištena u istraživanjima persuazije koju su popularizirali
zagovaratelji pristupa kognitivnih odgovora. Od sudionika se tražilo da navedu misli koje su im
padale na pamet dok su bili izloženi persuazivnoj poruci. Ove se misli kasnije kodiraju s obzirom
na povoljnost i druge aspekte i koriste se kao modijatori u analizama promjene stava.
Ključni pojmovi:
154 heuristički znak
155 heurističko procesiranje
156 kognitivna disonanca
157 klasično uvjetovanje
158 načelo agregacije
159 načelo dovoljnosti
160 persuazija
161 tehnika navođenja misli
162 teorija balansa

IV DIO
XIII POGLAVLJE SOCIJALNI UTICAJ U MALIM GRUPAMA
Na osnovu kritičkog proučavanja literature Aldag i Fuller predložili su opći model grupnog
rješavanja problema OGRP model. Njegove bitne osobine su da elemente procesa donošenja
odluke predstavlja u manje opterećenim pojmovima.

XIV POGLAVLJE GRUPNI UČINAK

Steinerova klasifikacija zadatka
Kako su pojedinačni doprinosi povezani sa grupnim učinkom dovodi se do pet mogućih
odgovora:
 163 auditivni zadaci (dopuštaju da se doprinosi raznih članova kombiniraju. Npr kad
više ljudi čisti snijeg, svaki od njih izvodi isti posao vodeći računa da se odmakne od
najbližih suradnika. U ovom slučaju grupni uradak može biti izražen kao količina
površine očišćene od snijega)
164 kompenzatorni zadaci (zahtjevaju grupnu odluku zasnovanu na prosjeku rješenja
pojedinačnih članova. Npr procjena članova grupe o temperaturi sobe, broju zrna u
posudi mogu biti stavljene u prosjek tako da se nasuprot stave precjenjivanja i
podcjenjivanja i tako dobije ispravan odgovor)
165 disjunktivni zadaci (zahtjevaju da grupa izabere jednu specifičnu procjenu iz
skupa procjena pojedinačnih članova. Npr problem trgovine kojim smo se bavili ranije je
disjuktivna zadaća budući da se u grupi može pojaviti više procjena mora se izabrati
jedan odgovor)
166 konjunktivni zadaci (traže da svi članovi grupe djeluju jedinstveno. Npr brzina
kojom se grupa penjača može popeti na liticu određena je brzinom najsporijeg člana)
167 diskrecijski zadaci (oni zadaci kod kojih se grupi prepušta da odluči koji će
zadatak biti obavljen. To su oni zadaci kod kojih grupa ima pravo da izabere vlastiti način
dolaska do odluke)
Steinerova inegiozna klasifikacija ima dva privlačna svojstva:
168 kao prvo uz pomoć ove klasifikacije mogu se klasificirati mnogi zadaci
169 drugo, Steinerova klasifikacija zadataka dopušta nam da predviđamo učinak
grupe
Gubitak učinkovitosti po čovjeku rastao je sa veličinom grupe. Ovaj obrnuti odnos između broja
ljudi u grupi i individualnog učinka nazvan je Ringelmannovim efektom.
Strocbe i Frey ukazuju na to da gubici u učinkovitosti u Rigelmanovoj grupi mogu biti pripisani
dvjema vrstama gubitaka:
170 gubici u motivaciji ili tendenciji da se prepusti drugima da obavljaju posao
171 gubici u koordinaciji npr možda svi članovi grupe ne povuku istom smjeru
Efekt besplatne vožnje ili švercanja sugerira da članovi grupa za oluju ideja očekuju da će
njihove ideje biti utopljene s drugima dok se u normalnim grupama vjeruje da će svatko biti
pojedinačno nagrađen za svaku iznesenu ideju.
Oluja ideja je grupna tehnika usmjerena na poticanje članova da o nekom predmetu generiraju
što je moguće više ideja. Normalne grupe sastavljene su od pojedinaca koji nisu u interakciji i
čiji se uratci zbrajaju kako bi se usporedili sa uratkom stvarnih grupa. Muller razlikuje dva tipa
normalnih grupa:
172 grupe zajedno gdje pojedinci rade samostalno ali sjedeći uz druge osobe
173 grupe „sami“ gdje pojedinci rade odvojeno od ostalih
Shema socijalnog odlučivanja (SSO) je proabilističko pravilo koje specificira vjerovatnost da
će grupa doći do neke određene odluke pod uvjetom da raspravu započinje sa bilo kojom
određenom atribucijom mišljenja svojih članova.
Socijalno zabušavanje je pojava koja se javlja kao nazočnost drugih i rezultrira padom
zalaganja pojedinca.

Suradnička i natjecateljska međuzavisnost

Osim „socijalnog zabušavanja“ i „efekata besplatne vožnje“ Kerr je našao dokaze za „efekat
naivca“. Naivac se može opisati kao osoba koja pridonosi cilju grupe a kasnije sazna da se drugi
člano9vi nisu trudili pridonjeti, ali su uprkos tome profitirali od naivčeva doprinosa. Kerr je
pokazao da su članovi grupe sa sposobnim partnerom koji se „švercao“ na njihovim naporima,
znači sa partnerom koji je mogao pridonjeti a to nije učinio smanjili svoje napore da bi izbjegli
ulogu naivca.
Analiza interakcijskih procesa je formjalni sustav opažanja kojeg je razvio Balas za kodiranje
interakcija članova malih socijalnih grupa. Sastoji se od kategorija i postupaka za kodiranje
interakcija u terminima ovih kategorija.
Hemphill je specificirao okolnosti koje doprinose usponu vođe:
174 grupe moraju imati osjećaj da zadatak može uspjeti
175 članovima grupe uspjeh mora biti od velike važnosti
176 zadatak sam po sebi mora zahtjevati usklađivanje i komunikaciju

Cartwrigh i Zander baveći se funkcijom standarda ili normi razlikuju 4 funkcije:

177 pokretljivost grupe (norme pomažu grupama da ostvare svoje ciljeve)
178 održavanje grupe (norme pomažu grupama da se održavaju kao grupe)
179 socijalna realnost (često objektivna realnost ne postoji. Norme pomažu grupi da
stvori i održava referenični okvir koji služi kao socijalna realnost
 180 definiranje odnosa sa socijalnim okruženjem (norme pomažu grupi članova da
definiraju svoj odnos sa socijalnim okruženjem kao što su druge grupe, organizacije,
institucije i ostale sastavnoce društva)
Bales je opažao grupe sastavljene od osoba koje se nisu poznavale. Interakcije u grupama su
opažane pomoću analize interakcijskih procesa. Ovaj sustav specificira 4 kategorije:
181 pozitivno i negativno socio-emocionalno ponašanje
182 ponašanje u vezi sa zadatkom
183 ponašanje u vezi traženja informacija
Bales je otkrio da postoje članovi koji su specijalizirani za ponašpanje vezano za zadatak i
članovi koji su specijalizirani za ponašanja vezana za socio-emocionalno ponašanje.
Ključni pojmovi:
184 efekt besplatne vožnje „švercanje“
185 kohezija
186 norme
187 oluja ideja
188 socijalna dilema
189 socijalna falicitacija
190 socijalno zabušavanje
191 status
192 uloge

XII POGLAVLJE AFILIJACIJA, PRIVLAČNOST I INTIMNI ODNOSI

Afilijacija (druženje) je tendencija da se traži društvo drugih osoba nezavisno od osjećaja
prema tim osobama. Postoje tri motiva zašto se ljudi druže:
193 socijalna usporedba
 194 ublažavanje anksioznosti
195 traženje informacija
Teorija socijalne usporedbe je teorija koja naglašava da pojedinci provjeravaju svoje stavove,
sposobnosti i emocije uspoređujući sebe sa drugima sličnim osobama a to čine kada su osobito
sigurni u sebe.
Privlačnost je popzitivan osjećaj prema drugoj osobi uključujući tendenciju da se bude zajedno s
njom. Neki od faktora koji utiču na privlačnost:
196 fizička okolina
197 sličnost stavova
198 prijateljstvo kao odnos
199 romantična privlačnost
Teorija socijalne razmjene je opći teorijski model koji odnose među ljudima vidi kao dobitke i
gubitke koje imaju sudionici.
Socijalno-evaluacijska teorija je teorija koja objašnjava ljudsko ponašanje uključujući razlike u
preferencijama spolnih partnera na osnovu njihove reproduktivne vrjednosti tj. njihove vrjednosti
u stvaranju potomstva tokom naše evaluacijske prošlosti.
Teorija pravednosti predpostavlja da je zadovoljstvo funkcija proporcionalnosti ishoda i
ulaganja neke osobe kada se ona uspoređuje sa drugom refereničnom osobom.
Ključne riječi:
200 model ulaganja
201 privlačnost
202 razina usporedbe
203 socijalna podrška
204 teorija pravednosti
205 teorija socijalne razmjene
206 teorija socijalne usporedbe
207 usamljenost

V DIO
XVI POGLAVLJE ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA:
 SOCIJALNOPSIHOLOŠKA PERSPEKTIVA
Model zdravstvenih uvjerenja razvili su socijalni psiholozi koji su radili u američkoj Službi za
javno zdravstvo kako bi objasnili zašto ljudi ne p'reduzimaju preventivna ponašanja poput
kontrolnih pregleda. Ovaj model predpostavlja da su ljudska zdravstvena ponašanja određena
percepcijom prjetnje bolesti ili povrede i prednosti nedostatka poduzimanja određene akcije.
Prema zdravstvenoj teoriji uvjerenja pojedinčeva odluka da usvoji određeno znanstveno
ponašanje određena je sa sledeća 4 uvjerenja:
208 percipirana podložnost (subjektivna percepcija rizika dobivanja bolesti ako se ne
poduzmu zaštitne mjere)
209 percipirana ozbiljnost (vrednovanje tjelesnih i socijalnih posljedica dobivanja
bolesti poput boli, pogoršanja obiteljskog života)
210 percipirane koristi (stupanj u kome se smatra da određena zdravstvena preporuka
može smanjiti percipiranu podložnost ili ozbiljnost zdravstvenog rizika)
211percipirane prepreke (negativni aspekti preporučenog ponašanja poput nuspojava,
uzimanja lijekova, boli koja se očekuje kao posljedica nekog medicinskog postupka,
finansijskih troškova, napora isl.)
Teorija motivacije za zaštitom predpostavlja da je motivacija da se zaštiti od opasnosti
pozitivna funkcija četiri uvjerenja:
212 prjetnja je ozbiljna
213 pojedinac je osobno podložan
214 postoji sposobnost za izvođenje reakcije suočavanjua
215 reakcija suočavanja je učinkovita u smanjivanju prjetnje
Model faza promjena zdravstvenog ponašanja je model koji predpostavlja da promjena
zdravstvenog ponašanja uključuje napredak kroz prepoznatljiv broj faza od neznanja do prijetnji
zdravlju do završene perceptivne akcije.
Model procesa usvajanja mjera opreza je po Wenesteinu model faze promjena zdravstvenog
ponašanja koji opisujefaze za koje se predpostavlja da pojedinci kroz njih prolaze usvajajući
određene zdravstvene zaštitne mjere.
Transteorijski model je model faze promjene ponašanja razvijen za razumjevanje toga kako
ljudi mjenjaju svoje ponašanje. Model se zove transteorijski jer je zasnovan na integraciji
teorijskih konstrukata iz različitih teorija psihoterapije.
Prema dvoprocesnim teorijama poruke koje pobuđuju strah mogu imati jedan od dva efekta:
216 mogu povećati motivaciju za tačnu i sustavnu obradu argumenata sadržanih u
poruci
217 mogu potaknuti odbrambenu motivaciju
Odbrambena motivacija je želja da se obrane i zadrže određena uvjerenja i stavovi koji su
konzistentni s postojećim centralnim stavovima i vrijednostima.
Mjere životnih događaja koje su započeli Holmes i Rahe obično se sastoje od liste mogućih
stresnih životnih događaja. Od ispitanika se traži da naznače koje su od tih stresnih događaja
doživjeli tjekom nekog razdoblja. „Skala procjene socijalne prilagodbe“ Holmesa i Rahea
navodi 43 događaja koji opisuju životne promjene definirane kao događaje koji od pojedinca
zahtjevaju određenu količinu prilagodbe. Budući da je predpostavljeno da će bilo koji događaj
koji prisiljava pojedince da odstupe od obrasca na koje su naviknuti biti stresan u listu su
uključeni ugodni i neugodni događaji. Međutim, kasnije je nađeno da su samo neugodni događaji
povezani sa lošim zdravljem.
Ključne riječi:
218 adrenalin
219 noradrenalin
220 kritični životni događaji
221 odbrambena motivacija
222 stres
223 samoefikasnost
224 socijalna podrška
225 suočavanje
226 zdravstveno obrazovanje
TESTOVI
ISPITNI TERMIN: 17.04.2008
227 Prema Scheereru u čemu se ogleda raskorak između američke i socijalne
psihologije?
Društva za eksperimentalnu socijalnu psihologiju slažu se da je američka socijalna
psihologija individualistička, aristokratična i atnucentrična te laboratorijski orjentisana više
nego socijalna psihologija u Evropi.
228 Navedite iz Aronsonove knjige najpoznatije socijalne psihologe koji se
pominju u poglavlju 1.
Buterrfled, Lazarus, Wilhelm Wundt, McDougall.
229 Navedite 10 ključnih pojmova koji se pominju u poglavlju „Metodologija u
socijalnoj psihologiji“ (Hewston)
230 albi priča
231 eksperiment
232 hipoteza
233 howtorn efekt
234 konstrukt
235 kvazi eksperiment
236 meta analiza
237 pravi eksperiment
238 Konačni cilj većine socijalno psihologijskih istraživanja jeste tumačenje, a
koraci kojima se dolazi do tih tumačenja su:
1. formulacija teorijskih tvrdnji o odnosima između konstrukata
2. izvođenje empirijskog istraživanja kojim se prikupljaju dokazi o tim odnosima
239 Objasnite 6 i 7 pojam koji ste naveli u trećem pitanju?
Kvazi eksperiment je eksperiment u kojem ispitanici nisu slučajno raspoređeni u različite
eksperimentalne uvjete. Meta-analiza je skup tehnika za statističko integriranje rezultata
nezavisnih istraživanja date pojave u obliku nezajedničke mjere s namjerom da se ustanovi
da li rezultati pokazuju sklop odnosa koji se pojavljuju u svim istraživanjima.
240 Napravite eksperimentalni nacrt kojim biste mogli doći do odgovora koliko
nas ne/poznanstvo sa drugom osobom čini spremnom da drugima činimo zlo?
Eksperimentalna grupa RXO
Kontrolna grupa R O
Eksperimentalnoj grupi bi stavili nepoznate ljude i pravili njihove reakcije dok bi u
kontrolnoj grupi pratili kako se ponašaju sa poznatim, a zatim uporedili rezultate.
241 Navedite najpoznatije skale za ispitivanje stavova:
1. Likertova skala
2. Semantički diferencijal
242 Šta je kvazi eksperiment?
Kvazi eksperiment je eksperiment u kojem ispitanici nisu slučajno raspoređeni u različite
eksperimentalne uvjete.
243 Kako se provjerava učinkovitost manipulacije u eksperimentu?
Provjera manipulacije je mjera efikasnosti nezavisne varijable. Tipična provjera
manipulacije namjenjena je mjerenju ispitanikovih percepcija onih obilježja
eksperimentalnog scenarija koja su bitna za tu manipulaciju.
244 U Hewstonu stoji da je „pripadnost prirodnim kategorijama prije
proabilistička nego što je po načelu sve ili ništa“ šta to znači?
To znači da postoji gradijant reprezentativnosti ili tipičnosti od najmanjeg tipičnog elementa
do onog koji je najtipičniji ili prototip ili neka vrsta prosjeka ili ideal.
245 Kako Tajfel shvata stereotipe?
On je iznio mišljenje da se stereotipi mogu promatrati kao zasebni slučajevi kategoriziranja
kod kojih je naglasak na sličnostima unutar grupe i razlikama između grupa.
246 Objasnite teoriju kognitivne disonance /to se nalazi u pristupu „koegzistentna
osoba ili osoba koja racionalizira/
To je Festingenova teorija koja postoji između dvije kognicije. Ako uzevši u obzir samo njih
dvije iz jedne kognicije proizilazi suprotno od druge npr pušimo i znamo da pušenje
pridonosi razvoju tumora.
247 Objasnite stajalište o egzemplarima (stajalište koje je suprotno prototipom)?
Prototipsko gledanje na koncepte dovedeno je u pitanje stajalištem o egzemplarnom prema
kome koncept čine tragovi pamćenja specifičnih slučajeva.
248 Kako Anderson tumači efekat primarnosti kod Asch-a?
Anderson smatra da efekt primarnosti nije uzrokovan nekim kognitivnim organiziranjem
osobina već smanjenjem razine pažnje kod ispitanika.
249 Šta čini emocije (trijada emocionalne reakcije)?
250 fiziološko uzbuđenje
251 motoričko izražavanje (ekspresija)
252 subjektivni osjećaj
253 Opišite Schachertov eksperiment kojim je on dao potkrepljenje svojoj
dvofaktorskoj teoriji emocija?
Dvofaktorska teorija emocija je predpostavka da je emocionalni doživljaj rezultat procesa
opažanja sebe u dva koraka tokom kojeg ljudi prvo osjete fiziološko uzbuđenje a zatim za
njega traže prikladno objašnjenje.
Eksperiment: Schocter i Singer proveli su eksperiment kako bi testirali ovu teoriju. Zamislite
sebe da sudjelujete u njemu. Odmah po vašem dolasku eksperimentator vam objasni da
ispituje učinak vitaminske smjese po imenu Suproxin na čovjekov vid. Nakon što vam liječnik
ubrizga malu količinu Suproxina daje vam upitnik koji trebate popuniti i kaže da će se ubrzo
vratiti da ispita vid. Bacite pogled na upitnik i shvatite da se sastoji od vrlo uvredljivih
pitanja. Drugi sudionik ljutito reagira na ova pitanja postajući bjesan sve dok konačno ne
podere svoj upitnik i izleti iz prostorije.
254 A sada kritke Schachter Singerove teorije?
Schachter Singerovpristup ne samo da ima ograničenu vrijednost već zapravo dovodi u
zabludu. Sprovedeni eksperiment u nužnom slučaju nije operacionalizacija kako
emocionalno uzbuđenje nastaje u normalnim okolnostima.
255 Dajte primjer famozne Hipoteze facijalne povratne veze?
Hipoteza facijalne povratne veze odnosi se specifično na ideju da će pojačavanje ili
sprječavanje facijalne ekspresije emocije modificirati intenzitet ili možda prirodu
subjektivnog osjećaja. Eksperimentatori su tražili od ispitanika da drže olovku u ustima na
način na koji ih inhibira ili potiče mišiće koji su obično povezani sa smješkanjem.
256 Primjer psihološke reaktivnosti?
Proučavanje produktivnosti radnika provedeno u elektrani Hawthorne tvrtke Western
Electric gdje je utvrđeno da je samo opažanje radnika potislo njihovu motivaciju.
257 Šta je pomak prema riziku?
Pomak prema riziku predstavlja jačanje tendencije kod pojedinaca i grupe da se nakon
grupne rasprave proferira rizična odluka.
258 Komezatorni zadaci-grupni učinak?
Kod kompezatornih zadataka grupni učinak je prosjek pojedinačnih procjena. Statistički
prosjek mnogobrojnih prosudbi pokazao se da je bliži pravoj vrijednosti nego procjena
dobivena od većine pojedinaca.
259 Šta su atribucije?
Atribucije su opis procesa kojim ljudi objašnjavaju uzroke vlastitog ponašanja ili ponašanja
drugih ljudi.
260 Osnovna atribucijska pogreška (primjer)!
Osnovna atribucijska pogreška je sklonost procjenjivanja stupnja u kojem je ponašanje ljudi
određeno unutarnjim dispozicijskim faktorima i podcjenjivanja uloge situacijskih faktora.
Ovaj pojam definirao je socijalni psiholog Le Ross. Npr bila je veća vjerovatnost da će
promatrač donjeti korespondentivan zaključak kad je akterov izbor imao pozitivne ili
negativne posljedice po njih.
261 Kellyev model atribucijske teorije!
Harold Kelly razvio je teoriju atribucije koja se usmjerila na prvi i osnovni korak kako ljudi
odlučuju hoće li donjeti unutarnju ili vanjsku atribuciju? Njegov glavni doprinos
atribucijskoj teoriji je spoznaja da pri stvaranju dojma o nekoj osobi uočavamo i
razmišljanje o više djelova koji čine informaciju. Npr. zamolimo prijatelja da nam posudi
svoj automobil a on nas odbije. Posle se pitamo zašto. Kellyeva teorija model kovarijance
može odgovoriti na ovo pitanje i ona predstavlja teoriju koja navodi da u nastojanju da
donesemo atribuciju o tome što je uzrokovalo ponašanje neke osobe sustavno uočavamo
obrazac između prisustva i odsustva mogućih uzroka javljanja ili ne javljanja istog
ponašanja.
262 Heider je stavio razlikovanje kakvih atribucija?
Razlikujemo unutarnju i vanjsku atribuciju po Heideru.
Unutarnja atribucija je zaključak da se osoba ponaša na određen način, zbog nečeg u vezi te
osobe kao što su njezini stavovi, karakter ili osobine ličnosti.
Vanjska atribucija je zaključak da se osoba ponaša na određen način zbog nečega vezanog
za situacije u kojoj se nalazi, predpostavka je da bi većiva ljudi reagovala na isti način u
takvoj situaciji.
263 Objasnite razliku između aktera i promatrača?
Watson je dao opsežan pregled razlike između aktera i promatrača. Razlika između aktera i
promatrača sastoji se u tvrdnji da akteri pripisuju svoje akcije situacijskim čimbenicima, dok
promatrači imaju tendenciju da iste akcije pripisuju stabilnim osobinama ličnosti.
264 Prisrasnost prema vlastitoj grupi (Islam i Hewstone)
Prisrasnost prema vlastitoj grupi definiramo kao pozitivan osjećaj i poseban odnos prema
ljudima koje definiramo kao dio vlastite grupe i negativne osjećaje u nepravednom tretmanu
drugih samo zato jer smatramo da pripadaju vanjskoj grupi.
265 Šta unutar sebe objedinjuje Weinerova trodimenzionalna shema?
266 mjesto
267 stabilnost
268 mogućnost kontrole
269 Naučna bespomoćnost opisati?
Naučna bespomoćnost je stanje pesimizma koje se javlja kada negativni događaj
pripisujemo stabilnim, unutarnjim i globalnim čimbenicima
270 Teorija balansa Heider?
U svojoj koncepciji Hajder polazi od shvatanja da ljudi nastoje da formiraju što konkretniju i
što više uravnoteženu sliku o svojoj okolini i pojavama u njij kao i o sebi samima. Hajderova
teorija je opšta teorija kojom pokušava objasniti socijalno ponašanje ljudi u cjelini. Hajder
razlikuje dvije vrste odnosa kako između ljudi tako i između ljudi i objekata.
Jedan je emocionalno odnos kojeg Hajder naziva „sentiment relation“ a drugi je odnos
zajedništva „unit relation.“ Prvi odnos uključuje emocije kao što su sklonost, divljenje i
ljubav. Drugi odnos ogleda se u ocjeni ličnosti, bliskosti kauzalne veze ili neke druge veze ili
među osobama ili među objektima. U tzv trijadnim situacijama u kojima imamo tri elementa,
dvije osobe (P i O) i neki objekt X-ravnotežu imamo ako su sva tri odnosa među elementima
pozitivna ili ako su dva odnosa negativna a jedan pozitivan. Npr. Ako osoba P voli osobu O i
istovremeno voli X te istovremeno zapaža da osoba O ima takođe pozitivan odnos prema X
mi imamo ravnotežu. Neravnotežu imamo ako postoje dva pozitivna a jedan negativan
odnos. Ako osoba P voli osobu O i istovovremeno voli X onda ima pozitivan odnos prema
određenom kandidatu na izborima a opaža da osoba O ne voli osobu X (ima negativan odnos
prema kandidatu) imamo ravnotežu.
271 Centralni ili središnji put uvjeravanja?
Centralni put uvjeravanja je pojedinačno pažljivo i promišljeno razmatranje argumenata
iznesenih u prilog nekoj poziciji. Periferni put uvjeravanja obuhvaća one persuazijske
procese koji nisu zasnovani na temeljitom promišljanju vezanim uz temu.
272 Koja je osnovna razlika između stereotipa i predrasude?
Predrasuda može definirati kao neprijateljski i negativan stav prema pripadnicima
prepoznatljive grupe ljudi koji se zasniva isključivo na njihovom članstvu u toj grupi.
Stereotip je generalizacija o grupi ljudi kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim
članovima te grupe neovisno o stvarnim varijacijama između članova.
273 Objasnite Davineov model kognitivne obrade stereotipa?
Ono što ova teorija sugerira jeste da model kognitivne obrade u dva koraka automacka
obrada aktivira sheme u ovom slučaju stereotipe ali ih kontrolirana i svjesna obrada može
odbaciti ili zanemariti. Međutim to se događa ako ste u gužvi, preopterećeni, ometeni ili ne
poklanjate dovoljno pažnje? Devine je istražila proces da se stereotip automacki aktivira pri
susretu sa pripadnikom vanjske grupe i da se taj stereotip može zamjeniti svjesnom obradom
primjerice kada ljudi nisu predrasudni.
274 Šta je prjetnja stereotipom?
Prjetnja stereotipom je strepnja članova manjinske grupe da njihovo ponašanje može
potvrditi kulturalni stereotip.
275 Dajte primjer normativnog konformizma?
Normativni konformizam je sklonost priklanjanja grupi kako bi se udovoljilo očekivanjima
grupe i postiglo prihvaćanje. Većina amerikanaca bjelaca je uvjeravalo da su posebni
odjeljci za afrikance opravdani. Nakon izvjesnog vremena to se promjenilo, svega 3 %
amerikanaca bjelaca reklo je da bi željeli da njihova djeca idu u školu sa crnčugama.
276 Kako funkcionira razred slagalica?
 Razred slagalica predstavlja tehniku rada u učionici osmišljena u svrhu smanjenja
predrasuda i podizanja samopoštovanja djece. Djeca se raspoređuju u male mješovite grupe
pri čemu uspjeh u učenju svakog pojedinca ovisi o drugoj djeci.
277 Primjer Lebove „emocionalne zaraze“
Primjer s parkom kao ilustracija: ako pokažete da se bojite nakon što ste vidjeli čovjeka s
nožem vjerovatno je da ćete time zaraziti svoga partnera koji je možda u prvom trenutku
reagirao smireno.
278 Fiedlerov model kontigencije (ponašanje vođe)
Njegov tzv model kontigencije predpostavlja da se učinkovitost može predvidjeti samo ako se
poznaje vođin stil i njegova situacijska kontrola što znači da oboje zajedno određuju
učinkovitost vođa.
279 Schavitov i Faziov eksperiment/7 up i Prrier/ okus naspram image-a?
Objasnite šta je s čim bilo šta povezano?
Smatrali su da će se prrier sviđati ljudima uglavnom zbog trendovskog imagea ili dojma koji
ostavlja dok će se 7 up sviđati uglavnom zbog okusa.

ISPITNI TERMIN 17.6.2008

280 Među značajnim predstavnicima psihologije mase isticali su se Le Bon Tarde
dok se kod wölkerpsyhologie ističu Lazarus, Wunt i Steinchal.
281 Na čemo se temelji naše poimanje socijalnog svijeta?
Na tzv objektivnim činjenicama, i tumačenjima koja se odnose na te činjenice i na tumačenje
o prosudbama.
282 Napravite post-test sa kontrolnom skupinom (shema) i dajte objašnjenje?
Eksperimentalna grupa RxO
Kontrolna grupa R O
Ispitanici su po slučaju raspoređeni u dvije grupe. Jedna grupa izložena je nezavisnoj
varijabli, druga kontrolna nije. Kod obje grupe mjeri se zavisna varijabla te se otvrđuje jeli
ta zavisna varijabla imala uticaja ili nije.
283 Dajte objašnjenje šta je proabilističko uzrokovanje i navedite kratak opis tog
uzrokovanja?
Proabilistički uzorak predstavlja predstavlja slučajni uzorak. On zadovoljava 2 uvjeta:
284 prvo svaki član populacije ima jednaku priliku da bude odabran
285 drugo, izbor svake moguće kombinacije željenog broja članova jednako je
vjerovatan
Sprovodi se pridruživanjem broja svakom pripadniku populacije a onda se uzorak tražene
veličine dobiva na temelju kompijuterskih generaliziranih slučajnih brojeva.
Najpoznatiji oblik neproabilističkog uzorka je kvatni uzorak kojim se popunjavaju određene
unaprijed specificirane kvote zbog toga odslikava određena svojstva populacije za koju se
smatra da je važna za predmet istraživanja.
286 Kako se naziva pojava kada na rezultate ispitanika utiče njihova svijest da je
predmet opažanja/ispitivanja? Howthorne efekat
287 Navedite nalaze Cousins-ovog eksperimenta u vezi sa činjenicom da kognicija
ima socijalno porjeklo!
Cousins smatra da Amerikanci razmišljaju o sebi kao autonomnim cartretima dok Japanci
razmišljaju o sebi u terminima socijalnog konteksta. Ove razlike podržavaju mišljenje da
kognicija ima socijalno porjeklo. Ako socijalna okolina ima takav uticaj na način na koji
ljudi misle o samima sebi onda sigurno ima i golem uticaj na druge objekte kognicije.
288 Islam i Hewstone istraživali su intergrupne atribucije između pripadnika
većinskih i manjinskih grupa (Muslimani, Hidusi, i u Bangladešu) prisrasnost kod
većine naroda (Muslimana) i derogiranje manjina Hindusa Hindusi samo blaga
autoprisrasnost.
289 Šta su pravila pokazivanja emocija?
Pravila pokazivanja predstavljaju noviji izraz koji označava staro opažanje da postoje socio-
kulturne norme koje određuju koje su vrste emocionalnog izražavanja prihvatljive u
određenim situacijama.
290 Kellyev model kovarijacije daje odgovore na pitanja kako dolazimo do
atribucija preko 3 osnovne informacije: informacije saglasnosti, informacije o
različitosti i informacije o dostupnosti. Dajte primjer situacije uzimajući u obzir ove
 tri specifične informacije tako da posmatrači donesu unutrašnju atribuciju!
Ljudi će najvjerovatnije donjeti unutrašnju atribuciju ako je saglasnost i različitost mala a
dosljednost velika. Bićemo sigurni da se viče na Haru zato što je zao, osvetoljubiv, ako
znamo da niko drugi ne viče na Haru.
291 Navedite primjer osnovne atribucijske pogreške!
Procjenjivanje dispozicijskih nad situacijskim faktorima, odnosno unutarnjim nad vanjskim
atribucijama. Npr kada otac viče na djete mi zaključujemo da je agresivan ne uzimajući u
obzir da je djeter možda neoprezno zakoračilo na cestu.
292 Koja je osnovna misao teorije samopercepcije?
Teorija o tome da kad su naši osjećaji nejasni i višetačni zaključujemo o njima opažajući
svoje ponašanje i motivaciju u kojoj se ono javlja.
293 Slučaj kada procjenjujemo svoje sposobnosti uspoređujući se sa drugima
označen je kao teorija socijalne usporedbe.
294 Objasnite šta je Ben Franklin efekt?
Ben Franklin efekt je kada nam se ljudi sviđaju prema njima obično postupamo dobro,
ljubazno razgovaramo s njima i činimo usluge te im se toplo i radosno smijemo.
295 Pojava da ponašanje drugog pojedinca nože ugroziti naš pojam o sebi, a
stupanj ugroženosti određen je bliskošću s drugim pojedincem i ličnom važnošću
ponašanja naziva se teorija održavanja vlastite vrijednosti.
296 Opišite i objasnite u skladu sa odgovarajućim teorijama slučaj „The Peoples
Temple.“
Slučaj „The Peoples Temple.“ Jones je u kasnim 6o-tim pripovjedajući rasnu toleranciju i
prihvaćanje u sjevernoj Kaliforniji osnovao crkvu „The Peoples Temple.“. jones i njegova
kongregacija emigrirali su u izoliranoj prašumi Gajvani gdje su osnovali naselje Jonestown.
Naime pročulo se da su članovi crkve tamo zadržani protiv svoje volje. Dok su kongresnik
Rajan i njegova pratnja ulazili u avion da idu vidjeti šta se tamo zaista događa za to vrjeme
je Jones sakupio članove zajednice i rekao im da su njihovi neprijatelji posvuda i da je došlo
vrijeme da počine revolucionarno samoubistvo. Dok su se njegovi najrodniji sljedbenici
naoružali i uspostavili stražu ostali su popili sok KoolAid pomješan sa cijanidom. Nekoliko
ljudi pokušalo se raspravljati sa Jonesom ali ih je ostatak kongregacije ušutkao. Kada su
predstavnici vlasti pristigli pronašli su mrtve članove zajednice kako jedni s drugima leže u
zagrljaju. Tog dana je od vlastite ruke umrlo više od 800 ljudi.
297 Šta su uravnotežene a šta ne uravnotežene trijade na šta se odnose i ko ih
pominje?
298 Prvi ih spominje Heider u teoriji balansa. U svojoj koncepciji Hajder polazi od
shvatanja da ljudi nastoje da formiraju što konkretniju i što više uravnoteženu sliku o
svojoj okolini i pojavama u njij kao i o sebi samima. Hajderova teorija je opšta teorija
kojom pokušava objasniti socijalno ponašanje ljudi u cjelini. Hajder razlikuje dvije vrste
odnosa kako između ljudi tako i između ljudi i objekata.
Jedan je emocionalno odnos kojeg Hajder naziva „sentiment relation“ a drugi je odnos
zajedništva „unit relation.“ Prvi odnos uključuje emocije kao što su sklonost, divljenje i
ljubav. Drugi odnos ogleda se u ocjeni ličnosti, bliskosti kauzalne veze ili neke druge veze ili
među osobama ili među objektima. U tzv trijadnim situacijama u kojima imamo tri elementa,
dvije osobe (P i O) i neki objekt X-ravnotežu imamo ako su sva tri odnosa među elementima
pozitivna ili ako su dva odnosa negativna a jedan pozitivan. Npr. Ako osoba P voli osobu O i
istovremeno voli X te istovremeno zapaža da osoba O ima takođe pozitivan odnos prema X
mi imamo ravnotežu. Neravnotežu imamo ako postoje dva pozitivna a jedan negativan
odnos. Ako osoba P voli osobu O i istovovremeno voli X onda ima pozitivan odnos prema
određenom kandidatu na izborima a opaža da osoba O ne voli osobu X (ima negativan odnos
prema kandidatu) imamo ravnotežu.
299 Formiranje stavova ili njihova primjena obično kao odgovor na argumente ili
druge informacije o objektu stava u najširem smislu rječi označena je kao
persuazija.
300 Objasni tehniku navođenja misli!
Metoda korištena u istraživanjima persuazije koju su popularizirali zagovaratelji pristupa
kognitivnih odgovora. Od sudionika se tražilo da navedu misli koje su im padale na pamet
dok su bili izloženi persuazivnoj poruci. Ove se misli kasnije kodiraju s obzirom na
povoljnost i druge aspekte i koriste se kao modijatori u analizama promjene stava.
301 Većina ispitivanja persuazije zasnovana su na dva modela i to:
302 model vjerovatnosti elaboracije
303 heurističko-sistemacki model HSM
304 Stanje u kojem se pokazuje ponašanje suprotno stavu, bez percipiranih
 vanjskih razloga za takvo ponašanje naziva se nedovoljno opravdanje.
305 Specijalne tehnike pokušavaju da poboljšaju valjanost mjerenja stavova.
Među tim tehnikama posebno mjesto zauzimaju:
306 izravne metode
307 neizravne metode
308 Šta su sublimalne poruke?
Sublimalne poruke su rječi ili slike koje se ne mogu svjesno opaziti ali svejedno utiču na
prosudbe, stavove i ponašanje.
309 Emocionalna komponenta=predrasuda; saznajna komponenta=stereotip;
djelatna komponenta=vrijednosti.
310 Teorija realnog sukoba?
Prema ovoj teoriji ograničeni resursi vode sukobu između grupa i rezultriraju povećanje
predrasuda i diskriminacije.
311Šta znači „traženje žrtvenog janjeta“?
Sklonost pojedinca da kad su frustrirani ili nesretni potaknu agresiju prema grupama koje su
nemiljene, uočljive i relativno nemoćne.
312 „Svi misle da su M inferiorni ako se budem ponašao ljubazno prema M ljudi
će misliti da sam budala. Reći će loše stvari o meni. Nisu mi potrebni problemi zato
želim odudarati od drugih.“ Ovo je primjer normativnog konformizma.
313 Hormon tostosteron direktno utiče na agresivnost.
314 Dva glavna situacijska faktora koja dovode do agresije su frustracije i
provokacije.
315 Prema teoriji modeliranja socijalno ponašanje usvajamo opažanjem i
oponašanjem drugih ljudi.
316 Ima li razlike između muške i ženske agresivnosti? Ako je odgovor DA
navedite razloge, a ako je odgoivr NE navedite razloge zašto nema rizika?
Hormon testosteron povezan je sa agresivnim ponašanjem U 64 eksperimenta B. Ann i
Norman Miller pokazali su da su muškarci u nekim uobičajnim okolnostima znatno
agresivniji od žena, a spolne razlike postaju znatno manje kada se muškarci i žene uistinu
izazovu. Drugim rječima u situacijama svakodnevnog života kada se ne događa ništa
posebno muškarci su znatno agresivniji nego žene, ali kada se izlože frustraciji ili uvredi
žene će reagirati gotovo jednako agresivno kao muškarci. Muškarci su skloniji procjeniti
dvosmislenu situaciju kao izazov nego žene stoga su skloniji reagirati agresivno u onome što
bismo smatrali svakodnevnom situacijom. Dobar primjer je bjes u prometu. Naime, većina
muškaraca kad ih neko pretekne na cesti to doživljava kjao osobnu uvredu i reaguje
agresivno. Žene su sklonije zanemariti takve događaje.
317 Baron navodi 3 tehnike za reduciranje agresivnoog ponašanja:
318 izloženost neagresivnim modelima
319 trening socijalnim vještinama, učenje o tome kako se slagati s drugima
320 suprotan odgovor:pozitivno raspoloženje kao sredstvo za reduciranje agresije
321 Šta je autokinetički efekt i koji se socijalni psiholog bavio ovim fenomenom?
Autokinetički efekt je iluzija kretanja nepomične tačke svjetla kada je se ta tačka promatrala
u potpunom mraku. Ovim fenomenom bacio se sovcijalni psiholog Muzafer Sherif.
322 Na konformizam upliv imaju tzv. Normativni uticaji. Objasnite to!
Normativni socijalni uticaj je uticaj drugih ljudi koji nas vodi konformiranju kako bi nas ti
drugi prihvatili i kako bi im se svidjeli. Ovaj tip konformizma rezultrira javnim, ali ne nužno
i prihvatnim prihvaćanjem vjerovanja i ponašanja grupe.
323 Navedite primjer tehnike „noga u vrata“!
Ova tehnika je tehnika za izazivanje popuštanja kod koje se ljudima prvo postavi mali
zahtjev za koji se očekuje da će mu udovoljiti a potom veći zahtjev za koji se nadamo da će
mu takođe udovoljiti. Izraz „noga u vratima“ potiče iz ranih dana prodaje od vrata do vrata
kada je otkriveno da će prodavač biti uspješniji ako uspije pridobiti kupca da ih pusti u kuću
kako bi pokazali svoj proizvod. Dakle, ova tehnika je suprotna tehnici „vratima u lice“. Da li
je ova tehnika djelotvorna? Kako bi to utvrdili Freedman i Franser testirali su hoće li
vlasnici kuća pristati u dvorište postaviti natpis „Vozite pažljivo“. Kada im je neko pristupio
vratima i zamolio ih da to učine pristalo je samo 17% vlasnika kuća. Međutim oni su ranije
pristali na manji zahtjev. Istraživači su prvo drugu skupinu vlasnika kuća zamolili da potpišu
peticiju kojom se podržava oprezna vožnja, i skoro su svi pristali na taj bezazlen zahtjev. Ova
tehnika za razliku od tehnike „vratima u lice“ izaziva informacijski socijalni uticaj pri kojem
ljudi popuštanju prvom zahtjevu primaju informaciju.
324 Koja je osnovna razlika između pokoravanja i konverzije?
Razlika je u tome što je pokoravanje javni konformizam, javno slaganje s drugima ali i
privatno zadržavanje svoga stava, dok je konverzija ili preobraćenje privatna promjena
ponašanja nakon izlaganja uticaju drugih.

325 Navedite primjer slučaja socijalnog zabušavanja?

Socijalno zabušavanje predstavlja sklonost ljudi da postižu slabiji uradak na jednostavnim a
bolje na složenim zadacima kada su u prisustvu drugih i kada nije moguće procjeniti njihov
pojedinačni doprinos. Prisustvo drugih može dovesti do socijalne facilitacije i socijalnog
zabušavanja. Važni čimbenici koji dovode do razlikovanja među ovim pojmovima, odnosno
pojavama su procjenjivanje pobuđenosti i složenosti zadatka. Kada su ljudi u prisustvu
drugih njihov pojedinačni doprinos se ne može razlučiti od doprinosa drugih ljudi. Npr.
pljeskanje nakon koncerta (niko ne može procjeniti koliko plješćete), sviranje glazbala u
orkestru (vaše glazbalo stapa se sa svim ostalim) isl.
326 Thomas i Fink opisali su model od tri koraka koji sadržava kritične aspekte
grupnog uspjeha u diskjuitivnim zadacima:
327 potencijalni učinak (imaju li članovi grupe resurse da rješe problem)
328 motivacija (predlažu li članovi grupe tačno rješenje)
329 usklađivanje (imaju li članovi grupe više tačnih ili netačnih rješenja)
330 Navedite bar dva termina koji se odnose na strukturu grupe?
Socijalna falicitacija i socijalno zabušavanje.
331 Izložite Balesov sistem opažanja „analiza interakcijskog procesa“. Navesti
kategorije i njihove elemente!
Bales je opažao grupesastavljene od osoba koje se nisu poznavale. Interakcije u grupama su
opažane pomoću analize interakcijskih procesa. Ovaj sustav specificira 4 kategorije:
332 pozitivno i negativno socio-emocionalno ponašanje
333 ponašanje u vezi sa zadatkom
334 ponašanje u vezi traženja informacija
Bales je otkrio da postoje članovi koji su specijalizirani za ponašpanje vezano za zadatak i
članovi koji su specijalizirani za ponašanja vezana za socio-emocionalno ponašanje.
335 Navedite bar dva razloga (motive) zašto se ljudi druže)
336 socijalna usporedba
337 ublažavanje anksioznosti
338 traženje informacija
339 Prema modelu „zdravstvenih uvjerenja“ pojedinčeva odluka da usvoji
određeno zdravstveno ponašanje određena je sa 4 zdravstvena uvjerenja:
340 percipirana podložnost (subjektivna percepcija rizika dobivanja bolesti ako se ne
poduzmu zaštitne mjere)
341 percipirana ozbiljnost (vrednovanje tjelesnih i socijalnih posljedica dobivanja
bolesti poput boli, pogoršanja obiteljskog života)
342 percipirane koristi (stupanj u kome se smatra da određena zdravstvena preporuka
može smanjiti percipiranu podložnost ili ozbiljnost zdravstvenog rizika)
343 percipirane prepreke (negativni aspekti preporučenog ponašanja poput
nuspojava, uzimanja lijekova, boli koja se očekuje kao posljedica nekog medicinskog
postupka, finansijskih troškova, napora isl.)
344 Prema Holmes i Rahe koji je najkritičniji događaj u životu svakog
pojedinca?
Onaj koji pojedinac sam procjeni da je najkritičniji

Dodatna pitanja:
1. Kod faktorijalnog eksperimenta pominju se „glavni efekt“ i „efekt interakcije“
objasnite ove termine i primjer.
Glavni efekt je izraz koji se koristi da bi označili zasebni efekt svake nezavisne varijable u
faktorijalnom eksperimentu tj glavni efekti su odvojeni učinci svake nezavisne varijable. Ako
se kombinirani efekti dvaju nezavisnih varijabli razlikuju od zbroja dva glavna efekta to je
efekt interakcije.
2. Najbolji primjer neke kategorije jeste prototip.
3. Koje su tri najpoznatije teorije kauzalne atribucije?
- naivna analiza ponašanja
- teorija korespodentnih zaključaka
- teorija kovarijacije i konfiguracije
4. Vajnerova trodimenzionalna shema obuhvaća:
- mjesto
- stabilnost
- mogućnost kontrole
5. Koju funkciju imaju stavovi?
- instrumentalna ili ultiritaristička (stavovi postoje da se postigne neka korist)
- obrambena funkija (stavovi služe za obranu od neugodnih saznanja o sebi i svijetu)
- funkcija manifestiranja ličnih vrijednosti ( pojedinac se osjeća zadovoljno pri iznošenju
svojih stavova)
- funkcija saznavanja (stavovi služe da shvate pojave u svijetu)

6. Navedite tri bitna uvjeta bitna da bi ponašanje suprotno staviu dovelo do promjene
stava!
345 osoba mora percipirati da ponašanje ima negativne posljedice
346 osoba mora preuzeti osobnu odgovornost za ponašanje
347 osoba mora osjećati fitiološko uzbuđenje i atribuirati to uzbuđenje ponašanju
7. Šta je trebalo pokazati istraživanje Moskovićija i Personnanza. Kakve zaključke
možemo izvesti?
Trebalo je pokazati da manjine vode preobraćenju ili konverziji dakle bez pokoravanja, a
većine vode pokoravanju bez preobraćenja.
ISPITNI TERMIN: 15.6.2007
348 Uopšteno govoreći moguće je razlikovati 2 evropska pristupa savremenoj
socijalnoj psihologiji i to:
349 völkerpsyhologie- Martiz, Lazarus, Wunt i Stainthal
350 psihologija mase- Tard, Le Bon
351 Glavna preokupacija socijalnih psihologa 30-ih i 40-ih godina XX vjeka bilo
je ispitivanje stavova i mjerenje stavova.
352 Koja je osnovna razlika između korelacionih i eksperimentalnih ispitivanja u
socijalnoj psihologiji (kada je riječ o zaključcima koje možemo izvući)?
Eksperimentalna ispitivanja imaju izričitu namjeru pružanja kauzalnih informacija dok
korelaciona ispitivanja traže odnose između pojava. Eksperiment se odvija u strogo
kontroliranim uvjetima a korelacija ispitivanja u prirodnim uvjetima.
353 Strategije koje se koriste u socijalno psihološkim ispitivanjima razlikuju se u
nekoliko obilježja od kojih su najvažniji:
354 reprezentativnost prikupljenih podataka
355 realizam okruženja
356 stupanj kontrole nad okruženjem
357 Koja je osnovna razlika između varijacija eksperimentalnog metoda, kvazi
eksperimentalnog i pravog eksperimentalnog pristupa?
Razlika je u 2 istraživačke strategije:
358 u realizmu okruženja u kojem se prikupljaju podaci
359 stupnju kontrole koju istraživač ima nad okruženjem.
Kvazi eksperiment je eksperiment u kojem ispitanici nisu slučajno raspoređeni u različite
eksperimentalne uvjete.
360 Šta su sheme?
Sheme su spoznajne struktuirane cjeline koje organizuju informacije o nekoj temi ili
objektu.
361 Jedna od pradigmi koja nudi pogled na socijalnu kogniciju je ona koju je
predložio Solomon Asch. Do kojih je nalaza došao ovaj uvaženi naučnik?
362 rezultati su sugerirali prije holističku obradu informacija
363 prosudbe se donose pararelno a ne na temelju upamćenih informacija
364 podaci su važni dotle dok pridonose dobivanju informacija

365 Prema Schachteru dva su osnovna faktora za pobuđivanje i diferenciranje

emocija i to:
366 percepcija povišenog simpatičkog uzbuđenja
367 kognicije koje se odnose na interpretaciju situacije u svjetlu nečijeg prošlog
iskustva
368 Načelo umanjivanja je slučaj kada/odnosi se na atribuciju uloga datok uzorka
u stvaranju nekog efekta opada ako su prisutni neki drugi vjerodostojni uzorci.
369 Kada pročitate tekst koji sljedi navedite čega je to primjer.
„Ja volim sve žene, no ova Ann je pokvarena i baš je mrzim. Odgovor je
diskriminacija.
370 Do kakvih su nalaza došli Eliot Aronson i Judson Mills u svojoj klasičnoj
studiji o odnosu između truda i smanjenja nesklada?
Došli su do nalaza da što više truda uložimo više nam se sviđa to što smo izabrali jer
dolazi do opravdanja truda. Nesklad se javlja kada ljudi ulože malo truda da bi postigli
nešto ili što im predstavlja teret. ??????
371 Objasnite šta je „zagovaranje suprotnih stavova“?
Zagovaranje suprotnih stavova je iznošenje mišljenja ili stava koji je suprotan privatnom
vjerovanju ili stavu osobe.
372 Šta je teorija samodokazivanja?
Teorija samodokazivanja je teorija koja govori da ljudi kad god dožive prijetnju važnom
aspektu svog pojma o sebi postaju motivirani da potraže dodatno socijalno priznanje tog
dijela svoga identiteta.
373 Opišite slučaj „Heavens Gate“!
Članovi kulta „Heavenis Gate“ počinili su masovno samoubojstvo u mjestu Rancha
Santa Fe u Californiji. 18 muškaraca i 21 žena u dobi od 26-72 godine sljedili su upute
svoga vođe Marshalla Heriffa o tome kako se ubiti. Uzeli su veliku dozu fenobarbitala i
popili nešto vodke i nakon toga zavezali plastične vrećice preko svojih glava. Članovi
ovog kulta vjerovali su da će ih izvanzemaljci prenjeti u svemir kada svoje tijelo ostave
iza sebe. Članovi kulta unaprjed su snimili na videovrpcu poruku u kojoj su izjavili da
željno očekuju smrt i oslobađanje ljudskog i izvanzemaljskog bića.
374 Ispred vas se nalaze određene sheme (trijade). Vaš zadatak je da označite
koje su trijade uravnotežene a koje nisu.
Uravnotežene ac
Neuravnotežene bd

375 Šta je selektivnost stavova?

Selektivnost stavova je tendencija selektivnog prisustva obrade i pamćenja informacija
koje su u skladu sa vlastitim stavom.
376 Opišite tehniku koju je osmislio Rusell Fazio za mjerenje snage stava?
Fazio definira pobudljivost stava kao snagu asocijacije između objekta stava i
vrednovanja tog objekta. To se mjeri brzinom izjašnjavanja o nekom pitanju ili objektu.
Npr. Ako je stav jako pobudljiv tada vam brzo pada na pamet pri svakom susretu sa
objektom stava. Npr. Ako je vaš stav prema brdskom biciklu jako pobudljiv, tada se
osjećaj sviđanja i nesviđanja javljaju pri samom čitanju riječi brdski bicikl. A ako je stav
relativno nepobudljiv tada se osjećaji sviđanja ili nesviđanja javljaju znatno kasnije.
377 Grafički prikaži saglasnu i nesaglasnu promjenu stava!
 378 Koja se još teorija stavova pominje u knjizi N. Rot Osnovi socijalne
psihologije pored teorije balansa i teorije kognitivne disonance?
Pominje se još i Kacova funkcionalna teorija.
379 Generalizacije o grupi ljudi kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo
istim članovima te grupe te neovisno o stvarima i varijacijama između članova
označavaju se kao stereotip.
380 Opažanje članova vanjske grupe da su međusobno sličniji među sobom nego
što inače jesu naziva se homogenost vanjske grupe.
381 Koji eksperiment najbolje ilustrira teoriju realnog sukoba?
Zbog ograničenja broja radnih mjesta p’redrasude su postojale između američkih
radnika angolskog porjekla i meksičkog porjekla zbog spornog teritorija Arapa i
Izraelaca a zbog prestanka robstva u SAD-u između sjevernjaka i južnjaka. Danas se u
njemačkoj taj realni sukob iskazuje nasiljem njemačkih neonacista nad stanovnicima
turskog porjekla.

382 Ispitivanja su pokazala da /već Deush i Collins da sam fizički kontakt nije
dovoljan da bi došlo do smanjenja predrasuda. Da bi kontakt rezultrirao
smanjenjem predrasuda potrebno je da budu zadovoljena 6 uslova i to:
383 istraživači su utvrdili da kada su neprijateljstvo i nepovjerenje jednom razvijeni,
sklad između dječaka ne može se ponovo uspostaviti jednostavnim uklanjanjem sukoba
natjecanja
384 međusobna ovisnost situacija u kojoj dvije ili više grupa trebaju jedna drugu i
moraju se osloniti jedna na drugu kako bi postigli cilj važan za obje grupe
385 zajednički status
386 kontakt se mora ostvariti u prijateljskom neformalnom okruženju u kojem članovi
vlastite grupe moraju biti u izravnoj interakciji sa članovima vanjske grupe
387 kroz prijateljske neformalne interakcije s višetrukim članovima vanjske grupe
pojedinac će naučiti da su njegova vjerovanja o vanjskoj grupi pogrešna
388 kontakt će najvjerovatnije rezultrirati smanjenjem predrasuda kako socijalne
norme promiči i podržavaju ravnopravnost među grupama o kojima se radi u određenoj
situaciji
389 Socijalni scenarij je način društvenog ponašanja koje implicitno učimo iz svoje
kulture.
390 Koji je najpoznatiji eksperiment koji je sproveden u oblasti konformizma i
koji je socijalni psiholog izveo ovaj opit?
Eksperiment Muzafera Sherifa. U prvoj fazi istraživanja sjedite sami u tamnoj sobi i
usmjerite pažnju na svjetlu tačku udaljenu 457cm. Eksperimentator vas pita da u cm
procjenite koliko daleko se svjetlo miče. Vi netremnice buljite u svjetlo i zaista svjetlo se
malo pomiče. Zanimljiva stvar s ovim zadatkom je što se svjetlo u stvari uopće ne
pomiče. Izgledalo je kao da se miče zbog optičke varke zvane autokinetički efekt.
391 Jedno od objašnjenja zašto se ljudi konformiraju je i informacijski uticaj.
Objasnite to!
Situacije koje će najvjerovatnije izazvati konformizam zbog informacijskog socijalnog
uticaja su:
392 kada je situacija nejasna (nejasnoća situacije je najvažnija varijabla za
određivanje u kome će ljudi jedni druge koristiti kao izvor informacija)
393 kada je situacija krizna (kriza kao druga varijabla potiče oslanjanje na druge
ljude kao izvor informacija i često se javlja istovremeno sa dvosmislenošću)
394 kada su drugi ljudi stručnjaci (što je osoba stručnija ili informiranija u nejasnoj
će situaciji više vrjediti kao vodič)
395 Mosković iznosi postavku da većina u pradigmi konformnosti aktivira proces
grupne polarizacije.
396 Navedite primjer „tehnika vratima u lice“!
To je tehnika za izazivanje popuštanja kod koje se ljudima prvo uputi veliki zahtjev za
koji se očekuje da će biti odbijen, a tek potom manje usmjereniji zahtjev za koji se
nadamo da će mu udovoljiti. Robert Cialdini i suradnici odlučili su provjeriti mogu li
nagovoriti studente da volontiraju kao pratnja problematičnom adolescentu u dvosatnom
posjetu zološkom vrtu. Kada su pristupali studentima na koledžu samo njih 17% je
pristalo. U drugoj situaciji eksperimentator je postavio vrlo veliki zahtjev u zadnjoj
situaciji i pitao je studente da li bi bili pratnja zoološkom vrtu na što su studenti tri puta
bili spremniji pristati na odlazak u zoološki vrt nego studenti koji su upitani za manju
molbu. Postavlj se pitanje zašto je „tehnika vratima u lice“ djelotvorna? Odgovor je u
normi uzajamnosti koja kaže da ako ljudi nama učine nešto lijepo trebamo im uzvratiti
tako da i mi njima učinimo nešto lijepo.
397 Irving Jains se proslavio ispitujući fenomen poznate analize slučajeva „zaljev
svinja“ svemirska letjelica Challenger!
Irving Jains opisao je niz slučajeva u vojnom i političkom donošenju odluka koje pružaju
dramatičnu situaciju krajnje gluposti unutar superiornoj inteligenciji njihovih članova.
Zaljev svinja je najpoznatiji primjer. Predsjednik Keenedy i mala grupa savjetnika
odlučili su poslati relativno malu grupu kubanskih izbjeglica da uz pomoć američkog
zrakoplovstva izvrše invaziju na obale Kube. Svemirska letjelica Challenger eksplodirala
je 73 sekunde nakon poljetanja iz svemirskog centra Kennedy na Floridi. Poginulo je
svih 7 članova posade
398 Navedite neke od faktora koji utiču na privlačnost?
399 fizička okolina
400 sličnost stavova
401 prijateljstvo kao odnos
402 romantična privlačnost
403 Šta je stereotip fizičke ljepote?
Fizička privlačnost utiče na romantično privlačenje putem pozitivnog stereotipa. Kada je
neko lijep, općenito njemu pripisujemo pozitivne osobine.