Professional Documents
Culture Documents
Prirodno oštećenje zdravlja se razvija samo od sebe, bez ikakvog ucešća coveka. Uloga čoveka je pasivna, on
je pasivan objekat oštećenja.
Uloga čoveka je aktivna, tj. aktivni je subjekat štetnog dejstva i pasivan objekat.
- mehanički (najčešći)
- fizički
- hemijski
- asfiktični (vešanje, zadavljenje, utopljenje)
- nutritivni
- bakterijski
- psihički
MORBOZNE POVREDE
Neznana p.s.:
- uzrok umiranja nepoznat
- slucajevi umrlih koji za zivota nisu pregledani od strane lekara
- slucajevi osoba koje su pregledane
Sumnjiva p.s.:
- uzrok umiranja izgleda kao nasilan
- naročite okolnosti koje su prethodile umiranju (svađa)
- postojanje agonalnih povreda
- pogrešno shvaćene lešne osobine (npr. mrtvačke mrlje mogu biti iste kao i podlivi)
Naprasna p.s.:
- neočekivano i naglo umiranje zbog prirodnih uzroka prividno zdravih osoba
- najčešći uzroci su infarkt miokarda, prskanje aneurizme na k.s. mozga
1. Konkurentni – samostalno, uporedo se razvijaju i uzajamno dopunjuju. Mogu biti glavni ili sporedni.
(npr. kod trovanja cijanvodonikom, utopljenja, krvarenja, aspiracije krvi, vazdušne embolije)
2. Mogu proisticati jedni iz drugih: - direktni – neposredni (poslednji uzroci koji deluju)
- indirektni – posredni (među prvima dovode do smrti)
Krajnji uzrok smrti – trajan prestanak vitalnih funkcija (disanja i rada srca)
Uslov smrti – Conditio mortis - činilac koji potpomaže štetno dejstvo uzroka smrti.
Povod smrti – Occasio mortis - činilac koji podstiče dejstvo uzroka smrti.
primer 1: Ubrzana smrt posle davanja antitetanusnog seruma: uzrok – serum, uslov – primatorna sinostoza
lobanje, povod – ubrizgavanje seruma.
primer 2: Smrt usled uzbuđenja: uzrok – infarkt, uslov – konstitucija, povod - uzbuđenje
SUDSKO MEDICINSKA OBDUKCIJA, AUTOPSIJA
SMO predstavlja otvaranje telesnih duplji i sečenje organa po utvrđenom redu, u cilju utvrđivanja i
objašnjavanja uzroka smrti.
Obdukcija može biti:
1. klinička
2. sudskomedicinska
3. patološko anatomska
4. forenzička
Sudskomedicinska obdukcija – može je jedino zahtevati istražni sudija (i jedini može da je stornira), ako smatra
da ima elemenata za njeno izvođenje.
Izdavanje tih naloga je regulisano zakonom o krivičnom postupku - “kad postoji sumnja ili je očigledno da je
smrt prouzrokovana krivičnim delom”. Ako je leš zakopan odredjuje se ekhumacija.
Vrste SMO:
1. Opšta - uvek se vrši
2. Specijalna - radi se kad se vrši i opšta u određenim situacijama:
obdukcije kod sumnje na vazdušnu emboliju (u venama blizu srca pritisak je negativan - niži
od atmosferskog)
obdukcija kod sumnje na zatvoreni pneumotoraks
obdukcije kod sumnje na trovanje
obdukcije začetka i novorođenčeta
obdukcija usmrćenih u saobraćajnoj nezgodi
Specijalni postupci:
- preparisanje kože i mekih tkiva lica (povrede MF regije)
- specijalno preparisanje vratnih organa
- preparisanje polnih organa (seksualni zločini)
- pregled kičmenog stuba i kičmene moždine
UMIRANJE I SMRT
TANATOLOGIJA – nauka koja proučava pojave u toku umiranja i promene koje nastupaju posle smrti.
(tanatos-smrt, logos-nauka)
1. Preagonalno stanje:
- snižen TA
- ubrzano nepravilno disanje
- ubrzan rad srca
- snižen tonus venskog sistema
- očuvana, ređe pomućena svest
- življi refleksi
3. Sama agonija:
- poremećaj svesti
- gubitak važnijih refleksa
- usporen, isprekidan, nepravilan rad srca
- jedva čujni srčani tonovi
- puls se jedva pipa na a.carotis
- plitko, površno, nepravilno, isprekidano disanje (agonalni edem pluća)
- snižen TA
- poremećaj termoregulacije sa tedencijom hlađenja (35C)
Umiranje je proces koji je određen u vremenu i prostoru i prate ga određene pojave koje se nazivaju agonija
(hropac):
- misicna hipotonija – pasivnost tela (telo zauzima pasivan polozaj i takvi pacijenti su vezani za postelju)
- popustanje sfinktera – moze doci do nevoljne defakacije, uriniranja, povracanja
- otkazivanje cula vida, ukusa, mirisa
- ocuvanost cula sluha (zbog toga treba obratiti paznju sta se prica u prisustvu umiruceg)
- gasenje percepcija senzibiliteta
- nagli pad TA
- prestanak spontanog disanja
Pojave agonije na umirućem: (kako se prepoznaje osoba koja je u agoniji)
- telesna nemoć
- facies hipocraticus: upale oči (kalonirane), zašiljen nos, bledosiva koža orošena hladnim znojem (ima
boju zemlje)
- hladni periferni delovi tela (zbog usporenja procesa metabolizma)
- zbog pomućenja intelektualnih funkcija umirući moze da krklja, bunca ili nepovezano priča
- postoji drhtanje tela ili mišica lica i ruku
Sudskomedicinski značaj:
- umirućeg NE puštati iz bolnice (ako je u agoniji)
- da se rodbini predoči stanje umirućeg
- obavestiti organe suda da se osoba nalazi u stanju agonije
U agoniji umirući je pod krivično-pravnom zaštitom (on se i tada tretira kao živa osoba).
SMRT – Mors
1. Klinička smrt – prestanak funkcije organa za disanje, prestanak rada srca sa potpunim prekidom
cerebralne funkcije
- Obaveza lekara je da primeni mere CPR – mogućnost primene reanimacije, sve do uspostavljanja
vitalnih funkcija ili do njihovog potpunog gašenja
- Ishod zavisi od toga kada su se, odnosno kojom brzinom, primenile mere CPR (u pitanju su minuti).
2. Prividna smrt – Vita minima seu reducta – stanje organizma gde su vitalne funkcije svedene na
minimum
- vitalne funkcije se teško uočavaju spoljašnjim pregledom pa se koriste EKG i EEG.
- auskultacijom se ne čuju ni disanje, ni rad srca
- primena mera CPR dovodi do uspostavljanja ili potpunog gašenja vitalnih funkcija
LEŠNE OSOBINE
- rani znaci smrti – pojavljuju se u prvih nekoliko sati nakon nastupanja smrti
Hemizam nastanka – acidifikacija mišića i prestanak stvaranja ATP-a potrebnog za mišićnu relaksaciju.
Vreme nastanka – ne pojavljuje se u isto vreme u svim mišićima, najpre nastaje u mišićima sa najmanjim
rezervama ATP-a:
u srčanom mišiću – 0,5-1h posle smrti,
u mišićima lica i vrata – 1-2h posle smrti,
nakon 6-8h zahvata i ostale mišiće)
Trajanje mrtvačke ukočenosti: održava se 48h nakon nastupanja smrti, i nestaje do 72h posle. Nestaje istim
redosledom nastajanja.
Sa procesom truljenja mrtvačka ukočenost prelazi u sekundarnu mrtvačku mlitavost (flacciditas mortis
secundaria)
Što se tiče stadijuma formiranja mrtvačkih mrlja, postoje stadijumi hipostaze, difuzije i hipostatske inbibicije
Stadijum hipostaze (do 12h posle smrti)
- dolazi do premeštanja krvi u najniže delove tela
- krv je u krvnim sudovima
- promena položaja tela dovodi do premestanja LM
- LM iščezavaju na pritisak prstom ili čvrstim predmetom, ali se posle ponovo javljaju
- razvija se na delovima tela suprotno od livores mortis (ako su na zadnjim delovima tela mrtvačke mrlje,
na prednjim će biti mrtvačko bledilo, jer se zbog sile zemljine teže krv slila u najniže delove tela).
- kod vešanja, od struka naviše biće prisutno mrtvačko bledilo.
Dolazi do isparavanja vlage sa površine tela i dolazi do sasušivanja, koje je najviše izraženo na
delovima tela koji su za vreme života bili najvlažniji: sluzokoža usne duplje, očne jabučice, nabori na
vratu (kod gojaznih osoba ili kod male dece), spoljašnja sluzokoža (konjuktiva, vagina).
AUTODIGESTIJA ŽELUCA
Dešava se pod dejstvom bakterija - dolazi do razlaganja organskih složenih jedinjenja do najprostijih
neorganskih elemenata (C, N, O2)
- proces truljenja započinje pod dejstvom mikroorganizama, odnosno bakterija, i to najpre bakterija koje
kao saprofiti žive u digestivnom, urogenitalnom, respiratornom traktu
- u procesu truljenja učestvuju i bakterije iz okruženja leša koje kroz prirodne otvore i povrede prodiru u
cirkulaciju, potom se razmnožavaju i počinju da se šire po celom organizmu
ZNACI TRULJENJA:
- truležno prebojavanje - pseudomelanosis
- truležni transudat - transudatio putrefactionis
- truležna nadutost – emphysema putrefactionis
- truležni mehuri – bullae putrefactionis
- truležni zadah – foetor putrefactionis
Truležni transudat
- nastaje ceđenjem telesnih tečnosti u šupljine i tkiva. Može nastati i procesom razgradnje
tkiva – histolizom.
- boja transudata – potiče od truležne krvi
- zamućenost transudata – potiče od raspadnih ćelija
- penušavost i smrdljivost transudata – potiče od truležnih gasova
Truležna nadutost
Truležni mehuri
Truležni zadah
Ako je u pitanju leš trudnice, truležni gasovi mogu istisnuti plod iz materice, pa da se posumnja na nasilni
prekid trudnoće.
!!! Truljenje započinje pod dejstvom mikroorganizama, i to prvo aerobnih, pa fakultativno anaerobnih i na kraju
anaerobnih !!!
Spoljašnji faktori:
T, najpogodnija od 20-35 stepeni (odnosno to je T koja ubrzava proces truljenja)
vlažnost vazduha, srednje vrednosti potpomažu truljenje
vazduh, prisustvo O2 olakšava truljenje
! Casperovo pravilo – leš na vazduhu 4x brže truli nego u vodi, a leševi u vodi 2x brže trule nego
u zemlji !
Konstitucija leša
gojazni brže trule, zbog više masnih tkiva i zato što u njihovom organizmu ima više tečnosti.
leševi dece brže trule od odraslih
Uzrok smrti – leševi umrlih od zapaljenskih oboljenja brže trule od onih kod kojih su postojale
povrede.
Okolina – bakterije i insekti ubrzavaju truljenje. Još u agoniji se može desiti da muve polažu jaja
oko usnog i nosnog otvora, a onda se iz jaja legu larve i crvi, koji se kasnije uključuju u
proces truljenja.
Odeća – obučeni i pokriveni leševi brže trule, jer ona otežava proces hlađenja
Uslovi nastanka:
- visoka vlažnost, obično kod leševa koji se nalaze u vodi
- nedovoljno prisustvo ili odsustvo kiseonika
Sudskomedicinski znacaj:
- siguran znak smrti
- orijentaciono vreme proteklo od smrti
- konzervativna lešna promena:
o olakšava indentifikaciju leša i
o olakšava Dg uzroka smrti
Uslovi za nastanak:
- leševi u tečnosti (u vlažnoj sredini)
- odsustvo m-org iz spoljašnje sredine ili su bakterije prisutne ali su inaktivne
- oko 3. dana nakon nastupanja smrti, nastupa maceracija
- može nastati intrauterino – nakon smrti ploda, plod je mlitav i mekan
- natkožica se odvaja od kožice
- transudat je bistar (i ovde se formiraje bule) i može se naći u telesnim dupljama (u grudnoj i u trbušnoj)
- dolazi do prebojavanja i kože i unutrašnjih organa
!!! Prava maceracija se praktično i jedino može videti kod leševa plodova koji se još nalaze u gradivnoj
materici.
Sudskomedicinski značaj:
- siguran znak smrti
- približno procenjivanje vremena smrti
- konzervativna lešna promena (olakšana je identifikacija leša i Dg uzroka smrti)
UTVRĐIVANJE SMRTI
Znaci smrti (po dokaznoj vrednosti):
1. nesigurni
2. verovatni (lešne osobine)
3. pouzdani (lešne promene)
NESIGURNI:
- primarna mrtvačka mlitavost, koja nastupa pre razvoja mrtvačke ukočenosti
- prestanak disanja i cirkulacije
- prestanak motiliteta i senzibiliteta
- zenica ne reaguje na svetlost (hemijske nadražaje)
- neosetljivost kože i sluzokože na termičke i mehaničke nadražaje
!!! Čovek ne umire u trenu, već određena tkiva imaju veći životni potencijal od drugih. Ona nakon nastupanja
smrti praktično vode neki svoj izolovani život i to su SUPRAVITALNI ZNACI, na osnovu kojih se
aproksimativno može utvrditi kada je nastupila smrt !!!
Ako postoji kontrakcija kvadricepsa (meh. nadražaj mišića), to znači da je smrt nastupila pre oko 48h
Ako se vrsi električni nadražaj mišića, mišići lica reaguju i do 6h nakon nastupanja smrti
Zenica će reagovati na hemijske nadražaje i do 17h nakon nastupanja smrti
Pokretljivost trepljastog epitela u respiratornom traktu moguća je i do 10-13h nakon nastupanja smrti
Spermatozoidi su pokretni i do 36h nakon nastupanja smrti
MEHANIČKE POVREDE
Nastaju dinamičkim delovanjem mehaničkog oruđa.
Povredjivanje nastaje:
- kretanjem mehaničkog oruđa ka telu - UDAR
- kretanjem tela ka mehaničkom oruđu - PAD
- istovremenim kretanjem tela i mehaničkog oruđa – SUDAR
Jedno isto mehaničko oruđe može da ima više dejstvenih principa, tako:
nož: ima oštricu, ima šiljak, a drška može delovati kao tupina
cigla: površina cigle deluje kao tupina, ugao deluje kao šiljak, a ivica kao oštrica
vojnička puška sa bajonetom: kundak može delovati kao tupina, a na bajonetu indentično kao
na nožu razlikujemo oštricu i šiljak, a tu je jos I projektil koji je ispaljen iz nje.
Razlika između oruđa i oružja!! – Oruđe je ono sredstvo koje ima korisnu svrhu u svakodnevnom životu, ali
se može iskoristiti za napad i odbranu (npr. sekira nije namenjena za povređivanje ljudi već za neke druge
stvari, ali može da se iskoristi i koristi se), sa druge strane oružja kao sto su pištolji i revolveri nisu namenjeni
za svakodnevni život, već su isključivo namenjeni za napad i za povređivanje, odnosno za odbranu.
OZLEDE
1. Oguljotina (Excoriatio)
2. Krvavljenje (Haemorrhagio)
3. Nagnječina (Contusio)
4. Rascep (Ruptura)
5. Prodor (Canales)
6. Proboj (Penetratio)
7. Provala (Perforatio)
8. Prelom (Fractura)
9. Iščašenje (Luxatio)
10. Razorine (Destructio)
11. Raskomadine (Detractio)
1) OGULJOTINA – Excoriatio
Koža je lišena natkožice, a kožica je oguljena i dolazi do izlivanja limfe i krvi. Pošto su limfa i krv izložene
dejstvu vazduha one se osuše i na mestu oguljotine formira se krasta (žućkaste ili mrko-crvene boje). Krasta
perzistira 7-14 dana i u tom periodu dolazi do regeneracije epiderma, tako da kad krasta otpadne na njenom
mestu se vidi koža koja je mekana i ružičaste boje.
!!! Ne zarasta ožiljkom, sem ako prilikom povređivanja nije zahvaćena i natkožica i kožica !!!
Intravitalne oguljotine
dejstvom mehaničkog oruđa natkožica se sljušti, a kožica obnaži
ogolela kožica se ovlaži limfom i krvlju
za par sati na mestu oguljotine formira se krusta
dolazi do regeneracije epiderma od periferije ka centru
krasta otpada (perzistirala je 7-14 dana)
ako je zahvacen cutis – ožiljno zarastanje
epidermis regeneriše, a koža je tu ružičasta (sveže formirana mlada natkožica)
Postmortalne oguljotine
nastaju slučajnim ili namernim dejstvom na leš
nikada se NE formira krasta
ogolela kožica se sasuši i dobija izgled pergamenta (suva, čvrsta i mrko-crvenkasta)
Agonalne oguljotine
karakteristike zavise od vremena proteklog od nanošenja do nastupanja smrti
!! Da li ce oguljotine pripadati intravitalnim ili postmortalnim zavisi od toga koliko je vremena proteklo od
njihovog nanosenja pa do nastupanja smrti !!
Sudskomedicinski značaj:
- ukazuju na dejstvo sile
- lokalizacija ukazuje na cilj napada (npr. stezanje vrata: na vratu žrtve se mogu konstatovati crtaste
oguljotine koje potiču od vrhova noktiju, kao i krvni podlivi (ovalni) od jagodica prstiju)
- oblik oguljotine ponekad odgovara obliku povrednog oruđa
- na osnovu izgleda oguljotine (da li je sveža, da li se formirala krasta ili je krasta otpala) moguće je
približno odrediti vreme nanošenja
2) KRVAVLJENJE – Haemorrhagio
Isticanje krvi iz k.s. u telesne duplje, tkivo ili van tela.
Može biti u vidu krvnog podliva (ako se krv izliva u tkiva) ili krvnog izliva.
!!! Prebojavanje koze: apsolutni znak da je krvni podliv nastao za vreme zivota !!!
Promena boje:
svež – modro-ljubičast (u stvari koagulum je tamno-crven ali ga mi posmatramo kroz kožu)
posle 3 dana – ljubičast
posle 7 dana – zelenkast
posle 14 dana – žućkast
- krvni podliv (modrica) nastao za vreme života menja svoju boju u funkciji vremena
- ako je veći krvni podliv on će sporije menjati boju u funkciji vremena, za razliku od nekog manjeg
podliva, i zbog toga su gornji podaci otprilike.
Foreznički značaj: oblik može ukazivati na oblik povrednog oruđa (površina pneumatika)
4) RASCEP – Ruptura
- predstavlja cevast ili brazdast rascep (raskid) mekih tkiva ili unutrašnjih organa
- nastaje indirektnim dejstvom mehaničkog oruđa
- javljaj se na punim parenhimatoznim organima (jetri, slezini (kod padova ili skokova sa
visine, ili kod vozača koji nisu vezani pojasom), bubregu, plućima) ili šupljim organima
(srce, želudac, creva, mokraćna bešika)
5) PRODOR – Canales
- ozlede nastale ulaskom mehaničkog oruđa kroz meka tkiva stvarajuci u njima levkaste ili
cevaste prostore.
- potpun ili nepotpun (ako ima ulaz i izlaz, odnosno samo ulaz)
- prav ili krivudav
- neprekidan ili isprekidan (prolazi kroz puna tkiva, ili ne)
6) PROBOJ – Penetratio
- ozlede nastale prolaskom mehaničkog oruđa kroz zidove telesnih duplji, stvarajući
komunikaciju sa spoljasnjom sredinom (trbušna, grudna, lobanjska, srčana, želudačna, materična ili
zidove aorte jednjaka ili creva)
7) PROVALA – Perforatio
- otvaranje telesnih duplji ili organskih šupljina, retko dejstvom mehaničkog oruđa (može kod
trovanja NAOH zbog perforacije želudačnih grizlica, aneurizma aorte ili a.basillaris)
8) PRELOM – Fractura
Prekid kontinuiteta kostanog ili hrskavicavog tkiva.
- tkiva deblih živaca, mišićnih opni, tetiva, kože, prema razaranju pokazuju neobičnu otpornost tako da ostaju
održana i kada su druga tkiva sasvim uništena
Nastaju:
- zaživotno
1. (zadesno, ubilačko (kad pregazi tramvaj ili voz, makazasto dejstvo šina i točkova),
2. samoubilačko
- posmortalno
1. slučajno (elisa broda)
2. namerno (ofanzivne i defanzivne) – da bi se rešili tela
RANE – Vulnera
Rane su povrede višeslojnog tkiva sa otvorom na koži ili sluzokoži.
1. Razderna rana (Vulnus lacerum)
2. Sekotina (Vulnus scissum seu incisum)
3. Ubodna rana (Vulnus punctum)
4. Ustrelna rana (Vulnus sclopetarium)
!!! Na osnovu morfoloških karakteristika ivica i strana rana tačno možemo odrediti dejstveni princip !!!
Ako je okolina rane nagnječena ili oguljena, onda je to razdorna – nagnječna rana – vulnus laccerocontusum
a) Prskotina
na mestima gde je koža zategnuta, iznad koštane podloge (čeoni predeo, tkivo poglavine, jagodični
predeo, vrh brade, koren nosa)
otvor rane je gotovo pravilnog oblika (crtast ili cepast)
ivice i strane rane su lako neravne, delimično glatke, lako nagnječene
prostor rane je ispunjen krvlju i u njemu se zapažaju tkivni mostići
dno rane čini kost ili meko tkivo (ređe)
okolina rane je lako nagnječena
Animalni ujedi
- biljojedi – razderina i razderno-nagnječna rana (jer imaju krupnije zube)
- mesojedi – imaju karakteristike ubodnih rana (jer imaju šiljate zube)
Sudskomedicinski značaj ujedina:
- mogućnost prenošenja nekih oboljenja – besnilo, hepatitis (B,C)
- mogućnost identifikacije osobe koja je nanela rane (izlije se otisak da bi se izvršila
identifikacija, a može i iz samog prostora rane da se uzme pljuvačka i da se uradi DNK
analiza)
Morfološke karakteristike:
- otvor rane je pravilnog oblika (kružan, ovalan, trouglast)
- ivice i strane rane su ravne, glatke, nenagnječene i krvlju nepodlivene
- prostor rane je jamast, levkast
- sadržaj rane čini zgrušana krv
- ako dno rane čini kost ili meko tkivo to je onda zabodina, a ako pored ulazne postoji i izlazna
rana onda je to probodina (ali i probodine i zabodine se označavaju kao vulnus punctum).
- okolina rane po pravilu je nenagnječena
!! Veliki broj povreda na malom prostoru – ubistvo iz afekta, a neki pomisle na svirepo ubistvo. Da li je ubistvo
svirepo zavisi kojom brzinom je umirala žrtva, tj. da li je ubica imao nameru da žrtva polako umire. I ako je
žrtva polako umirala, imala fizičke i duševne patnje, ubistvo se može okarakterisati kao svirepo !!
Rana koja nastaje dejstvom projektila iz ručnog vatrenog oružja (kratke cevi-ima šaržer(pištolj), ili ima burence
(revolver) i duge cevi - puške ili karabina).
Kada udarna igla udari u inicijalnu kapislu dolazi do eksplozije barutnog punjenja i projektil ispada iz košuljice.
Projektil kada prolazi kroz telo može da se deformiše, ali ako udari u kost može i da se raspadne.
Karakteristike ustrelina:
defekt tkiva
nagnjecni prsten
projektilna brisotina
kanal rane
2. Nagnječni prsten
- posledica trenja između projektila i kože
- nagnječina oko ivica ulazne rane (oguljotina + hematom)
- proizvod probojne snage projektila
- ponekad prisutan i oko ivica izlazne rane (ako je osoba u koju je izvršeno ispaljenje bila
naslonjena na zid ili je ležala na podu)
- jednake je širine kad projektil na telo deluje upravno
- ekscentričan je ako projektil u telo ulazi pod oštrim uglom i najširi je na mestu gde je smer
ulaska (hm?)
3. Projektilna brisotina
- nastaje prolaskom projektila kroz kožu
- na koži se zadržavaju čestice barutnog sagorevanja i maziva iz cevi oružja
A) USTRELINE IZ DALJINE
ulazna rana:
- pravilnog kružnog ili ovalnog oblika
- manja od prečnika projektila
- jasno izražen nagnječni prsten (koncentričan ili ekscentričan)
- projektilna brisotina
kanal rane:
- najčešće levkastog oblika (jer se projektil rotira pri putu i obuhvata meka tkiva oko sebe i
povećava svoju masu – zbog toga je izlazna rana veća od ulazne)
- leži na mestu ulaza, a širi se prema svom dnu (balistička karakteristika projektila) – na
osnovu ulaza i izlaza određujemo smer projektila)
izlazna rana:
- veća od ulazne
- kružnog ili ovalnog oblika
Ako kanal rane prolazi kroz pljosnate kosti jasno se može odrediti ulaz i izlaz.
(jer je otvor na tabuli externi manji nego na tabuli interni)
B) USTRELINE IZ BLIZINE
Poseduju:
obeležja probojne snage projektila
elemente dejstva barutne eksplozije:
1. nesagorele i polusagorele barutne čestice (vrse pritisak na kožu – tzv. “barutna tetovaza”; slažu
se na odeću, kožu oko ulazne rane ili početak kanala rane; utiskuju se u natkožicu i kožicu).
2. barutni plamen (opečenost kože, ogarenost kože, osmuđenost dlaka).
3. barutni gasovi (razaraju tkiva na ulazu i duž kanala rane).
ulazna rana
- nepravilnog zvezdastog oblika sa zacepima kože (povratno dejstvo bartnih gasova – nakon
ispaljenja u samoj cevi se formira vakum i pošto postoji taj vakum deo barutnih gasova biva
usisan od strane cevi i praktično barutni gasovi za sobom vuku tkiva i prave se zacepi – zato
je ulazna rana zvezdastog oblika)
- zbog dejstva barutnih gasova ulazna rana je veća od prečnika projektila, odnosno izlazne
rane
- ivice rane su svetlocrvene (karboksiHb)
- ne uočava se nagnječni prsten
- koža je ogarena i opečena
- dlake su osmuđene
- oko ivica ulazne rane ima sasvim malo ili nimalo barutnih čestica (one su na početnom delu
kanala rane)
!! Kada se radi o prislonu, ulazna rana ima oblik preseka same cevi !!
kanal rane
- oblik dvostrukog levka, spojenog užim delovima (širi delovi levka su okrenuti upolje)
- barutne čestice nisu u koži, već u zidovima kanala rane
izlazna rana
- nepravilnog oblika ili cepasta
- većeg prečnika od projektila
ulazna rana
- pravilnog kružnog ili ovalnog oblika
- manja od prečnika projektila
- dobro izražen nagnječni prsten
- prisutne projektilne brisotine
- pozitivne barutne čestice oko ivica ulazne rane
- koža opečena i ogarena
- dlake su osmuđene
kanal rane
- oblik levka sa širim delom prema svom dnu ili izlazu rane (balistička svojstva projektila)
izlazna rana
- veća od ulazne
- nepravilnog ovalnog ili kružnog oblika
!!! Blizina je, a negativna je: koristi se prigušivač ili je pucano kroz jastuk, zato se iz okoline rane uzima
sadržaj i osuši se !!!
Posudu sa tim sadrzajem i rastvorom pomeramo levo-desno i ako ih ima, pomeraju se kao da imaju repice.
USTRELINE SAČMOM
Nastaju jednovremenim ispaljenjem više projektila – olovnih kuglica sačme. Olovne kuglice idu u snopu.
Izgled ustrelina sačmom uslovljen je rastojanjem sa kojeg je izvršeno ispaljenje.
Kada je iz daljine:
- veliki broj pojedinačnih ulaza koji odgovaraju zvonastom obliku kojim se širi snop sačmi
Nastaju dejstvom projektila koji se oslobađaju pri eksploziji rasprskavajućeg sredstva (mine, bombe, granate)
EMBOLIJA
Začepljenje krvnog suda
Začepljenje krvnih sudova materijama koje su dospele u krvotok (ne pripadaju normalnom sastavu krvi)
arterijska embolija
venska embolija (cesce)
Vrste embolija:
- trombna (e. thrombotica)
- vazdušna (e. aeria)
- gasna (e. gaseosa)
- tkivna (e. parenchymatosa)
- embolija stranim telom (e. corpus alienum)
- septička (e. septica)
- masna (e. adiposa)
- parazitarna (e. parasitaria)
TRAUMATSKI ŠOK
Nadražaj perifernih ili visceralnih živaca, refleksno preko n.vagusa dovodi do prekida rada srca i pluća.
Karakteristike:
- povrede određenih delova tela lakše dovode do šoka (sluzokoža nosa, grla, trbuh, testisi).
- tok i ishod šoka nisu srazmerni jačini nadražaja.
- za nastanak i ishod šoka značajni su precipitirajuci faktori: konstitucija, životno doba,
pothranjenost
Po toku:
- akutni (odmah po povređivanju)
- subakutni (počinje naglo i traje 2-3 dana)
Poglavina – mekotkivni omotač lobanje (aponeuroza od glabelle (obrve) do linea nuchae suprema).
Na tkivu poglavine nastaju sve vrste povreda i rana.
Specifične povrede: - otrgnuće celog tkiva poglavine (avulsio), dugu kosu zahvati rotirajući deo neke mašine.
Karakteristike:
- obimno krvarenje
- sklonost infekcijama
Prema stepenu prekida kontinuiteta – frakture (potpuni prelomi) i fisure (nepotpuni prelomi)
Epiduralni hematom ili epiduralni krvni izliv predstavlja izlivanje krvi u epiduralni prostor.
Epiduralni prostor: virtuelni prostor između unutrašnje ploče kosti lobanje (tabula interna) i spoljašnjeg lista
tvrde moždane opne (durae mater).
Nastaje usled: rupture srednje moždanične arterije (a.meningea media) ili njenih grana
EPIDURALNI HEMATOM:
- češće na strani dejstva sile
- ređe na suprotnoj strani
- češće solitaran
- ponekad multipni
- može biti udružen sa prelomima kostiju lobanje, ali i ne mora (elastične kosti dece)
Nastaje:
- usled pada na glavu.
- udarom mehaničkog oruđa u predeo glave (tupina).
*Udarac u slepoočni predeo ne mora biti jak, dovoljno je da unutrašnja ploča slepoočne kosti naprsne poprečno
u odnosu na pravac pružanja a. meningee medie i dodje do njene rupture.
!Min. količina izlivene krvi koja izaziva simptome kompresije na mozak je 50gr (za odrasle, a za decu i manje),
a preko 250gr dovodi do smrti usled pritiska na vitalne centre (disanje i rad srca) na produženoj mozdini !!!
Prognoza EH:
- zavisi od toga kada je postavljena dijagnoza epiduralnog hematoma
- potrebna je opservacija povređenog u toku 24h
- najbolji rezultati u lečenju EH se postižu ako se deluje pre pojave simptoma – gubitka svesti
Th: - hirurška:
- trepanacija kostiju lobanje
- evakuacija zgrušale krvi
- sanacija lezije na krvnom sudu
Sudskomedicinska klasifikacaija EH – epiduralni hematom predstavlja tešku telesnu povredu opasnu po život
– ako se završi smrtnim ishodom 2 su opcije:
- lekar nije zadržao pacijenta na opservaciji (nesavesno postupanje)
- da se sama povređena osoba ne javi na vreme
!!! Bezuslovno smrtne povrede se zavrsavaju smrtno bez obzira da li je primenjena Th ili ne – stroža kazna !!!
SUBDURALNI HEMATOM – Haematoma subdurale
Izlivanje krvi u subduralni prostor (prostor između unutrašnjeg lista tvrde i meke moždanice)
Po etiologiji:
- morbozni (rascep aneurizme arterije na osnovi mozga - Wilsonov šestougao)
- traumatski (primarni i sekundarni)
Primarni SH – nastaje rascepom spojničnih, mostnih vena (vv.emisariae) između tvrde i meke moždanice
Sekundarni SH – je posledica velikih kontuzija mozga praćenih rascepom meke moždanice i njenih krvnih
sudova
Klinička slika SH
– postojanje slobodnog vremenskog intervala (više sati ili dana)
– Simptomi kompresije izlivene krvi na mozak:
- glavobolja
- poremećaj svesti (somnolencija, koma)
- usporenje srčanog rada, pulsa, disanja
- hačinsonova zenica
- hemiplegija – na strani povrede ili na suprotnoj strani
Terapija: hirurška
Po toku:
- akutni, traje najviše par minuta
- hronični, traje par sati
Klinička slika:
- nagli gubitak svesti
- vegetativni sindrom
- retro- i anterogradna amnezija
- prolaznost svih simptoma
a) Gubitak svesti
- odmah nakon direktnog ili indirektnog delovanja sile na predeo glave
- gubitkom svesti može prethoditi svetlucanje pred očima
- traje najduže 6h (suprotno ukazuje na organsku leziju)
b) Vegetativni sindrom
- posledica funkcionalnog poremećaja moždane kore ili stabla
- nakon gubitka svesti vitalne funkcije su u depresiji ( TA 70/50, puls45/min, disanje 11/min)
- nakon uspostavljanja svesti: - eskaliraju vit. funkcije ( TA 145/95, puls 105/min, disanje 28/min)
- protokom vremena stabilizacija ovih vrednosti
c) Retrogradna amnezija
- izostanak sećanja na događaje koji su prethodili povređivanju
d) Anterogradna amnezija
- izostanak sećanja na događaje koji su se dogodili nakon povređivanja
- osoba se automatizovano ponaša
- nije krivično odgovorna (oprez kod postavljanja ove Dg!)
Nastaju:
- usled udarca u predeo glave (tupina)
- usled pada na glavu
- mogu i ne moraju biti udružene sa prelomima kostiju lobanje.
Lokalizacija:
- na strani dejstva sile – COUP
- na suprotnoj strani – CONTRA COUP
ALI mogu biti i bez simptoma, i to kada su kontuzije lokalizovane u slepim (nemim) zonama mozga (ali se i
tada nekada jave simptomi, jer mozak na povredu reaguje edemom)
Veće kontuzije – neurološki ispadi
Važni vitalni centri – smrtni ishod (produžena moždina)
A) Conquasatio cerebri
- lokalizovano traumatsko razaranje pojedinih delova mozga
- nastaje dejstvom teških, tupih i jako zamahnutih mehaničkih oruđa
- uglavnom praćeno prelomima lobanjskih kostiju
SM klasifikacija: - teška telesna povreda opasna po život ili bezuslovno smrtna povreda (zavisi od
lokalizacije, intenziteta i ekstenziteta)
B) Destructio cerebri
- mozak pretvoren u bezstrukturnu kašastu masu
- nastaje pri brojnim prelomima kostiju lobanje
SM klasifikacija: - bezuslovno smrtna povreda
VITALNE REAKCIJE
- povrede nastale za vreme života (intravitalne povrede)
- povrede nastale nakon nastupanja smrti (postmortalne povrede)
Vitalne reakcije su kriterijum za odredjivanje vremena nastanka povreda. To su reakcije koje nastaju tokom
života i biološki su odgovor organizma na pretrpljenu traumu.
Po mestu nastanka:
lokalne (na mestu povrede)
opšte (na mestima udaljenim od mesta povređivanja)
Dokazna vrednost vitalnih reakcija: - vitalne reakcije nemaju jednaku snagu dokaza zaživotnosti
AGONALNE POVREDE