NORMATIVI I STANDARDI RADA U

GRAĐEVINARSTVU
12/17/2009 voditelj kolegija: doc. dr.sc. Nives Ostojić Škomrlj, dipl. ing. građ.
Norme i normizacija
Pojam građevinske norme
Podjela normi
Namjena normativa
Kako se dobivaju normativi
Stanje normativa u praksi
Norme i normizacija
Norma (lat.) - pravilo, uzor, mjerilo, tip

Norma je hrvatski naziv za dokument koji se naziva:

¾ standard (engleski)
¾ norme (francuski)
¾ Norm (njemački)

Normizacija je hrvatski naziv za djelatnost koja se naziva:

¾ standardization (engleski)
¾ normalisation (francuski)
¾ Normung (njemački)

Normizacija je djelatnost čiji je rezultat norma

Zašto su potrebne norme?
Možemo li uopće zamisliti svijet bez normi?
Pojam građevinske norme

Tehničko normiranje – proces kojim se normira proizvod, proces ili materijal

Norma je skup odredbi koje definiraju redoslijed i način izvođenja

radnih operacija, alate i strojeve, normalne uvjete okruženja pod
kojima se normativ može ostvariti, uz normalno zalaganje i zamor
radnika.
Podjela normi

Normative treba zasnivati na provjerenim rezultatima

znanosti, tehnike i iskustva

Norme dijelimo po proizvodnim resursima kao:

A. norme ljudskog rada,
B. norme strojnog rada i
C. norme materijala.
Ad A; norme ljudskog rada,

Norma je vrijeme potrebno …

određeno obučenom čovjeku, da po

……………… određenom postupku i
redoslijedu radnih operacija,
……… određenom vrstom materijala,
…… određenim alatima i strojevima,
….. u normalnim uvjetima okruženja,
..... uz normalno zalaganje i zamor –

izvrši točno određeni posao.

Može se reći da je normativ rada radnika utrošak vremena (rada)
radnika po jedinici proizvoda (npr. h/m3, h/m, h/t).

Priručnik: Normativi i cijene u graditeljstvu, autor: prof. G. Bučar

Struktura i način definiranja normativa rada i materijala &

Struktura norme ili
Način definiranja normativa (primjeri)

Pripremni radovi

P.01.503. Izrada i skidanje ograda oko gradilišta od drvenih stupova 12 x 12 cm, na

razmaku od 2,0 m i pocinčane bodljikave žice

NORMATIV RADA sati/m2 -

Opis radne operacije - PKR KVR VKR Ukupno

1. Izrada ograde - 0,120 0,250 - 0,370

2. Skidanje ograde - 0,025 0,050 - 0,075

NORMATIV MATERIJALA m3/m2 - - - -

1. Stupovi 12 x 12,0 cm m3 0,015 - - -

2. Gredice 6 x 8 cm m3 0,014 - - -

3. Pocinčana bodljikava žica kg/ m1 2,050 - - -

4. Čavli kg 0,100 - - -
Zemljani radovi
ZE-02.104. Iskop rovova i trakastih temelja širine od 1,0 do 2,0 m i dubine do 4,0 m
odbacivanjem iskopanog materijala do 2 m od jame ili utovarom u vozilo, u tlu I.-VI. kategorije

NORMATIV RADA sati/m3 -

Opis radne operacije PKR KVR VKR Ukupno

1. Ručni iskop u tlu I-II. kategorije Dubine 0-2 m 1,500 1,500

2. Ručni iskop u tlu I-II. kategorije Dubine 2-4 m 2,200 2,200

3. Ručni iskop u tlu III. kategorije Dubine 0-2 m 2,500 2,500

4. Ručni iskop u tlu III. kategorije Dubine 2-4 m 3,400 3,400

5. Ručni utovar u kamion Dodaje se za I.-II. ktg. 0,280 0,280

6. Ručni utovar u kamion Dodaje se za III. ktg. 0,400 0,400

Prethodno rastresena tla strojnim čekićima ili eksplozivom

1. Ručni iskop u tlu IV. kategorije Dubine 0-2 m 2,880 2,880

2. Ručni iskop u tlu IV. kategorije Dubine 2-4 m 3,000 3,000

3. Ručni utovar u kamion Dodaje se za IV. ktg. 0,600 0,600

Prethodno razorena tla strojnim čekićima ili eksplozivom

1. Ručni iskop u tlu V. kategorije Dubine 0-2 m 3,900 3,900

2. Ručni iskop u tlu V. kategorije Dubine 2-4 m 5,800 5,800

3. Ručni iskop u tlu VI. kategorije Dubine 0-2 m 5,700 5,700

4. Ručni iskop u tlu VI. kategorije Dubine 2-4 m 6,800 6,800

5. Ručni utovar u kamion Dodaje se za V.-VI. ktg. Tlo sa žilama i korijenjem

k=1,20
Tesarski radovi
TE.03.606. Izrada oplate vertikalnih serklaža na zidovima, srednji i kutni, za betonske
površine gdje je predviđeno naknadno žbukanje ili oblaganje. oplata se izrađuje na mjestu
građenja od drvene građe s oplatnom plohom od:

1. Dasaka 24 mm
2. Vodootpornom šperpločom debljine 15 mm.
NORMATIV RADA sati/m2 -
Opis radne operacije PKR KVR VKR Ukupno
1. Izrada oplate vertikalnih serklaža od drvene građe i daske 24 mm 0,350 0,450 0,720 1,52
2. Izrada oplate vertikalnih serklaža od drvene građe i oplatnom plohom od 0,300 0,450 0,700 1,45
šperploče
NORMATIV MATERIJALA po m2 oplate - - - -
1.Oplatna ploha od daske
1. Daska 24 mm 0,008 m3 - - - -
2. Drvene letve i gredice 0,006 m3 - - - -
3. Čavli 0,150 kg - - - -
4. Žica paljena 0,100 kg - - - -
5. Ulje za premaz 0,150 kg - - - -
2.Oplatna ploha od šperploče
1. Šperploča 15 mm 0,002 m3 - - - -
2. Drvene letvice i gredice 0,006 m3 - - - -
3. Čavli 0,150 kg - - - -
4. Žica paljena 0,100 kg - - - -
5. Ulje za premaz 0,150 kg - - - -
KE.09.100. OBLAGANJE ZIDOVA KERAMIČKIM PLOČAMA
KE.09.101. Nabavka i oblaganje zidova zidnim keramičkim pločicama 15 x 15 cm svih klasa i
površinskih obrada, u cementnoj žbuci 1 : 3 s:

1. nenaglašenim sljubnicama, 2. naglašenim sljubnicama, visine do 1,65 m.

Zidarski radovi
ZI.06.1402. Zidarsko ugrađivanje slijepih jednostrukih dovratnika kao podloga
za suho ugrađivanje stolarije istovremeno s zidanjem veličine:
1. otvori do 2,0 m2,
2. otvori više od 2 m2.
Struktura radnog vremena I

RADNO VRIJEME

Pripremno-završno Pomoćno Tehnološko Dodatno

(10-15%) (15-25%) (40-60%) (10-15%)
Pripremno-završno vrijeme
To je vrijeme koje se utroši pri početku i završetku rada, tj. za pripremu za rad, te
završne aktivnosti. Iznosi 10-15 % ukupnog vremena normativa

Pomoćno vrijeme
Pomoćno vrijeme nije izravno
proizvodno, ali je u funkciji proizvodnje,
npr. čitanje nacrta, provjere dimenzija,
uspravnosti, horizontalnosti, upiti
poslovođi i sl. Iznosi 15-20 % ukupnog
normativa.
Tehnološko vrijeme
Proizvodno vrijeme koje iznosi 40 – 60 % ukupnog normativa.
Dodatno vrijeme
To je vrijeme potrebno za odmor tokom rada.
Sastoji se od kraćih odmora iza određenih zahvata, te glavnog dnevnog odmora na
polovici radnog vremena.
U dodatna vremena ubrajaju se i nepredviđeni prekidi u radu zbog kvarova, nestanka
električne energije i sl.
U dodatna vremena ne ubrajaju se samovoljni prekidi rada radnika zbog nediscipline i
sl.
Dodatna vremena u normativu rada učestvuju s 20-25 %.
Grafički prikaz strukture vremena u normativu rada
D

A A

B B
B B
C Glavni dnevni odmor

A – pripremno- završno vrijeme

B- pomoćno vrijeme
C- tehnološko vrijeme
D – dodatna vremena
N – ukupni vremenski normativ rada
Slučaj A; Radno vrijeme 8 sati:
učinak radnog vremena 100
Slućaj B; Radno vrijeme 10 sati:
učinak radnog vremena 106-108, ne 125

Rad u smjenama također smanjuje učinak radnika:

Prijepodnevna smjena – učinak 100

Popodnevna – učinak 90
Noćna – učinak 80
Kod čovjeka je osnovno potaknuti zanimanje i volju za neki rad, kao i osigurati
povoljne radne uvjete za njihovo izvršenje

Klasifikacija pojedinih činitelja

a) utjecaj vanjskih činitelja

b) utjecaj subjektivnih činitelja – u vezi s prirodom čovjeka
c) utjecaj činitelja vezanih za organizaciju proizvodnje
ad a) utjecaj vanjskih činitelja

Klimatsko-meteorološki uvjeti
Temperatura, vlažnost, propuh
Osvjetljenje na radnom mjestu
Buka i šumovi
Prašina
Ostali štetni činitelji
ad b) utjecaj subjektivnih činitelja – u vezi s prirodom čovjeka

Spol i starost radnika

Umor
Monotonija (jednoličnost)
Nepovoljan položaj tijela
tijekom rada
ad c) utjecaj činitelja vezanih za organizaciju proizvodnje

Trajanje radne smjene i raspored rada i odmora

Vrijeme rada
Radni ritam
Pretjerano naprezanje
Ad B; norme materijala

Norme materijala utvrđuju točnu;

vrstu materijala
kvalitetu materijala za pojedine radne procese i
utrošak materijala za izradu jedinice proizvoda

Pod utroškom materijala je obuhvaćen i neophodni otpad materijala u procesu.

Napr. - za zidanje 1m3 zida opekom normalnog formata, 6,5 x 12 x 25 cm, po
normi se utroši 385 kom opeke i 0,32 m3 žbuke. Stvarno se u m3 zida sa
sljubnicama žbuke debljine 1 cm može ugraditi 370 do 375 komada opeka, a
predviđeni lom i otpadak je 10 do 15 opeka. Pri dobroj kvaliteti opeke i obučenom
radniku otpadak može biti i znatno manji, ali norma je uvijek prosjek.
Ad C; norme strojnog rada

Norma strojnog rada:

utrošak strojnog rada po jedinici proizvoda (usluge), često prikazuje i učinkom

1
Us =
ns
Us – učinak stroja
ns – normativ rada stroja
Norma – definira vrstu i karakteristike stroja, način i uvjete rada stroja
Namjena normativa

Za planiranje broja radnika i određivanje kvalifikacijske strukture

Za određivanje količine materijala po vrstama i kvaliteti
Za određivanje broja strojeva po vrstama
Utvrđuje se proizvodna i prodajna cijena građevinskih radova i cijele
građevine
Na izvedenim radovima provjeravaju se količine utrošenih sati
radnika, strojeva i količine materijala
Normativi osiguravaju traženu kvalitetu radova
Zaštićuju radnike od prekomjernog iscrpljivanja i osiguravaju
normalne uvjete okruženja
Za planiranje broja radnika i određivanje kvalifikacijske strukture

Kako?
Ako je zadano:

t = 6 dana
Q=90 m2
iz izraza:
Q ⋅ nv
t=
8⋅ n
Slijedi:
Q ⋅ nv 90 ⋅ 2,00
n= = = 3,75 = 4
8⋅t 8⋅6

RG=(1PKR+1VKR)
Dva osnovna pristupa dimenzioniranja radnih grupa:
1. Prema ukupnoj količini radova u planiranom vremenu
2. Prema maksimalnim radovima u jednom danu
Osnovna formula za broj radnih gupa (n)

Q ⋅ nv
n=
Q – ukupna količina radova rv ⋅ t
nv – norma vremena radnika
rv – radno vrijeme u satima
t – trajanje aktivnosti
Ad 1. Prema ukupnoj količini radova u planiranom vremenu

Primjer:
Treba dimenzionirati radnu grupu tesara (sastav RG i njihov broj) na izradi i montaži oplate ravnih
zidova. Oplatna ploha se radi od vodootporne šperploče 15 mm. Potrebno je postaviti 980 m2
oplate u 10 dana.

nvPKR=0,8 h/m2
nvKVR=0,15 h/m2
nvPKR/nvKVR=5,3
RG = 5PKR+1KVR
Ukoliko ne želimo da
PKR bude nezaposlen
veći dio vremena
izvođenja aktivnosti, i u tom
slučaju mjerodavno vrijeme kojim
ulazimo u proračun je veće
vrijeme od nvPKR/5=0,16
nvKVR=0,15
Ad 1. Prema ukupnoj količini radova u planiranom vremenu

Uzevši u obzir da je još zadano

Q=980 m2
rv = 8 h (trajanje radnog dana od 8 sati) i
t = 10 dana dozvoljeno trajanje aktivnosti,
Slijedi da je 980 ⋅ 0,16
n= = 1,96 = 2 grupe(5 PKR + 1KVR )
8 ⋅10

1 grupa = 5 PKR + 1 KVR, što znači da bi tijekom 10 dana svakodnevno 12 ljudi bilo
angažirano na postavljanju 980 m2 oplate
Kada ne bi usklađivali normative vremena unutar radne grupe, tada bi trebali zaposliti:
980 ⋅ 0,80
n= = 9,8 = 10 grupa (1PKR + 1KVR )
8 ⋅10
što znači da bi tijekom 10 dana svakodnevno 20 ljudi bilo angažirano na postavljanju 980
m2 oplate
Ad 2. Prema maksimalnim radovima u jednom danu

Za prethodni slučaj, gdje je zadano:

nvPKR=0,8 h/m2
nvKVR=0,15 h/m2
nvPKR/nvKVR=5,3
Q=980 m2
rv = 8 (trajanje radnog dana od 8 sati) i
t = 1 dan,
Potrebno je proračunati minimalno potreban broj radne snage!
Radna grupa se opet sastoji od - 1 grupa = 5 PKR + 1 KVR
Zato što je nvPKR/nvKVR=5,3, a mjerodavno vrijeme je veće
vrijeme između nvPKR/5=0,16 i nvKVR=0,15
Iz izraza:

Q ⋅ nv 560 ⋅ 0,16 156,8

n= = = = 19,6
rv ⋅ t 8 ⋅1 8

Što znači da ukoliko taj posao želimo završiti u samo jednom danu i uz
pretpostavku da je to tehnološki moguće izvesti, broj potrebnih grupa je 20, s time
da se jedna grupa sastoji od 5 PKR i 1KVR, što znači da bi toga dana samo na toj
aktivnosti bilo angažirano 20x(5+1)=120 ljudi
Primijetimo: u prethodnom slučaju 12 radnika obavilo je posao za deset dana. Kada
smo broj raspoloživih dana podijelili sa deset, isto toliko puta povećao se i broj
potrebnih radnika za istu količinu posla.
Zadatak za vježbu I

Odrediti broj i sastav radnih grupa (grupe) za aktivnost ZI.06.904; Q= 120 m2, ukupno raspoloživo 6 radnih
dana
Zadatak za vježbu II

Izračunajte potreban broj dana za oblaganje 600 m2 poda prirodnim kamenom.

Raspolažete sa 2 radne grupe izniveliranog sastava (izjednačeni normativi vremena)

KA.08.105. Nabavka i oblaganje podova prirodnim kamenim pločama od vapnenca,

pješčara mramora i umjetnog kamena, debljine 20 mm, u cementnoj
žbuci 1: 3. m2

Napomena: Normativ podrazumijeva da su svi materijali dopremljeni do radnog mjesta.

Za određivanje količine materijala po vrstama i kvaliteti

o?
k
Ka
 Za stavku: Izrada oplata ravnih zidova od drvene građe s
oplatnom plohom od dasaka 24 mm, Q= 560 m2 izradi tablicu iskaza materijala

Br.GN. Daska 24 Gredice Žica Klanfe

Čavli (kg)
J.M.

R. (m3) (m3) paljena (kg) (kg)

B. Opis Kol. Jed. Uk. Jed. Uk. Jed. Uk. Jed. Uk. Jed. Uk.
Izrada oplata
ravnih zidova od
TE.03.201. 01

drvene građe s
oplatnom 560 m2 0,005 2,8 0,0035 1,96 0,035 19,6 0,15 84 0,07 39,2

plohom od
1. dasaka 24 mm

Ukupno Σ 2,8 Σ1,96 Σ19,6 Σ84 Σ39,2

Zadatak za vježbu III

Izračunaj potrebnu količinu materijala (tablica iskaza materijala) za zidanje

140 m2 pregradnog zida od opeke debljine 7 cm, u produžnoj žbuci 1:2:6.
Kolika je potrebna količina cementa?
Za određivanje broja strojeva Kako?
po vrstama
Ako je zadano: ZAPAMTI !
t = 10 dana
Q=12 000 m3 Učinak rada stroja i normativ
učinak rada dozera= 20 m3/h vremena rada stroja su obrnuto
iz izraza: proporcionalni! Odn:
Q ⋅ nv
t=
rv ⋅ n 1
slijedi da je: Us = ;
nv
⋅0 , 05
n = 12000
8⋅10
= 7,5 m3 / h =
1
h
odabiremo 8 strojeva
m3
 Utvrđuje se proizvodna i prodajna cijena građevinskih radova i cijele građevine
Kako?

Analiza cijene za spravljanje produžne žbuke 1:1:5

s hidratiziranim vapnom u malim miješalicama, obračun po m3
ZI.06.108. (broj norme)
A1 Materijal

Cement 270 kg 0,6 kn 162

Hidr. Vapno 110 kg 0,6 kn 66
Pijesak 0,95 m3 80 kn 76
Voda 0,28 m3 5 kn 1,4

Ukupno materijal 305,4 kn/m3

A2 Miješalica 0,5h/m3 x 250 kn/h = 125,0 kn/m3

B Rad 1,9h/m3 x 22 kn/h = 41,8 kn/m3

Cukupno = A1 + A2 + B *f f=5

Cukupno = 305,4 + 125 + 41,8 *5 =639,4 kn/m3

 Na izvedenim radovima provjeravaju se količine utrošenih sati radnika, strojeva i
količine materijala
Kako?

Napr. Izvođač je ozidao 120 m2 zida opečnim šupljim blokovima, debljine 19 cm, koristeći
produžnu žbuku 1:2:6, i kaže da je za taj posao utrošio 6 radnih dana, 3127 blokova i
700 kg cementa. RG=(1PKR+2KVR)
Kako provjeriti točnost te tvrdnje?
Koristit ćemo dvije tablice
… Iz prve tablice (ZI.06.302 Zidanje zidova opečnim šupljim blokovima 29x19x14 cm
koristimo slijedeće podatke:

ZI.06.302 Zidanje zidova opečnim šupljim blokovima 29x19x14 cm u žbuci razmjera

1. produžna žbuka 1:2:6
2. produžna žbuka 1:3:9
3. cementna žbuka 1:3
NORMATIV RADA sati/m3
Opis radne operacije PKR KVR VKR Ukupno
1. Zidanje zidova opečnim šupljim
- 1,1 3,4 - 4,5
blokovima 29x19x14 cm
NORMATIV MATERIJALA Po m3 zida - - - -
1. opečni blokovi 29x19x14 cm kom 123 - - -
2. produžna žbuka 1:2:6 ili 1:3:9 m3 0,14 - - -
3. cementna žbuka 1:3 m3 0,14 - - -
NORMATIV RADA sati/m3
Opis radne operacije PKR KVR VKR Ukupno
1. Zidanje zidova opečnim šupljim
- 1,1 3,4 - 4,5
blokovima 29x19x14 cm
NORMATIV MATERIJALA Po m3 zida - - - -
1. opečni blokovi 29x19x14 cm kom 123 - - -
2. produžna žbuka 1:2:6 ili 1:3:9 m3 0,14 - - -
3. cementna žbuka 1:3 m3 0,14 - - -

… Prvo ćemo provjeriti koliki bi trebao biti utrošak blokova?

… 120 m2 zida = 120x0,19=22,8 m3; 22,8 x 123 = 2804,4 kom < 3127
… Koliki je utrošak radnih sati (dana)?
… npkr=1,1 nKVR=3,4/2 =1,7 (čega?) dakle

Q ⋅ nv 22,8 ⋅1,7
t= = = 4,85K dana
rv ⋅ n 8 ⋅1
 Još trebamo provjeriti količinu utrošenog cementa za taj isti posao. U tu svrhu koristit ćemo se
slijedećom tablicom:
ZI.06.106. Ručna izrada produžne žbuke gašenim vapnom na gradilištu i to
1. cement: vapno: pijesak 1:1:5
2. cement: vapno: pijesak 1:2:6
3. cement: vapno: pijesak 1:3:9
NORMATIV RADA sati/m3 -
Opis radne operacije PKR KVR VKR Ukupno

1. Ručna izrada produžne žbuke 1-3 4,7 4,7

2. Ručno sijanje žbuke 1,9 1,9

NORMATIV MATERIJALA po m3 žbuke

1. Cementa 270 kg Vapna 0,20m3 Pijeska 0,95 m3 Vode 0,28 m3

⇒ 2. Cementa 210 kg Vapna 0,29m3 Pijeska 0,87 m3 Vode 0,27 m3

3. Cementa 146 kg Vapna 0,31m3 Pijeska 0,93 m3 Vode 0,24 m3

Obračun u normativima dan je za m3 materijala, dakle prvo moramo
izračunati ukupnu količinu žbuke:
(iz tablice ZI.06.302)

Q = 22,8 x 0,14 = 3,19 m3 žbuke

120x0,19=22,8 m3

Iz tablice ZI.06.106 očitavamo da je za 1m3 žbuke potrebno 210 kg cementa,

što ukupno čini 210 x 3,19 = 669,9 kg cementa
 Zadatak za vježbu IV

Provjeri tvrdnju da su na izradi 150 m2 dvostrane oplate tankih zidova bile zaposlene dvije
radne grupe radnika kroz 4 radna dana. Sastav radne grupe – 3PKR+2KVR+2VKR i da su
pri tome potrošena
3 m3 drvene građe.
Zadatak za vježbu V

Provjeri tvrdnju da je na zidanju 150 m2 zida lomljenim kamenom s jednom vidnom stranom,
debljina zida 30 cm, koristeći produžnu žbuku 1:2:6, zidar utrošio 20 radnih dana, 80 m3
lomljenog kamena i 3700 kg cementa. RG=(1PKR+1KVR)
Kako se dobivaju normativi?

kronometarskim mjerenjem i statističkom obradom podataka

Kronometraža - mjerenje trajanja radnih operacija

pomoću kronometra (sekundomjera)

usporednom analizom normativa iz više izvora i utvrđivanjem

normativa za naše uvjete
Značajnije svjetske institucije koje se bave normiranjem:

- DIN – Deutsches institut fur normung

- ANSI – American National Standard Institute
- ISO – International Organisation for Standardisation
- BSI – British Standard Institution
Stanje normativa u praksi

- interni građevinski normativi

- dogovorni normativi
- “Normativi i standardi u građevinarstvu”- prilagođeni DIN normativi
- Priručnik za građevinsko poduzetništvo i normativi građevinskih radova (1999.g.)

Kako su dobiveni normativi

- Na temelju analize postojećih inozemnih i domaćih normativa, provjerenih u praksi
- Najčešće konzultirani njemački normativi zato što je praćenje normativa povjereno
stalnoj instituciji koja prati kontinuirani razvoj tehnologije te se postojeći normativi često
nadopunjuju i ažuriraju
- Veliku pomoć moguće je dobiti i od proizvođača opreme(pozor! U pravilu sadrže
vremena koja su 10-15% niža od realnih)