Professional Documents
Culture Documents
1 kX = 0,997 984 Å.
= 0,997 984 × 10─1 nm,
= 0,997 984 × 10─4 μm,
= 0,997 984 × 10─7 mm,
= 0,997 984 × 10─10 m.
Nije dopušteno stavljanje dvaju istovrsnih ili raznovrsnih prefiksa ispred osnovne mjerne jedinice.
To znači da je mjerni broj N neke veličine deset puta manji ako se ta veličina izrazi u metrima umjesto
decimetrima, odnosno deset puta veći ako se ista veličina umjesto u metrima izrazi u decimetrima.
1
1.3. Vidi STEHIOMETRIJA
Po definiciji 1 atm je tlak kojim na podlogu tlači stupac žive visine h = 760 mm i gustoće ρ = 13595,1
kg m─3 pri normiranom ubrzanju sile teže gN = 9,806 65 m s–2.
Odavde proistječe:
Kako je
1 N m–2 = 1 Pa
proizlazi:
2
1.6. Vidi STEHIOMETRIJA
Kako je:
proizlazi:
ili
Tlak kojim stupac vode tlači na podlogu pri normiranom ubrzanju sile teže je:
p = h × ρ × gN
Uvrstimo zadane veličine pa dobivamo:
–3 –2
p = 100 mm × 1 g cm × 9,806 65 m s
Prevedimo sve zadane veličine u SI jedinice pa dobivamo:
p = 0,100 m × 1000 kg m–3 × 9,806 65 m s–2
= 980,665 kg m–1 s–2
= 980,665 Pa
3
1.8. Vidi STEHIOMETRIJA
p = h × ρ × gN
Tlak kojim stupac vode visine 200 mm tlači na podlogu iznosi 1961,33 Pa.
proizlazi
proizlazi
m
ρ = ——
V
81 g
= ———
30 cm3
= 2,7 g cm–3.
4
1.10. Vidi STEHIOMETRIJA
m
ρ = ——
V
Odavde proizlazi:
m
V = ——
ρ
1000 g
= ———————
−3
13,5462 g cm
= 73,82 cm3.
5
1.12. Vidi STEHIOMETRIJA
Zadano je:
m(uzorak, zrak) = 12 g,
m(uzorak, voda) = 7 g,
m(uzorak, ulje) = 8 g,
−3
ρ(zrak, 20 °C) = 1,29 g dm
ρ(voda, 20 °C) = 0,998 23 g cm−3
Traži se:
m(uzorak)
ρ(uzorak) = ——————
V(uzorak)
m(ulje)
ρ(ulje) = ————
V(ulje)
Prema Arhimedovu zakonu volumen istisnute tekućine jednak je volumenu uzorka uronjenog u
tekućinu. Iz uvjeta zadatka proizlazi:
Volumen istisnute vode jednak je volumenu uzorka. Kako je gustoća vode ρ(voda, 20 °C) = 0,998 23 g
cm−3, proizlazi:
m(voda) 5g
V(uzorak) = ——————— = ——————— = 5,0089 cm3
ρ(voda, 20 °C) 0,998 23 g cm−3
m(uzorak, zrak) 12 g
ρ(uzorak) = ——————— + 0,0012 g cm−3 = ————— + 0,0012 g cm−3
V(uzorak) 5,0089 cm3
= 2,397 g cm−3
Prisjetimo se Arhimedova zakona: “Težina tijela uronjenog u vodu smanji se onoliko koliko teži
istisnuta voda”.
Iz omjera smanjenja težine tijela uronjena u ulje i vodu proizlazi:
ρ(ulje) : ρ(voda) = 4 : 5
= 0,7896 g cm−3.
6
1.12. Vidi STEHIOMETRIJA
Rezultat je dobiven mjerenjem na vagi jednakih krakova. Gustoća stakla i utega je velika, dok je
gustoća vode mala. Silu uzgona na utege i staklo možemo zanemariti. Naprotiv na vodu i ototpinu
sumporne kiseline djeluje sila uzgona. U uvjetima eksperimenta jednaka sila uzgona djeluje na vodu i
otopinu sumporne kiseline u tikvici. Odavde proizlazi da je omjer gustoće sumporne kiseline i gustoće
vode jednak omjeru mase sumporne kiseline i mase vode sadržane u tikvici.
Odavde proizlazi:
786 × ρ(voda)
ρ(otop. H2SO4) = ——————
500
−3
786 × 0,998 23 g cm
= ——————————
500
= 1,569 g cm−3.
7
1.14. Vidi STEHIOMETRIJA
Da bismo odredili gustoću tekućine moramo poznavati njezinu masu i volumen. Masu vode u
piknometru, m4, doznajemo iz razlike mase piknometra s vodom i mase praznog piknometra.
Dobivena vrijednost za masu vode u piknometru nije točno izmjerena, jer je u uvjetima eksperimenta
na tekućinu djelovala sila uzgona, koja je bila veća od sile uzgona koja je djelovala na utege. Korekciju
zbog uzgona možemo unijeti u podatak o mjerenju mase ili u podatak za gustoću vode. Da smo u
istim uvjetima određivali gustoću vode, uz točno poznat volumen piknometra, dobivena vrijednost
gustoće vode bila bi manja za vrijednost gustoće zraka pri istoj temperaturi. Odavde slijedi da je točan
volumen piknometra:
18,704 g
Vpiknometra = ——————————————
0,9982 g cm–3 – 0,0012 g cm–3
= 18,76 cm3.
Masu tekućine, kojoj određujemo gustoću, m5,dobijemo tako da od mase otopine s tekućinom, m3,
odbijemo masu praznoga piknometra, m1.
m3 − m1
ρ(tekućina) = ———— + 0,0012 g cm−3
Vpiknometra
18,174 g
= ———— + 0,0012 g cm−3
18,76 cm3
= 0,9700 g cm−3
8
1.15. Vidi STEHIOMETRIJA
m(voda) 9,311 g.
Vpiknometra = ———— = —————————————
ρ(voda) 0,9982 g cm–3 – 0,0012 g cm–3
= 9,339 cm3.
m3 − m1
ρ(tekućina) = ———— + 0,0012 g cm−3
Vpiknometra
25,436 g − 10,545 g
= ————————— + 0,0012 g cm−3
9,339 cm3
= 1,596 g cm−3.
9
1.16. Vidi STEHIOMETRIJA
Da bismo doznali gustoću uzorka, osim mase uzorka, potrebno je doznati njegov volumen. Znamo da
je masa uzorka na zraku, m3 = 5,644 g.
Ako od mase piknometra s krutim uzorkom i matilen-jodidom, m2, odbijemo masu krutog uzorka, m3,
dobit ćemo masu metilen-jodida, m4, u piknometru s uzorkom.
m4 = m2 - m3
= 15,682 g − 5,644 g
= 10,038 g.
Masa istisnutog metilen jodida, m5, jednaka je razlici mase piknometra napunjena s metilen jododom,
m1, i mase metilen jodida u piknometru s uzorkom, m4.
m5 = m1 − m4
= 12,448 g − 10,038 g
= 2,410 g
Volumen istisnutog metilen jodida jednak je volumenu krutog uzorka. Podijelimo li masu istisnutog
metilen jodida, m5, njegovom gustoćom dobivamo volumen uzorka.
Vuzorak = m5 / ρ(CH2I2)
= 2,410 g / 3,228 g cm−3
= 0,7466 cm3.
muzorak
ρuzorak = ———— + 0,0012 g cm–3
Vuzorak
5,644 g
= ————— + 0,0012 g cm–3
0,7466 cm3
= 7,561 g cm–3.
10
1.17. Vidi STEHIOMETRIJA
Masu čiste HNO3, m(HNO3), izračunamo tako da masu otopine HNO3 pomnožimo masenim udjelom
HNO3 u otopini.
Masa zadanog volumena otopine HNO3, m(otop. HNO3), jednaka je umnošku volumena otopine i
njezine gustoće.
Odavde proizlazi:
m(H3PO4)
w(H3PO4) = ———————
m(otop. H3PO4)
Zadano je:
m(H3PO4) = 1436 g
V(otop. H3PO4) = 1 dm3 = 1000 cm3
ρ(otop. H3PO4) = 1,689 g cm−3
Odavde proizlazi:
m(H3PO4)
w(H3PO4) = ———————————————
ρ(otop. H3PO4) × V(otop. H3PO4)
1436 g
= ———————————
1,689 g cm−3 × 1000 cm3
= 0,85 = 85 %.
11
1.19. Vidi STEHIOMETRIJA
m(otop. NH3)
ρ(otop. NH3) = ——————
V(otop. NH3)
m(NH3)
w(NH3) = ——————
m(otop. NH3)
255 g
= —————————
0,2833 × 1000 cm3
= 0,900 g cm−3.
Prve dvije znamenke iza decimalnog zareza, broja koji označava gustoću klorovodične kiseline,
pomnožena s 2 daju postotak klorovodika u otopini.
Primjerice:
U otopini klorovodične kiseline gustoće, ρ(otop. HCl) = 1,16 g cm−3, maseni je udio klorovodika u
otopini približno, w(HCl) = 32 %.
12
1.21. Vidi STEHIOMETRIJA
m(HCl)
w(HCl) = ——————
m(otop. HCl)
m(HCl)
γ(HCl) = ——————
V(otop. HCl)
Supstitucijom dobivamo:
Kako je
m(otop. HCl)
ρ(otop. HCl) = ——————
V(otop. HCl)
konačno proizlazi
γ(HCl)
w(HCl) = ——————
ρ(otop. HCl)
371 g dm−3
w(HCl) = ———————
1159,3 g dm−3
= 0,32 = 32 %
13
1.22. Vidi STEHIOMETRIJA
Da bismo doznali debljinu sloja nikla volumen nikla treba podijeliti površinom pločice.
Volumen nikla dobit ćemo iz omjera:
m(Ni)
V(Ni) = ———
ρ(Ni)
Debljina sloja nikla, δ, jednaka je omjeru volumena nikla, V(Ni), i površine pločice, A.
V(Ni)
δ = ———
A
Supstitucijom dobivamo
m(Ni)
δ = ————
ρ(Ni) × A
5 ×10−3 g
= —————————
8,9 g cm−3 × 20 cm2
Ako je radijus atoma nikla 140 pm proizlazi da je na pločicu naneseno oko 1000 slojeva atoma.
2,8 × 105 pm
N = —————— = 103
1,4 × 102 pm
Stvaran broj slojeva atoma nikla je nešto veći. Atomi nikla su kuglice koje se slažu na najgušći mogući
način tako da u praznine prvog sloja upadaju atomi drugog sloja. Zato je debljina pojedinog atomskog
sloja jednaka visini tetraedra s bridom 280 pm.
√2 √2
h = a × —— = 280 pm × —— = 228,6 pm
√3 √3
proizlazi
2,8 × 105 pm
N = —————— ≈ 1225
228,6 pm
14
23. Vidi STEHIOMETRIJA
= 0,03676 cm3
= 36,76 mm3
Promjer kapilare jednak je promjeru valjka volumena V = 36,76 mm3 i visine h = 45,73 mm. Kako je
volumen valjka:
V = r2 h π
proizlazi
r2 = V / h π
36,76 mm3
= ——————— = 0,2559 mm2
45,73 mm × π
r = 0,5058 mm
d = 1,012 mm.
Supstitucijom dobivmo:
Traži se volumen koncentrirane sumporne kiseline, Vo(H2SO4), koji treba razrijediti da bi se dobio
zadani volumen otopina tražene koncentracije. Prema tome dobivamo:
= 227 cm3.
15
25. Vidi STEHIOMETRIJA
16