PRERADBA POLIMERNIH MATERIJALA – H – 22.1.

2022

1. Što su to fazni prijelazi?

- proces pri kojem se mijenja agregatno stanje tvari (kruto, tekuće, plinovito)

Objasnite postojanje faznih prijelaza kod niskomolekularnih tvari (koliko ih ima i što se događa sa materijalom kod
faznih prijelaza).
- dva fazna prijelaza: kruto --> tekuće, tekuće --> plinovito
- čvrsto (volumen i oblik gotovo stalni)
- tekuće (volumen stalan, bez određenog oblika)
- plinovito (popunjava volumen posude u kojoj se nalazi)
- uređenost atoma u strukturi se razlikuje ovisno o agregatnom stanju

Koji fazni prijelazi postoje kod polimernih tvari (materijala)?

Polimeri ne mogu prijeći u plinovito stanje, tj. imaju samo jedan fazni prijelaz (Tecište Tf)
Gumasto stanje --> Kapljasto stanje - Tecište Tf – FAZNI PRIJELAZ
- prijelazi između fizičkih stanja nisu skokoviti (diskretni) već se zbivaju u određenom temperaturnom području koje se
karakterizira dogovorenom diskretnom temperaturom (Tg i Tf)

Što označuje temperatura staklastog prijelaza (staklište) i kojim se simbolom ona označuje?
Staklasto stanje --> Gumasto stanje - Staklište Tg (temperatura staklastog prijelaza) - DEFORMACIJSKI PRIJELAZ (specifičnost
polimera)
Staklište (Tg) nije fazni prijelaz, već prijelaz iz jednog u drugo fizičko (deformacijsko) stanje tvari.
εg, εf: dogovorene vrijednosti deformacije

2. Za elastomernu smjesu pri 110 °C poznati su parametri Carreauove jednadžbe: A = 18620 Pa·s, B = 0,1479 s, C =
0,77902. Standardna temperatura Ts smjese iznosi Ts = 10,1 °C. Izračunajte smičnu viskoznost taljevine pri 150 °C ako
brzina smicanja iznosi 200 s-1.

T1 = 110 °C
A = 18620 Pa·s
B = 0,1479 s
C = 0,77902
TS = 10,1 °C
T2 = 150 °C
𝛾̇ = 200 s−1
Traži se:
𝜂 =? (smična viskoznost)

Carreauova jednadžba:

𝛼𝑇 ∙ 𝐴 0,182 ∙ 18620
𝜂= 𝐶
= = 799,63 Pa ∙ s
(1 + 𝛼 𝑇 ∙ 𝐵 ∙ 𝛾̇ ) (1 + 0,182 ∙ 0,1479 ∙ 200)0,77902

Williams-Landel-Ferryjeva (WFL) jednadžba:

𝛼 𝑇 – Faktor temperaturnog pomaka (translacijski faktor)

𝜂(𝑇) 8,86 ∙ (𝑇 − 𝑇𝑠 )
log 𝛼 𝑇 = log =−
𝜂(𝑇𝑠 ) 101,6 ∙ (𝑇 − 𝑇𝑠 )

8,86∙(𝑇 −𝑇𝑠 ) 8,86∙(𝑇 −𝑇 ) 8,86∙(110−10,1) 8,86∙(150−10,1) 885,114 1239,514

log 𝛼 𝑇 = 101,6+(𝑇1 2
− 101,6+(𝑇 𝑠
−𝑇 )
= 101,6+(110−10,1) − 101,6+(150−10,1) = − = 4,3926 − 5,1326 = −0,74
1 −𝑇𝑠 ) 2 𝑠 201,5 241,5

𝛼 𝑇 = 10−0,74 = 0,182
 3. Prikažite kvalitativno u dijagramu ovisnost toplinskih svojstava označenih simbolima „α“ i „a“ o temperaturi za
jedan amorfni i jedan kristalasti plastomer.

Napišite koja su to toplinska svojstva i u kojim se jedinicama iskazuju.

Procesi izmjene topline izravno ovise o toplinskim svojstvima polimera, koja su vrlo specifična, jer ovise o temperaturi, tlaku i
toplinskoj prošlosti i strukturi materijala:
Toplinska rastezljivost , K-1
Specifični toplinski kapacitet cp, kJ/kgK
Toplinska provodnost , W/mK
Toplinska difuznost a, mm2/s
Specifična entalpija h, kJ/kg
Toplinska prodornost b, Ws1/2m-2K-1K-1,

4. Skicirajte dijagram p-v-T za jedan kristalasti plastomer. Objasnite s pomoću dijagrama šta se dešava s specifičnim
obujmom pri brzom, a što pri sporom hlađenju taljevine.

Kakav utjecaj ima povišenje tlaka na specifični obujam polimera pri hlađenju taljevine?
Povišenjem tlaka dolazi do smanjivanja specifičnog volumena (odnosno povećanja gustoće), te pomicanja karakterističnih
temperatura: staklišta, kristališta i tališta u područje viših temperatura. Pri brzom su hlađenju vrijednosti specifičnog volumena
veće. To znači manju gustoću i veće naknadno skupljanje.
Međutim, specifični volumen ostvaren pri brzom hlađenju taljevine postupno se zbog relaksacijskih pojava smanjuje do
vrijednosti koja odgovara vrlo sporom (teorijski beskonačno sporom) hlađenju.

5. Nacrtajte shematski dijagram karakteristika dobave jednopužnog ekstrudera. U dijagramu ucrtajte položaj
„otvorene“ i „zatvorene“ dobave. Objasnite što predstavlja crta homogenosti i crta granične temperature.
Objasnite što predstavlja crta homogenosti i crta granične temperature.
Crta homogenosti je crta do koje je taljevina homogena zato što mali otpori alata kod ekstrudiranja dovode do toga da se malo
taljevine vraća prema nazad i na taj način se taljevina ne mješa dovoljno, odnosno ne homogena je.
Drugi slučaj se javlja kod alata koji imaju velike otpore tečenju, oni veliku količinu taljevine žele vratiti nazad a ekstruder ju
ekstrudira prema naprijed i onda zbog viskozne disipacijske energije postoji opasnost pregaranja taljevine, odnosno crta
granične temperature je zapravo Td temperatura razgradišta.

6. Izračunajte ukupni volumni protok polimerne taljevine kroz jednopužni ekstruder sa dvostrukom zavojnicom:
a) ako nema alata za ekstrudiranje
b) ako alat postoji i izaziva otpor tečenju taljevine
Ekstruder s užlijebljenom cilindričnom uvlačnom zonom može preraditi 650 kg/h polistirena smične viskoznosti 4400
Pa·s. Pritom su zadani slijedeći konstrukcijsko-tehnološki podaci: promjer pužnog vijka D = 100 mm, širina zavojnice
pužnog vijka e = 0,1 · D, dubina navoja pužnog vijka iznosi 3 mm, frekvencija vrtnje pužnog vijka n p = 1,5 s-1, kut uspona
zavojnice pužnog vijka iznosi 17,7°. Duljina zone istiskivanja iznosi 600 mm, a pad tlaka u njoj 300 N/mm2.
Zračnost između stjenke cilindra i pužnog vijka je vrlo mala (δ << h, vanjski promjer pužnog vijka približno je jednak
unutarnjem promjeru cilindra), pa se natražni protok taljevine može zanemariti.

𝑚̇ = 650 kg/h
𝜂 = 4400 Pa ∙ s
D = 100 mm = 0,1 m
e = 0,1·D
h = 3 mm = 3·10-3 m
np = 1,5 s-1
φ = 17,7°
Li = 600 mm = 0,6 m
Δp = 300 N/mm2 = 300·106 N/m2
k = 2 – jednopužni ekstruder s dvostrukom zavojnicom
𝑉̇𝐿 = δ ≪ h = 0 - natražni tok taljevine jest tečenje kroz uski raspor između čela zavojnice pužnog vijka i unutarnje stjenke
cilindra ekstrudera
𝑉𝑝̇ - tlačni tok taljevine – posljedica je gradijenta tlaka (pada tlaka) u zoni istiskivanja. Pad tlaka nastaje zbog otpora tečenju
taljevine na izlazu iz ekstrudera kojeg stvara alat za ekstrudiranje.
Traži se:
𝑉̇ =?

a). ako nema alata za ekstrudiranje 𝑉𝑝̇ = 0; 𝑉̇ = 𝑉̇𝑑

1 1 m 3
𝑉̇𝑑 = 2 ∙ 𝑘 ∙ 𝜋 2 ∙ 𝐷2 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝜑 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝜑 ∙ ℎ ∙ 𝑛𝑝 = 2 ∙ 2 ∙ 𝜋 2 ∙ 0,12 ∙ sin 17,7 ∙ cos 17,7 ∙ 0,003 ∙ 1,5 = 1,2864 ∙ 10−4 s = 0,463 m3 /h

b). ako alat postoji i izaziva otpor tečenju taljevine 𝑉𝑝̇ ≠ 0

1 3
𝑘∙𝜋∙𝐷∙ℎ ∙𝑠𝑖𝑛 2 ∙𝜑∙∆𝑝 1
𝑉̇ ≅ 𝑉̇𝑑 + 𝑉𝑝̇ = 2 ∙ 𝑘 ∙ 𝜋 2 ∙ 𝐷2 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝜑 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝜑 ∙ ℎ ∙ 𝑛𝑝 − 12∙𝜂∙𝐿
= 2 ∙ 2 ∙ 𝜋 2 ∙ 0,12 ∙ sin 17,7 ∙ cos 17,7 ∙ 0,003 ∙ 1,5 −
𝑖
2∙𝜋∙0,1∙0,0033 ∙sin217,7∙300∙106 m3
12∙4400∙0,6
= 1,1379 ∙ 10−4 s
= 0,41 m3 /h
 7. Opišite postupak injekcijskog prešanja polimera.
Injekcijsko prešanje ciklički je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerne tvari potrebne viskoznosti u temperiranu
kalupnu šupljinu
Polimerna tvar (taljevina) očvršćuje u kalupnoj šupljini u otpresak (proizvod):
- plastomeri očvršćuju fizikalno: geliranjem i/ili hlađenjem
- duromeri i elastomeri očvršćuju kemijski: polimeriziranjem i/ili umreživanjem
- visokoautomatiziran postupak
- velika reproducibilnost proizvodnje
- uglavnom nepotrebna naknadna obradba otpresaka
- jednostavni otpresci za široku potrošnju, kompleksniiji su tehnički otpresci
- male mase < 1mg, velike mase > 25kg

Skicirajte i ukratko opišite glavne elemente sustava za injekcijsko prešanje.

Koji se materijali prerađuju tim postupkom i koji su tipični proizvodi?

- prerađuju se: plastomeri, elastomeri, duromeri
- proizvodi: dijelovi kućanskih aparata, dijelovi u automobilskoj industriji, igračke, ambalaže, jednodijelni namještaj

Što je uljevni sustav?

- sustav unutar stroja za injekcijsko prešanje kroz koji protječe proces od ulaska sirovine do otpreska
- uljevni sustav + otpresak = grozd

8. Opišite koje postupke puhanja razlikujemo, te skicirajte odvijanje postupka.

Postupci puhanja:
Ektruzijsko puhanje:
Jednofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno
Dvofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno
Injekcijsko puhanje:
Jednofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno
Dvofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno
Koji materijali se mogu preoblikovati puhanjem?
Ekstruzijskim puhanjem mogu se preoblikovati:
Plastomeri: PE, PP, PVC, ABS, PA …
Elastoplastomeri
Injekcijskim puhanjem mogu se preoblikovati:
Plastomeri: PET, PS, PVC, PAN, PC, PP
Elastoplastomeri

Koji su tipični proizvodi tih postupaka?

Tipični proizvodi kod ekstruzijskog puhanja su: boce, spremnici goriva, dijelovi namještaja, daske za jedrenje, igračke …
Tipični proizvodi kod injekcijskog puhanja su: razna kvalitetnija pakovanja u prehrambenoj i medicinsko-kozmetičkoj industriji

Opišite kako razlikujemo proizvode dobivene različitim postupcima puhanja?

Proizvode možemo razlikovati tako što na proizvodima dobivenima ekstruzijskim puhanjem se vidi linija po strani proizvoda
koji su nastali zbog izvedbe kalupa, dok se na proizvodima dobivenima injekcijskim puhanjem vidi „točkasta“ izbočina na dnu
samog proizvoda.

FORMULE

- VOLUMNI PROTOK TALJEVINE: 𝑉 = 𝑉𝑑 + 𝑉𝑝 + 𝑉𝑙

1
- POVLAČNI TOK TALJEVINE: 𝑉𝑑 = 2 ∙ 𝑘 ∙ 𝜋 2 ∙ 𝐷2 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝜑 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝜑 ∙ ℎ ∙ 𝑛𝑝
𝑘∙𝜋∙𝐷∙ℎ 3∙𝑠𝑖𝑛2∙𝜑∙∆𝑝
- TLAČNI TOK TALJEVINE: 𝑉𝑝 = −
12∙𝜂∙𝐿𝑖

USMENI ISPIT PITANJA – 22.1.2022

1. Čime je definirana molekulna ili kemijska struktura polimera?

Strukturiranje na molekulnoj razini opisuje se molekulnom ili kemijskom strukturom koja se od fizičke strukture razlikuje po
energiji veze.
Makromolekula je kompleksni sustav atoma, koji u sebi sadrži nekoliko razina strukturiranja tj. uređenosti strukture koji su
definirani s nekoliko karakterističnih skupina podataka: veličinom makromolekule, brojem tipova mera u makromolekuli,
općim izgledom makromolekule, konfiguracijom makromolekule i konformacijom makromolekule.

2. Tipični proizvodi (ne materijali) koji se dobivaju ekstrudiranjem?

Šipke raznih profila, cijevi, crijeva, izolacije za električne žice, folije ...

3. Prema ponašanju pri povišenim temperaturama polimeri se dijele na?

Dijele se na plastomere, duromere, elastomere.

4. U kojim agregatnim stanjima polimeri mogu biti?

Polimeri su kondenzirani sustavi makromolekula, tj. postoje u čvrstom i kapljastom, a ne mogu postojati u plinovitom
agregatnom stanju.
 PRERADBA POLIMERNIH MATERIJALA – L – 3.2.2022

1. Što je praoblikovanje?

PRAOBLIKOVANJE je pravljenje čvrstog tijela od bezobličnih tvari pri čemu se postiže povezanost među česticama i stvara se
građa materijala.

U koju glavnu skupinu se ono ubraja prema klasifikaciji izradbenih postupaka prema DIN 8580?
- prva glavna skupina – Kontinuirani postupci praoblikovanja – Stvaranje praoblika i prastrukture – Postupci stvaranja oblika

U čemu se razlikuju postupci praoblikovanja od postupaka preoblikovanja?

- praoblikovanje: postupak stvaranja oblika
- preoblikovanje: postupak promjene oblika

2. Napiši Carreauovu jednadžbu.

𝐴
𝜂= [𝑃𝑎 ∙ 𝑠]
(1 + 𝐵 ∙ 𝛾̇ )𝐶

Grafička interpretacija Carreauove jednadžbe.

Što su pojedini parametri A, B, C?

A, B i C – parametri modela
𝛾̇ – smična brzina [s-1]

3. Što je to konfiguracija, a što konformacija makromolekula?

Konfiguracija makromolekule je skup podataka o broju i tipovima mera u makromolekuli, kemijskoj strukturi mera i redoslijedu
i načinu njihova vezanja.
Konformacija makromolekula su stereoizomerni oblici molekule koji mogu prelaziti jedan u drugi bez kidanja kemijskih veza i
deformiranja kutova među njima.

U fizičkoj strukturi polimera, koje vrste veza razlikujemo, skicirajte i objasnite?

Primarne (kemijske) veze - Povezanost mera u makromolekularnom lancu.
Sekundarne (fizikalne) veze - Međusobna povezanost molekularnih lanaca (Van der Waalsove sile, dipolne sile, vodikovi
mostovi)
 4. Za elastomernu smjesu pri temperaturi 120 °C poznati su parametri Carraeuove jednadžbe: A = 19000 Pa·s, B =
0,1569 s, C = 0,76803. Standardna temperatura Ts smjese iznosi Ts = -20,2 °C. Izračunajte smičnu viskoznost taljevine
pri 170 °C ako brzina smicanja iznosi 200 s-1.

T1 = 120 °C
A = 19000 Pa·s
B = 0,1569 s
C = 0,76803
TS = -20,2 °C
T2 = 170 °C
𝛾̇ = 200 s−1
Traži se:
𝜂 =? (smična viskoznost)

Carreauova jednadžba:

𝛼𝑇 ∙ 𝐴 0,23 ∙ 19000
𝜂= 𝐶
= = 866,84 Pa ∙ s
(1 + 𝛼 𝑇 ∙ 𝐵 ∙ 𝛾̇ ) (1 + 0,23 ∙ 0,1569 ∙ 200)0,76803

Williams-Landel-Ferryjeva (WFL) jednadžba:

𝛼 𝑇 – Faktor temperaturnog pomaka (translacijski faktor)

𝜂(𝑇) 8,86 ∙ (𝑇 − 𝑇𝑠 )
log 𝛼 𝑇 = log =−
𝜂(𝑇𝑠 ) 101,6 ∙ (𝑇 − 𝑇𝑠 )

8,86∙(𝑇1 −𝑇𝑠 ) 8,86∙(𝑇2 −𝑇𝑠 ) 8,86∙(120−(−20,2)) 8,86∙(170−(20,2)) 1242,172 1685,172

log 𝛼 𝑇 = − = − = − = 5,137 − 5,775 =
101,6+(𝑇1 −𝑇𝑠 ) 101,6+(𝑇2 −𝑇𝑠 ) 101,6+(120−(−20,2)) 101,6+(170−(20,2)) 241,8 291,8
−0,638

𝛼 𝑇 = 10−0,638 = 0,23

5. Prikažite kvalitativno u dijagramu ovisnost toplinskih svojstava označenih simbolima „cp“ i „h“ o temperaturi za
jedan amorfni i jedan kristalasti plastomer.

Napišite koja su to toplinska svojstva i u kojim se jedinicama iskazuju.

Procesi izmjene topline izravno ovise o toplinskim svojstvima polimera, koja su vrlo specifična, jer ovise o temperaturi, tlaku i
toplinskoj prošlosti i strukturi materijala:
Toplinska rastezljivost , K-1
Specifični toplinski kapacitet cp, kJ/kgK
Toplinska provodnost , W/mK
Toplinska difuznost a, mm2/s
Specifična entalpija h, kJ/kg
Toplinska prodornost b, Ws1/2m-2K-1K-
 6. Izračunajte potrebnu snagu elektromotora prigona jednopužnog ekstrudera, kapaciteta prerade 15 kg/min
polietilena. Temperatura taljevine iznosi 490 K, a temperatura dobave 20 °C. Specifični toplinski kapacitet PS iznosi
1300 J/kgK. Od ostalih karakteristika ekstrudera poznate su: promjer pužnog vijka (D = 100 mm), specifično
opterećenje tlačnog ležaja (pL = 190 N/mm2), polumjer tlačnog ležaja (rL = 100 mm), faktor trenja u ležaju (µ = 0,06) i
frekvencija vrtnje pužnog vijka (np = 1,5 s-1). Ozubljenje zupčanika prigona je kvalitetno strijelasto. Učinkovitost
spojke jednaka je 0,97, a učinkovitost reduktora također 0,97.

Kapacitet prerade polietilena: 𝑚̇ = 15 kg/min = 900 kg/h

Temperatura taljevine: TT = 490 K
Temperatura dobave: TD = 20 °C => 0 °C = 273,15 K => 293,15 K
Specifični toplinski kapacitet: cp = 1300 J/kgK = 1,3 kJ/kgK
Promjer pužnog vijka: D = 100 mm = 0,1 m
Specifično opterećenje tlačnog ležaja: pL = 190 N/mm2 = 190·106 N/m2
Polumjer tlačnog ležaja: rL = 100 mm = 0,1 m
Faktor trenja u ležaju: μ = 0,06
Frekvencija vrtnje pužnog vijka: np = 1,5 s-1
Učinkovitost spojke: ηS = 0,97
Učinkovitost reduktora: ηR = 0,97
PEM = ? (potrebna snaga elektromotora)

𝑃𝐸 𝑃𝐸 77,406
𝑃𝐸𝑀 = = = = 82,27 kW
𝜂𝑢𝑘 𝜂𝑠 ∙ 𝜂𝐾 0,97 ∙ 0,97

𝑃𝐸 = 𝑃𝑃 + 𝑃𝐿 = 63,976 + 13,43 = 77,406 kW

Gdje je:
PE - Snaga koju pogonski motor (najčešće elektromotor) stavlja na raspolaganje pužnom vijku
PP - Snaga preradbe – snaga koja se troši na taljenje polimernog granulata
PL - Snaga u tlačnom ležaju - snaga koja se troši na savladavanje gubitaka u aksijalnom (tlačnom) ležaju pužnog vijka

kJ kJ
𝑃𝑃 = 𝑚̇ ∙ 𝑐𝑝 ∙ (𝑇𝑇 − 𝑇𝐷 ) = 900 ∙ 1,3 ∙ (490 − 293,15) = 230314,5 = 63,976 = 63,976 kW
h s

𝜋 ∙ 𝐷2 𝜋 ∙ 0,12 Nm
𝑃𝐿 = ∙ 𝜇𝐿 ∙ 𝑝𝐿 ∙ 𝑟𝐿 ∙ 𝑛𝑝 = ∙ 0,06 ∙ 190 ∙ 106 ∙ 0,1 ∙ 1,5 = 13430,31 = 13,43 kW
4 4 s

Potrebna minimalna snaga elektromotora da bi se preradilo 900 kg/h PS je PEM = 82,27 kW.

7. Opišite postupak zavarivanja polimera.

Zavarivanje se vrši primjenom topline i tlaka s dodavanjem ili bez dodavanja dodatnog materijala.
Površine koje se spajaju se zagrijavaju do određene temperature. Porastom temperature zagrijavanja iznad temperature
taljenja materijal dolazi u termoplastično stanje u kojemu je moguće provođenje zavarivanja kao posljedica difuzije molekula
dodirnih površina. Pritiskom zagrijanih površina se ostvaruje zavareni spoj.

Koji materijali se mogu zavariti?

Zavarivanjem se mogu spajati plastomerni materijali i fizikalno umreženi elastoplastomeri.

Prikažite klasifikaciju postupka zavarivanja na temelju načina dovođenja energije.

Klasifikacija postupaka zavarivanja (DIN 1910):
1. Provođenje – Zavarivanje vrućim elementima
2. Konvekcija – Zavarivanje vrućim plinom
3. Zračenje – Lasersko zavarivanje
4. Disipacija: - Ultrazvučno zavarivanje,
- Vibracijsko zavarivanje,
- Visokofrekventno,
- Zavarivanje trenjem
5. Indukcija – Indukcijsko (elektromagnetno) zavarivanje

8. Opišite koje postupke puhanja razlikujemo, te skicirajte odvijanje postupka.

Postupci puhanja:
 Ektruzijsko puhanje:
Jednofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno
Dvofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno
Injekcijsko puhanje:
Jednofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno
Dvofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno

Koji materijali se mogu preoblikovati puhanjem?

Ekstruzijskim puhanjem mogu se preoblikovati:
Plastomeri: PE, PP, PVC, ABS, PA …
Elastoplastomeri
Injekcijskim puhanjem mogu se preoblikovati:
Plastomeri: PET, PS, PVC, PAN, PC, PP
Elastoplastomeri

Koji su tipični proizvodi tih postupaka?

Tipični proizvodi kod ekstruzijskog puhanja su: boce, spremnici goriva, dijelovi namještaja, daske za jedrenje, igračke …
Tipični proizvodi kod injekcijskog puhanja su: razna kvalitetnija pakovanja u prehrambenoj i medicinsko-kozmetičkoj industriji

Opišite kako razlikujemo proizvode dobivene različitim postupcima puhanja?

Proizvode možemo razlikovati tako što na proizvodima dobivenima ekstruzijskim puhanjem se vidi linija po strani proizvoda
koji su nastali zbog izvedbe kalupa, dok se na proizvodima dobivenima injekcijskim puhanjem vidi „točkasta“ izbočina na dnu
samog proizvoda.

USMENI ISPIT PITANJA – 3.2.2022

1. Čime je definirana molekulna ili kemijska struktura polimera?

Strukturiranje na molekulnoj razini opisuje se molekulnom ili kemijskom strukturom koja se od fizičke strukture razlikuje po
energiji veze.
Makromolekula je kompleksni sustav atoma, koji u sebi sadrži nekoliko razina strukturiranja tj. uređenosti strukture koji su
definirani s nekoliko karakterističnih skupina podataka: veličinom makromolekule, brojem tipova mera u makromolekuli,
općim izgledom makromolekule, konfiguracijom makromolekule i konformacijom makromolekule.

2. Tipični proizvodi (ne materijali) koji se injekcijski prešaju?

- proizvodi: dijelovi kućanskih aparata, dijelovi u automobilskoj industriji, igračke, ambalaže, jednodijelni namještaj

3. Prema ponašanju pri povišenim temperaturama polimeri se dijele na?

Dijele se na plastomere, duromere, elastomere i elastoplastomere.

4. U kojim agregatnim stanjima polimeri mogu biti?

Polimeri su kondenzirani sustavi makromolekula, tj. postoje u čvrstom i kapljastom, a ne mogu postojati u plinovitom
agregatnom stanju.
 PRERADBA POLIMERNIH MATERIJALA – K – 17.2.2022

1. Skicirajte termomehaničku krivulju jednog amorfnog polimera.

Što su to fazni prijelazi?

- proces pri kojem se mijenja agregatno stanje tvari (kruto, tekuće, plinovito)

Objasnite postojanje faznih prijelaza kod niskomolekulatnih tvari.

- dva fazna prijelaza: kruto --> tekuće, tekuće --> plinovito
- čvrsto (volumen i oblik gotovo stalni)
- tekuće (volumen stalan, bez određenog oblika)
- plinovito (popunjava volumen posude u kojoj se nalazi)
- uređenost atoma u strukturi se razlikuje ovisno o agregatnom stanju

Koji fazni prijelazi postoje kod polimernih tvari (materijala).

- jedan fazni prijelaz jer polimeri ne mogu prijeći u plinovito stanje
- prijelazi se zbivaju u određenom temperaturnom području (nisu skokoviti, diskretni)
Gumasto stanje --> Kapljasto stanje - Tecište Tf – FAZNI PRIJELAZ
- dogovorene su diskretne temperature Tg i Tf

Što označuje temperatura staklastog prijelaza (staklište) i kojim se simbolom ona označuje?
Prijelaz iz staklastog u gumasto stanje karakterizira se temperaturom staklastog prijelaza staklištem i označava se kao Tg (ϑg) –
deformacijski prijelaz (specifičnost polimera)

2. Za elastomernu smjesu pri temperaturi 120 °C poznati su parametri Carreauove jednadžbe: A = 19000 Pa·s, B =
0,1569 s, C = 0,76803. Standardna temperatura smjese T s iznosi Ts = -20,2 °C. Izračunajte smičnu viskoznost taljevine
pri 170 °C ako brzina smicanja iznosi 200 s-1.

T1 = 120 °C
A = 19000 Pa·s
B = 0,1569 s
C = 0,76803
TS = -20,2 °C
T2 = 170 °C
𝛾̇ = 200 s−1
Traži se:
𝜂 =? (smična viskoznost)

Carreauova jednadžba:

𝛼𝑇 ∙ 𝐴 0,23 ∙ 19000
𝜂= 𝐶
= = 866,84 Pa ∙ s
(1 + 𝛼 𝑇 ∙ 𝐵 ∙ 𝛾̇ ) (1 + 0,23 ∙ 0,1569 ∙ 200)0,76803

Williams-Landel-Ferryjeva (WFL) jednadžba:

𝛼 𝑇 – Faktor temperaturnog pomaka (translacijski faktor)

𝜂(𝑇) 8,86 ∙ (𝑇 − 𝑇𝑠 )
log 𝛼 𝑇 = log =−
𝜂(𝑇𝑠 ) 101,6 ∙ (𝑇 − 𝑇𝑠 )

8,86∙(𝑇 −𝑇𝑠 ) 8,86∙(𝑇 −𝑇 ) 8,86∙(120−(−20,2)) 8,86∙(170−(20,2)) 1242,172 1685,172

log 𝛼 𝑇 = 101,6+(𝑇1 2
− 101,6+(𝑇 𝑠
−𝑇 )
= 101,6+(120−(−20,2)) − 101,6+(170−(20,2)) = − = 5,137 − 5,775 =
1 −𝑇𝑠 ) 2 𝑠 241,8 291,8
−0,638

𝛼 𝑇 = 10−0,638 = 0,23

3. Što je to toplinska rastezljivost i kojim se simbolom označuje?

- oznaka α, izražava se u [K-1], u rasponu 5÷23×10-5 K-1
𝑙 Δ𝑙
- definicija: relativna promjena duljine tijela po jedinici promjene temperature 𝛼 = 𝑙 (Δ𝑇 )
0

Prikažite kvalitativnu ovisnost toplinske rastezljivosti o temperaturi jednog amorfnog i jednog kristalastog plastomera.

Definirajte svojstva toplinske širljivosti i izotermne stlačivosti.

1 ∂𝑉
- toplinska širljivost: relativna promjena volumena tijela u jedinici promjene temperature 𝛽 = ( )
𝑉 ∂𝑇 𝑝
1 ∂𝑉
- izotermna stlačivost: proizlazi iz izraza da su polimerne kapljevine stlačive 𝜅 = − 𝑉 (∂𝑝 )
𝑇

4. Skicirajte ovisnost mehaničkih svojstava kristalastih plastomera o temperaturi.

Što se kod zagrijavanja kristalastih polimera događa na temperaturi Tm?

Tm – temperatura taljenja – u tom stanju kristalna područja su još uvijek ukrućena, pa se kristalasti plastomer u tom području
ponaša istovremeno žilavo i visokočvrsto, dok s druge strane, dosta konstrukcijskih kristalastih plastomera ima vrijednost
staklišta iznad sobnih temperatura gdje pokazuju povišenu čvrstoću i krutost.

5. Nacrtajte shematski dijagram karakteristika dobave jednopužnog ekstrudera. U dijagramu ucrtajte položaj
„otvorene“ i „zatvorene“ dobave.
Objasnite što ti pojmovi znači i kako se to ostvaruje te objasnite crtu granične temperature.
Crta granične temperature je Td – temperatura razgradišta.

6. Izračunajte potrebnu snagu elektromotora prigona jednopužnog ekstrudera, kapaciteta preradbe 1 tone po satu
polistirena. Temperatura taljevine iznosi 520 K, a temperatura dobave 300 K. Specifični toplinski kapacitet PS iznosi
16 kJ/kgK. Od ostalih karakteristika ekstrudera poznate su: promjer pužnog vijka (D = 120 mm), kut uspona
zavojnice pužnog vijka 17,7°. Širina zavojnice iznosi w = 15 mm, dubina navoja pužnog vijka h = 3 mm. Smična
viskoznost taljevine iznosi 300 Pa·s. Specifično opterećenje tlačnog ležaja (p L = 160 N/mm2), promjer tlačnog ležaja
iznosi 100 mm, faktor trenja u ležaju (μ = 0,07) i frekvencija vrtnje pužnog vijka (n p = 1,5 s-1). Ozubljenje zupčanika
prigona je kvalitetno strijelasto. Učinkovitost spojke jednaka je 0,98, a učinkovitost reduktora također 0,98.

Kapacitet prerade polistirena: 𝑚̇ = 1000 kg/h

Temperatura taljevine: TT = 520 K
Temperatura dobave: TD = 300 K
Specifični toplinski kapacitet: cp = 16 kJ/kgK
Promjer pužnog vijka: D = 120 mm = 0,12 m
Kut uspona zavojnice: φ = 17,7°
Širina zavojnice: w = 15 mm = 0,015 m
Dubina navoja pužnog vijka: h = 3 mm = 0,003 m
Smična viskoznost: 𝜂 = 300 Pa ∙ s
Specifično opterećenje tlačnog ležaja: pL = 160 N/mm2 = 160·106 N/m2
Promjer tlačnog ležaja: DL = 100 mm = 0.1 m
Polumjer tlačnog ležaja: rL = 50 mm = 0,05 m
Faktor trenja u ležaju: μ = 0,07
Frekvencija vrtnje pužnog vijka: np = 1,5 s-1
Učinkovitost spojke: ηS = 0,98
Učinkovitost reduktora: ηR = 0,98
PEM = ? (potrebna snaga elektromotora)

𝑃𝐸 𝑃𝐸 987,28
𝑃𝐸𝑀 = = = = 1027,99 kW
𝜂𝑢𝑘 𝜂𝑠 ∙ 𝜂𝐾 0,98 ∙ 0,98

𝑃𝐸 = 𝑃𝑃 + 𝑃𝐿 = 977,78 + 9,5 = 987,28 kW

Gdje je:
PE - Snaga koju pogonski motor (najčešće elektromotor) stavlja na raspolaganje pužnom vijku
PP - Snaga preradbe – snaga koja se troši na taljenje polimernog granulata
PL - Snaga u tlačnom ležaju - snaga koja se troši na savladavanje gubitaka u aksijalnom (tlačnom) ležaju pužnog vijka

kJ kJ
𝑃𝑃 = 𝑚̇ ∙ 𝑐𝑝 ∙ (𝑇𝑇 − 𝑇𝐷 ) = 1000 ∙ 16 ∙ (520 − 300) = 3520000 = 977,78 = 977,78 kW
h s

𝜋 ∙ 𝐷2 𝜋 ∙ 0,122 Nm
𝑃𝐿 = ∙ 𝜇𝐿 ∙ 𝑝𝐿 ∙ 𝑟𝐿 ∙ 𝑛𝑝 = ∙ 0,07 ∙ 160 ∙ 106 ∙ 0,05 ∙ 1,5 = 9500,18 = 9,5 kW
4 4 s
Potrebna minimalna snaga elektromotora da bi se preradilo 1 t/h PS je PEM = 1028 kW.

7. Skicirajte i objasnite tijek procesa injekcijskog prešanja u dijagramu pvT.

8. Opišite koje postupke puhanja razlikujemo, te skicirajte odvijanje postupka.

Postupci puhanja:
Ektruzijsko puhanje:
Jednofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno
Dvofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno
Injekcijsko puhanje:
Jednofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno
Dvofazno – Obično (standardno)
- Razvlačno

Koji materijali se mogu preoblikovati puhanjem?

Ekstruzijskim puhanjem mogu se preoblikovati:
Plastomeri: PE, PP, PVC, ABS, PA …
Elastoplastomeri
Injekcijskim puhanjem mogu se preoblikovati:
Plastomeri: PET, PS, PVC, PAN, PC, PP
Elastoplastomeri

Koji su tipični proizvodi tih postupaka?

Tipični proizvodi kod ekstruzijskog puhanja su: boce, spremnici goriva, dijelovi namještaja, daske za jedrenje, igračke …
Tipični proizvodi kod injekcijskog puhanja su: razna kvalitetnija pakovanja u prehrambenoj i medicinsko-kozmetičkoj industriji

Opišite kako razlikujemo proizvode dobivene različitim postupcima puhanja?

Proizvode možemo razlikovati tako što na proizvodima dobivenima ekstruzijskim puhanjem se vidi linija po strani proizvoda
koji su nastali zbog izvedbe kalupa, dok se na proizvodima dobivenima injekcijskim puhanjem vidi „točkasta“ izbočina na dnu
samog proizvoda.

USMENI ISPIT PITANJA – 17.2.2022

1. Objasnite koja je razlika između tvari i materijala?

Materijal jest tehnički upotrebljiva tvar, dok je tvar oblik materije sastavljen od atoma.

2. Tipični proizvodi (ne materijali) koji se injekcijski prešaju?

- proizvodi: dijelovi kućanskih aparata, dijelovi u automobilskoj industriji, igračke, ambalaže, jednodijelni namještaj

3. Prema ponašanju pri povišenim temperaturama polimeri se dijele na?

Dijele se na plastomere, duromere, elastomere i elastoplastomere.

4. U kojim agregatnim stanjima polimeri mogu biti?

Polimeri su kondenzirani sustavi makromolekula, tj. postoje u čvrstom i kapljastom, a ne mogu postojati u plinovitom
agregatnom stanju.
 PRERADBA POLIMERNIH MATERIJALA – J – 25.3.2022

1. Skicirajte ovisnost mehaničkih svojstava kemijski umreženih elastomera o temperaturi.

S pomoću dijagrama objasnite koja je razlika između zimskih i ljetnih automobilskih guma.

Ljetne gume imaju veću istezljivost, a manju rasteznu čvrstoću od zimskih guma

2. Napiši Carreauovu jednadžbu

𝐴
𝜂= [𝑃𝑎 ∙ 𝑠]
(1 + 𝐵 ∙ 𝛾̇ )𝐶

Grafička interpretacija Carreauove jednadžbe – što su pojedini parametri A, B, C?

Što su pojedini parametri A, B, C?

A, B i C – parametri modela
𝛾̇ – smična brzina [s-1]
 3. Prikažite kvalitativno u dijagramu ovisnost toplinskih svojstava označenih simbolima „α“ i „h“ o temperaturi za jedan
amorfni i jedan kristalasti plastomer.

Napišite koja su to toplinska svojstva i u kojim se jedinicama iskazuju

Toplinska rastezljivost (α) relativna je promjena duljine tijela po jedinici promjene temperature:
𝑙 ∆𝑙
𝛼= ( )
𝑙0 ∆𝑇
l0 – duljina pri temperaturi T0

∆𝑙 – povećanje duljine pri porastu temperature za ∆𝑇

Toplinska rastezljivost polimera u rasponu je (5 – 23) 10-5 K-1

Specifična entalpija h (sadržaj topline): zbroj unutarnje energije i umnoška tlaka i volumena, po jedinici mase [kJ/kg]
𝑇2

ℎ = ∫ 𝑐𝑝 (𝑇)𝑑𝑇
𝑇1
Primjena – Toplinska energija potrebna za taljenje polimernog materijala pri preradbi:
𝑞 = 𝑚∆ℎ
Entalpija polimera nije česta veličina stanja, jer osim o temperaturi i talku ovisi i o toplinskoj prošlosti materijala.
Na entalpiju amorfnih plastomera posebno utječe brzina hlađenja i naknadna toplinska obradba, a na entalpiju kristalastih
polimera još i stupanj kristalnosti.
Za preradbu kristalastih plastomera potrebno je više topline nego za preradbu amorfnih plastomera (kristalaste plastomere
potrebno je rastaliti – toplina taljenja)

4. Objasnite molekulnu i nadmolekulnu strukturu polimera

Strukturiranje na molekulnoj razini opisuje se molekulnom ili kemijskom strukturom koja se od fizičke strukture razlikuje po
energiji veze.
Makromolekula je kompleksni sustav atoma, koji u sebi sadrži nekoliko razina strukturiranja tj. uređenosti strukture koji su
definirani s nekoliko karakterističnih skupina podataka: veličinom makromolekule, brojem tipova mera u makromolekuli,
općim izgledom makromolekule, konfiguracijom makromolekule i konformacijom makromolekule.

Molekulna ili kemijska struktura – strukturiranje na razini jedne molekule

Nadmolekulna ili fizička struktura – strukturiranje na razini sistema molekule
Razlika je u energiji veze

Što se događa ukoliko se naruši (mehanički, toplinski i sl.) ta struktura

Što podrazumijeva konfiguracija, a što konformacija makromolekule?

Konfiguracija makromolekule je skup podataka o broju i tipovima mera u makromolekuli, kemijskoj strukturi mera, redoslijedu
i načinu njihova vezanja.
Konfiguracijom je u potpunosti opisana kemijska struktura makromolekule.

Konformacija makromolekule su stereoizomerni oblici molekule koji mogu prelaziti jedan u drugi bez kidanja kemijskih veza i
deformiranja kutova među njima.

5. Nacrtajte kvalitativno razdiobu tlakova duž cilindra i alata jednopužnog ekstrudera

U dijagramu prikažite utjecaj frekvencije vrtnje pužnog vijka na razdiobu tlakova

6. Izračunajte ukupni volumni protok polimerne taljevine kroz jednopužni ekstruder sa dvostrukom zavojnicom:
a) Ako nema alata za ekstrudiranje
b) Ako alat postoji i izaziva otpor tečenju taljevine
Ekstruder s užlijebljenom cilindričnom uvlačnom zonom može preraditi 650 kg/h polistirena smične viskoznosti
4400 Pa·s. Pritom su zadani slijedeći konstrukcijsko-tehnološki podaci: promjer pužnog vijka D = 100 mm, širina
zavojnice pužnog vijka e = 0,1 · D, dubina navoja pužnog vijka iznosi 3 mm, frekvencija vrtnje pužnog vijka n p = 1,5
s-1, kut uspona zavojnice pužnog vijka iznosi 17,7°. Duljina zone istiskivanja iznosi 600 mm, a pad tlaka u njoj 300
N/mm2.

Zračnost između stjenke cilindra i pužnog vijka je vrlo mala (δ << h, vanjski promjer pužnog vijka približno je
jednak unutarnjem promjeru cilindra), pa se natražni protok taljevine može zanemariti.

𝑚̇ = 650 kg/h
𝜂 = 4400 Pa ∙ s
D = 100 mm = 0,1 m
e = 0,1·D
h = 3 mm = 3·10-3 m
np = 1,5 s-1
φ = 17,7°
Li = 600 mm = 0,6 m
Δp = 300 N/mm2 = 300·106 N/m2
k = 2 – jednopužni ekstruder s dvostrukom zavojnicom
𝑉̇𝐿 = δ ≪ h = 0 - natražni tok taljevine jest tečenje kroz uski raspor između čela zavojnice pužnog vijka i unutarnje stjenke
cilindra ekstrudera
𝑉𝑝̇ - tlačni tok taljevine – posljedica je gradijenta tlaka (pada tlaka) u zoni istiskivanja. Pad tlaka nastaje zbog otpora tečenju
taljevine na izlazu iz ekstrudera kojeg stvara alat za ekstrudiranje.
Traži se:
𝑉̇ =?

a). ako nema alata za ekstrudiranje 𝑉𝑝̇ = 0; 𝑉̇ = 𝑉̇𝑑

1 1 3m
𝑉̇𝑑 = 2 ∙ 𝑘 ∙ 𝜋 2 ∙ 𝐷2 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝜑 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝜑 ∙ ℎ ∙ 𝑛𝑝 = 2 ∙ 2 ∙ 𝜋 2 ∙ 0,12 ∙ sin 17,7 ∙ cos 17,7 ∙ 0,003 ∙ 1,5 = 1,2864 ∙ 10−4 s = 0,463 m3 /h

b). ako alat postoji i izaziva otpor tečenju taljevine 𝑉𝑝̇ ≠ 0

 1 𝑘∙𝜋∙𝐷∙ℎ 3 ∙𝑠𝑖𝑛2 ∙𝜑∙∆𝑝 1
𝑉̇ ≅ 𝑉̇𝑑 + 𝑉𝑝̇ = ∙ 𝑘 ∙ 𝜋 2 ∙ 𝐷2 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝜑 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝜑 ∙ ℎ ∙ 𝑛𝑝 − = ∙ 2 ∙ 𝜋 2 ∙ 0,12 ∙ sin 17,7 ∙ cos 17,7 ∙ 0,003 ∙ 1,5 −
2 12∙𝜂∙𝐿𝑖 2
2∙𝜋∙0,1∙0,0033 ∙sin217,7∙300∙106 m3
= 1,1379 ∙ 10−4 3
= 0,41 m /h
12∙4400∙0,6 s

7. Skicirajte i navedite glavne dijelove kalupa za injekcijsko prešanje

Glavni elementi kalupa su: uljevni sustav, kalupna šupljina, sustav za vađenje otpreska, sustav za vođenje i centriranje
elemenata kalupa, sustav za temperiranje kalupa, sustav za odzračivanje kalupa te kućište kalupa.

8. Opišite postupak ekstrudiranja

- kontinuirano protiskivanje polimerne taljevine (odgovarajuće temperature i tlaka) kroz alat i njeno skrućivanje u zadani
oblik proizvoda (ekstrudata)

Koji su glavni elementi linije za ekstrudiranje?

Skicirajte proizvodnu liniju.
Koji materijali se mogu obrađivati tim postupkom?
- gotovo svi materijali: plastomeri, duromeri, elastomeri

Navedite primjere proizvoda koji se mogu dobiti ovim postupkom.

- šipke raznih profila, cijevi, crijeva, izolacije za el. žice, folije...
 PRERADBA POLIMERNIH MATERIJALA – M

1. Skicirajte ovisnost mehaničkih svojstava kemijski umreženih elastomera o temperaturi.

S pomoću dijagrama objasnite koja je razlika između zimskih i ljetnih automobilskih guma.

2. Napiši Carreauovu jednadžbu

Grafička interpretacija C.j. – što su pojedini parametri A, B, C?

3. Prikažite kvalitativno u dijagramu ovisnost toplinskih svojstava označenih simbolima „α“ i „h“ o temperaturi za jedan
amorfni i jedan kristalasti plastomer.
Napišite koja su to toplinska svojstva i u kojim se jedinicama iskazuju

4. Objasnite molekulnu i nadmolekulnu strukturu polimera

Strukturiranje na molekulnoj razini opisuje se molekulnom ili kemijskom strukturom koja se od fizičke strukture razlikuje po
energiji veze.
Makromolekula je kompleksni sustav atoma, koji u sebi sadrži nekoliko razina strukturiranja tj. uređenosti strukture koji su
definirani s nekoliko karakterističnih skupina podataka: veličinom makromolekule, brojem tipova mera u makromolekuli,
općim izgledom makromolekule, konfiguracijom makromolekule i konformacijom makromolekule.

Molekulna ili kemijska struktura – strukturiranje na razini jedne molekule

Nadmolekulna ili fizička struktura – strukturiranje na razini sistema molekule

Razlika je u energiji veze

Što se događa ukoliko se naruši (mehanički, toplinski i sl.) ta struktura

Što podrazumijeva konfiguracija, a što konformacija makromolekule?

5. Nacrtajte kvalitativno dijagram dobave jednopužnog ekstrudera.

Opišite što u dijagramu predstavlja karakteristika alata „k“.
Skicirajte primjer ekstrudata čiji alat će dobiti karakteristiku alata k1 i k4

6. Izračunajte ukupni volumni protok polimerne taljevine kroz jednopužni ekstruder sa dvostrukom zavojnicom:
c) Ako nema alata za ekstrudiranje
d) Ako alat postoji i izaziva otpor tečenju taljevine
Ekstruder s užlijebljenom cilindričnom uvlačnom zonom može preraditi 650 kg/h polistirena smične viskoznosti
4400 Pa·s. Pritom su zadani slijedeći konstrukcijsko-tehnološki podaci: promjer pužnog vijka D = 100 mm, širina
zavojnice pužnog vijka e = 0,1 · D, dubina navoja pužnog vijka iznosi 3 mm, frekvencija vrtnje pužnog vijka n p = 1,5
s-1, kut uspona zavojnice pužnog vijka iznosi 17,7°. Duljina zone istiskivanja iznosi 600 mm, a pad tlaka u njoj 300
N/mm2.

Zračnost između stjenke cilindra i pužnog vijka je vrlo mala (δ << h, vanjski promjer pužnog vijka približno je
jednak unutarnjem promjeru cilindra), pa se natražni protok taljevine može zanemariti.

7. Skicirajte i navedite glavne dijelove kalupa injekcijskog prešanja

8. Opišite postupak toplog oblikovanja u matrici i na žigu.

Skicirajte odvijanje postupka
Koji materijali se mogu preoblikovati tim postupkom
Navedite primjere proizvoda koji se mogu dobiti ovim postupkom
 PRERADBA POLIMERNIH MATERIJALA – C – 29.6.2022

1. Što su to fazni prijelazi?

- proces pri kojem se mijenja agregatno stanje tvari (kruto, tekuće, plinovito)

Objasnite postojanje faznih prijelaza kod niskomolekularnih tvari (koliko ih ima i što se događa sa materijalom kod
faznih prijelaza).
- dva fazna prijelaza: kruto --> tekuće, tekuće --> plinovito
- čvrsto (volumen i oblik gotovo stalni)
- tekuće (volumen stalan, bez određenog oblika)
- plinovito (popunjava volumen posude u kojoj se nalazi)
- uređenost atoma u strukturi se razlikuje ovisno o agregatnom stanju

Koji fazni prijelazi postoje kod polimernih tvari (materijala)?

Polimeri ne mogu prijeći u plinovito stanje, tj. imaju samo jedan fazni prijelaz (Tecište Tf)
Gumasto stanje --> Kapljasto stanje - Tecište Tf – FAZNI PRIJELAZ
- prijelazi između fizičkih stanja nisu skokoviti (diskretni) već se zbivaju u određenom temperaturnom području koje se
karakterizira dogovorenom diskretnom temperaturom (Tg i Tf)

Što označuje temperatura staklastog prijelaza (staklište) i kojim se simbolom ona označuje?
Staklasto stanje --> Gumasto stanje - Staklište Tg (temperatura staklastog prijelaza) - DEFORMACIJSKI PRIJELAZ (specifičnost
polimera)
Staklište (Tg) nije fazni prijelaz, već prijelaz iz jednog u drugo fizičko (deformacijsko) stanje tvari.
εg, εf: dogovorene vrijednosti deformacije

2. Što je to relaksacija naprezanja (puzanje), a što relaksacija istezanja (retardacija) polimernih taljevina?
- relaksacija naprezanja: ako prekinemo pokus rastezanja i održavamo istezanje ε=konst, smanjuju se naprezanja, jer
se elastična deformacija postepeno pretvara u plastičnu deformaciju
- relaksacija istezanja: ako prekinemo pokus rastezanja i održavamo naprezanje σ0=konst., istezanje se povećava,
konstantno naprezanje izaziva deformaciju (knjige na polici)

Koji efekti karakteriziraju tipično viskoelastično ponašanje polimernih taljevina?

- postojanje normalnih naprezanja
- vremenska ovisnost naprezanja i deformacija

Što je to linearna viskoelastičnost i u kojim uvjetima ona vrijedi?

- linearna ovisnost naprezanja o deformacijskoj prošlosti
- približno ponašanje polimernih taljevina pri niskim smičnim brzinama 𝛾̇ ili niskim brzinama deformiranja 𝜀̇

3. Prikažite shematski u dijagramu ovisnost termomehaničke strukture polimera o stupnju uređenosti strukture. Što se
kod zagrijavanja kristalastih polimera događa pri temperaturi T m?
 4. Za elastomernu smjesu pri 110 °C poznati su parametri Carreauove jednadžbe: A = 18620 Pa·s, B = 0,1479 s, C =
0,77902. Standardna temperatura Ts smjese iznosi Ts = 10,1 °C. Izračunajte smičnu viskoznost taljevine pri 150 °C ako
brzina smicanja iznosi 200 s-1.

T1 = 110 °C
A = 18620 Pa·s
B = 0,1479 s
C = 0,77902
TS = 10,1 °C
T2 = 150 °C
𝛾̇ = 200 s−1
Traži se:
𝜂 =? (smična viskoznost)

Carreauova jednadžba:

𝛼𝑇 ∙ 𝐴 0,182 ∙ 18620
𝜂= 𝐶
= = 799,63 Pa ∙ s
(1 + 𝛼 𝑇 ∙ 𝐵 ∙ 𝛾̇ ) (1 + 0,182 ∙ 0,1479 ∙ 200)0,77902

Williams-Landel-Ferryjeva (WFL) jednadžba:

𝛼 𝑇 – Faktor temperaturnog pomaka (translacijski faktor)

𝜂(𝑇) 8,86 ∙ (𝑇 − 𝑇𝑠 )
log 𝛼 𝑇 = log =−
𝜂(𝑇𝑠 ) 101,6 ∙ (𝑇 − 𝑇𝑠 )

8,86∙(𝑇1 −𝑇𝑠 ) 8,86∙(𝑇2 −𝑇𝑠 ) 8,86∙(110−10,1) 8,86∙(150−10,1) 885,114 1239,514

log 𝛼 𝑇 = − = − = − = 4,3926 − 5,1326 = −0,74
101,6+(𝑇1 −𝑇𝑠 ) 101,6+(𝑇2 −𝑇𝑠 ) 101,6+(110−10,1) 101,6+(150−10,1) 201,5 241,5

𝛼 𝑇 = 10−0,74 = 0,182

5. Što je to toplinska rastezljivost i kojim se simbolom označuje?

- oznaka α, izražava se u [K-1], u rasponu 5÷23×10-5 K-1
𝑙 Δ𝑙
- definicija: relativna promjena duljine tijela po jedinici promjene temperature 𝛼 = 𝑙 (Δ𝑇 )
0

Prikažite kvalitativnu ovisnost toplinske rastezljivosti o temperaturi jednog amorfnog i jednog kristalastog plastomera.

Definirajte svojstva toplinske širljivosti i izotermne stlačivosti.

1 𝛿𝑉
- toplinska širljivost: relativna promjena volumena tijela u jedinici promjene temperature 𝛽 = ( )
𝑉 𝛿𝑇 𝑝
1 𝛿𝑉
- izotermna stlačivost: proizlazi iz izraza da su polimerne kapljevine stlačive 𝜅 = − ( )
𝑉 𝛿𝑝 𝑇
 6. Skicirajte dijagram „p-V-T“ za jedan amorfni plastomer.

Objasnite pomoću dijagrama što se događa sa specifičnim volumenom pri brzom, a što pri sporom hlađenju taljevine.
- brzo hlađenje: veći specifični volumen, manja gustoća

Kakav utjecaj ima povišenje tlaka na specifični volumen pri hlađenju taljevine?
- smanjuje se specifični obujam, a povećava se gustoća
- pomiču se temperature staklišta, tališta, kristališta u područje viših temperatura

7. Nacrtajte kvalitativno razdiobu tlakova duž cilindra i alata jednopužnog ekstrudera.

U dijagramu prikažite utjecaj frekvencije vrtnje pužnog vijka na razdiobu tlakova.
 8. Izračunajte ukupni volumni protok polimerne taljevine kroz jednopužni ekstruder:
a) Ako nema alata za ekstrudiranje
b) Ako alat postoji i izaziva otpor tečenju taljevine
Ekstruder s užlijebljenom cilindričnom uvlačnom zonom može preraditi 650 kg/h polistirena smične viskoznosti
4400 Pa·s, a pužni vijak ima jednostruku zavojnicu. Pritom su zadani slijedeći konstrukcijsko-tehnološki podaci:
promjer pužnog vijka D = 100 mm, širina zavojnice pužnog vijka e = 0,1 · D, dubina navoja pužnog vijka iznosi 18
mm, frekvencija vrtnje pužnog vijka np = 1,5 s-1, kut uspona zavojnice pužnog vijka iznosi 17,7°. Duljina zone
istiskivanja iznosi 600 mm, a pad tlaka u njoj 300 N/mm 2.

Zračnost između stjenke cilindra i pužnog vijka je vrlo mala (δ << h, vanjski promjer pužnog vijka približno je
jednak unutarnjem promjeru cilindra), pa se natražni protok taljevine može zanemariti.

𝑚̇ = 650 kg/h
𝜂 = 4400 Pa ∙ s
D = 100 mm = 0,1 m
e = 0,1·D
h = 18 mm = 18·10-3 m
np = 1,5 s-1
φ = 17,7°
Li = 600 mm = 0,6 m
Δp = 300 N/mm2 = 300·106 N/m2
k = 1 – jednopužni ekstruder s jednostrukom zavojnicom
𝑉̇𝐿 = δ ≪ h = 0 - natražni tok taljevine jest tečenje kroz uski raspor između čela zavojnice pužnog vijka i unutarnje stjenke
cilindra ekstrudera
𝑉𝑝̇ - tlačni tok taljevine – posljedica je gradijenta tlaka (pada tlaka) u zoni istiskivanja. Pad tlaka nastaje zbog otpora tečenju
taljevine na izlazu iz ekstrudera kojeg stvara alat za ekstrudiranje.
Traži se:
𝑉̇ =?

a). ako nema alata za ekstrudiranje 𝑉𝑝̇ = 0; 𝑉̇ = 𝑉̇𝑑

1 1 m 3
𝑉̇𝑑 = 2 ∙ 𝑘 ∙ 𝜋 2 ∙ 𝐷2 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝜑 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝜑 ∙ ℎ ∙ 𝑛𝑝 = 2 ∙ 1 ∙ 𝜋 2 ∙ 0,12 ∙ sin 17,7 ∙ cos 17,7 ∙ 0,018 ∙ 1,5 = 3,85916 ∙ 10−4 s =
1,3893 m3 /h

b). ako alat postoji i izaziva otpor tečenju taljevine 𝑉𝑝̇ ≠ 0

1 𝑘∙𝜋∙𝐷∙ℎ 3 ∙𝑠𝑖𝑛2 ∙𝜑∙∆𝑝 1

𝑉̇ ≅ 𝑉̇𝑑 + 𝑉𝑝̇ = ∙ 𝑘 ∙ 𝜋 2 ∙ 𝐷2 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝜑 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝜑 ∙ ℎ ∙ 𝑛𝑝 − = ∙ 1 ∙ 𝜋 2 ∙ 0,12 ∙ sin 17,7 ∙ cos 17,7 ∙ 0,018 ∙ 1,5 −
2 12∙𝜂∙𝐿𝑖 2
1∙𝜋∙0,1∙0,0183 ∙sin217,7∙300∙106 m3
12∙4400∙0,6
= −1,21787 ∙ 10−3 s = −4,384 m /h3

9. Opište postupak ekstrudiranja crijevnog filma.

Ekstrudiranje crijevnih filmova i folija započinje dobavom granulata materijala od kojeg želimo proizvesti željeni film ili foliju.
Granulat se kroz lijevak (dozator) dovodi do ekstrudera. U ekstruderu se granule zagrijavaju i tale. Taljevina se pužnim vijkom
transportira kroz cilindar do mlaznice. Na kraju mlaznice nalazi se zračni prsten određene veličine iz kojeg polimer izlazi u
obliku crijeva. U formirano crijevo kroz donju stranu mlaznice upuhuje se zrak pod određenim tlakom. Upuhivanjem zraka
crijevo se razvlači i stanjuje te se privodnicima usmjerava prema valjcima. Crijevni film se hladi iznutra zrakom koji se upuhuje,
a s vanjske strane atmosferskim zrakom i na taj način prelazi iz viskoelastičnog stanja u staklasto stanje. S pomoću privodnika i
valjaka crijevo spljošti u ravni film i valjcima za vođenje ide na namotavalicu.
 Skicirajte glavne elemente linije

Skicirajte i opišite postupak ekstruzijskog oblaganja (presvlačenja) žica (npr. Električnih kabela).

Gotovi proizvod u ovom slučaju žica prolazi kroz proizvodnu liniju gdje se na nju stavlja rastaljena plastična ili od nekog
drugog materijala obloga koja štiti žicu. Obloga ju štiti od vanjskih utjecaja (vode, udaraca i sl.). Ako se radi o veći
električnim kablovima, onda snopovi bakrenih žica se provlače kroz dugu proizvodnu liniju gdje se oblažu plastičnim
proizvodom i čini debeli snop električnog kabla.

10. Opišite i skicirajte postupke izravnog (SMC eng. sheet molding compound, BMC eng. Bulk Molding Compound) i
posrednog (RTM eng. Resin Transfer Moulding) prešanja polimera.
Koje su glavne razlike?
- kod posrednog prešanja imamo: poboljšano doziranje, otplinjavanje kalupne šupljine, bolja kakvoća i dimenzijska točnost
otpreska
Koji se materijali prerađuju tim postupcima i koji su tipični proizvodi?
- materijali: duromeri (PF, UF, MF....), elastomeri (svi), plastomeri (vrlo rijetko)
- proizvodi: gumene čizme, čepovi za boce, brtve

USMENI ISPIT PITANJA – C – 29.6.2022

1. Objasnite koja je razlika između polimerne tvari i polimernog materijala?

Materijal jest tehnički upotrebljiva tvar, dok je tvar oblik materije sastavljen od atoma.

2. Tipični proizvodi (ne materijali) koji se injekcijski prešaju?

- proizvodi: dijelovi kućanskih aparata, dijelovi u automobilskoj industriji, igračke, ambalaže, jednodijelni namještaj

3. Razlika između boce dobvene injekcijskim ili ekstruzijskim puhanjem?

Proizvode možemo razlikovati tako što na proizvodima dobivenima ekstruzijskim puhanjem se vidi linija po strani
proizvoda koji su nastali zbog izvedbe kalupa, dok se na proizvodima dobivenima injekcijskim puhanjem vidi „točkasta“
izbočina na dnu samog proizvoda.

4. U kojim agregatnim stanjima polimeri mogu biti?

Polimeri su kondenzirani sustavi makromolekula, tj. postoje u čvrstom i kapljastom, a ne mogu postojati u plinovitom
agregatnom stanju.
I.1)
Što su to fazni prijelazi?
- proces pri kojem se mijenja agregatno stanje tvari (kruto, tekuće, plinovito)
Objasnite postojanje faznih prijelaza kod niskomolekulnih tvari (koliko ih ima i što se događa sa
materijalom pri prijelazima).
- dva fazna prijelaza: kruto --> tekuće, tekuće --> plinovito
- čvrsto (volumen i oblik gotovo stalni)
- tekuće (volumen stalan, bez određenog oblika)
- plinovito (popunjava volumen posude u kojoj se nalazi)
- uređenost atoma u strukturi se razlikuje ovisno o agregatnom stanju
Koji fazni prijelazi postoje kod polimernih tvari (materijala)?
- jedan fazni prijelaz jer polimeri ne mogu prijeći u plinovito stanje
- prijelazi se zbivaju u određenom temperaturnom području (nisu skokoviti, diskretni)
- dogovorene su diskretne temperature Tg i Tf
Što označuje temperatura staklastog prijelaza (staklište) i kojim simbolom se ona označuje?
- staklište [Tg] deformacijski prijelaz (specifičnost polimera): staklasto --> gumasto
- tecište [Tf] fazni prijelaz: gumasto --> kapljasto
- εg, εf: dogovorene vrijednosti deformacije

I.1)
Što je praoblikovanje?
- pravljenje čvrstog tijela od bezobličnih tvari pri čemu se postiže povezanost među česticama i stvara
se građa materijala
- praoblikovanje: postupak stvaranja oblika
- preoblikovanje: postupak promjene oblika
U koju glavnu skupinu se ono ubraja prema klasifikaciji izradbenih postupaka prema DIN 8580?
- prva glavna skupina
Što je oplemenjivanje tvari?
- priprema polimerne smjese
- doziranje, dispergiranje, gnjetenje, granuliranje, klasiranje, miješanje, valjanje sirovina s ciljem
dobivanja željenih svojstava polimerne smjese
Navedite barem 3 proizvodna postupka koji prema DIN 8580 pripadaju u 3. glavnu skupinu.
- tokarenje, glodanje, rezanje

II.1)
Što je to relaksacija naprezanja (puzanje), a što relaksacija istezanja (retardacija) polimernih
taljevina?
- relaksacija naprezanja: ako prekinemo pokus rastezanja i održavamo istezanje ε=konst, smanjuju se
naprezanja, jer se elastična deformacija postepeno pretvara u plastičnu deformaciju
- relaksacija istezanja: ako prekinemo pokus rastezanja i održavamo naprezanje σ0=konst., istezanje
se povećava, konstantno naprezanje izaziva deformaciju (knjige na polici)
Koji efekti karakteriziraju tipično viskoelastično ponašanje polimernih taljevina?
- postojanje normalnih naprezanja
- vremenska ovisnost naprezanja i deformacija
Što je to linearna viskoelastičnost i u kojim uvjetima ona vrijedi?
- linearna ovisnost naprezanja o deformacijskoj prošlosti
- približno ponašanje polimernih taljevina pri niskim smičnim brzinama 𝛾̇ ili niskim brzinama
deformiranja 𝜀̇

II. 2)
Opišite specifične pojave koje nastaju pri tečenju polimernih taljevina kao posljedica njihovih
viskoelastičnih svojstava te jednu opišite, a ostale nabrojite.
- usmjerenost (orijentiranost) makromolekula, prisjetljivost (elastični oporavak strukture), proširenje
ekstrudata (mlaza), lom taljevine, razvijanje visoke disipacijske energije
- prisjetljivost: Posljedica orijentiranosti makromolekula tijekom preoblikovanja polimernih taljevina.
Taljevina se prisjeća svog polaznog stanja s početka preradbe. Temperaturno je i vremenski ovisna.
Npr. svojstvo se koristi u postupku pakiranja sa stezljivim polietilenskim filmom.

II. 3)
Što je puzanje i kada se ono javlja (pri kojim uvjetima opterećivanja)?
- pojava kada se dugotrajno opterećeni materijali postupno rastežu pod utjecajem konst. sile, ovisno
o temperaturi
- puzanje će se zaustaviti ako se materijal primjereno očvrsne, u suprotnom se nastavlja do loma
Što čini ukupnu deformaciju polimernih kapljevina pri opterećivanju?
- 𝜀𝑢 = 𝜀𝑉 + 𝜀𝐸𝑇
- viskozna deformacija (tečenje): nepovratljiva (trajna), temperaturno i vremenski ovisna
- entropijski elastična deformacija: povratljiva deformacija, temperaturski i vremenski ovisna,
specifična karakteristika polimera
III. 1)
Prikažite shematski u dijagramu „smično naprezanje – smična brzina“ vrste kapljevina koje
poznajete.

Napišite zakon potencija smičnog tečenja.

𝜏 = ∅ × 𝛾̇ 𝑛 : Ostwald – De Waeleov zkaon potencija
- φ – konzistentnost, mjera tečljivost materijala
- n – eksponent tečenja, mjera nenjutnovskog ponašanja kapljevine
Kako je moguće opisati smično tečenje pojedinih vrsta kapljevina iz dijagrama pomoću tog zakona?
- n=1, njutnovske kapljevine, viskozitet linearno raste sa smičnim naprezanjem
- n<1, strukturno-viskozne kapljevine, viskozitet se smanjuje s rastom smičnog naprezanja
- n>1, dilatantne kapljevine, viskozitet se povećava s rastom smičnog naprezanja (mokri pijesak,
vodena suspenzija škroba...)
- viskoplastične kapljevine – potrebno im je prednaprezanje da bi počele teći, ako nakon postizanja
granice tečenja imaju linearnu karakteristiku, nazivaju se binghemovske kapljevine (maziva, kreme,
glina, žbuka...)

III. 2)
Skicirajte Newtonov model smičnog tečenja.
Kak se računa smična deformacija, odnosno njezina brzina? Napišite izraze.
Što je smična viskoznost, koja je njezina oznaka i jedinica.
- oznaka η, izražava se u [Pa×s]
- definicija: otpor tvari zbog adhezije i unutarnjeg otpora, pri konačnim smičnim brzinama
Opišite njezin značaj u Newtonovu zakonu tečenja za „nenjutnovske“ kapljevine?
- njutnovske kapljevine: voda, alkohol, benzin...
- Newtonov zakon smičnog viskoznog tečenja: 𝜏 = 𝜂 × 𝛾̇ , 𝜂 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡.
- nenjutnovske kapljevine: smična viskoznost polimernih taljevina nije konstantna, ovisi o smičnoj
𝜏
brzini 𝜂(𝛾̇ ) = 𝛾̇ ≠ 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡. --> 𝜏 = 𝜂(𝛾̇ ) × 𝛾̇

IV. 1)
V. 1)
Što je to toplinska rastezljivost i kojim se simbolom označuje?
- oznaka α, izražava se u [K-1], u rasponu 5÷23×10-5 K-1
𝑙 Δ𝑙
- definicija: relativna promjena duljine tijela po jedinici promjene temperature 𝛼 = ( )
𝑙0 Δ𝑇
Prikažite kvalitativnu ovisnost toplinske
rastezljivosti o temperaturi jednog
amorfnog i jednog kristalastog plastomera.

Definirajte svojstva toplinske širljivosti i

izotermne stlačivosti.
- toplinska širljivost: relativna promjena
volumena tijela u jedinici promjene
1 𝛿𝑉
temperature 𝛽 = 𝑉 ( 𝛿𝑇 )
𝑝
- izotermna stlačivost: proizlazi iz izraza da su
1 𝛿𝑉
polimerne kapljevine stlačive 𝜅 = − 𝑉 ( 𝛿𝑝)
𝑇

V. 2)
Prikažite kvalitativno u dijagramu ovisnost toplinskih svojstava označenih simbolima „c p“ i „h“ o
temperaturi za jedan amorfni i jedan kristalasti plastomer.

Napišite koja su to toplinska svojstva i u kojim se jedinicama iskazuju.

- specifični toplinski kapacitet: količina topline koju treba dovesti jedinici mase tvari da bi joj
1 𝛿𝐻 𝛿ℎ
temperatura porasla za 1K 𝑐𝑝 = 𝑚 ( 𝛿𝑇 ) = (𝛿𝑇 ) [𝑘𝐽/𝑘𝑔𝐾]
𝑝 𝑝
- specifična entalpija: zbroj unutarnje energije i umnoška tlaka i volumena, po jedinici mase [kJ/kg]
VI. 1)
Skicirajte dijagram „p-V-T“ za jedan amorfni plastomer.

Objasnite pomoću dijagrama što se događa sa specifičnim volumenom pri brzom, a što pri sporom
hlađenju taljevine.
- brzo hlađenje: veći specifični volumen, manja gustoća
Kakav utjecaj ima povišenje tlaka na specifični volumen pri hlađenju taljevine?
- smanjuje se specifični obujam, a povećava se gustoća
- pomiču se temperature staklišta, tališta, kristališta u područje viših temperatura

VI. 2)
Skicirajte dijagram
„p-V-T“ za jedan
kristalasti
plastomer.
Objasnite pomoću
dijagrama što se
događa sa
specifičnim
volumenom pri
brzom, a što pri
sporom hlađenju
taljevine.
Kakav utjecaj ima
povišenje tlaka na
specifični
volumen pri
hlađenju
taljevine?
VII. 1)
Nacrtajte shematski dijagram karakteristika dobave jednopužnog ekstrudera.
U dijagramu ocrtajte položaj „otvorene“ i „zatvorene“ dobave.
Objasnite što ti pojmovi znače i kako se to ostvaruje.

VII. 2)
Nacrtaje kvalitativnu razdiobu tlakova duž cilindra i alata jednopužnog ekstrudera.
U dijagramu prikažite utjecaj frekvencije vrtnje pužnog vijka na razdiobu tlakova.
VIII. 1)

IX. 1)
Opišite postupak injekcijskog prešanja polimera.
- ciklički postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerne tvari potrebne viskoznosti u temperiranu
kalupnu šupljinu
- taljevina očvršćuje u kalupnoj šupljini u otpresak (proizvod)
- plastomeri očvršćuju fizikalno: geliranjem i/ili hlađenjem
- duromeri i elastomeri očvršćuju kemijski: polimeriziranjem i/ili umreživanjem
- visokoautomatiziran postupak
- velika reproducibilnost proizvodnje
- uglavnom nepotrebna naknadna obradba otpresaka
- jednostavni otpresci za široku potrošnju, kompleksniiji su tehnički otpresci
- male mase < 1mg, velike mase > 25kg
Skicirajte i ukratko opišite glavne elemente sustava za injekcijsko prešanje (SIP).

Koji se materijali prerađuju tim postupkom i koji su tipični proizvodi?

- prerađuju se: plastomeri, elastomeri, duromeri
- proizvodi: dijelovi kućanskih aparata, dijelovi u automobijlskoj industriji, igračke, ambalaže,
jednodijelni namještaj
Što je to uljevni sustav?
- sustav unutar stroja za injekcijsko prešanje kroz koji protječe proces od ulaska sirovine do otpreska
- uljevni sustav + otpresak = grozd

IX. 2)
Opišite postupak zavarivanja polimera.
- temelji se na lokalnom rastaljivanju materijala, na mjestu spajanja i naknadnom skrućivanju
hlađenjem u nerastavljiv spoj
- polimerni dijelovi moraju biti sličnih svojstava, zagrijavaju se do gumastog stanja i spajaju pritiskom
Koji materijali se mogu zavariti?
- plastomero, elastoplastomeri (fizikalno umreženi elastomeri)
Prikažite klasifikaciju postupaka zavarivanja na temelju načina dovođenja energije.
- DIN 1910 klasifikacija:
1. provođenje – zavarivanje vrućim elemntima
2. konvekcija – zavarivanje vrućim plinom
3. zračenje – lasersko zavarivanje
4. disipacija: ultrazvučno, vibracijsko, visokofrekventno, zavarivanje trenjem
5. indukcija – elektromagnetno

IX. 3)
Nabrojite, opišite i skicirajte postupke srašćivanja (sinteriranja) polimera u kalupu.
Nabrojite neke tipične proizvode koji se dobivaju tim postupcima?
Nasipno srašćivanje:
1. nasipanje praha
2. zagrijavanje kalupa
3. odstranjivanje viška praha
4. vađenje proizvoda
5. hlađenje
- proizvodi: šuplji otvoreni spremnici, posude...
- materijali: plastomeri; PE, PTFE u praškastom obliku

Rotacijsko srašćivanje
- zagrijai kalup se rotira u različitim
smjerovima
- prah se rastaljuje na stijenkama kalupa
- proizvodi: šuplji zatvoreni spremnici, posude,
bačve
- materijali: plastomeri; PE, PTFE u praškastom
obliku
IX. 4)
Opišite postupak ekstrudiranja.
- kontinuirano protiskivanje polimerne taljevine (odgovarajuće temperature i tlaka) kroz alat i njeno
skrućivanje u zadani oblik proizvoda (ekstrudata)
Koji su glavni elementi linije za ekstrudiranje?
Skicirajte proizvodnu liniju.

Koji materijali se mogu obrađivati tim postupkom?

- gotovo svi materijali: plastomeri, duromeri, elastomeri
Navedite primjere proizvoda koji se mogu dobiti ovim postupkom.
- šipke raznih profila, cijevi, crijeva, izolacije za el. žice, folije...

X. 1)
Opišite postupak kalandriranja, materijale koji se tim postupkom prerađuju i glavne skupine
proizvoda.
- kontinuirano provlačenje omekšane polimerne smjese kroz parove valjaka i njeno skrućivanje u
zadani oblik proizvoda (kalandrat)
- nakon skrućivanja slijedi: za npr. PVC geliranje+hlađenje , za npr. PS samo hlađenje, za elastomere
umreživanje
- materijali: elastomeri (prirodni, rjeđe sintetski), PVC (kruti i savitljivi, rjeđe CA, PS, PE)
- proizvodi: filmovi (d < 0,2mm), folije (0,2mm < d < 2mm), ploče (d > 2mm)
Nabrojite i skicirajte glavne elemente linije za kalandriranje.

Opišite i skicirajte vrste i izvedbe kalandara obzirom na broj valjaka i njihov međusobni raspored.
X. 2)
Opišite i skicirajte postupke izravnog i posrednog prešanja polimera.
Koje su glavne razlike?
- kod posrednog prešanja imamo: poboljšano doziranje, otplinjavanje kalupne šupljine, bolja kakvoća
i dimenzijska točnost otpreska
Koji se materijali prerađuju tim postupcima i koji su tipični proizvodi?
- materijali: duromeri (PF, UF, MF....), elastomeri (svi), plastomeri (vrlo rijetko)
- proizvodi: gumene čizme, čepoviza boce, brtve
X. 3)
Opišite koje postupke puhanja razlikujemo, te skicirajte odvijanje postupka.
Ekstruzijsko puhanje:
- jednofazno (obično)

- dvofazno (razvlačno)
Injekcijsko puhanje
- jednofazno (obično i razvlačno)

- dvofazno (razvlačno)

Koji materijali se mogu preoblikovati puhanjem?

- plastomeri: PE, PP, PVC, ABS, PA...
- elastoplastomeri
Koji su tipični proizvodi tih postupaka?
- boce, spremnici goriva, dijelovi namještaja, daske za jedrenje, igračke
Opišite kako razlikujemo proizvode dobivene različitim postupcima puhanja.
- ekstruzijsko puhanje: linija po boku
- injekcijsko puhanje: točasta izbočina na dnu
Prikažite shematski u dijagramu ovisnost termomehaničke strukture polimera o stupnju uređenosti
strukture? Što se kod zagrijavanja kristalnih polimera događa na temperaturi Tm?

Pri istim uvjetima umreženi polimeri ostvaruju manju gumastu deformaciju od linearnih amorfnih
plastomera.
Područje prijelaznih temperatura iz staklastog u gumasto redovito je mnogo šire
Tg – prijelaz iz staklastog u gumasto
Tm – temp. Taljenja kristala
Tf – prijelaz iz gumastog u kapljasto
Td – umreženi polimer ne može poteći nego se razgrađuje pri određenoj temperaturi

Opišite postupak ekstrudiranje crijevnog filma. Skicirajte glavne elemente linije. Skicirajte i opišite
postupak ekstruzijskog oblaganja (prevlačenja) žica (npr električnih kabela)
Postupak ekstruzijskog oblaganja žica

Gotovi proizvod u ovom slučaju žica prolazi kroz proizvodnu liniju gdje se na nju stavlja rastaljena
plastična ili od nekog drugog materijala obloga koja štiti žicu. Obloga ju štiti od vanjskih utjecaja,
vode, udaraca i sličnog. Ako se radi o većim električnim kablovima, onda snopovi bakrenih žica se
provlače kroz dugu proizvodnu liniju gdje se oblažu plastičnim proizvodom i čini debeli snop
električnog kabla.

Skicirajte i objasnite tijek procesa injekcijskog prešanja u dijagramu pvT

Napiši Carreauovu jednadžbu, grafička interpetacija Cj – što su pojedini parametri A,B,C ?

Što je konfiguracija, a što konformacija makromolekula? U fizičkoj strukturi polimera koje vrste veza
razlikujemo?

Konfiguracija makromolekule je skup podataka o broju i tipovima mera u makromolekuli, kemijskoj

strukturi mera i redoslijedu i načinu njihova vezanja.
Konfiguracijom je u potpunosti opisana kemijska struktura makromolekule.
Konformacije su stereoizomerni oblici molekule koji mogu prelaziti iz jedan u drugi bez kidanja
kemijskih veza i deformiranja kutova među njima.

Vrste veza u polimerima:

a) Primarne (kemijske) veze:
Povezanost molekula duž makromolekulnog lanca polimera.
b) Sekundarne (fizikalne) veze:
Ostvaruju se s pomoću Van der Waalsove sile, dipolne sile i vodikovih mostova.
Objasnite molekulnu i nadmolekulnu strukturu polimera. Što se događa ukoliko se naruši (mehanički i
toplinski) ta struktura? Što podrazumijeva konfiguracija, a što konformacija makromolekula?

Ukoliko se ta struktura naruši mehanički ili toplinski, dolazi do promjene deformacijskog stanja koja
reflektiraju pokretljivost (gibljivost) makromolekule u toplinksom gibanju.
Konfiguracija makromolekule je skup podataka o broju i tipovima mera u makromolekuli, kemijskoj
strukturi mera i redoslijedu i načinu njihova vezanja.
Konfiguracijom je u potpunosti opisana kemijska struktura makromolekule.
Konformacije su stereoizomerni oblici molekule koji mogu prelaziti iz jedan u drugi bez kidanja
kemijskih veza i deformiranja kutova među njima.
Skicirajte i navedite glavne dijelove kalupa za injekcijsko prešanje

Skicirajte ovisnost mehaničkih svojstava kemijskih umreženih elastomera o temperaturi. S pomoću

dijagrama objasnite koja je razlika između zimskih i ljetnih automobilskih guma.

Umreženi polimer u istim uvjetima zagrijavanja ostvaruje manju viskoelastičnu

deformaciju od linearnog amorfnog polimera, a područje prijelaznih temperatura iz staklastog
u viskoelastično stanje obično je puno šire. On ne može teći (nema tecišta), nego se
razgrađuje pri nekoj temperaturi Td.
Opišite postupak toplog oblikovanja u matrici i na žigu. Skicirajte odvijanje postupaka. Koji materijali
se mogu preoblikovati tim postupkom? Navedite primjere proizvoda koji se mogu dobiti ovim
postupkom.

oblikovanje stlačenim zrakom u matrici – zagrijani pripremak se tiska stlačenim

zrakom u matricu.

slobodno oblikovanje žigom kod kojeg se nezagrijani pripremak (traka) oblikuje

slobodno pritiskom zagrijanog žiga (bez matrice).

Mogu se dobiti razni proizvodi koji se koriste u industriji hrane, kozmettike, lijekova ili auto industriji.
Koja je razlika između polimerne tvari i polimernog materijala?
Tvar je oblik materije sastavljen od atoma.
Materijal jest tehnički upotrebljiva tvar.
Primjer metala: tvar – sirovo željezo; materijal – čelik
Primjer polimera: tvar - polimerizat; materijal – PET

Tipični proizvodi (ne materijali) koji se injekcijski prešaju?

Injekcijsko prešanje koristi se za stvaranje mnogih stvari kao što su kalemi od žice, čepovi boca ,
automobilski dijelovi i dijelovi, igračke, Injekcijsko prešanje najčešća je suvremena metoda
proizvodnje dijelova od plastike; idealan je za proizvodnju velikih količina istog predmeta.

Razlika između boca dobivene injekcijskim ili ekstruzijskim puhanjem

Boce injekcijskim prešanjem se dobivaju ubrizgavanjem rastaljenog materijala u kalup a kod
ekstruzijskog postupka puhanja imamo materijal koji se upuhivanjem zraka u materijal, materijal se
širi i poprima oblik kalupa.

U kojim agregatnim stanjima polimeri mogu biti?

Mogu bit u 2 agregatna stanja, čvrstom i tekućem, pošto plinovito agregatno stanje ne mogu postući

Prema ponašanju pri povišenim temperaturama polimeri se dijele?

Čime je definirana molekulna ili kemijska struktura polimera?

 ,
duljina zone istiskivanja , a pad tlaka u njoj iznosi 1,5 GPa. Zavojnica ekstrudera je dvostruka.
T
).
a) ako nema alata za ekstrudiranje
b)

-
t

vijka iznosi si 600 mm, a pad tlaka u njoj

a) Ako nema alata:

b) Ako alat postoji:

kapacitet

(
st
kg/h polistirena. Temperatura taljevine iznosi 490 K, a temperatura dobave 300 K.

), faktor trenja ). Ozubljenje

(
). Ozubljenje

kg/h polistirena. Temperatura taljevine iznosi 490 K, a temperatura dobave

), faktor ). Ozubljenje
7. Za elastomernu smjesu pri temperaturi 120 ºC poznati su parametri Carreauove jednadžbe: A=17620
Pa·s, B=0,1479 s, C=0,77902. Standardna temperatura 𝐓𝐬 smjese iznosi 𝐓𝐬 = −𝟏𝟎, 𝟏 ºC. Izračunajte smičnu
viskoznost taljevine pri 150 ºC ako brzina smicanja iznosi 𝟐𝟎𝟎 𝐬 −𝟏 .

8. Za elastomernu smjesu pri temperaturi 115 ºC poznati su parametri Carreauove jednadžbe: A=17620
Pa·s, B=0,1479 s, C=0,77902. Standardna temperatura 𝐓𝐬 smjese iznosi 𝐓𝐬 = −𝟏𝟎, 𝟏 ºC. Izračunajte smičnu
viskoznost taljevine pri 160 ºC ako brzina smicanja iznosi 𝟐𝟎𝟎 𝐬 −𝟏 .

9. Za elastomernu smjesu pri temperaturi 110 ºC poznati su parametri Carreauove jednadžbe: A=17620
Pa·s, B=0,1479 s, C=0,77902. Standardna temperatura 𝐓𝐬 smjese iznosi 𝐓𝐬 = −𝟏𝟎, 𝟏 ºC. Izračunajte smičnu
viskoznost taljevine pri 150 ºC ako brzina smicanja iznosi 𝟐𝟎𝟎 𝐬 −𝟏 .

10. S pomoću Carreauove jednadžbe izračunaj smičnu viskoznost polimerne taljevine pri brzini smicanja
𝟐𝟓𝟎 𝐬 −𝟏 ako su poznati parametri jednadžbe: A=28000 Pa·s, B=2,8 s i C=0,68.

Primjer 7.

𝐴 = 17620𝑃𝑎 ∙ 𝑠
𝐵 = 0,1479𝑠
𝐶 = 0,77902
𝑇𝑆 = −10,1°𝐶
𝑇1 = 120°𝐶
𝑇2 = 150°𝐶
𝑦̇ = 200𝑠 −1

8,86 ∙ (𝑇1 − 𝑇𝑆 ) 8,86 ∙ (𝑇2 − 𝑇𝑆 ) 8,86 ∙ (120 − (−10,1)) 8,86 ∙ (150 − (−10,1))
log 𝑎𝑇 = − = −
101,6 + (𝑇1 − 𝑇𝑆 ) 101,6 + (𝑇2 − 𝑇𝑆 ) 101,6 + (120 − (−10,1)) 101,6 + (150 − (−10,1))

log 𝑎𝑇 = −0,445

𝑎𝑇 = 10−0,445 → 𝑎𝑇 = 0,359

𝑎𝑇 ∙ 𝐴 0,359 ∙ 17620
η= 𝐶
= → η = 936Pa ∙ s
(1 + 𝑎𝑇 ∙ 𝐵 ∙ 𝑦̇ ) (1 + 0,359 ∙ 0,1479 ∙ 200)0,77902