You are on page 1of 5

AUGUST ENOA: ZLATAREVO ZLATO

Kratki sadraj: U gradu Zagrebu ivio je zlatar Krupi koji je nakon smrti svoje voljene supruge odgajao svoju ker, jedinicu Doru, uz pomo starice, tj. njegove kume Magde. Magda je prodavala paprenjake i svijee na Trgu sv. Marka, po emu su je i nazvali paprenjarka. Najvei zagrebaki neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanec, gospodar Medvedgrada. Dok je jednog dana razbjenjeli narod palio kuu Franje Filipovia koji je izdao svoje hrvatstvo i otiao u turke, jedna iskrica velikog plamena pala je meu konje koji su se zatim razbjeali. Pred podivljalim konjima se sluajno zatekla Dora koju je Pavao, sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. Viao ju je vie puta, a opet joj je spasio ivot. Saznavi da mu se sin via s graankom, Stjepko je skovao urotu. Sve politike spletke i sva graanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i Krupia, a takoer i do smrti Dore. Pavao ju ovaj put nije usopio spasiti. Udovica Klara je htjela Pavla samo za sebe. Uz pomo Grge okolina, gradskog brijaa, brbljavog, oholog i pohlepnog varalice, ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. U poetku svih tih nesrea Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. Shrvan to mu je zbog urote sin Pavao otiao, Stjepan Gregorijanec je sklopio mir sa Zagrebom. Umro je u okruenju, ipak sa sva tri svoja sina, Pavlom, Nikom i Jerkom. Rekavi da e jednog dana nestati ime Gregorijanevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv turaka, a Jerko je otiao u samostan i zaredio se. Biljeke o piscu: August eona najsvestraniji i najplodniji je hrvatski knjievnik 19. stoljea. Roen je u Zagrebu 1838. godine, u malograanskoj obitelji maarskoga, njemakoga i ekog podrijetla. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Zagrebu, Peuhu, pa opet u Zagrebu. Pravo je studirao u Pragu i Beu, jedno vrijeme uz potporu biskupa Strossmayera. Knjievni rad zapoinje feljtonima u novinama i asopisima (Zagrebulje). Istupa kao knjievni kritiar i teoretiar donosei u hrvatsku knjievnost nove ideje o ulozi knjievnosti u kulturnom uzdizanju naroda. Uz knjievni rad, enoa je svakako i meu najobrazovanijim

ljudima svoga vremena, poznavalac mnogih europskih i slavenskih jezika, prevodilac, kulturni i javni radnik, dramaturg i umjetniki direktor HNK-a, gradski senator i urednik mnogih asopisa, i od svega najvanije: pjesnik, pripovjeda i romanopisac. Ve kao gimnazijalac enoa pie stihove na njemakom i hrvatskom jeziku. enoine su pjesme, zahvaljujui sugestivnosti i tematskoj i idejnoj primjerenosti zahtjevima irokog kruga itateljstva i povijesnom trenutku, bile vrlo popularne. To se osobito odnosi na povjestice - (Smrt Petra Svaia, Propast Venecije, Prokleta klijet, i dr.) - lirsko-epske pjesnike tvorevine nastale na motivima starih legendi, narodnih predaja i aktualnih politikih prilika s izrazito nacionalno-rodoljubnom idejom i osloncem na tradicionalnu poeziju ilirskog pokreta. Vrhunac je enoina stvaralatva u pripovijetkama i romanima. U svojim pripovijetkama i novelama enoa finim zapaanjem ulazi u seoski, malograanski i gradski ivot promatrajui sudbinu svojih junaka u povijesnim previranjima i postavljajui svojim pristupom temelje hrvatskog realizma. Jedan od najvanijih i meni najdraih likova je Jerko. Najprije je nijemi mladi koji guta svoju bol i gradsko "spadalo", a poslije Pavlov brat i pomaga. Takoer je i Pavao razdvojen u dvije situacije, kao hrvatski kapetan, sin najljueg neprijatelja zagrepana, iv i vjetrovit junak, a na drugoj strani romantian i njean mladi, zaljubljen "do uiju". Od dobrih likova tu su jo: Petar Krupi, zlatar i Dorin otac, brian i zatitan otac, sama Dora, skromna, posluna i vrlo inteligentna, Magda, pobona, malo brbljava, ali potena starica koja je zlataru Krupiu pomogla odgojiti Doru.

Mjesto radnje: Zagreb Vrijeme radnje: Druga polovica 16. st.; od 1574. do 1582. godine Tema: Sukob zagrepana i gregorijanaca zbog prava na Medvedgrad

O djelu: Ovo je djelo povijesni roman. Pisan je tokavtinom utemeljenom na graanskom jeziku. Ima dosta latinskih rijei jer je roman pisan u 16. st. kada se latinski jezik jo uvijek koristio. U svom pripovijedanju pisac se koristi dijalozima koji vode do sukoba, monolozima i estim, dugakim opisima koji nam opisuju prostor u kojem se radnja odvija. enoa je sveznajui pripovjeda jer ima uvid u cjelokupno zbivanje i radnju. On je i nepouzdani pripovjeda jer iznosi vlastito miljenje o postupcima svojih likova. U ovom romanu ima sredstava retardacije: enoa uz dvije glavne radnje (borba za Medvedgrad i ljubavna pria Dore i Pavla) ubacuje i mnoge epizodne radnje (npr. sukob Petra i Stjepka, sukobi u hrvatskom saboru...) Radnja romana je podijeljenja na dvije paralelne radnje: povijesnu i ljubavnu. Uz povijesnu priu vezan je i opis cjelokupnog drutvenog i politikog ivota Zagreba u 16. st. To je osnovna fabula na koju se vezuje i ljubavna fabula, u kojoj je prikazana pria o dvoje zaljubljenih. To dvoje je iz razliitih drutvenih stalea i u to vrijeme se nisu smjeli ni voljeti, a jo manje eniti. Na poetku romana pisac iznosi mnotvo opisa da bi nas bolje upoznao sa ivotom u 16.st. Upoznajemo se sa panoramom Zagreba, s obiajima tog vremena te sa ivotima raznih ljudi i s glavnim likovima.

O emu enoa govori u predgovoru? enoa ve u prvoj reenici predgovora tj. svoga obraanja tiocu iskazuje motiv svoga pisanja, pokazuje to ga je nagnalo da se prihvati upravo ove teme: Iznosim pred tebe prijatelju hrvatske knjige malenu sliku burne nae davnine. Nadam se da e ti mila biti, jer je naa, nadam se da e i mojemu peru oprostiti gdje je pogrijeilo, jer da je u peru bilo toliko vjetine koliko je bilo ljubavi za nau stvar, knjiga bi bila bez prigovora. enoa zatim izvjetava svog itaoca o tome kako je doao do fabule romana, kako je kopao po starim pisohranama, drevnim knjigama i

drugim listinama: Premeu po arhivu Grada Zagreba stare zapraene artije u kojih sto godina nije bila ruka dirnula, naioh in ljutu i krvavu pru meu silnim podbanom Gregorijancem i graani zagrebakimi. Starina Kreli znao je za tu pravdu ali nije joj znao razlog. A ja otresi prainu, i eto pred mojim oima crno na bijelom zato se podban i Zagreb zavadie i zato je silni velika pao. Eto ti gotove pripovijetke, viknuh radostan i naotrih pero. Stao sam slagati listine, itati i itati do zlovolje. Kupio sam ovdje, kupio ondje, prebirao zapisnike, raune, uio knjige i stare i nove. Kopao sam da iskopam ruevine starog Zagreba, kopao da uskrisim iz groba stare hrvate kakvi bijahu u zboru, u domu, na bojitu. I pomoe Bog. U dui mojoj oivie divne slike, ja sam ih skupio, nadrtao, i evo ih pred tobom, tioe dragi. to je prema enoi teite ovoga djela? Teite ovog djela je sasvim mala slika pronosti nae burne domovine. Razvrstaj likove na pozitivne i negativne! Pozitivni likovi su: Magda, Dora Krupi, Stjepko Gregorijanec, Pavao Gragorijanec, Niko Gregorijanec, Jerko Gregorijanec, Petar Krupi, Milo. Negativni likovi su: Grga okolin, Klara, Ungnad Krsto, Stjepko Gregorijanec.

to zakljuuje iz vanjskog i moralnog opisa svakog pojedinog lika? Paljivo razmotrivi vanjski i moralni opis svakog pojedinog lika mogu zakljuiti ovo: Izgled likova bi trebao nagovijestiti i njihov moralni lik, ali na primjeru opisa Magde, Jerka uviamo da to i nije tako, i da enoa ustvari eli pokazati kako izgled esto vara i kako odijelo ne ini ovjeka. Tko je glavni intrigant u ovom djelu?

U ovom romanu glavni intrigant je Grga okolin. Koji je dogaaj u djelu utjecao na daljnji tok i preokret same fabule? U romanu imamo oitu situaciju kada se itava stvar preokrenula zahvaljujui nikom drugom doli Grgi okolinu. To je situacija kada se Klara beznadno zaljubi u Pavla Gregorijanca koji se treba oeniti s Dorom i ivjeti sretno. Grga okolin nagovara Klaru na umorstvo Dore, to e se i te kako odraziti na cijelu fabulu. Koji lik u ovom djelu je suprotan intrigantu? Lik koji je suprotan intrigantu i pokuava razrijeiti i isparaviti ono to je intrigant smislio je Jerko. Kakvi su likovi u ovom djelu? Neki likovi su vrsti i nepopravljivih karaktera (Klara, Grga), dok su drugi samo zavedeni i lako popravljivi (Stjepko, Petar). to zakljuuje promatrajui ljubavnu i povijesnu fabulu ovoga djela? Kada poblie promotrimo ljubavnu i povijesnu fabulu uvidjet emo da ljubavna fabula i te kako utjee na povijesnu i da se ne moe zanemariti. U ovom romanu nema epizoda koje bi se mogle izbaciti a da se to ne odrazi na itavu fabulu. to misli o jeziku kojim je djelo napisano? Meni se osobno enoin jezik nije svidio. Posebne tekoe su mi stvarale tuice a i samo narjeje. Pohvalno je to to je enoa pokuao pisati jezikom koji je bio aktualan u to vrijeme, ali da se mene pita puno vei uspjeh bi postigao da je pisao obinim i strogo knjievnim jezikom.

You might also like