Matematičke Metode U Prometu - Zbirka Zadataka

Matematicke metode u prometu
zbirka zadataka
H. Pasagic
B. Ivankovic
N. Kapetanovic
18. listopada 2010.
1
Uvod
Zbirka zadataka nastala je tijekom visegodisnjeg rada sa studentima druge
godine studija na Fakultetu prometnih znanosti. U potpunosti se prati
gradivo udzbenika Matematicke metode u prometu, dr. H. Pasagica u ko-
jem se nalaze detaljna objasnjenja postupaka kojima se rjesavaju problemi i
zadaci.
U zbirci su zadani problemi cije rjesavanje pretpostavlja vjestinu konstru-
iranja matematickih modela i njihovo rjesavanje.
Zbirka zadataka namijenjena je ucenju uz upotrebu udzbenika i redovito
pracenje predavanja i vjezbi.
Zbirka zadataka izlazi prvi put i usprkos detaljnim pregledima i htijenju
da ne bude pogresaka, bit cemo zahvalni svima koji ce nam na pogreske
ukazati.
Listopad, 2004.
Autori
2
Sadrzaj
1 Baza i bazicno rjesenje 5
1.1 Problemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.2 Sustavi linearnih jednadzbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
1.3 Bazicna rjesenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
1.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1.5 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
2 Geometrijsko rjesavanje problema linearnog programiranja 27
2.1 Linearne nejednadzbe s dvije nepoznanice . . . . . . . . . . . 27
2.2 Maksimum i minimum linearne funkcije dvije varijable na
konveksnom skupu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
2.3 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
3 Numericko rjesavanje linearnog problema - simpleks metoda 37
3.1 Jedan primjer . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
3.2 Simpleks metoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
3.3 Rjesenje standardnog problema minimuma-Charnesova M pro-
cedura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
3.4 Ispitni zadaci iz numerickog rjesavanja
linearnog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
4 Teorija linearnog programiranja 58
4.1 Dual standardnog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
4.2 Numericko rjesavanje duala uz ocitavanje rjesenja pocetnog
problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
4.3 Slozeniji numericki primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
5 Problemi transporta i distribucije 69
5.1 Formulacija transportnog problema . . . . . . . . . . . . . . . 69
5.2 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
5.3 Degeneracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
5.4 Otvoreni problem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
5.6 Zadaci s ispita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
3
6 Razlicite modikacije transportnog problema 79
6.1 Promjena koecijenata funkcije cilja . . . . . . . . . . . . . . 79
6.2 Nedopustive komunikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
6.3 Ograniceni kapaciteti komunikacija . . . . . . . . . . . . . . . 81
6.4 Minimizacija vremena transporta . . . . . . . . . . . . . . . . 82
6.6 Razni zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
7 Transportna mreza 89
7.1 Ispitni zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
8 Primjeri pismenih zadaca 98
4
1 Baza i bazicno rjesenje
1.1 Problemi
1.

Cep i boca zajedno kostaju 11 kuna. Boca je 10 kuna skuplja od cepa.
Koliko kosta boca, a koliko cep?
2. Koliko je u dvoristu koza, a koliko kokosi, ako imaju ukupno 22 noge i
8 glava?
3. Test sadrzi 20 pitanja. Tocan odgovor donosi 4 pozitivna boda, a
netocan 3 negativna boda. Kandidat je skupio 38 bodova. Koliko
je kandidat imao tocnih odgovora?
4. Za dva kruha i tri litre mlijeka treba dati 18 kuna, a za tri kruha i pola
litre mlijeka 11 kuna. Kolika je cijena kruha, a kolika mlijeka?
5. Vinarija raspolaze dvijema vrstama vina: prvom je cijena 27.5kn/l,
drugom 22.5kn/l. Kupac zeli kupiti 100hl vina po cijeni od prosjecno
24kn/l. Koliko treba uzeti prvog, a koliko drugog vina?
6. Pas goni zeca koji se nalazi 100 zecjih skokova ispred njega. Dok pas
skoci cetiri skoka, zec skoci pet. Ako 7 zecjih skokova iznosi koliko i 4
pseca, koliko pas mora naciniti skokova da bi dostigao zeca?
7. Autobusu od Andrijeva do Brankova treba po voznom redu, odredeno
vrijeme. Ako vozi prosjecno 50km/h, stize sat prije, a ako vozi 35km/h,
kasni dva sata. Koliko je vrijeme predvideno za put i kolika je uda-
ljenost dvaju mjesta?
8. Dva biciklista voze kruznom stazom duljine 900m. Prvi vozi brze i
prestize drugog svakih 18 minuta. Kada bi vozili u suprotnim smje-
rovima, susretali bi se svake 2 minute. Kolikim brzinama voze?
9. Za jednim automobilom koji je krenuo iz grada krene nakon pola sata
drugi i stigne ga nakon 2.5 sata voznje. Oba vozila produzila su voznju
u istom smjeru i nakon jednog i po sata brzi je bio 24km ispred sporijeg.
Kolike su bile srednje brzine ovih automobila?
5
Problem 10. Pas goni lisicu koja ima 60 skokova prednosti. Lisica napravi
tri skoka dok pas nacini dva. Tri pseca skoka iznose koliko i 7 lisicjih
skokova. Koliko ce skokova morati napraviti pas da sustigne lisicu?
Rjesenje: odabir varijabli:
x. . . . . . broj skokova psa
y . . . . . . broj skokova lisice
postavljanje problema:
(60 + y) : x = 7 : 3
za istu duljinu koju mjerimo u razlicitim koracima i
y : x = 3 : 2
za broj skokova koji su u istom vremenu ucinile zivotinje. Nakon toga
rijesimo zadatak kao sustav dviju linearnih jednadzbi s dvije nepoznan-
ice.
Rjesenja problema. Tezi dio rjesavanja je postavljanje problema:
- odabir nepoznanica
- postavljanje jednadzbi.
1. x-cijena boce; y-cijena cepa; x + y = 11;
x y = 1; x = 10.5kn, y = 0.5kn.
2. x-broj koza, y-broj kokosi. 4x + 2y = 22, x + y = 8,
3 koze i 5 kokosi.
3. x-broj tocnih, y-broj netocnih; 4x 3y = 38; x + y = 20;
14 tocnih, 6 netocnih.
4. x-cijena kruha, y-cijena mlijeka, 2x + 3y = 18; 3x +
1
2
y = 11;
kruh kosta 3kn, mlijeko 4kn.
5. x-broj litara po 27.5kn, y-broj litara po 22.5kn;
27.5x+22.5y
100
= 24;
x + y = 100; x = 30l, y = 70l.
6. x-broj koraka koje pretrci zec, a y-broj koraka koje pretrci pas do
hvatanja zeca. (100 + x) : y = 7 : 4; x : y = 5 : 4; x = 250,
y = 200.
6
7. t-vrijeme po voznom redu, l-udaljenost. 50km/h =
l
t1
;
35km/h =
l
t+2
; t = 8h, l = 350km.
8. v-brzina brzeg, u-brzina sporijeg. 18 =
900
vu
; 2 =
900
v+u
.
v = 250m/min, u = 200m/min.
9. v, u-brzina brzeg, odnosno sporijeg: 2.5 =
2.5h
vu
; 1.5 =
24
vu
,
v = 32km/h, u = 16km/h.
7
1.2 Sustavi linearnih jednadzbi
Linearna jednadzba u nepoznanicama
x
1
, x
2
, . . . , x
n
je izraz oblika
1
x
1
+
2
x
2
+ . . . +
n
x
n
= .
Sustav od m linearnih jednadzbi s n nepoznanica glasi:
11
x
1
+ . . . +
1n
x
n
=
1
21
x
1
+ . . . +
2n
x
n
=
2
.
.
. =
.
.
.
m1
x
1
+ . . . +
mn
x
n
=
m
Rjesenjem sustava smatramo svaku uredenu n-torku
(
1
,
2
, . . . ,
n
),
koja supstitucijom:
x
k
=
k
, k = 1, . . . , n
u sve jednadzbe, prevodi jednadzbe u numericke identitete.
Matricni zapis sustava je matricna jednadzba:
AX = B
gdje je A matrica sustava ciji su elementi koecijenati uz nepoznanice, a
tipa je mn, X je jednostupcana matrica tipa n1 i B je jednostupcana
matrica tipa m1.
Egzistencija rjesenja: postavlja se pitanje koji su nuzni i dovoljni uvjeti
da bi sustav imao barem jedno rjesenje. Takvi se sustavi zovu rjesivi,
moguci ili kompatibilni. Ako sustav ne dopusta ni jedno rjesenje,
kazemo da je nerjesiv, nemoguc ili inkompatibilan.
8
Primjer 1. Rijesite slijedeci sustav:
3x + 2y = 4
x 4y = 8
Rjesavanje: pomnozi li se prva jednadzba s 2, dobiva se sustav:
6x + 4y = 8
x 4y = 8.
Ako se prva jednadzba pribroji drugoj, novi sustav je:
6x + 4y = 8
7x = 16.
Dijeljenjem druge jednadzbe brojem 7 sustav izgleda ovako:
6x + 4y = 8
x =
16
7
.
Mnozenjem druge jednadzbe s 6 i dodavanjem prvoj, sustav ima novi
zapis:
4y =
40
7
x =
16
7
Dijeljenjem prve jednadzbe s 4, sustav
y =
10
7
x =
16
7
ima konacan oblik iz kojeg se ispisuje rezultat u obliku jednostupcaste
matrice:
_
x
y
_
=
_
16
7
10
7
_
U naizgled mukotrpnom nacinu rjesavanja treba uociti da se izmjenjuju
dva zahvata na sustavu:
9
- mnozenje jedne jednadzbe brojem = 0
- dijeljenje jednadzbe brojem = 0
- dodavanje jedne jednadzbe drugoj.
Nakon navedenih zahvata sistem jednadzbi ostaje ekvivalentan u smislu
da se ne mijenjaju rjesenja sistema.
Primjer 2. Rijesite sustav:
2x 3y = 2
6x + 9y = 3
Mnozenjem prve jednadzbe s 3 i dodavanjem drugoj dobiva se sustav
2x 3y = 2
0 = 3
koji zbog nemogucnosti ispunjenja druge jednakosti nema rjesenja.
Jedinstvenost rjesenja: postavlja pitanje uz koje ce uvjete sustav imati
jedno jedino rjesenje. Primjer sustava koji ima vise rjesenja:
3x 4y = 12
6x + 8y = 24
Rjesenje: Pomnozi se prva jednadzba brojem 2 i doda drugoj, dobiva
se sustav:
3x 4y = 12
0 = 0
koji ima beskonacno mnogo rjesenja. Nekoliko rjesenja mozemo zapisati
u tablici:
x 4 0 1 2
y 0 3
9
4
1.5
Prakticno je zapisati rjesenje u matricnom obliku:
_
x
y
_
=
_
4
3
y + 4
y
_
=
_
4
0
_
+ y
_
4
3
1
_
,
quady R.
10
Zapisivanje skupa rjesenja izvodi se u matricnom obliku.
Primjer 3. Rjesite sustav:
x 3y + 2z = 1
x + 9y + 6z = 3
x + 3y + 4z = 1
Mnozenjem prve jednadzbe s 1 i dodavanjem drugoj i trecoj jednadzbi
dobiva se sustav:
x 3y + 2z = 1
12y + 4z = 4
6y + 2z = 2
Dijeljenjem druge jednadzbe s 2 i dodavanjem trecoj, dobiva se:
x 3y + 2z = 1
12y + 4z = 4
0 = 0
Ako druga jednadzba podijeli s -2 i doda prvoj:
x 9y = 3
12y + 4z = 4
0 = 0
Konacno se dijeljenjem druge jednadzbe brojem 4 dobiva sustav
x 9y = 3
3y + z = 1
0 = 0
iz kojeg se ispisuje postupak za dobivanje rjesenja u matricnom, odnosno
vektorskom obliku:
_
_
x
y
z
_
_ =
_
_
3
0
1
_
_ + t
_
_
9
1
3
_
_ ,
gdje je t R parametar koji generira rjesenja.
11
Pitanja egzistencije i jedinstvenosti rjesenja sustava jednadzbi zadiru u
teoriju Linearne algebre. Pristupacno izlaganje linearne algebre nalazi
se u [4].
Rjesavanje sustava provodi se Gauss-Jordanovom metodom eliminacije,
a opisano je pregledno u [5]. Takvo rjesavanje je i ekonomicno, jer
iskljucuje prepisivanje oznaka za nepoznanice i znakova jednakosti.
Prosirena matrica sustava iz Primjera 3 glasi:
_
_
1 3 2 1
1 9 6 3
1 3 4 1
_
_ .
Prvi stupac cine koecijenti prve nepoznanice po jednadzbama sustava.
Naziva se vektoromkoecijenata nepoznanice ili varijable x. Analogno
za drugi i treci stupac.
Cetvrti stupac cine koecijenti koji se u jednadzbama nalaze na desnim

stranama jednakosti. Oni se nazivaju slobodnim koecijentima.
Elementarna transformacija nad retcima matrice jedan je od slijedecih
zahvata:
1. Zamjena poretka dviju redaka matrice
2. Mnozenje nekog retka matrice brojem razlicitim od nule
3. Pribrajanje jednog retka matrice nekom drugom retku matrice
Gauss - Jordanova metoda eliminacije rjesava sustav elementarnim trans-
formacijama nad retcima prosirene matrice sustava. Gauss-Jordanovom
metodom rijesite sustave i zapisite njihova rjesenja:
Primjer 4. Rijesite sustav:
2x 3y + 5z = 1
x + 2y 2z = 2
3x y z = 3
12
Prosirena matrica sustava:
_
_
2 3 5 1
1 2 2 2
3 1 1 3
_
_
Mnozenjem drugog retka s -2 i dodavanjem prvom retku, a zatim
mnozenjem istog retka s -3 i dodavanjem trecem, nova prosirena ma-
trica sustava glasi:
_
_
0 7 9 3
1 2 2 2
0 7 5 3
_
_
Prvi redak pomnozi se s -1 i doda trecem, dok se sam prvi redak podijeli
s -7. Nakon toga se novonastali prvi redak pomnozen brojem -2 doda
drugom i dobiva se
_
_
0 1
9
7
3
7
1 2 2 2
0 0 4 0
_
_
Nakon dijeljenja treceg retka sa 4, a zatim mnozenja novodobivenog
retka s -2 i dodavanja drugom i konacno dijeljenja treceg retka brojem
4, prosirena matrica ima izgled
_
_
0 1
9
7
3
7
1 0
4
7
2
0 0 1 0
_
_
Konacno, nakon mnozenja treceg retka s
7
4
i dodavanja drugom, te
nakon mnozenja treceg retka sa
7
9
i dodavanja prvom, dobiva se matrica:
_
_
0 1 0
3
7
1 0 0 2
0 0 1 0
_
_
neposredno se moze ispisati rjesenje:
_
_
x
y
z
_
_ =
_
_
2
3
7
0
_
_
13
Zadatak 5. Rijesite i zapisite rjesenja u matricnom obliku:
x
1
+ 2x
2
+x
3
= 4
2x
1
x
2
3x
3
= 2
x
1
8x
2
9x
3
= 8
5x
1
+ 5x
2
= 14
Rjesavanje. Prosirena matrica sustava:
_
_
1 2 1 4
2 1 3 2
1 8 9 8
5 5 0 14
_
_
Prvi redak mnoziti s -2 i dodati drugom, zatim isti redak mnoziti s -1
i dodati trecem i konacno, pomnoziti ponovo prvi redak s -5 i dodati
cetvrtom, da bi se dobila matrica:
_
_
1 2 1 4
0 5 5 6
0 10 10 12
0 5 5 6
_
_
Nakon mnozenja drugog retka s -2 i dodavanja trecem, zatim oduz-
imanja drugog retka od treceg retka i dijeljenja samog drugog retka
brojem -5, matrica glasi:
_
_
1 2 1 4
0 1 1
6
5
0 0 0 0
0 0 0 0
_
_
Ako se drugi redak pomnozi s -1 i doda prvom retku, dobiva se matrica
_
_
1 1 0
14
5
0 1 1
6
5
0 0 0 0
0 0 0 0
_
_
14
iz koje neposredno rjesenje glasi:
_
_
x
1
x
2
x
3
_
_ =
_
_
14/5 x
2
x
2
6/5 x
2
_
_
=
_
_
14/5
0
6/5
_
_ + x
2
_
1
1
1
_
_ ,
gdje je x
2
R parametar.
Zadatak 6. Rijesite sustav:
6x
1
+ 4x
2
+ 5x
3
+ 2x
4
+ 3x
5
= 1
3x
1
+ 2x
2
+ 4x
3
+ x
4
+ 2x
5
= 3
3x
1
+ 2x
2
2x
3
+ x
4
= 7
9x
1
+ 6x
2
+ x
3
+ 3x
4
+ 2x
5
= 2
Rjesenje:
_
_
x
1
x
2
x
3
x
4
x
5
_
_
=
_
_
0
0
13
19
34
_
_
+ x
1
_
1
0
0
3
0
_
_
+ x
2
_
0
1
0
2
0
_
_
,
gdje su x
1
, x
2
R parametri kojima se generira beskonacno mnogo
rjesenja. Ovo rjesenje je, za razliku od rjesenja u prethodnom zadatku,
ima dva parametra.
Zadatak 7. Rijesite Gauss-Jordanovom metodom sustav
2x
1
+ 7x
2
+ 3x
3
+ x
4
= 6
3x
1
+ 5x
2
+ 2x
3
+ 2x
4
= 4
9x
1
+ 4x
2
+ x
3
+ 7x
4
= 2
Rjesenje:
_
_
x
1
x
2
x
3
x
4
_
_
=
_
_
2/11
10/11
0
0
_
_
+ t
_
_
1/11
5/11
1
0
_
_
+ s
_
_
9/11
1/11
0
1
_
_
,
15
gdje su t = x
3
i s = x
4
parametri koji generiraju rjesenja.
Napomena: Sustave obavezno rijesite sami. Ispravnost dobivenih rjesenja
provjerite uvrstavanjem, jer se parametri koje ste dobili ne moraju po-
dudarati s navedenim parametrima. Ako sustave rijesite, lakse cete
razumijeti slijedece poglavlje. U njemu se navode razlozi nepodudaranja
oblika rjesenja i nacin izbora varijabli koje imaju ulogu parametara.
16
1.3 Bazicna rjesenja
U opcenitom zapisu rjesenja sistema javljaju se parametri koji generi-
raju rjesenja.
Bazicna rjesenja sustava jednadzbi su ona rjesenja, za koja su parametri
jednaki nuli. U petom zadatku, prosirena matrica sustava imala je
konacan izgled:
_
_
1 1 0
14
5
0 1 1
6
5
0 0 0 0
0 0 0 0
_
_
iz kojeg je ispisano rjesenje:
_
_
x
1
x
2
x
3
_
_ =
_
_
14/5 x
2
x
2
6/5 x
2
_
_
=
_
_
14/5
0
6/5
_
_ + x
2
_
1
1
1
_
_ ,
Ako se za vrijednost parametra x
2
uvrsti 0, dobiveno rjesenje zovemo
bazicnim:
_
_
x
1
x
2
x
3
_
_ =
_
_
14/5
0
6/5
_
_
Varijable x
1
i x
3
nazivaju se bazicnim varijablama. Ponekad se bazicnim
rjesenjima nazivaju i pojedinacne vrijednosti:
x
1
= 14/5
x
3
= 6/5.
Varijabla x
2
je nebazicna varijabla i njena je vrijednost u bazicnom
rjesenju jednaka nuli.
Koecijenti bazicne varijable u stupcu posljednje prosirene matrice sus-
17
tava, cine jedan od vektora baze vektorskog 4-dimenzionalnog prostora:
x
1
x
3
_
_
1
0
0
0
_
_
_
_
0
1
0
0
_
_
Opcenito, koecijenti bazicnih varijabli, tj. odgovarajuci stupci posljed-
nje transformacije prosirene matrice sustava su neki od vektora baze
m-dimenzionalnog prostora R
m
(za m-broj redaka, odnosno jedndzbi):
_
_
_
_
_
_
_
_
_
1
0
.
.
.
0
0
_
_
_
_
_
_
_
_
_
;
_
_
_
_
_
_
_
_
_
0
1
.
.
.
0
0
_
_
_
_
_
_
_
_
_
; . . .
_
_
_
_
_
_
_
_
_
0
0
.
.
.
0
1
_
_
_
_
_
_
_
_
_
Vazna napomena je da bazicno rjesenje nije jednoznacno. Ako se u Za-
datku 5, u posljednjo prosirenoj matrici, prvi redak pomnozi s -1 i doda
drugom, nova matrica je
_
_
1 1 0
14
5
1 0 1
8
5
0 0 0 0
0 0 0 0
_
_
.
Sada su vrijednosti bazicnih varijabli
x
2
= 14/5
x
3
= 8/5.
Nebazicna varijabla je x
1
i ona u bazicnom rjesenju ima vrijednost 0.
Ako se pak u posljednjoj matrici doda drugi redak prvom, a zatim isti,
drugi, redak podijeli s -1:
_
_
0 1 1
6
5
1 0 1
8
5
0 0 0 0
0 0 0 0
_
_
,
18
dobiva se matrica iz koje se ispisuje bazicno rjesenje:
x
1
= 8/5
x
2
= 6/5
x
3
= 0.
Broj bazicnih rjesenja u opcem slucaju manji je ili jednak:
_
n
rangA
_
gdje je n broj nepoznanica, a rangA rang matrice sustava A, odnosno
najveci moguci broj stupaca koji izgledaju kao gore navedeni bazicni
vektori, a mogu se dobiti elementarnim transformacijama nad retcima
matrice sustava A.
1.4 Zadaci
U sljedecim zadacima odredite sva bazicna rjesenja sustava jednadzbi:
1.
10x
1
+ x
2
+ 10x
3
= 20
15x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
= 15
Rjesenje zadatka su slijedeca bazicna rjesenja:
_
_
3
10
0
_
_ ;
_
_
0
2
9/5
_
_ ;
_
_
1/2
0
3/2
_
_ .
Pozitivna bazicna rjesenja sustava su u prometu od osobitog
znacaja, jer su rjesenja prirodno nenegativne velicine. Zato se
prvo navedeno bazicno rjesenje naziva nemogucim bazicnim
rjesenjem.
2.
2x
1
+ 2x
2
5x
3
5x
4
= 3
x
1
3x
2
+ 6x
3
+ 3x
4
= 4
19
Rjesenje. Moguca bazicna rjesenja:
_
_
29
0
0
11
_
_
;
_
_
38/7
0
11/7
0
_
_
,
a nemoguca bazicna rjesenja:
_
_
17/4
11/4
0
0
_
_
;
_
_
0
38/3
17/3
0
_
_
;
_
_
0
29/9
0
17/9
_
_
;
_
_
0
0
29/15
38/15
_
_
.
3.
x
1
+ 2x
2
+x
3
= 7
2x
1
x
2
+ 2x
3
= 6
x
1
+ x
2
+ 3x
3
= 12
Rjesenje. Jedno jedino moguce bazicno rjesenje:
_
_
1/2
33/10
8/5
_
_ .
4.
2x
1
3x
2
+ 5x
3
+ 7x
4
= 1
4x
1
6x
2
+ 2x
3
+ 3x
4
= 2
2x
1
3x
2
11x
3
15x
4
= 1
Rjesenje ovog zadatka, radi njegova oblika, navodi se u cijelosti.
Prosirenoj matrici sustava
_
_
2 3 5 7 1
4 6 2 3 2
2 3 11 15 1
_
_
20
prvi se redak mnozi s -2 i dodaje drugom retku, zatim se prvi redak
oduzima od treceg i, konacno, sam prvi redak se dijeli brojem 2 i
dobiva se:
_
_
2 3 5 7 1
0 0 8 11 0
0 0 16 22 0
_
_ .
Slijedi mnozenje drugog retka brojem -2 i dodavanje trecem, a
zatim dijeljenje drugog retka brojem -8. Nakon toga se u matrici
_
_
2 3/2 5/2 7/2 1/2
0 0 1 11/8 0
0 0 0 0 0
_
_
mnozi drugi redak s 5/2 i dodaje prvom:
_
_
1 3/2 0 1/16 1/2
0 0 1 11/8 0
0 0 0 0 0
_
_ ,
i slijedi bazicno rjesenje:
_
_
x
1
x
2
x
3
x
4
_
_
=
_
_
1/2
0
0
0
_
_
.
Uociti da je x
3
bazicna varijabla i da je njena vrijednost jednaka
nuli.
Degenerirana bazicna varijabla je ona bazicna varijabla koja ima vri-
jednost nula. Bazicno rjesenje u kojem je bar jedna varijabla degene-
rirana naziva se degeneriranim bazicnim rjesenjem.
Zadatak 5. Da li postoje pozitivna bazicna rjesenja sustava linearnih jed-
nadzbi:
3x
1
+ 2x
2
+ 5x
3
+ 4x
4
= 3
2x
1
+ 3x
2
+ 6x
3
+ 8x
4
= 5
x
1
6x
2
9x
3
20x
4
= 11
4x
1
+ x
2
+ 4x
3
+ x
4
= 2 ?
21
Zelimo li dobiti pozitivna bazicna rjesenja, desne strane jednakosti

moraju biti pozitivne. U zadanom sustavu treba trecu jednadzbu
pomnoziti s 1. Tako se dobiva sustav, cija prosirena matrica izgleda:
_
_
3 2 5 4 3
2 3 6 8 5
1 6 9 20 11
4 1 4 1 2
_
_
Ako se zahtijeva da, primjerice, x
1
bude bazicna varijabla, tada jedinica
buduceg stupca - bazicnog vektora ne smije biti na mjestu na kojem
je sada negativni broj. Da se nakon elementarnih transformacija nebi
pojavile negativne vrijednosti u stupcu slobodnih koecijenata, prije
odabira kljucnog elementa treba analizirati omjere elemenata stupca b
- slobodnih koecijenata i pozitivne elemente stupca x
1
- koecijenata
uz nepoznanicu x
1
:
3 : 3
5 : 2
2 : 4
Vodeci element koji ce odrediti jedinu jednadzbu u kojoj ce se javiti
x
1
bit ce element s najmanjim omjerom. Na mjestu tog elementa u
novoj, transformiranoj matrici stajat ce 1, dok ce na ostalim mjestima
u stupcu biti 0.
U ovom slucaju to je koecijent 4 iz cetvrtog retka, odnosno jednadzbe.
Prva elementarna transformacija je dijeljenje cetvrtog retka brojem 4:
_
_
3 2 5 1 3
2 3 6 8 5
1 6 9 20 11
1
1
4
1
1
4
1
2
_
_
Novonastali redak dodaje se trecem, zatim se taj isti redak mnozi s -2
i pribraja drugom. Na kraju se cetvrti redak mnozi brojem -3 i dodaje
22
prvom. Tako se dobiva matrica:
_
_
0
5
4
2 2
3
2
0
5
2
4
15
2
4
0
25
4
10
81
4
23
2
1
1
4
1
1
4
1
2
_
_
Sada se analogno trazi pozitivna bazicna vrijednost za x
2
. Analizirajuci
omjere slobodnih koecijenata i pozitivnih koecijenata uz nepoznanicu
x
2
, dobiva se:
min
_
_
3
2
:
5
4
,
4 :
5
2
,
23
2
:
25
4
,
1
2
:
1
4
_
_
=
3
2
:
5
4
,
pa je vodeci ili kljucni element koecijent
5
4
uz x
2
iz prvog retka,
odnosno jednadzbe. Mnozeci prvi redak razlomkom
4
5
, dobiva se:
_
_
0 1
8
5

8
5
6
5
0
5
2
4
15
2
4
0
25
4
10
81
4
23
2
1
1
4
1
1
4
1
2
_
_
Prvi redak treba redom mnoziti s
5
2
,
25
4
i
1
4
i simultano dodavati
drugom, trecem i cetvrtom retku. Nova prosirena matrica sustava glasi:
_
_
0 1
8
5

8
5
6
5
0 0 0
23
2
1
0 0 0
121
4
4
1 0
3
5
13
20
1
5
_
_
Sada se bazicna varijabla trazi u x
4
. Izbjegavajuci negativnosti u
stupcu slobodnih koecijenata, analiziraju se omjeri slobodnih koe-
cijenata i odgovarajucih pozitivnih koecijenata cetvrtog stupca koji
23
pripadaju varijabli x
4
:
min
_
_
1 :
23
2
,
4 :
121
4
,
1
5
:
13
20
_
_
= 1 :
23
2
Drugi redak treba mnoziti s
23
2
da se na cetvrtom mjestu dobije 1. Novo
nastali se drugi redak simultano sada mnozi redom brojevima:
8
5
,
121
4
i
13
20
uz istovremeno dodavanje prvom, trecem i cetvrtom retku. Izgled
konacne matrice:
_
_
0 1
8
5
0
154
115
0 0 0 1
2
23
0 0 0 0
63
46
1 0
3
5
0
33
230
_
_
.
Iz posljednje prosirene matrice sustava ispisuje se nenegativno bazicno
rjesenje (bazicno moguce rjesenje):
x
1
=
33
230
x
2
=
154
115
x
3
= 0
x
4
=
2
23
24
1.5 Problemski zadaci
1. Brzina helikoptera veca je za 70km/h od brzine automobila. Duljina
leta kojeg u punoj brzini preleti helikopter i duljina puta sto ga za isto
vrijeme moze prijeci automobil odnose se kao 15 : 8. Koliko brzo moze
ici helikopter, a koliko automobil?
2. Kupac je platio hlace i jaknu za gotovinu. Popust na hlace bio je 5%,
na jaknu 4%, pa je kupac ustedio 160 kuna. Da je popust na hlace
bio 6%, a na jaknu 8%, kupac bi ustedio 240 kuna. Koliko su kostale
hlace, a koliko jakna?
3. Rijesite sustav Gauss - Jordanovom metodom i zapisite rjesenje u vek-
torskom obliku:
3x
1
5x
2
+ 2x
3
+ 4x
4
= 2
7x
1
4x
2
+ x
3
+ 3x
4
= 5
5x
1
+ 7x
2
4x
3
6x
4
= 3
4. Napisite rjesenje sustava u matricnom obliku:
2x
1
+ 5x
2
8x
3
= 8
4x
1
+ 3x
2
9x
3
= 9
2x
1
+ 3x
2
5x
3
= 7
x
1
+ 8x
2
7x
3
= 12
5. Odredite moguca bazicna rjesenja sustava:
(a)
2x
1
+ x
2
+ 5x
3
= 5
x
1
+ 2x
2
+ x
3
= 4
(b)
x
1
x
3
+ x
4
x
5
= 1
x
2
+ x
3
+ 4x
4
+ 2x
5
= 4
7x
4
+ 3x
5
= 0
25
Rjesenja problemskih zadataka:
1. v-brzina helikoptera, u-brzina automobila, v = u + 70, v : u = 15 : 8,
v = 150km/h, u = 80km/h.
2. h-cijena hlaca, j-cijena jakne, 5% h + 4% j = 160, 6% h + 8% j = 240,
h = 2000kn, j = 1500kn.
3.
_
_
x
1
x
2
x
3
x
4
_
_
=
_
_
0
5
13/2
21/2
_
_
+ t
_
_
1
1
9
4
_
_
4. Sustav nema rjesenja.
5. (a)
_
_
_
5
0
1
_
_
_ je nemoguce bazicno rjesenje, a
_
_
_
2
1
0
_
_
_,
_
_
_
0
5/3
2/3
_
_
_ su moguca
bazicna rjesenja.
(b) degenerirana moguca bazicna rjesenja su:
_
_
_
_
_
_
_
1
4
0
0
0
_
_
_
_
_
_
_
,
_
_
_
_
_
_
_
5
0
4
0
0
_
_
_
_
_
_
_
i
_
_
_
_
_
_
_
1
0
4
0
0
_
_
_
_
_
_
_
, a
nedegenerirano je
_
_
_
_
_
_
_
21/13
0
0
6/13
14/13
_
_
_
_
_
_
_
.
26
2 Geometrijsko rjesavanje problema linearnog
programiranja
2.1 Linearne nejednadzbe s dvije nepoznanice
Rjesavanje nejednadzbe s dvije nepoznanice opisano je u [5] prilikom odredivanja
domene funkcije dvije varijable. Tehnika rjesavanja linearne jednadzbe s dvije
nepoznanice jednostavnija je jer zahtijeva znanje o crtanju pravca u ravnini i
elementarnom odredivanju poluravnine cije tocke zadovoljavaju nejednadzbu.
1. Skicirajte rjesenje nejednadzbe:
2x 3y 6.
2. Skicirajte u koordinatnoj ravnini skup rjesenja sustava nejednadzbi:
(a) x 3, x 2, y 2, x y 4 0
(b) 2x 3y 2 0, 2x 3y 2 0, y 2
(c) 4x 3y + 5 0, x + y 4 0, 2x 5y 1 0
2.2 Maksimum i minimum linearne funkcije dvije var-
ijable na konveksnom skupu.
1. Odredite maksimum funkcije f(x, y) na konveksnom skupu :
(a) f(x, y) = x + 2y; 3x 2y 6, 3x +y 3, x 3
(b) f(x, y) = x + 3y 2; x + y 7 0, 2x + 3y 18 0,
x 5, x, y 0
2. Odredite minimum funkcije f(x, y) uz slijedeca ogranicenja:
(a) f(x, y) = 6x + 4y; x +y 2, x
1
2
, y 4, x y 0
(b) f(x, y) = 3x 2y + 10; x 2y + 4 0, x + y 5 0,
x 3 0, x, y 0
3. Potrebno je prevesti teret na dvije relacije. Vrijeme obrta na prvoj
relaciji je 1.4 sata, a na drugoj 1.1 sat. Radno vrijeme je 6.5 sati.
Odredite broj obrta na svakoj relaciji tako da radno vrijeme bude mak-
simalno iskoristeno.
27
Rjesenje:
x
1
. . . broj obrta na prvoj relaciji,
x
2
. . . broj obrta na drugoj relaciji
max(1.4x
1
+ 1.1x
2
)
1.4x
1
+ 1.1x
2
6.5
x
1
, x
2
0
Traze li se cjelobrojna rjesenja, treba ispitati funkciju cilja na tockama
unutar trokuta, a koje imaju cjelobrojne koordinate.
Nije tesko prepoznati da je tocka maksimuma (3, 2) a maksimumz
max
=
6, 4 sata.
4. Na svaku kolonu od sto vozila koja krece iz grada A dolazi u pratnji
jedna radionica, dva vozila tehnicke pomoci i dva motocikla. Na isto
takvu kolonu koja krece iz grada B u pratnji su dvije radionice, jedno
vozilo tehnicke pomoci, no nema motocikla. Jedna kolona koja ide
iz grada A preveze 3000t tereta, dok kolona iz grada B preveze 2500t.
Na raspolaganju je 1000 vozila, 16 radionica i isto toliko vozila tehnicke
pomoci, te 14 motocikala. Koliko je kolona potrebno formirati u svakom
gradu, tako da prijevoz tereta bude maksimalan?
Rjesenje:
GRAD GRAD resursi
A B
vozila 100 100 1000
radionice 1 2 16
teh. pom. 2 1 16
motori 2 14
teret kolone 3000 2500
broj kolona x
1
x
2
Iz tablice zapisujemo model:
max(3000x
1
+ 2500x
2
)
100x
1
+ 100x
2
1000
x
1
+ 2x
2
16
28
2x
1
+ x
2
16
2x
1
14
x
1
, x
2
0.
Rjesenje: z
max
= 28000t, koji se postize za
x
1
= 6, x
2
= 4.
5. Grackom metodom rijesite problem maksimalnog koristenja kapaciteta
u poduzecu koje izradjuje dva proizvoda:P
1
, P
2
koji prolaze kroz tri
grupe strojeva: S
1
, S
2
, S
3
. Vrijeme u satima i kapaciteti strojeva dani
su tablicno:
STROJEV I V RIJEMEP
1
V RIJEMEP
2
KAPACITETI
S
1
10 10 8000
S
2
10 30 18000
S
3
20 10 14000
UKUPNO 40 50 40000
Rjesenje:
Ako je x
1
broj komada proizvoda P
1
, a x
2
broj proizvoda P
2
,matematicki
model problema je:
max(40x
1
+ 50x
2
)
10x
1
+ 10x
2
8000
10x
1
+ 30x
2
18000
20x
1
+ 10x
2
14000
x
1
, x
2
0
Rjesenje je z
max
(300, 500) = 37000h, sto predstavlja 92.5% iskoristenog
vremena.
6. Rijesite problem grackom metodom:
min(20x
1
+ 40x
2
)
6x
1
+ x
2
18
29
x
1
+ 4x
2
12
2x
1
+ x
2
10
x
1
, x
2
0
(rjesenje problema: z
min
(4, 2) = 160.)
7. Rijesite linearni problem:
max(x
1
+ 2x
2
)
x
1
+ x
2
= 1
x
1
, x
2
0
(nema optimalnog rjesenja jer funkcija cilja neograniceno raste.)
8. Napisite rjesenja slijedeceg problema:
max(12x
1
+ 18x
2
)
2x
1
+ 3x
2
33
x
1
+ x
2
15
x
1
+ 3x
2
27
x
1
, x
2
0
(problem ima beskonacno mnogo rjesenja, a to su tocke spojnice T
3
T
4
,
gdje je T
3
= (12, 3), a T
4
= (6, 7).)
9. Rijesite problem:
max(x
1
+ 3x
2
)
x
1
+ x
2
20
x
1
+ x
2
30
2x
1
+ 2x
2
0
x
1
x
2
10
x
1
, x
2
0
(rjesenje: z
max
(5, 25) = 80)
30
10. Dva proizvoda, P
1
i P
2
prolaze u procesu proizvodnje kroz dva stroja,
S
1
i S
2
. U jedinici vremena na stroju S
1
mogu se obraditi 20 komada
proizvoda P
1
i 40 komada P
2
. Na stroju S
2
mogu se u jedinici vremena
obraditi po 30 komada bilo proizvoda P
1
, bilo P
2
.U proces proizvodnje
ugradjene su i dvije linije montaze. U jedinici vremena mogu montirati
najvise 15 komada P
1
i 25 komada P
2
. Dobitak po proizvodu P
1
je
5, a po P
2
10 kuna. Sastavite program proizvodnje koji ce u danim
uvjetima maksimalizirati dobitak.
(Rjesenje:
Zadatak se svodi na problem:
max(5x
1
+ 10x
2
)
x
1
20
+
x
2
40
1
x
1
30
+
x
2
30
1
x
1
15
x
2
25
x
1
, x
2
0
cije je rjesenje: max(5, 25) = 275.)
11. Iz dvije vrste namirnica treba, uz minimalne troskove, sastaviti dnevni
obrok koji sadrzi bar 3000 kalorija i 100g bjelancevina. Poznato je da
1kg namirnica prve vrste sadrzi 2000cal i 100g bjelancevina, dok 1kg
druge namirnice sadrzi 4000cal i 200g bjelancevina. Sastavite najjef-
tiniji obrok uzevsi u obzir da jedan kilogram prve namirnice kosta 6kn,
a druge 9kn.
( Rjesenje: uzeti samo 0.75kg namirnica druge vrste, sto kosta 6.75kn.
Napomena: Od 1980. godine, umjesto kalorija u upotrebi je dzul
(1cal = 4190J).)
12. Tvornica stocne hrane proizvodi dvije vrste smjesa kukuruza, zobi i
psenice prema ovoj tablici:
kukuruz zob psenica
1.smjesa 90% 10% nema
2.smjesa 70% 20% 10%
31
Pretpostavimo da tvornica ostvaruje dobit od 27 dolara po toni prve i 21
dolar po toni druge smjese. Neka tvornica raspolaze s 1800t kukuruza,
1000t zobi i 600t psenice. Koliko tona svake smjese treba proizvesti da
se maksimalizira ukupna dobit, ako sva proizvodnja moze biti prodana,
a proces mijesanja jednako stoji za svaku smjesu.
( Rjesenje: svaka tocka segmenta koji spaja (0,
18000
7
) i (2000, 0). Mak-
simalna dobit je 54000 dolara.)
13. Neko poduzece ima dva skladista smjestena u dva razlicita grada. Roba
se iz tih skladista transportira u tri robne kuce koje su smjestene u
druga tri grada. Troskovi prijevoza po jedinici vremena, kapaciteti
skladista i zahtjevi robnih kuca dani su pregledno u tablici:
R
1
R
2
R
3
kapaciteti
S
1
4 2 1 15
S
2
1 3 5 25
zahtjevi 10 20 10
( Rjesenje:
Neka je x kolicina robe koju vozimo iz S
1
u R
1
, a y neka je kolicina robe
koju vozimo iz S
1
u R
2
. Ostale su vrijednosti odredene. Zahtjevamo
li pozitivnost svih prevezenih kolicina, dobivamo uvjete i dobiva se
minimalni trosak od 75 novcanih jedinica.)
14. Velika gradska prijevoznicka tvrtka zeli nabaviti 300 kamiona nosivosti
po 3600 i 1200 kilograma, tako da oni zajedno u samo jednoj voznji
mogu natovariti barem 432t robe. Kamioni se kupuje na kredit. Mjesecna
rata za svaki veci kamoncic iznosi 3300, dok za manji 2800 Eura. Za ot-
platu poduzece ne moze mjesecno izdvojiti vise od 924000 Eura. Jedan
prijevoz vecim vozilom donosi oko 320, a manjim 360 Eura. Koliko
bi tvrtka trebala kupiti vecih, a koliko manjih kamiona, pa da ostvari
najvecu dobit za jednu voznju dnevno?
(rjesenje: 30 vecih i 270 manjih, dobit po danu je 106800 Eura.)
15. Poduzece proizvodi skije za trcanje i za slalom. Proizvodi se u odjelu
za proizvodnju, kapaciteta 216 sati i odjelu za nalizaciju kapaciteta
48 sati. Skije za trcanje treba 12 sati raditi i 2 sata sastavljati, dok
skije za slalom treba 8 sati raditi i 2 sata sastavljati. Koliko kojih raditi
32
u danim uvjetima, ako skije za trcanje donose prot od 40$, a slalom
skije 30$. Pod skijama podrazumijeva se par skija.
(rjesenje: treba proizvesti 6 pari skija za trcanje i 18 pari skija za
slalom, sto ce donijeti 780$ prota .)
16. Potrebno je uvesti trajektnu liniju koja bi dnevno u oba smjera mogla
prevesti barem 2500 automobila, a ne bi potrosila dnevnu zalihu od 800
litara goriva. Na raspolaganju su dva tipa trajekata. Veci u jednom
smjeru vozi 200 automobila, potrosi pritom 30 litara goriva, a ukupni
trosak jedne voznje je 800kn. Manji u jednom smjeru potrosi 40 litara
gorva, moze prevesti 160 automobila, a trosak takve voznje je 650kn.
Ako veci u jednom danu napravi ukupno 10 voznji, a manji 8, koliko bi i
kojih plovila trebalo nabaviti, pa da roskovi budu sto manji? Obavezno
izracunajte minimalni dnevni trosak.
(Rjesenje:
varijable:
- varijable:
- x
1
broj vecih trajekata
- x
2
broj manjih trajekata
- funkcija cilja: min(10 800x
1
+ 8 650x
2
)
- uvjeti:
10 200x
1
+ 8 160x
2
2500
10 30x
1
+ 8 40x
2
800
x
1
, x
2
0
U domeni se promatraju samo tocke s cjelobrojnim koordinatama
i nalazi se da je najbolje uzeti 2 manja trajekta uz minimalni
dnevni trosak od 104000kn.)
17. Planira se tjedna proizvodnja dva proizvoda P
1
i P
2
. Do nalnog
proizvoda materijal prolazi tri faze obrade: F
1
, F
i F
3
. Tjedni ka-
pacitet za svaku fazu je 840 radnih sati. Za prvi proizvod P
1
potrebno
je 1 sat za fazu F
1
, 2 sata za fazu F
2
i 1/2 sata za trecu fazu, F
3
. Za
drugi proizvod P
2
potrebno je 2 sata rada u prvoj fazi, 36 minuta u
drugoj fazi i 20 minuta rada u trecoj fazi.
33
Kako treba planirati proizvodnju, odnosno koliko treba izraditi komada
prvog proizvoda P
1
, a koliko komada drugog proizvoda P
2
da bi zarada
bila maksimalna, ako je cijena prvog proizvoda po komadu 200 kuna,
a drugog 300kn.
Napisati matematicki model i problem rijesiti gracki.
(Rjesenje:
Matematicki model koji se ispisuje iz tablice:
F
1
F
2
F
3
P
1
1 2 1/2
P
2
2 3/5 1/3
840 840 840
i glasi:
max(200x
1
+ 300x
2
)
x
1
+ 2x
2
840
2x
1
+ 0.6x
2
840
0.5x
1
+ 0.33x
2
840
x
1
, x
2
0
i konacno daje maksimalnu zaradu od 33600kn za 168 proizvoda P
1
.
34
1. Odredite minimum i maksimum linearnih funkcija uz navedene uvjete:
(a)
f(x
1
, x
2
) = 3x
1
+ 2x
2
x
1
+ x
2
6
x
1
2x
2
2
x
1
1
x
2
4
x
1
, x
2
0
(b)
f(x
1
, x
2
) = 2x
1
+ 2x
2
x
1
+ x
2
3
x
1
+x
2
2
x
2
4
x
1
, x
2
0
2. Jedno poduzece proizvodi dva proizvoda i za njihovu obradu koristi
cetiri stroja. Raspolozivo vrijeme na strojevima je redom: 16, 10, 16
i 12 sati. Za obradu svakog proizvoda prvog tipa na strojevima treba
raditi redom: 2,2,4 i 0 sati, dok za obradu svakog proizvoda drugog tipa
treba po 4,1,0 i 4 sata. Ako je zarada po svakom proizvodu prvog tipa
dvije kune, a po svakom proizvodu drugog tipa tri kune, kako planirati
proizvodnju da poduzece ostvari maksimalnu dobit?
3. U okviru jednog poduzeca rade dvije tvornice a proizvodi se prodaju u
tri skladista. Prva tvornica radi 10000 artikala, a druga 5000. Skladista
prodaju po 4000, 8000 i 3000 komada. Cijene prijevoza po komadu
dana su tablicno. Odredite plan transporta s minimalnim troskovima
i izracunajte te troskove.
S
1
S
2
S
3
T
1
3kn 3kn 2kn
T
2
6kn 5kn 1kn
35
Rijesenja problemskih zadataka:
1. zadatak
a) x
1
= 4.67 x
1
= 1 b) x
1
= 3
x
2
= 1.33 x
2
= 0 x
2
= 0
f
max
= 16.67 f
min
= 3 f
min
= 6 f
max

2. Treba proizvoditi 4 proizvoda prvog i 2 drugog tipa, uz zaradu od 14kn.
3. Minimalni trosak transporta je 43000 novcanih jedinica. Iz T
1
u S
1
slati 4000, a u S
2
6000 komada, dok iz T
2
u S
2
slati 2000 a u S
3
3000
komada.
36
3 Numericko rjesavanje linearnog problema -
simpleks metoda
Bazicno moguce rjesenje sustava linearnih jednadzbi u ovom je poglavlju
jedan od kljucnih pojmova.
3.1 Jedan primjer
Primjer pokazuje vezu mogucih bazicnih rjesenja linearnog sustava i mogucih
rjesenja linearnog problema.
Primjer 1:
max(2x
1
+ 3x
2
)
4x
1
+ 5x
2
16
2x
1
+ 3x
2
3
x
1
, x
2
0
Gracko rjesavanje vodi na moguca rjesenja linearnog problema:
O(0, 0); A(0, 1); B(
3
2
, 2); C(4, 0).
Numericko rjesavanje daje bazicna moguca rjesenja sustava:
4x
1
+ 5x
2
+ u
1
= 16
2x
1
+ 3x
2
+ u
2
= 3
Prvo moguce bazicno rjesenje je
_
_
_
_
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
_
_
_
_
=
_
_
_
_
_
0
0
16
3
_
_
_
_
_
Drugo moguce bazicno rjesenje je
_
_
_
_
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
_
_
_
_
=
_
_
_
_
_
4
0
0
11
_
_
_
_
_
37
Trece moguce bazicno rjesenje je:
_
_
_
_
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
_
_
_
_
=
_
_
_
_
_
0
1
11
0
_
_
_
_
_
Cetvrto moguce bazicno rjesenje:

_
_
_
_
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
_
_
_
_
=
_
_
_
_
_
3
2
2
0
0
_
_
_
_
_
.
Ako se uzmu u obzir samo prve dvije komponente, one predstavljaju
koordinate tocaka koje su moguca rjesenja grackog problema.
Simpleks metoda ne analizira sva bazicna rjesenja, vec postoji algoritam
koji dovodi do bazicnog moguceg optimalnog rjesenja uz najkraci broj
koraka. Algoritam je pregledno opisan u sljedecem poglavlju.
3.2 Simpleks metoda
Problem
max(2x
1
+ 3x
2
)
4x
1
+ 5x
2
16
2x
1
+ 3x
2
3
x
1
, x
2
0,
dodavanjem varijabli u
1
i u
2
, prevodi se u kanonski oblik:
max(2x
1
+ 3x
2
+ 0u
1
+ 0u
2
)
4x
1
+ 5x
2
+ u
1
= 16
2x
1
+ 3x
2
+ u
2
= 3
x
1
, x
2
, u
1
, u
2
0.
38
Simpleks tablica:
c
j
2 3 0 0
c
B
x
1
x
2
u
1
u
2
b
0 u
1
4 5 1 0 16
0 u
2
-2 3 0 1 3
z
j
c
j
-2 -3 0 0 0
Pocetno bazicno moguce rjesenje sistema je:
_
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
_
=
_
_
0
0
16
3
_
_
,
a vrijednost funkcije cilja je nula.
Najnegativnija vrijednost z
j
c
j
daje novu bazicnu varijablu, tako da
ce u tom stupcu biti bazicni vektor. Radi zahtjeva pozitivnosti varijable
x
2
, komponenta 1 novog bazicnog vektora bit ce u onom retku koji ima
najmanji nenegativni omjer komponente iz stupca b i odgovarajuce pozitivne
vrijednosti u stupcu od x
2
:
b : x
2
.
Taj redak je u ovom primjeru 2. redak, buduci je
3 : 3 < 16 : 5.
Dakle, vodeci element u stupcu ispod x
2
je 3. Elementarnim transforma-
cijama nad retcima dolazi se do nove tablice:
c
j
2 3 0 0
c
B
x
1
x
2
u
1
u
2
b
0 u
1
22
3
0 1
5
3
11
0 x
2
2
3
1 0
1
3
1
z
j
c
j
-4 0 0 1 3
Bazicno moguce rjesenje sada je:
_
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
_
=
_
_
0
1
11
0
_
_
.
39
Funkcija cilja jednaka je 3.
Iz ove tablice negativna vrijednost z
1
c
1
= 4 pokazuje da nova bazicna
varijabla mora biti x
1
, a komponenta 1 novog bazicnog vektora bit ce u
stupcu ispod varijable x
1
. Alternative za vodeci element nema, jer radi svoje
negativnosti to ne moze biti element u drugom retku. Nova tablica tako
izgleda:
c
j
2 3 0 0
c
B
x
1
x
2
u
1
u
2
b
2 x
1
1 0
3
22
5
22
3
2
3 x
2
0 1
1
11
2
11
2
z
j
c
j
0 0
6
11
1
11
9
Ovo je konacna tablica, jer nema vise negativnih z
j
c
j
.
Citamo optimalno rjesenje:

x
1
=
3
2
x
2
= 2
f
max
= 9
Zadatak. Linearni problem
max(3x
1
+ 2x
2
)
x
1
x
2
3
x
1
+ 2x
2
8
x
1
4
x
1
+ 2x
2
12
x
1
, x
2
0
rijesite gracki, a zatim racunski. Ucrtajte put kojim simpleks pro-
cedura putuje do rjesenja.
(rjesenje: f
max
= 20; (x
1
, x
2
) = 4, 4)
Zadatak. Rijesite linearni problem:
max(2x
1
+ x
2
+ x
3
)
2x
1
+ x
2
+ x
3
20
6x
1
+ 3x
2
+ 2x
3
50
2x
1
+ x
2
+ 2x
3
30
x
1
, x
2
, x
3
0
40
(rjesenje: f
max
= 20; x
1
= 5; x
2
= 0; x
3
= 10.
Charnesovom M procedurom rjesavaju se problemi ciji uvjeti nisu tipa
manje ili jednako.
41
3.3 Rjesenje standardnog problema minimuma-Charnesova
M procedura
Zadatak 1 Grackom metodom rijesite linearni problem:
max(3x
1
+ 2x
2
)
x
1
x
2
3
x
1
+ 2x
2
8
x
1
4
x
1
+ 2x
2
= 12
x
1
, x
2
0
Zadatak 2 Numericki rijesite linearni problem prvog zadatka.
Rjesavanje zadatka pocinje konstrukcijom kanonskog oblika prob-
lema:
Zadatak 3 Rijesite problem grackom metodom:
min(x
1
+ 2x
2
)
x
1
x
2
4
2x
1
+ 3x
2
18
x
1
, x
2
0
Zadatak 4 Rijesite problem iz treceg zadatka numericki.
Rjesenje se izvodi Charnesovom M procedurom. Problem iz prvog
zadatka prelazi u problem:
min(x
1
+ 2x
2
+ 0u
1
+ 0v
1
+Mw
1
)
x
1
x
2
+ +u
1
= 4
2x
1
+ 3x
2
v
1
+w
1
= 18
x
1
, x
2
, u
1
, v
1
, w
1
0
Simpleks tablica ima slijedeci izgled:
c
j
1 2 0 0 M
c
B
x
1
x
2
u
1
v
1
w
1
b
0 u
1
1 -1 1 0 0 4
M w
1
2 3 0 -1 1 18
z
j
c
j
2M 1 3M 2 0 M 0 18M
42
Analiza z
j
c
j
ide u smjeru nalazenja najpozitivnije vrijednosti. Ona
pokazuje novu bazicnu varijablu i stupac u kojem treba konstru-
irati bazicni vektor. Kljucni element treba traziti na potpuno
identican nacin radi zahtjeva za nenegativnosti varijabli. Nova je
tablica:
c
j
1 2 0 0 M
c
B
x
1
x
2
u
1
v
1
w
1
b
0 u
1
5
3
0 1
1
3
1
3
10
2 x
2
2
3
1 0
1
3
1
3
6
z
j
c
j
1
3
0 0
2
3
M 12
Nova bazicna varijabla biti ce x
1
, a u stupcu ispod x
1
treba konstru-
irati novi bazicni vektor. Nova tablica sada je
c
j
1 2 0 0 M
c
B
x
1
x
2
u
1
v
1
w
1
b
1 x
1
1 0
3
5
1
5
1
5
6
2 x
2
0 1
2
5
1
5
1
5
2
z
j
c
j
0 0
1
5
2
3
M 10
Ovo je konacna tablica i optimalno rjesenje je:
x
1
= 6
x
2
= 2,
f
min
= 10
Zadatak 5. Numericki rijesite linearni problem:
max(12x
1
+ 10x
2
+ 12x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
= 20
x
1
+ x
3
10
x
2
5
x
1
, x
2
, x
3
0
(Rjesenje problema je:
x
1
= 10; x
2
= 10; x
3
= 0; f
max
= 220.)
43
Zadatak 6. Rijesite linearni problem:
min(8x
1
+ 12x
2
+ 2x
3
+ 6x
4
)
4x
1
+ 6x
2
+ 3x
3
+ 2x
4
80
3x
1
+ x
2
+ 5x
3
+ x
4
60
2x
1
+ 5x
2
+ 3x
4
= 40
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
0
(rjesenje: x
1
= x
2
= 0; x
3
= 9.33; x
4
= 13.33; f
min
= 98.67)
(ili rjesenje problema je:
x
1
= x
2
= 0; x
3
= 9
1
3
; x
4
= 13
1
3
; f
min
= 98
2
3
.)
Zadatak 7. Rijesite problem:
max(8x
1
+ 5x
2
+ x
3
)
2x
1
+ x
2
+ 2x
3
10
x
1
+x
2
x
3
5
4x
1
+ x
2
2x
3
7
x
1
, x
2
, x
3
0
(Rjesenje: f
max
.)
3.4 Ispitni zadaci iz numerickog rjesavanja
linearnog problema
max(9x
1
+ 24x
2
+ 9x
3
)
x
1
+ 8x
2
+ 2x
3
10
3x
1
+ 16x
2
+x
3
25
x
1
+ 16x
2
+ 2x
3
30
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x = 8; x
2
= 0; x
3
= 1; f
max
= 81)
44
2. Rijesite numericki:
max(2x
1
+ 4x
2
+ x
3
+x
4
)
x
1
+ 3x
2
+ x
4
4
2x
1
+ x
2
3
x
2
+ 4x
3
+ x
4
3
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
0
(rjesenje: x
1
= 1; x
2
= 1; x
3
= 0.5; x
4
= 0; f
max
= 6.5)
3. Rijesite linearni problem simpleks metodom i provjerite rjesenje gracki:
max(3x
1
+ 5x
2
)
3x
1
+x
2
33
x
1
+x
2
13
5x
1
+ 8x
2
80
x
1
, x
2
0
(rjesenje: x
1
= 0; x
2
= 10; f
max
= 50)
max(2x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
)
x
1
+ 3x
2
+ 4x
3
5
2x
1
+ x
2
3x
3
4
2x
1
x
2
+ 3x
3
4
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 2.818; x
2
= 0; x
3
= 0.545; f
max
= 7.1818) uputa:
posljednju nejednadzbu potrebno je pomnoziti s 1, radi nenegativnosti
bazicnog rjesenja)
5. Rijesite numericki linearni problem:
max(x
1
+ 3x
2
+ x
3
)
x
1
+ 2x
2
x
3
6
4x
1
x
2
+ x
3
12
x
1
+ 3x
2
2x
3
6
x
1
, x
2
, x
3
0
45
(rjesenje: x
1
= 0; x
2
= 30; x
3
= 42; f
max
= 132)
6. Rijesiti linearni problem:
min(x
1
+ 2x
2
+ 4x
3
)
x
1
+ x
2
+x
3
5
4x
1
2x
2
x
3
12
x
1
x
3
= 0
2x
1
+ x
2
+ 3x
3
= 6
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 1.2; x
2
= 0; x
3
= 1.2; f
min
= 6)
7. Rijesite linearni problem :
max(12x
1
+ 10x
2
+ 12x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
= 20
4x
1
+ 4x
3
40
x
2
5
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 10; x
2
= 10; x
3
= 0; f
max
= 220)
8. Numericki rijesite linearni problem:
min(8x
1
+ 12x
2
+ 14x
3
)
2x
1
3x
2
2x
3
0
x
1
x
2
+ 2x
3
1
2x
1
+ 3x
2
7x
3
2
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 0; x
2
= 0.667; x
3
= 0; f
min
= 8)
9. Rijesite:
min(x
1
+ 2x
2
+x
3
)
x
1
x
2
+x
3
2
x
1
+ x
2
+x
3
= 4
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 3; x
2
= 1; x
3
= 0; f
min
= 5)
46
max(4x
1
10x
2
+ 8x
3
+ 2x
4
)
x
1
5x
2
9x
3
+ 6x
4
2
3x
1
+ x
2
x
3
3x
4
10
2x
1
6x
2
+ 7x
3
8x
4
100
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
0
(rjesenja: x
1
= 0; x
2
= 30; x
3
= 40; x
4
= 0; f
max
= 20)
max(2x
1
+ x
2
+ x
3
)
x
1
+ x
2
+ 2x
3
9
x
2
+ x
3
9
x
1
+ x
2
+ x
3
10
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 10; x
2
= x
3
= 0; f
max
= 20)
min(2x
1
+ 4x
2
+ 6x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
14
4x
1
2x
2
x
3
10
x
1
+ x
3
0
x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
= 6
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= x
2
= 0; x
3
= 2; f
min
= 12)
13. Odredite rjesenje slijedeceg linearnog problema:
max(0.5x
1
+ 0.3x
2
+ 0.6x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
20
x
1
+ x
3
8
x
2
+ x
3
18
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 2; x
2
= 0; x
3
= 18; f
max
= 11.8)
47
14. Numericki rijesite linearni problem:
min(2x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
)
x
1
+ 3x
2
+ 4x
3
5
2x
1
+ x
2
3x
3
4
2x
1
x
2
+ 3x
3
4
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 2; x
2
= 0; x
3
= 0; f
min
= 4)
15. Nadite rjesenje problema:
max(2x
1
+ 4x
2
+ x
3
+x
4
)
x
1
+ 4x
2
+ 4x
3
+ 2x
4
7
x
1
+ 8x
2
+ 3x
4
9
2x
1
+ 2x
2
+ 4x
3
+ x
4
6
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
0
(rjesenje: x
1
= 1.67; x
2
= 1.33; x
3
= 0; x
4
= 0; f
max
= 8.67)
16. Rijesite naznaceni linearni problem:
max(2x
1
+ 4x
2
2x
3
)
x
1
+ 2x
2
x
3
6
5x
1
+x
2
18
x
1
+ 3x
2
2x
3
6
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 0; x
2
= 18; x
3
= 24; f
max
= 24)
max(8x
1
+ 12x
2
+ 2x
3
+ 6x
4
)
4x
1
+ 6x
2
+ 3x
3
+ 2x
4
80
3x
1
+ x
2
+ 5x
3
+ x
4
60
2x
1
+ 5x
2
+ 3x
4
= 40
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
0
(rjesenje: x
1
= 20; x
2
= 0; x
3
= 0; x
4
= 0; f
max
= 160, x
4
je degeneri-
rana bazicna varijabla)
48
18. Rijesite numericki:
max(6x
1
+ 12x
2
+ 3x
3
+ 3x
3
)
x
1
+ 3x
2
+ x
4
4
2x
1
+ x
2
3
x 2 + 4x
3
+ x
4
3
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
0
(rjesenje: x
1
= 1; x
2
= 1; x
3
= 0.5; x
4
= 0; f
max
= 19.5)
max(2x
1
+ 6x
2
+ x
3
)
2x
1
+ 4x
2
2x
3
12
4x
1
x
2
+ x
3
12
x
1
+ 3x
2
2x
3
6
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 0; x
2
= 30; x
3
= 42; f
max
= 222)
20. Brodogradiliste gradi brodove od 500,600 i 800 Brt. Za izgradnju
brodova treba 6,9 i 15 mjeseci. Brodogradiliste ima na raspolaganju
jedan slobodan dok. Dosla je narudzba za 10 brodova koji zajedno
trebaju imati preko 5600Brt. Napravite plan izgradnje brodova koji ce
imati najkrace vrijeme gradnje.
(rjesenje: matematicki model:
x
1
. . . broj brodova od 500Brt
x
2
x
3
min(6x
1
+ 9x
2
+ 15x
3
)
x
1
+ x
2
+x
3
= 10
500x
1
+ 600x
2
+ 800x
3
5600
x
1
, x
2
, x
3
0
rjesenje: x
1
= 8; x
2
= 0; x
3
= 2; min = 78 mjeseci.)
49
21. Potrebno je nabaviti zrakoplove za gasenje pozara. Na trzistu su zrako-
plovi nosivosti 25t po cijeni od 4 milijuna kuna, zatim oni nosivosti od
20t po 3 milijuna i od 40t sa cijenom od 5 milijuna. Ocekuje se da
ce odjednom trebati bar 240t vode, ali je u bazi moguce imati na-
jvise 8 zrakoplova. Napravite plan kupnje koji ce zahtijevati sto manje
troskove.
Rjesenje:
x
1
, . . . broj zrakoplova nosivosti 25t
x
2
x
3
matematicki model:
min(4x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
)
25x
1
+ 20x
2
+ 40x
3
240
x
1
+ x
2
+x
3
8
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 0; x
2
= 0; x
3
= 6; f
min
= 30 milijuna kuna.)
22. U restoranu je moguce imati stolove za 4,6 i 8 ljudi. Stol za cetvero
kosta 800kn, stol za sestero 900kn, a stol za osmero kosta 1000kn.
Ocekuje se odjednom najmanje 240 gostiju. U stolove se namjerava
investirati najvise 45000kn. Ocekuje se da odjednom mora biti bar 20
stolova za cetiri osobe. Koliko kojih stolova nabaviti da bi restoran
mogao odjednom primiti sto je moguce vise gostiju.
(Model:
Neka su x
1
, x
2
, x
3
redom brojevi stolova za 4, 6 i 8 ljudi. Tada je
matematicki problem:
max(4x
1
+ 6x
2
+ 8x
3
)
x
1
20
800x
1
+ 900x
2
+ 1000x
3
45000
x
1
, x
2
, x
3
0
rjesenje: x
1
= 20; x
2
= 0; x
3
= 29; max = 312 gostiju.)
23. Kompozicija nocnog vlaka ima bar jedna spavaca kola, bar dvoja kola
prvog razreda, dok su ostali vagoni drugog razreda. Spavaca kola pri-
maju 30 putnika, vagon prvog razreda 60, a vagoni drugog razreda po
50
90. Mora se sloziti kompozicija za bar 600 putnika. Trosak spavacih
kola je 400kn na noc, vagon prvog razreda kosta 250kn na noc, dok
vagon drugog razreda kosta 100kn po jednoj noci. Kako sastaviti kom-
poziciju koja moze primiti ocekivani broj putnika, a da ima najmanje
troskove?
(Rjesenje:
- nepoznanice koje treba odrediti su: broj spavacih kola x
1
, te
vagona prvog i drugog razreda: x
2
i x
3
.
- cilj je minimizirati funkciju
400x
1
+ 250x
2
+ 100x
3
- uz uvjete:
30x
1
+ 60x
2
+ 90x
3
600
x
1
1
x
2
2
x
1
, x
2
, x
3
0
rjesenje: x
1
= 1; x
2
= 2; x
3
= 5; f
min
= 1400 kuna)
24. Znamo da pri iznajmljivanju apartmana od 40m
2
prihod iznosi 5kn/m
2
,
apartman od 50m
2
donosi zaradu od 4kn/m
2
, dok pri najmu apartmana
od 80m
2
prihod je 3kn/m
2
, sve za jedan dan iznajmljivanja. Isto tako
svjesni smo mogucnosti najma za najvise 10 najmanjih apartmana, 18
srednjih i samo 5 najvecih apartmana dnevno. Gradjevinski je izvedivo
napraviti tocno 14 apartmana korisne povrsine od najvise 1000m
2
. Ko-
liko je kojih apartmana tada najisplativije graditi? Kolika ce biti dobit
od najma u jednoj sezoni, ako ona traje 80 dana?
(Rjesenje:
- x
1
. . . broj apartmana od 40m
2
- x
2
2
- x
3
2
51
- model:
max(200x
1
+ 200x
2
+ 240x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
= 14
40x
1
+ 50x
2
+ 80x
3
1000
x
1
10
x
2
18
x
3
5
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 9; x
2
= 0; x
3
= 5; f
max
= 3000 kuna; ukupno po sezoni:
240000 kuna.)
25. Za prehranu u nekom periodu raspolozive su tri vrste konzervi, ciji je
osnovni sastav:
tip konzerve kalorija vitaminaC(mg)
1 2000 50
2 1500 100
3 1000 60
U tom periodu treba konzumirati barem 600mg vitamina C. Kojih
deset konzervi odabrati da bi se, pored dovoljne kolicine vitamina,
konzumirala i maksimalna kolicina kalorija, ako nije raspolozivo vise
od 6 konzervi tipa 1. Problem rijesite numericki.
(rjesenje: 6 tipa 1 i 4 tipa 2, donosi 18000cal)
Napomenuti treba ponovo da su cal medjunarodno zabranjena jedinica
za energiju.
26. Tvornica automobila izraduje tri vrste vozila u tri pogona. Tehnicko
tehnoloski uvjeti proizvodnje kao i dobit po svakom pojedinom vozilu
dani su u tablici:
koristenje resursa po jedinici proizvoda
pogon automobili kombi vozila kamioni Resursi
I 2 2 1 100
II 0 1 2 100
III 3 1 0 90
dobit u tisucama 15 20 25
Odredite optimalni plan proizvodnje i izracunajte dobit tog plana.
52
(najbolje je napraviti 25 automobila i 50 kamiona, sto ce donijeti 1, 525.000
kuna.)
27. U auto parku imamo sljedece vrste kamiona:
NOSIVOST UKUPNA TE
ZINA broj kamiona

5t 7.5t 5
3t 4.5t 6
8t 12t 4
Dobit po jednoj prevezenoj toni na kamionu od 5t nosivosti iznosi
100kn, na kamionu nosivosti 3t dobit po toni je 70kn, dok 1t prevezena
na najvecem kamionu donosi 120kn. Treba napraviti konvoj od 12
kamiona tako da ukupna dobit koju ce transport donijeti bude najveca.
Kakav ce biti sastav konvoja, ako njegova ukupna tezina ne smije biti
veca od 120t? Kolika je najveca moguca dobit?
(rjesenje: 5 5t; 3 3t; 4 8t; maksimalna dobit je 6970 kuna.)
28. Za ocuvanje covjekova zdravlja i radne sposobnosti u 24 sata treba
uzeti najmanje 400g masti, 480g bjelancevina, 640g ugljikohidrata i
12g vitamina. U 100g salame ima 25g bjelancevina i 50g masti. U
100g kukuruznog kruha ima 5g bjelancevina, 2g masti, 45g ugljiko-
hidrata i 0.4g vitamina. 100g jetrica imaju 20g bjelancevina, 4g masti,
3g ugljikohidrata i 0.8g vitamina. Jabuke imaju 1g masti, 14g ugljiko-
hidrata i 0.5g vitamina. Ako 1kg kruha kosta 5kn, salame 30kn, jetrica
20kn i jabuka 10kn, napravite najjeftiniji jelovnik za jednog covjeka,
tako da udio kruha bude najvise 1kg
(Rjesenje:
matematicki model:
- x
1
- salama u kg
- x
2
- kukuruzni kruh u kg
- x
3
- jetrica u kg
- x
4
- jabuke u kg
min(30x
1
+ 5x
2
+ 20x
3
+ 10x
4
)
250x
1
+ 50x
2
+ 200x
3
480
53
500x
1
+ 20x
2
+ 40x
3
+ 10x
4
400
450x
2
+ 30x
3
+ 140x
4
640
4x
2
+ 8x
3
+ 5x
4
12
x
2
1
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
0.
Nakon 5 iteracija najuporniji rjesavaci trebali bi dobiti jelovnik za
61.79kn, koliko kostaju 63dag salame, kilogram kruha, 1.36kg jetrica i
1.07kg jabuka. Postoje programi koji iteracije prepustaju racunalima.)
54
1. Rijesite problem:
max(4x
1
+ 6x
2
+ 2x
3
)
2x
1
+x
2
x
3
1
x
1
+ x
2
+x
3
= 6
x
1
, x
2
, x
3
0
min(x
1
+ 2x
2
+x
3
)
x
1
x
2
+x
3
2
x
1
+ x
2
+x
3
= 4
x
1
, x
2
, x
3
0
3. Linearni problem rijesite numericki:
max(x
1
+x
2
+ x
3
)
10x
1
+ 5x
2
+ 6x
3
30
14x
1
+ 7x
2
+ 8x
3
= 56
6x
1
+ 3x
2
+ 4x
3
36
x
1
, x
2
, x
3
0
4. Rijesiti problem linearnog programiranja:
min(x
1
+ 2x
2
x
3
+ 4x
4
x
5
+ 6x
6
)
2x
1
x
2
+ x
3
2
x
2
x
3
x
4
3
x
3
+x
4
x
5
4
x
5
+ x
6
= 7
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
, x
5
, x
6
0
55
min(8x
2
+ 14x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
4
4x
1
2x
2
x
3
10
x
1
x
3
= 10
x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
= 6
x
1
, x
2
, x
3
0
6. U avionu postoje sjedala I, II i III klase. Ukupan broj sjedala je 120.
Ispitivanja su pokazala da po jednom letu ima barem 10 putnika za I
klasu, barem 30 za II klasu i barem 40 koji su zadovoljni III klasom.
Ako karte kostaju 100, 50 i 20 dolara, koliko kojih sjedala bi trebalo
postojati, pa da se po letu zaradi najvise?
7. Dva proizvoda, P
1
i P
2
, kad se izradjuju, prolaze kroz tri stroja: S
1
, S
2
i
S
3
. Vrijeme obrade u satima po jedinici proizvoda i kapaciteti strojeva
dani su u tablici:
stroj S
1
stroj S
2
stroj S
3
proizvod P
1
12 13 10
proizvod P
2
14 7 11
kapaciteti 240 210 90
Proizvod P
1
prodaje se po cijeni od 15 novcanih jedinica, a proizvod
P
2
po cijeni od 6 novcanih jedinica. Kako treba planirati proizvodnju
da se ostvari maksimalna dobit? Problem rijesite numericki.
56
Rjesenja problemskih zadataka
1. max = 26, za x
1
= 0; x
2
= 3.5; x
3
= 2.5
2. min = 5, za x
1
= 3; x
2
= 1; x
3
= 0
3. max = 8, za x
2
= 8; x
1
= x
3
= 0
4. min = 0, za x
2
= 9; x
3
= 11; x
5
= 7
5. skup mogucih rjesenja je prazan skup.
6. dobro bi bilo postojati 50 mjesta I klase, 30 druge i 40 trece, a maksi-
malna dobit bi bila 7300$, iako takva razdioba nije realna.
7. 9 komada P
1
daje maksimalnu dobit od 135 novcanih jedinica.
57
4 Teorija linearnog programiranja
4.1 Dual standardnog problema
Standardni problem maksimuma ima oblik
max(
n
i=1
c
i
x
i
)
n
i=1
a
ji
x
i
b
j
, j = 1, . . . k
n
i=1
a
li
x
i
= b
l
, l = k + 1, . . . m
x
i
0, i = 1, . . . p,
gdje j = 1, . . . k i l = k, . . . m znaci da opcenito u standardnom modelu
maksimuma moze biti zadano k nejednadzbi,a ostalih n k su jed-
nadzbe. Isto tako, opcenito ne moraju biti sve varijable restringirane:
x
1
, . . . x
p
0 znaci da je samo prvih p varijabli restringirano. Dobro
je znati da se simpleks procedurom ne mogu rjesavati problemi u
kojima postoje nerestringirane varijable.
Dualni problem zadanog standardnog problema maksimuma glasi:
min(
m
i=1
b
i
y
i
)
m
i=1
a
ij
y
i
c
j
, j = 1, . . . p
m
i=1
a
ij
y
i
= c
j
, j = p + 1, . . . n
y
i
0, i = 1, . . . k
Dobro je uociti da broj nejednadzbi kod pocetnog problema odgovara
broju restringiranih varijabli dualnog problema. Dual dualnog prob-
lema ponovo je pocetni problem. Dualni problemi imaju iste vrijednosti
ekstrema funkcije cilja.
58
Zadaci:
1. Rijesite linearni problem gracki preko duala, tako da odredite samo
minimalnu vrijednost:
min(20x
1
+ x
2
+ 5x
3
)
10x
1
+ x
2
+ 10x
3
20
15x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
15
x
1
, x
2
, x
3
0.
(rjesenje: f
min
= 11)
2. Napisati dual linearnog problema:
min(4y
1
2y
2
+ 2y
3
)
y
1
y
2
+ y
3
3
y
1
y
2
2
y
1
, y
2
, y
3
0.
Rijesite gracki dualni problem, i istaknite minimalnu vrijednost funkcije
cilja pocetnog problema.
(rjesenje: f
min
= 10)
3. Grackom metodom odredite minimum linearnog problema preko du-
ala:
min(18x
1
+ 12x
2
+ 84x
3
6x
4
)
2x
1
+ 2x
2
+ 4x
3
2x
4
= 10
3x
1
3x
2
+ 9x
3
3x
4
15
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
0.
(rjesenje: f
min
= 180)
4. Zadan je problem:
max(21x
1
+ 24x
2
+ 16x
3
)
x
1
+ 2x
2
+ 2x
3
5
3x
1
+ 3x
2
+ x
3
4
x
1
, x
2
, x
3
0.
59
Za zadani problem napisite dualni i gracki rijesite taj dualni problem.
(dualni problem:
min(5y
1
+ 4y
2
)
y
1
+ 3y
2
21
2y
1
+ 3y
2
24
2y
1
+ y
2
16
y
1
, y
2
0,
cije je rjesenje: f
min
= 47.8, za y
1
= 5.4, y
2
= 5.2.)
5. Postavite dualni problem, pa grackom metodom odredite maksimum
funkcije:
max(x
1
+ 3x
2
+ 2x
3
3x
5
x
6
)
2x
1
+ 2x
2
+ x
3
+ x
4
+ 2x
5
+ x
6
= 1
4x
1
+ 3x
2
x
3
2x
4
x
5
+ 2x
6
= 1
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
, x
5
, x
6
0
(rjesenje: dualni problem
min(y
1
+ y
2
)
2y
1
+ 4y
2
1
2y
1
+ 3y
2
3
y
1
y
2
2
y
1
2y
2
0
2y
1
y
2
3
y
1
+ 2y
2
1
nema restringirane varijable radi jednakosti u uvjetima pocetnog prob-
lema: f
max
= 1.6)
60
6. Grackom metodom, preko duala, odredite minimum funkcije
6x
1
+ 12x
2
+ 14x
3
uz uvjete:
x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
10
5x
1
+ 7x
2
+ 6x
3
30
x
1
, x
2
, x
3
0.
(rjesenje: f
min
= 51.11)
7. Grackom metodom, preko duala, odredite minimum funkcije
10x
1
+ 7x
2
+ 12x
3
uz uvjete:
x
1
+ x
2
+ x
3
7
2x
1
+ x
2
+ x
3
4
x
1
, x
2
, x
3
0.
(rjesenje: f
min
= 49)
8. Odredite gracki maksimum funkcije preko duala:
max(40x
1
18x
2
16x
3
72x
4
)
5x
1
x
2
+ 7x
3
9x
4
20
8x
1
x
2
8x
3
16x
4
= 30
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
0.
(rjesenje: f
max
= 160)
9. Rijesiti dual problema
min(6x
1
+ 5x
2
15x
3
)
x
1
+ x
2
2x
3
6
3x
1
+ 2x
2
5x
3
9
x
1
, x
2
, x
3
0.
(rjesenje: f
max
)
61
10. Odredite minimalnu vrijednost funkcije 4x
1
+2x
2
+18x
3
+3x
4
uz uvjete:
2x
1
+ 2x
2
5x
3
5x
4
3
x
1
3x
2
+ 6x
3
+ 3x
4
4
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
0,
rjesavanjem dualnog problema.
(rjesenje: f
min
= 50)
11. Napisite dual problema
min(20x
1
+ x
2
+ 5x
3
)
10x
1
+ x
2
+ 10x
3
= 20
15x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
= 15
x
1
, x
2
, x
3
0
i odredite minimum grackom metodom.
(rjesenje: f
min
= 11)
12. Za linearni problem:
min(4y
1
+ 7y
2
7y
3
+ 17y
4
+ 23y
5
)
y
1
+ 3y
2
3y
3
3y
4
+ 5y
5
2
2y
1
4y
2
y
3
+ 5y
4
y
5
3
y
1
, y
2
, y
3
, y
4
, y
5
0
minimum nadite rjesavajuci dualni problem grackom metodom.
(rjesenje: f
min
= 33)
62
4.2 Numericko rjesavanje duala uz ocitavanje rjesenja
pocetnog problema
Rijesite pomocu dualnog problema i napisite optimalno rjesenje zadanog
problema.
1. Rijesite linearni problem
min(3x
1
+ x
2
+ 2x
3
)
3x
1
2x
2
+ 4x
3
18
x
1
+ 2x
2
+x
3
9
2x
1
+x
2
2x
3
6
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: minimum funkcije podudara se s maksimumom dualnog prob-
lema, a vrijednosti bazicnih varijabli ocitavamo u retku z
j
c
j
zavrsne
tablice dualnog problema pod u
1
, u
2
i u
3
: x
1
= 4.826; x
2
= 1.371; x
3
=
1.971; f
min
= 18.17;)
min(x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
)
2x
1
3x
2
2x
3
0
x
1
x
2
+ 2x
3
1
2x
1
+ 3x
2
7x
3
2
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 0.5; x
2
= 0.33; x
3
= 0; f
min
= 1.5)
3. Rijesiti LP
min(8x
1
+ 6x
2
+ x
3
)
2x
1
+ 2x
2
+ x
3
6
4x
2
+ x
3
8
2x
2
+ x
3
2
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 0; x
2
= 0; x
3
= 8; f
min
= 8;)
63
4. Rijesite problem linearnog programiranja:
min(3x
1
+ x
2
+ 2x
3
)
7x
1
+ 2x
2
x
3
7
4x
3
5
4x
1
x
2
6
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 1.5; x
2
= 0; x
3
= 1.25; f
min
= 7)
min(3x
1
+ 5x
2
+x
3
)
x
1
+ x
2
x
3
5
2x
1
x
2
6
x
1
+ x
2
+ 3x
3
9
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 6; x
2
= 0; x
3
= 1; f
min
= 19)
6. Simpleks procedurom rijesite linearni problem:
min(2x
1
+ 3x
2
+ x
3
)
x
1
+ 3x
2
+ 4x
3
3
x
1
x
2
+ 3x
3
1
3x
1
+ 2x
2
x
3
2
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 0.856; x
2
= 0; x
3
= 0.538; f
min
= 2.23;)
min(x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
)
6x
1
+ x
2
2x
3
5
x
1
+ x
2
+ x
3
2
x
1
x
2
+ 3x
3
3
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 1.313; x
2
= 0; x
3
= 1.438; f
min
= 5.625)
64
8. Rijesite dualom linearni problem:
min(8x
1
+ 12x
2
+ 14x
3
)
2x
1
3x
2
2x
3
0
x
1
x
2
+ 2x
3
1
2x
1
+ 3x
2
7x
3
2
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 0; x
2
= 0.666; x
3
= 0; f
min
= 8)
9. Rijesiti LP
min(10x
1
+ 5x
2
+x
3
)
2x
1
+ 2x
2
+ x
3
6
4x
2
+ x
3
8
2x
2
+ x
3
2
x
1
, x
2
x
3
0
(rjesenje: x
1
= 0; x
2
= 0; x
3
= 8; f
min
= 8)
min(3x
1
x
2
+ 7x
3
)
3x
1
2x
2
+ 4x
3
18
3x
1
+ 2x
2
+ x
3
9
2x
1
+ x
2
2x
3
6
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 6; x
2
= 0; x
3
= 0; f
min
= 18)
11. Rijesite problem
min(2x
1
+ 3x
2
4x
3
)
2x
1
3x
2
2x
3
0
x
1
x
2
+ 2x
3
1
2x
1
+ 3x
2
7x
3
2
x
1
, x
2
, x
3
0
(rjesenje: x
1
= 0; x
2
= 0.666; x
3
= 0; f
min
= 2)
65
4.3 Slozeniji numericki primjeri
1. Simpleks metodom rijesite problem:
max(10x
1
x
2
+ 42x
3
52x
4
)
2x
1
x
2
x
3
3x
4
= 2
3x
1
2x
2
+ 3x
3
= 7
3x
1
x
2
4x
3
x
4
1
3x
1
+ 2x
2
2x
3
+ 2x
4
9
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
0
(rjesenje: f
max
= 188, za x
1
= 13; x
2
= 26; x
3
= 2; x
4
= 0;).
2. Odredite min(x
2
3x
3
+ 2x
5
) uz uvjete:
x
1
+ 3x
2
x
3
+ 2x
5
= 7
2x
2
+ 4x
3
+x
4
= 12
4x
2
+ 3x
3
+ 8x
5
+x
6
= 10
x
i
0, i = 1, . . . , 6
(rjesenje: f
min
= 11; x
1
= 0; x
2
= 4; x
3
= 5; x
4
= 0; x
5
= 0; x
6
= 11).
3. Simpleks metodom nadite maksimum funkcije
x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
+ x
4
+ 2x
5
+ 3x
6
+ x
7
uz uvjete:
x
1
+ x
2
+ 2x
3
+ 3x
4
+ 2x
5
+ 3x
6
+ x
7
= 7
2x
1
+ 3x
2
+ x
3
+ x
4
+ 3x
5
+ 2x
6
+ 2x
7
= 8
x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
+ 2x
4
+ 0.5x
5
+ x
6
+ 2x
7
= 6
2x
1
+ x
2
+ 3x
3
+ x
4
+ 2x
5
+ 3x
6
+ 2x
7
= 7
x
i
0, i = 1, . . . , 7
(rjesenje: f
max
= 137/16, x
1
= 0, x
2
= 25/16, x
3
= 3/8, x
4
= 3/16,
x
5
= 0, x
6
= 11/8, x
7
= 0)
66
1. Preko duala gracki odredite rjesenje problema:
max(18x
1
+ 12x
2
20x
3
)
6x
1
+ x
2
x
3
1
x
1
+ 4x
2
x
3
1
x
1
, x
2
, x
3
0
min(2x
1
3x
2
+ x
3
)
x
1
2x
2
3x
3
12
3x
1
x
2
+ 2x
3
15
x
1
+ x
2
x
3
10
x
1
, x
2
, x
3
0
3. Dvoriste prodajnog salona za automobile moze primiti do 40 automo-
bila. Nabavna cijena FIAT Una je 5000, Tempre 6000, a Brave 7500
Eura. Ako salon naruci barem 40 automobila, dobiva rabat i to: na
Una 6%, Tempru 8% i na Bravu 10%. Salon raspolaze sa 225000 Eura
za nabavku automobila. Planirajte nabavu koja donosi najveci rabat.
4. U voznom parku imamo veliki broj vozila nosivosti deset, pet i tri tone.
Za transport moramo odabrati deset vozila koja ce biti u stanju prevesti
ukupno 70t robe. Kako to uciniti uz minimalnu potrosnju, ako znamo
da najveci kamioni trose 20l/100km, srednji 16l/100km, a najmanji
10l/100km.
5. Rijesite numericki linearni problem:
max(x
1
+ 3x
2
+x
3
)
2x
1
+ 3x
2
x
3
1
x
1
+x
3
5
x
2
= x
3
x
1
, x
2
, x
3
0
67
Rjesenja problemskih zadataka:
1. f
max
= 20
2. f
min
= 24 za: x
1
= 12; x
2
= x
3
= 0
3. Pametno je naruciti 30 Una i 10 Brava, sto donosi rabat od 16500 Eura.
Ukoliko rabat tvornica daje odmah, pri prodaji automobila, tada se
dobiva da je bolje uzeti 22 Una i 18 Brava, sto donosi rabat od 20122
Eura.
4. Uputiti 6 desetotonaca i 4 trotonca. Oni ce na 100km trositi minimal-
nih 160l goriva ukupno.
5. f
max
.
68
5 Problemi transporta i distribucije
5.1 Formulacija transportnog problema
Zadatak. Rijesite grackom metodom problem prijevoza kave iz dvije przionice
P
1
i P
2
u diskonte D
1
, D
2
i D
3
, ako su troskovi, ponuda i potraznja kao
u tablici:
D
1
D
2
D
3
a
i
P
1
3 7 4 40
P
2
3 5 9 56
b
j
22 38 36
(rjesenje: T = 400)
Rjesavanje transportnog problema moze se razdijeliti u tri etape:
- odredivanje pocetnog bazicnog rjesenja
- ocjena optimalnosti dobivenog rjesenja
- promjena plana
Metode odredivanja pocetnog bazicnog moguceg rjesenja su:
- dijagonalna metoda ili metoda sjeverozapadnog kornera
- metoda najmanje cijene
- VAM - metoda ili Vogelova metoda
Metode ocjenjivanja optimalnosti rjesenja transportnog problema su:
- Stepping-stone metoda
- MODI ili modicirana Stepping-stone metoda
Promjena plana koji nije optimalan, provodi se jedino Stepping - stone
metodom.
69
5.2 Zadaci
1. Odredite plan transporta tako da ukupni troskovi budu minimalni.
Ponuda, potraznja i jedinicni troskovi dani su u tablici:
O
1
O
2
O
3
O
4
O
5
a
i
I
1
5 7 8 3 1 300
I
2
2 4 9 5 9 600
I
3
9 11 4 7 9 400
I
4
6 7 9 9 11 700
b
j
150 350 350 500 650
(rjesenje: T = 9650)
2. Zrno psenice sa cetiri lokacije treba transportirati u tri silosa. Na prvoj
lokaciji ubrano je 400t, na drugoj 500t, na trecoj 800t i na cetvrtoj 500t
psenicnog zrna. Kapaciteti silosa su: 700t prvog, 800t drugog i 700t
treceg. Odredite minimalne troskove transporta psenicnog zrna ako su
tablicom dani troskovi transporta jedne tone zrna s i-te lokacije u j-ti
silos.
S
1
S
2
S
3
L
1
1 4 3
L
2
7 1 5
L
3
4 8 3
L
4
4 2 8
3. Transportni je problem zadan tablicno:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
3 15 6 4 90
I
2
1 8 10 5 75
I
3
4 3 6 10 35
b
j
50 50 85 15
Zadan je plan:
x
11
= 25, x
13
= 50, x
14
= 15, x
21
= 25, x
22
= 50, x
33
= 35
70
Poboljsavajte zadani plan do optimalnog Steping-stone metodom. Odre-
dite plan transporta sa minimalnim troskom i izracunajte trosak
(rjesenje: T = 855)
4. Nadjite optimalni plan i izracunajte minimalni trosak
P
1
P
2
P
3
P
4
P
5
S
1
6 12 14 8 11 95
S
2
10 12 10 3 15 55
S
3
12 15 7 14 4 80
35 50 40 70 35
5.3 Degeneracija
Pocetno bazicno moguce rjesenje je degenerirano radi postojanja zatvorenog
potproblema. Ako je kod konstrukcije pocetnog bazicnog rjesenja jednom
bazicnom varijablom moguce istovremeno zadovoljiti i ponudu i potraznju,
ostaviti jedno, ili ponudu ili potraznju, i to ono kod kojeg su jedinicne cijene
nepopunjenih polja pojedinacno manje od drugog.
1. Rijesiti transportni problem:
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
3 1 4 50
I
2
5 8 3 40
I
3
2 1 6 85
I
4
4 5 0 15
b
j
90 75 25
(rjesenje: T = 375)
2. Rijesite transportni problem i izracunajte minimalne troskove trans-
porta
71
O
1
O
2
O
3
O
4
I
1
1 1 6 4 90
I
2
1 8 10 5 75
I
3
4 3 6 2 35
50 50 85 15
(rjesenje: T = 725)
3. Rijesite problem transporta, nadite optimalni plan i izracunajte mini-
malni trosak toga plana
a
i
4 3 6 15 90
2 8 7 3 70
4 5 1 10 30
b
j
50 40 85 15
(rjesenje: T = 630)
4. Rijesite transportni problem:
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
10 12 0 10
I
2
8 4 3 15
I
3
6 9 4 10
I
4
7 8 5 5
b
j
20 5 15
(rjesenje: T = 170)
5. Rijesite transportni problem zadan tablicom:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
8 1 2 9 50
I
2
5 7 5 3 50
I
3
2 3 9 4 75
b
j
40 55 60 20
(rjesenje: T = 475)
72
6. Iz tri rudnika kapaciteta redom 300, 250 i 450 tona iskopanih dnevno,
vozi se ugljen u tri prodajna skladista ogrijeva: S
1
, S
2
i S
3
. Dnevne
potrebe tih skladista su redom 300, 400 i 300 tona dnevno. Izracunajte
najmanju cijenu prijevoza. Cijene prijevoza po jednoj toni iz prvog
rudnika u skladista redom iznose: 1, 3 i 2 novcane jedinice. Cijena po
toni za prijevoz iz drugog rudnika u skladista je 5, 7 i 10, dok iz treceg
redom 3, 1, i 4 novaca.
7. Zadan je transportni problem s cetiri ishodista i tri odredista. Pocetno
bazicno rjesenje odredite metodom sjeverozapadnog kuta, a zatim STEP-
PING STONE metodom odredite optimalno rjesanje. Izracunajte min-
imalne troskove.
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
10 12 0 20
I
2
8 4 3 30
I
3
6 9 4 20
I
4
7 8 5 10
b
j
40 10 30
(rjesenje: T = 340)
8. Odrediti plan transporta sa minimalnim troskovima i izracunati trosak:
P
1
P
2
P
3
P
4
P
5
S
1
8 18 16 9 10 90
S
2
10 12 10 3 15 50
S
3
12 15 7 14 4 80
30 50 40 70 30
73
5.4 Otvoreni problem
Otvoren je problem u kojem je
i
a
i
=
j
b
j
Problem zatvaramo dodavanjem retka ili stupca. Jedinicne su cijene u do-
danom retku ili stupcu jednake nuli. Ukoliko je ponuda veca od potraznje,
dodaje se stupac i bazicno rjesenje u tom stupcu predstavlja kolicinu koja
nece biti distribuirana. U suprotnom, dodaje se redak i bazicno rjesenje u
tom retku predstavlja kolicinu robe koja nece biti dostavljena.
1. Rijesiti transportni problem, izracunati ukupne troskove transporta, a
sve za prijevoz robe iz cetiri skladista u tri potrosacka centra
P
1
P
2
P
3
a
i
S
1
12 14 2 35
S
2
10 6 5 45
S
3
8 11 6 30
S
4
9 8 7 25
40 40 20
(rjesenje: T = 610)
2. Rijesiti transportni problem:
P
1
P
2
P
3
ponuda
S
1
0 12 10 30
S
2
8 4 3 40
S
3
6 9 4 25
S
4
7 8 5 20
potraznja 35 35 15
(rjesenje: T = 610)
3. Gradevinsko poduzece ima pet gradilista i cetiri naselja za svoje dje-
latnike. Kapacitet prvog naselja je 200 radnika, drugog 100, treceg 150
i cetvrtog 50 radnika. Za prvo gradiliste potrebno je 150, za drugo
isto toliko, za trece 50, cetvrto 60 i za peto 90 radnika. Ako je cijena
74
prijevoza jednog radnika od i-tog naselja do j-tog gradilista zadana
tablicom, nadite optimalni plan prijevoza radnika i izracunati mini-
malne troskove prijevoza:
G
1
G
2
G
3
G
4
G
5
N
1
4 1 2 5 3
N
2
2 1 8 3 5
N
3
4 8 7 1 2
N
4
6 2 5 7 4
(rjesenje: T = 940)
4. Rijesite transportni problem i izracunajte minimalni trosak transporta:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
11 21 13 8 1210
I
2
4 7 10 13 1100
I
3
8 6 11 4 730
b
j
95 325 415 800
5. Treba naci optimalni program transporta iz tri ishodista u cetiri odredista
na temelju podataka o jedinicnim troskovima, ponudi i potraznji. Izracunati
minimalne troskove transporta.
O
1
O
2
O
3
O
4
I
1
2 5 9 6 50
I
2
1 7 3 8 60
I
3
5 9 4 4 60
15 40 65 50
(rjesenje: T = 630)
6. Na skladistima je redom po 60,70 i 55 tona robe mjesecno.

Sest robnih
kuca mjesecno potrazuju redom po 20,40,30,55,15 i 35 tona robe. Je-
dinicni troskovi prijevoza iz prvog skladista u svaku od prodavaonica
iznose redom: 3,2,2,3,3 i 1 kunu. Iz drugog skladista: 2,0,1,1,0 i 1 kunu.
Iz treceg:1,4,3,4,2 i 0 kuna. Odredite optimalni plan prijevoza i ukupni
trosak. (rjesenje: T = 185).
75
1. Na cetiri kolodvora ima redom 28, 22, 36 i 14 vagona.

Sest stanica
treba redom: 20, 15, 17, 12, 8 i 28 vagona. Udaljenosti kolodvora i stan-
ica dane su tablicom. Napravite plan prijevoza tako da umnozak broja
vagona i kilometara bude najmanji.
S
1
S
2
S
3
S
4
S
5
S
6
K
1
20 27 30 35 40 45
K
2
18 35 40 42 50 20
K
3
40 30 35 25 48 40
K
4
21 45 28 32 40 44
2. Transportni problem zadan je tablicom:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
3 1 0 2 8000
I
2
2 3 4 0 7000
I
3
7 5 6 3 10000
I
4
1 1 0 1 3000
b
j
6500 7800 2500 9700
Odredite minimalne troskove transporta.
3. Nadjite optimalni plan prijevoza i izracunajte minimalni trosak trans-
portnog problema zadanog tablicom u kojoj su navedeni ponuda, po-
traznja i jedinicni troskovi transporta.
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
3 1 5 150
I
2
3 1 2 200
I
3
2 2 1 250
I
4
4 4 6 350
I
5
2 0 3 400
b
j
900 200 400
76
Rjesenja problemskih zadataka :
1. 2647 vagonskih kilometara
2. T = 45600 novcanih jedinica
3. T = 2950 novcanih jedinica.
5.6 Zadaci s ispita
1. Naci optimalni plan transporta iz tri skladista u cetiri odredista. Je-
dinicni troskovi, kapaciteti skladista i potraznja odredista dani su u
tablici:
O
1
O
2
O
3
O
4
I
1
3 15 6 4 50
I
2
10 8 10 5 75
I
3
4 3 6 10 35
50 50 85 15
(rjesenje: problem zatvoriti dodavanjem retka I
4
kapaciteta 40, je-
dinicnih cijena 0, minimalni T = 900)
2. Rijesite transportni problem prijevoza koji ce minimizirati iznos tonskih
kilometara, ako su kilometraze izmedju tvornica i opskrbnih centara,
kao ponuda tvornica i potraznja centara u tonama dani u tablici:
C
1
C
2
C
3
Ponuda
T
1
25 35 30 160
T
2
30 40 40 160
T
3
35 55 45 160
T
4
15 50 30 240
Potraznja 160 280 320
(rjesenje: T
min
= 23600)
3. Transportni je problem zadan tablicom:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
15 15 40 40 80
I
2
9 8 10 15 125
I
3
23 3 6 42 45
b
j
50 60 95 10
77
Pocetno bazicno rjesenje odredite metodom sjeverozapadnog kornera.
Poboljsavajte pocetni plan do optimalnog MODI metodom.
(rjesenje: T
min
= 2075).
4. Rijesite transportni problem, ako svaki neisporuceni transformator donosi
stetu od 10 novcanih jedinica. Kolicine proizvedenih transformatora
potraznja za njima i jedinicne cijene transporta dani su tablicno:
C
1
C
2
C
3
C
4
a
i
P
1
3 4 2 0 240
P
2
4 3 5 1 280
P
3
2 3 2 4 250
b
j
180 160 220 180
(rjesenje: T = 1670, 30 transformatora ostaje u P
2
).
5. Rijesite transportni problem: nadjite optimalni plan transporta i izracunajte
minimalni trosak ako se drugom racunskom centru treba isporuciti
bar 50% trazenih racunala. Troskovi transporta, kolicine racunala na
raspolaganju i potrebe za racunalima dani su tablicom:
R
1
R
2
R
3
R
4
a
i
I
1
2 5 9 6 80
I
2
1 7 3 8 120
I
3
5 9 4 4 160
b
j
100 40 150 110
(rjesenje: nakon ktivnog retka uvodi se stupac R
2
u kojem je potraznja
20, stvarne jedinicne cijene podudarne su s cijenama u stupcu R
2
, dok je
ktivna cijena M 3 max(c
ij
). Ponuda u stupcu R
2
mijenja se na 20.
Nakon uobicajene procedure, minimalni trosak je 1140.)
6. Rijesite transportni problem, tako da se iz svakog silosa otkupi bar
polovica zita. Kolicina zita u silosima, potraznja otkupnih stanica i
cijene po toni zita dani su tablicno:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
S
1
4 3 4 4 200
S
2
4 3 6 2 180
S
3
4 2 4 3 150
b
j
80 60 120 80
(rjesenje: T = 1080, treci je silos ispraznjen).
78
6 Razlicite modikacije transportnog prob-
lema
6.1 Promjena koecijenata funkcije cilja
Koecijenti funkcije cilja u transportnom problemu su jedinicni trskovi trans-
porta. Velike vrijednosti jedinicnih troskova nespretne su za rucno racunanje.
Dokazano je da se plan transporta ne mijenja, ako se u retku, odnosno
stupcu, svakoj jedinicnoj cijeni oduzme ista vrijednost.
Ako se otvoreni problem zatvara dodavanjem stupca, jedinicne cijene u
dodanom stupcu moraju biti medusobno jednake i to jednake:
max
i
{c
ij
},
gdje je svaka pojedina c
ij
minimalna jedinicna cijena u svakom od redaka
pocetnog, otvorenog problema.
Ako se otvoreni problem zatvara dodavanjem retka, jedinicne cijene u
dodanom retku opet moraju biti medusobno jednake i to
max
j
{c
ij
},
gdje je svaka pojedina c
ij
minimalna jedinicna cijena u svakom od stupaca
pocetnog, otvorenog problema.
Zadaci:
1. Na zeljeznickim kolodvorima nalazi se redom: 12, 24, 30 i 18 vagona.
Zeljeznicke stanice trebaju u nekom periodu po 24, 20, 30 i 20 vagona.

Prvi je kolodvor udaljen od svake stanice redom po 120, 200, 150 i 145
kilometara. Drugi je kolodvor udaljen od stanica 95, 80, 160 i 220km.
Od treceg je 180, 130, 50 i 60 kilometara do svake od stanica i cetvrtog:
200, 180, 190 i 100. Napravite takav plan transporta vagona da je
umnozak vagona i kilometara minimalan.
(rjesenje:x
1,1
= 12, x
2,1
= 4, x
2,2
= 20, x
3,3
= 30, x
4,4
= 18, x
5,1
=
8, x
5,4
= 2, (vag km)
min
= 6720).
2. Rijesite transportni problem prijevoza nafte iz tri ranerije u pet gradova,
tako da ukupni tonski kilometri budu najmanji. Ponuda i potraznja u
tonama, kao i kilometraza dani su tablicno:
79
G
1
G
2
G
3
G
4
G
5
a
i
R
1
85 100 75 80 70 100
R
2
65 75 85 90 95 105
R
3
90 90 70 65 50 80
b
j
35 55 60 50 45
(rjesenje: minimalno 16625tkm).
6.2 Nedopustive komunikacije
Nedopustiva komunikacija iz i-tog ishodista u j-to odrediste elegantno se
rjeseva supstitucijom
c
ij
= M, M > 3max(c
ij
)
i MODI metodom izbjegava se bazicno rjesenje u kojem bi x
ij
bila bazicna
varijabla.
Zadaci:
1. Tri kolodvora A,B i C imaju na raspolaganju 60, 80 i 100 vagona.
Izracunajte optimalni plan transporta, ako prva stanica treba 40, druga
60, treca 80 i cetvrta 50 vagona. Troskovi transfera iz prvog kolodvora
do odgovarajucih stanica su 1, 2, 3 i 4, iz drugog 4, 3, 2 i 0 , a iz treceg
0, 2, 2 i jednu novcanu jedinicu. Koliki je najmanji trosak transporta,
a koliko je povecanje troskova u slucaju da dodje do prekida pruge od
kolodvora C do stanice broj 3.
(T = 280,ako se uzme c
3,3
= M 3 max(c
ij
) dobiva se T
= 330 i
povecanje od 50 novcanih jedinica.)
2. Tri solane proizvode dnevno redom 60,80 i 90 tona soli. Gradovi A,B,C
i D potrazuju dnevno po 50,60,40 i 30 tona soli. Transportni troskovi
po jednom kilogramu soli iz prve solane do svakog od gradova iznose
redom 2,1,0 i 3 kune. Troskovi prijevoza iz druge po kilogramu iznose
redom: 4,1,3 i 3 kune, a prijevoz po kili soli iz trece solane u svaki od
gradova iznosi 2,3,0 i 1 kunu. Odredite onaj plan prijevoza koji ce biti
najjeftiniji. Izracunajte minimalni trosak transporta i izracunajte za
koliko se poveca trosak ako se ukinu prodavaonice prve i trece solane u
gradu C?
(rjesenje: T = 190000kn, trosak se poveca za T = 120000kn)
80
6.3 Ograniceni kapaciteti komunikacija
Ograniceni kapaciteti komunikacija slozen je zahtjev na transportni problem.
Postupak je detaljno objasnjen u [1], pa se citatelj moli da obavezno prouci
taj dio u udzbeniku.
Zadaci:
1. Iz tri rudnika R
1
, R
2
i R
3
kapaciteta redom po 300, 250 i 450 tona
dnevno, vozi se ugljen u tri prodajna skladista ogrjeva: S
1
, S
2
, S
3
.
Dnevne potrebe tih skladista su redom 300, 400 i 300 tona. Na svaku
relaciju smijemo poslati najvise do 200t. Cijene prijevoza po toni
ugljena iz R
1
su: 1, 3, 2, iz R
2
: 5, 7, 10, a iz R
3
: 3, 1, 4 novcane jedinice.
(rjesenje: T = 3250 novcanih jedinica)
2. Mljekara sa cetiri svoja pogona snabdijeva mlijekom tri naselja. Dnevni
kapaciteti pogona, potrebe naselja i jedinicne cijene transporta u odnosu
na hektolitre dani su u tablici:
N
1
N
2
N
3
P
1
15 6 7 100
P
2
7 4 11 55
P
3
11 12 5 49
P
4
4 8 10 96
40 120 50
Napravite takav plan transporta da troskovi budu minimalni. Ako na
svaku relaciju mozete poslati najvise 50hl mlijeka, izracunajte razliku
u troskovima takvog plana i plana bez zahtjeva.
(rjesenje: T
ogr
= 1072, T
norm
= 1022, razlika je 50 novcanih jedinica )
81
6.4 Minimizacija vremena transporta
Koecijenti u funkciji cilja sada se interpretiraju kao duljina putovanja. Za-
htjev se sastoji u tome da sto manja kolicina robe bude na najduljem putu.
Zadaci
1. Izuzetno opasan plin treba prevesti zeljeznicom. Proizvodnja plina,
potraznja i vremena transporta u satima zadana su tablicno:
O
1
O
2
O
3
O
4
proizvodnja
P
1
3 15 6 4 55
P
2
10 8 10 5 80
P
3
4 3 6 10 40
potrebe 55 55 90 20
(rjesenje: Najbolje sto se moze postici je da 5t putuje iz P
2
u O
3
10h).
2. U Republici Hrvatskoj iznenada je donesen zakon da se kamioni moraju
transportirati zeljeznicom. U Rijeci, Zadru,

Sibeniku i Splitu trebamo
redom 180, 160, 90 i 100 vagona za prijevoz kamiona. Kotoriba, Dobova,
Ploce i Vinkovci imaju na raspolaganju redom:120, 160, 80 i 150 vagona.
Udaljenosti kolodvora u Rijeci do spomenutih odredista iznosi redom:
280, 170, 300 i 500km. Udaljenost kolodora u Zadru do spomenutih
odredista su redom: 450, 360, 280 i 600km.

Sibenik je udaljen redom
do spomenutih odredista 560, 420, 180 i 680km, dok je iz Splita do
odredista po 600, 500, 100 i 780 kilometara. Napravite plan prijevoza
po kojem najmanje vagona putuje najvecom kilometrazom.
(rjesenje: 130 vagona ipak ce putovati 600km od Vinkovaca do Zadra
i to ce biti vagoni koji ce najdalje putovati.)
3. Zadan je transportni problem gdje velicine c
ij
= t
ij
oznacavaju vremena
transporta u satima. Nadjite minimalno vrijeme svih dostava, ako one
pocinju istovremeno:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
6 4 3 5 80
I
2
7 4 3 5 70
I
3
8 7 4 3 50
b
j
60 60 60 20
(rjesenje: 60 jedinica putuje 6 sati i to se ne moze popraviti.)
82
4. Riba se izlovljava u uzgajalistima I
1
, I
2
, I
3
. Svako jutro riba krece put
ribarnica koje se nalaze u mjestima R
1
, R
2
, R
3
i R
4
. Iz uzgajalista I
1
do ribarnica prijevoz traje redom: 2,5,9 i 6 sati. Da bi iz I
2
riba dosla
u spomenute ribarnice treba po 1,7,3 i 8 sati. Konacno, prijevozi iz I
3
traju 5,9, te po 4 sata do ribarnica R
3
i R
4
. Treba napraviti takav plan
da je sto je moguce manje ribe na najduljem putu. Na uzgajalistima je
na raspolaganju: 80t, 120t, 160t dnevno, a ribarnice potrazuju redom:
100t, 40t, 150t i 110t dnevno.
(rjesenje: 110t ribe putovat ce 4
h
, dok ce ostala riba putovati krace. )
83
1. Ponuda izvora i potraznja odredista transportnog problema zadana je tabli-
com. Interpretiramo li c
ij
kao vremena potrebna za izvrsenje svakog po-
jedinog transporta, odredite takav plan da ukupno vrijeme transporta bude
najkrace i da sto je moguce manje tereta putuje najdulje.
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
2 5 9 6 10
I
2
4 7 3 8 80
I
3
5 3 5 0 60
b
j
40 10 15 100
2. Rijesite transportni problem zadan tablicom:
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
15 40 40 160
I
2
9 15 15 250
I
3
23 42 42 90
b
j
19 42 42
Za koliko bi se povecao trosak, kada bi trazili da potpuno ispraznimo treci
izvor?
3. Korporacija ima 4 secerane mjesecnog kapaciteta 50, 60, 80 i 100 tona. Gradovi
koji potrazuju secer trebaju redom 75, 80, 90 i 45 tona mjesecno. Udaljenost
secerana i gradova dani su tablicno, a vi napravite plan u kojem ce tonski
kilometri biti minimalni. Za koliko ce se povecati mjesecni tonski kilometri,
ako zbog vremenskih neprilika budu odsjeceni druga secerana i prvi grad?
G
1
G
2
G
3
G
4
S
1
45 45 60 100
S
2
40 55 55 90
S
3
55 65 65 85
S
4
65 60 70 75
4. Ribarnica ima cetiri ribarske luke u kojima se dnevno izlovi po 7t robe. Iz
tih luka riba se dostavlja u pet gradova, koji dnevno potrazuju 4, 5, 6, 8 i 9
tona ribe. Ako se iz prve luke do gradova riba dostavi za 3, 4, 2, 5 i 6 sati, iz
druge za 4, 2, 3, 1 i 5 sati, iz trece za 1, 2, 3, 3 i 4h, te iz cetvrte treba 5, 2, 1, 3
i 4 sata. Zadatak je napraviti plan po kojem ce riba najkrace biti na cesti.
84
1. 15 jedinica robe putuje 8 vremenskih jedinica, dok ostala roba putuje
krace.
2. T
0
= 1431; T
prazan tre ci
= 3614; T = 2183 novcanih jedinica.
3. T
0
= 16625; T
odsje ceno
= 16925; T = 300 novcanih jedinica.
4. 5t ce putovati 4h, dok ce ostala roba putovati krace.
6.6 Razni zadaci
1. Na kolodvorima A, B, C i D nalazi se redom 45,55,30 i 45 praznih
vagona. Oni su u odredjenom periodu potrebni u stanicama 1,2,3,i 4,
redom po 50,40,30 i 20 vagona. Ako su jedinicni troskovi prijevoza
vagona iz kolodvora A u stanice 2,1,3,4 novcane jedinice; iz B: 3,1,1,2;
iz kolodvora C: 4,2,3,3, a iz kolodvora D: 1,4,2 i 3 novcane jedinice,
nadjite optimalni plan transporta praznih vagona i izracunajte naj-
manji moguci trosak tog transporta.
(rjesenje: T = 165 novcanih jedinica)
2. Nadjite optimalno rjesenje transportnog problema: iz cetiri tvornice
obuce kapaciteta 8, 9, 12 i 16 tisuca pari mjesecno treba cipele dostaviti
do cetiri grada koji mjesecno potrazuju 7, 10, 6 i 15 tisuca pari. Prijevoz
po jednom paru cipela iz prve tvornice u gradove redom iznosi: 1,2,3,4
kn; iz druge tvornice: 3,2,5,6 kuna, iz trece: 0,5,1,4 kune i iz cetvrte:
0,2,0 i 1 kunu. Izracunajte najmanji moguci trosak.
(rjesenje: T = 40000kn)
3. Iz tri cementare cement se prevozi do tri gradilista. Dnevni kapaciteti
cementa, potrebe gradilista i jedinicni troskovi prijevoza dani su tablicno:
G
1
G
2
G
3
a
i
C
1
3 4 2 120
C
2
7 1 4 80
C
3
2 3 5 150
b
j
70 180 50
Nadjite plan transporta koji ce imati minimalni trosak i izracunajte taj
trosak. (rjesenje: T = 640)
85
4. Tri przionice ispeku mjesecno redom po: 10,15 i 25 tona kave. Kava se iz
przionica transportira u cetiri prodajna sredista i to: prvo trazi 5 tona,
drugo 10, trece 20 i cetvrto 15. Troskovi transporta po jednoj toni iz
prve przionice u svako od prodajnih sredista redom iznose: 800,300,500
i 200 kuna. Za drugu przionicu oni su redom: 400,100,600 i 700 kuna.
Treca przionica ima po toni trosak do prodajnih mjesta: 100,900,400 i
300 kuna. Treba izracunati minimalni trosak i naci odgovarajuci plan.
(rjesenje: T = 14000 kuna).
5. Tablicno je zadan transportni problem s jedinicnim troskovima pri-
jevoza:
O
1
O
2
O
3
O
4
O
5
a
i
I
1
20 9 24 21 19 12
I
2
26 22 13 1 8 14
I
3
16 13 25 2 3 7
I
4
11 25 4 5 6 10
b
j
8 11 9 7 8
Odredite optimalni plan prijevoza iz zadanih ishodista u odredista i
izracunajte minimalni trosak prijevoza.
(rjesenje: T = 322)
6. Rijesite transportni problem i izracunajte ukupni trosak transporta,
postujuci ogranicenje od 100 jedinica koje se mogu poslati na svaku od
relacija.
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
6 14 8 100
I
2
6 10 18 140
I
3
3 1 4 150
b
j
130 180 90
Za koliko se poveca trosak, ako je onemogucena komunikacija I
3
O
2
.
(rjesenje: T
0
= 1850; T
1
= 2780; T = 830 novcanih jedinica vise)
86
1. Rijesite transportni problem i izracunajte minimalni trosak transporta.
Za koliko se poveca trosak ako dode do prekida komunikacije I
2
O
4
?
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
10 15 11 8 1200
I
2
5 8 12 3 850
I
3
9 4 10 20 1030
b
j
1610 240 450 780
2. Rijesite transportni problem ako je maksimalno moguce opterecenje
komunikacije 50. Izracunajte minimalni trosak.
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
8 1 2 9 50
I
2
5 7 5 3 50
I
3
2 3 9 4 75
b
j
40 55 60 20
3. Zadan je transportni problem tablicom u kojoj su navedena vremena
prijevoza:
O
1
O
2
O
3
O
4
O
5
a
i
I
1
15 20 25 15 15 50
I
2
10 25 20 40 30 100
I
3
12 18 24 30 36 150
b
j
75 35 45 85 60
Odredite plan transporta da vrijeme najvece dostave bude minimalno.
4. Naci optimalni plan transporta iz dva skladista u sest centara potrosnje.
Jedinicni troskovi, kapaciteti skladista i potraznje centara dani su u
tablici:
C
1
C
2
C
3
C
4
C
5
C
6
2 4 7 1 3 8 40
5 6 12 9 1 2 50
10 7 20 50 5 8
87
1. T
0
= 23210; T
prekid
= 23210, pa povecanja nema.
2. T = 475 i uvjet je odmah postignut.
3. 95 jedinica robe putuje 30 vremenskih jedinica i to se ne moze popraviti.
88
7 Transportna mreza
Transportna mreza je orijentirani graf bez petlje, s jednim ulaznim cvorom
i jednim izlaznim cvorom. Prakticno je mrezu zadati matricom incidencije.
Ako je element matrice jednak nuli, znaci da ne postoji luk iz i-tog cvora u
j-ti. Elemente matrice razlicite od nule mozemo interpretirati na dva nacina:
- udaljenost jednosmjerne komunikacije iz i-tog u j-ti cvor
- kapacitet jednosmjerne komunikacije iz i-tog u j-ti cvor
Nema algoritma za crtanje transportne mreze i samo u nekim slucajevima
transportna mreza ispada planarna: komunikacije se sijeku samo u cvorovima.
Ako se komunikacije sijeku izvan cvorova, sjecista se interpretiraju kao da su
denivelirana.
7.1 Ispitni zadaci
1. Zadana je matrica transportne mreze
_
_
0 40 24 40 0 0 0
0 0 16 0 18 0 0
0 0 0 0 14 36 0
0 0 50 0 0 0 38
0 0 0 0 0 44 60
0 0 0 0 42 0 80
0 0 0 0 0 0 0
_
_
Ako elemente matrice interpretiramo kao udaljenosti cvorova, odredite
najkraci put kroz mrezu. Zatim elemente interpretirajte kao kapacitete
lukova, pa odredite maksimalni tok kroz mrezu. Provjerite vrijednost
maksimalnost toka nalazenjem reza minimalnog kapaciteta.
(rjesenje: l = 78; T = 98, rez minimalnog kapaciteta je {1, 2}
{3, . . . , 7}).
89
2. Nacrtajte transportnu mrezu zadanu matricom. Odredite najkraci put,
nadjite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
A =
_
_
0 30 12 80 0 0 0 0
0 0 30 25 30 0 0 0
0 18 0 30 50 0 0 0
0 0 0 0 25 0 50 0
0 0 0 25 0 20 25 0
0 0 0 0 0 0 28 35
0 0 0 0 0 25 0 50
0 0 0 0 0 0 0 0
_
_
(rjesenje: l = 115; 1 2 5 6 8; T = 85, rez minimalnog
kapaciteta je {1, . . . , 7} {8}.)
3. Naci maksimalni tok i minimalni put transportne mreze zadane matri-
com:
M=
_
_
0 25 30 50 0 0 0 0 0
0 0 16 0 18 0 0 0 0
0 0 0 0 14 36 0 0 0
0 0 50 0 0 38 0 0 0
0 0 0 0 0 0 44 60 0
0 0 0 0 42 0 0 80 0
0 0 0 0 0 0 0 36 50
0 0 0 0 0 0 0 0 70
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
_
(najkraci put je 137: 1 2 5 7 9, a maksimalni tok 105, rez
minimalnog kapaciteta: {1} {2, . . . , 9}).
90
4. Transportna je mreza zadana matricom ciji elementi predstavljaju ka-
pacitete lukova transportne mreze:
M=
_
_
0 40 35 0 0 15 0 0 0
0 0 0 15 20 0 0 0 0
0 0 0 0 0 10 25 0 0
0 0 0 0 10 0 0 10 25
0 0 0 0 0 0 0 40 0
0 0 0 0 15 0 15 35 0
0 0 0 0 0 0 0 0 10
0 0 0 0 0 0 0 0 25
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
_
Odredite rez minimalnog kapaciteta i taj kapacitet.
(rjesenje: rez {1, 2, 3, 5, 7, 8} {4, 9} ima minimalni kapacitet T = 50)
5. Transportna je mreza zadana matricom.
M=
_
_
0 45 55 60 0 0 0 0
0 0 0 15 0 60 30 0
0 0 0 0 45 0 0 0
0 0 0 0 5 0 40 0
0 0 0 0 0 0 10 50
0 0 0 0 0 0 0 30
0 0 0 0 0 5 0 65
0 0 0 0 0 0 0 0
_
_
Elemente matrice interpretirajte kao kapacitete komunikacija i odredite
rez minimalnog kapaciteta. Koliki je taj kapacitet? Odredite najkraci
put.
(rjesenje:T = 135; rez minimalnog kapaciteta je {1, 3, 4}{2, 5, 6, 7, 8},
najkraci put je 110: 1 2 7 6 8)
91
6. Zadana je matrica transportne mreze:
M=
_
_
0 30 40 50 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 20 0 60 0 0 0
0 40 0 0 0 50 0 0 0 0
0 0 30 0 0 20 0 0 30 0
0 0 0 0 0 10 10 30 0 0
0 0 0 0 0 0 0 20 0 0
0 0 0 0 0 0 0 30 0 10
0 0 0 0 0 0 0 0 10 40
0 0 0 0 0 0 0 0 0 20
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
_
Nacrtajte transportnu mrezu odredite najkraci put kroz mrezu i mak-
simalni tok.
(rjesenje: najkraci put l = 70 : 1 2 5 7 10, maksimalni tok:
T = 70; rez minimalnog kapaciteta: {1, . . . , 9} {10}. )
7. U transportnoj mrezi zadanoj matricno odredite najkraci put, najveci
moguci tok i rez minimalnog kapaciteta.
T =
_
_
0 50 60 0 0 0 0 0 0
0 0 40 30 20 0 0 0 0
0 0 0 0 10 10 0 0 0
0 0 0 0 0 0 40 0 0
0 0 0 30 0 15 25 10 0
0 0 0 0 0 0 0 45 0
0 0 0 0 0 0 0 10 35
0 0 0 0 0 0 5 0 45
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
_
(rjesenje: l = 120 : 1 2 5 8 7 9, T = 70, rez: {1, 2, 3}
{4, 5, 6, 7, 8, 9})
92
8. Zadana je matrica A transportne mreze. Nacrtajte mrezu. Odredite
najkraci put, nadite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
A =
_
_
0 20 40 60 0 0 0
0 0 50 20 30 0 0
0 0 0 70 20 0 0
0 0 0 0 15 20 0
0 0 0 30 0 50 0
0 0 0 0 0 0 120
0 0 0 0 0 0 0
_
_
(rjesenje: l = 180, 1 2 4 6 7; T = 60, rez: {1, 2, 3, 4, 5}
{6, 7})
9. Zadana je matrica A transportne mreze. Nacrtajte mrezu i odredite
najkraci put, maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
A =
_
_
0 30 12 80 0 0 0 0
0 0 30 25 30 0 0 0
0 18 0 30 50 0 0 0
0 0 0 0 25 0 50 0
0 0 0 25 0 20 25 0
0 0 0 0 0 0 28 35
0 0 0 0 0 25 0 50
0 0 0 0 0 0 0 0
_
_
(rjesenje: l = 115, 12568; T = 85, rez: {1, . . . , 7}{8})
10. Matrica transportne mreze zadana je s A. Odredite rez minimalnog
kapaciteta, maksimalni tok i najkraci put kroz mrezu.
A =
_
_
0 30 45 0 0 0
0 0 15 20 0 0
0 0 0 10 15 0
0 0 0 0 0 35
0 0 0 20 0 25
0 0 0 0 0 0
_
_
(rjesenje: rez minimalnog kapaciteta: {1, 2, 3, 4} {5, 6}, tok: T = 50,
najkraci put l = 85, 1 2 4 6.)
93
11. Interpretirajuci elemente matrice kao duljine lukova transportne mreze,
odredite najkraci put. Zatim, tumaceci clanove matrice A kao ka-
pacitete lukova, odredite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
Matrica je zadana:
A =
_
_
0 30 45 0 0 0
0 0 0 10 35 0
0 25 0 0 10 0
0 0 0 0 20 40
0 0 0 0 0 45
0 0 0 0 0 0
_
_
(rjesenje: l = 80, 1 2 4 6; T = 55, rez: {1, 2, 3} {4, 5, 6})
12. U transportnoj mrezi zadanoj matricom odredite najkraci put, maksi-
malni tok i rez minimalnog kapaciteta.
M=
_
_
0 25 30 0 0 0 0 0 0
0 0 30 15 10 0 0 0 0
0 0 0 0 15 5 0 0 0
0 0 0 0 0 0 30 0 0
0 0 0 25 0 5 15 10 0
0 0 0 0 0 0 0 35 0
0 0 0 0 0 0 0 10 35
0 0 0 0 0 0 15 0 45
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
_
(rjesenje: l = 85, 1 2 5 7 9; T = 45, rez: {1, 2, 3}
{4, . . . , 9})
94
13. Matricom je zadana transportna mreza. Nacrtajte mrezu. Odredite
najkraci put, a zatim i maksimalan tok, tako da elemente matrice pois-
tovjetite s udaljenostima medju cvorovima, a zatim ih interpretirajte
kao kapacitete prometnica u jedinici vremena.
T =
_
_
0 50 85 65 0 0 0 0 0 0
0 0 20 0 35 0 10 0 0 0
0 0 0 20 45 0 0 60 0 0
0 0 0 0 0 30 0 0 35 0
0 0 0 0 0 0 0 45 0 0
0 0 20 0 0 0 0 0 40 0
0 0 0 0 25 0 0 45 0 40
0 0 0 0 0 0 0 0 0 55
0 0 0 0 0 0 0 60 0 25
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
_
(rjesenje: l = 100, 12710; T = 90, rez: {1, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 9}
{7, 10})
95
najkraci put, nadite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
A =
_
_
0 30 45 0 0 0
0 0 15 20 0 0
0 0 0 10 15 0
0 0 0 0 0 35
0 0 0 20 0 25
0 0 0 0 0 0
_
_
2. Zadana je matrica transportne mreze. Naci maksimalni tok i najkraci
put.
T =
_
_
0 12 14 22 0 0 0 0 0
0 0 10 0 11 0 0 0 0
0 0 0 0 9 20 0 0 0
0 0 27 0 0 21 0 0 0
0 0 0 0 0 0 24 32 0
0 0 0 0 23 0 0 42 0
0 0 0 0 0 0 0 20 27
0 0 0 0 0 0 0 0 37
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
_
najkraci put, nadjite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
A =
_
_
0 30 45 0 0 0
0 0 0 10 35 0
0 25 0 0 10 0
0 0 0 0 20 40
0 0 0 0 0 45
0 0 0 0 0 0
_
_
96
1. Najkraci put iznosi 85 duljinskih jedinica, maksimalni tok je 45, dok je
rez minimalnog kapaciteta {1, 2, 3} {4, 5, 6}.
2. Maksimalni tok je 48, najkraci put 74.
3. Najkraci put je 80, maksimalni tok 55, a rez minimalnog kapaciteta:
{1, 2, 3} {4, 5, 6}.
97
8 Primjeri pismenih zadaca
Najvaznija stvar za vecinu studenata su ispiti. Ispit iz Matematickih metoda
u prometu sastoji se od pismenog i usmenog dijela.
Za izlazak na usmeni, potrebno je zadovoljiti na pismenom dijelu ispita.
Pismeni dio ispita sastoji se od cetiri zadatka. Prvi zadatak vezan je uz
gracko rjesavanje linearnog problema. Drugi zadatak linearnog programi-
ranja rjesava se numericki. Treci je transportni problem, a cetvrti je vezan
uz transportnu mrezu.
Buduci se radi o racunanju, inzistira se na tocnosti, pa se gledaju samo
zadaci koji imaju tocna rjesenja.
Prvi zadatak donosi jedan bod, drugi i treci po dva i cetvrti jedan bod.
Student koji je skupio barem tri boda zadovoljio je na pismenom dijelu ispita.
98
1. Rijesite problem linearnog programiranja grackom metodom:
max(4x + 10y)
x + 4y 24
6x + 2y 42
x + y 9
x, y 0
2. Rijesite linearni problem numericki:
max(6x + 12y + 3z)
x + 3y 4
2x + y 3
y + 4z 3
x, y, z 0
3. Rijesite transportni problem i izracunajte ukupni trosak transporta:
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
6 14 8 100
I
2
6 10 18 140
I
3
3 1 4 150
b
j
130 180 90
4. Zadana je matrica transportne mreze:
M=
_
_
0 40 24 40 0 0 0
0 0 16 0 18 0 0
0 0 0 0 14 36 0
0 0 50 0 0 0 38
0 0 0 0 0 44 60
0 0 0 0 42 0 80
0 0 0 0 0 0 0
_
_
.
Elemente matrice interpretirajte kao udaljenosti cvorova i izracunajte
najkraci put kroz mrezu. Zatim elemente matrice interpretirajte kao
kapacitete lukova i nadjite maksimalni tok kroz mrezu.
99
1. Poduzece izraduje dva tipa proizvoda od tri sirovine. Od prve sirovine ima
na raspolaganju 15, od druge 7 i od trece 5 jedinica. Pri izradi jedinice prvog
proizvoda potrosi po jednu jedinicu svake sirovine, pri izradi jedinice drugog
proizvoda potrosi tri jedinice prve i jednu jedinicu druge sirovine. Prodajva
cijena prvog proizvoda je dvije, a drugoga jednu novcanu jedinicu. Kako
planirati proizvodnju, da bi utrzak od prodaje proizvoda bio najveci?
2. Na trzistu imamo tri vrste teretnih zrakoplova razlicitih nosivosti:40t, 50t, 10t.
Prijevoz jedne tone tereta donosi dobit od 7500kn. Tereta ima u izobilju,
ali je ogranicen broj strucnjaka za dnevno servisiranje letjelica.
Od 130 raspolozivih mehanicara po tri su potrebna za pregled najvecih let-
jelica, dok je po jedan potreban za svaku manju letjelicu.
Od 100 elektricara, dvojica trebaju za svaki zrakoplov od 50t, a po trojica
za svaki zrakoplov od 40t.
Strucnjaka za pregled navigacionih uredjaja ima 110, od kojih za letjelice od
40t treba po jedan, a za 50-tonce trebaju po cetvorica.
Koliko kojih trakoplova kupiti, ako svi imaju istu cijenu, a zelimo zaraditi
sto je moguce vise? Svaki zrakoplov dnevno napravi po jedan let.
3. Na skladistima se nalazi redom po 60, 70 i 55 tona robe mjesecno.

Sest robnih
kuca mjesecno potrazuju redom po 20, 40, 30, 55, 15 i 35 tona robe. Jedinicni
troskovi prijevoza iz prvog skladista u svaku od prodavaonica iznose redom
3, 2, 2, 3, 3 i 1 kunu. Iz drugog skladista 2, 0, 1, 1, 0 i 1 kunu. Iz treceg:
1, 4, 3, 4, 2 i 0 kuna. Odredite optimalni plan prijevoza i ukupni trosak.
4. Zadana je matrica kapaciteta lukova transportne mreze.
T =
_
_
0 25 26 34 0 0 0 0 0
0 0 13 0 14 0 0 0 0
0 0 0 0 10 23 0 0 0
0 0 38 0 0 28 0 0 0
0 0 0 0 0 0 27 40 0
0 0 0 0 26 0 0 45 0
0 0 0 0 0 0 0 23 30
0 0 0 0 0 0 0 0 40
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
_
.
Nadjite rez minimalnog kapaciteta.
100
Rjesenja prvog oglednog primjera ispita:
1. x = 4; y = 5; max = 66
2. x = y = 1; z =
1
2
4. l = 78; T = 98; rez: {1, 2} {3, 4, 5, 6, 7}.
Rjesenja drugog oglednog primjera:
1. Mudro je proizvesti 5 komada prvog i dva drugog proizvoda, uz mak-
simalni utrzak od 12 novcanih jedinica.
2. Ako se nabavi 18 letjelica od 40t, 23 od 50t i 43 od 10t, tada oni mogu
prevest 2300t i maksimalno zaraditi 17, 250.000kn.
3. T = 185
4. Rez: {1, 2, 3, 4, 5, 6, 8} {7, 9}.
Literatura
[1] Pasagic H.:Matematicke metode u prometu, FPZ, Zagreb, 2003.
[2] Proskurjakov I.V.: Sbornik zadac po lineinoi algebre, Nauka, Moskva,
1984.
[3] Stosic V.:Matematicka natjecanja ucenika osnovnih skola, HMD, Zagreb,
1994.
[4] Horvatic K.:Linearna Algebra I, II, III, Matematicki odjel PMF-a
Sveucilista u Zagrebu i HMD, Zagreb, 1995.
[5] Kovac Striko E.: Matematika II, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,
1999.
[6] Pavkovic-Svrtan-Veljan: Matematika-zbirka zadataka s uputama i
rjesenjima,

Skolska knjiga, Zagreb, 1983.
101

Matematičke Metode U Prometu - Zbirka Zadataka

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematičke Metode U Prometu - Zbirka Zadataka

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Matematicke metode u prometu

Cetvrti stupac cine koecijenti koji se u jednadzbama nalaze na desnim

Zelimo li dobiti pozitivna bazicna rjesenja, desne strane jednakosti

Cetvrto moguce bazicno rjesenje:

Citamo optimalno rjesenje:

ZINA broj kamiona

Zeljeznicke stanice trebaju u nekom periodu po 24, 20, 30 i 20 vagona.

You might also like