l

!
1111 li
:•:•

.II
!~I ::··

li ·;:;:;:;:;
;::::
;;;:::;··

I I ..::: :;.,

::;
;;;: ;;;:;
:::: :::::::: :::;
:::;

'- ~- >'

1:_
.;;:
;:;_
;;;

:::; :::; :::: ::::

;:;:;
:;:;:
:;:;::;:;:
;;;; ;:;: ::::::::: :::::::::

II ::
;:;:;:::::

:~ ~: ~I~~i~1l: I!
:::::

--I
;:;::;:;: ;:;:;
;:: ::::::::::
~k ;;.;:;
:;;;)

:::: :::~:

•
;;;~;-

··;;; ;:;:
··;·; ::::
:o:o
;:;:

II
I ;:;:;
:::: :::: :::: ::::
:::: :::; :::: ::::
;:;: ;:;:;
::::

;:;:; ;:;:;

• II
;;;;;

: :_;~~:: ;l~ .:;;: :::·;. ):: ::_;~

;;;;:
:;:;:
:;::~ :::: ::::~ =~ ::l: :~~::ill ;J~ _::;:: ;;;::::::

•JIIIi J ·~:~. .} ;: ··;: :=~;=::::=~ :: Jr ==

:;:;:

:;;;:

I Ill.
l
 august zadravec

SERVISIRANJE TRANZISTORSI<IH UREfJAJA

RADIDPRI.JEMNICI MAGNETDFDNI
TELEVIZDRI
 PREDGOVOR

Kod sastavljanja ovih skripata polazilo se je od cinjenice da strucni kadrovi

u nasim proizvodnjama i servisnoj djelatnosti kao i mladji pocetni.ci koji se
tek pripremaju za buduce elektronicare servisne-strucnjake, nemaju veliki
izbor servisne literature za prakticare.

Nagli razvoj poluvodicke tehnike u svijetu kao i tehnoloska primjena tih dostig-
nuca u nasoj elektronskoj industriji, traze od strucnjaka-servisera temeljito
poznavanje rada tranzistoriziranih sklopova i uredjaja.

Kod ovih skripata polazi se od pretpostavke da citalac-prakticar vlada osnov-

nim pojmovima tranzistorske tehnike.

Na temelju ove pretpostavke doslo se je do saznanja da teoretsko znanje pove-

zemo sa prakticnim iskustvima veceg broja servisnih strucnjaka. Takova is-
kustva obradjena u jednoj cjelini i odredjenom obimu, pruzaju mogucnost sti-
canja servisne prakse kod popravaka tranzistoriziranih uredjaja. Prema to-
me ova skripta ne pretendiraju na visoku ocjenu u teoretsko-pedagoskom smi-
slu, vee trebaju omoguciti strucnjaku u proizvodnji i servisnoj djelatnosti
onaj drugi dio, koji mu zajedno sa teorijom omogucuje solidno i strucno pro-
nalazenje i otklanjanje kvarova na tranzistoriziranim uredjajima u nasim ser-
visima i produkcijama video akustickih uredjaja.
Kod vecine servisnih knjiga, priruc11ika i skripata koje se nalaze na trzi-
stu a obradjuju elektroniku siroke potrosnje' stavljen je akcenat na elektronke
iako su opisani i uredjaji sa tranzistorima. To je razumljivo buduci da postoje
milioni uredjaja sa elektronkama a koji se nalaze u eksploataciji i koje treba po-
pravljati .
U posljednje vrijeme tranzistorizacija je toliko napredovala da je broj tak-
vih uredjaja na radnim stolovima servisnih tehnicara sve veci. Danas se primje-
cuje tendencija da se neke radionice i radiotelevizijski servisi speci.ializiraju sa-
mo za tranzistorske uredjaje

Prema tome ovdje cemo se drzati osnovne teme koju obradjuju ova skripta:
PRONALAZENJE GRESAKA I POPRAVCI.
 Bilo je potrebno u jedinstvenoj cjelini obuhvatiti kompletno podrucje elek-
tronike siroke potrosnje u tranzistoriziranoj tehnici, a da se pri tome ne prijedje
jedan odredjeni obim.
U prvom poglavlju prikazano je ono najvaznije o poluvodickim elementima ,
dok se u drugom poglavlju obradjuju problemi detaljnije a narocito oni koji su naj-
ucestaliji u pojedinim uredjajima.
Tko je shvatio prikaz ovih poglavlja moze bez daljnjega znanje prenijeti
na servisiranje bilo kakvih uredjaja siroke potrosnje, jer izneseno vrijedi kako
za radio prijemnike tako i za magnetofone, televizore i uredjaje elektroakustike.
Teziste je medjutim stavljeno na prijenosne uredjaje ciji udio u ukupnoj
proizvodnji sve vise i vise raste.
I trece glavno poglavlje je od opcenite vaznosti. Ono u glavnim crtama
obradjuje tipicne greske u svim tranzistoriziranim uredjajima. Tu spadaju npr.
greske u mreznom dijelu, pojave sumava, samooscilacije itd.
Cetvrto poglavlje obradjuje servisiranje tranzistorskih radioprijemnika,
peto obradjuje servisiranje magnetofona, a sesto obuhva6a servisnu tehniku tran-
zistorskih uredjaja elektroakustike.
U normalnom slijedu sedmo poglavlje zakljucuje sa servisiranjem tran-
zistoriziranih televizijskih prijemnika.
Natnjerno je izbjegnuto opisivanje najjednostavnijih i najucestalijih gre-
saka jer to poblize obradjuju poglavlja 2 1 3.

Neka posebna pitanja tranzistoriziranih uredjaja, kao npr. uredjaji sa

prikljuckom na mrezu, ·obradjena su u osmom poglavlju dok deveto poglavlje da-
je kratak opis pribora za popravke, a koji je tipican za tranzistorske uredjaje.
Vjerujemo da ce ovakova podjela materije, te akcentiranje pojedinih pro-
blema koji se javljaju prilikom servisiranja, pridonijeti laksem koristenju skri-
pata te da ce servisnom tehnicaru pomagati u njegovom svakodnevnom radu. Kao
sto je vee receno, skripta su namijenjena servismenima koji su se posvetili tran·
zistorskoj tehnici bilo da rade u nasim servisnim sluzbama i radionicama. Osim
toga kompletan materijal obradjen u ovim skriptama preporucljiv je takodjer pri ..
likom odredjenih vrsta popravaka tranzistoriziranih TV i radioprijemnika u na-
sim proizvodnjama.
U poglavlju o televizijskim prijemnicima naglaseni su i neki tehnicki de-
talji iz servisne tehnike . televizije u boji, ali ovi prikazi nisu naravno potpuni.
Kompletna materija te problematike bit ce u podpunosti obradjena u skriptama:
"SERVISIRANJE KOLOR TV PHIJEMNIKA".

2.
 LITERAT U RA

Kod sastavljanja ovih skripata koristeni su m a t e rijali objavljivani tokom n.e ko -

liko proslih godina u pojedinim stru c nim c as o pisima i tehnickim publikacijama
k o j e izdaju poz nati e vropski i o stali proizv od ja ci vide o akustickih uredjaja.

Osim toga koristena je originalna s e rvisna dokurn en tac ija u vidu elektricnih
she rna, uputa za podesavanj e, montazn ih she rna, fizika1nih opisa rada poj e dinih
sklopo va, kao i prakticna iskustva ser v is n ih t e hni cara koji se profe sionalno bave
tom prob1ematikom.

- Funk-tec hnik Nr. 4/1966

- Siem e ns-Bauteile-Informationen, lo-14/1967
- B1aupunkt Technische-Informationen
- Farbfernseh-System Telefunken PAL
- In g . Tugomir Surina: Tranzistorska tehnika/l96o
- T vorni c ki radio TV prijemnici - zbirka she ma /1966
- Das e1ektron 1968/14-16
- Philips Service dokumentation
- Das e1ektron 1969/1-2
- Das e1ektron 1969/21-22
- J. Dosse, Der Transistor, R. Oldembourg, Munchen
- Grundig Tec~nische - Informationen
- E1ektronska industrija - Nis (Serv. dokumentacija)
- "Graetz'' teh. publikacije - dokumentacija
- "Grundig" tehnicke informacije - servis
- 11 HEA" tehnicki kata1ozi
- "HITACHI" (Japar.) Servisno-proizvodna dokumentacija
- "INTERMETALL" Primjena poluvo d ica u TV prijemnicima za boju
- "ISKRA" (Te1ekomunikacije) elektricne sheme
- ''ISKRA-RIZ" Servisna dokumentacija - sheme
- INGELEN" Servisiranje tranzistorskih radioprijemnika
- 11 KAPSCH 11 (Austrija) Tranzistorski portabl radioprijemnici
- 11 LOEWE-OPTA 11 Servisiranj e -e1ektricne sheme
- "NATIONAL" (Japan) Radioprijemnici, magnetofoni - oddavanje uredjaja
- "NORDMENDE" Servisna dokumentacija
- ' 1 PEY" Tranzistorizirana HI- FI pojacala
- 11 RUDI C'AJAVEC" Servis tranzistorskih radiop rij e m n ika
- "SABA" Tranzistorski magnetof o ni
- "SCHAUB LORENZ" Tehnicko- se rvisna dokume ntacij a
- ' 'SIEMENS'' Servisna doku mentaciJa·. - s he .rile
- "SONY" (Japan) Tranzistors ki r .a d iop rije mn.ici - tehnicka dokumentacija
- _"STANDAH.D" (Japan) Uredjaji s ir· oke .potrosnje - servisiranje
• "TELEFUNKEN" Stereo decod er. - servisiranje e l. sheme
 Strana

1. OP CENITO
1.1. Ha:dike u odnosu na servisnu t e hni.kll uredjaja sa
e lektronkatna 3
1. 2. Sistematicnost u pronalazenju gresaka 4
1. 3·. Najvaznije o poluvodickim e lementima 5
1. 4. Ucestalost gresaka u tranzistoriziranim uredjajima 7
1. 5. Alat, mjerni instrumenti 7

2. OPCENITA TEHNIKA M-JERENJA KOD TRANZISTORI-

Z IRANIH UREDAJA 9
2. 2. Mjerenja istosmjernog nap ona na .tram~istoru kod nega-
tivnog prikljucka na masu · 12
2. 3. Mjerenja istosmjernc struje na tranz istoru 14
2. 4. Ispitivanje rada traniistora bcz i·zgradjivanja l(j

2. 5. Zahtjevi na instrumente za mjerenje istosmjerne struje

i napona 17
2. 6. Mjerenja i?.mjenicnih napona na trawzistorima kod NF
(niske frekvencije) lB
2. 7. Mjerenja izmje,nicnog napona na ~rani istorirna kod VF
. (visoke frekvencije) 2o
2. 8 . Opcenito o mjerenju :n

. 3. · KARAKTERISTIKE TIPICNIH GRESAKA U THANZISTOH.-

SKIM UREDAJIMA 22
3. l. Simptorni necistoce gre§aka na.bater.ijama 22
3. 2. · Potpun prestanak rada jednog tranzistorskog stupnja 24
3. 3, · Sumovi 27
3. 4. Srrianjenje pojacanja 27

3. 5. Samooscilacije kod VF stupnje va 27

3. 6. lzoblicenja u NF stupnjevima
3. 7. Ost81e g;reske 29

4. . SERVISIRANJE TRANZIS'l~ORSKIH HADIO PRIJEMNIKA

NA BATERIJSKI POGON . ::lo

4. 1. · P ostupak u pronalazenju i odst:ranjivanju gresaka 3o

4. 2. Ispitivanje napajanja strujom :n

 4. 3. Greske u VF djelu :n
4. 4. Greske u demodulatoru 35
4. 5. Greske u NF djelu 37
4. 6. Greske u stereo~dekod~ru 3l:!
4. 7. Greske u sklopovirna automatske regulacije 4o
4. H. Ostale gre ske 43

5. SERVISIRANJE TRANZISTORSKIH MAGNETOFONA I

DIKTAFONA NA BATERIJSKI POGON 46
5. l. Postupak u pronalazenju i otklanjanju gresaka 47
5. 2. Ispitivanja napajanja strujom 51
5. 3. Greske u pojacalu 5 l
5. 4. Greske u oscilatoru za brisanje 51
5. 5. Greske u tranzistorskom pogonu motora s:;
5. 6. Ostale greske

6. SERVISIRANJE OSTALIH TRANZISTORSKIH UREDAJA

ELEKTROAKUSTIKE 55
6. l. Uputstva o osobitostima tranzistoriziranih uredjaja
e lektroa kustike 56
6. 2. Redoslijed u trazenju gresaka i njihova otklanjanje 56
6. 3. Ispitivanje sklopa za napajanje strujom 5H
6. 4. Mogucnost gresaka u izlazni.m stupnjevima 58
6. 5. Greske u pojacalu gramofona 64
6. 6. creske u prij e mnom dje1u 66
6. 7. Greske u HI- F'I ste r e o uredjajtma 66

7. SERVISIRANJE TRANZISTORSKIH TELEVIZOH.A NA

BAT ERIJSKI POGON 66
7. 1. Osobitosti hibridne tehnike G7
7. 2. Postupak u trazenju i otkla,njanju gresaka 68
7. 3. Ispitivanje sklopa za napajanje 7o
7. 4. Grc s ke u tuneru 7o
7. 5. Gre s ke u MF dijelu slike n,
7. 6. Gre s ke u video dijelu 76
7. 7. Grc8ke u tonskom dijelu 77
7. 8. G r es ke u s e paratoru sinhroimpulsa 79
7. 9. Greske u sklopu faznog k omparatora 8o
7. lo. Grcske u vertikalnom otklonskom dij e lu 82
7. 11. Grcske u horiz ontalnom otklonskom dij e lu 84
. 7. 12. Cr• ,.:; k,• u sk l.o p u a utom atske. n~g~.:.lac ij"e

7. U. (1r •'B k<~ u sp<' cija:Ln im stupnjev"i nB 'l'V u boji 86

!1. SE H.V IS lRAN.JE THAN ZrSTO.f,{SKi i-J Uf{EDAjA SA

. NA ~)A.JAJ\,IJ<M T/. MHEZE
B. 1. Pos c bna pitanja rnrc ;i'. nog p ogon~~ 95
B. 2 . G r( ~s ke u hi.bt'idnim uredja j inia . 96
,. ' .
B. ::1. G re s ke u potpuno tran-zisl oriz i.ra.nim uredjajima sa
na pajanjem iz mreze 96

9. TE HN IKA POPRAVAK A K OD T RAN7.IST O RSK IH

UH E OAJA f)7

9.1. Mehani c k o i termic ko r ukovan.ie poluvod i c ima 97

9 . 2. Rad na stampa nim p l o c a ma . 99
9. 3. T ipi cne g r eske na s ta m panjm ploc ama loo
9. 4. Kako lemiti poluvod ice i stampan~ ploce lo 1
9. 5. CiscE'nje to 1 · !
'

· lo. SERVISNA DOKUMENTACIJA

l o. l . Elektric ne sheme
lo. 2. Montazne sheme
lo. 3. O stali podaci (u kompletu shema) ·
 lo. SERVISNA DOKUJVlENTACI.JA
· " ----~~---------~------------· ...
Elektricne .sheme

AKAI X l5o tranzistorski stPn~o rnagm''-

tofon
AKOHD "W EEKE-r\D T 4o K" tranzi.storsld prerwsni. radio-
prijemni.k
"CAJAVBC" SLAVU.J tranzistorski prenosni. radio-
prijemnik
"CAJAVEC" VRBAS tranzistorski. prenosni. radio-
prijemnik
FLORIDA tranzistorski prenosni radio-
prijemnik
OHRID tranzistorski prenosni radio-
prijemnik
RR 22oT tranzistorski prenosni radio-
prijemnik
"EI" RR 2loT tranzistorski prenosni radio-
prijernnik
GRAETZ lolC tranzistorski FM stereo
decoder
GRUNDIG AC 5o tranzfstorski auto rna gnetofon
GRUNDIG AUTOSUPER AS 4 o tranzistorski autoradio
GRUNDIG EXPORT-BOY tran zistorski prtmosni radio-
prijemnik
GRUNDIG RECORD==BOY LW 2 o il tranzistorski prenosni r a dio-
prijemnik
HEA EXQUISIT tran z istors ki r a d ioprijemnik

HITACHI TWA~6 3 tranz istorski TV prijemnik

HITACHI Model THQ-22o tranz is tor. magnctofohfka:zeta

HITACHI Model TRQ-5::i o tranzistor. magnetofon/ka2ete

HITACHI Model KH;..llolH portabl radioprijeninik

HITACHI Model WM-7 o 2 R autoradio tranzistor s ki

HITACHI Mod e l K M -lo2 2 R autorad io tran z istorski
11 1
HITAC HI Model CH ll5o R primopr e d ajnik VOKY -T OKY'

"ISKRA" BLED DE L UXE tran zis torski p r eno sni radio-

prijemn ik

"ISKRA" BLED 62-1 62 tra nzistors ki pren o sni ractio-

prijemnik
 II ISKRA-RIZ11 RAMA ~o tranzistorski radio magnetofon
11 11
ISKRA-RIZ TV-SKOTT hibridni TV prijemnik
11 11
lSKRA-RIZ TV-Belvedere hibridni TV prijemnik
11 11
lSKRA-RIZ TV-BALTIC hibridni TV prije mnik
INGELEN AUTOMATIC TH 9oo tran zistorski radioprijemnik
INGELEN AUTOJviATIC TH 949H tranzistorski radioprijemnik
INGELEN WELTBLICK 615 TR tranzistorski radioprijemnik
11
KAPSCH II PRIVICEG tranzistorski radioprijemnik
KAPSCH TR lo N tranzistorski rad ioprijemnik
11
LOEWE OPTA AUTO-TOXYK 11
52365 tranzistorski autoradio
LOEWE OPTA OPT ACORD 4o8 tranzistorski magnetofon
NATIONAL DB-411 tranzistorski radioprijemnik
NATIONAL Model T-81 L tranzistorski radioprij~mnik
NATIONAL RF-82o L tranzistorski radioprijemnik
NATIONAL RQ lol S tranzistorski magnetofon
NATIONAL PANASONIC R-lo8 tranzistorski radioprijenmik
NATIONAL T-22T tranzistorski radioprijemnik
NORD MENDE TRANSISTOH.KOFFEH
7J6ol GLOBETROTTER
NORD MENDE TRANSITA DE LUXE
3j6o3
NORD MENDE TRANSISTORKOFFER
4J6o3 KL 49m
NORDMENDE 4/6o7 K 49
NORD MENDE TRANSITA-EXPORT
NORD MENDE 5oo2 tranzistorski magnetofon
PEY HSV 2o T HI-FI tranzistorizirano po-
jacalo
1
' RIZ11 11
ER011 A tranzistorizirano gramo
pojacalo
11 11 11 11
RIZ KARMEN tranzistorizirano gramo
pojacalo
11 11 11 11
RIZ VIKEND tranzistorizirani prijemnik
11 11
PORIN~r
11
RIZ tranzistorizirano gramo
pojacalo
11 1 11 11
RIZ' TRAVIATA tranzistorizirano gramo
pojacalo
11 11 11
"HIZ TRUBADUH tranzistorizirano gramo
pojacalo
11
RI Z" "TOSCA" tran z istorizira no g r amo
pojacalo
TUH.ANDOT tranzistorizirano gramo
p ojacalo
SABA 32o F' tranzistorizirani magnetofon
SCHAUB-LORENZ POLO 8oL tranzistorizirani radiopri-
jemnik
SIEMENS "TURF" RK 53 tranzistorizirani radio-
prije mnik
SONY tranzistorski prenosnii r arlt o -
prijemnik
SONY tran z istors k i prenos ni .radio -
prijemni.k
SONY TR-716 tranzistorski. prenosni radio.-
pri jemnik
SONY TR- 8lo tranzistorski prenosni radio -
prijemnik
SONY TR-!H2 tranzistorski prenosni r ad i o -
prijerimik
SONY TR-712o tranzistorski prenosni r a dio-
prije mnik
11
SONY "SONY EFM-117 L tran z istorski pren0sni radi o -
prijemnik
SONY SONY TH 62o tranzis torski prenos ni radio-
prijemnik
STANDAH.D SR~G lo7 tranzistorski p r enosni radio-
p rijemnik
STANDARD _SR-F 2o5 triwz is torski prenosni rad io-
p rij emnik
STANDARD SR-Q lo8 tranzistorski prenosn i radio-
prijemnik
STANDARD SR-H 115 tranzistorski prenosni radio-
prijemnik
STUZZI tranzistorski prijemnik
11
AUTOKOFFER TURNIER 51" llK 51 tran z istorski autoprij emnik
MEMOCOHD K 6o magnetofon-diktafon
WALTHAM WS-73S tranzistorski radioprijemnik
 I
OPCENITO
 - .,.,. -

l. OPCENITO

U u';im servisnim skriptama uopce se nf> govori o elektronkama. Tzvecltn~

su posveccrH'' tranzistorskim uredjaJima, gdjc su prijenosne izvcdbc i,spn~d o:sL<~­

Jih. Upravo je tranzistor taj ko;ji. jc zaista upotrebljivim uc,inio prijenosne pt·ijem.
nike cliktaforHe, magnetofcmc, teh~vizore Hd. Uz to tranzistor nijL'" samo izmijenio.
tehniku sklopova kao takvu, vee je imao i jak utjecaj na konstrukciju i mehaniC:ku
izvccJbu. Uz to dolazi., tehnika stampanih VC7.a koja se primjcnjuje ocJ sredine )Wck--
sctih godina. Sve to predstavlja odstupanja od uobicajenih servisnih radova koji
su nam poznati kod uredjaja sa dektronkama. Ove razlike bit ce prikazane u pr·--
vom podpoglavlju ovog glavnog poglavlja. U drugom podpoglavlju vidjet cemo da
je i kod ovih uredjaja vrlo vazna sistematic:nost. U trecem podpoglavlju obraclju--
je se. docluse u vrlo sazetom obliku tQrna o JDluvodickim elementima i tp u opsc ·
gu u kojcm je njihovo razmatran,ie neophodno za uredjaje o kojima ce ovclje bih
rijec. (:itaocc ce sigurno zanimati kolika je uC:estalosl gresaka kod tranzistor-
skih urcdjaja u usporedbi sa uredjajima sa clektronkama. Zbog toga je kod ovih
skripata akcenat stavljen na specificnosti kojc nastaju uslijed tPhnik(' primjehe
poluvodica. U posljednjem poglavlju rravedeni su mjerni instrumt,nti i alati.
U nacinu izlaganja, kod ovih skt'ipata nc polazimo od simptoma prirnarno,
vee govorimo 0 mogucim greskama u ni.zu prijemnika, odnosno u pojedinim stup-
njevima pri cemu se naravno sr'>ominju i znakovi gresaka. Takav je postupak u
ovom slucaju svrsishodniji jer se na taj naCin jasnije mogu uociti razlike izme-
dju tranzistorske tehnike i tehnike s elektronkama.

l. 1. RAZLIKE U ODNOSU NA S.ERVISNU TEHNIKU S ~:<.:LEKTltONKAMA

Velika razlika u odnosu na uredjaje s elektronkama je upravo to s to su

n a poui nap:1janja znatno niZi. U prakticnom radu to ima :.cnatn·? pn'dnos ti. Nairne
prilikom rada na ukljucenom uredjaju, sto se inace preporuca, r1c mora mo se
b::~jati n e ugodnih udara struje. Svaki pox,navalac servisnc tehnike sa elektronka-
ma z na da je to kod poprava k a takvih uredjaja naprosto neizbjezno. Tu se mcdju-
tim moz e bezbrizno raditi. U svakorn sluca;ju tcle v izore treba iskljuciti jer tu
postoji visoki napon.
Tra nzistori imaju znatno manje gubitke od elektronki, tako da se cijeli
uredjaj znatn'> manje zagrijavn. Ovu cinjenicu treba pozdraviti jer ne pridonosi
samo stupnju dj e lovanja vee nas vocli do znatno manjih dimenzija sastavnih di-
jel ova , a sto nije slucaj u cijevnom prije mniku. Manje oslobadjanje toplin• •o -
---------------'------'------~--------'---'--'-'-~~ ···~

- 4 -

gucava kompaktniju mont azu i': im(' f:lU se kon.struktori. u ve likoj rujeri pos luzili.
Pri tome je servisnom tehnicaru znatuo otezan posao, j e r ne samo da mora vi -
se pa ztti. kod l emljenja , demontaze itd . , vee: mu i sama nep ristupacnost odredj e nin 1
dijel ov ima, n p r. tasterima pricinja vi ~e muke i posl a.
Osim toga elementi su manj ih dimenzija pa su s toga skloni..ji lomovima od
elem enata u uredjajima s elektronkama, uslijed cega je potrebrw pazlj ivije ruko -
van je. Strucnjak za popravljanje tranzistorskih uredjaja treba imati tzv. "laku
ru ku' i mn ogo os jecaja ~to ni u kom slu c aju nije urodjeno, ve t. St~ sticc kroz pt·ak.:.
1

su. Daljnja razlika s obzirom na u redjaje s elektronkama, sastoji se u tome sto

se vecina tran z istorskih uredjaja napaja pomoc u suhih baterija ili akumulatora.
Ti se izvori elektricne energij e ponasaju druga cije od e lektricne e nergije iz mre-
ze , pa se to mora i mati u vidu. Uslijed toga kod .s ervisiranja dolazi kako do precl-
nosti tako i do nedostataka, o ~e mu ce kasnije biti govora. Kao slijedeca razlika
navodi se cinj enica da su aktivni elementi koji se primjenjuju u tranzistorima, dak -
le poluvodicki elementi u e lektrickom smislu mnogo o sjetljiviji od elektronki. Mje-
rila k oja se bez daljnjega mogu prihvatiti, kad se radi o e lektronkama i koja se
bez narocitih t eskoca mogu primjeniti na ta j r e lativno robustan e l e m enat elektron-
ke, za tranzistore predstavljaju tabu. Kratki s poj baze p rema ma si u mnogim
sklop ovima nije dopustiv. Isto tako kod tranzistora nij e dopustiva niti najbe zazle -
n ija izmjena u prednaponu baze , a sto se kod ele ktronki kod prednapona resetke
moze u c initi b ez daljnjega. U tom je p ogledu servismen b itno skuc eniji od tehni-
c ara koji se bavi popravcima u r e djaja sa elektr onkama . Potrebno je spomenuti
jos jednu cinjenicu ito negativnu: i zmje na tranzistora vr s i se tei.c i zahti jeva
vis'3 v1'e mena od izmjene elektr on ke. Elektronku trcba sa mo izvaditi iz njenog
podnoi.ja, dok je kod tranzistora , dioda i sl. p otrebno, ako drugacije n e ide da
se isti odleme . Zbog toga je potpuno ra z umljiv o da se j e g1o za tim da s e pro -
nadju elektricne metod e pomocu kojih bi se gr e§ke otkr ivale, a da pri tome ni-
je potre bno da se tranz istori odlemlj uju. 0 t ome ce jos b iti rijeci.

1. 2 . SISTE MAT ICNOST U PRONALAZENJU GRESAKA

Kada su se pojavile prve knjige o tranzistorima, mislilo se da ce se teh -

!"licari morati preorjentirati na n ove vrste sklopova. Tranzistor je u od nosu na
e lektr onku izgleda o toliko razlic it za razmatranje, da j e kao samo po sebi razu rn-
lj ivo vladalo misljen je o razvoju potpuno novih, tranzi storiz iranih sklopova.
Uskoro se medjutim takvo gledis te pokazalo ne osnovanim. Tipicne sklo--
::; :>ve s e lektronkama moze se be?. daljnjega ostvariti i s a tranz is torima bez ob zi-
::-=. nato da 1i se radi o pojacal u, prijemniku ili sl. Pri t o me niti drugac ija dime n -
 - 5 -

z ija t ranzistor a kao ni djelomic n o n ov.i odnosi u pr ilagodjivanju ne rnlJ8 0JaJU ni -

sta .lla s t var i. Kao primjer: jedan po tpu no tra n z istori zirani radio prijemnik u
p rincipu je i sto tako gradjen kao i prijemnik ·s eiektr onkama. Iz toga proizla z i
da se sve metode ispitivanja koje se n orrrialno primjenjuju kod tehnike s elek-
tronkam a , bez daljnjega mogu primj e niti ina tranzistorsku tehniku. Kao korl
t e hni.ke s elektronkama, tako i kod tehnike s tranzistorima najbolji su uspjes i
postignuti uz primjenu sistematicnosti. Covje k se navikne da logicno misli in~ ­
stoj i da iskustva u trazenju gresaka u t e hnic i s elektronkama prenese na tranzi-
s t orizirane uredjaje. To olaksava i. skra6uj e r osao. Nista se vise ne osve c.uje
od bespla nskog pronalazenja grc saka: Uvijek treba polaziti od simptoma i pri
tome r azmi s liti u kojem bi stupnju mogao biti kvar. U tom slucaju odm3.h se,
kao i kod uredjaja s elektronka ma , dolaz.i do izvora greske.

1 . ~~. Nl\JVAZNIJE 0 POLUVODICKIM ELEMENTIMA

Onaj tko je naviknut da svoju zar adu ostvaruje u najracionalnije i skor i-

~tenom vremenskom periodu, mora u svakoj s ituaciji uz minimalni potro~ak

vremena os tvariti maksimum be z obzira da li je produkt materijalne ili nema-

t erijalne pr irode. Sarno ako se stalno drz i tog pravila moze se postici uspje h ..
S tim u vczi za svakog servismena j e vazno da nau~i samo ono i samo toliko,
koliko i s to je neophodno za uspje sno izvr!§avanje njegove djelatnosti. To znac i
da nema nika kvog smisla zabrinjavati se oko unutarnje gradje poluvodickog ele-
men ta. Uzima se kao poznato da svaki servismen zna nutarnju gradju poluvodic -
kog eleme nta. Servismena treba zani mati samo e lektricko vladanje. Potrebno
je da zna koji su poluvodicki sistemi vazni z a njegovu djelatnost, odnosno koje
od vr-sti t i h s istema dolaze u pojedinim uredjaj ima. Bit ce dovoljno ako osim
e l e ktrickog ponasanja tih elemenata p oznaje simbole. Ti su simboli prikazani
na slikama 1- 7.

Sl. 1. Simbol pnp - tranzistora Sl. 2 . Simbol npn - tranzistora

_________________________________________________________________________.
._
---------------------------~------· ·---··-------

- 6 -

PR('I'USNI 51<1JER - PROPUSNI SNJEH -

Sl. 3. Simbol za fotootpor SL 4. Simbol za poluvodi~ku ctiodu

r'f'\'JPUSNI SNJE!'? ...,....c-.

~,,L
+----~.J.......
'----
Sl. 5. Simbol za zener diodu Sl. 6. Simbol za reaktantnu diodu

u, a , 7}'
Sl. 7. Simbol za VDR otpornik

Slika 1. prikazuje simbol jednostavnog pnp-tranzistora, koji moze b iti

mali tranzistor, tranzistor snage , odnosno nisko ili visokofre kv e ntni. tranzi.st or.
Iz jerlnog oct normiranih malih kucista izlaze tri zice, priklju(:ci na bazu,
:wlektor i emiter. U pri.ncipu is to vazi i za n;:m -tranzistor (prema s l. 2 ) koji se
oci pnp-tranzistora razlikuje po tome sto sve struje i naponi imaju obrnuti pred ·
znak. Na(:in cljelovanja, snaga, razlike itd. , uzimamo kao poz nato. Ist o tako
va ·~an elomenat je i poluvodic ka dio da i z rad jena iz silicija ili germanija (sl. 4) ,
a koja mo7.e biti u slojnoj ili tockastoj izvedbi. Uloga diode kao ventila - poz nata
je. 'T'akudjer nam mora biti pozna to ponasanje Zener-diode prema sl. 5: potreb-
no je znati ria dioda djeluje kako u propusnom taka i u zapornom smjeru, pri (-;e mu
je zaporni. srnjer interesantniji buduci kod nje ga postoji poznata ve z a: zaporna
struja - zaporni napon. Vrlo su vazne kapacitivne diode (nazvane i varicap ili rc>-
aktantne diode) - sl. 6, koje se danas u velikoj mjeri upotrebljavaju za automat-
s k o fino podc s avanje, no is to tako su nasle svoju primjenu i kod posve elektron-
.skog podesavanja u prijemnicima svih vrsta.
Upravo se u posljednjim godinama mnogo uCinilo na razvoju te d iode.
Pos l jednji v a :2ni e lementi su NTK - otporn ik i PTK - otpornik (sl. 7). Tu se radi
o t e mpe rat urn o ovisnim otpornicima sa pozitivnim ili negativnim tempe r a turnim
koe f icijen ton 1. I ti element i ka o i dio de ima ju dva prikljucka, no po vanjskom sr,
 - 7 ..

i zgl edu malo razlikuju ocl obicnih pol uvod i ckih dioda. Naj cesca je p l ocasla forma .
. Ukol i k o dakle u tranz istorskom sklopu naid jemo na malu ploC:i cu sa dvije -·
na1em1jene zice radi se o NTK- otporniku. PTK - otpornici u vecini s lucajeva
drugacij e su izvedbe. Drugi poznati poluvod i cki elementi ovdje p rakticki ne do-
l aze. l)a ponovimo: dovoljno jc p oznava.nj<~ elcktrickog vladanja i znacenja eleme -
nat a unuta r· sklopa. Unutarnja gradja u ovom j e razmatrr::wju potpuno ne p o trebna .
0 rnj<:!re nju na tranzi.storirna i dind ama ops trn i.j e cemo govoriti u poglavlju 2 .

l. 4. U('ES 'l'ALOST GRESAKA U THAN:r·JSTORIZ IHANIM UREDAJIMA

Kod ure djaja s elektronkama najsl<lonija s m e tnj ama je sama elektron ka .

To j c poznato svakom iskusno m ser vism enu . 7,atim s lijede grcske u opskrbi
stru jom . dok svi ostali stu pnjevi i dije lovi i za toga da leko zaostaju. K od. uredj a-
ja s tranzistorima imamo pos vt:: drugu s lilru: na prvom m jestu su greske u ops kr -
bi elektr ic.nom strujom i to uslijed bawrijskog pogona . Na d rugom mjes tu su me-
h an i cke gt"e :;ke, kojc objasnjavamo tako sto d o njih dolazi uslijed toga sto se me -
h ani c ki vrlo osjetljivi di.jelovi u g radjuju u vTlo skucen prostor (np r. ta steri ). I z
i sk11stva z namo da se oni brze kvar e od robusnih izvedb i istih u ut'edja:jima s
elektronka ma. Na tree em mjestu su greske u kondenzatorima i to rrvens tv cno
na Vt·:~zn i.m kondenzatorima. Usprkos rnalom naponu kod tih je kondenzatora spe-
cificno na ponsko opter('cenje vrlo visoko , t ako da treua racunati sa c <- sc: im gees -
kama nego kod uredjaja s elektronkama. Na ras t ojanju zatirn slijed c' g J.' C.sKe u
samom poluvodicu, prvenstveno na t ranzistoru: uces talost gresaka na tranzistoru
nikako se ne rno'~c m jeriti s ucesta losti sme t nji na elc ktronkama. Uce stal ost gre -
saka kocl ostalih stupnjcva i dij elova po prilici je jodna lm on oj u ur-ed jaj i ma 8 elek-
tronka ma .
I z prethodno i znese n og p roizlazi s l i jedc6e : i sto ta ko kao sto s e p ri p ojn -
vi greske li prijemniku s elektronkama , najprije pomisli na gresku u samoj clek-
t ronki, ·ist o take se kod ured jaja :;:; tran z istorima prvenstveno mora poCi od tra-
zenja greske na izvoru elektricne energij e . Na taj se n a c in stedi vrijemc. Ostal~

pojedinosti obradjuju se u slijed e cim poglavljima.

l , 5. ALA T, JVIJEH.NI INSTRUM.ENTI

Najosnovniji alati i mjerni. instrumcnti za servisiranje jesu:

Ala!_i_.::__!_ez~~.£_vni ma~rij~; l e milo (m alo i u najmanjoj i zvedbi), tinol, iz vijaCi
cekic, nekoli.ko turpija, pincet e ' okrugl a p l osna ta i komb inirana kl ijesta, prib o r
 - (j -

za busenje, ogledalo za popravke. Alatni strojevi prakticki nisu potreb~tL Od si.-·

rovina potn'bno je slijedece: izolaciona spojna ·zica, alkohol, ljepilo, accton, I.H~tt ·

zol, zatim spray-proizvodi. Svrsishodno je nadalje: krokodil stezaljke, spojni '-'(' ·

dovi sa i bcz oklopa, utikaci, izolaciona cjevasta navlaka, vijci, matice, pod lo> ··
ne plocice. Pri ruci je potrebno imati: vrstu tranzistora i dioda koji su naj(T-;r'i.

u upotrebi, kao i dovoljna kolicina malih i najmanjih otpornika i kondcrn-:atora 11

najuobicajenim otpornim odnosno kapacitivnim vrijednostima. To vaZ. i kako 1.a

normalne tako i za elektrolit-kondcnzatore .

.Qsn_?J~L.E:!-jerni instr~!0en!~ univerzalni mjerni instrument za istosmjerni i iz-

mjenicni napon sa po mogucnosti velikim unutarnjim otporom, signal genf:!ratoc,
ohm -rnetar, ton-generator, e1ektronski. voltmetar, apsorpcioni mjerac frekvr'n-
cije, katodni osciloskop, regulacioni i odvojni transformator kao i Wobbler-. /.a
popravak televizora nadalje je potrebno; test-generator, a kocl televizora u boji:
test-generator za boju.
Za tranzistorske uredjaje prijemnike potreban je stabilizator napona.
koj eg i sami mozemo izraditi.
Slika H. prikazuje vrlo jednostavnu izvedbu stabilizatora napona.

AD156

Sl. 8. Sk~op za stabilizaciju

Za to nam je potreban dobro filtriran naponski izvor od ca. 12 V. Tranzi-
stor AD 156 tvori zajedno s jednom Zener-diodom i ostalim dijelovima sklopa
stabilizator napona t e daje s na?.nacenim v r ij e dnostima napon koji se dade rode-
siti od 2 - 9 V, ito kod opterecenja orl 4oo rnA . Izlaz mora biti opskrbljen odgo-
varajucom dugom pletenicom koja n a sebi ima krokodil stezaljke_ Tako se gaj-
tan lako pricvrsti stezaljkama na prikljucke baterije st_o omogu(:ava trazenje
g reske uz konstantan napon.
 v

UOBICAJENA SERVISNA MJERENJA

KOD TRANZISTORIZIRANIH UREOAJA
 - 9 -

2. OPCENITA TEHNIKA MJ"ERENJA KOD TR,AN.ZISTORI ZIRANIH UREDAJA

· Pojedinosti o kojima ce biti rijeci u . 'o vom ·poglav l ju opcenito vaze za

tranzistorizirane prijemnike sv ih vrsta., bez obzira na to da li se radi 0 radio-
prij ernn iku, televizoru ili magnetoforiu. ZbQg toga je potrebno dobra prouciti
prikazane sklopove i pripadajuce izvedbe. Kada smo to jedanput usvojili to f:H~

znanje moze primijeniti na sve uredjaje ~iroke potro snje koji su potpuno tranzi-
storizirani. u ovoj knjizi polazimo od jed.ne osnovne c injenice: uzimamo konv cn-
cionalan smj er struje od plusa na minus i zanemarujemo sva pitanja u vezi sa
predznacima o kojima ce biti rijeCi u knjigama o tranzistorima. Poznato je npr.
pravilo d~ struje i naponi imaju samo onda pozitiva.n predznak ako u1aze u unu-
trasnjost tranzistora. Ukoliko to nije slucaj, moraju dobiti negativni predznak.
Mi promatramo tranzistor kao obican otpornik te prema tome una§amo polari-
tete napona i smjerove struje u shemu sk.l ppa. U takvom s l ucaju pr oblema ne-
ma. Od sada pa nadalje to isto vaZi za sve izvedbe.
Jos jedna primj edba: kod izrade radio - prijemnika rieke firme stavljaju
minus pol baterij e z a napajan je na rriasu, dok druge stavljaju plus pol baterije
na masu. U principu, s obzi rom na naCin djel ovanja razlike nerna, sto medju-
tim treba drzati na umu kod mjerenja ili sl.
Pojedina podpog1avlja ovog poglavlja bave se u prvom redu mjerenjem
istosmjernog napona na tranzistorima kod pozitivnog odnosno negativnog prik-
ljucka na masl,l, nadalje sa mjerenjem istosmje rnih struja na tranzistori ma,
sa i spitivanjem rada tranzistora u sklopu (bez izgradjivapja), te sa zahtjevima
na istosmjerno strujne instrumente. Ukratko ~emo prijeCi i na mjerenja izmje-
nicnog napona na tranzi~torima kod visoke i niske fre kvencije, te cemo s tim
u vezi obraditi i neka od posebnih pitanja.

2. 1 . · MJERENJA ISTOSMJERNOG NAPONA KOD POZIT IVNOG PRIKLJUCKA

NA MASU

U svim uredjajima, dakle u radio-prijemniku, televizoru, magnetofonu

itd. primjenjuje se tranzistor u svakom stupnju u jednom od njegovih osnovnih
sklopova; To s u emiterski spoj , spoj baze i kolektorski spoj. Emiterski spoj
je po svojoj ucestalosti upotrebe na prvom mjestu. Stalno nailazimo na vanjske
otpornike u krugil baze, kolektora i emitera, a samo u iznimnim slucajevima
lezi strujnom krugu zajednicka elektroda direkt.no na masi.
Za podcsavanje radne toi':ke sa strane baze stavlja se iz vee poznatih
razloga dijelitelj napona. Ove cinjenice vidljive su na slikama 9-14. Zelimo je-
danput. za uvijek stvoriti jasnu sliku o od nosima s truje i napona. Kad nam je to
. -·- - --- - -- - - -

- lo ···

poznato, svojc :1- nanj e moz erno primje n iti na s vaki uredjaj.
Na sl. 9. prikazan j e. e mitt:i rski spo j, u z primjenu jednog pnp -tr an zistnra .
Smj er stru je (od p lusa ·na m i n u s) u nesen je . l z toga pro izla z i da su n apon baza -
erniter UB E (dakle u o dnosu. na erniter) i sto kao i kolektor e mitcr napon UCE ne -
gativ n i s ob zironi n a emiter . Za emiterski spoj je tipic no rla s e u pravljanje vrsi ·
na strani b a ·i.c, a uz imanje pojacanog napona ili snage n a strani kolektnra. Nada ·
ljc va zi da je zbir p ada napona n a otporniku u e rriiter u , otporniku u ko lektoru i
napon izmed ju kolektora i emite ra · je d na k radn om naponu . Al~ o jo~ r>riklju cirn o i
voltmeta r, odnos no ukljucimo amper·- m e ta r, ne· (;e m o viSe surnn jat i u ovu niti. n
dru gc slike koje slij ech~ .

UPRA VL JA NJE

~Is
r - - ..........--+-1' lc IZL AZ

/
I
I
I

~I

...
.j
I

SL 9. Osnovni. s.klop p n p tran:t i stor a (cmi terski spoj}

Slika l o p rika zu je i sti spoj Sa rno u z pri mjenu npn -tran7..istora. I tu se po -
buda v r s i na bazL a u z imanje p oja canog napona na kol ektor u . Spoj odgovara slici
9, sam o s tom razliko m sto s u smjerovi struje i p olarite ti p arcijalnog napona
upravo obrnuti od onih na s lici 9. Sada rlakl e imamo pozitivn i napon b aze i poz i -
tivni n apcin kolektora s obzirom n a e mit~.'\ . I ovdje je zb ir svih poj edinacnih napo-
na jednak r a dnom n aponu, Na s likama 9 i lo vod ovi n a otp orn i ke H. pri k a zani su
iscrtkano, dok m edjutim ima i spoje va k od k oj ih se n apon b a ze d ob iva preko j e d -
nag pred-otpornika.
UPRAVLJAN) f.

I
I
I
I
"" Ia
,..----...-..tf-'-r
+

I
/C IZLAI

OR I
I
I
I
L- - -- - - - - ......_---------'----'

Sl. l o . Osnov ni sklop npn t r a n z i s tora (emiters ki spoj )

 - 11 -

U vi sokofrekventnim s kl o povi m a, na r ocito u l JKV d jelu, c esto na ila z.'im o

na s p oj sa bazom. Ovome odgovaraju sli kP. 11 i 12, pr i ce mu slika 11 va ·z i za p a p,
a s lika 12 z.a npn tranzistor .
Upravljanje se prvenstv eno vr.§i'na em i.te n 1, uzimanje iz l a?-nog napona od-
nosn o i z lazne snage na kolE>ktoru, d ok j c b aza zaje dnicka nul-tocka. Spoj s bazorn
ka r a kte riziraj'.l naponi UEB (izmedjt.<. cr.n i·t,e ra i haze) i UCB (napon izmedju kole k -
t o ra i ba z e ). Svi se naponi daju u odnos u na baz u. S obzieom na smjer struje vaz 'i
v ee r eceno. Emiter .ie sta1no pozitivan s ob 7.irom na bazu. Tu i. tamo mo·~e u dje-
lite lju napona nedostajati otporni.k R .
1
Isto vazi i za sliku 12 koja s e u osnovi ne razlikuje od slike 11: jedi no s u
obrnu ti smjerovi struja i nap ona s ob z ir om na sliku 11. Shodno tome j e emi t:er
nega tivs.n u odnosu na ba z.u, a koleldor pozitivan p:re rna ba z i. Vaze isti. oduos i
ka o i kod e lektronki , a sto vrij ed i i za s liku l o .
Na kraju p ostoji jos kolektorski s poj (sl. 13 i 14). P obudji vanj e se v r si na
baz i , u :z.i rnanje pojacane struje i li. s nage na e mite ru. Svi se nap oni daj u u odnosu
na kole ktor i napon UBC je napon baza-kolekto r. nap on UEC je napon emiter·- .
ko l e ktor. B a:w je pozitivna s ob z:ir om na k oh>ktor, e miter je pozitivan s obzit· o m
na kole ktor .

UPRA VLJANJ£ IZLAZ

Sl. 11. Osnovni sklop pnp tran'z istora (s poj baze)

l I ZLAZ
_l c /
/ . t- UEc
: Jl/
' ]
~----~~--~-, R3
r--r-"1---+---r---,.. + 1---1~ !
l R, R2 L

'
'---+---- - -- - - - -------'
Sl. 12. Osnovni sklop npn tranzis tora (spoj haze)

Sllku 13 v~z i za pnp-t.ipove, slika 14 z a npn -tipovc. Vazno je da se t acno

z naci u polariteti napona i s mjerova struje k od osnovnih sklopova i to kako za p n.(.l
tako i za npn -tranzistore, buduci s e ti odnos i na l aze u svim sklopo vima be z ob zi··
 - 12 -

ra na to jesu l i isti s lozeni Hi jcdnostavni. Ka_o s to je vee r·eceno, slike 9 - 14

va7.e za uredjaje kod kojih j c plus pol na rnasi.

UPRAVLJANJE
+

IZLAZ

I
Sl. 13 . Osn ovni sklop pnp tran z i stora (kolektors kl spoj)

r ---
1 •

UPRMLJANJE ~ +-._-++-I
JZLAZ

I
I
I
I
f
I
I
I
I • -
I 1- -I
L --- ----- - -- -- - -~
Sl. 14. Osnovni sklop npn tran z istora (kole ktorski spoj)

2. 2. MJERENJA ISTOSMJERNOO NAPONA NA TRANZISTORU KOD NEGATIV-

N OG P RIKLJUCKA NA MASU

Se rvisme n ob icno mjeri parciJalne napone na stupnjevima , odnosno na po-

jedinim dijelovima prema masi. Mjerenja proma slikama 9 - 14 su dodu se mogu-
c a i cesto se p rimjenjuju, no nisu narocito prakticna zbog skucenog prostora ko-
ji cesto puta onemogu~ava n eposredan prikljucak na izvode. t ran zistQra. Zb og to-
ga s e i vrse mjerenja s obzir om na masu. Ako je sasija na pozitivnom prikljucku
:.zvora struje prema sl. 15, stvar je jednostavna, jer u tom je slucaju dovoljno da
;>lus pol instrumenata kojima vdiimo mjerenje spojimo s masom.
Tada su sve ostale toc k e sklopanega~iYt1e, taka da .se m aze (sl. l 5 ) vrsiti
::::jerenje napona haze, emitei:·a i kolektora u odnosu na masu . To je najjednosta:v-
.:-.iji slucaj. Ako irnamo uredj aj k;;to na slici 16, kod kojeg n·a rnasi lezi minus pol,
 - 13 -

nema smisla stavljati minus pol iiistr umenta na 'masu, a sa plus polorn ins tr u men ·-
ta oc itavati napone. Time bi u~lijed . Eir.ugacij~g p~lozaja baterije u sklopu nastali
naponi posve razUC.iti od onih ita slici 15 : Da. bismo opet dobili prvobitne odnose
priklju cuje se plus pol instrumenta na plus pol bate rije, sto znaci ne na masu. ·

0 r.
I
I

v
·1
...

~---+---tl-11--il~
Sl. 15. Prikljucak i.nstrumen i:lta za mjerenje napona kod plus pola
na masi

I- I-
•

'

0
.__--+----+-- - -- --+--1+ r- -I H

S l. 16. Prikljucak instrumenata za mjerenje napona kod minus pola

na masi

Na tom plus polu dobivamo u sklopu napone koji se u tockama mogu mje-
riti sa minus polom instrumenta. Tada se dobivaju brojcano iste vrijednosti kao
i u nekom sklopu prema sl. 15. Takav j e skl op doduse neobican, ali ga treba pri-
mijeniti da bi se dobili izjednacujuci r .ez ultat.i. .
Nazalost te oznake napona u pojed inim su servisnim knjigama v r lo r azli-
cite. Zelirno li medjutim, stal no vrsiti mjerenja u odnosu na masu, posluzimo se
 - 14 -

sa sklopovima na sL 15. i lo. Visenamjenskl mjerni instrurnenti koji se danas

nalaze na trzistu imaju prekidac za prebacivanje polova, tako da kod prelaza s
jednog urcdjaja na drugi, odnosno s jednog na drugi nacin prikljucivanja na ma-
su nije potrebno izmjeniti cak uiti vodove, vee samo treba prebaciti preki.dac,
sto bitno :::.1aksava rad.

Va:lno je spornenuti jos jednu stvar kod mjerenja na uredjajima sa nega-

tivnim prikljuckorn na masu. Obicno je baterija premoscena s jednirn konderu.a-
torom znatne velicine tako da je u odnosu na izmjenicnu struju plus pol baterije
identican s minus polorn.
Vee i zbog same graclje, proizvodjaci stavljaju sve dijelove sklopa koji s
jedne strane pripadaju nul-tocki sklopa na masu, bez obzira na to rarli lise o
pozitivnom iii negativnom predzmiku. Na sl. 15. situacija je jasna: tu jedni kra-
jevi prenosnih kondenzatora stalno leie na plus-polu koji je identican s masom.
Ukoliko uslijed kvara dodje do kratkog spoja na emiterskom kondenzatoru, tada
' oltrnetar ne pokazuje nikakav napon izmedju emitera i mase. Drugacije je me-
djutim sa sL 16. I ovdje jedan kraj kondcnzatora le:Z.i na masi, koja pokazuje
najvisi negativni potencijaL J)odje lido kratkog spoja u emiterskom kondenza-
toru, baterija za napajanje opterecuje se s otpornikom emitera, dakle na otpor-
niku emitera postoji pun napon baterije a taj se mjeri instrumentom na crniteru.
Zbog povrsnog promatranja sklot~a i ne uzimanja u obzir negativni. prikljucak na
masu, greske mogu i zavarati. Isto to vrijcdi, ako so; u sldo;:lll (sL 16) kondenza-
tor koji le·L.i na bazi ili kolektoru kratko spoji. I sada instrument pokazuje pun
napon batcrije: isto vazi i za instrument na bazi.
Izmedju prikljucaka kondenzatora napon je nula. U takvin1 slucajPvirna
treba uzeti u obzir svojevrstan izgled sklopa s negativni.m prikljuckom na masL<.
To nije uobicajeno, ali nije niti tesko.

2. 3. MJERENJE ISTOSMJERNE STRUJE KA TRANZISTORU

Kao sto je slucaj sa sklopovima s elektronkama, tako i kod sklopova s

tranzistorima traba paziti na to da se instrument za istosmjernu struju ukljuc;i
na mjesto u strujnorn krugu koje nema niti nisko - niti visoko£rekventnih kompo-
nenti. Na sl. 17 sa R je oznacen visoko-, odnosno niskonaponski radni otpornik,
ClJe znacenje nije vazno za nase daljnje razmatr'anje. Iz tih radnih otpornika u
smjeru nul-tocke sklopa leze blok-kondenzatori C koji spajaju pripadajuce pri-
kljucke radnih otpornika izmjenicno na nul-potencijaL Instrument za mjercnje
istosmjernc struje smije se dakle ukljuciti samo u vod na koji slijedi taj konden-
zator. Tek tada ce instrur;nent biti oslobodjen izmjenicne struje i moci ce se
 - 15 -

mj e riti. samo c iste istosmjerne strujc. Ta c i nj e nica, V C<~ davno PO"Lfl<l ta u tehn ic i
s e rvisiranja e le ktronskih ured jaja vai i u potpunosti i za tra nz; is torske ure djaj c .
Dakle , n i u kom se slucaju ne smij e odvojit i ve z a od kol ektora tranzis to~a. a z a -
t im u k lj u c iti mjerni instrume nt izm ed ju obe .tako nastale tacke. To bi moglo do -
vE~ sti d o znatnih gresaka u mjern.i_nJ r· t~ zulta tim a . Analog no tome , isto to pravilo
vrij e di i za sve druge elektrod e tranz;istora.
Ukl.,ju(:ivan je jednog mjernog instru.m e nta u je dan od tri voda elektroda
t ran z istora tako je dugo bez sumnjc. dok uslijed elektricnih podaiaka rnjernog
instrumP.nta, elektricko vladanje n c bud e ometano.

Sl. 17. Prikljucak instrumenata z a mjer~nje struje

To se opcenito desava kod istosmjerne s t r uj e ba7.e i kolektora, buduti

su pripadajuci radni otpornici R (koji se cest o upotpunjuju sa filterskim ot por-
nicima) vrlo veliki s obzirom na unutar nji otpor instrumenta. Kriticni ja j e m e -
djutim situactja u emiterskom vodu . U mnogo s lucaja emiterski otpornik R moz e
se i z j e d.naciti sa otpornikom instrumenta, te u slu cajl,l ako emiterskog o tpornika
uop ce n e ma (a §to je c est slucaj), us lijed uklju c i vanja mjernog instrum€mta
u e miterski krug dobiva se potpuno nov . o mski nepredvidjen· otpor. Uslijed toga
moze u tranzistorskom sklopu ctoci do bitnih promjena u odnosima struja - napon.
Ukoliko je ikako moguce, trebala bi se izbjegavati m jerenja u emiterskom vodu .
U emiterskom vodu nailazimo cesto na otpore od ca. 1 KOhm, zatim se u serij u
s ov i m o tpornikom ukljuci mjerni instrume nt, buduci je njegov unutarnji otpor
bitno manji s obzirom na emiterski otpor. To je vrlo kriticno kao npr . u protu-
t aktnim s tupnjevima NF - pojacala. Tu s u dovoljni. i najmanji dodatnt otpor i u
emiterskom krugu, pa da se odnosi bitno izmjenc. Dolaz i dakle u obzir jed ino
mje renje istosmjerne struje kolektora .
r
.• .l (i ..

Kako se o drcclju ju p :->l ovi in s trumt~nata pokazujt~ slika l'l. Uk nh k o S \' ro.di
o npn-tranz i stor u ; treba od abrati suprot a n polaritet.

2. 4. TSPl'fiVANJE RADA TRANZTSTOHA BE Z I ZGH.ADTV.AN .JA

Kao sto j e v c(~ prije sp omt!nu t o, kod izgradjivanja tranz ist ora nai'Jazirno
na mnog~· poteskoce. Ne sam o s to ploce sa s tampunim .vczama uslijerl ces tog
izgradjiv anja postaju vrlo osj etljive, a. uslij ed ne strucnog rukov anja k ocl prv og
se pokusaja rnogu i po tpuno unisti.ti , m~go i sama vrlo s ku cena g r·a dja oteiava
l emljenje . Cak ~ko S\~ l cmilom i mo·~e doprij c ti do zeljenog m jesta . opet je i~ ·­
grad jiva nje vrlo kom plicirano, ovaj puta zbog vr lo kratkih z ica tranzistora. Po··
tr ebn o j e s vaku z i c u z asebno zahva titi klijestima i brzo i:r:vu c i i z 1.agrija nog lem ·-
nog mjest a na komc radimo Hilo bi idcaln o l<a ua bi se istovremeno rnog l o ?.ag n -
java ti lemn•J m j es t o i izvla Cili tr·anzistor na nacin slican vadjenju elek tr(>n ~;ki:'

c ijevi .

Sl. 18. Ispitivanj e tranz i.st ora b ez odlemljivanja

To mec:l jutim nije m oguc c jer se mjesta i.zgradn j e ne mogu i stovrerne n o

zagrijati.. 7.b og prethodno nave denog t r eb a nastojati izb jegavati i z gradnju tran -
zistora u svrhu i.spitivanja njcgove val :~an os ti. Tpak, p ostoji j edan vj e s t potc z,
p omoc u koj c g mo2e mo u najm a nju ruku odluc it i da li je neki tra n z.istor jo§ upo-
trebljiv ili nij e. Spoji se {kao s t o to iscrtkana linija pokazuje ) p rikljucak b aze
sa emit e r skim prikljuckom , time j e kol ektor - e miter krug kod upotr e b ljivi h
t ran7.istora zatvoren. Struja kol cktora i emitera ne zna tno pacta, s t o se dade
lako dokazati uz pomoc pa dova napona n a emit e rskom i k o l e ktors kom otporniku .
Pokazuju l i dakle prije kratkng spoja i zrn edju ba7.e i e mitera oba voltme t ra ( s L
lH) odred j <~ lli napon , tre ba po 17.vrsen om krat kom spoju izmedju baze i emite ra ,
napon na otp ::H·u e mitt~ra pasti na nu lu, d ok voltm e tar na ko.le kto r·u poka z uje ~~o ­

tovo p un ba tc[' ijski napon, ako j P njegov u nutarnji napon vE>li k s obzirom na va[Jj-
 - 17 -

sk i o t por k ole ktora _ A k o k od k r a tkog s poj a ne dcdjc do p rorn j e n e u o tk lo n u i n-

s tru m c n ta, tada j e sa sigurno s cu tranz i s t or p~kvar-en i mora s e za m i jeni ti . u
torn s l u c a j u m oz emo tranzi s t or od r e zati vrl o n i sko uz kuciste. Ostaj u tri z i~e
n a koj e s e m oze nale rniti n ov i tranz i stor . To vaz i samo za NF i srectnje fr:ekv t.~n ··
cij e : za U HF i V HF, orl n osno UKV, takav postupa k n i je rl op ustiv jcr se imJu kti. v.i -
tct t ranzistor s k ih vodova mor a u zeti u ob z ir u vrijednos t ima skl o pa. U k oli.ko da l:lt'
na takvim s tupnjevima takvim postupkorn dok:::tzemo kvar, potrebn o je i z gr ad itl
c ij e li tranz istor. Nakon toga treba u g r ad i ti n ov i uz is t e duzine vod ova .
Primjenom tog jednostavnog p os tup ka (s 1. l ~) s tedimo vri jeme i :Hvce.
M e djutim j ako je vazno da s e tacno zna koj i j e prikljucak baze , a ko ji prikl j u c:a k
emit e r a _ Ukolik o d o dje d o kratkog spoja i z med ju ba z e i k olekto r a isti ce d o ve s ti
no kvara na tranz istoru , a naroc ito u s l ucaj e v ima g dje j e vanjsk i otpor kol ekt o1:a
m ale n. U torn s luca ju u slijed kra t k og spoja , tEt St a l a s t ruja ogr a n icena j e sarn o
o tpori ma e m i ters kog i kolektorskog k rug a.

2. 5. ZAHTJEVI NA Ii'ISTRlHvl E NTE ZA MJERENJE ISTOSMJERNE ST R UJJ!: f

NAP ONA

Povr i;;n im promatranjem m is l i li b i smo da je za m jerenje napona cl ovolj an

. i nstru m enat s relativno malim unutarn j im otporom , jer su vanjs ki otpornici. u
t r an zis torsko~ sklopu C:esto bitno m a nji o d o n ih u s klopovima s e.lekt r onkarn a .
Zbog t oga j e potrcbno na vi s e namj cns k o m i ns t rurne ntu podesiti manja p w.lnlt' ja
mje r e n ja, a sto d ovodi d o smanjenj a unuta r njeg otpora voltmctra _ Im amo li npr .
voltmc tar s unutar n jim otp oro m od Sooo Ohma po Voltu, d ob iv a rno u mje r nom
pod r uc ju od l V otp or od 5 o oo Ohma . Mje r i m o l i s tim k o le k t or o tpor iste velici.·
ne, t a d a ce ukupan o tpor bit i u p ol a m a n j i d ol< r ezu ltat m jerenja ne cc b it i z a
u ~ o trc b u _

Cak i k od b o l j i h 2o K O hms kih i n s t rume.n ta koj i se dan as s ve vise upotrcll -

l ja vaju mo.Ze d oci do p og r es nog oc ita v an j a r e7. u ltata m j ere n j a. ldealan bi daklP.
bio v oltmctar s elektr on k ama ili pak je d an od moder n ih tranz istori7.iranih v o lt-
m e tara s a v isokoohms kim vlastitim otp 01·o m . Ukolik o vam j e fin ancijski tn Oi:,"U (; e,
nabavite t a kav. U protivnorn j e rn og u ce sluz i t i s c i sa nis koohms k i m i nstr u men-
t i ma , no g reske u ocitavanju se u tom sluc aju m or a ju r a cun ski kori girat i. T o
vr i jedi samo lada, kada nam je potrc b a n tacan r'ezulta t mjerenja n a p ona. C es t o
puta to i n ij e potrebno jer ako dola z i d o gresaka u v idu kratkih spoje v a ili d o
p r e kida u rad u pojedinih d ijel ova , u takv im slu c a j ev ima izmjereni r ezulta t ja ko
oduda ra od norm a lnih v r ijednos t i ta ko da i b ez t a cnog mjerenja znam o gdje gn:s-
ka l e:l.L
 -w-

. To· va z i i za prema slid 18 opisano gr.~bo i spitivanje rada tranzis tor a.

U t~kvim s lu c ajevima .dovoljni su i niz·eohm ski instrumenti. Inace proi zvodjaci
. u propisitna servisiranja navode koliki j"c unu.tarnji otpor mjerriog instr umenta
s kojim s u mjerene v rijedriosti unesene u· ele kt ricnu shemu. Dakle nije tacna
da l ;lstrumf;nti s . relativno malim unutarnj.i rn otpor~m nisu korisni. Idealan je
i pak onaj instr ument koji ima veliki u nuta rnji o tpor,
Za unutarnji otpor ampermetra vazi ~~ra~o suprotno od onoga sto vaz i
za voltme tar . Ukoliko imamo dobre visenamjenske instrumente sa npr. 2o. ooo
·o hrna/V, tada kod prebacivanja na mjerenje struje, na taj na6in na:stale otpor-
ne vrijednosti su tako male, da nema problema kod mjerenja u krugovima haze
. . .

i k olektora. Ipak, kritican je nutarnji otpor, narocito kod mjerenja u emiterskim

krugovima. Uimtarnji otpor amper metra ne b i po mogucnosti sn:iio prije c i vri~
jednost od l oo ohma .

2. 6. MJERENJE I ZMJE NICNIH NAPONA NA T RANZISTORIMA KOD NISKE

FH.EKVENCIJE

Zelimo li bilo koji tranzistorski stupanj is pitati sa niskom frekvenc ijom

NF , postupa .se u principu prema sl. 19. Tu j e RC spregnuti stupanj s vezni.m
konden zator ima C i c 1. Da bi bilo svrsishodnije odjeljuje s e C lijevo od prethod-
nog tranzist orl)kog stupnja, cl (desno) od ba ze slijedeceg tranzistora.

OSC I LOSKOP CJEVN/ VOL TNE TAR

A UTPUT NHA!f DISTCY?Z /ME TAR
TONGENERA TOR

. SL w: Niskofrekventna mjerenja na tranzistoriziranim sklopovima

 - 19 -

Tada se ti kondenzatori m ogu upo tre biti za vezanje izvora N F -signala ;

odnosn o mjernog i n strumenta. Time je is kljucen· pom ak radnih tocki. Kao ton-
generator posluz it ce uobicajene izvedbe , p oznate vee i z tehnike s ele ktr onka-
ma, pri cemu se RC kondenzator sv:~ vise primjenju je. - On mora imati izla z 11i
.. -
napon koji se maze regulirati. Spojni v odovi moraju biti to kraci, sto je vece
poja canje koje ocekujemo. Mjerni instrument prikljucen preko c 1 mora u svakom
slucaju imati visoki unutarnji otpor, kako s e nikakav pad napona ne bi izgubio na
c1 a da kole ktorski otpor R nije opter ecen. Osciloskopi ispunjavaju sve postav-
lj ene zahtjeve kod normalnih NF stupnje va . Umje sto osciloskopa maze se narav-
no up otrebiti i elektronski voltrne tar za izmjeni.c nu s truju te mjeracS izoblicenj a
s viso.koohrnskim ulazom itd. Tome nasuprot u tehnici s ele ktronkama uobicaje-
ni mjeraci izlazne snage imaju vrlo s kuc ene mogucnosti primjene. Oni se pri-
mje njuju kada se npr. mjerenja vrse n a niskoohmskim z vucni cima. Tu .se d obi.-
v a ju isti odnosi kao i kod urecljaja s e lekt~on ka ma, b uduci se stalno javlja rna-
l e n vanjsk.i otp or koji nastaje us l ij e d trq.nsformacije na nize. Slicno kao ·kod elek-
tr onki preu zbuda doticnog i spitivanog stupnja p r epozna je se na osnovu limitir a -
nja gornjeg odnosno donjeg vrha sinusoide. Ovakvu preuzbudu nem oguce je za -
mjetiti prilikom mjerenja cjevnim voltmet:r om ili opcenito bilo kakvim instrumen-
tom s kazaljkom. Stoga se preporuca mj erenje vrsiti osciloskopom koji jasno
poka~uj e kada je stupanj u uredjaju pre uzbudj en. B e z osciloskopa s8 vrlo lagano
j avljaju greske u mjerenjima a koj e su u ve7,i sa preuzbudom. Vazno je da su vo-
dovi prema os ~iloskopu sto kraci ili okloplje ni. da bi se izbjegla sprega na ula z.
Na to tre ha paziti i prilikom slicnih mje r e nja na uredjajima s elektronkama. Uko-
li.ko se z eli ocijeniti niskofrekventna i zlazna snaga nekog izlaznog pojacala to sc
radi isto kao i kod cjevnih uredjaja. Mj eri se NF napon na zvucniku (uz. istovre-

.
TAC/0. CJEYNI VOL TM£ TAR
\ OSC/LOSKOP

OTPOR

( rvtx.fi.J

Sl. 2u. V isokofrekve ntna mjerenja. na tranzistvriziranim s\J.opo"vima

 - 2o -

vremenu kontrolu oblika kl'ivulj e s osc iloskopom), t ada 1-..a• iz raC:Ltnava sna ga
iz izmjercnog napona s otpora zvucni ka. Ulwliko se zeli veca tacn ost zamjenju··
je se z vu cntk s cist o ohmski m o tporn i kom na koj em se vrsi mjere nj c. Ob i c:no to
i n ij e p otrcbno.

2. 7. MJEH ENJE I Z MJENICNOG NAPONA NA 'f RAN ZIS'l'OHIMA KOU VJSOK!!;

FRE KV~NC TJE

Za V mjeren ja potreban je signa l ge nerator ciji se izla z ni. napon dade

prec i z n o podcsiti, nada lje u eophodan je c jevni volt m etar te ako je ikako mogu c:-:: ,
osciloskop za V.ft~ . M j e r n i spoj poka~uj e sl. 2o. Tu j e prikazan jeda n VF odnosrw
MF s tupanj, koji se sas toji i z tran z istora T u p r edstupnju i drugog tranz i.s tora
T 1. U k r u gu kolektora prvog t ranzistora v ezan je titrajni krug ciji je otpor p:rcku
zavojn:ice za spregu prllagodje n na bazu drugog tranz i s t ora. U krugu kolektora
drugog tranzistora moz e se isto tako nala z iti titrajn i krug. B aza prvog t r anz i -
s t o ra m ora biti ka pac itivno vezana na zavojnic u za spregu.
K od ove osnovne sheme koja j e vrlo cesto up o tre bljava na, treba u sva.k om
s luc a ju izbjegavati zah va te na dijelovima sklopa izme dju oba tra n z istora. Rad i
se o tome da se ovi trebaju ispitati VF i kompleks no i da vee mali zahvati kao
prikljucak mje r nog instrumenta itd . mogu znatno , kao i kod c jevnih u red jaja, i z -
mijeniti poda tke.
Kru g haze l. tranzisto ra odvaja s e od predstupnja, a konden za tor za spre-
gu c1 s e i stovremeno koris ti za prikljucak signal generatora. Signal-ge nerator i
obicno i ma ju okl opljene kabl ove. Ne radi s e s a mo o t ome da sa m o vruci VF pl'ik -
l jucc i budu na n ajkr-aci moguCi nac in dovedcni na b azu oclnosno emiter prvog tran--
z istora vee da to bude slucaj i sa prikljucc ima m ase.
Dul ji priklju c ci mogu d ovesti do samopobude ili iskrivljavanja m j ernih
rezultata. Kru g k olektora drugog t ran z istora odspaja sc na danom m jestu· da bi
s e izbjega o u tjecaj titrajnog kruga kolektora. Umjes t o titrajnog kru ga stavlja
se nad o mjesni omski o tpor od c c a 1 KOh m k ojem se paral elno pr i kljucuje cjevni
voltme tar , a po mogu c n osti i osc il.o skop. P d klju cci os ciloskopa ka o i cij evnog
voltm e tra moraju b iti sto kraci. Sada je moguce s i gnal generat or podesiti na
pravu f rckvenciju i poznatim metodama zakljucit i npr. rez onant n i otp or kruga
kole ktora p rvog tranzistora; nj egovu s ir inu pojasa itd. Ukoliko je prilikom mje -
renja uklju c e n t itrajni krug kolekt ora dru gog tranzis t ora, m ora se i z medju k r-u-
ga k o lekto r a od Ti osc iloskopa odnosno cij e vnog v olt ~metra obavezno ukl juc iti
1
j edan odvojni tranzis to r s to bol je prilagodjen t itrajn om krQgu: ulciz t ranz i s tora
ne s m i j e prigusiti n azivnu vrij e dnost titrajnog kruga.
 ·- 21 -

.U k r u gu kolektora odvojnog t ranzistora nala.z.i se ve e s porncnuti nado -

mjesni otp o r na kojern se vrs i mjeronje. Tada s u u rezultira j ucu fr ekventnu
krivul ju ukljuceni titrajni krugovi u vodovima kol ekt ora obaju tr an z istora, te s 0
na. ta j nacin rl ohiva re z ultantna fr ekventna k riv ul ja. · Sve sto je ovdje b ilo recen o
za signal gene rator vazi naravno i 7.a Wohble r . Ob i c n o nas z anima prikaz fr ek··
ventne krivulje cijelog sklopa . H.aspored ostaj e isti sam o s to umjesto s i gna l g<.~ ­

noratora imamo Wobbler.

B uduci se na tr~istu na.la ze Wobb le ri razliC:itih proizvodjaca tn'ba se pri-
dr·Zava ti upLita uz odredjeni tip. Na rad sa Wobb l e rima trebalo bi se opceni.to
naviknuti jer on nije samo jeclnostavniji i stedi vrijeme vee je apsolutn o nedvoj-
bcn tako du nisu moguci pogre sni podaci..

2. R. OPCENITO 0 lVJJER ENJU

M je r enja na tran zist ori ma odn os no t ranzi storskim stupnjevirna zaht~evaju

i.zvjesnu rut inu. Da bi rnjerenja bila tacna, ia ko se i duze v rse , svrsishodnije j e

vr~iti m:jer e nje ne sa, u ure djaju sad r zanim baterijama, v ee uz po rn oc s tabili ziranog
napona nekog i zvora istosmjerne struje.
Od govarajuci sklop razracljen j e pre m a sl. 8. U tom si slucaju c ovjek pr i
m j erenju moze uzeti vrernena jer je rnjerni napon stalan i ne opada s v remenom.
Nadalje kod mjerenja svih vrsta trc ba paziti na to da se ne poremete elektric ki
oclnosi pri ukljuCivanju mjernog genera t ora i. in s trumenata. I na to smo ve e skre -
nuli paznju . Mjerno tehnicka ispitivanja tranzis tora protezu se u tehnici servisi.-
ranja tek na nekoliko slucajeva. Najcesc e nas za ni.rna strujno pojacanj e koj e se
jednostavno moze ocJrediti t ako cla s e kod konstant.ne, stalno iste istosmjerne
struj ~ baze, m je ri struja kole ktora u ~~miterskom sklopu. Konslantnu , o tranzi -
storu neovisnu struju ·haze dobivamo uz pomoc visokoohms kog o tpora haze (ca. 1
KOhm) na koji se stav l ja istosmjerni napon od ca. l o V. Ne o visno o tranzistoru
t ece stal no struja od l o A, a ocita na s tru ja kol ekt ora je uj e dno mje ri.lo za po-
jacallje struje. Od gova.rajuci mali m jerni instrument dade se b r zo i zr a diti. Ako
~elimo , m oz.e mo kontrolirati i preost.ale tri s t ru j e , pri cemu ipa k treba u vod o -
ve elektroda prikljuCiti z astitne otpore da h i. se i zb jeglo probijanje, kratki spo -
j evi i os tala ostecenja tranz istora . D a bi. sazn:;~.li da li je neki tran?.istor u r e du
cesto puta je dovoljna i uspon!dba s jednim tranz istorom za kojeg znamo d a j e
sto pos to u r-eclu.
3. KAHAKTEHISTIKE TIPIC~NJH GIU::Si\K_A U THANZISTOHSf(lJ\1 LTI{l~DAJliVIA

Irna nekoliko gresaka koje su tipicrw za tranzistore. Dodu8c· te se greskt>

mogu po_javiti i kod cijevnih uredjaj<t no tamo su od neznatnog znai':enja. TP greslw
su. u vel'i Jte samo sa telu"likorn tranzistora vee i sa samirn na(~Lnom l'ada tH'Pdjaju.
Ovn glavno po,;Iavlje pocinje s opisom gresaka na baterijama te o vrlo cc-
stim pnjava_rna n0C:istoce. Nadalje bi_t ce govora o tome sto se tr·eba u(:ini.li ako
jedan tranzistorski stupanj u potpunosti zakazf•. Defektni se stupnjevi dadu prcma--
<~i ,jer S<C kod njih javljaju jaki sumovi, H osirn toga govorit ce 8f' i 0 smanjlmju
poj<lcanja.
Na kraju ce biti govora o sarnoosciJacijama u V F i MF' djelu. Tiricna su
b>;oblicenja, naroCito kod slabih signala, koja nastaju kod tranziston;kih prot.utakt--
nih stupnjeva.

:~. l. SIMPTOMI NECISTOCE J GRESAKA NA BATERIJAMA

Donesemo li neki tranzistorski uredjaj na popravak odmah na pocetku tn'-

ba rutinski. ispitati dvije stvari: da li su baterije jos u redu i da li jc tmutrasnjost
uredjaja cista. Raspravimo najprije pitanje baterija. Aka se neki batel'ijski pri-
jemnik ne upotrebljava stalno vee npr_ samo na putovanjima odnosno ljeti ili zi-
mi, postoji opasnost da vlasnik zaboravi da provjeri baterije. Ukoliko su baterijc
istroscme ono ce biti neupotrebljive kada se uredjaj ponovno ukljui:::i nakon du7.eg
vremena _ I z isku stva zna rno da laik nikada ne porn is li na baterije, veC: u vijek
misli na gresku koju se treba odstraniti u radionici. Zbog toga treba odmah otvo-
riti dio s b~>.ter-ijamo. i ispitati napon baterija u:0 norm~'.lno opterccenje. U pr·az.uom
hodu baterije mogu pokazati i posve norrnalan napon. C~im su baterije ortcrecene
napon je slabiji. Opcenit je slucaj cia uredjaj racli besprijekorno Cim se zamijene
baterije. Sarna trosnost baterija maze biti vrlo stetua C::ak ako je i dio za batl-rije
zasti(~en od vode, ipak postoji opasnost od par'(-' materijc koja izlazi i'l baterije te
dovodi do smetnji. Najcesci jc pak slucaj da sarna tekucina koja izlazi i.z baterije
dopre u unutrasnjost uredjaja. Greska se lako uocava, jer djelovanje te kemikali-
je ostavl,ia vidne tragove. Cesto puta treba donijeti odluku da li i kako odstranHi
tako nastale greske. Ukoliko jc npr. zahvacen samo j e dan clio za sebe, rnozemo
misliti na izrnjenu.
Ukoliko se na stampanoj ploci nalaze kapljice i ostecenja, situacija ,ie kri-.
ticnija, ako se najprije kapljiee ne isperu a zatim posuse elektricni.m susilom.
Kod zavojnica je najc:esce u pitanju izolacija, ali je katkada cak i sarna zica u
pitanju. U tom slucaju jedini. je lijek nadomjestak novim dijelorn_ Popravci se
vremenski ne is plate. Inace tn,bamo potpuno provjeriti da na prikljuccima bate-
 y ¥ .

KARAKTERISTIKE · TIPJCNIH GRESAKA

..
. "

. U.TRANZISTORIZIRANIM . UREDAJIMA
rija nije do s lo d o ono ciscenja uslije d tckuCine koja je i stc kla, ~:i to SP o d r a z ava
na jako povecanim prije la znim o tporim8 , sto kao posljedicu im a oma uj cn.)~ sna -

go. Cak i naj manji ostac i s e treb aju od s tranit.i jer c~ i ti o s t.aci i da!,.jt~ na g.riza -
ti.

· IZLAZNI
RE DSWPANJ
1----- -t STU PA NJ

L.-- - - - -..- - - -
R;

~~--~~-------~
c
Sl. 21. Znacenj <~ "pu ff er' 1 konden za t ora

Ukoliko su baterije jos srazm je r no dobre a i pak dolazi do izobli(:enja,

s umova i krcenja treba ispita ti pu fer kon den zator koji g ot 0 vo u s vim uredja ji.ma
lezi parale lno s bazom. Sl. 21 poka z uje te od nose. Pufe r kond enzato r l ezi preko
ba terije paraleln o s njenim unutar njim o tporom, dakle odrza va isti vrlo m a lirn.
Ukoliko je kondenzator izgubio na kapa cite t u,· mogu c e su spre gc p r el<o n utar-njeg
otpora, n pr. od i zlaznog stupnja nR pred stupa nj, a s to o nrla d o vodi do spomenu-
t ih pojava. Treba zbog toga ispitati rad veznog kondcnzat ora ; i to s obzi rom
na njegov kapacitet. T o se povrsn o moze postici nabijanj e m konden zatora , gd je
na kon kratkog spoja kondenzatora d olazi do s nazne iskr e . Moze se t akodjer s po--
jiti u paralelu s baterijom i neki drugi kondenzator iste ve licine, b ez da s e p ri
tom e s tari izgradi.
Ukoliko na taj naCin n:es tan u gre s ke, znam o da t :reba i zmjeniti ·k ond ~ nza-­

tor. P osebno poglavlje c ine one ciscenja ured jaja. S obzi rom na velike predra tne
uredjaje, ovi su dru ge prirode. Sta riji se servismeni si gurno sjecaju da su u r a-
dioprijemni.c ima cesto puta nailaz ili na usi, buhe ' stjenice i pauke . pa cak i na
druge z ivotinje. Ukoliko su se ure djaji nalazili u prirodi, c esto s e j c puta moglo
naiCi i na gnijezda miseva. U danasnjim prije mni cima nasuprot tome naila z irno
na pijesak i morsl<u v odu. Uredjaji se ces to puta u potrebljavaju uz more, na lj e -
tovanjima pa se koji puta desi da ta kav prije mnik padne i u vodu. Ako u p rijemni.k
dodje samo p ijesak, Ciscenje je j ednostavno. Vrsi s e usisace m za prasinu ito
nakon s to smo izvrsili detnontiranje ne kih dijelova. Ako pak prijem n.ik padne u
more , j ako c e s e o?itetiti. Aka s e c ijeli u nuta rnji dio nam oc i, jedva ce se ne st o
moci uciniti. Aka su pak pogodjeni samo pojedini dijelovi mogu se isti o prati ne -
kom otopinom luz ine , zatim s destiliranom v od om i na kraju dob ro osu siti e lek-
tricnim su s ilom. Pijesak sa m po sebi nije ste ta n, je dino moz e doprije ti u proci·-
 .,

•. ::! 4 -

jep zvu cn ika te doves ti do kva ra na istom . 'J' reba pokusati ispuhnuti pijes ak.

3. 2. P OT P UN P RESTANAK RAD A JEDNOG T RANZIST OHSKOG STUPf\Jj\

U7.roci za t o mogu biti razlici.ti. Jli je def.e ktan tra nzis t o r ili pak r!i j C'I nvi
n j egov og skl opa. Kvarov i na tranzi storu (sl. 22). Ako su u unutra snj osti (slu hij i.l
pre kinu t.i vodovi emitera , kole ktora (slucaj J)) ili baze (slu caj C). Te uorl jivc
g raske mogu se lagano ispitati jednim ohm- metr om. To va z i i z a nar.oCito kod
s tarijih tranzistora c est o kratke spojeve na kole ktor-emHer .liniji (slucaj Q), a
dok:olzuje se time Mo je i zmedju oba prikljucka o·m s ki otpor praktic ki :iednak nuli.
Moze do~ i i do kratklh spojeva izmcdju ba ze i cmite ra (slucaJ f l i baze i kole k -
tora (slucaj & ). Kra tki spoj evl mogu bitt t o talni ili d jel omicni. U torr~ s J.ucaju po -
mazu mj e r e nja s osj e tljivim Ohm-mefrotn.

C Rr-- - -

Sl. 22. Greske u unutra snjosti tranzistora Sl. 23. Uzroc i povratn og djelovanja

Sva ki tranzistor ima povratno djelovanje (sl. 23), sto potvrdjuje serijs ki
spoj kondenzatora C i otpora· R izmedju baze i kole kt ora. To je povrat'no d jelova -
n je kod s tarijih tranzistora r elativno v eliko , te u VF stupnjevima zahtijeva briz-
lj ivu neutralizaciju. Nasuprot tome moderni VF tranzistori ne maju p ovratno dj e -
. . .
lovanje. Medjutim i kod tih se povratno djelovanje moze uslijed pr eopterecenja .
ili uslijed vremena izmijeniti, pri ceinu u prvi plan· dolazi kapacitivna ili ohmska
komponenta . Ta se mogucnost mora u zeti u ob zir ito narocito onda ka d odjednom
dodje do samooscilacija o cemu cemo jo§ govoriti 7
U vezi sa s l. 2 4 i 28 gov·orit <semo o nekim tip i:Cnirri :greskama na d ijel ovi-
. .
rna sklopa jednog tranzistors kog stupnja, a sto maz e dovesti do potpunog kvara
cijelog stupnja. Vrlo je cesta pojava kratkog spoja veznog kondenzatora (sl. 24).
Ukoliko jc to slucaj baza je previse ne gativna. P osljed i ca toga je s m a nje nje na-
pona na ohmskom vanjskom o t porniku k.olektora veci.
 - 25 -

GRESKA
( KRA TKf SPOJ)

~
NAP ON
VELI K

Sl. 2 4 . Tipi cna situacija u slucaju kratkog spoja kondenzatora

-za· ve-zu

Naravno povecava s e i napon kolektora, a r aste t a kodjer i napon izmedju

emitera i mase. Kad se odlemi vezni kondenzator m ora.ju ope t nastu pi t i nor m ali•:
odrwsi. Ukoliko je to s lucaj znaci da j e kond en zator u kvaru i da ga treba zarni-
jeniti novim . Sl. 25. pokazuje slucaj kada je cmiterski otpornik u kvaru . U tom
s lucaju napon i zmedj u ernitera i mase vrlo je velik, napon na vanjskom otporu
kolektora i napon i zmed ju kolektora i e mite ra malen, j er glavni dio napona bate-
rije ot pada na emiterski .kondenzator. Ako pr etpostav imo kr a t ki spoj e miters kog
konde nzatora, tada je napon na istom nula, -d ok se i zmedju kol ektora i emitera
javlja sred nji,- od n ormalnc vri jednosti odstupajuc i napon! napon .na vanjsk om ot-
poru je tada vrl o velik. Te se pojave obja§njavaju p-om oc u omskog zakona.

a) · NAPON MAlEN
b) NAPON VEL IK

t o-

VC:LIK
N U LA

a} U

SPOJU

Sl. 25. Prekid otpora u krugu e mHe ra, odn(•Hno kratki s poj
emiterskog kondenzatora

Sl. 26. pretpos tavlja prekid n a R ili R . U prvom slu caj u imam0 samo ma -
1
li napon izmedju kolekto r a i ern it era, jer s ada tece jaka kolekt orskn struja . Ina-
pon na erniters kom otporni ku j e ve lik. Ako je pak R 1 u prekid u , napon i z medju ko-
 - 26 -

l e kto r a· i e_mit~ra je vrlo velik, je r se s_t.ruja k ol e ktora i zraz ito smanj uje . Uslij e (l
· t oga Je· napon na em iterskom ot porniku .vrlo malL -Kona cno moz emo prctposta v i ti
(s lu c aj _C ) da je vod baze u prekidu. I u to m s lu c a j u kol ektorska struja gotovo ne
tece . ta:ko da je napon izmedju kolektora i e m ite r a velik, a napon emiterskog ot -
p or a vr lo m alen.

a) U PRE:KJDU

NALEN
VR!O VELIK
VELIK

Sl. 2 6. Prekidi u kru g u ba z e

G re ske u kolektorskom krugu (sl. 27 ) oc ituju s e u slijedecem: Ukoliko je
otpor u kr ugu kolektora u prekidu (sluc aj A), napon izmedju kolektora i emitera
je nu1a, a isto tako i napon na otporu emite ra. Ukoliko je u pitanju kratki spoj
na R, hapon iz.medju kolektora i emitera j e ve lik, kao i napon na emiters kom ot-
poru. Te se cinjenice takodjer mogu objasniti obic nim ra z misljanjem.
Na kraju treba spomenuti da stariji tran z istori naginju povremenim ili
ne r e d ovitim preki dima. ·To se najcesc e desava k od poviSene temperature okoli-
ne . Do pre kida dolazi ili u samo jednom v a lnom podrucju ili pak u svim. Najpri-
je treba otk.riti koji. je stupanj za t o kriv. T r a n z i s tore koji prekidaju treba svaka -
ko zamije niti.
o) t:.J PR£.'KIDU
b) . U KRA TI<ON SPOJU

HUUo
VELIK

HAPON NULA
NAPON Vt:l/K

Sl. 2 7. Greske u krugu ko le ktora

 - '), "i "

3. ::l. :5uMovr

Isto kilO i cijevi i tranzLstor itnd svoj odredjeni sum. Taj Sl' Slltn ll prin··
cipu w~ mo?:t' izbjeci i ni.kada posvc potisnuti. Katkada rnedjutirn taj sum iJostaj('
naro~ito izr·a7.it. Taj se sum moze pojaviti i u NF i u VF s t upnjevima. Odj d imo
li demodulator od posljednj»g .M.F stupnja, i. ako i dalje postoji surn , to onda su-
mi ili dioda u dernodulatoru ili neki. NY tranzistor. Zato se nakon toga odijdi.
d•~modulator· - diocla. Ako sum ueslanG. tr(~ba zamijeniti diorlu. Ako i dalje posto-
ji sum, treba se vanjski otp\lrnik jednog NF stupnja kratko spojHi od i;~.laza pr('•·
rna ulazu. Ako sum nestanc, tranzi.stor je u kvaru.
Ukoliko sum ncstane odsjecono vee: kod odvajanja demodulatora, za sum
je odgovoran jedan od VF ili Ml•' stupnjeva. I tu se mogu, od izla?:a p renl<.l ula~u,

kratko spojiti odgovarajuci vanjski otpori stupnjeva, te na taj nacin otkriti tran-
zistor u kvaru.
Sum je u ve<'ini. slucajPva vrl.o ovisan o temperatur-i, tako da je ttr'edjaj
potrebno ili ohladiti ih umjetno zagrijati nz pomoc elektricnog susila.

:~. 4. SMAN.TENJE POJACANJA

Tranzistori mogu biti i uzrok lose osjetljivosti. Ukoliko je prijem r!ah~kog

odasiljaca besprijekoran, ali l'cprodnkcija pr() t.iha, tt'('\:a tra~iti gresku u NF

djelu, gdje ce nam najbolje po3luziti instrumenti za mjerenje istosrnjernog n a-
pona. Ukoliko je medjutim jacina tona u t•edu (npr. kod lokalnog programa), a
prijem da.lekog odasi.ljaca preslab, tada greska lezi u VF ili MF cljelu. Ukoliko
su to greske uzrokovane radom tranzistora moze se racliti o greskama opisanim
na slici 22. Medjutim opcenito mo'I.C doci do srnanj enja strujnog pojacanja jednog
ili vise tranzistora. Ovdje i dalje pornazu vee naveclenP metode.

~- 5. SAMOOSCILACIJE KOD VF STUPNJEVA

Cesto se desava da kod podcsavanja radio-prijemnika na neku stanicu

dodje do fuckanja ili se cak na TV prijemniku ukazuje neka stalna smetnja koja
u t.j,-'ce na kvalitetu prijema.
U tom slucaju "divlje'' oscilira jer.lan od VF ili MF stupnjeva. Vee iz is-
kustva sa cjevnim uredjajima znamo da takva oscilacija moze imati vise uzroka.
Najces(~C su u pitanju kvarovi. na konderw:atorima za neutralizira n je sprege, losi
oklopi ili losi dovodi i sl. Ti izvor·i gre3aka mogu se javiti i kod tranzistorskih
uredjaja. Tu je jedino novo, vee na sli.ci 2:~ opisano, uvecanje p ovratnog rljelova-
 - 2U -

nja , a s t o se na roc ito ja vl ja kod s tarijih trawz is tora : A ko nakon provj<' r·e sunmj i ··
vog stup nja ustanovimo da. su konde11zalor i za nc utraliz iranje sprege, nu l to ck0 .
oklopi itd. U r e dU, znaci Oa tranzistcir !1(~ \ra lja , pa ga treba zamiJeHil i novim .
Ukoliko se p ri tome radi o mode rnim tranzist orima, nakrtadno podesavanje ni.jc .
potre bno. Kod stariji.h tranz.istora mo?.c biti p otrebno miknadno poclesavanje ncll -
trali zacij e odredjenog stupnj;!. Ta C~lH' upLite .i t~ t"csko navesti: jedino se mozc uka -
z a ti na to gcljc se gteska nalazi.

3. 6. I Z OBL..ICENJA U NF STUPNJ.EVIMA

Ukoliko dodje do pojave jakih i.zoblic enja u NF' s t upnju , u vc(:ini s luc aje va
treba sum.nja ti na i zlaz ni stupanj. Pro tutaktni i7.la zni s tupnjevi nala z e se danas
got ov o ti svakom radio-prijemniku , ali ist.o tako i k od magnetofona, a dje l omic n o
i kod prenos nih t elevizijskih p:djerrnika ." U tom s l ucaju ·treba greske u NF' protu-
t a k:tn om izlaznom stupnju obraditi shcxln o s l. 2H . Bud u ci su i zla zni tram':i.st ori
najvi se o p tereceni na njima jc najveca i u ccs talost g r esa.ka.

a) STRUJA PRE MALA

b) STRUJA PRE VElIKA
c) SrRUJA PRE MA~

C)PREGOREN
. a} KRAT K l .
b) PR E VEUK I
SPOJl

Sl. 2H . Greske kod protutaktnog izla z nog stupnja

Najprije treba mjerenjcm pojedinih struja kolektora ustanoviti da li su

iste pribliz no podjednake. Ukoliko su razlike velike, znaci da je jcdan od dva
tranz istora u kvaru. Moze se raditi bilo o kratkom spoju na liniji emiter-kolek-
tor , i.li pak o nekoj drugoj greski na tran z istoru. Mjerenjem odnosa i.stosmjer-
nih napona lako cemo pronaci gresku. Prl tome treba j o s j e danput napomenuti
da se u crni.te rski vod ne smije ukljuc i.ti ni kakav mje r ni instrumenat buduci bi
 •. '},C) ..

isti d ovco d o pogresnih t'0!zulta ta mjcrcu ja kl)d prptutak t nog izla znog slu pnj a.
Ukol i ko se kod tihe re p r ;)du i;c i je javljaju jaka izob.(icen.\a , moZ.emo pretp o :-
stav iti du s u s t r uje mirovan ja oha j u fH'O t u tak tnih izlaznih t t·an;r.islora rn·t~s.Labe.

Tada· dolaz i do poznatih izoblicenja. Naknadui.m mj e r e njem tranzistoi·s kth struj a

u ncpobudjenom s tauju te usporedbom ,., podacirna i z servisne s h(~me, l<tko cE~mo

ustauoviti cia li s u te struje normalne i.li nisu. Ukoliko sn pr~· n i.s k'" treba izmijt·!·-
ntti prednapon baze. Kod mnogih u r'e djaja postoji zLlog t o ga prornjenjiv otpor d j o-
lite lja napon a ba z e. lJz prorm. trC~nj e kol.e ktorskih s t r uja, trcua otpor t a ko p od esa ···
vati dok se ne dobije prava vd;jedrwst. Do velikih gr esa ka dola:zi ukoliko dod j o
do kratkog s p o ja NTC otpornika (slue':aj A ) ili j e i sti p r cve lik (slucaj B). U sluca ··
ju kratkog spoja ne maz e s e praktic k i vise i.z rr1 jcriti str u ja kolektora , a. ba7,a l e·:i- i
na potc nci jalu emitera.
Ukoliko je pak otpor prcvelik , s truja .mirovanja je previsoka. Na k r·aju
p ostoji mog u cnost da pregori i d rugi o tpo.r naponskog ctjelitelja R . U t o m slucaju
( s lu caj C ) s t ruja kolek tora j e pr e mala, s obzirorn da baza vise ne dobi va ne gativ-
ni pre dna p o n.
To su vrlo l agane greske k oje se c.)adu lako ot kloniti. . N a ravn o, mogu ce je
da i p ob udni. stupanj ili neki NF predstupanj budu u z rok NF i z ob licavanja. Tu naj-
bolje pomaze kontrol a s oscilografom k ocl odvoj cnog izlaznog stu pn ja (a kao !;ito j e
v ee o pisano) b ilo da j e kod njega doslo do promjena na dijelovima sklopa ili pak
t ran7.istor v i se nije za upotrc bu .

:L 7. OSTAL E GHESKE

Kod vecine gr e s aka na t ranzistodma m ogu ce j e primjeniti i skus t va s tec1.1 ~

na kod tehnike s elektr onkama.
Met oda i s p itivanj a s i gnalo m p o s tupn jev.i ma Hi pak konvenciona lna m e toda
pomaz u u dal jnj oj fa z i. Tipicno z a g r eske u uredj a j ima sa stari ji m t r anzi.storim a
su §umov i s pcc ificne n a ravi, ito t a kvi· kakve ne p oznajemo iz tehnike s elektron ~
k a ma. T i su sumov i u veci ni slu cajeva r ezultat kemijskog pr ocesa na gornjoj po-
vr s ini tranzis torskog k ristala , a §to sa sobom povlaci nera v nomjerno pojacanje
ili smanje nje osj etlj ivosti, odnosno j aCine tona. Stupanj t reba vee poz natim uobi -
cajenim postu pkom prekontrolirati sve dok se ne nai d j e n a tranzistor u kvaru. v~­
lo rije tko dolazl do gre.5aka na s tupnj evima sa plana rnim tran zistorima: tu je go-
tovo n e mogu c a pojava povrsinsk ih e rekata. M e djutim postoje razlicite s e rije s t a-
rijih tra n:z i s t o ra kod kojih vrlo cest o dola7.i do takvih poj a va.
No samo da s e mogu pratiti praska vi i · s uskav i s u m ovi u ne r e d o vitim raz-
m ac irn.a, v ee je m oguce p r atiti i samoosc ilacij e . Naravn o , t o m oz e b iti u vezi
sa slabim kontak t ima na o k lopu ili pak u vezi s b l ok kond enzator ima. No to j e me -
 - :~ o -.

djutim rij e tko. Mnogo ces ce s e radi u pokvare nim ; promjenjiv im t ranzistorima .
sa jako promjenljiv im povratnim d j e lovanjem. J ovdje treba pre kontrolirati cije li
stupanj da bi se prona sla greska.

4. SEH.VIStRAN.JE,: T RANZISTO .R...SKIH RA DIO- PRIJEMNIKA NA BATEH.IJSKI

P OGON

Servisiranje tranii.s torskih radio-prije mnika spada u jednu ad najvaznijih

zadaca -modernog se rvisinena . On se mora dobro upoznati sa s pecificnostima tak-·
vih ure dja]a, o kojima je _r ije ci bilo vee mnogo ranije . U prtnc ipu, bitne ra zlike
ne postoje -u popravljanju ovakvih ure djaja od ·popravljanja ured jaja sa e l ektron-
kama.
Kod objasnjavanja mogucnosti gresaka potrebno j e us vajanje mate rijala
; z nijetog u poglavljima 2 i 3. Mnogi od ovih opcenitih stanovi~ta ponavljaju se i
kod popravaka traozistorski.h uredjaja. Zbog toga ne cemo poblize ulaziti u ob jas-
njavanje gresaka koje nastaju uslijed kratkih spoj eva, prekida odredjenih dije lova
itd. Bit ce rijee!i samo o kvar ovima koji su u najuzoj vezi sa t ran z istorima.
Nakon opc eg uvida u postupak trazenja gresaka, t e o njihovim p opravcima,
bit ce go vora o o nim skl opovima u koj ima gotovo u vij ek dolazi do k~ara. Tu u pr-
vom redu spad.a napajanje strujom, c emu je potrebno posvetiti posebnu paznju. Na
kraju ce s e .govoriti o ucestalosti gre saka u VF djelu, u de m odulat oru, u NF dje-
lu, u s tere o dekoderu te u sklopu automatske r egu lac ije. Pregledom ostalih m o-
gucnosti gre.saka zavrsava se ovo p oglavlj e .

4.1 . POSTUPAK U PRONALAZENJU I ODSTRANJIVANJU GRESAKA

Kao i kod ured jaja sa elcktronka ma, tako je i o vd je m ogu ce primjeniti

koncencionalne metode koje s<! s ast oje u tome da se pocr:e od NF' s ~upnjeva a za- ·
vrsi u ulaznom -s tupnju. Isto t~iko dobro mogu posluz iti i signalna sljedila pri c e-
mu se mi ulaz spreze modulirani i zvor mjernog napona te se ispituju sa osjetlji-
vim cjevnim voltmetrom sa sondom od ulaza prema izlazu vruce tocke pojedinih
s tupnjeva. Ukoliko na nekom mjestu nema sigwila, zna mo da je doticni stupa·nj
u kvaru.
Kad · prvnadjemo gresku treba j e ods traniti. Pri tome se prvenstveno ra -
d i o m e hanU:kim pos tupc ima koji z b og sku6en og prostora- zahtije vaju mnogo umje s-
nosti i osj ccaj a. 0 problematici lemljenja na sta mpanoj ploc i kao i o poteskocama
kod i zgrad jivanja ( odlemljivanja) tranzistora vee smo govorili . . s tim u vezi treba
SERVISIRANJE TRANZISTORSKIH RADIO
PRIJEMNIKA NA BATERIJSKI POGON
 :.11 -

pogledati poglavlje 9, gdjc sc jos iscrpnij.-: govori o mehanici popravaka.

4. 2. ISPITTVANJE NAPAJAN.J./'1 STH.lLTOl\1

Vef: smo u poglavlju ::>. l. sponwnuli cia najprije trebu pogledati baterijc.
Otvori ""~ dio s baterijama, letimicno se prcgleda da Ii su baterijc: jo~ u redu.
Kad utvrdimo da nisu, prornijt•ni.mo ih i gTeska jo odstranjena. Prcdhodno t.rd.Ja
provjeriti da iz baterija nije i.stekla tccnost koja bi eventualno mogla nagristi kon-
takte. Ukoliko je to slucaj treba uredjaj oc.i.stiti prema navedenom u poglavlju :s
pri cemu treba zamijeniti ostecene dije love.

4. 3. GRESKE U VF' DIJELU

Zeljeli bismo govoriti o mogucno.sti.ma gresaka u vezi s najnovijim shema-

ma na koje danas nailazimo. U vecini se slucajeva radi. o isjeccima iz i.ndustrij-
sklh shema. Naravno kod svakog tipa uredjaja nailaz.imo na ra?.ne rnoguC:nosti gre-
'3aka. Sl. 29. pokazuje tip.ican sk1op mijosan:ja na kakav nailazimo u radu dugog,
srednjeg i kratkog vala. Tram>:istor za mije.sanje radi kao oscilator u spoju baze,
dok istovremeno u svrhu mijesanja radi i u emiterskom spoju. Nac:in djelovanja
mora nam vee. od ranije biti poznat. Cim se kod nekog uredjaja pojavi sum pri
okretanju NF regulatora, a bez prijema, odmah se sumnja nato cia su il:ostali
oscilatorni titraji. Prisutnost napona oscilacija i.spituje se najbolje uz pornoc ci-
jevnog voltmetra ili uz pomoc visokoohmskog osciloskopa ito po mogucnosti na
jednoj niskoohmskoj tocci oscilatornog sklopa. U najvecem broju slucaja rarJi sc
o izvodu oscilatorne zavojnice L, koja je s obzirom na prikljucak mjernog instru-
menta relativno neosjetljiva. Ukoliko tu postoji napon od ca. 5o mV tada je racl
oscilatora besprijekoran.
Okretanjem c8 obicno se malo promijene amplitude oscilacija. Ukolilco
nema dijelova za korekciju frekvencije, tad a se uslijed okretanja promje:nljivog
kondenzatora, dakle uz rastucu frekvenciju amplitude, oscilacija povecava §to
treba dovesti u vezu s rastucim odnosom L/C. Ta je pojava tipicna za mod(~rne
oscilatorc a do nje ne dolazi samo u spoju baze, vee i u emiterskom spoju, bu~
duci tranzi.stori vee odavno posjeduju visoku granicnu frekvenciju. Naknadnim
mjerenjem istosmjernog napona na emiterskom otporniku R mogu se postici os-
2
cilacije. Usporedbom podataka sa servisne sheme, mo7.emo ustanoviti da li po-
desavanje radne tocke odgov&ra. Jza R:) ukljucuje se instrument za mjen~nje stru-
je (ampermetar).
 c
7R
NADONJESNJ

NJERENJE
tSTOSNJERNO
NAFONA
...;.____.__---,.-<l- 5-----j
NJEREHJE
STRUJE

Sl. 28. Tipican sklop mijesanja za dugi-sredoji i kratki val

Ukoliko oscilat.or ne '.>Scilira treba provjeriti odnose istosmjernog napona,

eventualno je moguce odmah ustanoviti uz porno(~ kratkog spoja izmedju baze i emi.-
tera da 1i je tranzistor defektan ili nije. Kod izmjene treba nastojati da se po mo-
gucnosti stavi isti tip tranzistora.
Ukoliko je selektivnost predkruga premalena, treba poblize ispitati sve di-
jelove sklopa opisanog pod brojem l; izmedju spreznog svitka baze i titrajnog
svitka ulaznog.kruga postoji "Feinschluss". Ukoliko preostaje MF selektivitet
posvecujem o paznju kompleksu 2. Kod defekata tranzistora moze izlazni otpor
biti tako mali da MF' titrajni krugovi dobivaju prejako prigusenje. Ukoliko se pak
stanice ne nalaze na svojim mjestima, znaci (vidi tocku 3) da je pomaknut oscila-
torni krug. Uz pomoc trimera c9 kod viSih i u z pomoc zavojnice L kod nizih frek-
vencija, moguce je naknadno podesavanje, slicno kao i kocJ uredjaja s elektronka-
ma. Sl. 29. pokazuje kako se ispituje MF dio bez povratnog djelovanja: uvod ko-
lektora posljednjeg tranzis tora ukljucuje se nadomjesni otpornik, kao s to je vee
prije opisano, te se na njemu mjeri napon. Vrlo rijetko se kod DV, SV i KV stup-
nja mijcsan j a ukljucuje predstupanj kao na sl. .'3o. On je obicno aperiodican {ko-
lektorski otpor H). Regulacija OVOg' stupnja jc velika cime se tranzistor z a mi-
jesanje stiti od preuzbuda. D a bi se ispitao korektan rad prestupnja moze se iz-
vrsiti mjerenja napona na kolektoru (istosmjerni napon i VF napon s cjevnim
voltmetrom). Mjere nje istosmjerne struje m oguce je i za R. Ukoliko selektiv-
nost nije dovoljna, to ukazuje na defekte u ula z nom krugu, kao sto je to spomenu-
to na sl. 29 (vidi tacka l).
Promjene karakteristika u predstupnju ne do1aze u tom slucaju toliko do
izrazaja buduci aperiodsko sprezanje onemogucava kriticne odnose.
 -- ;n-

'MJERENJE
STRUJE
REGULAC/ONA
STRUJA

Sl. :3o. Predstupanj 7.a dugi-srednji i kratki val

Slika :n. pokazuje sklop jednog obi<'nog UKV tunera sa VF tranzistorima.

Krug :~ je veCinom zbog pojacanog gusenja uz ~Jomo<': emiter-baza linije rwkritican
u pogledu podesavanja. Ipak tu i tamo moguci su defekti.
Vazna je tacna radna tacka tranzistora predstupnja na 2. Slika :n. prika-
zujc elektronski podescn tuner (kapacitivna di.oda 4) pri cemu se poclesavanja vr-
seuz pomoc potenciometra. Tranzistor T 2 radi kao samooscilirajuci stupanj za
mijesanje.
Ukoliko uredjaj slabo sumi, znaci da ncma oscilatornih titraja. Tu i tamo
popusti pojacanje struje tranzistora T , tako da povratna sprega preko kondenza-
2
tora 5 nije vise dovoljna za osciliranje. Primjena veceg kondenzatora nema smi-
sla: bolje je u tom slucaju izmijeniti tranzistor. Posebnu paznju treba posvetiti
oscilatornom krugu 6 kaji je podesen s kapacitivnom diodom 7. Uki)li.ko oscilacija
kod izvjesnog podesavanja prestaje, ne radi. se samo o defektnoj kapacitet-diodi:
u pitanju je i sam tranzistor .. Izlazni napon MF dijela (tocka 8) dade se obicno j

sprcgnuti niskoomski, pa je tako lako izvrsiti mjerE:nje. Kod defekata na tuneru

treba provjeriti da li je u r e du stabilizacija napona, koja se ovdje ostvaruje sa
dvije diode BZY 87. Jaki sum, ali ncdovoljna osjetljivost vecinom ukazuju na de-
fekte u tranzistoru predstupnja T . Za probu se moze izvrsiti izmjena i ustanovi-
1
ti da li s0 radio greski na tom tranzistoru.
Slika 32 pokazuje isjecke iz Jednog tipicnog MF pojacala, tranzistorskog
AM/FM prijemnika. AM i FM krugovi spajaju se kao sto je poznato u seriju.
Ukoliko se mjerenjem ustanovi da je MF dio premalo osjetljiv, tada treba po mo-
gucnosti s Wobblerom ispitati da li je propusna krivulja u redu. Ukoliko je ista
presiroka ili nema pravi oblik najprije se pomislja na to da su se MF krugovi
razgodili.
Ako i unatoc propisnom p desavanju ne postignemo poboljsanje, treba
sumnjati na MF tranzistore. Oni su mozda taka izmijenili svoje karakteristike
 . -. ... -----------·----··-·-- -----

. BF115 (j) .f.7PF . J BF115

l.JpF
0
·
.
1:]~
i T
. t1
w .
• .
~A150
-
!2
·
. lBpF
.
. .
.lt•1mA

I .- L4
.J \.~) 1 .,,.,,..t' I BA150 llc•1.SmA

2 .
'
0 1 I l I ·~o5J I-l T · I .. I I I l. ws... pF

~
l 5,8f!QI I II I410P'l I - I 1n~<ri I I , ..n,l I I'"' I l.i7nn r I t..7p
:v:

1nF
TnF

2xBZY87
PODESAVANJE
7 8

Sl. 31. Shema UKV tunera (Valvo)

da p r c j a ko pri gusuju ulazne orfnosno iz.i.a·.w e otpor nike . To je pojava l{oj a se na-
ravno pon ovnim podesava njem krugovn ne mote ispraviti. . U tom slu(:aj u trcba
poblizc i.spitati t ranzi stor, a z a p~'obu i7..'mjen.i.ti ga p osve novi~ ist.ovjetni.m p l'i-
. . . .

mjerkom . Kor:l podesavanja tri:'!)a paziti na to <ia se ilajprij e podesc F'M krugovi
(toc kc 1 i 4) , a onda AM krugovi (t ock{~ 2 i. 5). Hadnu tncku tranzis tora :{ nm:~~~­

mo p od(:-~Siti uz pomoc potencir>in ctra f: .

SA
s rUPNJA ZA
MJ cSANJ£

1
0 I MF S TUPANJ
!
I
I
6;8 KSl.
I
I
1........,.---l ~ OoF j
!
-·-·-·J
JV

---------------------o-b
110Jl

Sl. 32. Skl op MF p ojacala u j ednom AM/FM p rijem ni ku (Valvo)

4. 4. GRESKE U DEMODULATOH.U

Tipic an sklop AM/FM dt:modulatora prikazuje slika 33. Nacin djelovanj a

i nje gov o podesavanje poznato je vee iz tehnikc s e l e ktronkarna i ovaj se sklop
od i s tog sklopa s elektronkama razlik uj e po tome s to umjesto pobudne cijevi i ma
pobudni tranzistor T . Najcesce sami p roizvod jaci navode kakav je napon potre-
4
ban na bazi tranzistora a da bi se d e modulator pravilno pobudjivau. Ukoliko t o ne
uspije potreban je znatno ve Ci napon, pa je potrebno ispitati strujno pojacanje tran-
 ... ~1 (; ·-

z istor a T 4 . Najcesce su d ovoljna s at11 n nClkna dmi mjP. r1~ nja is t.ostnj f•t'ltC' s t nt ,i<' tog
tran7.istora t f! uspore djenj a s podacirna i z Sl~ rvi stie sbeme, da bi fW ?.." ll<ljui'-.U n ra-
di li .se o ddcktu na tom tran7.istoru.

NA DIODI/ ZA ARF
U U.K V TUNeR

I
CD!r
CD

- b

iI
IR

I REGUI.ACJJA

I
I
.l

Sl. 33. Ra tiodetektor i AM demodulator (Valvo)

Ukoliko to nije slucaj treba izvrsiti podesavanje ratiode tektora i to shodno

prop i s ima proizvodj aca. To se prvenstveno odnosi na krugove 5 i 3. Mjerenjem
i stosmjernog napona na t ockf 6 treba se ispita ti· da li krivulja d iskriminatora toe -
no prolazi kroz nulu. Eventualno fino podesavanje moguce je· Liz pomoc trimera 7.
Istosmjerni napon emitera rnoz e St:! izmj eriti u tocki 1. Mnogo su jednostavniji od-·
nosi kod AM-dem odulator a. Ukoliko dem odulac ija nije dovoljna treba p oblize· i spi-
tati demodu lacionu diodu AA 112. Cesto puta. je (iovoljno ispitivanje otpora u pro-
pusnom i zapornom smjeru. Vrlo je rije{]ak proboj kondenz.a tora iza diod e. Obicno
 .. - 37
. ·: .· . . .

se radl. o razgodjenju kruga 4. odno.s np L . Trartzistor T ( tocka 9) sluzi za poja"'

5
cavanje struje regula cije koja j e p.o trebna koct pred~t~pnjeva : cak i ovdje jedno-
stavna mjerenja istosmjernog n iipc;na kazuju da 1i je ti:'anzistorski stupa~j u. redu.
. . ·. . '

Pri tome uvijck vaze poda ci i z se~v-:isn~ sheme,

4. 5. GRESKE U NF DIJELU

Zbog svoje velike vaznosti vee smo kod prenosnih uredjaja uz po-m o6 sli-
ke 19 odnosno 28 govorili o NF dij e lu te o njegovim najc e s~im gre~ka.ma.
. . ~ . .
u prvom redu_tu j e protutaktni izl~zni stupanj_koj'i se zbO'g prev'~lil~og op-
tere cenja ces_t.~ kvari. Sve vi se i vise prodiru komp.ieinerii~rrti NF st~pnj~vi ·bez
izlaznog trans·f ormatora i u prenosne uredjaje, pa .ce~o-o tome govoritl shodnb
slici 34.

IOOpF ti<Jl
Hl---..--------c:~J---_;_,-:---.......;....------r-"""T--..o-9·v

an
:I
56K
AC 152
Cl)

0
- "11
0
151 0
ISOA
500JJF

-Ac,W
0 J9.Jl

...

Sl. 34, Kc)mpletnentarni izlaz ni stupanj bez tran:s formatora -

- (S~em ens) -
. -
Prvi. t'ranzis tor 1 tvori normalni predstupan.j, drugi tra,nzistor 3 -:-pobudni
s tupanj , koji pobuojuje kotnplementarni izlazni stu.panj s tranzistorima .4 i 5. Po-
buda ide 1stofazno iz k.ruga kolektora tranzistora 3. Zvu~nik je kapacitivno. sprcg-
nut na izla
.
zu.
.
Budu(:i
. ovdje prikazan stupanj .daje poja<":anje sn,age,
.
mogu~i su kva -
~ovi na izlazriim
. tranzistorima-
. .
o. -c~
.
mu
.
~--~- rrio j os pota_n ko govoriti u pogla\•lju ·- 6. .

Sp6menut ce m o .sa~o da kod ova kv1h stupnje va narocitu pazn ju treba posvetiti NTC
 - :.l !.: -

otporniku , b uduci gr c s ka tog o tpornika jal<.o. utjece n::~ defckte na i z laz nim tranzi -
storima. !J.k oliko dod je do velil(ih i 7.oh lH':e~ja rnoguc.e s u grc5ke na sklopu negativ
ne pov ratnt~ veze. Na 2 je r:noguce o.cije niti odnos e is t ()smjernih str uja tranzisto -
ra n prcdst upnju, na t acc i .·7 drugog. t ranzistora,
Norrrmlno su s klopovi tako odredjeni ·d a: racle b esprijc korno samo kod rad ·
n ih tacaka. T a podesa vanja ye cinom propisu ju proizvodjacL P r cporucam o is pit«
ti i kond enz.ator 8, budu ci bi kratki spoj evi mog1i clovesti. do preoptQrec ivanja 1.vn( .
nika i tran z i.stora izlaznog stupnjR.

4. 6. GHE SKE U STEREO-:-DEKODER U

Greske u stereo -dekode ru manifestiraju se obicno ti vidu i zobli cavanja U i

u vidu preslusavanja. Pod ·izvjesnim okq1nostima ovaj ili onaj kana l je jaCi ito S< '
. .
vise ne mo.?.(> regulirati s r egulatorom za ba l~ns, Najj ednostavnije j e p-odesiti mi ·
nimal no p reE; lusava nje . . ..
U tu svrhu stereo dekoderi imaju to_c no oznac_e ne trimer pote.n<,:iometre ko-
je treba pod es itt pre ma u putstvima proi zvodjaca : Slika ~-l5~ prikaz.u je shemi tipiC:-
nog t r anzi s toriziranog stereo -dekod e ra. Ori radi na principu anvelopa , oclvost ru-
cenje frekv e ncije pilot tona v rsi se pomocu dioda 4 , dok T poj.acav:l pilot-fre k ven-
1
ciju, koja t a da id e na L . Dvostru ku frekvenciju pojacava T · odande ide na tranzi-
1 2
star T; kome se i stov remeno sa strane kol e ktora dovodi stere o signaL
3
Konac no dolazi do d e modulacije i odvajanja lijevog i d esnog kan ala uz p o-
m oc d ioda o4 i o 5 .
A ko. zataji tran zist or T d olazi pilot ton sa nedovoljnom j ai" i-
1
nom ili pak uopce bez nje, ito na diode 4 . Uslijed toga pokaz ivac s tereo signala
za vri jeme s tereo programa·nece vi s e poka zivati, pa je p otrebno p r e ispitati ad-
nose na tran zistoru T . Ukoliko dolazi do j akog izoblicenja ili jakog p reslu sava-
1
nja treba i s.pitati tranzistore T i T ( o dnosno 6). Na ravn o, potrebno je i ponov-
2 3
no podesavanje svih k rugova·. Za to nam j e potreban stereo .koder buduc i s e nor -
maln irn sred stvima ne bi mogli usp os taviti p ravi odnosi. Ako takav uredjaj ne -
m ar:no najbolje je dati naknad n o iimjeriti stereo dekoder kod proi..zvodjaca.
Ne simetriC::nosti bilo koje nar.avi. ukazuju na ra zlicite karakteristike p ri-
mijenjenih dioda, a s to mo·Ze biti u ve zi sa starenj em. Pokazivac ~te reo-pr ogra­

ma naknad n o se podesava na potenciometru 3 , d ok ispadanje iz rada diode n6 do-

vod i d o slabije g napona napajanja, a to pak dovbdi do losijeg rada d ekodera. Kao
sto .se vidi, ako tranzistori zataje , to p~wlaci z a s obom s pecificne s imptome i
u vi j e k je dobro naj prije i zmjeriti istosmjerni napop t ranzistora, a te k nakon toga
moze se odlu c iti da li je p otre bno poduzeti zahvate na kompliciranim uklopovima.
 OA 126111. AF138 . 2xOA150

SA FM.
DENOOU~rDRA

R
~
8 D5

lI . "\® ~~
R20

C 17
'
I 1lV .
. ,.1. ;..;

RQ
2ion
.
·.
R11 · · . - ~ " ..._.._, R1 6
,.Jl l·· fb,.;,"f',,. _j l 22••T I "'"QISWPFJ"'•F
. ·. - n: ·
· LRre lc12
·
C11. .<.£:>

rPt+ .l 1 I. J. .1 L ·. I··. 1. . 1 1•. ~ (8) .

,__..

o,.smA ·1s1<!l
Gl.

"0
Sl. 35. Sklop stereo dekociera (Telefunken)

'-------- -·
 ·- 4o --

4. 7 - GHESKE U SKLOPOV llVlA A IJTOJ\ilATSKE: HEGULAC IJE

Kod prenos n ih uredjaja na prvom s u mjcs tu dvij e a utomatike : atno rnatska

rc g ulacija f r·e kve n cije i autornatska r egulacija pojacanja. Ob je irnaju vazne ulo-
gc, a p ridou o se k onfo ru mud cro ih u redja ja. Slika 36. p ok<w.uje sfwmu a utornat. -
ske n~ gulacijt> fre k v(~n cij e. Od ratio-d ete ktora (vidi npr. sl. :~:~) u :1.et j e napo n rr~

g ula ci.j t~ koj i kod t a cnog pode savanja i znosi nula. Ukoli ko dod je cl o razg odjenja,
poja vljttj<' s e Ui p ozilivan ili rw gativan napun n.• g ulacijc:=. On i.de prc~ko otporni ka
na kapa<:itcl d ioclu 1, koja dobiva osnovni pr C!dnapon preko jednog dr upog otporn i·
ka . Ta k:t pacitet dioda lez i pn~ ko C paralelno s oscilatornim krugo m i sa c 1 je
blok ira na p re ma masi, t ako da ci jeli kn.pacitet di od e mo ~e d oci n <t o s cilator ni
krug. Nj en kapacitet varira i to u ocl nos u prema naponu regulac ij e. Di ad•~ 2 i ::l
ogranicavaju visinu regulac i j e jer kod prevelikog poz itivnog naponu cl ioda 2 poCi-
njc vod iti . ta ka da kr•atko spaja re g ulacioni napon.

REGULAC!ONI NA PDN SA
c RAriODETEKTORA (SLIKA 33)

s
Hc,

PREfiNAPON 7 PREDNA PON 1

Sl. :~ 6. Automatika automatske rcgulacije f rekvencljf·

Ukolik o je r egulacioni napon suv i se negativan, dioda :~ pociu je voditi i

opet dolazi do o granic:enja . Ukolikci za ka zu obje d iode , clo lazi do presirokog pu··
drucja hvatan ja sklopa , a d o lazi i' do sam o osc i lacija (preki.da ce m S m oze se pot -
pu na i skljuciti r egu la e iona automatika). Ukoliko jc dakl e podrucjc hvatanja pr·c::;i··
roko, treba sumnjati na diode 2 i :-s. lJkoliko su one u eedu treba i z mj eriti regula-
cioni napon . Ukoliko ne dod j e do pono vuog podesava nja rr~ kvEmcij e, graska Sl' su
sigurno!§cu nala z i u k~1pacitivnoj d i odi 1 a i k ondenzatori C i c1 s u u kvar u . Gr e~ ­

ke tih vrsta l ako se d a de .otkriti. Ukolik o nerna rc gulac i onog napona tre ba i spita -
ti veze ka r a tiod e tekt <.iru naravno uz pre l:p ostavku d a s a m d ete ktor radi besprije-
korno. A s ada prelazimo na ob rad jivanje gre saka kod uu t orm tske r egul acije p o··
 - 41 -

jacanja, Supro_tno tehnici s e lektronkama tu postoje dva principa. Prvi princip

poc i va na dodatnorn prigusenju jednog VF kruga uz pomoc diode, a drugi ~dgova..:
ra vee b-. t ehnike poznatorn konvencional~orn na.cinu. Slika_37 prika7.uje sklop
koji radi na prvom principu. Ukolilco su jacine polja tako velike cia s e struja ko-
lektora tranzistora T pod utjecajem regulac ij-e jako smanjuje , tada .ce i pad na,.-
pooa na R biti isto man jC s to _ce do~esti do <;>tva~anja _ diode D. o..:ra j e sada u po-
ziciji da prigusi titr ajni krug LC. Ukoliko ne dod je do prigusenja dos lo je do
preuzbude uredjaja uslijed prejakog 1okalnog odasiljaca,.

REGULACJONJ - NAPON

Sl. 37. Regul ac ija pri gusenjern sa diodo!ri

U takvom slu caju treba ispitati ist osmjerne napone na diodi D, i a ka je

to u redu, sanlU diodu , prob e radi treba zarrifjeniti cisto novom. Moz~ se desiti
da tranzistor T tako izmijeni evoje elektricne karakteristike da odredjeni isto-
. smje rni naponi· hisu sarrii dostatni za besprij~korno otvaranje , odnosno zatvara-
11
nje §alt"-diode (di-oda za prekapcanje) odriosno diode .za prigusivanje. U torn
slucaju treba ispitati tranzist'or T (npr. njegovo pojacanje struje, ali i struje
mirovanja). Regulacijom tdmera R moguce je izmijeniti odnose napona t e na taj
naCin u odredjenim grariicama kompenzirati pojav e starenja diode ili tranzistora.
Pre lazimo na konvenc ional nu m e todu reguliranja. Tu najprije tre ba re ci
da napon regulacije koji ide od demoduli:l:tora u vecini s lucajeva nije dovol jan da
bi regulirao V.F' i MF tranzistor. U vecini slucaj eva treba povecati regulacionu
snagu, a za sto je potreban dodatni tran zis tor. U mod e rnim sklopovima nalazi··
mo vee dana s dvostruku namjenu bilo pobudnog tranzistora ili MF tr_a nzistora.
Slika 3B prikazuje prvi slucaj. Demodulator cli oda D spregnuta je galvanski na
bazu tranzistora pri cemu ~slijed pron:tjena u jacini polja dolazi d~ p romjime isto-

j
 - 42 -

smjernog napona baze. Tirnc se naravno mijen ja i polt~rwijal cmitera ( otpor emi-
tera R) h~ je moguce za regulaciju na otporu H u7:eti pojaca n u snagu. Ova sc d o-
vodi priklju6.:ima haze tranzistora pn'ko filterskih <":lanova. Promjonc napona na
hazi t.ranz1stora T v0cinom su tako ma]f' da :oe time ne utj e ce na djelovanje T kao
pobudnog tranzistora.

"
POJACALO

~--------._~_ ~

Sl. ~H~. Pojacanje regulacion(~ snage sa pobuclnim tranzistorom

Ukoliko se vidi da regulacija VF odnosno MF stupnjeva nije dos t atna, trc-

ba najprije ispitati da li vrijednost istosmjernog napona na emiterskom otporu
odgovaraju onim koje daje proizvodjac. Uz pomoc signal gcneratora kod kojeg je
moguce mijenjati napon, utvrdit cemo da li istosmjerni napon diod e demodulatora
pravilno pobudjuje tranzistor T. Ukoliko dolazi do manjih odstupanja u naponu , na
otporu R moze biti da je oslabilo pojacanje struje tranzistora. Probna zamjena
brzo dovodi do rjesenja problema. Naravno moguci sui kvarovi na diodi demodu-
latora. Moze biti da su prekinuti otpori u filterskim claL,,vima, ili su pak pripa-
dajuCi kondenzatori kratko spojeni. Hutina tehn icara brzo ce pronaci gresku . Sli-
ka 39 prikazuje dvostruku upotrebu MF tranzistora u svrhu pojacanja snage regu-
lacije. Komponenta istosmjernog napona diode D dovodi se preko jed nog dijela
za vojnice titrajnog kruga na ba zu MF tran z istora T.
Time se samo neznatno pomice radna tacka, no to je dovoljno da bi se na
emiterskom otporu R dobila istosmjerno naponska kolebanja. Tamo se dakle ma -
ze oduzeti regulaciona snaga i dovesti do predstupnja. I ovaj sklop je vrlo racio-
nalan, jer ustedjuje jedan tranzistor. Ukoliko MF dio za sebe besprijekorno radi
a preostaje jedino regulacija, u vecini slucajcva treba traziti gresku u lVIF tran-
zistoru T. Besprijekoran rad MF dijela ukazuje na njegovo funkcioniranje. Naj-
cesce je greska u tranzistorirna predstupnja odnosno u filter clanovima koji jed-
nako ne prenose regulacionu snagu. Ukoliko uz nedovoljnu regulaciju nedostaje
i MF pojacanje ili je pak MF krivulja deformirana znaci da tranzistor T nije za
upotrebu. Izrnjena dovodi do cilja. Vazno je da se mjerenje istosmjernog napona
 - 1 :3 -·

ZF

--- --NF

S NAGA lA
fi"fGULJ\C/Jit

. __ __j_~ _
Sl. :w. Pojacanje reg u La ciorle snugc lVI I•' tranz istororn

kod tih sklopova vrsi Gvijek <1 hlad nlrn ta-t karn<~ s kl.o pa, je r bi ukljt.lcivaujc 1l1 J t~r -­
nog instru.rnenta nepos re drw na kolektol~u MV tra n7.istora rlovelo do ra zgadjanja.
Mozc doci i do uspostavljanja odnoo;a koj i t:wp C:.:~ n e postoje .

4. 8. OSTALE GRESKE

Ovdje se govori 0 greskarna na koj e ces t:o nailazimo kod tr ;Hnh~torski.h

u t"e djaja. S lika 4o. prikazuje uobicaje ni sklnp Jit~ utralizac ije kod starijih prijom-
nika. Oc! izlaznog kruga o d uzima sc napon prikln.clne faze i dov od.i preko H. i C
ulaznom krugu d a kle bazi tranzistora. 'T im e se· nadoknadjuj!~ unutarnjc p ov r a t n o
djelovanje t ranzistora koje k od starijih bpova ·imaj u kapacitivn u i ornsku ko m po -
nentu.

fr
SL 4o. Neutraliza e ija kod starijih uredjaja.
 - 44 -

C R

Sl. 41. Ov i je moguc nosti povratne sprege

Vaz no je ta cna podesavan je Clana ,za neutrali zac iju prvenstveno trimera
C. Kod novijih tranzistora mo7.c se cesto zariemariti Ohmska komponenta povrat-
nog djelovanja taka da treba neutralizirati kapacitivnu komponentu. Kod takvih
sklopova nema otpora R. Povratno djelovanje kod najnovijih tranzistora tako je
m ale no da s e cijela neutra lizacija m oze zanemariti. Ipak ima mnog o drugih ure-
djaja kod kojih je neutralizacija od i zvje s ne vaznosti. Losa neutraliza cija m anife -
stira s e u vidu iskrivljenosti r ezonantne k rivulje ukoliko ne dodjc do samooscila-
cija. Ukoliko se to utvrdi kod star ijih uredjaja preporu ca s c izmjcna tranztstor<J
te potpuno novo podesavanje neutralizac ije. U tu se svrhu na jbolje koristi Woqbl er
koji taka izjednacuje neutralizira juci c lan da prolazna k rivulja o pet postane sime -
tricna . ~at kada je d ovoljno vee i jednostavno p ora vnava nje kond e nzator a za ne u-
tralizaciju, taka da sam oosc ilacija otpada. No t o jos u vijek ne pred stavlj a b cs -
prijekornu neutralizac iju , tako da je nadasve za preporuciti pri m je na W obblera.
Slika 41 prikazuje· dvije vrste negati:vne r eakcije na ka kve cesto nailaz imo
u tranz is torskim prije mnic ima. Unutra jednog sklopa, naponska negativna reak-
cija naznacena je sa C R c l a nom. Kod pr ikladno odabra n og C, ne gativna reakcija
j e ovisna o f rekvenciji a prve n stveno predstavlja slablje nje visokih t onova . Uko-
liko je konden zator probio u najvi§e s lucajeva o ~te cen je tranzistor buduci b a::t.a
postaje s u vi se negativna, To se o c itava u vidu i z oblicenja te u jakom smanjenju
jacine t ona ili pak u p otpunoj sutnji cijelog uredjaja.
c C .
Dru ga varijanta negativne r eakcije naznac e na jc elementima R
1 1 2
Ovdje se jedan dio i z laznog nap ona zvucnika prenosi pre ko spom enutih clanova na
baz u tra n z istora pred stupnja. S tim se sklopom ne postize samo u tjecaj na od -
re dj e na podrucja frekvencije vee i linear izacija cij e log s klopa a s t o dovod i rlo
smanjenja faktora n e linearnog izoblic e nja. Moguc je proboj kondenzatora c1 i c2.
T ada tranzistor T prakticki n e ~e r aditi j er je nj egova baza sada preko oslab.lje-
 n og otp ora zv u c n ika na p otencija J.u ern .if.e n L U ko.liko d ak le t r a nzistor '[' o c.ljcclnom
'p rGstajc vod iii ~truju a. da p r it•Jm n ijl~ u k vm: u treba t spitatl e lcmente riegativn ~!
· r eakc i je . N ei~ pravnost otpor a H n ) cl ov{t.o·. dqvocli d o p r omje n e u ka ra ktcru t ona.
U mrwgo r;lu c aja to se uopce ni ti n e ri l'i.r:nj!~ r.nj t' .
'l'.ip i h1o za baterijskf~ u1 ·r~ dja,j f~ je r.la uapon bate ri.je poHtepeno opa d a. To
Zil ne kc s tupn jeve nc predstav]ja n i.StCl a 7.o\ dl'llJ~l~ je pak od veliJ.::e va1.11o!::iti..
'['ako ,ie npr. slabilnost JrekVl'nctj f; r) scila tora vrlo ovisna o ispravn on1.
i.s t.os m.j <: rnom napotll.l na oscil.at.ornom ·tra n z ist:oru .

S l. 42 . Stabilizaci.ja sa st>len d i odol:n ili ce lijom za stabilizaci.ju

?;bog toga se laj napon ce sto stabili7.ira . . Slika 42 .. pri kazuje obican sklop
za stab ili ?.ac iju. Tu se primjenjuje jedna .se.l.c ri.ska dioda D koja radi u propus nom
smjeru. Propus ni. je napon samo nezna tno ovisari o prolaz noj struji, tako d a dio-
da radi s lii":noka o tinjalica. Stabili ~dran i n a pon moze bitirazdijeljen kao u1 i u2 .
. Tu i. ta mo se u m je sto cl iode D uzima stabiliz a torska celija tzv. Neumann- celija
koja se u osnovi s as toji od jednog malog a kumula tor a s a vrlo malim kilpacitetom .
.dna vrlo d obra stabilizi.ra napon. Grcske u sele n sko j diodi ili stabilizacionoj
6eliji oc ituj u se u vidu smanj enja ili p a k u porastu stabiliziranog napona . Osim
toga moguce j e da se stabilizaci on i efekat i zgu bi npr. ako d iocta dobiva preve.liki
nutarnji otp or ili pak a ko stabUizacio.na celija zakaze u s lijed isu senja e l ektrolit a :

S l. 43. St abil i.zaci j a Zene r d i odom Sl. 44. S ta bilizacija rad:ne tociw b~ '.:. i zmje-
nicne povratne sprege
 - 4() -

NaCin rada sklopa jako .sc- la.gano ispil.uje. Promjenom ulaz11og napona i.
to skokovito ili kontinuirano uz sto sc mjcl'i izlazni uapon. Ukoliko su odstup:11 t i:1
od propisanih vrijednosti velika ili pak na.pon varira kao i ulazni, tn~ba izmije-
niti stabilizacionu celiju.
Slika 43. pokazuje poznati sklop s Zener-diodom. Zener di oda radi u nJ-
pornom smjeru u Zener podruc.iu gdjt.' postoji izvanreclna. stahilizacija napona. I
Zener-diode se mogu pokvariti, no to se rijedje desava. Kvar se rnanifestira iJ i
u vidu kratkog spoja diode ili pak u i:zostanku Znner efekata. Kao i kod slikc 42.
i ovdje je moguce uz promjenu ulaznog napona ustanoviti cla li Zener rlioda racl.i
besprijekorno. Ukoliko je izlazni napon u2 veci od %ener napona <liOdl'' dioda
ukazuje na preki.d. Ukoliko je isti bitno manji ili jednak nuli - doslo j c d o k r a tkog
spoja diode. U oba slucaja treba izmijeniti diodu.
Cesto se stabiliziraju samo vrijednosti istosmjerne struje nekog tranzi-
stora da bi se izbjeglo izmjeni(~no strujno povratno djelovanj e. ?.bog toga cesto
puta nailazimo na sklop prema slici 44. Otpornici R iB. utjecu na z cljenu statJi ..
1
li zaciju istosmjernog napona, cl ok kondenza tor C onemoguca va ne gati vnu reakciju
izmjenicnih struja. Ukoliko kratko spojimo taj kondenzator doci Cl' do smanjenja
struje kolcktora, burluci je baza sada poz itivnija nego prije. Odvajanje kondem~a­
tora i promatranje struje kolektora dovodi nas do zakljuc ka. Pregaranje otpoe-
nika H i H 1 nije uobicajeno, buduCi su isti slabo optcre c ivani. Da ,ios jed nom na-
glasimo: priucip pronalazenja gre saka i oclstranjivanja istih kod tran ~ istorskih
radio-prijemri.tka isti je kao i princip kod urcdjaja s e lcktronkarna.

5. SERVISIHANJE TRANZISTORSKIH MAGNETOFONA I DIKTAFO.l\'A !\A

BATERJJSKIPOGON

Ukoliko smo svladali tehniku s e rvisiranja NF stupnje va, tehnika servisi-

ranja m a gnetofona, uz izvjesne iznimke , ne donosi mnog o novog. Elektronski dio
magnetofona sa s toji se obicno i z kapa citivno spregnutih stupnjeva tc iz protutald-
nih izlaznih st.upnjeva gdje je za oblikovanje karakteristike frekvencije preclvidje n
krug za korekciju.
Novo s obzirom na radio tehniku pr<-:dstavljaju oscila t ori za brisanje ka o
i elektronski pogon rnotora. Nakon k r atkog prikaza postupka u tra zenju g resaka
i otklanjanju istih, pozabavit t':emo se s dij e lom za napajanje struj om , zatim s
pojacalom i osdlator om za brisanje. T a d a c e mo prije (~i na gre s kc u t r an z istor-
skom upravljanju s r a dom motora kao i na osta l e mogu c nosti gre sak a .
 SERVISIRANJE TRANZISTORSKIH MAGNETOFONA
I DIKTAFONA NA .BATERUSKI POGON

_______________________________________ ji
SERVISIRANJE TRANZISTORSK\H MAGNETOFONA
I DIKTAFONA NA BATERIJSKI POGON
 - 47 -

5. 1 . .POSTUPAK U PRONAL L\Z,.EN.JU r O' I.''J\.L,AN.JAN J U GRESAKA

Najv~~ci d io g resaka na maguetofonu otpacla na inehanicki clio o kojem ov-

dje n c co biti govora , buduCi taj dio rwmn. vo::.?.e s tran ?.:istorskom tehnikcim·, odnos .:.
ri.o tchnikom tranzistorskih prcnosni.h ur·cdj<i.ja. . izuzev clektron skog pogona sa-
mog motora. Lslo kao i kod rna gnr~tofuna s e .l.e kt.ronkan,)J , t.ako i ovdje n ejasna re ~.
. c

produkcija, preki.d u reprodukciji, koll3b<H1j<l. u s inhroni.tetu, nt'!<"<;ista rcprod u kcija

vi so ki.h tonova itd., uglavnom u ka;::uj c n a · k v;u·ove biJo u glavi ili pog onskom mE~- ·
h;mi.zm u , a koji se pronalaze i o' lstr anjuju na uob i ca jeni naci.n. Creskc u nlekt ron '-
skom di jelu, prvenstveno u p o ja caJu , s li cnc s u greskama u N F dljclu r·adi.o prijarn.·
ni..k a. Z bog toga i ovdje VHZ8 izv e db C' i.z p oglavlja 4. Us p rkos tome obradit cem'o
u ve7.i sa sliko m 43. Rk lop jcdnog p ojacala magnetofona . Kao i:ito j e v id l jiv o prva
tri tramdstora T T T t vor e ;,ajedn o s d ij c lovima sklopa kapacitivno spret.mut o
1 2 3
NF pojacalo pr i cemu se na fn: k vcn t nu kara kteri~tiku utjece filh'r·ski m la ncem
rt3 C R C R!')C6' Ispitivanje r ad t,i h t acaka tram~is t ora v r s i se na ot pornic i ma
4 4 5
emite :r a (toeke l, 2, 3). Posebnu pa/.nj u treba pos ve titi ve:z.n i.m konrJenza t orima. 4 ,
5, 6, buduc i s e ovdj e cesto javljaju grcsk e u victu fin ih spoj eva.
Ovi s e manifestiraju u vidu sustavih s uni ova, kolehajuce g1asnoce rep ro -
dukc ij e i sl. Promatranjem emil:erskog napona i nakon odvajanj a vezni.h k onden··
~:ato ra, brzo (~emo zakljuciti da li su kond e nzatori u redu ilinisu. Vazno j e i tac ··
no podt~s avan j c zapornog kruga o, dok se g l aVG 7 i lo i s p.ituju po uobi cajen i.m m e-
todama. U sklopu prema slici 45 j e pre dvirlj en j e dnotakt.ni izlazni s tupanj , koji so
kod snimanja moze ukljuciti kao gener a tor za brisanje . T ada taj stupanj radi kao
samopobudni odasiljac.
Ukol.iko brisanj e nije d ovoljno , postoji mo€,;ucnost da je o:!iteccn tran zistor
izl.a znog stupnja. u vecini slucaj a s tim je u v ez i i s ustavi sum i li p r e .tiha r l~pro­

du kcija. Kao i s v i d rugi izla zni s tupnj e vi tako je i ovaj i :dazni stupanj n ajvi se
p odlozan kvarovima, bud uci jc t r a n z i s t or najv ise op te recen . Mjerenjem ist osmjer-
nog n a p ona, zami jenjivanjern t r anzistora itd. sve smo btize uzroku. ·
Slike 46. i 47. prikazuj u dvi jo mogucnosti za ulazni sklop u z primjen u jed -
nag tranzistora. U prvom se slucaju racli o ur<!dja ju s minus polom na masi , u.
drugom sluca ju s plus polom na masi. U sklopu na slici 46. pogonski napon od
22o V slu;i, i istovremeno za napajanje p rvog t ranzistorskog stupnja: takR..v s e sklop
primj c n j ujc ako u uredjaju os im t ran z istora ima i e lektronki. V isoki precl otpor
r e duc ira napon na pravu vrijedn ost . . Na s lic i 47. imamo nis ki nap o n za n apn,1 tnje
tra nzistora predstupnja. Najva~nij c mogu c nosti g resaka naznacene su u oba skl o-
pa broj e vima u kruznicama. l z t oga se vidi cJa se kvarovi najcesce ·javljaju na
e l ektrolitskim kondenzatorima l i :~ . a i za t oga dolazi sam trall'Zistor 2.
 -- rp-~ ..

NIKROFON Rt. O I~ -~..:.,. ~ ~-·.

AC125 AC125 AC125

61iXJ1 2mA

1,51<.' n.

NK 10~

r
1,51<.fl.

UL 117

s·l. 45. Primjer tnl nzistoriziranog 1mgn e tofona (Valvo)

 .. ·UJ

'--- - - -----<> ~ 120V±10'/,

Sl. 46. Primjer_magn e toJona s a minus pol om na m a s i (Valvo)

Sl. 4 7. Kao s l. 4f:i, plus pol na m asi (Val vo)

I ov dje kod tra zen ja gre s a ka pomaz e toc no mjerenje rad nih napona.
U z pomoc slil<e 4 8. ukratko cemo razrnotriti m ogu cnosti g r esaka koje
s e javljaju na motoru magnetofona l;>ez kolcktora. U tom sklopu u mje slo m e ha-
nickog kolektora dolaze tri tra n zis t ora k oji s u napajani istosmjerno r cgu liranom
v i sokom fre kvencijom. Ta s e visoka fre kve ncija d ij e li uz pomoc feritnog semgem-
ta k oji se nalazi uz rotor motora u taktu kuta zakretanja. Cim ustanovimo da j e
dosl o do n e pravilnosti u rarlu, tre b a pomisliti na tranzistore l, 2, :~ (slika 4!3). B r o . .:
j e vi u kruz nicama oznacuju NA.JV,JER OJATNI.TA MJESTA GRESAKA. l 2 3 itd .
 5u ·

.. ·····-- ······-- -- ,_ ...... __ i

([_) ---~----~~~------~
T 01
GSBO DiOI. (!)

I
GSMI Di0 5 0
I
I
G580 0i06 0-~) I
. .
I.
.l
C06
+. t-1_ _ __ __ ____,. I
I L.~--~~J.J I
I I
I I
I I
I
I
-. I
I I
I I
1

I I
I
R0 2
8,1K
I
[
! I
L. _ ___ _ ·-..-· ·--·- ·-·- ··-··· ... . __ __ ___ __ . ______ _ ___ --··-----.. - __ __I

:=>1 H; . l:'~le ktr o nski u pra vlj an motor magnetof on a (Grund i g)

 Moguce je da se pokvari t oscii atorni tranzi.slor 4, do.k u regulacionom
dijelu mozc doC:i do greske na t.ranzistorima 5 i t.i. Isto tako greskc se mogu po-
ja viti i na diodama 7. H, 9 .' Otpori su djc lomicno jako optereceni: kada dodje do
greske t.reba po mogucnosti pristupiti mjercnju .13 ohm-metrom te ustanoviti da-
li otpornici imaju svoju pravu vrijodnost, buduci to mo?.e postat.i kriticno. Smct -
n,ic· u induktivitetima su rjedje. Pobudne vis oke frekvcncijc treb a S(J provjera-
i!ati i to kako satna frekvencija tako i napon. Dobi vene vx·ijed nosti treba us pore-
diti £ odredjenim vrijednostima. OpcenUo ~:c usporedjivanjem, mjerenjem dobi-
venih podataka s podacima iz servisn.e sheme, vrlo brzo dolazi do r·czultata, na-
rocito karl se radi o greskama u sklopovima rn·,~ma slici 4!L

5. 2. ISPITIVANJA NAPA.JANJA STRU.lOM

Za baterijske magnetofone vaz.i u vezi s napajanjem stru,iorn i.sto' kao

za radio-prijemnike: u prvom redu treba ustanoviti da li su baterije u redu. Us-
prkos brojnih mjera za postizavanje stabilizacije, magnetofon ce potpuno zaka-
zati, ako uslijed nedovoljnog radnog napona, stabilizacija vise iJC djcluje . 0
ostalom pogledati poglavlje 4. 2.

5. 3. GRESKE. U POJACAL U

U vezi sa slikom 45. govorili smo o najvaznijim greskama na pojacalu.

Kao nadopunli tome treba spomenuti da je potrcbno tacno izmjeriti frekventnu ka-
rakteristiku buduci je ista presudna za dobru rcprodukciju magnetofona. Mjere-
nje se moz e izvrsiti uz pomcic ton gen e ratora i cijevnog voltmetra. Proizvodjac
obicno daje potrebne krivulje frekvencije. pa j e potre bno da se iste slazu sa do-
bivenima. Izlazna snaga u i z la z nom stupnju dade se odrediti pre ma opisanom u
poglavlju 4. 5.

5, 4. GRESKE U OSCILATORU ZA BRISANJE

V e e smo se u sklopu na siici 45. upoznali sa osnovnom g radnj o m jednog

osc ilatora za brisanje. Nailazimo na sa mopobudne sklopove koji lako predaju
snagu z a urisanje.
Pri tome se stalno jedan te isti tranzistor upotrebljava kao oscilator za
brisanje i k ao NF izlazni stupanj kod rcprodukcije. Kod ukljucivanja "snimanja"
moz e se pravilan rad oscilatora ?: a brisanje provjeriti ako mjerimo nastali VF
 r.::::-·-·,-·-. · - · - · - ·i
f' · · · · .· lt e 9' I (

I I I
I J
I. BV9281-138
i: 28
I-r- 0)JJF C1
0
. t· l
I. :l l:
i f3n
8 I• .,
I .1
_j I

jl.
I
I
·:....- (

R~2

R36
no

SL 4 .9. Protutaktn i izlazni stupanj, · sa pr ekapcanjem kao osc il a tGr za h r·is :•nl'
(Grundig)
 - 53 -

napon i to u tacki koju je za tu svrhu odredio proizvodjac. Uzrok greskama maze

biti kako premali tako i preveliki napon brisanja. Zbog toga to treba izbjegavati.
Cesto puta postoje clanovi za regulacijti na kojima se onda podesavaju VF napo-
ni. Moguce je i doziranje predmagnetiziranja koje se takodjer dobiva sa genera-
tara za brisanje. Treba se drzati uputa proizvodjaca. Slika 49. prikazuje sklop
za brisanje: izlazni stupanj koji radi u protutaktnom spoju. Kao sto se vee pre-
rna stanju preklopnih kontakata vidi, oba se tranzistora (1 i 2) kod snimanja i re~

produkcije taka prekapcaju da mogu posluziti ili kao oscilator za bri.sanje ili kao
protutaktni. izlazni stupanj.
Slika 49. prikazuje sklop za brisanje i izlazni stupanj koji radi u protu-
taktnom spoju. Kao sto se vee iz preklopnog kontakta vidi, oba se tranzistora l
i 2 kod snimanja i reprodukcije tako prekapcaju da mogu posluziti ili kao oscila-
tori za brisanje ili kao protutaktni izlazni stupanj.
Ukoliko tranzistori nisu besprijekorni to ce se u tom sklopu primjetiti
u vidu smanjenja napona brisanja odnosno u vidu iskrivljene i sumom pracene
reprodukcije. Posebnu paznju treba posvetiti preklopnim kontaktima jer vee i
najmanji kontaktni otpori mogu dovesti do grei'3ke. Ostecenje transformatora za
bl'isanje rijetko se desava. Tu i tamo se zamjenjuje novim primjerkom. Vazno
je da je regulator 4 tacno podesen, kako bi se dobili tacno odredjeni naponi.

5, 5. GRESKEl U TRANZISTORSKOM POGONU MOTORA

I te su greske ve.c raspravljene u poglavlju 5. l. ito u tolikoj mjeri da

preostaje vrlo malo za dodati. U vezi sa slikom 48 bilo je spomenuto da su mo-
guce greske ne samo na poluvodickim elementima vee i na predvidjeni.m indukti-
vitetima iako su doduse takve greske rijetke. Mjerenjima na tranzistorima ius-
poredjivanjem rezultata s podacima iz servisne sheme - dolazimo do greske.

5. 6. OSTALE GRESKE

Pored vee navedenih izvora gresaka postoji jos niz drugih mogucnosti.
Vee smo spomenuli koliko je vazno u kakvom su stanju baterije. Cesto kod dik-
tafona i magnetofona postoji i dodatni mrezni dio (slika 5o) koji dolazi u obzir
ako se uredjaj prvenstveno upotrebljava stacionarno.
Sam sklop nije tesko razumjeti. Radi se o normalnom .stabilizatoru na-
pona koji se napaja iz mreznog transformatora. Taj pak napaja ispravljac u
Gditz-spoju: napon se filtrira uz pomoc velikog kondenzatora 1. Za samu stabi-
 IJfl tV-
I SOOntA
I
/ 830 N.SV 1W
120
I
I
I
0
l;JX

J
25V 'tOOOJJ
M63AN

~
tD
250JJ
rov
0,12SAJ.I
....

Sl. 5o. Mrez ni ispravljac mag.netofona (Grundig)

 .·.· ·:.sERVlSIRANJE OSTALll-t ·:·.TRANZISTO·RSKI·H . · ·
. : . ·. ·. ·. ··.: UREOAJA. ·ELE.K·l R.QA.KUSTIKE .. ··• ·
.. . '

_______________________________________ j
 - 55 -

lizaciju odgovorna je Zener dioda 2, dok j prcds tavlja ustvar i r egulacioni tran-
zistor. Defekt k onden.z atora 1 uzrokuje vcC:: in om unii§tenje ispravlja ca ili p r ega-
ranje transformator a ukoliko se z.abunom premosti osigur ac na ulazu. Taj- osi-
gurac ako je propisno izveden os i gurava od daljnjeg o§tecenja pojedinih dijelova.
Treba dak1e stalno paziti na to cia imamo propisane vrijednosti osiguraca (vlas-
nici ga cer:Jto zamjenjuju komadicem zice ).
Kra tki spoj Zener diode ocitnje se u vidu totalnog pad a izlaznog napona.
Ukoliko je doslo do pre kid a u Zener - d iodi, i:z.la;:m i je nap on vr1 o velik. U takvir:n
slucajevima treba pomno ispitati Zen er - diodu 2 . Ukoliko izlazni nap on padn e u s-
prkos dobroj ctiodi i pravilnom naponu mreze, i ukoliko ga jc nemoguce regullra -
ti, najvjerojatnije nije u redu regulaeioni tral'lzistor pa ga i treba 7.amije niti.
Uprlj ane glavc za snimanje i reprodukciju, nepravilno podeseno vocljenj e
trake itd. , pojave su koje nema ju ni§ta z.ajednic kog s tran z istorskom t e h nikom.
Kod ure djaja na kazete , kao novost treba.·s pomenuti mehan iku s kazetarr~a. a §to
opet predstavlja c isto mehanicki problem.
Ukoliko pr otnolrimo sklopove na s likama 49. i 5o. vidjet cc m o da jos
ima ni.z mogucnosti koje m ogu dovesti do gresaka, prvens tveno na otpornicima,
kondenzatorima, tranzistorima i diodama. · Moderna tehn ika sklopova magneto-
rona vrlo je s loz ena tako da ne mozemo ulaziti u pojedinosti. Va7.no je pridrzava-
ti se she me p roizvodjaca.

6. SERVISIH.ANJE OSTALIH TRANZISTORSKIH'UREDAJA ELEKTHOAKUSTIKE

Mnogi od uredjaja elektroakustike danas su posve tranzistor i z i;rani. To

ne moraju biti pre nosni uredjaji ali s obzlrom na te hniku s elektronkama ukazu-
ju na neke osobitosti u tranzistorskoj t ehnici skl opa , a te su osobitosti vaine
kod servisiranja.
Ova ce poglavlje govor iti o nekim od tih tacaka. U prvom cerno dijelu
govor iti o osobitostima , a zatim slij"edi opis postupka kod pronalazenja gre~aka

te odstranjivanja istih, kao i pitanja u vezi sa napajanjem struj om. Na kraju ce

biti rijeci o greskama u gramopojacalima o upravljackim uredjajima i samos to-
jecim Hi- Fi uredjajima. Nara vno, u detalje j e nemoguce ulaziti pa cemo se
ogr a nic iti na donosenje sam a i z razito vaznih stvari.
 -- 56 ~

6. l. UPUTSTVA 0 OSOBITOSTIMA TRANZIS'I'ORIZIRANIH UREDAJA £LEKTRO

AKUSTIKE

U principu su uredjaji elektroakustike NF pojacala, a raz likuju se po bit -

no vecoj govornoj snazi kao i po simetricnoj stereo izvedbi. Tu je potrebno na-
rocito paZljivo mjerenje kako bi se postigli !:ito manji faktori ne linearnog izobli -
ce nja i naponi brujanja. TreLa se pridrz avati· preporucenih normi. To se posti-
ze za vrij eme proizvodnje. Neki se uvj eti zbog nestrucnog popravka mogu bitno
pogorsati. Moderni ELA-uredjaji s velikorn govornom snagom zahtijevaju odgo -
varajuce mrezne dijelove. Na taj se nac in dobi vaju skoro jako strujni odnosi, o
kojima treba voditi raiuna. Ukoliko kod nekog ELA-uredjaja pregore ulazni osi-
guraci, ne. srnije ih s e· nadomjestiti jacim osiguracirna, a niti se na njihovo mje -
sto srnije staviti Z.ica, a nakon cega prikljuciti puni mrezni napon. Ako dodje do
pregaranja osiguraca, to tre ba biti znak za jace kratke s pojeve, ko ji su cesti
kod filter-kond enzatora. Ukoliko je takav kondenzator u kratkom spoju , i ukoli-
ko s e na ure djaj na kojem nema osigur9-ca pus ti puni napon rrirez e, mrezni ce sc
ispravljac u najkracein vremenu unistiti a vjerojatno i rrtrezni transformator.
Zbog toga u takvim slu cajevima tre ba staviti odgovarajuce osigurace i najprije
pustiti manji mrezni radni napon (kojeg d obivamo preko transformatora koji se
dade r e gulirati).
Ako ukljucimo Watt-metar u mre zni· dio, odmah ce mo znati radi li se o
kratkom spoju ·ili pak o _prejakoj struji. Odvajanje vod ova za napajanje i ponovno
mjerenje na strani mrez e omogucava donosenje zakljucka da li greska lezi u
mrez nom dijelu ili pak u nekom od stupnjeva sklopa. O sta le osobitosti u vezi su
sa izlaznim tranzistorima koji su krajnje jako optere ceni.

6. 2. REDOSLIJED U TRAZENJU GRESAKA I NJIHOVO OTKLANJANJE

Ka o primjer za postupak u servisnoj tehnici posluzit ce nam slika 51,

k oja prika zuje izlazno pojacalo. Ono radi bez izlaznog transformatora, a napaja
se iz snaz.nog mreznog ispravljaca. Najcesce podlijezu kvarovima vezni konde n-
zatori l i 2 i izlazni tranzistori 5 t 7. Sa nesto slabijom ucestalosti slijede po-
budni tranzistori 4 i 6; te vezni kond enzatori pojacala 8 i 9. I vezni transforrna-
tor 3 rijedj e se kvari. Kad se takav sklop stavi u rad, treba prvo pustiti smanj<~ ­

ni mrezni napon. Zatim se odvaja vod :1\ izlaznom tranzistoru i ispituje sG da li

je prije m snage u praznom hodu normalan. Zatim se uz puni napon ispituje da
li su istosmjerni naponi pravilni. Zatim se poriovno re ducira napon, pa se pre-
ostali dio sklopa spoji na mrez u. Kod smanjenog mreznog napona mozemo mir-
 :l. ::s
Ill 0
rl- ....
""!
:t

POBUDNI
- .....
~
......
p.;
N<
.....
~·

u:: S TUPANJ ,,
,..... -4 7SV ~

c.n
0 ·
C311.
! PPP-IZLAZNI S TUPANJ
- f75V
0
0
...~
;>;"'
......
......
Il-l
100pF. t,B.A(m...tr)
lfl<
.....
. tV Ul
('!)

fl-. "0
N ~
0
~
~
'-'·
'-'· ro
N
::s
.....
Ul
0 RI.03
Ill
Ol
;.;"
<
l'tl
::s
.-+ 1.17Kil s:: ~
c .....
'";:)
lll
~
.... N,.....
0.
,..... P'
N
<! '-·
:::
(!) ...... ......
('!)
...... o· 3
~ ....'"l
<! CJ'I
Ill --J
r15 Ill
C/)
::s
~ N
,_..
f.IQ
Q
,02
....
(/)

0
CI.01
1-IRF.ZNI .....
""l
0
,~
1., 7K.f1. T"RANSFORI-IA TOR
""l
~
8Pl
::::l
0.
.
..... ;>;"'
f.IQ
2
0..
(t·

GK RJ29 100il.. +-17SV N

....
Ill
0
'7
.....
3
Ill

{7.
:-::
r.n
~
:::;
•·.
 - 5B -

6. 3. J.SPITIVANJE SKLOPA ZA NAPAJAN.JE STRUJ OM

Neke vazne tacke vee su spome nute. Treha napomenuti da jc dio za napa -
janje izlaznog pojacala ne sam n kritican, vee se sastoji iz vrlo skupih dij e l ova.
Ukoliko zelimo biH naroc ito opr ouli, is pitat ce mo mre?.ni tratiSformator, isprav-
ljac i fHter-kondenza.t or (svako pojedinacno). U t u svrhu mrezni se trans forma-
tor odva ja od ispravljaca i ispitivanje vrsimo najprije uz smanjeni mr ezni napon
da bi se uvjerili d a struja u pra znom hodu nije .ned opusteno visoka. U tom sluca-
ju rijec je o kratkom spoju medju zav ojima mreznog transforma tora: treba ga
nanov o narnotati ili zamijeniti. Ukoliko je pak mrezni transformator u r e du, uk -
ljucuj e se ispravljac bez filter kondenzatora. Ukoliko uslije d toga dodje do pove -
canja u prijemu snage ili struje to je znak dana mreznom ispravljacu nema gres-
ke. Sada cemo mje re njem (dovoljan je obi can ohm-metar) ispitati filter-konden -
zatore. Ukoliko su otpori premaleni , kod normalnog polariteta najbolje j e konden-
zatore zamijeniti n ovima. Ukoliko filter- kondenzator nije b es prijekoran ·on moze
dvvesti do ostecenja skupog rnreznog ispravljaca ili mrez nog transformatora. Uko-
liko u mreznom dije lu postoje dodatni filterski clanovi, iste treba takodjer prije
mjerenja odvojiti. Ukoliko ne dodj e do nekih posebnih pojava, pri ukljucivanju
filte rskih clanova, ustanovit cemo da li je struja naglo porasla. Ukoliko je to slu-
. caj, znaci da je jedan od pripadajucih filterskih kondenzatora defektan. Na taj
nacin brzo cemo doc i na trag gre s ki.

6. 4 . Vrlo s u ceste greske u priklju civanju, koje nastaju onda kada vlasnik pri-
kljue'iuje izlazno pojac alo. Uslij e d· kratkih spojeva i pogresnog prilagodjenja na
izlaz, jako se ostecuju izlazni tranzistori sto dovodi do njihovog potpunog pres tan-
ka rada. Pre mali opteretni otpor manje je opasan od premalog i od kratkog spoja
na i z lazu. Cak i onda a ko su zvul':nici. ugradjeni tako da tesko rnogu isijavati zvuc -
nu energiju, treba se bojati o s tece nja tranzistora, jer pri tome dolazi do visokih
spica napona. U proslosti su uslijed pogresnog prilagodjivanja i kratkih spoje va
uni~teni mnogi izlazni tranzistori. Ukoliko s e vlasniku prepusti izbor prikljuce -
nja raznih zvucnika na njegovo pojacal o, moz emo biti sigurno da ce doci do vrlo
slabog prilagodjenja s to ,ce dovesti do uniStenja skupih tranz i s tora.
Slika 52. prikazuje jednos tavan sklop pomocu kojeg se dobiva impedanci -
ja zvucnika. Re-generator koji je prikljucen na ulaz pojacala mora davati napon
od 2 V .
Taj napon pobudjuje ula z pojacala, ciji je . izlaz vezan na zvucnik pr e ko am-
perme tra . Ukoliko mjerimo izmjenic ni nap on na zvucniku, a istovremeno i struju,
odmah se maze prema ohmskom zakonu znati .irnpedancija kutije zvucnika.' Tran -
 - 59 -

z isto.r s ki i zlazni stupan j moz e se un i§titi , ako se spoji kombinac ija z vu cnika sa
zajednickim d uboko-tonskim zvucnikom (s li ka 5 ~~).

KUTIJA

Sl. 52. Mjerenj e impe dan cij e ~wucnika (Grundig)

L IJEVI KANAL
oueoio

DESNJ KANAL

Sl. 53. Sklop opasan za izlazne tranzistore

Tu se za podesavanje duboko-tonskog sistema primjenjuje ugradjeni tran:;; ..

formator koj i kod niskih frekvencij a ima vrlo malu impedanciju. Na kr·aju p .n~ o­

staje otpor istosmjerne struj e namota. Kod . mono-pogona takvog sklopa ue p ()S l o ··
ji opasnost jer su izlazi obje strane pojacala jednaki u odnosu na i zlazni na po n i
polozaj faza . Kod stereo sklopa, situacija je kriticnija ako se p obudjuje samo je -
dan kanal. Uzmimo npr. da na lijevi kanal d olazi izmjenicni nap on od lo V. Taj
se napon k od n iskih f r e kvencija prenos i od lijevog kanala preko nisko ohmskog
d uboko tonskog s p ojnog puta na i zla z d e snog kanal a. Time najprije dolazi do kra t ··
kog spoja i z laza lij evog kanala i to pr~~ko unutarnjeg otpora desnog kanala t e om-
skog otpora mirovanja transf ormatora. To za sobom povlaci izbacivanje ?,a s tit-
nog os i guraca od nosno ugrozava izlazne trans fo rmatore. Osim toga uslijed krat-
kog s poja kod niske frekvencije, kolektor izlaznogtranzistora desnog kanala po-
budj t~ n j e s izmjenicnim naponom. To se protivi normalnim uvjetima rada tran-
zistora, tako da moramo racunati s njihovim kvarovima. Naravno to je mogucc
izbjec i. Ovd je smo samo zeljeli pokazati koliko su osjetljivi tranzistorski iz.la z-
ni stupnjevi u odnosu na stupnjeve s elr!ktrot1kama.
Narocito je opipljiva i zmjena pokvare nih i zlaznih tranzistora. Najvazni:j e
j f\ ovdje da jedan tranzistorski par u i zlaznom stupnju uvijek ima isti koc.le-broj.
 - uo -

Mje rni sklop za i zbor parova izlaz ni h tranz istora prikazan je na -: _: : ·.. _

,.ODESITI HA
1,.., rA · ·
( KOD Liet~:JV J

Sl. 54. Sklop za sparivanje izlaznih tranzistora (Grundig)

· -'7.5V

+-17,5V

Sl. 55. Mogu cnost unistenja tranzistora u predstupnju (Grundig )

Slika 55-. pokazuje kako se odrazavaju kratki spojevi u izlaznom stupnju

(5 i 6) odnosno u galvanski spregnutim predstupnjevima 3 i 4 na pobudnom stup-
nju 2. Zbraja se naime napon od 47,5 V i 17,5 V pri ce mu tranzistor 2 moz e po-
stati posve neupotrebljiv. Ukoliko tranzistor· 2 prestaje raditi odnosno ako s e je
na njemu ustanovio kvar, tre ba naj prije ispita ti da li su u r edu tranz istori 3, 4,
5 i 6. Ukoliko je tu doslo do kratkog spoja ne smijemo jednostavno zamijeniti
tranzistor 2 vee najprije tre ba popr aviti kratki spoj u izlaznom stupnju. SUka .
56. pokazuje jednostavno dod atno p ojacalo za diktafone, buduc i su ovi prvenstve-
no namijenjeni za sl~salice. Takva pojacala imaju d od use slabiju snag u od ve li-
kih Hi-Fi i z laznih stupnjeva, no ipak se i u n jihovom slucaju treba biti opre zan.
U ovom se slu caju radi o izlaznom stupnju b ez transformatora, koji je galva nski
spregnut na j e dan pobudni tranzistor.
 Si

..
m
,__...

25¥

Sl. 56. Dodatno pojacalo za diktafone (Siemens)

- - - - - ··----·---···-
,.- • • r::::::::l. f. f I
~ .f f :gy
-6Y

NAPAJANJE

C153ff ro''
&ATcRIJ~

0:
N
I

Sl. 57. Izlazno pojacalo b ez transformatora za auto i portabl uredjaje

(Siemens)
 -· 63 -

Kr a t k i_ s p oj ev i n a i z l a z nim t r anzistori ma 2 i 3 u groiava ju predstu panj 1.

I kod o vih pojacala treba se isp-itivanje mrez nog d i jel a uvij e k vr siti odvojeno od .
- -
stvarnog flOj a c a la, u prv o m redu onda ;a.ko s e o vdje radi o stabiliz i r a jucem m r ez- .
nom dij elu Stvarno pojacal o ne prima napon tikoliko s tabilizatorski tra nzistor
4 pre!':'1.:aj<' r·aditi, ako je pak n a tranz i storu 4 kratki spoj, napon (:e biti prevelik,
s t () Gi m. <)~lt> d ovesti do unistenja tran zistonl. 2 i. 3. Sve te rnogucnosti tre bauze-
tJ u o'!:Jzir a ko popravke zeli.mo u s p jesno izvrsavat i.
Sli k8. b'7 pokazuje sklop p oj acala. vdo podesnih za ugradnju u prenosne .
a uto-rad io ure djaje. Transformator·a nema. · U i z l aznom se stupnju javlja s tru ja -
i zbijanja od l A, vr'ijednost k oja na jbol je pol<.a.zu je opte recenje tranzistora. Po-
bud ni stupanj treba 2o rnA. Vrl o vazna je i stabiliza c ija temperature :'-JTK-otpor- .
nikom! ulw!iko se n jeg ove v r ij ednost i promije ne , t ranzistori l i 2 su u grozeni.
Kod pojacal a te vr s te d aljnji izvori gre s aka su: vezni kondenzator i 2 , 3, 4 i 5,
diode 6 i 7. Ukoliko struja neina propisane vrij ednosti t r e ba rac unati sa defek -
tima na diodama .
OKO
r-----------------------------------~~2 1V

6, 1nF
IJc

Sl. 53. S klo p r egulatora b oj e tona (Siemens)

Slika 5!:! . prikazuje r egul ator boj e tona koji r a di s tranzistori.ma . T akvi.
se sklopovi u g radjuju u skupe Hi- Fi uredjaje . Zbog toga kvalitet veznih k onden-
zatora 1 i 2 igra vaznu ulogu. Tran zistor 3 je srazmjerno slabo optere<5 e n, s
o'ozirom cia Ima snazan vanjski otp o r n i k. Na regulatoru zvuka greske su rije t ke
buduci f-3U lm ndenzatori i otpori slab o optereceni . Ukoliko ovdje dodje do izoblice-
nja najprijc t r e ba ispitati ve zn e konden zatore a onda tranzistor.
Zbcg bolj e g pregleda slika 59 prikazuje jos jedno pojacalo i to s a integri-
ranim krugom . Uk oliko tu d odje do kvara, taj se (l ) m o r a ko mpletn o i z mijeniti.
; - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - . ·------··· ··--·· ..........

- !:i4 -

Naravno vazna je i kvaliteta veznih kondenzatora 2 i 3 vee i zbog toga da se iz

bjegnu ostecenja integriranog kl·uga. Vanjskom protuspregom moze se utjecati
na to pojacalo. Dijelovi skloni. kvarovima su osim veznih kondenzatora i konden-
zatori 4 i 5. Najbolje je prije samog popravka uredjaja s integriranim krugom po-
blize se upoznati.

J UKUF'NO = 10m.A
~-~~~~~~~~~~~==~~~~~~>-t------t--~~45V

Slika 59 Integrirani krub (Biemens)

6. 5. GRESKE U POJACALU GRAMOFONA

Posve tranzistorizirano pojacalo gramofona nije vee unutrag nekoliko

godina nista posebnog. Slika 6o. pokazuje takav raspored. Ovo se pojacalo prak-
ticki ne razlikuje od ostalih RC -spregnutih pojacala. I ovdje je primarna visoka
kvaliteta kondenzatora 1, 3, 4 i 9. Tranzistor 2 ima visoki kolektorski otpor, dak-
le relativno je slabo opterecen. Lako ga je ispitati uz pomoc kratkog spoja izme-
dju haze i emitera. U tom slucaju struja kolektora ne smije teci. Tranzistor 5
stabiliziran je na bazi uz pomoc djeljitelja napona, pomocu kojeg se moze ne sa~

mo podesiti regulacioni otpor u emiterskom krugu vee i radne tacke svih slije-
decih stupnjeva, i to zbog toga sto svugdje postoji galvanska sprega. Jace opte-
recen je tranzistor 5, jos vise pak tranzistor 6. Izlazni stupnjevi najjace su op-
tereceni ( 7, 8 ). Radi se o komplementarnom pojacalu cija se radna tacka mora
vrlo pomno podesiti. Ukoliko dolazi do izoblicenja treba mjerenjem provjeriti
 - fi5 -

uo l:'r·irujor L:;l\UH)-DOJ·,,
- x •.
uCd.iU 1\''i ;;:monn)
 ·- lA> -

struje mirovanja i ponov n o podesiti pote11ciome tar u ernite r skom vodu 5 i kolek -
torskom vodu G. Na.r avno i ov<lje :je NTK otrJOrnik u i zlaznom stupnju o d ve.likl•
va-zn osti. za stabilan rad sklopa.
Kod t.ranzist.oriziranih g ram (' pojacala treba uvije k i spi.tati cl<l Ji u laz ndgo -
vara 7.8 dotic nu zvu c:rli.<.;u . Ukol ik<1 ima kristal.nu zvucnic u sva ko gr·amo-poj<tc'alo
treba po m ogucnostJ irna ti. emitersko sl:ijedilo.
!VIagne tske zvucn ic: e b ez daljnjcga podnose emite rski sklop budu 6 i. jc• n uta r-
nji otpo r vrl o mali. T o su pak s tvari koje nisu u neposrednoj vezi :s t e hnikom S'." l' -
visi.ranja.

o. 6. G R ESKE U PRJJEMN01Vl DIJELU

Mogu(:e su dvije izvedb e : u vidu t:?.v. tu nera, koji sadrzi samo vr1_o sku p
r a dio p'r ijemni.k tJKV, a zatim uredjaji koji b ez ob zira na to sto nemaju zvucnika
predstavljaJU kompletan prij emnik odnos no pojacalo. Za sve stupnjeve tih uredja -
ja va:ll v ~> <" rl'lceno. Zbog t oga riam nije p otrehna shema. Naravno, k od tih skupih
mu 7.ickih instrumenata treba oprezn o pristupati poslu , j e r su is·ti pod eseni na m i-
nimalni fakt or nelinearnog i zob licenja.
Zbog toga je vrlo vazno drzati s e sheme _. odnosno prop isa seryis iranja
koje j e dao p roizvodjac .

6. 7. GHESKE U HI- FI S TEREO UREDA JIMA

1 z a ove uredja j e vaz i is la kao i z a ured jaje pod 6. 6. Vazno je pravilo po -

dei§avan jc> balan sa k ako bi se pos tiga o pravi ste reo efeka t. U n o rmalnim slucaj e -
v ima bala n som se ru ku je izvana. M edjutirn ima i uredjaj a, k od kojih se osnovn o
pode sav anje vrs i na pot e nci ometru za ad justiran je. Zbog toga treLa stalno ispiti-
vati da li jo i s ti tako pode sen da je b a l ansiranj e koje se vrsi i z vana dovoljno za
norma lno p osluz ivanje .

7. SERVISIHANJE TRANZISTOltSKTH TE LE VI ZORA NA BATERIJ SKI POGON

Prenosiv ih TV prijemnika s amo na bate r ijski p ogon ima dana s jos vrlo
mal o. VeCina portabl prijemni.ka n a~iaja se iz mrez e. ustvari su to hibridn i pl.'i-
jemnic i, iakn s u mn ogi stupnj e vi t.ran zis toriz iran i. Me djutim pos toje i. ure dpji
koji su potpuno tranzis t or i zirRn i. Ur edjaji isk lj ucivo na ba terijski p ogon ni s u se
 1
!

SERVISIRANJE TRAN.ZISTORSKIH
TELEVIZORA NA BATERIJSKI POGON
 1
- 67 -

do danas jos mogli posve proh iti jer su. b a t:e ri j e j os prilicno sku pe. P oku§alo se j r.:
i sa akumul atorima., a li n iti tu se :a.i.je do!Ho d o naro~ itih rezultata. Mogao bi sc•
eventualno primi jeniti pogon na pufer- batc r i je , pri c:Hnu b i se akumu lator pu nio
za vr ij emc stacionarne ti.potrebe prijemniku na rr:.rezu. U t o m slucaj u p rijemnik
bi ni'!ko v-r ijeme moga o raditi i bez s t ruj !:! iz m r eze.
U ovom ce mo poglavlju t. olik~l u c i u scr·vtsiranje, koliko je isto u ve zi s
speci..fi?~ n im p i.tanjima u odnosu na tranzistor (~. T chnika sklopova uzima se kao
poznata . Na pocetku cemo govor'iti o osobitr1stima kod hibridne tehnike, zatim o
opcenitim p itanjima u vezi s trazenj em i otkla njanjern gresaka, te ukratko o napa ··
janju. Na kraju te biti govora o greskar.na u tori»kolXl dijelu, u pri.jemnom dijelu
slike, o separatoru te o vertikalnom i horizontalnom otklonskom dijelu .
Bit ce rijec i i o sklopovima automatike. Na kraju cemo vam skrenuti pa'i'. --
nju na pose bnc stupnjeve u kolor prije mnic ima, gdje cemo tek povrsno naznac it i
kako se grcsk e o cituju na slici u k o] oru .

7.1. OSOBITOSTI HIBRIDNE TEHNIKE

Hibridna tehnika znaci: istovremena upotr(~b a tranzistora i elektr onki. To

i.ma za posljedicu da su za napajanje stupnjeva potrebna 2 radna napona ra znih ve -
licina.
Z a elektronke je potrebno ca l ooV , dok je za tranzis-tore u TV prijemnicirna
dovoljno 4oV. Uslijed toga je su·uja tranzis t orskih stupnjeva u osnovi bitno veca ne-
go u c i jevnim stupnjevima. To znaci da se ta dva mrezna dijela moraju razlicito
mjeriti. {Jkoliko radimo samo s baterijama, tada je , ako prijemnik i ma jos i c i-
j e vi , c;lakle a:ko se radi o hibridnom prijemniku, potreban pretvarac na pona koji bi
davao potreban radni napon za cijevi.
Uslijed toga b rze se odlu c uje mo za posve tranzistorizirani pr i j emnik. ·.P re "
ostaje j o~ kineskop.
N a takvo razlic ito n apajanje str ujom tre ba narocito paziti kod prouc ava njr:t
s e rvisne sheme. Va·Z. no je d obiti jasw1 sliku o pojedini m strujnim krugovima . u da
bi se moglo zakljucit.i kako se stupnjovi napajaju. U pri.ncipu bi se moglo polaziti
od j ednog jc:dinog visokog napona od kojeg bi se preko dje litelja uapona ili pn~d of: ..
pora moga o odvoditi radni napon za tranzi.storski s tupanj. To cesto puta nij o mo --
g u 6e je r tranzistorski stupnjevi koji tra:i.e mnogo struje zahtijevaju i pos e bno jak
mre:l.ni dio. Z bog toga se u takvim slucajevirna radije uzimaju dva razlic ita m :i:'i.:Y.. •
na uije .la . Kod potpuno tranzi storiziranih pr.ijemnika dovoljan je naravno j edan
mre:l.ni dio.
 - liH -

Kod ispitivanja tranzistorskih stupnjeva u hibridnim sklopovima treba u

prvom redu znati kako se dovocle istosmjerni naponi. Tek nakon toga moguca su
mjerenjana tranzistorima s odgovarajuCirn Clanovima sklopa. Daklc prije nego
se pristupi popravku hibridnog prijemnika treba d obro proraditi sklopove u servi s-
noj shemi. Za ova{slucaj preporucamo izmedju ostalih prouCiti shemu TV prijem-
nika RIZ - ''BALTIC 11 i RIZ - "SKOTT''

7. 2. POSTUPAK U TRAZENJU I OTKLANJANJU GRESAKA

u vezi s trazenjem gresaka treba reci da kod hibridnih prijemnika' kao i

kod potpuno tranzistoriziranih prijemnika vazi sve isto kao i kod prijemnlka s nlek-
tronkama, prikljucenim na mrezu. Ukoliko ton i raster potpuno nestanu, treba po-
misliti na greske u mreznom dijelu, Ukoliko se u zvucniku pojavljuje brujanje i
ukoliko su oblik i svijetlo rastera modulirani s brumom za te su pojave najvjero-
jatnije krivi losi filterski clanovi u mreznom dijelu.
Ukoliko je ton pre viSe slab ( pretih), slika pretamna i bez kontrP.sta gre ska
je vjer.ojatno u mreznom dijelu. Ili su losi ispravljaci ili filter kondcnzatori imaju
prejaku struju odvoda itd. Ukoliko je ton u redu, a slika pretamna i bez kontrasta,
greska i opet moze biti u mreznom dijelu (kao i preslabi ton kod dobre slike).
Ukoliko je slika potpuno u redu, a tona nema greske treba traziti u tonskim
stupnjevim, dok kod brujanja zvucnika a uz izvrsnu sliku treba traziti gresku u fii-
terskim clanovima mreznog dijela. Ukoliko brujanje zvucnika ovisi o sadrzaju slike
a kod inace vrlo dobre slike, u tom slucaju kod starijih prijemnika greska lezi u
losoj finoj regulacijt: ako pak i ratio-detektor ne radi besprijekorno, moguca je
greska na njegovom elektrolit konclenzatoru,. losa pode~enost tonske stepenice u MF
dijelu slike ili je preuzbudjen izlazni stupanj video dijela.
Izoblicena reprodukcija tomi, ili pak pretiha reprodukcija uz normalnu sliku
znaci da je istrosen tonski izlazni stupanj, ili da je d oslo do kvara na veznim kon-
denzatorima, ili da je doslo do kratkog spoja medju zavodima u tonskom demodula-
toru. Ukoliko je reprodukcija tona uz normalnu sliku pretiha a zvucnik bruji, mo-
zemo misliti i na defekte u mreznom dijelu i na lose izlazne tranzistore ili izlazne
elektronke. Ukoliko je slika besprijekorna, a isto tako i reprodukcija tona osim sto
je pretiha, znak je da NF elektronke imaju preslabo pojacanje ili pak kvar leZi neg-
dje u NF dijelu. Kod nepravilne tise ili glasnije reprodukcije tona treba sumnjati
na sve dijelove u prijemniku. Smetnje u viclu sumova, takodjer ukazu;ju na greske
u dijelovima. Ukoliko je slika besprijekorna, au zvucniku se ·je sum, tonski oda-
siljac nije u redu. Svjetla okomita crta kod besprijekornog tona ukazuje na prekid
u zavojnici za horizontalni otklon ili dijelove sklopa, dok posve krivi raster uz bes-
 - (i!:l -

prijekoran ton govori o smetnji u h orizontalnom otkl onskom dijelu_

- Ukoliko je raster premal eni i pretaman·, a ton u r edu greska mo?. c bit(
ili n a i $ t rosenim t ranzistoritna Hi cij ev irr1a .u hori zontalnorn dijeiu. Ukoliko
.
je
r aster premali i pretaman uz dobar ton, vjorojatno se lose pobud.JU.i l"' h orizon-
talni izlazni stupanj, ili se pak radi o istrosenom ispravljacu za visoki. nap on ,
ili pak o nepotpunom kontaktu u visoko - naponskom krugu. Ukoliko S(' velicina
rastera mijenja, a ton je pri tome besprij e koran, znaci da je dosl.o do promje-
na naglih prekida elektricnih vrijednosti e l emenata doticnog stupnja.
Gcome trijske greske u vezi su sa lose podesenirn regulat.orrnn linearitc-
t a, alii u vezi s istrosenim tranzistorirria ili. i zlaznim cijevima. Verlikalne si-
roke linije lijevo na slici javljaju se kod ~ose dimenzioniranih hori.zontalnih trans -
fo rmat ora . Vrlo uske i tamne vertikaln e linije lijevo na slici ukazuju na krivi ob-
lik pobudnih impul sa horizontalnog t.ran z i stora ·ili horizontalne elcktronke. Nejc..!d -
na ko veliki r aster posljedica je de fekta u ..otkl ons kom dijelu. Ukolil<o je g r aniCa
hori zontalnih linija necista, a ton u r edu, u zrok m ogu b it i . smetnje u naponima
kod starij i h separatora. Mozc doci i . do kor ona u visoko nap onskom dije l u i do
struja povrsinskog odvoda. Ukoliko je slika zasjenjena do~ilo je d o prekida i li
kratkog spoja u strujnom krugu blenkinga. Ukoliko uz besprijekoran ton , dodjo
do pojava i skrivljene horizontatne sinhronizacije, krivnja maze biti u horizontal -
nom stupnju ili stupnju za faznu komp"araciju. Pogresna ili ncmirna lwrizontalna
sinhronizacija uz besprijekoran ton uka2uj e na defektan sklop za faznu kompara-
ciju. Ukoliko je vertikalna granica valovito razvucena a ton.je: pritorn u redu, ri ·-
jec j e o kvaru na filterskim dijelovima mre z nog sklopa ili na filterskom clanu
pred stupnja horizontale .. Fini spojevi izmedju katode i niti u oscilatornim cijevi-
ma horizontale mogu takodjer tome biti uzrok.
Svjetl a horizontalna linija u z dobar ton, uka z uje na defektan izla:tni stu -
pan j vcrti kal e, bijela horizontalna linija u r asteru pred stavlja gre sku u vertikal -
norn izlaznom stupnju.
Nedovoljan vertikalni line arite t uka zu je na lose izla zne t ranz istore vo r-
tikale ili l o se izlazne cijevi. Ukoliko dolaz i do d uple slike , greska je i opet u i z.--
la znorn tranzistoru vertikale, ukoliko je slika pre polovl jena prema go I'(' , rnogu -
ca je grcska u vertikalnom transformatoru . Potpuno izoblicen raster llkazu j e na
kratki spoj medju vertikalnim zavojnicama, a pr-e slabi raster ukazujc na nedo -
voljno pobudjivan vertikalni-i:da zni s tupa nj.
Prcthodna uputstva daju samo grub pregled gresaka i uzruka gre suka u
TV prijemniku. U principu gotovo i sti simpt omi gresaka javljaju se kako Ll pr i -
jemnieima s elektronkama tako i u hibrid nirn pdjemnicima i tranr:istorskim pri -
jcmnic i.ma. No to uvijek ne mora biti slu c:aj. Tako npr. u tranziston:;kJm i hi-
bridn im prijf'mhicima ima specific nih gresaka kao i kod radio prijemuika i ma g-·
 - 7o -

netofon a a k oj e s e od s tranjuju po vee poznatim me t.oda m a.

Sarno otkla njanje greske , ut.oliko j e tez.e , ukoliko j e konstrukcija pri jP.tn -
nika kornpaktnija. Na r ocito je t o slu caj kod prenosnih TV p rij c muika, i-;uji vee
zbog svoje na m jene moraju btti manj i. .7bog toga naila7.imo n a p oteskole u t ' H' -

hanickom pogledu , pa je zb og toga potr eban o pre.z i m ehanic ka rutin a.

7. 3 . ISP ITIVA NJE SKLOP A Z A NAPAJ ANJ'E

Hadi 1~ s e, a t o je rij e da k s luc aj o Cisto bat erijskom prij e m ni.ku , t reba

prvo ispitati, isto kao i k od rad io prijemnika i m a gne tofona , d a li s u bater ije u
r edu . Ccsto puta u takvim p rije mnicima naila zimo na akum ulat ore. Njih treb a
ispitati pr ema odredjenim p ravilima uz pot r eb no opterecenje . Tek t.ada ce se
moc i za kljuc iti da 1i s u bat erije odnosno akumula tor u re du. T e ku c ina koja iza ~

d j e i z elekt r6lita i mat c e ovdje j os vece s tetno djelova nje nego kod prije nosnih
r a dio pr ije mnika~
Radi 1i s e o m r eznom prijem niku, m r ezni je d io k od potpu no tra n z i stori -
zir ani h prijemn ik a zb og v is okih str uja vrl o skup . Izvedbe nalikuj u iz vedba ma
mre z nih dije lova u NF izlaz no m po jacal u. Ukoliko je pr egorio mrcz ni osigur a c ,
ne s mije mo ga nad omje stit i kra tkim spojem i tada ic i s punim rnre·znim na pon om.
T o bi moglo doves ti do daljnjih kvarova. I ovdje t r e ba pristupiti r adu sa s manj e-
n i m mr eznim· naponom u z is tovremen o proma tranje struje, . po c emu s c odmah
. dadu za kljucit i kra tki s poj e vi u mreznom dijelu. Izdv a janje mre·l.n og ctijela od
u r edj aja om oguc ava don? senje z akljucka da li j e kratk i s poj u samom mre znom
dij elu H i u j ed nom od priklju c n i.h s t upnje va . F ilter kondenzatori mogu so i sto
tako lako pokvariti kao i u cijevnim ur edjajim a, iako j e na pon n izi: zb og toga s u
filter- kondenzatori tako diine n z i onirani d a radc sa sma nje n i m r a dnim na ponom.
Ukoliko osje t i m o d a j <'! filte r ko ndenzat or t opao, treba odmah s um njati u njega:
poznatom m e todom tre ba ga p omno ispitati. Ako pak u kondenzatoru ct odje do
kratkog s p oja , t o c e mo lako u stan oviti.

7. 4. GRESKE U TUNER U

Prije nego prij e dje m o net greske u tune ru, treba s p omenuti da s e gr es ke
na t un e ru v r lo c e sto zamjenjuju greskam a na ante n s kom pojacalu. Zb og toga ce-
mo ukra tko prika zati greske n a takvim ur e dj a jima i to U 7. pom oc slike ol. Slilm
poka zuj e vrlo jednosta van stupa nj p ojaca la za UHJ:', k oji r a di s mod ernim tra n-
z istor om AFY 4 2 . Obicno s e r a di o s poju s baz om. Ukoliko s e sma nji pojacanje

I
I
 .. 71 ..

I - - - -- -- ·- - ·-- ··-··
.
T- .... --- --
I
----··---,
I f."\1 I
I \._~)1 I
I
I
UtAz I
8,2 Kil. f
60Il

. t- 11V

SL. 6l Primjer an tenskot; poja:cala za Ulll!' (Siemens)

na tom tranzistoru (bilo zbog nutarnje greske tranzi stora, bilo zb og po rnaka
rad n e ta cke ). na u laz prijemnika · dolazi preslabi U HF signal, a sto uka7..ujt~ na g ee-
sku u tuneru. P rije nego isti ot vor i mo i u nje mu· traz imo g res ku. m oramo b iti
s igurni da li j e antensko poja C::alo potpuno u redu. ·vrlo je vazno da okl op sl. 61/l
zaista dobro prijanja uz masu. U protivn om mo7..e doci do samooscilacije ili ja-
kog smanj enj~ p ojacanja. Posebnu pa·z nju treba posvetiti yeznom bloku 2, a isto
tako i drugu 3 .· Naknadno mj erenjc is tosmjernog napona potrebno j e, a v d H se
na hladnim krajevima sklopa. U na§em slucaju lako j e doci do hladnih krajeva
baze i kole ktora. Moguci su i kvarovi na provodnim k ondenzatorima (vidi 4 i 5
S l. 6), ukoliko nemaju vi~e kapacite ta maze doci do divljih osc ilacija pojacala,
ako j e pak na njima doslo do kratkog spoja, pojacalu ne dostaje radni na pon. IJ
principu, uvij e k se radi o istim uzr'ocima gresaka.
A sada da predjemo na sliku 62 i greske u UHF tuneru. Tipi.cno za gres -
ku u UHF tuneru je prestanak UHF programa, pri ceinu je VHF program bespri-
jekoran. Ukoliko imamo sliku , ali je ista sa sumovima, greska j e na defe ktnom
t r anz istoru predstupnja (sl. 62, 2). Moguce je da j e pokvaren vezni kondenzator l,
radna tacka tranzistora ne odgovara uslijed pregaranja otpornika i li proboja kon -
denzatora. Ukolik o slike uopce nema , sigurno je da nema oscilacij e. Treba ispi -
tati da _li j e u redu tranzistor 6. Njegova povratna sprega vrlo je kriticna i ide
preko vrlo malog kapac~teta 6. Opreznim savijanjem lima kondenzatora moz c se
ustanoviti da li je moguce ponovno uspostaviti oscilaci j ,' . tJ protivnom Je potreb -
no izmijeniti tran zistor, T o za soborn povlaci pon ovno pt. desavanje loncas tog k eu -
ga. Tim poclcsavanjem m ogu biti •zahvaceni ne samo.l'onca.o;;ti krug sa s tra ne ko-
 AF139
---~- . . ;.;_ """""7--,- -AF139 .
- _,._ls
1 I I •

I
I.
I
I
l

!
-.1
[',;:

j
c, 1,;;;.- - ___ _ L - ~
I . I l
L..:_ . . I
__ _
. :
J._
--c,,
Rl..
UfFt2V

1 r l 0+

Sl. 62 . Primjer UHF tuner a (Siemens)

 - 7:'l --

lekto ra . v ee .i krug uz bazu (4). Ispittvan)e da li oscilator oscili ra, vrsi se slicno
. .
kao i kod UKV oscilatora u radio prijemniku. Vee same izmj e n e is t.osmjernog na -
pona na e l ektr odama t ranzi stora lwei kratkih spojeva na l onc astom krugu, u kazuju .
na to da os cilator oscilira.
Uk oliko se pokvareni tranzistor i u UHF tuneru z amjc njuju novima , treba
paziti na to c!a tranzistorski v·o d bud e tacno onakve duZino kao st o je bio p rij<:.~ po-
pravka- Uk oliko su i s ti znatno duzi , lon casti :S e krug ne ce moci ponovno dobro
poclesiti. Kod tih frekvencija vee vrlo k ratki vodovi igraju vrlo ve l ilcu ulogu s ob -
z irom na d o<.la tni induktivitet, sto j e samo p o sebi razuml jivo. SlUm (i~j pckazuje ·
tipi can UHF tuner s odvoj enim s tupnjem za m ijesa nje i odvojenim o s cila torom.
U p rincipu i zv jesni s i m ptomi ovdje, u kazuju na slicne greske u UHF tunerima.
Ukoliko su na s lici jaki ~u movi , t r eba ispitati tran zistor preds tupnja 2 od nos no
predkrug 1. Vrlo je lako moguce da je takav tranzistor u kvaru. M jeren jem i s to -
smjernog napona doCi cemo d o za k ljucka . Uk olik o pak slike nem a , z nac i da o sci.-
lator n e osci.lira.
T u j o va zan t ranzi stor 7 (vicli konde nzatm· S) koji ovd je r a di u C olpits-spoju.
'l;'reba ispitati da 1i je dovol jno struj!l-o pojacanje kod visoke radne f r ekvencije , od -
n os n o da li j e radna tacka u r c d u. Ve e i male promj ene istqsm j e r nih napona mogu
biti u zrok pr·estanka oscilacija. Qsim toga kritic an je i mali vezni kapacltet izme-
dju e miter a i kolcktor a: z a pr ob u tre ba i zvrsiti z amjenu s kond enz atorom istog
kapaci.tcta - na taj nac in ce m o u ~tanov iti gdje l ez i kvar. Ukoliko os cilator oscili-
ra, a li a ko i U$prkos i spravnog preds tupnja ne dobivatno dobr u sli ku, tre ba ispi -
tati tran7.i st<)r z a mijesanj e 4. On dobiva VF nap on preko voda 5 i opskrbljuje se
sa str a n e b aze s a u lazni.m napono m. Ukoliko su t e tacke u red u mo gu ca j e gre s ka
j e dino na t ranzistoru. T reba ispitati n j egovu r adnu tacku, z amije niti ga cisto no-
vim, buduc i samim ispitivanj e m s klopa ne m ozem o nista zaklju citi o VF osob ina -
ma t r anzistora. LC c l an 6 na slici 63 prcdvidj e n je (;a prilagodjenje MF - a. Sa
cijevnim v oltmetrom moz em o u stan oviti da li j e MF nap on u r edu. U tom slucaju
t reba pr i mati i li odasiljac , ili pak signal iz signal- genoratora d ovesti na ulaz tu-
n e r a . Inac e prilikom zamjc n e v az i is to kao i z a U H F t uner: n ovi vodovi ne smiju
ni u kom slu caju d r uga cije le zati nego prije, a d uzine vodova tranzi stora moraju
biti istc .

7. 5. GRESKE U MF DIJEL U SLIKE

M a nifestiraju Be ili u vidu slabe osjet l j ivosti (sum na e kranu u s prkos mak- ·
simal nom kontrastu) , ili j e pak slika neo s tra . U p rvom slucaju , poj a can j c j e z nat-
n? nHe od propi sane vri jednos ti, u drugom pak s lucaju propusna krivulja vise ni-
jc u r eclu . Jsto kao i kod u redjaja s clektronkama propusna krivul ja p odesava se
 r-,x~-i~
I
ZF

I
I
I .
I tO 68I I '"" 1 ·u
r~tOmr.

0
I

r--- -- -
I
- - - - - -' r - - -
1
--~rL_
.-- __1__11- -~- -- L -- -"" - - - - --- --~~
I

I
I

r
~ I I '
l {.\
...l.. \}__) AF109
0 I
..L
AF106 ,"j\ I
'-~) I
I .L I;t ,".--® :
T :J , -'l

~
v
T
I .
:Ea = !
! tQl --·--} I
1\ I I 2 , , , ,II
.~

I J.. •ao f'\' .._ . "'

2 1,
am
. t l
::::::. - T- ~ . ~1
~.
~ •j_ P(;ORUCJ£ I ® !l ~ i
r • \

I \L ;
. ! 6 .J ' 5 ,6K rQg'' I
I .81 : '-.J i
I I . I I
I _L 1X J... In {
._--1----'i'~--~- i I·
I I i I

l...-c.---r--- -- tL-------··· ---- - - - - -

~ In In I ! _ __:_ - - - - - ___ _____ j

DV H2V +5 .. .14V

Sl. 63. Primjer VHF tune r a (Valvo)

 ~'I DEO '
POJACA LO
r----oM
r
r
I

0I
i 2 K1i.

1,7K£l..
LT
...;J
~.,

21pF

221fl
T
I. 7pF.

CT

8pF I t5G

3JnF

H. JN~PON REGULACIJE

Sl. 64. :viF pojacalo slike (Sie mens )

 - 76 -

pomocu Wobblera. Ukoliko je propusna krivulja ispravna, a pojacanje premaleno

treba najprij c (slika 64) izmjeriti istosmjernu struju tranzistora. Na slici s u
predvidjeni moderni silicijum tran. zistori 1, 2 i 3.
Radna se tacka rnozc l agano i spita ti mjercnjem n a pona n a otporu emitc ra
(tocke 4, 5, 6). Ukoliko se u kljuc i voltmetar i istovremeno kratko spoji baza i e m i-
. .
tel', na{)On mora. pa-s ti prakticki na nulu. Ta proba · medjutirn ne pokaozuje da Ji je
tranzistor u odnos1.1 na VF u redu. Tu pomaze jedino I zgradnja i zamjena s p otpu -
no novim tran zistorom. Ukoliko j e pojaca nje dovoljno a li j e propusna krivulja d0-
formirana, nidi se o defektima na prigusn i.m otpornicima (.7 i 8). Ukoliko oni
pre kidaju propusna krivulja maze imati vrhove: u vecini se slucaja uz to pojav lju-
j e isamooscila cija. Te s u gres ke v r l o rijetke. Labavi o kl opi zavojnica mogu biti
uzrok t im po javama. No i tra n z i stor mo'l.e biti tome u.zrok. Ukoliko je dosl o do
jac ih pr omjena nj egovih VF karakteristika to moze dovesti do drugacijeg prigusa-
vanja titraj nih krugova, a sto dovodi do izoblicenja.
. ''

Kao sto j e vidljivo, MF' pojacala prema slici 64 ne z a htijevaju neutraliza ·-

ciju jer je povratn o djelovanje modernih silitijsk;ih VF tranz istora vrlo malo. To
predstavlja olak~anje za servis mena . Ukoliko se popravl jaju uredjaji sa starijim
tranzistorima tre b a poduzeti poctesava nje neutralizac ije·. ~a i spitivanje MF' kru -
ga koji se na l azi i z med ju dva tranzistora, vaz i vee prij e r eceno {sl lka 29). D akl e
ni u kom slu caju ne smije mo direktno na krug koji ispituj emo prikljuciti c i jevni
voltmetar ili mj e rni odasiljac. Pri tome treba paziti d a s jedne stram~ bude pra-
vilno cipterccen od kolektorskog kruga prethodnog tranzistora, a s druge stranc
od kruga baze slije deceg tranzistora. U vod kolektora poslje dnjeg tranzi stora
dolazi nadomjesni otpor.

7 . 6. GRE SKE U VIDEO DIJELU

Te se greske mogu manife stirati na razne nacine . Bud uci vecina video-
sklopova danas predstavlja galvansku spre gu od video-d.emodulatora, preko vide o
pojacala do katode kine skopa , smetnj e na poluvodicima dovode do j akog pomaka
r a dne tacke kineskopa. Uslijed tog a n e moguce je u z pomoc regulatora za svjetlo
d obiti raster, ili s e pak s v jetlo n e da smanjiti.
Naravno moguca je i greska u uzbudnoj resetki kine skopa, ili dijelov ima
sklopa: mjere~jem na pona to se moze i spitati. Ukoliko tu nije greska, treba i s _:
pitati cijelu pobud u katodne cijevi, pa se a utomatski dolaz i do video-pojacala.
Na slici 64. prikazan je demodulator 7 .. Ukoliko ta dioda ne radi, radna tacka sli -
jedeceg tranzistora moze se znatno pomaknuti. To se j asno vidi na slici 65. Vicii
se da je video-d-e modulator l u nepos redno j v e z i sa ba zom v i deo-tranz istora. Mje-
 'i.''·c

n'·nj ,~ rn •· nlit<·rEkog ;tap un: l JH i ·•;· !:1 ::, , I<Jl<r) d•.dH?. i i.TJt) Jr> 'I.R klj u(ka da Jt t.ilj tran 'l..i. ·
::; t.1;1' J: ;td i 1i pravoj rad n oj tal:ki . U l:. ..li.ko lr) nij~:..· ~,; J.u <:aj, t r· t:b a v idf'r.> di.lldu p·n.>v i z.t•r· ·
no i:t.J!;ri.lditi. Tad a •'~;mo ustarH>vii:i d <:t li. j~: ~l;t n'guJ a t orom svjctla ::: m0gHf~.: pt"•!'i l. l
ci p l.'<j V'll r <Hhlll ta(: k u , s lo z;., pos l j <~ rli ct.l lUt'H';.J. itnati tacno p ode sava<1jC s•:.j•~Un. l.!
torn .i ~· slu('a;ju d ioda 1 u kr·;t t.k onr SJ". •jll i. trc ha j-::• i ·Mr.i.ijenlti. Ukoliko ista pr•.' ld d :.>
t n se ur-:• od rw.~ava na svjetlu n a •::\u·.J.r t\.1, odr •osno na na<.'; in c;<da regul ;.d.or·;, sv j,• L b~ .
[J tom .<·: duca ju nema pt·ijcma slil;• . J-h!·J9 tr a s l!ka u vcz i j r: sa nepr·aviJnirn u bk.l :·,
dj e nJ•'m r:~ ~'.lh'-itih (;lcuwva koji !:H I pud utj <:e:nj <~ m fre kvencij<> u v.id('O t"l.i<J (:alu. tH:..:-1
li.ko .se rr ,<. ,,k1·anu po_Javi MOTHF: d(' ]d t rdHl r:)odcH it.i zar:,:-r·ni kr'Ufl, 4 Ul<nii.ko J.·~·•d
pravt' t.t·;.h ud c dobiv;tn;q vid1•o si;1TI;tl L·, ;.\ vi. <h~o (\(~modulatora propisanc· a mplltud t~,
al.'.i. a i<.o j~:' sl ika pri t.mne blijt~ da Ui'Tnl: j e t ome v ldeo tranzistm·. Nj e gov o pojar::a
.nje H!..t•u j c jc preslaho. I tu jHlnl: t'i:!.: l<:.rat..k..i· l:'po.i haze i e rnitera d ;:~ hi us l:anov i li da
.ti. trao:.l.'.i.stor bespri.kkorno t.·ad i.. lJlwlikt'l to n i j e s lu(:aj trcba ga zam ijcnit i. TJ uH:" "
dJ nv r <>m c:mu sc u vidE:o poj acalu mogu p oja_vit:L kra tki sp ojevi (n0osl.ra s lika ). T n
t akvi.r n s l ncu jevima uz.rok mo/,C> b i.ti tr-a ll't. is to r . Treba s<.· u vjeri.t i da li. tht mds t m ·
i.rna i !->pra van napon u a k o l c ld (ll:u. Moguc.0 je da su r e l ativ no v i sol\o op lt~rr~ceni. ot -
porn icl u k r·ugu k olcktora px·e~or-i li, Hi s u na neki drugi nac in o ste('cn i.
n a bi ustanrw i.li da J.j jt' ·.- .i.cl··~(} poja(;a.lo ll'l.."rok l osoj slici, treb~l prvo pro-
vjE• "t'iti d a li ono dobiva ispra.van lVII.•' signal. 'fo se najlakse mo'i.c u~tanoviti osd-·
l oskopom. 'J'e k posto .smo to LlFdHnovili. rno;~emo tntz i.ti g re.sku u sa morn vid t!o pn-·
.) ~cal u .

7. 7. GH.ESKE U TONSKOM Dl.Tl.n;u

G r esl<.e u touskorn d ijelu l ako S t~ lokaliz iraju, j<'T' simptomi nato ocito
uka7.uju. U k oliko je s lika u r e d u, n tona JH?ma ' ili je pak s l ika d o bra, a li clol azi
d o ) z;ol>Hi::enja ili pre s l abc j acine t on<• . J.!.t'cska je sa s i.g urn oscu u t o nskom d i je-
lu. Slika 66 . prikazuje s klop jc:d nostavn og tra n zist o riz iranog tonskog rlijcla. Pr ..
vi t ranzis t or radi kao p redpojacalo drug1 kao pobuda I"atio d ct.cktora. Na tacka -
ma l i 2 rnjori se napon emitera i provj e r·ava sc da li odgovara ractna tacka. Os··
ciloskopski Si) dade lako ustanoviti da li, i koji s tupanj nc pojacu va. U tom slu-
caju tre ba poblize ispitati tran z i s t ore . Za pra vilan rad ratio detektora tre baju
diode :1 i 4. biti u izvrsnom st:wju. D iode moraju medjusobno biti simetric rw. P o-
s t oj i vi se mogucnosti za tacno podt~savanj<~ rat:to rletektora, koje cc:roo pres kor:.th
b u clu c i ni:::-; '·' tipicni za tran.zistol'sku t c hniku . Pravilno podesavanje ratio detE~ ktm·n
osigurava sirnetricnc i linear1w krivulje . Ukoliko i pored basprijekorno pod fd:ie -
nih li..lt(~ra to JJijc moguce postiCi , tad a U7.b udni tranzistor ima pogrcsn• ' ka.rakk-
rl.stike. 'l' o .c:•:· odra7.ava kao prigll i~e ujC1 p rimanw stranc ratio filtera. U ta kvtm shl.-
c:-ljt·~ v irnn tr<':b a i z mije niti pob udni tran zist or.
 1~0V

CD
AA116 -l
~-

"'' !"' 0
1,,7nF
10012.
1nFI

---~--~,r--~---r----._-+---o~75V

Sl. 65. Video demodulator sa vid eo pojacalom (Siemens)

 Sl. 66. Pri.mje r tonskt)g s tupnja (SE L )

U tacki 5. uzima se ni skofrekve ntni. si.g nal i preko NF predstup11ja dolaz.i

na NI•' izlaz r1i stupanj. Taj dio odgovara itC SJ)regnutom N.F stupnju odnosno obic-
nom tranzistorskom izlaznom stupnju okojem smo vee opsirno govorili. Trcba
spomenuti da, ukoliko se pojavi iHtercarrier brum, tome m oze biti uzrokne sa-
mo lose podesena tonska stepenica u MF d ije lu, nego i ne simetricno podesen ra-
tio detektor . Mnogi sklopovi sadrze trimer potcnciomctre , pomocu kojih se posti-
ze apsolutna sl.:inetr ija tog sklopa. Oni S0 VI?C pre rna odredbama pro.izvodja ca. dadu
podesiti na minimalan brum. Taj pos ao je id entican onome kod uredjaja s elektron··
kama .

7. 8. GRESKE u SEPARATORU SI NHRO I.I.VIPULSA

Tranzi s toriz irani s eparator v r lo se j e udo maci o. Najcesce_se pri tome

sluzimo silic ij tra n zistorima koji daju d obre rezultat~ . Slika 67. prikazuje sklop
k oj i se sastoji i z video pojacala, separators. sinhroimpuls a i sklopa za borizontal-
nu faw.u kornparac iju. 0 greskama u video poja c alu vee smo govorili, treba jedi-
no spomenuti da prvi tranzistor lijevo gore ra(Ji. kao emitersko slijedilo. U emi- -
ters kom se krugu nala zi regula tor kontra sta _, koji pobudjuje tran zistor 2 . Kod to-
ga !:>e radi o video stupnju koji je sa svoje s t rane prek o uobicajenih clanova za ko -
r e kciju fre kv e ncije spojen s ka todom k i n eskopa . Ulazni napon za separator u z i ma
se sa kolektora prvog tranzisto ra i dovodi se preko RC Clana bazi tran z istora 3
koji djclu j e kao separ ator sinhroimpul$a. (J kolek torskom kru gu nalazi se s kl op
za komparadju faze i frekvencije, ciji nacin rada uzimamo kao poznat. Vazn o j (l

da diode 4 i 5 besprijekorno r ade ka ko bi prethodno spomenut i skl o pov i mogli ls -

 - 8o-

pravno r aditi. Ukoliko npr. dodje do sm ctnji u horizontalnoj sinhronizaciji, treba

najprije ispitati
.
diode ·4 i 5,. oclnosn o prvo ustanoviti da li se na razni m m jernim
tackama· nalaze
.
razne . forme
. . -
impul
..
sa. T o vazi kako za
. horizontalne tako i z a ver-
tika:lne impulse. Osfaci vertik.a lnih impulsa ne smiju se javljati na u la7.U u sklop
za faznu "komparaciju, au izlaznim vertikalnim i mpulsima ne smiju se vise jav-
l jati horizor_ltalni i mpulsi. Ukoliko ih i pak ima , treb ~ ispitati da li konde n zatori
za integra ciju 9 i lo imaju jos svoj puni kapacitet, orln osno da otp or koji je izme-
dju njih nema suvi ~e veliku v rijednost.
Uk.o liko nema s inhronizacije kako horizontalne tako 1 vertikaJ ne, ta slika
stalno bjezi; a da se ne moze zaustaviti, treba pobliie ispitati tranzistqr 3 sepa-
ratora. U tu se s vrhu mjeri napon kolektora i kratko se spoji baza prema e miteru.
Pr i tome mora do~i do jakog skoka napona na kolektoru. Ukoliko do toga ne dod jc,
odnosno ako j e v rijednost k olektorskog napona preniska, tran.z i stor ima potpuni
ili djelomican spoj izmedju kole ktora i emitera. u tom ga slu c aju treb a promje-
niti. Ukoliko je pak nap on stalno prevelik i ako ne r eagira na kratki spoj izmedji.l
b.a ze i emite ra, znaci da tran z i stor n egdje prekida pa ga i u ovo_m s lu caju tre ba
izmijen iti. .
Ukoliko iza separatora nailazimo na tragove vide o signala, vjerojatno se
)e promijenio vanjski kole ktorski otp or tranzi stora separat ora, ili je pa k napon
napaja nja p reni zak odnosno prev isok. To se tacno moze odrediti m j ercnjem isto-
smjerne struje. Moguce je da RC clan pred bazom tranzistora separatora nema
vise pravu v rijednost, ili pak pripadajuci kondenzator ima fini spoj, ili je probio
vezni kondenzator. Sve to vodi do jakog pomaka r adne tacke tranzi stora separato-
ra. Ukoliko ustanovimo na kolektoru neuobicajene napone, prije ispitiv anja samog'
t ranzistora treba odvojiti ve zni kondenza tor vide o pojacala. Ukoliko s e jako pro-
mijene i stosmjerni naponi znac i da je defe ktan vezni kondenzator. P ostoji i dvo-
stepeni s klop separatora, nadalje i takvi c iji je kolektorski krug mnogo jednostav-
niji po gradji. Medjutim i tu vrijed i isti postupak u otkrivanju i otklanjauju gresa -
ka.

7. 9. GRESKE U SKLOPU FA ZNOG KOM P ARATOHA

Slika 67. prikazuje vee p oznati sklop faznog komparatora. Pretpostavka

za njegov besprijekoran rad je da je pobudjivan pravim oblikom impulsa. (11 S for-
ma ). Taj impuls s e javlja na sekundarnoj s trani impulsnog transformatora, ll
(sl. 67). U tacci 8 mjeri se oblik izla z nog regulacionog napona. Nes imetrican rad
dioda 6 i 7 ukazuj e n a los rad fazno g komparatora, sto se oc ituje ili u prevelikom
Hi u pre sirokom podrucju hvatanja , odnosno drzanja, iii pak u totalnoj nes inhr o-
 YID£0 POJACALO:f')RTJ
·~
{2 STEPENO}

BFY37

A
1T7l /1&
15rv ~f' 270 C61
SINHRO SEPARATOR
cc
._,
(1 STEPENI) I FAZNI
I FREKVEN TN/
KOMPAR~ TOR CD
CT

L13..L., 1K

'Gf- r~ AI'~
V~R T/ KALNI
ll-fPU LS

Sl. 67. Sinhroseparator , video pojacalo i fazni komparat or (SEL)

 - 82 -

ni zaciji hori z ontalnog stu pnja.

Zb og toga treba tacno provje riti d a 1i s u diod e ispravne, te cia li imaju
identich e elektri c ne podatke . . Ima dioda koje poka zuju p ojave starenja , a to se
ocituje u vtdu gore spomenuti h gre saka. Osim toga je vaz no da p obud ni impuls
iz horizontab10g dij ela· ima prav i oblik i ndgovarajucu amplitudu. O csava se da
j e o ste cen ve zni konderizator izme dju sklopa faz nog komparatora i hor iz ontalnog
dijeia: T o ne samo da ugro~ ava diode. ve e dovocli i to potpune asinhr.oni?.acijc.

7. lo. GRE SKE U VERT IKALNOMOTKLONSI):OM DJJELU

K od hibridnih uredjaja veftikalni otklonski dio veci nom je i:r.veden sa e l ek -

tronkama. Potpuno tranzistorizirani ve rtikalni stupnjevi javljaju se samo u pot-
puna tranzistoriziranim TV prijemnicima. Primjer:- na slic i 68. Tipic no . za potpun
prekid rada sklopa vertikalnog o tklonskog dije la je nestanak rastera; imamo sa mo
horizontalnu svjetlu crtu. Tada treba najpr ije ispitati da li radi vertikalni bloking
oscUator (tranzistor 1 slika 68) . To cemo usta noviti ako prikljucimo osciloskop
na kole ktor tranzistora. Ukoliko bloking oscilator ne r adi defektan je tranz i stor
sto se dad·e ustanoviti . rnj~renjem istosmjernih napo~a. odn~s no pomocu kra tkog
spoja izmedju baz e i emitera.
I dioda 7 m o ze tu i tamo biti kratko spojer1a. U tom slu caju tra nsformat.or
bloking osctlatora n e. .radi . · To i sto v rijedi. za konden zator paralelno
.
spojen di odi.
P r ekidi u namotaju bloki.ng transfo rmatora vrlo su rijetki. Ukoliko j e prekid na
strani kol ektora , kolektor tranzis tora l ne dobiva nikakav napon. Sistematskirn
m j erenjem istosmjerne struje lako s e loc ira g reska. M ogu c j e i d efekt na d iod i
4 a sto opet dovodi .do p r ekida u ve rtikalnom otkl onskom dijelu.
Ukoliko bloking oscilator daje dobar napon treba nastaviti s ispitivanjem
slijedeceg stupnja s tran zist o r orrt 2. I ovdje c~mo uz pomoc mjerenja istosmjcr-
nog napona na emiteru tranzistora odmah zakljuciti da li o dgovara njegova radna
tacka. Ukoliko je ostecena dioda 5 to nece biti u redu. Ukoliko je i taj tranz istor
u r edu , tre ba is pitati izlazni tranz istor koji napaja izla zni tra.ns formator vcrti-
kale . Tu m ozemo i p o red napona. na kol e ktoru mjeriti i struju u kolektorskom
krugu, kako bismo u stanovili da li je u re du tran zistor 3. U tom je sklopu on ja-
ko opte rece n, pa je i njegov.a sklonost kvarovi ma veca, U tu svrhu osciloskopira
s e napon na bazi tog tranzistora da bi se uvjerili da li j c pra vilno pobudj i van. Uko-.
liko je to s l ucaj ali i unatoc tome ne ma otkl ona z naci da je tranzistor ostecen ili
j e pak pod odredjenim okolnostima pregori o emiterski otpor. Isto t aka mciz e i
kond en zato r 8 biti kratko spojen, 'tada tran zistor ne dobiva pra ktic ki nikakav na. -
pon.
 .--- ' ' C:=J
22
'
;:-=;:;:
9
~--.-------:~-~--
f

®
114 8A o+fS V

11 5
r,--,f-r--:-~-:i~~-~.., , .....-o ....
'\

R111 llff41 ..L.~n1 r.:Ril \lo Jl I I lA 3:1.,J ~ •-·-~

I
~~/

0 0::
:...:·

--,1® 8
;0 1.7u
0,015p

BSX24

Sl. 68. Primjer tranzistoriziranog vertikalnog otklonskog d ijela {SEL)

 - · 84 -

Spojevi iii prekidi u namotaji ma izlazriog transf.o rmatora vrlo su rijc tki.
Ako se pojave treba provesti ispitivanje . Najjednostavnija grei:lka je prekid una-
motaju
.
vertikalnog
.
otklona, no ta s e gre~ka rijetko
.
javlja
.
. .U najgorem s l uca j u
prekinuti su d ovodi do ·zavojnice (uti~ni kontakt). Ukoliko jenemoguce tacho po -
desiti llnearitet'i ampiitU:ctu (amplituda $e podesava regulator~m 6) tome m oze
. . ' . . . ' .

biti kriv ostario traniistor, Sli~no vrije di za regulator lineariteta 9 i lo. Ne za -

dovoljavajuci lin.earitet cesto uzrokuj e ne ispravan izla zni tranzistor vertikale.

7.11 GRESKE U HORIZON'I'ALNOM OTKLONSKOM DIJELU

Na j:>otpuno tranzistorizirane· h orizontaine otklonske dijelove da~as jo~ ri -

jetko nailazimo: ri.ajcesce ih ima kod prenosnih uredjaja u kojima uopce nema ~lek­
tronki. U hibridnim prijemnicima u horizontalnom otklonskom dijelu nailazimo
gotovo samo na cl.jevi., a djelomicno nailazimo na djevi i u predstupnjev:ima jer .
je to najjeftinije rjesenje. Medjutim ima prijemnika koji su u predstupnjevima pot-
punotranzistorizirani. a otklonski.dio.r ad i sa cijev-i~a. Slika 69. poka z uje primjer
·jednog potpuno .tra nzistoriziranog skl.opa :h orizontalriog .. otklon skog di)ela. Taj os i m
toga ima i separator; . te f~~mi komparator i l<ompa~ator frekvendje. Za separator
predvidjen je tranzistor 1 i 2, fazni k omparator radi s d iodama 9 i lo. Zatim dola -
zi sklop za naknadno podesavanje sa kapacitivnom diodom 8 i tranzistorom 3. Ti -
. picno za ovaj .sklop je samooscilirajuc i pobudni stuparij s tranzistorom 4, koji s lu-
. '

zi za pobudjivanje izlaznog tranzistora 5 . Taj tranzistor radi u uobicajenom otklon-

s k om sklopu s .izla·z ntm tran sformatorom 11: sa diodom 6 ispravlja se visokinapon.
a sa regula torom · 7 poC;lesava linear itet.
Mogucnosti gresaka u taka kom'pliciranom i djelomice vrlo poterecenom
stupnju mnoge su. ~e cemo govoriti o greskama u separat oru i o faznom i fr ek-
ventnom komparatoru, jer smo o tome ve e govorili. Ukoliko je nemoguce sinhro-
nizirati horizontalni stupanj i usprkos besprije kornog rada fazriog komparatora
t e separatora, mozda je ostecena dioda 8 za naknadno pode~avanje . To vrijedi
i za diJelove koj i su na nju spojeni. Ako pre stane raditi tran z istor 3, dolazi do
s it e . pojave. Mjeri s e nj egova radna taGka . . najbolje odmah na emiteru, a vrijed -
nost se usporedjuje sa podacima i z sheme. Ukoliko horizonta lni sklop ne daje vi -
. soki napon to s e ustanovljava po tamnom ekranu odnos no po izostanku visokog
napona. Ili ne radi tranzistor 5 ili pobudni tranzistor n e cisc ilira. Osciloskopom
ria odgovarajucim tackama utvrdit c emo .da li postoji i spr a va n napon oscilatora
(npr. na ko1ektoru pobudnog tranzistora 4). Pokusat cerno utvrditi da 1i ispra -
van izlazni s tupaaj od.nosno booster dioda.
 DY80
SA . P6·
\~/
~·
SINHRO
5£PARA TOR
BF131/II
f.\
\LJ
FAZNI I FPEKVE.N.11.iJ
k0fv1PARA TOR
•
;
REAK TANTN/
SKtOP

BSY5>
HOOSCIL/RAJU '
'0 OBUD NI STUPANJ
0 Cf IZL AZN!
SWPANJ
~
l

I
tJ 116K\'

'
2 £~FY39/IJ) J,JK
BSY52
.
I
•
I
c

.,.,
~
~
.:_rt

33

rZ50p'fl-o
68
+b v

€~
~

Sl. 69. Primjer tranzistoriziranog hor izonta Lrwg otklons.kog rlijela (Sie men s ·,

- -···
 - BG -·

Ukoliko na ekranu imamo vertikalnu svijetl u crtu to znaci da postoji viso-

ki napon, te da stupnjevi u orincipu rade: u takvom slucaju treba racunati na pre-
kide u krugu otklonskog stupnja. Npr. sa kvarom regulatora za linearitet, sa
prekinutim otk1onskim zavojnicama, ili sa pr€kinutim veznim kondenzatorom uz
te zavojnice. Ukoliko pak na zavojnicama imamo snazne impulse a: ekran ipak
ostaje taman, moguce je neispravan ispravljac visokog napona 6. Najcesce pre-
gori zarna nit .elektronke. fzmjenom elektronke treba podesiti pravi napon zare-
nja ito poznatim optickim postupcima kako bi se sprijecilo ostecenje. Opcenito
se greska u tim stupnjevima trazi mjerenjem istostnjernog napona i stru:je. Kako
je tehnika sklopova vrlo rdzlicita, ne C:emo ovdje ulaz iti u pojedinosti.

7.12. GRESKA U SKLOPU AUTOMATSKE REGULACIJE

Kakou uredjajima sa elektronkama, taka i ovdje u tranzistorskim T V pri-

JCrnnicima postoje mnogi regulacioni sklopovi koji rade automatski. Neki od tih
sklopova danas su se vee izgubili, medjutim drugi su se zadrza l i. Tu spadaju sklo-
povi za automatsku faznu ifrekventnu komparaciju u horizontalnom stupnju, nada-
lje sklopovi za stabilizaciju visine slike ili visokog napona, pri cemu se vecinom
vrsi regulacija izlaznog stupnja. Ti su sklopovi poznati vee iz tehnike s elektron-
kama. U tranzistorskoj tehrtici josnema standardizacije. Opcenito su ti skl opovi
u uskoj vezi sa osnovnim sklopovima u prije mnicima,, tako da s c moraju obra dji-
vati inrlividualno.
Najjednostavnije je promatranje automatske r egula cij e pojacan j a. Ko ri s ti
se jos samo r e gulacija otipkavanja. I tu m o gu tra nzistori z a tajiti, moz e doc i do
gresaka kod filte rskih clanova itd. Najbolje je promatrati struje kolektora regula-
cionih tran ?: istora i promatrati ponasanje kod kolebajucih vrijednosti ulaznog na-
pona.
Dakle nije greska, ako se u prijemniku struja kolektora reguliranog tran-
zistora i MF stupnja ili tunera , pojacava sa jacinom polja. Tu je prisutna uzla z -
na regulacija koja se jos bolje od r z ava od silazne. Poblize o tome pogle dati u
udzbeniku Osnove TV tehnike.

7.13. GllESKE U SPE CIJALNIM STUPNJEVIMA TV U B OJI

Jos nismo dosli do toga da govorimo o g reskama u TV u hoji i njiho vim

otkla njanjima, s obzirom cta se tek sada javljaju prvi kolor prijemnici na trz i s tu .
Jos n e mamo -~ecih iskustva u s e rvi siranju istih. Preporuca se prouciti skripta (l)x

(l)x ''TELEVIZIJA U BOJI ZA PHAKTICARE", interria skripta z a obuku kadrova u

proiz vodnji i servisu. RI Z t v ornica TV prijemnika. ·
 - 8 7 ""

Zbog toga cemo ovclje nastavno i<.nijeU kratak prika{- vrlo pojed n ostavljenih os-
novnih sklopova specijalnih stupnjeva u kolor prijenmicima.
Govorit cemo samo o no vim stupnjevirn8. za kolor prijemnik. Za stupnje-
ve kOJl su i:,;ti .. kao i. kod cfb prijemni.k•l , vaL(~ iste srn.jerriice.

Sl. 7o. Linija vremena proleta za luminant<li lmnal

U vide() dijelu kolor prijemriika imamo liniju vremena pr·oleta (2 ), koja imn
zadatak da se prolet vremena ovog pojacala uskiadjuje sa duzim vremcnom prole-
ta krorninantnog dijela. Kod t.ranzistoriziranih m·edjaja ta se linija nalaz i i zmedj u
dva tranzistora. ProizvOdjac: se pobrinuo da <>U ulazrii i izlazni otpori te linije ta(;·
no prilugodj€mi na ulaz odnosno izlaz tranzistora.
Greska u Hniji proleta vrernena mogll(:a je ako nc odgovara mi nos i z medjil
svjetla i. boja u slici. Taj jc kvar rijedak, jPr li.nija proleta vremena u vecini slu-
(:ajeva ima konstantne. elektric:ne vrijedrwstL UkuUko je kontrast preslab u kvaru
je jedan od tranzistora u video pojacalti.

Sl. 71. Odvojena tonska dioda

Moguca su ispitivanja na cmiterskim otporima 1 (slika 7o) tj. mjercnja

istosmjernog napona. Slika 71. prikazuje da u kolor prijemnicima vecinom ima-
mo dvije odvojene diode za demodulaciju tona i demodulaciju video signala. Ov-
dje je tranzistor 2 posljednji l\IIF stupanj koji preko kondenzatora 1 napaj a tonsku
diodu 3, dok se video detekcija vrsi preko zapornog kruga na diodi 4 . Uko.liko na .;.
idjemo na t.akve sklopove, znamo da dioda 3 sluZi samo za demodulaciju. Ukoliko
 - gg -

izostane ton treba odavde poceti tra:dti gresku. Potpuno odvojen od toga je video
. detektor ci'ji se prestanak rada oCituje u pojavi smetnji (nestanak kontrasta, sig-
nala boje. pornak radne tacke u Video pojacalu itd. ). Primjena odvojenih dioda
olaksava u odredjenim granicama posao servismenu.

Sl. 72. Princip krominantnog pojacala

Slika 72 .• u grubim crtama pokazuje krominantno pojacalo. To je obicno

uskopojasno pojacalo. Najcef3ce nailazimo na pojasnu spregu. Srednje frekvenci·
ja ovog pojasnog filtera h~zi obicno na 4, 43 MHz i treba se tacno podesiti,
Za pravilno podesavanje pojasnog filtera vaM vee prije opisano. On mora
biti opterecen kao i u radnirn uv jetima. Z bog .toga .se rnjerni odasiljac odnosno
cijevni voltmetar ne srnije prikljuciti neposredno na pojasni filter vee se priklju-
cuje preko tranzistora l dok s e u kolektorski vod t:rimzistora 2 stavlja nadornj e s-
ni rnj e rni otpor. Tada se u z pomoc Wobblera dobra pode si frekventna ki'ivulja,
Ukoliko reprodukcija slike nije z adovoljavajuca, osobito ako je slaba za s i c enost
boja, znaci da krominantno pojacanje ne daje dovoljno pojacanje. Da li su tome
krivi tranzistori provj e iit cerno mjerenjem istosmjernog napona. ·.To se vrsi mje-
r enj e m napona na erniterima 3 i 4 tranzistora . Greske na pojasn.im filterima ri-
jedje su, ali se ipak moraju uzeti u ob z ir. Za servisiranje tih pojacala vaz e ista
pravHa kao za servisiranje re z onantn i/1 pojacala.

Sl. 73. Stupanj za otipkavanj e b ursta

 - lW-

_N a s lici 73 p rikazan jc stupanj za potiskl.van;j8 iz mj en i.cnog nos i o~:a re.fe -

rentne baze {burst) . U tu je svrhu ba za tran ?.i.stora 1 otipk avana s hor izontalnim
imp u l sima, do-k se b urst javlja u srnjesi s i.gnala krominaneije, Hori7..ontaJni im -
puls dospijeva vecinom preko RC clana 2 i ~ 1 -z.avojn ice zaspregu burst poja(:.·a -
la na bazu tranzistora 1. Burs t mora oscilografsl->i. u kolek t(;rskom krugn Lli ti b~·::;­
prijekoran a ukoliko nije tako, mo7.d a je pokvaren tranzistor l sto se mozi'~ tlt vr··
diti mjerenjem emiterskog napolla u tacci 4. Moguc:c je da nern<> pot.iBki.vcm,ia pa
narocitu paznju treba posvetiti c lanovi.ma 2 i ::l . Uvi.jek treba ispit<ll.i da H 11a ulu··
zu postoji horlzontalni impuls.
Moguc je i pre kid u horizonlaltwm di.je1u. Proiz vodjac daje upuh> za pode-
savanje burst sklopova.
REG ULACIONJ "''APON
·zA OSC!LA TOP.

yw
::.t,-- ··-···-:t;·~-S_l(),£.A BOJE

---
o\' OSIOC B OJE

Sl. 74. Fazni kornpa rator z.a Binhroniza<:":iju nosioca boji)

Slil<a 74. pokazuje za kolor prijerrinike ti.pic11e skl opove [auJOg kompara-
tora za regulirC~.nje frekvencije oscilatoranosioca boje. Ti sklopovi nalikuju sklo-
povima faznog komparatora u horizontal nom dijelu ejb p rijemr,ika. Ukoliko ton
b _o je ·na s lici nije konstantan, to j e znak da oscila t o r nos i oea boje n.i je lisen bur·-
sta, odn osno da n ije s ihhroniziran od s t.n ine faz n og iwm pa ratora. Moguc je kvar
. .
dioda 2 i ~ (slika 74) ili tran zistora l, kojeg cemo provjeriti v ee p oznatim met o-
dama . P od izv jesnim o kol nostima g.r (rska maze h iti i u filterskom cl a nu s a kojim
je povezan izlaz faz nog komparatora s ulazom osc ilatora nosloca bojc . Moguc je
i proboj k ond enzatora 4, uslijed cega dolazi do kratkog spoja regnlacionog na po·-
na u faznotn komparatoru. Sinh rollizacija oscilat ora nosioca boje nije uopce vi!i-e
mog u ca. Slicno vazi i za prekide otp<H'nika i kondenzatora koj i se nala zc u tom
skl opu. Slika 7 5. prikazuje sklop koji se sasto;ji iz oscilatora nosi.oc:a boje sa
tranzis t ol'Om 8 , s a pomocnim tran;~istor om 4 i stupnj e rn fazo:11og .i fr ekven tnog kom-
paratora , a koji ne radi sa diod ama vee sa tranzistorima 2 i 3_ Tranzistor l poj<:~­
~ava burst i dovodi ga do sklopa fn7.nog komparatora . Rad tog sklopa pr•:dpostav-

ljamo poznatim.
Ukoliko nema s i n h roniz,aci.j e boj c, ~t o sc vidi po ertama u boji. i po pro-
laznom toniranju, treba u prvom r cdu s umnja ti na tran z i.stor 2 i :L P:dje treba
"' no -
 - 91 -

. .
ispitati da li ·s e sklopu komparatora .dovod i be·spt'ijekoran buest.
U prvom redu z a to je odgovoran · t nwzist or 1. T r eba prov jcriti da li ga
burst ·u r e du pobudjuje (sa stran c baze ). ·Ulcol iko Je t o i spravno, ali u skl.opu kor.n -
par<\tora nema bursta, treba pobli7.e 'is pitatt tr-anzi stor 1. Pri tome tre ba paziti
da j'(~ hori.zontalni potis ni impuls n krugu k oJeJd ora ispravan. Mjcrenje n~1 pona

n a ernite 1.'U dov(,d i nas do r:;-reske. Ukoli.k o popravi.mo g re.Sku, sklop bi trcbao ra -
Jiti. Ako ::>e smetnj e dalje javljaju , tre b a i. ~ pd.atl t.ranz.istore 2 i 3 kao i t.ranzi-
s t or 4. Ukoliko reprcdukcija sl.ike u boji n'•.i e is :Jravha, odnosno n ije moguca,
vjerojatno je zatajio oscilator nosioe a boj (~ . Najprije trcba odvojiti automat sku
regulaciju frekven cij e (preko kapadtivne diorl(~ S} od stvarnog os cilat ornog sklo··
pa, a z a. ti.m ispitati da li osc ilator· u o p ce r.-a cli (tninz istor Cl) . Moguce je ostecen
i kva rc 6 . ili je neispravan tranzi.stor B ili pa k_nisu is pravni otpor i ikonden za -
tori u oscilatornom sklopu itd . Kao ~t o v idimo t r a'l..e ri jc grcsaka jedva se r az li-
kuje od onog kod uob it:ajen ib T V i rad i o s k1 opova. · P r·i. t ome t reba t F\i:': no z nati
ka k o s kl op radi. Ukoliko oscilalor daj e tacnc osc ila.to r iw amplitud e ; <.na c i ria je
fa z n i od nos no frekventni kompa rator .u · r-e du , no ako i uuatoc tome nem a s inhro-
nizac ijc s umnja pac!a na kapacitivnu di odu 5 .

SIN. (FAZNI KOHPARA r ORJ

...... .....
PAL PAL.
SXL.OPKA

Sl. 76. Flip-flop za upravlja nje PAL sklopke

Treba ispitati uobicaj enorn metodom a po potrebi i za mijcniti, Pobliza

uputs tva ne mozemo dati jer s klopovt tog stupnj a ja ko variraju.
11
f'()budjivanje PAL sklopke prel<ida i:!a vdH se veCinorn "FLIP-FLOP skl o ~
pa (slika 76) . Ukoliko dolazi do jakih sme tnji u kolor reprodukdjl a ua p ri tome
nisu pokvareni oscilator boje i pripadajuc i skl o;>ovi za s i.nhroniznciju, treba i s -
pitati da 1i je PAL sklopka u reclu. Uvjct za to je da se dobiva pravilan napon
pobudjivanja, to opet daje Flip-Flop sklop koji racli uz pola horizontalnc frc•kvr•n
cije is jedne jc strane pobudjivan od horizontalnog rlijela, as druge sinhroni/i-
ran ocl pulzirajuceg napona sklopa faznog komparatora. Na slici 76. prikazan .ic
takav sklop. Radi se o BlS'l'AHTl_,NOl\1 multivibratoru pri cemu se za prikljuCk•·
haze tranzistora l i 2 dovodi napon sinhronizacije fa~nog komparatora. Pobudni
napon za PAL sklopku oduzim.amo s kolektora tranzistora. Ukoliko jed~uJ od tran -
zistora ne radi, sto se lako dade ustanoviti mjerenjem, nema niti na kolcktori-
rna naporta "MEANDER" oblika, Za ispitivanje takvih stupnjeva potreban je osci-
loskop - sa jednostavnim mjcrenjem istosmjernog napona moze se samo ograHi-
ceno raditi i lokaliz-irati greske. Treba ispitati da li sklop dobiva besprijekorno
pobudne impulce ako je to sluc.aj. a izlazni nap on i usprkos tome nije u redu, i li
ga uopcc noma, treba traziti grc sku u bistabilnom sklopu, pri cemu trcba is pi-
ta ti tranzis tore l i 2.

ALTERN/RANI
I<RO,..il NAN fNI
L-----~- UPRAVLJANJE
SIGNAL
' - - - - - - - - - - - - - - F L I P- FLOP

Sl. 77. Princip PAL sklopke

Osnovni princip PAL sklopke vidljiv je iz slike 77. Radi se o stupnju koji
radi sa tranzistorima, a pobudjuje ga alternirajuci krominantni signal. Taj stu-
panj je na strani kolektora prikljucen na transformator cijim sc simetricnim za-
vojnicama dovodi pobudni napon s bistabilnog sklopa. Krominantni signal pojaca-
va se na tranzistoru 1. Diode 2 i 3 su diode za prekapcanje koje imaju zadatak da
odrzavaju konstantnu fazu krominantnog signala na izlazu. Kako radi i sto pred-
stavlja PAL sklopka pretpostavljamo da vam je poznato. Greske u PAL sklopki,
oCituju se u greskama u boji i obojanim crtama. Ukoliko utvrdimo ,_,a je pobudni
napon PAL sklopke u redU: znacida je "Flip-Flop' sklop u redu, pa treba ispitati
diode 2 i 3. One moraju biti simetricne i pokazivatidovoljne zaporne otpore. Tu
i tamo treba ih zamijeniti. Moguca je i greska kod koje tranzistor l nedovoljno
pojacava krominantan signal, sto se odrazava u vidu gresaka zasicenosti boje.
U tom slucaju treba prvenstveno ispitati tranzistor l. Greske na transformatoru
u vodu kolektora su rijedje, iako su moguci i prekidi u primarnim zavojnicama.
 .J ed a n od naj·r:nacajn i. j ih di. :i e~ l.ov<t Pi\ L rn·ije n n;d.ka j c demodulator protoka
vremena., c i.j i. os novni sklop p e.ik<J. ~.uj f~ .sl 71'.. Dem odu lator protoka vr eme n a onw-
gucava odva ;ja nje fr c kventnih nos io c a k ol or sigJJ a l a.. U tu svrhu salj P s '~ sadrzaj
prvc lin i.j e 1.1. linij u v r em.ena pr ole tn . .Jo :3 u c iJdvoj eni k..- om ina ntni signal c1ovod i SP.

n a ula z d e m o dul a t or a vremen a· p rol e ta i. s j e d oe s t rd.m: ide n a lini ju Vt'emt~ na pro- ·

l eta , a s dru ge na otpo r e matri.ea 4 ·· 3.

__o --~=--~~
"G NA< '··· - -~
® +r
ODVOJENI
/(ROM INA/'!
.
rN I
8
'-~..
SIGN AU

S l. 7B. Princip ckm orJu latnra vro m\~ na proh: ta

G \l.b it ak a m plitude nad o k na d ju je se na autotra .ns f o r mat o r u a tacna ampli-

tuda pod e s ava se s a pot enc iom e t r om 2. T u jc jos po mo<'\ni vod vrcm e na prole ta
3 koji s l u 7. i za tacno izjedhac:e n je v r.c m ena p rol eta . Da.na33nji su vodovi ··.rr c rnc na
proleta t aka podeseni. da to i z je dnac c nje nije pot:r e bno. Gr·eske u demodulatoru
vremena prole.t a oclrazavaju s <~ u s m etnjama 11 boji, u ob ojenim crtama . H~ u po-
javi komple m e n tarnih boja.
Na jprije treba usta n oviti da 1i vod l b espr i j e k ol;n o radi, t e da H ,i e ispra v -
n o izj edna c e n je ,vren:l.ena proleta u kompara tor u n i voa 2 i 3 . Dalje t r eba provj e -
riti d a li otporni ci rna trice i m.aju p r avu v rij edn ost. Ob icn o se k r om ina,ntni· sig nal
spaja preko ·t ranzistora poja cala . sa d o modulatorom v r e mena pr olcta . Ukoliko taj
tranzistor 7.a taji dolazi do te skih s metnji u bojama, nar oc ito do smetnj i u z a sice-
nosti. U t om slucaju ispitati tranzistor!
Slika 79 . prikaz~je blok she rnu CZPx poja
.
cal a sa
.
dematric om u kojoj se
p onovo clobi v a z e leni signal dife r encijc. T a pojac ala s e sastojc i z t ran z i s torskih
s tup njcva u RC vezi, c i je s e gr e ske i spit uju na u ob ica j e n i n a Cin . .
S tim u vezi treb a pogl edati prethod ne u pute . U vez i sa besprij e kor n i m
signalom dife r e n c ije boje vazno j e da su dijelovi d e matri ce ispx-avno p od c soni.
Nacin pode s avanja daje proiz v odja c . Grcske u boji mogu biti uzrok nesim c t ric-
nog rada s t upnjeva CZP poja c a la. · T a da treba i.spitati n e sam.o rad stupnj c v a l-6.

x C Z P crven o - zelcn o - .plavo

 - 94.

DeNA rRICA POfJUDNI I IZL/\ZNI SWPANJ

y
0.

B -Y

R-Y

Sl. 79. Blok shema: CZJ;> pojal':ala sa dematricom (SEL)

vee prij e svega njih ovu simetriju. U v ecini dcmatrica koje se sastoje iz otpora,
najcesc·e se. nalaze trimer
.
potenciometri pomocu
.
kojih se podesava kornponenta .
dLferencije boje.
Ct

UPOJHI .KRUG
.
l.. ZA ,,4J NHz

l ..

C.2

Sl. 8o. Osnovna shema sir:ihrodemodulatora (SEL)

Slika 8o. prikazuje osnovni sklop demodulatora sinhroni zacije. Demodu -

latoru sinhronizacije se dovodi s jedne stran~ napo.ri bscilatora nosioca boje, a s
drugc strane napon diferencije boje . Pod utj ecajem obiju k omponenata nas taje
cis ti napon s ignala dife rencije boje, koji ·. se uzima sa zapornog kruga, ·a odvodi
ili CZP p oj acalu, ili pojacalu s i gnala difere ncije baJe. Besprijekorno fun kcion~­
ranje diocla l i 2 (slika 8o) ne ophodno je za p ravilan rad.
 !

i
.SERVISIRANJE :TRAN.. ZISTORSKIH
. . ..
.· UREOAJA
. .

. SA NAPAJANJEM' IZ.· MREZE . I

i
 .Gn·sl-ze u dernod ulatoru ~~in l a·on i 7..adjt; (•c i.i eju se iL k:-~o '' MOI H.E", pn
krivim b o ja m a, i li neostr im s:.i.k<trna. tJk<1.t:ko ~ ;:, Gc~. e kraau p0j<lv e ·ta kovt.• poja-
VC tre ba pob ~.iz. e is pita t i (·J e moduJr;tC>r 8.ltJ.ht·c·ni:taei.j0 . 1J tu SVr hu p o gJPdat.i l'tUda t.--
kc koj e dtt:j(; proizvodjac~ .. k.tko bi. p\:Cksav:mjl:' bi lo .s!o la•~:niji• . Na.jvuzni.jc j•' sto
prec i. ?.n ·i ja f:;in;,:, J.~~i:J" - Sklop n:t sitci. fi ,.) , p1:.l ka~~ ujc ~;~Jr;'\• ;•ajva7.nije dU•.d•.wc. au
pl'akr'> i <'.L>lazc· i. r<egubt:or\ -,.~i po:J (~r:nv;.rn.J•-'·

B. Sl~RV ISIHANJF THAN 7JSTOH.IZJ:HANIH. UHBD.A.JA S NAPA.TA0i.J l~l\!I I/". 1\lH.E ;?..l ~

Ovo poglavljc mo·l.e biLi v rl o k r a tko , ;jer u pr indpu kod uredja;ja lw,ii. SQ

nal)i'l.ja ju i z mreze, a rad0 iskl.iuCivo sa tra nzistorirnci. v<J::C.e i Bti uvjeti .k ao i .k()<l
t1l"<::d j aja n a baterij e . i1asprav.it cerno n elw posebna pHanja u vezi s;! rn.re?..ni.rn
nap;J.janjt:;m, zatim u vezi. sa hi.hrtdnirn :.n·edjajima, · da b i ria kraju pr e~li nu. g r,.,_ .
s k(~ u p otpuno t.J:>an z i storizira.nim <lred jajin:la s a na paj anjent i z rnreze .

B. 1. POSE BNA PITANJA MR.E:ZNOG NAP.A.J.ANJA

· :r>ostoje razlike izmedju r·adio prijemn.ika, magm:tofona i ·rv prijemnika.

Potpuno tranzistorizi.ranih ~~actio prij(: mni.ka sa riap<·~janjenl iz mre7.e ima vrlo rna ··
lo, a to rctr:li toga sto je potrosnja em~rg.ij(? t!t:'Ct:ljaja. Sa elektr onkatna tek n esto
veca . S klopovi sa e1ektronkama su osim toga danas vee vrlo c:lobro ra?,radjeni.
To prvens tv e no vrijcdi za UKV di.o, koji veoma dobra radi sa elektron karna, d ok
jc nap rotiv kod primjena tranzisuJ.ra u toin di.jelu dolaz ilo do pote8 koca . D anas
jo!':i ne postoje skl op ovi kod kojih bi se us lij ~~d .jnce pobudc izbj egla i zobli cenja ,
unakrsna.-.modula cija , pa cak i. potpun presta n a k rada oscilatora. U posljed nj o V l'i ··

j emc lwnstruirani s u ta kovi sklo;:wvi , da t o v i s•? n e· predstavlja problem za trao - .

zistors ke prije m ni.k e sa napa janjem iz .m rci.e .
Kod se r v i siranja takovih prijemn.lka va2.e i sti principi ka o i kod uredja.j<:L
n a batcrije . .Prorna t ran;je m s heme vidj r~ t (:emo sklopove u tuneru koji se ponesto
raz.likuju od tehnike sklopova prijenosnih ur.edjaja. Na primjer oscilatori i stup -
njevi za rnij esa n,i e su coclvojen i. Sam proiz.voclja c upozorava na specif icnost ta.k -
vog sklopa. l\'lrezni dio takvih urc dja.j a nijl~ probJcmati (':a u, jer se istovrerrteno
mo:?.e kol'i stiti za n a pone i za struj e ko;j<; su J>atreiH1e t.ran z istorima. Postoje is t o~

smjerni naponi i.zmedju lo i 2o V. l s piti vunj e id<"? na uobicajeni naUn. Cak i kod
tranzistor skih TV prijemnika predv i djenih zu mre·zni pogon, va i.e. sto se ti (~ e, <:i.-
jela za napo. janje isti prinsipi kao i k od radlr:> prijemnika. M re7.ni je di. o takodjex·
jedi nstven jer je izradjen sa tranzi.storima. N<:i' rnreznom tran sforrnator u naila2i.-

I
 Uo -

m ona dodatni namotaj za grija11 je kines kopa; Ukoliko u ure djaju imamo i vis oko··
naponsku ispravljacicu, ta se kao i obi c no g r i je iz hori zon.talnog trans for-rn atora.
. . Is to vazi i za potpuno tranzistorizir·ane niagnetofone , koji rade na mrezu i
pogon. Dakle kao §to je vidl jivo, tran zis torski uredjaji sa 'napajanjem iz mn:>zt'
ne predstavljaju n,ikakav poseban proble m k od servisiranja.

8. 2. GRE SKE U HIR R IDNil\ti UREDAJIMA

Kod l1i.bridnih nredjaja s tvar j c utoliko kompliciranija, sto treba uzeti u

obzir elva odvojena mrcz na dijela . J edan j e za napajanje ~ l e ktr onki., a drugi tran-
zistora. N<l.rocitih pote§koca ne ma, osob ito ako pri ruci imarno she mu i aka zna -
mo kako se elektricki p on asaj1.1 . ta dva nirezna dijela. Grc s ke koje mogu nastupiti
iste s u kao i kod posve tranzistoriziranih ure djaja, od nos no uredjaja sa elektron -
ka ma.
· Vazno je p·a ziti da rel ativno visoki nar)On· i z mreznog dije.la za napajanje
ele ktronki ne dod je nenadano u tranzistorski k rug i o steti. tranzi s tore. 1;o je mo -
guce naro~ito kod skioppva gd je s u probili k ondenzato:d. Prije p onovnog ukl juc i-
vanja u tom slucaju treba biti obazriv.
Najprije treba ispitati da li je mrezni d io jos u vijek neovisan, odnosno
medjusobno odvojen. Tacan zakljucak mogu ~e je donijeti uz pom oc sheme .

8. 3. GRESKE U POTPUNO TRANZISTORI ZIRANIM UREDAJIMA SA NAPAJANJEM

IZ MREZE
' .•

S tim u vezi uputit ceino vas na opis i z 8. l. Potpuno tranz i storizirani ure-
djaji koji rade iskljuci vo na mre~u razlikuju se od prij eno'snih uredjaja· na bateri -
je prvenstveno po tome s toimaju n esto visi radni napon, koj i dobro dolazi kad se
radi o tranzi stoi"ima. Taka npr . jedan tranzistorski radio mrezni prijemnik ima
ve cu izlaznu sna gu od tranzistorskog pr ijemnika na baterije . Kod popravaka
treba pa ziti na eventualne rashladne plohe: njih ne smije mo odstraniti, dakle ne -
ki relativno jako optere cen tranzistor prilikom zamjene ne smijcmo montirati
jednostavno u zraku. Us~ijed toga bi temperatura zapornog sloja u unut r a§njosti
tranz is tora naglo i nedozvoljeno porasla, sto b i za poslj cdicu imalo ostecenje
tranz istora. D efektni i z,lazni tranzistori moraju se vrlo opr czno izgraditi, te
zamijeniti istovjetnim t ipovi ma, a koji se o pet montiraju na rashladnoj plohi,
tako da se dobij e dobar odvod topline , Pri tome t reba paz iti d a ne ki tran zistori
sa svojim kucistem smiju staja.ti u n eposrednom kontaktu sa rashladnom plohom,
TEHNIKA POPRAVAKA KOD
TRANZISTORSKIH . UREOAJA .
. .
 97 -

dok je kod clrugih tranzistora potre bna iz.olacija kucg la od rashl;Jdrtt: ploiH~: ("'cstu
previrli.rn o tu iz.olaciju, jer ona nijc nista drugo do t a nke plocice t.injca. Dakle, ako
kod demontira nja npr. izla znog tran z is tora naidjl'~mo na takvu pl.o(;ivn , k n snije je
trebamo pon~)\TO ugradit L P rije 'ttkljucivanja t r c bamo prov jeriti da ii. j c> iz'o lacija
stvarn o spr ovcdena , tj. da slucajn o i7.m ed j u r as h1adne plohe i kuCis la ne pq;~ t~)j i
galvans ka v e z a. Kod rnontazc se takodjer mo ra biti vr l o oprezan, j c~ r sui na jma-
nja ostec,' nja izolaeione plo c~ ic e tin jca dovoljna da 1z.azovu kratki. SJl!lj .
Kr a.tki. s poj dovodi d o !>metnji na tranz istoru . pa c ak i smPi:nji na os l.alim
tranzist orirna .
Kod svih uredjaja na mr<:!z u treba se pri.d r z avati .JUS propi.c-5•J. ka o i propi sa
·z a scrvi.siranj c . Sarna m l'('! Zl'l nc smi j e ni u k om s lui.!aju doCi u .vczu !> a s klopom ,
koj i je mrez n i.m transforma tor om od vojen od mr~~i e . Osi.m o v ih nema nika kv.ih po -
seb ni.h u puta u vez i sa tranzistors ldrn uredjajirna na mrezu.

9. TEH NIKA P OPR1-\ VAKA KOD THANZISTOR.SKIH UR8DA.JA

M e hani ka popr avaka tranzi stors kih u r edjaja zahtijev a k ao s t o ,;e n a viSe rnje-
s ta vee spomenuto, vrlo dobar os:j eC: aj p a 7. l jivos t i prije s vega o p r E:z. Stampani
krugovi, to ·nam jc poznato v ee i7. tehnike Sa l~ ·lektronkama pric.injaju iz.Vj(~S nC po -
teskoc e, k oje s u bile nepoznate l<od prijasnjeg n a c in a. konstrukclje sasljc .
Uz to treba dodati posebna uput.stva u vczi sa rukovanjcm sa poluv odii~ irna.
Na ta cemo se pitanja ukratko jos vratiti na kr-aju ovih skripata. f\!ajp rij(i! co mo go-
vorlti o rn e h ani c kom i termickom rukovanju sa poJ.uvocl ici ma, zatim o raclu na stam-
panim p l o cama , 0 t ipi cnim gre s l<ama u s ta rnpanim sklopovima , 0 p ravilnom l eml je-
nju p olu vod ica i plo<: a , te n a kraju 0 c i scc nju . .

9. l. M EIIANJCKO I TERMICKO RUKOVAN.JE F'OLUVODICJJ.VIA

Tran?:istori i po1uvodic ke d i od e se u gradjuju u s k l opove lcrnlj enjern, jcr

bi primje n a podno:l.ja bila kako preskupa, ta ko 1 nesv r sishod na. Do v od nt~ z i ce t ran-
z .istora t r e b a prethodno savinuti. Had i li sc o malim tranzistorima od nos no di.oda -
ma, z i cc izla.7,e nepos redno i z ku(:HHa. Kao osnovno pravilo pri tonro:~ \ta7. i da s e
iste ne smiju nikada savinuti t il< u z sam o kul:i stc, prvo zat o jer jc to rnjes to pod-
lozno lomljHn ju ; a drugo i sarn smo ele ment ti.m<: potpuno onesposobili z :'' d P. I.1nju
upotre bu.
 - 9H -

·...y
\
-..'-.-.·- --
\
.
.......
\
\\ ' .......
...
. \ .

Sl. 81. Savijanje izvoda

Potrebno je postupati prema slici Hl. Treba uhvatiti zicu nokoliko mili-
metara od njenog ulaza u kuciste i to plosnatim klijestima; a tek zatim moz.erno
previnuti zicu pre rna zelji.
Kod montaze izlaznog tram":istora snage treba pripaziti na rlobar toplotni
kontakt s kucistem. Vi jci :ia ucvrsccnje kod neravnih hlarlnjaka ne smiju biti
previse stegnuti, kako bi se izbjeglo deformirimje kucista tranzistora. Ako se
mijenja izlazni tranzistor, nikakD se ne s miju prornijeniti d otadasnji me,hanicki
uvjeti. Kristali poluyodica su obzirom na dodatno termicko opterecenje vrlo
osjetljivi sto bi moglo dovesti do stalne promjene karakteristika. Mali tranzisto-
ri snage imE.ju hladnjake koji so stavljaju na kuciste u obliku cilindra. Ukoliko je
to slucaj kod originala, potrebno j(~ isto naciniti i prilikom zamjene tranzistora.
Dakle, takav mali tranzistor snage ne smije slobodno visjeti u sklopu, vee ga
treba staviti u obujmicu, a ta jc obicno cvrsto vezana sa sasijom.

Sl. 82. Odvodjenje topline prilikom lemljenja

Danas je opce poznato da su tranzistori vdo osjetljivi na topLinu koja na-

staje za vrijeme lemljenja. Kad se lemi ria izvodima tranzistora, treba se pobri-
nuti da toplina koja nastaje rte prodire u unutrasnjost tranzistora. Zatim se postu-
pa prema slici 82. Posluzit cemo se po mogucnosti sa bakrenim plosnatim klije-
stima i prihvatit cemo .zicu izmedju kuclsta i mjesta gdje se lerni. Na taj nacin
klijesta absorhiraju toplinu, pa ona ne dolazi u unutrasnjost poluvodica. lma do-
duse ljudi koji tvrde da se dobrolemljenje moze izvesti i bez plosnatih klijeSta:
to se nairne postize ako se lemljcnje vrsi kratko. vrijeme i spretno. To je naza-
lost nemoguce uvijek postici. Zbog toga je preporucljivo uvijek upotrebljavati
plosnata bakrena klijesta.
 - lo ~ -

U VF sklopovima ne smiju s e dovodne zic e. prod uziti (o cemu smo ve e

ranije gov (!ril i). U takvim sluCajeviina trcba t ran7.is tor potpuno iz graditi i na nje-
govo m jcsto stavtti novi. Ako je bas ncophodn o da se le mi na stampanoj pl oh, va -
.z i slijcdece: k r atko vrije me lemljerija, v ruce lemuo: izbjegavanje ve cih Iemnih
m jesta i o.s ta taka tinola.
Danas vee ima uredjaja zalernlj e nje koji sarni usisu suvisan tinol. Ti :ou
uredjaji skupi ali s u prakticni, a u z to onemoguc a vaju os tecenj e skupi h stampa-
. nih ploca.
Po zavr senom lemljenju tn~b a to mje sto dobra ocistiti alkoholom d a hi
se izbjegla vodl jivost, Nlkako ·se ne smije upotrtjebiti lem~a pasta. Osiin toga
treba i zbjegavat i mehanicke udarce, ili pritiske na plocu , j e r se ost~cenja koja
na taj nacin mogu nastati n e daju tako laga no otkdti i odstraniti.
· Proizvodj ac daje uz ploee f she m e., taka da se vrl o lako moze doci dove -
z;e izmedjl.l .elektricne she me i s tampane ·. place s elernentima. A k a ima mo iskustva
i z tehnike s elektronkama, problema ne~e biti.

9. 3. T I PICN E GRESKE NA STAMPANIM P LOCAMA.

Kako niti ta pitanja ni~·u u uskoj vezi s tranz istorsk~m tehniko~ ne cem o
se na njima d ugo za:drzavati. Naj c e sce greske se javlj a ju u ·v idu uskih pukotina u
s tampanim vodovima. Prostim se okom to ne vidi. To otezava trazenje greske, .
osobi to ako s e i ste nalaze na mjestima kroz koja ne pr olazt jstosmjerna struja.
Obicnim .mjer e njerh istosmjer~og napona i s t r u je ne cenio otkriti gres~u. Tu po-
m aze s amo sistemat s ko trazenj e , odnosno pojedinac no is pitivanje vodova , pr i
c e mu je potreb no odvoj iti te vodov e od ostalog sklopa. Ima pukotina kqje n isu stal-
ne, ve(; po~eme~e .. Da bi i njih pro na s"li potr ebno· je lagano svijafi s tampanu plo~
c u.
Druga greska k od stampanih ploc a su kratki s pojevi izmedju vodova. Na-
staju zb og s lucajnog dodira m e hani ckih dijel ova, koji su dospjeli u uredjaj, ili .
. .
zbog nestrqcnog servisi ranja. T u su u prvom redu osta ci tinola , koji lako pr emo-
s t e i sudiedne v odove. Fini spojevi su isto moguci i to u s lijed morske vade, ili
tekucine iz elekt rolita l osih baterija, sto uzr okuj e nastanak malih ko~taktnih ot-
. .
pora. To se ocituje u vidu ispreki danih l§umova, i li ·je t o uzrok potpunog pr cstan-
ka rada uredjaja::
 - Jol -

9. 4. K;AKO LEMITI POLUVODICB 1 ST AMP.o!\NE PLOCE

o· tome je vee bilo d osta rij ec i u p retht)dnom poglav lju, tako da je preosta-
lo jos vrlo tnalo za dodati. Da pOiiovimo: up.o trebljavamo vruce i ne suvise mal<) .
lcmilo, koje mora biti apsolutn o c isto . r:t<id.l se samo sa kalofonij tinolom 1 a sva
se druga sredstva za lcmljenje izbje gavaju. Slalno je potrebnc> provjeravati <ia
nijc d.o slo do hladnog lemljenja, koje bi moglo, prouzrociti teska ostecenja. Ako
su mjesta koja se leme cista, ako je lemilo ispravno, i ako se upotrebljava kva-
litetan matcrijal za lemljenje, opasnos ti nema. Medjutim na stamp<om im ploca-
m a ces to nailazimo na hladna lerona nijesta, koja je napravio neki nestruc n1 te h-
ni car. Govorili smo i o lemljenju poluvodica. Kao nadopunu spomenut ce1no da
je dobr a i zv ode tranzistora prethodno dobr a pokos itriti. Time ubrzavamo s a rno
leml jcnjc a, smanjujemo termic ko op terecenj.e !jtampanc ploce i drugih clcme -
na ta.

9. 5 . . CISCENJE

I c isce nje Spada u tehniku servisiranja, pa se kao takvo ne smije ispusti-

ti. Kad smo vee neki uredjaj demontirali, treba se potruditi da se odstraiti na-
kupljena prasina, prljavstina, pau cina i pijesak.
Ima moogo korisnika koji nakon popravka uredjaja otvaraju poklopac i ako
unutra vide staru prljavstinu, to pisu u minus samom servismenu. Izuzmemo
li ovdje e stetsku tacku, ciscenje kao takvo samo je po sebi potrebno.
Pijesak i prasina nepovoljno djeluju na rad prijemnika, narocito zvucnika ,
a uslijed toga je i u elektricnom pogledu a parat losiji. Ako aparat rad~ u vlaznoj
prostoriji nekadasnja suha prasina, buduci je hig~oskopna, !3tvoriti ce neku v·rs tu
. .
premaza: T o dovodi do finih spojeva i ~kdvenih ·s truja.
za: t i scenje je prvenstveno pqtreban kist za odst ranjenje prasine. Pr.as i na
se maze i u s isa ti spedjalnim usisacem zapras'inu. Nije preporucljivo puhati u
uredjaj jer je dah pun vlage sto §tetno djeluje. Treba uvijek paziti na to da se
pra.~Hna stvarno odstrani, a ne samo digne u zrak: Ako su stampane ploce i osjet-
ljivi dijelovi tako pr1javi da ih se ne moze ocistiti brisanjem, odnosno cetkanjem,
treba se posluziti ken1ijskim srcdstvima za c.i sconje. Dobar je ugljicni tetrak\o -
rid, ili pak n e ko od modernih kcmijskih sreds ta va. Prijc upotrcbc takvog sred-
. stva treba procitati uputstvo za upotrebu da bi se uvjerili da sredstvone sadrzi
lak ili ne ki drugi sastojak Stetan za osjetljive dije love.
U suprotnom se ne smijc primijeniti.

_ _ _j
 --w.-j
J~-- L-..
t'l(.

._, .n.
~··-=--@y --8-
!
---~ l
~
<:
~
I
X
(f)

§ I
.......... (f)
(J1 ::; I
0 T.
. RT.CHAN\IEL PC CHAN'EL
BOARD
tr) 9 SAME AS LEF
-~
N"]
0 ::u
!'lj
I
i
() icD~~·~. _
~
b
G)
<
rq
"'-<
{,)
'11
C)
<;>
L
r

iH
iU

I
I ~ ..
z

•; " ~
~

"' ;:
:::
I ~ f :. ~

~ ·~ - ~=
e-
I ~
!
i ::' ~

•· I
~ ~! ~
SHi - -
I
- -- ·-· ·-- ..J

··H~-
i:2

n !H
H
; .

.....
I

I
'·•
II
I Ii
..

L--.J... i -.- L '= •

I I I . --z........£.~..;..,-·
::0
-1
<
;, I
f~•
'~I I;' : (~--·------
-.. ---·y-<::--
------ =:r=--0 .,
t

--- ···--- ~- ---;=r=.~=:~~~}

I

~
~- ;;~
·--- - --------- - -- - ·- -- - - -- ., ··-- --- - · - -- - _ j
 ·2N219 2N218 2N218 1N34·A 2N 215 2N215

SLAVUJ
p ()JlACt P'ODJi:(;.\VA..'-:JA 'LA ~LAVUJ~• ll~tJK~W~e~.: Alu' ht tlri .OI.•10t~ prorn.:nlj:in·•ru :kondcn't:l.lOru c\.A,"' diJ ~U, Ij llll ~cl- .
IIC):~ vcnli ~porn'Jc: It)') t-oo~ ranleino (:'.1.
•. R.&di pvddawnj:t prijttl\llilr: il:vo~d~::;·i_;i>.::...::~•=•.:ii<:;·_--,---=--c------·--
N~ J)Ol• Iff..vcwc. Kualjb Sll.IUl do- l'osNpOk ~ C'l."-VNl T,£1tNKXI PODAC I 7.A " Sl:AVl1J"
dd4""4tti& podd•Vll.il ptijc'mtl. DA --:.«• pt'l'~kD~-==-=~~:--..,.--,c;--;-c-::C:O: Fukwltlt:i 0/lil't.- $f0- 1fiN> k it&.
~l' tqb 4Sl kHt. 1 'M.I:I.& ,f} 11P n.11 kqn r.4 ~llova..;e otkloeid I& R». M r,fVtt/cl'tttrijn: .tSl kHt_
t.n. Tt M"T•. Mn J t~i ~;..u ., Pft:d .._. , 0-JCI/jhfosl 7il ~11tW 111.1!~ -•lftlf': Ubnro, n t..t 2\:1- lO (tV/m. Za 4~2 Ult, N1 bot7htt
· MT3 ftarna 01Ci.Ju'ir4._ Tl o1cn O,S ••V. m turit.u TZ oko::~ S!) 11\' n,., b.t:tM H ok9 li-10 11V.
id•:t
ST J4SO J4SO l-4 u.vojb Cl I CZ u ' /tll' uS<"tlji..us-dS-- 7i) 1\lY M tMt:i\11 T4 7...1 ..00 Hz. l-"f"i !"Npunt) 01 Y~'ltlflll'll.'dCf't<'Hofnil'!N
•• ferjtnu mu. idu Ndft/1/t'IN} t : 9 V {tit~ dl.epne hfii!N"ije od .c.~ Y). Poun!nj.."\ IS-1'() 1uA bel ~:l~rt!l,lo
antcnu.
5.SO :u.Q Lo I Lu 1t1 (A p('ltmrlll dal r~l1J)C
,.," hlu. anlen.
-••••-••--• ~••' , . ,. , _ , . ,_ ._ _ _ _ _ . _ . .. ,,-,, ~. . •P o • - · ---·•·

- - - - - · -- - - - - - -- --... ............, _ , __ .... , ........... ..

VRBAS

L------------'------~·--~---·-------_j
-.,........ -- -- -_
PODACil'ODESAVANJA ZA .VRDAS" ~M: ll.i'l,ti po•lc(.\v~tnj:t ul.nlWQ: -Jda u au.tOQnh:rru, I:JmnL k pr ijr:mn ik utu:u j,, 1
u rwsae. VA • V'Ci.tll.ku :m4(•nu prikfjt~ili t.a. A-'-"'con!.U prit~UI!a\: ~ IJin:lf'I'C••~• not nr·~:t~'l

...... ..........
S. P.ll ,.,.u..ct .._ od 1,6 v oa Rl9 lrod .....,. -""i• od 7
....... v Na konLIIUe I j 6 w~~lAr"l~ utik ~l (Vit~t:li ~:ou) prikljuli!.i b:lu:riju ~loCi t' Y.

--·
MfiUk ..
,.
D ...

rr
...~·-
t .......
"""
a1aP a '1111..111• , . _ . n. '1'7.
oc ...
.....
Td:JTJ11,....
't1 H'T1•NP ... Gl .A\INI 'U.:HS1l:'KI PODACl. 7.A ·.,V1tDAS...
~t·~IIJJU nr\·.~,_. $1' 5Z9- 1f.ltl kH:t, l(T S,9 - ,,;n MH~
ltlthfrtb~~tcijo: 4.~~ l.Hr.•
.,v. z"

-
S"t lfr SlOllfac 1•-=-eT:I.:rw Tl I T4"' t onto¥'! OHtljiMI! Ul JO MW i:/rJ:tll! J'ft~Zt.' ST j r.T 10--lC.I 4)~ Jdh M tll1.i,. , \hl\r•)[l!
m•A Wn ...:i..II>N
OC ·U, )00 p.Y. na. b:"tliii f'n-!' !:: OC 4~ 16 p.V9 m ~~l OC .l69, l..S 1o~Y. N F ok'tljuy,,st n:,
J•w•R• IT lUO II:H;l a,... ...., b .U:LI J'tf'IOI OC7l, !.a 1..\o', 4!~ H I . .
, , liM. /Vtrpttiaf'/111.' 6 .... (·~-·liri nwnr..:'r lijc 1,~ V), r<w·~~n;.1, ~ IICf\~h w ,..,,
7. 1 )~)ra'.\1
.......
ICT t,t, }IIHIJ h ...-off.M
h 1AU 70 rnA. ll1r~~~~ u ~···tin•,t ':t J V n,,p::lj.:m]~t i. fo['fl m\Y lzl.u..J. p:.tro~nl" i2Jhll>i J N:tntA
S"t or 'PVC Jk• t,.,. -··d·~
Ll ru.-..t LI~III'Oii~Jf'lr.UIM'I

""'"'' PaN r".,.,_.

"'~·- ut. Cl
l<Ju 14•P11 fllau~t• J<Mot/ol" ll'O mW • ·t·.• prt"nc•S.fn a l'~r.lf, 600 mW \llrJ~n ll ..t•llnw.

_...... ....···~ ·~~-

'*•"·
f,J Wlb
n •••)b dd
u
u--•l•lit:~:
niU idu
U .......... 4aJ f'Wil...
ICT
sr ....... ItT 4,1N&
liiOlHo VA uA JcqroTi a. If41'1•U'-•1

•f ......... "'
UOOUII
n .......
i*ifb
_.....
a ... - . id..llli ----·~~
J,..,.n DA
-i -z
<
I
-<
(X) 0
'-l X
w
.1:' --
 SFT 317 lAF 260 J[AF 260 I AC 542 ltAC~2 AC553(2xl
(~F

. ~:=­
272)

. MFTI MFTn HFTm

~!u .U.120.

? q"!•
'ja
1120 zsO'=
RASPOREO EL£M£HATA ZA Pt'OF.SAVANJE 100
UKl JIIfEHt ST .
IS GR ST KT POGON XAZALJKE lEG£NOA RIC ELEMENATA
o----[2J--....o iiC~ni ~ l~ i 0.1JW
( Obrtni kondentator zatvortnl
~ :lrr,(,O.ZS 'II

-+.--- n ..trol it 12•

~ EloUn.lil 6V

·IAC 542 ----ft:"-- St i,..lloks :10'-',25V

)EJ, ~2
·J[AC 547
~t:t~ - - f - st;r..,..,. !2.5'-';usv
TAL ASNA POORUt JA : 'l5" r . .. · ,

sr: S1, l(H.<-152G KHz

(~""'- 1f$"')
KT: 5,7HHc-IZ,i~Hc
G
J 6
45 ~:
• s
• " •
J

"
. •• k 1 ~f!---- StirotlokS !111"~,200V

1:1 il o K~rD"'i~ld .! 1~.500¥

NAPO~EIIA :.
. NFT 2 k 1
($Z,im- 23,8ml OS l.ll,ll[ Jj · P.T. · --'Jf'- Slirofloi<S ~10"1 50¥

ST;
TA~~E POOE~AVANJA

seq KH1 i
KT: 0.2 M~r
I 545 KHt
i 12,1 MHZ
HE!lUFREKVENCIJA "51 KHz
E

\& .a

SFT 317
0
c

looojono
~
B \SV
NAPONI MERENJ(BEZ.SJGNALA NA ULAZUJ U OONOSU NA MASU (+)

E~
SFT 3 17 lAF 260 IIAF 260
( AF 272}
-E~ -E~ -E
IAC 542 l[AC SL:: lAC .553
.
l[ AC 553
·w j.Er"
!Obojer\a
lt<lhiL
STIROf'LE~SIII . kONOENZATOR OZHAtEN SA C•
~n~t<;To SE PO POTPfBI.

FLORIDA
 SFT 317 Af260 AF260 A.CS42 ACS42 2XAC550 .
u!Umn~ 8Ill AA120 AA110
a~!lena K.T.

j
1 u· -,,a:: «»

~I ~-Q ~·
$!0
a:
~· cr:
.:
~

ferttn•
anlena

1---- - - - - <tsPRIIL..IAt
I<'T UKWLCENO ' TB -·
*- ACS53
ISKLJi ST GRAM: KT • 5

I , -s 'IJ:,,
I
114-= I IPOGLED
P(X;LED
ODOZDO [}::: ~]
I
n:.617o-1312
l
:,s:tl:
'16 i
I
I
I
I
ODOZGO
I I I
I
\ I
' I 1
!]:31 l--·8! i17-t20=n
.e I
I
I
!~;
l 101 ~
118:rr21
I I
119 ;22-·
I

I I I I
~--- ;
I \..
REGULAC!tml
KONTAKT{I<)
ZATVOREN OTVOREN T9
K
Ub" ·0.7V ·2,2V
Ue"' -2,3V -2,3V
Uk"' ·0,7V -4,/.V
.-JL-JL--JL-J
lSI< ST KT GR 0 H R I D
 ~
··-----~·-·---·---~·-·

OC514 OC612• OC612" OC604• OG604io 2 X OC 604S~C.

/AF1C1 -J / AF101 I

fl 4i at 1COIO . . . N I.JIMffDC.,_
·~ ,.

r
R&llu
,,.,.
-~""""'- It
"'u :

'"1fo.', ,.
L

DION -M--
~1<

-=-
UKU ii(ONI U ...F . .SZMift
.
. ....T
~
ISIU..I. ST TO. TOll tSlt\...l.
I I I I
I orr ItT

,t :1 ' - s Jt
t b•- · TOJO I<T. n Hll<U. c. "
4 I ;rT- 4 1 '
,'2j]'
: ! !IJ.:- ~ : :1) .:
I
I
: l : I.

'[L • ;.. - :17 j]:

, ' I 1
tr•
~J :
I ,- •
1 I
lr=t-! :
1
lJ- • II -1CI ~·· :11::19.• - :~
:••
1 I I

R.R 220T
I I
' ' '

--··- f
" '
I .
t.t....,.·n -

PODACI POJ;)ESAVANJA ZA RR Z28 T GLAVNJ TEHNIOO PODACI ZA RR 2lG T

Ra<li podda~ aparat ae IDOI'll vadltJ iz kutije Frdcvrntni "f'Ur.· ST Sl5 - 1620 JtHi. KT 3,7- 12,6 MHz.

ddavaDjo poddavaaJa
MF kola

ST
-452 tHz

1..20 kHz
-
Red po- PnbeDc. D irb Kazaljlc.a
prijc:am. 11&
ST

ST
a Mlh
1420 kHz
~
Sisnal do-

oC7nF DOl ba-

l'oAWpak
preko podd&Yallj£
n, n i n
zis OC 614 ... IIWt izlaz
l.icc duf. 0,5 Cos i Cus na
Primlodba

Rqulisati
jagra
MeJ•fr•""""cil•: -452 kHz
Os~t/ji>osr u SO ,.,rv izlante s,.,,, Za -452 kHz oa bazi• TR3 ol<o O,S mV u - ~j
TlU, olio SO t>Y, na ~il Till oko 3- S t>V.
Ulluna osetlji110st: ST i KT oko l S pV/ m •
NF <mt/jiw>st: U -11 mV na bazisu TR-4, 400 Hz.
• •.

Napajtufjr: 9 V (<iva d2lopbc bataije od po 4,S V). Potrotoja oto 10 mA bez siiiDali
m poloienc max izlu
daf {er. ant. i 2S rnA sa signalom kod SO mW.
600 kHz ST 600 !db: .. Lo.; i Lusna
llW< Wu
Lus pomcritl dut
ferit. lUIIene
IC.T 12 MHz KT 12 MHz n CokiCukoa
izln
11\&lC
6 MHz KT 6 MHz .. Loki Lukoa
max izlu
Prvrmt oset/fi-11: l) NF supn. Za SO mW i2Jame s.aare (0,63 V na S oma zvufnib.)
tre"- ulami oapon 4 - 6 mV (800Hz iL lmlPOeratora) na tliz:af max. otvcnnog potenciometta.
2) MF stqa.. Za SO mW treba 3-5 ;<V ua bazis OC 613, a 30 t>Y D1 baia
DrYO& oc 612:
 1-..,-...--..;.- ---------·
OC613 0C6tZ OC612 ~ OC 604 2•0C 604 ~P..tl.
R~

~...
1mt v
9'11

f
150~
11.• ~ ~4.'~ 15•

!h~~>-·OA~I72r+-I 10~f,.
·~0 220 ./l ~ I ~
1, $k . ll'

l
~

.,
~I·
' '~-: ·~ ~) '~ rt;=='r; j--<- ..l~._.6-,
!'

.r:·'~ ,:;0 0 1~
~ L; -T~
,zo"13 ! .<.?.•,: 2 0 · 100 Mf' I

II , .---1--L I
I
A
:"1 t \!V" :: i '! : ~:;:3)1!
: : 7t -l.'-,-.
"::oo T I 1
I'
i I I

-!! I?:·~1!c"''·'l j ~l ~~il : ~')z

r - - - - - I
0 ,_,
o;v :) '
• -1
I ;o;.,:--' l :"' Y"
·u ..

J·" '''-"
' ·J•e . -L ( ¥cy!
\ l I1
~:1!1• ·~ ;'¥'::.~;-r-":'i -~,_;;-"--,; ' ~-~,~ .~ '. ~I,) ~
i !.,/. , !
I

-'-l~lt~~~~--~~.-,lt~~f '(c " _ ~ - - h - ~~;:,; ~~{~'~ ~f~6~~~fiL. 3

h~c---H-~
I I "( •
• . · I :
l'
Jj
1
__,___t
,! 'il. ' l t- '''' "' ' I I' i_,, ...I "•'' <TI ':""' ' I i
:,-- ' , tN-- :-;-- ~
II' ""•: i' I : I i.....-{1:-, I I .---- -
r

I I ~ I I

- I" .
: { I ' I • r ' ' I 'C--··- ' "", I
l
tllt;l!.
~ p
~ S ~i e__L~ I . :.
1 1 . •>-.
1:
·-
~! hr.<t~
p , .. I
1"
~~~------L·--~ ~,
o

L11 !:
f ••
~ '..Y j~ 1 I ! 1 ,J ... 't •J. :- w.. ---:-;, } l l
'~: :1! ~t ·: ~' ? !? ~~oft,.·· \ i --'.1 ;d -·--·i
~v.~v, ~ '"I ~! ~-~' I,I ..,~::
v .• .
: ;~ ;!; ! J, : I (\ - ·:- ·,.. . t'\) · J ~~ I

u nf' ,.~~I"' ~·
..,,1 I : 'i
i• ll 'ud! o .)\ ! - l..c:-.rl
f. ::_:-· 1i-~·,:.-r~-J J t
·'..!:::!
i:; ;;r.. ..-!.. ~ ...., ..., 1

~
·F : r J--iO.;.J'
. ' _, .:. ' h ·~
\
-~ :J.e-1'-. _._0'1 rI">• __-~~
( ' ....; ' ·, '·: ·.. , ' . '--......
I•' ;·- !.:,;,
;[- , , ,.,- 'i
1:;::J:-.· :~·,·
"'' ; <Y t• ·-•
.
'lr.• { - -····· " . 'I
i l iJt~~· 1;·~ <i---
~ . ~ .~ ~~~v. t:/Vi~ \ :-
~ · ) ; ~jz~o ;-Hc.___l:)., ! ,
::..31 ~ ~-·-··H·-Q~...,.. ~ t ~ ~ • .........·.·;;: I .. . i.!
I, I ·:.;.{ l: , · - ·- ·-··· . ..!
0.·5S>.l; •. ),()! '! '~ i: I .i ;v,- u/'·. '
.· l- :li If. l I I i i' II
0 I ' I ·1:'---- ·:.. '
I i '•.;•· . ; 't'-' I; $·:L I 1

'i~ .~• :::;:: .i 1 ~ v· jt "'~ JJ- , ~ l l.roo,.r ~

1

i i?,
IJ
~J ;_l' l1tc:".. : 1 ~ ~ ; ~ i

'i ' ; ~r::.or ,+...,....~·-

! •.5 > 2
i l ,J.-. 1.-'! I r'1"' . !o
•o ''IO I . I I . • .
,...._ i '''

ijJ~~
' :

il>-" i"W~ii< i" li. ~ltE

1 ;,):")/

I -
,.
1
OJ
• ' . ·.··
·'-'2 '"'" y'l
.
l 1 · ... .. . . '-l
I

I !:l r-' . ~- : '·~·

1' •
I i;> _ f'

1.L :-- j_ ~" L . 0·'"

· • ' ] 0.1 :<c....
I ..L
~~~c ~i j
Sl I
l
1 f'y ·
':! · -'- 1
r::-· - d:o.ou
• 1 T O,l
...._
..1.... j_ - I
1 kontakti u polozaju5T
...L ,

TON ST 07 1SK.
i
_._
lSK-:' OT ST T ON

. I
I
1-l' ,,, _ ,
' I

.,I ~rt- 4 : ~ ,z:!]'

•·•l • LU.S feritna ant ena ploca sa stampanfm
~u- ~ . ~
vezama
I
' ' /
:.~ - ;.7 -:-f1;2!l-fl: ,..
I I I
~11- 1 · : 1- 6'[L /
.~
I l R2 · 1:)
:U...2. :rr-.r : :•S-fl! •_a ~~· --41;
. ,Lha · -to
.9
tJ-6 ,-'J,t9 ~ I '
r. 'v 0'
prednja strana · zadnja~ &trana 8
· SssiJ8 odoz~o p!oca sa stampa- sasrja ~
nim vezama strane RR 210T
 TRA NZ/5 TOR IZ IRANI FN-STE REO-DECODER

101 c

Ci ~ ~ ~
:!j •, :.: :;.R~ C806
··. ·eo-j H ·
·~L: ..
~eramUl

,..----f~- . -~ ~
~c . cr
"'· --.211" :10~-
~; . ... .. .,. o¥£~

5T11·~~J.
~r. ;:! .· • · ;. ·•· ~.~J
St)'rofl•• -.- -~ a: ,:· ;b • • ·'TaO! : . R801
...:i1 ·---4~
~ I I ~

C804~
,.,. ~ L ,.D. _ . . . . l OV-

~ ~ i'~ I Po l yl'tter

~
. !Q
: :l ..!:"1_ • . ~ ·--~· .'
· j~~- ;· •·
- ~-~-. e·~ ·~
~8G4·~
'~' ~I~ " < ."c ;~~g~ 1 :•!$~;..,;
.J.. _ _. , . ,lOCV- .. J
I •a 5-ehl~;!":• wi d•ntond
_ .. 1.
. . --..:.

--er-~·

~ . •~!
-vo~ Q;Z~ ~fT· · <Jft.L'
··- 8o_;J ..'
~=i }~.~
..."'"' ca<:>s -
--~-. · ·~ R82S .. • : : ;

H)l : -~ u... ~ .-. ~-

~

...
~/y
0
C8 l7 22n S !::: -·-""" • .; . . .C425·;.·
.f :_.
"' :l_ . : 01¥ . .

CatJr ..j_f-6~...,~ ~-- ~ ..·::.···4·· ':._.:;:

~[CHT!R

:~-nr:
. C?~· -
R3!9 .. . · ." · . "· ..-
·!.. U"AL
. ·.
... . . .
!"' I§
.L-~----------~----~-c+
"'

u
:l.. 5
2'V
1
~~;!. .. 'I . /cat~.'· C8~ C821>:1D~~.·.c.:' }.·.:..,<aar
""
+
·~ ,
-- ·i :·.
. . ' .·· ~••
'.\',
.· : . . .•. •:

( Deo: AA ll2
lo4l .,;!
C: • I<ZftGE A680 a
5 4

~I~
-~--;;-;- · ·-! A 813 10 k c 801. c 8 16 22 n F

I~~'
\, .-; ,~
·"~:;::::;:
" ~~. '::t~·.:t'i~...· ·..·".,~'·.·...r:···
. ·~ ·. ! .
1 MF
R 802 100 I< R 814 150 k c 502 1 nF c 817 22 nF
A 803 · 47 k
R 815 4.7 k c 003 2.7 nF c 81a 25 MF
c 819
· c 804
R 816 Ilia K 1 nF 1,5 r.F
Masser-) R804 2.2 k
T802·,. ~i· · ~ :. ~ '~:-·. ~ ~- R 805 10 I< ·R 817 4.7 k c aos 820 pF. c 520 1,5 r.F
A 818 . 18 k c 806 c 821
NE '· ~ cz 10 nF 50 MF
{;j · + v R 506 100 k
c 823
:·, : ;~'/
<0 ·• ,

~ _' ,~i '! I , ·. : ..

24
R 807 3,9"
R
R
8 19 18.. k
820 470 Ohm
c 807
c 810
820
2.7
pF
nF c !!24
470 pF
150 pF
;~
· ..-
R 808 10 k R 821 180 Ohm c 811 c 825
k rv .,\T . ) R 809 10 k A 822 180 O hm c 812
1 MF
c 826
' nF
1 nF
r. ~.· ··~, : : A ·~:~~· '·:· ·:··r ( . ~
A 810 · 10 k 10 nF
• ·. A 824 1 k c 813
'·'"... ~· . p· ~-'- . , , · ··~ ·,C807 GRAETZ
, R 811 1,5 k 10 nF·
.. · u R 812 · 10 k R 825 18 k c 814 5 MF
: I .::··.,,
· ·I
. c 815 5 MF

iS
A614
\1 11 ·

R!!Q,!
 .- '"'~" ' I • "'· - .: . . ...~,·
f '"'!)oi.I(• •~"""!·N(IIl_..I~·:JUJII'"-t.rUJ.

A UTO-MA CNE tC/- ON

1-- -r·r:= 4~=t,====:,;=:=;,==:i.[E]ii~t--

- ~-· ···-- -~~·'.

R:/!4 1JII
--

=:it-•-----:._....--.
-- -- -

i
t0P1
__L -- ---- ------
----<r---,r-~
22
f ~ ! i ··-- ---,--------,

=t !?f' v fUJe
BV I02$•$QI
7,2k
[>, i ] ' J .
ma L.

~
I; ·t Q511/

-t-ril"
I DiOC
C3

I &/IV It f I
~ktfepf
.......,a..c.-: ICMlo
rEtEAe~~ C} __:,v.
ZMNr.
·~Itt ""J-071
llfUff-1 ....

-·-·ll<wl-pi-
..IHflll'511 IGIWIP
N,--~-A*"'iJFICAI'rulll

121ll ··41J

____..___.~~:!',.,.i
~
~;
---L_
-7·0M0f
L<t>
!i01

-YI"'",.,.. '"'
7V Q1A
AD 162
----4~" !
I I 1 ~fi'" I I '71l ' T06 !
r:Air·l ~ ~~
~ '--- ~9> ~2k

~
:-=~·GM'. ~15W
~

~~
'1241- " ' '

'~
... ... .. '
-~

""
"Q
OD
iNI-m
~- :J•

••
'"
,...
~~ ..."'
/t$1
-:----.!JIIOCv- •
":" Orudplcrrr.n ,.., dH .t.or,tf*· Pf~
PiHttlrtl (;J/k1111 ~lN SOlDriii'IIW ,A.. ri!Ctr

.............
8VIOW-W1
lilos.·GHIJit~
r " ~ a~~a,m ~IICO'N~ ctJrc SOIJDWll' ~

. ...........
PLMIUC
---4112SfJV~ fiH.NMD • Hot.'.slllt
,~ · 1101170
I'.S! 1HHlR1Dfi7654J 2 1
•.• .,.
- Jll £th ~ 'IXJ-"' ~ ~VM IOf'itMG(Mn I
---.lf0i7ii1C'*Xmt:
,.,_
CA.,.ACI!OII
CII')ICif'IJSit!UI'IU'tfllill· - · - - - ·- · - · - · - ._____ _j -0 ... .. G
. AUCIIA{IO!Ia .~ l
I«JDlnomOid RLS£trt, tlS ,

-mii-..
---Jl---'-
~111ftlt Ml!C.ADorr·W~-If CDU'UM
A ...........
rxwDIE"~ A'l't't 1'111£1ireAlffllltUMIIrT.~

!=:!!1!-r. AC 50
SfSTEM: NA KAZE TE
 !~
;~j
@

i~
. lJ.
.· - ~
..-
1 1•
I

• •!i
I .

I ;~
~ o
' ~~r"
~

t
i
II .~
 'II
fl'l'
'Iii
n.~~~ !t
h~ ' ;I
!•. >-
...:·...
0
•ill ..... ..
~"
.... ~
.
c:Q

i!il·I '~~~"1 0::

0
a...
'i·
.;I
...
~~
1-
~~. @ ~: a!:

........ ........~•.•
X
~~:, ~] = 0
UJ
.1"1 a.
Um C)
a
:r
:~; .. ..
..
·> .8. ><
w
,~
z ....
~~
;~

~ -i
~~
::> I ~·
j i~
...
~!
"-
HitiJ ~ ~i·I
,... r· 0:: ~i i1: 0
<!> !:§
F'!... s::_ • il. z. z
:.
.·
;;
~8 ~ •·

~I .. ::>
(
:~
':
,,';I .....
•1
-1
....
• 0

...t'"..
..~
a::
u

r(,
I

I
I ~.l
...:s.
0 •

~~ .
·-
..
ii

~
~~~ lr;,
ii[!
~i!
.....
a~.:
~.

~.
.
....
....
- 0 •
lt l

,jp~
~i
~» -
f~ ~ .!: g_,:
!~J! •

it~
0 i J·-~g ...
: .. :
~~~
ie~ ·-
I -ilt . ~i~
I •:

1au I~
5
jjl !~ j"I ~i:
· ~~
& •• ~!: ~
~:

If~~·~
;, . ~- ;
h
I •.
,.,~ f1i ~~ ~
• .! '
ijg~

J•~~~f u~ J: 1
uu h·~I i'• •~
... Hfi

L
 ~-===----=---=0
d m If -~
,.,

·0
. ·0 ..o ·0 1:3
...... ..... ... ~ w
\.-~-··· . ,~.
.f'lll<t
..::IQI( At'fW"'
•< 1M .. -- '
OOC.,T~Al . . .
•IIW...flltl't"'-
._

...,.,
•
--~
*"'"'~~
• lOll!» lif-t..-
....

.[@ I
-:r..
l'"
~:. !
I
I I .
..
~
- '- ~·-·
I
~
• .,; v
-T • \Un

,;.~ ~ lr~
~
. ~tu.i •,~
.

! I
I I
I
~
:::::~:
:r. •
.l"u . r
i"''
l
'" -~
;
L .. .... - - - -- - - - - ·- - - + --•- tl,....

I ,. _.....,.. ..
- '--" ,. . .. ~
,.w o\M • COil -SCI ? ~u.... ,. ~ -f.--- -----­
- -~II)J ) I """' '-~·· ·n~l _ . ,. F 1,~:;
~..--- '
!O'IC !1 ..

I
·r·-_-
00.-l.SD' OOIOI:S tl';I( · 6MI...(OC •/IIIlo
So·- s;·~·
"''"'• - ~!i~~ -'it.-'-- 1 ' 1 r I ·· ,-, .. •-· -
~~Si2 9E~ §2
...1....- -. . . . .- -
'joo~">W'III" """'
1 1 1 l"•r
• .-.w - 1'0 '
1-~-"'
S11 . lUG l"U '~(
:t.t
1'9n>!....--.-.~ . .....,....,.._ o..... - -
L._ • !toO lU •t..,.rl -oo
:~ ·- . ; . _. .
ol!.o l w ·

I - - '
u.:.. "' .

""' -z• ·~·~' ' ""

r~•I NM'' "" ""-11001M£J·,-~t(<~.

··-~·····
... ..,. ~
"
} nft··
't(I~To14f.\

:~~:.~:! ~':~:~
•U$-WtO " I" ' Goii\M(JIG T"M .I.T
.iT & 8JT~U
G!J~r~J
-,H~ :r.=:...--'i~ :
-;-jp.-
~ . ' . . . ' " -u ~- · • -1Mi( MI~ (I'If!ILU!flf0J .UO
-'--11'1-' - '

I
AT!ttt.n.ttlt-e-( ~N'11Dff1tf
-'-l~j
fwnool....... ~..
1111'1CfoWC. ilNIU 11(111
•+ •. t •
. t •., '
WIJIO.Il.,.llJoiii.L •T ~~....~.,
-'-fw- l:=
$.(~ 0( ~~ t_...-... _ ..,.._ I I a~tltA!tQI(J 11tso'I'£D I j ~otDFIC#~ •htJrwtn I ........,... _'*' _____,~- · l >-..
-'·U't" t-11'1"- I-_ -Hr.

I
r!fi!IIITai C~l'l:ll
a»CC.IIi.llm .WM'Ml --<Ell-"'" -H~J -
..• --'--11'!"- j _ :u--:t'- ....-----·
l 8S5
)QC"'l~ ~tul fiF ~;tllj[·

_ ' ''""'~m• • ~& • ••~ •--:._1=2:

•• ~•- ..' ·-· "·..
I t"""" ......_,., l'lll·f'>l..., !lli . . . . . . m~="*"·c· . .......... , .,.U 000.. CCIINUOI tl!!O:· '>a;TC""'
I
P.,.: , • •-•· •• •• ~ •~ .
l
" • - · • •• • •· - - -· •· - · · •· -
u • : • • : n •- - - .· • *· > , : . :... . .. o ... . ' . . . ........ --•

1..:::::. ~fl... -·.-;;;;- -- - RECORD - Bo'y

_; • • • · n = Abglelch-lagaplen , ... • LW 208 RTV Y"'"
Drucksctlalnmgsplatte F IV, ~ 114-1488-1141)
..-.o~""~--- ···~
,.,~.-~·1· 8· ' auf die L.lU!!ielte g eseM•n
II - --- - - ....__
-·-

~;, ~~~:1~ ~r,~~~

ar •~ ~

\:Jt -- -----M;:/i'
!U - ',_ . 113
....,...
-~-
;'' '

·"'• ~1~--.1
WJitl.~:-:"'~:"- ' - :1

_/: ~J:!.
-~@-Hf..J ~~~ ::~t
~
- ~~
T... r-~~"i-~.,r
_ _ ,....... ,..,.~! ,
.d•• elefl.ttl:l' " . e «Ol

. .. - -- · -~ --~ -· :f

-~- --~- ..·- ---··

Y6_'ANZ!S TO,R S/{/ RADIOPRIJE/v!NiK

{!:~
~·'"
Ot ~

--· - ~_j :..r., ;

HEA
EXOUISIT
 ·:·:~· ;T:~/f ·: ~c: .:.'·'•',·.· ·,•:·:.·"· ·
_ PRINTPL EXQUISIT

.
.. .
.,.:. ;_·. _

=~!i~"-~=. ~ I ...;pjGfj~-~. -T-~ '"·l'~~ ;~c :;1~~~;~);, :·1>~~ ~.;>:''T

0 ~~
.. ~-:~·.:_.
ATT E
. .....,..·

n . .. [

}.£Bll " ~ "'- -~< ~ ~

. I

, QA~-~'~-~-/~~::~~:~,;~.:~"')t~· .}1\:::::::: ·y ·~~·Jl~~~J.~l~t~~~·t~mx

q • ;F C ._

..~~-~-=lr-~·'•"~-> C!Ie_~l»i~ ~,._·;: -r-~ ~~·.~-, b/4 . ~·. ~·~ ~ ~ _ ! f ; ~ o ~ .

·-· - ,,r,., ·' ,. ..1 • !'lil

··~ ~
...:. ,·:;:L*
~-.,. ;, ~-~•I_:~
n

""-·~" ~~:L~h.:1J'. ·~- - . T"~~l>~rI _,C~l 14~"l ~--<;"-~'~" ~

! :. . - .• "'?"' :.;::.::-. < l,k..;·__ .J . "; :·- , crW"" ·... ,o• . T ... ;; '"" , !JJ
. • .
:i,1'
'
- . · - • •"
·, ··'f-.;,'
.·
(?' ,(.
••.,..
t ' .
. •
O•!O
'-'-'--· T'"
-""
"
7. " '
. . ..
•
. ...._,.,·,.
K"'" "
•
·'
. . . , . , _ . .. •,
TO..;:.
;_ 1 ou_1 ..;.:.....
lt'! <!l " • I • - ,,,

·~~-~. tl:- :t.:~f~~S'll~b,~~~-

-~-~-~~-
fE:~lf.~ ·-·-~r ¥1~-"i"""
."'1~-"'jfi';;:...,__
:-.dlo~
- "- "'~"-~--;<ll-:t.:~J~ ~
'1 , ...., . ••

s~
. i '' . ' T t-1
::,,;r•
<•· " . ' • .
i;jjji't""<i;"''
··-···
t""'ll - -,p ·"W''·
,I , , -"""'
r

_,-.~J
~ ,"~ -~1 · ... ·~~K)·
- · ~ · - · ·
i)L} .. . .
I.

·'!'ri\l~ zf"'F.£!i·':Iil ""''"' - -~- -~

1 ":;Jll'z; .

~~~~~~£~~~:~::] • . I<,:J. ~- .: ._,. .•_<'~ _.~.;,._ !-Q

f-/- '' o"t
:)'•"-'
:·::.'BiT... _:J.'ffi.·:iJ•'',
• .· • :
,___ j,..__,..-'-'""'"
..''tr;J,.' ',-.,--- :;;;--;;.=--:
10 . .<IJ}'. '"
T "'f
1 t
ov&l
"<;J ..
•
! i.
....
-<ll!.r- l .- . . I :
"•.:'j";"~~ ~-f-T
l'! •••

·1 ~~1:11 _.,.:
u -·>···· . 1':1·
:U
. •
·, . . .-.~-_,,.,, -
. . 1:
--·---- -. ~~ ~ " -~ ·t

....Uf5"11EC>£R
7Q

HEA-EXQUISIT
 II
TRANZISTORSK! MA GNE,TOFON NA KAZETE
,I-ll TACJ-11 _
E LEKTRICNA SHENA

TRI 1R2 TR 3 TR4 DS Ol TR5 6 C2

2S B7)(A) 2S.B1'5(B) .2SB71(CJ 2SB77(C) HV.- 1 5· 1N34A 2SBJ70(C )P !NHA

$l -MODEL TRQ-220
.o
0,

·r ·r
I
I
'
I

l I
?"'fl·• i I

s-.-
:;;- .,,
·p"
. I
I
. 1-. :!: '- --. ~-~~~-~-f
I
~ ~;.: R J) . :~ - +"=IZC·h I
_-_,jl_---'·-·~--·1--:_~t;_-~----,_..:_____ J_j
i

"' "'l
'" - ; ~o': I
··~
50K <I)
'~
"7----l
- -r=~~~ ~
., "b/
r ---
! I I '
___,__ _·---·--1.
(•5,.4VJ
I' S 1 ,'

...h
-.- -~- 1 ,'
~,4 . . -
' .... '
"' ~--;--
~
Ml - '
' .
-+~i ,.·,
I ' " ...
I~
.~~.. . ,. i •. :Q
.

~
SQO

+ . 'soc•
TR7 TRC
ZSB370(C) ZSI!J77(C)

L_____________ ______-·····--··· ·-·- .... . ...... ........ - ......,.... . - - - - - -- - -- - -- - ----·-- ·---- - -- . - -

rrr -======= I
-----~
- - ::-.:.-::.::-:·==--:=-:::·-,\
••o
r,l"t}''
-- \ ) i

I . r= dt
•••
MODEL TRQ-220
I
,
~
1
~
· l..[V[L METE~
~---· u ;c2 hiiOTO'Il
IH.CO~;r-;>3 t'EAD ERA.SING Jolf:AO
("\, ,\
\._/
\ . .,....·

--·--=::

.~~
"-1---+-.J.~ ~~
·/1\.--

~-If::--~g~~~r
.. """ M•7•;/
, ~
.~l-0 i?J'? I I I 57"'

"". .)~{
f. i~EC

ocx
'
~-:---{

--,
I

_--::_:_,

I
~~~~~~£D ~
1 ] · WHT

I i

SF: . . <'1, i :ec-'

SPEA.!C:Eft S~l(! .

~ <lifT~~I hiiOTE I<At.'•·~

~c soekf!T
·-:·-- ·--f.. . c.AIEO ' -~.. ,_. WIC JACK ~~NtPtOl
••e• JACK ·"·
--:_-:-~ ~
SPE·.:O.,.:,.J1
1

~fl:::--
""ACI(

REO
' S.?
:.-lEVER SWIT Cit
~:=:-MONTAZ.
I!

SAtfE'~'I"
IVA
tE.~Iolil'">..).i...$
.. SHENA
sTAMPANA PLDC~,
;;.O ....Efi: c; R:.; ': .'....
 TRI TR2 TR3 Dl TH TR4. TR5 D2
2SB73(A) 2SB75{C) 2SB77(C) IN34A D ... lE 2S8370{C)x2 IN34A
R:52 R31
-S.5V 2.2i< -7.6V 330

Jl~ +T
RADI.O
JACK
. .
.. .
. .
Rl
-:J..c22
47
.lOOK f
I ,
J2
MlC.~
JACK

REt/CE. --Jrj' ' R3b

.
ezo
r----x ·1. -·-"'--""- "~.NV' ·~·--"' , ,

ERASE HEAD

POWER SOURCE swrrcfi

Ci9
QOI
AC.SOCKET

120Y 60Hi
MOTOR

.i

'-~L-~~-L--~~~~~~~~·~·~·~·~~~
I
TRANZlSTORSKr MAGNETOFON
....
.. HITACHI"MODEL TR0-530 · £LEKTR!CNA SHEMA
TR6 03. 04
2SB77CC) IS310x2

.... ·---·-·--..
----~--------------- ·--·····-·---·-·--· ··-
 ·-·-·--·····-·...· ·-------·-- ·--------·:- --~-.......---··- ..._ .... ______ ... -··- -R00- ··
~- ~--- ·- --RO ·-·-·-··. --- ····•-·r••
,4.C. SOCKET ·~ R~D
~-.

~--A;~ MONITOR SWITCH

T<l·· . RED .· jt
I~' ~

::~~:~~~~~=~~~~~~~~~~~~~EI~-
·;·· >
~ w I : ~~
fJATft[!Y
IHcto£:-,

'

~~
•

~~~=

0
WH

/',-
REMO'T'E
CONTROL
JACK

'BLK

.WHT
BLK

8UJ

LEVEL METER

BLK

.MODEL . TRQ-530 -
MONTAZNA S/-fEfvfA ( S TAMPA NA ( PLOCAJ

~---------~~--.._.,. .. .. ---- ---- --

 -~
TELESCOPIC ANTENNA 0204 0202-203

~--· I I 'I TR202 0003 TR203

2Sl~'g;~~~ ~~~o~~~EAFM -~
TRIO< • - - - "0"10l - 90 IS85
0102 ' 2SA234(AJ i N60orOA90 2SA234(C) IN34AorOA90 IN60(Pl•2 . . .
2SA435(Bl FM/AM IF AMP. FM LIMIT ER FM / AM IF AMP. "-M OET. &. AGC FM DISC.
A•c ,
FM RF AMP. FM FREO. C ,

~
"o~') :~
r-:.~~-- .,i',~
[
:! ~~·e_: --:v-. ~

~ r~-@···'
-. it ~ .l~'l\Ft ?l~ ?&-~lr~ ~t:
~ I : ·-·~21e ~21 6
,. :; ; 1 - C.c.:,;.: ~~SK" :C~~~ :

si---c -- i
1
']" - .
f17 ~;;~ :~- .. :~}_~/~ "
~__L_;
i '1_ , r_

~I o'" "!
!·"·"'' i _-. j
t, ~- .l~ ~':_. 'lj
R2.•SI •
.330 f..' .-·-c-1_____ .

!tt~ ~- ~~·~---: I~J;i

I ~ ~ . ~ ~ !6~8fT
l_:·;L_ 'I I I I I i I :: ,.,. ' I
~I - . 'It~ . :1 J..'6.0·
- ~-----
l ; ! ~ -----
P~l,,, ~
7T"r-;r I
.
'~~""/ l.,
_JSP

l !
_ , .. ?~ !
-.-.~;-,·

i -
' ' I , , r"' · dl

. ~ ·-:rr -----
~" ~ 1 --- ·- - -~
1 -·-rii

-•• J _c••_•
I . I '' I' I I r;=~ _,.' '"' .L-r··,
___ ___, I i ·. I i ____________r-: v...~----~-_j-
'"" --------~
'

;I r·_j I

-.i.cco.c l TR40I TR40Z TH401 TR403-4b4

lAl J
A
J
.._"'T"' S•NIJ; 2SB77{C)
A F AMP.
2SB77(Al
A F AMP.
D-28
TEMPERATURE
COMPENSATOR
2S8771Al(P) x2
POWER OUTPUT

~Dm
I §~~ ~1T•o~~~j ;' I
'
:
EAR PHONE
JACK

c~-i;l''i"l'hs ,ov:'·-~ ~:_ ~~~-~~~ Il !L~(l,p~r, ,,

~
~~ '~~,
I 2SA3SI(B)
' TROOl

~!.:lliJ~, 1~ ~
I 1 F osc_

. ~.._-- : ~~ ~-:----,----,
1
.I 1
L __ l-.1
] __,..;• LC.;)I

~ ,~ ' ' .' · : "

i-1•!',;" ·
II, ' '"'"' "n _j SP£A!<E i'\

~~ ~
! ! ~ -!.-'""-·ll .. "· I

~'
~1',;; llrl Ac- -'>c,
' CT 2 Ji. " , \, c .. .I ,...,

, ·n-1 r"''' :;l~:~

•
' • ·" , I • ' ' ' . , '
I _j ~-~-J:ic~ li:1i~ ...,.
. .' .. til""> ' . .
. -it-"
:l Q"·' ';:, +.' 7,,'""" ' '
' <0' ' • '

' ! --,-,~--~-~[',
!i ' i j•·'' ! "'' :' ! . '" ·u, , _, "'"" i '•
I. I , '· l--'6 ~-.;,
.- __ _,
--:...r--'

1"\,
__.,____
II
'
ll '. \".,, ' ' ' . u •"" " ' ' , ..

I
!
cr.7T' --J~cv• R>O'f
u_: I~ _______.__.__
S,ZI( ' L....,..._
'r-+--'

/ J._

PRENOSNI RAOtOPRfJEMNIK ...... ,,HITACHIHMODEL KH-1101 H

 1UfiiG1>f<C

1r;
110()41<T(MiJ.

Ll
=K TRo
ZSA354(8)
'REQ, COtlV.
Oo
I N34A
•GC
TRt
2SAI2(0 )
IF . ...~. .
Tlh
2SAI2(S;
!F &WP.
c.
IN34A
::~; r; a &GC
TR•
25875(81
AF .C..MP.
.. '"'"·
rR.
2S877(C)
'il"'' t.t:
13t'Z7X2
TEMPC:IIAT\111(
COOIPlNS.Iol'OII
Tl!o.r
2SB337(eiPX:Z
$'OWER AMP. "

.. 1. ~~ RZI
-
t>l Cl3 Cl7 ('. 2S
IP ~p .
MQ lOOK
,--41--- r--·U-- ..

~
7
,, "", T~2
·~~ ·~·
TR~ !

0I"
L
l
C7
0.01 C -6.2V
..~ 3 1
S·
~~ ,~-r; ....-- ~,j(

1.I ·:.~
i£1 .. 111
!Q.~AI

C31
~·~
V<
I
~
~ j

f"
T~j)­ "' ~~
~('
i

,.., H f
"'

II j"·., I~
Ill()

l~if~,
SFEA,. E ~~

:r:i
:11
1114 Rl&

~7 =
0 RIO IOK ~ll< \WP{[),r.r ' I'
119 2.11< . 40
I ~K

~7-r
~IS
·Rt l IOK
Z,2K ~
II l ~~~TMZ I 1 :+~
C21 +
'OD&e

n
e•
:!ID
_ .... .j:

),. t:zo . ~
~.,.,- ~ ... 1128.
,......,....

,.
11'29
uo

Lo$3
I '"
100"
M
Rl ~
1001<
I
CIO
~!>.
- .........

...
n

c» ~
~ ~-

~ILOT LUIP $ 1~54 IWOII SWITCH ' ' " ' ·· IIW I'OSITil*
$7~st ._,_SWITOI lt\f<w. --·· ·-- o2V ~SITIQN
,.
II~
-~ $6 ~rr SWI.TCM ~ ----€;8'IOIINO POSITIOtl

II

~l~ Ci t .J.-
200f~T .f~,.
IICIZ ~~
"1ttL ,a IJ 1 AC Hf
~ :tcss"T___
POWE~ T •
1
•~sc
n "
SWITQ<
0 I
MODEL KM-702R
· AUTO RADIO 1)

~----------------------- - - - - - -- -..--......-- ........

 TRo TR< lh TR• TR• Dt Tilt o. Ot o•.• TR•
ZSA350(A) 2SA2J4(01 N 34A 2SA2.H(BI IN60 IN34.4. !NoOXZ 2587:1(6)
2SA4~51B) 2SA2.35(C) IN60
fM O!SC. fii.O~
tM Ff?£~CONV. f\1 LIMITER f~ If AMI'. tl fliO lf A.MP. .,. ~GC FM""" [FA"'· fl< AGC AM-OCT
f .. ~F AMP.
4M FREO.'CONV, a.o.GC

RfB IU2
"" 22K

IJ(TV<!IA
J'ACIC

·~
%•

~--r I
~~~~_jllii
-• I.
rlr j m>4
I
lM• / I
f
I

I
~'il
I
I
I
I -~-J
I
I
I

lc•r ?<lOP
I
I
I
I TRl
ZSAI!l
FM AI'C
I
I
I I I
I I I •Vttv CHAN<£-0\'ER

I
I
'
1
I I
I I

I
II I
I
I
It'/ I I
I
I
..,
"'
I f (fl / <f !
L~,l / IAJ / I ! I ;
I 1 I
I J LIO I J
I f r .-:1
~I
I ·I

5()f;ljfb-~.l.
I I I I I
I I I tt i C'9 r I I RIO
CiS
31' <or /
1
1
I1
I
I
~ ·,
a~
CJ)Ot / 1 1
1 I 1
•.r• +
- C?S
10
I I l j I I I 1
I 1. I I r I
I I f I !
l..i !:• 300· - I
I Cl8 ! : /: 1 ~ : I

I ~I
~ l
L---~--~----~-------------L----------J
I
, I U--------±-----------------------~~----~
, 02J
1
I
t
~
'----~-_)I

HITAcH·l"
" tAODEL KA\-1022R AUTORAD/0
~;>< -oH SWITCI<
a V<)WIMt CXJNT!IOI.
I J
 .-•.~. , ....~··"'·~~-..~''·····-- ''!'.'··'<--·~~-~t • . .... -·

TRo TR r Do VR 1
TR s TR s
TRo TR • 2SA350 2SAI2 2S A I 2 IN60 HV-15
2SC29 1 2SCII6 2SA.234 I f. AMP. OET .WiSE
RF AMP. /1/X. :F.At!P.
osc.(r:o l'f~M.R-r./'Pit'EP.~ L!i"!ITEI(.

1'R ~
•,
~·
,.
TR2
or
C6
/il6.
1~( - I

l
~~'c -~~>:r~~~~
' '' C_ LZ rt~
4fJP L7

W~ ·" I'" 'YH .R

1
::. . ~·:· ~~~~
I

1 ' ' gnb

Tp'
1 1o S C4
38
c· ,
T
I R'23

I0 33Pt r··--
1 _,.. E ? 0 1 2,2 K

l "' ~ o

, 1

~· P,ri
:XI • Z2K CZ R 1II

l~ '~]
~17
" lOOP 470
o R24

l:_
C9
6,SK
l..T .. ,, I ~ -~:)27;~.~~.7~·<-:~L.

1;., ,o I I '
~~z ~~K . ~~~ ~r~~9K l~f'
1
"
l. ~~6'T
~m .+
ft!O.I. . . ""1
.- C 34
T
K I
I
1
dr Fl -tr. '' '" I
~--._----~--------~.___.___________~ C 3~ i R27~ . ~'
===~========:::d__j[
_j.
n:l?
· ;;:0.04 I ,.
I
'
T.R I • • II
2SB7 7X2 0-28
TH I
25877
. TR • I I

:-,}1/ER AMP . . Tt:MF£/?ATL•R£ ~-F. AHf. . .

'· ' . · C!l'1FENSATC!i(

C40 R3l . .
0.0 22 12K ·
T~iV.ii d w·~ • •
I
TR9 X AOI!PrOK.;
J~C/1

11

L9

,.,./ 71r 7Tr ,

_, I
~---- --- - - - - - _ __:_ __·_~- - - - - - -- --- - - -· ___ __ .J

HITACHI'-' MODEL CH-It50R

"
'--·
 STANDBY
SWITCH
er.r-.,
~-----···----

1
I
Ii

l
""oi
,I

' :~~
·s~
AC A-Ap
v · JACK;
TOR ·
1
j'
SQUELCH i
CONTROL. I
I
I

~~:1:
I'll.( ,;,
MODEL CH-1150R
v
PRIMOPREDAJNIK MONTAZNA SHEMA
 AF105 AC540 AC540 2XAC550
AA121

BLED DE LUXE
OkVlRNA ANTENA ZA
PODE~A"ANJf
RASI'OfiEO EI.D<ENATA ZA P<DE~VANJE

PODESAVANJE ZA ,BLE0 - •1" I , BLED DE LUXE'• GLAVNI TF.HNJ('KJ PODACI ZA ,.IILEDC ·6Z" I .,BlE D J>F. L UXE'
Fr~kvcn.J.ni op.-wg : 520 - -1 600 ld-fz-.
Red podc- F~kvenc. Kazalka Signal dove- Postupak: Primt(!ba Mcdu]h!kl'enc,i a : 482 kH-1.:.
lavan,ia poddavanja prijemnjk.a den pr£ko poddav.t.nja
Oset/jii'Osti N1 50 mW'izkrne Sltagc: Ulazn.a, oko 150 -- 200 tt-V/m/) na T r V) oko 900
MF Kola 482 Uh: c prom. 20 rrF na ba- Jel.gro T 6 T 5 11V, oa T r 21) olw 40 fl..V, na Tr P ) "Oi<o lO!:tV.
J'.8tvoren u~ AF JO.S i T4 na max Nopajanj{' .· 9 V. potro.~n.ta 25 mA.
i1:laz
ST 1400 lc:H7. 1400 kHz PomoCnoc o, i ·c u na Ok vir pretnikn
okvira na 600 ma x izlo.z 2.50 mm sa 3 Ta· 1) Signal df,vcdcn poljc•_n F. pom~u staritl:udno g okvKa prema s.kici na ~"mi E _, -~~
mm rastoja- vojka Cu L 0 ,8
uja od feritM prikJju6en na st- u 1LV/m, U - Vf' oos:w.m ~grwl~~ U .JtV.
an~ ilksi- gna lgeM-t'tlla>r R i l) Signa l do.vcdcri na. b.1-1.tsc l ronzist~r-a p reko· C'~ . 20 nf'.
jalno. prema · 00 + 403 oma
!em!
515 kHz T 3 i T 1 na T I porMriti dut
max iz.laZ feritnog Slapa.

r AF '105 OA160 AF10S

S1pF
AF10~ OA160 AC122 AC12 2 2 • AC 117

,..,.F
C11

'" q.F
L._- ··------~;;;3---.-.--'

'"BLED 62-162
 _ ,._,. __
., ___,-..... ._-·- ·· _ . . . _.....-. ....--.... ,.
- ~·• • ~ .·· • . _ ,.,.• .. ,.. ,..,.-, _,~ ,-;-I'V"".,....--,, ~

r----·- 2SA52 ZSA 53 2SA53 ~f

~~--r- ~ 1 - r ~~
i
I
-I
I
I

lI 1
/ ?-{;Jl~Cj~n
~~ u~·~
~
g
.t ~
~
'

Dll<>< " I I 0 Jl'

::
~ q 1 '! · ->t
pr.q:
Tf:9
·
_C61

~">
8
f TAP£ RADIO
l.egencla :
. --Ht-
--H- Kerko
-.if- Pol/co
Ef k O

· ~~---- Sfi r-k.o

iI
' .,:-,..,l . .-'----,~~'"' .11112 u
- ~

- ·-co--- 1/ h l
f/dW

I
.I
TAPE
~
RAOIO
1 1::·6 ~k I TAPE . RADIO

l, r·-
ll+--t · I
AUX. I :256186 REMO.CON
-- .
~~~~
I I
I
'

~ ' r~c~ ! . .

'f
L -o-'_
o-.- I
MIC. I
·1

I?;M · ~n~
J
-"
A2
S /6

r1\ ·1=~~
f l
-1
- - · =- .
!EXl"D.C6V

.
1

II
TI I' ft

Ri<f

~- - --- --
rQj
I

i
___. . ·l
.i

r
--<"J~o . o,o¥ I
f(J()
: •I . I.
C'lO : . f
'ioofo'o ~
....
,
-
I
I -
M f
I
L - -
·
- ~ - --j
I

TRANZISTORIZIRANI ·RADIOMA GNETOFON

ISKRA- RlZ RAMA 20 S/S TEM: NA KAZET£

 ........ ~ .. :.. . .
~

E7
A.59-12 W/2

ill
'
' c ..... ,...,....... .
0• .... .. . ....,,.<.. . "
w
•• •o • ••u•~'""'

~· .. ,.,

'· .
<01. :~
'" ., ...
"'' ••
·~; . '" ... .. "':;· :
06o. - •o•
, , .. . .,.,..,,_ """"lji'Cii!i ii6
 AF12& %,1St1t !!!!!
Ttl I · DZI1 ~liZ

K lnt
u
..------ .. m .. " " ~~. • • L F · ·· -

'''
m

" "
~~
~.7 ...13
'o21

" 'J~ l:

tlrJ
-·~,..
'
I
'
I
lW I
.------4 I
! 1 b f\ ' I b ! I I I i ~ •tu I
.L.rn4 ·
! ! ! I ! .I ! I I I .I ! I ! ! ! I !. I I .I ! ' 1 • Ill
t,H T nh
t il l

....
II' I
v•
----&---L---l
.;. I c;;,.. ' L~ . ! 1\lftlttfott i Po•.-HI.
I)~ a·
l.ltWrft ·I

.-~ ­
.• I
--'------, l
UiCW·GV·Prarie f VKW·l•lf ! 101 - 1Q;
HF-GV-PI~:n• i HF·Te-d ; 20l - 2'1M11
I
'
I
t~ ?H ~~& · - - --· --
'·
l
ZF-NF- . iF· h.t 5()1 - 5!iJD
50~
I'
l GV·Piat\e . '-:"4F·T•1;
I ,
I 1------ · -- ......_
'
. I I Fllte f · 1
301 - lQQ
I UC
tlll - -t , ' Itt

+
trt• ,.,
'
I
thu uo
I
I
rr • I I · I I I .. ' I 1..1 I '"! I ! 1 · """ ... ! 1 11 •
1
I
'
I n ( 4 I I I I I rTI I. 0 1
II l .._ri!J-f
TR900
.••
1I ..
O il UH
·---
1

_
0.
D ~--- - ------------------------------------------------~ automatic
SE 3811 AF124 AA liZ !!!!! Ko"&tfulrttonsi"CC•t\lngen vorblh•tten ~
!ill! .tilllli. 12.:1... 00- ~~
1ii1
~
i1 liJ I liZ 1111 nn 2a .f.5 V odw
----. Till

.........
1111l,lll4 -1 ' 0 ~ 1!.

l x1.5V
....:....,_ r.,..i't tSn
U WI~UkW~ -ci:)- sw. l lti .-!t.t- 11ac:i1'41 uu -4r- loi,..O..IIU RTV-servis
~hu•••n"

•- -:u-- ••n •it tt., .

..c:J- S:Wii U\
L lofloOilW- , .. 1\ ....!!._St....... ;..
I lit N1 - A U S . T - - _ . _ -I- Jtr. .i• \Ill

=·
 ~ ~u ~ ~ ~
!
1
I
' i;j Si
i? iLS! .!!l
~ : ~ t
>
! ~
~~~ :~ z · ... .
'-
41
~ :> ! I N Ul
,,
-
J I I
i :. I
.
~
.. -1
..= -~ .
..., >

~ - -..
~11;
.r,.·~~-
f'l ~
~~ ! <;''>I ~ ~
~l'i' ~ ·~ 1: en E
0
1-
0:
;:1 ·---.:
0 .,
j ~ I NO ii: .
...... :>

r - . - - -· T-
Ill'.:
a::: '!!
I
:
'
I

'I,
j.
;: !
I
I
!
I<
':
' :I~
~~
.... ~
i
:. ! :
~, ~: ~= 1:1.
+
.:.~
~ ::;'
.. , : I
-c N I =r=r
.
I " I
... • I
I
s:
.I
:,
~
;I
01
:;.
i
'i
i
j
"'L
:::1::
-~ ~
+f.
. ;.
g5
- l
..-~~-.-
.,..
.... ~
1
1 t
1:
==
~ H!
!
1
.:: ~ ~
£! .. ~
~
_ zr
...
"'1 -
~ :::
~

• .
:;
·~

~
;; 1'1
-- - 1

'' :
l
I
I

'I
I
I

'
;:Ia
... -
-0
I
I

''
I
~r

I!Hi
= ~
~ D

·y
... -
-D
~-
JllJ
II II

.=~wa ..

gl;;
~ -
~-
~

:1
'-------=--=~c.....::~:....._ _____ _ '-•8 0 ,

.,das elel<tron" e 9S
~-· ····--· --·----·-- ----- ---
;

"

--··--·------+---

···""1'3 0 8 ,.do1 elektro11."

 z
0
..-

._
0:::

;~- ~s :: ::~ ·
I
;;;
M
·t· I
~~
·I
~e;,
I··
~
+ l ·
'l:;l~ u
e "'
.•.
~ ~

~
-· ~~ .~ ~ -~ ~ ~ -~ ~
(/)
~ >
(L
..e-~~

<!
.."' - ~ ..
~

~
§! ~

~
... _·-... '
::l • ai </0 "
~§ ~

~ ~
~ ~

..... ......
~M .I
C> n I
~
~

I
I'

i
I
I
I

• ·-- ·- -- - - J

.. ;..

j
 __ .....
,......._.... _.. _ ~·- ···· ·-:-··.. ··

________________------
_ ., ··--- - - ------ - -··-
- 'l
I I AF 125 AF106 AF124 AF138
M112
AF138 RTV- serv1s
. • . I
j1
"" LOEWE OPTA .. Auto- Toxy K.. 52 365

AC126 AC125
AA 112 2lcAA112

-' '!.; ~J;l

- .{ - :; i ,.:,.
, -;r. ,, : ,
' ! . .. lj ~ llI ~7·~~~
! '~;·sy ~
~
i .§•, .i1-,.. ~I I 7
_j
r-
· .u n Ji•
I~ %ir ~ I v , '"I ~ ~:,~T~~
.;.
, . :r '·· vf---1' ... "'" r- ----
~~ · .:--"=-':'"!
~J ~~C::!
•§:·"!f:·.L!=i:=i=~=B~::=::;;
I I '"'·
• I
i i i
ii
~-
--· i~·;.. <C

I·"-
<r.2M·IC
'
I
...,_, jv
__ _,,- ~~.

!\L a ,.._,:l. ~-- --- - i

c 3) S!:<!o
21.RJVt..8 • • :o 1
c.x,a , U."toogW '~--- l.•.J.\;liOU:I..U ~~ v ._, ZU1 '!J." ow "' ,. ., ~ ··"" - ...; ~A """·w ~ ._. ~ " q.)$ f4 " ~ a v ~ ~ u 11o c " f
"L .,. ,.
111

r-::-
! c:::J r-1
!I
t.':J .. At....
·-.
u "' 4::',h.~.t _ _

~r-~:alJ.~
:r Q • ,. a ,.

ftirrt. _.,.,.
z.·.----
~ c

' 't
~ • :..•

.;.;.:;7:?".,
•·t.l ·~
..a n
=~-~A/S
Tfe!IICI"''I"-' &'•
n .n.A.&.l&.

'·'
~. ~r·ll.
~."''.f ~
:t. lQ

~-p.:t.tl" ~ ~·Ill'.
1:t

=- ,_

.,..:...
~ .
»

, . , _ ~]
,.. "
,....,!._ 1.~ ~;~
1~ 1';~
~~

V'tt:~
..z ~
~
tl!l
r.

c,
, !W'Q.!h

i!:'
1
~;~
<#_
...
....... l.ri
"'· ll
I
I

r
l;·:·=·I
.,.
J --a=:EJ-
II
I
lf'lt «.W ..,.. 1111110 V. l I .. •zr{•C..C.o> D4 Pt . \.I JIM - 0 J
_ I _~ Ltl' l.7i ..nw , ..... "'-CC _ J 1,. 1) .......... f """· " L:, lV~o~::.O.io.S Ln )t-'2/~U: :.) 0'\\'/-t.JLS ~~·
·c
II .. - . ~ r ,. ~ ~:l· !: ~~\1 ~; :;.·~"'
..
0

1· ..r• •• ~1.~
' .. .. ,:::e::" r , .
'~
• ....CMd t;4 rt - • 1- (• 1
,x .,_.... l .
~
..,t;
I1 .l;
.1; [• .,
._.
•
I ! .F.J - .,[. ;J • cu0
I

! ' •!/ j.
'•

"r· •
Q Q
•0
"'
••
~-~ ~ 1nw

- -
1
LO 'D
·-2lf--~):oll~ ~

~~-----=--- ~.. :
•

..
~
1... _ ,

!!!..>!!"~
~no~
I
, ,

·•

.<
· '

~ 0,; ~

---··..: -
,-
..

- - '-
~? C
4-1
i--...__
I --_l.JI
••
\.DI· V11
t lltCl(.lC)
1ft
••

..,. ....
.. t,., <"
LJ'I'
-

LD
•w• · -"''
-
-

-
-
l it
-

l U <O ......,...
,.,..C•)

..--.ci&)~~~LS
•
u:~

~:-.,-
..
. .. . . ,. .
uur u
~ lv..:.~~s ~l~ ~5J:tl

" ...~.. "

~~..t\b~•~)

Lati.W~\
II I
I
~rtl

~~~~.
"'..,. """''u

I
tt.. t.t • - l;l

.....
l ..
"i

~
_ ,.... ......,..,,/- /
j .f. ~a_:w1 w1~' A.1 ~:~::,..•:::;r._, ~
i I"
J

! .:~ . ,~ :-=-- · s, ,.,.. .,.-a~u,p ~j-_.., :Bff- -- · - ~ ~ -.-.~ .-o.-...-.... ~

•- n ...,_,_ : ;/w'lu't.a
..:.~ e1 $1 1rt _..., M ... -"".,.
·' I. S Ut
" •SI 7 ...... d'WI OC:
_,.""'I Btl ·~...._. «W U_,-~ 1J
""uu
:Uil,l l:l
I j
•
00
.q

- - --··------ ·--·--·--
 TRANZISTORSK/ MAGNETOFON

- -···--- -

8 f<;
,0
\
T

!
I

~ "f.'. j
~ fl . ~-··· ..~ ~ -~~.,_ I ! l j'
-- I

" I !
'

... 'Li'_,'\, tJI ~ I . .

.? f6 ;'~
~ !l&
I
-~--~-- ~ ------ - -- - --
.- ~'--c'i- : i
~ ·t

-----------
------- ~m--~m~::~r--1
::f-__ :-:~~" : .
~ r .o

i
·n . --~r-T·•_
• _~ , . I .

~r J ~
0
~ro
·. ~---~l------
v~ ~~
' . 1\o
I·
. -- .
:. , :
.; . I
~ ·~
·lL~ ~~:~;:__~~~~- ·~-:
.: I ;

-.!.
-- - ------ --
-----~---J
j
"·- ! 1 J: ~--
= o, '
LOEWE .OP .TA OPTACORD 408-.
 z
~
0
z
)>
r :~: ~,

o;:;
OJ
I
~
.,.,.31

--------------------

Q!O SD·-1\6

S"·I-A. fl.~ n f.•\'-

l~~ r.~. ~ P\ D SR-6107
POD~Cl rODES"A'VANJA Zit. STANnARD SR-G 101
_,_,:;,,
Jlcd puehlana!l (lt;t':::.-:it"~ ~~~~-p= Ka;',!~:i· !iii=~ Pa~~~~~~F-· r,m.~~ \! •.. ;.··
·------
Ml' t,..h, "'-"klft sT
('O"~'t':~!:nd
<nroF,oalwrtd
Ql
1•1'1/'VCiloe
~ ..
1'3., J l, 1 l ..ll
i;.bl
(.;J":>rra 111....
; . ...i !.~ .j ' : : ..

1&$0Uh
"' !:~~~"' d\1.2 Fetil- i~l e t

:no tHz: >T ~rom.kot~d L l""' "'~~

;,.~~ ...
~~

1.00 loH1 ,.,- 1400 kth CTl11.. m.1Y

fi.lO XHz ., 6J(l tJJ~

Cd,.~

•-,;,:: ""'"~ L1 ....,.,.,.tt'ntdel

rullnll'•"'c:M".
KT U,S MJJ;~:
"' ~~~.;.~nnd .....
(:r 4 "·'
;, ""~
1. •~ ,.,~
=~~C"'d
<1\.l X
.-.s MHr KT

..
iiiAJ.
IOMM, KT 10 Mfh. CT1n.L ''LJX
io:ln•
4Mlh L2'1'C14'1"'iti d11t
'Yl~
"' Ed~~ ••~ r....,... a.aiE>I'e.
( --- ····-- -·-~-- . ,_.,.,-----~---·u . __......._....,
i

l TR,
FMRF A mp. ·

2SA71
(OC 171/
FM
2SA71 .
(OC 17 1)
TR,,: ·
C~v .
TR,
s! AF Arr.y.
TR•
Znd AF Amp.
288173 2881 75 2SB176X 2
(OC7!\ (oc·7s)·
TR, TR0
Po·i ter Amp.

(OC7S) I

TR, • ITR,
IF Amp. & AM Conv. FM 2nd IF Amp.
2SA70
tfJJI·]) ~-~
AM IF Amp. · IJI!TT
(OCI701
.at f't' - AN
~-~------~(~»r~
- ~1~4~~~~--------
2SA70
o,o,
FM Oet.

OA79X 2
0,
""
~

; AM Oct. & A.G C.

f
~ OA90

....
.......
r ;, r.
. l .10
0 /

rm
1,.

L
)!,i'i7QQll

•. . . ."'
:.,
0
'." ,
• • q

I..W n Dk. C. Ol.tput

~·a:~· ·D ·
~f~ .. lf
:-~ .; ·.

F'W L . . . f'T Tr_j...., r.-. ,.,

LW WW ....
:/M. lH
• .,. Mill<! !" ••·tc.l'l

!'lot.. :
l. s • ..~.-s ~a : &ond s•ltKtiof'l switc:ft 11ow po tiliofted ot ''1M'
2. $. Ton• Jwilc'- ~tOw poJltiONd ' ar ' ' HIGH''.
"NATIONAL MODEL T - 81 L"
J. 5 . . St•d• swif.:h no- oosifione.d Ot ·:or. ( FM - AM8 - Transistor - Portable)
,._ SW f'. ,a..., swirc.h "0• pO~ltfon.d Ql ' 'OFf'· . 7_ The len.., siQ"l ( ' 1.-1 M..(l.) ift •t~• cw~u.l d oGgt"Oft'l show ol!owobfe de••or•on
5. Voltog•t Je od •Nf•r ftO s~t\01 col'lditio•s with a 10Kil/Volt Vo!....,.• r aod of t•sfll0n ~d capocftctt _a1 I oftows

~- latter,. atrr••'

'--------------------__:_- -------------------------..;.·
No •9*

--
cw• neootl..- wftlit re spect to groulld.
JM 10-2~
AM t - 1 -
........
FM 90-l:zo.A
AM· 10-!IDotA
)......... ± $!~
M .•. ••. ~ 2Qlf;.
~ .........
-
~:.
10·~
l .... .. . .. :t IQ•,,
. ........ +1000..
- oo.
RTV- servis

-· _ _ _ _ _ _ _..., ¥'•""- ---·

 I,

1--n-.
'
z L~
~ ,.
~
0
z
)>
r
r
.,:::u ~)
(X)
N
( ~
0
r- !

z
""'
!T

~~
'D
-1
<
I
\1)
~
....
<
iii'

--~- ----~~--~~~- . --·------··--- - -

2S6 e ,.do> clclthof>"

 d
n::
_J
<(
z
··o
~
Z·

'
i
!

I
 -
~
<
~
Lu
~
a::
Q

-
__J
..
~
a <(
CJ
"'( z
0::: 0
-
~
~
<(
tl)
Q: z
2
-
tl)

~
~

co
0
~

I
n::
u
z
0
(])
<(
z
<(
Q_
 2T7(2SC73) tT7(2SCTS) tT7(2SC741) 2T6(1SD64) 2TG (251>66) 2T8 (.2 "S548) X 2.
·--,
JC1
IFT.
X2 xs
l
I

I
I

·'
I +
·I I ·~
I
'·
I
I
L-+-~~~~~-r~--~~----~~++~--~~~~~-+-~~ --~----~~~--~~-
I,
L. , - '·'""· - ~aponi strujl! mogu var!ra1i 15Z, -- - - - _ r

~~~~------------------~~------------------
SONY TR 7120

GLAVNI TBHM OO P ODACJ ZA SONY TR 7120 ' ODACI POD.E&I.VANJ'A

l'r<~-llrJ OPI<r: SJS- 160S tlh ~ .. l&taidl iatim rm~ i .... Nl.i nlflft . _ t t'l(l p ri.-
MtdM/' "'-'!Jo: ~lS kHz j<-ih TR 6llll••
0~<1Qholl: 40 I' Vftn q SO m W ;zWa •
NOHP!}I: 4,5 .v. JI. O>A b<z si(I!IO!L

llr llr ..... .. lt• !Wo

. MIX. lot II' tnd II' Df:l'• ACC otiTrUT
·~· MC102 OC45 OC45 OA70

NATIONAL T..;,..22T
GI.AVNI TEHN il'U I'ODACI 7.A NATIONAL T - U T
I'ODACJ PODJ!SAYANJA ZA N ATIONAL T - UT

l!.ed .....
b .....
MPio>la
..-.....
pcdt(avao,jo
. , kH&
..
Dup . K•z.,.ljb
p-rijeMD. n.a
IMHz
s;.,..l do.
lcdtn p..clco
l'otl11pU
poddlmulja
47nf' oa bo· Tl , Tl, Tl,
Pri- ~kw~tliti ~'~fl':t:
,.,,.,,(lkt'!i"''jrl~
sr ~4l)
43, .......
Oulljhost; l~O ltV:"m z t ~0 mW.
lr.I'IO U.fz. K T 7 ·· II 114Hz.

/11~'4}~: fi V .(C'etir i muf\t..,;;t.'lijc- nd ro 15 Vt.

zil TR t 1'4 Ill. ma.t.
t.lu
ST 609 llil ST 600kHz lin PVCti« L I I L4 110 L l - rW· dut
poto&:ne dutJD... lzlu: r..IIMut-.
l!ntcne
UOOkHz ST llOO kHz en C3,..
.ItT 7 MHz

IS MHr
J(T

·ItT
7MHz

II MHt
mu. itta&
Ll l Lloo.
bUI; ill•&
C4 I Cl2 no
,_ ..._.
L2 pomorltldul

"""'"'""
 ...>a:

tf fi
·e • ~ •

r
!
l
r--~- j

- \!/ llf'll ·----!!.':•..• _••., lif'lll "..':.~---·----.

,.•••••
( 'f ~ 1!_! • !___!.\ I 1 I~ 1 _)I(TI : .~, ~Ia! :
I

j
l
•J 1:
J• 14

lJl.. I'
0 ,.

.. • I ill IJt I I
-~ ~-~:J~
I "' P1 411 1111

·u•ur rI 1.w , ;.;:;v

1.t ,_.~ 11
0(. .,,

.).~'~1
.. ..
·""_____ -~- -· @}---
~ (\~IJ
.... v .....

AfiOfi
,
a • ••
•I~
6 ...V
U,IV r--
G2.... ~
TLn
..•"'
Tl
I•
06

4
..[II'L

111• ~!500 ILHI

U«W 100"-"Wib:::,.._ _

\.W ZOO UIJ

I
I
I
I
I
I 40

L_ _____
'I' _ ---------1. _ _ _
I •
::"
0

~ ...."
~

NOROMENDE TRANSITA DE LUXE 3/603 RTV - ser~s J H

N
 u ---.--~~
..
Konatrulllt.ans.li~ef\
~lt.nl

2 ~
... ~ '"
~·

\ i)

i u·~ ·-··" '"" +-

-- -- .._
9~
N'C LW MW· SW UKoFM
-~-
,.....~
......~... --M... m m ~ .n
~~
_
~~- ~@ ~ ~
.......-~
AC~.U:Sl

~""':.:.":
.pdfttt«"'\\ft4 S,.,l~n· ......._~. Ntllcflot ~.-ill -
~
-.~~WW~~.........-

l I ,.. " • II

....,.. .....
.......,._
~.. Te•t.Mt.u.~ ; f!tWftdr\lcllt

--
-cc- ~-
~RDifiEND!)
••
~'·

TI"M\sistoricoffw

4/603 KL49m
n--ita-Automatic
..........
RTV- servis

L ~· -.... -~ -··--- · ·----- - -- ------- -- --

$4/oo.&J~ ·~' •., ....,.·.·.~-~~ -~,. ,. "~". ,,.,.... .

,.---
' r=-;::,ncl....._ ----~------------~
Konltl''t'Qrbet;gk.n (

"-'
/>S l03 . AflCS
~·
...
loi105
.,..,
2AAll2
u
AC 12S AC16l
.... "'"
2ACIS2
lfiSOT!lJ 'IIII. Citt• ~.,~f.. aft.tO . " '.OIQft U I 05s"lt ( ...\ (1151& ~t. r.:&1f

··-· .. . .

.I 1;".1;+-
.
.&'1\
"l'

t~Jt-- -·r'..·''~ ft t::.WI

, }I .
( 1"1
10111
{"
·~

.!!··.. .
"M,, :t'. l
• '
!~:
. I
I
.. .... ..
...,............ ~ ~~
o!••••Jt....... ....
,, . . ~t..

~ ' ~~ !i~~:!i:
IIAW .. lW ~.........

' k-b:-',.= '

e . ~"1·
........ ~ . . +·
I . : T..... l't,,..~of' ~
... I 1 '\'' [t'~~ . .. t- . ~ _,. ,...,)II C'Iidoo•'"'""'''""'" '?....!'
~-
1 11 ll, :
•. 1 • ·......t-t- . '
I I . . •., . ..~ . D i . iJ

·
iI
I
.
U~t
••· ~
r-'
f,:J
~
~
:
I
1\lj;

J§J '=di" ', }..f 105 ~

-~ ;..c. 125. 1 l '
... I I '8
OC 615 M ..c 152, AC lb2
L·- ·- ,,--;--- - - - ·- - - -- -
,,, - - - -·- r--1
AF 106 , :--v--v--:-

AF 106
'&,!O"lli!!
OC615 M
415030.'1
~~:='-~, ~·'"'"'...' ~·
AIIW!Irllo.....
lfl._,~
•liHkJ .
C IJ(.tltloNtj
...... ,.,..,. r..IW.tfwMiN

Tra.....,..·An.O.IU...

a....a... ....! ~~-MoOt.....

-t:E)- <a•
-a:::o- cuaw
......,.. ..
~,

r...,mi-·To..n.n....p~o-

4/607 K49
Mikrobo• UKW K 49
ll: RTV -servis •mn l j
1~ ~ ·""' olol. ..da •••'-tJoe•• • 199
 l

I' T·-T
!

I!
I

ti
~r
~ I

•
I"· P:
"
0
~Io-JUI'YUll:
.....t
..
NORDMENDE: TRAN$1TA· EXPORT 3 / 603 KL ~

RTV- serv1s
.
;;

...a•
•
-
Q
 • ' I

~ ~~~ -~:~=~-·~ ~ : c-· <- -~ fc_t_~~~~~=1

- - --
--------,..~-------·-·----··--·
--~·---ou i I
• • • I
L~ • I .

~~~-.;· -1
~ --·---·---
I I
l I
II
:I
L

w
0
z N .
w 0
2 0
0:: t1")
L ---[_'- . ; 0
- . -·-:---:-~---1
--
L - - -- - - - - -
z

J
 Spor.non~on lof1d Slri;mo gomw10~ 1'1'1~ 1-Mt=vi HO (ll k O{V)

W1denlii'llt """" 'oltl ita"91it>t 05 W

· ~v
r---------------;r----t---~--~------------4r--~~c

' "-"'• ' l<4hcJI(

<(')

l;nk« ~l

.- ow m,., It

m HI~FI TRANZISTCRSKO POJACALO

~ : . t ·x , ' ,. · 8
HS\1 20T
' .. E3
: :: -
-... Z20... 64 356 0

\._ ·----- - ------ -·

 U< I!A.W
---------c:::J------·-- --·---·-
/ l!O,lV IKH•
lW
~a
PC C ~)~

BYI80 J901l )W
--~--c:::=J-~- . ..,..,.-~-~
}H1.t\ok 1
1
l00t15mA """\ o •

... --·-1,!".'~• ~ I

.., ¥
~ :
z..; I
------~--~~--------~~~~~~---4----_.----~---------------~~·~··~;;-~
I
...J

Jtctt'tO~r. l'lel.p')"'~ . • :-~· ~·t. 'li'i •IC' ~ ....... ;~

tnstr~ lt'ltntorn (C ,r.,i
No•lt"tWNI!! nt nQ£ton , ..,...,.c .. ;. - : "'!>., ..,... '!;.l ~: : ~
Rno~!no ITt'k.-r."< ~": r .. ~·· · t --.cs..-y • .
BY leo(£•} mou w ~~...,.._t "= :·, ;-~ - i ~
l ,. :.···~ -c-a~:
?-~:-! ----.:
GRAMO- POJACAVAC

I'CDNOZJE AlES I I .
n
~·
NAI'CMENE :
2:Q. mrefo UOV,'SOH1 otkallti strzoljk.- tw:
n4l. tno~(J'\.1 a s,pojl ti O·C I bo-d . .
S...-i kotu~•nz~~ari $tirofleks !: 10 4/• 12~V
S.t otJQrnici ~ 10•1. 11tW
·-l
s-.ri elko 12/ ISV
@otr\Clo•a priktj'utl'lk:t za s~jdn~
vodorort na. -l hv~nGj. plob ~a.,n~a
S vi upis..a.ni napont pri no_ponu t•O~
tQ.IS! O.~v. Gdnot:no. n ov ...
Naponi mtr-•rV i l'lltrwnf!ntom >I'JKA.IV 11
'I"..pi' od,.O$U no. EMITM o n., M . '-osli•~

)]~ .
r
; ~·
..:..t--·-+C::::J+-
HO
Ill(
~-

·S~C\'
~
' 300;~
J . . . . 10,!<0,6V-
Rl,n _,.,..- kro1.R21 ?St11mA
!i,l~~·/lnsto.&~.
IM~ "' -o:.; •• , • . ' , AC139 ; """'"'"'' '""'""'
IH
log tog
-...JF- -- ·· ' ~ ,i ,..-~1-'; . ~~~)IFl :. • I . ~I ~· (l

""''
,:..
H .- ;!"' ~ = .,;-
(]
SS l
~
•
'}J
0-'
~q'••o.o~
Ill
I
rI
_J ·~·)
'· ~'"'
.I
~
)":)..~),.,.
1-tirra,
'
_j
t-pOC
nov~
'i\)Hr

·-·--+-4- •
G R A M 0 - P 0 J A CA V A C
- - --------- - ----------..._

K A R M E N 11
!__

,
11-l<rcj
' lli01A- PAYlHF.OH
: :~:~'--~71<RA
"
J
L-------------------------------------------------"-----------------·--·-L---·_--_rl~=-••_•_•u_____._._________ ... - ·-·
r----- -- -- - - -- -- - - - - ------ ----------
' 1. • . .. It(

~3!0,7V -1K~r
.........

I .201!. ~N

1)!0,1'·1

PODN02:JE

. . . ··0 )
' l

.., ..,
] I
6
I
I
l~'II V ,..

GRAMO-POJACAVAC 9~~ ~-~-n rI

;
!
o •• . .L.·, i ·' ... ,,..., , .
L - - - - - - - - - - -- -- - - - -- ·-..--..·-·---·-·-·-·-- - -"·-
 QC 163 cc 16;- Q(' i" 1 o.c n OC72
,.......,..5¥ )-Q7V 1
•
. r.::-1.r:."-- i: [ ov l 1 avI
d i
; i

~
EI F4:9Yl c a c a Ei

J ~7?1
; _;< v ,
~ '? 9
1 V I """ ...,:
Y' 0 "' '(_.
l::Q2YJ.-===g,..,..v-,...Lr ~, ~~ :
v
lY< ~ ~!...-~~ ~ \ .
i )./
~
S'1. OA79
C20

oc 169
OC169
Bo~ ~~! .l ' ~ n
oc169
l c~Ju
•
i'JI,·~ .jj~"'
'}
I
, K
r2
C3 -- --n j
11 T

~
_.. .!17'\ .
:::""[J'ol' I, r: 'l 'Ti11,~
T I \!Y
tu~c'.'=l
51 ) I • • ) I I I' l

c1!1:J.j:
..,ar l11)
.---L ... / \l ... -:r:..j1~
1 I
l C 14
I 1 J
I ( L141 I_
t « t.·W' ;"

OA70 I I . I l
.1 5C~2
. 5' !' .
,· ~~-·
103 •
Rll ~llI
110K~I.J=~..I..
~ I
!
. ,.
I !c: 3m A~
.:

9
0~19 1 I t--r---;
l
. r B , !

-> !~t nR9

:C10 i.· -p 6 . 0'5 r-,!
5" ,.J.., lR17 l~~H~R~g~
..... ,-,. i:
-· 'YK. T 391'\
R4 ' -C;;; •
IQ5M ~
i5}J
a.hon . ,51< R12 .y 0 i
!
4 i 5K ' .
n~1 i / '
I L \ l l !GQ

....._r ..1.11
• . ; 1I 10~ !'OK •"L-~ ( T ;!30 : ;

tJ·-iA; • I i'
~ 1
~l-- i
~.71
0

~NfC !1.6
1, i I , l S i I D 1 ' . c 221.,;50.k 23
' 1
2 Cj
0 9
~ cJ
q ell
J .
CIJ•skiJU~eno
. . I
50jJ
· J..
I. 50
J.l
__._,..-----<:J I 2
~ di3
-lfL sur~1eks J~ o o o ~ .6V

-!,L... ~ranlt.
Svl c.lPOrnld au Od tA, w
40
~0 Jj J j
CI]sr(tdnji vaJ

CQ]~; v-.J
Pot~nciOmetrom R4:q5M pod12siti
da to~l<a A bude za Q8Vnegat ivnija
-
"'!'"

6o 0 0 od to~kll B. a pot<Zr.ciomet. R17:5K

! s } 0
0
D' poc:Mrsiti struju rnircvanja Ic= 3mA
SL ~
:,~,_.,~1,; ~-:-~]~•'"!"'<:1!~3 • Vikttt!d c
' ·. , ,, ! .:·::. , ~ ·u,
-1
:
_.'!. ;
- - t

J :\ ~;. >~ ;
~ '\.

~ :: ~~
 .
DZ BY233
.... .- - o +

GRAMO POJACALO
- --
..,

---· ---
R7
-2

·-c=J. -- --··
3 ~
1-
liU_:_
II
........ .. - ._ ...
T
•
.
JO(XJIJ n -

0
+ 12 V
lk R 15
R9 56
TRAVIATA - c..:=J
TURANOOT 330
BAX13
TRUBADUR SFD~J
-- BZY87 C7
100"
-4iJI- ~II
5 1 220

~ c~• 500J.J
~70ku 11 . cs
BC 254

R1311 R741 I' l 3W

22 .. 4-CM I 5Jl

100k
I (:=J I

R16

C~E
t.,6V~OV
B 0,4 V .
57V
7
c
e E
ov
B Q6V
I
.- · c~-~v
12V ~
B 5.9
V
ceo]av
OV
0
B
.
5I 7V
T3 T~
T1 T2
 tl:m.u
cz
,.
R16

3J3k
• AJ4

~l~ rw ·rvlo -I
'~• I

•, 1
Oil
?,--- _j
Rll
I rP .
c;J.j,....____ _'
~---~-••.1., R~l
I
!!i '"I·~
'
• l

P
----·---..c::l
RJ?
1k ~ 02 Rll_

f
k'Jg 151~ 01 g . '!On
CZS

~'"
<'lll.v . . ll•

~~
.....
"'·
~
w
. . 100•

~~ :r:

~JI no-•
()'
SABA TRANZISTOR5KI MAGNETOFON

SISTEM: NA KAZETE
320 F
 TRANZ!$TORSKI RAOlOPR/JEMNIK

li.F 125-
7}02 AA a l T ID~
l] ,..-----..,

..~·~. . . . +-~nH
. u-
i
-- -- " 0301 ~

-.-:uo
1rl'11··"-fi
r~

~t-1 ~.rt +-- ': 1.~~ ~t :·T .r\:~ !"•:~.l. :· "'F•.; ~ T t

~~ ' ~- : ,~- ~ . . ,_
•

.:~
V ~
'>e::>

.o Is: :.:C,I
• __,

'Jw
'

L
I

j G_
l,;.l ,,
- - I

I
<.: ..,

,1,
.:
~I
I

i
·
'

I
•

:
lI .l :
' I

I
I

j
I
~'
I -

: ,,.
:
.t
. ..t' • .

1
?IJ,.ti ....

~ ''~IL J.,T,, I J:. r ~· ..... ~

•::? 16 >-> ..... . ·' li'Y I I :·.":: ' ....
·""' • .,..K::· 1'1 I r r- ! 1
l. I ...L•-'l '.l \,J, l
J
I
' II" I '
. '
I
I!
•

'

li
I.I(>ZC)Il. , . ,• • , , ot ' ..•
---~~-~· .. .' I.,,, t

~ 'I v~ I.J.
t

, ~
;f ,.

~·
~-
1'
.,,,
.l
.., " ...
lo)•·

II
t,1

l•w·•t"
• ""
'
I I

:'"T,,..',,,. <·l··••·•'
I .
1 ,
.I
~~-~"
.~ .'
t'""•*f•. . It l'"t. ~ .
~·c. ,
II .:.
t '

r
flli'f~•tJ] . . 1.. ,
I
I

i
I

..
j
QD : : CD : ',...,..~
..
'

:,:.:v: )
I ,
.•. .

f
'

1
I

' ..

I
I ......

~11~ , .. l·t
.· • "
,

,
'

t,
.....
fll •••f'

t.
"'.
I"
tl
. ..

J.j
. "' 1
'
I
• '•
. . •
Ill

~- ·. •

:!. '.,.,'
l·•l.l.
-r·· H T-
j·:j•
,_ I -[ .
., . ~'r.- r ·
)'•[·I* - ;-;·,
T -r j·:]
1··: ~l- : ... l~·j !-·
lt·:] l
r J T -f-~ ------·9-i-· - -·i·----{B-:r----~----·- . ~-~. ~ 1-~~~:
1 1' ., .. ...

~~--r , .' .
1 1 1
---- '""F"'
-----·--- --t- L._ -r--1[/-1 .
--- - -- ----·r- + 1J; I 1. ;~ ;;] d; ~ r~
j •ni, ul,-
_Q%_ J;~ ~.

l j ' -- f:.
~---.jp 4
'?ii I ' I
~ I HI. '. - ~,.
! I I 1

" iiiiiiii g '·. ' vi: =··' i .•• ' . II !ai

iI I' ·. 'i

i "----.1--------------
•. 1 ~~~..,.. tJ ~. ~~ -~-- ~
· [H
. :
0 'I ('·· 0 c!' L ' . !
' o" " I .,L • " i o:' . I II · · I '
·'' I j"·"' !
ii J.t
_·. _,.. Jj no•. I.· i
~jl;_i _ _ ·! I
~I ~4
· . .,.. "ffi .1
i .
1' ! - ''jo1 ,.. v . _•

(l "~.1. ·~
...1;"
1 I i
r±lj -· ~; ! 'r,,

_____________________________ c_____ ------ -

: (.:2
I
_ ,
I
• ;_!21-:;;3
I >OOi
-.. CJ20
T ,.
C-;;9
-,..,xi :
; -""'
!
1

~1~
i -
&3
'
:
~- ..
;:t;
1 ·, .. ·

ll·
(:.:>

t-"
i
. d;
To)
II nc• ,J
!.
i
0
'c'
...

o
I
@
I T'07 •
~ .· I , . .-' • I . ..,
'" ; I . _i lt=; ! AC2.2! !•C ·2< ! '~
~·
-~ 2
! _ c::i'j-c· I t ! · lo, 2:::,

... .
. 4~ •. ~"' I ~
.... :. ! ; ·.
g~--
'-~:t •i __!_ c.L
j~ :-1.9~ -'--
i2~ :w::;._~
'. -
~ I -. - . ..,. ,,, ... •• ~
lI i .--.-- IOC : ·r~ ~
v
---- ! · .

6B ; !'-""--
tl~ <12 bl ~· 0~ A2 1112 til

~
SCHAUB-LORENZ POLO BO L
· POLO SOL

SCHAUB-LORENZ
 .!a
...
>
3:
I
.c r! >
•:s •:sa, . ....
•.,c e cr
~ •! ! ; l ' ,• = :3 Gl
0
~
• •11 • ' ~
:!:!
.,
"P.+-- ;g •c a:•
I

r-~-1 ·11 ~
I I
iii •E 'C
;~ -
l ;J
I'

•' ~ u;• ...:s•

l :
' '
=; :
:r e1
AI I !

• i

• +-~--r- · '1
I

t
I

t
I
,,
!• I ho
1 .o .. u
I •o-o
I
tJ

rj
•t i ' Jt •D-0 I
n ; i :
I :g. f; I
I
• ,'
: i t •D-O!B .,
=. , I I •D Of I
• tl i' :1 i .. :~ ::rJ
II •D 0
a!)< 1 !'
'
1
. "•D--Ol
I -o-o .. It
r-; ;-~ j •D 0 l
r; fj ~, .,; I · l.t-·lll! rJ
.[}-{_] l

~~ d ' ' I -o o
I
1
f-;tr s tx ~ · U--{l
i ·f'HJ ~
I

•l ~ 0 •i'
,. j a ; I ' , !JL\. __ )
• •J w•• L'J
f': .:t~T!l
... ; j a ; a .,
~ : = rt'~ ll

· ~Jai!•
.;I~!!• I
~- -,1
....... :.1
- F. -1-
it ,. .
• : a .; "
• •I ~ ·'! •

: a .:-! "
." : • 4! " I
. > 2
' . I
i ;; ! i 1 i
j B
'(' ~ a
~
'

106 e ,.daa elektron"

 \
~-.,..~---~--
:1SC73 2SC75 2 SC76 ZS064 25D6'5
J~

A (0)

-
T
.L.
:: \)
,~ i~!~;
o e·
N1
i
\
T
al-f~·,
:;,c
."1··.
,· ,~·)r J·-·--c"~--L
l ~-.~' :-i
........
-~·· !.~' --~U yl/~~:?·.-
'
1
Ph'•T
· .
t.. . \;
<-

."n
J
- ~ ::~·,:'~
,o;oli_
T .. _,. ..../
. ,.
,r,
.:. ~"' II
II
Tl
u
. ~ K'
.
/ '' ·r··-· •t.
, :.
• T2
-~
~·
"'''
~· ~
_L-~-~" .~· 1 . ~'' ' ,· -- ~

0 ' 1[."·\I'
' -... II I ' ,O,fJ/),.,1\ II ll ... / I) '

tu· . ', ~:t ~"'T 'T"c

i . . •. :i
....... ;1! -fA
.~
.r,, ,,,. ·•, I
\ , + -....,; 1,, ' '',··
I '
\
,__
I \1,i''l;J
Iii II • ."I. l·'4'
I •_
"J
__.,. • •
'- ..4)II •
I
4~n·l•'
I •
"
I I ~-

.::-lo ~:i_rj z·l~Cf'1 ·-t

'I II \,\VI 1:1: ll • ;
· c.<t:~ l l·l t ·~' ' ,. _
l ~~:
I'-·- -t-------
..
g. ~ l l T:vl T Lf": "·~·;v l~
0 r'l
t- ·H · ,; 1 .,
f"i"":___j'.
.,..:> . '' . . ' ., f'. \1hr·
.r ..
•')r -r.~1f t ltr '"1 1_ _.. o.:~':~ J'!F'
002t.1 ' ' ' .,v
<)
"'
·-! - ____ : r'rl ,,
- i
('J

·1 - • - ~ ~ •
C.0 05 i.i
~
t
• !
-~--n . l
"i SK
c:::J . .
Na9{)-Ai i _str uje rn-og.u var ir-ati- za15/o- . Svi . ·Of.po.,ri su sna-<}e 0,1W

-----
- .· . - SONY TR 623 j·
FOOA.t.t ~On;L.}A\'AN.M ZA SONY TR. 6U
-~----:-"--~-'-- .-----·---------·------- GLAVNI TEHN~ PODACI ZA SOl'o'Y TR 62l
PN~Ve;;JC, S!Jma.J d:.ve-
ROd pod-e-.
- ---------.
~aval\ia

MP kola uu
____ ________
4S.S
K.u.aijb
p.oddav~mja p~ijemn. na
--· -~-~-----

s<edi nu ook: 41~P :(14

den (IJ"!ko
...,

J~7g-r~ IJr/'l
fl\liii'!Jpa-}1:
podd.u...an)Ja
. _~-----
Ptin!«lba
F-rehltNtlli op.si!g: 535-1605 kHz.
.MCfJ~/rtk••encijo:. 4SS kHz.
i:r;!<::i..-> 4 ;'!,(..'?l i;f'll i l!FT~ 0Jetijt¥Ost r ll 10 mW iz~fft' lMJ'O: l40 flVIm
. '~'.i. rll<.\~ i~l~. ~: 4\S y, po-tr~ tin_siloolt 8 mA. i 65 mA tod Jl.G mW.
ST · 520 1att ?r.lr,1. kond. ().Stn 1!\:il pQo- L,;t 'tla mu
h't$~
'"!:\W>t"en. . ~~11~~'" · (.lut .
&r\t11iio ~r;e
IQiO kii'z Po.)m. Jt~no. ,. Cl-2 na .lU&_J!: .
f::~;>~'.tt-• .
l~tu; .
QO L':Hx 6:l~ i£f:b u ~ m.-~r. tWl ~· .POtn~fti lt\4
. . firiHI~ ~Qe

1400 !dlz ~ :iOO kH:r: 0 ·-l na m.~~.·

.l~ha
 2 2TI!S
x•,xt
R2J w

~ An
~poni i struje rn09U variroti u 15/.'; S'<i 01porl su sn1941 0,1W

....~ ,... SONY TR 714

~ PODESAVANJA ZA SONY TR 714

Red poe:>-
dda~

MF !rob
~

-~! 1Hz
..
................ n,.,._ ;rr::,c:m=.
r
~p
:Ia

I .MlU
Si1103l do·
YeCcll preko
47nF nl ba- MF3, MF2 i MFI
Poslupa)t
pode~a:vanja
Primedbe

Resulisati jezgra
Z:s XI na malt izlaz
ST ~ LR; rr -=~-~ c;~:= ;-,ekolil<o L4 na max izlaz
::t-~ z"ojaku
r. r.::ritnu
- ~renu

- C2-4 na IIHX i7ln

·~
1..& ~ ~-
-,,-
rt_..·ol:!~

~~ til: ::- too: c~: L2 na m:u; i?.laz L1 pomeriti dut

fcrilnog stapa
!.X ~ r- :.a:<>; ifu C2-2 na max izbz.
,-
KT !.r: loGe: "- -
.=1,!~"~-
(.·~ -::: LJ na max izLz

Ll na rn.1x i~Lz Ll pumrdti dul

f"t'rjU)qi_~ :·~t~q!:t
C2--l nu mu. i'-1"·'

M~dtt/rff:o"" "j.:. .1,~! )or;-::_

Outlj:"POSl =~ ~:- "•
!<- ···: _ ·,· ::: S4 fcritilom :Httcnnm
Zvvi,il: ~..:. tt ~ :11:..-:-. ~ ~..:!
N~t: 9 ,,. •::-: T."4~m.·;.:-~· }C ~ !~ 'J, poLrc-.t11ja ~~1 ~i?,r1-1h ~; w.·\

\RJO'Q':,-ll Oll'OR:"illi.A t KO:-.:rwi..::,o:.•.H:t;:<,

Rl-30 Jill JU- 7,S Jill
R2-4,2 Jill R~-~ kO
R3- 2,2 leO- R:~ Rll- 5 lc.!l
R4-2200-R2t-~o i1..1:- 1.2 kl!
R5- 100 Jill Rl3-10 k!.1-~RI7
R6 -4700- RIO RI4-S6 hl= Rl~
R7-8200-Rl~-R:~ R: Y- 5i1
R20-6800 ?.::- .5,6 leO

Svi su otpornici 5'; ~ '" < '"

Cl, C2-trimer C!3- :oo rF
CJ-2 pF-Cli-CJ5 CJ7-~00 ;.<F
C4-50 nF-C23 C!5- 20 nF
CS-10 nF-C\2-(1' Cl9-S :~F,6V~C21
C6-l70 pF c~-1 nF
C7-2 nF C'2-JO !'F/3 V
CS-170 pF cs- s pP
C9-20 11F/IO V c~-10 pP
Cl0-10 f!F/3 V-CI6 c:s-:o oF
-. c;~.- ,10 :: ...

_j
 Xl xs X-t
r---- X!J
- ------ X$, X7
-----------------.,
21"1'1 2T76 1 2TII 2T& 2T3 . 1
2.6 Y 14...~ I
• r
1;
(
a!
1=i:

4K1
01•02•D3io1T23G
Th • 52~0
Naponl I stfujt IIIOC)U v1ri rati a 157.

I
I
L _____ ______ _---- _; SONY TR716 Y
PODACI PODES.-\\ .-\.'-J.-\ z., SO:-iY 716 Y GLAVNI TEHNICKI P O DACI ZA
SONY T R 716 Y
Red po- Frckvenc . Dirk.a K azalju s;pa.: .i:>- Postupak Primedba
deh vanja podelaval\ia na p ri.iemn. nA ~ ;lll"d ,l) podda vanjd Frekventni opseg: ST S3S- 160S
kHz, KT 6 - 18 MHz.
MF kola 45.5 kHz ST I MHz ol~n F IU :m . J FT2 i
t-.: · R cgulisilti M edufrek venrija.: 45$ kHz.
b; .' \1 IFTI na rmx jezgra Om/jivost: 60 !J.V/m na ST i UO
iz...tz ~tVfm na KT sa ugraden im e nttnama.
::. r 520 kHz ST P rom. kond. 0. ~.":: i..., ;x- l 6 "-' ma~ i~z Napajanje: 3 V (dve mono6elije
7;1tvoren lc·i'enc ~i 1,5 V), pOtro!nja I S mA bn aignala i
fer.! .2ft' 85 mA sa 100 mW izlaznc snaac.
1680 kH z ST Prom. kond. c: - : n.1 max izlaz
UIHlrCn l 2 pomerilli du!
620 kH< ST 620 kl lt L: r-1 :n..l' 1zlal feritnc a nten•
14<10 kH r. ST 141}() ldh C": ··· : r il ~J .\ IZlaZ
Kr 5,85 M H~ - K T Prom . kond !..! . L~ r.l mH L4 pomeriti du!
za tvuren .HH feritne antene
18,7 MH ~ K'l' Prom. komi. C:- J C:-:!
otvorcn r.l :c:n . zbz
--·-~·-···~·"···~-~~

RIO
--~ -·-----
~- --,
: c_----·j- 0 1T7J
. I C'-:_---- ·- - -,-- '"-}0.4S .. t.. . 8>'
~~
-,.; :.L•C•::R~
. Ll
. I
1 --
-
--l-nf··· w
.___ _ .__. . .. . _r Rl o< C~ l RJ
j" SONY TR 810
POD..-.CI PO D.ESAv-.;JA ZA T R 810

Red po- Frekvenc. K • zaljb Sip! do- Postu pak Primedba

dehvanj'l podehvanja pri_iemn. rut veden prclco pode~avanja
MF kola 4SS .kHz "sredinu s.kale il1rF na bazis XI Jezgra JFTI IFT2 i IFf) na max izlt z IFTI - IFT3 au MF
ST 520 kHz Prom. ll:ond. zatvoren O,Sm !ice polofene L2 na max izlaz lr ansfor.matod
Jut fcr itne ant.
1680 kH<t Prom·. kond. o tvoren - .. - C2- 2 n a nu x izl. z
620kHz 620 kHz - f. ~ Ll na ma~ izl~z Ll pomerlti du1 re.
141·0 kHz 1400 kHz - ., ~ C2- 1 na max izlaz ritnc an teno

·~.
 ·~~""""" nHNICKI PODACI ZA JR 810

Pulo"""'' opsq: ~~ < "R!

polroloja. be. signa!a. S .,..._
lil2:; 11 *' .......:;. . 4SS kHz Out(jlrost za 10 mW izlazn,. Jllrl.fc: 60 uV/m. Nnpajanj~: ~ ¥, .

.......::6Jl OTPORNIKA I KONDENZATORA

RJ-10 k0· Rl4-lt.U-~.:!!' 1 .. ~): . -:. c.: Svi ~~~ olpoti snag~ !J8w i 5%.
R2 - 56 kO- R JS -Jllt 1 : ~
R3 • 2,2 kO .. R IJ
RS-1 5 kfl ,..,
f.JI( .. !\....
.....:..
CJ, C2 •• trimeri
C3 ~ S nP- CS
C14~lo nF ·· C16
Cl8-.S !J.FI~ V-CJ9 ·
R6 - Jno k(} ~
R7 · 470fl -- RII
R=- •:.: : =
I ;Joo
~
. t &:.:.
C4 ··• 10 nF - C6 · Cll=Cl7 ~C24
C7 - ISO pF ~· cJl .. cts
C8/ l·· 20 11FflO V '" C8/2- CH/3
C2()"' 30 j.i.f'/ 6 V
C2J-,J nF
C22"·50 nP
R8 - 8200- R 16 ~ R: - 1.:: ::::;:. - ~;~
R9 .. 22 Hl l :'ll . ; I(L C9 ~ 2 pF · Cl3 C2J .. J2~tF/I S V, Hi .•
CIO ... 10 ;tF/3 V ... 10 1-'F/10 V

I'"•.IC2•2T20(2SA 122) X3a X4=2T-76(2SC7~ )

~· M •2T6 ! 2S06'~, 65) lC7• X8 •2T.3 (2 S 8 52)
~·Ol•1T23G . n , .. S250
SONY TR 812
'--- - - -- - - - - a..&•""<
-- -- - ----------·-·-·
PODACI ZA SONY 'fR Ul
- - ------:-------' ~
Frokv•lllfti _ , !!:-:" !::<-- olll!' dilL a:- : __.. WH.l. Kn 6-18 MHz. Medufr•kv•nc·lfa: 455 k.Hz. OJOtl}ivost: 4V ;tY/m na ST
i S0-60 I!YI,., "" - C . . . _ _ • • ~· ~·.- t'd po I,S V), pot romja 12 mA bex SliJilOia.
~ " ' -" •.-wiu ; i DIWi,IUllt,,a ra SONY TR 811
Rl ~470 oma -10:0 -Jl~;- •-:: :J,l'~ ... ! :r
R2-JOO oma~ R"9 ~11~ -: ;Ji",CJS •·• C4S Vredncmi MJ'Oif(l 1 •ttuj<J rmitrra
Rl l - 27 k-oma -R•; : Do--
:-'l ~
:~- .llltl ~ u_ J!A_...._ _ _
Rll- 8,2 lo:-otm
R13 ~ 3,3 k-oma-R•:- '1.£:. • 1-:
Rll -4,2 k-oma
::13 . - '*'
:1r · ~ o..f~ · C02-C03
J:"a~nuV_
XI 0,8 1,1
X2 1,7 ---1,9
Stru~

W---330
R22- 3,3 k-oma :::l& • ·:U: ..F • C42- CS I - CS2 - C79 750-3-'0
R23 - 2,2 k-oma :" --~ :o.F- Cil - C2 1- Cl3 - C64 XJ 0,2 - -0 26 3$0 zavisi od ARP
Rll • 1S k-oma C..o- ::JII;rf"- IS- 04 - C44 X4 o 33----0,38 700..-Sl O
R34- I le-oma- RS 2 . f.! - R.to< ::::: • ~~ ..F ·f'· - C62 - C72 X5 O,S --0,86 800-860·
R" -5 k-oma-RH-U : :::-~ · ·U!!' F' - C<ll X6 1,4S-1,59 3100-3350
R61- U k-ona :::ll·- ll ..J"'f'. - C63 ~ C73
R71 - 6,8 k-oma.
R78·S oma-RU~R.9~
=-·- : sF o<fY
.:34··1..: w
RB2•220 oma ::.t-11: ~

PoDACl PODII:SAVA....,.~ lA ft.£

-
§IO"o--y
----·-·---·---- ·- -~
-- -
Red podda- Frekvenc. po- DUJ· Ka.zal.j:& :;or.-
vanja dclavanja. men& joftE. . .
s.-
.... ,_,. .,.__~
)lad pocWa.
ftllja
Fnkvenc. po. D ug-
dela\'llnja tne na
Kazaljka pri- Signal dove-
jemn. na den prelco
P ostupal<
poddavanjc
l'rimedba
·--·- --·-·-·- -·N

------
--- ---· ~-·-- ... -----······ · -~- - ?··· . - --·· NO
ONO-~oo•o-•• •

MP 45.S kHz ST I MlU ~·• .: - ~ :F:. "F'7": Jcrl 1,85 MH~ KTI J>rom, kond. 0,5 m t~ po- L22 na. nax
:u :JF"7' mtvorc:n Jofeno dut izlaz
6,3 MFh KTJ Prom. ltond. fcrit. antenc C02Zoa mu
ST 520kHz ST Prom. kDDL
Zlll¥0nll
:us. &z ~
lo:*--
- ::ca;;: 2,0 MRt KTI
otvo.r en
2,0 MRz ~tl~
izlaz
L12 na ma~ Ll2 J)Orncr. :h.>;'
fl<1 .aL i~laz. fcritnc aotene
1680 1cRJ
620kHz
ST
ST
Prom. &.oo>o:!.
OMlt'cll
620 klh
-.-
-.-
:n.::: -
--....--
;ca:

-
.....
oaat itr:c.
~

ltTU
6,0 MHz

5,8$ ~z

18,5 MHz
i!Mib
KTI
Kt2
KT2
KT2
6,() MHz

Prom. kond.
zatvortn
Prom. kond.
olvoren
6 MHz
-,.~

-,t-
......-,;...........
C012 na mn
Jzlu
l.iJ na max
i:t!ll%
0023 na max
izlaz
L13 na mo.x L13 pomer. rit•l
-.-
~tt-'--

ST l.COC kiU ro.: - - i:zlaz !erltne autenc

;Ill 16 MH1 KT2 16 MHz -u- C013 na tnaX
izlu
 Xsoo x- x-
2SAt~ 2 ""''"'""'

·--· -·---r-- ,l""'

- ./;Jor 1
O!'''
C1..4 -t
002" t ~;~..
1 jc"'ooa.
i<
:=•," J• t :: :··~'h

tft. j 1,\. I ·)1' . c.I t· ,,..."I'",·r..~r, •ur.

., T f"''ll'.l t!l)lll n.-,o., i
• :~ lc: ••• ..1" . ··r' .!.J·''~ .,;·.• ~--, ..~ ~~:::
·-···r~ tv"1 -~ ""
t~ · ~ •
I
I I ,••"•.
1
I -4 "" I
' '( ''"
·
. ~ ., . I ~~~ ~""i
I
,l.:!l'.· l j.l ~~ l:~~ h~-~ lr.ft. :4• -~
I
~

...
• ,........ ,. ' •• .. .. ' I • I
:~!,!
,,,
(~~ ...q...:'i I I 1 f
I
I ! .~
I '"'
t••
I.
.x.,.
?SAI6f>
161~\'k I
I

~-
1
m nr .......

X4oo I Xoot

X201 2SAl~(__ _.
-L_________ ------------------- •
...I
i
RTV- servis l•
_.SONY EFH·117 l"
j;
r-- --·- -- -··-·- - - - - ·· ·- -

X1 JC2 R7 )() )(44 x~.x'

- -· '--··- ··---·-·--·---·-·---- - - --- -c:· ')

~
-

l••c 11
'
2SC73
'I

~- ~:r;-:~ ~~rlT ~:
~::~ ll•..
l'ff(l . , ' -2SC7n
ltllt
l011

- I' . • • UOtl
1
,uy 11011 ••
,, ~ l.

Tll~!r1~ ~.4!1.
10 tIt

1.T.,,, 1 .J.:~· ~:: -- rr.. ~ ••

1(

- .1 ~ r u,uu 0 1 :,
:~

1J..
C2-1 ·-·
t~~~ Ct{J1~~~r t!!·
. II I l
II -.:
--
I
.J,!W'I•
'
t
I
I
I .
- 'J(.....!!r-
1
L ·l
~~l
l
~f f.
Qo.:'...,.... ;·)
q
II _l!lfll "'
.,...
'
~
...,
I-

llfw 1•>
....
<;f
iJ~~ ,,
b o1
II
ol M
II,,,.,
II II -
o.o~
~
H~ tv

~
-~rl
t
•·

i~
P.~~ -r
I

8.2
"'
5KS 5250
Naponii struje mogu v~rirati za!ts% ; Svi oT?ori su snage 1/10W

SONY TR 620
--~-----=~------------~--------~-------P_O_D_A_C_I_P_OD
___ESAVANJ ZAJ~S_O_N_Y__
T_R_6_m~~--------~--~~----~~----------------
Red pode- Frtltvcnc. Kazaijka Sipal dove. · Postupak P . db Red pcc:!e- Frefcv(nc. Kualjka Signal dove- Postupak
iava.nja pod*vanja prijemn. na den pfeko poddavanja rune a bval\ia poddavanja prijemn. oa den prcko podriavanja l'rimedba ·

MF kola 455kHz srcdinu 47oF na ba-

k zgra IfTI
620 kHz 620 kl-h Ll na maz izlaz Ll pomcrhi du.f
sl<aJe zis XI 1Ff2 i IFT3
na max izlaz
1400 kHz J4(J0 kHz ..
C2-l na maz
ttlaz
fcrime antene

ST SlO kHz Ptom. lc.ond. 0,5 m :f.ice po· L2 na max

zatvoren loie.ne du! i:zJaz GLAVNI TEHNICKI PODACI ZA SONY TR 6Z8
feri tne ant. Fr-:kuntni opsl!t: S3S-160S kHz
1680 kHz Promj k.ond, .. C2-'2 na max Mrdu/reheru:ija: 455 kHz
otvoren i:zJaz Oset/jil't;sr :ra 10 mW izlame mage: 200 f-1V/m
Napojanj': 9 V, potro!nja bu sigrur Ia 6 mA.
 r·~-(-,.. ~~- -.......,=-.....,.---------..-·.........-,·>-·-··---·--------·---------
I- ·~- Gl 2SA80
02 '2SA80 03 iN34A 04 2SAI2. 05. 2$Al'2 06 1N3d 07 ZSB75 08 2S875 C9. 10 7Se77 ~ 2 Qll- 2SB75

j i~... ,'fr='-~
~- !::l
... ·AJ·_,_,j-~ -1·_._-. J
~~j I
~~ '.!.~:
~n IT i'h•·· iT-"~ ~ ~
___

-· n
fr,tnfCotE
... _;p, I : · :::: :
;: • . : C:U-511'
!
:
• · :j ·.
:
i .
1 ·•
!' ......:,:;, ,---.;:.• ill - _:;;: : ...
I
1~ ~I l····:r'l ,.. ·I
r
·-· '- ..
~ I I

r~~~j" ¥tJUJ
! i - ··jl/1, ;:·
1. I r·l" r

i;
:••
,·
;jM--~~~+_Q~__,r---;c:JYVW>-J
lLJl
llO-·oo

:: ) ,,_,.
-·
,::
!,1''
.. :!r J<T
1 u .Ll O" 8->0

,,r
I I
..
I

'Ir
I
~-------------- . . .---..J'
STANDARD SR-Q 108
. PODACI PODli.SAVANJA ZA STANDARD SR - Q 108
CI,AVNI TEHNIW PODACI ZA STANDARD SR- Q 108
Red podc- J'rekveQc. Tal. prddop. Kazalika Signal dove- Postup•k Primedba
iavanja podda.vaoja na prijelim. na deli preko pOdebvanja Ftekrenmi ~pseg: ST 540-1600 KH2, KT 3,9-12 MHz.
MF lwlo 4SS kHz
·
ST J MHz 47of' na ba- T\0,
zis Ql ·
n:
TS. T7
oa max izlalt
Med.•frekrt!n~ija:
45'5- kHL
Z>ulnik: 90 mm, 8 oma ltod 800 Hz.
ST 1650kHz ST. prom. lmnd. lm PVC fice CIS na max l=laZl!o si!Dgo: rr..oll !80 mW, J1ei%l>blibmo 120 mW.
otv<>ren pol<>!en duf izlaz
feril. ant. Napajanj~: 6 V (4 mono~lije po l,S V), po1ro~llia be% sipala oko 10 IDA
530kHz ST prom. kond. TS oa anak i1;laz

1400 kHl: s-r

zatvoreo
1400 kHl: . CfO i C4 na
maxiz.laz
630 Ub;
J2,5 MHz
ST

KT
. 630kHz

prom. toDd.
TJ, Tl na max Tl pomeriti du
izlaz
CJ9 na max
fcritne aateae

otvorciD iz.la3'
3.8 MHz KT 'prom. kond. T6 na mn
zatvoreo izlaz
10 MHz KT 10 MH% Ctt i CS na
rna• izlaz
4 MHz KT 4 MHz T4 i T2 na T7 f'"mcrili dui
...___
r
:ce :..~<41 Ql ·oc r;-o Q'. 011.70 O:i OA70 0 4 2S>;. i0! 05 ·;-:)/, !·:~ ~ 06 c.~:"O C; 7 .~SSl7S oa :c ss1'? :. (.?9, 10 2$8 1J2.X'/ '
!i
i
I
IIfJ~
n·T·"'"'r-'.,'14 li\~r&-~:
n' ..
;• •· :
~-
O't
v~;u~Jl
,
, •••••
Ir--- -~
·• <ll- ;• ~ -~-•- '
4 :
!, '
····--.. . ',
>.O?T-:-t
r':> #
l

II
I 01
1

f
lr
. __ lo~ ·~
Co
j

~ I i. '11I ~-~ ~~---'I ~',K.I '·t---

.,,

~·--

~: I l,.,i•·- ·-~'"
Q4()" '.:: :;, .,,
... .... •• ,
•

r .
®I
• ., ••.
0
1.. , " '

, I
II o·u_u-
i
rU\
~~

J
;
~ ~
'
oiiJ·

;
C'IJ f'rt'-"'f,...,Ci
J & ( lf

·;,•~- · " ""?'t?'

-n-'-t-·'·····. :
•••ICct·>t ,.,,
I
I tt :::-+,,~:.'~:1 ,_;
! l
I
I .~ ~ 4;"
r. , ~ ,. J l

$~.-I I ~~ t -~.-:;." ,';.J... . . ~

I I - ..:· : ... (
I.; I .,. ' ( ,.J ' •

, :
'
r
-T• ,'? · • .....- ... .
· .. ·
... 1 ,

(
I
KT1
I
I
I
I
I
I
I
I

..:.
iI

.••
I

I
•
I
I
I
I
I 011 2SBi7;> 012 S-2SO
'
I
I
l

.
I
I
I
I

L----------------••~------··-- -----------~-J
. o

STANDARD SR-H115
POD.\CI PODESAVANJA Z:\ S'fANDA RD SR-HHS
Red pode- Frek.venc. Tal. Kunlka· Sipa.l dove. Ponupak G(AVN[ TEHNIC::Xl PODACI ZA STANDARD SR- H 115 .
Primcdlxl
!avanja p·odeSa.v.mja pr~.klop. oa prijemn. na den prcko podcia va nja
l'r~k>~ntnl ops~t: ST 540-1600 kj-l:r., KT! 1.6-3.9. KT2 3.9-12 MHz
MF r.<:Jio 4SS kHz ST l MHz 47nF na ba- T9, T8 ' T7 M edll(rehtncl)o: ~ 5 S kHz.
z:s Ql na m.lx izLu. Z.·utnlk: 80 mm, ~ oma Jr.od 800 .Hz.
ST J6S{) kHz ST prom. kond. lm PVC f ice C IS na max
l zlozna .< 1!080.' ma~ ·220 mW, neilObliccno 180 mW.
otvoren poloien du! izla~
£•: rir. 3 n t. Na{lajQifj~:. 6 V (4 monoceli~ po 1.5 V), kod OX~ mA, kod Hll'i 25 mA
530 kH:t ST prom. k,,nd. T4 n~ JruX
;,, H'-<Hcn " iZiiJZ
1400 iir.Hz
630kHz
ST
ST
1400 kHz
6l0 kHz ..,. CJ na "'"' 1zlaz
Tl n;o rna•
i..zl~: z.
Tl pom<r i" dut .
feritne J nl eil<-.
KT1 4 MHz K TI prom. kond. C l4 na ·m~x
" :zbz
1,6 MHz KTI
Ot\'O :'en
r rom. kond.
r t l \ (\!'e·n
.. Tt;;
i <'Ll
na m;;:x
3,7 MHz KTI J,i Mfl z c~ tl:t m~~ illaz
1,8 MHz KTI 1.8 MHz T3 n.1 m~' i2.lu
KT2 12,SMHz KTl prom. k ond. .. C 13 Ool m.:L-~ izbz.
3,8 MHz . K T2
a tvore.n
p rom. kon.J.
..
.. TS n·. OlJ \ 111lz
utvl) r ~'no
to MHz KTZ 10 MHZ "
C S na rna• 111.or
4 MHz KT1 4 M lh T2 na nu• ulu Tl pom<ru r \lu i
I rr d nr a n trnr

l .. --·· - - ···-·- ..
..• o..
::.
 rr- • ~ ~ ~
AF 106
AF 125
AF 125
AA 112 AAn2
AF 124
AF 126 AF 126
,
Aulokolfer »Turnier 51« RK 51

.... =-
..
[m_~--t ~-~~,
··1.
,,.~
2•0A 90
"'
-- -010
s~~ .

"'

•...
~
l_b RTV- servis
..
ii" 5puuuma; 1111t liiiCntiDad &1 tQfV lll-V·Bcoelcb!..., . . _ u.s~,..,.
'It'
'j't~
a
~
lii:W ......_,., ohDe Slp.IIIIDIII t.aa~ zuplftht,.
. . . . . . _ 4cr llldoaiJe nf s IDA 11011 a~ ebloodleL Wcma ~<:a~u om JUW:a
D
::~~-
;.~!:
• ~-........... >J,6111A. ;:J....
•....
0
~\
~::a
..... !:
0
cr
0
u
0
2
w
2
 03 HAI2 Q.t 2SA83 . OS I N JIA ~06 2S87S 07 2S87 S 06 .9 25e77a? j
c

~: ~n· _,·. . _,1......_....-+-->

~~:n--21
:t

.
..... - ............. -···-· -· ·---·- ·---------- - -- - --- .. ·---- - -~---J'
'
WS-73S
PODACI PODESAVANJA ZA WALTHAM WS-735

Red po- Fr~kvenc. Tal. Kazaljka Sign3l do- Postupak P rimedba

de!avanja poddavanja pr£k)op. na prijemn. na vcden p~ko
MF
-----·.·---------~·----···----_:_
kolo 4~5 kHt ST MH~ 47.nF na ba- T9, T8, T7 oa
__
podesavaoja

2is QI ma.x izlaz

ST 1650 kHz ST prom. kond. J m PVC ii ce cr4 na max izlaz
otvorcn polo1en du!
fcr i1. ant.
530kHz ST prom. kond.
z1tvorcn
- .. - T4 na max izlaz

1400kHz ST 1400 kHz CTI na max izlaz

630 !cHz ST 630 kHz Tl na max izlaz Tl pomcrili dut
fcdtne anteoc
KTI 4,0 MHz K Tl prom. kond.
OtVO:'"CD
- ..- CIS na max izlaz

1,6 MHz KTI promcn. lr.ond. .......... ~. - T5 na mu izln

z.atvorc n
3,7 MHz KTl 3,7 J\ffit -,,- CT2 na max izlaz
1,8 MHz KTI 1,8 ~1 Hz - .. - T2 na max iz\az
KT2 12,5 ~1Hz K T1 . 7·' . ko!id.
::'':"'C"."'
oh .:~:-~ n
- ..- CT6 na maK i~bz

3,8 !>!Hz Kn pror.1. kond.

ut'\c:-cn
--,- · T6 na max irlaz

10 \1Hz K'' 10 :"-1Hz - ., - CTJ na max i:daz T 3 pomeriti du1

4 :O.!Hz K T' 4 \1Hz - .t - TJ na max izlaz feritoe antene.

GL-1.\ ~~ T.EH'OltKI POOACI ZA WALTHAM WS-- 73S

Frekoentn• opug: ST ~~) ··· 1'5(•) i.Hz.. KTI 1,6 - 3,9 MH~ KT2 3,9 - 12 MHz.
M •d••frek"·t:nja J5 5 :di<.
Z•uinik: 65 rr."'. ~ cc-. .> k 2·.' ~·Y· H z.
lzla:na sna;a: rr."~ ::•:< ,··. \\ . ~!.:.;,~.;,~~no 100 mW.
N11pajanj<: 6 ,. i -< ::-. :~ ·-:<: . e ;.:> 1.! \"), poorof.nja bn slgnsb oko JJ mA.