Nastanak rana u djetinjstvu

Treba re i da rana mo e biti ja a ili slabija. to je ja a to emo kod sebe na i vi e simptoma. Rane dijelimo po razdobljima nastanka i svatko ima bar malo od neke rane ili rana, pa mo emo u odraslom dobu biti u nekoj rani pet minuta ili du e razdoblje, a onda upadamo u drugu, tre u itd. to je rana dublja to e vi e utjecati na na e pona anje, na izgled i na in govora, na cijelu osobnost. Rane mogu biti u raznim me usobnim kombinacijama, mo e biti jedna dominantna, dvije, tri, ili svih pet. To svatko u svom radu na sebi treba istra iti. Treba ovdje re i da svaki roditelj voli svoje dijete, a rijetko je da e, barem majka, svjesno tetiti svojem djetetu. Roditelji se esto osje aju pretjerano odgovorni i poku avaju uop e ne povrijediti svoje dijete, a to nije mogu e jer ovjek ne mo e biti savr en. Dapa e, taj strah da emo nekoga povrijediti dovodi do toga da ga povrijedimo jo ja e nego to bismo to u inili kad bismo bili opu teni. Rane smo mi nazvali Ranjenim djetetom ili kri em, i dijete ve dolazi s odre enim predispozicijama u genima i ulogama koje dobivaju u obitelji, tako da dvoje djece ne e jednako reagirati na pogre ku roditelja, a ovisno o kri u osjetit e kao povredu ne to to uop e nije morala bila pogre ka roditelja. Razlikujemo pet rana po razdobljima nastanka. 1. Rana odba enosti Prva rana nastaje ve u prenatalnom periodu ili pri ro enju, pa sve do godine dana. Dijete do ivljava da nije dobro do lo, da je ovo neprijateljski svijet, pa se osje a odba eno, ne ele ga. Dijete osje a da nije eljeno kad majka razmi lja o poba aju, zatim zbog te kog poroda, zbog odsutnost majke kao kod djece iz inkubatora ili bolesti majke, zbog svjesnog ili nesvjesnog neprijateljstva majke, koja je i sama bila odba ena - da navedemo samo najva nije razloge za nastanak te rane rane. To je najte a rana iz djetinjstva i ako je jaka, mo e rezultirati psihi kom bole u, rakom, dijabetesom, aritmijama, anoreksijom, alergijom, tremom i drugim te kim posljedicama ako se ne iscjeljuje. Takva osoba e biti puna strahova svih vrsta, pa posljedi no i puna obrana. Osoba se brani povla enjem, utnjom. Postaje emocionalni ucjenjiva povla enjem. Ljudi kod kojih je odba enost dominantna rana su kao djeca mirni i povu eni, nevidljivi. U pubertetu misle da su posvojeni ili zamijenjeni u bolnici kao bebe. esto su manji od ostale djece, ili/i mr avi, pa ih roditelji previ e tite, ali oni to do ivljavaju kao "gu enje". Ljubav poistovje uju s gu enjem, pa zbog toga kasnije u ivotu odbacuju osobe koje ih vole, ili se povla e od njih jer se boje gu enja. Ali se istovremeno boje odbacivanja. Roditelji ih tite tako da misle i odlu uju za njih, to ta djeca do ivljavaju kao dokaz da su nevrijedna. Uglavnom ute, ako ih u govoru netko prekine, oni e za utjeti jer misle da nisu va ni. Ne iznose svoje mi ljenje jer se boje odbacivanja. Znaju to ele, ali se boje tra iti jer misle da ono to ele nije va no. Ne stoje vrsto na svojim nogama i bje e u ma tanje, izolaciju. to vi e odbacuju sami sebe, to se vi e pla e odbacivanja, pa to postaje za arani krug. Neprestano sami sebe omalova avaju i uspore uju s drugima na vlastitu tetu. Ne vjeruju da bi ih drugi mogli voljeti. Nikada si ne dopu taju opu tenost, da budu kao djeca. ele brzo odrasti da bi se za titili od odbacivanja. Ali tijelo esto zbog toga ostaje djelomi no dje je, ili dijelovi tijela ostaju nerazvijeni. Kod dominantne rane odba enosti tijelo je mr avo i izdu eno.

2. Rana napu tenosti Napu tenost je tako er rana povreda. Za razliku od odba enosti, koja mo e biti isto prisutna, kod napu tenosti osobu su napustili, dok kod odba enosti osobu ne ele. Taj osje aj se stvara u razdoblju do dvije godine, a mo e biti prouzro en ro enjem drugog djeteta u obitelji, boravkom u bolnici, kad roditelji puno rade, pa su djeca du e ostavljena kod bake i djeda, ili drugih osoba. Odraslom dobu takve osobe se osje aju neispunjeno i stalno tra e osobe koje e im odigrati roditelje, postaju ovisne o drugima, to samo poja ava njihovu bespomo nost. Kako u pravilu izbjegavaju da osjete osje aj napu tenosti i bespomo nosti, postaju rtve emocionalne ucjene, pristaju na destruktivne odnose, samo da ne bi ostali sami, ali i sami postaju emocionalni ucjenjiva i zbog toga. Postaju ovisnici o pozornosti drugih, esto razvijaju tjelesne probleme i bolesti, ali i pretjerano vode brigu o drugima, ne bi li ih natjerali da ih vole. Ali to je rupa bez dna, jer sve to dolazi izvana ne mo e uta iti njihovu beskrajnu potrebu za pa njom. To ovisi o dubini rane, ali to vi e dobiju pa nje, to se lo ije osje aju, pa tra e jo vi e i to postaje za arani krug. Vrlo esto su javne osobe, glumci politi ari, u itelji, jer im to omogu ava da budu u centru pa nje, ali ako istovremeno imaju i ranu odba enosti, tada e se njihova trema sukobljavati s potrebom da budu u javnosti, i to e stvarati neizdr ivi pritisak. Problem je da kod jake napu tenosti osobe ne mogu biti same, pa se stalno lijepe na svoje partnere, djecu i prijatelje i ne daju im da slobodno di u. Najvi e vole svoju djecu dok su sasvim mala i dok su potpuno ovisna o njima, ali kako odrastaju biti e sve vi e nezadovoljni s njima. Najvi e se pla e samo e. 3. Rana poni enosti Rana poni enosti stvara se u vrijeme osamostaljenja djeteta, od dvije do etvrte godine. Roditelj, koji i sam ima istu povredu iz djetinjstva ne e primjereno brinuti za djetetove fizi ke i psihi ke potrebe, pa e dijete biti posramljivano i poni eno. Mo emo re i da se nespoznati ranjeni dvogodi njak u roditelju sukobljava s njegovim dvogodi njim djetetom kojeg ranjava poni avanjem i vrije anjem kako je i on sam bio povrije en, ali naravno da toga nije svjestan. Primjerice, poni avanje i ka njavanje djeteta koje je zaprljalo odje u u igri, pa prepri avanje to drugom roditelju i prijateljima u prisutnosti djeteta, bilo da se dijete ismijava ili se roditelj negativno izra ava o djetetovoj osobnosti: im ga lijepo obu em odmah e se zamazati!; ili, Opet si razbacao igra ke, a upravo sam ih pospremila, jadna li sam ti s tobom , Pogledaj svoga brata kao je dobar!, Nikada ni ta dobro ne napravi , ba si glup!. Ako se k tome dijete jo i fizi ki ka njava, poni enje je potpuno. Dijete se sve vi e zatvara i vjeruje da je doista ono krivo, jer se ne mo e suo iti s negativno u svojih roditelja. I da bi se spasilo od poni avanje, dijete po ne samo sebe ka njavati. To nazivamo mazohisti kom obranom. Osoba u odraslom dobu sama sebe odbacuje da bi izbjegla bol zbog poni enja. Mr nja prema sebi o ituje se u krupnom tijelu u koje je pospremljen bol i kojeg se osoba stidi, i esto to prelazi u prekomjernu debljinu. To prekrivaju mnogim sposobnostima, pa preuzimaju previ e na svoja le a, brinu se za druge da bi zaboravili sami sebe. Zato dozvoljavaju drugima da ih iskori tavaju, pa ih se esto emocionalno ucjenjuje, i zbog toga ih ne cijene. Ne cijene ni sami sebe i imaju lo e mi ljenje o sebi, pa esto sami o sebi lo e govore jer se tako brane da ih drugi ne bi odbacili i tako posramili. Optu uju sebe za sve, ak i ono to je tu a krivnja, kao to su ih optu ivali i u djetinjstvu. Ne znaju se obraniti. Imaju smisla za humor, ali ale se na svoj ra un, pa tako sami sebe nesvjesno poni avaju. I najmanja kritika ih stra no poga a. ude za slobodom, a kad je postignu ne znaju sebi postaviti granice, pa jedu previ e, tro e previ e, pa se opet stide i osje aju poni enima, i boje se slobode. Zato biraju obaveze i situacije koje ih porobljuju.

4. Rana izdaje i iznevjerenosti Iznevjerenost je rana koja nastaje nezrelim vezivanjem djeteta i roditelja. Uloge se pobrkaju pa dijete dobiva ulogu partnera, tre e osobe u bra nom odnosu. Premalo da bi preuzelo takvu odgovornost, dijete osje a obvezu da titi jednog roditelja od drugog i svijeta i u tom procesu se osje a iznevjereno. K tome se i taj roditelj previ e ve e za dijete i nije ga u stanju pustiti da se osamostali, bilo da ga previ e titi, ili da dijete titi roditelja. Kasnije kad odraste osoba s tom povredom o ekuje da im partner nadoknadi ono to nisu dobili u djetinjstvu. Da bi se za titili od ponovne iznevjerenosti te ko se predaju u ljubavnom odnosu, a mo nad osobama uglavnom suprotnog spola ostvaruju zavo enjem kojeg u pravilu nisu svjesni. Postaju ucjenjiva i koji osobi eksplicitno ili implicitno obe avaju ono to osoba najvi e eli, ali im dobiju njeno povjerenje, izgube interes, jer zavode drugu osobu zbog straha od povrede koji se gubi kad ostvare mo nad drugom osobom. Takva osoba je bila iskori tena i zavedena u djetinjstvu i nau ila je manipulirati da bi se obranila. Roditelji su iznevjerili njegovo povjerenje, pa se osoba sada brani kontrolom drugih da je ne bi iznevjerili. Sebe prikazuje odgovornom i jakom, pa ne vidi koliko je iznevjerila sebe i druge. Postaju ucjenjiva i koji otvoreno prijete, i postaju lako agresivni. Brinu se za druge da bi ih kontrolirali da ih ne iznevjere. La u da bi postigli svoje ciljeve, a esto toga nisu ni svjesni. Brane se maskom snage, neovisno u i pokoravanjem drugih koje preziru zbog slabosti koju su kod sebe potisnuli, pa je ne vide. Imaju kontroliraju e o i pune straha, ili pune patnje i tuge. 5. Rana nepravde Nepravednost je osje aj koji imamo ako nas drugi ne po tuju, ili ne dobivamo ono to zaslu ujemo. Ali od tog osje aja nepravde mo emo patiti i ako dobivamo previ e, jer smatramo da to nismo zaslu ili. Ova rana nastaje u vrijeme nastajanja osobnosti, od tre e do pete godine, ako smo u tome sprije eni. Osje amo nepravdu ako ne smijemo biti ono to jesmo, ako je jedan roditelj hladan, ako nas kritiziraju, prestrogi su s nama, ili zbog konformizma roditelja. Sve to dobivamo je zbog toga to e drugi misliti, a ne zbog nas samih. U obitelji se ne smiju izra avati osje aji. U odrasloj dobi se takvi ljudi brane kruto u i perfekcijom, potisnuli su osje aje da ne bi patili. Te e iznad svega pravednosti i po tenju, ali budu i da to rade zbog straha esto posti u suprotnost, ljudi ih do ivljavaju hladnima i okrutnima. Razvijaju mnoge sposobnosti, ivahni su i dinami ni, lijepo izgledaju, ali to je vanjski oklop od kojeg najvi e pate oni sami. Oni kontroliraju sami sebe, a unutra njoj policiji je te ko pobje i. Smatraju da sve moraju zaraditi, i silno se trude da sve bude savr eno po teno. Primjerice, ako ste bili s njima na ve eri i predlo ite da podijelite ra un, oni e odbiti i re i da u jeli skuplja jela, a onda e do u lipu sve prora unati, koliko god trajalo. Tako tro e i svoje i va e vrijeme na sitnice, a bitno izgube iz vida, jer se jako boje pogrije iti. Ljubav moraju zaraditi, pa se prekomjerno tro e, ne vode ra una o svojim potrebama, ali negiraju i bolest sve dok ne postane ozbiljno, a onda im se sustav esto raspadne, pa idu iz bolesti u bolest. Problem u ovim osje ajima i uvjerenjima je da su rijetko svjesni, pa tako iz nesvjesnog upravljaju s na im pona anjem koje tada vodi u sve ve e ranjavanje. Jer ispod svakog osje aja je vjerovanje koje onda u na ivot privla i ba ono ega se bojimo, pa se onda u odrasloj dobi ranjavamo na isti na in kako se to doga alo u djetinjstvu. Da bismo ostvarili sre u i ispunjenost trebamo osvje tavati taj virusni program i negativne osje aje i misli i pretvarati ih u njihov pozitivni original. Iscjeljivanje rana je prihva anje kri a Poznat nam je onaj Isusov kratki govor o no enju svoga kri a (Lk 9,23 - 25): "Ho e li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima kri svoj i neka ide za mnom.

Tko ho e ivot svoj spasiti, izgubit e ga; a tko izgubi ivot svoj poradi mene, taj e ga spasiti. Ta to koristi ovjeku ako sav svijet zadobije, a sebe samoga izgubi ili sebi naudi?" To se esto shva a u smislu nekog predavanja sudbini ili ak mazohizma. Me utim te rije i jako dobro pristaju u ovaj kontekst. Jer ove rane koje smo naveli, kao i svi krivi zaklju ci, la na uvjerenja i negativni osje aji pravi su izvor na ih svagda njih nevolja. Oni su u nama i mi ih mo emo rije iti ako im pristupimo na pravi na in. No, mi dodu e vidimo njihove negativne posljedice i njihovu snagu, ali im nismo svjesni izvora. Jedini na in da bi se ti izvori na ega stalnog povrje ivanja iscijelili je njihovo prepoznavanje u svakodnevnom ivotu. Ali najve i neprijatelj u tom procesu smo mi sami zbog svojih strahova. Mi prevarimo sami sebe misle i da emo potiskivanjem i odbacivanjem tih osje aja sami sebe za tititi. Pa e onda osobe s osje ajem odba enosti sebe uvjeravati kako dobro skrbe za sebe i druge; ovisne osobe vjeruju kako su neovisne, mazohisti uvjeravaju sebe kako u ivaju kad pretjerano rade i nalaze opravdanja za ljude koji ih poni avaju, kontrolori su uvjereni kako se ne boje, ne la u i uvijek dr e rije ; a kruti kako su po teni i kako ih ljudi vole. Svi oni na taj na in ele spasiti svoj ivot, a zapravo ga gube. Stoga je najva niji alat u razvoju ISKRENOST PREMA SEBI, to nam se mo e initi kao da gubimo sebe i svoj ivot. - Kao prvo potrebna nam je svjesna odluka da ho emo spoznati taj dje ji dio u sebi i njegove obrane. Treba promatrati svoje misli, osje aje, govor i pona anje. Pri tome kucamo u smislu Isusova poziva: "Kucajte i otvorit e vam se!" tj. molimo da nam Bog pomogne kako bismo vidjeli taj dio li nosti kojega se bojimo, zapravo da bismo mogli prihvatiti svoj kri . Kad po nemo spoznavati to sve radimo radi izbjegavanja svojih strahova, kako se pogre no branimo i tako ne ivimo svoju istinu jer varamo, tada je va no da sebi ne sudimo, jer time zapravo pove avamo ranu. Trebamo shvatiti da su nam te obrane u djetinjstvu spasile ivot: Dje ji dio nas jo uvijek osje a takvu, dodu e la nu opasnost, ali dijete u nama to ne zna. Samo ljubav i razumijevanje za sebe e omogu iti da taj ranjeni dio nas po ne odrastati. Takva ljubav prema sebi nije sebi nost, to zna i zapravo prihvatiti svoj kri . Kako prepoznati svoje rane? Polako emo shva ati da nije toliko va no to se doga a, nego kako mi to do ivljavamo. Jer sve filtriramo kroz svoja iskustva, pa je percepcija iskrivljena, pogotovo kad netko dirne na u ranu. Ako npr. imate jaku ranu odba enosti, jer su vas roditelji stalno kritizirali i nikad nisu bili zadovoljni s vama, vi ete kasnije u ivotu i pohvalu do ivjeti kao kritiku. Uzmimo kao primjer, da vas netko pohvali to ste dobro napravili neki posao i koliko ste truda u nj ulo ili da biste postigli kvalitetu, vi ete se uvrijediti, jer ete krivo shvatiti; naime da ta osoba misli kako ste vi utukli puno vremena u taj posao zato to ste glupi. U isto se vrijeme bojite uvredu pokazati zbog straha od odbacivanja, pa ete se samo povu i, ljuti i ranjeni. Zatvorite ete se prema osobi koja vas je pohvalila, a ona ne e imati pojma zbog ega. Vi ete je ucjenjivati utnjom i naplatiti joj ono to su vam nekad inili roditelji. Dakle, na a percepcija, na in kako do ivljavamo sebe i druge, nalazi se pod utjecajem rani koje je iskrivljavaju, pa ne mo emo ispravno odlu iti kao emo reagirati. Kad god reagiramo iz rane - obrambeno - mi se zapravo pogre no branimo, npr. napadom, povla enjem i pokoravanjem ili na neki drugi na in, jer obrana ima mnogo. U nastavku emo navesti simptome obrana od rani. Napominjemo da su rijetko prisutni svi ovi simptomi. Kad rana nije toliko duboka, osoba e imati samo jedan ili dva simptoma. 1. Prepoznavanje rane odba enosti Odba eni se boje panike, boje raspada sustava i bijesa koji ne e mo i kontrolirati. Ako je to dominantna rana, tada ete biti zgr eni i mr avi, pogled kao da ste odsutni, ne e vas zanimati materijalno, bje at ete u intelekt, duhovno i samo u, smatrat ete sebe bezvrijednim, ali ete

to mo da prekriti arogancijom. Pitate se je li vam lak e odustati, nego ne to tra iti, pa onda sami sebe uvjeravate da vam to i nije bilo potrebno. Te ko vra ate ne to to ste krivo kupili, jer se stidite. Ako se osje ate ugro eno, primjerice jer netko ne to tra i od vas ili vas dodiruje, lako pobjesnite, a onda se uvrije eno povla ite i elite umrijeti. Kad ste u problemima prestajete jesti. Kod osje aja odba enosti branimo se la nim mirom i povla enjem, kao da nas se ne doti e ono to se doga a, i poku avamo pobje i zbog straha od panike. Imamo jaku tremu i mo emo se raspasti kod javnog nastupa jer nam drhti glas, o i su pune straha, tijelo zgr eno i trese se. Zatvaramo se i ni ta ne govorimo da nas ne bi odbacili i vjerujemo da nismo va ni. Svaki put produbljujemo ranu kada se proglasimo bezvrijednim, beskorisnim, neva nima za druge i kad pobjegnemo. 2. Prepoznavanje rane napu tenosti Ako imate ranu napu tenosti pona at po et se kao dijete, ak e vam mo da i glas zvu ati dje je. Druge ete do ivljavati kao kompetentne, a sebe nedoraslo. Vezat ete se pretjerano za druge koji e vas u pravilu napu tati, ali isto je mogu e da se ne usudite povezati s drugom osobom da ne biste bili ranjeni, pa djelujete nezavisno, ali se osje ate usamljeno. Pokorni ste i mo ete puno pri ati da biste sami sebi prikrili to osje ate. Ovisnici se najvi e boje napu tanja i samo e, pa ak ne mogu podnijeti kad njihovi voljeni idu na posao, ili na put. Ako nisu u centru pa nje, osje aju se napu teno, pa e razviti bolesti i probleme da bi druge natjerali da se za njih brinu. Ako je to dominantna rana, tada napu teni imaju mr avo i duga ko tijelo bez tonusa i mogu upasti u bulimiju. Ako je ova rana udru ena s ranom odba enosti, osoba prvo mo e biti anoreksi na, a kasnije upasti u bulimiju. Kod osje aja napu tenosti osoba se brani ovisno u, pona a se i govori kao malo dijete. Tu i se, kuka, izigrava rtvu, pla e i pokorna je, samo da je drugi ne bi napustili ili da privuku vi e pa nje. Rana napu tenosti se pove ava svaki puta kad se osoba ne pobrine za sebe, kad odustane od njoj va nih stvari, kad maltretira druge da se brinu za nju, pa ih gubi, te la nom patnjom ranjava svoje tijelo. 3. Prepoznavanje rane poni enosti Ako nam se otvori rana poni enosti, mi emo zaboraviti na svoje potrebe i mislit emo samo na potrebe drugih glume i velikodu nu i dobronamjernu osobu. inimo sve samo da bismo bili korisni, i ako nam natovare puno posla, mi emo tra iti jo . Bojimo se slobode i zato smo stalno pretrpani obavezama, svima sve obe avamo, ali nismo to u stanju izvr iti, pa posti emo suprotni efekt. Glumimo roditelje drugima i ostvarujemo mo nad njima da bismo se za titili od poni avanja. Zbog straha od poni enja takve osobe postaju veliki kontrolori. Tako er poku avaju zauzeti previ e prostora u ivotima voljenih. Obi no su se u obitelji dr ale u tajnosti sramne situacije ili osobe. Osoba s mazohisti kom ranom najvi e se boji posramljivanja i slobode. Ovu ranu pove ava tako da sebe sabotira neprestanim poni avanjem i omalova avanjem, uspore ivanjem s drugima, ili pak druge poni ava, stidi se svojih bli njih, ili se za njih previ e brine i rtvuje. Ponekad sebe optu uje da je debela i ru na, beskorisna i da iskori tava druge. Bol si nanosi prejedanjem ( to teti tijelu), preuzimanjem tu ih odgovornosti i obaveza, jer si tako uskra uje slobodu i odmor. Ove osje aje, koji poti u takvo pona anja, najte e je prepoznati. Kad god djelujemo zbog straha od poni avanja i stida mi smo u mazohisti koj obrani. Ka njavamo sebe da bismo kaznili druge. 4. Prepoznavanje rane izdaje Ako ste povrije eni ranom izdaje po injete kontrolirati druge i ivot, jer osje ate nepovjerenje, skepsu, postajete pretjerano oprezni, nesno ljivi i autoritarni. Glumite jaku osobu da vas ne bi iskoristili, zastra ujete druge i prijetite, ak i la ete da biste se za titili, ili

zavodite druge. Nastojite se dopasti osobama suprotnog spola, pogotovo ako ste tre a osoba u trokutu. Jo uvijek nesvjesno rastavljate mamu i tatu i morate pobijediti tako da se dopadnete drugoj osobi. Trudite se djelovati kao osoba od povjerenja. Djelujete brzo i nestrpljivi ste s drugima, prekidate ih i zavr avate njihove re enice, puno planirate jer je to oblik kontrole, i ivite u budu nosti. Lak e vjerujete osobama istog spola, nego suprotnom spolu koji strogo kontrolirate, a jer se osje ate ugro eno od njega i ne vjerujete mu. Tipi ne su vam re enice: Sve ene (mu karci) su iste. Hrabrost, uz pouzdanost, smatrate najve om vrlinom i ne trpite kukavi luk. Osoba koja je ranjena izdajom produbljuje ranu tako da sebi la e i ne po tuje obe anja dana sebi i drugima. Ka njava se tako to sve obavlja sama, jer nema povjerenja u druge ili druge pretjerano provjerava. 5. Prepoznavanje rane nepravde Ako smo povrije eni ranom nepravde, ukru ujemo se i postajemo hladni, a ispod te hladno e je gnjev. Poku avamo biti pretjerano pravedni i savr eni, bijes okre emo na sebe, kritiziramo sebe, ne po tujemo svoje potrebe. Kontroliramo sebe i postajemo okrutni prema sebi. Jako smo srda ni, ali ako pogledamo u sebe, vidjet emo da ni ta ne osje amo, da nas nije briga za druge i da hinimo ljubav i susretljivost. To samo vidjeti kod ove rane zna i napraviti veliki korak. Osoba je obi no skladno gra ena, ima mnoge sposobnosti, ali sve radi zato da bi dobila priznanje. Divi se ljudima koji su puno postigli i sama ula e puno u svoja postignu a. Ne smije pogrije iti, sve poku ava napraviti svr eno; ku a joj mora biti ure ena, odje a dotjerana, vozi statusni automobil. Upli e se kad se negdje doga a nepravda da bi je ispravila. Do ivjele je da su njezinu bra u i sestre vi e voljeli od nje. Ranu od rane nepravde produbljujemo kad sebi postavljamo prevelike zahtjeve i upadamo u stres. Kritiziramo sebe i nismo po teni prema sebi. Ne vidimo svoje kvalitete i ne dopu tamo si zdrave ivotne u itke. Prihva anje kri a vodi u ljubav Prihva anje kri a ovdje zna i najprije spoznaju tih povreda i obrana, a onda rad na njima da bismo mogli sve vi e ivjeti u istini sa sobom. Kao malo dijete mi najprije poku avamo biti ono to jesmo, bez skrivanja i la i, ali to se ne dopada odraslima. To ih pla i i stoga ljuti. Onda se poku avamo pobuniti protiv toga. Dijete od dvije-tri godine obi no je mali buntovnik kojeg stariji ja i od njega slome, pa po inje stvarati masku da bi se za titio. Stoga je i prvi korak u razrje enju rane spoznati obrane, maske, a onda vidjeti i to malo ranjeno dijete ispod maski. Ali prepoznavanje maske do ivljavamo kao opasnost, osje amo kao da smo ostali bez za tite, jer ni ta vi e ne funkcionira to smo znali, a ne znamo to bismo trebali u initi. To je zastra uju e. I zbog toga se relativno mali broj ljudi odlu uje na taj korak. A odlu e se na to jer su upali u krizu. Ali to je jedini na in da vratimo po tovanje prema sebi i da nam ivot postane lak i, jer kri koji se prihva a iscjeljuje, a onaj koji odbijamo satire nas. Pogledajmo to se doga a s povredama kada se one spoznaju, prihvate i pro ive na pravi na in: 1.Transformirana rana odba enosti Rana odba enosti zacjeljuje kad se sve vi e zauzimate za sebe, ako ostanete dobre volje ak i kad vas netko ne prihva a. Sve se vi e suo avate sa svojim strahom od panike. Otkrit ete svoje pravo Ja: snala ljivu, vrlo darovitu i kreativnu osobu koja je osobito sposobna raditi sama i biti sretna i kad je sama. Osoba koja je postojana i pod najve im pritiskom.

2.Transformirana rana napu tenost Rana napu tenosti zacjeljuje kad se dobro osje ate sami sa sobom i kad vam ne treba toliko pa nje drugih. U stanju ste imati samostalne projekte. Otkrit ete u sebi osobu koja zna to eli i koja je uporna u svojim nastojanjima da ostvari svoje ciljeve, koja je odli an glumac, prirodno vesela i zabavna, dru eljubiva, koja poma e drugima jer joj je stalo do njih i razumije njihove osje aje, sposobna da se suo i sa svojim strahovima, umjetnik je i nadareni u itelj. 3.Transformirana rana poni enosti Mazohisti ka rana zacjeljuje kad prije nego to na ne to pristanete razmislite o svojim potrebama, sposobni ste tra iti ne to za sebe bez osje aja krivnje, radite manje, a veselite se vi e. Otkrit ete svoju Istinsku li nost koja zna voditi ra una o sebi, osjetljiva za tu e potrebe, ali po tuju i njihove granice, spontano velikodu nu i sposobnu da se raduje i u iva, dostojanstvenu i odli nog posrednika. 4.Transformirana rana izdaje Rana izdaje se smanjuje kad se manje uzrujavate ako drugi ljudi i situacije nisu ono to vi mislite da bi trebali biti. Ne treba vam pozornost i u ivate u svojim postignu ima, ak ako vas drugi ne hvale. Transformacija e vam pokazati da ste ro eni vo a, koji ohrabruje i titi druge, sposoban govornik, ovjek koji obavlja puno poslova istovremeno, ali je u stanju razumjeti tu e osje aje i pomo i im da se osje aju sposobnima, brzo donose odluke i sposobni su se opustiti kad je za to vrijeme. 5.Transformirana rana nepravednosti Va a rana nepravednosti zacjeljuje kad ste manje svr eni, smijete pogrije iti i mo ete se tome nasmijati. Mo ete pokazati svoju slabost pred drugima bez straha kako e reagirati. U sebi ete otkriti vrsnog organizatora, sposobnog da podu ava druge, ivahnu osobu sposobnu da se sna e u te kim situacijama, senzibilnu i preciznu. Odnosi nam poma u u spoznavanju rana Kad spoznamo te osje aje koji upravljaju na im pona anjem vi e ne emo biti emocionalni ucjenjiva i, ili ucijenjeni, jer emo ljubav tra iti na pravi na in tako da je prvo damo samima sebi, a onda u istoj mjeri i drugima. A drugi e nam tada uzvratiti ljubav jer ne e biti pod pritiskom. Odnosi su pokazatelj osobne zrelosti i oni e polako postajati sve zdraviji. Na odnos prema autoritetima e biti tako er zreliji, jer ih vi e ne emo optu ivati za ono to smo do ivjeli u djetinjstvu. Kako budemo opra tali sebi, tako emo oprostiti i svojim roditeljima. Opra tanje, zna i razumijevanje da su nam na i roditelji dali sve to su najbolje znali i da smo dobili puno ljubavi i da smo zahvaljuju i toj ljubavi izrasli u kvalitetne osobe. Shvatit emo tako er da su nam drugi ljudi dani zato da mo emo spoznati svoje rane koje sami ne bismo mogli. Iscjeljivanjem rana i transformacijom svojih negativnosti postajemo vredniji i kvalitetniji ljudi, nego to bismo bili da ih nije bilo.