Professional Documents
Culture Documents
Saznaete ta su:
razlike i slinosti izmeu kupovine u domaim i inostranim internet prodavnicama; platne kartice, internet kartice, e-banking, m-banking; sistemi Google Checkout, Skrill (MoneyBookers), PayPal, QVoucher, PlatiMo; carinske procedure i trokovi nakon kupovine; zakonske odredbe koje tite vaa prava kao kupca na Internetu; reenja u sluaju reklamace ili spora sa prodavcem.
Sledei ova jednostavna i iscrpna uputstva za kupovinu na Internetu, oseaete se bezbedno i pouzdano, i poeete da uivate u blagodetima kupovine iz svog doma, u vreme i na nain koji vam odgovaraju!
Podaci o izdanju:
Izdava:
Uprava za Digitalnu agendu
Za izdavaa:
Jasna Mati, dravna sekretarka
Urednik izdanja:
Slobodan Markovi
Lektura i korektura:
Tatjana Vehovec i Vesna Peti
Dizajn i priprema:
Ivan osi
Ilustracije:
Zoran Mili
TAMPA:
tampara Tuli, Vrac
Prireivai izraavaju zahvalnost sledeim strunjacima i internet trgovcima, koji su svojim sugestama pomogli u stvaranju ovog vodia (po abecednom redosledu): Aleksadar Birovljev (http://bancaintesa.rs) Branislava Gaji (http://infostud.com) Dejan Bizinger (http://karike.com) Dejan Nikoli (http://njuz.net) prof. dr Dragan Prlja (http://prlja.info) Dragan Varagi (http://draganvaragic.com/weblog) Duan Stoievi (http://sk.rs) Duica orevi (http://mpt.gov.rs) Goran Anii (http://personalmag.rs) Ivan Reevi (http://hugemedia.rs) Jasmin ei (http://jasminsecic.rs) Ljiljana Stankovi (http://mpt.gov.rs) Marko Carevi (http://telenor.rs) Marko Herman (http://markoherman.info) Milan Cvetkovi (http://mpt.gov.rs) Milka Vuievi (http://mn.gov.rs) Neboja uri (http://etrgovina.org) Nevena Rui (http://poverenik.rs) Slavko Ili (http://slavkoilic.com) Stefan Lazarevi (http://mn.gov.rs) Stevan Majstorovi (http://tribune.majlab.com) Veljko Smiljani (http://mpt.gov.rs) Vladimir Markovi (http://qvoucher.rs) prof. dr Zlatko Stefanovi (http://pravnifakutet.rs)
U vodiu su korieni delovi teksta iz dodatka asopisa Sveta kompjutera eTrgovina za poetnike (www.sk.rs/les/sk201101um.pdf, januar 2010), kao i broura pod nazivom Vodi za kupovinu preko Interneta u izdanju Ministarstva za trgovinu i usluge (http://mpt.gov.rs/postavljen/163/etrgovina-vodic.pdf, oktobar 2009). Ovaj vodi objavljen je pod Creative Commons licencom BY-NC-SA 3.0, koja dozvoljava nekomercalnu upotrebu, uz obavezno navoenje izvora. Ako koristite delove ovog vodia u svom delu, preradu morate da distribuirate pod istom ili slinom licencom. Tekst licence u celini je dostupan na adresi http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/ Ovaj vodi u elektronskom obliku moete preuzeti na adresi http://digitalnaagenda.gov.rs/ekupovina
Sadraj
Predgovor .................................................................................................................................................... 10 ta treba da znate pre kupovine na Internetu .......................................................................................12
Kako proveriti pouzdanost prodavca i prodavnice ...................................................................................................14 Osnovni podaci o prodavcu i prodavnici ..............................................................................................................15 Provera podataka u javnim registrima...................................................................................................................16 Provera podataka o internet domenu prodavnice..............................................................................................17 Iskustva drugih kupaca.............................................................................................................................................18 Osnovno o bezbednosti .................................................................................................................................................21 Zatita od virusa i pijunskih programa ................................................................................................................21 Bezbednost beine mree .................................................................................................................................... 22 Korisniki nalozi i lozinke ........................................................................................................................................ 22 Upotreba tuih i javnih raunara .......................................................................................................................... 23 Bezbednost unosa podataka na veb-sajtovima .................................................................................................24 Jo par saveta za mirniji san ................................................................................................................................... 25 Najee prevare na Internetu ..............................................................................................................................26 ta ako ipak postanete rtva prevare ................................................................................................................... 28
Sadraj
Reference ....................................................................................................................................................62
9
PREDGOVOR
10
Predgovor
Za svaku kupovinu potrebni su novac, vreme i energa izdvajanje vremena posle posla, ekanje u redu za podizanje novca, obilaenje veeg broja mesta u potrazi za dobrom ponudom, reavanje problema prevoza kupljenih stvari. Kupovinom na Internetu tedite novac, vreme i energu, jer pretraga proizvoda, nalaenje najpovoljnih cena, mesta za kupovinu, iskustva drugih kupaca, a i sama kupovina od izbora proizvoda, do plaanja mogu da se obave iz fotelje i u vreme koje vama najvie odgovara 24 asa dnevno, vikendima i praznicima. esto se pogreno misli da je kupovina na Internetu rizina od tradicionalnih naina kupovine ili da ne zakonski ureena, pa su kupci izloeni veem stepenu rizika. Istina je potpuno drugaa kupovina na Internetu u veini sluajeva nosi manje rizika zbog mogunosti detaljne provere prodavca i iskustava drugih kupaca, kao i uslova za bolje upoznavanje sa uslovima kupovine, za ta esto nemamo ni priliku, niti vreme kada kupujemo u radnji. Plaanje roba i usluga platnim karticama na Internetu podjednako je bezbedno kao i na POS terminalima u restoranima, prodavnicama, na benzinskim pumpama. tavie, na Internetu postoje servisi za posredovanje u bezbednom obavljanju plaanja, koji pruaju vei stepen sigurnosti u obavljanju transakca od tradicionalnih naina plaanja. Takoe, u Srbi su na snazi zakoni koji se posebno odnose na elektronsku trgovinu i koji pruaju potroaima ista prava i isti nivo zatite kao i prilikom tradicionalne kupovine (pravo na garancu, povraaj robe, reklamacu, raskid ugovora i drugo). Najvani od pomenutih zakona su: Zakon o elektronskoj trgovini, Zakon o zatiti potroaa i Zakon o zatiti podataka o linosti. Kada se na kraju podvue crta, kao najvei problemi u vezi sa kupovinom na Internetu ostaju strah od nepoznatog i manjak informaca. Borba protiv ovih nepoznanica je osnovni cilj ovog vodia da na jednom mestu objedini najvane stvari koje treba znati o bezbednoj kupovini na Internetu i pomogne da steknete isti oseaj kontrole i sigurnosti prilikom kupovine na Internetu, kao prilikom kupovine u bilo kojoj drugoj prodavnici.
11
12
Otvorena priroda Interneta omoguava svakome da se predstavi kako eli i ponudi bilo ta na prodaju, a dananje tehnologe zatite podataka i komunikace obezbeuju visok stepen bezbednosti vaeg novca i elektronskih transakca. Najvie problema u kupovini na Internetu nastaje zbog nepanje samih korisnika. Prema istraivanju IDsafety.net, tek oko 11% svih prevara na svetu dogodi se usled krae privatnih podataka na Internetu, dok se skoro polovina (43%) dogodi kao posledica gubitka papirnih dokumenata ili novanika. Za krau podataka najee nisu odgovorni ljudi koje znate do ak 80% svih internet prevara dolazi zbog odgovaranja na nezatraene imejlove i elektronske poruke i dobrovoljnog prosleivanja linih podataka potpuno nepoznatim osobama. Zato su, kao i van Interneta, informisanost, zdrav razum i umerena doza skepticizma prve line odbrane. Jednostavno, ne radite ono to ne biste radili van Interneta uvek se upoznajte sa osnovnim podacima o prodavcu i internet prodavnici pre kupovine, ne delite svoje line podatke sa nepoznatim osobama, upoznajte se sa iskustvima drugih kupaca.
Ako se dodatno pridravate jednostavnih saveta iz teksta u nastavku, moete biti sigurni da e vae transakce proi u najboljem redu, verovatno sigurne nego prilikom kupovine van Interneta.
13
14
to se tie osnovnih podataka o prodavcu, internet prodavnica bi trebalo da sadri: Naziv rme ili puno ime preduzetnika - vlasnika internet prodavnice, kao i adresu sedita; Osnovne kontakt podatke, poput imejl adrese i broja telefona; Podatke o upisu prodavca u privredni registar i poreski registar (naziv registra, matini broj rme i poreski broj); Podatke o dozvolama za obavljanje delatnosti koje su izdate prodavcu i podaci o lanstvu prodavca u profesionalnim ili strukovnim udruenjima, ako je obavljanje delatnosti uslovljeno posedovanjem posebne dozvole ili lanstvom u nekom profesionalnom ili strukovnom udruenju (recimo, za promet lekova i opasnih hemikala, pruanje projektantskih usluga itd.).
Ako internet prodavnica sadri sve ove podatke, moete biti prilino sigurni da imate posla sa kredibilnim prodavcem, koji ne pokuava da prikre bitne informace i koji je pokazao da poznaje i potuje propise.1,2,3 Prilikom kupovine robe na aukcskim sajtovima, kao to su Limundo.com ili eBay.com, proverite samog ponuaa robe da li je pruio osnovne informace o sebi, koliko dugo nudi robu preko aukcskog sajta, kakvi su komentari drugih kupaca o njemu, itd.
15
16
17
18
Pre kupovine, naoruajte se informacijama i znanjem. Uradite mali istraivaki zadatak: proverite prodavca (pregledajte sajt internet prodavnice, sajt APR, Narodne banke i ostale registre), proverite iskustva drugih kupaca (postavite pitanje, ukljuite se u diskusiju, koristite drutvene mree i pretraivanje Interneta po kljunim reima od znaaja za kupovinu na odreenom sajtu). Tek onda donesite svoju odluku o kupovini. Pouzdanost se odreuje na osnovu mnogih elemenata, kao i kod klasinih prodavnica. Da li biste svoje poverenje bezrezervno dali tek otvorenoj prodavnici u kraju, koja nudi primamljivo niske cene, ali nema istaknutu rmu, skalnu kasu i prodavce koji su u stanju da vam prue potrebne informacije pre kupovine?
19
Plaite se virusa, pijunskih programa, prevara i krae podataka? Znanje iz ovog poglavlja omoguie vam da se oseate bezbednije prilikom korienja raunara, unoenja linih podataka i kupovine na Internetu. Najvanija lekcija: redovno odravajte higijenu raunara i ne nasedajte na slatkoreive pokuaje prevare. Na Internetu, kao i u svakodnevnom ivotu, postoje stvari koje zaista zvue previe dobro da bi bile istinite...
20
Osnovno o bezbednosti
Nema nita lepe nego kada kupovinu ili plaanje moete obaviti iz svog doma, sa svog raunara. Ipak, prilikom kupovine i plaanja preko Interneta, prenose se lini podaci kao to su: brojevi telefona, platnih kartica, lozinke i slino. Ovakvi podaci su i pre pojave Interneta bili na meti kradljivaca i prevaranata, pa Internet ne izuzetak to se toga tie. Zato je neophodno obezbediti da vai podaci uvek budu zatieni od unitenja i krae.
21
22
Vano: Paljivo birajte i uvajte svoje lozinke, jer su one vaa prva linija odbrane na Internetu!
Strogo obratite panju da nikako ne koristite istu lozinku na razliitim servisima i da ih povremeno menjate. Dakle, odaberite razliite lozinke za pristup vaem raunaru, elektronskoj poti, Facebooku, Twitteru, servisima elektronskog bankarstva itd. U suprotnom, moete doi u veoma rizinu situacu, da eventualno otkrivanje jedne lozinke ugrozi sve vae naloge. Isto kao to na ulici neete ostaviti nadohvat ruke bilo kome svoju torbu ili novanik, tako ni line podatke (lozinke, PIN kodove, brojeve platnih kartica i sl.) ne smete ostavljati na poleini tastature kancelarskog raunara, na poslednjoj stranici planera, niti ih pisati na samolepljive papirie, pa kaiti na zid kancelare ili, jo gore, na monitor raunara. Za memorisanje velikog broja (relativno komplikovanih) lozinki ne loe koristiti neki od programa za upravljanje lozinkama (eng. password managers), kao to su, recimo, KeePass (http://keepass.info) ili LastPass (http://lastpass.com). Ako line podatke uvate u mobilnom telefonu, obavezno koristite neku aplikacu koja zahteva unos lozinke, kako biste se koliko-toliko osigurali u sluaju eventualnog gubitka telefona. Vaa lozinka je vaa stvar i nemojte je deliti nikada i ni sa kim. Znajte i da vas banka nikada nee zvati telefonom ili vam poslati poruku i traiti od vas da izdiktirate ili poaljete line podatke kao to su lozinke, PIN kodovi, brojevi platnih kartica i slino. Isto vai i za vaeg internet provajdera, Facebook, Twitter, Skrill (MoneyBookers), Google Checkout, PayPal, itd. Ako primite takav zahtev telefonom ili putem elektronske pote, gotovo je uvek re o pokuaju prevare. Nemojte davati line podatke, ve okonajte razgovor i nemojte odgovarati na imejl. Umesto toga, pronaite pravi sajt banke, internet provajdera, drutvene mree ili internet prodavnice (ako ne znate pravu adresu, moete je lako nai upitom na veb pretraivaima) i preko zvaninih kanala komunikace, koje ete tamo nai, sami proverite da li eventualno postoji neki problem.
23
24
25
Vano! Ne dostavljajte svoje line podatke putem elektronske pote na zahtev nepoznatih ljudi ili poznatih institucija.
Prevara poinje tako to napada alje istu poruku na veliki broj imejl adresa. Iako najvei broj primalaca ignorie nezatraene poruke, mali broj njih se ipak upeca i postaje rtva prevare. Imajui u vidu da napadai alju milione ovakvih poruka, svega nekoliko lakovernih meta je dovoljno da ovaj vid prevare uini veoma isplativim za prevarante. U poruci se po pravilu koriste vizuelni elementi i drugi sadraji (logo, boje, oblik slova, kontakt podaci, slogani i sl.), koji podseaju na poslovnu komunikacu banke, internet provajdera, drutvene mree, internet prodavnice ili nekog drugog e usluge koristi veliki broj ljudi. Ovom lanom porukom rtva se obino obavetava da je dolo do neke situace zbog koje je neophodno dostaviti odreene line podatke, odgovorom na poruku ili pravljivanjem na veb-sajtu navedenom u poruci (i ovaj veb-sajt je naravno laan, ali je, poput imejl poruke, paljivo napravljen tako da vizuelno, po sadraju i internet adresi podsea na zvanini sajt). Ako primite takvu imejl poruku, vrlo verovatno se radi o pokuaju prevare. Bitno je ponovo naglasiti da vam banka, internet provajder, drutvena mrea ili internet prodavnica nikada nee poslati takvu poruku i zahtevati vae line podatke. Ne zaboravite da ste im svoje line podatke ve rane dali.
26
Niste uplatili tiket za lutriju na Internetu? Dakle, niste ni mogli da osvojite super premiju. Na Internetu, kao i u svakodnevnom ivotu, postoje stvari koje zaista zvue previe dobro da bi bile istinite...
Ako se rtva odlui na saradnju, napada e joj poslati skenirane dokumente koji navodno dokazuju postojanje novca. U nekim sluajevima, primalac e dobiti i dodatne dokaze u vidu fotograje nekadanjeg vlasnika bogatstva, kopu testamenta, lanak iz novina, potvrdu o stanju na raunu sa memorandumom banke i slino. Naravno, u svakom od ovih sluajeva radi se o novcu koji ne postoji, a svi poslati dokumenti su falsikovani. Poto pridobe poverenje rtve, napada odjednom nailazi na potekoe prilikom prenosa i moli rtvu za novanu pozajmicu, radi podmiivanja kolege, ili za potrebe pokrivanja administrativnih trokova. Vremenom ovi trokovi rastu, a rtva, imajui u vidu bogatstvo koje je na dohvat ruke, nansira sve trokove. Budui da se radi o nepostojeem novcu, napada moe da odlae njegov navodni prenos sve dok rtva ima strpljenja ili novca. Koristei sosticirane psiholoke trikove, vet napada, za kratko vreme, moe da ostavi svoju rtvu u dugovima. Ovaj vid prevare esto ostaje neotkriven zbog injenice da rtva ponekad ne ni svesna da je bila prevarena, ili ju je sramota da govori o prevari u koju je namamljena svojom pohlepom.
27
Druge prevare
Na Internetu, kao uostalom i van Interneta, prisutan je veliki broj razliitih prevara. Ako vam se neka ponuda koju ste primili u nezatraenoj elektronskoj poti, koju ste videli na drutvenoj mrei ili negde drugde na Internetu, uini previe dobrom da bi bila istinita, vrlo je verovatno da ste u pravu. Takoe, obratite panju da se broj prevara poveava tokom vanrednih situaca i dogaaja koji zaokupljaju panju velikog broja ljudi i meda. Prevaranti se ne ustruavaju da zarade na tuoj nesrei, pa ne redak sluaj da se posle nekog katastrofalnog zemljotresa, poplave ili neke druge nesree, pored sajtova koji zaista prikupljaju pomo za ugroena podruja, pojavi i odreeni broj lanih sajtova. Zato je korisno proveriti sajtove koji se bave prevarama na Internetu kao to su http://lookstoogoodtobetrue.com, http://snopes.com ili domai http://prevara.info i http://informaca.rs. Kao i u sluaju provere pouzdanosti internet prodavca, savet o tome da li je neto prevara ili ne, moete potraiti na drutvenim mreama i internet forumima.
28
Vano! Prijavite svaku prevaru, pokuaj zloupotrebe raunara, pokuaj krae ili nesavesnog postupanja sa linim podacima.
Ovi organi se bave istraivanjem i gonjenjem krivinih dela visokotehnolokog kriminala, koja nastanu na celoj teritori Republike Srbe, a u svom radu ostvaruju saradnju sa slinim organima u inostranstvu, saglasno propisima o organizaci i nadlenosti dravnih organa za borbu protiv visokotehnolokog kriminala7. U sluaju krae ili zloupotrebe linih podataka ili ako smatrate da postupanje nekog prodavca ne u skladu sa Zakonom o zatiti podataka o linosti, problem moete praviti Povereniku za informace od javnog znaaja i zatitu podataka o linosti (http://poverenik.rs).
Bez sledeeg nema bezbedne kupovine na Internetu: Uvek koristite najaktuelniju verziju veb itaa i antivirusnog programa. uvajte svoje lozinke i koristite razliite lozinke za razliite servise. Otvorite etvore oi i ne ostavljajte tragove iza sebe prilikom korienja javnih ili tuih raunara. Ne otvarajte nezatraene imejl poruke i priloge nepoznatih poiljalaca. Kupovinu i unos linih podataka obavljajte samo na sajtovima koji su zatieni https:// protokolom.
29
30
31
Vano! Obratite panju na trokove dostave prilikom kupovine u domaim internet prodavnicama. Kada kupujete u inostranim internet prodavnicama, pored trokova dostave imajte u vidu i mogue trokove prilikom uvoza (carina, pedicija).
Stvari su neto komplikovane prilikom kupovine robe iz inostranstva, jer u cenu robe ponekad ulaze porezi i carinski trokovi, koji nisu ukljueni u cenu proizvoda koja se moe videti na sajtu. Zato je, pre kupovine na inostranoj internet prodavnici, potrebno prouiti uslove kupovine i dostave robe, ali i upoznati se sa procedurom i trokovima uvoza (obraun carine, porezi, trokovi carinskog postupka), o emu e vie rei biti u poglavljima Dostava robe i Uvozne procedure.
32
33
korisnikog naloga, dok druge zahtevaju da se korisniki nalog napravi pre prve kupovine i da se koristi prilikom svake sledee (vie o tome bie u posebnom poglavlju Prikupljanje i obrada linih podataka). Na kraju ete obino imati priliku da jo jednom pregledate sadraj korpe, potvrdite da ste upoznati sa uslovima kupovine (sadrajem ugovora i optih uslova poslovanja) i odaberete nain plaanja, nakon ega e narudbenica biti poslata prodavcu. U trgovini na Internetu uobiajeno je zakljuivanje ugovora u elektronskom obliku, elektronskim putem, pri emu se ponuda (od strane prodavca) i prihvat ponude (od strane kupca) daju takoe elektronskim putem. Veoma je bitno da se pre kupovine to bolje upoznate sa detaljima ugovora i optim uslovima poslovanja (vie o tome u posebnom poglavlju o Korisniki ugovor i opti uslovi poslovanja).
Vano! Paljivo proitajte korisniki ugovor i uslove korienja internet prodavnice, pre nego to se saglasite sa njima i obavite plaanje.
Nakon kupovine na Internetu proverite elektronsku potu, jer prodavnice obino na imejl adresu kupca alju potvrdu o poslatoj narudbini, potvrdu o obavljenom plaanju, predraune i raune, uputstva za preuzimanje i aktivacu proizvoda i usluga, uputstva za praenje poiljki i druge korisne informace. Moda deluje dosadno, ali poeljno je da uvate raune i elektronske poruke koje su u vezi sa vaom elektronskom kupovinom dobro e vam doi u sluaju eventualne reklamace ili povraaja robe.
34
35
Pitanje skladitenja, zatite i pristupa podacima o linosti na Internetu (ne samo u vezi sa internet trgovinom, ve i u vezi sa korienjem drutvenih mrea, servisa kao to su Gmail, Yahoo Mail i sl), naroito je bitno imajui u vidu globalnu prirodu Interneta i njegovu decentralizovanu arhitekturu. Ne neuobiajena situaca da je trgovac registrovan u jednog dravi, dok se internet prodavnica i baza podataka, sa podacima o narudbinama i prikupljenim podacima o linosti, nalazi na serveru u drugoj dravi ili ak u nekom od distribuiranih sistema za obradu i skladitenje podataka, a su vorita locirana u vie razliitih drava (na vie kontinenata), radi balansiranja optereenja, obezbeivanja breg pristupa podacima i zatite njihovog integriteta (tzv. cloud computing). Vaeim zakonima3 propisano je da prodavci smeju da prikupljaju i obrauju samo podatke koji su bitni za postizanje svrhe prikupljanja, u meri i vremenu neophodnom za zadovoljenje te svrhe. To znai da ako, recimo, kupujete peglu, ne bi trebalo da vam se trai (niti bi trebalo da dajete) podatak o starosti vaih roditelja ili broju lanova porodice, jer, sloiemo se, to ne neophodan podatak za pravljenje narudbine i obavljanje kupovine. Ako vam se uini da internet prodavnica od vas ipak trai previe podataka, zatraite objanjenje od prodavca putem telefona, elektronske pote ili formulara za kontakt.
Budite paljivi sa davanjem demografskih podataka, koji na prvi pogled mogu delovati kao da nemaju karakter linih podataka, poput podataka o visini prihoda, broju lanova porodice, hobijima i interesovanjima, proizvodima koje najee kupujete, omiljenim mestima za izlazak itd., jer se kombinovanjem takvih podataka otvara mogunost stvaranja prola lica (u svrhe predvianja budueg ponaanja, ciljanog reklamiranja, itd.). Ako uestvujete u nekom istraivanju i odluite se da date neke od navedenih demografskih podataka, savet je da ne pruate podatke koji vas odreuju, kao to su ime i prezime ili JMBG.
36
Vano! Proverite da li su ba svi lini podaci, koje neka internet prodavnica trai od vas, zaista neophodni za kompletiranje narudbine.
Saglasno Zakonu o zatiti podataka o linosti, domae internet prodavnice dune su i da, Poverenika za informace od javnog znaaja i zatitu podataka o linosti, obavetavaju o zbirkama podataka o linosti koje prikupljaju i svrsi prikupljanja. Ovim podacima moe se pristupiti preko centralnog registra na adresi http://registar.poverenik.org.rs Razliiti aspekti prikupljanja i obrade podataka o linosti posetilaca i kupaca na internet sajtovima obino su blie opisani u posebnom dokumentu, koji sastavlja vlasnik internet sajta. Ovaj dokument obino moe nai pod imenom Politika privatnosti (eng. Privacy Policy), ali je esto i sastavni deo ugovora ili optih uslova poslovanja, pa ga treba obavezno proitati pre otvaranja korisnikog naloga i kupovine na Internetu.
Obratite panju na delove ugovora koji govore o mogunosti davanja vaih linih podataka treim stranama. Ako smatrate da je neka domaa internet prodavnica prekrila Zakon o zatiti podataka o linosti, obavestite o tome Poverenika za informacije od javnog znaaja i zatitu podataka o linosti.
37
Pre zakljuivanja ugovora elektronskim putem, treba proveriti njegove bitne elemente. Istina je da su ugovori esto suvoparni i dosadni ipak, kao i svaki ugovor koji prihvatate (a ovaj prihvatate elektronskim putem), poeljno je da ga paljivo prouite. Naroito obratite panju na odredbe koje govore o: Nainu plaanja, trokovima i rokovima isporuke; Vremenu na koji se ugovor zakljuuje, nainu i rokovima za raskid ugovora, kao i posledicama i trokovima raskida; Nainu prikupljanja i obrade linih podataka tokom trajanja ugovora i nakon njegovog isteka; Eventualnim ogranienjima u korienju roba ili usluga (eng. Acceptable Use Policy, AUP); Nainu i rokovima za ostvarivanje potroakih prava (povraaj robe, povraaj novca, garanca i sl.) i drugih ugovornih garanca;
38
Ako vam neka odredba ugovora ne jasna ili imate neko dodatno pitanje, stupite u kontakt sa prodavcem i traite pojanjenje pre nego to nastavite dalje. Saglasnost na ponudu i uslove ugovora obino se daje tikliranjem izjave Pristajem na uslove ponude/ugovora, pre klika na dugme za slanje narudbine. Nakon klika na dugme za slanje narudbine, smatra se da je ugovor zakljuen. Stavljanje teksta zakljuenog ugovora i pripadajuih optih uslova poslovanja na raspolaganje kupcu (recimo, slanjem ugovora elektronskom potom ili nuenjem da se preuzme u PDF obliku), zakonska je obaveza prodavca, kako bi kupac mogao da sauva, kasne koristi ili reprodukuje tekst ugovora. Retko se deava da kupac ne dobe mogunost da preuzme kopu ugovora koji je upravo prihvatio, ali ako vam se desi takva situaca, kontaktirajte prodavca i traite da vam poalje tekst ugovora koji ste sa njim zakljuili.
Kupovina u domaim internet prodavnicama je jednostavnija, jeftinija i bra, a kupovina u inostranim internet prodavnicama, osim veeg izbora, podrazumeva i dodatne trokove dostave, carine i pedicije. Bez obzira na mesto kupovine, procedura kupovine se ne razlikuje mnogo. Najvanija stvar u procesu kupovine jeste upoznavanje sa korisnikim ugovorom i uslovima prodaje, kao i uvanje poruka koji su potvrda o obavljenoj kupovini i plaanju.
39
Plaanje
Korak dalje, zaboravite na ke! Saznajte vie o nainima plaanja na Internetu od raznih vrsta platnih kartica, preko popularnih internet servisa za posredovanje u plaanju (kao to su Google Checkout, Skrill (MoneyBookers) i PayPal), do plaanja putem mobilnog telefona.
40
Platne kartice
Platne kartice se u svrhu plaanja na Internetu koriste ve godinama. Ipak, iako je mogue na Internetu kupiti stvari sopstvenom kreditnom ili debitnom karticom, to ne uvek i najbezbedne reenje. Dovoljno je da jedan nepouzdan sajt, na kome ostavite podatke o vaoj platnoj kartici, postane plen zlonamernih hakera, pa da ona postane predmet mogue zloupotrebe. Da budemo poteni, isti rizik krae podataka s kartica postoji i prilikom upotrebe platnih kartica za podizanje gotovog novca na bankomatima ili prilikom plaanja na POS terminalima u prodavnicama. Ono to razlikuje kupovinu na Internetu, jeste dodatna mogunost obezbeenja, koja se sastoji u otvaranju posebne platne kartice za kupovinu na Internetu. Banke u Srbi nude vei broj specalizovanih kartica koje se ne mogu koristiti na bankomatima ili u prodavnicama, ve su namenjene samo za internet kupovinu (recimo, Visa Internet ili Virtuon kartica). Na ovu karticu ete uplaivati novac tek kada budete imali nameru neto da kupite i na njoj nikada neete imati vie sredstava nego to vam je potrebno za sledeu kupovinu. Tako se znaajno umanjuje teta, koja moe nastati ako neko doe u posed podataka s vae kartice i pokua da ih zloupotrebi. Uz karticu koja se koristi za plaanje na Internetu dobiete i dodatnu karticu koja slui za uplatu ili podizanje novca sa rauna. Internet kartice su obino devizne, to znai da ete novac uplaivati u evrima. Da ne bude zabune, moi ete da plaate i robu a je cena izraena u dinarima, kao i u bilo kojoj drugoj valuti banka e obaviti transakcu, ali e pre toga uraditi konverzu, iz valute u kojoj je izraena cena proizvoda u evro, uz naplatu odgovarajue provize. Pre nego to obavite plaanje na Internetu pomou platne kartice, obavezno jo jednom proverite da li je veza osigurana (pogledati poglavlje Bezbednost unosa podataka na veb-sajtovima). Nakon toga, internet prodavnica e traiti da odaberete vrstu platne kartice, unesete njen broj, ime nosioca koje je upisano na kartici, mesec i godinu isticanja kartice, kao i bezbednosni kod (na MasterCard i Visa karticama to je trocifreni broj na poleini, a na Amex karticama etvorocifreni broj na prednjoj strani kartice). Ako prilikom plaanja na sajtu vidite znak 3-D Secure, Veried by Visa ili MasterCard Secure Code znaete da je prisutan i dodatni sloj zatite, koji se ogleda u proveri autentinosti trgovca, njegove banke i banke koja je izdala karticu, a korisnik e biti preusmeren na posebno zatien sajt radi unoenja podataka o plaanju. Potvrda o obavljenom plaanju stii e vam na imejl adresu i nju bi trebalo da uvate kao dokaz o uplati, radi eventualne reklamace, povraaja novca i sl.
41
Na kraju, dobro je znati da korisnike platnih kartica tite odredbe Zakona o zatiti korisnika nansijskih usluga12. Ako doe do neovlaenog korienja platne kartice, odnosno podataka sa kartice, korisnik ima obavezu da, odmah posle tog saznanja, a najkasnije u roku od 45 dana od datuma zaduenja, prijavi banci transakciju izvrenu neovlaenim korienjem kartice, odnosno podataka sa kartice. U tom sluaju, moete snositi gubitke, koji su posledica neovlaenog korienja, najvie do iznosa od 15.000 dinara.
42
Devizne doznake
Ako imate otvoren devizni raun kod neke domae banke, plaanje u inostranim internet prodavnicama moete obaviti slanjem devizne (nostro) doznake (eng. wire transfer), pod uslovom da prodavnica podrava takav nain plaanja. Pripremu za plaanje prema inostranstvu moete obaviti putem e-bankinga, tako to ete obaviti kupovinu odgovarajue koliine deviza, konverzom dinara sa vaeg tekueg rauna. Nakon toga, popunjavate nalog za devizno plaanje prema inostranstvu, koji sadri podatke o internet prodavcu (naziv, adresa, drava), svrsi i osnovu plaanja (broj rauna ili ponude), iznosu i valuti, podatak o tome ko snosi trokove transakce (kupac, prodavac ili deljeno), podatke o broju bankovnog rauna prodavca i banci kod koje se raun prodavca vodi, kao i korespondentskoj banci, ako se prenos vri posredstvom banaka koje se nalaze u razliitim dravama. Sve podatke potrebne za popunjavanje naloga za deviznu doznaku, internet prodavac alje kupcu, obino putem elektronske pote, nakon to primi narudbinu u kojoj je kao nain plaanja navedena devizna doznaka. Neke banke u Srbi omoguavaju slanje deviznih doznaka putem e-bankinga, ali veina i dalje ne nudi takvu mogunost, ve morate otii do poslovnice i popuniti odgovarajui formular. Nakon to poaljete deviznu doznaku, obino je potrebno da proe do tri radna dana da uplata legne na raun prodavca.
43
44
QVoucher
QVoucher funkcionie kao elektronska dopuna za plaanje roba i usluga na Internetu. Korisnik QVoucher sistema postaje svako ko kupi QVoucher dopunu na nekom od prodajnih mesta irom Srbe (trake, menjanice). Prilikom kupovine prve dopune, korisnik daje podatak o broju svog mobilnog telefona i novac u iznosu kojim eli da dopuni Qvoucher nalog. Nakon toga, putem SMS poruke doba potvrdu o visini raspoloivih sredstava na svom QVoucher nalogu i lozinku koju e koristiti prilikom kupovine na Internetu. Kada jednom otvori QVoucher nalog, korisnik ga moe dopunjavati na isti nain uplatama na prodajnim mestima ili putem elektronskog bankarstva. Treba obratiti panju da se broj mobilnog telefona koristi samo kao sredstvo za identikacu (predstavljanje) sistemu, a korienje QVouchera ne optereuje raun za mobilni telefon, niti je na bilo koji nain vezan za njega. Kada uplatite QVoucher dopunu, proces kupovine na Internetu odva se u tri koraka: Prvo na nekom od internet sajtova, koji podrava plaanje QVoucherom, odaberete eljenu robu ili uslugu. Zatim, kao nain plaanja izaberete QVoucher, nakon ega unosite podatak o broju vaeg mobilnog telefona i lozinku koju ste dobili putem SMS-a. Ako su uneti podaci u redu i ako na QVoucher nalogu ima dovoljno sredstava za kupovinu, transakca e biti uspeno pokrenuta, a na va mobilni telefon e stii SMS poruka sa PIN brojem za potvrdu transakce. Ovaj broj prepisujete iz SMS poruke na sajt internet prodavnice, ime se izvrenje transakce potvruje i plaanje zavrava.
45
Mobilno plaanje
SMS plaanje
Plaanje putem SMS-a obino se koristi za mikro-plaanja sadraja na Internetu (kao to su slike ili muzika) ili dobanje vremenski ogranienog pristupa odreenim sajtovima ili sadrajima. Ovaj nain plaanja funkcionie tako to posetioci veb-sajta poalju SMS poruku, sa kodom sadraja kome ele da pristupe, na odreeni broj telefona. Na taj nain zaduuju svoj meseni raun kod mobilnog operatora za odreeni iznos, a ubrzo potom dobaju novu SMS poruku sa jednokratnom lozinkom ili kodom za pristup eljenom sadraju. Kod nekih operatora suma koja se moe naplatiti jednom porukom je ograniena (recimo, 150, 200, 250 ili 300 dinara).
PlatiMo
PlatiMo je sistem elektronskog plaanja sa kojim mobilni telefon postaje platno sredstvo, slino kao kreditna ili debitna kartica. Ovaj sistem, koji je 2010. uveo mobilni operator Telenor, u saradnji sa vie domaih banaka, vri povezivanje tekueg rauna vlasnika sa njegovim mobilnim telefonom, tako da se, uz samo nekoliko klikova na telefonu, moe izvriti sigurno plaanje roba ili usluga u domaim internet prodavnicama.
46
uvajte potvrde o plaanju koje vam stignu na imejl! E-banking vas spaava redova i tedi vae vreme, iskoristite ga! Najbezbednija platna kartica za kupovinu na Internetu je tzv. internet kartica, na koju uplaujete onoliko novca koliko ete potroiti za prvu narednu kupovinu. Za plaanje moete koristiti svetske i domae servise koji vam garantuju bezbednost plaanja i zatitu osetljivih podataka.
47
48
Dostava robe
Internet prodavnice obino kupcima daju vie mogunosti za dostavu robe, to ukljuuje metod transporta, brzinu dostave, mogunost praenja poiljke i njenog osiguranja. Neki domai prodavci, kao to su prodavci bele tehnike ili nametaja, robu poruenu preko internet prodavnice dostavljaju preko sopstvene dostavne slube, ali se veina, ipak, odluuje da dostavu vri putem pote ili neke slube za ekspresnu dostavu. Bez obzira na nain dostave, domai prodavac je duan da isporui robu kupcu najkasne u roku od 30 dana od naruivanja.2 Ako roba ne stigne u ovom roku, prodavac je duan da vrati kupcu uplaeni novac i to u roku od sedam dana od dana isteka roka isporuke.
49
Vano: Za robu kupljenu u inostranoj internet prodavnici, oekujte carinsku proceduru pre preuzimanja u zemlji.
Zato je korisno da prodavcu naglasite da, uz robu koju vam alje, obavezno priloi raun ili neki drugi dokument koji govori o vrednosti robe. Ovo je naroito bitno kada robu kupujete preko aukcskih sajtova u inostranstvu (npr. http://ebay.com), gde poiljalac esto ne rma koja prodaje robu, ve osoba koja prodaje predmete u linom vlasnitvu.
50
Uvozne procedure
Sve poiljke koje stignu u Srbu iz inostranstva, pa i poiljka sa robom koju ste naruili iz neke inostrane internet prodavnice, moraju da prou kroz carinski postupak, ureen propisima, od kojih su najvani Carinski zakon14, Uredba o carinski dozvoljenom postupanju sa robom15 i Uredba o vrsti, koliini i vrednosti robe na koju se ne plaaju uvozne dabine16. Ako ste prilikom kupovine odabrali da vam poiljka bude dostavljena standardnom potanskom uslugom, po prispeu poiljke u Srbu, carinski organ e obaviti pregled poiljke i odluiti da li ete morati da platite carinu. Poiljke koje su osloboene od plaanja carine ukljuuju: Poiljke koje sadre knjige i drugi obrazovni materal17; Poiljke male vrednosti, koje sadre robu nekomercalne prirode (roba koja se koristi za line ili porodine potrebe, u koliini primerenoj takvoj upotrebi) i a vrednost (ne raunajui potarinu) ne prelazi 50 evra u dinarskoj protivvrednosti, sa izuzetkom alkohola i alkoholnih pia, duvana i duvanskih proizvoda, parfema i toaletnih voda; Poiljke male vrednosti, koje zika lica besplatno primaju od zikih lica iz inostranstva, pod uslovom da se radi o povremenim poiljkama, da roba ne komercalne prirode (da se koristi za line ili porodine potrebe, u koliini primerenoj takvoj upotrebi) i da njena vrednost (ne raunajui potarinu) ne prelazi 70 evra u dinarskoj protivvrednosti.
51
52
Vano: Proverite prilikom kupovine ko snosi trokove dostave i pod kojim uslovima. Raunajte na carinsku proceduru i dodatne trokove za robu koja stie iz inostranstva.
Kroz ovo poglavlje upoznaete se sa zakonima koji tite vaa potroaka prava, a posebno sa vaim pravima prilikom kupovine na daljinu. Saznaete na ta se odnosi saobraznost robe, ta je garancija, kako izgleda postupak reklamacije i jednostranog raskida ugovora.
Saobraznost robe
Prema Zakonu o zatiti potroaa, prodavac je odgovoran za saobraznost robe onome to je ugovoreno, odnosno da roba funkcionie u skladu sa svojom namenom, da ima one karakteristike koje ima roba iste vrste i da ima posebna svojstva zbog kojih je kupac nabavlja. Prodavac odgovara za nesaobraznost robe u periodu od dve godine od zakljuenja ugovora, dok se za polovnu robu moe ugovoriti krai rok u kome prodavac odgovara za nesaobraznost, ali ne krai od godinu dana. Ako isporuena roba ne odgovara onome to ste naruili, imate pravo da zahtevate od prodavca da vam, bez naknade, popravi ili zameni robu u razumnom roku. Takoe, u odreenim situacama moete traiti umanjenje cene ili ak odustati od kupovine tj. raskinuti ugovor.
Garancija
Garanca je dodatni stimulans koji prodavci mogu da prue kupcima, u nameri da ih pridobu da se odlue za njihovu robu. Prema Zakonu o zatiti potroaa, garancom se smatra svaka izjava, kojom se daje obeanje u vezi sa robom i pravno je obavezujua, pod uslovima koji su navedeni u izjavi, kao i prilikom oglaavanja te robe. Garantni list moe biti u pisanom ili elektronskom obliku. On sadri sve podatke iz garance, napisane jasnim i lako razumljivim jezikom, i mora vam se dostaviti na zahtev.
53
Izjavljivanje reklamacije
Radi ostvarivanja prava u vezi sa saobraznou robe i garancom, moete izjaviti reklamacu prodavcu, koji je duan da vam odgovori u roku od 15 dana i predloi neko reenje.
Izjava o jednostranom raskidu ugovora smatra se blagovremenom, ako je poslata u pomenutom roku ili ako je u istom roku roba vraena prodavcu. Kod ugovora o prodaji robe na daljinu, rok od 14 dana rauna se od dana kada roba dospe kod vas, odnosno kod onog za koga ste robu naruili. Kod ugovora o pruanju usluga (na daljinu), rok poinje da tee od momenta zakljuenja ugovora.
Zapamtite: Imate pravo na jednostrani raskid ugovora, bez obrazloenja, u roku od 14 dana od dana zakljuenja.
Ako ste odluili da raskinete ugovor, duni ste da poaljete izjavu o jednostranom raskidu ugovora prodavcu u pisanoj formi (to ukljuuje i elektronski oblik).
54
Jednostranim raskidom ugovora prestaju obaveze ugovornih strana. Prodavac je duan da vam bez odlaganja vrati iznos koji ste platili po osnovu ugovora, a najkasne u roku od 30 dana od dana prema izjave o jednostranom raskidu. Kod ugovora o prodaji robe, prodavac je duan da vam vrati sredstva koja ste platili kada ste primili ili preuzeli robu, koju je po osnovu ugovora isporuio, odnosno kada primi dokaz da ste mu poslali robu nazad (bez obzira na to ta se prvo uradili). Ako ste pre isteka roka za jednostrani raskid ugovora primili robu (ili lice za koga ste robu naruili), duni ste da robu poaljete ili predate prodavcu (ili licu koje je prodavac ovlastio) u roku od 14 dana od dana slanja izjave o jednostranom raskidu ugovora, osim ako je prodavac ponudio da sm preuzme robu od vas. Kao kupac, jedini troak koji snosite je neposredan troak vraanja robe trgovcu. U sluaju da jednostrano raskinete ugovor na daljinu, prestaje pravno dejstvo svih povezanih ugovora (ukoliko ih je bilo), bez dodatnih trokova za vas.
Roba kupljena putem Interneta mora da stigne u roku od 30 dana od dana kupovine. Imate pravo na reklamaciju robe ili usluge kupljene na daljinu, kao i mogunost jednostranog raskida ugovora u roku od 14 dana od dana kupovine, i to bez obrazloenja. Raunajte na trokove povraaja robe prodavcu u sluaju raskida ugovora.
55
56
Potroaka savetovalita
Ako niste zadovoljni ishodom postupka reklamace ili u komunikaci sa prodavcem ne uspete da ostvarite pravo koje smatrate da vam pripada po zakonu, prva adresa na koju se moete obratiti jesu regionalna savetovalita za pomo potroaima. Trenutno postoje tri regionalna savetovalita za region Beograda, Vojvodine i ostatka Srbe. Podaci o telefonima i imejl adresama savetovalita mogu se nai na adresi www.mpt.gov.rs/articles/view/13/2535, a kontakt sa regionalnim savetovalitima moe se ostvariti i posredstvom pozivnog centra Ministarstva poljoprivrede, trgovine, umarstva i vodoprivrede na besplatnom broju 0800-103-104 (svakog radnog dana od 9 do 16 asova).
Inspekcije
Republika trina inspekca (www.mpt.gov.rs) je, izmeu ostalog, nadlena za kontrolu u cilju zatite potoaa, nadzor prometa robe i usluga, kontrolu kvaliteta industrsko-neprehrambenih proizvoda, kontrolu upotrebe robnih i uslunih igova, znaka kvaliteta i oznake porekla proizvoda. Republika turistika inspekca (www.merr.gov.rs) je nadlena za nadzor pruanja usluga u turizmu, dok je Republika agenca za elektronske komunikace (www.ratel.rs) nadlena za kontrolu usluga telekomunikacionih operatora, kablovskih operatera i internet provajdera. Ako smatrate da je povreeno vae pravo na zatitu podataka o linosti moete se obratiti Povereniku za informace od javnog znaaja i zatitu podataka o linosti, koji vri inspekcski nadzor nad sprovoenjem Zakona o zatiti podataka o linosti (www.poverenik.org.rs/index.php/sr/inspekcski-nadzor.html).
Savet: Ako nesporazum ne moete da reite sa prodavcem, prvo se obratite savetovalitu za potroae. Pre ulaska u sudski spor sa prodavcem, obavezno se posavetujte sa advokatom.
Svaka od pomenutih slubi ima sopstvena pravila po kojima postupa, a koja su ureena posebnim zakonima. Inspekcski postupak moete da pokrenete lino, slanjem prave nadlenoj slubi. U veini sluajeva, prave moete podneti putem telefona ili elektronske pote, ali je najbolje prvo stupiti u kontakt sa regionalnim centrom za zatitu potroaa, koji e vas najbolje uputiti u nain za ostvarivanje vaih prava.
57
Reavanje sporova
Postoji nekoliko naina za reavanje spornih situaca. Prvi i najjednostavni je da se dogovorite i zakljuite takozvano vansudsko poravnanje (ovakav nain reavanja sporova najee predstavlja jedino praktino i prihvatljivo reenje kada se jedna od strana u sporu nalazi u inostranstvu). Spor moete reiti putem alternativnog reavanja spora (posredovanje ili medaca). Naravno, uvek vam je na raspolaganju i mogunost reavanja spora u redovnom sudskom postupku.
Posredovanje
Posredovanje je svaki postupak u kojem strane ele da sporni odnos ree mirnim putem, uz pomo jednog ili vie posrednika (medatora), koji stranama pomau da postignu sporazum. Ovakvi postupci su manje formalni od sudskih postupaka i propisani su Zakonom o posredovanju medaci18, kao i Zakonom o zatiti potroaa na osnovu koga moete pokrenuti takozvani potroaki spor. Pravila su eksibilna, bez formalnih sasluanja, obimne pisane dokumentace ili pravila za izvoenje dokaza. Kako je osnovno naelo u postupku samoodluivanje stranaka, postupak se moe prilagoditi svakoj spornoj situaci.
Sudski postupak
Ako spor, odnosno nesuglasicu povodom ostvarenja bilo kog prava ili ispunjenja obaveze ne mogue reiti mirnim putem, dogovorom ili sporazumno medacom, zainteresovana strana se moe obratiti sudu. Proces sporenja se zapoinje upuivanjem tube nadlenom sudu. Prema Zakonu o ureenju sudova19, privredni sudovi su nadleni za sporove izmeu domaih i inostranih privrednih drutava, preduzea, zadruga i preduzetnika i njihovih asocaca (privredni subjekti), u sporovima koji nastanu izmeu privrednih subjekata i drugih pravnih lica u obavljanju delatnosti privrednih subjekata. Privredni sud je takoe nadlean u sporovima u kojima se kao jedna strana pojavljuje ziko lice koje je suparniar sa pravnim licem, a kao druga strana se pojavljuje pravno lice, ukoliko je spor nastao u obavljanju delatnosti ovih privrednih subjekata. Privrednom sudu se moete obratiti i povodom izvrenja i obezbeenja iz nadlenosti privrednih sudova. U svim drugim sluajevima nadlenost za sporove koji mogu da proisteknu povodom kupovine ili prodaje dobara ili usluga je na osnovnim sudovima. Preporuka je da se pre podnoenja tube posavetujete sa advokatom, kao i da ga angaujete ako je to potrebno, da biste na vreme bili upoznati sa svim pravnim aspektima konkretnog sluaja. Proces reavanja spora sudskim putem moe da bude veoma zahtevan u smislu vremena i trokova, pa se preporuuje da se mogue sporne situace preduprede, paljivim itanjem optih uslova ugovora i dobrim informisanjem.
58
Savet: Knjige utisaka na Internetu su otvorene stalno, dostupne su svima, mogu da se pretrauju i ne mogu da se cenzuriu. To kupcima na Internetu omoguava jo slobodniju komunikaciju i vee anse za pronalaenje najkvalitetnijeg proizvoda i najboljeg prodavca. Zato nemojte oklevati i svoje utiske o kupovini na Internetu podelite sa svima!
59
60
61
REFERENCE
62
Reference
1 2 3 4 5 6 7 Zakon o elektronskoj trgovini (Slubeni glasnik RS, br. 41/09) Zakon o zatiti potroaa (Slubeni glasnik RS, br. 73/10) Zakon o zatiti podataka o linosti (Slubeni glasnik RS, br. 97/08 i 104/09 - dr. zakon) Zakon o privrednim drutvima (Slubeni glasnik RS, br. 36/11) Zakon o registraci privrednih subjekata (Slubeni glasnik RS, br. 55/04, 61/05 i 111/09 - dr. zakon) Krivini zakonik (Slubeni glasnik RS, br. 85/05, 88/05 - ispravka, 107/05 - ispravka, 72/09 i 111/09) Zakon o organizaci i nadlenosti dravnih organa za borbu protiv visokotehnolokog kriminala (Slubeni glasnik RS, br. 61/05 i 104/09) Internet prodajna mesta koja primaju uplate MasterCard i Visa platnim karticama: www.bancaintesa.rs/code/navigate.aspx?Id=168 9 Internet prodajna mesta koja primaju uplate Dina karticama: www.dinacard.nbs.rs/docs/internet_merchants_sr.pdf Internet prodajna mesta koja primaju uplate Diners karticama: www.diners.rs/mreza.htm Spisak sajtova koji daju popuste za grupnu kupovinu moete nai na adresi: www.qvoucher.rs/sta-kupiti.php?gId=5 Zakon o zatiti korisnika nansskih usluga (Slubeni glasnik RS, br. 36/11) Aurna lista banaka i trgovaca u sistemu PlatiMo dostupna je na adresi: www.telenor.rs/sr/Privatni-korisnici/Usluge/PlatiMo Carinski zakon (Slubeni glasnik RS, br. 18/10) Uredba o carinski dozvoljenom postupanju sa robom (Slubeni glasnik RS, br. 93/10) Uredba o vrsti, koliini i vrednosti robe na koju se ne plaaju uvozne dabine, rokovima, uslovima i postupku za ostvarivanje prava na osloboenje od plaanja uvoznih dabina (Slubeni glasnik, br. 48/10 i 74/11) Sporazum o uvozu predmeta prosvetnog, naunog i kulturnog karaktera (Slubeni vesnik FNRJ, br. 17/52) i Zakon o ratikaci Protokola uz Sporazum o uvozu predmeta prosvetnog, naunog i kulturnog karaktera (Slubeni list SFRJ, br. 7/81) 18 19 Zakon o posredovanju medaci (Slubeni glasnik RS, br. 18/05) Zakon o ureenju sudova (Slubeni glasnik RS, br. 116/08, 104/09 i 101/10)
10
11
12 13
14 15 16
17
63
www.digitalnaagenda.gov.rs