Godišnjak BZK Preporod 2010

BZK PREPOROD
issn 1512-8180
GODINA X Sarajevo 2010.
GODISNJAK 2010.indd 1
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
SADRAJ
UVODNIK Senadin LAVI: Dvadeset godina od Obnoviteljske skuptine BZK Preporod ... 7 POLITIKA I DRUTVO Esad ZGODI: Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu ............................... 13 Omer IBRAHIMAGI: Bosna i Hercegovina je nacionalna drava Bosanaca .... 26 Rusmir MAHMUTEHAJI: O tumaenjima bosanskog trajanja....................... 39 Hasan BALI: Foanska kataklizma...................................................................... 59 Sanja SPAHI: Jezika situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini ................ 65 Jasminko MULAOMEROVI: Lokalni razvoj i speleoturizam u Bosni i Hercegovini........................................................................................................ 80 Senad HASANAGI: Tendencije poricanja, minimiziranja i prikrivanja osmanske tolerancije .................................................................... 87 GODINJICE Stogodinjice roenja Skendera Kulenovia (1910-1978-2010) i Mee Selimovia (1910-1982-2010) Osamdesetpetogodinjica roenja Dervia Suia (1925-1990-2010) Osamdesetogodinjica roenja Muhsina Rizvia (1930-1994-2010) Sedamdesetogodinjica roenja Nijaza Alispahia (1940) Stodesetogodinjica asopisa Behar Stogodinjica asopisa Muallim Stogodinjica asopisa Pregled Enver KAZAZ: Etika sjeanja Kulenovieva Ponornica kao novohistorijski kulturoloki roman ...................................................................111 Enver KAZAZ: Sjeanja kao dokumentarni okvir politike parabole u Derviu i smrti i Tvravi Mee Selimovia .......................................... 123 Sanjin KODRI: Kanonska vrijednost kao iva tradicija: Knjievno djelo M. Selimovia, S. Kulenovia i D. Suia. ............................................................ 137
Godinjak 2010 / 3
4/20/11 1:15 PM
Muhidin DANKO: Muhsin Rizvi (1930-1994) (Povodom 80 godina od roenja) ................................................................... 144 Muhidin DANKO: Dervi i pria ispisana srcem (Povodom 70. godinjice roenja Nijaza Alispahia) ..................................... 147 Muhidin DANKO: Uz 110. obljetnicu asopisa Behar (Prinos tipologiji i povijesti bonjake knjievne periodike u 20. stoljeu) .... 158 Zehra ALISPAHI: asopis koji svjedoi viestoljetno organizirano i institucionalno djelovanje Islamske zajednice u BiH (U povodu 100 godina od prvog broja asopisa Muallim. ......................... 161 Senadin LAVI: Stotinu godina univerzitetskog asopisa Pregled ................. 164 IZ HISTORIJE BOSNE I HERCEGOVINE Devad DRINO: Societas rimskog prava u bosanskom srednjovjekovnom pravu. ................................................................................. 169 KNJIEVNI PRILOZI Emsura HAMZI: Pjesme .................................................................................... 183 Mujo MUSAGI: A Srebrenice nije bilo .............................................................. 187 Ferida DURAKOVI: Pjesme.............................................................................. 190 Atif KUJUNDI: kola kreativnog pisanja ....................................................... 198 Zilhad KLJUANIN: Filduz ................................................................................ 202 Amir TALI: Kalatua. ........................................................................................ 209 Faruk EHI: 1992., Nulta godina....................................................................... 213 Mehmed EDOVI: Idu ele... ........................................................................... 216 REFERENCE BONJAKE KULTURE enana BUTUROVI, Lada BUTUROVI: Bosanski krajinici-graniari u memoriji i trajanju. .......................................................................................... 227 Mirsad KUNI: Mustaj-beg Liki kralj Artur krajike epike ............................ 253 Adnan KADRI: Smrt Alije erzeleza i Alije Torlaka u poeziji na osmanskom turskom jeziku. ................................................................................................. 272 Alen KALAJDIJA: Utjecaj usmene epske formule na jeziki izraz sevdalinke .. 289 Emina MEMIJA: Pouka u alhamijadu ................................................................. 309 Vedad SPAHI: Kulturno-povijesni kontekst bosanske alhamijado knjievnosti . 314
4 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
ITANJE DRUGOG Tarik UI: Ideoloke dimenzije Gorskog vijenca ....................................... 321 Alisa KADRI: Sumatraizam kao poetiko razumijevanje svijeta u djelima Miloa Crnjanskog. ......................................................................... 327 Nermana MEHMEDAGI: enska strana svijeta u knjievnom djelu Borisava Stankovia. ....................................................................................... 338 Nehrudin REBIHI: Transformacija mitske svijesti u poeziji Vaska Pope i drami Sinie Kovaevia. .............................................................................. 350 PRIJEVODI Poezija Bonjaka Sandaka na orijentalnim jezicima: (izbor) (prireiva Sead emsovi) ............................................................................. 365 Ahmed Vali NOVOPAZARAC (preveo Adnan Kadri). ...................................... 365 Ahmed GURBI (preveo Redep krijelj). ............................................................ 368 Ahmed Hatem BJELOPOLJAC (preveli Mirza Sarajki, Sabaheta Gaanin) ..... 370 Paul GARDE: Mitovi i rijei (odlomak) (prevela Lada Buturovi). .................... 374 PRIKAZI I OSVRTI Nedad IBRIIMOVI: Najzad veliki roman bonjake knjievnosti (Halid Kadri: Dugo svitanje). ........................................................................ 389 Fadila Nura HAVER: ekajui Dobroga da ga u dobro uvede (Amir Tali: Vraa se kui bosanski kralj, Bosanska rije, Tuzla, 2006; Trojanski konj, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2010.). .................... 393 Fahira FEJZI-ENGI: Dobri ljudi u sebi ujedinjuju Istok i Zapad [Safiye Erol: Tvrava u srcu (Digerdelen), Connectum, 2009.]. ................... 403 Zehra ALISPAHI: Perzijsko-bosanski rjenik leksikografski poduhvat i novi most meu kulturama perzijskog i junoslavenskog govornog podruja. ......................................................................................... 407 Fahira FEJZI-ENGI: ena bez tajne je kao vaza bez dna (Rusmir Mahmutehaji: Tajna Hasanaginice, Buybook, Sarajevo, 2010.). .. 409 Lamija HADIOSMANOVI: Bogatstvo je u davanju (Majo Dizdar: Sarajevski vakifi i njihovi vakufi 1462-2001: od Isa-bega Ishakovia i Gazi Husrev-bega do Adil-bega Zulfikarpaia). ....................... 413 Ismet BUATLI: Dobri duh i zlatno pero Maje Dizdara (Majo Dizdar: Sarajevski vakifi i njihovi vakufi 1462-2001: od Isa-bega Ishakovia i Gazi Husrev-bega do Adil-bega Zulfikarpaia). ....................... 418 Enes PELIDIJA: Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Sarajevo, 2010. ................................................................................................ 420
Godinjak 2010 / 5
4/20/11 1:15 PM
Osman SUI: Zlatko Hasanbegovi, Muslimani u Zagrebu 1878-1945. Doba utemeljenja. Zagreb: Medlis Islamske zajednice u Zagrebu, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2007. 624. str. .................................. 424 Amir DURANOVI: Adnan Jahi, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u vrijeme monarhistike Jugoslavije (1918-1941). ......................................... 427 Mustafa SEFO: Jedna ivotna ispovijest (Omer Behmen, Na dnu dna, Sarajevo, 2006.). .............................................................................................. 433 Hamza KARI: Na Istoku neto novo [Philip H. Gordon, Omer Taspinar: Winning Turkey. How America, Europe, and Turkey can revive a fading partnership (Pridobiti Tursku: kako Amerika, Evropa i Turska mogu obnoviti oslabljeno partnerstvo). Brookings Institution Press, 2008.]. ........... 436 Mirsad KUNI: Pjevai i njihove prie u XXI stoljeu: naslijee Milmana Parryja i Alberta Lorda veliki meunarodni simpozij o Parryjevoj zbirci na Harvardu..................................................................................................... 438 Jasenko KAROVI: Fluidni svijet Zygmunta Baumana. ..................................... 441 IZ PREPORODOVE DJELATNOSTI Hatida DUMAN: Izvjetaj o radu BZK Preporod Sarajevo za 2010. godinu. .............................................................................................. 453 DOKUMENTI: Predsjednik BZK Preporod, lanovi Izvrnog odbora, Matinog odbora, Savjeta, Nadzornog odbora i Suda asti koji su izabrani na 11. skuptini BZK Preporod 2010. godine. ................... 458 Isma KAMBEROVI: Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod za 2010. godinu. ...................................................... 461 Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2010. godini ......................... 464 Adresar opinskih drutava BZK Preporod...................................................... 538 BONJAKI MERHUMI (2010) Isma KAMBEROVI: Sudionici nae povijesti umrli u 2010. godini ............. 547 Autori priloga ........................................................................................................ 565 Upute autorima...................................................................................................... 567
6 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Uvodnik
Senadin Lavi
Dvadeset godina od Obnoviteljske skuptine BZK Preporod*

1
Potovane dame i cijenjena gospodo, dragi gosti, prijatelji i lanovi Preporoda
rolo je dvadeset godina od Obnoviteljske skuptine Preporoda, koja je odrana 5. oktobra 1990. godine u Sarajevu. Od tada do danas Preporod je postao prepoznatljiva institucija bonjake kulture koja po sadraju i formi ne moe biti reducirana na jedan ekskluzivan element, a kroz koji bi se iskljuivo iskazivalo bonjako narodno bie. Svi pokuaji da se cjelina bonjakog povijesnog djelovanja u dvadesetom stoljeu reducira na jednu dimenziju i da se bonjaki narod getoizira nisu uspjeli. Bonjaci danas iskazuju pluralizam u kulturi, a nju shvatamo kao prepoznatljivo djelovanje koje u vremenu i prostoru ostavlja tragove jednog naroda. Bonjaci u kulturnom djelovanju svjedoe da se ne mogu svesti na neku partikularnu formu religijske, politike, ideoloke, znanstvene ili umjetnike naravi, ve da sve to kao cjelina, koja se plodonosno proima, daje prepoznatljiv povijesni lik. Prvi vaan doprinos Preporoda u proteklih dvadeset godina djelovanja jeste u uvanju pluralnih formi u kulturi bonjakog naroda. O tome svjedoe knjige i asopisi, znanstveni radovi i nauni skupovi, odnosno knjievni, leksikografski, znanstveno-istraivaki, umjetniki, scenski, organizacijski, orijentirajue-predviajui i drugi doprinosi na koje s ponosom ukazujemo... Druga bitna uloga Preporoda, koja se prepoznaje u proteklih dvadeset godina, jeste kulturna borba protiv izolacionizma, getoizacije ili iskljuenosti te razvijanje kulture konvergencije. U Preporodu je iskazana svijest da je sadraj boGovor predsjednika BZK Preporod, prof. dr. Senadina Lavia na Sveanoj akademiji, koja je odrana 17. 12. 2010. godine u Bonjakom institutu u Sarajevu, povodom dvadesetogodinjice obnove Preporoda.
Godinjak 2010 / 7
4/20/11 1:15 PM
LAVI
njake kulture nemogue poimati i misliti bez odnosa prema drugim kulturnim tvorevinama. Zapravo, kulturno proimanje je ono na emu poiva ovjeanstvo to je jedan od osnovih oblika funkcioniranja kultura. Vjerujemo da je clash of civilisations samo jedna nesretna konstrukcija koja se nee ostvariti. Ako razliite kulture ne mogu postojati i proimati se, onda nije mogue ni ovjeanstvo. Trei akcent o djelovanju Preporoda stavljen je na razvijanje kulture mira. Kultura je ljudsko podruje slobodne konstrukcije. O kulturi ne bi trebalo da govore etnoklerikalni lideri i vojni stratezi, jer oni kulturu preobraavaju u polje neprijateljstva i barbarskog obrauna. A onda to vie nije kulturno djelovanje, ve nasilje i militarizam. Preporod je, evo, ve dvadeset godina vjesnik i zagovaratelj kulture mira na junoslavenskim prostorima, a prije svega u dravi Bosni i Hercegovini. Ono na to jo treba da ukaemo jeste da je Preporod jedan od puteva bonjakog traganja za slobodom i dostojanstvom. Kulturno ispoljavanje jednog naroda pokazuje kako taj narod misli svijet, kako prezentira sebe u svijetu kroz znanost, knjievnost, umjetnost te kako doivljava njegove sadraje. Poslije genocida u Srebrenici, Podrinju, Krajini, poslije ovoga posljednjeg genocida nad nama, sruene su mnoge zablude, ogoljen je i dezavuiran velikosrpski projekt. Postgenocidna egzistencija bonjakog naroda nuno vodi autorefleksiji. Nastupilo je suoavanje sa sobom. Izrasta miljenje o vlastitom stanju i miljenje o vlastitoj budunosti. Preporod je institucija koja otvara puteve prema budunosti uz zadau ouvanja zasada bonjake kulture tokom minulih stoljea. Ponosimo se djelovanjem Preporoda 1993. godine, kada je ova institucija jasno kazala da ne pristaje na etnonacionalnu podjelu Bosne i Hercegovine. Preporod je ove godine, takoer, bio protiv etnikih saborovanja koja ponitavaju institucije drave Bosne i Hercegovine te probleme Bonjaka svode na etniko predstavljanje, pri emu se zanemaruju pitanja drave i nacionalnih, tj. dravnih interesa. S ponosom se danas sjeamo imena ljudi iz nae prolosti, od kojih neke navodimo u simbolikom znaenju: Safvet-beg Baagi, Mula Mustafa Baeskija, Husein Bai, efik Belagi, Semka Bertok-Sokolovi, Demal Bijedi, Abdulah Bonjak, Demaludin auevi, Adem ejvan, Bato engi, Enver olakovi, Husein ii, Umihana uvidina, Mirza Delibai, Rejhan Demirdi, Mehmedalija Mak Dizdar, Emir Dragulj, Ali Fehmi Dabi, Zulfikar Zuko Dumhur, Mustafa Ejubovi (znan kao ejh Jujo), Asim Ferhatovi, Gazi Husrev-beg, Husein Gradaevi, Bahrija Nuri Hadi, Osman Nuri Hadi, Salih Sidki Muvekit Hadihuseinovi, Muhamed Hadijahi, Hivzija Hasandedi, Ahmed-paa Hercegovi, Mehdin Hodi, Sandalj Hrani, Alija Isakovi, Isa-beg Ishakovi, Safet Isovi, Alija Izetbegovi, Mehmed Kapetanovi Ljubuak, Tvrtko I Kotromani, Hamdija Kreevljakovi, Safet Krupi, Hajrudin Krvavac, Alija Kuukali, Skender Kulenovi, Kulin ban, Ibrahim Ljubovi, Ibrahim Maglajli, Avdo Meedovi, Fuad Muhi, Ismet Mujezinovi, Edhem Mulabdi, Ahmed Muradbegovi, Izet Nani, Hamza Orlovi, Fadila Oegovi, Avdo Pali, Safet 8 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Uvodnik
Paali, Himzo Polovina, Hamdija Pozderac, Kasim Prohi, Atif Purivatra, Muhsin Rizvi, Nafija Sarajli, Mehmed Mea Selimovi, Behaudin Selmanovi, Nerkez Smailagi, Mehmed Spaho, amil Sijari, Habiba Stoevi Rizvanbegovi, Avdo Sueska, Dervi Sui, Ali-beg abanagi (poznat kao Ali-paa Gusinjski), Hazim abanovi, Hiba erbi-Ramadanovi, Arif Tanovi, Ismet Ico Voljevica, Safet Zajko, evala Zildi-Iblizovi, Adil-beg Zulfikarpai... Ovim, zapravo, nastojimo izbjei historijsko samoljublje, egoizam savremenosti, njenu umiljenost da je samo ona bitna ili da samo mi dananji jesmo vrijedni. Ali, da li mi uope drimo do svojih ljudi? Bonjakom narodu danas su potrebni racionalizacija, demokratizacija i sloboda. Smatramo da je suvian spor izmeu tzv. vjerske i tzv. svjetovne inteligencije. Ova i druge nae jalove podijeljenosti nanose nenadoknadive tete Bonjacima i dre nas u stanju povijesne raspoluenosti. Bonjaci se danas moraju orijentirati na stjecanje znanja. S druge strane, brojni su oni koji danas u naem drutvu imaju mo i vlast, a koji kulturnu djelatnost shvataju povrno, prije svega, mislimo na sistem obrazovanja koji doivljavaju kao potronju. Preporod nastoji razviti svijest u zajednici da je obrazovanje ljudi osnovna proizvodna djelatnost dananjeg vremena irom razvijenog svijeta. Imamo veliku priliku da znanost bitno usmjerava na drutveni ivot, da znanje bude stoer nae kulturne djelatnosti i da na osnovu znanja vodimo na kolektivni i pojedinani sadraj egzistencije. I na kraju. Smatramo da Preporod jeste i da treba ostati bonjaka institucija kulture, vakuf generacija Bonjaka koji su odvani, portvovani i spremni da se odriu za ope dobro. Oni ine hizmet svome narodu. Odbacujemo sve vrste razdora, oholost feudalne bajke, plemike ispraznosti koje iznutra cijepaju bonjaki narod, regionalizam i uskogrudost, eshatoloka bespua i epistemiku nedoraslost. Na poetku 21. stoljea mi smo po nacionalnosti ili pripadnosti dravi bosanskohercegovaki graani koji se zovu Bosanci (neki kau Bosanci i Hercegovci); nae narodno ime je Bonjaci to je nae etniko odreenje meu drugim narodima svijeta; po vjeri smo ono to jesmo muslimani. A kao stari evropski narod svoju budunost vidimo u izgradnji zajednice slobodnih evropskih naroda. Evo nas tu! Hvala Godinjak 2010 / 9
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
POLITIKA I DRUTVO
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
UDK 342.1 (497.6): 172.15 342.4 (497.6): 172.15 323.22 (497.6)
Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu
Esad Zgodi Fakultet politikih nauka, Sarajevo
Problematizirajui tezu da je Bosna i Hercegovina drava bez patriotizma, tekst u sublimiranim i kritikim uvidima predstavlja razliite, tako ih autor naziva, tipove odnosa spram patriotskog ethosa u politikom javnom mnijenju postratne Bosne i Hercegovine. U njih uvrtava i pledoaje za nekonvencionalni, i u javnosti nedovoljno objanjeni, projekt ustavnog patriotizma za Bosnu i Hercegovinu. U kritikom diskursu ukazuje se kako na hendikepe ove zamisli tako i na ono to u njoj moe biti inspirativno i orijentirajue. Kljune rijei: antipatriotizam, kultura patriotizma, obiajni patriotizam, ustavni patriotizam, Bosna i Hercegovina
savremenim politikim kulturama evroatlanskih drava figuriraju sloene kontroverze u vezi s patriotizmom. U njima pitanje patriotizma nije ne samo anahornizirano nego je, naprotiv, stavljeno u iu javne politike i njenih relevantnih aktera dravne vlasti, politikih partija, medija, vjerskih zajednica, znanosti, kulture i njihovih institucija, organizacija civilnog drutva, i sl. Posebno uoljivo figurira, kroz razliite interpretativne diskurse, pitanje patriotizma u postsocijalistikim zemljama: i u njima se shvata kao drutvena, kulturna i politika vrijednost, ideoloki upotrebni entitet i konfliktno kontroverzni aktualitet. No, ne namjeravamo se uputati jer ona ne ulazi u nae tematske i spoznajne aspiracije u raspravu o kulturama patriotizma u postsocijalistikom svijetu: zadovoljit emo se sublimiranim uvidima u tretman patriotskog ethosa u politikom javnom mnijenju postratne, postsocijalistike i djetonske Bosne i Hercegovine. Godinjak 2010 / 13
Uvod
4/20/11 1:15 PM
ZGODI
Ima, naravno, taj tretman iza sebe svoju noviju historiju: poeo se oblikovati u vrijeme pojave te nakon izborne pobjede i politikog trijumfa monoetnikih i nacionalistikih partija, a svoje ekstremne izraze i u unutar apologija bosanskog patriotizma i u ideologiji i praksama njegovog zloinakog poricanja i razaranja zadobio je, nakon 1992. godine, u doba ratova protiv Bosne i Hercegovine. Neemo se, meutim, baviti rekonstrukcijom te historije, mada emo, razumljivo, imati na umu da je postratni status kulture patriotizma u Bosni i Hercegovini njena posljedica i budui da ta historija sutinski jo uvijek, dakle, i u mirnodopskom kontekstu, traje njeno ovovremeno djelo i njen ivi ovovremeni izraz. Drava bez patriotizma. U tekstu s naslovom Drava bez patriota ...uvodnik Frankfurter Algemeine Zeitunga upozorava da je Bosna i Hercegovina, uprkos rezultatima koji su u njoj postignuti tokom sedam posljednjih godina, jo uvijek drava koju odbija znaajan dio njenog stanovnitva. ...Dva od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, meutim, osjeaju dravu u kojoj ive jo uvijek kao neto nametnuto. Njihovi interesi, ili ono to njihove politike voe prodaju kao interese, suprotni su interesima zajednike drave, tvrdi uvodniar, koji dodaje da je to razlog situaciji u kojoj je primat zajednike drave nad entitetima i dalje samo na papiru. Tak kada se to promijeni, drava moe funkcionirati, kae Frankfurter Algemeine Zeitung. Bosni i Hercegovini ne nedostaje samo patriotizam njenih graana, nego i sredstava da se prihvati svojih zadataka. (Bucalo, 2002.) Da li, meutim, i u kojoj mjeri, zaista Bosna jest drava bez patriotizma? Da li je to stanje, ako postoji, neto prirodno, spontano, iskonsko, naslijeeno, historijski ukorijenjeno, proizvod vjekovnih averzija spram Bosne, ili je, pak, neto to je politiki isfabricirano, to je kroz angamane nacionalistikih entokratija i teritorijalnih nacionalizama vjetaki stvarano i stvoreno, pa se, otuda s abdikacijom ili marginalizacijom socijalnih snaga, ideologija i politika unutarbosanskog antipatriotizma moe promijeniti, preformatirati i vratititi u stanje koje podrazmijeva da graanstvo i to bez obzira na svoje nacionalne pripadnosti, ali i uz njih i s njima u njihovoj punoj slobodi kao neto normalno posjeduje, uiva i afirmira svoj bosanskohercegovaki patriotizam? Ko, dakle, s kakvim, javnim ili mimikriranim, ciljevima, s kakvim demagogijama i indoktrinacijama, i s kakvim metodama javnog i tajnog djelovanja radi na minimalizaciji, obezvrjeivanju, falsificirajuem tumaenju, ideolokim zloupotrebama ili destrukciji ve postojeih patriotskih opredjeljenja, osjeanja, stavova i volja kao i na onemoguavanju socijalizacije nadolazeih generacija u duhu bosanskog dravnog patriotizma: i to su, izmeu ostaloga, pitanja koja iritiraju i motiviraju kritike refleksije o patriotizmu. U toj motivaciji sudjeluje i na uvid u nekoliko figurirajuih tipova odnosa spram bosanskohercegovakog patriotizma. O kakvim je odnosima, zapravo, rije?
14 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Primitivni antipatriotizam. U Bosni i Hercegovini figurira jedan tipski odnos govorimo o tipskom odnosu, budui da nije rije o ekscentrinostima ili usamljenim incidentalnostima nego o jednom osvijetenom nacionalistikom izrazu antibosanske politike koja ima svoje ideologe, vlastodrake i opozicione protagoniste, medijske promotore i zaluene sljedbenike spram patrotizma koji emo oznaiti kao primitivni antipatriotizam, odnosno kao vulgarno, iracionalno i neprirodno poricanje smisla Bosne i Hercegovine kao drave i bosanskohercegovakog patriotizma kao kulturne, moralne i politike vrijednosti. Paradigmatine formulacije ovog tipa odnosa nalazimo, naprimjer, kod Milorada Dodika: Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas u Banjoj Luci da je BiH konica razvoju RS-a, te ponovio da nema osjeaj za bosanski patriotizam kao to to neko pokuava nametnuti sve vrijeme. Kakav bosanski patriotizam i Kulin ban? Ovdje postoje realni politiki odnosi koji e se potovati ili ne. Ima i druga istorija, nije samo istorija Kulina bana. Na kraju krajeva, on i nije bio predstavnik naroda koji se sada poziva na njega, kazao je, izmeu ostalog, Dodik. (Prema novinskoj agenciji FENA, 30. august 2007.) Izazvala su, i provociraju, njegova permanentna ona se, zapravo, neprestano ponavljaju u formi retorikih iskaza i u praktinim inovima odricanja od bosanskog patriotizma ljutnje i ogorenosti unutar graanstva koje prihvata i njeguje kulturu bosanskohercegovakog patriotizma. No, zar ima razloga za takva osjeanja, zar i liberalno pojmljena prava na razliite svjetonazore u sebe ne ukljuuju i prava na poricanje smisla bosanskog patriotizma? Zar, dakle, ukoliko neemo prihvatiti politiku oktroiranja vrijednosti, odnosno totalitarnu politiku nametanja patriotizma kao obavezne vrijednosti, ljudi ne smiju uivati u prolibertanskom politeizmu odanosti ili pluralizmu vrijednosti pa, s tim uivanjem, javno deklarirati i bosanski antipatrotizam? Naravno, ukoliko hoemo promiljati i procjenjivati, respektirajui tu vrstu politeizma, odgovor na postavljena pitanja moe biti pozitivan. No, sporno je neto drugo: izrie i publicira Dodik ona citirana stajalita kao javna linost, a ne kao privatna graanska osoba, dakle, izrie ih i popularizira kao predsjednik Nezvisnih socijaldemokrata i premijer jednog entiteta u Bosni i Hercegovini. U ovom sluaju bosanski antipatriotizam ne pripada slobodi privatnih svjetonazora: naprotiv, on je u Dodikovom liku postao relevatna javna stvar, postao je, i to je ono najgore, i sastavni do slubene politike entiteta kojim upravlja, to je neka vrsta slubene ideologije s kojom se indoktrinira svijest i oblikuju politike preferencije bosanskih Srba. I s njom hoe kod njih formatirati i odravati odnos distance spram dravne egzistencije Bosne i Hercegovine. Jer u patolokim predstavama, iracionalnim eljama te umobolnim htijenjima i ovoga postratnog nacionalizma ta je drava, navodno, samo neto iznueno, artificijelno, privremeno i tranzitno na, navodno, historijski nunom, odnosno nesprjeivom putu ka opsesivno uenom osamostaljenju i konanom ujedinjenju sa Srbijom pa, otuda, i ne dolazi u obzir nikakva politika koja bi radila na supstancijalnoj identifikaciji bosanskih Srba s Godinjak 2010 / 15
4/20/11 1:15 PM
ZGODI
Bosnom i Hercegovinom kao dravom. A u tom kontekstu, s takvim satusom i s takvim aspiracijama, nije bosanski antipatrotizam neto prema emu bi graanstvo moglo biti ravnoduno: otuda su razumljiva reaktivna negodovanja, razumljiv je i bijes u replikama na Dodikov oholi, prkosni, ali, svakako akcentirajmo to i neprirodni antipatriotizam. A neprirodan je, artificijelan je utoliko to se s njim vri nasilno samoiskorjenjivanje s bosanskog tla kome i on, htio to, ili ne, potjeui iz njega, do kraja pripada. Ostavimo po strani intimne frustracije i psiholoke traume koje dolaze sa samoiskorjenjivanjem: ovdje su vane javne dimenzije njegovog retorikog i praktinog antipatriotizma. S njima se, zapravo, otvorilo niz pitanja u vezi s fenomenom patriotizma: tu su, naprimjer, pitanja o patriotizmu kao privatnoj stvari i patriotizmu kao javnoj stvari, o znaenju i smislu politike oktroiranja patriotizma, i, uope, o statusu patriotizma i antipatriotizma u multinacionalnim dravama, i sl. Prema tome, relevancija antipatriotizma kao javne stvari i iritacije koje produciraju Dodikova stajalita, stajalita s kojima porie osobnu i, navodno, opesrpsku naklonost bosanskohercegovakom patriotizmu: to, zapravo, ne moe probosansku svijest, svijest koja je kritiki i emancipatorski orijentirana, ostaviti ravnodunom. Podvostruavanje. Figuriraju, meutim, i pokuaji, nazovimo to tako, otupljivanja i razvodnjavanja bonjakih osjeanja patriotizma. Pokazuju se ti pokuaji u povremeno deklariranim i publiciranim htijenjima obnavljanja nostalgija prema historijskoj Turskoj, vezivanja dijela bonjakog identiteta za tradiciju Osmanske carevine, mentalnog iskorjenjivanja s bosanskog tla i naknadnog inkorporiranja u jednu imaginaciju kakva je sada, u retrospektivi, Osmanska imperija. Paradigmatine primjere tih vezivanja kao metode oblikovanja podvostruenog identiteta i podijeljenje lojalnosti, odnosno rasprivanja bonjakog patriotizma kao bosanskog patriotizma nalazimo u stanovitima koja tvrde a te tvrdnje nisu nita eksecentrino nego se osvijeteno i revnosno publiciraju i propagiraju da Bonjaci jesu Turci, i to, navodno, jesu po svom povijesnom sjeanju, po povijesnom odreenju, po obiajnom i vjerskom identitetu, odnosno po islamu koji su Bonjacima Turci donijeli, i sl. Kada se, meutim, narod raspoluuje i iskorjenjuje i to je implikacija tih vezivanja ni odnos prema vlastitoj dravi on ne moe definirati na nepodijeljen nain. Nije tada taj odnos jednoznaan, razgovjetan i homogen, u sebi je podvojen, podvostruen, razapet, u njemu egzistiraju dvije paralelne ali nespojivi struje osjeanja, doivljaja i misli: i u Bosni i u historijskoj Turskoj, u jedoj stvarno, a u drugoj u mati, valja prebivati pa se tako nepotrebno, u vjetakim konstrukcijama, do kraja iracionalno, oblikuje jo jedan teret koji se svaljuje na narodna plea teret izmiljenog, odnosno dvostrukog identiteta. Kaemo izmiljenog jer u stvarnosti, prema naem miljenju, apsolutna veina Bonjaka nema problema s vlastitim nacionalnim identitetom, niti u odnosu spram Bosne ima kod njih bilo to kolebljivo, nesigurno, predomiljajue i konfuzno: nemaju niti za njima 16 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

imaju bilo kakvu potrebu ni dvije domovine ili dvije drave, ni dva osjeaja patriotizma, patriotizam je, zapravo, kod njih, tako je bilo u novijoj historiji, tako je i u ovom vremenu, jedan, nedvosmislen i jednoznaan to je bosanskohercegovaki patriotizam. Nije, dakle, problem patriotizma nikakav unutarnacionalni problem Bonjaka, odnosno nije alarmantni problem koji bi s bolno traumatinim implikacijama figurirao unutar stvarne bonjake nacionalne svijesti i dravne samosvijesti. Izgleda, zapravo, da se patriotizam kao problem pojavljuje samo u uskim bonjakim vjersko-intelektualnim krugovima. No, kako oni, ti krugovi, razumljivo, nisu bez relevancije u oblikovanju nacionalne svijesti i javnog ivota u Bosni i Hercegovini, to se i kroz njihove angamane pokazuje iva aktuelnost rasprava o znaenju i smislu patriotizma i u bonjakom kontekstu, a s tim, onda, i u Bosni i Hercegovini. Kritiki otklon. U bosanskohercegovakoj javnosti figurira jo jedna zanimljiva percepcija patriotizma. Paradigmatino moe se ona nai, naprimjer, kod bosanskohercegovakog pjesnika Nenada Velikovia: Sad sam uvjeren da je patriotizam ono ime se ispiru mozgovi ... A kojoj Bosni ja teim? Ne znam. Osloboenoj patriotizma. Bosni u kojoj ne bi bilo suverenih i konstitutivnih naroda nego suverenih pojedinaca. Bosni u kojoj bi obrazovanje bilo takvo da u nekoliko narednih generacija ovo o emu govorim bude mogue. (Vadanjel, 2008) to eksplicitno, a to imanentno, u ovom je stajalitu sadrano nekoliko uvida. Prije svega, uvid u zbilje manipulativnih upotreba patriotizma a, dodajmo, ideoloka upotreba patriotizma kao sredstva ispiranja mozgova i, uope, kao metode naciokratskog upravljanja nacionalnim percepcijama samo je jedan od vidova tih manipulacija i u tome nita nije sporno. Zaista, kada se vidi ko se sve, s kakvom motivacijom, u ime kakvih sve prljavih ciljeva, i s kakvim sve patolokim namjerama poziva na patriotizam, onda moe da navre osjeanje gaenja i pri samoj pomisli da se u govoru koji dri do sebe upotrebljava ova rije. To osjeanje odvratnosti, nastalo i uoblieno u kontekstu percepcija mranih strana patriotizma, jo je intenzivnije kada se, u aranmanima vlasti, i, svakako, uz agresivne angamane njenih ideolokih aparata, od ljudi trai da svakodnevno, i to u svim prilikama i u svim segmentima njihove socijalne egzistencije, po mogunosti i u transu, javno deklariraju i praktino demonstriraju vlastiti patriotizam. Stoji, meutim, sada pitanje: da li s prljavom vodom sa zbiljama onih manipulacija i pervertiranja valja iz korita racionalnog dikursa izbaciti i samu diskusiju o neemu tako uprljanom, dakle, o porijeklu, karakteru, praksama i smislu patriotizma u bosanskohercegovakom kontekstu? S druge strane, tu je, svakako, i vaan uvid da patriotizam u vladajuim konvencionalnim predstavama pripada kolektivistikom vokabularu i kolektivistikim ideologijama i politikama. Nije onda sluajno to svijest koja slijedi personalistiku aksiologiju i individualistiku etiku a i sami recipiramo tu aksiologiju i tu etiku protestira i odbacuje patriotizam kao formu tegobnog, sumornog i proGodinjak 2010 / 17
4/20/11 1:15 PM
ZGODI
tudemokratskog kolektivizma: htjeti Bosnu osloboenu od patriotizma u ovom kontekstu, rei emo to tako, znai htjeti Bosnu koja se emancipira od presija i praksi bilo kakve sociokratije ili naciokratije. I, istovremeno, s tim htijenjem, ta je svijest preokupirana afirmacijom pojedinca kao pojedinca, individue kao individue, osobe kao osobe. Ovo htijenje i ova preokupacija pripadaju, prema naem miljenju, temeljnom diskursu unutar kojeg treba da se kreu kritike i emancipatorski orijentirane refleksije o patriotizmu uope i, naravno, o patriotizmu u Bosni i Hercegovini. Za kulturu patriotizma. U bosanskohercegovakom javnom ivotu figuriraju, naravno, i stanovita koja tretiraju patriotizam kao vrijednost. Ona se kreu unutar onoga to moemo nazvati obiajni patriotizam: a to znai da se kreu unutar konvencionalnih odreenja patriotizma kao prirodne ljubavi i samorazumljive moralne dunosti. Uz svjetovnu inteligenciju i teoloka inteligencija zastupa ovakvo shvatanje patriotizma. Teoloka shvatanja patriotizma, i u svojim deskriptivnim, i u svojim normativnim dimenzijama, kao i svjetovna shvatanja unutar znanosti o drutvu, naprimjer, unutar filozofije, politologije, sociologije politike, socijalne i politike psihologije, kreu se unutar recepcije kljunih komponenti obiajnog patriotizma. Samo to ona sada tim komponentama daju i dodatno utemeljenje u boanskoj volji i u autoritetu teolokog socijalnog nauka: patriotizam jeste sada se tako poima vjerska vrlina i sveta dunost. Prema tome, i unutar teolokih pogleda na patriotizam daje se kulturi patriotizma religijska, odnosno teoloka potpora pa se, s njom, patriotizam uope, i bosanskohercegovaki patriotizam posebno, svrstava u krug pozitivnih etikih vrijednosti, a ne poroka, i drutveno poeljnih normativiteta. (O teolokim shvatanjima patriotizma vidjeti, naprimjer, u: agi, 1995; Veljan, 2000; Anii, 2007; Milojkov, 2008; Dobraa, 2005; Handi, 1999.) No, mi emo ostati unutar svjetovnog diskursa i ilustrirati stanovita koja, kreui se unutar obiajnog patriotizma, plediraju kulturu bosanskohercegovakog patriotizma kao drutvenu vrijednost. U jednom od njih, naprimjer, kae se: Patriotizam je, ustvari, ljubav prema domovini, otadbini, djedovini prema roditeljima, obitelji ... prema uem zaviaju, prema ivotnom prostoru grupe, naroda, nacije. ovjeku je priroeno da voli sve to, da ini djela koja e to unapreivati, da to brani od napada... Patriotizam je faktor kojem treba zahvaliti opstojnost mnogih ljudi, naroda, nacija i njihovih zajednica. (Nuhi, 2006: 321) A Rusmir Mahmutehaji patriotizam shvata kao ...osjeanje veze s precima i potomcima, te ljubav prema njima, ljubav prema otadbini ili domovini. (Mahmutehaji, 2002: 204) Ukljuivanje odnosa prema precima i potomcima u pojam patriotizma nije uobiajeno, ali ovdje omoguava da se uvedu dvije kljune dimenzije patriotizma: otkriva ono historijsko utemeljenje identiteta i nosi u sebi budunosnu perspektivu. S jedne strane, patriotizam jeste ... osjeanje identiteta, znanja ta neko jeste pa, prema tome, i raspolaganje odgovorom na pitanje o tom otkud se dolazi; potom, to je djelomino osjeanje pripadanja, koje nije posve 18 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

jednako bivanju; i, naposlijetku, to je osjeanje lojalnosti nekoj skupini koja to uzvraa. (Mahmutehaji, ibid.: 204) A ono osjeanje i znanje identiteta, ustvari, sadri u sebi egzistenciju nesmetane ljubavi prema domu i zaviaju: I drava i svijet imaju privlanost i smisao uz uvjet da ne poriu i ne razaraju dom i zaviaj. A sve to je u dananjem bosanskom vidiku upitno. ... Vladajue politiko miljenje je ponizilo i poreklo blagosti i njenosti doma i zaviaja. Politika je postala oholo i bahato govorenje o ispraznim pojavama iz kojih su iscijeeni i posljednji sadraji ivota i daha doma i zaviaja, te uspomene na pretke i nade u potomke.. (Mahmutehaji, ibid.: 211) No, ne ostaje se u svijetu korijena i temelja, jer ovjek ...je bie sadanjosti koje zna svoju prolost, ali vazda izmie iz njezine tamnice okrenutou prema budunosti. (Mahmutehaji, ibid: 211) Otuda, s druge strane, kao odgovor na tribalistika pervertiranja identiteta, na stanje ...preovlaujuih runoa i omraza ... (Mahmutehaji, ibid.: 207) i protubosansku politiku destrukcije, patriotizam jeste ... vizija bosanske budunosti i rad za njezino ozbiljenje ... kako bi Bosna postala ...ono to e veina ljudi voljeti i za ta e biti spremni ustrajno raditi, te za to troiti svoju energiju .... (Mahmutehaji, ibid.: 207) Prema tome, u sadrinskom i funkcionalnom smislu bosanski patriotizam se vidi kao odgovor na nacionalistike destrukcije i kao politika aksiologija koja moe participirati u obnovi i ouvanju Bosne i Hercegovine kao drutva i drave. Tako e, naprimjer, filozof Arif Tanovi govorei o nevladinoj organizaciji Srpsko graansko vijee pisati kako bosanskohercegovaki patriotizam jeste i slobodarska ... borba za nedjeljivu, demokratsku i suverenu Bosnu i Hercegovinu ..... (Tanovi, 2005: 195), Patriotizam jeste demonstriralo se to i u kontekstu borbe s agresorskim barbarizmom, a u njoj svojim djelatnostima sudjelovalo je i spomenuto Vijee oblik, ovo su Tanovievi izrazi, i djelo graanske solidarnosti, potvrda i izraz moralno-intelektualnog integriteta, patriotizam jeste i moralna hrabrost, politika zrelost i demokratska opredijeljenost. (Tanovi, ibid.: 198) Posebno se insistira na etikoj sadrini patriotizma kao vrijednosti. Ukoliko, zapravo, hoe biti vizija bolje bosanske budunosti, odnosno, ukoliko treba ...da bude okrenutost prema budunosti u kojoj e biti prevladane sadanje podijeljenosti i napetosti ... (Mahmutehaji, 2002.: 207), bosanski patriotizam ne moe nositi sobom nikakvu ideologiju tribalizma, homogenizacije, unifikacije i protupersonalizma. Naprotiv, bosanskohercegovaki patriotizam mora da uva i bosanski svijet razliitosti te afirmira etiku personalizma, odnosno, rei emo to tako, etiku koja na tron vrijednosti postavlja vrijednost ljudi kao pojedinaca, individua, osoba. Otuda se i moe kazati: Tek s pojedincem koji svoje pripadanje ili nepripadanje bira na osnovi tog da je izvorno i konano sam a da je izmeu te dvije sigurnosti sudionik svog roda, zajednice, drutva i svijeta mogue je govoriti o ukljuenosti u zajednicu koja ima neogranienu etiku zasnovanost. Nijedan pojedinac ne moe biti roen bez svrhe. Ali, ta njegova izvorna svrha moe biti onesvijetena, zaboravljena ili sprijeena. Tribalizam je najopakiji oblik preinaenja tog zaborava o izvornoj svrsi ljudske stvorenosti i njezinog pretvaranja u nasilje upravo prema njoj. (Mahmutehaji, ibid.: 207) Godinjak 2010 / 19
4/20/11 1:15 PM
ZGODI
Sa svojom etikom sadrinom bosanski patriotizam hoe, i njemu ona treba, postojanu dravu. No, rije je, recimo to tako, o etikoj dravi: to je drava ...koja se ne moe uzdii iznad etike odgovornosti pojedinca i neporecivosti ljudskih prava u ukupnosti drutva i politike. (Mahmutehaji, ibid.: 208) Patriotizam spram takve drave uvao bi ljudsku slobodu, a ...sloboda pojedinca ne moe biti u slubi nieg osim potpunosti ... njoj su potinjene sve politike i s njima povezana drutvena i dravna ustrojstva. A tome ne mogu sluiti sadanje ideologizirane i teritorijalizirane nacije, partije i vojske. (Mahmutehaji, ibid.: 208) Bosanski patriotizam za koji se zalae Mahmutehaji jeste, dakle, patriotizam s kojim i ...u kojem bosanskim biva imenovano okupljanje raznolikosti radi njihovog usaglaavanja u normalnom drutvu i dravi koja se ne moe uzdii iznad interesa i potreba svojih graana vidljivih u slici bolje budunosti. A takva slika je, budui da sabire dobro i ljepotu, privlana, te, prema tome, odrediteljica onog stanja pojedinca koje se moe imenovati bosanskim patriotizmom. (Mahmutehaji, ibid.: 219) Ustavni patriotizam za BiH. Uoimo i izdvojimo jo jedan tip odnosa spram patriotizma: njegovo figuriranje, mada uzgredno ili marginalno, sa svoje strane, demonstrira kako se, i u kojem se sve smislu, moe aktualizirati pitanje patriotizma u postratnoj Bosni i Hercegovini. Rije je o tome da se povremeno u akademskoj i medijskoj javnosti prodemokratskoj javnosti unutar koje se, inae, smatra da je dravni patriotizma vrijednost, a graanska kultura patriotizma neto poeljno publiciraju stanovita po kojima je u dejtonskoj Bosni i Hercegovini nepohodno, umjesto zlotvorne samogetoizirajue etnopolitike i etnonaciokratskog nacionalizma, meu graanima promovirati kulturu i politiku ustavnog patriotizma te raditi na izgradnji drutvene svijesti, socijalnih, pravnih i politikih odnosa prema njegovim naelima. Upravo se odsustvo ustavnog patriotizma smatra jednim od izvorita neprestane reprodukcije nacionalnih antagonizama, secesionistikih politika i nedovoljne patriotske privrenosti dijela stanovitva Bosni i Hercegovini kao dravi. Potreban je, dakle, Bosni i Hercegovini ustavni patriotizam: on je, navodno, spasonosni odgovor na razliite vidove ugroavanja teritorijalne cjelovitosti i dravnog suvereniteta Bosne i Hercegovine kao i realnih ansi za prograansku integraciju njenog drutva. Zato se graani, tu i tamo, u aranmanu pojedinih intelektualaca ili novinara, pozivaju na politiko prihvatanje koncepta ustavnog patriotizma i njegovu praktinu objektivaciju. Zanimljivo je, meutim, kako se oni koji zagovaraju ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu ne uputaju u objanjenja ovog shvatanja patriotizma: ostaju na razini formalnih, retorikih i deklarativnih poziva pa se ini da, prihvatajui, po uvenju, jednu ideju koja se, inae, prvobitno oblikovala unutar intelektualnih krugova u Njemakoj, i koja im se ini proevrpskom i promodernom, ne znaju o emu se, zapravo, tu, kad je rije o ustavnom patriotizmu uope, i, posebno, o zamiljenom ustavnom patriotizmu za BiH radi. S druge strane, moda se pozivi na ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu recipiraju i pod utjecajem 20 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

prolibertanskih intelektualnih krugova u Srbiji koji zagovaraju koncept ustavnog patriotizma Srbije. Zaparavo, nakon osvajakih ratova koje su Srbija i Crna Gora vodile na prostorima Jugoslavije i udovinih zloina koji su poinjeni u arananima njihovih reima i njegovih sljedbenika, pojavili su se srpski autori koji, imajui u vidu strahotne stvarnosti tih ratova, predlau da Srbija prihvati ideju, etiku, politiku i pravnu kulturu ustavnog patriotizma. (Uz, naprimjer, Nenada Dimitrijevia /ire o njegovom shvatanju ustavnog patriotizma vidjeti i u: Dimitrijevi, 2000; 2007./ jedan od srpskih autora koji oblikuje i publicira taj prijedlog jeste i Milan Podunavac, 2003.) Neovisno od toga da li se i pod kojim se utjecajima to, uostalom, i nije ono najbitnije prihvata i propagira koncepcija ustavnog patriotizma za Bosnu i Hercegovinu, vano je to to se u javnosti, kao to smo rekli, ne uputa u elaboraciju njenih temeljnih postavki. Ni mi se ne moemo uputati u iru elaboraciju tih postavki, ali ukazat emo na nekoliko vanih aspekata politike teorije ustavnog patriotizma: koji omoguuju da prepoznamo ono sutinsko ustavnog patriotizma. Prema Habermasovom miljenju, teorija ustavnog patriotizma oslanja se na ire historijske procesa. O kakvim je, zapravo, procesima rije? Ideja, zamisao i koncept ustavnog patriotizma mogu da nastanu ...tek nakon to su se kultura i dravna politika jae meusobno diferencirale nego u nacionalnoj dravi staroga kova. ... apstraktno postali patriotizam ... se vie ne odnosi na konkretnu cjelinu neke nacije, nego na apstraktne postupke i naela. Ovi su usmjereni na uvjete zajednikoga ivota i komuniciranja meu razliitim, ravnopravno supostojeim ivotnim oblicima i unutra i prema vani. (Habermas, 2001: 133) I u drugim shvatanjima ustavnog patriotizma govori se o patriotizmu spram naela: polazi se od temeljnog stajalita da ustavni patritiozam ...oznaava ideju da politika privrenost treba da poiva na normama, vrednostima i, indirektnije, procedurama liberalno demokratskog ureenja. Drukije reeno, za politiku lojalnost nije prvenstveno zasluna ni nacionalna kultura, kako neki zastupnici liberalnog nacionalizma tvrde, ni svetska zajednica ljudi, kako to proistie iz pojma kosmopolitizma koji zastupa, naprimjer, Marta Nusbaum. Ustavni patriotizam nudi viziju koja se razlikuje i od nacionalizma i od kosmopolitizma. (Mller, 2008: 83. O pogledima ovog autora na ustavni patriotizam vidjeti i u: Mller, 2004; 2008, a; 2010.) Uz to, unutar koncepta ustavnog patriotizma od presudne je vanosti pojam samoreferentnog ustava: ...ustav kao najvii pravni akt, treba da bude uspostavljen kao svoja sopstvena referenca. Re je o ideji tzv. samoreferentnog ustava. To je ustav koji sadri sve demokratske principe i aranmane kao i tipian demokratski ustav: katalog osnovnih prava, mehanizme ogranienja vlasti, ukljuujui i mehanizme njene kontrole od graana (izbori, djelovanje javnog mnijenja, itd.). Razlika u odnosu na standardne demokratske ustave sastoji se u tome to se ovaj samoreferentni akt ne legitimira nekom eksternom (spoljnom) utemeljujuom instancom kao to su narod, nacija ili drava; te poto nije izveden iz nekog odredivog eksternog izvora, on ne moe biti ni delegitimiran aktiviranjem takvog izvora. Samoreferentni ustav se, prema Habermasu, legitimira Godinjak 2010 / 21
4/20/11 1:15 PM
ZGODI
pozivanjem na sopstvenu moralnost. Unutranja moralnost ustava sastoji se od liberalno-demokratskih principa jednake slobode i vladavine prava, shvaenih na poseban nain kao univerzalistiki principi. To su vrednosti i principi koji zahtevaju, neogranieno vaenje i koji su apsolutno nadreeni demokratskim institucijama i procesima ... Politika dokazuje svoj demokratski karakter vernou poretku vrednosti koji sam stoji izvan dometa demokratskog procesa. (Mirovi, 2007: 530) Prema Habermasovom shvatanju ustavnog patriotizma ...graani treba da interiorizuju taj ustavni vrednosni poredak kao jezgro sopstvenog identiteta i, takoe, da razumeju i prihvate politike aranmane kao nunu institucionalizaciju i proceduralizaciju tog istog vrednosnog poretka. Na taj nain, graani ne bi uspostavljali svoj individualni identitet i lojalnost politikoj zajednici kao rezultatu svoje puke ukorenjenosti u odreenu pretpolitiku grupu, ili kao poizvod istorijske sluajnosti, ve bi to bio jedan postkonvencionalni ja-identitet koji bi otelotvoravao univerzalne politike principe zapisane u ustavu. (Mirovi, ibid.: 531) U sublimiranom rezimeu Habermasovog poimanja ustavnog patriotizma moe se rei ...da se njegova diskurzivna interpretacija samoreferentnog ustava i na njemu zasnovanog specifinog tipa patriotizma zasniva na davanju apsolutnog primata principu jednake slobode za sve, uz potovanje kontekstualno odreenih partikularnih datosti, tako da se zajednica uini smislenom i univerzalno prihvatljivom, a to zahteva da ustavna pravila koja reguliu ove odnose moraju da budu apstraktna i, time, jednako primenljiva na sve. (Mirovi, ibid.: 534) Kada, imajui u vidu prethodne uvide, znamo to koncepcijski jeste ustavni patriotizam, to su njegove sutinske komponente i politike svrhe te da je, ustvari, to je i najvanije, rije o jednoj idealno normativnoj, a nedeskriptivnoj, nepozitivistikoj i neoperativnoj, zamisli, onda bi protagonosti ove ideje u Bosni i Hercegovini trebali odgovoriti i na pitanje: spram kojeg bi ustava, osim Dejtonskog ustava, graani mogli gajiti ustavni patriotizam, zasluuje li, uz to, Dejtonski ustav Bosne i Hercegovine patriotsku odanost, ili bi, nasuprot tome, prije bilo patriotski raditi na njegovoj sporazumnoj a radikalnoj reviziji ili, ak, potpunoj zamjeni novim ustavom? Ne bi li, zapravo, patriotska privrenost tom ustavu a imajui u vidu njegovo porijeklo, njegove primarne promirotvorne funkcije kao i sve ono to je s njim sankcionirano te legalizirano kao rezultat agresije i to je s njim u dravno, odnosno teritorijalno ureenje i politiki reim instalirano kao nedemokratsko i protulibertansko bila privrenost ratnim plijenovima protagonista ratova protiv Bosne i Hercegovine kao drave. A na njoj se, toj privrenosti, ne moe, osim u nuno privremenom i prisilno pragmatinom smislu, insistirati, ona je sutinski nemogua, iracionalna i nehumana, porie htijenja pravde, prava, slobode i ljudskog dostojanstva. I jo neto: prepoznajui usamljene bosanske apele u kojima se hoe, sugerira i pledira kao vrijednost ustavni patriotizma za Bosnu i Hercegovinu, a pozivajui se na jednu izjavu Mustafe Ceria objavljenu 2006. godine u Njemakoj, Jean-Werner Mller e pisati kako se ustavni patriotizam predlae ...i kao oblik pripadanja u duboko podjeljenim poratnim drutvima: na primer, voa bosanskih Muslimana eksplicitno je pozvao na sve22 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

bosanski ustavni patriotizam neobina ideja, reklo bi se, s obzirom na to da ak i najoptimistiniji posmatrai prilika na Balkanu priznaju da je bosanski ustav komplikovano, konsocijalno pravno udovite koje zamrzava iva ljudska bia u njihovim navodno jedinstvenim etnikim identitetima (ili, ako hoete, identitetima iz graanskog rata). (Mller, 2010: 11) Zar se, dakle, od graana moe traiti da prihvate, grade i prakticiraju ustavni patriotizam kao patriotizam prema takvom udovinom Dejtonskom ustavu? U svakom sluaju, recimo kako se u naoj javnosti, i to s retorikim, a nepojanjenim, pozivanjem graana na prihvatanje ustavnog patriotizma kao, navodno, jedinog racionalnog sadraja i oblika patriotizma spram Bosne i Hercegovine kao drave, u najmanju ruku, i nehotimice, produciraju konfuzije te, vjerujemo, dobroudne iluzije. Jer, prema naem miljenju, koncepcije ustavnog patriotizma i onda kad su osmiljene kao rjeenje za nacionalne i, posebno, multinacionalne drave, i onda kada se zamiljaju kao projekti s kojima je mogue raditi na perfektuiranju Evropske unije pripadaju svijetu idealpolitike: one jesu radikalno apstraktne teorijske konstrukcije, intelektualno inovirajue, odvane i matovite graevine te, uz to, i idealnonormativne vizije lijepih dua moralpolitike nekorespondentne s historijskim stvarnostima i realnim historijskim perspektivama nacija, nacionalnih identiteta, nacionalizama, drava-nacija, i sl. S druge strane, imamo u vidu kako se unutar kultura obiajnog patriotizma smatra se da iz ljudske prirode i, jo vie, iz, navodno, historijski neprevazivljive, u stvarnosti magino privlane a u drutvenim zbiljama uveliko mistificirane prirode nacije te njenih multifunkcionalnih socijalnih, politikih i psiholokih svrha proizlazi patriotizam, pa, zato, patriotizam shvaen kao ljubav, briga, ponos, moralna dunost i politika obaveza pripada konkretnoj naciji i njenoj dravi s njihovim, esto, imaginarnim ili iracionalnim, tradicijama, ukljuivi i sramne tradicije zlotvorenja. Naravno, napomenimo to, one se esto u kolektivnim nacionalnim uobraziljama i fantazmagorijama konformistikog patriotizma ne percipiraju tako, naprotiv, te se tradicije ideoloki prerauju i transformiraju u, navodne, izraze i neupitne dokaze zadivljujuih nacionalnih pregnua, ekskluzivne nacionalne misije, asti, slave i historijske veliine nacije. I sada se moe, u odnosu na obiajni patriotizam, uoiti novum teorija ustavnog patriotizma: ustavni patriotizam kao patriotizam spram slobode podrazumijeva da politika privrenost graana racionalno, dakle, bez velikih i zaluujuih strasti, bez zaaravajueg politikog fanatizma, nacionalnih historijskih imaginarija ili servilnog pozivanja na sakraliziranu naciju, treba da pripada ustavno definiranim normama, vrijednostima i procedurama na kojima poiva dinamiko oblikovanje zajednikog ivota graana i to svih graana bez obzira na njihove individualne identitete i grupne (vjerske, kulturne, ideoloke, rasne, etnike ili nacionalne) pripadnosti unutar liberalnog i, istovremeno, demokratskog poretka ili ustroja savremenih drava. Imajui u vidu ove sutinske diferencije izmeu obiajnog i politikih teorija ustavnog patriotizma, kaimo: ono to iz koncepcija ustavnog patriotizma Godinjak 2010 / 23
4/20/11 1:15 PM
ZGODI
moemo, kao inspiraciju i orijentir, preuzeti jeste njihova, to implicitna, a to eksplicitna, zamisao da se na teorijskoj razini patriotizam oslobodi zlotvornih iracionalizma, to ih u historijskim praksama producira obiajni patriotizam sa svojim psihoafektivnim, moralistikim, religijskim i ideolokim sadrajima kao i sa svojim sakralizacijama i mistifikacijama nacionalnih historija, nacija, nacionalnih identiteta, drava i njihovih tvorevina. Sa stanovita te zamisli moemo koncepte ustavnog patriotizma shvatiti i kao jedan od vrijednih oblika racionalne kritike obiajnog patriotizma
LITERATURA: Anii, Miljenko: Nacionalizam u svjetlu socijalnog nauka Crkve, Crkva u svijetu, br. 2, 2007. Bucalo, Elvir: Bosna - drva bez patriota, VOANews.com, 17. 07. 2002. Dimitrijevi, Nenad: Stojei na ruevinama: Kako obnoviti plemenski entitet, u: Hodge, Carole, Grbin, Mladen, uredili, Evropa i nacionaliozam, Nacionalni identitet naspram nacionalnoj netrpeljivosti, Meunarodni simpozij, Korula, 21.-28. 9. 1998, Zagreb: Durieux, 2000. Dimitrijevi, Nenad: Ustavna demokratija shvaena kontekstualno, Beograd: Fabrika knjiga, 2007. Dobraa, Kasim: Nacionalizam i patriotizam u islamu, u: Dautovi, Ferid (2005), Kasim ef. Dobraa ivot i djelo, Sarajevo: El-Kale; Medlis Islamske zajednice Sarajevo, 2005. Handi, Mehmed: Patriotizam, narodnost i nacionalizam sa islamskog gledita, u: Izbrana djela Mehmeda Handia, Knjiga 3. Sarajevo: Ogledalo, 1999. Mahmutehaji, Rusmi: Subotnji zapisi, S politikih razmea, Sarajevo: Buybook, 2002. Milojkov, Aleksandar: Ljubavlju pobediti krizu patriotizma i identiteta, iz teksta objavljenom u listu Pravoslavni misionar, preuzeto iz: Pismo Televizije Vojvodine, 30. oktobar 2008. Mirovi, Aleksandra: Habermasov koncept konstitucionalnog patriotizma, Politika revija, br. 2-4, 2007. Mller, Jan-Werner. Ustavni patriotizam evropska dunost?, Trei program Hrvatskog radija, br. 67/68, 2004. Mller, Jan-Werner: Ustavni patriotizam: oblik politike lojalnosti u nacionalnim dravama i Evropskoj uniji, Re, br. 76, 2008. Mller, Jan-Werner: Nacije bez svojstava? Ka teoriji ustavnog patriotizma, Re, br. 76, 2008. Mller, Jean-Werner: Ustavni patriotizam, Beograd: Fabrika knjiga, 2010. Nuhi, Muhamed: Globalizacija: suverenitet patriotizam i kultura u tokovima globalizacije (ili) globalizacija za i protiv, Godinjak Fakulteta politikih nauka, 2006. Podunavac, Milan: Put Srbije ka normalnoj dravi, Republika, br. 318-319, 2003.
24 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

agi, Bono Zvonimir: Crkva i nacionalno pitanje, Relgiozne i nacionalne vrijednosti, Bogoslovska smotra, 3-4, 1995. Tanovi, Arif: U zbilji vremena, Humanistiki pogledi, Sarajevo: Internacionalna liga humanista, 2005. Vadanjel, Radenko: Patriotizmom se ispiru mozgovi, intervju s Nenadom Velikoviem, Glas Istre, 2008.www. glasistre.hr. Veljan, Velimir: Patriotizam i nacionalizam ljubav prema domovini i naciji, Bosna franciskana, br. 13, 2000.
CONSTITUTIONAL PATRIOTISM FOR BOSNIA AND HERZEGOVINA Esad Zgodi Summary

Exploring the theory that Bosnia and Herzegovina is the state without patriotism, in sublimated and critical insights, the paper is, according to the author, the set of different types of relationships opposite patriotic ethos in political public opinion of post-war Bosnia and Herzegovina. In those types, the author includes plea for unconventional, and in public, insufficiently explained project of constitutional patriotism for Bosnia and Herzegovina. In critical discourse it is indicated both to disadvantage of this idea, and to the matter which can be inspiration and orientation in it. Key words: anti-patriotism, culture of patriotism, customary patriotism, constitutional patriotism, Bosina and Hercegovina
Godinjak 2010 / 25
4/20/11 1:15 PM
UDK 342.15 (497.6)
Bosna i Hercegovina je nacionalna drava Bosanaca

Viestoljetno osporavanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i politikog i kulturnog identiteta Bosanaca od susjednih drava
Omer Ibrahimagi Fakultet politikih nauka, Sarajevo
Autor u radu tvrdi da se Bosni i Hercegovini ve stoljeima zbog njene historijske neplemenske narodnosne pripadnosti i multikonfesionalne strukture njenog stanovnitva osporava teritorijalni integritet te, uz to, i politiki i kulturni identitet Bosanaca od njenih susjeda kao nosilaca graanskog suvereniteta. Naime, u autorovom uvidu Bosna od poetka svoje srednjovjekovne dravne egzistencije nije bila plemenska ve graanska drava. Bosna je, ustvari, nacionalna drava Bosanaca. U Bosni i Hercegovini ive Hrvati, Srbi i Bonjaci koji, zajedno s nacionalnim manjinama, ine politiku naciju graana (dravljana) Bosanaca meunarodnopravno priznate nezavisne i suverene drave Bosne i Hercegovine. S tim u vezi, autor smatra da tu historijski utvrenu injenicu treba unijeti u Ustav Bosne i Hercegovine, to e doprinijeti politikoj stabilnosti Bosne drave Bosanaca na putu ka Evropskoj uniji. Kljune rijei: drava Bosna i Hercegovina, Bosanci, teritorijalni integritet
osna i Hercegovina se stoljeima zbog svoje historijske neplemenske narodnosne pripadnosti, a multikonfesionalne strukture njenog stanovnitva, nalazi u procijepu osporavanja od susjeda svog teritorijalnog integriteta i politikog i kulturnog identiteta Bosanaca kao nosilaca graanskog suvereniteta, mada historiarka Nada Klai, u svome djelu Srednjovjekovna Bosna, meritorno tvrdi: Bosanska drava je meu svojim susjedima najstarija1. U istom djelu ona navodi podatak da je prostor ranosrednjovjekovne Bosne naseljavala slavenska
1 Nada Klai, str. 5.
26 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

bezimena masa koja se stavlja pod vrhovnu avarsku vlast, to bi mogao biti i odgovor na pitanje zato na bosanskom podruju nema nijednog slavenskog plemenskog imena, po kome bi ona bila plemenska drava, kao Hrvatska i Srbija. Po tome Bosna od poetka svoje srednjovjekovne dravne egzistencije nije bila plemenska ve graanska drava. Savremeni historiari iz te injenice izvode zakljuke da su se Slaveni kao masa nepoznatih plemena na tom podruju poeli teritorijalno organizirati po zateenim veim ili manjim geografskim cjelinama, a nesumnjivo su u tom procesu teritorijalizacije potivali i neke ranije historijske okvire. Time bi se mogla objasniti i esto upotrebljavana sintagma bosanske zemlje, pod kojom su se pored Bosne, koja je geografski obuhvatala gornji tok rijeke Bosne i njene istone dijelove, podrazumijevale Usora, Soli, Donji kraji, Zapadne strane (Zavrje ili Tropolje), Hum, Podrinje i Primorje.2 Poznati istraiva srednjovjekovne Bosne dr. iro Truhelka u svome djelu Dravno i sudbeno ustrojstvo Bosne u doba prije Turaka, u dijelu o drutvenim odnosima, pie: Za vrijeme bosanske neodvisnosti dijelilo se je bosansko dravno ustrojstvo, komu je na elu prvobitno bio ban a kasnije kralj, u dva, jedno od drugog strogo odijeljena stalia, u plemstvo i narod. Narod, koji se je, kad se je o njemu kao predstavniku narodnosti govorilo, nazivao ukratko Bonjani, sastojao se skoro od samih kmetova ili kmetia, a ovi su od gospodara dobivali u nasljedno pravo zemljite na obragjivanje. Na najniem stepenu ljudskog drutva u Bosni za srednjega vijeka bili su robovi. Oni su bili gospodarevo vlasnitvo...3 Dakle, nigdje ni rijei o nekom plemenu, nigdje nema ni Srba ni Hrvata u srednjovjekovnoj Bosni prije Turaka, kao njenog naroda. Narod su bili samo Bonjani, a poto nisu bili nikakvo pleme, naziv su dobili po imenu svoje drave Bosne. Ovdje u preskoiti elaboriranje pretenzija bosanskih susjeda prema dravnoj teritoriji srednjovjekovne Bosne u vrijeme nekoliko stoljea njene dravne egzistencije i negiranje njenog postojanja kao drave od velikosrpskih i velikohrvatskih historiografa, tvrdei da je Bosna u predtursko doba bila hrvatska, odnosno srpska zemlja i da su u njoj bili ili samo Srbi ili samo Hrvati, zavisno od toga jesu li te tvrdnje dolazile iz Beograda ili Zagreba. Mislim da se Nada Klai s njima savreno dobro obraunala u svojoj knjizi Srednjovjekovna Bosna, osloncem na izvore koji nisu bili obojeni nacionalnim bojama i ko eli saznati iru elaboraciju tog pitanja, neka proita njenu knjigu. Radije bih svoju panju usmjerio na osporavanje u posljednjih dviju stotina godina, ali samo lapidarno, toliko da ukaem na taj problem koji optereuje i dananju Bosnu i Hercegovinu, kao nezavisnu i suverenu dravu, lanicu UNa, zbog ega ne moe da normalno funkcionira optereena starim mitovima o hrvatskoj ili srpskoj Bosni, kojim se manipulira bosanskim Srbima i bosanskim Hrvatima od Srbije i Hrvatske u ostvarivanju svojih politikih ciljeva.
2 3 Isto, str. 22-23, 50-51. iro Truhelka, str. 92-93.
Godinjak 2010 / 27
4/20/11 1:15 PM
IBRAHIMAGI
Osmanlije su kao osvajai 1463. godine pokorili srednjovjekovnu bosansku dravu, donijeli novu vjeru islam umjesto nestajue tzv. bosanske vjere, odnosno Crkve bosanske zasnovane na manihejstvu i arijanstvu, dozvolivi slobodno ispovijedanje zateenih pravoslavne i katolike vjere, a poetkom 16. stoljea dozvolila je Jevrejima protjeranim iz panije da se nasele u Bosni. Turci, osvajai Bosne iz leksikih razloga umjesto rijei Bonjanin, kako su se njeni stanovnici ranije nazivali, ostavili su nam u narednih 500 godina u upotrebi rije Bonjak, koja se odnosila na narod Bosne neovisno o pripadnosti vjeri, da li bili muslimani, katolici ili pravoslavci (... ime Bonjak je staro ime, turcizirani oblik imena Bonjanin koje odavnina oznaava ovjeka iz Bosne).4 Svi su, dakle, bili Bonjaci. U Bosni nije bilo Srba i Hrvata, ne samo u srednjovjekovnoj Bosni ve i u periodu Osmanske uprave u Bosni. Popis domainstava Osmanlije su vrile po vjerskoj pripadnosti. Svi su narodnosno, dakle, bili Bonjaci. Ni Njegou nije bilo nepoznato da su stanovnici Bosne sebe nazivali Bonjacima, a i drugi su ih tako nazivali. U Gorskom vijencu, kada Mletaki dud pita gosta iz Crne Gore, ima ovaj stih: zapita me za nae susjede, za Bonjake i za Arbanase.5 Jo za vrijeme Osmanske uprave u Bosni, Srbija je zajedno sa Crnom Gorom imala teritorijalne i nacionalne pretenzije prema Bosni, sa eljom da se nakon turskog povlaenja iz Bosne, ona prisajedini Srbiji. O tome 1844. godine Garaanin pie u svome Naertaniju. On polazi od historijske injenice da narod Bosne ine Bonjaci svih triju vjera: muslimani, pravoslavci i katolici. Dakle, nema Hrvata i Srba u Bosni, samo ima Bonjaka. Garaanin pie: ... najglavnije bi trebalo za ideju sojedninjenja Bosne sa Srbijom zadobiti (bosanske fratre)... osim toga mogla bi se kao trei stepen tampati kratka i obta narodna istorija Bosne u kojoj ne bi se smela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj veri preavi Bonjaka... Na istonog veroispovedenija (pravoslavnih O.I.) Bonjaka vei upliv imati nee biti za Srbiju teak zadatak. Vie predostronosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katoliki Bonjaci zadobijedu. Na elu ovih stoje franjevaki fratri.6 Garaanin je u svome Naertaniju upozorio Srbiju da ona svojom politikom prema Bosni nju mora uvjeriti da je ona prirodna pokrovitelljica sviju turski Slavena i da na edu samo onda kad ona dunost ovu na sebe uzme, ostali Slaveni njoj pravo to ustupiti da ona u imenu njihovom neto kae i ini. Ako bi Srbija svojim sosjedima taj nesreni i zli primjer davala da ona samo na sebe misli, a za nevolju i napredak ostali ne bi marila, nego bi to ravnoduno smatrala, to bi onda jamano i ovi samo njenom primjeru sledovali, ne bi je sluali, i tako bi umesto sloge i jedinstva nastupilo nepoverenje, zavist i nesrea.77
4 5 6 7
Mensur Seferovi, str.114. Njego, str. 106. Garaanin, str. 75. Isto, str. 74.
28 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Kao to se zna, Srbija je upravo suprotno postupila od Garaaninovog savjeta. Ona je odabrala put koji je trasirao lingvist Vuk Stefanovi Karadi Srbi svi i svuda iz njegovog Koveia za istoriju, jezik i obiaje Srba sva tri zakona.8 Karadi je u ovome svome djelu sve Slavene katolike imenovao Srbima; slavenske muslimane Srbija je protjerala iz Srbije, izvrivi nad njima zloin genocida, imenujui ih Turcima. Srbija zajedno sa Crnom Gorom nikada nije priznavala pravoslavne Bonjake, muslimane Bonjake i katolike Bonjake u Bosni kao zasebnu etniku zajednicu triju vjera; sve ih je smatrala Srbima tri vjerozakona: grkog, rimskog i turskog, kako su to nauavali Dositej Obradovi i Vuk St. Karadi. Pravoslavne Bonjake otpoela je preobraavati iz bonjake narodnosti u Srbe, a nije prezala ni od toga da i muslimane Bonjake nacionalizira u Srbe. List Srpska re, koji je izlazio u Sarajevu 1924., pisao je: nacionaliziranje Muslimana za nas Srbe jedno (je) od najvanijih pitanja unutranje politike. To je i vano dravno pitanje. Srbiziranjem muslimana mi ne samo to dobivamo milion uvara otadbine, nego i rjeavamo jedno vano hrvatsko pitanje. Sada... treba sva muslimanska Bosna da plamti u Srbizmu.9 Prema projektu Homogena Srbija iz 1941. godine Stevana Moljevia, cilj je: Srbi moraju imati hegemoniju na Balkanu, a da imaju hegemoniju na Balkanu, moraju prethodno imati hegemoniju u Jugoslaviji... a moi e to uiniti samo ako budu okupljeni u homogenoj Srbiji i u okviru Jugoslavije koju e zadahnuti svojim duhom i dati joj svoj peat.10 A kojim to metodama Srbi imaju namjeru ostvariti sadrano je u Instrukcijama Drae Mihajlovia, etnikog voe 1941.-1945. godine: 2.) Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etniki istu u granicama Srbije-Crne Gore-Bosne i Hercegovine-Srema-Banata i Bake...4.) ienje dravne teritorije od svih narodnih manjina i ne-nacionalnih elemenata. 5.) Stvoriti neposredne zajednike granice izmeu Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenake ienjem Sandaka od Muslimanskog ivlja i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog ivlja.11 Ponavljanje istog scenarija poetkom devedesetih godina XX stoljea dovelo je do agresije Srbije i Crne Gore na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995., koja je u meuvremenu bila priznata kao nezavisna i suverena drava od meunarodne zajednice. Da Srbija ne misli prestati s osporavanjem Bosne i Hercegovine ni poslije, Dejtonskim sporazumom uspostavljenog mira i diplomatskih odnosa izmeu dviju drava, govori izjava Vojislava Kotunice da na Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini gleda kao na dio porodice koja nam je draga, bliska, privremeno odvojena, ali uvijek naa i u naem srcu.12
8 9 10 11 12 Vuk St. Karadi, str. 81-89. Takvim za 2000., Fadil Ademovi, str. 224. Stanko ulji, u Izvori velikosrpske agresije, str. 147. Isto Vojislav Kotunica, Dnevni avaz, 10. 9. 2002.
Godinjak 2010 / 29
4/20/11 1:15 PM
IBRAHIMAGI
Isto ili slino osporavanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i nepriznavanje politikog nacionalnog identiteta Bosanaca postoji i od Hrvatske. Ante Starevi, autor je sintagme, koju je preuzeo i ustaki pokret Ante Pavelia, da su bosanski muslimani Hrvati, tavie da su cvijee hrvatskog naroda. To im je trebalo da bi opravdali svoj projekt velike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom i granicom na Drini. Oni su taj projekt realizirali u vrijeme Drugog svjetskog rata u slubi Hitlera i Musolinija stvaranjem paradravne tvorevine tzv. Nezavisne drave Hrvatske u ijem sastavu je bila Bosna i Hercegovina, koja meunarodnopravno nikada nije bila priznata. Kao to su Srbija i Crna Gora ratom ponovili 1992.-1995. svoje teritorijalne pretenzije prema BiH iz 1941. godine, to je isto uinila i Hrvatska. Historija im nije bila dovoljno uiteljica ivota. Nasuprot iskazu profesorice Nade Klai da je bosanska drava meu svojim susjedima najstarija, njen bivi student Franjo Tuman amerikom ambasadoru Zimmermannu 14. januara 1992. godine tvrdio je suprotno: Bosna nije stara drava kako Hrvatska. Mora da Tuman, historiar po obrazovanju, nije bio dobro savladao gradivo svoje profesorice. U nastavku razgovora Tuman je Warrena Zimmermanna ubjeivao da BiH treba podijeliti izmeu Srbije i Hrvatske: Neka Miloevi uzme vei dio, ionako ga kontrolira. Mi emo se zadovoljiti s manje od 50%. Spremni smo Muslimanima ostaviti mali dio oko Sarajeva. To im se nee svidjeti, ali stabilan Balkan mogu je jedino ako se promijeni Bosanska granica, pa to god Muslimani o tome mislili. Pa nisu te granice svete. Bosna nije stara drava kako Hrvatska.13 Na pitanje novinarke Slobodne Dalmacije Olge Ramljak, na prijemu krajem 1991. godine: Kako e se stvaranje srpskih pokrajina (SAO O.I.) u BiH odraziti na Hrvatsku, Tuman je odgovorio: U hrvatskom je interesu da se taj problem rijei na naravan nain, na nain kako je bila rijeena Banovina (1939-O.I.) Pri tome bi mogao ostati dio zemljice Bosne, gdje bi Muslimani imali veinu i ta bi drava Bosna mogla biti tampon izmeu Hrvatske i Srbije. Time bi ujedno nestala kolonijalna tvorevina BiH.14 Ovom prilikom navest u jo nekoliko citata negacije Bosne i njenog politikog naroda Bosanaca. Krunoslav Draganovi i Dominik Mandi u knjizi Herceg-Bosna i Hrvatska piu: Bez Bosne i Hercegovine hrvatska drava bila bi prostorno unakaena i gotovo prekinuta, ne bi imala pravog jedinstva ni zaokruenosti. Hrvatska bez Herceg-Bosne, kako je jedanput mudro rekao Ante Radi, ideolog HSS-a, bila bi slina jednoj polovini kruha kojemu je izrezana sredina i ostala samo vanjska kora. Tuman tome nadodaje: Bosna nije nacija, nema ni prava ni povijest nacije. Nacija je zemlja, ali je i rasa i krv, a takozvanu Bosnu naseljava nekoliko rasa i krvi. Kako bi neki iz te mijeane i neiste etnike situa-
13 Warren Zimmermann, str. 213-214. 14 Branka Maga i Ivo ani, str. 119-120.
30 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

cije htjeli oblikovati cjelinu. Ne, gospodo, ne! Bosna mora nestati.15 Tuman je bio od poetka srpske i crnogorske agresije na BiH protiv cjelovite BiH i drao se dogovora s Miloeviem da je dijeli, to se vidi i iz razgovora s vodstvom bosanskih Hrvata. On kae ...sa cjelovitom Bosnom mi bi izgubili Bosnu, u potpunosti, itava Bosna bila bi protiv nas. Ali, na ovaj nain mi emo imati, sluajte, granice hrvatske drave kakve moda nikada u povijesti nismo imali... pa ne bi se oni (HVO) mogli odrati da im nismo pomagali, jasno. A, imamo i sa Abdiem sporazum, da, ako doe do razlaza, odnosno kada doe do razlaza, da ta zapadna Bosna je sastavni dio Hrvatske.16 Kad je rije o hrvatiziranju Bonjaka katolika, treba poi od Prvog hrvatskog katolikog kongresa, odranog u Zagrebu od 3. do 5. septembra 1900. godine. On je promovirao vjerski koncept hrvatske nacije. Sarajevski nadbiskup Josip tadler promovirao je tada jednu od svojih osnovnih teza da su bosanskohercegovaki katolici nacionalni Hrvati. Mi smo jedno i drugo, rekao je on tada. Historiar Dubravko Lovrenovi,17 kritiki razmatrajui taj dogaaj, smatra da je od tada ... bosansko katolianstvo osmanske epohe (1463-1878) stradalo kao nehrvatski (remetilaki) faktor, a bosansko srednjevjekovlje, koliko u crkvenim toliko u izvancrkvenim krugovima, podvrgnuto je postupku mitske kroatizacije. Kako tada, tako i danas. Razlog stvaranju crkvenog koncepta hrvatske nacije (integralnog hrvatstva), koje e obuhvatiti i bosanskohercegovake katolike, Josip tadler je objelodanio tek treeg dana na sveanom banketu. On je tada izrekao svoju kljunu politiku misao koja e postati idejom vodiljom integralnog katolikog hrvatstva: elim da se to prije Bosna i Hercegovina sjedini s materom zemljom, podrazumijevajui pod tim Hrvatsku. Na ovu njegovu izjavu uslijedio je prigovor austrougarskog katolikog cara. Taj prigovor kojeg li paradoksa nakon 110 godina aktuelan je i danas. Dubravko Lovrenovi duhovito primjeuje: Razlika nije samo u tome to vie nema cara, nego nema gotovo nikoga da prigovori.18 Nacionalno hrvatstvo konfesionalne naravi u tom vremenu (austrougarske uprave Bosnom i Hercegovinom) slijedilo je trag politike i rezultiralo je njegovom implementacijom na tlo orijentalnog bosanskog katolianstva. Rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995) na ovaj proces integracije bosanskih katolika u Hrvate stavio je (jo jednu) taku. Trijumfirao je, sa svim svojim pogubnim posljedicama. Katoliki kongres iz 1900. tadlerovski pastirski mentalitet stjerivanja bh. Hrvata pod skute matere Hrvatske, doveo je do toga, prema nepotpunim podacima kardinala Vinka Puljia, da od blizu 820.000 katolika u BiH prije rata danas u BiH ima otprilike 450.000 katolika. Otkud Hrvatima, pita se prof. Lovrenovi, kad je ve rije o BiH kao njihovoj rodnoj grudi, kako je definira kardinal Pulji rezervna domovina? Duhovito primjeuje Dubravko Lovrenovi: kao da
15 16 17 18 Bernard Hanry Levy Tuman, Dani, 15. 11. 2002. godine. Dubravko Lovrenovi, Osloboenje, Pogledi, 20. februar 2010. Isto.
Godinjak 2010 / 31
4/20/11 1:15 PM
IBRAHIMAGI
je domovina automobilska guma pa kad otkae jedna zamijeni se drugom.19 Slijedom tih dogaaja nastale su i naune teorije o hrvatskoj Bosni i Hercegovini prije Turaka i hrvatskim vladarima srednjovjekovne bosanske drave, zanemarujui objektivne historijske analize Nade Klai, pa sve do danas. Bilo je potrebno Bonjake katolike kroatizirati da Bosna ne bi imala svoju autohtonu i autentinu politiku naciju Bonjake, da bi je se lake moglo pripojiti materi Hrvatskoj. Taj isti postupak, ali ne tako javno i institucionalno, prema uputama Ilije Garaanina u njegovom Naertaniju iz 1844. godine, uradila je Srbija s Bonjacima pravoslavcima da se preobraenje Bonjaka istonog vjeroispovjedenija tako ini kako bi ono samo sluilo kao priugotovlenije za ono opte sojedninjenje sviju Srba i provincija ujedno.20 Praktini dio posla obavila je Srpska pravoslavna crkva na terenu rukovoena sintagmom Jovana Cvijia koji je Bosnu nazvao srcem srpstva, proklamirajui integralno srpstvo, podreujui tome i Bonjake pravoslavne u Bosni. Tu politiku je potkraj XX stoljea Miloevi saeo u reenici: Srpski narod e ivjeti u jednoj dravi. Teorija integralne srpske nacije srpstvo svodi na politiku religiju, to je dovelo do toga da su se mnogi bosanski Srbi poslije ovog rata raselili irom Zemlje da ne uestvuju u tome. Meutim, do danas se meu bosanskim Srbima nije naao intelektualac dostojan toga zvanja da svojim sunarodnicima objasni da je njihova domovina Bosna i Hercegovina, a ne Srbija, kao to je to briljantno uradio prof. dr. Dubravko Lovrenovi u svome sjajnom eseju Stoljee hrvatskih lutanja poznatim putevima, objavljenom u Osloboenju, Pogledi, od 20. februara/veljae 2010. godine i Prikazu zbornika radova Hrvati u BiH: ustavni poloaj, kulturni razvoj i nacionalni identitet.21 Naziv Bonjaci kao narodno obiljeje stanovnika Bosne i Hercegovine sve tri konfesionalne zajednice: muslimana, pravoslavnih i katolika, formalno se zadrao do kraja austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, posebno u vojnim strukturama, u etiri bonjake vojne regimente, koje su uestvovale u Prvom svjetskom ratu, dok su se u politikim strukturama zadrali nazivi po vjerskoj pripadnosti (Bosanski sabor), a u politikim strankama su kod pravoslavnih i katolika ve dobili nacionalna obiljeja Srba i Hrvata, a muslimani su radije zadrali obiljeja po vjerskoj pripadnosti da bi se oduprli nacionaliziranju u Srbe i Hrvate, raunajui da im se bonjatvo podrazumijeva, jer ive u Bosni, reinkarnirajui ga kao svoj etnicitet, tek 1993. godine, kada je zaprijetila opasnost od njihovog nestanka kao naroda i nestanka Bosne kao njihove domovine. Zanimljivo je, da su se i u doba Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije, kada je rije o popisu stanovnitva, stanovnici popisivali po vjerskoj, a ne nacionalnoj pripadnosti. Prvi popis po nacionalnosti u BiH izvren je tek 1948. godine, u vrijeme komunistikog reima, kada su se definitivno, koristei se blagodatima meunarodnih standarda o ljudskim pravima, Bonjaci pravoslavni opredijelili
19 Isto. 20 Garaanin, str. 74. 21 Dubravko Lovrenovi, Osloboenje, Pogledi, 15. maj/svibanj 2010.
32 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

da po narodnosti budu Srbi, a Bonjaci katolici da po narodnosti budu Hrvati. Muslimani nisu htjeli da se nacionalno odreuju ni kao Srbi ni kao Hrvati, jer su ih smatrali vjerskim katolikim i pravoslavnim nacionalitetima. Ostali su vjerni bonjatvu, koga nije bilo na popisnim listama. Jugoslovenski list od 20/VII 1935. objavio je izvode iz Katolikog tjednika u kojima se tvrdi da je katolicizam kod Hrvata i Slovenaca narodna vjera ba kao i pravoslavna kod Srba.22 Pred kraj turske uprave i u vrijeme Kalajevog upravljanja Bosnom, Bonjaci pravoslavni i katolici, pod utjecajem njihove crkve i velikosrpske i velikohrvatske nacionalistike politike suprotstavili su se ideji integralnog bonjatva kao narodnosnog odreenja stanovnika Bosne i Hercegovine. Upravo iz razloga to Bosna nije bila plemenska drava u srednjem vijeku, kao to su to bile Srbija i Hrvatska, naziv njenog naroda je mijenjan s historijskim promjenama upravljaa Bosnom i Hercegovinom, ali uvijek zadravajui u samom imenu naroda supstancijalne elemente iz naziva srednjovjekovne drave Bosne. Naziv Bonjani bio je uobiajen za srednjovjekovnu dravu Bosnu, naziv Bonjak se zadrao u osmansko i austrougarsko doba, s tim to je pod utjecajem nacionalistike politike iz Srbije i Hrvatske, poelo pravoslavno bonjatvo preobraavati se po Garaaninu u srpstvo, a katoliko bonjatvo po tadleru u hrvatstvo. Institucijama Srpske pravoslavne crkve i Katolikoj crkvi u Hrvata dodijeljena je uloga toga preobraavanja na terenu stvaranjem crkvenog koncepta nacije: katolici = Hrvati, pravoslavni = Srbi, vrei tako asimilaciju, ne samo pravoslavnih i katolikih Bonjaka u Srbe i Hrvate ve i nacionalnih manjina katolike vjere u Hrvate (npr. Talijana, Austrijanaca, eha, Slovaka, Maara i dr.), odnosno u Srbe (npr. Makedonaca, Bugara, Rumuna, Grka, Jermena, Karavlaha i sl.). Taj proces se odvijao unutar obiju crkava, a ispoljavao se u nazivu nacionalnih obrazovnih i vaspitnih ustanova, kulturnih drutava, nazivu politikih stranaka, nazivu jezika, ali ne jo i u vojnim i politikim strukturama vlasti. Bosanski sabor 1910. godine obrazovan je na konfesionalnom principu, kao to je i posljednji austrogarski popis stanovnitva, izvren 1910. godine, bio popis prema vjerskoj pripadnosti. Muslimani koji su, takoer, bili Bonjaci, zajedno s pravoslavcima i katolicima Bonjacima, s obzirom na to da su trpjeli pritisak nacionaliziranja u Srbe i Hrvate, na prelazu iz XIX u XX vijek, u svojoj borbi za vjersku i prosvjetnu autonomiju potencirali su svoju pripadnost islamu da bi ouvali svoj islamski identitet, ali se nikada nisu vezali za Tursku kao svoju maticu, kao to su pravoslavni i katolici, mada su bili autohtoni narod Bosne, vezali se za Srbiju, odnosno za Hrvatsku, kao svoju maticu. Muslimani su uvijek smatrali Bosnu svojom maticom, svojom historijskom domovinom, i onda kada je bila u sastavu Osmanske i Austro-Ugarske carevine, ali i obiju kraljevina SHS i Jugoslavije. Tome svjedoi Autonomni pokret Husein-kapetana Gradaevia 1831. godine i odnos bh. komunista koji su
22 Demaludin auevi, str. 1-2.
Godinjak 2010 / 33
4/20/11 1:15 PM
IBRAHIMAGI
prije Drugog svjetskog rata svoj organ nazvali Pokrajinski komitet KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Trei naziv naroda koji je zaivio na tlu Bosne i Hercegovine poslije Prvog svjetskog rata je Bosanci. To je naziv koji, takoer, proizlazi iz naziva njihove domovine Bosne. U doba austrougarske uprave Bosna je dobila dvoimeni naziv Bosna i Hercegovina sasvim sluajno iz naziva dviju provincija koje su u Berlinskom ugovoru iz 1878. godine navedene kao provincije Bosna i Hercegovina u koje treba da ue Austro-Ugarska s mandatom Berlinskog kongresa, namjesto Turske, iji je sultan zadrao formalni suverenitet nad Bosnom do aneksije 1908. godine. Kada kaem da je taj naziv sluajan, onda mislim na propust turske diplomatije koja nije insistirala kod redigovanja sadraja Ugovora iz 1878. godine na slubenom nazivu koji je Bosna tada imala po osnovu turske uredbe iz novembra 1864. godine o organizaciji Vilajeta Bosna, u kome je Hercegovina jedan od njenih sandaka. Da je Ugovorom reeno da Austro-Ugarska dobija mandat u Vilajetu Bosna, a ne u provincijama Bosni i Hercegovini, Bosna bi i tada i danas zadrala svoje historijsko ime Bosna iz doba srednjovjekovne Bosne i doba osmanske uprave u Bosni. Poto stanovnici Bosne nikada nisu pripadali nekom slavenskom plemenu po kome bi se nazivali, ve po Bosni, svojoj domovini, smatram da su nazivi Bonjani, Bonjaci i Bosanci sinonimi i da oznaavaju stanovnike Bosne, graane Bosne, politiki suveren narod Bosne, neovisno od toga to su to u srednjem vijeku bili pripadnici Crkve bosanske, Crkve katolike i Crkve pravoslavne, a u osmanskom dobu muslimani, pravoslavci i katolici, svi su oni bili u datom historijskom vremenu i Bonjani i Bonjaci, a danas su Bosanci, politiki suverena graanska, a ne plemenska nacija Bosne, od kojih je u meuvremenu moderna politika historija Bosne i Hercegovine napravila tri etnike zajednice, od katolika Hrvate, od pravoslavnih Srbe i od muslimana Bonjake. Toj modernoj politikoj graanskoj naciji Bosanaca pripadaju i brojne nacionalne manjine. Ako poemo od tih historijskih injenica, danas u svijetu se stavlja znak jednakosti izmeu naziva drave i politike nacije njenih graana: Francuska = Francuzi, panija = panjolci, Belgija = Belgijanci, vicarska = vicarci, Bosna i Hercegovina = Bosanci i Hercegovci, s tim to bi trebalo Bosni i Hercegovini vratiti njeno historijsko ime Bosna, pa bi naziv njene nacije bio samo Bosanci. Ako u Belgiji, Valonci = katolici (govore francuskim jezikom) i Flandrijci = protestanti (govore holandskim jezikom) mogu biti politika nacija Belgijanci, kako pie u njihovom Ustavu, zato u Bosni katolici Hrvati, pravoslavni Srbi i muslimani Bonjaci koji govorimo istim jezikom, ne bi mogli biti politika dravljanska nacija Bosanci i to upisati u Ustav Bosne i Hercegovine. Kao to je Belgija nacionalna drava Belgijanaca, zato Bosna i Hercegovina ne bi bila nacionalna drava Bosanaca. Ali za taj obrat u nacionalnoj i dravnoj politici, sve tri etnike zajednice trebaju se okrenuti prema svojoj dravi Bosni i Hercegovini, kao svojoj jedinoj domovini, i ne smatrati svojom materom Tursku, Hrvatsku i Srbiju. Tek tada bi Bosna bila mirna i dovoljno komotna, ne samo za ova tri naroda u Bosni: Hrvate, Srbe i Bonjake, ve i za sve nacionalne manjine koje ive u njoj. 34 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Mi smo u bliskoj historiji bili blizu ostvarenja toga cilja. Prvi put u novijoj historiji Bosne i Hercegovine pod politikim narodom Bosne i Hercegovine se spominju Bosanci i Hercegovci u jednom politikom dokumentu. To je Proglas AVNOJ-a od 27. novembra 1942. godine s njegovog Prvog zasjedanja u Bihau, upuen Brai svih narodnosti i vjera! Svakom narodu posebno (Hrvatima, Slovencima, Muslimanima, Crnogorcima, Makedoncima i Srbima). U dijelu u kome se obraa Muslimanima, u drugom pasusu, Proglas se posebno obraa Bosancima i Hercegovcima: Bosanci i Hercegovci samo ujedinjeni i sloni... moete sebi ostvariti jednu ljepu i zajedniku budunost... vama svima i Srbima i Hrvatima i Muslimanima potrebna je iskrena i bratska saradnja da bi Bosna i Hercegovina kao jedinica... mogla napredovati na zadovoljstvo svih bez razlike na vjeru i stranku. Dakle, Proglas ne kae na vjeru i narod, ve na vjeru i stranku. Proglas ne identificira vjeru i narod, ve razlikuje vjeru i politiku stranku, mislei da su Bosanci i Hercegovci u razliitim politikim strankama, ne prema vjerskoj pripadnosti, ve prema politikom ubjeenju. Proglas ne zaboravlja injenicu da Bosance i Hercegovce kao suverenu politiku naciju graana ine Srbi, Hrvati i Bonjaci (tada Muslimani). Zato i apeluje na potrebu njihovog politikog jedinstva i sloge ako misle ostvariti ljepu i zajedniku budunost. Preduslov zato je iskrena i bratska saradnja da bi Bosna i Hercegovina kao jedinica (politiki entitet, koji e svoju dravnost obnoviti godinu kasnije, 25. novembra 1943. godine) mogla napredovati na zadovoljstvo svih bez razlike na vjeru i stranku.23 Meutim, u pripremama za Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, visoki funkcioneri KPJ iz Srbije i Crne Gore osporavali su da BiH bude federalna jedinica budue federativne Jugoslavije, ve da bude pokrajina Srbije, s ime se nisu slagali funkcioneri KPJ iz Hrvatske, koji su htjeli da BiH bude pokrajina Hrvatske. Kada je rije o Bosancima, i Srbi i Hrvati i Muslimani iz vrha KPJ za Bosnu i Hercegovinu zalagali su se da Bosna i Hercegovina treba da bude federalna jedinica (drava) kao i Srbija, Hrvatska, Slovenija, Makedonija i Crna Gora, to je i usvojeno. Meutim, greka je napravljena u sadraju Rezolucije Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, donesene 25/26. novembra 1943. godine, to se Bosna i Hercegovina ne definira vie, kao u Proglasu AVNOJ-a iz 1942. godine, kao politika jedinica Bosanaca i Hercegovaca, ve da ona nije samo srpska ili samo hrvatska ili samo muslimanska, nego da je i srpska i hrvatska i muslimanska. To su nacionalisti 49 godina kasnije (1992-1995) razumjeli da je ona po onoj staroj njihovoj shemi samo srpska ili samo hrvatska i odluili da je podijele, jer muslimane, suprotno Ustavu SFRJ, nisu priznavali kao zasebnu narodnost, ve samo kao vjersku skupinu, i da nemaju pravo na dravu, zato to nemaju svoj etnicitet. Poto prema njima nema Bosanaca i Hercegovaca kao suverene politike nacije, nema ni Bosne i Hercegovine kao samostalne nezavisne i suverene drave, to je bio i motiv da Srbija, Crna Gora i Hrvatska na nju izvre agresiju (1992-1995),
23 Vidi u prilogu prve knjige Politiki sistem Bosne i Hercegovine Omera Ibrahimagia, 2008. godine, Sarajevo.
Godinjak 2010 / 35
4/20/11 1:15 PM
IBRAHIMAGI
da muslimanski narod genocidom i raseljavanjem eliminiraju kao politikog inioca, a Bosni i Hercegovini ponite njeno meunarodno priznanje kao suverene i nezavisne drave podjelom izmeu sebe. Otuda osporavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine ide ruku pod ruku osporavanju politikog nacionalnog identiteta Bosanaca i Hercegovaca kao politikog naroda i nosioca dravnog suvereniteta Bosne i Hercegovine. Zato je potrebno da Bosna i Hercegovina ima svoj politiki narod Bosance24, koji e initi etniki Hrvati katolici, etniki Srbi pravoslavci i etniki Bonjaci muslimani, razumije se s nacionalnim manjinama koji e svi skupa biti suverena politika nacija graana (dravljana) Bosne i Hercegovine koju e svi zajedno smatrati svojom jedinom domovinom i svi zajedno braniti njen teritorijalni integritet, dravni suverenitet, politiku nezavisnost i meunarodnopravni subjektivitet od nasrtaja njenih susjeda Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Tako e i Bosna i Hercegovina konano postati drava nacija multikulturalnog drutva, kao to su to danas Belgija, vicarska, Malezija, panija, Rusija, Amerika, Velika Britanija i dr. Bosna i Hercegovina kao lanica UN-a je jedina drava koja nema imena svoga politikog naroda koji se sastoji od triju etnikih zajednica: Bonjaka, Srba i Hrvata. Historijski je opravdano da se taj politiki narod naziva Bosanci. Da zakljuim: Bosna je nacionalna drava Bosanaca. U posljednjih vie od stotinu pedeset godina historija je ognjem i maem razrijeila bosanski Gordijev vor. U skladu s meunarodnim standardima o ljudskim pravima i o pravu na narodnosno samoopredjeljenje u Bosni i Hercegovini ive Hrvati, Srbi i Bonjaci, koji zajedno s nacionalnim manjinama ine politiku naciju graana (dravljana) Bosanaca meunarodnopravno priznate nezavisne i suverene drave Bosne i Hercegovine. Samo tu historijski utvrenu injenicu treba unijeti u Ustav Bosne i Hercegovine i imat emo mirnu Bosnu, dravu Bosanaca na putu ka Evropskoj uniji
24 U kojoj mjeri je to osporavanje od Srbije i Hrvatske kao drogom opilo bosanske Srbe i Hrvate, da ne razaznaju etniku od dravne pripadnosti, najbolje govori nedavna izjava Milorada Dodika: Roen sam kao Srbin, 12. marta 1959. godine, ovdje u Banjoj Luci. Ali, to nije ona Bosna od prije rata, ovo je neka druga Bosna. A s ovakvom Bosnom ja se ne identifikujem... Meni kada neko kae: Gdje si, Bosanac, za mene je to uvreda... Ne moe se nama Srbima nametnuti ni bosanski jezik, jer mi govorimo srpski jezik. (Dnevni avaz, 31. 12. 2010. i 1. 1. 2011. u razgovoru sa ii Almedinom). Dodik ovdje nije iskren, on insinuira, on zavodi druge da mu povjeruju na rije. Zato nije rekao kada i koja institucija ili linost je pokuala Srbima u BiH nametnuti bosanski jezik ili osporiti da bosanski Srbin ne bude etniki Srbin. Takav njegov govor je primjer kako se zavodi, vri politika manipulacija rijeima neupuenog puka.
36 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
LITERATURA: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Nada Klai, Srednjovjekovna Bosna, Eminex, Zagreb, 1994. iro Truhelka, Dravno i sudbeno ustrojstvo Bosne u doba prije Turaka, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, januar-mart 1901., Sarajevo. Mensur Seferovi, Vojska za jedno ljeto, Bosanski kulturni centar, Sarajevo, 1999. Petar Petrovi Njego, Gorski vijenac, Svjetlost, Sarajevo, 1989. Ilija Garaanin, Naertanije, u zborniku radova: Izvori velikosrpske agresije, August Cesarec-kolska knjiga, Zagreb, 1991. Vuk Stefanovi Karadi, Kovei za istoriju, jezik i obiaje Srba sva tri zakona, u zborniku radova: Izvori velikosrpske agresije, A. Cesarec kolska knjiga, Zagreb, 1991. Dr. Fadil Ademovi, Poloaj muslimana-Bonjaka u periodu izmeu dva svjetska rata (1918-1941), Takvim za 2000. godinu, Sarajevo. Stevan Moljevi, Homogena Srbija, Stanko ilji u zborniku: Izvori velikosrpske agresije, Cesarec - kolska knjiga, Zagreb, 1991. Dnevni avaz, 10. 9. 2002. godine. Warren Zimmermann, Izvori jedne katastrofe, Globus-Znanje, Zagreb, 1997. godine. Branka Maga i Ivo ani, Rat u BiH 1991-1995., Naklada Jesenski, Turk i Dani, Zagreb-Sarajevo, 1999. Bernard Hanry Levy, Ljiljani i pepeo-Dnevnik pisca u Bosanskom ratu, Sarajevo. Stenogram razgovora sa rukovodstvom bosanskih Hrvata u Zagrebu 6. novembra 1993. godine, Dani, 15. 11. 2002. godine. Dubravko Lovrenovi, Stoljee hrvatskih lutanja poznatim putevima-godina 1900. godina 2010., Osloboenje, Pogledi, 20. februar/veljaa 2010. godine, Sarajevo. Dubravko Lovrenovi, Prikaz zbornika radova Hrvati u BiH: ustavni poloaj, kulturni razvoj i nacionalni identitet, Centar za demokraciju i pravo Mika Tripalo, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2010., Osloboenje, Pogledi, 15. maj/svibanj 2010. Sarajevo. Demaludin auevi, Nacija i vjera, Novi Behar, Sarajevo 1935. godine, Broj 1-3, str. 1-2, ponovo tampan u knjizi aira Filandre Bonjaci i moderna, Bosanski kulturni centar, Sarajevo, 1996. Omer Ibrahimagi, Politiki sistem Bosne i Hercegovine, knjiga 1., Sarajevo, 2008. godine. Milorad Dodik, razgovor sa Almedinom ii, Dnevni avaz, 31. 12. 2010. i 1. 1. 2011. godine, str. 8-9.
16. 17. 18.
Godinjak 2010 / 37
4/20/11 1:15 PM
IBRAHIMAGI
BOSNIA AND HERZEGOVINA IS A NATIONAL STATE OF BOSNIANS Omer Ibrahimagi Summary
The author of the paper claims that in Bosnia and Herzegovina for centuries because of its historical, non-tribal nationality and malty-confessional structure of its population denied territorial identity, in addition, political and cultural identity of Bosnians from its neighbours as the provider of civil sovereignty. Specifically, as author claims, Bosnia was not tribal but a civic state, since the beginning of its medieval state existence. Bosnia is, in fact, the national state of Bosnians. In Bosnia and Herzegovina live Croats, Serbs and Bosniaks who, together with national minorities make up the political nation of citizens (nationals) Bosnians, citizens of internationally recognized independent and sovereign state of Bosnia and Herzegovina. In this regard, the author believes that the historically established fact should be entered in Constitution of Bosnia and Herzegovina, which will contribute to political stability of Bosnia the state of Bosnians on the road towards European Union. Key words: State of Bosnia and Herzegovina, Bosnians, territorial integrity
38 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 11
O tumaenjima bosanskog trajanja
Rusmir Mahmutehaji Meunarodni forum Bosna, Sarajevo
U studiji O tumaenjima bosanskog trajanja istraivana su pitanja o konstruiranju ideologijskih historija kao okvira nametanja takozvanog diskontinuiteta u ivotu Bonjaka. Teorijska osnova ovog istraivanja su postmoderna predstavljanja ili nova znanstvena otkria perenijalne tradicije i perenijalne filozofije. Ideologijske konstrukcije historija su redovito u funkciji politikih programa. Zato one iskljuuju odnose prema tradicijskoj ontologiji, kozmologiji, antropologiji i psihologiji. Pretpostavka razumijevanja tih suprotstavljanih slika svijeta je usvajanje prava na dva vidika jezika simbola i znaenja jedan moderni i drugi tradicijski. Usvajanje te pretpostavke otklanja tiraniju apsolutiziranog stanovita o historiji kao neupitnoj istini. Kljune rijei: perenijalna tradicija, bosanski krstjani, bosanski muslimani, tumaenja historija, sveto naslijee
Proslov
vijet je savrena obznana Stvoriteljeve volje. Sve u nebesima, na zemlji i meu njima je u potpunome skladu, ali to ne moe obuhvatiti nijedna pojava u postojanju niti ono u cijelosti. Ni ovjek, kao sabirua pojava postojanja, ne moe nijednim od svojih stanja obuhvatiti jednost poela u kojoj iezava dvojina, pa tako i razlika. Savrenost odnosa Stvoritelja prema svem stvaranju ne znai da ovjek, kao suma tog, dosee savrenost u svome odnosu sa sobom, svijetom i Bogom. Neprekinutost u silaznome pokazanju ne znai to isto u ovjekovom nastojanju da uzlazi iz svoje nizine prema svojoj najvioj mogunosti. Stvaranje je neprekinuti tok. Ni u jednome asu ono ne prestaje, pa slijedi nunost njegovog neprestanog obnavljanja. Svrha tog trajanja je u Jastvu. Da bi ovjek otkrio tu svrhu, nije mu dovoljan vanjski svijet. Ljudsko jastvo obuhvata Godinjak 2010 / 39
4/20/11 1:15 PM
MAHMUTEHAJI
i razlog i svrhu stvaranja. Potpuna iskrenost u jastvu znai priznanje da ovjeku pripadaju nered i nepostojanje obreda, a to znai i neusmjerenost i neritam, te da ih jedino Bog preinauje u poredak, obred i ritam. Otkrivanje neizmjernog svijeta jastva s njegovim nebom, zemljom i svim pojavama meu njima pretpostavlja poredak ili obred. To povezivanje jastva i Jastva je svjedoenjem da nema jastva do Jastva. U cjelini ljudskosti ukljuena je i volja preko koje je ovjekova svijest u ukupnosti svijeta i naspram nje. Samo postojanje njegove volje namee njenu usklaenost ili njeno mirenje u odnosu na Volju i njeno protivljenje ili njen otpor Volji. Usklaenost ili mirenje znai ukljuenost u poredak jastva i obzorja. Protivljenje ili otpor znai poricanje poretka jastva i obzorja kao danih. Poredak svijeta je, prema tome, neodvojiv od volje u ljudskome jastvu. Obred je nain ovjekovog ukljuivanja u opi poredak svijeta. Tim ukljuivanjem ovjek se usmjerava prema prostorima i vremenskim granicama, pa ih opaa i priznaje radi odravanja i prelaenja. Nijedno iskustvo ostajanja, prelaenja ili vraanja ne zaustavlja ovjeka. Iskrenost ili asovito iskustvo izdvajanja iz poretka ne dokida ritam svijeta. Svako se neposredno iskustvo obznanjuje u pamenju ili elji koje uokviruju jastvo, drutvo, kozmos i onostranost. Jednost obznanjuje sebe u dvojini, a to znai u protjecanju i mnotvu. Ako to objavljenje bude izreeno u prvoj dvojini, Hval-Djeva, te njihovoj prisutnosti u svem mnotvu obznanjenja Rijei kao Sina i kao Knjige, obred nije mogu bez odnosa prema sluanju, govorenju, pisanju i itanju. U bosanskome trajanju prisutni su Evanelje i Kuran kao presudno vani sadraji razliitih obreda. Tim su knjigama odreene uloge mjesta i znaenja sluanja, govorenja, pisanja i itanja objave u obredu. Time se poredak sveg postojanja uspostavlja u jastvu. Objava Kurana potvruje Evanelje, pa je nemogue prihvatanje posljednjeg mimo prethodnog. Ta dva govora obznanjuju na dva razliita naina svoje isto Poelo ili jednog Objavitelja. Kao stvoreno bie, pa tako i uvjetno, ovjek zaboravlja da nema volje do Volje, pa mu se u tome od jednog do drugog asa svijet rui, gubei svoju ureenost. U sjeanju mu se ponovo vraa. Obred je okvir i sredstvo tog vraanja. Njime je ovjek usmjeravan prema Svetom radi ponovnog povezivanja s njime. Poredak ukupnog postojanja ovjek sabire u svome graenju, i to svjedoenjem da je svako njegovo obredno djelovanje odreeno vezom s Krajnjim. Mihrab je okvir tog obrednog usmjeravanja radi sluanja i govorenja. U njemu se usmjereni ovjek pokazuje kao pisanje i itanje. Nema obreda koji na neki nain ne ukljuuje Knjigu. Nema, jer je sluana, pamena, govorena, pisana i itana knjiga nain ukljuivanja u poredak svijeta, ali tako da sluatelj, pamtitelj, govornik, pisar i itatelj povezuje sebe i svijet s Jednim kao izvorom i uem cijelog poretka. Poredak svijeta je stalno pred granicom na kojoj se zbiva obrat mrtvog u ivo i ivog u mrtvo. Iskustvo smrti namee i odrava obred. U tome obredu obnavljano je podsjeanje o jastvu i svijetu, koji se sputaju i uzlaze. Kada god je ivi ovjek 40 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

suoen sa smru drugog, obred mu se pokazuje kao nain suprotstavljanja sputanju jastva na niu razinu od one na kojoj ivi. I vie od tog. Obredi opremanja, ispraanja, ukopavanja, aljenje umrlog i odravanje njegovog greba su iskazivanje uvjerenja da ni smrt ne znai konano unienje. Takvo znaenje je mogue otkriti u razliitim odnosima prema mrtvim i njihovim grebovima. Obred je vazda izmeu svoja dva omeenja nauka koji ga potie i opskrbljuje znaenjem, na jednoj; te vrline, s poniznou i dareljivou kao njenim iskazima, koja ga svjedoi, na drugoj strani. U sluaju bosanskog trajanja nauka, obreda i vrline koji su obuhvaeni razliitim objavama, mogua su tumaenja prema kojima su razliitosti rasute i povezive, ali i tumaenja prema kojima su one sabrane i objedinjene. Ova knjiga je nastavak razmatranja o svetim tekstovima i obredima, u najirem smislu, te njihovim razliitim pokazanjima u bosanskom trajanju.1 Razmatranja se oslanjaju na dvije prethodne knjige Hval i djeva: Vjenost u vjesnikim otkrivanjima i Hval i djeva: O trajanju i prekidu.
Stanovita
Kada se govori o bosanskim krstjanima i njihovoj Crkvi te bosanskim muslimanima i irokom rasponu njihovog nikada neustrojenog ustrojstva, neosporivo je da su to dvije svete tradicije koje su spregnute tako da je prva u velikoj mjeri svoje trajanje nastavila u drugoj. U velikoj mjeri znai da je u muslimanskome svjedoenju jednosti, vjesnitva i povratka poznata i priznata sutina krstjanskog svjedoenja o istom. I obrnuto, u krstjanskom svjedoenju poznata i priznata je poelna istost tog u muslimanskome. Za iznijetu tvrdnju ima toliko oitih dokaza da su oni za nacionalne ideologije postali feti: oito i neosporivo mora biti pokrivano i nijekano do njegovog potpunog unitenja. Tako su jasno vidljive pojave postale zabranjene u svijesti i znanju osporavatelja.2 A kada god podsjea na njih ili ih pokazuje, njegova prisutnost za historiarska uiteljstva postaje neprihvatljiva i neizdrljiva.
1 Tekst je dio knjige Hval i Djeva: Sabiranje rasutog koja e biti objavljena do kraja 2011. godine. 2 U historijskom uobliavanju nacionalnih ideologija u Bosni tokom devetnaestoga i dvadesetoga stoljea religijskim pripadanjima dodijeljeni su moderni sadraji preko kojih je tradicijska intelektualnost pervertirana u fantaziju poretka razvijanog u uzrono-posljedinom slijedu odozdol prema gore ili iz prolosti prema budunosti. U svakome hrvatstvu i srpstvu muslimanstvo je predstavljano kao prekid i kao nametanje na taj tok. U takvome gledanju rije je o psiholokom preslikavanju osjeanja krivice za usvajanje ili ukljuivanje u ideologijsku sliku nacije kao osvijetenog naroda prema obrascima koji su izvorno uspostavljeni i upravljani izvan Bosne. Krivica muslimana je odbrana razlomljenog ega u nastojanjima racionaliziranja nacionalnoga pripadanja. U takvoj slici svi kulturni oblici koji ukazuju na neprekinutost muslimanskog intelektualnog trajanja u kranskome muslimanstvu i muslimanskome kranstvu postaju feti. Taj nain ponaanja uzrokuje ograivanje dijelova ivota i njihovo zatvaranje za druge iz neposrednog okruenja s kojima postoje esti i vrlo razvijeni odnosi drugarstva i prijateljstva, na jednoj,
Godinjak 2010 / 41
4/20/11 1:15 PM
MAHMUTEHAJI
Netom iznijeta tvrdnja o neprekinutoj povezanosti bosanskih krstjana i bosanskih muslimana nije ni na koji nain upitna kada se u obzir uzme sutinska jednost svih svetih predaja. Jedna istina se oduvijek objavljuje u razliitim jezicima i putem razliitih simbola, ali vazda s jednakim znaenjima. Ta objava traje ili iezava u razliitim naslijeima, nikada ne gubei svoju izvornu jednost. Njeni vanjski ili egzoteriki oblici mogu biti razliiti i neshvatljivi itavim naratajima svojih nasljednika. Ali ta neshvatljivost vanjskih oblika razliitih objavljenja perenijalne predaje nikada ne dokida njihova znaenja. Jastvo svakog ovjeka je oblikovano u jeziku, znaenjima i simbolima, tako da ga nikada nije mogue poistovijetiti s bilo kojim drugim od svih jastava. Ako su preene te granice njegovog uoblienja, iza njih, pa tako i ispred njih, jeste univerzalni ovjek prema kojem su usmjerena sva pojedinana jastva koja su u svakome od svojih stanja njegov znak. Sve to konkretni ovjek moe govoriti odraava i njegovu pojedinanu ogranienost i njegovu povezanost s univerzalnim ovjekom. Nema govorenja koje nije odreeno prvom konkretnou kao odreujuim stanovitem govornika. Kada govornik pretpostavi mogunost iskljuenja svoje ljudske konkretnosti, pa umjesto nje usvoji neku openitost iza koje se nastoji skriti, to je mogue nazvati njegovom konstrukcijom. Govorenje o ovjeku koji nastoji prei granice ogranienog, koji trai stanovite-ne-stanovita, u okviru takve konstrukcije nuno svodi taj odnos na zatvoreni svijet znanosti i historije. Takav svijet postoji samo u ideologijskim konstrukcijama, a to znai u poremeaju uzajamnosti jastva, svijeta i Boga. Poremeaj o kojem je tu rije ukljuuje razdvajanje zamiljanja i onog to je zamiljano ili slike i onog to ona predstavlja. Tako je ovjek u mogunosti da zamiljeno usvoji kao sebi dovoljno. Nema nieg a priori spornog u ideologijskim konstrukcijama. U njima pojedinci i skupine grade svoje slike svijeta. A svijet ne moe biti sveden ni na jednu od neizbrojivog mnotva svojih slika. Nastojanje da svijet bude uhvaen u neku od tih slika slino je tenji da more bude uhvaeno u ribarsku mreu. Sporno i opasno je kada sudionik i zagovornik neke od tih slika usvaja njenu nadmo nad drugim, pa je nastoji nametnuti koritenjem moi koje su mu na raspolaganju. U svim mrnjama i progonjenjima drugih ljudi mogue je prepoznati apsolutiziranje jedne slike svijeta kao jedine. A sama istina jednosti Boga ini nunim mnotvo njenih pokazanja, pri emu nita uvjetno, a to znai nijedan ovjek i nijedno tumaenje slike svijeta, ne moe zamijeniti istinu, iako je ona prisutna u svakoj pojavi. Priznanje tog je nain ovjekovog obistinjenja. Svako ljudsko jastvo je uoblieno u odnosu sa sobom, svim drugim ljudima, svijetom i Bogom. Nema uoblienja koje u dva asa ostaje jednako. Odnos pojedinanog jastva sa
te nepovjerenja i odbojnosti, na drugoj strani. Feti kontinuiteta tih drugih proima najintimnije miljenje pojedinaca s istim razlomljenim egom. To stanje jastva Freud odreuje kao raskoljenje ega. (Vidjeti: Freud, The Splitting of the Ego in the Process of Defence)
42 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

svim drugim sa sobom, ostalim ljudima i svijetom, sa svime to je unutar spoznatljivih granica i domislivo izvan njih jeste poput neprestanog protjecanja. ovjeku se moe initi da njegova zapamena iskustva, steena znanja i domiljanja onog to se moe zbiti nude zakonitost tog toka. Predstavljanje pojava u mjerljivome vremenu i odnosima koliina nudi taj opi zakon prema kojem svijet dolazi odnekud i nekamo odlazi. Taj zakon toka moe biti usvojen kao posve neovisan o jastvu promatraa. Njegova neovisnost pretpostavlja potpuno iskljuenje jastva. To je pretpostavka koja je temeljni kamen moderne znanosti i njome proetog zamiljanja historije. Ako je ta pretpostavka dovedena u pitanje ili odbaena, i znanost i historija postaju neodrive. Ako nema znanja mimo ljudskog jastva, ako je odbaeno iskljuenje jastva kao poetka i kraja svakog saznavanja, mogua su razliita stanovita o svijetu i njegovoj historiji. Prema drugome stanovitu, apsolutiziranje zakona koji upravlja svijetom iskljuuje ovjekovu otvorenost prema vjenosti. I vie od tog. Sve to nije mogue zatvoriti u granice mjerljivoga svijeta ne moe biti, prema takvoj postavci, ni saznato.
Krstjani i muslimani
Prikazivanje odnosa bosanskih krstjana i bosanskih muslimana kao historijskog prekida uoblieno je u ideologijsku sliku koja se namee kao neupitna. Svako takvo nametanje ima feti ili tabu koji ga dovodi u pitanje. Na slici 1. (vidi na sljedeoj strani) prikazana je ta ideologijska konstrukcija bosanske historije. U njoj su posve razdvojeni kranski i muslimanski tokovi. U ta dva odvojena vidika drugi je stalno na granici promatraa, ali nikada i niim istovjetan s njime. Razlike su presudnije to su manje. Uloga i nauka i obreda je odravanje tih malih razlika. U bosanskome sluaju te su razlike esto zaudne: u razliitim oblicima imena Adam i Adem, Abraham i Ibrahim, Mojsije i Musa, David i Davud, Isus i Isa, naprimjer osjeane su, a nerijetko i predstavljane razliite osobe, pa su na osnovi toga graene odvojene i nepovezane slike Tradicije.
Godinjak 2010 / 43
4/20/11 1:15 PM
MAHMUTEHAJI
ADAM
ADEM
124 000 VJEROVJESNIKA
ABRAHAM MOJSIJE DAVID KRIST
IBRAHIM MUSA DAVUD MESIH MUHAMMED
Slika 1. Razdvojena trajanja
Historijsko trajanje koje je imenovano kao bosansko krstjanstvo odvojeno je od bosanskog muslimanstva. To je credo preovlaujuih historiografskih pristupa tim pojavama. U skladu s njima potrebno je izgraditi opise krstjanskog i muslimanskog trajanja kao razliite, tako da sve krstjansko bude ne-muslimansko i sve muslimansko ne-krstjansko. To nije mogue postii preko sadraja u nauku, obredu i vrlini krstjanstva i muslimanstva, pa je nuno poticati razilaenja u jeziku i oblicima obreda. I vie od tog. Budui da mjerljive pojave, a to znai upravo predmet historije koja slijedi obrasce znanosti o prirodi kao svoje uzore, jasno upuuju na neprekinutost, tvrdnju o prekinutosti historijskog toka u kojem bosanski muslimani nasljeuju bosanske krstjane mogue je pravdati jedino u fetiizmu i izofreninom egu. Kada je razlika i uobliena, u ijem graenju sudjeluju dvije ideologijski suprotstavljene strane, ostaju prisutnosti jednakih sadraja na obje strane. Ta prisutnost biva odreena kao mrana i nejasna, nepovrediva i tabu, pa se prema njoj odnosi kao prema fetiu. To su preklapajua trajanja u kojima dvije razluene zajednice imaju poneto zajedniko u obredima ili zajednike sakralne prostore i dijelove sakralnih kalendara, kako je prikazano na slici 2.
44 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
ADAM
ADEM
ABRAHAM MOJSIJE DAVID KRIST
Slika 2. Preklapajua trajanja
Gledanja na sadraje kulture, historije i ivota koji su i kranski i muslimanski pokazuju se kao naroito upitni i teki za historijska tumaenja. Kada se neki od historiara i odlui da ih tumai, najee ih predstavlja kao ostatke prethodnog trajanja u novom, kao sinkretizam, ili kao pseudomuslimanstvo u kranstvu ili pseudokranstvo u muslimanstvu.3 Nijedno od tih tumaenja ne zadovoljava prisutnost tih pojava u ivome trajanju uz svijest sudionika u njemu.
3 Pojava kranskih sadraja u muslimanskoj kulturi tumaena je, uglavnom, kao dokaz o izvornom kranstvu koje su muslimani voljno ili pod prisilom ostavili. Ti su kranski sadraji tumaeni kao nepatvoreni i primordijalni temelj kranskog trajanja kojem su muslimanski sadraji dodati ili nametnuti izvana, pa ga remete ili prekidaju. Takva se tumaenja, naprimjer, mogu nai u sljedeim djelima: ati, Boi kod muslimana (Prozor u Bosni); orevi, Preislamski ostaci meu jugoslavenskim muslimanima; Filipovi, Uskrs kod muslimana; Hasluck, Christianity and Islam under the Sultans; Daja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine; Zirojevi, Islamizacija na junoslovenskom prostoru: Dvoverje. Kljuna pretpostavka takvog tumaenja je opredmeenje islama u islam kao vremenski i prostorno ogranienu pojavu. Tako je poreen najvaniji sadraj tog svetog predanja iji su sudionici oni koji vjeruju u ovo to je sputeno tebi i ono to je sputeno prije tebe (Kuran, 2:4). Narav tog tumaenja pokazuje njegova neprihvatljivost za iste pisce u sluaju odnosa kranstva i jevrejstva. Kada god je primijenjena na odnos kranstva i jevrejstva, ta matrica je pokazana kao antijevrejstvo. Valjalo bi istaknuti da se u takvim tumaenjima diskontinuitet konstituira kao ideologijsko svoenje historijskih pojava na njihova utjelovljenja prema zadanim ciljevima graenja nacije i nacionalne drave. Friedrich S. Krauss pie 1886. godine o toj pluralnosti u bosanskome trajanju: Na deblu junoslavenstva tri su se kalama pridrala: muhamedovske vjere jedan, kranske dva. Trista godina cvala je muhamedovska vjera u junih slavena ko u nikoga naroda indogermanskoga; sada preotee mah sljedbe dvije kranske, muhamedovska stala malaksati. (Krauss, Rije, viiiix) Ta slika triju grana iz jednoga stabla u Dajinim je tumaenjima postala nemogua konstrukcija: grana muslimanskog trajanja nema nikakvu vezu sa stablom.
Godinjak 2010 / 45
4/20/11 1:15 PM
MAHMUTEHAJI
Za muslimane nema nieg ni tueg ni pozajmljenog u spomenutome trajanju. Nema, jer knjiga koju oni prihvataju kao Objavu od Boga preko vjesnika Hvala priznaje i jami Knjige koje joj historijski prethode. Znaenje pojma historijski tu je sasvim uvjetno i upitno. Iako su objave razliite i vazda u prostoru i vremenu, njihov Objavitelj je vazda isti i On je srijeda svake prave tradicije. Uvoenje je povezivanje s Njime, ali tako da svaka pojava u svijetu postane viena kao Njegov znak u Njegovom carstvu. Kad se ovdje kae za muslimane, naznaena je mogunost i prisutnost takvog tumaenja u toj ljudskoj zajednici. Nijedno od takvih tumaenja ne iscrpljuje sve mogunosti naukovnih stanovita koja su predstavljiva kao muslimanska. U takvoj predstavi ljudskog trajanja nema prekida u prisutnosti jednog i istog odnosa Boga i ovjeka i njenim razliitim objavljenjima od Adema do Muhammeda, kao Boijih vjesnika koji na razliite naine objavljuju jednu istinu, kako je naznaeno na slici 3. Svjedoenje da nema boga do Boga i da je Hval (Muhammad) Njegov Poslani, nije odvojivo od prihvatanja Uenja (Quran) kao Boije Rijei. Ta je rije uputa onima koji vjeruju u ovo to je sputeno tebi i ono to je sputeno prije tebe4.
ADEM
Slika 3. Ukljuiva trajanja
U svakom dosljedno izvedenom metafizikom vidiku Jedan je prvo obznanjenje i prva potvrda Sutine. Dvojina je prvo obznanjenje i prva potvrda Jednog. To to je obznanjeno kao dvojina ima zbilju samo u odnosu s Jednim. Ono moe biti nazvano i prvim poslanjem. Ali, to prvo poslanje je razlueno u svoju prima-
Kuran, 2:4.
46 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

teljsku i davateljsku stranu, u muko i ensko. Odnos po-stojeeg i Stojeeg kao Jednog protee se kroz sve razine Bia. Kada je to protezanje sabrano u ljudskosti pokazanoj u mnotvu ljudi razluenih u jezike i narode, vremena i krajeve te obrede i putove, mogue je govoriti o vjesnitvu prve dvojine ili prvog po-stojanja svakome od tih naroda. To vjesnitvo obuhvata sve vjesnike kojima je poelo savrena i prva dvojina Poslani kojeg oni poznaju i pomau kao svoju najviu mogunost. Historijska pokazanja tog vjesnitva i njegovog poela su stotinu dvadeset i etiri tisue vjesnika. Ako bilo koji od njih bude uzet izdvojeno od ostalih, stanovite promatraa je ogranieno. A vjesnik je veza pojedinanog ovjeka i Jednog. Taj Jedan je stjecite svih vjesnika. Na slikama 1., 2. i 3. sredite pripada Kristu ili Muhammedu. U oba vidika, i kranskom i muslimanskom, put prema Bogu nije mogu mimo Krista. U sluaju muslimanske razlike u odnosu na kransku kristologiju Krist i Muhammed su najblii, pa je svjedoenje jednosti Boga, koje izraava tvrdnja nema boga do Boga, neodvojivo od svjedoenja da je Muhammad (Hval) Njegov poslani. Zato je muslimanu posve shvatljiva predaja primljena od vjesnika Muhammeda:
Onoga koji kae: Svjedoim da nema boga do Boga, Jednog, nema druga Njemu, da je Hval [Muhammad] Njegov rob i Njegov poslani, da je Pomazani [Hristos] Boiji rob i sin Njegove robinje i Njegova Rije koju je dostavio Merjemi i Duh od Njega, i da je vrt istina i da je vatra istina njega e Bog uvesti u vrt kroz neka od osam njegovih vrata.5
Rasprave
O Mesihu Isau krani raspravljaju s Jevrejima kroz cijelu svoju povijest. U tim raspravama krani nastoje dokazati da su svi razlozi za prihvatanje Mesiha Isaa u jevrejskom svetom naslijeu. Ti dokazi ostaju, meutim, neuvjerljivi za sve one Jevreje koji u svojoj tradiciji nalaze sve to je potrebno za izbavljenje ili ozbiljenje ljudskog pojedinanog i skupnog bivanja. To to kranski sudionici tih rasprava smatraju dokazima nije, prema takvome gledanju, prihvatljivo kada istu logiku u odnosu s njima koriste muslimani. Svoje razloge svjedoenja Muhammeda muslimani nalaze u svim prethodnim objavama, ukljuujui tu i Toru i Psalme i Evanelja. Iz tog ne slijedi zakljuak da oni imaju pravo ikome nametati to svoje svjedoenje. Naprotiv, iz njihovog svjedoenja da nema boga do Boga i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslani te da je Bog preko Muhammeda objavio Kuran slijedi i svjedoenje da su Jevreji i krani, uz uvjet da vjeruju u Boga i sudnji dan, izbavljeni kako su to i
Muslim, 1:2122.
Godinjak 2010 / 47
4/20/11 1:15 PM
MAHMUTEHAJI
muslimani, uz taj isti uvjet. Izbavljenje ili obistinjenje znai u tome sluaju dosegnue najvie ljudske mogunosti u povratku jednom i jedinom Bogu. Kada neki kranin smatra da su Jevreji i muslimani a priori iskljueni iz izbavljenja, ili kada to smatra neki musliman u svome odnosu prema Jevrejima i kranima, ili neki Jevrej u odnosu prema kranima i muslimanima, oni e razloge za svoje stanovite traiti svugdje. Glavni cilj u tim osporavanjima bit e kljuni sadraj svjedoenja drugog. Osporavanje muslimana ukljuuje, otvoreno ili prikriveno, graenje ili nijekanje Muhammeda i svega to je s njim u vezi. Kada to ini Konstantin iril, on kae: Ako je Muhammed prorok, kako moemo vjerovati Danielu? On je, naime, rekao: Nakon Krista prestat e svako vienje i proroanstvo. A on se javio nakon Krista, pa kako moe biti prorok? Ako njega proglasimo prorokom, onda moramo odbaciti Daniela.6 Konstantin iril taj svoj zakljuak protiv Muhammeda izvodi iz sljedee opomene koju iznosi vjesnik Daniel: Sedamdeset je sedmica odreeno tvom narodu i tvom svetom gradu da se dokraji opaina, da se stavi peat grijehu, da se zadovolji za bezakonje, da se uvede vjena pravednost, da se stavi peat vienju i vjesnicima, da se pomae Sveti nad svetima.7 Shvatljivo je irilovo vienje navjetenja Pomazanog u tome kazivanju Daniela. Nita manje nije shvatljivo kada u tim rijeima njihov muslimanski tuma vidi navjetenje Hvala. Potvrda za njihovo takvo vienje je irilova tvrdnja o okonanju vjesnitva s Pomazanim. Vjesnik Jahja zna za Pomazanog kao izalog u njegovome vremenu i u Izraelu iz kojeg dolaze njih obojica. Na pitanja sveenika i Levita on odgovara da nije ni Pomazani ni Ilija, niti onaj vjesnik.8 Vjesnik Elijas je ve bio u Izraelu i on je iz Jakubova potomstva. Pomazani je izaao kao posljednji u tome potomstvu. Poruke o izlasku onog vjesnika kojeg oekuju kada je Pomazani ve izaao valja traiti na drugim mjestima u objavljenim knjigama. Ako su vienje i vjesnitvo zapeaeni, a onaj vjesnik nije izaao, onda je jasno da on nee izai meu Izraelianima. Da je tako, mogue je proitati u Boijim Rijeima Musau: Ja u im podii vjesnika izmeu njihove brae, slinog tebi, i Moje u rijei staviti u njegova usta.9 Da onaj vjesnik o kojem pitaju sveenici i Leviti nije od Izraeliana, jasno je vidljivo iz Tevrata gdje Bog kae: I ne ustade vie nijedan vjesnik u Israilu slian Musau, kojeg je Gospod znao Licem u lice.10 I to da su Ismailiani braa Izraeliana, jasno je vidljivo iz iste knjige.11 O tome vjesniku podignutom od Ismailiana, brae Izraeliana, za kojeg prema izriitom svjedoenju zna vjesnik
6 7 8 9 10 11
itja Konstantina irila i Metodija, 6364. Daniel, 9:24. Vidjeti Ivan, 1:1925. Ponovljeni zakon, 18:18. Isto, 34:10. Vidjeti: Postanak, 25:18.
48 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Jahja, savremenik Mesiha Isaa zna i kazuje on, Mesih Isa. U tome njegovom svjedoenju on je Parakletos, Sveti Duh, Duh Istine.12 U sedamdeset sedmica Danielovog navjetenja mogue je, prema muslimanskom tumaenju, sraunati tano vrijeme izlaska Hvala. Pripadati nekoj od vjesnikih predaja znai imati odreenog vjesnika i njegovu knjigu u sreditu jastva ili na najvioj uzvisini prema kojoj se ovjek uspinje. Kljuno je pitanje: Kako pripadati odreenom vjesniku s ukljuivanjem jedne i iste sutine koju obznanjuju svi vjesnici i sve knjige?
Inicijacija i ezoterizam
O bosanskim krstjanima i njihovoj Crkvi raspravljano je preko historijskih izvora ili ostataka njihove egzoterike prisutnosti.13 O njihovoj inicijatikoj i ezoterikoj naravi gotovo svi istraivai ute, iako su njihovo javljanje, trajanje i nestajanje neobjanjivi bez uzimanja u obzir upravo onih sadraja njihovog naslijea koji upuuju na takvu narav njihovog krstjanstva i njihove crkvenosti.14 ak i ime Crkva bosanska upuuje na mogunost da iza njega stoji neki drukiji poredak od obino pretpostavljanog, ne religijskog ve inicijatikog, jer sve to se odnosi na povezanosti razliitih tradicija, neprekinutosti o kojima se ovdje govori, nuno pripada inicijatikom ili ezoterikom podruju. Ren
12 Kransko poistovjeenje tog obeanja Svetog Duha, Duha Istine Parekleta s udom Pedesetnice (gr. Pentecost) ne znai da se ono ne moe odnositi takoer i prije svega na Hvala. Sveti iskazi mogu imati brojna znaenja. Frithjof Schuon o tome kae: Da je Muhammed lani vjesnik, nema nijednog razloga zato Krist ne bi govorio o njemu onako kako govori o Antikristu; ali, ako je Muhammed istinski vjesnik, odjeljci koji se odnose na Parakleta moraju se neizbjeno ticati njega ne iskljuivo, ali prvenstveno jer je nezamislivo da Krist, kada govori o budunosti, preuti pojavu takve veliine. (Schuon, The Transcendent Unity of Religions, 116) 13 O tome vidjeti u sljedeim knjigama: okovi, Crkva bosanska u XV stoljeu; anjek, Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu; isti, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima; isti, Bosansko-humski krstjani i katarsko-dualistiki pokret u srednjem vijeku; Fine, The Bosnian Church; idak, Studije o crkvi bosanskoj i bogumilstvu; Loos, Dualist Heresy in the Middle Ages; irkovi, Istorija srednjovekovne bosanske drave; Mandi, Bogumilska crkva bosanskih krstjana. 14 Da je Crkva bosanska bila inicijatika organizacija bosanskih krstjana jasno pokazuje potpuna skrivenost njihovog obreda i uvoenja na svim razinama. Iako je poznata vanjska strana njihovog ustrojstva kojeg su sainjavali krstjani i krstijanice, starci, gosti i djed, mogue je rei da nikakvo znanje danas nije dostupno o postupcima uvoenja i promicanja na asti i poloaje od najnieg do najvieg. Crkva bosanska je davala kljuni okvir ili posveenost bosanskoj banskoj i kraljevskoj vlasti. Mogue je govoriti o te dvije strane jedne cjeline kao niim i viim tajnama inicijatikog ustrojstva, kako je to bilo u svim dosljedno izvedenim tradicijskim porecima. (O odnosu posveujueg autoriteta i posveene vlasti vidjeti vie u: Gunon, Prespectives on Initiation, naroito u poglavljima The greater & Lesser Mysteries i Sacerdotal & Royal Initation.) Kada je u drugoj polovini petnaestoga stoljea bosanski kralj Toma nastojao iskoristiti svoju mo da nasilno premjesti duhovni izvor svoje vlasti od Crkve bosanske na Crkvu rimokatoliku, nastao je razorni potres u cijelom drutvu u kojem je njegovo kraljevstvo propalo.
Godinjak 2010 / 49
4/20/11 1:15 PM
MAHMUTEHAJI
Gunon o tome pie: Ezoterizam, bio on religijski ili ne bio, nikada ne ide mimo tradicijskog oblika kojem strogo pripada. To to nadlazi te granice ne moe pripadati nekoj crkvi kao takvoj; crkva moe jedino sluiti kao njegova vanjska potpora.15 Nema nikakve sumnje da su Crkva bosanska i kraljevstvo bosansko bili povezani, i to tako da je crkvena podrka omoguavala bansko/kraljevsko trajanje. Zato je mogue govoriti o nekim od sadraja egzoterikog ustrojstva te Crkve, jer su ona nuno ostavljala tragove u historiji. O ezoterikom ustrojstvu te Crkve nema historijskih tragova. Nije poznato kako su u nju uvoeni njeni vjernici da bi postali krstjani niti kako su ti uvedeni postajali strojnici, a to znai starci i gosti, niti kako je neko od njih postajao djed, duhovni prvak te Crkve. Kada navedena podrka postane predmet historije, njena tumaenja u vidiku znanosti iskljuuju ivog promatraa: to je vie znanosti, manje je ivog sudionika ili promatraa. Tako izgraena slika, shvaena kao odvojena od onog koji je gradi, nudi se kao zbiljna i neosporiva. Pojedinana i drutvena zbilja onih koji tu sliku grade i nasljeuju uglavnom je zanemarena. Gotovo svim historijskim prikazima bosanskih krstjana priznato je njihovo krstjanstvo, pri emu se podrazumijeva da to znai potpunu odvojenost od muslimanstva. Takva slika je, valja naglasiti, jedan od moguih vidika historije. Nije ga mogue opravdati ni stanovitem koje uvaava muslimansku savremenost niti stanovitem koje je odredljivo kao krstjansko. U tim gledanjima koja iskljuuju inicijatiku narav bosanskog krstjanina sve pojave u muslimanskom naslijeu, koje svjedoe neprekinutost, postaju za historiara feti. Znaenja Mekke i Jerusalema koja Mesiha Isaa dovode u neraskidivu vezu s vjesnikom Muhammedom bivaju odluno i strasno poricana. Prisutnost djeve Merjeme i njenog Sina u objavi Hvalu je ustrajno preuivana. Pomazanje knjigom koju Hvalu snosi Sveti Duh, Duh Istine za koje su bosanske krstjane okrivljivali, a koje bosanski muslimani uvaju i danas, jeste preuivano. Prisutnost istih simbola na stecima i nianima je zanemarivano i prezirano. uvanje starog krstjanskog kalendara u muslimanskim blagovanjima Jurjevdana, Petrovdana, Ilindana, Miholjdana i drugih previeno je i zaobilaeno u gotovo svim govorenjima u Bosni. Okupljanja ivih i mrtvih na mjestima koja su ukljuena u sveti zemljovid nikada nisu priznata, iako su njihova trajanja neprekinuta. Budu li uzeti najvaniji obredi kojima muslimani potvruju svoje svjedoenje da nema boga do Boga i da je Hval Boiji poslani klanjanje, davanje milostinje, poenje i ophodnja Kue u dolini Bekka odredljivi su usporedni oblici u predanjima koja u svome sreditu imaju Pomazanog kao vezu svijeta i onog to ga nadlazi, te ovjeka i jednosti kao njegove nestvorene i nestvorljive srijede. Odredljivi su i isti sadraji u drugim predanjima, uz uvjet da bude priznato njiho-
15 Gunon, Fundamental Symbols, 27.
50 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

vo transcendentno poelo iz kojeg istjeu kao svog izvora ili u koji se stiu kao mjestu svoga povratka. Klanjanjem ovjek pokazuje i svoju odvojenost od jednosti, to je njegovo postojanje, i tenju da izae iz nje ili da se vrati svojoj izvornoj i krajnjoj najvioj mogunosti. ovjek je neprestano u osjeanju razdvojenosti jastva i svijeta, svijeta i onog to je iza njega te tijela kao nieg i svijesti kao vie. Uz to, on je i stalno u potrebi da objedini tu razluenost u cjelinu. Njegovo klanjanje je i priznanje i poricanje razdvojenosti. Tako je i s druga dva sadraja obreda, milostinjom i postom. Njima ovjek ukazuje na istodobnost davanja i primanja, pri emu je samo Bog i potpuni Davatelj i Primatelj. Ophodnjom Kue, znaka nizine i sredita u vanjskome svijetu, ovjek otkriva okomicu svog jastva od najnie nizine do najljepe uzvisine. Nita od toga nije posljedica domiljanja. U najvia znaenja obreda ovjek moe biti uveden. Obredi nisu uvoenja. Oni slue usmjeravanju ovjeka prema cilju koji je i posve blizak i posve daleko od svake ljudske smjetenosti u prostor i vrijeme. Nijednog nije mogue svesti na predmet u odnosu na kojeg bi ovjek bio iskljueni i zanemarljivi promatra.
Oiti dokazi
U svakom kranskom naslijeu, pa tako i onom bosanskih krstjana, mogue je jasno vidjeti drukiju objavu onog to je muslimanska ukljuenost u svjedoenje jednosti Boga, vjesnitva Hvala i povratka Bogu radi suenja. To je mogunost itanja Knjige koju je Bog objavio preko Pomazanog, itanja koje je odreeno stanovitem muslimanskog svjedoenja o Bogu i Hvalu. Takvo stanovite je izvorna mogunost ovjeka. Bez njeg kao otvorenosti i slobode jastva nije mogue govoriti o nalaenju ili ozbiljenju ovjeka u njegovoj izvornoj savrenosti. Radi prikaza takvog vidika prisutnosti kranskih sadraja u muslimanskome stanovitu, kao razliitih oblika obznanjenja istine, ovdje e biti navedeno devet oblika te uzajamnosti. Prvi, jednost Boga je neosporiv sadraj i svakog kranskog i svakog muslimanskog stanovita. Nema jednostavnog odgovora na pitanje o Troje Bogu/ Ocu, Sinu/Vjesniku i Svetome Duhu.16 Odgovor na to pitanje kako je to Troje povezano, a kako razdvojeno, dan je u teko izbrojivome mnotvu kristologija, i kranskih i muslimanskih. Niko u svome tumaenju ne moe posezati za isklju16 Nema govorenja o Bogu koje nije simboliko. To znai da i svaki jezik u svome odnosu s Bogom simboliki usmjerava govornika i sluatelja. Otac i majka su kljuni simboli preko kojih je mogue naznaiti odnose ovjeka i Boga. O ocu i majci kao simbolima preko kojih se u tradiciji govori o Bogu vidjeti, s obzirom na muslimansko i kransko sveto naslijee, u: Roberts, God as Father-Mother, and More. O nainima usporedivosti kljunih priziva u muslimanskoj i kranskoj tradiciji, Basmalah i In Nomine U ime Boga, Milosnoga Premilosnoga! i U ime Oca i Sina i Svetoga Duha! vidjeti u: Lings, A Sufi Saint of the Twentieth Century, 150.
Godinjak 2010 / 51
4/20/11 1:15 PM
MAHMUTEHAJI
ivim pravom na istinitost svoje kristologije a protiv istinitosti tue. Na pitanje da li je Bog Trei od Dvojice ili od Trojice dani su razliiti odgovori. Svaki od njih postoji, ipak, u jastvu primatelja. A jastvo je uvjetno i s uvjetnim stanovitem. Drugi, Hval kao najvia mogunost u ozbiljenju ljudskosti nije odvojiv od bilo kojeg jastva. On ne moe ovisiti o svjedoenju ili poricanju nekog pojedinca. Zato neko imenovanje opredjeljenja muslimanskim ili kranskim ne iskljuuje tu najviu ljudsku mogunost. Spor moe biti o njenom imenovanju, ali nikako o njenoj obuhvatnosti ili presudnosti. Bog kao Hvaljeni i ovjek kao Hval su u odnosu preko hvaljenja. Pristajanjem da je samo Bog dostojan hvaljenja ovjek se ozbiljuje u povratku Njemu. Na tome putu povratka ljudsko jastvo slijedi u sebi Hvala kao lijepog primjera i peata svake savrenosti. Nijedno stanje u tome slijeenju ne moe biti poistovijeeno sa savrenou Hvala kao stalnog vodia. Trei, poslanost Pomazanog je Boija rije. O pitanju stvorenosti ili nestvorenosti te rijei otvorene su brojne mogunosti tumaenja za svako jastvo. Kada se o toj rijei govori sa stanovita tih razliitih mogunosti, nijedno postignue ne moe biti potpuno i dovoljno. U tome je razlog za tienje ljudske otvorenosti ili slobode u odnosu s Bogom kao neusporedivim i dalekim, ali i slinim i bliskim. etvrti, Djevica je prema saglasnom govorenju i krana i muslimana primateljica Svetoga Duha, Duha Istine i Rijei koju objedinjuje osoba Pomazanog i njegov govor. Kao takvi i ona i on su isti, nikada dotaknuti bilo ime to odvraa od Boga. O njima kao takvim svjedoi Hval, prema Objavi koju mu na srce snosi Sveti Duh, Duh Istine. Uenje je Rije koja mu je tako snijeta. Jedino ensko ime spomeno u toj Rijei je Merjema. Tako je Hval primatelj rijei koja je neodvojiva od Merjeme, kako je to i s Pomazanim kao drugim oblikom te iste Rijei. Peti, Pomazani svjedoi i navjeuje Parakletosa. Niko danas s pouzdanjem ne moe rei ta ta grka rije prevodi iz izvornog govora Pomazanog na aramejskom jeziku. To njegovo svjedoenje je u vremenu, ali i izvan njega. Ovisno o stanovitu ovjeka koji to svjedoenje prima, ono moe, ali i ne mora, znaiti navjetenje i one historijske pojave koju muslimani prepoznaju kao izlazak oekivanog i stalno prisutnog Hvala u historiji i najvioj ljudskoj mogunosti. Muslimani nude u svome svjedoenju mnotvo razloga za takvo prevoenje imena Parakletos. esti, Hval je odluan svjedok Pomazanog kao istog i njemu najblieg. Sve to je o njemu reeno, u muslimanskome svjedoenju i priznavanju, ponueno je u vidiku koji je u Rijei sputenoj Hvalu preko Svetog Duha, Duha Istine kazao niko drugi do Bog. Ta rije potvruje i jami, prema takvome svjedoenju, Knjigu koja je kazivanje Pomazanog. Sedmi, Pomazani je Rije koju je Bog spustio Merjemi i stavio pred sve ljude kao njezinoga sina. Uenje je Rije koju je Bog spustio preko Svetoga Duha, Duha Istine na srce Hvala. Ta dva razliita oblika jedne Rijei, objavljena preko Djeve i Hvala, jesu posve ujedinjena u svojoj sutini ili jednosti koja ih objavljuje. Kao najblii meu svim ljudima, Pomazani i Hval su nezaobilazni na putu ovjekovog povratka, nalaenja ili ozbiljenja u savrenoj ili najvioj mogunosti jastva. 52 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Osmi, muslimani, krani i Jevreji su saglasni da je Toru i Psalme objavio Bog. Razliita su uoblienja te saglasnosti, ali nijedno od njih ne iskljuuje priznanje Boga kao njihovog Objavitelja. Muslimani i krani su saglasni da je Bog objavio, uz Toru i Psalme, i Evanelje. Krani i Jevreji nisu saglasni s muslimanima da je Bog objavio Uenje. Te saglasnosti i nesaglasnosti odreuju razliita stanovita unutar svake od tih zajednica. Za muslimane je prihvatanje Uenja neodvojivo od potvrivanja Tore, Psalama i Evanelja, pa tako i njihovih sadraja. Iz tog prihvatanja slijede razliita muslimanska tumaenja knjiga svog, ali istodobno i kranskog i jevrejskog naslijea. Deveti, Pomazani kae da nije doao radi Mira ve radi Rata. Ali, on odbacuje sablju, navjeujui tako dolazak Oekivanog radi kojeg je i on doao. Hval veli da je doao sa sabljom, ali radi Mira, obraajui se Onome Koji Ga je poslao: Moj Boe, Ti si Mir i Mir je od Tebe!17
U trajanju
Svaki od tih devet odabranih sadraja moe biti prepoznat u razliitim oblicima dananje kulture bosanskih muslimana. Tako ti oblici, kao i brojni drugi, naznauju gramatika pravila koja upravljaju sadrajima kulture onako kako upravljaju govornim iskazima, kako to odreuje Edmund Leach: U tome to slijedi uzet u da su svi razliiti negovorni sadraji kulture, kao to su stilovi odijevanja, seoskog poretka, arhitekture, pokustva, ishrane, kuhanja, glazbe, tjelesnih kretnji, dranja tijela i tako dalje, organizirani u oblikovanim sastavima tako da ukljue kodiranu obavijest na nain koji odgovara glasovima, rijeima i reenicama prirodnog jezika. Zato uzimam da govorenje o gramati-
17 Muslim, 1:292. Ako je odnos Pomazanog i Hvala razmotren s obzirom na njihovu vezu s Bogom kao Mirom, jasno je da njihovo bivanje mirnim i miriteljem postaje klju za shvatanje i odnosa meu njima. U muslimansko (miriteljsko) svjedoenje Hvala ukljueno je i svjedoenje Pomazanog. To je tako, jer su njih dvojica, prema svjedoenju Hvala, najblii jedan drugome u ovome i buduem svijetu. Odnos prema njima kao dvojici najbliih je odnos prema Bogu i veza s Njime. Za muslimana/miritelja tu vezu ne posreduju ni crkva, ni sveenik, ni vlast, niti sakramenti koji su s njima u vezi. Nita iz ruke drugog ovjeka, ma ko on bio, ni voda ni hljeb, ne uvjetuju tu vezu ovjeka i Boga. Potinjavanje toj ruci za miritelja znai uzimanje sveenika i monaha za bogove. (Vidjeti Kuran, 9:31) Nema nikakvih opravdanja za odustajanje od robovanja Jednome Bogu. Kada je prisiljen da se potini nositelju moi i odrekne svog javnog svjedoenja jednosti Boga i poslanosti Hvala, od miritelja se oekuje da ne zastre i ne oteti srijedu svoga jastva. Kada su ljubav prema Bogu i slijeenje Hvala utajeni, oni su i tada odnos s Njime: Na onima koji skrivaju Boga, nakon to su vjerovali izuzimajui one koji su prisiljeni, pa su im srca jo smirena u vjeri a kojima su grudi proirene u skrivanju, bit e Boiji gnjev i teka ih kazna eka. (Kuran, 16:106) Ni poreci ni ustanove ne mogu zamijeniti tu perenijalnu mogunost ovjekove ukljuenosti u svjedoenje jednosti Boga, poslanosti Hvala i povratka svega Bogu. Znanje o tome ne moe ovisti ni o kakvoj vanjskoj vlasti.
Godinjak 2010 / 53
4/20/11 1:15 PM
MAHMUTEHAJI
kim pravilima koja upravljaju noenjem odjee ima upravo toliko smisla koliko i govorenje o gramatikim pravilima koja upravljaju govornim iskazima.18 Svi kljuni simboli kranskog i muslimanskog naslijea su jednaki. Njihova znaenjska polja su razliita s obzirom na podrke koje usvajaju njihovi promatrai. Kakve god bile te podrke u ustrojstvima i obredima, naukovnim tumaenjima i pridruenim moima, oni nikada ne mogu iskljuiti inicijatiku ili ezoteriku srijedu, ili Jednog Koji Sebe objavljuje u razliitim govorenjima. Pored svih razliitosti koje moe imati u svom sinhronijskom i dijahronijskom pokazanju, koliko god bila odvojena od svoje sakralne jezgre, kultura se nikada ne preobliava tako da u njoj bude izgubljena svaka veza ovjekovog mogueg stanja i nalaenja, otkrivanja, ozbiljenja ili izbavljenja. Gdje god bio, koliko god duboko siao u tminu, ovjek nikada ne moe izai iz neograniene obuhvatnosti Boije milosti i znanja, kako On kae preko Hvala u Uenju: Moja milost obuhvata sve.19 I On kae: Bog obuhvata sve u znanju.20 Najniu nizinu ili najveu udaljenost od Boga simbolizira dno Doline. Na tome dnu Bog podie Hvala kao svoj najvei znak, kao prvog od miritelja da bi bio vodi ljudima na putu uzlaenja do njihove najljepe uspravnosti na kojoj i radi koje su stvoreni. Hval svojim uzlaenjem od najnie nizine ili dna Doline do najljepe uspravnosti ili vrha Brda pokazuje svakom ovjeku tu mogunost u njegovom ivotu. Mesih Isa kazuje to isto, ali s naglaavanjem da je to uzlaenje bezuvjetno iz greba i smrti i suprotno obinom ljudskom miljenju zatvorenom u svijet mnotva. Govorei o njegovom stradanju te ljudskim tumaenjima, Bog objavljuje: Ipak ga oni nisu ubili, niti su ga oni raspeli, samo im je prikazana slinost tome. (...) i doista ga oni nisu ubili ne doista. Bog ga je podigao Sebi. Bog je Moni, Mudri.21 Mogunost uzlaenja od najnie nizine do najljepe uspravnosti je zajamena ljudskom prirodom. To je Boiji Duh u ljudskome jastvu, izvorna prisega Bogu kao Gospodu i prihvatanje ponude povjerenja te prisega svih vjesnika Bogu da svjedoe Hvala. To je istina ljudske srijede. Nju nita ne moe unititi. Nalaenje ili ozbiljenje nje je dosezanje mone udi Hvala kao najljepeg primjera i svijetlee lampe. Ta mogunost je ljudska, pa ne ovisi ni o mjestu ni o vremenu, ni o roditeljima ni o jeziku, te ni o predanju niti o drutvu. Svaki narod je, naelno govorei, narod Knjige. A narodi su razliitih rasa i jezika, te prostora i mjesta. Kada je rije o Merjeminome sinu, njegov maternji jezik je aramejski, a njegovo sveto naslijee je prvenstveno hebrejsko. Sve to je on govorio sauvano je prvo u grkom prijevodu odakle je prenijeto u prijevode
18 19 20 21
Leach, Culture and Communication, 10. Kuran, 7:156. Isto, 65:12. Isto, 4:157, 158.
54 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

na jezike drugih naroda. Tako su preko tog svetog naslijea i Slaveni ukljueni u narode Knjige. Bosna je i danas zemlja vie kristologija. Iz njenoga kulturnog trajanja nije mogue iskljuiti ni jevrejske ni kranske niti muslimanske Objave i tumaenja o Pomazanom kao ozbiljenju ljudskog oekivanja savrenog ishoda zemaljske patnje. Da bi te kristologije bile izvedene u raz-govor meu njihovim svjedocima, nuno je priznanje i uoblienje razliitih jezika koji im odgovaraju. Ti jezici su prevedivi jedan na drugi, pri emu prijevod prenosi ili prima dio onog to je prisutno u razliitim sudionicima raz-govora.
Jedna Rije u mnotvu jezika

Bog je Svoju Rije spustio preko Svetog Duha, Duha Istine na srce Hvala. Ta je Rije ljudima kazana na arapskome jeziku: Doista je on objava Gospoda svih svjetova, koju je na tvoje srce snio Duh Istine, da bude jedan od opominjatelja, na jasnome arapskom jeziku.22 Ta Rije je objavljena svim ljudima, to znai u otvorenosti da bude uena na svim jezicima. Razliitost jezika je jedan od Boijih znakova23, pa bi prednost jednog u odnosu na drugi jezik znaila i prednost jednog naroda u odnosu na drugi. A Boija milost sve obuhvata24, u Njega je najbolji onaj koji je Njega najsvjesniji25. Nijedno ljudsko stanje ne ponitava ni obuhvatnost Boije milosti niti mogunosti dosezanja dobra preko svijesti. U tome je nepovredivo dostojanstvo svakog jastva, kako On kae: Zato smo Israilovoj djeci propisali da ko god ubije neko jastvo, ne da osveti neko ubijeno jastvo, niti radi pokvarenosti uinjene na zemlji, bit e kao da je ubio sve ljude. A ko god dade ivot nekom jastvu, bit e kao da je dao ivot svim ljudima.26 Svaki ubijeni je teret ubice. Samo u povratku Bogu, u kanjavanju i nagraivanju, mogu biti razrijeena sva prava i dugovi, i to bez ostataka. To je smisao odgovaranja pred Bogom za svaki trun uinjenog dobra i za svaki trun uinjenog zla.27 Knjige bosanskih krstjana su njihova veza s najljepom ljudskom uspravnou na koju ih podsjea Bog preko Svog Odabranog. To da su te knjige postale njihovo blago nakon vie prijevoda ne znai da su oni bili manje prave vjere apostolske28 od bilo kojeg drugog naroda Knjige. Onako kako Evanelje ivi u
22 23 24 25 26 27 28 Isto, 26:19295. Vidjeti Kuran, 30:22. Isto, 7:156. Isto, 49:13. Kuran, 5:32. Vidjeti Kuran, 99:78. Vidjeti: anjek, Bosansko-humski krstjani i katarsko-dualistiki pokret u srednjem vijeku, 135 i
Godinjak 2010 / 55
4/20/11 1:15 PM
MAHMUTEHAJI
njima i njihovome jeziku, tako su oni i njihov jezik otvoreni za primanje Hvala i Uenja koje im Bog objavljuje. Pomazani i Hval svjedoe jedan za drugog, a Radosna vijest (Evangelion) i Uenje (Quran) su dvije knjige koje ljudima objavljuje jedan Bog. Za ljude koji svjedoe njihovu takvu objavljenost i jedna i druga nude neizbrojivo mnotvo dokaza svojih razloga i potpora svojim kazivanjima. Bog ljudima pokazuje Svoje znakove u obzorjima i njima samim da bi shvatili da je On Istina.29 Cijelo postojanje, pa tako i sve to je u njemu, je stvoreno s istinom.30 Priznanje te stvorenosti je ovjekov dug. S tim priznanjem svog duga svemu u obzorjima i svome jastvu ovjek ozbiljuje svoje pravo da se vrati Bogu, i to u punome zadovoljstvu Boga njime i njega Bogom.31 Taj i takav povratak je usreenost. Na tome putu vraanja ili dosezanja sree svi znakovi u obzorjima i jastvu napominju tu mogunost ili Hvala kao monu ud. Nita u historiji ne moe biti poistovjeeno s tim ciljem. Kada god to bude uinjeno, kada god cilj postane odreen ili zatvoren, ovjekovo jastvo je pokriveno i zamraeno. Padanje niice napominje ponitavanje svakog dostignua jastva radi onog to je za njeg pripremljeno na vioj razini. Ta via razina niim nije odreena. Povratak je Bogu Koji niemu nije slian
BIBLIOGRAFIJA Arberry, Arthur J., The Koran Interpreted, London: George Allen & Unwin, 1980. ati, Alija, Boi kod muslimana (Prozor u Bosni), Zbornik za narodni ivot i obiaje Junih Slavena, 26 (1928): 379380. irkovi, Sima, Istorija srednjovekovne bosanske drave, Beograd: Srpska knjievna zadruga, 1964. okovi, Pejo, Crkva bosanska u XV. stoljeu, Sarajevo: Institut za istoriju, 2005. okovi, Pejo, Bosanski krstjani u oima svojih kranskih suvremenika, Nastava povijesti, 3/4 (1988): 183191. Daja, Sreko M., Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine: Predemancipacijsko razdoblje 1463. 1804., prev. Ladislav Z. Fii, Mostar: Ziral, 1999.
179. U raspravama o bosanskim krstjanima od poetka je ukljueno pitanje o njihovoj ortodoksnosti ili heretinosti. Kako je to bilo u sluaju svih kranskih i drugih sljedbi, njihovi lanovi su sebe smatrali pravovjernim. Krivovjerni su mogli biti samo u oima drugih koji su sebe smatrali pravovjernima. Bosanski krstjani svoju vjeru odreuju kao pravu, nau, didovu, bosansku i Boiju. Ta i druga njihova gledanja na vjeru koju vjeruju su posve drukija u oima drugih pripadanja. Njihovi su ih katoliki savremenici nazivali nevjernicima, krivovjercima, bosanskim krivovjercima, Bosancima, manihejima, patarenima, nestorijancima i jakobitima, a pravoslavni babunima, bogumilima i kudugerima. O tome vidjeti vie u: okovi, Bosanski krstjani u oima svojih kranskih suvremenika, 18391. 29 Vidjeti Kuran, 41:53. 30 Isto, 15:85. 31 Isto, 89:2730.
56 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

orevi, Tihomir R., Preislamski ostaci meu jugoslavenskim muslimanima, Na narodni ivot, Beograd: Izdavaka knjiarnica Gece Kona, 1932, 16. Filipovi, Milenko S., Uskrs kod muslimana, Hriansko delo, 4/2 (1938): 128131. Fine, John, The Bosnian Church: A New Interpretation, Boudler: East European Quaterly, 1975.Freud, Sigmund, Splitting of the Ego in the Process of Defence, u: Strachey, The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, 271278.Gunon, Ren, Perspectives on Initiation, prev. Henry D. Fohr, Ghent, N.Y.: Sophia Perennis, 2001. Fine, John, Fundamental Symbols: The Universal Language of Sacred Science, prev. Alvin Moore, Jnr, Cambridge: Quinta Essentia, 1995. Hasluck, William Frederick, Christianity and Islam under the Sultans, Connecticut: Martino Pub, 2006. Krauss, Friedrich S., Rije, u: isti, Smajlagi Meho, viixv. Krauss, Friedrich S., Smajlagi Meho: Pjesan naih Muhamedovaca, Dubrovnik: Knjiarnica D. Pretner, 1886. Leach, Edmund, Culture and Communication: The Logic by which Symbols are connected, Cambridge: Cambridge University Press, 1976. Lings, Martin, A Sufi Saint of the Twentieth Century: Shaikh Ahmad al-Alaw: His Spiritual Heritage and Legacy, Cambridge: The Islamic Texts Society, 1993. Loos, Milan, Dualist Heresy in the Middle Ages, Prague: Academia, 1974. Mandi, Dominik, Bogomilska crkva bosanskih krstjana, Chicago: The Croatian Historical Institute, 1962. Muslim, Imam, Sahih Muslim, 14, prev. Abdul Hamid Siddiqi, Riyadh: International Islamic Publishing House, s.a. Roberts, Nancy, God as Father-Mother, and More, The Muslim World, 99 (2009): 102123. Strachey, James i Anna Freud, ur., The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, 123, London: Hogarth Press, 1938. anjek, Franjo, ur., Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu: zbornik radova, Sarajevo/Zagreb: Institut za istoriju/Hrvatski institut za povijest, 2005. anjek, Franjo, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13.-15.st.), Zagreb: Barbat, 2003. anjek, Franjo,, Bosansko-humski krstjani i katarsko-dualistiki pokret u srednjem vijeku, Zagreb: Kranska sadanjost, 1975. Zirojevi, Olga, Islamizacija na junoslovenskom prostoru: Dvoverje, Beograd: Srpski genealoki centar, 2003. itja Konstantina irila i Metodija, prev. Josip Bratuli, Zagreb: Kranska sadanjost, 1998.
Godinjak 2010 / 57
4/20/11 1:15 PM
MAHMUTEHAJI
ON INTERPRETATIONS OF THE BOSNIAN CONTINUITY Rusmir Mahmutehaji Summary
This paper on Interpretations of Bosnian Continuity deals with issues related to the construction of ideological histories as frameworks for the imposition of so-called discontinuities in Bosniak life and history. This research is theoretically grounded in the post-modern presentation and new scientific discoveries of the perennial tradition and perennial philosophy. Ideological constructions of history are normally designed to serve political programmes. This is why they dismiss from consideration traditional ontology, cosmology, anthropology, and psychology. In order to understand these opposed world-views, one must first master two different approaches to the language of symbols and semantics one modern, the other traditional. Mastering this precondition removes the tyranny of a totalizing approach to history as undisputed truth. Key words: perenijal tradition, Bosnian Christians, Bosnian Muslims, interpretations of histories, sacred heritage.
58 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 341.322.5 (497.6 Foa) 1992/1995 341.485 (497.6 Foa) 1992/1995
Foanska kataklizma
Hasan Bali Pravni fakultet, Sarajevo
Foanska kataklizma nije prirodna pojava. Nju su izazvali ljudi. Zbog toga je ona u sluaju Foe drutvena pojava. Dogodila se u ratu 1992.-1995., kada su vojska i policija bosanskih Srba iz Foe protjerali i pobili sve ne Srbe. Foa je prema popisu stanovnitva iz 1991. godine imala 49.513 stanovnika. Od toga bilo je 20.898 ili 51,6% Muslimana Bonjaka, 18 339 ili 45,3% bili su Srbi, Hrvata, Jevreja i Slovenaca i ostalih bilo je 104 ili 0,3%. U gradu Foi u ratu 1992.-1995. ostao je samo jedan Bonjak Nedad Neko Njuhovi sa suprugom Srpkinjom i dvoje djece. Godine 1993. Srbi su predjenuli ime Foi u Srbinje. Nosilac tih aktivnosti bio je prof. dr. Vojislav Maksimovi s Univerziteta u Sarajevu. Nakon zavretka rata Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je Odluku kojom je opini i gradu vraeno ime Foa. U Foi su Srbi poruili sve damije bilo ih je 17. Meu njima Aladu koja je bila pod zatitom UNESCO-a i Turhan Emin-begovu damiju najstariju na Balkanu. Danas u gradu Foi ivi 19 bonjakih porodica. Nakon 18 godina rodilo se prvo bonjako dijete. Postoji Zajednica bonjake kulture Preporod, iji je predsjednik Ismet Hotovi. Kljune rijei: foanska kataklizma, Foa, Srbinje, Vojislav Maksimovi, Auschwitz, Preporod, patrijarh Pavle i Biljana Plavi u Foi, umiranje i raanje civilizacije u Foi
U
1. Kako je od Foe nastalo Srbinje

Evropskim novinama od 27. januara 1994. godine na strani 18 objavljen je tekst Podsjea na robovanje prof. dr. Vojislava Maksimovia, koji je kasnije promoviran u akademika Akademije nauke RS. U tome tekstu autor Vojislav Maksimovi konstatira:
Godinjak 2010 / 59
4/20/11 1:15 PM
BALI
Iako je postojee ime (Foa) prilino staro i etimoloki sadri nae korijene, u adaptivnom izgovoru ono je poprimilo oblik TURSKOG IMENA, koje tim dodatnim znaenjem sigurno iritira nas Srbe, poto nas to podsjea na vijekove ropstva, pod stranim islamskim ugnjetaima. Umjesto toga, on je predloio novo ime Srbinje, bazirano na korijenu Srbin, poto ono u svom korijenu sadri rije koja istie nae nacionalno ime i bit. U ovome ratu borci iz Foe i iz lokalnog regiona bili su pravi branitelji srpstva i pravoslavlja. Stoga, oni su zasluili da glavni grad njihove oblasti i cijele oblasti nosi ime sa nedvosmislenim nacionalnim obiljejem. Ime Srbinje oblikovano je kompletno u duhu srpskog jezika. Ono se istie poretkom, fonetskom lakoom i armom. Napisao je i objavio pjesmu SRBINJE Ime ti samo sve kazuje, Srbinje, A neki to jo ne znaju i ne primaju, Kada se jednom odvoje od svog maloumlja, Oprosti za sve zablude novi grade, Tvoje temelje davno su udarili nai preci, Mi smo ti samo pravo ime nadjenuti. Razdvojili smo tako svjetlo od pomrine, Iznad naih glava i tvojih obrisa, Prostire se iroko i vedro nebo. U svakoj naoj noi svetli utap Od onih koji su ovdje vjeno bili I samo smo Srpske mu odredili. (1993.) A prije toga ta se dogodilo? Dogodila se foanska kataklizma.
ta je foanska kataklizma?
To je vrijeme kada je prestao da ivi jedan grad. Kada je u njemu muslimanska, islamska civilizacija i bonjaka kultura i sve to nije srpsko prestalo da postoji. To je vrijeme kada su kranska Evropa i kontraverzna Amerika otile daleko ispod donjeg praga etikih vrijednosti. Nita od toga nije se dogodila sluajno niti kao posljedica poremeaja prirodnih sila. Foansku kataklizmu proizvele su ljudske sile. Zbog toga je ona u foanskom sluaju drutvena pojava. To je osnov za pojedinanu krivinu odgovornost. Ali i vie od toga. Naunik i publi-
60 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Foanska kataklizma
cist Novak Kilibarda priznao je genocid. Konstatirao je da je promjena imena Foa u Srbinje historijski genocid.1 Prije nego to je postala Srbinje Foa je bila pitom prelijepi grad na uu ehotine u Drinu, puna ljudi, puna mladosti Srba, Muslimana, pa neto i Hrvata, Slovenaca, Jevreja i ostalih. Prema popisu stanovnitva iz 1991. godine, opina Foa prostirala na 2.70.... km2 povrine. Na tom prostoru ivjela su ukupno 49.513 stanovnika. Od toga 20.898 ili 51,6% bili su Bonjaci, 18.339 ili 45,3% bili su Srbi, Hrvata i ostalih je bilo 104 ili 0,3%. Nakon to je obustavljen rat, 14. decembra 1995., u Foi je preivio samo jedan Bonjak Nedad Neko Njuhovi, bogat mlad ovjek sa suprugom Srpkinjom i dvoje djece. Svi drugi Bonjaci iz grada su protjerani i poubijani. Meu njima su moj najmlai brat Demal Bali i ura efik Omerbai. Ubijeno je vie od 20 lanova mojih roaka, a vie od stotinu mojih prijatelja i komija. Moja porodica u Foi je stara due od 500 godina. Ja sam tamo bio prvi sudija Bonjak, moj brat Husein bio je profesor matematike i fizike, Demal ekonomist, moja supruga slubenik, Huseinova profesor hemije, Demalova domaica. Imali smo sve i pet kua. Sve je to do temelja popaljeno i srueno. Sedamanaest godina nakon to je zaustavljen rat, u gradu se u junu 2010. rodilo prvo dijete. Roditelji su mu u Fou doli kao vjerski dunosnici u 2008. godini. U gradu Foi danas ivi ukupno 19 porodica s jednim ili dva lana. Svi su penzioneri ili ive od socijalne pomoi. Ima ih ukupno 35. Obnovljena je i damija na Musluku. Foa je udaljena od Sarajeva 75 km. Ali nas Bonjake za ovih 18 godina nije posjetio niti jedan visoki dunosnik iz reda bonjakog naroda, izuzev Sulejmana Tihia, na predizbornom skupu SDA-u julu 2010. godine. To ukazuje da je foanska kataklizma dio velikosrpskog i evropskog projekta. Zbog toga je razumno postaviti pitanje. Je li razumno baviti se Foom? Nadobudni i sumnjivi intelektualci iz reda Bonjaka i bonjake politike imaju odgovor od koga bi im bilo kao grijeh okrenuti se na drugu stranu. Oni dalje od Begove damije ne vide, i ne idu. ak! Ne znaju da su prije Begove damije sagraene damije u Foi. I prije nego to je islam doao u Sarajevo, on je postajao u Foi. Donijeli su ga Osman, sin Jusufov, Hasan, sin Osmanov, Omer, sin Ibrahimov, Bojadija i sin kljuarev.
Jovan Kilibarda: Avaz; 21. mart. 2000.
Godinjak 2010 / 61
4/20/11 1:15 PM
BALI Auvic (Auschwitz) Srbinje Oswelum i Foa slinosti i razlike

Prije nego to su mu nacisti dali ime Auschwitz, to mjesto na sjeveru Poljske zvalo se na poljskom jeziku OSWIECIM (Osvelim). To je komad surove i neplodne zemlje izmeu rijeke Sole i Vistue. Klima je bila vlana i nezdrava. Sve je to prije nego je postao logor smrti djelovalo deprimirajue. U logor su dovoeni Jevreji, Sloveni i Romi. Tu su ubijani. Straari oko logora i u logoru bili su nacisti. Upravnik logora bio je 39-godinji kapetan Rudolf Hoes (Hes). Osuen je u Nnbergu 1946. na smrt vjeanjem. Kazna je izvrena. Prije nego to je promijenila ime u Srbinje, Foa je bila prelijep multikulturalni grad na uu ehotine u Drinu. U tom gradu postojao je Kazneno-popravni dom Foa, u kom su izdravali kazne osuenici s prostora RBiH, a i irih prostora SFRJ. U aprilu 1992. godine vojska i policija bosanskih Srba pretvorila ga je u koncentracioni logor za ne-Srbe i neposlune Srbe. Ne zna se taan broj lica koji je proao kroz logor. Prema nekim izvjetajima, bilo je blizu 9.000, ubijeno je priblino 1.800 zatvorenika. Jedan od upravnika logora bio je nastavnik matematike Milorad Krnojevac, kojeg je Haki tribunal osudio na 15 godina zatvora. Kaznu je izdrao i vratio se u Fou, gdje ivi s porodicom.
Patrijah Pavle i prof. dr. Biljana Plavi u Foi 1992. godine I tuba pred prvim Pariskim sudom
Prije, u vrijeme, i poslije kada su protjerani i poubijani ne-Srbi u Foi, porueni svi materijalni tragovi islamske civilizacije i bonjake kulture, u Foi su boravili patrijarh Pavle i Biljana Plavi. O tome je prof. dr. Mirko Dakovi iz Beograda na Tribini Forum Bosna, odranoj u Sarajevu 13. decembra 2008. godine, kazao sljedee: Moralni svijet bio je uznemiren zbog zloina u Foi i prisustva patrijarha Pavla i Biljane Plavi na mjestu zloina, gdje je ubijeno toliko ljudi i gdje su porueni svi tragovi jedne civilizacije pa i onih poput Alada damije, koja je bila pod zatitom UNESCO-a. Srpska pravoslavna crkva tuila je Francusku zbog navodne neistine pred Prvim pariskim sudom. Na Sudu su se pojavili svjedoci Pol Gardi i Ivan urii. Tubu je zastupao zapoadnohercegovaki episkop Aleksej. Sud je odbio tubu Srpske pravoslavne crkve. A evo ta su u Foi uradili samo na vjerskim i kulturnim dobrima islama i Bonjaka: Mjesta na kojima su porueni vjerski objekti u gradu: lokacija Sultan Bajazidove damije, 62 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Foanska kataklizma
lokacija Atik Ali-paine damije, lokacija Hasan-paine damije, lokacija Memi-eh begove damije, lokacija Mumin-begove damije, lokacija Kadi Osman ef. damije, lokacija Hadi Seferove damije, lokacija Hadi Mustafine damije, lokacija ejh Pirijine damije, lokacija Dev Sulejman-begove damije, lokacija Ali ohodareve damije, lokacija Mustafa-pae Kukavice damije, lokacija mekteba u Susjenu, lokacija mekteba u ohodar Mahali, lokacija mekteba u Alada Mahali, lokacija mekteba u Musluku, lokacija mekteba areni Mejtef tekija Bajazit Babina u Foi, 8 duana, 3 magaze, han i upravne zgrade Islamske zajednice U naseljima oko grada: lokacija Turhan Emin-begove damije u Ustikolini najstarija na Balkanu (sagraena 852. godine po Hidri ili 1448.-1449. godine), lokacija damije u Slatini, lokacija damije u Godijenu, lokacija damije u Vikou, lokacija damije u Bastasima, lokacija damije u adiima, lokacija damije u Jeleu, lokacija damije u Izbinu, lokacija damije u Droinama, mekteb u Bastasima, mekteb u Popovom polju, mekteb u Godijenu, kue u kojima su stanovali imami, a ije prizemlje je koriteno kao uionica za vjersku pouku. Takvih kua je bilo 12 na podruju opine Foa.
Godinjak 2010 / 63
4/20/11 1:15 PM
BALI
Danas u Foi postoji Bonjaka zajednica kulture Preporod Foa. Smjetena je u privatnoj kui Ismeta Hotovia u mjestu Paunci u Republici Srpskoj. Ismet je predsjednik Zajednice, a lanovi su ugledni profesori, doktori nauka i mladi akademski obrazovni ljudi, aci i studenti, koji ne gube nadu da e se jednog dana obnoviti multikulturalna Foa. Zahvaljujui njima, Ustavni sud BiH donio je Odluku kojom je Foi vraeno staro ime. Naziv Srbinje je prolost koga nikada nije prihvatio ni najvei broj gradskih Srba.2
CATACLYSM OF TOWN FOA Hasan Bali Summary

Cataclysm of town Foa is not natural phenomenon. It was caused by people. That is the reason why it is a social issue in case of town Foa. It happened during the war 1992-1995 when the army and police of Bosnian Serbs expelled and killed all non-Serbs from this town. According to census in 1991, Foa had 49.513 citizens. From that number, there was 20.898 or 51,6 % Muslims Bosniaks, 18.339 or 45,3 % Serbs, and 104 or 0,3 % were Croats, Jews, Slovenians and others. In town Foa, during the war 1992-1995 has left only one Bosniak Nedad Neko Njuhovi with his wife, of Serb nationality and two children. In 1993 Serbs changed the name of town Foa into the new name - Srbinje. Holder of those activities was prof. Dr Vojislav Maksimovi from the University of Sarajevo. After the end of war, the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina has brought the Decision to return the name of Foa for the municipality and the town. In town Foa, the Serbs have demolished all mosques the number of them was 17. Among that, they demolished the Alada mosque that was under the UNESCO protection and Turhan Emin-bay mosque, the oldest one in the Balkans. Today, in town Foa has lived 19 Bosniaks families. After 18 years, the first Bosniak child was born. There are the Association of Bosniaks culture Preporod with its president Mr Ismet Hotovi Key words: Cataclysm of town Foa, Foa, Srbinje, Vojislav Maksimovi, Auschwitz, Preporod, Patriarch Pavle and Biljana Plavi in town Foa, dying and birth giving of civilization in town Foa
Predsjednik Udruenja Foaka koji je dao inicijativu za Tubu bio je Halim Brajlovi.
64 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 81'272 (497.6) 811.163.43*
Jezika situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini
Sanja Spahi, Ljubljana
Ovaj rad bavi se jezikom u Bosni i Hercegovini koji je danas vie nego ikad pod utjecajem nacionalnih politika koje se provode unutar same drave. Autorica razmatra i usporeuje teoretine pretpostavke te realno stanje jezike situacije u BiH i mogua rjeenja, koja bi doprinijela boljoj osnovi utemeljenja funkcionalne drave Bosne i Hercegovine, gdje je meu ostalim politikim problemima jezik bh. populacije jedan od vrlo znaajnih faktora. Autorica na kraju predstavlja rezultate istraivanja, koje obuhvata odnos spram jezika u BiH meu graanima Sarajeva, Banje Luke, Mostara i bh. graana koji danas ive u tuini. Cilj ovog rada nije da nanovo otkriva nastale probleme, ve da istakne neke poglede i miljenja o moguim rjeenjima. Kljune rijei: bosanski jezik, nacionalni jezik, nacionalna politika, namjenska diferencijacija
Uvod Jezik je ona kljuna dimenzija Bosne i Hercegovine, po kojoj je ova zemlja jedinstvenija od svih drugih zemalja sa zajednikom jezino-govornom supstancom. No, rezultati rata i ideologijska apsolutizacija nacionalne kulture od BiH su napravili udnu jezinu kreaturu. Pri tomu ak nije najvei paradoks trostruko imenovanje jezika: bosanski, hrvatski, srpski, jer je neosporivo politiko pravo da svatko jezik kojim govori zove svojim narodnim imenom. Takoer, u Bosni mora biti upravo sveto pravo na jezinu nijansu, u kojoj se prirodno razlikujemo Godinjak 2010 / 65
4/20/11 1:15 PM
SPAHI
ali i prepoznajemo. Sporna je, meutim, tendencija politiko-jezinih ininjera, svrstanih u etniko-partijske tabore, da nasilnim intervencijama u tijelo jezika proizvode umjetne razlike. Sporna je etnika ideologizacija jezika, koja se tako uvodi, emu obilno doprinose slubena rjeenja u kolstvu, javnoj upotrebi jezika itd.1 Jezik u Bosni i Hercegovini je tema o kojoj su se svrstavale razne polemike meu samim strunjacima, pa i meu obinim ljudima. Mnogi zagovaraju postojanje bosanskog jezika te to postojanje argumentiraju historijskim dokazima, dok opet drugi uope ne priznaju bosanski jezik i govore kako nikada nije ni postojao. No, u krajnjem sluaju uvijek je politika bila ta koja je odreivala koji jezik postoji a koji ne. U sluaju BiH rije je o nacionalnoj politici koja svako svoje djelo ini, po uestalom principu, u svrhu vitalnih nacionalnih interesa. Sada, u postdejtonskoj BiH, vladaju zbunjenost i haos koji su nastali uslijed politikog, vjerskog a posljedino i nacionalistikog manipuliranja ljudima, koji su danas vie nego ikada prije podijeljeni u tri nacionalno-vjerske korpuse: bosanski Hrvati katolici, bosanski Srbi pravoslavci te Bonjaci muslimani. Dakle, tri naroda, odnosno tri samosvoje cjeline, koje su u Ustavu Bosne i Hercegovine zapisane kao tri konstitutivna naroda od kojih svak trai svoja prava, pa tako i pravo na svoj jezik. Kao slubeni jezici unutar BiH u upotrebi su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Multietnini i multikonfesionalni, u Ustavu nominirani kao Ostali kojih, uprkos proskripciji (posebno kod Bonjaka/muslimana) od svih tzv. konstitutivnih naroda, u BiH jo ima nekoliko stotina hiljada2, nemaju ravnopravnog odreenja imena svog jezika. Tu elimo ustanoviti da li se radi o istom jeziku ili su to tri posebna jezika. Teko je sa sigurnou tvrditi jedno ili drugo, jer o tom pitanju imaju i jezikoslovci puno potekoa, zbog kojih ne mogu doi do usaglaenog rjeenja. Jezici naroda Bosne i Hercegovine Za vrijeme SFRJ u Bosni i Hercegovini je bila od 1970. pa nadalje promovirana sintagma bosanskohercegovaki standardnojeziki izraz koja je trebala pokazati sveobuhvatnost i otvorenost norme, ali i osobenost jezika u BiH u okviru tadanjeg hrvatskosrpskog/srpskohrvatskog jezika.3 Iako je prolo ve neko vrijeme otkako srpskohrvatski jezik vie ne postoji, ostao je zakorijenjen u ljudskoj svijesti i mnogi ga jo smatraju svojim maternjim jezikom, odnosno jezikom kojim govore u svakodnevnom ivotu. I dan-danas
1 2 3 Uvodnik feljtona Jezik kojim govorimo, koji je izaao u sedam dijelova u Nezavisnom magazinu Dani u Sarajevu, tokom 1999. godine. Les cahiers demografiques, 4/2007., Strasbourg. Katni-Bakari, 2009., str. 73.
66 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

ljudi pitaju da li govori srpskohrvatski ili kako se ono kae na srpskohrvatskom. injenica je da je taj komponovani jezik bio osmiljen da bi spojio teritorij bive Jugoslavije, kao jedan jezik kojim govore svi stanovnici federativnih drava. Da bi Jugoslavija zaista bila drava u kojoj e prevladati princip bratstva i jedinstva, onda bi jeziko jedinstvo bio jedan od temelja za odravanje etnikog jedinstva diljem Jugoslavije (Greenberg: 2004, str. 16).4 Dakle, ovaj jezik bio je plod istog politikog ininjeringa s ciljem jezike unifikacije odreenog teritorija. Nakon raspada Jugoslavije na njenom podruju pojavio se separatistiki nacionalizam, koji je u ime naroda teio ka unitavanju svega jugoslavenskog5. Zahtjevi za promjenama u nazivu jezika poinju jaati od 1991. godine, kada Bonjaci svoj jezik nazivaju bosanskim i poinju raditi na njegovoj standardizaciji, dok bh. Hrvati odluno trae pravo da svoj jezik zvanino nazovu hrvatskim, a bh. Srbi srpskim.6 Svaki narod htio je istaknuti svoju posebnost i razliitost od ostalih u svim pogledima, pa tako i na podruju jezika. Radi se o namjenskoj diferencijaciji koja je predvoena nacionalnom politikom. Dakle, savremenu jeziku situaciju u Bosni i Hercegovini odredile su nacionalne politike, to u naoj situaciji nije bilo nuno, ali u praksi nije niti neobino (Vajzovi, 2000: 357), budui: a. da jezike grupe (kao kolektivi odreeni jezikom kojim se slue) mogu korelirati ne samo s nacionalnim nego i s razliitim drukije odreenim drutvenim grupama (etnikim, dravnim, regionalnim, politikim, konfesionalnim itd.) i pritom se s njima mogu, ali i ne moraju podudarati (Bugarski u Vajzovi, 2006: 357). b. ...da je jezik, u gotovo svim definicijama naznaen kao jedan od odreujuih (iako ne i neizostavnih) elemenata nacije i da je slobodna upotreba maternjeg jezika, posebno u naim uslovima, jedna od najbitnijih pretpostavki ostvarivanja nacionalne ravnopravnosti. (ipka u Vajzovi, 2006: 357). Vajzovi kae da u BiH govorimo o naciokratskim tendencijama u jeziku, koje se u literaturi tumae kao glasno djelovanje nacionalne inteligencije na raspirivanju meunacionalnih strasti putem jezika i to tako:
4 Greenberg u nastavku citira Devada Jahia: etiri nacionalne tradicije (hrvatske, srpske, bosanske i crnogorske) uklopile su se u jedan, stoga, istina, elastian idiom, ne zbog toga to je to bila tenja drutvenih snaga koje su na taj jezik uticale ve prije svega zbog toga to je to istorija sklopila i to je ba takav idiom njeno genetsko ishodite. Devad Jahi, Jezik, nacija, nacionalizam, Sarajevo, Osloboenje, 1990. Marjan Horvat u asopisu Mladina napisao je lanak pod nazivom Novi jezikovni babilon na Balkanu; Mladina, 6. novembar 2009., br. 44, Ljubljana. Katni-Bakari, 2009., str. 74.
5 6
Godinjak 2010 / 67
4/20/11 1:15 PM
SPAHI
1. da se u jeziku negira ili iz jezika protjeruje sve ono to, prema miljenju naciokrata, ne odgovara vlastitoj naciji, 2. da se po svaku cijenu iznalaze i veliaju sve nacionalno markirane posebnosti, 3. da se, lingvistiki neselektivno, rehabilituju one forme koje su u minulim vremenima nosile prepoznatljiv peat nacionalnog i slino. 4. da se insistiranjem na jezikom separatizmu, na izdvajanju zasebnih jezika po svaku cijenu, opravda ne samo meunacionalno distanciranje ve i eventualno teritorijalno prestrojavanje, pa i potpuno razgraniavanje.7 Drugim rijeima, Vajzovi dalje objanjava da jeziki naciokratizam podrazumijeva nastojanje grupa ili pojedinaca, koji su obino s neije strane delegirani odnosno ovlateni, a moe biti i samozvani, najee ideoloko-politiki pokretani, da odreenim jezikim pitanjima prilaze sa nacionalnih pozicija i to samo u onom pravcu koji trenutno odgovara njihovoj naciji i njihovim vlastitim interesima.8 Meu ljudima oduvijek postoji dobro poznata podjela: mi i oni. U tom kontekstu Vajzovi govori o najefikasnijem i najeem ve isprobanom receptu: MI smo ugroeni, a ugroavaju nas ONI koji zabranjuju, ignoriu, svojataju, otimaju nae i(li) istovremeno nam nameu svoje. Dakako, nikad ne ugroavamo MI ve su uvijek takvi ONI. Dodaje i kako je znaajno i 'moderno' insistirati na meusobnim razlikama, tvrdei kako nita zajedniko nije mogue ni jezik, ni kole, ni razredi, ni zakoni, ni institucije, ni mediji ni prostor itd.9 Nietzscheova teorija malih razlika Segregacija je u jin-jangovskom (boanskom ili drugaije shvaenom) stvaranju ljudskog roda imanentna ovjeku. Bilo koji identitet (a ovjek i grupe imaju vie njih) ne moemo ni stvoriti, osim na osnovi razliitosti/razlika od drugih i drugaijih. Isto je i s fudbalskim navijaima kao i s pripadnicima najrazliitijih skupina/udruenja, a najosjetljivije je sa nacio-vjerskom i etnikom identifikacijom. Uvijek je rije o rivalitetima i konfliktima, gdje jedni hoe biti dominantni nad drugima. To se izraava u svakodnevnoj ve spomenutoj paradigmi MI i ONI. Mi, naravno dobri i Oni, naravno loi. Kad je rije o stvarno razliitim rasama, narodima, jezicima, tu je (uz sve probleme konfrontacije) stvar jasna; razliitost je oita.
7 8 9
Vajzovi: Navrat-nanos norma, koji je dio spomenutog feljtona, Dani, br. 131. Isto. Isto.
68 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Meutim, kada su razlike male, onda se one napuhuju i konflikt zna poprimiti mnogo ee i vatrenije emocije. Onda se te razlike napuhuju, vjetaki proizvode, a najee ostaju na nivou razliite ikonografije, jezike formulacije/denominacije (naciogemi, ideologemi, religiogemi i sl.10) i temelje na principu emocija i vjerovanja u njih, bez realnog pokria.11 Ukoliko bismo zajapurene protivnike s malim razlikama pitali da vam racionalno objasne svoju posebnost i razliitost od hiperbolirano postavljenih razliitih, dobili bismo veoma malo racionalnih i validnih (o znanstvenim da i ne govorimo) argumenata. No, fiktivne razlike (to je povijest pokazala), ako se indoktrinacijom, irenjem predrasuda i njegovanim neznanjem ustolie, mogu biti pokretai i najgorih zlodjela. U drutvima gdje je homogenost data, postaje problem kako stvoriti razlike ak i razlike koje nam izgledaju tako jednostavne kao to su one izmeu mukaraca i ena (Monaghan i Just, 2003: 91). Poto se etnike grupe uvijek odreuju naspram drugih, sama je injenica razliitosti ono to je esto vanije od ieg drugog (Monaghan i Just, 2003: 95). Varijeteti istog jezika Ranko Bugarski, lingvist iz Beograda, u intervjuu za splitski Feral Tribune istaknuo je da na lingvistiko-komunikacijskom planu nema nikakve sumnje da su hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski jedan jezik te da su razlike meu ovim jezicima jako male: procentualno gledano, ti jezici koriste 90 odsto istog jezikog fonda.12 Dodao je da su i glasovni sistem, morfologija i sintaksa vrlo slini, te se moe rei da se u sve etiri drave govori isti jezik. Bugarski kae da se veliki stepen slinosti ogleda, na primer, u injenici da prosjeno ili nisko obrazovani stanovnici ovih prostora koji govore srpski, hrvatski ili bosanski jezik, jako dobro meusobno komuniciraju i razumiju jedni druge bez potekoa. Prema njegovoj ocjeni se osamostaljivanjem drava i njihovih nacionalnih jezika javila potreba da svaki od njih dokae da je razliit od drugih. Ali, realne jezine injenice govore da ljudi u dnevnoj komunikaciji govore jedan isti jezik i uglavnom se prema njihovom govoru ne moe odrediti njihova nacionalnost, dodaje Bugarski. Prema rijeima Bugarskog, kada biste danas u Sarajevu na ulici sluali razgovor trojice mladia od kojih je jedan Hrvat, drugi Srbin a trei Bonjak, teko da biste mogli shvatiti da govore razliitim jezicima. Ali kada biste ih pitali kojim jezikom govore, oni bi vjerovatno odgovorili da govore 'naki' ili bi u smislu duhovitog komentara rekli da govore hrvatski, srpski i bosanski.
10 Vidi B. Spahi, 1985. in 2001. 11 Vidi B. Spahi, 2001.; 62/63. 12 Ranko Bugarski u intervjuu za splitski Feral Tribune, 6. septembar 2007., br. 1144.
Godinjak 2010 / 69
4/20/11 1:15 PM
SPAHI
Ivo Pranjkovi, ugledni hrvatski jezikoslovac, u intervjuu za asopis Slobodna Dalmacija kae da su na standardolokoj razini, hrvatski, srpski, bosanski, pa i crnogorski jezik razliiti varijeteti, ali istoga jezika13, te da se na isto lingvistikoj razini, odnosno na genetskoj razini, na tipolokoj razini, radi o jednom jeziku. Sa tim je saglasan i profesor Midhat Rianovi koji kae da ko god tvrdi da su u pitanju etiri razliita jezika ili je gluh ili aknut, ili to je gore nego biti gluh i aknut ekstremni nacionalista.14 Rianovi takoer pie kako nekim ljudima smeta ime 'bosanski' jer, kau oni, tako svoj jezik zovu bosanski muslimani pa je to nepoteno prema ostalim stanovnicima ove zemlje15 i podsjea sve koji tako misle da je pridjev bosanski izveden od imenice Bosna i da se moe dovesti u vezu i sa imenicom Bosanac. Ali, kako kae, ni Bosanac nije pripadnik nijedne nacije jer takva nacija ne postoji najvie zato to ne odgovara politiarima: ona bi drastino smanjila broj ministarskih fotelja, tj. prilika za pljaku naroda. Orwellovski novogovor Novogovor, izvire iz engleske rijei Newspeak (new + speak), to znai namjernu upotrebu dvosmislenih termina od vladnih slubenika s ciljem utjecanja na javno mnijenje. Ovaj izraz prvi je upotrijebio George Orwell u svojoj knjizi 1984.16 Na slian nain su se u ex-YU republikama nakon rata krenule kampanje post festum mijenjanja jezika i odreenih rijei, kako bi se svaki jezik to vie distancirao, odnosno to vie razlikovao od do tada zajednikog jezika (srpskohrvatskog) a i od zajednikog identiteta. Tako su poeli komponovati i nanovo izmiljati rijei ili ih pak izvlaiti iz starih rjenika, koji su ve davno pali u zaborav. Kao primjer moemo navesti hrvatsku rije dalekovidnica. U HRT-ovoj emisiji Po ure torture, koja se emitirala prije nekoliko godina, novinarke su otile na ulicu i ispitivale ljude da li znaju ta ta rije znai. Nijedan od ispitanika nije tano znao o emu se radi, ali su svi po nekoj logici zakljuili da se radi o lovskoj kuici iz koje se daleko vidi. Uzimajui u obzir neke od navedenih pretpostavki, iz njih moemo izvui sljedee zakljuke: 1. Postoje svi povijesni, jeziko-iskustveni i politiki uvijeti za kontinuirano postojanje bosanskog, kao oficijelnog dravnog jezika meunarodno priznate drave Bosne i Hercegovine (na bazi referenduma 1992. godine za samostalnu BiH se izjasnilo 64% njenih itelja).
13 14 15 16 Ivo Pranjkovi u intervjuu za asopis Slobodna Dalmacija, 7. februar 2006. Rianovi, 2009., str. 21. Isto, str. 26. Vidi N. Chomsky, 2001.
70 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

2. Bosanski, srpski i hrvatski jezik su zapravo jedan jezik. Bez obzira na razliitu denominaciju jezika u BiH, to je vie posljedica preovladalih nacionalno-vjerskih koncepata 1990., pretoenih i zvaninu politiku, svi itelji BiH, bar na nivou svakodnevne (de facto, d' en bas) komunikacije se meusobno apsolutno razumiju, pa ak i sa iteljima u irem srpskohrvatskom/hrvatskosrpskom prostoru ex Jugoslavije. Daleko je vea jezika razlika u dijalektima Dalmacije i Hrvatskog zagorja, Vojvodine i june Srbije, te Krasa i Prekmurja!? (...) Metod tipskog uzora/paradigme u vidu moguih rjeenja Istraivanje jezika naroda u BiH sa stanovita komuniciranja znaajno je i zanimljivo s obzirom na konfesionalni i kulturoloki, a docnije i etniki mozaik ovog prostora (Nuhi, 2000: 74). Dodatni znaaj ovom pitanju daje i injenica da se na osnovu jezika koji je upotrebljavan u raznim historijskim dokumentima, kojim su pisane razne knjige, crkvene najvie, jezik imenuje as jednim, as drugim, as treim imenom, ovisno o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti i stepenu naune nepristranosti istraivaa (Nuhi, 2000: 74). Ali, ima dokumenata i istraivaa koji dokazuju da jezik kojim se u Bosni i Hercegovini govori od najstarijih vremena, nije ni jedan, ni drugi, ve svoj bosanski (Nuhi, 2000: 74). Tokom prouavanja dananje uistinu kompleksne i kontradiktorne jezike situacije u BiH te pronalaenja najoptimalnijih modaliteta njenog rjeavanja, upotrijebili smo Weberov metod tipskog uzora, odnosno metod analogije i komparativne analize postojeih i za BiH moguih rjeenja.
1. vicarski model
vicarska je drava u kojoj ive etiri razliita etniteta, koji objektivno govore etiri razliita jezika; radi se o vicarskim Nijemcima, vicarskim Francuzima, vicarskim Italijanima i o najstarijoj malobrojnoj grupi Retoromana. Nijedna od nabrojanih etno-nacionalnih grupa ne predstavlja nacionalnu manjinu, sve su one konstitutivni narodi koji tvore populaciju vicarske drave te dravotvorno predstavljaju vicarsku naciju. Svi govore svoj maternji etno-nacionalni jezik, a svi su jezici jednakopravni dravni jezici. Prema ovom modelu ili paradigmi, s moda neto boljom teritorijalnom (re) organizacijom Bosne i Hercegovine, stvar je vie nego mogua. Neka svako svoj jezik imenuje svojim profiliranim/samosvjesnim etno-nacionalnim imenom i neka potuje njegovu standardizaciju iz matinih nacionalnih drava i neka su slubeni jezici u BiH hrvatski, srpski i bosanski, s tim to bi u tom sluaju (vis en vis proporcionalnosti i jo prisutnih nacionalnih tenzija) bilo loginije da se jezik Bonjaka definira kao bonjaki jezik. Bosanski jezik kojim u dravi BiH Godinjak 2010 / 71
4/20/11 1:15 PM
SPAHI
govore jedino najbrojniji Bonjaci, osim supremacijskih konotacija, donosi jo jedan problem, jer i sam naziv drave koji pojam Bosanac izjednaava s pojmom Hercegovac implicira da postoji i hercegovski jezik (...). vicarski model potvren je u brojnim dravama, koje nemaju naziv jezika koji bi bio proporcionalan nazivu drave i nacije, npr. Amerikanci u SAD-u, Australci, Novozelanani, a svi oni govore engleski jezik, Kanaani engleski i francuski jezik, Crnogorci govore srpski itd. Tako ni u BiH ne bi trebalo biti problema o tom pitanju.
2. Belgijski model
Belgijska paradigma bi, osim jezike politike (uz mnoge druge sline primjere) BiH vie pomogla u redefiniranju (to je u nenauno baziranoj praksi vjerovatno teko ostvariti, ali nije i nemogue) imena drave. Iako u Belgiji ive holandsko-germanski Flamanci i francusko-romanski Valonci, gdje su oba jezika ravnopravna i oba u upotrebi, drava se (kao zajedniki imenitelj populacije) zove Belgija i svi itelji su u smislu politiki definirane nacije (posebno prema vani) Belgijanci. Kroz svoju cijelu povijest, koja datira od 8. stoljea (banovina Bosna)17, dananja BiH se u daleko veem periodu zvala Bosna; od banovine, kraljevine, ejaleta, vilajeta, paaluka18. Hercegovina (kroz najvei dio svoje slavenske prolosti) se due zvala Zemlja Pavlovia, Humska zemlja, Zahumlje i bila je najdue pokrajina u vazalnom odnosu ili u sastavu bosanske srednjovjekovne drave. Sve do separatistikih tendencija humskog kneza Stjepana Vukia Kosae (Bosanac, roen u do danas postojeem selu Kosae, izmeu Gorada i Foe), potpomognutim Maarskim dvorom, dobivi maarsku titulu Hercoga (vojvode). Potom se Zahumlje (maarskom inicijativom) poinje zvati Hercegovina (Vojvodina). Turci u kasnijim teritorijalnim prestrukturiranjima (zbog svoga lakega vladanja) cjelovitu i ve okrnjenu Bosansku kraljevinu/na poetku ejalet (gube od Venecijanaca vei dio obale, a kasnije od Austrougara i osvojenu Slavoniju-Sklaviniju) dijele na bosanski, hercegovaki i sandaki paaluk, to, bez Sandaka i Austrougari nazivaju Bosna i Hercegovina19. Taj naziv je ostao i danas. Meutim, u identitetsko-nacionalnim previranjima, hercegovaki Hrvati pojmam Hercegovac izjednaavaju sa pojmom katolik-Hrvat, a pojam Bosna vide iskljuivo s tursko-islamskim predznakom, prezirui na svojevrstan nain i bosanske katolike-Hrvate, koji su politikom HDZ-a zamijenjeni za Kninske Srbe iz Hrvatske. Za razliku od Bosne i Bosanaca, Hercegovina nikada nije bila samostalna ni banovina niti drava, a i sam Herceg Stjepan
17 Vidi E. Imamovi, Stablo bosanskih vladajuih dinastija, 2008. 18 Vidi M. Vego, 1985. 19 Vidi N. Klai, Srednjovjekovna Bosna, 1986.
72 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

(vazal bosanskog dvora i otac zadnje bosanske kraljice Katarine) bio je pretendent za bosanski kraljevski prijestol20. Nisu li samo ove injenice razlog da se ozbiljnije promisli o vraanju bosanskoj dravi njenog pravog imena Bosna?! U svojim katolikim pohodima, Vatikan je, potujui postojanje banovine Bosne ve u XI stoljeu osnovao dijacezu Franjevaca Bosne (ne BiH ili Hercegovine, a jo manje Hrvatske!) srebrene s prijestolnicom u Stonu, da zatite (uz dominantnost dravne Crkve bosanske, koja je za vatikan bila heretika) postojei katoliki ivalj i da djeluju prozelitski, jer je Bosna bila definirana kao terra misionis-podruje koje misionarski treba katolicizirati21. Kasnije je, opet potujui povijesnu i realnu dravnost bosanske drave, Vatikan osnovao i Nadbiskupiju vrhbosansku (ne vrhherceg-bosansku, hercegovaku, odnosno hrvatsku ili srpsku). To se potuje do danas. Nije li i papa Pavle II Vojtila odao priznanje bh. dravi, poslijeratnim dolaskom u Sarajevo i rukujui se s legalnim predsjednikom samostalne BiH Izetbegoviem? Nikada niti jedan hrvatski ili srpski vladar nije nominalno i zvanino priznato nosio prefiks vladar Bosne, dok je bosanski kralj Tvrtko I (u 14. stoljeu) zvanino (i od Vatikana priznato) bio kralj Bosne (to je podrazumijevalo i Zahumlje-Hercegovinu), Dalmacije i Srbije, a car Lazar i carica Milica postaju njegovi vazali, umanjujui titule u kneza i kneginju. Bosna ima pisane tragove o svome plemstvu 22, ima evanelja Crkve bosanskih kristajana na autohtonom pismu bosanici (ne hrvatici/croatici ili srbici), ima knjige, zapise, ljekarue-medicinske knjige i godinjake franjevaca Bosne srebrene na bosanici ili latinino pisanom bosanskom jeziku. Zato bi se taj jezik u predtursko, tursko (dugo vremena bosansko plemstvo govorilo bosanskim jezikom i pisalo na bosanici) i poslije tursko doba, a i danas zvao drugaije nego bosanski? ak je i Kallay (kao guverner Austro-Ugarske u BiH) predlagao da se itelji zovu Bonjani/bonjaci, katolike, muhamedove i pravoslavne vjere. No, projekt je propao izbijanjem Prvog svjetskog rata, nakon kojeg dolazi na vidjelo prvo velikosrpska, a onda i velikohrvatska politika na podruju BiH. Ukoliko bi se BiH vratilo povijesno ime (za ta ima jo nebrojeno argumenata), onda bi se u dravotvornom nacionalnom (politikom) poimanju njeni itelji mogli komotno na viem nivou zvati Bosanci, a bili bi etniki/nacionalno bh. Hrvati, bh. Srbi i bh. Bonjaci, to bi multietnike i multikonfesionalne Bosance posebno uinilo ravnopravnim23.
20 21 22 23
Vidi B. Spahi, 2006. in 2008. Vidi M. Vego, 1985. ter N. Klai, 1986. Uporedi Imamovi, Vego, Klai, Fojniki Grbovnik, Hvalov zbornik. Vidi B. Spahi, 2006. in 2008.
Godinjak 2010 / 73
4/20/11 1:15 PM
SPAHI
Hrvaki/slovenski/srpski model jezike politike Stiui uvid u geografski oblik dananje Hrvatske, vidljivo je da je i ona (kao mnoge druge drave) nastala kao austrougarska vojna krajina u odbrani Evrope od Turaka. to znai da je naknadno, vie kao nagradu, negoli osvajanjima, dobila neka slavensko-govorea podruja, koja joj nisu prije pripadala. Konanim pridobivanjem junog primorja i Dalmacije do Zadra tek po Prvom svjetskom ratu, a Istre tek nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatska se suoila s veoma kompleksnom (daleko veom negoli Bosna prije i danas) jezikom situacijom; izvorni zagorski i podravski jezik je i danas ekavski i ima niz specifinosti u govornom vokabularu. U Istri se, uz italijanski/istrijanski i uz mnogo slovenizama (jo od Karantanije do Rijeke) govorio akavski naglasak, prisutan i do danas, osim Istre i na otocima Kvarnera. U Dalmaciji se govorio ikavski, koji je naseljavanjem (bjeanjem pred Turcima) doao iz Bosne (u vrijeme rimskih osvajanja Ilirika, Dalmacija je podrazumijevala gotovo cijelu dananju BiH od Une do Drine i od Save do mora. U Bosni je do srpskohrvatskih konvencija i standardizacija hrvatskog i srpskog jezika te tzv. bosanskog izraza u tom sh/hs jeziku24, dakle do uvoenja ijekavske varijante bila dominantna ikavica, a kroz cijelu povijest nikada prisutna ekavica, osim kasnijih ekavskih doseljenika. Hrvatska je (kao i Slovenija i Srbija, koja je odustala od izvornog srpskog ijekavskog standarda Zakonik Carstva Duanovog na ijekavskom) jednostavno dravnom politikom uvela ijekavsku standardizaciju hrvatskog jezika, za koju su se prije Vuka Karadia borili bosanski franjevci fra Matija Divkovi i fra Nikola Lavanin25. Standardizacija hrvatskog, slovenskog i srpskog jezika do danas nije iskorijenila lokalne dijalekte, koji se bar nekoliko puta manje meusobno razumiju od svih Bosanaca i Hercegovaca meusobno i u okrunom miljeu izvan granica BiH. Dakle, uvoenje bosanskog kao zvaninog jezika drave Bosne (i Hercegovine) bilo bi najmanje pet puta bezbolniji po lokalne dijalekte u BiH, gdje je dolo do gotovo potpunog izjednaenja. No, to se ne uklapa u vanbosanske nacionalne programe, koji su, briui historiju Bosne, njegovanim neznanjem i neprosvijeenou obinih ljudi, te nepostojanjem bosanske dravotvorne svijesti, podobro uspjeli udaljiti sve tri konfesije-nacije od svoje autohtone autentinosti i napraviti ih surogatima (denaturaliziranim karikaturama autentinog sadraja) i primarno vjerski profiliranim poslunicima vanjskih centara vjerske i politike moi. Sve uz nepostojanje unutarbosanskog integrirajueg i autohtonog programa, iji bi zagovornici prije bili multietnini i Bonjaci, ali kada ovi zadnji ne bi primarno insistirali na islamu i pripadnitvu islamskoj naciji od Indokine do Peloponeza, zanemarujui istogovoree kranske i bezbone bh. sunarodnjake, sa kojima bi skupa svoju domovinu BiH pretvorili u funkcionalnu dravu, koja bi temeljila
24 Vidi Vajzovi, 2008. 25 Uporedi Vego, 1985. i uri, 1983.
74 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

na suverenitetu GRAANA, a ne vjersko-nacionalnih stada dirigovanih izvana nautrb svoje matine domovine26. Anketa Sve ovdje izloene teze i pretpostavke posluile su kao ishodite za upitnik kojim smo htjeli provjeriti meu obinim ljudima kakav odnos imaju spram jezika uope, a naroito odnos spram bosanskog jezika. Istraivanje smo proveli u obliku ankete koja je obuhvatila 100 ispitanika, i to iz Sarajeva, Banje Luke, Mostara te dravljana BiH koji sada ive u tuini. Prvo to treba napomenuti jeste da se radi o prilino malom uzorku ispitanih ljudi, to moe u velikoj mjeri utjecati na vjerodostojnost, odnosno validnost rezultata. Ali, ipak su upravo rezultati uvelike pokazali na odreene misaone ablone koji su prisutni u pojedinim regijama unutar BiH, a iz toga moemo zakljuiti da se rezultati ne bi dosta razlikovali ako bi se radilo o veem uzorku. Za opirnije istraivanje svakako bi trebalo puno vie vremena i sredstava. Zakljuna razmatranja do kojih smo doli pokazala su sljedee: 1. Bilo direktno, bilo indirektno, 58% ispitanika svih nacija i sa tri preteno nacionalno bojena podruja BiH te Bosanci i Hercegovci koji ive u tuini, tvrdi da u potpunosti razumije pripadnike drugih nacija, dok ih 42% kae da ne razumiju, ali je iz njihovih argumenata razvidno da se radi o veoma malim razlikama i da je to nerazumijevanje vie u vezi s nekim lokalnim frazama i izrazima, dakle, rijeima koje nisu u opoj upotrebi. To se, naravno, dogaa svugdje u svijetu, jer svaka odreena regija ima svoje narjeje i posebnosti u jeziku. Dovoljno nam govori i podatak da ak 94% svih ispitanika misli kako ne treba prevoditi iz jednog jezika u druga dva. Njih 20% ak tvrdi da je, ustvari, rije o istom ili vrlo slinom jeziku. Gotovo 70% svih ispitanika kae kako se ova tri jezika meusobno uope ne razlikuju. Time smo potvrdili tezu da se meusobno komuniciranje u svakodnevnom ivotu odvija potpuno normalno i da se jezik stavlja u fokus politike, optereene zakasnjelim nacionalnim koagulacijama i anahronim romantiarskonacionalnim politikama. Dobar primjer meusobnog razumijevanja stanovnika bive Jugoslavije je i makedonski reality show Toa sum jas, To sam ja, To sem jaz, u kojem je sudjelovalo 12 mladih ljudi, po dva iz svake bive republike. U kui su zajedno proveli tri mjeseca, svako od njih govorio je svojim jezikom, a komunikacija je djelovala bez veih problema. Najee su se nali nerazumljeni Slovenci i Makedonci, ali se i tu radilo samo o nekoliko rijei, a ne o potpunom nerazumijevanju. 2. Rezultati upitnika su, takoer, nedvosmisleno pokazali validnost Nietzscheove teorije malih razlika, gdje se u ex post standardizaciji i Orwelovoj novogovorizaciji i kroz jezik eli instrumentalizirati politika nacionalnih razlika
26 Vidi B. Spahi, 2001., 2000.
Godinjak 2010 / 75
4/20/11 1:15 PM
SPAHI
i nacionalnih programa, s konanim ciljem negacije bosanskog jezika, a time dovoenjem u pitanje i opstojnosti drave BiH. Uprkos povijesnim i znanstvenim injenicama, znatan dio (veina) pripadnika bh. Hrvata ili Srba tvrdi da bosanski jezik nikada nije ni postojao, ne postoji, niti ima ansu da opstane i da je u krajnjem sluaju izmiljen, uprkos tome da priznaju pravo Bonjacima na nacionalno opredjeljenje i na svoj jezik, ali je markantno da 25% smatra da bi se trebao zvati bonjaki, a ne bosanski. Skladno tome 76% ispitanika iz Mostara i Hercegovine te 100% ispitanika iz Banje Luke i Republike Srpske ne priznaje bosanski jezik kao nacionalni jezik u BiH. 3. Markantno je da je jezika istost ili slinost omoguavala i omoguava sporazumijevanje iseljenim Bosancima i Hercegovcima u susjednim dravama i da im, npr., nita (ili manje) ne smeta da jezik kojim se slue nazivaju hrvatskim ako ive u Hrvatskoj, odnosno srpskim ako ive u Srbiji. Ali, patriotski osjeaj se esto poveava ivljenjem u tuini, pa vei dio ispitanika, koji ive izvan BiH i priznaje BiH i zagovara bosanski jezik kao jezik suverene drave, koja bi se trebala zvati Bosna. No, u veem broju sluajeva, rije je o intelektualcima s fakultetskom izobrazbom, koji, dakle, bolje poznaju historiju bosanske drave. 4. Nacionalni mentalitet nije izostao ni u ovoj anketi. Tako se ispitanici iz Mostara, odnosno Hercegovine u ak 92% izjanjavaju za Hrvate koji govore hrvatskim jezikom i smatraju ga svojim maternjim jezikom, dok tek 8% sebe smatra za Bonjake koji govore bosanskim jezikom. Rezultati iz Banje Luke, odnosno RS-a pokazuju slinu sliku. 64% ispitanika izjasnilo se da su Srbi i da govore srpskim jezikom, dok 24% ispitanika jo smatra srpskohrvatski jezik svojim maternjim jezikom. Ispitanici iz tuine pak u 43% smatraju da u BiH postoji samo jedan jezik bez obzira kako ga zvali. U Sarajevu i srednjoj Bosni 52% ispitanika smatra bosanski za svoj maternji jezik, 42% kae da je sve to isti jezik, a 6% jo smatraju srpskohrvatski za svoj maternji jezik. 5. Tokom ispitivanja kod mnogih ispitanika moglo se osjetiti da im je bilo neugodno. Mnogi su komentirali da je glupo postavljati takva pitanja jer je situacija u Bosni i Hercegovini ionako toliko komplicirana da je bilo koji problem teko ili ak nemogue rijeiti. Veina njih se uznemirila, jer im je dosta nacionalnih opredjeljenja kada su u pitanju svakodnevne stvari kao to je jezik. Njihovo miljenje je da bi trebalo Ministarstvo zajedno sa znanstevnim strunjacima rijeiti ovaj problem da time prekinu previranja etnonacionalne elite i da uvedu u sve dravne institucije jedan jezik. Otprilike 15% ispitanika misli kako je ovaj problem definitivno nemogue rijeiti pa zato uope ne razmiljaju o tome. Zanimljivo je da veina ispitanika iz Banje Luke i RS-a kae kako bi najbolje rjeenje bilo da se ponovo uvede srpskohrvatski jezik, dok neki smatraju kako bi trebalo uvesti neki strani jezik, npr. engleski, kao slubeni jezik
76 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Zakljuak Polemike o priznavanju bosanskog jezika traju ve dugo vremena, a najaktuelnije je ovo pitanje ponovno postalo nakon osamostaljivanja Bosne i Hercegovine 1991. godine. injenica je da e se BiH prije ili kasnije morati ujediniti, i to po principu jedna drava, jedan predsjednik, jedan zvanini, nacionalni, odnosno dravni jezik. Oito ovakva situacija unutar BiH, u kojoj vladaju haos, zbunjenost, nerazumijevanje i netolerancija, veoma odgovara mnogim trenutnim monicima, a i Meunarodnoj zajednici koja je sve ovo mogla ve davno privesti kraju. Zato je nuno da bez suprotstavljajuih stranih politikih uplitanja bosanskohercegovaki lingvisti i strunjaci za jezik (javnim zagovaranjem i iniciranjem ZNANSTVENE rasprave) iniciraju to bre znanstveno i funkcionalno rjeavanje standardizacije dravnog (politiki shvaeno nacionalnog) jezika u BiH te njegovih nomenklatura, nominacija i sl. Od ponuenih paradigmi (iako su prihvatljive i vicarska te belgijska) za BiH najpraktinija, a pogotovo najloginija i najlaka, bila bi hrvatska, srpska i slovenska; standardizacija i nominacija bosanskog kao zvaninog dravnog i knjievnog jezika, uz uvaavanje etnikog opredjeljenja naziva i svakodnevne upotrebe jezika razliitih etno-nacionalnih segmenata u BiH. Bosanski jezik zadovoljio bi i interese Ostalih, kojih nema malo. Jezik je samo jedna drutvena sfera, koju smo ovdje pokuali analizirati, ali treba imati u vidu da o jeziku ne moemo govoriti iskljuivo u okvirima same lingvistike (kao ni o bilo kojoj drugoj nauci unutar same sebe), ve ga moramo smjestiti u okvir drutva te svih procesa koji se odvijaju unutar njega. Dakle, pristup svakom drutvenom fenomenu treba biti multidisciplinaran i mora obuhvatati sve mogue uglove. Naizgled jednostavno, pitanje jezika u BiH sve je prije nego to. Kako se bliimo evropskim integracijama, pred nama je teak zadatak ispunjavanja svakojakih zahtjeva i propisa, pa emo kad-tad morati rijeiti i jeziko pitanje, ve zbog nas samih, a kakav e biti ishod, vidjet emo tek u nadolazeim godinama
LITERATURA Bugarski, R. : Svaki je naki 90 posto vaki, razgovarao Bojan Munjin, Feral Tribune, br. 1144, 6. rujna 2007, Split Chomsky, N. : Propaganda, mediji, politika. Beograd: Clio, 2001. uri, B. : Lietopis Bosanski. Sarajevo: ZM BiH, 1981. Fojniki grbovnik, Sarajevo, Svjetlost, 1984. Greenberg, Robert D.: Language and Identity in the Balkans, Oxford University Press Inc., New York, 2004.
Godinjak 2010 / 77
4/20/11 1:15 PM
SPAHI
Horvat Marjan: Novi jezikovni babilon na Balkanu, Mladina, 6. novembar 2009, br. 44, Ljubljana Hvalov zbornik, Sarajevo, Svjetlost, 1984. Imamovi, E. : Stablo bosanskih vladajuih dinastija, Sarajevo, Paleta, 2008. Katni-Bakari, M. : Bosanskohercegovaka sociolingvistika previranja:Jezina situacija u Bosni i Hercegovini nakon 1991, Med stvarnostjo in politiko, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, 2009. Klai, N.: Srednjovjekovna Bosna, Rijeka, Otokar Kerovani, 1984. Monaghan, J. i Just P.: Socijalna i kulturna antropologija, Sarajevo, TKD ahinpai, 2003. Nuhi, M. : Komuniciranje od peinskog crtea do interneta, Sarajevo, Studentska tamparija Univerziteta u Sarajevu, FPN, 2000. Pranjkovi, I.: Srpski, bosanski i hrvatski su isti jezik, razgovarala Vesna Laui, Slobodna Dalmacija, 7. 2. 2006, (http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060207/ kultura01.asp) Rianovi, M. : O bosanskom jeziku, o propadanju Bosne, i ... o vama, Sarajevo, Studio Zalihica, 2009. Spahi, B. : Strategija savremene propaganda, Sarajevo, ID Osloboenje, 1985. Spahi, B. : Izazovi politikog marketinga, Sarajevo, Compact, 2000. Spahi, B. : Nacionalni anti-marketing ex Yu i bh naroda, Sarajevo, VKBI, 2001. Spahi, B. : BiH na razkriju budunosti, Sarajevo, Godinjak FPN, 2008. Vego, M.: Postanak srednjovjekovne bosanske drave, Sarajevo, ZM BiH, 1985. Vajzovi H. : Navrat-nanos norma, Dani, br. 131, 3. 12. 1999. Vajzovi H.: Jezik i nacionalni odnosi u Bosni i Hercegovini identitet jezika i determinante jezikih identiteta, Sarajevo, Godinjak FPN, 2006. Vajzovi, H. : Jezik i nacionalni identiteti, Sarajevo, Fakultet politikih nauka, 2008.
LINGUISTIC ISSUES IN POST-DAYTON BOSNIA AND HERZEGOVINA Sanja Spahi Summary

This essay is about linguistic situation in Bosnia and Herzegovina which is now more than ever under the influence of nationalistic politics that is being actuated within the state itself. The author is examining and comparing theoretical premises and the actual state of the linguistic situation in B&H and the possible solutions which would contribute to a better foundation of establishing a functional state of Bosnia and Herzegovina, where the language of Bosnian population represents one of the most important factors among other political problems.
78 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

In the end the author presents the results of a survey which she conducted among the citizens of Bosnia and Herzegovina who live in Sarajevo, Banja Luka, Mostar and among those who today live abroad. The purpose of this essay is not to rediscover all the problems, but to introduce some views and opinions about possible solutions. Keywords: Bosnian language, national language, national politics, differentiation on purpose
Godinjak 2010 / 79
4/20/11 1:15 PM
UDK 338.48: 551.4 (497.6)
Lokalni razvoj i speleoturizam u Bosni i Hercegovini*1
Jasminko Mulaomerovi Fakultet poslovne ekonomije, Sveuilite / Univerzitet Vitez, Travnik
U Bosni i Hercegovini je registrovano vie od 4.000 speleolokih objekata. Mnogi od njih su peine koje karakteriziraju znaajne estetske ili kulturne vrijednosti, ali su kao turistiki potencijal prepoznate samo dvije-tri (Vjetrenica, Srednja Bijambarska peina, Banja Stijena), ali ni one, zbog politike razvoja, nisu postale znaajne turistike destinacije. Sadanji problem siromatva, nejednakosti i nezaposlenosti u lokalnim zajednicama trai nove politike lokalnog ekonomskog razvoja utemeljene na novim teorijama lokalnog ekonomskog razvoja. Okvir za rjeenje treba traiti u punoj valorizaciji svih prirodnih, ljudskih i infrastrukturnih potencijala svake lokalne zajednice. Jedan od takvih potencijala su peine u 15 opina (Hadii, Velika Kladua, Tesli, Trnovo, Foa, Kladanj, Ilija, Ravno, Drvar, Bosansko Grahovo, Pale, Praa, ipovo, Stolac, Sanski Most). Kljune rijei: speleoturizam, lokalni razvoj, Bosna i Hercegovina
okalni ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini posljednje dvije decenije oblikovao se kao rezultat tranzicije drutvenog, ekonomskog i politikog sistema, formiranja drave Bosne i Hercegovine, teritorijalne organizacije utemeljene na Ustavu i Vaingtonskom sporazumu, ratnih razaranja 1992.95., destrukcije stanovnitva i lokalne ekonomije, destrukcije infrastrukture, presijecanja tokova stanovnitva, kapitala, angamana meunarodne zajednice (UNDP, EC, Delegacija EC u BiH, USAID, GTZ, SIDA i drugi), meunarodnih programa
* Rad predstavlja dio cjeline doktorske disertacije koja je s naslovom Determinante i efekti speleoturizma na razvoj nerazvijenih podruja odbranjena na doktorskom programu Krasoslovje na Univerzitetu Nova Gorica (Slovenija) 2009. godine.
80 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Lokalni razvoj i speleoturizam u BiH

i projekata podrke lokalnom ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine, angamana entitetskih saveza lokalnih zajednica (opina i gradova). Blizu petine stanovnitva u lokalnim zajednicama ivi ispod linije siromatva, a jo treina na najmanji potres na tritu moe biti gurnuta ispod te linije. Stopa nezaposlenosti, mjerena na temelju evidencija biro za zapoljavanje i zavod za statistiku, prelazi 40 procenata. Prema tome, vie od 40 posto radne snage nije aktivno, odnosno njegov potencijal je neiskoriten. Problem siromatva, nejednakosti i nezaposlenosti u lokalnim zajednicama trai nove politike lokalnog ekonomskog razvoja utemeljene na novim teorijama lokalnog ekonomskog razvoja. Okvir za rjeenje treba traiti u punoj valorizaciji svih prirodnih, ljudskih i infrastrukturnih potencijala svake lokalne zajednice. Iskustva pokazuju da to moe biti rjeenje. Tehnike lokalnog ekonomskog razvoja mogu dati brze i efikasne rezultate u vezi s problemom nezaposlenosti i siromatva. Specifinost lokalnog ekonomskog razvoja je i u tome to lokalne zajednice mogu bre i fleksibilnije da reagiraju na promjene. Lokalni ekonomski razvoj je veoma uspjean instrument za ekonomsku tranziciju. Koraci za valorizaciju uoene poslovne mogunosti, za valorizaciju potencijala speleolokog turizma su: uspostavljanje referata ili slube u lokalnoj zajednici koja bi preuzela obavezu razvoja potencijala u turistiku atrakciju, uspostavljanja prijateljskog poslovnog okruenja za razvoj speleoturizma, uspostavljanje partnerstva izmeu privatnog i javnog sektora u razvoju speleoturizma, revidiranje ili razvijanje postupaka i procedura u vezi s registracijom onih koji bi se bavili speleoturizmom i svih regulativa u vezi s njihovim poslovnim turistikim aktivnostima, uspostavljanje politike jednakih mogunosti koja osigurava svima da ispune svoje potencijale, priprema ekonomskog pregleda lokalne zajednice, razvijanje strategije integrirajueg i inkluzivnog lokalnog ekonomskog razvoja i inkorporiranje speleoturizma u nju. Od instrumenata koji stoje na raspolaganju za lokalni ekonomski razvoj, a samim tim i za razvoj speleoturizama, posebno su interesantni i korisni: instrumenti za poveanje pristupa lokalno raspoloivim finansijskim sredstvima, instrumenti za podrku razvoju mikro, obiteljskih i malih poduzea, instrumenti za izgradnju lokalne infrastrukture koja podrava turistiku aktivnost, instrumenti za razvoj ljudskog potencijala i edukativne aktivnosti. Posebnu panju treba podrka kreiranju i prezentiranju projekta lokalnog ekonomskog razvoja, projekta razvoja speleoturizma u lokalnoj zajednici, disperziji informacija te stvaranju i jaanju svijesti o mogunostima i vrijednostima razvoja speleoturizma. Identificirane peine koje bi mogle biti predmet turistike valorizacije (Mulaomerovi, 2000; Mulaomerovi, 2007; Mulaomerovi & Osmankovi, 2007, 2008; Osmankovi, Mulaomerovi & Biaki, 2006), odnosno opine koje bi mogle speleoturizam inkorporirati u svoj lokalni razvoj su:
Godinjak 2010 / 81
4/20/11 1:15 PM
MULAOMEROVI
1. Opina Hadii (peina Megara) (Mulaomerovi, 2001), 2. Opina Velika Kladua (peina Hukavica) (Osmankovi & Mulaomerovi, 20002001), 3. Opina Tesli (peina Rastua), 4. Opina Trnovo (peina Klokoevica) (Mulaomerovi, 2001), 5. Opine Trnovo Foa (peina Ledenjaa), 6. Opina Kladanj (Djevojaka peina) (Osmankovi & Mulaomerovi 1998), 7. Opina Ilija (peine na Bijambarama) (Mulaomerovi & Osmankovi, 2009), 8. Opina Ravno (peina Vjetrenica), 9. Opine Drvar Bosansko Grahovo (peina Ledenica), 10. Opina Drvar (Titova peina), 11. Opina Pale (peina Orlovaa), 12. Opina Praa (Mrana peina), 13. Opine ipovo Kupres (Vaganska peina), 14. Opina Stolac (peina Badanj), 15. Opina Sanski Most (peina Hrustovaa) (Mulaomerovi, 20002001). Generalno, sve navedene opine karakterizira ispotprosjean nivo ekonomske razvijenosti, natprosjean nivo nezaposlenosti (tabela 1), neiskoriteni prirodni resursi, ispotprosjean nivo infrastrukturne povezanosti, ispotprosjean kvalitet urbane i komunalne opremljenosti, demografska struktura koju karakterizira starenje, depopulacija i migracije.
Opina Hadii Trnovo Ilija Pale Praa Foa Kladanj Tesli Velika Kladua Sanski Most Drvar ipovo Kupres Ravno Stolac GDP pc FBiH 100 99 39 38 164 41 150 53 72 58 54 33 97 101 57 46 Stopa nezaposlenosti 62 64 72 ... 61 ... 57 ... 62 49 48 35 ... 39 72
Tabela 1. Pregled razvijenosti opina

Izvor: Zavod za programiranje Federacije BiH, Sarajevo, 2008.
82 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Deset od petnaest opina na ijoj teritoriji su identificirane potencijalne turistike peine ima nivo razvijenosti nii od 75 posto bosanskohercegovakog prosjeka razvijenosti mjerenog ukupnim domaim proizvodom po stanovniku. Pet opina ima manje od 50 posto prosjene razvijenosti. Pet opina ima iznad ili prosjean nivo ekonomske razvijenosti. Zbog toga se naglaavaju efekti turizma, odnosno speleoturizma, na bri razvoj nedovoljno razvijenih podruja, kao i njegov multiplikativni efekt na lokalni razvoj. Procjena potencijala i efekata razvoja speleoturizma na lokalni ekonomski razvoj temelji se na dostupnim podacima o ukupnom domaem proizvodu po stanovniku, broju zaposlenih, broju nezaposlenih, broju stanovnika, stopi zaposlenosti, stopi nezaposlenosti, broju turista u opini i/ili kantonu, broju uenika osnovnih i srednjih kola u opini i/ili kantonu, broju studenta u opini i/ili kantonu, visini plaa, nivou razvijenosti, kao i na tendencijama. Zajednika karakteristika najveeg broja opina na ijoj teritoriju su potencijalne tustike peine je ispotprosjena razvijenost ili nerazvijenost, visoka nezaposlenost, depopulacija, loa saobraajna i proizvodna infrastrukturna te komunalna i urbana opremljenost. U najmanje razvijenim opinama Kantona Sarajevo (Trnovo, Ilija i Hadii) identificirane su potencijalne turistike peine Megara, Bijambare i Klokoevica. Lokalne zajednice na ijoj teritoriji su evidentirane potencijalne turistike peine s nivoom ekonomske razvijenosti niim od tri etvrtine federalnog prosjeka ekonomske razvijenosti mjerenog visinom ukupnog domaeg proizvoda po stanovniku imaju gotovo 204.000 stanovnika i priblino 23.000 radnih mjesta. Potencijalno trite za razvoj speleoturizma komponirano od turista koji su pokazali interes za ova podruja, studenata i uenika, istraivaa moe se procijeniti na blizu 573.000 posjetilaca. Kao potencijal za kreiranje potranje za ovim vidom turizma moe se uzeti ukupna kolska i studentska populacija, kao i turisti koji posjeuju Bosnu i Hercegovinu i koji su pokazali interes za njenu turistiku ponudu (tabela 2).
Bosna i Hercegovina Uenici osnovnih kola Uenici srednjih kola Studenti Turisti Tendencija Smanjenja Smanjenja Rasta Rasta
380.686 160.497 104.280 583.742
Tabela 2. Okvirni speleoturistiki potencijali Bosne i Hercegovine

Izvor: Podaci o obrazovanju za BiH preuzeti 15. oktobra 2008. sa http://bhas.ba/ARHIVA/2008/ SAO/ EDU/1.pdf; Podaci o broju turista preuzeti 15. oktobra 2008 sa http://bhas.ba/Arhiva/2007/ Saopcenja/Turizam/turizam_A_07.pdf.
Godinjak 2010 / 83
4/20/11 1:15 PM
MULAOMEROVI
S obzirom na trendove u turistikoj potronji, kod analize potencijalnog trita za navedene objekte u preliminarnu analizu bi se mogli uzeti i podaci o turistikoj atraktivnosti, mjerenoj brojem turista kontaktnih podruja, Hrvatske i Crne Gore. Prema podacima dravnih zavoda za statistiku ovih zemalja, 2007. godine registrirano je vie od 11 miliona turista: Hrvatska vie od 10 miliona i Crna Gora blizu 1,1 milion (Anon., 2008k; Anon., 2008j). Prema dostupnim podacima, rije je o potencijalu od gotovo 1,2 miliona posjetilaca u prvom krugu izvan samih lokalnih zajednica, odnosno od blizu 11 miliona u drugom krugu, krugu neposrednog regionalnog okruenja (slika 1). Kako od ovog potencijala kreirati trite za speleoturiste, kako njima ovladati i kako njime dominirati? Lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini imaju priliku da podignu zavjesu sa svojih prirodnih vrijednosti, pa i s peina, i tako otvore prostor za razvoj speleoturizma. To je mogunost kojom bi se ovaj, za sada, nevidljivi ekonomski potencijal uinio vidljivim i kroz turizam ekonomski valorizirao. Mogla bi to biti vrata ka budunosti, ka razvoju lokalnih zajednica. To zahtijeva novo razmiljanje, praenje promjene navika i novih razvojnih paradigmi u lokalnom razvoju. Kreatori razvoja u kojem speleoturizam moe imati odreenu razvojnu ulogu su poduzetnici, javni sektor, lokalna vlada, biznis i civilni sektor. Veliki broj kreatora pretpostavlja odreenu fleksibilnost, drugaiji odnos prema veliini, razmjerama, praktinim pitanjima, koordinaciji, brendiranju peina i lokalne zajednice, kao i organiziranje. Platformu napretka speleoturizma u bosanskohercegovakim lokalnim zajednicama odreuje iskljuivo pogled naprijed, razvijanje novih ekoloki, ekonomski, socijalno i humano osjetljivih platformi razvoja. Bitna komponenta je pristup znanju, informacijama, tehnologijama, sredstvima, institucijama, programima, projektima i tritu. Osim prirodnih i drugih vrijednosti bosanskohercegovakih peina, veoma bitni su i mitovi, prie, bajke i emocije kojima speleoturizam mora biti veoma vjeto protkan. Speleoturizam kao komponenta lokalnog razvoja podrazumijeva reinvenciju vlasti, posebno lokalne vlasti (ija mo je u nastajanju i/ili jaanju), viziju promjene, ali ne i fantaziju (to je u periodu od kraja rata naovamo bio est sluaj). Lokalna zajednica treba u svoju viziju inkorporirati speleoturizam tako da i ona, lokalna zajednica i peina, iji razvoj se valorizira budu uoljive. Obrazovanje u tome ima naroit znaaj. Lokalna zajednica mora prihvatiti da se sve mijenja, da se trite budunosti oblikuje, te da je potrebno ukljuiti se u taj proces, prihvatiti proaktivnu ulogu (pa ak i liderstvo), fleksibilnost, vrednovanje inovacija i informacija, otvorenost i kooperaciju (Ohmae, 2007). Promiljanje ekonomske valorizacije peine kroz turistiku eksploataciju treba da pomogne lokalnoj zajednici da viziju i matu transformiraju u lokalni razvoj utemeljen na novim pristupima razvoja. Lokalne zajednice bi trebale razumjeti, kreirati, prenijeti i plasirati peine kao naroitu turistiku vrijednost. Bitno je identificiranje trinih mogunosti i razvijanje ciljane vrijednosti ponude kako bi se generirala nova energija lokalnog razvoja 84 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Slika 1. Poloaj potencijalnih turistikih peina u odnosu na mreu glavnih puteva.
LITERATURA Anon., Statistike informacije 2008., Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 121 str., Zagreb, 2008. Anon., Statistiki godinjak 2008., Zavod za statistiku Crne Gore MONSTAT, 340 str., Podgorica, 2008. Mulaomerovi, J., Turistiki potencijal speleolokih objekata. Fondeko svijet, 3, 7, 14, Sarajevo, 2000. Mulaomerovi, J., Speleoloka istraivanja nekoliko potencijalnih turistikih peina u okolini Sanskog Mosta. Na kr, 33-34, 155-166, Sarajevo, 2000-2001. Mulaomerovi, J., Mogunosti peinskog turizma na podruju Sarajeva. U: Strategija razvoja turizma gradakantona Sarajevo. Ekonomski institut, 19 + X str., Sarajevo, 2001. Mulaomerovi, J., Turistiki potencijali SRC Sebei. U: Studija potencijalne opravdanosti daljeg nastavka rada na realizaciji ideje izgradnje Sportsko-rekretivnog centra Sebei, Ekonomski institut, 54-56, Sarajevo, 2007. Mulaomerovi, J. & Osmankovi, J., Bosanskohercegovake peine kao baza turistikog i regionalnog razvoja. U: Zbornik radova Meunarodna konferencija Turistike mogunosti Jadranskog zalea, Mostar, 2.-4. travnja / aprila 2008., str. 201-209, Sarajevo, 2008.
Godinjak 2010 / 85
4/20/11 1:15 PM
MULAOMEROVI
Mulaomerovi, J. & Osmankovi, J., Planning for the future Learning from the past Case of tourist complex Bijambare, Bosnia and Herzegovina, U: 4th International Scientific Conference Planning for the Future Learning from the Past: Contemporary Developments in Tourism, Travel & Hospitality, University of the Aegean, Rhodes Island, Greece 35 April 2009. Ohmae, K., Nova globalna pozornica Izazovi i prilike u svijetu bez granica. MATE d.o.o., 284 str., Zagreb, 2007. Osmankovi, J. & Mulaomerovi, J., Neki aspekti valorizacije peina u kontekstu implementacije filozofije odrivog razvoja: Some aspects of the valorization of caves in contextof implementation of sustainable development philosophy. Na kr, XVIII, 31, 95110, Sarajevo, 1998. Osmankovi, J. & Mulaomerovi, J., Peina Hukavica u opini Velika Kladua preliminarna ekonomska valorizacija: Razvojna ansa ili zabluda. Na kr, XX XXI, 3334, 133153, Sarajevo, 2000-2001. Osmankovi, J. & Mulaomerovi, J., Speleoturizam kao komponenta ruralnog turizma sluaj BiH. U: Prvi Hrvatski kongres ruralnog turizma Perspektive ruralnog turizma, Hvar, 17. 21. listopad 2007. Osmankovi, J., Mulaomerovi, J. & Biaki, N., The Caves of Bosnia and Herzegovina as a Basis for Tourism and Regional Development. U: International Conference on Regional and Urban Modeling, Brussels, Free University of Brussels, 1-2 June 2006, online: http://www.ecomod.org/files/ papers /1268.doc
LOCAL DEVELOPMENT AND SPELEOTOURISM IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Jasminko Mulaomerovi Summary

There are over 4,000 recorded caves and potholes in Bosnia and Herzegovina. Many of the caves are of considerable aesthetic or cultural value, but only two or three are potential tourist attractions (Vjetrenica, the Main Bijambara cave, Banja Stijena). Development policy, however, means that even these have yet to become major tourist destinations. The problems of poverty, inequality and unemployment in our local communities demand a new local economic development policy based on new local economic development theories. The framework for a solution is the proper recognition of all the natural, human and infrastructural potential of every local community. Among these are the caves in fifteen municipalities (Hadii, Velika Kladua, Tesli, Trnovo, Foa, Kladanj, Ilija, Ravno, Drvar, Bosansko Grahovo, Pale, Praa, ipovo, Stolac, and Sanski Most). Key words: speleotourism, local development, Bosnia and Herzegovina
86 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 316.647.5 (=512.161) 32.019.51 (=512.161)
Tendencije poricanja, minimiziranja Pi prikrivanja osmanske tolerancije
Senad Hasanagi Skuptina HNK, Mostar
Malo je naroda prikazano u negativnom svjetlu poput Turaka. Ovakvo prikazivanje bilo je prisutno u narodnim predanjima, pisanim djelima, literaturi. Ponekad je ovo izraavano u vidu istog rasizma. Sve to je olakavalo neobjektivan prikaz osmanske tolerancije kao sastavnog dijela osmanskog prava i funkcioniranja vlasti u naunim djelima i radovima. To dovodi u nauci do poricanja i prikrivanja osmanske tolerancije od zanaajnog broja autora. U posljednje vrijeme ovakav odnos se od pojedinih krugova otvoreno iskazuje, ak i kroz zahtjeve za neizlaganje ili mijenjanje originalnih dokumenata koji dokazuju osmansku toleranciju. Kljune rijei: osmanska tolerancija, tendencije, poricanje, prikrivanje, dokumenti, cenzure
ad govorimo o osmanskoj toleranciji, treba imati u vidu njene islamske pravne osnove i karakteristine manifestacije, kao to su obezbjeivanje nemuslimanskim podanicima, posebno sljedbenicima knjige (kranima i Jevrejima), osnovnih ljudskih prava, slobode vjere, prihvata u drugim zemljama progonjenih vjerskih i etnikih grupa, posjedovanja, popravke i izgradnje nemuslimanskih bogomolja, uea u osmanskoj upravi, sudova nemuslimanskih zajednica i odreene pravosudne autonomije.1 Poricanje, minimiziranje i prikri1 O osnovama i manifestacijama osmanske tolerancije vie pogledati Senad Hasanagi, Pojam, osnove i manifestacije osmanske tolerancije magistarski rad, biblioteka Pravnog fakulteta u Zenici.
Uvod
Godinjak 2010 / 87
4/20/11 1:15 PM
HASANAGI
vanje ove tolerancije odnosi se na poricanje, minimiziranje i prikrivanje ovih manifestacija i njihovih osnova, te na prikazivanje Osmanlija (tj. Turaka) u svjetlu koje je nespojivo s ovim manifestacijama. Prvo to upada u oi kad se itaju analize vladavine Osmanske drave, jeste razliitost i ponekad potpuna oprenost miljenja koja ukazuje ne to da postoje tendencije da tu dravu pokau u najgorem svjetlu, da nemuslimanske podanike predstave kao rtve mrane tiranije i netolerancije. Halil nalck u vezi s ovim kae: Kada se pie historija jednog naroda ili drave, uvrijeeni imid u svjetskom javnom mnijenju, prijateljstvo i neprijateljstvo, politike ideologije i nova kulturna usmjerenja istinu deformiu, preuveliavaju ili je blate. Ovo je neizbjena sudbina. Iz ovog ugla osmanska historija je najvie deformisana i jednostrano tumaena.2 Iz ovakvih stavova i na naunom polju su povodom odreenih pitanja, posebno pitanja koja se dotiu osmanske tolerancije, proizali pogled za koje bismo mogli rei da nemaju veze jedni s drugima. Kada se itaju razni autori, koji bi trebali biti nepristrasni, jer ne pripadaju turskom ili muslimanskom kulturno-historijskom krugu, moglo bi se pomisliti da ne piu o istom pitanju. Oito je da su uzroci ovakvog stanja predubjeenja steena na ranije istaknutoj tendenciji poricanja pozitivnih strana Osmanlija i nastojanje da se negativnom pristupu daju to je vie mogue naune osnove. U posljednjim godinama uoeni su vrlo zabrinjavajui i ozbiljni pokuaji lairanja osmanske historije, koji idu toliko daleko da se na otvoren nain negiraju i pokuavaju izmijeniti originalni dokumenti iz osmanskih arhiva, pa ak i sprijeti njihovo javno izlaganje. Isticanje ovih tendencija, koje se javljaju u raznim oblicima, potrebno je zbog toga to formiranje takvog odnosa prema Osmanlijama priprema teren za nauan prikaz koji e zbog ve stvorenog negativnog predubjeenja biti lako prihvaen, bez potrebe za kritikim naunim preispitivanjem. Osmanska tolerancija se potpuno zasnivala na islamskom erijatskom pravnom poretku. Kroz duge vijekove vladavine Osmanlije su prema svojim nemuslimanskim podanicima postupali neuporedivo tolerantnije nego to je osmansko okruenje postupalo prema drugom i drugaijem. Tu lei osnovni razlog poricanja, minimiziranja i prikrivanja osmanske tolerancije. Priznati istinu znailo bi priznati Osmanlijama i njihovom pravu koje se zasnivalo na njihovoj vjeri pozitivne osobine, a to bi istovremeno nalagalo priznanje sopstvenog nedostatka u pitanju toleranacije u istom historijskom periodu. Negativan opis Osmanlija gotovo na svim poljima poput predanja, umjetnikih djela i knjievnosti rezultirao je pripremanjem terena za jednostran nauni prikaz Osmanlija i njihove vladavine. Zbog toga je neophodno izvriti analizu ovakvih prikazivanja Osmanlija, odnosno Turaka, te utvrditi kako se ovo odraava na nauni pristup pitanju osmanske tolerancije.
2 Halil nalck, Osmanlnn 700. Yl, COGTOnun Osmanllar zel Saysndan alnmtr http://www.os-ar.com/modules.php?name=Encyclopedia&op=content&tid=501210
88 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Tendencije poricanja, minimiziranja i prikrivanja osmanske tolerancije

Ovakvi negativni generalni stavovi su u razliitim zemljama modificirani prema potrebama razliitih perioda i njihovih vjersko-politikih silnica. Predsjednik Udruenja za vladavinu prava u Turskoj, advokat A. Erdem Akyz, prenio je objanjenje profesora Istanbulskog univerziteta njemakog porijekla Fritza Naumarka koje je on dao jednom studentu na pitanje zato Evropa ne voli Turke: elim vrlo iskreno priznati da Evropa ne voli Turke i da nije ni mogue da ih voli. Ve stoljeima crkva je neprijateljstvo prema islamu i Turcima ubacila u samo tkivo krana. to se tie razloga, ne voli vas zato to ste muslimani. Ali, na stranu fraza o laicizmu, nastavila bi da na vas gleda kao na neprijatelje i da postanete krani. Vi to ne primjeujete, ali oni primjeuju; da se iz historije izbace Turci, historije ne bi ni bilo. Kad bi osmanski arhivi u potpunosti izali na svjetlo dana, trebalo bi iznova napisati dananju historiju. Bili ste trite Evrope, sada ste poeli da od Evrope pravite svoje trite. Najmanje 400 godina ste nam jahali na leima i za vratom. Selduci su Anadoliju, a Osmanlije srednju Evropu i Balkan pretvorili u groblje za kriarsku vojsku. Crkva bljuje mrnju prema vama. Razlozi za ovo su prethodno navedeni. Oni koji vas nisu uspjeli pobijediti orujem poeli su vas dijeliti unutar vas samih. U momentu kad se vi vraate svom istinskom identitetu rui se blagostanje i civilizacija Evrope. Vi ste historijski neprijatelji Evrope i uvijek ete ostati njeni neprijatelji.3 Vjerovatno nijedan narod na svijetu u historiji nije opisan s toliko negativnih predrasuda, kao to su opisani Turci. Ni za jedan narod u svjetskim razmjerama nije izreeno toliko pogrdnih naziva i napisano toliko zastraujuih opisa. U njemakim zapisima iz osmanskog razdoblja se moe proitati i ovo: Pod kapom nebeskom od Turaka nema niih, nasilnijih i bezobraznijih udovita; oni ne gledajui na dob i spol nemilosrdno sijeku i mlade i stare i upaju neroenu djecu iz trbuha trudnih majki.4 uveni argentinski pisac Jorge Luis Borges naglaavao je da je Evropa sistematski stvarala negativnu sliku o njima: Po njemu Evropa je stvaralac loeg imida Turaka. Nesumnjivo, Evropa je imala najveu ulogu u nastanku i okotavanju turskog imida i nije zanemarila koritenje ovog imida kao propagandnog elementa u okviru svoje politike. Za vrijeme dugog putovanju s kraja na kraj Mediterana turski imid, ukraavan priama koje su se dodavale esto doivljavajui preobrazbe, bacie sjeme jedne kontinentalne bolesti koje je Giovanni Ricci ocijenio kao ossessione turca (turska opsesija).5 Ova opsesija je ila dotle da je praki biskup naredio da zvona gradske crkve zvone svakog petka, kako bi podsjeala na bolnu pobjedu Turaka nad hrianima (osvajanje Istanbula). Nakon to su Turci odbaeni od Bea 1683. godine zvonilo se redovno kao znak zahvalnosti to je turska opasnost prola, ali se ovom zvo3 4 5 A. Erdem Akyz, Naumarktan erefsizlere, (digi hukuk), 03.01.2007., www.digimedya.com
Kumrular, zlem, Trk Korkusu, Istanbul, 2008., str.182.

Isto, str. 39.
Godinjak 2010 / 89
4/20/11 1:15 PM
HASANAGI
njavom ta opasnost stalno odravala u svijesti ljudi. Sredinom 15. stoljea odravana je misa contra turcas. Dubinu i snagu ove opsesije u kojoj su Turci prikazivani kao neljudska udovita pokazuje i podatak da je u 16. stoljeu u Evropi tampano blizu 2.500 publikacija o krvoednim Turcima. U periodu od 1480. do 1610. godine o turskoj opasnosti je tampano dva puta vie publikacija nego o otkriu amerikog kontinenta. Beki biskup Fabri, koji je u 16. stoljeu izjavljivao da Turci sijeku i stare i mlade, mukarce i ene i vade djecu iz majinih utroba, Turke je upotrebljavao ak i u kritici opijanja. Upozoravao je da se pijanica koja ne moe stajati ni na svojim nogama ne moe boriti protiv trijeznih Turaka.6 Primijeeno je da je postojala izvjesna razlika u pogledu na Osmanlije onih koji su bili u direktnom sukobljavanju s njima i onih koji to nisu bili. Marija Todorova istie da su Mleci i Habsburzi bili u direktnom sukobu s Osmanlijama, dok Francuzi nisu. To je dovelo do toga da se meu Francuzima o Turcima mogla nai i koja pozitivna rije.7 Meutim, Halil Inalck naglaava da su Venecijanci (Mleci) koji su bolje poznavali Turke imali pravinije sudove o njima. 8 O situaciji kakva je vladala na balkanskim prostorima u smislu generalnog odnosa prema svemu to se odnosi na Osmanlije moemo se osloniti na ono to je ostalo zapisano od osoba koje su putovale Balkanom i uoile kakve je dimnezije poprimilo ovo plansko ocrnjivanje. Boidar Jezernik i samim naslovom svog djela Zemlja u kojoj je sve naopako eli da istakne kako se nastoji prikazati osmanski period vladavine na Balkanu. On prenosi zapaanja od nekoliko autora: Meu Crnogorcima je najomiljeniji oblik politiziranja bilo obasipanje Turaka sa uvrjedama i nijedan drugi predmet razgovora im nije izazivao veu radost... Tako se vremenom ljubav prema slobodi pretvorila u golu mrnju prema Turcima, odnosno, kako je zapisala Durhamova: Sloboda za veinu balkanskih hriana znai slobodu ubijanja muslimana i oduzimanje njihove svojine... Posljednje naroito vai za Crnu Goru gdje je neprijateljstvo prema Turcima bilo prava dravna religija.9 Jezernik prenosi i zapaanja u vezi sa Srbijom: Sigurno nije sluajno da se upravo u 19. stoljeu u srpskim dravama razvila ideja o divljacima koji su bili izazivai sveg zla. Kao to se sjeala engleska putnica, Turci su bili krivi za sve, ak i za to to se izgubio njen kiobran... Jasno je da su im, takoer, pripisivali sve to je bilo naopako ili oteeno u ckvama.10 Ovakvi kliei su doveli do ustaljivanja krovolone etike prema kojoj je ubijanje Turaka i onih koji su s njima identificirani in vrijedan svake hvale. S tim u vezi,
6 Ingmar Karlsson, The Turks as a Threat and Europes Other, Turkey, Sweden and EU Experiance nad Expectations, Report by Swedish Institute for Europian Policy Studies, April 2006., str. 6. 7 Marija Todorova, Imaginarni Balkan, Beograd, 2006., str.164-165. 8 Kumrular, zlem, Trk Korkusu, Istanbul, 2008.,str. 20. 9 Jezernik, Boidar, Zemlja u kojoj je sve naopako, Sarajevo, 2000., str.143. 10 Isto, str. 143.
90 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Jezernik prenosi od Durhamove, koja je bila jedna od najboljih poznavalaca odnosa na Balkanu na poetku 20. stoljea: Nauila sam ta je etika ubijanja koja je u Makedoniji jednostavna: Ako musliman ubije muslimana, utoliko bolje. Ako hrianin ubije hrianina, bolje je ne govoriti o tome jer ljudi to ne bi shvatili; ako hrianin ubije muslimana, to je sveti i pravedni in, ako musliman ubije hrianina to je krvolonost o kojoj hitno treba obavijestiti sve novine. Tokom svog boravka na Kosovu je ista autorica, slino kao ranije u Makedoniji zakljuila da je bila ispitana metoda napraviti masakr i zatim pozvati Evropu u pomo.11 Koliko su krvoloni stavovi prema Turcima bili usaeni ak i u djeiju svijest, zapisala je grka putnica Demetra Vaka, putujui Balkanom poetkom 20. stoljea. Osmogodinji djeak je njenom bratu ovako objasnio zato postoje koze: Na svijetu postoje ene koje raaju mukarce, i mukarci koji ubijaju Turke; oni koji ne rade ni jedno, ni drugo, su koze. Imam osam godina i jo nisam ubio Turina, ali sam barem nosio hranu kroz njihove redove mukarcima koji su ih ubijali.12 Rasistiki odnos prema Turcima je iskazivan i od najviih dravnih funkcionera koji su iznosili stavove koji bi se danas na osnovu bosanskohercegovakih iskustava odmah mogli okarakterizirati kao zagovaranje etnikog ienja i genocida. Takvi su i stavovi engleskog premijera Gladstonea poznatog po svojoj upornoj kampanji protiv Osmanlija. On je esto ponavljao: Turci su neljudski uzorak ovjeanstva. Radi dugovjenosti nae civilizacije moramo ih potjerati nazad u azijske stepe, ili ih unititi u Anadoliji.13
1) Nacionalistike tendencije, narodna predanja

Ove tendencije su na Balkanu najvie izraene kroz narodne predaje te nacionalistika stremljenja odreenih krugova naroda koji su ivjeli pod osmanskom vlau da taj period vladavine to vie ocrne i pripreme ove narode da u okviru svojih nacionalistikih programa s mrnjom unite sve to lii i podsjea na osmanski period. Samo tako se moe objasniti ruenje damija i drugih objekata na nain i u broju kako je to uinjeno u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini. Prikazivanje Osmanlija na polju knjievnosti i umjetnosti kao okrutnih barbara koji se teko mogu nazvati ljudskim biima dio je i priprema istog prikaza na naunom polju koji je lake prihvatan kao nauan u atmosferi koju su pripremile narodne predaje, knjige, pozorine predstave i opere. Bilal Erylmaz, piui o
11 Isto, str. 33. 12 Jezernik, Boidar, Zemlja u kojoj je sve naopako, Sarajevo, 2000., str. 24. 13 Sleyman, Kocaba, Hindistan Yolu ve Petrol Uruna Yaplanlar, Trkiye ve nglitere, 1.b., stanbul, 1985., str. 231.
Godinjak 2010 / 91
4/20/11 1:15 PM
HASANAGI
nacionalistikim stremljenjima i uvrijeenim predrasudama prema Turcima, posebno naglaava: Nacionalistike struje su uinile velike napore da unite simpatije nemuslimana prema onom to je osmansko. Evropske drave koje je zahvatila panika zbog osmanskog napredovanja na Balkanu, optuujui Osmanlije za barbarstvo od ovih optubi su napravile dio svog folklora i kulture.14 Primijeeno je da su u ovakve tendencije na Balkanu posebno bile prisutne u vrijeme dok je vladala slubena marksisitika ideologija udruena s naslijeenim nacionalistikim stavovima, izrazito kritinim prema osmanskom periodu. U vezi s takvim stavovima, Halil Inalcik izvlai ovakav zakljuak: Osmanska uprava je radila na tome da otvoreno pokae da je uvijek zatitinik raje, da titi raju od lokalnog nasilja. U 15. stoljeu koje obiluje dokumentima nalazimo jasne izraze ovoga. Mora da osmanska uprava koja je oivjela reim centralistike imperije irokim seljakim masama na Balkanu nije izgledala kao reim stranog pritiska i izrabljivanja, kako su to opisali nacionalistiki i marksistiki balkanski historiari. Lakoa i tempo irenja Osmanlija na Balkanu, nepopularnost plemstva naspram Osmanlija moe se objasniti samo prihvatanjem ove istine.15 U pogledu aktivnosti usmjerenih na to da se radi sopstvenih nacionalistikih stremljenja i ciljeva sve to se moe povezati s Osmanlijama predstavi na najcrnji mogui nain, treba naglasiti i napade na islam koji je bio temelj ureenja Osmanske drave. Prevelika elja da se sve islamsko, a time i osmansko prikae negativnim neke renomirane naunike tjera da napiu tvrdnje koje zaista nemaju nikakve veze s osmanskom tolerancijom koja podrazumijeva na islamskim osnovama ureen odnos Osmanlija prema nemuslimanskim podanicima. Izmeu ostalog, pie se i ovo: Islam zabranjuje versku toleranciju i prema erijatskom islamskom pravu za muslimana koji napusti islam sledi iskljuivo smrtna kazna.16 Zaista nije jasno kakve veze u smislu islamske tolerancije ima smrtna kazna za naputanje islamske vjere s odnosom prema nemuslimanima zasnovanom na kuranskim ajetima, Medinskoj povelji, ahdnamama, fermanima, beratima, te slobodnim ispovijedanjem vjere, to karakterie islamska drutva, a time i osmansko. Broj onih koji su u islamskim drutvima napustili islam je tako zanemarljivo mali da ga niko nikad ni spomenuo nije. Meutim, stie se utisak da se trai bilo kakva veza koja bi stvorila neku negativnu predstavu o islamskoj, a time i osmanskoj toleranciji.
14 Gler, Eren, (editor) - Bilal Erylmaz, Osmanl Devletinde Farkllklara ve Hgrye Kavramsal bir Yaklam, Osmanl 4 Toplum, Ankara, 1999. 15 Halil nalck, Osmanl Imperatorlunda Kltr ve Tekilat, www.ulkuocaklari.org.tr/uh/egitim/kultur51.htm 16 Jevti, Miroljub, Poreklo Albanaca (3), Islam zabranjuje versku toleranciju, www.arhiva.glasjavnosti.co.yu/arhiva/2001/03/29/srpski/F01032801.shtml
92 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Meu narodnim predajama u kojima se djela koja se mogu ubrojati u izraze tolerancije nastoje prikazati u sasvim drugaijem svjetlu, koje ih pretvara u djela nasilja i barbarstva, radi primjera, treba istai dvije. Prvi primjer je u vezi s Mostarom i izgradnjom stare pravoslavne crkve. Pravoslavci su traili da na temeljima stare podignu novu crkvu. Hivzija Hasandedi navodi: Na to je sultan izdao, 1833. godine, ferman za izgradnju nove crkve onovremenom vladici Josifu. Crkva je sagraena 1834. a otvorena 1835. godine.17 Dakle, radi se, u osnovi, o tolerantnom postupku sultana koji dozvoljava izgradnju crkve. Meutim, u Mostaru i okolici se jo spominje predaja po kojoj su Srbi traili od sultana dozvolu za izgradnju crkve, na to im je sultan zulumar rekao da mogu napraviti crkvu, ali da ne smije biti vea od jedne kravlje koe. Na to su se Srbi dosjetili kako da doskoe ovom sultanskom zulumu, te su izrezali kou na vrlo tanke opute i okolili tim oputama temelje crkve u njenim postojeim dimenzijama. Tako se dozvola za izgradnju crkve pretvori u akt najgoreg silnikog iivljavanja. Ista ova bajka prisutna je i prenosi se i danas u Mostaru, a u vezi s izgradnjom katolike crkve: Fra Petar Bakula netom to je sagradio crkvu sv. Stjepana Prvomuenika u Gorici 1856/59. dolazi u Mostar graditi velebnu crkvu Pamti se da je na upit mostarskih Turaka: Kolika e biti velika ta vaa nova bogomolja? Koliko zanosi volujska koa! odgovorio je kao s nokta. Turci se zgledae i Bakulinim su odgovorom bili zadovoljni. Kad je dolo vrijeme da se crkva zatemelja, kad su na dodijeljenom zemljitu bile ate (pisari), turska komisija i mnogi znatieljnici, stie i fra Petar. Pod rukom je uz nacrte crkve nosio i jednu motku i na njoj namotanu volovsku kou, ali iskrojenu i upredenu u oputu. Turci, jer su ve pristali na dimenzije o kojima im je fra Petar govorio, nisu imali kuda. Tako je crkva uistinu za one povijesne prilike bila velika...18 Karakteristian je i sluaj u vezi s pravoslavnom crkvom u Paincu u blizini Prijedora. U vijesti od 5. 8. 2008. godine spominje se sljedee predanje: Prema legendi, gradnju tog pravoslavnog hrama na svom imanju dozvolio je lino paa po kojem je Painac dobio ime. Legenda tvrdi da se taj paa, ije ime nije poznato, smilovao na vjernike i rekao im da mogu da izgrade vjerski objekat, ali ako crkvu sazidaju za samo jedan dan. Nije, kau, paa vjerovao da e to ljudi moi da urade, ali crkva je na tom mjestu nikla ipak za samo jedan dan.19 Dakle, spominje se da je neki paa dao da se izgradi crkva na njegovom zemljitu. Ovo je sigurno svake hvale vrijedan in tolerancije. Meutim, dodaje se da je taj paa postavio uslov da se crkva izgradi za samo jedan dan, to svakako
17 Hasandedi, Hivzija, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Mostar, 2005., str. 75. 18 www.franjevci-mostar.info/KRATKA%20POVIJEST%20CRKVE%20I%2... 19 Dinka Kovaevi, Usred noi zvona sama zazvonila, www.nezavisne.com/vijesti. php?vijesti=26823&meni=2
Godinjak 2010 / 93
4/20/11 1:15 PM
HASANAGI
izraz krajnje neljudske sprdnje s pravoslavnim vjernicima. Tako se jedan in tolerancije za dolazee narataje pretvara u djelo koje svakako treba izazvati mrnju prema mrskim paama, a time i begovima, vezirima i drugim Turcima.
2) Pisanje svetenstva o Osmanlijama

U pisanju svetenih lica negativizam prema Turcima, tanije prema Osmanlijama i njihovim muslimanskim podanicima, kree se od istog horora do generalnog naunog nepriznavanja bilo kakve pozitivne osmanske strane. Takoer je uoljiv fenomen uda Boijeg, zahvaljujui kojem su nemuslimani opstali u pod osmanskom vlau. Za spomenuti horor i njegov utjecaj na umjetniku sferu dovoljan je ovaj primjer: Svetenik XV stoljea Enuntius ovaj portret je upotpunio sa drugom reenicom: Nabijaju ljude na kolac, ine zulum, pale, kuhaju, vjeaju, dave u krvi boije svete ljude kako njihovim interesima odgovara. Strani imid nije ostao samo na pisanju. Gravura Erharda Schna ide korak dalje, prikazujui na turskom pazaru nuenje na prodaju golih kranskih zarobljenica i napola presjeene djece.20 Poznato je da je vizantijski uglednik Notaris prije osvajanja Istanbula izjavio da bi u gradu radije gledao turski turban, nego latinsku mitru. Dakle, poznavalac prilika onog doba, svjedok dogaaja, osoba koja dobro poznaje osobine strana koje ele da preuzmu vlast u Bizanitiji bira Turke, jer je dobro upoznat s njihovom tolerancijom. Meutim, poslije mnogo vremena, u 20. stoljeu raznim snovienjima, ukazanjima i nadahnuima opa slika i pogledi se drastino mijenjaju. Moe se rei da se u pogledu na Osmanlije ova slika uvijek mijenja kad se od objektivnih analiza, zabiljeenih svedoanstava i dokumenata pree na snovienja i ukazanja. Tako ivorad Lazi u itiju igumana Danila Jovanovia navodi kako se ovome u snu ukazao ktitor razorenog manastira na ijim su temeljima Srbi podigli Hilandar i o navedenoj Notarisovoj zahvaljujui bojem apatu koji nije glas rekao mu sljedee: Zbog tih rei je Luka Notaris ostao nepokajani grenik i vavek e se kuhati u kljualoj smoli...21 Notaris je znao da e Osmanlije kad uu u Konstantinopolj postupiti tolerantno. Njegova saznanja su bila ispravna i Fatih je patrijarhu ukazao poast i proglasio ga asnim duhovnim voom pravoslavnih podanika. U 20. stoljeu je u mnogim vjerskim krugovima ovo historijsko pamenje oito namjerno izbrisano i sve se promijenilo zahvaljujui bojem apatu koji nije glas. Fra Nikola Lavanin u svom Ljetopisu osvajanje Bosne od sultana Mehmeda Fatiha sredinom 18. stoljea pie da su tada silovane asne gospoe, obeaene djevice, poklani asni starci, nevina djeca nogama pogaena, oskvrnjene
20 Kumrular, zlem, Trk Korkusu, Istanbul, 2008., str. 182. 21 ivorad Lazarevi, Hilandar cvet boji, (s. a.), akovec, str. 130.
94 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

bogotovne zgrade, vatrom nagreni oltari, posveeni muevi ili maem pobijeni ili osramoeni.22 Naravno, za ovakve tvrdnje se ne navode izvori. Nedosatak pouzdanih izvora ne smeta fra Martinu Mikuliu da kasnije o ovom osvajanju Bosne pie kako vjerujemo da su i ovdje agresori poinili jednak pokolj kao to su ga ognjem i maem, nasiljem i strahotama poinili u Carigradu.23 to se tie vjerovanja da su se u Bosni desile strahote kao i u Carigradu, treba podsjetiti da se u Carigradu nisu desile strahote, da je katolika zajednica od sultana Mehmeda Fatiha dobila ahdnamu slinu onoj koju je deset godina kasnije dao bosanskim franjevcima. to se tie obeaenja djevica, asnih gospoa i gaenja nogama nevine djeice, treba ponoviti opis Fatihovog ulaska u Aya Sofiju i njegovo postupanje od Agostina Petrusija: Patrijarh, svetenici i narod su svoj jad i brigu izrazili suzama i jaucima i pali mu pred noge. Sultan je pokretom ruke pokazao da eli da prestanu i rekao im ovo: Atanasios, tebi govorim, obraam se i onima pored tebe i narodu. Od danas se ne bojte moje ljutnje, pa ak, ne bojte se smrti ili ropstva. Okrenuo se paama i sandakbezima i rekao: Sprijeite sve vojnike i sve sa poloajem u mojoj vojsci da ubijaju, zarobljavaju i neprijateljski se ponaaju prema stanovnicima grada, enama i djeci. Ako neko prekri moju zapovijed bie ubijen. Kasnije je rekao da svako ide svojoj kui.24 De Martine prenosi od Pharanzesa ovakve opise osmanskog osvajanja Istanbula i Aya Sofije: Osmanlije, koje su samilosnim oima gledali jauke i zapomaganja monahinja, majki odvojenih od djece i djece odvojene od majki, alili su zbog ovog tunog prizora. U historiji je pouzdano da su Osmanlije umjesto prolijevanja krivi izabrali milostivo postupanje, prostor Aya Sofije nije uprljan ni jednim ubistvom, ni jednim prolijevanjem krvi.25 Sasvim je jasno da sultan Mehmed Fatih nije imao nikakvog razloga da odstupi od principa kojima se rukovodio u osvajanjima i da u Bosni uini ono to mu pripisuju spomenuti svetenici. I u Bosni su vaila pravila emana i drugih odredbi ratnog islamskog prava. Po istim princima se odnosilo prema stanovnitvu, bogomoljama, djevicama, gospoama, djeci, starcima, svetenicima. U zapisima svetenika tipian je primjer koji se odnosi na grad Sivas u Turskoj i grob Sv. Vlahe, zatitnika Dubrovnika. Ivo Banac u svojoj knjizi Acta Turcarum opisuje svoju potragu i pronalaenje groba Sv. Vlahe. On iz djela Sveti Vlaho biskup i muenik od Sevasta koje je 1871. godine objavio kanonik Stijepo Skurla prenosi sljedee:
22 Nikola Lavanin, Ljetopis, Sarajevo, Zagreb, 2003., str. 249. 23 Fra Martin Mikuli, Hercegovina 1903., ematizam franjevake provincije, Mostar, 2003., str. 21. 24 Akgndz Ahmet, Said ztrk, Yaar Ba, Kiliseden Mzeye Ayasofya Camii, stanbul, 2006., str. 122. Kod autora fusnota 24, Agostino Petrusi, Istanbulun Fethi, Istanbul, 2004., str. 261262 25 De Martine, Alfonso, Osmanl tarihi, ev. Serhat Bayram, stanbul, 1991.,str. 266.
Godinjak 2010 / 95
4/20/11 1:15 PM
HASANAGI
Na Sevastu, iva se ipak svegj uzdri asna uspomena sveeva groba, koji ne samo odmetnici [armenski monofiziti], dali i sami nevjernici osobitim aenjem potuju. S toga premda varvarska bijest sve podloi pod guozgje i oganj, i razori do sveeva hrama koji pokrivae taj veliki spomenik, uzdri se ipak neoskvrljeno ovo velecjenjeno i sveto mjesto. Banac u nastavku prenosi od ovog kanonika da se sveev grob nalazi u bai jednog muhamedanca po imenu Bakir-Oglua, ispod jedne sobe, te da je 1736., ili 1746. poglavar muslimanske obitelji, koja je posjedovala grob, elio unititi svetite i prostor upotrijebiti za druge potrebe, ali mu se svetac prikaza i prijetnjom zabrani tako svetogrdno djelo. Od Skurle se prenosi i da Turci sveca u njihovom jeziku zovu Bogaz evliasi svetac od grla jer ozdravi ono dijete komu bijae zasjela u grlu kost od ribe.26 Ovo je tipina situacija sa svetinjama krana i tipian prikaz te situacije od onih koji ne ele priznati osmansku toleranciju. Dakle, kroz duga stoljea Turci su u Sivasu sauvali grob Sv. Vlahe, to, mora se priznati, predstavlja akt tolerancije koji zasluuje pohvalu, posebno od onih kojima taj grob tako puno znai. Priznaje se da je grob sauvan, ali se dodaje da je sve drugo izloeno gvou i ognju turske barbarske obijesti. Turci potuju ovaj grob kao neto to je kranima sveto. Potuju i linost Sv. Vlahe. Grob je sa zemljitem na kojem se nalazi doao u posjed jednog Turina koji ga nije htio unititi. Meutim, u kanonikovom opisu se ovaj turski barbarin jednom zaletio da uniti grob, ali mu se svetac namah ukazao i zaprijetio mu, nakon ega se Turin, valjda na smrt preplaen, predomislio. eli se poruiti da bi nevjerniki barbarin bez izuzetne kranske duhovne snage pokojnog sveca, te njegovog ukazivanja i upozorenja sigurno unitio grob. Tako se jedan akt tolerancije u sutini opisima, natuknicama i dodacima pretvara u zlu kob kranskog sveca koji meu nevjernikim barbarima samo udima poput ukazanja moe sauvati mjesto na kojem poiva. Da bi se sauvale svetinje, nisu trebala uda i ukazivanja. Sama injenica da se na teriotoriji dananje Turske nalaze za kranstvo izuzetno vane crkva Sv. Thekle u Silifku, crkva Ivana Evangeliste u Selduku i njegov grob, grob Sv. Nikole, kua Djevica Marija u Efesu, crkva Sv. Petra, jedna od prve etiri crkve svijeta s kua u kojoj je ivio, te izmeu ostalih, sedam Azijskih crkava, najbolje svjedoi da je kroz duga stoljea osmanske vladavine jedino udo bila njihova tolerancija koja je titila ove svetinje, uprkos od dugih prema njima i njihovim svetinjama iskazane potpune netolerancije. Ovakav odnos dijela sveenika prema Osmanlijama protee se u kontinuitetu do danas. elja da se osmanska tolerancija porekne ili minimizira tjera autore sa zavidnim naunim renomeom i opusom da iznose tvrdnje i vienja koja nemaju nauno uporite i suprotna su vienjima svih objektivnijih autora. Jedan primjer za ovo je pogled na Sarajevo za vrijeme osmanske vlasti. Sarajevo je kroz duga stoljea osmanske vladavine upravo zahvaljujui osmanskoj tolerancije u odnosu na druge evropske prijestolnice bio izuzetno multikonfesionalan, multietnian i
26 Banac, Ivo, Acta turcarum, Zagreb, 2006., str. 10-11,
96 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

tolerantan grad. Naravno da se mogu nai i negativni primjeri, ali osnova odnosa prema nemuslimanima je dokazana i zabiljeeno bila tolerantna. Meutim, o poloaju katolikog stanovnitva u ovom periodu od sveenika iznosi se i ovakva tvrdnja: Tu su katolici... predvoeni nekolicinom fratara udom Bojim, ivei svoju vjeru, nadivjeli tursko Sarajevo. I tek to su provirili na horizont slobode posredstvom Berlinskog kongresa taj stoljeima oekivani horizont se brzo naoblaio. Kad Sarajevo gledam iz Hercegovine vidim zbjegove vlastitih predaka, nedae vlastitih korijena pred turskim zulumima.27 Prema ovakvim stavovima, vjerske skupine i bogomolje pod osmanskom vlau nisu preivjele i ispovijedale svoju vjeru u svojim bogomoljama zahvaljujui ahdnamama i fermanima, generalnoj slobodi ispovijedanja vjere i neeljom muslimana da ih kroz duga stoljea eliminiu s odreenog podruja, nego su opstali samo zahvaljujui pravom Boijem udu i raznim ukazanjima.
3. Knjievni i umjetniki izraaj

Na Balkanu posebnu priu predstavljaju pojedina omiljena knjievna djela koja su uvrtena u obaveznu kolsku literaturu, a u kojima se sve to je osmanlijsko predstavlja na vrlo ruan i negativan nain usmjeren na raspaljivanje mrnje prema njima. Tu svakako spadaju Njegoev Gorski vijenac, te Mauranievo djelo Smrt Smail-age engia u kojem barbarski aga iz iste zabave izbija oi ljudima i mui raju na svakojaki zloest nain. Kroz literaturu uenici u kolama ue i pamte, izmeu ostalog, i ove dijelove Njegoevog Gorskog vijenca koji se odnose na one koji su za osmanskog perioda primili islam, a koje su identificirali s Turcima: Bog vas kleo pogani izrodi, to e turska vjera meu nama (stih 73,74) ; Nekru se gore usmrdjele (stih 284) ; Oda rie na ravnom Cetinju (stih 287) ; Udri za krst za obraz junaki (stih 668) ; Da krstimo vodom ali krvlju (stih 671) ; Kako smrde ove poturice (stih 1242). Dakle, poruke koje bi danas u svakoj normalnoj sredini odmah bile proglaene najgorom vrstom uvrede i klerofaizmom s genocidnim tendencijama na pojedinim balkanskim prostorima jo predstavljaju obaveznu literaturu, preporuene vrijednosti i primjer slobodarskog duha. Ovakvi stavovi prema Turcima i onima koji su s njima identificirani, a to su uglavnom balkanski muslimani, predstavljali su i predstavljat e prepreku za objektivno i nauno valorizirano posmaranje osmanske vladavine, posebno njihove tolerancije.
27 Smaji, Ramiza, Prikazi, Prilozi, 32, Sarajevo, 2003, str. 370., www. iis.unsa.ba./prilozi/32/32_prikaz_samajic.htm
Godinjak 2010 / 97
4/20/11 1:15 PM
HASANAGI
Ante Nazor prenosi izraze koje su hrvatski humanisti, djelujui u osmansko vrijeme, u svojim pismima upotrebljavali pri opisivanju Osmanlija, elei nagnati evropske kranske krugove na pruanje pomoi: Kao temeljna znaajka govora hrvatskih humanista moe se istaknuti njihovo obraanje Europi za brzu i efikasnu pomo, jer se zbog neprestanih osmanlijskih provala Hrvatska nala u jadnom stanju Analizirajui sadraj spomenutih govora i pisama moe se rei da su Osmanlije u njima prikazane izrazito negativno. Za njih se kae da su: mrski rod (genus invisum), krivovjerna gomila (perfida turba), neprijateljski narod (gens inimica), gadna gomila (foeda turba), podmukli Turin (perfidus Turcus), bijesan neprijatelj (furens hostis), straan neprijatelj (dirus hostis), bezboan neprijatelj (impius hostis), te opaka neman, grozna, grabeljiva zvijer, nezasitna zmija, okrutan narod; a osmanlijski vojnici navedeni su kao vrlo okrutne i strane zvijeri, zlikovci, uasno divlji i strahovito bijesni neprijatelji, bezbona rulja itd.28 Umjetniki izraaj Juraja igoria sam po sebi predstavlja dovoljan primjer za odnos prema Turcima: ...Pleme svim ljudima mrsko na itavoj kugli zemaljskoj Bio je Turaka taj kleti i podmukli rod Onom Muhameda zakonu kletom, Odan Koranu je svom, vjeruje u njega sav... Ali od krmeta ta gadnija je rulja sva29 U Evropi se na poljima umjetnosti takoer primjeuje negativna konstanta prisutna do danas. Tako u pozorinim predstavama imamo ovakav primjer iz 17. stoljea: Mehmed Osvaja, koji je zapravo bio kosmopolitski, sofisiticirani, multilingvistian renesansni princ, umjesto toga u francuskom pozorinom komadu iz 1612, koji je opisao njegovu majku kako pije krv rtava portretisan je kao okrutni, brutalni tiranin.30 O uvenom opisu nabijanja na kolac iz Andrievog djela Na drini uprija Michael A. Sells pie: Sam prizor savreno odgovara onom anru hrianske knjievnosti koja navodi patnje i muenitvo Isusovo... Praksu nabijanja na kolac kao kaznu onima to su se suprotstavljali sili srpski i hrvatski nacionalisti su izokrenuli u simbol turske izopaenosti, usprkos injenici da je ova kazna u ono vrijeme bila uobiajena u i u kranskoj Austriji i drugdje u Evropi... Ironino je da je najpoznatiji
28 Nazor, Ante, Strahovito divlji, podmukli, najodvratniji neprijatelj: Opis Osmanlija u protuturskim govorima i pjesmama, www.zrs-kp.si/EN/Zaloznistvo/acta/Acta15_2007_1/nazor 29 Darko Novakovi, Hrvatski latinisti ( Juraj igori Elegija o pustoenju ibenskog polja), Zagreb, 1997., str. 34. 30 Donald Quataert, The Ottoman Empire 17001922, www.scribd.com/doc/3666166/The-Ottoman-Empire-17001922-Donald-Quataert, 8.
98 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

nabija na kolac svih vremena bio knez Vlad, koji je vladao Vlakom u petnaestom stoljeu (kasnije preobraen u grofa Drakulu), ije su rtve bili domai buntovnici i Turci.31 Ni mjeavina politikog pamfleta udruena s pornografijom, koja je prodavana kao likovni i i knjievni izraaj, nije odoljela da Turke prikazuje na najgori mogui nain. Tako su beki majstor erotskog crtea Gottfried Sieben u saradnji sa C.W. Sternom 1909. godine izdali knjigu Balkangreuel (Uasi Balkana) u kojoj raspaljivanje mate beke gospode obezbjeuju na osnovu prie i crtea koji prikazuju silovanja u Bosni nevinih kranki od okrutnih i razvratnih Turaka. Evropom su godinama kruile razglednice s prizorima iz ove knjige. Koautor knjige ena na otomanskom Balkanu orijentalist Irvin Cemil Schick u vezi sa knjigom Uasi Balkana naglaava: Predstavljanje muslimana kao seksualnih zlostavljaa nije nita novo. Ta praksa datira jo iz srednjeg vijeka... Stereotipi koji su nastajali iz neijih erotskih matarija o Balkanu sigurno su zaivjeli meu ljudima i te prie o turskim zloincima koji siluju hrianske djevice sigurno su negdje ostale u kolektivnom pamenju. Bojim se da su oni imali uticaja na sukobe u bivoj Jugoslaviji devedesetih godina prolog vijeka...32 Sigurno je da su ovakvi stereotipi namijenjeni bekim pohotnocima imali utjecaja na stvaranje i naunih radova, a i svijesti koja je bila u stanju izvriti silovanja vie desetaka hiljada muslimanki u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini, te da su dali svoj doprinos generalnom odnosu prema Turcima i njihovom prikazivanju na svim poljima. Ono to najvie zabrinjava i ukazuje da se ovakav odnos nastavlja danas ak i kroz vrlo perfidno trovanje djeijih dua pokazuju vrhunska knjievna djela pisana za djecu i itana u svim dijelovima svijeta. Tako je pisac John Ronald Revel Tolkien, prema ijem je djelu na filmsko platno prenesen uveni Gospodar prstenova, u djelu Pisma Deda Mraza za datum napada rune i zle vojske na ostatak dobrog i plemenitog svijeta odredio 1453. godinu, ime se vie nego oigledno asocira na godinu osvajanja Istanbula od sultana Mehmeda Fatiha. Dakle, oekivati je da kad djeca koja itaju ovo djelo kasnije u bilo kojoj prilici uju ili proitaju bilo ta to je vezi s 1453. godinom, da e im se u podsvijesti i svijesti odmah javljati negativne asocijacije povezane sa stranom i zlom vojskom koja napada ostatak svijeta.33 Takoer, Tolkien u samom djelu Gospodar prstenova predstavlja geografsku kartu prema kojoj se, kad se uporedi sa stvarnom geografskom kartom, zla zemlja nalazi otprilike tamo gdje je smjetena Turska.
31 Michael A. Sells, Iznevjereni most, Sarajevo, 2002., str. 71. 32 Emir, Hodi, Erotske matarije o Balkanu, Slobodna Bosna, 02. 04. 2009., broj 646, str. 62. 33 www.birgun.net, evirmenin kaygs nelere kadar, 30/12/2006
Godinjak 2010 / 99
4/20/11 1:15 PM
HASANAGI 4. Obrazovanje, udbenici

Iz dananjeg vremena na polju djeijeg obrazovanja zastraujui je primjer iz Poljske u kojoj se u jednom udbeniku matematike postavlja zadatak u kojem uenici trebaju rijeiti kako s jedne lae trebaju u more pobacati sve muslimane Turke, a da pritom ne bace niti jednog kranina, tako da smrt u talasima nau samo Turci. Na ovaj grozni i potpuno nepotrebni primjer ukazao je jedan poljski katoliki sedminik, a Ministarstvo obrazovanja se ograuje tvrdnjom da ovaj udenik ne spada u slubene udbenike u kolama i da nema mogunosti intervenirati.34 Dakle, udbenik ostaje da u djeije due usauje najcrnji mogui faizam. Naravno, ovako obrazovanoj djeci moe se podastrijeti bilo kakav udbenik ili nauno djelo koje prikazuje Turke u negativnom svjetlu i porie bilo kakvu njihovu toleranciju, a da oni od njih koji kasnije postanu autori raznih dijela o Osmanlijama ne nau za shodno da ovakve udbenike i djela objektivno nauno preispitaju. Oigledan primjer nacionalistikih falsifikata u obrazovanju iznosi Kicikis u svom djelu Osmanlijsko carstvo: ista legenda, na kojoj se u 19. veku zasnovala Megale Idea (Velika ideja) grkog nacionalizma, jeste ono to se naziva krypto scholeio (tajna kola). Po ovom nacionalistikom mitu, koji su uila sva grka djeca, od osnovne kole, u Osmanlijskom carstvu je uenje grkog jezika i grke kulture bilo zabranjeno, te su zbog toga grka djeca kriom, esto i nou odlazila kod monaha ili svetenika koji ih je uio grkom jeziku i narodnoj tradiciji, rizikujui tako svoj ivot. Ovaj mit se zasniva iskljuivo na pesmama, umetnikim delima i lanim muzejima tajne kole (krypto scholeio), koji su napisani, naslikani ili organizovani, tek posle grkog rata za nezavisnost 1821. godine... U stvari, prva grka obrazovna ustanova, posle zauzimanja Konstantinopolja, bila je Patrijarijska kola, koju je 1454. godine osnovao ekumenski patrijarh... Poev od sredine 16. veka razvoj grkih kola u Carstvu imao je veliki znaaj...35 Udbenici za studente su, takoer, koriteni da se Osmanlije i elementi njihove drave prikau na najgori mogui nain. To se ini tako to se meu suhoparne injenice o osmanskoj upravi ubaci poneki opis preuzet od nekog autoriteta i tako studentima poalje poruka o Turcima i onima koji su s njima identificirani. Tako su u opoj historiji drave i prava janjiari prikazani i ovako: Sir E. Grecses, jedan od istoriara osmanlijskih Turaka ovako opisuje janjiare: odsjeeni od sviju i bez ikakve veze sa zaviajem, familijom i rodbinom, imajui dobre plate i svakojake povlastice, mnogo prilika za odlikovanja i nagraivanja, kao i za zadovoljenje jakih senzualnih i niskih strasti svoje ivotinjske
34 www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1748:osnovci-ue...umoru-daviti-turke... 35 Kicikis, Dimitri, Osmanlijsko carstvo, Beograd, 1999.,str.70.
100 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

prirode... ova vojnika zadruga postaje najjae i najee oruje sultanovog vlastoljublja, koje je besavjesni fanatizam, pokretan najprepredenijim dravnikim lukavstvom ikada mogao izmisliti.36 Vjerovatno nijedna elitna vojska neke drave nije udbeniki ovako predstavljena. Kakve veze s naukom i janjiarima ima zadovoljavanje jakih senzualnih strasti njihove ivotinjske prirode, zato je njihova priroda ivotinjska i zato bi u naunom ruhu to bilo oruje sultanovog fanatizma koji je usput nesavjestan i pokretan najprepredenijim lukavstvom, to vjerovatno znaju samo sir Grecses i autori koji ga citiraju. Teko je razumijeti, naprimjer, zato bi postavljenje Genadiosa za poglavara pravoslavnog milleta u inu pae i izdavanje ahdname katolikoj enovljanskoj zajednici u Istanbulu, te deset godina kasnije franjevcima u Bosni, bilo izraz vlastoljublja i nesavjesnog fanatizma, pokretanog najprepredenijim lukavsvom sultana Mehmeda Fatiha.
5. Tendencije prikrivanja osmanske tolerancije u nauci

Za primjer naunog pristupa Osmanlijama moemo navesti sljedee: Iztkowitz je pokazao dubinu Gibbovog rasizma, ukazavi kako je Gibb opadanje Osmanskog carstva doveo u vezu sa prestankom dovoenja janjiara na vodee vojno-administrativne poloaje u Carstvu, dvorskih vojnih robova hrianskog porijekla, i njihovom zamjenom sa roenim muslimanima. Ergo, da bi drava bila uspjena moraju je voditi hriani, makar islamizirani, jer su muslimani lieni vojno-administrativnog dara.37 Ovakvi stavovi u smislu rasistikog odnosa predstavljaju blau varijantu. Otrija rasistika varijanta priziva istrebljenje manje vrijednih rasa. Ovo pokazuje John Artur Evans, ija se djela koriste i kao nauni izvori, a koji u svom djelu Through Bosnia and Herzegovina during the insurrection in 1875 by foot. Jezernik prenosi da je Evansa zbunjivala previe nametljiva gostoprimljivost tih ljudi. Radi se o Bonjacima koji su oduvijek njegovali tradiciju gostoljubivosti i komiluka. Evans se osjeao vrlo nelagodno kad su ga oslovljavali s brate: U tim ilirskim zemljama su me esto oslovljavali sa brate i Bonjaci su poznati po tome da stranca nazivaju ija susjed. Meni, koji ovo piem se desilo da mi je svaki barbar kojeg sam sreo, rekao, da je on (man) i brat. Vjerujem u postojanje manje vrijednih rasa i rado bi vidio da one budu istrijebljene.38 Poseban sluaj predstavlja Charles Darwin, koji je svojom teorijom evolucije postao nauna ikona na iju nedodirljivost i danas paze gotovo u itavom svijetu. Njegov rasizam najgore vrste je ono to je manje poznato u njegovoj misli i to je direktno upereno prvenstveno prema Turcima, ali i ostalim neevropskim rasama
36 Samardi, oro, Opta istorija drave i prava, Sarajevo, 1967., str. 249. 37 Nenad, Filipovi, v. Slobodna Bosna, 07. 09. 2006., str. 48. 38 Jezernik, Boidar, Zemlja u kojoj je sve naopako, Sarajevo, 2000., str. 31.
Godinjak 2010 / 101
4/20/11 1:15 PM
HASANAGI
i narodima. Prikrivanje ove dimenzije njegove teorije evolucije je, vjerovatno, uraeno da bi se prihvatanje ove teorije olakalo meu rasama i narodima koje je Darwin smatrao niim i nedovrenim i samim tim manje vrijednim na evolucijskoj ljestvici. Za njega su upravo Turci primjer za nazadne rase. U pismu koje je W. Grahamu uputio 3. jula 1881. godine, Darwin istie sljedee: Mogu dokazati da je borba koja se oslanja na prirodnu selekciju napretku civilizacije obezbijedila i obezbjeuje mnogo vie koristi nego to mislite. Zamislite, u koliki su rizik pali evropski narodi prije nekoliko stoljea kada su Turci zauzeli Evropu, a koliko nam je danas vie smijeno ovo osvajanje Evrope od Turaka. Civilizovane rase poznate kao evropske pobijedile su tursko barbarstvo. Kad pogledam u ne tako daleku budunost svijeta, vidim da e veina ovakvih vrsta niih rasa biti eliminirana (unitena) od visokih civilizovanih rasa.39 Ovakav duboki rasizam je drugima olakavao da osmansku toleranciju u naunim djelima poreknu ili prikriju, ili da je, ako je u nekom primjeru neporeciva, minimiziraju. Tako su itav period osmanske vladavine mogli prikazati kao vladavinu barbarstva koja je zasluila da bude eliminirana. Najzad, oni kojima ne odgovara historijska istina nastoje da dokumenti koji jasno pokazuju da njihova verzija historije nije tana ne ugledaju svjetlost dana. Tipian primjer je Sumarni popis sandaka Bosna iz 1468/69. godine koji pokazuje konfesionalnu, socijalnu i ekonomsku strukturu Bosne neposredno nakon osmanskog osvajanja. Mnogima nije odgovarala historijska istina koja pobija njihove stavove protkane nacionalizmom i klerikalizmom, zbog ega je ovaj defter dugo ekao na objavljivanje. Defter je vaan i sa stanovita osmanske tolerancije, jer pokazuje da je proces prihvatanja islama bio veoma spor, tako da nije moglo biti govora o prisilnoj islamizaciji. Zatim, defter pokazuje da je bilo mnogo onih koji su predali bosanske tvrave Osmanlijama, mnogo vie od poznatog sluaja vojvode Radaka i predaje Bobovca. Ove predaje utvrda ukazuju na aman i istimalet kao na vjerskim odredbama zasnovani osmanski pristup, te na injenicu da su domai elementi bili svjesni da se radi o tolerantnom i milostivom osvajau koji e im dopustiti da nastave ivjeti u svojoj vjeri.40 Ahmet Alii istie: Ovaj defter je trebao biti objavljen prije, najmanje, etrdeset godina... Rei u samo toliko, da je on bio skrivan od pojedinih historiara, kao neprocjenjivi dragulj, vie od deset godina. Za neke je bio opasnost za dotadanju historiografiju, jer se njime jedino moe utvrivati istina...41
39 Darwinin Turk Dusmanligi, www.darwinizmdini.com/darwinturk.html - Uzeto od: Francis Darwin, The Life and Letters of Charles Darwin, Vol. I, 1888. New York:D. Appleton and Company, str. 285-286. 40 Aman je institucija islamskog ratnog prava koja predvia poziv na predaju uz uslov poteivanja druge strane, njenog vlasnitva i bogomolja; Istimalet je bila osmanska taktika koja se sastojala u tome da se na teritorijama koje se namjeravaju osvojiti lokalno stanovnitvo privue na svoju stranu i da se pridobije njegova naklonost, ime se olakavalo samo osvajanje. 41 Alii, Ahmet, S., Sumarni popis sandaka Bosna iz 1468/69. godine, Mostar, 2008., str. XV
102 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

U posljednjih nekoliko godina se kod nekih vrlo znaajnih svjetskih organizacija uoila tendencija da se mijeaju u prezentiranje originalnih dokumenata nastojei da iz njima znanih razloga zabranjuju izlaganje nekih originalnih dokumenata, iz osmanskih arhiva, pa ak, mada zvui nevjerovatno, da trae da se neki originalni dokumenti izmijene. Ovo neshvatljivo i nedopustivo ponaanje se vie ne eli ni prikriti. To je pokuaj uvoenja cenzure historijskih fakata koji je sam po sebi za nauku vrlo opasan. Izostanak estokih i odlunih reakcija na ovakvo ponaanja polako moe stvoriti situaciju u kojoj nauna istina vie nee biti vana. To bi moglo stvoriti podjelu meu naunicima za koju nee vaiti argumenti i omoguiti politike utjecaje na nauku koji e biti rukovoeni interesima pojedinih zemalja i krugova, a ne pouzdanim izvorima. Poznat je sluaj iz 2006. godine, kada je Republika Turska planirala da u Parizu priredi izlobu dokumenata iz osmanskih arhiva. U Pariz je radi izlaganja od Generalne direkcije dravnih arhiva Turske poslano 50 dokumenata. Predstavnici jedne renomirane svjetske organizacije su od tih 50 traili da se 5 dokumenata ne izlae, a za 2 dokumenta su traili da im se sadraj izmijeni. Dokumenti ije se izlaganje nastoji sprijeiti, i oni iji se sadraj ne svia pojedinim strunjacima svjetske organizacije uglavnom predstavljaju izraze osmanske tolerancije, njihove spremnosti da prihvate drugog i drugaijeg, te pokazuju da je mnogim strancima status podanika osmanske drave bio drai od statusa stranca koji su uivali. Kao takvi, ni po kom osnovu nisu diskriminirajui, ne prikazuju nasilnika ponaanja niti vrijeaju bilo koga, a ipak nisu dobro doli. Zato? Prema vijestima objavljenim u medijima, nakon to Ankara i Pariz nisu mogli doi do dogovora izloba koja je trebala biti odrana u Parizu je otkazana.42 Sve to pokazuje da mnogi svjetski zvanini krugovi jo nastoje da prikriju neporeciv karakter Osmanske drave kao neodvojivog dijela islamskog naslijea, a koja je zahvaljujui tome toleranciju imala u svojim temeljima. Ovakvi pokuaji predstavljaju izrugivanje nauci i pokazuju koliko je, s ciljem historijske istine, vano naglaavati i analizirati osmansku toleranciju kao primjer koji bi trebalo i danas stalno isticati svim krugovima i grupacijama koje svoju ideologiju na otvoren ili prikriven nain zasnivaju na iskljuivosti i sukobima s pripadnicima drugih vjerskih, etnikih ili rasnih grupa. Ozbiljnost sluaja cenzure prezentiran u spomenutoj vijesti koju je prenijela veina turskih medija ukazuje da bi bez pravovremenog reagiranja na irem nivou mogla nastati situacija u kojoj bi ovakvi dogaaji postali esta pojava. Zbog toga je potrebno istai karakter dokumenata ije izlaganje nije poeljno, odnosno iji se sadraj eli izmijeniti, jer sve ukazuje da ovakvi nasrtaji na dokaze koji ukazuju na istinu nee prestati: Dokumenti ije se izlaganje eljelo sprijeiti:
42 Ali Aydn, Osmanl arivine Unesco sansr, www.haber7.com/haber.php?haber_id=163179
Godinjak 2010 / 103
4/20/11 1:15 PM
HASANAGI
a. Peticija jermenskih slubenika i trgovaca Jedan dio Jermena je bio ukljuen u dogaaje kojima se htjela izazvati anarhija. Peticija pokazuje da najvei dio Jermena nije podravao ove akcije i da ele da budu odani podanici Osmanske drave. 1889 / BOA.Y.PRK.AZJ.18-13 b. Pismo pokajanja voa Jermenskog komiteta Mi kao jermenski narod smo svjedoci da osmanlijski padiasi izuzetno ljubazno i milostivo postupaju prema Jermenima, kao i prema drugim narodima. I onako od davnina izmeu islama i jermenskog naroda postoje prijateljske veze. Uprkos laima pojedinih defetista, mi neemo izbjegavati odano sluenje Osmanskoj dravi, poto je biti dravljanin Osmanske drave za nas pitanje asti. 1898 / BOA.A.DVN.NMH 34/2_4 c) Pismo na jermenskom jeziku U ovom pismu voe Jermenskog komiteta izjavljuju da se kaju zbog poinjenog i od Osmanske drave trae utoite. 1898. A.DVN.NMH34/2_3 d) Poduzimanje mjera za spreavanje nemira u Srbiji Nalog knjazu srpskog naroda Mihailu Obrenoviu je: uo sam da su, u situaciji kad srpski narod koji se sastoji od mojih odanih podanika ivi po zakonima u izobilju i miru, pojedini probisvijeti, da bi pokvarili ovaj mir, organizovali grupe, te da su se ponaali u suprotnosti sa zakonom i meu narodom irili glasine. Za ovaj sluaj sam zaduio biveg defterdara Musu Safvetija i dao mu potrebni novac. U skladu s tanzimatskim zakonima, da bi se obezbijedio javni red i mir, dobro prouivi ove neprikladnosti zaustavite sve glasine. Budite krajne paljivi i izbjegavajte aktivnosti koje su u suprotonosti s mojim fermanom. 1840 / BOA. Mhimme Defteri 254, hkm 104) e) Dodjeljivanje plae lanovima Senata Srbije i nekim uglednicima koji su traili utoite (azil) u Osmanskoj dravi lanovi srpskog senata i jo neke osobe nisu vie mogli podnositi postupke Miloa prema njima i zatraili su utoite u Osmanskoj dravi. Najprije dolaze dva lana senata kojima se odredila plaa od 2.500 kurua. Osmorici osoba koji poslije dolaze, za plau i nabavku robe odredilo se ukupno 10.000 kurua. 1869 / BAO I.Hariciye 19331.) Dokumenti u kojima su potcrtani dijelovi ija se izmjena eli: 1. Upisi u tahrir deftere Jevreja koji su nakon to su protjerani iz panije i Portugala nali utoite u Osmanskoj dravi i smjeteni u Edirnama. 1519. / BOA, Tahrir Defteri 77, s.39-41)
104 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

2. Pomo koja e se pruiti maarskom kralju Rakoiju kao prijatelju Osmanske drave u tekoj situaciji u kojoj se naao naspram Austrije. Maarski kralj Rakoi je, alei se na nasilje Austrije, od Osmanske drave traio pomo za sebe i maarski narod, kao to je pomo pruana i njegovim precima. BOA /Name-i Humayun Defteri 6, s.379-380 Dokument ija se izmjena traila, ali se od toga odustalo Prihvatanje dravljanstva Osmanske drave od stanovnika Poljskog sela (Polonezky) Stanovnici Polonezkya, koje je ranije bilo ubiljeeno kao posjed poljskog princa artorskog i koje je administrativno vezano za Beykoz, nakon proglaenja Tanzimata su potpuno odustali od statusa stranaca i prihvatili podanitvo Osmanske drave. Navodi se da e se onima koji jo nemaju line dokumente iste izdati. Od Direkcije za javnu sigurnost e se obezbijediti red i mir i oni e redovno plaati predviene poreze. Odreuje se da e im se oprostiti porezi koje su ostali duni iz prolog perioda. 1911 / BOA.DH.SN.THR 18/62_1 *** Historija Osmanske drave i Osmanlija, tj.Turaka je u znatnom broju narodnih predaja, zapisima vjerskih lica i literaturi prikazivana na najgori mogui nain. U Evropi je i danas u pojedinim krugovima rairena ovakva predstava i generalni negativni odnos. Ovaj kroz historiju formirani odnos je poprimio takve dimenzije da ga karakteriziraju i kao kao kontinentalnu bolest, odnosno otomansku opsesiju. Pisanje o Osmanlijama bilo je optereeno ak i rasistikim stavovima pretoenim u nauku. Tako su se historijski uspjesi Turaka mogli prikazivati kao zasluga njihovih podanika nemuslimanskog porijekla, a oni sami su se na osnovu naunih teorija o viim i niim rasama mogli prikazivati kao nii barbari, daleko od bilo kakvih pozitivnih osobina i zasluga, pa tako i od tolerancije. Na ovaj nain je stvorena vrlo negativna opa predstava koja je olakavala i negativan neobjektivni nauni prikaz koji porie, minimizira ili prikriva osmansku toleranciju, njene osnove i karakteristine manifestacije. To je posebno prisutno na Balkanu u djelima nastalim nakon formiranja nacionalnih drava i u komunistikom periodu. Negativni prikaz, nespojiv s postojanjem bilo kakve tolerancije kod Osmanlija, prisutan je u udbenicima i naunim radovima. Sve ovo je dovelo i do otvorenih pokuaja prikrivanja i lairanja originalne arhivske grae koja pouzdano pokazuje stanje u Osmanskoj dravi i njen odnos prema nemuslimanskim podanicima. Zbog toga je potrebno ukazivati na ove pojave i spreavati ih. To se moe uiniti jedino objektivnim i na pouzdanim izvorima zasnovanim naunim pristupom
Godinjak 2010 / 105
4/20/11 1:15 PM
HASANAGI
TENDENCIES OF DENIAL, MINIMIZING AND COVER-UP OF OTTOMAN TOLERANCE Senad Hasanagi Summary
There are only a few of nations shown in negative light, such as the Turks. This view was present in folk traditions, writings, literature. Sometimes, this is expressed in terms of pure racism. All this had been relieved un-objective view of Ottoman tolerance as an integral part of Ottoman law and functioning of government in scientific writings and works. In science, that leads to denial and cover-up of Ottoman tolerance by a significant number of authors. Recently, such relation has been openly stated by certain scientific circles, even through requests for non-presentation or changing of original documents that proved the Ottoman tolerance. Key words: Ottoman tolerance, tendencies, denial, covering, documents, censorship
106 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
GODINJICE
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
Stogodinjice roenja Skendera Kulenovia (1910-1978-2010) i Mee Selimovia (1910-1982-2010) Osamdesetpetogodinjica roenja Dervia Suia (1925-1990-2010) Osamdesetogodinjica roenja Muhsina Rizvia (1930-1994-2010) Sedamdesetogodinjica roenja Nijaza Alispahia (1940) Stodesetogodinjica asopisa Behar Stogodinjica asopisa Muallim Stogodinjica asopisa Pregled
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*.09 929 Kulenovi, S.
Etika sjeanja Kulenovieva Ponornica kao novohistorijski kulturoloki roman
Enver Kazaz Filozofski fakultet, Sarajevo
Zasnivajui roman Ponornica kao ispovijest naratora Muhameda, u iju osnovu smjeta priu utemeljenu na obrascima porodine, Kulenovi uspijeva u skladu s modernistikim istraivanjem granica anra ostvariti polifonijski roman u kojem se kombinira nekoliko romanesknih anrovskih obrazaca: novohistorijskog kulturlokog romana, porodine hronike, drutvenog romana, psiholokog romana linosti itd. Istodobno s time njegov narator, kreui se u postuliranju prie na skali od autodijegetskog do metadijegetskog, razvija sistem sjeanja i prisjeanja kao forme etikog preispitivanja prelomnog trenutka u svome ivotu, davnoj mladalakoj odluci da se pasivno postavi prema rasulu svoje patrijarhalne porodice. Takav narator vri promjenu filozofije vremena i povijesti u romanu, da bi lineranom konceptu vremena suprotstavio prustovsku projekciju subjektivnog, tj. vremena egzistencije, a monumentalistikoj analistiku filozofiju povijesti. Prolost na toj osnovi postoji u naratorovoj prii kao neprestana unutranja sadanjost, a iz pozicije pasivnog kritikog intelektualca, narator analitiki razmatra kulturoloki hijatus nastao u procesu evropeizacije BiH nakon to je austrougarska vlast smijenila osmansku. Kulturoloki hijatus se u Kulenovievom romanu ukazuje kao topos tvorbe itavog niza novih identiteta, da bi se svaki od njih na skali od individualnog do kolektivnog ukazao kao stalni proces i performans, lukaevski shvaen nikad zavreni identitet. Tako se u Kulenovievom romanu sukob inidividue i svake vrste kolektivne norme otkriva i kao sukob kultrnoidentitarnih koncepcija i procedura u kojima tradicijski model patrocentrine i religocentrine kulture zamjenju modernistika antropocentrina kultura. Kljune rijei: Skender Kulenovi, Ponornica, narativna ispovijest, kulturalni hijatus, romaneskna hibridizacija, identitet, etiko preispitivanje, novohistorijski kulturoloki roman
Godinjak 2010 / 111
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
ulenoviev roman Ponornica ostvaren je u obliku porodine hronike i ispovijesti njegovog naratora Muhameda, koji se njome, poput pripovjedaa u Kovaevim Vratima od utrobe, pokuava liiti svega ranjivog u sebi i kroz naslage vremena doprijeti do zbivanja iz mladosti, kako bi razmotrio njihovu moralnu i egzistencijalnu dimenziju i preispitao svoje mladalake odluke. Ova dvojnost naratorove prie, u kojoj uporedo teku etiko preispitivanje vlastitih postupaka i analitiki zahvat u sadrinu povijesti i kulture, omoguuje prekoraenje tradicionalnih anrovskih granica u romanu, a Ponornica se nepovratno udaljava i od klasine romaneskne ispovijesti i od obrasca porodine hronike, postajui polifonijskom romanesknom strukturom. Polifoninost ovog romana, meutim, nije omoguena samo razbijanjem hroniarskog, ekstradijegetskog naratora koji je distanciran od zbilje to je predoava u prii, nego i injenicom da je on u sebe usisao narativne postupke karakteristine za historijski, drutveni, psiholoki roman linosti itd. Ako je na planu naracije transformirao hroniarski tip iskaza, Kulenovi je na planu romanesknog anra preoblikovao brojne narativne obrasce, udaljavajui se na nain modernistikog poetikog istraivanja romanesknih anrovskih granica od svake formalne zadatosti, da bi ostvario roman modernistike kombinacije i hibridizacije razliitih anrovskih obrazaca. U krunoj kompoziciji romana u kojoj starac Muhamed iz take sadanjosti, ponukan davnim Senijinim pismom kao dokumentarnim izvorom i motivacionim pokretaem svoje ispovijesti, odmotava vrpcu sjeanja na davnu bosansku mladost, Kulenovi izvandijegetskog preobraava u autodijegetskog naratora, a potom i u metadijegetskog. Pripadajui zbilji koju predoava u romanu, Muhamed gubi neutralnost hroniara prema zbivanjima o kojima pria, pa se njegovo prianje o svojoj mladosti i porodinoj prolosti pretvara i u ispovijedanje o vlastitom ivotu i traumi pri donoenju mladalakih odluka. Potom se ispovijednoj liniji prie pridodaju obrasci etike rasprave, socioloke i kulturoloke analize, te emocionalno nabijenog pripovijedanja o neminovnom povijesnom udesu itavog jednog drutvenog obrasca u procesu raspadanja, da bi sve to bilo natkriljeno esejistikim diskursom o metafizikom zasnovu ovjekove sudbine i neminovnosti njegovog poraza u varljivim povijesnim tokovima. To znai da je Kulenovi hroniarsko notiranje dogaaja pretoio u psiholoki nabijeno sjeanje kao etiko preispitivanje vlastitih odluka, te, na diskursu razliitih oblika analize zasnovano, predoavanje trenutka loma patrijarhalne kulture i begovske klase, ali i tradicionalnog modela drutva u Bosni, uslovljenog dolaskom novog osvjaa/kolonizatora, Austro-Ugraske, i njegovog modela drutva u drugoj polovini 19. stoljea, nakon to je onaj raniji, Osmansko carstvo, zahvaen dezintegracijom morao otii. Meutim, ovo predoavanje povijesnog loma kroz sjeanje kao vlastito etiko preispitivanje pretvara se i u ispovijest o prostornosti ljudske due. Prelaskom s hroniarskog pripovijedanja na analitiko predoavanje povijesnih dogaaja, a potom i na ispovijedanje, Kulenovi je, zapravo, ostvario i prelom klasinog historijskog u novohistorijski roman kulturolokog tipa. I to onaj model kulturo-
112 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Etika sjeanja Kulenovieva Ponornica...

lokog romana koji prola zbivanja analitiki motri i procjenjuje iz nove epistemoloke i civilizacijske pozicije, pri emu je u centru panje trenutak loma starog kulturolokog modela, a novi se tek zainje bez anse da se u skoroj budunosti i definitivno uoblii. To je vrlo vaan aspekt Kulenovieve Ponornice, jer on podrazumijeva i promjenu filozofije povijesti, koja nije vie samo ona velika, nieanski shvaena monumentalistika povijest, nego arhivarska, analistika u kojoj se velikoj prii suprotstavlja ona mala iz podnoja drutvene vertikale i u kojoj kultura potiskuje politiku diktiranost povijesnog lanca zbivanja. Istodobno s tim mijenja se i filozofija vremena u romanu, a Kulenoviev narator tzv. objektivno vrijeme iz tradicionalnog romana pretae u prustovsku projekciju subjektivnog vremena, to se ne razvija unutar uzrono-posljedinog, linearnog toka, nego se pretvara u simboliki prostor u kojem se vremenski sadraji pretau u psiholoke, u irinu i dubinu sjeanja, pounutrujui vanjska zbivanja i pretvarajui ih u psiholoke i mentalne slike. To pounutrenje povijesti i vremena na koncu rezultira injenicom da Kulenovi na bazi promjene filozofije vremena i povijesti vri prustovsku analizu kulturolokog i povijesnog hijatusa u koji su zapali njegovi junaci, tragajui za odgovorom na pitanje kako taj zijev i ta praznina djeluju na ljudsku psihu i um, kakva je suma njihovih uinaka na ovjekovu unutranjost. Otud je Kulenovi jedan od onih romansijera koji je izvrio personalizaciju povijesti, pitajui se o njenom etikom aspektu i antropolokoj sadrini, da bi potpuno redefinirao uvjerenje tradicionalnog historijskog romana o ovjeku kao aktivistikom povijesnom subjektu. Kulenoviev junak, meutim, nije tek puki objekt povijesti, niti samo njen pasivni svjedok, nego mu se prolost neprestano vraa u slikama, u drami svijesti i savjesti, postajui njegovom egzistencijalnom ponornicom. Na toj osnovi ona taka sadanjosti iz okvirne kompozicije romana, njegov siejni poetak i kraj, nije i taka poetka i kraja romaneskne fabule kao zbira dogaaja u romanu. Ta taka sadanjosti zbog logike prema kojoj je prolost postala naratorovom egzistencijalnom ponornicom podudara se sa svakom vremenskom takom iz prolosti, da bi ova postala neprestana unutranja sadanjost. Podudarnost prolosti s unutranjom sadanjou podrazumijeva i injenicu da Muhamed iznosi ispovijest o prustovski zaustavljenom, unutranjem, psiholokom vremenu koje poput filmski zaleenog kadra u svojoj nepominosti, kao kakva etika muka i mora, te moralno optereenje stoji u Muhamedovoj svijesti, a sve to treba etiki proistiti i stii do katraze u inu pisanja. Starac Muhamed, koji se, u kairskom svoenju rauna sa samim sobom dok promatra starake pjege na rukama kao pouzdan znak skore, nadolazee smrti, sjea svoje mladosti, poetka studija na Al Ahzaru i prvog studentskog raspusta, ustvari, preispituje prijelomni trenutak vlastitog ivota koliko i prijelomni trenutak ivota porodice, razmatrajui pritom etiku pozadinu i jednog i drugog. Zato Ponornica jest prustovsko sjeanje i prisjeanje, ali i moralna vivisekcija Godinjak 2010 / 113
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
sebe biveg, porodice, klase, drutvene zajednice u cjelini, da bi se iznad svega toga postavilo pitanje o metafizikom planu ljudske egzistencije. U tminama prolosti i onom zaustavljenom vremenu mladosti Muhamed pokuava nai odgovore na pitanja: zar je sve ba tako moralo biti, da li povijesni lanac zbivanja ima altrenativu, je li mogua mnotvenost povijesnih alternativa, ili su povijesna zbivanja podlona iskljuivo zakonima neminovnosti. U podlozi njegovog sjeanja kao etikog preispitivanja stoji, dakle, analistika filozofija povijesti, pri emu izranja temeljna moralna dilema da li je svojom akcijom mogao usmjeravati prole dogaaje, ili nije, jesu li oni ba onakvi kakvi su ostali u njegovom sjeanju, ili imaju neki drugi smisao i znaenje, te da li ovjek uhvaen u povijesne dileme postaje proces, a njegov identitet ponorna protonost, stalna hajdegerovska promjena u vremenitosti bitka i procesualnosti jezika kao njegovog stanita. Upravo zato je i uvod u roman, onaj poutjeli komad papira na kojemu je ispisano Senijino pismo, obiljeen ba problematiziranjem smisla Muhamedove mladalake pasivnosti u odnosu prema povijesnim silama koje i iznutra i izvana dezintegriraju njegovu porodicu. Jer, zarad njegove pasivnosti, ostao je neuslien Senijin vapaj, i ljudski i ljubavni, Muhamedu za pomo, stoga to hoe, u skladu s patrocentrinom kulturnom normom i moralom, da je udaju bez njenog pristanka, protivno njenoj volji, a ona nema drugog prijatelja osim Boga i njega, Muhameda, a oba joj daleko. Na drugoj strani, i to pismo donosi stav to e ga Muhamed u mladosti prihvatiti kao vlastito ivotno naelo. Eto ih tamo, rei e Senija u pismu za Muhamedove amide koji hoe da dijele imanje i na toj osnovi rasture begovsku porodinu zajednicu i s njom usklaenu kulturnu i moralnu normu, da bi takvim stavom i ona i on opravdali vlastitu pasivnost i nemo da usmjeravaju zbivanja koja e usloviti raspad Muhamedove porodice i ukupne tradicionalne patrocentrine zajednice. Ali, dok je Senijina nemo rezlutat androcentrizma patrijarhalne kulture, Muhamedova dolazi iz gerontocentrinosti hijerarhije i strukture autoriteta na kojima se zasniva patrijarhalna porodica. Zato iskaz: Eto ih tamo odraava saznanje i jednog i drugog o vlastitoj nemoi da se bilo ta promijeni u haotinom lancu zbivanja, nemoi uslovljenoj pozicijom koju zauzimaju unutar zajednice. Senija je ena, uz to mlada, djevojka prispjela za udaju, a Muhamed, tek stasali mladi koji je odlukom da napusti vjerski studij i upie, protivno djedovoj volji, onaj laiki nainio prvi korak u odbijanju pokornosti patrocentrinom autoritetu i linom ispadanju iz zajednice. I jedno i drugo, pak, svojom pasivnou ne produavaju tradicijsko pokoravanje autoritarnoj moi kulture i zajednice u cjelini, nego zauzimaju pasivnu, kritiku i promatraku poziciju, pri emu Senija strada, a Muhamed u oiglednoj svai s patrocentrinim konceptom ivota ostaje na margini zajednice i iz svoje, vlastitom voljom odabrane, autsajderske pozicije zasniva proces individualizacije, raskidajui, ba pasivnim stavom, na radikalan nain s tradicionalnom kulturolokom normom. Pasivnost na toj osnovi postaje svjesno odabrano naelo borbe za individualizaciju unutar autoritarne patrijarhalne kulture, za razliku od radikalne akcije 114 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

njegovih amida koji ne posjeduju svijest o individualnoj odgovornosti i pravu u zajednici, nego se svaki od njih nastoji postaviti za novog patrijarhalnog autoriteta unutar vlastite porodice kao mikropatrijarhalne zajednice. Zato njihov zahtjev za podjelu imanja nije nita drugo do ulazak u proces razvlaenja centralnog patrijarhalnog autoriteta djeda, da bi na mjesto jednog i jedinog patrocentrinog autoriteta dolo njih nekoliko. A to znai da njihova pobuna protiv djeda nije uslovljena principom raspada kulturne i moralne, ve socioekonomske norme. Na toj razlici izmeu Senije, Memnune, Muhameda i njegovog brata, ili Tahir-bega, s jedne, i amida, s druge strane, izbija itav niz meugeneracijskih razlika u rasulu patrijarhalne zajednice, pa se ona u svojoj tradicionalnoj strukturi ne moe odrati pred navalom novih socioekonomskih, kulturnih, etikih, generacijskih, spolnih, rodnih, klasnih i niza drugih identiteta. Hijatus izmeu tradicionalne, feudalne, patrocentrine civilizacije i nove koja se uspostavlja u procesu evropeizacije kao modernizacije tradicionalne osmanske Bosne nakon Austro-Ugarske aneksije i okupacije postaje, dakle, mjestom tvorbe itave skale novih identiteta. Starac Muhamed, koji motri i prosuuje sebe biveg u kontekstu porodine drame nije nepopustljivi, etiki radikalan sudac koji iz neke transcendentalno zasnovane etike perspektive mjeri sistem krivica. Njegovo moralno stajalite obiljeeno je tipinim modernistikim skepticizmom i relativizmom koji kunderijanski insistiraju na moralnom relativizmu, to osporava svaki oblik autoritarnosti i donosi svijest o ovjekovoj nemoi pred apodiktinim zahtjevima institucija sistema. Ako je kultura prostor altiserovski shvaenih identifikacija koje zazivaju subjekte da zauzmu odgovarajue, drutveno poeljne pozicije prema simbolikom imaginariju koji oblikuje i inidvidualne i kolektivne identitete, onda je Muhamedov stav o pasivnosti, zapravo, odbijanje jednog modela kulture, s krhkom nadom da e drugi koji dolazi s novim osvajaem/kolonizatorom donijeti humaniji poredak vrijednosti. Otud je u Muhamedovoj prii Bosna i njena deosmanizacija kao depatrijarhalizacija i defeudalizacija viena u formi kulturolokog i prostornog i temporalnog homibabinskog limesa, gdje se evropeiziranje ne promatra kao kulturoloko koloniziranje, nego je ono izjednaeno s nizom emancipatorskih gesti, i to ne jedino izvana, ve i iznutra, a iznutra zasigurno na radikalniji nain. Otud se Ponornica ulanava u veliku temu bosanskohercegovake knjievnosti koju detektira Alojz Schmaus u predgovoru uvenoj Krievoj antologiji bosanskih pripovjedaa, i koju odreuje kao sukob starog i novog reda stvari.1 Ali, dok su pripovjedai, ispisujui prie biografskog i kulturolokog narativa, prikazivali taj sukob kao sudar individue s kolektivnom normom, pri emu individua u oiglednoj svai sa ivotom, kako bi rekao Franck O`Conor, odlazi na kulturalnu, socijalnu i egzistencijalnu marginu, Kulenovi u Ponornici govori i iz sredita stvari, iz kolektivnog centra kojemu se Muhamed pribliva, da bi
1 Isp. Jovan Kri: Sa strana zamagljenih, Sarajevo, 1928.
Godinjak 2010 / 115
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
svjedoio o njegovoj drami, a istodobno i s margine, iz pozicije individue koja je odbacila pokoravanje patrijarhalnom autoritarnom sreditu. Iz ovog proizlazi i naredna vana osobina Kulenovievog romana. Muhamed kao okularni, neposredni svjedok zbivanja, a onda i njihov komentator i analitiar s vremenske distance, svoju ispovijest organizira na dvostruk nain. Ona je istodobno i kazivanje i prikazivanje, prianje i dramsko predstavljanje, a roman se razvija, izmeu ostalog, i na principu dramskog predstavljanja sukoba koji je as vani, u samoj dogaajnoj niti, a as unutra u psiholokom raspoluivanju likova. Na toj osnovi Ponornica se pribliava uzusima drame, a zbivanja u prii odvijaju se na nekoliko scenskih prostora: u Muhamedovoj kui, u lovu i na sijelu poslije njega, u neninoj avliji, na sijelu poslije dume u damiji, u gostima kod kmeta Todina, u arijskom hotelu, na konjskim utrkama itd. Dramskost Ponornice, meutim, nije ostvarena samo na ovoj razini. Ona se zaokruuje dramom pisanja kao etikog preispitivanja sebe i sadanjeg i biveg, ali i ukupnih dogaaja u romanu, pri emu narator preispituje i etika stajalita svih drugih uesnika drame porodinog rasula. Stoga ovaj roman izjednaava sam in pisanja s inom priskrbljivanja smisla egzistencije, ime se on pribliiva egzistencijalistikom stavu o stvaranju kao toposu spasa egzistencije pred njenim apsurdnim propadanjem u nepojamno Nita. U drami pisanja kao osmiljavanja egzistencije Kulenoviev narator nije blizak samo Kovaevom iz Vrata od utrobe, nego i Selimovievom iz Dervia po stavu da je pisanje kao samoispitivanje istodobno i katarktiki in kojim se nadvladava granica smrti. Selimoviev i Kulenoviev narator piu da bi ostao njihov zapis o njima, zapisana muka razgovora u svoenju rauna sa samima sobom, s dalekom nadom da e se nai neko rjeenje u kukama slova i bjelini hartije to eka kao izazov. To je, ustvari, kamijevski in i njegovo poimanje stvaranja kao sizifskog posla, koji je u sebe unaprijed uraunao apsurd, ali se ba inom pisanja i jedan i drugi narator apsurdu suprotstavljaju. Time oni objektivnom vremenu i njegovom neumitnom proticanju ne suprotstavljaju samo prustovsku projekciju psiholokog, odnosno vremena egzistencije, nego i esencijalistiku projekciju vjenosti umjetnikog ina u kojem se egzistencija spaava od neumitne prolaznosti i apsurda. Drukije reeno, i Muhamed i Nurudin, s dva razliita etika kraja, prvi iz drame svijesti i savjesti zato to je kao intelektualac ostao pasivan prema zbivanjima u svojoj zajednici, a drugi zato to se nakon drame uma i emocije upustio u dramu akcije koja ga je dehumanizirala, inom pisanja nastoje se samospoznati i nadvladati zadatost povijesnog i kulturolokog identiteta te ostvariti u kukama slova transtemporalnost umjetnosti. Tu se i dolazi do viestrukosti znaenja naslovne metafore romana. Ponornica je lino vrijeme egzistencije, igra zaborava i sjeanja, onog zabranjenog to se frojdovski potiskuje i odlazi u podsvijest, da bi ponorno iknulo u svijesti nakon to se odigrao proces njegove simbolizacije. Tako je to metafora protonosti linog identiteta koji se ne samo mijenja, nego i prividno gubi u igri izviranja i poniranja i svijesti i podsvijesti, sjeanja i potiskivanja, promjene identifikacijskih 116 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

struktura, linih uvjerenja i simbolikih imaginarija koji se prihvataju ili odbijaju. Individua pritom nije obiljeena jedino ponornom protonou egzistencije, nego i igrom svijesti koja vri selekciju sjeanja. A Muhamed se u toj dimenziji unekoliko pribliava naratoru Desniinog romana Proljea Ivana Galeba, pri emu je vrlo vano imati u vidu i bitnu razliku meu njima. Desniin narator, naime, dok lei na bolnikom krevetu, suoavajui se s krajem ivota, odmotava lanac sjeanja i miljenja u asocijativnoj igri koja se razvija kao tok svijesti. Kulenoviev narator se ne preputa toku svijesti u igri asocijativnog lanca miljenja, nego vri odabir iz sjeanja po logici koju mu namee in stvaranja, metadijegetska razina njegovog pozicioniranja u romanu, ali i on kao Ivan Galeb subjektivizira sve to obuhvata njegov pogled i sve pounutruje. Tako se otkriva novo znaenje ponornice: to objektivna stvarnost i vrijeme poniru u svijest, preoblikuju se u njoj, frojdovski se simboliziraju i destiliraju radom svijesti i podsvijesti, da bi iknuli u poredak prie i prianja. A potom se naslovna metafora pojavljuje i u znaenju protonosti identiteta zajednice ije energije poniru da bi se obnovile i izvirale, jer se simbolike vrijednosti jedna prema drugoj dramski napeto pozicioniraju, pa neprestano poniru i izviru u dijalektkiki napetom procesu promjene kolektivnog identiteta. Ali, ponornica je i metafora povijesnih i transpovijesnih eneregija, onih energija koja prelaze vremenske granice, u jednom vremenu nestanu sa scene, poniru u slojeve kolektivnog sistema zaborava i zabrana, a onda u drugom izviru da bi smijenile vladajui poredak vrijednosti. Tako ponornica kao metafora povijesti odreuje igru nestajanja i nastajanja, stvaranja i razaranja. U viestrukost znaenja naslovne metafore poloena je i viestrukost kodova Muhamedove ispovijesti. Okvirna kompozicija daje joj lini ton i boju, a pria se lepezasto iri prema drutvenoj sceni, pri emu se razvija nekoliko sukoba u romanu. Prvi je sukob izmeu razliitih kolektivnih identifikacija, gdje se jedan kolektivitet izjednauje s naom carevinom koja je otila, a druga dva s njihovom koja dolazi, a u korijenu joj se ve zajezerilo sjeme raspada, da bi te identifikacije bile pojaane onim vjerskim, a cijeli sukob dobija tragino finale i ironino groteskni komentar na konjskim utrkama na kojima e kolektiviteti kao simbolike redukcije religija i carevina pouzjati svoje konje i krenuti u apsurdnu igru novih pobjeda i novih poraza. Druga linija sukoba jest meugeneracijska. Mlai autoritarni mukarci/oevi ele skinuti s trona onog najstarijeg, djeda, a meugeneracijska borba nije nita drugo do nastojanje da se zaposjedne vladarsko autoritarno mjesto u okviru patrijarhalne porodice. Naredni sukob bazira se na zahtjevima tree generacije, mladih koji su raskrstili s patrijarhalnim normama, ali ne mogu u kulturalnom hijatusu stei pravo na autonomno odluivanje o vlastitom egzistencijalnom pravu. Taj sukob u kojem individua kida fromovski shvaene primarne veze s kolektivom najrasprostranjeniji je u romanu. Njime roman i poinje, jer je Muhamed ve u Kairu prekoraio preko autoritativne djedove naredbe da studira teoloki fakultet i odluio se za onaj svjetovni arheologiju, a Ponornica je neka vrsta romaneskne arheoloke iskopine presudnog momenta u egzistenciji kolektiva, koliko i presudnog momenta u linom ivotu. Potom se u Godinjak 2010 / 117
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
taj sukob ukljuuju Senija, Memnuna, Tahirbeg, Muhamedov brat i sestra, nena, da bi se on profilirao i kao sukob izmeu patrocentrine mukosti i enskog i enstvenog koncepta identiteta u kojem marginalizirani rodni i spolni identitet nastoji decentrirati muko kulturno sredite. A to znai da je Kulenovi napisao roman o procesu identitarnih decentriranja i klizanja u asu kad se monolitni, autoritarno centriran identitet patrijarhata razgradio. Meugeneracijski, spolni, rodni, klasni, obrazovni i itav niz drugih identitarnih sukoba u zajednici, meutim, nisu predstavljeni s etiki radikalnog, nego iz ugla saosjeajnog stajalita etikog relativizma. Jer, Muhamedov pogled dolazi iz sredita kulturalne krize. Njome roman i poinje, a djed i muftija kao centralni patrijarhalni autoriteti nisu vie u mogunosti nametnuti volju zajednici. Emancipatorska gesta u kulturi razvlastila ih je, pa Muhamedov pogled na njih otkriva da su to nemoni starci, ispali iz vremena, arhaizirani, a nekadanji centralni patrijarhalni autoriteti otkrivaju se tek kao nemoni starci koji dotrajavaju svoje ivote i kojima u tome treba pruiti utjehu. Kriza patrijarhalne kulture tako demaskira svakog uesnika drame njenog raspada. Do nje dolazi stoga to je ivot zajednice zbog povijesnih mijena promijenio sadraje, a sauvao stare forme koje su se petrificirale, nemone da se transformiraju i prilagode novim kulturalnim procesima. Zato se patrijarhalna zajednica raspada i na psiholokom, i na etikom, i na ekonomskom planu, a individua otrgnuta od svjetovnog i vjerskog patrijarhalnog sredita otkriva vlastitu, ali i moralnu napuklinu zajednice u cjelini. Ta se napuklina manifestira koliko u muftijinom pijanstvu (Do ahmedije se pije, a poslije krije, komentira ovu situaciju Vepar, jedan od najradikalnijih zagovornika hedonistike, potjelenjene mukocentrine kulturne norme) na sijelu poslije lova toliko i u itavom nizu drugih linija polifonijski postulirane radnje romana. Muhamedovu ispovijest presudno odreuju saznanje o pogubnosti etiki radikalnog stava i svijest o ogranienosti ljudskih moi, te spoznaja da svakom individuom i zajednicom u cjelini upravljaju istodobno tamna, mutna strast (Tu dimenziju Muhamed e okvalificirati stavom prema kojem je muki begovski kolektivitet sito-pijana sirovina iji ivot prolazi u izleavanju po ljivicima i ekanju veernjeg akamluka u praiskonskoj medvjeoj prijesnosti to po ledinama tutnji i reve) i svjetlo ljudske dobrote, logika pobune, ali ne i revolucionarne destrukcije, naelo zauzimanja pasivne pozicije prema krizi zajednice, ali i princip njene destrukcije. Zato se smjena jednog osvajaa drugim i iz nje proizala deosmanizacija i evropeizacija BiH i predoava kroz fokus krize kulture i s njom usklaenog procesa promjene individualnih i kolektivnih identiteta. Kulenovi stoga kulturoloki hijatus nastao dolaskom novog osvajaa promatra s distance koja podrazumijeva njegovu analizu ne samo iz nove epistemoloke i civilizacijske pozicije, nego krizu kulture analizira i iz moralne i psiholoke ravni, da bi je otkrio i kao krizu as radikalnog, as postupnog preoblikovanja identiteta. Zato Muhamed u procesima dezintegriranja jednog i uspostavljanja novog kulturalnog identiteta uoava nekoliko osnovnih tendencija identitarnih mijena: 118 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

deosmanizaciju kao sistem promjene modela kolektivnih idenitifikacija i s njima usklaenih identiteta; osmanonostalgiju kao izvor za identifikacijske autokolonizatorske geste begovatocentrinog kolektiva; austrofilstvo kao model kolektivnih identifikacija i uspostavljanja autokolonizatorskih gesti neislamskih kolektivnih identiteta u BiH; depatrijarhalizaciju kao kulturalni okvir u kojem se raa iroka lepeza novih generacijskih, rodnih, spolnih, klasnih i drugih identitarnih formi; deheroizaciju kulture usklaenu s njenom deepizacijom i demaskulinizacijom; rudimentarne forme ginocentrinog kulturnog pogleda kao uvjet za oblikovanje novih formi enskog i enstvenog, odnosno novih formi feminalnosti u oblikovanju rodnog i spolnog identiteta; individualizaciju u okviru kolektivne normativnosti patrijarhalnog kulturalnog identiteta, pri emu indvidua, vie-manje, otvoreno dolazi u sukob s kolektivnom normom; akulturaciju kao prostor novih oblika meukulturalne komunikacije i razmjene te redefiniranja postojeih kulturalnih identiteta unutar novog kulturalnog komunikacijskog polja; defeudalizaciju u kojoj se begovska klasa raspada za raun mogunosti da se uspostave novi klasni identiteti;2 panteizaciju kulturalnog polja koja delegitimira monoteistiku definiranost kulture; dehijerarhizaciju kulture za raun novih oblika horizontalno uspostavljenih mikrokulturnih zajednica (enske, generacijske itd.); hibridizaciju i dijalektiku napetost u formiranju novih identiteta; procesualnost svake vrste identiteta i esencijalistiki pojmljene ljudske egzistencije. Ovim procesima uspostavalja se prostorna i vremenska dimenzija kulturalnog hijatusa kao homibabinskog limesa i hibrida, a svaki se kolektivni identitet namjesto svoje monocentrine strukturiranosti otkriva u policentrinoj procesualnosti u kojoj je dinaminost antropocentrine kulture moderne zamijenila statine
2 Nove interpretacije Kulenovievog romana, utemeljene na postratnim, tranzicijskim bonjakocentrinim i osmanskonostalginim ideologemama, nastoje sa stajalita neobegovske kulturne fantazme interpretirati ovaj roman, istuii njegovu ulnu potencu, harmoniju i prezrelost formi tradicionalne bonjakoislamske kulture, ime se ovaj roman, kao itav niz drugih Kulenovievih djela, radikalno reinterpretira u odnosu na onaj model interpretacije karakteristian za esencijalistiku kritiku nastajalu u doba SFRJ. Takve interpretacije na bazi arhaizacije novobonjakog kulturnog i sociopolitikog identiteta repatrijarhaliziraju Kulenoviev roman, svodei ga na osmanskonostalginu i patrijarhalno nostalginu priu, maskirajui se pritom konceptom transvremenih esencijalnosti na kojem se toboe utemeljuje naratorova pria u romanu.
Godinjak 2010 / 119
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
kulturne forme tradicije. Drukije reeno, ako je patrocentrina tradicija odrana na autoritarnoj vertikali od zemnog do nebeskog, depatrijarhalizirane forme moderne kulture koje nastaju u kulturolokom hijatusu, utemeljuje se na horizontalnim antropocentrinim nizovima, pri emu je doveden u pitanje religiocentrini i bogocentrini koncept kulture i s njom usklaen pojam ovjekovog identiteta. Dakle, ako se na razini sukoba izmeu individualnog zahtjeva i kolektivne norme dogodio pad patrocentrinog autoriteta, na razini Muhamedovog ili Tahirbegovog pitanja o transcendentalnoj postuliranosti etike dolazi do razvlaenja one kulturalne norme koja se moe oznaiti kao religio i bogocentrina. Upravo zato se namjesto romantino-nostalginog fokusa iz tradicionalnog romana u Kulenovievom zasniva kritiki fokus pasivnog intelektualca koji rezonira nad povijesnim procesima i kulturalnim promjenama, te metafizikom zasnovu ljudske egzistencije. Stoga se i moe rei da u romanu kljuni momenat uspostavljanja antropocentrinog pogleda na ovjekov metafiziki, povijesni, kulturoloki i svaki drugi identitet dolazi s Tahirbegovom raspravom o etikim implikacijama Jovanove slike: Sve je ovo naslikano iz ovnujske glave! Njemu je ovjek nevin i za sva zla na svijetu kriva je neka slijepa sila, nebo, Bog, kojim najedanput padne u pamet da se prolome i da srue na nas svoj bijes u vidu poplava, poara, ratova, boletina i svih drugih nesrea! A nama ne preostaje nita drugo nego da buljimo u to kao ovnovi i duu da predamo ptici, koja ima krila pa moe da uzleti u nekakav svijet van sveg tog rusvaja (...) Islam je doao do jednog panteizma, ali taj panteizam je nedonoe! Nije po islamu Bog negdje gore, u nebesima, u nekakvom svom nedohvatnom ardaku, odakle ravna svijetom, svojom tvorevinom i kroz svoj boanski durbin vidi sve to se u njemu deava, biljeei u svoj tefter sva naa dobra i zla djela. Spustivi, dakle, Boga na zemlju, islam je pronaao savrenije raunovodstvo i policiju! Ima, dodue, tumaa Kur`ana koji tvrde da je Bog u svemu, izbija iz svega kao dah iz nas i plamen iz fitilja, i da je sve u Bogu kao kruka u turiji. Ali im stvar prenesu na glavnu etiku poledicu, ovi drugi padaju gore na ispitu nego prvi. Moraju i oni da je podupru takom slobodne volje koju je Bog dao ovjeku (opet spasavaju tog svog Boga), jer inae bi morali priznati da bi Bog, koji je u svemu, dakle ui i u zloinu, mogao, prema tome, u utrobi zloina da bude ljekovita trava, a on to nee, nego hoe da bude zloina droga. Nedonoe ostaje nedonoe. Sve je to luk i voda, najdublji je pogled u onog jadnog ifuta staklara.3 Sve to postoji je bog, i bog je sve to postoji, kako nam se ve svia da kaemo. Taj svebog niti je dobar ni zao, on je tvorac-tvorevina koja tvori smo sebe iza sama sebe, i sve to u tom samotvorenju nastaje, pa i etiki problem, nastaje iz ovog svijeta i rjeava se u njemu. take nae dosadanje logike odsluile su svoje, naa psihologija obajatila je i obuavila. Stare utvrde kule naeg naina miljenja i osjeanja rue se, a nove koje danas na um i mata, kao tvorevina tog samotvorenja, grade
Kulenovi, oito, misli na Spinozu, ijom e filozofijom biti obiljeeno njegovo ukupno djelo.
120 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

u oblacima opet se moraju spustiti na zemlju, napraviti na tlu ovog svijeta i od njegove grae, jer svijeta van ovog nema.4 Pad religiocentrinog patrijarhata tako se otkriva i kao redefinicija ovjekove odgovornosti. Ona prema Tahirbegu ne dolazi izvana, ni iz kakve transcendencije, nego mora nii iz ovjekove odgovornosti pred povijesnim lancem zbivanja. Namjesto religiocentrinog pasivizma okrenutog vjenosti, Tahirbeg zagovara etiki aktivizam u vremenu. Meutim, taj izazov ostat e nesulien, a pasivni pobunjenici protiv patrijarhalne kulture postat e na koncu marginalci bez anse da promijene kolektivno stanje. Tako se granica izmeu tradicije i moderne u kojoj se ovjek lukaevski susreo sa svojim stalno procesualnim nikad zavrenim identitetom otkriva na pozadini ove Tahirbegove rasprave i kao granica na kojoj otpoinje pad religiocentrine, monoteistike definiranosti etike norme. No, kao i na svakoj vremenskoj, ali prostornoj granici jedan identitet se sasvim ne zavrava, da bi otpoelo potpuno postojanje drugog, nego se u procesima akulturacije oni mijeaju i hibridiziraju. Junaci zahvaeni procesom individualizacije, odnosno pripadnici tree generacije uhvaeni u zamku kulturolokog hijatusa to ga tematizira Kulenoviev roman na koncu iz marginalaca postaju neka vrsta unutranjih otpadnika, ak unutranjih drugih, ija kritika zajednice omoguuje da se u njoj zasnuje policentrini hibridni kolektivni identitet s unutranjom dijalektikom napetou i stalnom borbom meu razliitim grupnim, generacijskim, rodnim, spolnim i drugim identitetima. Drugim rijeima, Muhamedova ispovijest i njegovo preispitivanje vlastite moralne pozicije u odnosu na dramu rasula patrocentrine begovske porodice, pretaui se priu o povijesnom obratu s kulturolokom analizom u svome postamentu, realizira se kao govor kritikog intelektualca koji uspijeva nainiti saosjeajnu distancu u odnosu na kolektiv. Takva distanca i omoguuje redefiniciju kolektivnog identiteta on se vie ne moe odrati kao monocentrian, organski cjelovit, biosocijalan, a kao stalni proces i performans uvuen u hajdegerovsku vremenitost bitka, opisan metaforom ponornice, on se u Muhamedovoj ispovijesti i pounutruje, postajui njegovom opsesijom pred izvjesnou nadolazee smrti
(Referat podnesen na naunom skupu posveenom stogodinjici roenja S. Kulenovia, a koji je odran koncem 2010. godine na Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu)
Skender Kulenovi, Ponornica, Svjetlost, Tuzla, 2010., str. 93-94
Godinjak 2010 / 121
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
ETHICS OF REMEMBERING - KULENOVICS UNDERGROUND STEAM AS NEW-HISTORICAL AND CULTURAL NOVEL Enver Kazaz Summary
Founding the novel Underground steam on confession of narrator Muhamed, whose basis is placed in a story established on patterns of family, Kulenovi has managed, according to modern research of genre boundaries, to create polyphonic novel combining several novelistic genre patterns: new-historical cultural novel, family chronicle, social novel, psychological novel of personality, etc. At the same time, with it, his narrator, moving the story on scale from autodiegetic to metadiegetic, has developed the system of memories and remembering as a form of ethic investigation of critical moment in his life, former youthful decision to be passive towards the falling apart of his patriarchal family. Such narrator has made a change of philosophy of time and history in novel, in order to oppose the Prusts projection of subjectivity to linear concept of time, i.e. the time of existence, and analytic philosophy of history to monumentality. The past exists on that base in narrators story as a constant inner present, and from the point of passive critical intellectual, the narrator analytically considered cultural hiatus emerged in the process of Europeanization of Bosnia and Herzegovina, after Austro-Hungarian rule relieved the Ottomans. Cultural hiatus in Kulenovis novel indicates as a topos of establishing of varieties of new identities, to show each of them on scale of individual to collective as a constant process and performance, according to Luka, understood as never-ending identity. Consequently, in Kulenovis novel the conflict of cultural corresponds the concepts and procedures in which the traditional model patro-centric and religio-centric culture, has been replaced by modern anthropocentric culture. Key words: Skender Kulenovi, Underground steam, narrative confession, cultural hiatus, novelistic hybridization, identity, ethic reconsideration, new-historical cultural novel
122 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*.09 929 Selimovi, M.: 394.46
Sjeanja kao dokumentarni okvir politike parabole u Derviu i smrti i Tvravi Mee Selimovia
Enver Kazaz Filozofski fakultet, Sarajevo
Sjeanja Mee Selimovia dovedena u vezu s njegova dva glavna romana, Derviem i smrti i Tvravom, ukazuju na model modernistikog transponiranja elemenata pieve biografije u autobiografske, ispovijedne iskaze naratora oba romana. Na toj osnovi autobiografski diskurs Sjeanja omoguuje ne samo da se uvidi postupak romaneskne transpozicije kao model upisivanja autorovog biografskog i ukupnog drutvenog iskustva u romane kao politike parabole i alegorijski zasnovanu njihovu naraciju, nego i da se uoi mogunost da se univerzalistiki koncipirane ove romaneskne prie promatraju u kontekstu subverzivnog djelovanja prema poretku titoizma. To rezultira mogunou dekonstrukcije esencijalistikog tipa kritike Selimovievih romana, ali i novim osmatranjem granice u interliterarnoj junoslavenskoj zajednici izmeu modernistikog politikog romana, sa skeptinim stavom prema vladajuoj ideologiji, i onog postmodernistikog koji e u odnosu na ideologiju postat e disidentski. Propitivanje smisla revolucije i ideje revolucionarnosti uope iz modernistikog postat e u postmodernistikom distopijski pogled na revoluciju i svaku ideju revolucionarnog preobraaja drutva. Istodobno, mehanizmi povezivanja Nurudinovog i abinog autobiografskog iskaza s autobiografskim iskazima samog romansijera u Sjeanjima otkrivaju mnogostruku funkciju upisivanja pieve biografije u politike parabole svojih romana. Sjeanja, pak, u kontekstu u kojem su objavljena pokazuju tijesne veze s dokumentaristikim, fakcijsko-fikcijskim autobiografskim iskazima Kievih pria i romana, te Pekievih Godina koje su pojeli skakavci, ali i Kovaevih i Zupanovih romana. Istodobno s tim ona ukazuju na ketmansku prirodu esencijalistike kritike u doba SFRJ koja je u svojim intrepretacijama Selimovievih romana ukidala njihovu subverzivnost prema titoizmu, reproducirajui soc-marksistiku ideologiju i titoistiki model politike diktature. Esencijalistika interpretacija Dervia i Tvrave prebacila se preko granice sloma titoizma/socijalizma, pa u postkonfliktnom
Godinjak 2010 / 123
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
drutvenom kontekstu reproducira u srbocentrinoj i bonjakocentrinoj interpretaciji ovih romana nacionalistiku ideologiju. Kljune rijei: Mea Selimovi, Dervi i smrt, Tvrava, Sjeanja, modernistiki skepticizam, politika parabola, autobiografija, biografija, esencijalistika kritika, postmodernistiki i modernistiki politiki roman, titoizam, nacionalizam, modernistika transpozicija, ideologija, subverzija.
Derviu i Tvravi Selimovi slijedi, ali i sintetizira modelativni tok modernistikog politikog romana interliterarne junoslavenske zajednice. Meutim, za razliku od drugih romansijera, on e u Sjeanjima, obrazlaui svoju poetiku i dajui nacrt za interpretaciju svojih romanesknih struktura, prizemljiti njihove povijesno-politike parabole, vezati ih za referentni okvir NOB-a i titoistike Jugoslavije i ukazati na injenicu da im je polazni motivacioni izvor poloen u njegovu biografiju. Sjeanja na taj nain postaju ne samo dokumentarnom osnovom ovih pievih djela ve i njihovom asocijativno-semantikom i interpretativnom nadopunom, pri emu autopoetika razmiljanja daju mogunost da se tadanje esencijalistike interpretacije i Dervia i Tvrave revidiraju i nadograde. Meutim, Sjeanja nisu utjecala na stajalita tadanje akademske kritike, a niko nikad nije naslonio Selimovieve romane na ono to je sam pisac, za moj ukus moda i previe, napisao o njima. Temeljno pitanje: jesu li ona promijenila interpretaciju romana, dobija jednostavan odgovor ne, nisu. Ali italaka publika dobila je mogunost da potpuno drugaije tumai i Tvravu i Dervia u odnosu na vladajuu, kanonsku, normativnu akademsku interpretaciju. U Sjeanjima Selimovi je opisao svoje ratno i revolucionarno iskustvo i pripadnost komunistikom pokretu, istiui injenicu da je ak sedmero lanova njegove ue porodice bilo izravno ukljueno u partizanski pokret. Nadalje, ova knjiga sadri precizan opis pieve poratne biografije i njegov sukob s razliitim oblicima jugoslavenske dogmatske politike prakse. U autobiografskoj ispovijesti, bez gotovo bilo kakvog naknadnog trijumfa nad protivnicima, Selimovi precizno iznosi razloge zbog kojih je morao napustiti Sarajevo i preseliti se u Beograd, nain na koji je udaljen s Filozofskog fakulteta u Sarajevu i kako je ivio bez posla u ovom gradu te modele njegovog izoliranja od itave sredine koja ga je tretirala kao partijskog otpadnika. Istodobno, pisac opisuje i svoj razvod, te osudu od partijskih aparatika, koji su mu pripisivali izdaju krutog partijskog morala i komunistikih naela zarad enidbe sa enom iz tzv. graanskog stalea. A potom oslikava i nain na koji je iskljuen iz Saveza komunista SFRJ, da bi u tragiki intoniranoj ispovijesti opisao okolnosti u kojima je od partijskih monika 1944. godine u Tuzli osuen i strijeljan njegov nevini brat efkija. Taj e dogaaj 124 / Godinjak 2010
1. Modernistiki postupak upisivanja biografije u romaneskne politike parabole
4/20/11 1:15 PM
Sjeanja kao dokumentarni okvir politike parabole u Derviu i smrti...

biti osnovnim motivacionim pokretaem za pisanje Dervia, ba kao to e se niz drugih zbivanja iz pievog ivota preliti u romanesknu fikciju, bilo u Derviu i smrti, bilo Tvravi, ili nekom drugom Selimovievom djelu. Samjeravanjem Sjeanja s dva glavna Selimovieva djela nuno se dolazi do zakljuka da se pievo egzistencijalno iskustvo u znatnoj mjeri prelilo u njih, te da ona, bez obzira na njihovo hronotopsko postavljanje u povijest, nose mnogo od pieve biografije. Ta nota oba ova djela vodi ka stavu da ona iznose osobenu gamu pievog ivotnog iskustva, pa su Sjeanja kao njihova svojevrsna dokumentarna osnova viestruko vana za nova tumaenja i Dervia i Tvrave. Zapravo, bez njih nije na valjan nain ni mogua dekonstrukcija esencijalistikog modela interpretacije Selimovievog opusa, a ona bacaju dodatno svjetlo i na ukupan model modernistike politike knjievnosti, tj. fikcija o totalitarizmu, kako politiki roman odreuje Nikola Kova.1 Ve na poetku Sjeanja Selimovi istie da je vaan razlog za njihovo pisanje sadran u namjeri da se zapisivanjem otarasi svog privatnog ivota, kako mu on ne bi smetao u knjievnom radu. Potom dodaje: Oslobodivi se pritiska vlastitih privatnih doivljaja, koji izgledaju mnogo znaajniji dok nisu fiksirani, pa slobodno sjeanje na njih brodi neusmjereno kroz nau svijest, poput oblaka i sna, prepliui se ili mimoilazei, kao sjenke ili prijetnja ili konkurencija, s milju kojoj pokuavamo da posvetimo punu panju, ostae u meni slobodan prostor za knjievno oblikovanje nekog zamiljenog, mogueg dogaaja, oienog tereta od ivotne doslovnosti. To je, naravno, nerijeen teoretski spor o sutini oblikovane slike svijeta: malo je biti samo ja. Za literaturu nema znaaja moje golo iskustvo samo po sebi, ono je samo mogui oblik ivota koji mi omoguava neophodnu identifikaciju s drugim ljudima, s mnogim zamiljenim likovima i njihovim postupcima. Tako sve postaje moje, na jedan poseban nain, i tue, po mogunosti svaije. Ali je mnogo vaniji oblik doivljavanja putem unutranjeg iskustva, aktiviranjem potisnutih misli i osjeanja iz oblasti nesvjesnog: to je mogui izvor identifikacije s ogromnim brojem ljudskih postupaka, jer smo, naravno, u toku svog ivota potisnuli u sferu nesvjesnog i podsvjesnog velik broj zabranjenih misli. One su bogat fond za razumijevanje svega ljudskog, ako nae konice i predrasude dozvole da postanu svjesne, da se oslobode mnogobrojnih hipoetka koje ih dre u tami nae podsvijesti2 U citiranim rijeima sadrana je, naravno, sr modernistike poetike: lino iskustvo moe biti podloga za transpoziciju u priu, tj. u dijegetiki univerzum unutar kojeg ono neprestano transcendira kako bi postalo opim, transpovijesnim iskustvom, omoguujui, Selimovi naglaava, identifikaciju s drugim ljudima, sa mnogim zamiljenim likovima i njihovim postupcima. Od linog do opeg, svaijeg, kae Selimovi, kree se postupak transponovanja biografije u politiku parabolu, pri emu mimetika doslovnost oba Selimovieva glavna
1 2 Isp. Nikola Kova, Politiki roman, Sarajevo, 2005. Mea Selimovi: Sjeanja, Beograd-Sarajevo, 1990., str. 10.
Godinjak 2010 / 125
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
romana, postaje podlogom za gradnju vieslojne slike sudara pojedinca i sistema u kojem je pojedinac unaprijed na gubitku. Taj postupak u kojem se lino pretae u ope Selimoviu je nuan da bi transcendirao ne samo likove i njihove egzistencijalne situacije, nego i vremena, politike sisteme, kulture, pa njegovi romani klize du povijesne ose da bi ukrstili prolost, sadanjost i budunost, potujui ono to u svom eseju Tradicija i individualni talenat naglaava i T. S. Elliot.3 Naime, stav prema kojemu svako vrijeme nosi neto od ukupnog vremena, te da jedna od osnovnih tenji modernizma jeste upravo to da na osi vremena doe do transvremenih, odnosno svevremenih slika. Isti je sluaj i s konceptom prostora u modernistikom politikom romanu. I prostor se postupkom simbolizacije, alegorizacije, parabolizacije ili na neki drugi nain pretae u sveprostor, odnosno transprostornu dimenziju ljudske egzistencije. Spajanjem alegorijskog s parabolikim iskazom o politikom prezentu, Selimovi se pridruuje magistralnom toku svjetskog politikog romana, gdje su u prvom planu svakako Kafka i njegovo djelo, Orwel sa svojim romanima ivotinjska farma i 1984, Bulgakov i njegov roman Majstor i Margarita itd. Insistirajui, pak, na unutranjem iskustvu, odnosno na oblasti nesvjesnog i podsvjesnog, Selimovi se zalae za frojdovski postupak simbolizacije u kreativnom inu u kojem ono potisnuto, zabranjeno izbija na vidjelo, ukljuuje se u sferu simbolikog da bi postalo podlogom za razumijevanje svega ljudskog. Ustvari, radi se o konstruiranju konkretnih univerzalija koje svaku ljudsku situaciju univerzaliziraju, pri emu je knjievni tekst, ili umjetniki svijet znak koji u univerzalno usisava konkretno, dok mu je konkretno nezamislivo bez spajanja s univerzalnim. Zapravo, citiranim ulomkom pisac obrazlae osnovnu teorijsku podlogu na kojoj je razvio oba svoja romana koji upisuju njegovo ivotno iskustvo u tekst politike parabole. Dervi i Tvrava nose u svojim fabularnim osnovama mnogo ta od pieve biografije. Oba romana kazuju priu o povratniku iz rata koji, optereen traumatskim ratnim iskustvom, ne moe da se snae u kompliciranom, viestruko zamaskiranom miru, koji je, kako naglaava narator Tiina, treeg Selimovievog romana koji se bavi temom povratnika iz rata, nepotena borba, kao meu ljudima, dok je rat potena borba, kao meu ivotinjama. Svijet mira, vie puta je to implicitno naglaeno u Sjeanjima je viestruko zamaskirana meusobna borba politikih monika koji nastoje ostvariti apsolutnu kontrolu drutvenog polja. Nadalje, oba romana destiliraju Selimovievu biografiju. Dervi to ini temeljnim sukobom u romanu istragom Ahmeda Nurudina o smrti nevinog brata, gdje se uspostavlja paralela izmeu Nurudinovog brata Haruna i Selimovievog brata efkije. Tvrava, pak, oslikava politiki sukob izmeu Ahmeta abe i licemjernih politikih monika okupljenih oko Duhotine, pri emu abo biva ponien, pretuen, a potom ostaje bez posla, da bi ga politika mo nastojala potpuno iskljuiti iz drutvene zajednice. abin sluaj razvija asocijativnu paralelu sa Se3 Isp. Tomas S. Eliot, Izabrani tekstovi, Beograd, 1963.
126 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

limovievim ostajanjem bez posla i nainima na koji pisac biva marginaliziran, stigmatiziran, oznaen kao politiki nepodoban nakon toga, te nainom njegovog iskljuenja iz Partije poslije enidbe s Darkom. Egzistencijalne situacije oba autodijegetika naratora u romanima kao osobenim autobiografskim ispovijestima grade snanu paralelu sa Selimovievim politikim i ukupnim drutvenim iskustvom. Transponirajui to iskustvo u sloenu romanesknu priu, Selimovi ga ohlauje odmicanjem u povijest, u doba osmanske Bosne, pokazujui da svaki politiki sistem postupa prema podanicima na slian ili identian nain te da vri fukoovski shvaen nadzor nad njima i provodi proces kanjavanja. Meutim, Selimovieva biografija nije samo na toj osnovi upisana u podlogu teksta politike parabole. Daleko vie i bolje vidi se u pitanjima koja pokreu oba romana da su pievo iskustvo povrijeenog brata, odnosno pojedinca izloenog teroru sistema podloga za njihove slojevite prie. Piui u Sjeanjima o Derviu, i sam Selimovi to naglaava: Osnova idejne zamisli romana i jedina slinost moga ivota i romana leala je u pitanju: ta sam ja poslije te osude, oaloeni i ozlojeeni brat ili nesigurni, neuvjereni lan partije. (U romanu to je izloeno ovako: `ta sam ja sad? Zakrljali brat ili nesigurni dervi? Jesam li izgubio ljudsku ljubav ili sam otetito vrstinu vjere, izgubivi tako sve?...jesam li izgubio ljudski lik ili vjeru? ili oboje?`) Tako je u iu romana doao sukob linog osjeanja i politikog uvjerenja.4 Tu bi, zapravo, bila sadrana i sr modernistikog postupka univerzalizacije kojim se autorova biografija upisuje u podlogu politike parabole. Jasno je da ovakvo pitanje na gotovo identian nain kao Nurudin mogu postaviti i Antigona i Hamlet, a da je ono prepokrilo itavu knjievnost dvadesetog vijeka koja se uhvatila u kotac s drutvima zasnovanim na politikom teroru. No, ako se u Selimovieve junake koncipirane kao alegorijsko-parabolike figure upisuju brojni junaci svjetske politike knjievnosti, onda je naredno vano pitanje: gdje i na koji nain je u romanima osporen metarazinski sistem jugoslavenskog socijalistikog politikog terora. U Derviu se komunistika ideologija i sistem utopija paraboliki prenose na kuransku dogmatsku podlogu, dok u Tvravi takve podloge nema, ali abina ispovijest preko studenta Ramiza uvodi, na osnovu preraenih stajalita hamzevijskog dervikog reda o politikom organiziranju zajednice vjernika, politiku raspravu o mogunosti organiziranja drave bez hijerarhijskog lanca vlasti. Ta rasprava direktno osporava bilo kakvu mogunost konstituiranja ideolokog i politikog centra koji bi za sebe mogao prisvojiti mo represivnog dravnog aparata. Oba romana, dakle, vode raspravu s ideolokom i utopijskom razinom jugoslavenskog socijalizma, ali sutinski nadilaze i tu ravan, uputajui se u pitanje odnosa pojedinca i svakog politikog sistema osnovanog na dogmatskom umu koji se odrava na sili i nasilju, na praksi spletki, ucjena i intriga kao uvodu
4 Mea Selimovi, Sjeanja, Beograd-Sarajevo, 1990., str. 176.
Godinjak 2010 / 127
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
u montirane politike procese u kojima institucije vlasti i ukupan dravni aparat satiru pojedinca. U tom smislu i sam Selimovi u povodu Dervia potcrtava: Zato sam otiao u istoriju? Moda i zato to sam se plaio direktne faktografske silovitosti teme i privatne omeenosti koje bi me opet mogla povui u neeljeno afektivno reagovanje. A ja sam elio da izvuem njen univerzalni smisao.5 Ako je historija podloga za univerzalizaciju i ako je narativni postupak na kojem se zasniva univerzalizacija autobiografije u prii ostvaren alegorizacijom i parabolizacijom, onda je pitanje konstituiranja romanesknih struktura vrlo zanimljivo. Dervi je organiziran kao autobiografska ispovijest njegovog autodijegetikog naratora koji se neprestance izmee u metadijegetiku instancu pripovijedanja. Tvrava je narativno konstruirana na slian nain. Ahmet abo se ispovijeda neprestano skreui panju na injenicu da svoju ispovijest organizira kao roman. Oba autodijegetika naratora ostvaruju svoju ispovijest na bazi autobiografskog pisma i oba naratora ispovijest dramatiziraju ukazujui kroz promjenu fokusa iz kojeg promatraju vanjska zbivanja da se njihov identitet mijenja s promjenom okolnosti u kojim se zatiu. Te promjene u Derviu mrskaju Nurudinov identitet, da bi ga na koncu dehumanizirale, dok abo pokuava ostati vedar i moralno ist od poetka do kraja prie, kako naglaava i Selimovi, piui u Sjeanjima o Tvravi. Nurudin je pritom dervi koji prolazi nekoliko taaka svoje identitarne promjene: bezuvjetnog dogmatika koji pada u stanje sumnje, pa potom povrijeenog brata, a onda ovjeka koji se pokuava pobuniti protiv sistema, istodobno s tim i ovjeka koji zapada u stanje mrnje, zatim vlastodrca koji manipulira drutvenim sistemom i izdaje svog najboljeg prijatelja, a onda i rtve u rvnju vlasti. Sve te identitarne take natkriljuje identitet pripovjedaa koji pie zapis svoj o sebi, zapisanu muku razgovora sa samim sobom, s dalekom nadom da e se nai neko rjeenje kad raun bude sveden, ako bude u procesu pisanja kao samooptuivanja, samoisljeivanja i suenja, pokuavajui da se tokom ispisivanja vlastite ispovijesti samospozna kao udo koje nastaje i koje se mijenja, a onda da spozna i zakonitosti svijeta u stalnoj promjeni u kojoj se zatie. Pritom, jedino to transcendira njegovu egzistencijalnu situaciju jeste pisanje samo, pismo koje ostaje kao zapis moj o meni, nadvladavajui besmisao i smrti i ivota. Tu, u toj taki identitarnih mijena i skrivena je Nurudinova moralizatorska gesta. Naime, on svojom ispovijeu nastoji moralizirati drutvenu scenu i stvoriti uvjete za drutvenu katarzu. Promjene vanjskih okolnosti mijenjaju i abu. Njegov idenitet na poetku romana odreen je traumatinim ratnim iskustvom i traumom ovjeka bez porodice koja je umrla za vrijeme kuge dok je on bio na ratitu. Taj se identitet mijenja u nekog ko preko ljubavi s Tijanom pokuava da oformi svoju privatnu tvravu autonomnu u odnosu na tvravu drutvene zajednice i sistema dravne vlasti. Iz te
5 Ibd., str. 177
128 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

identitarne take abo zapada u identitet ovjeka koji je ponien od vlastodrake klike, da bi postao njenom rtvom. rtva, meutim, ne pristaje na tu poziciju i mijenja svoj identitet u nekog ko je posredno u svom djelovanju, a neposredno u sistemu miljenja ustao protiv vlasti. No, biti protiv vlasti ne znai za abu i pristati na ideju revolucionarne pobune, kao student Ramiz, ili zasnovati autonoman sistem socijalne zajednice, kao ehaga Soo i Osman Vuk. abo ostaje na sredokrai izmeu toga dvoga, kamijevski ne pristajui na manihejsku matricu politikog miljenja i djelovanja. Oba romana Selimovi hronotopski smjeta u Bosnu osmanskog doba, paljivo birajui vrijeme koje omeuje njihovu priu. Nurdinova drama smjetena je u postgradaevievsku Bosnu u kojoj se iri teror nad domaim stanovnitvom koje se prikljuilo Gradaevievoj pobuni 6 protiv modernizacijskih reformi u Osmanskom carstvu. To se vrijeme ne naglaava direktno, nego posredno, Hasanovim iskazom da otkupljuje imanja u Posavini i vraa ih bosanskoj sirotinji kako bi ublaio njihove nevolje pod okrutnom Latasovom vlau. Tvrava svoju radnju smjeta u Sarajevo nakon vojnog poraza u Hoinskoj bici, pri emu je vano imati u vidu prodor renesansnih tendencija u tadanju Bosnu i pojavu razliitih dervikih redova koji izravno ili neizravno kritiziraju sistem vlasti. Smjetanjem radnje oba romana u ovakve povijesne kontekste Selimovi eli podsjetiti svog izerovski zamiljenog itatelja na politiki teror kao sutinu povijesti. Oba romana otud i govore o drami pojedinca u postratnom drutvu, pri emu Dervi kao roman o drami uma, psihe i akcije njegovog naratora to ini posredno, slikajui bezoni hijerarhijski poredak vlasti koji je princip pravde zamijenio principom sile, spletke, intrige i montiranog procesa nad nevinim rtvama. Tvrava, pak, u posthoinskoj Bosni daje panoraminiju drutvenu sliku od Dervia. Ona slika panoramu drutvenih klanova ijoj borbi za vlast svjedoi Ahmet abo iz pozicije marginalca koji se od represivnog sistema brani tvravom svoje ljubavi s Tijanom te tvravom svog etikog i intelektualnog stava. Nurudinova drama je po svemu unutra, u drami uma koji se bori da sauva osnove dogme na kojoj se temeljio njegov egzistencijalni smisao. Njegovu dramu motivira lina pozlijeenost, ubistvo nevinog brata Haruna koji je sluajnim sticajem okolnosti doznao ono to nikako nije smio: da vlastodrci prvo ubijaju, a tek potom montiraju optunicu. U tu dramu uliva se Selimoviev biografski podatak bez ostatka, ali tako da biva vjeto transponiran.
6 Husein-kapetan Gradaevi pokrenuo je 1831. godine veliku pobunu protiv reformi u Osmanskom carstvu zbog kojih je vojni red kojemu je pripadao ostao bez privilegija. U novobonjakoj historiografiji ta je pobuna protumaena kao borba za autonomiju Bosne i Bonjaka u Otomanskom carstvu, a Gradaevi uzdignut na mitsku razinu figure praoca moderne bonjake nacije i Zmaja od Bosne, te postavljen na pijedestal velikog nacionalnog heroja. Slamanje pobune trajalo je, prema nekim historiografima, sve sve do 1850., iako je nakon poetnih vojnih uspjeha Gradaevieva vojska poraena 1832. godine u velikoj bici u blizini Sarajeva. Slutanov namjesnik Omer-paa Latas na krvav nain proveo je osvetu nad Gradaevievim pristalicama, izvrivi neku vrstu elitocida u tadanjoj Bosni.
Godinjak 2010 / 129
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
Evo kako to objanjava sam pisac u Sjeanjima: Krajem 1944. godine, strijeljan je u Tuzli moj najstariji brat, partizan, oficir komande Tuzlanskog vojnog podruja, presudom vojnog suda III korpusa. (Imena ne navodim, iako ih, naravno, znam; oni ne znaju, ili se ne sjeaju ta su uinili mome bratu i meni, uvjerio sam se u to nedavno kad mi je jedan od njih pruio ruku a ja je nisam prihvatio, i on je zaueno pitao neke moje prijatelje zato se to ljutim na njega?) Na afiama izlijepljenim po gradu pisalo je da je efkija Selimovi osuen na smrt strijeljanjem zato to je iz magazina GUND-a (Glavne uprave narodnih dobara) uzeo krevet, ormar, stolicu i jo neke sitinice, a tako stroga presuda je donesena, pie na objavi, zato to je okrivljeni iz poznate partizanske porodice. Tako se naa porodina privrenost revoluciji i naa zanesenost okrenula protiv nas i pretvorila nas u rtve. A taj okrivljeni, moj brat, kome su ustae odnijeli sve stvari iz stana, oekivao je svoju enu koja je sluajno ostala iva u koncentracionom logoru i trebalo je da se vrati kui.7 A ba ovaj podatak i nain na koji Selimovi u Sjeanima povezuje sluaj strijeljanja svoga brata s priom iz Dervia bacaju vano svjetlo na kontekstualnu situaciju koju roman dohvaa svojom politikom parabolom i alegorijskim tipom iskaza. Strana tragedija koja je pogodila itavu porodicu slomit e se ba na autoru Dervia i Tvrave. Jer, nepotkupljivo iskreno, veoma bolno Selimovi u Sjeanjima odmotova vlastita osjeanja nakon saznanja o strijeljanju brata povezujui ih direktno s priom iz svog glavnog romana: Kad sam uo da je efkija strijeljan, doivio sam ok. Leao sam nemoan da ita shvatim i neprestano plakao. Nakon nekoliko dana nakon toga doao mi je ofer UDB-e8 koji je moga brata odvezao na strijeljanje, i donio mi poruku mrtvog ovjeka. efkija je bio miran pred strijeljanje; rekao je pozdravi Meu, reci mu da sam nevin. Ja sam znao da je nevin, ni sudije nisu tvrdile drukije. ofer nije smio da mi kae gdje je sahranjen, pa ni danas ne znam gdje mu je grob. Taj nevjerovatan, slijepi, maloumni in bio je prekretnica u ivotu svih lanova moje porodice: svi smo osjetili da su se desile stvari koje nikad nismo mogli oekivati. I nije rije o smrti nekog od nas, na to smo bili spremni, sedmoro nas je bilo u revoluciji, ve o tako uasnoj nepravdi, bez razloga i bez smisla...9 Na ovaj nain Selimovi znaenjski spaja svoja dva djela, pri emu dokumentarno autobiografsko pismo Sjeanja postaje naknadno objanjenje romana, ak nacrt za njegovu neobiografsku interpretaciju. Ali Sjeanja direktno potvruju da je pievo iskustvo gubitka brata bilo impuls za oblikovanja fiktivnog autobiografskog iskaza Dervievog naratora, pa se nuno na toj osnovi politika parabola prizemljuje. Pieva biografija koja se uliva u atobiografski diskurs romana vee
7 8 Mea Selimovi, Sjeanja, Beograd-Sarajevo, 1990, str. 170. Radi se o veoma monoj represivnoj policijskoj strukturi koju je profilirao Titov reim koja se na najuasnije naine obraunavala s Titovim neistomiljenicima i sa svakim onim ko je na bilo koji nain proglaen sumnjivim od reima. Mea Selimovi, nav. djelo, str. 171.
130 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

njegove univerzalistike semantike potence za konkretan prostor i vrijeme politiki radikalizam Titovog reima. Sjeanja tjeraju itatelja na kontekstualistiko itanje romana, na ono itanje to ga trai Frederic Jameson, obrazlaui tezu o romanu kao drutveno simbolikom inu i politikom nesvjesnom u knjievnosti. Autorova biografija stoga ureuje semantike kodove politike parabole, i to ne samo u Derviu nego i u Tvravi. To je onaj momenat u recepciji koji u potrazi za ko-tekstualnom situacijom djela potcrtavaju neobiografizam i novi historizam, insistirajui na umjetnikom tekstu kao znaku koji se ulanava u diskurzivni poredak date drutvene zajednice. injenice da biografijom prizemljuje svoju univerzalistiku politiku parabolu svjestan je i sam pisac. Zato on parabolikom i alegorijskom iskazu romana pridruuje svoje iskustvo kao polazni impuls za njegovu priu, povezujui svoje s Nurudinovim stanjem i u skladu s tim jedan s drugim drutvenim terorom. Dvije drame uma nakon ubistva nevinog brata, Meina i Nurudinova, spajaju se u Sjeanjima, te u skladu s tim i dvije drutvene prakse zasnovane na politikom teroru. Evo kako to obrazlae sam pisac: A sutradan, jedan jedini dan kad sam uo za bratovljevu pogibiju, pet-est dana poslije strijeljanja trebalo je da odrim neko predavanje, ve ranije najavljeno plakatima. Nisam ga otkazao. Ne znam ta sam i kako sam govorio, ali sam govorio. I eto, ba to pokuavam da zaboravim, da sam htio da govorim, da sam mogao, da sam imao snage da govorim, da se nisam kao ovjek, kao brat pobunio protiv te neprirodne obaveze koju sam sebi nametnuo... Patio sam kao nikad u ivotu, a pokuavao sam da ostanem u koloteini koju sam smatrao jedinom moguom, jedino ljudskom... Moda sam se plaio da raskinem sa sobom onakvim kakvim me stvorila revolucija, moda me vukla inercija: kako u raskopati sebe cijelog? Moda sam mislio da nemam prava u tolikim smrtima svoj gubitak uzimati kao razlog da napustim revoluciju koja je postala smisao i sutina moga postojanja. Ne mogu nita odreeno da kaem, ali sam moda pokuavao da sebe ranjenog i njega izgubljenog izmirim sa revolucijom koja jede svoju djecu. I eto pokuao sam da idem istim putem... ali time nita nisam rijeio, bivalo mi je sve tee, ono predavanje je postalo moja mora, moj uas, i ni do danas se nisam oslobodio munog osjeanja na tu udnu krivicu. Platio sam tu neshvatljivu zaluenost tekim mukama docnijeg, sve teeg raskola sa sobom bivim.10
2. Sjeanja u kontekstu politike literature i subverzije ideoloki normirane esencijalistike kritike

Ako je svaki tekst, kako kae R. Williams, kolanje drutvenih energija, onda je vano imati na umu da Sjeanja izlaze etiri godine nakon Tvrave i deset poslije Dervia, 1976. godine u Beogradu. Tada je na sceni interliterarne ju10 Ibid. str. 172.
Godinjak 2010 / 131
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
noslavenske zajednice ve uveliko nastupio Kiev po-etiki dokumentarizam, a vie od dvadest godina je prolo od sluaja Milovan ilas, koji je demaskirao Titov diktatorski model vlasti. Sistem, dakle, nije vie mogao kontrolirati kreativni um, a njegov model nadzora raspao se pred otrinom politikih narativa koje na drutvenu scenu donosi Kieva knjievna generacija. Iste godine kad i Meina Sjeanja u Beogradu izlazi Kieva Grobnica za Borisa Davidovia, a dvije godine kasnije as anatomije, polemika knjiga kojom je Ki raskrinkao ketmansku prirodu jugoslavenske esencijalistiki utemeljene akademske kritike. Te godine Mirko Kova u Vratima od utrobe razraunao se s titoistikom interpretacijom razlaza sa Staljinom 1948. godine i golootokom prirodom reima. Uporedne tablice politike knjievnosti pokazale bi da u kolanju drutvenih energija reim nije uspio sauvati niti jedan svoj metanrativ. Pa, ipak, u knjievnoj naraciji o staljinistikom i titoistikom teroru, politika knjievnost u tadanjoj Jugoslaviji nije titoizmu ponudila neku altrenativnu ideoloku konfiguraciju. Ona je dosljedno ostajala na narativnoj figuri pojednica koji u svom zahtjevu za slobodom postaje rtvom sistema. Kritika koja je narativne figure trebala prevoditi u poredak drutvenih diskursa, dakle i u ideoloki raster, ostajala u granicama esencijalistike intrepretacije, da bi se ispostavilo kako su to granice miloevski shvaenog ketmanskog, zarobljenog uma. Jednostavnije reeno, Sjeanja nisu potakla niti jednog akademskog ili ma kojeg drugog kritiara da izvri dekonstrukciju vladajueg modela interpretacije. Iako je ilas u Novoj klasi i Anatomiji jednog morala jo pedesetih godina dao teorijske osnove za dekonstrukciju dogmatskog titoistikog/komunistikog uma i njegovih utopijskih fantazmi, te time i mogunost kritici da iskoristi te ili neke druge liberalnije stavove za polazita u borbi za redefiniciju drutvene diskurzivne prakse i dekonstrukciju moi koja ju kontrolira. Sjeanja su stoga viestruko vana knjiga. Ona autobiografskim iskazom romansijera koji je viestruko nagraivan prokazuju logiku totalitarnog reima koji se, bez samokritike katarze, izmee u projekt tzv. liberalnog, odnosno socijalizma s humanim licem, kako su se voljeli kvalificirati jugoslavenski komunisti. Istodobno s tim, ona svjedoe o tome kako se jedna velika spisateljska figura muno osloboala sebe biveg, razarajui komunistiki mit o kontinuiranoj revoluciji, jer ona je ve odavno poela, kako istie i sam Selimovi, jesti svoju djecu, da bi u kievoj Grobnici postala krmaom koja jede svoj okot. Ali, Sjeanja, bez obzira na sve njihovo akademsko preuivanje, nisu ostala bez utjecaja na tumaenje Selimovievih romana. U aspektu onoga to Niklas Luhman naziva kvalitativnom lektirom, smatrajui da je ona omoguila pojavu individue na horizontu evropske kulture, individue koja u inu recepcije vie ne polae raun pred bilo kakvim kolektivitetom i drutvenim autoritetom, stjeui autorefencijsku svijest, Sjeanja spadaju u jednu od najvanijih autobiografskih knjiga objavljenih za vrijeme Titove Jugoslavije. Naslonjena na Selimovieve politike romane, ali i ukupnu politiku knjievnost, ona su svoje semantike potencijale realizirala u privatnim itanjima. 132 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

U tom domenu ona su bitnije preobrazila drutvenu svijest i model interpretacije knjievnosti11 od ukupne akademske kritike. Ako se, pak, paljivije osmotri kontekst njihovog pojavljivanja u knjievnoj praksi, onda je mogue konstatirati da Sjeanja lome poetiku granicu izmeu tzv. visokog modernizma, odnosno modernistikog skepticizma i postmodernizma. U njima su se, naime, fiktivne autobiografije naratora Tvrave i Dervia asocijativno, a u nekim elementima i izravno, pretoile u fakciju pieve autobiografije. Kao dokumentarna nadopuna dvaju glavnih Selimovievih romana, ona su njihove vieslojne modernistiki koncipirane alegorijsko-paraboliki ustrojene romaneskne svjetove ne samo prizemljila, nego im dala referentni okvir pievog politikog iskustva i referentni okvir titoistkog reima. Njihova fakcionalnost otud uspostavlja tijesne veze sa fakcijsko-fiktivnim biografijama Kievih junaka u Grobnici za Borisa Davidovia, ba kao i tijesne veze s fakcijski ustrojenim autobiografskim narativom Pekievih Godina koje su pojeli skakavci, odnosno s dokumentaristiki organiziranim autobiografskim narativom Kovaevog naratora Vrata od utorbe, iji se biografski podaci preko metatekstualnih elemenata romana povezuju s biografijom aktuelnog autora, te s autobiografskim narativom romana Levitan Vitomila Zaupana. Na granici izmeu modernistikog skepticizma i postmodernistikog dokumentarizma, Sjeanja se prikljuuju, dakle, postmodernistikom etikom i antropolokom angamanu pisaca kakvi su Peki, Ki, Kova, Zupan. Ako su u njihovim djelima autobiografije i biografije junaka/naratora postale osnovom za distopijski pogled na revoluciju i revolucionarni utopizam, ako se autobiografsko svjedoenje ili, pak, svjedoenje o tuoj biografiji shvati kao dokumentaristiki iskaz o teroru sistema nad pojedincem, onda Sjeanja koja svjedoe koliko o pievoj biografiji, toliko i o modelu upisivanja pieve biografije u autobiografski iskaz naratora Dervia, odnosno ispovijedni iskaz naratora Tvrave, ukazuju na mogunost da se iznova razmotri poetika granica izmeu modernistike i postmodernistike politike knjievnosti na prostoru interliterarne junoslavenske zajednice. Ako je zaetak politike knjievnosti na junoslavenskom kulturnom prostoru poloen u komediju Dundo Maroje Marina Dria, koja subverzivno djeluje prema dubrovakoj vlasteli, i onih trideset ludih nakaza to vladaju Dubrovnikom, a koje Dri spominje u svom pismu Mletakom dudu, jasnim postaje da su osnovni narativi politike knjievnosti na junoslavenskom prostoru autobiografija prenesena u parabolu, odnosno alegoriju. To se posvjedouje i na
11 Tom stavu mogu pridodati i vlastito, ali i generacijsko iskustvo. Tokom gimnazijskog kolovanja na profesor knjievnosti nije na asovima povezivao Sjeanja i Dervia, ali neprestano je uenike upuivao na Selimovievu autobiografiju. Prislanjajui jednu knjigu na drugu, nae tadanje rasprave kasnih sedamdesetih godina prizemljivale su Selimovievu parabolu iz Dervia u na drutveni kontekst. Roman koji je uao u lektiru, postajui kanonskim djelom interliterarne junoslavenske zajednice, postizao je svoju punu subverziju ba na taj nain. Ono to se nije smjelo govoriti javno, dobijalo je jo veu privlanost, jer je ulazilo u sferu zabranjenog, pobunjenikog diskursa.
Godinjak 2010 / 133
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
primjeru romana Alamut slovenskog pisca Vladimira Bartola, koji e uoi Drugog svjetskog rata objaviti ovaj roman kao parabolu o hitlerizmu, a u okvir te parabole stat e svaki totalitarni reim zasnovan na dogmatskom umu. Autobiografski, odnosno biografski narativ kao osnov alegorijsko-parabolikih svjetova knjievnih djela, dakle, poloen je u tradiciju politike knjievnosti u interliterarnoj junoslavenskoj zajednici. Postmodernizam e, ukidajui parabolino-alegorijski diskurs, autobiografiju i biografiju pretoiti u dokumentaristiki i pseudodokumentaristiki narativni postupak. Selimovieva Sjeanja, pak, skinula su maske parabolizacije i alegorizacije sa njegovih romana Dervi i smrt i Tvrava. A to znai da su ona predosjetila veliku promjenu poetikih paradigmi. Drukije reeno, nakon to su Andri, Selimovi, Novak, Marinkovi i drugi modernistiki romansijeri subverzivno djelovali svojim modernistikim naracijama prema titoistikom politikom umu, Ki, Peki, Kova, Zupan, pa i Dubravka Ugrei e modernistiku subverziju prevesti i postmodernistiki otpor i disidentstvo. Ali, nisu li u tom smislu Sjeanja subverziju Dervia i Tvrave takoer prevele u disidentski diskurs utemeljen na pievoj autobiografiji. Na koncu, nisu li i ona demaskirala onodobno esencijalistiku akademsku kritiku koja narativne figure nije smjela prevoditi u ideologijsku borbu unutar drutvene diskurzivne prakse. Nije li mogue na osnovu toga postaviti pitanje o odgovornosti kritike za neuspjelu liberalizaciju diskurzivne prakse u titoizmu i postitoistikom periodu Socijalistike federativne republike Jugoslavije. Nije li esencijalistika kritika svojim univerzaliziranjem knjievnosti i podravanjem ideje njene autonomije napravila, to bi rekao Vaclav Havel, Berlinski zid izmeu knjievnosti i politike, pervertirajui ideju autonomije knjievnosti. Nije li ona, nadalje, omoguila politici da stekne autonomiju u odnosu na knjievnost. Bez ansi da se oslobodi svojih postulata o imanentnoj interpretaciji, ona je politiki diskurs prihvatila kao svoju metarazinu koju nije smjela dovesti u pitanje, a ideologiju kao raster unutar kojeg se kretala. Titoizam i soc-marksizam postali su njeno transcendentalno oznaeno, a svaka polemika nije mogla biti drugaije tretirana do sukob u okviru istog ideolokog polja. Drugaije reeno, njena dvostruka transmigracija unutar puleovskog koncepta saivljavanja kritiara i teksta, gdje jednom transmigrira jezik kritike u jezik poezije, a drugi put u interpretaciji kao susretu lijepih dua kritiareva u duu pjesnika, bila je zapravo transmigracija odgovornosti u kojoj je kritiareva odgovornosti za slobodu unutar drutvenog diskurzivnog polja transmigrirala u odgovornost ideologije za tu slobodu. Nasuprot ovoj kritici, ona nacionalistiki postulirana, ona koja je slijedila osi-Araliin model nacionalnog kvazihistorijskog romana, kojemu je cilj da s nacionalistikog stajalita revidira komunistiku interpretaciju povijesti, dovela je drutvenu diskurzivnu praksu u situaciju da jedina ideoloka alternativa titoizmu-socmarksizmu postane krvoloni nacionalizam. Iz te manihejske matrice esencijalistika kritika se izmakla, preputajui totalitarnim ideologijama nacionalizma i titoizma ekskluzivno pravo da se jedino one bore za prevlast u tumaenje individualne i kolektivne slobode na drutvenoj sceni. Pobjednik je krvavo 134 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

rastoio bivu zajedniku dravu, a esencijalistika kritika se prebacila preko te krvave granice, vjerujui da govori velike istine liotarovski shvaenih metanaracija moderne: hermenautike smisla, teleologije duha i emancipacije ovjeanstva. Nespremna da vidi kako je to uvjerenje vodi u situaciju da, izdizanjem knjievnosti u iluziju da ona govori iskljuivo o univerzalnim i vjenim kategorijama ljudske egzistencije, svoj predmet pretvara u neku vrstu pseudoreligije, esencijalistika kritika danas, ba kao nekada titoistike, posredno ili neposredno podrava nacionalistike interpretacije Selimovievih djela, borei se da se on ita kao bonjaki, odnosno srpski pisac. Opet smo na terenu kritike koja umie etikoj i drutvenoj odgovornosti. I opet e Sjeanja u doba prevlasti nacionalistike ideologije ostati u domenu privatnih itanja, bez anse da ospore kanonske, kolske interpretacije Dervia i Tvrave, mada ba takva privatna itanja delegitimiraju koliko one srbocentrino postulirane, toliko i one bonjakocentrine. Romani koji su subverzivnou svojih pria upereni prema svakom obliku ideoloke dogme i dogmatskom uma, u nacionalistikoj kritici bivaju itani kao romani koji taj um i takvu ideologiju afirmiraju. A ba Sjeanja subverziraju takav kritiki metod i kritiara kao ideologa koji u svojim interpretacijama reproducira vladajuu ideoloku dogmu
(Odlomak iz referata podnesenog na naunom skupu posveenom stogodinjici roenja Mee Selimovia, a koji je odran na parikom Univerzitetu Sorbona koncem 2010. godine)
REMEMBERINGS AS DOCUMANTARY FRAMEWORK OF POLITICAL PARABLE IN DERVISH AND THE DEATH AND THE FORTRESS BY MEA SELIMOVI Enver Kazaz Summary
If we connect Mea Selimovis Memoirs (Sjeanja) to his two main novels (Dervi i smrt and Tvrava), what transpires is a modernist model of the transposition of some elements of the authors biography into the autobiographical, confessional narratives of the two novels narrators. On this basis the discourse of Sjeanja allows us not only to observe the device of the novelistic transposition as the model of the inscription of the authors biographical and social experience into the novels political parable and allegorical narration, but also to see that behind the novels concept of offering a universal human story perhaps lies a subversive critique of Titos regime. This allows the possibility of the deconstruction of the essentialist type of criticism of Selimovis opus, as well as of establishing a new type of distinction (within the South Slav interliterary community) between the
Godinjak 2010 / 135
4/20/11 1:15 PM
KAZAZ
modernist political novel (which is sceptical towards the ruling ideology) and the postmodern one (which takes up a dissident position in relation to it). The questioning of the revolution and its purpose and meaning, as well as the very idea of it, in the modernist novel, in the postmodern one becomes a distopian view of the revolution and of every idea of revolutionary change. At the same time, connecting Nurudins and abos fictional autobiographical narration with Selimovis own autobiographical narration in Sjeanja reveals the full plurality of functions of the inscription of the authors biography into political parables in his novels. Sjeanja, in the context of their publication, reveal close relations with the documentaristic, fictional/factional autobiographical narratives in Kis short stories and novels, Pekis Godine koje su pojeli skakavci, as well as Kovas and Zupans novels. They also reveal how the essentialist interpretations of Selimovis work in the Socialist Yugoslavia swept aside its subversiveness towards Titoism, and simply reproduced Socialist-Marxist ideology and the Titoist model of political dictatorship. Essentialist interpretations of the two main Selimovis novels survived the end of Titoism and socialism, and in these post-conflict times they re-enact nationalistic ideologies in Serbocentric and Bosniakocentric readings of these novels. Keywords: Mea Selimovi, Dervish and the death, The Fortress, modernist scepticism, political parable, autobiography, biography, essentialist criticism, postmodern and modernist political novel, Titoism, nationalism, modernist transposition, ideology.
136 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*.09: 394.46
Kanonska vrijednost kao iva tradicija: Knjievno djelo M. Selimovia, S. Kulenovia i D. Suia*
1
Sanjin Kodri Filozofski Fakultet, Sarajevo
togodinjice roenja Mee Selimovia (Tuzla, 1910. Beograd, 1982.) i Skendera Kulenovia (Bosanski Petrovac, 1910. Beograd, 1978.), ba kao i osamdesetpetogodinjica roenja Dervia Suia (Vlasenica, 1925. Sarajevo, 1990.), jesu istinski vani jubilarni trenuci prisjeanja itave jedne knjievnosti i kulture, pa su, otud, i one take knjievno-kulturalne sadanjosti iz kojih se, pogledom unatrag, otvara mogunost i za retrospektivni, knjievnohistorijski usmjeren osvrt na cjelinu knjievnog rada ovih triju pisaca danas, istina, ostvaren tek na prigodan, svearski nain. Tad, ukupno i Selimovievo, i Kulenovievo, i Suievo knjievno djelo ukazuje se, prije svega, kao nesporna kanonska vrijednost kako bonjake, tako i ukupne bosanskohercegovake knjievnosti, ali i cjeline (srednjo)junoslavenske interliterarne zajednice uope, pri emu su pozicije knjievnih opusa ovih triju autora unutar ovdanjeg knjievnog kanona najmanje dvostruko odreene: i njihovim neupitnim imanentnim literarno-estetskim vrijednostima, ali to, takoer, treba uzeti u obzir i posebno elaborirati i knjievnohistorijski definiranim njihovim ulogama u procesima institucionaliziranja te kanoniziranja domae knjievne prakse te njezine povijesti. Svoje prestine i, vrlo vjerovatno, najizrazitije pozicije u ukupnosti domaeg knjievnog kanona knjievni opusi M. Selimovia, S. Kulenovia i D. Suia
* Tekst predstavlja uvodno plenarno izlaganje na Meunarodnoj naunoj konferenciji Sarajevski filoloki susreti I: Kanonska vrijednost kao iva tradicija (M. Selimovi, S. Kulenovi i D. Sui), organizatori: Bosansko filoloko drutvo i Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 9. i 10. 12. 2010.
1.
Godinjak 2010 / 137
4/20/11 1:15 PM
KODRI
duguju, pritom, u prvom redu injenici da knjievni rad svakog od ovih triju autora na vaan, iako ne i uvijek isti nain obiljeava ono to su savremeni povijesnorazvojni procesi i pojave i bonjake i bosanskohercegovake knjievnosti kao cjeline: u samim svojim poecima, uoi, tokom ili neposredno nakon Drugog svjetskog rata, u tad karakteristinom maniru Selimovi, Kulenovi i Sui najee tek suuestvuju u povijesnorazvojnim procesima i pojavama ovih dviju literatura, dok u svojim zrelim fazama, svojim jakim pozicijama, knjievni opusi svakog ovih triju pisaca presudno odreuje i bonjaku i bosanskohercegovaku knjievnost, ba kao i junoslavensku knjievnu praksu uope, pri emu domau knjievnost uvode ili su u stanju uvesti u jo ire, evropske i svjetske knjievne okvire, a to nije, dakle, sluaj samo kod M. Selimovia, u irem kontekstu vjerovatno najpoznatijeg autora iz ovog izrazito vanog ovdanjeg knjievnog niza. Ovakvo to, uostalom, bit e i jedan od razloga i za, izmeu ostalog, to da, naroito poev od sedamdesetih godina 20. st., odnosno od, naime, vremena poetaka pune afirmacije ideje i bosanskohercegovake i bonjake knjievnosti, knjievno djelo svakog od ovih triju pisaca zajedno s knjievnim radom drugih ovdanjih kanonski istaknutih autora, kakvi su jo i, prije svih, Ivo Andri te Mak Dizdar postane i jedan od vanih argumenata u korist ideje zvaninog priznavanja i institucionalnog etabliranja najprije bosanskohercegovake, a potom i bonjake knjievnosti kao takve, a to je, konano, dodatna osnova na kojoj se temelji izrazito visoka kanonska vrijednost i Selimovievog, i Kulenovievog, i Suievog knjievnog djela. U takvoj situaciji, knjievni rad M. Selimovia, S. Kulenovia i D. Suia zadobiva vanost i sam po sebi, ali i po tome to osobenom povratnom spregom osvjetljava gotovo cjelokupnu dotad uglavnom marginaliziranu i sve donedavno ak i vlastitog imena lienu bonjaku te bosanskohercegovaku knjievno-kulturalnu povijest, zbog ega visoki poloaj knjievnih opusa ovih triju autora unutar i bonjakog i bosanskohercegovakog knjievnog kanona i jeste odreen kako njihovim imanentnim literarno-estetskim vrijednostima, tako i knjievnohistorijski definiranim njihovim ulogama u procesima institucionaliziranja te kanoniziranja domae knjievne prakse te njezine povijesti. Otud, konano, Selimovievo, Kulenovievo i Suievo knjievno djelo, zajedno s knjievnim djelom drugih izrazitih kanonskih autora ovdanje knjievne prakse, predstavlja i neka od kljunih mjesta imanentnog konstituiranja literarnih identiteta bonjake te bosanskohercegovake knjievnosti, ali je i bitan medij kulturalnog konstruiranja kolektivnih identiteta zajednice(a) koje(ih) se najneposrednije tie. A sve ovo zajedno knjievni rad i M. Selimovia, i S. Kulenovia, i D. Suia ini, pored svega drugog, i osobenom ivom tradicijom, i to kako bonjakom, tako i bosanskohercegovakom, ba kao i junoslavenskom te jo irom, a to, meutim, nipoto ne podrazumijeva mitski nedodirljiv niti bilo kakav drugi sakrosanktni poloaj bilo kojeg od ovih triju pisaca i njegovog djela, ve naprotiv ba kao i nuna otvorenost, neiskljuivost i viestrukost bilo bonjakog, bilo bosanskohercegovakog knjienog kanona, na emu uvijek treba insistirati neminovno poziva na dijalog umjesto monologa, na polifoniju umjesto monofonije, odnosno na pluralnost umjesto singularnosti. 138 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Kanonska vrijednost kao iva tradicija: Knjievno djelo M. Selimovia...

2. Sagledan zajedno, kao cjelina, knjievni rad M. Selimovia, S. Kulenovia i D. Suia ostvaruje se u okvirima svih znaajnih poetikih i povijesnorazvojnih procesa i pojava u savremenoj bonjakoj i bosanskohercegovakoj knjievnosti, odnosno onoj nakon Drugog svjetskog rata socrealizma, u ijem su znaku, naime, knjievni poeci ili rane razvojne faze ovih triju autora, preko i za knjievno djelo sva tri ova pisca i za bonjaku te bosanskohercegovaku knjievnost kao cjelinu prekretno vanog poratnog predmodernizma, pa do poratnog modernizma, naroito onog egzistencijalistikog tipa, kad se i Selimovi, i Kulenovi, i Sui do kraja realiziraju kao pisci izrazite knjievne snage, a knjievna praksa kojoj po prirodi stvari pripadaju doivljava svoje prve posebno znaajne, a nerijetko i kljune vrhunce, koje e, pritom, bitno oblikovati upravo i knjievni rad ovog izuzetnog knjievnog trojca. Zahvaljujui ovakvom emu, M. Selimovi, S. Kulenovi i D. Sui u savremenoj bonjakoj te bosanskohercegovakoj knjievnosti javljaju se, dakle, kao upravo oni njihovi autori koji s vremenom sve vie i, na koncu, do kraja presudno odreuju dinamiku cjeline semiosfera ovih dviju literatura, na ovaj nain kljuno oblikujui ono to je naroita unutranja, imanentna povijest i bonjake i bosanskohercegovake knjievnosti uope u savremenom, poratnom dobu, uz istovremenu pojavu znaajnih ostvarenja i u knjievnom djelu drugih istaknutih autora ovog vremena, poput, prije svih, M. Dizdara (takoer kanonski nezaobilaznog autora iju emo etrdesetogodinjicu smrti inae obiljeiti naredne, 2011. godine). U smislu ove naroite razvojne dinamike i poloaja ova tri istaknuta autora unutar knjievnopovijesnih procesa i pojava o kojima je rije, na prvi pogled svojevrstan izuzetak jeste jedino najranije, poetno knjievno djelo S. Kulenovia, koje se, naime, javlja i prije, jo u meuratnom dobu, kad ovaj autor, jo kao gimnazijalac, objavljuje svoje prve pjesnike radove rukovet od pet soneta Ocvale primule (1927), a potom i prve proze Ribareva refleksija o sutonu (1927) te Jesenske vode (1928), nakon ega, kasnije, slijedi i jo nekoliko, opet proznih tekstova, meu kojima posebno se istiu pripovijetke No u vezirskom gradu (1938) i Rakije (1940). Uz ovo, u vrijeme Drugog svjetskog rata i u vihoru Revolucije, u Kulenovievu djelu, uz u irem kontekstu manje poznata Pisma Jove Stanivuka (1942.1945.), pojavljuje se i glasovita ratna poema Stojanka majka Kneopoljka (1942), kao to je poznato izuzetna knjievna pojava, ali i dugo vremena, na raun ostatka njegova knjievnog opusa, sasvim nepravedno isticana kao najznaajnije autorovo djelo, a potom i izvanredna poema eva (1943) te, konano, autorski preuena i desetljeima otud nepoznata a jednako kao i prethodne dvije estetski sugestivna poema Na pravi put sam ti, majko, izio (1981). Pa ipak, svi ovi tekstovi, nastali, inae ne prvenstveno u uobiajenom knjievnopovijesnom slijedu ve, prije svega, u naroitoj sloenoj naporednosti te isprepletenosti esto sasvim razliitih poetika (poev od poetika zakanjelog impresionizma i simbolizma iz okvira evropske moderne, preko poetika avangarde, a posebno ekspresiGodinjak 2010 / 139
4/20/11 1:15 PM
KODRI
onizma, pa do, konano, poetika tzv. socijalne literature i knjievnosti NOB-a), samo e potvrditi meuzavisnost knjievnog opusa i ovog autora i irih, a vrlo sloenih i esto atipinih knjievnopovijesnih procesa i pojava savremene bonjake i bosanskohercegovake knjievnosti, istovremeno ukazujui na jo jedan nain i na njegovu s vremenom sve znaajniju i, konano, jednu od kljunih uloga u konstituiranju onog to je savremeno stanje u ovim dvjema junoslavenskim literaturama, ba kao i na osobenosti ovih dviju knjievnosti u irem kontekstu (srednjo)junoslavenske interliterarne zajednice. Slian je sluaj i kod M. Selimovia te D. Suia, iji je knjievni rad takoer isprva skroman. On je, dakle, dio neposredno nakon Drugog svjetskog rata uobiajene jugoslavenske socrealistike knjievne prakse, a to je onaj okvir u ijem maniru nastaju prvi Selimovievi knjievni tekstovi pripovijetke Pjesma u oluji (1946), Uvrijeeni ovjek (1947), Jedna eta e ostati (1947) te Sin (1949), odnosno autorova prva pripovjedaka zbirka Prva eta (1950), ba kao i prvi Suievi knjievni radovi partizanski dnevnik S proleterima (1950), pripovijest Jabuani (1950) i kratki roman Mome iz Vrgorca (1953), i kod jednog i kod drugog pisca sve redom knjievni tekstovi koji se najee ni po emu nee bitnije izdvajati u odnosu na ukupnost knjievno-kulturalnog konteksta u kojem se javljaju. Pritom, ba kao i kod Kulenovia u revolucionarnom dobu, ova, inicijalna faza u razvoju Selimovievog te Suievog knjievnog djela tipoloki pripada prosvjetiteljskom ili assmannovski shvaenom kanonskom kulturalno-poetikom makromodelu, i u znaku je manje ili vie strogo ideoloki zadatih ili barem drutveno potenciranih i preferiranih okvira knjievnog rada i uope ideoloki posredno ili neposredno proskribirane funkcionalizacije i upotrebe (zloupotrebe) knjievnosti i kulture, a kad cjelokupnu knjievnu praksu obiljeava, izmeu ostalog, ideoloki nalog da pisac djeluje (i) kao ininjer ljudskih dua, a knjievnost kao slukinja ideologije, a zapravo ona situacija kad knjievni tekst funkcionira prije svega u slubi Revolucije, konstituirajui se prvenstveno kao mjesto sjeanja herojske ratne prolosti te kao memorijski poticaj za poratnu izgradnju svijetle socijalistike budunosti. Pa ipak, kod sva tri autora, i u njihovom socrealistikom knjievnom radu s vremenom e se javljati elementi koji e ih najee isprva oprezno, a kasnije sve vidljivije odvajati od zadate matrice socrealistike knjievne prakse, kako e to, barem djelomice, biti sluaj i potkraj Suievog Mometa iz Vrgorca ili, pak, u pojedinim, sve vie individualistiki usmjerenim pripovijetkama M. Selimovia, poput tek primjera radi due pripovijetke Tua zemlja (1951), a posebno u satirikoj komediji Djelidba (1947) S. Kulenovia, dramskom tekstu ija je praizvedba u Narodnom pozoriu u Sarajevu (1948) zavrila zabranom igranja ovog teatarskog komada, pretvorivi se tako u prvi vei javni politiko-ideoloki skandal u bosanskohercegovakom knjievno-kulturalnom prostoru u vremenu neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
140 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

3. Kao i u cjelini bonjake te bosanskohercegovake knjievne povijesti, i u knjievnom djelu M. Selimovia, S. Kulenovia i D. Suia poetika (ali i politika) socrealizma bit e, meutim, prolazna i, sreom, kratkotrajna razvojna faza, ija je stroga ideoloka suspregnutost u jednom trenutku nuno morala rezultirati konanom eksplozijom dotad radikalno suspendiranih slobodnih literarnih zanimanja, a to e i knjievni rad ove trojice autora, jednako kao i cjelinu onovremene domae knjievne prakse, uvesti u bitno drugaije okvire knjievnosti poratnog predmodernizma, iz domena tzv. artistikog ili u neto preciznijoj, opet assmannovski zasnovanoj kategorizaciji politradicijskog kulturalno-poetikog makromodela, a koji se, dakle, i kod Selimovia, i kod Kulenovia, i kod Suia, mogao barem unekoliko naslutiti ve i u pojedinim radovima iz vremena socrealizma. Poev od ovog trenutka, sva tri ova autora sve znaajnije odreuje povijesnorazvojne procese i pojave onovremene bonjake te bosanskohercegovake knjievnosti, pri emu njihovo knjievno djelo te, posljedino, cjelina knjievne prakse iji su sad ve vaan dio doivljava sve vie osobeno literarno-estetsko samoosvjetenje, s im u vezi sad sasvim jasno javlja se i tenja ka larpurlartistikoj funkcionalizaciji knjievnosti, uz istovremeno, iako ne uvijek do kraja ostvareno manje ili vie izraeno odustajanje od utilitarno-didaktinog koncepta kulture te sve zornije uvoenje ideje knjievnosti kao istraivanja ovjekove situacije i ljudske sudbine. Sve ovo, takoer, znai i svojevrsnu stabilizaciju semiosfera bonjake i bosanskohercegovake knjievnosti, pa Selimoviev, Kulenoviev i Suiev knjievni rad, ba kao i ukupna domaa knjievna praksa ovog trenutka, u poetikom smislu poseu za obnavljanjem ratom prekinutih povijesnorazvojnih tokova, prethodno, inae, krajnje radikalno uzdrmanih upadima poetike socrealizma, kao i, prije ovog, poetike knjievnosti NOB-a, iz koje ova izravno proizlazi. Ovim tragom biljei se i pojava razliitih poetikih neoizama, ali se, isto tako, nasluuju i nove knjievne tendencije, naroito u smislu anticipacije poetike egzistencijalizma, ije e elemente okuavati ve D. Sui u humorno-satirikim romanima Ja, Danilo (1960) i Danilo u stavu mirno (1961), dok e ovakvo to posebno doi do izraaja kod M. Selimovia, i to prije svega u njegovim dvama temeljnim ostvarenjima iz ovog razdoblja u psiholoko-poetskim romanima Tiine (1958) i Magla i mjeseina (1962). tavie, uz, primjera radi, romane D. Suia, ali i poemu Plivaica (1954) M. Dizdara, kao, inae, moda i jedan od najranijih nagovjetaja poetike egzistencijalizma kod nas, upravo Tiine i Magla i mjeseina predstavljat e, pritom, sasvim zorna mjesta oitovanja ove nove, po mnogo emu drugaije osjeajnosti, pri emu je, istina, (i) u ovim dvama romanima i dalje prisutna ratna tema, tema koja je, dakle, bila posebno forsirana u prethodnoj, socrealistikoj knjievno-kulturalnoj paradigmi, ali je sasvim u skladu s novim, politradicijskim karakterom knjievne prakse poratnog predmodernizma ona bitno preoblikovana i tako, konano, promijenjena na nain koji e se
Godinjak 2010 / 141
4/20/11 1:15 PM
KODRI
pokazati kao presudan po kasnija zbivanja i u Selimovievu knjievnom djelu, ali i u savremenoj bonjakoj te bosanskohercegovakoj knjievnosti uope. 4. Ono to, s obzirom na tad aktuelni trenutak i njegovu ukupnu poetiku kulture, nije moglo poi za rukom S. Kulenoviu s Djelidbom uspjelo se, dakle, ostvariti u prvim romanima M. Selimovia i D. Suia, pisaca koji su upravo u vremenu poratnog predmodernizma poeli izgraivati osnovne konture svojih prepoznatljivih autorskih knjievnih rukopisa, ime, meutim, nisu mijenjali samo oblija vlastitog knjievnog djela, ve i cjelinu horizonta poratne bonjake i bosanskohercegovake knjievnosti. Upravo i zato, ukupna bonjaka i bosanskohercegovaka knjievna praksa od ovog trenutka, iako na sasvim nov, savremen nain, poela se vraati nekim od najkarakteristinijih svojih obiljeja, pa tako i sloenijoj psihologizaciji te, posebno, izraenoj poetizaciji pripovjednog teksta, koji sad ponovo postaje orijentiran ne prvenstveno ka raznolikosti partikularne povijesne ili savremene vanjske, dogaajne pojavnosti ve, naprotiv, prije svega ka univerzalnoj, svevremenoj ovjekovoj, opeljudskoj nutrini, intimi i privatnosti, unutranjim mukama i lomovima te dramama i traumama pojedinca a ne zajednice, a zapravo ka itavom jednom unutranjem svijetu individualne egzistencije, u kojem prvenstvena i ak jedina istinski bitna pojavnost postaje ono doivljajno i misaono. Odavde e, uostalom, i proizai ona kasnije amblematina selimovievska, ali i, jednako tako, kulenovievska te suievska lirska meditativnost i produhovljena esejistinost, odnosno naroiti psiholoko-poetski karakter prepoznatljivih knjievnih rukopisa sva tri ova autora, a potom i velikog broja drugih autora i autorica savremene bonjake i bosanskohercegovake knjievnosti. Sve ovo, konano, knjievne opuse M. Selimovia, S. Kulenovia i D. Suia vodit e ka njihovim vrhuncima, koji se ostvaruju u okvirima poratnog modernizma, najee onog sa sad ve cjelovito uoblienim egzistencijalistikim poetikim utemeljenjem, a zapravo u onom kontekstu koji je, naravno, i dalje artistiki, ali je ovaj put ve nesporno vezan za iznova assmannovski definirani postkanonski kulturalno-poetiki makromodel, to, inae, svojevrsno zlatno doba i bonjake i bosanskohercegovake knjievnosti uope. Njega e upravo obiljeavati oita dominacija individualne, ali i sve ee i sve upadljivije kulturalne, ba kao i metakulturalne perspektive u knjievnom motrenju svijeta i ivota, pa ovakvo to, takoer, jeste i onaj trenutak kad se u bonjakoj te bosanskohercegovakoj knjievnosti tradicionalno prisutna pria o prolosti i njihova okrenutost tradiciji u cijelosti konstituiraju i kao osobeni bosanski tekst ovih dviju literatura, u kojem za ove dvije knjievnosti inae karakteristini smisao za prolost, a posebno povijesna pripovijest, postaju prvenstveno metafore sad do samog kraja univerzalizirane prie o ovjekove situaciji i ljudskoj sudbini, a to, meutim, ne ponitava ono to je ovdje inae vrlo vaan osobeni identitarni autorefleksivni diskurz knjievne prakse, ve ga, naprotiv, do kraja esencijalizira i tako 142 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

ini jo znaajnijim. A ovakvo to sve zajedno jeste, najzad, onaj nemjerljivo produktivni okvir u kojem se javljaju najznaajnija knjievna ostvarenja ne samo M. Selimovia, S. Kulenovia ili D. Suia ve uz pjesniku zbirku Kameni spava (1966) M. Dizdara te, u irem bosanskohercegovakom kontekstu, romane i pripovijetke I. Andria i stoerna djela cjelokupne novije bonjake i bosanskohercegovake knjievne prakse, tj. one to je, razvijajui se poev od kraja 19. st. pa nadalje, dio ne vie nekadanjeg orijentalno-islamskog ve sad zapadno-evropskog kulturalno-civilizacijskog konteksta: romani Dervi i smrt (1966) i Tvrava (1970) M. Selimovia, potom pjesnike zbirke Soneti I (1968) i Soneti II (1974) te roman Ponornica (1977) S. Kulenovia, odnosno pararomaneskna pripovjedaka zbirka Pobune (1966) te romani Uhode (1971), Hoda strah (1973) ili Nevakat (1986) D. Suia. Svi ovi knjievni tekstovi, koji naravno ine samo jedan dio gromadnih knjievnih opusa autora o kojima je ovdje rije, nesumnjivo predstavljaju svaki posebno i na svoj nain in lotmanovski shvaene eksplozije u semiosferi kako bonjake, tako i bosanskohercegovake knjievnosti, ali i (srednjo)junoslavenske interliterarne zajednice uope, te su tekstovi nakon kojih je sistem ovih dviju literatura bitno, pa ak i radikalno izmijenjen, pri emu kljuna Selimovieva, Kulenovieva i Suieva knjievna djela postaju i osobeni repozitoriji kulturalnog pamenja te, u konanici, naroiti tekstovi kulture u onom smislu kako ovu pojavu definiraju savremene kulturalnomemorijske teorije. Uz vie nego evidentnu njihovu reaktuelizaciju u recentnim, tekuim procesima tvorbe i pretvorbe kolektivnih identiteta unutar bosanskohercegovakog prostora te ire, ovakvo to, takoer, moe posvjedoiti i pojava brojnih tzv. knjievnih saputnika koji e se u ovoj ili onoj mjeri priklanjati onom sad ve knjievnom maniru koji su uspostavili ovi kanonski nezaobilazni autori, ba kao i sasvim suprotni procesi, a kad e, naime, nove, kasnije knjievne pojave u bonjakom i bosanskohercegovakom knjievnom radu poivati i na, izmeu svega ostalog, pokuajima ne tek kreativnog sustizanja ve, naprotiv, prije svega istinskog prevladavanja upravo selimovievskog, kulenovievskog i suievskog knjievnog modela, a to je inae sloeni dinamiki literarni proces koji je omoguio i dalji razvoj bonjake te bosanskohercegovake knjievnosti, ali i sad i iznutra, iz same knjievne prakse na visoko kanonsko mjesto postavio knjievne opuse M. Selimovia, S. Kulenovia i D. Suia. I to je, konano, ono to e, uz njihove imanentne znaajke, i Selimoviev, i Kulenoviev, i Suiev knjievni rad uiniti ovdanjom ivom tradicijom, pa je i zato vie nego razumljivo to da cjelina knjievnog djela ovih autora trai nova itanja, ona koja e na nov nain osvijetliti ukupnost njihovog knjievnog svijeta, no koja e isto tako u njemu iznova pronai ono to je vano i za itaoca danas, i mimo, dakle, jubilarnih, sveanih trenutaka kulturalnog prisjeanja
Godinjak 2010 / 143
4/20/11 1:15 PM
UDK 929 Rizvi, M.: 394.46
Muhsin Rizvi (1930-1994)

(Povodom 80 godina od roenja)
Muhidin Danko Filozofski fakultet, Sarajevo
ada bi kojim sluajem postojala neka virtualna Bosanska akademija znanosti i umjetnosti (BAZU), onda bi u njoj jedno od najzaslunijih mjesta pripadalo i Muhsinu Rizviu (Mostar 14. 4. 1930. Sarajevo 9. 6. 1994.), knjievnom historiaru, kritiaru, univerzitetskome profesoru, polihistoriku. U takvoj jednoj virtualnoj znanstvenoj konstelaciji danas bismo se prisjeali njegovog lika i djela u akademijskome jubilarnom kontekstu. No, u ANUBiH za Muhsina Rizvia i za mnoge druge bosanske znanstvenike i intelektualce, naalost, nije bilo mjesta. Ipak, dat u sebi za pravo da u ime ove proklamirane akademske virtualnosti, makar u njoj bilo i puno gorke ironije oslovljavam prof. dr. Muhsina Rizvia kao akademika, podrazumijevajui pritom najplemenitije znaenje ove rijei i ove znanstvene i ljudske titule i asti. Jedan takav astan ovjek to sigurno zasluuje u punome kapacitetu. Akademik Muhsin Rizvi roen je 14. aprila 1930. godine u Mostaru, i po oevoj porodinoj lozi potjee iz ugledne bonjake alimske porodice koja svoje porijeklo vue iz okolice Konjica, dok po majinoj lozi potjee iz sarajevske porodice Musakadi. Otac mu je bio veoma cijenjeni kaligraf, a Muhsinov brat Ismet bio je uveni bosanski akvarelist. Muhsin Rizvi zavrio je sarajevsku Prvu gimnaziju i jo kao gimnazijalac poeo je suraivati u asopisu Novi Behar, aljui urednitvu prie za najmlae, te ga u tome smislu moemo tretirati i kao djeijeg pisca. U Bibliografiji Novog Behara (Sarajevo, 2007., priredila Azra Kantardi) zabiljeeno je 13 kratkih pria za djecu Muhsina Rizvia, mlaahnoga sarajevskog gimnazijalca koji je revnosno suraivao u Novome Beharu tokom 1944. godine kao etrnaestogodinji djeak. Tada je vjerovatno i nastala Muhsinova ljubav i interesovanje za bosansku asopisnu produkciju, to e kasnije rezultirati i njegovim magistarskim radom o kritici u Bosanskoj vili i knjievnohistorijskom monografijom o 144 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Muhsin Rizvi (1930-1994)

Beharu. I u svojoj mladosti Muhsin Rizvi pisao je kratke novinske prie koje su bile pohranjene u rukopisnoj zaostavtini Hamida Dizdara. Rukopise tih pria lino sam vidio u Biblioteci u Tenju. Knjievnik Amir Brka, jedan od najboljih Rizvievih studenata, svojedobno je i uradio bibliografiju Rizvievih novinskih pria. Studij istorije jugoslovenskih knjievnosti i srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika Rizvi je zavrio na Filozofskome fakultetu u Sarajevu 1960. godine, gdje je i doktorirao 1971. godine, odbranivi disertaciju s naslovom Knjievno stvaranje muslimanskih pisaca u doba austrougarske vladavine. Prema skromnome miljenju pisca ovih redaka, ova Rizvieva disertacija jedna je od najuspjenijih znanstvenih radnji koje su do sada napisane i odbranjene na dananjem Odsjeku za knjievnosti naroda BiH, i mogli bismo je smatrati zaetkom institucionalnoga prouavanja bonjake knjievnosti na ovome odsjeku. Sedamdesete i osamdesete godine 20. stoljea bile su nesumnjivo najplodnije doba u znanstveno-kritikom stvaralatvu Muhsina Rizvia, koji je ve potkraj 1960-ih godina objavio svoju prvu knjievnokritiku knjigu Iznad i ispod teksta (1969.). Impozantnu bibliografiju Rizvievih knjiga, osim ve spomenute knjige ogleda i kritika Iznad i ispod teksta, ine sljedea djela: Behar. Knjievnoistorijska monografija, 1971.; 2. izd. 2000.; Knjievno stvaranje muslimanskih pisaca u doba austrougarske vladavine, I-II, Sarajevo, 1973.; 2. izd. 1990. pod naslovom Bosansko-muslimanska knjievnost u doba preporoda (1887.-1918.); Interpretacije iz romantizma, I, Sarajevo, 1976.; Bosanskohercegovake knjievne studije, Sarajevo, 1980.; Knjievni ivot Bosne i Hercegovine izmeu dva rata, I-III., Sarajevo, 1980.; Interpretacije iz romantizma, II., Sarajevo, 1984.; Pregled knjievnosti naroda Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1985.; Tokovi i stvaraoci iz knjievne Bosne, Tuzla, 1986.; Izmeu Vuka i Gaja, Sarajevo, 1989.; Kroz Gorski vijenac. Interpretacija i tekstualno-komparativne studije o strukturi, Sarajevo, 1989.; Panorama bonjake knjievnosti (priredio Hadem Hajdarevi), Sarajevo, 1994.; Bosanski Muslimani u Andrievu svijetu, Sarajevo, 1995.; Bosna i Bonjaci. Jezik i pismo, Sarajevo, 1995.; Knjievne studije (priredio Muhidin Danko), Sarajevo, 2005. Netom nakon Rizvieve smrti u Sarajevu je objavljen zbornik prigodnih radova pod naslovom ovjek uspravnog hoda (izd. Vijea Kongresa bonjakih intelektualaca, Sarajevo, 1994.), a 1997. godine na Filozofskome fakultetu u Sarajevu odran je i nauni simpozij o djelu Muhsina Rizvia, ali sa toga simpozija iz nepoznatih razloga nikada nije objavljen zbornik radova. Ve svojom prvom objavljenom knjigom Muhsin Rizvi najavio se kao daroviti knjievni historiar i kritiar, ocrtavajui glavne pravce svojih znanstveno-kritikih interesovanja, a to su bili stariji periodi u povijesti hrvatske, srpske, bonjake i openito bh. knjievnosti. Osobito se bavio literarnim fenomenima hrvatskoga i srpskoga romantizma, zalaui se za nova i gotovo heretika itanja kultnih hrvatskih i srpskih romantiarskih epova: Njegoevog Gorskog vijenca i
Godinjak 2010 / 145
4/20/11 1:15 PM
DANKO
Mauranievog epa Smrt Smail-age engia, tumaei ova djela u kljuu Jausove teorije recepcije. U znamenitoj biblioteci Kulturno nasljee BiH obradio je gotovo sve znaajnije bonjake pisce iz austrougarskog i meuratnog perioda (Baagi, Mulabdi, Osman-Aziz, H. Humo), a napisao je i niz briljantnih studija i eseja o usmenoj knjievnosti, knjievnosti Bonjaka na orijentalnim jezicima, alhamijado literaturi, bosanskim krajinikim pismima, kao i o piscima i knjievnim kritiarima iz 20. stoljea (o M. Begiu, E. Durakoviu, M. Selimoviu, N. Idrizoviu, N. Ibriimoviu i dr.). Muhsin Rizvi bio je jedan od najzaslunijih ljudi za obnovu Preporoda, Merhameta, asopisa Ogledalo, a do zadnjega dana svoga ivota bio je angairan na poslovima redovnog profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je koncem 1970-ih godina uveo nastavni kolegij iz bh. knjievnosti. Kao predava i nastavnik gostovao je na brojnim fakultetima, interuniverzitetskim centrima i slavistikim seminarima u bivoj Jugoslaviji (u Beogradu, Zagrebu, Zadru, Dubrovniku, Skoplju, Novom Sadu), a sudjelovao je i na brojnim naunim skupovima u Jugoslaviji i u inozemstvu (Sofija, Istanbul). Takoer, bio je urednik i autor tekstova za nekolike bh. i exYu enciklopedije i leksikone pisaca, kao i suradnik u gotovo svim relevantnim knjievnokritikim i kulturnim asopisima u BiH i exJugoslaviji (Godinjak Instituta za knjievnost u Sarajevu, Izraz, Odijek, ivot, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Prilozi za orijentalnu filologiju i dr.). Muhsin Rizvi dobitnik je i uglednih nagrada za znanstvenoistraivaki i drutveni rad: Nagrada 27. juli, Nagrada Veselin Maslea, ali je, unato tim opim priznanjima, zadugo bio na meti brojnih kritiara, to e na neki nain i obiljeiti znaajan dio njegove znanstvene karijere. O njegovim nagraenim knjigama pisane su ak i kontra-knjige (Stania Tutnjevi: Knjievne krivice i osvete), organizirani nauni skupovi, a posebno je napadana i njegova knjiga o Andriu; u kritikim tekstovima koji nerijetko nisu bili lieni malicioznosti i pamfletizma. No, usprkos svim tim osporavanjima, Rizvievo znanstveno-kritiko djelo i danas je aktualno i ivo, i, naravno, otvoreno za dalja kritika iitavanja i (re)valorizacije. To uistinu monumentalno ivotno i stvaralako djelo apsolutno zasluuje da se danas neki virtualni Institut za prouavanje knjievnosti u BiH nazove Muhsin Rizvi. Tako smo se vratili na poetak ovoga prigodnog teksta: virtualni akademik zasluio je virtualni Institut. Da li e nekada ta nebeska virtualnost moda prei u ovozemaljsku stvarnost svakako ne ovisi o Muhsinu Rizviu. O njemu sada govore i svjedoe iskljuivo njegova djela, a mi moemo samo da mu odamo dunu poast u duhu one maksime po kojoj ivima dugujemo samo istinu, a mrtvima samo poast. Na kraju, spomenimo jo i to: mezar Muhsina Rizvia stoji u haremu Ferhadije damije u Sarajevu, pokraj mezara Muhsinovih prijatelja, knjievnika Alije Isakovia i slikara Ibrahima Ljubovia. Nije li, moda, harem Ferhadije damije i mezarluk virtualnih bonjakih akademika?! 146 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*.09: 929 Alispahi, N.
Dervi i pria ispisana srcem

(Povodom 70. godinjice roenja Nijaza Alispahia)
...jer svako pisanje o sebi, i u ivotu, i u knjievnosti, pisanje je drugima, svaki dnevnik je pota, pisac uvijek nudi svoj ivot drugim ljudima, a drugim piscima nudi i svoj knjievni ivot. (Tvrtko Kulenovi)
vojom prvom knjigom pripovjedaka Vrtovi sirotog Halimije (1979) Nijaz Alispahi (Kozluk, 1940.) ukljuio se u bujini tok bonjake pripovjedne proze koja je 70-ih godina XX stoljea propulzivno dosezala svoje artistike visove u fascinantnim pripovjedakim ostvarenjima kao to su, izmeu ostalih, bile zbirke amila Sijaria (Na putu putnici, 1970., Kad djevojka spava, to je kao da miriu jabuke, 1973., Francuski pamuk, 1980.), Nedada Ibriimovia (Prie, 1972.), Muhameda Kondia (No nema svjedoka, 1979.), Zaima Azemovia (Zlatna i gladna brda, 1972.), Ise Kalaa (ejtansko groblje, 1978.), Zuvdije Hodia (Gluva zvona, 1973.), Irfana Horozovia (Talhe ili edrvanski vrt, 1972., Salon gluhonijemih krojaica, 1979.), Skendera Kulenovia (Gromovo ule, 1975.), Alije Isakovia (Taj ovjek, 1975.), Rusmira Mahmutehajia Krhkost, 1977.)... Vrtovi sirotog Halimije po svojoj su narativnoj sri potpuno urasli u tkivo tadanje bonjake pripovjedne proze koju su snano obiljeavala tri naratoloka momenta: prvo, problematiziranje prie i njenog autora; drugo, koritenje legende kao mistinog, opeljudskog stratuma svekolikog ovjekovog bitisanja i iskustva; i tree, opsjednutost refleksijama o smrti i umiranju na nain orijentalnih mistika (dervia)1. Sav uronjen u derviku kontemplaciju ve samim naslovima
Ova e tri momenta prvi detektirati Radovan Vukovi u studiji o prozi amila Sijaria. V. o tome u knjizi Problemi, pisci, dela, Sarajevo, 1974., str. 73-91.
Godinjak 2010 / 147
4/20/11 1:15 PM
DANKO
svojih mistino-refleksivnih pria (Zapis o tome kako je Bosna udna zemlja i kako je siroti pjesnik ahmanija platio glavom, Mejit, Azrail, Drvo nad grobom i dr.), Alispahi je sugerirao Veliku Priu ovjekova mortaliteta, bosanski memento mori proet tunom dramatikom ovjekove zemne tronosti i dunjaluke prolaznosti s kojima se u potpunoj duhovnoj sabranosti, u mistikome soivu mire dervii i siroti pjesnici, poput Boijega pravednika ahmanije kojeg je nekriva i neduna posjekla sablja silnikoga bimbae Karamuidage. No, umjesto jeda, ili hirovite elje za osvetom, siroti e ahmanija glasom transcendentalnog pripovjedaa tek izustiti tihi vapaj nad krhkom i ranjivom ljudskom sudbinom i zaricat e svoj lament do neba, kao da ponavlja davno izgovorene i zapisane rijei sarajevskog ejha Mejlije: Ah, alosti! Nikad se ne zna kome e i u kom trenu punuti vjetar smrtni I kad je za koga aa smrti prelivena.2 Alispahieva mistino-refleksivna, dervika proza potpuno je osloboena od bilo kakvoga materijalizma; njezina je tvarnost i na tematskoj i na formativnoj ravni isto transcendentalna, sva pretoena u volebni fluid rijei i u zapodijevanje prie u kojoj se krije zapreteni i vrhunaravni smisao ovjekovog bitisanja i njegovog pojedinanog jastva. To e najbolje posvjedoiti sam Halimija: Prie nam jesu mrak to se svijetom valja, ali nisu iste. Ja svoj mrak svijetlim mislima rastjerujem. Priom zarumenjujem prostrani nebeski svod i snudena lica oko sebe.3 Pria Vrtovi sirotog Halimije nosea je i ishodina pria cijele istoimene knjige, ifrirani ulaz u njezine skrivene i sloene narativne svjetove (ume) zgusnute i zbrane u borhesovski zamreni Labirint iz kojega itatelj i stvarno i simboliki treba izai. Simbol vrta (kao prostora koji se rava u svim mogue zamislivim pravcima ) nije samo puki naratoloki rekvizit pozajmljen iz Borhesove radionice pria ve je u Alispahievoj prialakoj optici on mnogo vie potvrda pieve teorijske osvijetenosti i znak njegovog uronua u onu pripovjedaku tradiciju koju e u bonjakoj prozi otvoriti prekretniki vano djelo bosanskoga magijskog realizma Talhe ili edrvanski vrt Irfana Horozovia. No, dok Horozovieve vrtne staze vode u sjetu djetinjstva (M. Stoji), vrtovi sirotog Halimije vode itatelja u mistike prostore Knjige, pa su tako Alispahievi vrtovi zapravo metafora Biblioteke (uvijek borhesovski shvaene kao jedne te iste Velike Knjige), odnosno oni su metafora Jezika unutar kojega se putem prie zbraja, rekonstruira, otkriva i osmiljava cjelokupna ljudska egzistencija.
2 V. priu Zapis o tome kako je Bosna udna zemlja i kako je siroti pjesnik ahmanija platio glavom, u knjizi: Vrtovi sirotog Halimije, Sarajevo, 1979., str. 6. U daljem tekstu vidjeti pod: Vrtovi. Inae, Alispahieva intertekstualna veza s mistikim pjesnitvom bosanskih dervia koji su pisali na orijentalnim jezicima je oita. Razmatranje takvih intertekstualnih i interkulturalnih veza sa orijentalnim pjesnitvom moe biti predmetom posebne kritike studije, ili ak magistarske radnje, odn. disertacije. V. Vrtovi, str.8.
148 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

etaemo kroz moje vrtove, gledati i mirisati rumene cvjetove, sluati umilni ptiji pjev, na jeziku obrtati lijepe rijei i smiljati najljepe prie o ljudima.4 Halimija (kao piev alter ego) neprestano izrie svoj utopijski estetski koncept prianja, uvlaei itatelja u kulturu pamenja koja e mesijanski spasiti cijeli jedan svijet od planiranog zaborava historije (M. Stoji). A ta je i kakav je, ustvari, Halimijin svijet? To je, prije svega, ekspirijanska aluzija na priu koju pria usamljen i nesretan ovjek (kod ekspira je to idiot koji pria priu) dervi duhovnik, pjesnik, intelektualac, umjetnik, stvaralac nagrien skepsom u smisao vlastite duhovne kreacije (prie kao ostvarenja estetskoga ina). Tako e, u duhu Tolstojeva pouka o braku, Halimija poput nepopravljivaog defetiste po(r)uiti: Sretan ovjek nema o emu da pria prie! O sebi pogotovo. Niti su mu potrebne prie koje drugi ispredaju.5 Ova samo prividno defetistika parola sirotoga Halimije kao da zbraja i imenuje u sebi gotovo cijelu pripovjedaku tradiciju bonjake proze okupljene oko magije prianja, prie kao pree koju e antipodno Halimiji inkarnirati Sijariev Hasan, sin Huseinov iz istoimene antologijske pripovijetke bihorskoga rapsoda. Dok Sijariev Hasan simbolizira neogranienu mo i vjeru u priu kao osmiljavanje i udupljavanje ljudskoga ivota (uz pomo prie ovjek dva puta ivi), Alispahiev narator Halimija simbolizira sumnju u sam akt prianja kao idealne realizacije estetskoga ina i kao pridavanja smisla ovjekovom ivotu. Taj narativni i estetski pesimizam Alispahiev ima svoj duhovni etimon u prozi velikih bosanskih pisaca: Ive Andria, Mee Selimovia, amila Sijaria, Dervia Suia. Gravitacione sile proze ovih velikih bosanskih pripovjedaa usisavale su u orbitu bosanske pripovjedne tradicije i Alispahieve prozne tekstove iz Vrtova, pa poneki odlomak zna biti ogoljen do puke replike prethodnicima, to nikako ne treba tumaiti kao epigonstvo, mada ponegdje, kao u uvodnim reenicama iz pripovijetke Vrtovi, koje neodoljivo asociraju na poetak Selimovievog romana Dervi i smrt, i Alispahi ne moe izai iz vrstoga stiska gravitacionih sila svojih velikih prethodnika: Ne razdire me misao o grijehu dok ispisujem ove redove, dok ispredam priu o sebi i nastojim da je drugi sasluaju. Dovoljno sam izloen vjetrovima da bih se uvjerio u varljivu nadu: da je utanje rjeenje i otrov jai od onoga to ga u svojoj nemirnoj klatnji nosi jezik.6 Nemirna klatnja jezika u Alispahievom sluaju ne znai pokoravanje nepogreivom i nezaobilaznom kanonu (Meinom romanu) ve je to metafora o potrebi da se gradi vlastita pria o ovjeku-rijeci i ovjeku-vrtu koji u eliotovskome smislu, sudjelujui u tradiciji, tu tradiciju i sam nadopunjava i obogauje.
4 5 6 Isto, str.10. Isto. Isto, str. 7.
Godinjak 2010 / 149
4/20/11 1:15 PM
DANKO
Halimija je dervi (a zato ne rei: i bogumil, pataren) koji heretiki pie srcem iz koga istie ljubiasta svjetlost-rijeka i pie knjigu-vrt u prostransvu nebeskom u kojemu e uivati budui itatelji, jer svaki list te zamiljene knjige predstavlja jedan volebni vrt s ruama i pticama (opet kao znakovi narativne i estetske utopije). Dok se Selimoviev dervi Ahmed Nurudin kobno i bolno suoava s izgubljenom vjerom i sve izglednijim nitavilom i besmislom vlastitog postojanja, Alispahiev dervi Halimija nema to niti izgubiti, njegova je ljudska pozicija primordijalno tragina (krivnja bez krivnje), jer je on od samoga poetka skeptik, heretik, nesretan ovjek ophrvan slutnjama vlastitoga duhovnog klonua, ali mu upravo ta fatumski zadana ivotna nesrea i okrutnost ivotnoga kruga daje privilegiju i omoguava in estetskoga djelovanja prianja pria, to e ga neminovno odvesti do sizifovski iskazanog paradoksa vlastitoga bitka: Biti nesretan u ivotu istovremeno znai i biti sretan u umjetnosti (prianju). Dakle, ukletost i udesnost egzistencijalnoga ravna je srei i mogunostima estetskoga ispoljavanja (osmiljavanja). Otuda paradoksalno atribuiranje Halimijino kao sirotoga siromatvo egzistencije omoguava bogatstvo duha i estetike: Tako mlim ja siroti Halimija, i vjerujem da sam u pravu. Tako mlim i ispredam prie svakojakih rijei. U prii mi se esto pomrsi nit. Ne mirim se s tim. Tragam, i sretan sam kad naem izgubljeno, razmrsim, zamreno, uhvatim neuhvatljivo, zadovoljan to se igra nikad ne zavrava. I dobro je to je tako.7 Na ovome mjestu otkriva se i drugi pripovjedaki kanon u koji je utkana Alispahieva pria to je Andri i njegova hiperestetska ideja o umjetnosti koja spaava i nadilazi egzistenciju (kao u noveli Aska i vuk koja je pria na tragu 1001 noi). Alispahiev Halimija je prozni sabrat i Sijarievom Dimiru Tuhovcu, jer su obojica uklesani u egzistencijalistiki mit o Sizifu koji u guranju kamena nalazi glavni smisao, a ne u dolasku na krajnji cilj na vrhu brda. Ovaj egzistencijalistiki uklon posebno je vaan za Alispahievu poetiku, jer pria o Halimiji nije vie samo mistiko-refleksivna pria nego i egzistencijalistiko-aktivistika skaza. Slian narativni postupak primjeujemo i u pripovijeci Mejit, koja asocira na Andrievu novelu Smrt u Sinanovoj tekiji, naroito po koncu same prie, budui da su i jedna i druga pria kondenzirane u paradoks o besmislu ivljenja i umiranja, jer i jedno i drugo ostaju vjeitom zagonetkom, ba kao i samrtniki hropac Aga-dede iz Dobora, nad ijom se agonijom udio i duhovno propitivao Ibrahim, sin irbega Muratagia iz Jakea. Smrt kao gorko ironijsko osmiljenje ovjekovog ivljenja gotovo da je opsesivna tema Alispahieve knjige Vrtovi sirotog Halimije, (isto kao i njegove druge knjige Sihirbaz), jer je svaka pria u njoj, zapravo, pria o ivotu i smrti koji se meusobno potiru i zaotravaju do krajnjega paroksizma (Mejit, ejtanska pria,
Isto, str. 9.
150 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Aga-dedina knjiga mrtvih, Sihir sablja...) Takva je i pria Azrail, koja ve po svome naslovu aludira na mo smrti, jer je bez nje ivot potpuni haos i besmisao: Kao i ovjekovo, i moje postojanje ne bi imalo smisla bez Smrti. Dever - to je drugi smisao mog trajanja. Besmisleno je jedino moje saznanje da neu nikada umrijeti. Jedino u tom zavidim ljudima. ivotom sam smrtna zastraen: Aman, nikada neu imati priliku da svodim raune! Aman, tuno je ivjeti!.8 Zapravo, sva je Alispahieva pripovjedna proza jedna velika knjiga mrtvih (sastavljena od niza knjiga) i ini Biblioteku ili, da se kievski izrazimo, Enciklopediju mrtvih, tu udesnu zbirku o sudbinama likova kao to su Aga-dede iz Dobora, Mula Halim, Ahmo Kupina, Osmanaga Atlagi, Salahudin Ihtijarevi, ejh hadi emsan Sarri-baba Bonjak. Druga velika opsesivna tema Alispahieve proze jeste Bosna, zemlja koja obitava u Karakazanu (metafori pakla na dunjaluku, s aluzijom na Andrievu Prokletu avliju) i koja ivi svoj vjeiti nevakat (veza Alispahieva sa Suiem je vidljiva u cijelome njegovom knjievnom djelu), ali je pisac eli prevesti u neke idealistike prostore: E da bi zemlja Bosna postala ravnica u pamenju i sjeanju. U tome smislu, svaka je pria Nijaza Alispahia o Bosni neka vrsta zapisa o tome kako je Bosna udna zemlja i kako je neki siroti pjesnik zbog nje platio glavom, pri emu metaforu siroti pjesnik moemo iitavati kao priu o traginim sudbinama mnogih povijesno znanih i neznanih ljudi. Izgleda da je tema Bosne i njezine krvave povijesti dugo sazrijevala u Alispahiu pripovjedau i pjesniku, taloila se u njegovoj novohistorijskoj novelistici i poeziji i onda eruptivno zaikljala u snanom dramskome klimaksu: u dramama Zmaj od Bosne (1989.) i Hasanaginica (1999.). Drama Zmaj od Bosne objavljena je potkraj 1980-ih godina u eminentnoj i za povijest bh. drame historijski vanoj ediciji Prva izvoenja u kojoj je, pored Alispahieve, objavljeno jo 14 drama bonjakih pisaca.9 U dosadanjoj dramskoj historiografiji nije dovoljno zapaena, ak bi se reklo da je promakla injenica kako Alispahi u dramskome prvjencu o Husein-kapetanu Gradaeviu nije elio dati strogo vjerodostojnu historijsku priu o Zmaju od Bosne, ve je svjesno iznevjerio povijesni fakticitet, nadogradio ga vlastitom vizijom o tragediji gradaakoga kapetana, ovjeka naglog i karakterno nezrelog za veliku povijesnu misiju koju je elio ostvariti, a to je bila realizacija viestoljetnog sna o samostalnosti i nezavisnosti Bosne.
8 9
Isto, str. 21. Rije je o sljedeim dramama: Irfan Horozovi: Soba, eremet, Safet Plakalo: Vrh, Feniks je sagorio uzalud, Nasiha Kapidi-Hadi: Glas djetinjstva, Ahmet Obradovi: Ljudi s juga, Alija Isakovi: Hasanaginica, Dervi Sui: Veliki vezir, Sead Trhulj: Tamo kud je otiao drug imun, Nedad Ibriimovi: Karabeg, Fadil Hadi: Gospoda i drugovi, Abdulah Sidran: Djeija bolest:otac na slubenom putu, Devad Karahasan: Kralju ipak ne svia se gluma, Zlatko Topi: Kolaps.
Godinjak 2010 / 151
4/20/11 1:15 PM
DANKO
Alispahiev Zmaj od Bosne tragiki je junak koji nosi u sebi usud onih Suievih Bonjaka to su oduvijek snatrili o slobodi i bivali sitan kusur u krvavim obraunima velikih sila. Tragizam Zmajev bio je u njegovome unutarnjem raskolu, odnosno rascjepu, kako je to dobro imenovao hrvatski kazalini kritiar Dalibor Foreti. Meutim, ovaj e kazalini i dramski kritiar pogreno shvatiti Alispahievu ideju o Zmajevome rascjepu, pa e gotovo diskvalificirati temeljnu dramaturku ideju Alispahieve drame o Husein-kapetanu: Teko je rei da li je on (misli se na rascjep u junaku, op. M.D.) Alispahiu promaknuo nehotice, u odanosti povijesnim podacima kojima se u gradnji drame precizno slui, ili je on rezultat voljnoga dramskog htijenja: bilo kako bilo njegov Zmaj od Bosne pokazan je, unato svoj pozitivnosti, i kao politiki prilino nepismen ovjek, koji se, uza svu svoju inteligenciju i obrazovanje, sasvim budalasto uputa u pobunu, iji je ishod ve gotovo unaprijed poznat, vukui sa sobom u propast masu zavedenih ljudi.10 Uvidjevi sasvim lucidno rascjep u junaku, Foreti, naalost, nije mogao shvatiti dubinu i sutinu Zmajeve tragedije, jer ta tragedija ne izvire primarno iz junakove linosti (prijekog karaktera i politike nedozrelosti), ve iz itavog spleta povijesnih okolnosti i iz usuda zemlje Bosne, kojoj je junak Husein-kapetan epidermalno pripadao. Tragedija pojedinca nuno proizlazi iz tragedije zemlje, pa se moe kazati da je Alispahieva drama Zmaj od Bosne prije svega autohtona drama bosanskoga tragizma, istog onog povijesnog fatuma u kojemu su skonali antijunaci kakvi su bili Hadi Lojo, erzelez Alija, Kaimija, Ilhamija, Budalina Tale... Alispahiev Zmaj od Bosne je antijunak, sputen iz mitskih visina u surovu i nesklonu svakodnevicu, on je metafora bosanske povijesti, a nikako njezin ideoloki simbol, kako je to mislio Dalibor Foreti u svojoj kritikoj diskvalifikaciji Alispahievog dramskog teksta. Ipak, Alispahiev Zmaj od Bosne nije lien svoje humane aure i njegov tragiki pathos stalno je naglaen, jer ovaj tragiki antijunak ne ali dati i vlastitu glavu zarad ostvarenja viega cilja, a to je uzviena ideja o domovini i njezinoj uenoj samostojnosti stalno ugroenoj na vjetrometini povijesnih zbivanja. Zato e Husein-kapetan radije prihvatiti da bude zadavljen na Stambolskome dvoru nego da bude na elu sultanove vojske, pa e, istina patetiki ( u stilu junaka iz dramskoga fragmenta Alipaa Safvet-bega Baagia), odbrusiti kamengradskom beglerbegu Sejfudinu efendiji: Da Bosnu zaboravim! Da se bijem za sultana i vodim vojsku protiv koje sam ratovao? Da obuem uniformu nizamskog vojskovoe? Ja... Gradaevi! Nikad! Dok je u drami Zmaj od Bosne povijesne fakte tretirao kao mizanscen za linu dramu glavnoga junaka, tvorei tako jednu vrstu novohistorijske drame, u svojoj
10 V. Dalibor Foreti: Rascjep u junaku, u knjizi: Nijaz Alispahi: Zmaj od Bosne, Sarajevo, 1989., str. 100.
152 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

drugoj drami Hasanaginica Alispahi je jo moderniji: u ovome klasinom komadu junoslavenske drame on je pokuao ostvariti tip postmodernistiki zasnovanog dramskog teksta koji u biti predstavlja sloenu i veoma suptilnu repliku na narodnu baladu o plemenitoj Hasanaginici i na drame koje su nastale na osnovu usmenobaladesknog prijedloka, prije svih Ogrizovievu, antievu i Isakovievu. Odmah treba kazati da je Alispahi ispleo cijelu intertekstualnu mreu unutar koje je stavio svoj dramski tekst, stalno ga referirajui spram usmenobaladesknog arhiteksta i umjetnikih prototekstova, ponajprije Isakovieve Hasanaginice. Posmatrana u ovome smislu Alispahieva Hasanaginica je jedinstven dramski tekst u novijoj bh. drami, moda i prvi postmodernistiki dramski tekst uope u bosanskohercegovakoj dramaturgiji. Vrlo uspjenu kritiku opservaciju Alispahieve Hasanaginice kao primarno intertekstualnog dramskog komada dala je Gordana Muzaferija, drei da je ovaj dramski tekst vrst i konzistentan na svim razinama njegove intertekstualne strukture: Odluivi se kao i veina dosadanjih autora za model poetske drame, Nijaz Alispahi je u svojoj Hasanaginici primijenio tipinu postmodernistiku metodu stvaranja u mrei intertekstualnosti pa je njegova drama svojevrstan metatekst i predstavlja kreativni komentar ne samo balade nego i Ogrizovievog, kao i antievog i Isakovievog teksta. Na bazi citatnosti, reminiscencija i aluzija u odnosu na prototekst, Alispahi gradi vlastito originalno djelo koje se odlikuje konzistentnou strukture na svim razinama. Izvanrednu novinu autor je ostvario uvoenjem Prologa, u kojem brehtovski funkcioniraju dva Kazivaa i dva Pehlivana, problematizirajui nain graenja drame iz sebe same, tako da je i u literarni i u scenski aspekt djela inkorporiran autoreferencijalni koncept.11 Sloeni nivoi inter i metatekstualnosti u Alispahievoj Hasanaginici mogu se prvenstveno pratiti na nivou kompariranja ishodinog dramskog teksta (finalni tekst) s pretpostavljenim usmenobaladesknim prijedlokom (inicijalni arhetekst), i to u dva segmenta: najprije tamo gdje tekst narodne balade nije iskoriten za gradnju Alispahievog finalnog teksta, i obrnuto, tamo gdje je Alispahiev ishodini dramski tekst transkodiran iz poetnog usmenobaladesknog teksta. Meutim, u oba ova sluaja Alispahi gradi vlastiti, originalni dramski tekst prema pravilima postmodernistike dramaturke tehnike, ak i tamo gdje gotovo neizmijenjene pruzima dijelove iz narodnobaladesknog arheteksta. Komparativnom analizom lahko je uoiti da je Alispahi izgradio osebujan vlastiti tekst uvoenjem Prologa, ime je ukazano na princip tvorenja drame iz sebe same, a ne nuno iz eksplicitnog baladesknog arheteksta. I ovome aspektu veoma lucidno govori Gordana Muzaferija:
11 V. Gordana Muzaferija: Predgovor za Antologiju bh. drame XX vijeka (Priredili: Gordana Muzaferija, Vojislav Vujanovi, Fahrudin Rizvanbegovi), Sarajevo, 2000., str. 15.
Godinjak 2010 / 153
4/20/11 1:15 PM
DANKO
Kazivai u dijalokom prijepletu govore baladu i oni donose dah starine dajui metafiziku dimenziju zbivanjima koja slijede, kao pri antikim inscenacijama mita, a Pehlivani komentiraju njihovu priu iz aspekta savremenog ovjeka i unose komika olakanja u tragini ton baladeskne grae.12 Prolog je tako u Alispahievom dramskom tekstu preuzeo funkciju pseudokatarzinog komentara, ali i uspjenog dramaturkog rjeenja da se prezentira uveni poetak narodne balade (slavenska antiteza). U tome smislu proloki govor Kazivaa i Pehlivana predstavlja metatekst jedne stilske figure, to je, uistinu, jedinstven dramaturki postupak u cjelokupnoj bh. dramaturgiji. Paljivom inter i metatekstualnom analizom Hasanaginice kao finalnoga teksta uvidjet emo da je Alispahi vjeto kombinirao vie varijanata usmenobaladesknog arheteksta, vrei transformaciju i transkodiranje poetskog u dramski tekst, ali je pritom i sam teio poetskoj realizaciji vlastitoga dramskog diskursa, pa s pravom ovu dramu moemo oznaiti kao postmodernistiku poetsku dramu, to e Nijazu Alispahiu kasnije omoguiti da napie i libreto Hasanaginica, drugi libreto u bonjakoj knjievnosti nakon Morene Ahmeda Muradbegovia, pisca kojeg bismo takoer mogli oznaiti kao spisateljskog uzora i prethodnika Alispahiu, naroito u drami. Ponegdje je Alispahi pravio tek neznatne transformacije stihova iz usmenobaladesknog predloka (naprimjer izraz momu mijenja se u izraz mome), a na drugim mjestima je proces transformacije znatno izraeniji, kao u stihovima (iz narodne balade): I pobjee Hasanaginica Da vrat lomi kuli niz pendere Transformirani su u gotovo prozni diskurs (iz Alispahievog teksta): Ja ga iva doekati neu. Vrat lomiu Kuli niz pendere. Iz ovakvog procesa transformiranja usmenobaladasknog, arhetekstualnog prijedloka Alispahi je kreirao posve novi tip personalnog dramskog iskaza, jer su u baladi Hasanaginicine rijei i postupci uglavnom iskazani putem komentara narodnoga kazivaa, dok je u Alispahievoj dramatizaciji balade taj iskaz preveden u lini iskaz glavne junakinje, Hasanaginice, to e snano potcrtati njezin karakter i kasnije, u teatarskoj izvedbi omoguiti vrsnu glumaku kreaciju tragikih lomova u liku junakinje, kao na verbalnom, tako i na ekspresivnom nivou. Isti postupak dramaturke transformacije inicijalnog baladesknog prototeksta Alispahi je ostvario i u kreiranju lika Hasanage, pa e njegova drama postati drama o dvoje ljudi, a ne samo drama enske junakinje. Mijeanjem vremenskih
12 Isto.
154 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

planova Alispahi e prikazati tragiku i mukoga junaka, Hasanage, dovodei ga do klimakterinog trenutka kada se obraa djeci dok njegova biva ena prolazi sa svatovima pored dvora. Ovaj klimakterini trenutak u baladi je prikazan u buduem vremenu: Hodte amo, sirotice moje! Kad se nee smilovati na vas Majka vaa srca hravskoga. Dok je u Alispahievoj drami to predstavljeno kao ve svren, preteritalni in: A vi, djeco! Vamo. Kad se na vas nije smilovala Majka vaa srca kamenoga! Izmjenom vremenskih planova (prebacivanjem iz budunosti u futur) Alispahi je potencirao Hasanaginu odlunost da svojoj ljubi ne ostavi bilo kakvu mogunost povratka na dvor i svojoj djeci, to u svakome sluaju predstavlja izvor traume i za Hasanagu i za Hasanaginicu. Time je tragedija plemenite Hasanaginice iz baladesknoga arheteksta u Alispahievoj dramatizaciji dovedena do tee drame-tragedije dvoje suprunika, ime je tragiki plan posve pomjeren iz socioloke (kao kod Isakovia) u intimnu sferu. Da je Alispahi veliki majstor dramatizacije, koja u njegovome sluaju nikada nije djelo teatarskoga zanata ve uvijek djelo teatarske kreacije, posvjedouju i njegove dramatizacije romana Dervi i smrt Mee Selimovia, novele Aska i vuk Ive Andria ili pripovijetke Hamdibeg Harisa Silajdia. Alispahieva postmodernistika poetika najvidljivija je u onim njegovim knjievnim ostvarenjima koja su nastala na principu postmodernistikog postupka autocitatnosti. To se, prije svega, odnosi na njegove knjige Karakazan (1996., zbirka poezije) i Sihirbaz (1998., zbirka novela). Obje ove knjige nastale su kao svojevrsno ponavljanje njegove prve knjige Vrtovi sirotog Halimije, koja u ovome sluaju ima funkciju prototeksta. Inkorporiranje vlastitih ranijih tekstova u svoje nove knjige upravo i jeste jedna od odlika postmodernistike poetike (sjetimo se samo takvoga postupka u knjigama Tvrtka Kulenovia), to je Alispahi iskoristio kao postmodernistiki metod i okvir za svoje dvije knjige. U Karakazanu je svoje prozne tekstove transkodirao u poetske, a u Sihirbazu je novu knjigu sastavljao od ranijih proznih tekstova gotovo bez ikakvih avova u novoj strukturi, osim ubacivanja novih pria, kao to je pria Sihirbaz. Postupkom autocitatnosti Alispahi je istovremeno ispisivao izravnu, konkretnu umjetniku autorefleksiju, provjeravajui kako jedan raniji tekst, preoblikovan ili istrgnut iz konteksta funkcionira u novome kontekstu. Taj dever s rijeima posluio je Alispahiu da se i sam uvjeri u poetsku sutinu svih svojih tekstova, jer su oni izistinski podesni da se transkodiraju u stihovane forme, kao primjerice Godinjak 2010 / 155
4/20/11 1:15 PM
DANKO
u pjesmi Rije, koja je pravi mali traktat o pisanju (stvaranju) i zapravo je prototekst iz novele Vrtovi. Uzmimo samo prvu strofu ove pjesme: Rije jest ludost im okrilati Da li onda u utnji rjeenje Ili je utnja otrov jai od onog to ga u svojoj nemirnoj klatnji nosi jezik Il je otrov smrtni ko to to i Rije jest Il dosjetljiv i isplativ izum Ko to to i la jest Eliminacijom interpunkcijskih znakova i razlamanjem proznih reenica iz novelistikog prototeksta u stihovne forme pjesnikoga metateksta Alispahi, ustvari, pravi novi tekst, a nipoto ne repetira ve napisani tekst. Tu osobinu postmodernistike autocitatnosti Alispahi je iskazao i u knjizi Sihirbaz, makar ona predstavlja uglavnom ponavljanje ranijih pria iz zbirke Vrtovi sirotog Halimije. Zapravo, cjelokupni opus Alispahiev iz druge polovice 1990-ih godina (dramatizacije i zbirke poezije i proze) dokaz je njegove specifine ars poetike, koja je prvenstveno nastala na umreavanju inter i metatekstualnih odnosa. U tim sloenim i duboko promiljenim i artificijalnim odnosima Alispahi kao da se skriva i autoifrira kao pisac koji potuje sebe kao pisca, ali istovremeno nuka i izaziva svoje itaoce da u brojnim auto i pseudocitatima uvijek iznova otkrivaju mnogoznanost Alispahievih tekstova i delikatnost njegove postmodernistike poetike. Svojom posljednjom knjigom, zbirkom poezije oksimoronskoga naziva Pjesmovite prie (2007.) Nijaz Alispahi potvruje znamenite rijei Tvrtka Kulenovia, prezentirane i u mottou ovoga ogleda o Nijazu Alispahiu: ...jer svako pisanje o sebi, i u ivotu, i u knjievnosti, pisanje je drugima, svaki dnevnik je pota, pisac uvijek nudi svoj ivot drugim ljudima, a drugim piscima nudi i svoj knjievni ivot. Pjesmovite prie svojevrsni su poetski dnevnik, nuenje vlastitoga ivota drugima, svjedoanstvo o mapiranju imaginarne geografije i o potrazi za izgubljenim vremenima, kako bi se pronaao i konano osmislio vlastiti identitet. To je poezija due koja pria pjesme. U takvoj narativnoj poeziji, ili poetskoj naraciji nema mjesta za jeftine rime, jer je Alispahieva poezija srcopis bez rijei pria koju pjeva/govori dua pjesnika, a ispisuje je njegova vlastita ruka, i doslovno (rukopisom) i simboliki (srcopisom). Zato su Pjesmovite prie istovremeno i rukopis i srcopis (i poetika i emocija, i teorija i kreacija). Istodobno, Pjesmovite prie jesu i duboko proivljeno svjedoanstvo o kulturi pamenja, pjesmovito sjeanje na prividnio i prisilno izgubljeni zaviaj, drevni Kozluk na Drini. Stvaranjem rijeima pjesnik eli da se otrgne od destrukcije zaborava na nain kako je to u poetskoj pseudobiljeci o autoru sam pjesnik vlastitom rukom zapisao i zavjetao svojim itateljima:
156 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Ovu knjigu pisao sam sa eljom i nadom da u svojim pjesmovitim sjeanjem zabatiniti poetski spomenik rodnom Kozluku, mom podrinjskom zaviaju i bosanskom jeziku koji je unato stalnim nasrtajima dokazana i neoboriva historijska injenica. Zar ne moemo u ovome poetskom zavjetanju odmah prepoznati Nijaza Alispahia, pjesnika koji pria pjesme i dervia koji pie prie svojim srcem?! etvrti, podjednako vaan dio Alispahieva knjievnog stvaralatva (kao to su pripovjetke, drame i poezija) jeste njegov kulturno-hroniarski rad. Metaforiki i stvarno, Nijaz Alispahi bio je i jeste tuzlanski Baeskija, ljetopisac i kroniar grada koji tone, ali nikada nee potonuti. Gotovo da i nema graninog, diskurzivnog knjievnog anra u kojemu se nije oprobalo i pero Nijaza Alispahia: nekrolog, ljetopis, prikaz, pozorina, knjievna i likovna kritika, recenzija, feljton, kozerija, novinarska kolumna, biografija, bibliografija, monografija... Te je diskurzivne knjievne tekstove Alispahi sabrao u knjigama: Leda saliniana (kulturna hronika Tuzle) (1997), Sire, doli su ratnici (monografija Narodnog pozorita u Tuzli 1992.-1995.) (1998) i Tuzlansko sijelo u podne (2000). Ove knjige bit e nezaobilazno tivo u svakom eventualnom pokuaju da se napie cjelovita kulturna povijest grada Tuzle, ali i cijele Bosne i Hercegovine, jer je u njima dobri Nijaz Alispahi, sa margine, iz alternativne povijesne perspektive, koja nikada nije politike ve autsajderska, umjetnika perspektiva, strasno i baeskijski pisao o ljudima, dogaajima, knjigama i drugim umjetnikim djelima, ostavljajui za sobom pisane, duhovne i duevne tragove, ba kao i dobri Hevaji, to iz dalekih izmaglica vremena opominje sve nas. Za Nijaza Alispahia vai isto ono zapaanje to ga je on zapisao u nekrologu Vladimiru A. Divkoviu: to je ovjek zvjezdane memorije. U njegovome duhovnom sazvijeu svako moe otkriti i poneki putokaz za sebe, i zadrati ga kao neotuivo i neotkidivo duhovno dobro. A ima li za jednoga umjetnika i intelektualca ita vrednije od toga?!
Godinjak 2010 / 157
4/20/11 1:15 PM
UDK 050 (497.6): 394.46
Uz 110. obljetnicu asopisa Behar
(Prinos tipologiji i povijesti bonjake knjievne periodike u 20. stoljeu)
godini kada obiljeavamo 110. obljetnicu od osnutka asopisa Behar (1900-2010) i sada ve 40 godina od objavljivanja knjievnohistorijske monografije o ovome izuzetno znaajnom asopisu, koju je napisao Muhsin Rizvi, trebalo bi se koliko-toliko odmai od prigodniarske frazeologije i pokuati sagledati znaaj Behara u kontekstu eventualne tipologije bonjake knjievne periodike tokom 20. stoljea. U srpskoj knjievnoj historiografiji potkraj 20. stoljea pokrenut je ak i veliki nauni projekt pod ambicioznim i hvale vrijednim nazivom: Istorija srpske knjievne periodike i u okviru toga projekta objavljene su dvije knjige: asopis kao knjievni oblik Stanie Tutnjevia i as opisa asopisa arka Roulja. To dovoljno govori o zrelosti srpske knjievne historiografije i openito znanosti o knjievnosti. Bonjaka knjievna historiografija, naalost, povijest asopisa dri na margini svojih interesovanja i o asopisima kod nas pie se tek prigodniarski i uzgredno. Istina, o Beharu je napisana nenadmana znanstvena studija iz povijesti knjievne periodike u Bosni i Hercegovini. Zato je veoma teko pronai neki novi ugao u posmatranju Behara, a da se pritom ne ponavlja ono to je ve reeno u Rizvievoj knjievnohistorijskoj i kulturalnoj monografiji. Ipak, ini mi se da bi se i Behar mogao sagledavati u kontekstu novih studija o knjievnoj periodici, dakle, unutar definicije asopisa kao knjievnoga oblika, a na tragu postavki koje je dao Viktor klovski, tretirajui asopis kao originalni knjievni oblik koji svoj puni smisao dobiva tek u uspostavljanju veza izmeu razliitih asopisnih tekstova. Muhsin Rizvi, dodue, napravio je klasinu, tematsko-kronoloku tipologiju asopisa Behar, uzevi kao kriterije tipologizacije urednike pojedinih perio158 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Uz obljetnicu asoipisa Behar

da u trajanju asopisa, te knjievnu sadrinu koju je anrovski podijelio na pet zasebnih cjelina: 1. kritika; 2. poezija; 3. proza; 4. drama, 5. narodne umotvorine. Rizvi, dakle, nije ulazio u dublju anrovsku klasifikaciju knjievnih vrsta u Beharu, ve je mnogo vie insistirao na pozitivistikoj elaboraciji grae, a ne na njezinoj imanentnoj analizi ili na analizi uzajamnih veza izmeu pojedinih asopisnih tekstova. Kada je rije o pripovjednoj grai, takvu anrovsku analizu Behara sainio je Zdenko Lei u svojoj kapitalnoj dvotomnoj knjizi: Pripovjedaka Bosna (1991). Ipak, obavezno treba naglasiti da je fundamentalno istraivanje asopisa Behar izvrio Muhsin Rizvi, sainivi i kompletnu bibliografiju knjievnih priloga u asopisu, ime je udario temelje za naunu oblast prouavanja knjievne periodike u BiH, to e kasnije slijediti i drugi istraivai bh. periodike iz austrougarskog perioda, poput Ljubice Tomi-Kova (Zora), Dejana urikovia (Bosanska vila), Borisa oria (Nada). Pratei razvojnu liniju Behara, mi istodobno moemo pratiti i hroniku bonjakoga knjievnog i kulturnog ivota s poetka 20. stoljea, a ona je obiljeena prvenstveno djelovanjem tzv. postokupacione generacije bonjakih pisaca. Upravo su osnivai i glavni suradnici Behara bili pripadnici ove generacije, poput Safvet-bega Baagia, Edhema Mulabdia, Osmana Nuri Hadia, Muse azima atia, Riza-bega Kapetanovia i drugih. Oni su nastojali da asopisu pridaju osim knjievne i kulturne i izraenu prosvjetiteljsko-reformatorsku funkciju, s posebnim akcentom na moralno-vjerski odgoj Bonjaka. Takvu ureivaku koncepciju i intenciju svesrdno je podravala i austrougarska uprava, jer su do nje poetkom 20. stoljea sve vie dopirali prigovori bonjake inteligencije o akcijama katolikoga prozelitizma, osobito u Hercegovini. Otuda bi se Behar mogao u izvjesnome smislu tretrirati i kao proreimski list, o emu do sada nije posebno pisano. Prvi broj Behara izaao je 1. maja 1900. godine. Na molbu Safvet-bega Baagia, profesor Ferdinand Velc napravio je logo za naslovnicu asopisa (kameni portal prekriven arabeskama, sa zaeljem na kojem je ispisano ime lista na latinici i arapskome pismu, ispod kojeg proviruje granica behara, dok je s lijeve strane postavljena sliica Gazi Husrev-begove damije s pejzaom Trebevia u pozadini). Ovaj je logo imao svoju likovno-tekstualnu simboliku koja je na kreativan nain trebala ukazati na spoj tradicije i modernosti u bonjakoj knjievnosti, kulturi i ivotu openito. Zato moemo rei da je Behar istovremeno bio i tradicionalistiki i modernistiki asopis u najboljem znaenju tih rijei. U skladu s ovakvom stvaralakom intencijom, u Beharu su suraivali najugledniji bonjaki knjievnici i intelektualci ondanjega doba, kao to su, osim ve spomenutih, bili i: F. Spaho, H. Hodi, H. Karamehmedovi, M. Halilbai, . Sarajli, H. Muli, M. S. Serdarevi, D. auevi, te mnogi intelektualci iz reda hrvatskoga i srpskog naroda u Bosni i Hercegovini (Lj. Dvornikovi, S. S. Kranjevi, T. Alaupovi, J. Milakovi, I. Velikanovi, N. Ostoji i drugi). Po svim tim imenima Behar je bio pravi bosanski sabor knjievnosti, kulture i Godinjak 2010 / 159
4/20/11 1:15 PM
DANKO
umjetnosti openito. U tome smislu, asopis Behar bio je mnogo vie od jedne tampane publikacije: to je bio izraz epohe sa raskra stoljea i kljuna etapa u modernom razvoju bonjake knjievnosti i kulture openito. Kako je to izvanredno primijetio Muhsin Rizvi: Behar je trasirao liniju prirodnog narodnosnog ispoljavanja Muslimana na osnovama njihove junoslavenske izvornosti i specifinih duhovnih nanosa i tradicija, te neposredan potez politikog odvajanja i oslobaanja od turstva koje je za njih dugo vremena predstavljalo identitet vjere (M. Rizvi: Behar. Knjievnohistorijska monografija, Sarajevo, 1971., str. 447., 448.) Promatran iz dananje knjievnohistorijske i kulturalne perspektive, Behar je uistinu bio multianrovski asopis: knjievni, kulturni, politiki, vjersko-prosvjetni i, to je moda najznaajnije bonjaki porodini asopis. Behar je doslovno bio u svim bonjakim kuama, kulturnim drutvima, kolama, itaonicama; bio je to, zapravo, svenarodni asopis kakav se vie nikada nee ponoviti u povijesnici bonjake kulture. Nakon 11 godina redovitog izlaenja asopis je, naalost, morao biti ugaen i danas ima znaaj prvorazrednog kulturnog i knjievnohistorijskog artefakta, kao svjedok strujanja jednog doba (M. Rizvi) i kao jedan od kreatora modernog bia bonjake nacije. Zahvaljujui kritikom i znanstvenom pregalatvu Muhsina Rizvia, Behar je vrhunski elaboriran u vidu knjievnohistorijske monografije koja se i danas smatra obrascem akribike studije u domenu prouavanja knjievne periodike u Bosni i Hercegovini. Zato bi od krucijalnoga znaaja bilo iniciranje (zato ne i pod okriljem BZK Preporod) da se u dogledno i razumno vrijeme pristupi sistematinom istraivanju cjelokupne bonjake periodike (kulturne, knjievne, jezike, politike, dnevne) koja je izlazila tokom 20. stoljea, s oslonom na onu znanstveno-kritiku metodologiju i tradiciju koju je zasnovao upravo Muhsin Rizvi sa svojom monografijom o Beharu
160 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 050 (497.6) 1910/2010
asopis koji svjedoi viestoljetno organizirano i institucionalno djelovanje Islamske zajednice u BiH
(U povodu 100 godina od prvog broja asopisa Muallim)
Zehra Alispahi Fakultet islamskih nauka, Sarajevo
lema u Bosni i Hercegovini muderisi, profesori vjeronauke, erijatski suci, vaizi, imami i muallimi, u razliitim povijesnima fazama prolazila je kroz brojna iskuenja u kojima je kao vana intelektualna supstanca hrabro odgovarala na brojne izazove vremena s kojima se suoavala svjedoei tako svoju vjerodostojnost, portvovanost i predanost interesima islama, opem dobru i opstojnosti naroda iz kojeg je izrastala. Udruenje uleme, odnosno ilmijje, kao udruenje imama i muallima, postoji ve jedno stoljee, od 1909. godine, najprije kao Muslimansko muallimsko-imamsko drutvo za Bosnu i Hercegovinu koje je osnovano radi zatite i unapreenja strukovnih interesa imama i muallima. U tu svrhu pokrenuo je i svoje glasilo naslovljeno Muallim List za pouku i za staleke interese muallima i imama u Bosni i Hercegovini. Prvi broj asopisa Muallim iz tampe je izaao u oktobru 1910. godine. Tim povodom na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, 24. decembra 2010. godine, u prisustvu velikog broja visokih dostojanstvenika Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini upriliena je tribina i sveana akademija u povodu obiljeavanja 100 godina od prvog broja asopisa Muallim. Iako Muallim nije prvi asopis kod Bonjaka niti asopis s najduom tradicijom izlaenja niti s najveim brojem autora koji su svojim pisanjem nastojali intervenirati u drutvenu zbilju svoga vremena, u intelektualnoj historiji Bonjaka pripada mu posebno mjesto zato to je uvijek predstavljao izraz nastojanja, prvenstveno ulemanskog stalea da ponudi drukiji pristup znanju, interpretaciji vlastite savremenosti i znanju posredovanja znanja. Pojava Muallima na medijskom nebu Bosne i Hercegovine potaknula Godinjak 2010 / 161
4/20/11 1:15 PM
ALISPAHI
je pojavljivanje i drugih glasila Islamske zajednice kao to su Preporod, Takvim, Glasnik, Islamska misao, te ake listove poput Zemzema. Ovaj jubilej, kako je to u Uvodniku jubilarnog izdanja zabiljeio mr. Meho ljivo, predstavlja nepobitno svjedoanstvo i potvrdu viestoljetnog organiziranog i institucionalnog djelovanja Islamske zajednice i njezinih odgojno-prosvjetnih ustanova te svojevrsnu hroniku imamsko-muallimske misije u Bosni i Hercegovini koja se suoavala s razliitim politikim, kulturnim i socijalnim utjecajima, s jedne, i mnotvom nerijeenih statusnih, finansijskih, organizacijskih pitanja, s druge strane. U svom povijesnom hodu Muallim je prolazio kroz razliite faze. Prvobitno, Muallim je izlazio mjeseno na ezdeset stranica u formatu knjige. U prvom razdoblju Muallima od 1910. do 1913. godine izalo je 39 brojeva, oznaenih od 1 do 12 za svako godite. Uz injenicu da je od poetka izlaenja bio list za prosvjetu i za strukovne interese muallima i imama u Bosni i Hercegovini, kao asopis Udruenja ilmijje Muallim je zagovarao poboljanje materijalnog stanja i unapreenje obrazovnog nivoa imama, muallima i muderisa. Imajui u vidu historijske okolnosti s poetka XX stoljea, a zanimljivo je da je Muallim izlazio na bosanskom jeziku i da je tampan arapskim pismom s tim to su uz neke brojeve tampani prilozi i latinicom. Nekoliko lanaka je tampano i na turskom jeziku. Demaludin ef. auevi, reisu-l-ulema i poznati reformator, bio je jedan od osnivaa Muallima. Dugo godina Muallim je ureivao i za njega pisao poznati bosanski alim Muhamed Seid Serdarevi. Uz brojne druge teme u prvoj polovici XX stoljea prosvijeena ulema u Muallimu pisala je tekstove o potrebi aktivnijeg i svestranijeg uea ena muslimanki u drutvenom ivotu Bosne i Hercegovine, to je za te drutveno-historijske okolnosti bio znaajan i vaan iskorak. Druga faza u izlaenju Muallima poinje oktobra 1990. godine. U novim drutveno-povijesnim okolnostima raspada komunistikog reima, Muallim poinje izlaziti kao islamska revija, mjeseno, na 34 strane. Od 1990. do 1998. godine ukupno su izala 64 broja. Nakon dvogodinje pauze, 2000. godine Muallim mijenja ime u Novi Mualim, nastavljajui svoj povijesni hod, sada kao asopis za odgoj i obrazovanje. Od 2000. do 2010. asopis Novi Mualim izlazi etiri puta godinje i do sada su iz tampe izala 44 broja. Trea etapa u egzistiranju ovoga asopisa, koji je bez sumnje dao znaajan doprinos razvoju pedagoke misli na ovim prostorima, Muallim je uinila nezaobilaznom stanicom brojnih autora i istraivaa te referentnim izvorom s kojeg se napajaju brojni tragai znanja. Muallim danas nije samo prisutan u damijama, mektebima i medresama, nego i u vrtiima, osnovnim i srednjim kolama. Sadraji Muallima predmet su istraivanja studenata Odsjeka za pedagogiju i psihologiju, a na njegovim stranicama uz brojna kompetentna imena ovog podneblja, kako iz oblasti pedagogije i kolstva, tako i iz oblasti teologije, filozofije, pravne 162 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
asopis koji svjedoi viestoljetno organizirano i institucionalno ...

nauke i historije, svoje prve istraivake radove biljee svrenici i postdiplomci fakulteta drutvenih i humanistikih znanosti. U nastojanju da dinamizira svoje sadraje i pokae interes za drutvenu zbilju, traei zajednike odgovore na aktualna pitanja i razvijajui kulturu samokritinosti i dijaloga, ve tri godine meu najitanijim sadrajima Muallima smatraju se rubrike Muallimova hutba uz recenziju objavljenih hutbi i Muallimov forum. Muallim su u razliitim fazamama ureivali i vodili: Muhamed Seid Serdarevi, Salih olakovi, Mustafa Prljaa, Adnan Silajdi, Ahmed Mehmedovi, efik Kurdi, Devad Hodi i Meho ljivo, aktualni urednik. U povodu 100 godina od izlaska prvog broja asopisa Muallim tampan je i jubilarni broj u kome je uz radove prezentirane na sveanoj tribini objavljen i izbor radova objavljenih u Muallimu u svakoj od tri spomenute faze te bibliografije radova za svaki period koje je sainio Osman Lavi i koja je od izuzetne vanosti buduim istraivaima u sferi odgoja i obrazovanja
Godinjak 2010 / 163
4/20/11 1:15 PM
UDK 050 (497.6) 1910/2010
Stotinu godina univerzitetskog asopisa Pregled
Senadin Lavi Fakultet politikih nauka, Sarajevo
ubilarni broj Pregleda potaknut je historijskom, znanstvenom i kulturnom potrebom da se javnost u Bosni i Hercegovini obavijesti da je prolo prvih stotinu godina od pokretanja ovoga asopisa u Sarajevu, u februaru 1910. godine. Namjera urednitva jeste da ovim primjerkom asopisa Pregled znanstvenoj i iroj drutvenoj javnosti predstavi stotinu godina postojanja asopisa koji je tokom tog perioda izlazio s prekidima. Ovaj jubilej je posebno vaan za nau drutvenu i znanstvenu situaciju zbog injenice da se odgovornim i istrajnim radom na polju znanosti, odnosno kulture u punom smislu, mogu ostvariti znaajni rezultati i dati primjer kako se u stotinu godina moe sakupiti izuzetna graa. Vie od 500 svezaka Pregleda u periodu od 1910. do 2010. svjedoi o bogatoj riznici informacija, obavijesti, izvjetaja, prikaza, osvrta, analiza, studija radova koji svjedoe o kulturnoj i znanstvenoj povijesti bosanskohercegovakog drutva tokom 20. stoljea. Dosadanje redakcije Pregleda, posebno one poslije 1946. godine, posveivale su posebnu panju odravanju razine radova koji se objavljuju, tako da se itanjem i analizom brojnih tekstova moe stei jasan uvid u paljiv odnos prema znanstvenom i strunom dignitetu sadraja asopisa. Pregled je dosad proao kroz etiri perioda, serije ili faze izlaenja. Prva faza njegovog izlaenja je ona pionirska, odnosno utemeljiteljska u periodu od februara 1910. do kraja 1913. godine, kada je asopis pustio svoje korijene u Sarajevu. No, doao je Prvi svjetski rat i teke godine asopis se ugasio. Druga faza izlaenja asopisa poela je u januaru 1927. i trajala je do marta 1941. godine. Opet je, naalost, veliki svjetski rat zaustavio njegov rad. U poratnoj Bosni i Hercegovini asopis je poeo izlaziti u maju 1946. godine, da bi se u septembru 1949. zaustavio. Ponovo je nastupio period mirovanja i neizlaenja. No, u januaru 1953. godine, zahvaljujui entuzijazmu i odvanosti nekolicine ljudi, Pregled se ponovo pojavljuje tako je glasio naslov uvodnika redakcije. Godine izla164 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Stotinu godina univerzitetskog asopisa Pregled

enja koje su uslijedile predstavljaju najsvjetlije stranice Pregleda i pokazuju njegovu vanost za kulturnu, politiku i drutvenu strukturu Bosne i Hercegovine. Trea faza izlaenja, dakle od januara 1953. do 1991. (dvobroj 6-7), doista je sadrajno najbogatija. To se moe provjeriti uvidom u sveske iz tog perioda. etvrta serija ili faza izlaenja Pregleda je ona od 2003. godine, kada je ponovo Univerzitet u Sarajevu preuzeo odgovornost na sebe i pokrenuo rad asopisa. Od 2009. godine Pregled je indeksiran u meunarodnim bazama podataka EBSCO Publishing i INDEX COPERNICUS. Takoer od 2009. godine asopis ima online izdanje i svoju web stranicu www.pregled.unsa.ba. Redakcija Pregleda iz 1978. godine objavila je u broju 12, godite LXIX, vrlo kvalitetnu Bibliografiju (1910.-1978.), iji je prireiva bio Seid Prao. Moemo biti ponosni na sve ono to je gospodin Prao prikazao, polazei od godita, broja asopisa, imena saradnika ili autora tekstova, naslova tekstova, stranica na kojima se nalaze tekstovi i godina izdanja. Vjerujemo da e i digitalizacija ovoga asopisa biti okonana te da emo u digitalnoj formi moi raditi detaljne analitiko-istraivake radove u budunosti. To e, prije svega, koristiti mnogim studentima i istraivaima drutveno-znanstvene misli i kulturno-politikih tokova u naem bosanskohercegovakom drutvu u 20. stoljeu. Nadamo se takoer da emo 2013. uspjeti prirediti bibliografiju za period 2003.-2013., te time obiljeiti etvrtu fazu djelovanja i deset godina od obnovljenog izlaenja u 21. stoljeu. Stogodinjica asopisa Pregled mogla bi posluiti kao podsticaj jednoj kvalitetnoj monografskoj obradi asopisa, koju do sada nismo imali. To, naravno, ne znai da se nije pokuavalo dijelom prikazati sadraj asopisa. Tako su, naprimjer, ve prije o Pregledu pisali Slavko imi (Uloga Pregleda u kulturnom ivotu Sarajeva, Bibliotekarstvo, br. 2, 1960), Mitar Papi (ezdeset godina asopisa Pregled, Prilozi Instituta za istoriju radnikog pokreta u Sarajevu, br. 6, 1970), Risto Besarovi (Kultura i umjetnost u BiH pod austrougarskom upravom, Sarajevo, 1968), Franc Cengle (Marksizam i antifaizam u BiH 1935-1941, Sarajevo, 1972) i drugi. Nadamo se da e u dogledno vrijeme asopis Pregled dobiti zasluenu monografiju na znanstvenoj razini oblikovanu i prireenu za kulturnu javnost
Godinjak 2010 / 165
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
IZ HISTORIJE BOSNE I HERCEGOVINE
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
UDK 34 (497.6) 04/14
Societas rimskog prava u bosanskom srednjovjekovnom pravu*1
Devad Drino Pravni fakultet, Zenica
Savremena ustavno-pravna literatura ukazuje nam na garancije osnovnih ljudskih prava, od kojih su mnoga proistekla iz romanistike tradicije, pa tako i na novu afirmaciju prava na slobodno udruivanje, ije daleke korijene, prema velikom rimskom pravniku Gaju, nalazimo ve u Zakoniku XII ploa iz 451/450. godine stare ere. Udruivanje radi namjere ostvarivanja dobiti, ortakluk (societas) je svakako pojava rane pravne historije, danas predstavlja temeljnu odrednicu zapadne kulture u oblasti razvitka poslovanja, a u ovom radu emo se posvetiti romanistikom supstratu ortakluka u pravu srednjovjekovne bosanske drave. Pritom pod pojmom bosanskog srednjovjekovnog prava, u historijskom smislu rijei, podrazumijevamo cjelokupno pravo koje se, od ranog srednjeg vijeka pa do pada Kraljevstva 1463. godine, primjenjivalo na podruju banovine, odnosno od 1377. god., kraljevine Bosne. Pritom pravni oblici ortakluka bosanskog srednjovjekovnog prava, od poetnih elemenata davanja stoke na pripau, preko societeta s primorskim, pogotovo dubrovakim trgovcima, dovode do pojave da i bosanski kralj sklapa trgovako drutvo sa strancima. Kljune rijei: bosansko srednjovjekovno pravo, rimsko pravo, societas, trgovako pravo
U
* 2
rimskom pravu ortakluk je konsenzualni kontrakt kojim dvije ili vie stranaka (socii) udruuju sredstva ili rad, ili i jedno i drugo, radi postizanja odreene privredne koristi.2 On je svakako ugovor bona fidei, ali
Ovaj rad predstavlja izvod iz doktorske disertacije pod nazivom Elementi rimskog prava u trgovakom i rudarskom pravu srednjovjekovne Bosne, koju je autor odbranio na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2008. godine. Romac, A.: Rimsko pravo, 318.
Godinjak 2010 / 169
4/20/11 1:15 PM
DRINO
njegov historijski razvoj se razliito objanjava: starije miljenje njegovo porijeklo nalazi u rimskoj porodinoj zajednici (consortium),3 neki u starim rimskim udruenjima zakupaca poreza (societas publicanorum), dok trei smatraju da je stvoren tek u klasino doba. Miloevi4 tvrdi da je klasini ortakluk iz svih izvora peuzeo neke osobine, osim bona fidei na ortake odnose primjenjuje se i bratsko pravo (ius fraternitatis), pa trajanje dok postoji saglasnost ortaka upuuje na neoekivanu slinost s brakom (Ulpijan i tu saglasnost naziva affectio, ba kao kod braka !). Jering5 tvrdi da je spadao u Rimu u moderno trgovako pravo (ius gentium), dok kupovina u obliku mancipatio i zajam u obliku nexuma, potjeu iz najdrevnijih vremena, pa je zabluda pomjerati porijeklo socijeteta u starorimski porodini ivot, njega je pravno titila actio familiae eriscudae. iroka sloboda udruivanja je bitna karakteristika i starog rimskog prava, poevi jo od Zakonika dvanaest ploa. U starom Rimu najbrojnija su tzv.collegia tenuiorum, tj. udruenja lica siromanog imovnog stanja, za koja u jednom pismu Pliniju Mlaem, imperator Trajan navodi da su organizovana radi lakeg snoenja bijede. 6 (npr. posmrtne blagajne-collegia funeratitia). Postojala su i udruenja zanatlija, ali i brodara koji su se bavili najrizinijim prometom pomorskim prijevozom, dok je poloaj publicana zakupaca javnih poreza specifian. Razlika ortakluka od pravne osobe jeste ta to ortakluk ne stvara poseban pravni subjektivitet razliit od svojih lanova, to je najbitnija karakteristika svake pravne osobe. Najvei doprinos razvoju ortakluka u trgovakom pravu svakako je societas alicuius negotiationis, udruenje za trajno obavljanje odreene djelatnosti njemu pripadaju societas publicanorum (udruenja publikana za zakup poreza, carina i javnih radova), societas venaliciorum (trgovaka udruenja) i societas argentariorum (udruenja bankara). Ortakluk samo za jedan pravni posao (societas unius rei), u grkom pravu je koinonija, dok trajno obavljanje jedne vrste posla (societas alicuius negotiationis), jeste manje prisutno, kao i oblik udruivanja u kome ortaci obavljaju sve poslove (societas omnium bonorum).7 Rimski privredni ortakluk treba shvatiti kao rezultat jedinstvenog diferenciranja imovinskih i linih veza u porodinoj zajednici, jer je tek od Gajevih Institucija societas svrstan meu konsensualne kontrakte. Zajednika prva forma ortakluka je arhaina porodina zadruga consortium, sljedea karika je societas omnium bonorum,a potom privredni ortakluci razliiti po tipu i formi ugovora. Italijanski romanist Arangio-Riuz, u svojoj znaajnoj monografiji, navodi da societas nema linearni razvitak ve da on ima razliite korijene: jedan od njih je consortium, a drugi trgovaka praksa,naroito promet s peregrinima.8 Jo dalje ide Gvarino koji pot3 4 5 6 7 8 Prvi je ovu tvrdnju postavio Gaj Miloevi, M.: Rimsko pravo, Beograd, 2005., 345. Jering, R.: Cilj u pravu, Podgorica,1998., 67. ..seda ad sustinendam tenuiorum inopiamutuntur, Plinius C. Sec.min., Ep.ad Traian, 92. Stanojevi, O.: Rimsko pravo, Sarajevo, 2000., 318. Arangio-Ruiz, V.: Societa in diritto romano, Napoli, 1950., passim.
170 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Societas rimskog prava u bosanskom srednjovjekovnom pravu

puno odbacuje consortium po njemu korijene ortakluka treba traiti iskljuivo u trgovakoj praksi i pravilima zasnovanim na njoj.9 I sve podjele na razliite vrste ortakluka koje nalazimo u izvorima, predstavljaju samo osnovni obrazac, a nipoto iscrpnu listu udruenja. Pored Paulovog i Modestinovog teksta iz Digesta, najvanija i najobimnija podjela jeste po obimu, odnosno predmetu ortakluka, koju Arango-Ruiz definie kao univerzalne i partikularne ortakluke.10 Sa aspekta rimskog trgovakog prava, kako ga doslovno spominje austrijski romanist Meissel,11 partikularni ortakluci i to societates negotiationis alicuius i societates unius rei predstavljaju temeljne oblike, pri emu su mercator i negotiator termini za poduzetnike, a negotiatio i taberna uporedivi s firmom, preduzeem i radnjom. Kod trgovakih ortakluka centralno pitanje predstavlja snoenje rizika, odnosno eventualne tete, o emu govore Ulpijanov i Pomponijevi tekstovi u Digestama, Ulpijan analizira ortakluk trgovaca tekstilom (sagaria negotiatio-D.17,2,52,4.), a Pomponije ortakluk trgovaca robljem (venaliciariiD.17,2,60,1.). Prema Kasserovom shvatanju, u rimskom pravu strogo se razlikuje ortakluk svih dobara (societas omnium bonorum), od onih koji su oragnizovani radi privreivanja, sticanja imovinske koristi.12 Za prvi tip koriste se nazivi npr. societas non questuaria, dok se drugi tip naziva societas questuaria, Erwerbsgesellschaft, societa di industria. U ortaklucima povezanim s finansijskim poslovima, osim bankara (argentarii), uestvuju i numularii (mjenjai novca), coactores (utjerivai dugova), i drugi, dok posebnu grupu societas negotiationis ine ortakluci za finansiranje i organizaciju transporta, naroito brodskog prijevoza. Ovakvi poduhvati finansirani su pomorskim zajmom (fenus nauticum) koji je donosio finansijerima visoke kamate (usurae maritimae), dok se u starim tekstovima oratkluci brodovlasnika razmatraju u vezi s tubama sa zadatim subjektom (actiiones adiecticiae qualitatis) i odgovornosti vie zapovjednika brodovima (exercitores) na osnovu actio exercitoria. Ortakluci u poljoprivredi obuhvataju najee dva oblika: societas izmeu vlasnika stoke ili stada, te pastira-te, drugi oblik, izmeu vlasnika zemljita i strunjaka za obradu zemlje (politor). Dobit i gubitak dijele meusobno, dok strunjak odgovara i za dolus i nepanju (culpa), dok se tzv. napoloarski odnos (colonia partiaria) pribliava ugovoru o zakupu, locatio conductio. Utjecajni moderni teoretiar Zimmermann nalazi, razmatrajui klasinu rimsku jurisprudenciju, poevi od Servija Sulpicija, da societas
Guarino, A.: Societas consensu contracta, Napoli, 1972.,vidi u: Polojac, M.: Rimski societas u novijoj literaturi, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, god. LIV, 2/2006., 177-204, 182. 10 Gaius, Institutiones, 3.148. i Justinijan, Institutiones, 3. 25 11 Meissel, F. S.: Societas. Struktur und Typenvielfalt des romischen Gesellschaftsvetrages, Frankfurt a/M, 2004,passim. Ova monografija o ortakluku u rimskom pravu ocijenjena je veoma dorom i autor je dobitnik prestine nagrade Premium Boulvert. 12 Kasser, M.: Neue literatur zur Societas, SDHI, 41/1975., vidi u: Plojac, M.; Podela dobiti i gubitka meu ortacima-rimsko pravo i moderna reenja, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, god. LIII, 2/2005, 130-144. 9
Godinjak 2010 / 171
4/20/11 1:15 PM
DRINO
predstavlja snanu afirmaciju principa autonomije volje, izraenom u Gajevim i Justinijanovim Institucijama.13 Izvjesno je da su nove ekonomske potrebe, a pogotovo pomorske trgovine na Mediteranu, bile nuno udruivanje sredstava za trgovaku i pomorsku djelatnost i pogotovo zajedniko snoenje rizika, pa su rimski temelji ovoga ugovora u trgovakom pravu bili jasno vidljivi. Pod trgovakom societas, u srednjovjekovnoj Dalmaciji odakle je stigla i u Bosnu, najee se misli na tzv. dvostranu koleganciju, nejee koritenu kod ugovora koji se u izvorima naziva ad pascendum, societas, soceda i sl. Tu postoji rad i sredstva pastira (pastor, gastaldus, socius) i vlasnika stada (dominus animalium). Ve u rano doba je solidarna odgovornost dunika prihvaena u dubrovakom pravu, u suprotnosti s Justinijanovim pravom prema kojem svaki dunik odgovara samo za svoj dio (tzv. beneficium divisionis)14. Prema starom mletakom pravu postoje tri glavna tipa pomorskog ugovornog prava, a koje susreemo i u Dalmaciji: 1.Transmissum, kada jedna strana trai od druge, u povodu puta, da odnese neku stvar na odredite. 2.Rogadia, je znatno sloenija, jedna strana prenosi tuu stvar i ujedno obavlja za drugoge neki posao, tzv.causam facere. 3.Collegantia, kada najee obje strane unose u posao glavnicu, s tim da onaj koji nije iao na putovanja (stans, iactor) unosi dvostruko vei iznos novca od drugoga (procertans, tractator). Dobit se dijeli popola, teta srazmjerno ulogu, a od kraja XII vijeka glavnicu unosi samo stans. Kod ugovora rogancije (rogadia) stjeu se elementi zajma (mutuum), mandata (mandatum) i ugovora o djelu (locatio condictio operis). Prema remoniku (Naa trgovaka drutva u srednjem veku, GZMS, XXXVI/1924., 69-82.) rimski societas u srednjem vijeku je commenda ili collegancija, odnosno societas maris u gradovima Tirenskog mora jeste colleganti na Jadranu. On istie da u koleganciji 2/3 uloga ima komandist a 1/3 javni drugar, entega bi bila beskamatni ulog u radnju trgovca, a rogadia ili rogancija besplatan prevoz robe, to ne odgovara injenicama iz izvora. Dubrovaki statut (knjiga VII,48.) poblie razrauje institut entega-novac koji trgovci nose sa sobom da bi njime trgovali, s novcem se izjednaava i roba koja ima pravno svojstvo entege. Margeti je definie kao zajedniki trgovaki posao u kome sudjeeluje entegirani novac i roba (entege u uem smislu), brodovlasnik i mornari koji sudjeluju u poslu, svaki sa tano utvrenim dijelom ali se konana dobit ili gubitak, utvreni na osnovu pravnih propisa, ugovorno utvreenih prava i obaveza veliine udjela, raspodjeljuje meu sudionike. Je li neki ugovor kolegancija, entega ili pomorski zajam, nuno je sagledati odredbe ugovora, a ne samo naziv koja od strana nosi rizik vie sile, ako ugovorom nije preciziran iji je periculum? Pravei paralelu s drugim sistemima,
13 Zimmermann, R.: The Law of Obligationis, Roman Foundationis of the Civilian Tradition, Oxford, 1996, 475. I d. 14 Margeti, L.: Obvezno pravo, 239.
172 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

lucidni Brodel navodi da su u islamu Prorok i njegova ena, bogata udovica, utemeljili jednu commendu15 U italijanskim gradovima Sieni, Pjaenci i Firenci poslovi su se obavljali uzastopno kroz vie godina, jer su na due rokove bila osnivana i trgovaka drutva, a ne na osnovu trajanja jednog ili dva putovanja, kao u pomorskim gradovima enovi ili Veneciji. Ovdje se nije sklapao ugovor commenda, nego compagna, to doslovno znai podjela kruha. On se, u trgovakom snmislu, razvio iz primitivne zajednice dobara koja postoji meu lanovima jedne porodice. Lopez precizira da su ortaci (kompanjoni) bili braa, sinovci ili lanovi jedne porodice koja je prikupljala kapital i na odreeni broj godina preuzimala radove, gubitak i dobit se dijelio prema veliini uloenog kapitala.U suprotnosti sa commendom, u kojoj nije bilo nikakva odnosa izmeu kapitala i rada, compagnia je znaila solidarnost izmeu udruenih lanova, greke jednoga lako su mogle povui za sobom propast, inae uspjene compagne. Vilma Bulat-Pezelj istie da se reformom Raineria Dandola iz 1204.g., kolegancija iskljuuje iz upotrebe a da ju zamjenjuje praktinija compagnia.16 Koncem srednjeg vijeka gotovo svuda su postojala udruenja slina commendi, ali je osiguranje, kao trgovaki postupak, ostalo iskljuivo talijansko, mada je bilo u upotrebi i u Portugalu. Drutvo compagnia, sa usavrenim knjigovodstvom, prijenosom potraivanja i poslovnim drugovima, dugo je ostalo talijansko, u Francuskoj i junij Njemakoj slina drutva postoje u XIV, a znaajnija u XV st. Tada se ustaljuje trgovac u sjeditu, poslovoama se povjeravaju poslovi u udaljenijim krajevima kao i uprava podrunica, dok se transport odvaja od trgovine i postaje zasebna grana. Taj tip trgovine predstavljaju velika talijanska drutva koja su oko neke porodice, kao npr. Buosignori u Sieni, kojima su dali nadimak Rothschilda XIII stoljea. Najstariji ugovori nazivali su putovanje taxedion (gr. vojni pohod), putnikovu djelatnost procertari (lat. upustiti se u bitku), a in finansiranja iactare baciti naslijepo. U srednjovjekovnim pravnim zbornicima i statutima societas se razliito shvaa i regulie. Novi gradski zbornik, primjera radi, o ortakluku govori u vezi s lovom i trgovinom! U pravu srednjovjekovne Bosne najei primjeri societasa odnose se na ugovore o uvanju stoke, kojima se stvara svojevsni ortakluk uvara i vlasnika.17 U otomansko graanskom zakoniku Medelle i ahkjami erije (Sa 1906, reprint izd., Sa 97, 664.) paragraf 1404 regulie udrugu Mudarebe, kad jedna strana dadne ulog (glavnicu), a druga trud i posao18.
15 Braudel, F.; Igra razmjene, Zagreb, 1992., 637. 16 Pezelj-Bulat, V.; Ugovor o koleganciji prema odredbama srednjovjekovnih dalmatinskih statuta, ZPFST, 51-52/1998; 627-647 ,629. 17 DAD, Lam. De fo., 7-1415. Pokrajac Juanovi, Vlah vojvode Pavla, uva 80 goveda i 40 janjadi 18 Medele i ahkjami erije, Sarajevo, 1906, reprint izdanje, Sarajevo, 1997., 664.
Godinjak 2010 / 173
4/20/11 1:15 PM
DRINO
est primjer trgovakog ortakluka predstavlja takav oblik udruenja da bosanski trgovci dopremaju robu u Dubrovnik, a kompanjoni iz Dubrovnika alju je na prodaju uz podjelu dobiti: koncem 1413. god. poznati bosanski trgovci Brailo Tezalovi i Radoslav Muri dopremaju ogromnu koliinu istog olova (vie od 93 tone), uz 28 kg olovne rude, u ukupnom iznosu od 1.565 dukata. Olovo preuzimaju ortaci dubrovaki trgovci i transportuju na prodaju u Veneciju, konanu dobit, uz odbitak trokova prijevoza, dijele popola.19 Mihovil Miloti iz Olova sklapa sporazum sa ibenaninom Antoniom de Mihailom, patronom lae, o isporuci odreene koliine olova i glete. U ortakluk Mihovil ulae 1.602 komada olovskog i 71 komad boljeg olova, a ibenanin se obavezao da e ga prevesti u Dalmaciju i prodati po cijeni od 8 dukata za milijar.20 U ortakluku s dubrovakim trgovcima, bosanski trgovac uvijek preuzima ulogu sociusa tractatusa, jer ulae manji dio kapitala, ali obavlja praktiko poslovanje, to je i razumljivo. Nerijetko ortaki odnosi stranih trgovaca, suprotno ugovorima, zavravaju se i pred bosanskim organima: sporadina vijest iz 1429. godine govori da je jedan od dvojice Dubrovana, koji su zajedno trgovali po Bosni, opljakao svog kompanjona, a potom ga predao u ruke Bosanaca kod kojih je ostao zatvoren trinaest mjeseci i nakon toga umro.21 Najpoznatiji ugovor o ortakluku bosanskog srednjovjekovlja svakako predstavlja trgovaki ugovor bosanskog kralja Stjepana Tomaa i kneza Nikole Trogiranina, zakljuen u Vranduku 1449. godine.22 Ugovor predvia da e svaka strana uloiti po est tisu dukat, ali u srebru, da se stave zajedno u opinu na pet godina, da s njima trguju na sve etiri strane. Posebno je ugovoreno otvaranje trgovakih duana u Splitu, Fojnici i Jajcu, da kralj obezbjeuje prostor u naih mistih, da se iz tih stacuna nabavlja i za kuu i za dvor uz plaanja kao i drugim trgovcima. U ugovoru stoji odredba da se sve srebro koje dojde u nau komoru daje na prodaju Trogiraninu za gotove dukate, dobit se dijeli popola, kralj odgovara za tetu u naem rusagu, izuzev turske sile koja je oito vis maior. Predmetni ugovor ima sva obiljeja ugovora societas unius rei rimskog prava-zajedniki obavljaju pojedinane poslove i udruuju sredstva namijenjena za to (po est tisu dukata) i obezbjeuju prostor. Oito je da je kralj Toma ovim ugovorom htio uspostaviti monopol na ogranienom prostoru, meutim, izvori govore da ga se nije strogo drao jer je srebro
19 DAD, Div.Not. 12, f 4-15.12.1413. 20 DAD, Deb. Not.7, f 98.-27.8.1495. 21 Solovjev, A.; Odabrani spomenici srpskog prava, 213-214., SSPP I/2.481; Klai, N.; Izvori za hrvatsku povijest, 287-288; Jalimam, S.; Izvori, 69; auevi, Denana; Pravno-politiki razvitak, 50; Kovaevi, D.; Trgovina, 99; orovi, V.; Historija Bosne, 486; Napretkova povijest, 519. 22 Solovjev A., Odabrani spomenici srpskog prava, 213-214, SSPP I/2, 481., Klai, N., Izvori za hrvatsku povijest, 287-288., Jalimam, S., Izvori, 69., auevi, D., Pravno-politiki razvitak, 50. Kovaevi, D., Trgovina, 99., orovi, V., Historija Bosne, 486., Napretkova povijest, 519.
174 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

prodavao i splitskom trgovcu Venturi, koji pak u svom ortakom ugovoru iskljuuje cijele Donje Kraje iz svoje trgovine, podravajui time kraljev monopol.23 Nikola Trogiranin je trogirski knez Nikola Testa, sin Jakovljev, esto u diplomatskim slubama bosanskog kralja, pogotovo u vremenima pred osmansku najezdu, kada je vodio pregovore i nastojao kod raznih strana da nae saveznike za borbu protiv Turaka. 24 Ovu zanimljivu linost Raki navodi kao dokazanog sakupljaa poreza (u tekstu ugovora izraz dikar, tj. dikator znai sakuplja poreza), koji u ovaj ugovor unosi i svoje bogato trgovako iskustvo i uhodane veze, pa ga je gubernator Maarske Ivan Hunjadi pismom iz 1447. god. preporuio mletakoj vladi.25 Njegovo ime susreemo vie puta u razliitim diplomatskim misijama, 1451. god. u Veneciji prenosi kraljevu elju da jednog mletakog vlastelina uzme kao svog agenta (eius negotiorumm gestorem) koji e u Veneciji svravati njegove poslove (qui hic faciat agenda sua), i to je prvi pokuaj uspostavljanja stalnije diplomatske agenture Bosanske kraljevine u stranoj zemlji.26 U registrovanim ortakim ugovorima dubrovakog notarijata moe se lijepo pratiti i obim trgovine s Bosnom: 1460. god. registrovano je 12 ugovora od kojih se u Bosnu usmjerava 7 drutava; 1463. je obustavljeno, ali ve 1469. je vidljiva promjena, oragnizovano je 16 drutava ua trgovinu u zaleu (dodue, ukljuivi i Srbiju), s najvie investicija u olovo i srebro. Jedan od eih oblika societeta u bosanskom pravu na koji su domai trgovci istupali u poslovima jeste njihovo zajedniko zaduivanje, esto se radi o vie lanova iste porodice, nerijetko su i braa.27 Ovo je karakteristika sitnijih trgovaca, a krupniji samostalno istupaju i imaju ve razraene odnose s kreditorima kod kojih se zaduuju na vee iznose novca. Koji je motiv sklapanja ortakluka i osnivanja drutava kod bosanskih trgovaca? Osnovni je prisutan i u sri ovog instituta jo od rimskog prava: omoguava poslove veih razmjera, razgranatije i s veom dobiti, a u sluajevima i eventualne greke i neuspjeha, daleko se lake podnosi gubitak! Kada su pojedinano ili kao socii stupali u trgovake veze s Dubrovnikom ili primorskim gradovima,
23 DAZ, Splitski arhiv XVIII, 34/6, 55. Ventura, obnavljajui svoj ugovor s trgovcem Baltasarom 1453. god., unosi obavezu da bez kraljeve saglasnosti nee nita ni kupovati ni prodavati u trokutui izmeu Jajca,Vinca i Kotora (Kotor-Varoi), kao i u cijelim Donjim Krajevima (che fina questi anni quatro may abia affare nessuna merchantia de nessuno conditione,ne vendere ne comprare da Vinaz fino a Chotor e a jaize ne in tute le parte de Dogne Chray...ne ocultamente ne palexe cum nisuna persona ezeto re de Bosna.. 24 Babi, A.; Diplomatska sluba u srednjovjekovnoj Bosni, u: Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1972., 142. Marko unji dovodi u pitanje jesu li Nikola Testa i Nikola Trogiranin ista osoba-argumentacija u: unji, M.: Bosna i Venecija, 336. 25 Raki, F.; Bogumuli i patareni, Beograd, 1931., 465; Jalimam, S.; Historija bosanskih bogomila, Tuzla, 1999., 178. 26 Babi, A.; Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1972., 142. 27 DAD, Deb. Not. 14., f 93*-10. 2. 1427. god. kod Petra Pantele se zaduuju Volchota Vosolchovich, Radossavus et Radoe, omnes fratres Vosolchovich de Coza., o.c. 15., f 96*- 10. 7. 1431- pribissavus et Radovan Nenadich, fratres de Gorasde.
Godinjak 2010 / 175
4/20/11 1:15 PM
DRINO
bosanski trgovci su se razumljivo ravnali po lokalnim propisima i obiajima, koje su potom, kao iskustvo razvijenog trgovakog svijeta prenosili i u Bosnu, tako se odredbe prava primorskih gradova putem trgovakih udruenja uvode u pravni sistem srednjovjekovne Bosne: u primjeru navodimo trgovako udruenje foanskih i goradanskih trgovaca za trgovinu voskom iz 1463. god. oni su vezani drutvom i imaju in dicta carum commitiva ceram vel alias mercantias.28 Bosanski trgovac se tako razvijao u zajednikoj poslovnoj atmosferi Bosne i Mediterana, prihvaajui sva iskustva koja olakavaju i ubrzavaju poslovanje, prvenstveno trgovaka drutva. Sve do kraja bosanske srednjovjekovne drave, sklapanje razliitih oblika societeta predstavlja daleko najdinaminiji oblik trgovine, esto meunarodnog karaktera, uz dva jaka aduta: nia stopa poslovnog rizika i apsolutno vei opseg trgovine.! Trgovac moe sam organizirati trgovako drutvo i u njega ukljuiti i druge partnere, ali istovremeno moe dati svoja sredstva drugome ili uloiti u drugo trgovako drutvo u kome sam lino ne sudjeluje (collegantia). Dok on u prvom drutvu sam trguje, u drugomu sudjeluje iskljuivo svojim sredstvima. Oba oblika societeta, i kompanija i kolegancija, mogu donijeti dobit ili gubitak, ali je osnov poslovnog rizika vidljivo smanjen! Osim angamana u uvozu i izvozu roba, lokalna trgovina je raena putem stacioniranih trgovakoh lokala (stacuni, botege) u kojima se izrekom navode prodavai (stacionarii), o ijem irokom asortimanu mjeovite robe najbolje govore inventari takvih radnji prilagani uz testamente. Meusobno udruivanje u zajednikom uzgoju stoke pripaa, esta vrsta socijeteta srednjovjekovlja, gdje primalac stoke ima obavezu dobro, vjerno i bez prevare drati, uvati i napasati primljenu stoku.29 Rokovi mogu biti razliiti, ali je u ugovorima najea odrednica po volji gospodara stoke (ad vluntarem patroni)30. Nerijetko se trae povremeni izvjetaji o preuzetom ulogu te godinjem prirastu mladih (telad, drijebad, janjad, jarad, prasad) i prihodima od prodatih proizvoda (vuna, sir, mlijeko). Naknada zavisi od vrste stoke krave, ovce, koze, krmae, pa ak i kobile se uzimaju na popau uz uzimanje odreenog dijela steenog novog podmlatka, dok volovi, konji i magarci slue kao radna snaga. Najee se regulie naknada od jedne polovine teladi, janjadi i jaradi roene na pripai i prikupljenog mlijeka, sira, vune. Akademik Margeti je izriit: ugovor soceda iz primorskih statuta nije ugovor o djelu ili najmu radne snage nego ima karakteristike socijetetnog ugovora u kome su oba saugovaraa zainteresirana vlasnik stoke daje kapital, a drugi radnu snagu i znanje! U tom smislu ovaj ugovor je slian nekim vrstama pomorskih ugovora, osobito koleganciji i ugovoru o obradi zemlje, a naroito nekim oblicima tzv. dalmatinskog kolonata.31
28 DAD, Div. Not. 20., f 234.,-11. 1. 1463. god. Ortaci su trgovci Radain Vukosali, Vukain Pribisali, Obrad Radosali i Radonja Bogosali. 29 DAD, Div.Canc. 10, f 190-27. 7. 1347. 30 DAD, Div.Canc., 22, f 198-12. 11. 1398. 31 Margeti, L., Ugovor soceda po primorskim statutima te statutima Istre, Kvarnera i Dalmacije, ZRPFR, supplement, 3/2003.
176 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Zanimljiv sluaj ortakluka rodbine ostao je evidentiran u Splitskom rahivu: Stjepan Konjevi iz Jajca, poslujui napola s ujnom Stanicom, dobio je od nje 21 vola da ih proda, zaduivi se za to 42 dukata. Prodajui meso na malo i na veresiju (a menuto et in credenza), sveo je raunicu da je izvukao samo 34 dukata i 32 solida, pa mu je gubitak iz ovog posla iznosio 7 dukata i 92 solida.32 Raspoloiva arhivska graa, naalost, nedaje nam podatke kako je ovaj jajaki roaki ortakluk s negativnom zavrnom bilancom u konanici razrijeen, ali se ime Stjepana Konjevia ne pojavljuje vie meu evidentiranim trgovcima.
Zakljuak
Ortakluk je dosta rana pojava u pravnoj historiji naroda Mesopotamije, nalazimo ga i u antikoj Grkoj pod nazivom koinonia, ali je tek u rimskom pravu izgraen kao cjelovit i rairen konsenzulani kontrakt pod nazivom societas. Kako su trgovina i pekulacije na tritu uvijek pruali mogunost dobre zarade, a sredstva pojedinaca esto nedovoljna, udruivanje radi ostvarivanja i podjele dobiti postaje rairen institut, primijenjen i u bosanskom srednjovjekovnom pravu. Ono u svakom sluaju odraava dravno-pravni i javno-pravni poloaj Bosne; dok su Sasi sa sjevera donijeli tehniku kulturu i rudarsko pravo, iz primorskih gradova Mediterana, prvenstveno Dubrovnika, dolo je trgovako umijee, ali i norme trgovakog prava, pa i ortakluka. Pritom, analizom rimskopravnog societasa i ortakluka bosanskog prava dolazimo do zakljuaka da postoje odreeni elementi koji ukazuju na izgradnju ovog instituta s dosta razliitosti od klasinog rimskog prava. Naprimjer, u ortakluku bosanskog prava solidarna obaveza dunika je vrlo rairena, pogotovo u periodu od poetka XV stoljea, kada i dolazi do pravog procvata bosanske trgovine. Sklapanje pravnih poslova u tue ime, tj. zastupanje, u cijeloj bosanskoj kraljevini prisutno je i prihvaeno daleko vie nego to je to priznavalo ak i kasnije, Justinijanovo pravo. Zastupanje ostalih ortaka po jednom od ortaka jedva je prisutno, ne zbog stavova rimskog prava, nego zato to takvi trgovaki poslovi u najveem dijelu nisu proizvodili obavezno pravne uinke
32 DAZ, Splitski arhiv, XIX, 36/8, 4-5, 14-15; XXI. 38/1, 549
Godinjak 2010 / 177
4/20/11 1:15 PM
DRINO
IZVORI I LITERATURA
1.IZVORI a. Neobjavljeni izvori: - Dravni arhiv Dubrovnik, Diversa Cancellariae (Div.Canc.),10,,f190-27.7.1347.22.,f198-12.11.1398. Debita Notariae (Deb.Not.),7.f98.-27.8.1495.14.f93.-10.2.1427. Diversa Notariae (Div.Not.),12,f.4.-15.12.1413.,20.f234.-11.1.1436., Lamenta de Foris (Lam.For.),folija 7-1415.g.,f.8.189.-30.05.1429. - Dravni arhiv Zadar Splitski arhiv,18, 34/6,f55-1453.,19.,36/8,4-5,14-15,21.,38/1,549. b. Objavljeni izvori: 1. auevi, D.: Pravno-politiki razvitak Bosne i Hercegovine, dokumenti s komentarima, Sarajevo: Magistrat, 2005. 2. Gaj: Institucije (Gai Institutionum Commentarii), prevod O. Stanojevi, Beograd: Nolit, 1982. 3. Jalimam, Salih: Izvori za istoriju srednjovjekovne bosanske drave, Tuzla, 1997. 4. Justnijan: Institucije (Institutiones Iustiniani), prevod, uvod i komentar A. Romac, Zagreb: Latina et Graeca, 1994. 5. Klai, Nada: Izvori za hrvatsku povijest do 1526.g., Zagreb, 1972. 6. Medele i ahkjami erije, Sarajevo 1906., reprint izdanje, Slubeni list, Sarajevo, 1997. 7. Plinije Mlai: Pisma (Gaius Plinius Caecilius Secundus: Epistulae), prevod A.Vilhar, Beograd, 1982. 8. Solovjev, Aleksandar: Odabrani spomenici srpskog prava (od XII do kraja XV veka), Beograd, 1926. 9. Stare srpske povelje i pisma, knjiga I, Dubrovnik i susedi njegovi. Prvi deo, sredio Lj. Stojanovi, Posebna izdanja Srpske Kraljevske Akademije, Beograd-Sremski Karlovci, 1929.
2. LITERATURA 1. Arangio-Ruiz: Societa in diritto romano, Napoli, 1950. 2. Babi, Anto: Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1972. 3. Braudel, F.: Igra razmjene. Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV do XVIII stoljea, Zagreb, 1992.
178 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

4. remonik, G.: Naa trgovaka drutva u srednjem vijeku, Glasnik Zemaljskog Muzeja u Sarajevu, XXXVI/1924,69-82. 5. orovi,Vladimir: Historija Bosne, Beograd, 1940. 6. Guarino, A.: Societas consensu contracta, Napoli, 1972. 7. Jering, R.: Cilj u pravu, Podgorica, 1998. 8. Kovaevi, D.: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo: Nauno drutvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1961. (Djela / XX, knjiga XVIII) 9. Margeti, L.: Srednjovjekovno hrvatsko pravo. Obvezno pravo, Zagreb-Rijeka, 1997. 10. Margeti, L.: Ugovor soceda po primorskim statutima te statutima Istre, Kvarnera i Dalmacije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Rijeci, supplement, 3/2003. 11. Meissel, F. S.: Societas. Struktur und Typenvielfalt des romischen Gesellschaftsvetrages, Frankfurt a/M, 2004. 12. Miloevi, M.: Rimsko pravo, Beograd, 2005. 13. Pezelj-Bulat, V.:Ugovor o koleganciji prema odredbama srednjovjekovnih dalmatinskih statuta, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 51-52/1998,627647. 14. Polojac, M.: Podela dobiti i gubitka meu ortacima-rimsko pravo i moderna reenja, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, god. LIII, 2/2005, 130-144. 15. Margeti, L.: Rimski societas u novijoj literaturi, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, god. LIV, 2/2006, 177-204. 16. Povijest Bosne i Hercegovine, knjiga 1., Sarajevo: HKD Napredak,1998. 17. Raki, F.: Bogumili i patareni, Beograd, 1931. 18. Romac, A.: Rimsko pravo, Zagreb, 1974. 19. Romac, A.: Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973. 20. Romac, A.: Rjenik rimskog prava, Zagreb, 1989. 21. Stanojevi, O.: Rimsko pravo, Sarajevo: Magistrat, 2000. 22. unji, Marko: Bosna i Venecija (Odnosi u XIV i XV stoljeu), Sarajevo: HKD Napredak,1996. 23. Zimmermann, R.: The Law of Obligationis,Roman Foundationis of the Civilian Tradition, Oxford, 1996.
SOCIETAS OF ROMAN LAW IN BOSNIAN MEDIEVAL LAW Devad Drino Summary

Contemporary constitutional-legal documentation shows us guarantee of basic human rights, and many of them have emerged from Roman tradition, and thus to new affirmation of right to freedom of association, whose distant origins, according to great Roman lawyer Gaius, were found in Code, plate XII, 451/450 B. C.
Godinjak 2010 / 179
4/20/11 1:15 PM
DRINO
Joining for the purpose of making profit, partnership (societas) is an issue of early legal history, and nowadays it represents fundamental guideline of western culture in the area of trade development. In this paper we will pay attention to Roman substratum of partnership in law of medieval Bosnian state. In the same time, under the term of Bosnian medieval law, in a historical sense, this implies that the entire law, from early Middle Age to fall of Kingdom in 1463, was applied on area of Banate, as regards from 1377 - Kingdom of Bosnia. In this matter, legal forms of partnership of Bosnian Medieval law, from initial elements such as giving the cattle grazing through societas with seaside, especially Ragusian merchants, brought the issue that Bosnian King made trade association with strangers. Key words: Bosnian Medieval law, Roman law, societas, trade law
180 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
KNJIEVNI PRILOZI
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*-1
Pjesme
Emsura Hamzi
Milosti u svemu
Zdravo blagosti lia, obilje behara, utvaro zelena, ume, nestalnosti maslaka i bijeli zuju sporia; nakano zlatna kantarije i spora radosti ploda! O, zdravo milosti u svemu to gmie i leluja dahom ivota poneseno, s duvakom nevjestinskim preko glave prebaenim! Zdravo ljubavi sokova lijeske to u ustima zmijskog cara, kroz upalj, zlatan zub u otrov se pretvara! Pozdravljam te, shrvana tobom, iva ptico oaja to arena iri krila. Koga lae dok kljunom kristalnim eka da ugrabi duu moju nada me nadnesena. Zbogom sunce! Tvoji se dukati, po vodi prosuti, meni vie odazvati nee! Vjetre, tajnoviti ljubavnie, aptau, tajni znale i zavjerenie izabranog reda, peat tvoj na mome licu razvedrio je zjenice zamrle i ivost unio u pejza zalazeeg tijela! Ruka te moja, plemenitosti livade, pozdravlja, klonuvi meu vlati!
Godinjak 2010 / 183
4/20/11 1:15 PM
HAMZI
udnja
Kasandra sam, ko mi za ime pita. O dui, o rodu mojemu, nita kazati ne znam. Ubrana sam dok jo pupolj bijah i presaena meu zidine grada tuinskoga. Ovdje mi cvjetanje sueno bjee, i bez moje volje procvjetah! Znade ruka ona to me uzbra, da u najfiniji metnuu se cvijet. Milovae i mirisae me, uiva mnogi u ljepoti to toih je bez znanja i htijenja svojega. Pomirena s ovim bijah, znajui da druge mi nije. Sad venem polako, i tuga miluje ovu duu to ne znam ija je! Iz kog vrta nie? U koji bjee zasaena? Za stablom udim to mi ivot dade, ruinjak sanjam iz kog hladne odnijee me ruke. Tamo voljela bih, i u Svemilosnog se uzdam, da moje sasuene tijelo svoj smrtni miris vratie onoj zemlji iz koje je niklo!
Labirint
Iz kog vremena si?! Iz kog vijeka me tvoja dodiruje ruka?! Ko ti je ljubav?! Gdje si zalutao u labirintu svjetlosti i zvuka?!
184 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Pjesme
Sami smo, Boe

Sami smo, Jedinstveni, ko drvo na vrh brijega, i iba nas oluja Tvoja, i vrijeme Tvoje tee, vrei se nad nama! I korijen se cima, i uti list po list, i grane se katkad savijaju zemlji cvilei bolno, i neka granica jeknuv, odlomi se, i kukci nesnosno svrdlaju po kori, i drhtimo od elje za odgonetkom. Ve logom opada list, i strah, o, Milostivi, godove upisuje, hitrije nego vrijeme Tvoje pokazuje, vrei se nad nama! Ali, Uzvieni, neka Ti je hvala na suncu koje kroz mlado nae lie, svoje proputa zrake, i umiva nas rosa Tvoje ljubavi kroz ptice radosne i pjesmu njinu, i pruamo ka Tebi ruke, pa potom zemlji padamo, Tvojim udesima zaneseni! Neka nas ljubav Tvoja prati, i u deblo sasueno kad se pretvorimo, o, Gospodaru!
Godinjak 2010 / 185
4/20/11 1:15 PM
HAMZI
Ide dragi moj

Evo, ide dragi moj, na ramenima pritajena krila, u osmijehu miris sandalovine, zjenice od zrna bibera saini aneo, uvar njegov! I vazduh ezne da dotakne kovrdu to bjei pod kapu nebesku, lelujajui kao pela nadojena medovinom, a znoj po zatiljku ko zlatna rosa popala po krovovima Smirne. Slie se u moja njedra ova blagost koju opisuju ruke njegove. Podigni, majko, zastore sa naih vrata, neka ue sjaj njegovog ela, neka obasja bjelina zuba njegovih grlo moje, neka oslobodi duu, golubicu, zatoenu njegovim odlaskom. Ide dragi moj, majko moja, a za njim pjeva trava, i kedrovi me, u hodu njegovom zvonii zvone, bude se minareti, trepere enjom poneseni vjetra aptaji. Evo ga, majko, samo to preko praga kroio nije, dragi moj, i ozario na skromni dom, majko moja.
186 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*-1
A Srebrenice nije bilo
Mujo Musagi

Bio sam u Srebrenici, trinaest godina, pet mjeseci i dvadeset dana kasnije ..., tri stotine trinaest godina, pet mjeseci i dvadeset dana kasnije..., tri hiljade tri stotine trinaest godina, pet mjeseci i dvadeset dana kasnije... da vidim, da ujem, da pitam, da pipnem Ono ta je bilo trinaest godina, pet mjeseci i dvadeset dana ranije..., Ono to je bilo tri stotine trinaest godina, pet mjeseci i dvadeset dana ranije..., Ono to je bilo tri hiljade tri stotine trinaest godina, pet mjeseci i dvadeset dana ranije... Ali Onome ja pravog imena nisam znao; u jeziku naroda mog za Ono se jo prave rijei trae, pa tako nikome nisam znao rei ta sam to tamo traio, pa nikome nisam znao rei zato sam tamo doao, a nikome nisam znao rei ta sam to tamo vidjeti trebao. Bio sam u Srebrenici, a Srebrenice nigdje nije bilo. Pa gdje je ta Srebrenica, kada su se na tamu svikle oi moje, pitao sam promrzle kaplare, vodnike vodene i zastavnike bez zastava; pa gdje je ta Srebrenica, pitao sam ljekovite minerale i suzdrane decembarske vrapce, rijetke; zato Srebrenica nije dola, trebala je doi, obeala je doi, govorio sam apokaliptinim maglama gustim; da nisu, moda, duboki snjegovi pali, da nije, moda, u srebreni odetala vijek pa tamo zaspala za sva vremena; da je nisu, moda, srebrom okovanu, odveli sa sobom Godinjak 2010 / 187
4/20/11 1:15 PM
MUSAGI
gluhonijemi kradljivci srebrenih gradova, ili su je, moda, uhode kosmike neke, nakon utrnua zvijezde Kasiofeje, sluajno nali u mulju skrivenu, traei koljke svjetlucave, u rijeci srebrenoj to su rasle, pa je uznijeli sa sobom u visine mone? Bio sam u Srebrenici, a Srebrenica dola nije. Pa gdje je ta Srebrenica, pitao sam potare, andare, vodnike starije, vodnike mlae, kapetane svih klasa i svih boja, majore sa krgama, pukovnike bez krga, generale izgubljene, generale poraene; zato Srebrenica nije dola, pitao sam prodavae srebrenih brda, kopae grobova, mlinare, umare, putare, zmijske careve, vuije kraljeve i glodare, zbunjene ljudskim glasom. Otila je, pravdali su se oni svjee nauenom bajkom, otila je pod zemlju, u vatru, u pepeo, u oblake, u vjetar, laama krilatim; vidara nigdje nije bilo, a stoljee se dvadeseto guilo u dimu i irevima bolnim; planine su se otvorile za suneve vatrene pjege, traile su mjesta gdje e svoju snagu zakopati; nisu rodile bosanske ljive, jabuke bosanske dozrele nisu, nije bilo ita, nije bilo kia i ljeto novo od visokih vrhova snjenih nije moglo ui u ovaj grad. Bio sam u Srebrenici, a Srebrenicu vidio nisam. I niko nita tada vidio nije, i niko nita tada uo nije. Niko se tih dana iz rata vraao nije, a svi su u rat, kao u bajku spasonosnu, odlazili; niko se tih dana blizu naao nije, pa da Planetu pod sobom, Planetu ovu nau neposlunu, prljavu, varljivu, smrdljivu, izudara barem vrbinim tapom, da joj psovkom kosmikom, kakvom, uneredi lice zemaljsko, i poteno da joj kae: e dosta vie tebe i obeanja tvojih lanih, ili se oko sebe okrei, poteno i bez stida, ili Suncu priznaj da si grijeha puna, da ne moe vie, da si mnogo stara, da si umorna mnogo, pa neka te ono nekoj drugoj, potroenoj, pokloni zvijezdi. Bio sam u Srebrenici, a Srebrenica me vidjela nije.
188 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

A srebreni su se vodopadi tih dana prelijevali raskono po vrtovima kraljevskim i carskim, pa od svjetlosti jake oslijepie, u jednom asu, pisari povijesti ljudske i od tvorca svog okrenue glave. I svi straari budni u riznicama carskim u jednom asu zaboravie kako izgleda ljudsko lice, pa eone kosti, pa oi, ui i govor ljudski bacie vodozemnim psima. U uredima visokih predstavnika, u komesarijatima namirisanim, zaduenim za red i zakone planetarne, ljeto se toplo slavilo, a po aneoskim otocima vino se zlatno pilo i smokve su se prezrele jele. Ponapijae se mudre glave i arene generalske epolete, u prahu srebrenom; u grko-rimskom stilu kolo se krvavo igralo, pet punih dana i pet punih noi, a opet niko nita nije uo i niko nita vidio nije, pa mi zato niko i ne zna rei kuda je to tih dana otila Srebrenica. Sklonili su se mravi i skakavci, sklonili su se stooki sokolovi, brbljivi zrikavci i vidoviti apci, sklonili su se mjesec i sunce, oblaci i vjetrovi su stali, potoci nisu tekli; niko nita vidio nije, niko nita uo nije, samo su trave rasle, sasvim nove trave, i rue jerihonske, i rue jerihonske. Jo samo da kia dobra padne, jo samo da kia dobra padne... Bio sam u Srebrenici poslije trinaest godina, pet mjeseci i dvadeset dana, poslije tri stotine trinaest godina, pet mjeseci i dvadeset dana, poslije tri hiljade tri stotine trinaest godina, pet mjeseci i dvadeset dana, a Srebrenice nije bilo, a Srebrenica nije dola, samo su rasle sasvim nove trave i rue jerihonske i rue jerihonske. (31.12. 2008.)
Godinjak 2010 / 189
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*-1
Pjesme
Ferida Durakovi
Spisateljica sagledava domovinu dok ueni postmodernist ulazi u njen grad

Surovo i dugo ponavlja se sve i sve se deava prvi put: lice mladia iji je ivot itavu no oticao kroz tvoje ruke, kroz rupu na njegovim leima. Lice vojnika kraj autobuske stanice, otvorenih oiju, gdje se zaustavilo pitomo majsko nebo Izmilja, kaem nije to mirno i daleko lice Historije. I jezerce krvi: usred jezerca kruh natopljen krvlju kao u jutarnjem mleku z bregov Izmilja, ponavljam, opet prvi put: olovnu sarajevsku glinu to pada na djeakova velika stopala u Reebok patikama na prekratkom tabutu od ormarskih vrata Ne, tebi ne treba vjerovati, ti stie iz srca tame to je pukla i pokuljala u dan. Nepouzdan si svjedok, pristrasan pritom. Doao zato je Profesor, pariski sasvim: Mes enfants, 190 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Pjesme
poeo je, i prsti njegovi ponavljali su: Mes enfants, mes enfants, mes enfants, usred Akademije nauka sijede su glave mislile samo o njegovoj koulji do vriska bijeloj Mes enfants, ovdje umire Evropa. Potom sve je u film poredao, u slike, u rijei velike, kao histoire, Europe, kao responsabilit i, naravno, les Bosniacs. Tako se, eto, gleda u lice Historije, ne kao ti: u sirovim neodgovornim ulomcima, u snajperskom hicu to se zabija u lobanju, u grobove koje je ve pokrila neumorna trava, u tvoje dlanove poloene preko Edvarda Muncha, koji je i sam, jednom, izmislio sve, uzalud. Za B.H. Levyja, sa akom soli 1993.
Nestajanje domovine
Prvo je bila talijanska lutka na branom krevetu prekrivenom bordo pokrivaem preko kojeg se prebacivala koperdeka od bijele ipke. Kad je domovina poela da nestaje, lutka se preselila u srce to boli, a brani krevet izgorio je zajedno s koperdekom i kuom. Onda je bilo more: ti si bila mala, a ono veliko plavo. Kad je domovina poela da nestaje, ti si bila velika i stara kao bol, a more se smanjilo do Neuma i postalo krvavo. Zatim je bilo narodnjaka, kojima je sve bilo u aci. Patila si zbog pogibije Silvane Armenuli kao da ti je majka. Kad je domovina poela da nestaje, nestalo je, napokon, i Silvane, koja uostalom i nije bila Silvana nego Zilha. Narodnjaci su otili: patili su i pjevali o svojoj domovini daleko od nje, to dalje, toliko daleko da se rat koji je buknuo smanjio u njihovom pogledu na niticu, i time Godinjak 2010 / 191
4/20/11 1:15 PM
DURAKOVI
prestao da bude njihov, a postao tvoj. Bilo je i kolektivne smrti, ali samo u knjigama: logori su bili nona mora djedova i roditelja. Kad je domovina poela da nestaje, Srebrenica je postala tvoja nona mora. Djeca su ostala pod zemljom, a djedovi i roditelji sklupali su se meu sruenim zidovima kua, umirali od stida i odbijali da odu. Na kraju, bila je tvoja ulica, strma kao put u komunizam: juri na gvozdenim sankama, s vrha do dna, kao da sanja, mislei o tome kako e ti neko jednog dana u uho apnuti: Ja vas volim, Naenjka! Kad je domovina poela da nestaje, sjurila si niz strmu ulicu posljednji put, zajedno s komunizmom, odvodei djedove i roditelje, i njihove djedove i roditelje, to dalje od plamena koji je, napokon, zacvrao i ispekao plastino meso talijanske lutke. Lutka se preselila u srce to boli, s plamenom koji je tri duga dana radosno gutao tvoje knjige. Knjige su vikale za tobom: Rukopisi ne gore! Rukopisi ne gore! Ja vas volim, Naenjka! Od svega je ostala drava. Domovina je ionako bila dmod.
Otac je zbunjen od puta kojim hodi

Tren prije smrti 2005. Ima, Boga mi boga s malijem i s velikijem slovom godin I godin kako krenuh u svijet. Majku, udovu blagu, Ostavih s etiri iva i etiri mrtva eda. Polovina, Dakle, ivot, a smrt pola druga, ve bijae u dragu Mi duu u ranom dobu ula. Od dumanina stranog To etvero ona sauva s lavorom govana u kui to je 192 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Pjesme
Proglasie kunom: tako se, vidi mi ti, ivot od probranog Gada znade spasiti njime samim! To, vidi, dvoje Taj dual dva lica jednoga kala pomoe mi da bez nje prije roka Ne ostah. Pa, vrativ se kui iz vojne, etrestrepete, na jedan i dva dana, Jastuk uljiv naoh, a na jastuku: kosa mi sestrice vrna Spava ko crna zmija, a seja kuom, tifusar, razrooka, Radost materi ini priaju svima tek njojzi svojstvenu bajku O tome kako e, jednom, imati hrane svako, i svakom Toliko e je davat da vie nikad nee roenu svoju majku Glodat ko gladno tene Ljudi su, potom, neki, s petokrakom, Doli u nau kuu. Trumanova su jaja, patike bijele, i so, I nekakav gospocki kuni kaput, i sahat su donijeli, I lijek nekakav od kojeg seji rasli su kosa, i mata, i za sve to Ne rekoe Daj! neg Evo! I moji tad prvi put jeli Kruha su bijela, ko kola, prismau ga s tvrdom Kukuruzom i s vodom. Svi sanjat tada smo poli I nikad nismo ni stali, s povelikim brdom Od godina i bola u dui, cijeloga vijeka pola. Onda opet smo doli Do ruba zbog ljudskoga gada na kraju dvadestog vijeka! Al vie ni majke da me brani, ni seje da mi gudi Ne osta na svijetu ovom... Ama ni estita ovjeka, Ni ene, ni Bojeg stvora, sem djece velikih ljudi to postaju sve manji kad bivaju sve vii! Sauvaj, mili Boe! Sve ovo naopako se krenu: Najpametniji postae tihi, i mudri najtii, A zli s magarca na konja popinju se u trenu! Al vidio je babo, prolaze kroz svit ovi kao to ine gosti: Proao ivot je kroz nas ko kroz mrtve vojnike I nikom nita. Tek: djece nejma pa nejma Ostadoe tek kosti to pae gloe ih po gori i po dolu Ni slike Od te djece, a kamoli im smijeha Ni ruke da te smiri I da ti nadu u bolje mladou svojom dade. Samo se gadost i kuga, od usta do usta, iri, Od srca pa do drugog, bez Boga i bez nade
Godinjak 2010 / 193
4/20/11 1:15 PM
DURAKOVI
Meni je, da kaem, dobro. I dobra vidjeh tman Onoliko koliko moja djeca nee ga vidjet ale. Ne ivjeh ipak ivot ko ovca i uzaman!
Kao da mene ima

Ni zemlje kojom hodih, ni zemljovida, ni plana Ne ima vie. Pa ta? Imamo nas! No, ti mi gdje smo? Nama sad valja: rupu crnu prokopat jo za dana Da pristignemo bar sebi, ko kui, s pjesmom Rudara husinskih to kroz djetinjstvo nam huji: Do samog Amsterdama jeka pijuka njihova stie. Valja ivjeti nigdje. Hobitski uprijet u oluji, Pa preko Mordora, pa potom Usudu blie, Da bismo stali, jednom, pred Tvorca, ko sjeme Rijetko, to su ga osioni bacali kud im se htjelo, Ne biraju ni doba, ni tlo, ni pravo vrijeme. Tek tren prije nego u vojniko padosmo jelo Shvatismo ija nas ruka baca kako mu drago Ko Zain C svom jelu, ko Vegetu za svoju orbu! U kofer, s rubljem, stisnusmo jezik, jedino duino blago, I slike roditeljske, i djeije, te krenusmo u borbu S vjetrenjaama to holandski melju zrak. No, bolje To neg na brata, na prijatelja, cijevi jezika svog ciljati Na jezik tui! Kau nam: jednaki nismo. Ali od Boije volje Jednaki jesmo! Ama ne isti! Ko nee to da shvati Onda e bosanski prsten prodati Gosparu Mraka I emu onda priat? emu duom plaat za strah I za jad? Pustimo Bosnicu s mirom! U dui mojoj kvaka 22 to je: i u Bosni, i bez nje, srce se mrvi u prah, U povijest teku i burnu, od meda, krvi i grijeha
194 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Pjesme
Umorni Mujo su i Suljo nit su u zemlji nit na njoj. Rasprskavamo svi se, od uasa i smijeha! Dubravki U., Sarajevo, novembra 2002.
Oleni, djevojici bez ikoga, 2004.* 1

Tubalica MUKARCI MUKARCI MUKARCI MUKARCI OLENA POPIK MUKARCI MUKARCI MUKARCI POLITIKA POLITIKA POLITIKA OLENA TRGOVINA ENAMA ENAMA TRGOVINA ENAMA PROSTITUCIJA PROSTITUCIJA PROSTITUCIJA MUKARCI OLENA MUKARCI MUKARCI PROSTITUCIJA MUKARCI MUKARCI POLITIKA POPIK POLITIKA POLITIKA POPIK POLITIKA TRGOVINA ENAMA TRGOVINA ENAMA PROSTITUCIJA PROSTITUCIJA MUKARCI MUKARCI MUKARAC SUPRUGA SESTRA MAJKA KER OLENA MUKARCI MUKARCI MUKARCI MUKARCI OLENA ISTOK ZAPAD SJEVER JUG ISLAM KRANSTVO PRAVOSLAVLJE JUDAIZAM MUKARCI MUKARCI POLITIKA POLITIKA POLITIKA TRGOVINA ENAMA TRGOVINA ENAMA TRGOVI ENA MA OLENA TRANZICIJA TRANZICIJA TRANZICIJA MUKARCI MUKARCI MUKARCI POLITIKA POLITIKA POLITIKA BOSNA BOSNIEN BOSNIA POLITIKA POLITIKA POLITIKA TRANZICIJA MUKARCI POLITIKA POLITIKA BONJACI HRVATI SRBI OSTALI OLENA ENE ENA DJECA DJECA DJECA DJECA DJECA DJECA UKRAJINA MI MI MI MI DJECA
U novembru 2004. godine, na 27. no ramazana, pred mostarsku bolnicu dovezena je i ostavljena dvadesetjednogodinja Olena Popik, Ukrajinka, majka trogodinjeg djeteta. Pred vratima bolnice ostavili su je mukarci koji su na njoj zaraivali novac do njenog posljednjeg daha. Umrla je od AIDS-a, sifilisa, upale plua, predoziranja i tuberkuloze.
Godinjak 2010 / 195
4/20/11 1:15 PM
DURAKOVI
DJECA TRANZICIJA MUKARCI MUKARCI MUKARCI TRANZICIJA TRANZICIJA HERCEGOVINA MUKARCI MUKARCI MUKARCI OLENA MUKARCI MUKARCI MUKARCI MUKARCI OLENA MOSTARCI DVADESET SEDMA JE NO RAMAZANA 2004. MUHAMMEDE IQRE
Nije uzalud Oslo grad za oslonit se na taksistu, a misliti na Sarajevo s ljubavlju i tugom
Munibu Delaliu njegovoj pjesmi o suboti Subotom uveer ma ni u godinama naim, priznaj! niega dosta nije! Samo pjesnika po Sarajevu, to jest po svijetu, ima vika, do povraanja! U dosadnim gradovima samo svima je svega dosta! U Oslu, meutim, dosta je da bude dosta! Dignite snijeg i pokrijte se njime! Dolje, pod snijegom kad budete, zapalite vatricu poezije, pa se grijte i snijeg topite, subotom uveer, kad kosti kripe sukladno kripanju due, pa se prehladite potom, pa u postelji zanovijetajte svima, povazdan! Dok, naprimjer, ja: poeziju u glavi nemam svaki dan; samo subotom, kad nacija dozvoli, mada i o nedjelji razmilja, dua moja, ali zakon o tome o dugu tapu visi... Subotom, dakle, samo subotom, kad idem gdje ne moram nego gdje hou, pa bilo-ne bilo sutine u pjesmama koje subotom bogate otvaraju svoje duane, daj mi, Boe Boe s velikim i malim stvorom! da me ima tamo gdje bar namirisat po tragu predakom mogu dijete iz pjesme subotnje, to na Sjeveru ivi, tu dobrost njegovu, pa ne daj
196 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Pjesme
da ne bude mene u dragom njegovom biu, piu, iu, ako ve nema dom svoj koji stei nee, ako bude sm onda kad svako sm e biti, ako e pisma pisati, i bditi i nemirno e gledati drvee kad vjetar lie stane zrakom viti... Dok raun svode Rilke, pjesme i drave, muevi i ljubavnici jer svakom od njih duni smo, to kolektivno to po zaslugama i sutinama... Ovo Jedno u ti, o gradovima, svojim, o bljama u tim gradovima, o ratu to se u nekima od njih jo vodi: Ako je grad kako treba, kao Oslo naprimjer, onda znam da neu sresti taksi vozaa koji kae: Odjebi i ti i tvoje dijete, ja da vas vozim na kratke relacije! Mar!
Godinjak 2010 / 197
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*-1
kola kreativnog pisanja
Atif Kujundi
ispred drumske birtije KOD VRIKE uz magistralni put Tuzla Sarajevo, anno Domini, 1997.
***
Nijazu Alispahiu, spisatelju i prijatelju
*** Da ne opisujem kojim poslom, ali nadalo nam se: svako malo, u Sarajevo i iz Sarajeva, Nijaz Alispahi i moja malenkost. U povratku, uvijek na istom mjestu, meni koji vozim, Nijaz kae: E, ovdje e stat! Ovdje, KOD VRIKE! I, ta u, stanem. Bolje nego da panem. Na proelju, KOD VRIKE, na deformiranom i iskislom lesonitu, herlavim i nevjetim slovima, 198 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

ko zna kakvom bojom, pie: JAGNJEE PEENJE 18KM. Pa, to je 18 kilometara odavde! kaem Nijazu, cerekajui se. Sad e ti vidjet gdje je to! - kae Nijaz, a raspoloenje mu se popravlja im ugleda raanj. Paljivo nadgleda mjerenje janjee pleke na kuhinjskoj vagi s puno nalijepljenog loja i kae vlasniku: Zna, peenje ti je dobro, ali, ova rije: jagnjee, nije ti to, bolan ne bio, uredu. A ta ne valja? pita birta. Nije: bosanski. Treba pisati: janjee. Ispravit emo! kae vlasnik i na vagu dodaje golu kost. Ta ti je dobra! Po Halilovievom Pravopisu bosanskog jezika futur se pie sastavljeno! I futur i u tur kae vlasnik i uzima pvc vreicu i kao prvu ubacuje golu kost. Ali, oprosti, nemoj dodavat kosti! Ja kupujem janjee meso. Peenje! Kae Nijaz. Onda emo izvadit kost, a dodat malo repa, to je poslastica! kae vlasnik. Neu ti ja to! Evo ti pet maraka, a daj mi i glavuicu! kae Nijaz slatkorjeivi. to jest jest! Volim je i ja pojest! Ree vlasnik. *** Nekoliko dana kasnije vraamo se iz Sarajeva. Stajemo Kod vrike. Na grbavom lesonitu, Godinjak 2010 / 199
4/20/11 1:15 PM
KUJUNDI
bijelim kreom premazano slovo G pa zjapi rupa u tekstu. Sada pie: JA NJEE PEENJE. E, ovo ti, opet nije dobro! kae Nijaz. Ja, brate: hou peenje! Samo reci koliko hoe! Maloprije, ba sam skino raanj i janjca. Jo se pui! A to, to emo ispravit! kae vlasnik. *** Zakratko, eto nas Kod vrike, opet. Vidi se, na lesonitu je opet mazano i pisano i sada stoji: JA NJE IJE PEENJE! Nijaz gleda, gleda, pa se podboi i izbei na birtaa: Kako ti je ovo sad i ko ti je slavni firmopisac taj? JA NJE IJE PEENJE! ita dio po dio. Aaaa... Dragi Boe... udi se Nijaz. Pa, eto, tako. Peenje je onoga ko plati. Slua ga i nepogrjeivo konta vlasnik drumske birtije Kod vrike, istraiva u bosanskom jeziku kad ne prodaje janjee kosti. E, ljudi, moji! Godinama ivim i putujem otvorenih oiju, opismenjavao sam odrasle i radio u koli i teatru, ali tako talentiranog firmopisca, ne vidjee moje oi. Odustajem ispred tvoga dara za kreativno pisanje! Kae Nijaz i nastavlja:
200 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Ti si 100%-ni talent i samo te treba pustit da stvara. Bogati, izvagaj mi dvije kile. Bez kosti! *** Vaga Birta Nijazu, kako valja, ali, ovaj put meni uvaljuje golu kost. Maher si, kae Nijaz, ali, gole kosti, ne jede ni moj prijatelj, oprosti. I tako me spasi. Nijaz Baelik iz Karakazana, spahija iz Kozluka, pisac Kaze o Kicelju i novelete o Memi Dervieviu, Lede Saliniane i Vrtova sirotog Halimije, dramatiar svega i libretist Hasanaginice, Aske i Vuka, Zmaja od Bosne, gurman nevieni.
Gradaaki knjievni susreti Gradaac, 29. svibnja/maja, anno Domini, 2004.
Godinjak 2010 / 201
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*-32
Filduz
Zilhad Kljuanin
e volim poinjati priu opisom lika. U ivotu sam se uvjerio da gotovo nijedan opis ovjeka ne znai nita. Pogotovo ono blebetanje o oima kao izvoru due. I sline baljezgarije. Ali ovu priu moram poeti upravo opisom. Ako postoji slaganje opisa s onim to je to ovjek, onda se ono moglo primijeniti na moga daidu Filduza. Kad malo bolje razmislim, izvan opisa daide Filduza nita se drugo i nije nalazilo. Moda samo tuga. Dakle, daida Filduz je imao brkove koji nikad nisu bili posvaani izmeu sebe. Leali su na njegovom licu kao da su upravo izvaeni iz starog udbenika, ni mali ni veliki, uvijek uredni, i nasmijani. Da, moj daida Filduz imao je nasmijane brkove. Ne, usne, brkove! Na glavi je imao eir, ni veliki ni mali, neto izmeu onih alpskih eiria (samo bez ikakvog perca, molim!) i kaubojskih eira. Kada skine taj eir, a to se deavalo rijetko, moj daida Filduz na glavi je imao op. Ko ne zna ta je op, ne mogu mu ni objasniti, pa taj neka ode na internet i pogleda fotografiju Jamesa Deana (ili Gagarina) tamo e ga nai. Na glavi, naravno. Oi moga daide Filduza bile su zelene, i uvijek vodnjikave. Da bih bio precizniji, moram rei ovako: vodnjikavo je bilo cijelo oko, a zjenice zelene, pa se imao osjeaj da jedna stamena zelena mrlja pluta po vodi. Takve oi. I jo brada. Brada moga daide Filduza. Opet prizivam jedan filmski lik. Kirk Douglas. Sa svojom rupicom na bradi u koju sasvim slobodno moe stati metalni dolar. Razlika izmeu brade Kirka Douglasa i brade moga daide Filduza bila je samo u tome to se u bradu moga daide Filduza ne moe staviti cijeli dolar, moda tri etvrtine dolara, ali takav novac mislim i ne postoji, tako da je ovo poreenje moda i neprikladno. Ali, poreenja i jesu tu da bi se pokazalo ono to je neuporedivo. Ispod brade, uvijek se nalazila kravata. Nikad nisam vidio daidu Filduza bez kravate. Moda neko i jeste, ja nisam. Jednom sam pitao i oca: Jesi li vidio ikad daidu Filduza bez kravate? On me je samo zaueno pogledao. Uz kravatu je ilo odijelo. Pepito kaput, i hlae koje su se mijenjale. Ali pepito obavezno. Bez pepita ne bi bilo ni moga daide Filduza.
202 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Filduz
Eto, to je to. Mislim da je to dovoljno da se shvati kakav je ovjek bio moj daida Filduz. Ako ne ba cijeli ovjek, onda veselje koje takav opis podrazumijeva. Daida Filduz nije, ustvari, bio moj pravi daida. Bio je oev daida. Ali svi smo ga zvali daida Filduz. A pravo da kaem, ne znam kako bih i nazvao nekoga ko je mome ocu daida. Bio je rudar. I nakon penzije poludio. To ve kae moj otac. Ja to nikad ne bih rekao. Daida Filudz mi je bio drag, a i nisam se tada ba razumio u stalee. Kad je ko vidio rudara onako nakinurenog govorio bi otac. Ja nisam ni to shvatao. Nakinurenost je za mene bio pojam koji sam vezao za enski rod. ima Bajina, koju smo zvali Jovanka po Titovoj Jovanki, bila je nakinurena kada iz grada donese punu na cipelama s visokom potpeticom i s nekakvim alom oko vrata. Ili ona enska koju je doveo Jasko iz Slovenije, s velikim naunicama, erdanima i svim tim. Ali, daida Filduz nikako nije mogao biti nakinuren. To, ne! Jedino to to ocu nisam smio rei. Zato je poludio? upitao sam, ipak, jednom oca. Ne znam, kad je bio rudar, bio je normalan. im je skinuo rudarsko odijelo, okupao se, nakinurio, i krenuo da se budalasa po svijetu. To me je, kad bolje razmislim, najvie i privlailo daidi Filduzu. Svijet. Ta rije me je bacala u delirij. Od nje sam dobijao vrtoglavicu. Nita nisam znao o svijetu. Ali, ta rije je bila velika. Ogromna. Kao najvea karamela. Karamela koja se ne moe ni zamisliti. Svijet je dolazio vozom. Drugog naina nije bilo. Moda i jeste, ali nama se ovaj inio najpraktiniji. Voz stane, i izae svijet. Barem njegov siuni dio. Takav je svijet, uvijek se malo pomoli. Katkad samo protutnji. Svijet protutnji. To se deava kada umjesto putnikog proe teretni voz. Zanimljiviji je putniki. Naravno. I s njim je dolazio daida Filduz. Poludio i sjeo u voz. I ne skida se s njega. To kae moj otac. Zato su vozovi budalama neodoljivi? Ne znam. To ja odgovaram ocu. Zar vas u koli ne ue o tome? Odgovorio bih mu, ali mu u glasu vidim da ne oekuje nikakav odgovor. utim. Daida Filduz izlazi iz voza. Volio bih vidjeti tu sliku. Nikad nismo prisustvovali izlasku daide Filudza iz voza. Razlog je jednostavan: daida Filduz je dolazio jutarnjim vozom, onim u pet. Mi smo tada spavali. Moda i sanjali da putujemo vozom. U taj san upadao je glas daide Filduza. Vikao je. Daida Fil-
Godinjak 2010 / 203
4/20/11 1:15 PM
KLJUANIN
duz je uvijek vikao kada bi dolazio kod nas. Razlog tome vikanju bio je moj otac. Nervirao ga je. im bi sjeo, Filduz bi rekao: Nema ti pojma, Ademe, ta sve ima tamo! To tamo bio je svijet. Ti e mi rei! odvraao je otac. Ja svijet bolje poznajem nego ti svoj kokoinjac! To ti meni, sestriu! To ti meni! ve je kljuao Filduz. Jednom svjetskom putniku! Kakav si mi ti putnik, kada nisi otio dalje od Prijedora! podrugljivo e otac. Prijedor je bio nama najblii grad. Svi smo u njemu bili. Uvreda je zbilja bila velika. Obrnuto srazmjerna razdaljini naega mjesta i Prijedora. Zna li ti, nesestriu, ta je uope eTePe? vikao je Filduz. eTePe! eTePe! Molit u lijepo! Znam, pa ta? eljezniko transportno preduzee. Preduzee! Samo preduzee! eTePe je, utuvi u tu svoju glavurdu, krvotok Jugoslavije. Krvotok! vikao je jo ee Filduz. Vi ste Prdina bara! rekao je otac. Nazvati nekoga Prdinom barom znai proglasiti ga potpuno nevanim. Takva je Prdina bara. Sestro sada se Filduz okrenuo neni ovo tvoje dijete i pokazivalo je neke znake pameti kad je bilo malehno. Gdje je izgubi? Ne znam, brate Filduze, ne znam pravdala se nena. A ja sam bio zaprepaten. Daida Filduz je pokazivao na oca, i govorio dijete. Otac, pa dijete?! Ko da, bogami, nikad ni do Prijedora nije otio. Tako se ponaa rekao je Filduz. Vidio sam svijeta vie nego ti! viknuo je otac. Jesi, gledajui sa stanice onaj stranjski svijet u vozu. A i mene meu njima. A Ni?! vrisnuo je otac. Kakav Ni, Ademiu, kakav Ni? oprezno je negodovao Filduz. Pa, bio sam u vojsci u Niu. A, tamo sam mogao otii jedino vozom, nije me hadiroda odnijela. Pa? jo se pravio nevjet Filduz Ni je dalje od svake vukojebine u koju si ti zavirio sa svojim iricom rekao je, likujui, otac. A K15! A K15!, nesestriu! kliknuo je Filduz. ta: K15? ustraeno je pitao otac. K15 je karta, molit u lijepo. I ta karta me moe provozati besplatno po cijelom dunjaluku. I provozala me je! slavodobitno je uzviknuo Filduz. Ipak, u Niu nisi bio pokuao je s posljednjim argumentom otac. 204 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Filduz
Nisam, ali sam bio na Bledu. A Bled je dalje od Nia. Nije! jeknuo je otac. Donesi kartu, sine Ademov! naredio je Filduz. Ja sam sin Ademov. Donosio sam kartu Jugoslavije i lenjir. Mjerili smo koliko centimetara ima od naega mjesta do Nia, pa od mjesta do Bleda. Nekoliko centimetara bio je dalje Ni. Ne moe se to mjeriti tako, Ademii! Nije pruga svuda ravna. Piam ja na vae lopovske arine! rekao je Filduz. Otac je tada ustajao. Nekako slavodobitno. Bilo je vrijeme za odlazak na posao. Nije iao vozom, biciklom. Daida Filduz je ostajao. Pio je i brundao. Najea rije u tome bila je Ni. Uz nju su ile rijei koje ja nisam smio uti. Nena mi je zaepljivala dlanovima ui. Ali, mislim da nije posve uspijevala. Dlanovi nikad do kraja ne mogu zaepiti ui. Dlanovi su, uostalom, nepodesni za tu stvar. Ne znam zato se uope za to upotrebljavaju. Otac je dolazio s posla poslijepodne. Mislim da mu se uope nije dolazilo kui. Kada je tu daida Filduz, mislim. To se vidjelo po njegovom silaenju s bicikla. Kada tu nije bio daida Filduz, moj otac je naprosto skakao s bicikla, i odmah u ruke uzimao neku alatku. Istovremeno je vikao: Arbajt! Sada, otac je siao s bicikla nevoljko, da smijem upotrijebiti njegovu rijei, rekao bih: ko prebijena maka. Filduz je oca doekivao kao kolarca koji je neto uprskao u koli. To me je udilo. Niko nije smio tako se ponaati prema ocu. Osim daide Filduza. Slao ga je po rakiju, po vodu (koja mu, vidjelo se, nije trebala, i koju je mrzio), po mezu i sl. Osim to sam se udio, bilo mi je i drago. Priznajem. Ne znam zato, ali mi je bilo i drago. Otac nije pio s Filduzom. I to je bio neki njegov revolt. Daida Filduz, meutim, to nije ni primjeivao. Bio je dovoljno pijan. U neko doba noi, daida Filduz bi postao sentimentalan. Naravno, tada nisam znao ta znai ta rije. Zahtijevao je od oca da ide po Tiu. To je bio taj trenutak. Otac se nekao. Oenjen si rekao je. Kakve to ima veze?! vikao je Filduz. Otac je okretao zabezeknutu glavu prema neni. Tamo ga nije ekao nikakav odgovor. to je nisi zadrao, imao si priliku pokuao je drugim putem otac. Ti si, nesestriu, budala rekao je Filduz. Prava budala. Ti o ljubavi ne zna nita! Nita! dodao bi jo jednom, uzviknuvi. Znali smo sljedee: daida Filduz je bio oenjen naom kominicom Tiom; kratko su ivjeli skupa, pa se Tia vratila; Filduz se ponovo oenio; ali, kada bi
Godinjak 2010 / 205
4/20/11 1:15 PM
KLJUANIN
god doao kod nas, i nastupao onaj trenutak sentimentalnosti, daida Filduz je zahtijevao od oca da ode po Tiu. I otac je odlazio. Povijenih lea. Kao da e Tiu donijeti na njima. To sam nekako oekivao. Naravno, nikad se to nije desilo. Oca dugo nije bilo. Daida Filduz je utio, trupkajui nervozno desnom nogom. Izgledao je kao zaljubljeni momi. Kako je otac ubjeivao Tiu, ostat e nepoznato. Ali, ona se uvijek pojavljivala. Lijepa. Pojavljivala se. Nasmijana. ta hoe? To je govorila s vrata. Daida Filduz nikad nije odgovarao na to pitanje. Jednim pokretom ruke istjeravao nas je iz sobe, sve. Mi smo se smjetali u drugu sobu, i utjeli. Nismo gledali jedno u drugo. I to bi trajalo sve dok otac ne bi rekao: Idi i sluaj. To bi rekao meni. Odlazio sam do vrata, namjetao uho na kljuaonicu, i sluao. I? Nema nita aputao sam. Pa ta rade? Nita. Zbilja, nita se nije ulo. Vrijeme je curilo. Malo s ove, malo s one strane, kljuaonice. Plau rekao sam napokon. Plau?! prosiktao je otac. Nena je odmahnula glavom kao nepostojeim tapom. Plau rekao sam. Ko plae? pitao je otac. Oboje. Oboje?! otac je bio zaprepaten. Oboje rekao sam. A ko bi od njih dvoje trebao plakati? Ne znam rekao je iskreno otac. Malo se prije toga zamislio. Budale rekao je otac. Zato? upitao sam. Nije mi bilo jasno da daida Filduz i Tia mogu biti budale ako plau. Nisu svi ljudi budale ako plau. Otac mi nikad nije odgovarao na to pitanje. Jadni oni rekla je nena. Budale rekao je otac. Jadne budale. Bilo je tuno. Neke ljubavi su tune. Vjene i tune. to su tunije, to su vjenije. Izgleda. Da te uhvati jeza. I tako je to trajalo. Svi smo pozaspali, u jednoj sobi. Niko ne zna kad je otila Tia. Ujutro, nije bilo ni daide Filduza. Odnio ga voz. U svijet, gdje, mogue, ljubavi nisu tako tune. 206 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Filduz
Slijedei put sreo sam ga u vozu. Daidu Filduza. Bio je pijan, kosa mu je padala na elo, umorna od skitnje. Na koljenima je imao akn-tanu. Dugo je gledao u mene. Sine Ademov nije pitao za oca, nego tako sine Ademov, ti si ono dobar uenik, sine Ademov? Jesam, daida rekao sam. Ti si ono najbolji uenik u koli, sine Ademov? Jesam, daida. On je otvorio akn-tanu, izvadio jednu hemijsku olovku, i pruio mi je. To su bile one olovke koje, kada se izvrnu, na njima se skida jedna lijepa ena. Zastidio sam se, ali me je obuzela radost, odavno sam elio takvu olovku. utjeli smo. Ja i moj daida Filduz. Sine Ademov, ree li ti ono da si najbolji uenik u koli? Rekoh, daida. Onaj moj Hikmet je najgori rekao je ogoreno daida Filduz. A ti si ono najbolji dodao je. Jesam, daida. Filduz je otvorio akn-tanu, iz nje izvadio jedan rokovnik, i pruio mi ga. Korice su mu bile obloene lanom koom. Pa smo opet utjeli. Sine Ademov tako je ilo jo nekoliko puta. Sav sadraj iz akn-tane daide Filduza preao je u moje naruje. Bilo je tu svata. Jedan ealj, pekir, malo ogledalo, neka etka za odijela, neke novine... Sine Ademov rekao je posljednji put daida Filduz evo! I pruio mi akn-tanu. Potrpao sam stvari u akn-tanu, voz je stao, i otili smo, svako na svoju stranu. Ja sam volio svoju akn-tanu. Nosio sam je u kolu, kroz cijeli grad. Mnogi su se smijali. Nisam znao zbog ega. Moda im je bilo smijeno da vide jednoga desetogodinjeg djeaka kako nosi akn-tanu. Meni nije. Meni je to izgledalo dostojanstveno, gospodski. Vidi Filduzia! sprdao se otac. Ba mu lijepo stoji rekla je nena. I ovaj e se jednom ukrcati u voz rekao je otac. Izgleda da u svakoj generaciji u naoj familiji nae se jedan da se ukrca u voz dodao je. Nije spominjao budale. Izgleda da se, ipak, neemu nadao. Daida Filduz doao je iz Nia. U sanduku. Mrtvakom. Otac je bio zaprepaten. ta e on u Niu!? Otili smo na daidinu denazu. Svi su bili zaueni da se daida Filduz zakopa u sanduku. Nikad se niko na nije zakopao u sanduku, nego u efinu. Meni je to bilo nekako logino. Daida Filduz nije bio obian, on, ako se malo razmisli, Godinjak 2010 / 207
4/20/11 1:15 PM
KLJUANIN
odavno nije ve pripadao nama. Nego, svijetu. A tamo su mrtvaki sanduci normalna stvar. Kao i nepoznati stvorovi koji tragaju za neim. Najee za onim o kome ni oni nisu nita znali. On i nije bio u onom sanduku rekla je Tia. Poslao mi pismo s Bleda rekla je nakon izvjesnog vremena. Mnogi su se tome udili. Neki ak i povjerovali. Bog nikad ne uzima budale u paru rekao je otac. Uvijek ostane jedna. teta. I mjerio me pogledom od glave do pete. Ja sam ponosno nosio akn-tanu daide Filduza. Cijelu osnovnu i srednju kolu. Kad sam poao na fakultet, sa sobom sam ponio akn-tanu daide Filduza. Naravno
208 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*-32
Kalatua
Amir Tali
u stranu sliku nosio sam u dui tog dana kada smo Sead E. i ja krenuli u Srebrenicu. Naa misija je bila da zajednikim izlobenim performansom iz B. Krajine povuemo liniju zla i tako dokaemo da je planetarno zlo bilo u svakom kutku BiH. Haralo je u posljednjem ratu kao kuga. Uspjeh naeg poduhvata je minoran i beznaajan, koliko god njegova umjetnika vrijednost oslikavala tragediju zemlje i naroda iz kojih smo nas dvojica. Slika prisutne smrti u Potoarima i doivljaj poslije deset godina genocida, mene, malehna pred Bogom, bacila je na koljena pred enu koju sam u akam vidio na sinovljevom mezaru u Potoarima, no uoi velike denaze. Vidio sam majku kako rukama obuhvata malehni mezar kao beiku. Zadnji sunev zrak umirueg dana i lahor vjetra pred kiu njihali su tu enu u vlastitoj nemoi, pa mi se inilo da se mezar njie kao beika. Tihu molitvu koju je izvodila melodino kao uspavanku nad usnulim sinom pratio sam kao u transu. Glas joj se stapao u stotine umilnih molitvenih jauka na ogromnom mezarju. inilo se da pele zuje nad konicama ili denetski hor ilahijama ispraa ehide u vjenost. Kada je dostojanstveno ustala, vidio sam balzamirano lice i zapis o smrti kao peat na pergamentu. Eto, to se dogodilo na pravdi Boijoj. Priao sam joj, nazivajui selam. Ona, kao da je slutila razlog mog pokuaja da razgovaramo, otvorila je duu. Sin Miralem Moj mu Mehmedalija jo nije pronaen. Kad je krenula ofanziva i kad sam vidjela da je ejtan nadvladao, napustila sam kuu. Vodila sam za ruice kerku Zejnebu i sina Miralema. Zejneba je u Sarajevu, studira medicinu. esto dolazi. Miralem je ovdje, eno vidi li onaj baluk na kojem je ilibarski tespih. Boe, kako samo svijetli mom Miralemu nad kaburskim jastukom. Kada su nas uhrGodinjak 2010 / 209
4/20/11 1:15 PM
TALI
pavali u autobuse, ko ovce, oteli su mog sina. (Zaplakala je tada tiho bez suza.) Razdvajali su od nas sposobne mukarce. Boga mi, i neke lijepe ene. Miralem je imao esnaest godina. Bio je visok. Mrica. Ispod nosa mu je raslo bijelo paperje. Nagovarala sam ga da to obrije,a ali on se nije dao. Sve se prsio i nasilu htio da odraste. Po tom paijem perju jedan zlotvor ga je biljegovao. Zgrabio ga je i gurnuo meu jadnike koje su opkoljavali uperenim pukama. Vukla sam za rukav onog stranog vojnika i plakala da mi vrate sina. On me je nijemo gledao i kao da ga se nita nije ticalo. Odmahivao je rukom kao da sam dosadna muha. Prila sam drugom. I on me odgurnuo u autobus, koji je skoro kretao. Ostale su mi oi na Miralemu dok je autobus praio prema Tuzli, naem odreditu. Pored puta sam vidjela puno ubijenih. Neke sam prepoznala. Na nekim mjestima su bili ubijeni zajedno sa stokom koju su vodili. Kao da je prohujalo neko strano nevrijeme. Odvedoe mog Miralema, oko moje iskopae, duu izvadie da je nosam ovom pustopoljinom. Vidjela sam ga prvi put, ustvari, prepoznala sam ga po gumenoj izmi, na kojoj je bila zelena fleka. Babo mu je tu izmu zakrpio kada je zadnji put dolazio kui s linije. Ubili su ga muki. To mi je pokazao neki gospodin iz Dravne komisije, okreui skelet i lobanju. Pokuala sam mu ispod koatog nosa vidjeti brie zbog kojih je moda izdvojen, ali ga je Boija ruka obrijala i rasijala ovom tunom zemljom. Kum Moj mu Mehmedalija je radio u tvornici, ovdje prekoputa mezarja. Zajedno s njim radio je i njegov jaran Mihailo iz Bratunca. Pazili su se ko braa. Kua se pravila Mihajlova, svi mi ili pomagali. Naa se kua pravila, pomagali Mihajlovi. Rodio se Mihajlov sin Savo, Mehmedalija ga kumovo. Kada se rodio Miralem i na sunetluku, Mihajlo ga drao da se kumstvo potvrdi. Kako su se samo Miralem i Savo pazili i druili. Negdje tu prema Bratuncu, imali smo vonjak, moju didovinu. Kada se rodio Miralem, Mihajlo donese sadnicu divlje kruke i ukalemi kalatuu. Kako je samo raala. Poetkom rata u Hrvatskoj Mihajlo ode u dobrovoljce. Vraao se s posavskog ratita pijan i dolazio u nau avliju pucajui. Zvao je Mehmedaliju da izie: Izlazi, Meho, kum ti se vratio iv sa ratita, nosim ti poklon iz ustake zemlje. Zavukao je ruku u torbak i prebirao neke stvari. Izvadio je sahat, neto starinsko s ispisanom posvetom iz Budimpete. Mehmedalija pogleda u me i nekako udno prozbori: Nemoj, kume, nemoj, meni sahat ne treba, meni je Bog izmjerio vrijeme u ovom ludilu.
210 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Kalatua
Mihajlo se ko malo naljuti i ostavi sahat na verandi mrtav i nenavijen. Tu se njegovo vrijeme okonalo i zaustavilo. Daj rakiju, kume, pusti sat!? Kad zavrimo s Hrvatima, onda emo mjeriti vrijeme kako mi hoemo i odmjeravati kome hoemo po naoj pravdi, galamio je Mihajlo, kolutajui zakrvavljenim oima. Gledao je mog Mehmedaliju: Sluaj, kume, ja kumstvo neu pogaziti, ali ti mora znati s kim si i za koga si. Ovo je zemlja Srbija. I Bog je s nama, na, a mi smo njegov narod odabrani. Zato, kume moj, prikloni se nama. A ime tvoje. to ba da ti aa da ime i Mehmeda i Alije. Ba dva imena da nosi. Otfikari bar to zadnje, jer Alija e vas u belaj odvesti. Bar se u imenu odreci Alije. Mehmedalija je utio i ni rije nije progovorio. inilo mi se da se kao malo pribojavao kumovih besjeda. Ona bratska ljubav i jaranluk izgubila se u pucnjavi i pijanoj vrisci. Tako je to trajalo sve dok i kod nas nije poelo. Mihajlo je doao jo samo jednom i, zaudo, bio je trijezan: Kume, bolje bjei u Tuzlu, spaavaj vamiliju, voe e biti klanja. Ja sam te upozoravao, ne mogu ti pomoi. Neka ti tvoj Alija pomogne. Vi ste za njim krenuli, pa, eto, neka vam tako i bude. Zlo je dolo preko Drine, dovaljalo se iz Zvornika. Kalatua Vratila sam se im se moglo nazad. Kum Mihajlo je ostao bez noge, kumstva i kumeta. Sin mu se oenio. Od mene zazire i okree glavu, kao da misli: Zato se ova ludaa vrati da mi ovdje prkosi i izaziva? Naiem kraj njega ispred trgovine, gdje pije pivo i neto raspravlja o ratu. ivim sama u svome emeru. Samo me Zejneba ponekad obraduje. Pita za babu. Ja jadna sve iekujem da se odnekud pojavi, iako znam da nikad nee doi. Bar da i njegove kosti pronaem, da na njegov mezar, na baluk tespih od ilibara stavim da svijetli u ovoj podrinjskoj pomrini. Zejneba mi je radost jedina i ekam da postane doktorica da bar malo pripomogne ovom napaenom narodu, da im suze mehlemima posui na dui. Moje srce kameno moe samo da se rasprsne, u prainu da se pretvori i da ga duom mojom rasijem na mezarima skrivenim. Da se Mehmedalija i ja bar tako sjedinimo i sinu naem pripomognemo na onom svijetu. Rano moja, dijete moje, jo je tebi tvoja mater potrebna. Kad sam prvi put otila u vonjak, krenula sam prema kalatui. Ona bi mi radost bila. Sona i jedra, slatka ko da je novoroene moje u stomaku. Ko moj Miralem da se ponovo raa. To bi mi bar malo duu povratilo i razgalilo. Gledala bih kako kruka raste, behara i raa. Taj miris bi me osvajao i nosio brdima i proplancima, ispod oblaka, za suncem i mjesecom. Tiho bih lebdjela za Miralemovom sjenkom. Miraleme moj, kalatuo moja. Godinjak 2010 / 211
4/20/11 1:15 PM
TALI
Vonjak je pust. Stari dedin orah, ispod kojeg sam aikovala s Mehmedalijom, a orasi nam padali u krila, posijee neko motorkom. Samo gradne ostale razbacane. Nanina jabuka senabija nestala. Nema nane, nema senabije. A zelenika moja, to je dedo ukalemi kad sam bila mala nestala. Sve ljive pekmezue od kojih se kumska rakija pravila sasjeene. Pronikle neke mladice eljne njegovanja i okopavanja. Kruka kalatua odsjeena je u visini koljena, kao dotiklava neiju izgubljenu nogu. Iz tog patrljka mladica iznikla ko brk Miralemov. Plakala sam i gorko listala sjeanja iz vonjaka. Jednom tako, dok sam sjedila pored onog patrljka kalatue, ispod, polugola protrala luda Janja, Mihajlova rodica, pjevajui udnu naricaljku: Kalatuo, kruko muka, kumain je posjeko te, sjekirom je zaklao te, da ga nou ne probudi, u ludilo ne odvodi, zbog kumeta jedinoga to vonjakom nou eta. Miraleme, kruko muka, neu da mi lie uka, jer mi mozak razvaljuje, duu moju nastanjuje, od toga u da poludim. Ne prkosi, ne prkosi, jer mi kume vie nisi. Zaklat u te, sasjest u te, kalatuo, kruko muka, jer ne mogu ja podnijeti da mi tvoje lie uka. Rastanak Kia i led te noi uoi velike denaze. Sead i ja pakujemo nae pokretno umjetniko dobro za Sarajevo. Majka Hatka nam pomae u pakovanju, kao da negdje selimo. ao joj kao da se od bliskog roda rastaje. I meni je ao. Ali mi moramo na put, jer put slike smrti kroz Bosnu nastavljamo. Naa namjera je da dokaemo da je Srebrenica bila u svakom budaku BiH. To su osjetili svi oni koji su bili s nama u Potoarima. Naa rana na dui je jedna rana i nosit emo je dok je ovoga svijeta. Boija pravda e da nadvlada i ona je jedino dostina. Kazni ih, Boe, jer znali su ta rade. Dok smo stajali negdje na Romaniji na putu za Sarajevo, zbog nevremena, gledao sam kako se munje igraju nebom, gromovi vrite, uinilo mi se da majka Hatka njie beiku na nebu, u Potoarima, uspavljuje sina Miralema. Ispod jastuka ubrana kruka kalatua mirie. Ti znaci na nebu otvorie mi se kao potvrda da nas sami Bog gleda
212 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*-32
1992., Nulta godina
Faruk ehi
nao sam starca iz jednog sela koji je kao tenkista SS divizije Princ Eugen uestvovao u tenkovskoj bici kod Kurska. Imao je vie osamdeset godina, nizak rastom, ivahna temperamenta, priao je kao da je Drugi svjetski rat juer zavrio. Zadizao je koulju i pokazivao trbuh i torzo govorei: Vidi, izranjavan sam posvuda, nema mjesta bez oiljaka ni kolko da se ugasi cigara. I onda bi povukao dubok dim iz cigarete i zagledao se u zeleno penino polje kojim je arlijao suhi majski vjetar. Kroz doline i iznad brd razlijegala se tiha grmljavina detonacija na udaljenim ratitima. Nepoznat neko se upravo u ovom trenutku borio za ivot, drugi nepoznat neko ve je bio mrtav. Karelijeva kua je liila na kou njemakog tenkiste, krajikog dida iz sela Pitaline. Teko je pronai jednu ciglu u njenim zidovima koja nije zakaena gelerom XXL formata. S unutranje strane zida, u prostoriji gdje smo odmarali od strae, neko, bez sumnje talentovan, uspio je pronai tu ciglu i, s naknadnom pameu, plosnatom zidarskom olovkom zapisati: Izgubljenost i beznae obuze nae lae, prvi dani rata su mlada rosa, mi smo pijani bumbari. Znate ko je Kareli, ovjek, prema usmenoj predaji, koji je pojeo itav bicikl pred drugom Titom i jo nekoliko kilograma dinamita. Poslije su ga pitali kako je to uspio i da li je imao posljedica. Kareli je rekao: Samo me malo bolio eludac, vjerovatno od dinamita. Njegova kua, ogromno i neuseljeno ljudsko gnijezdo, bila je udotvorno neunitiva, uplja kao rende, ali je nikakva granata ni raketa nije mogla konano oboriti na zemlju. U njenom betonskom podrumu bili smo nedodirljivi. Protjerani smo na lijevu obalu Une. Usredotoitu se na lica ljudi i stvari koji mi uskrsavaju u sjeanju. Mjesto radnje su naputene kue lijeve obale, koje su ve drugi ili trei dan rata potpuno izgubile svoju toplinu i prvobitnu namjenu. Ukuani su nestali i postali izbjeglice. Njihovi anfasi su zamagljeni i izvan fokuGodinjak 2010 / 213
4/20/11 1:15 PM
EHI
sa. Katapultirani iz vlastitog grada, u tuim gradovima i mjestima oni se tek ue biti izbjeglicama. Iako su se svi ljudi s orujem brzo kretali i stalno trali pod granatama i mecima, sve mi je sada izgledalo usporeno, zaleeno kao u muzeju votanih figura. Jedno lice se posebno izdvaja u opem haosu, lice mladia u ranim dvadesetim godinama s oiljkom i razrokim oima. Kosa mu je tamna, a put svijetla, oi rasporeene tako da lice ima pomalo azijatski izgled. Njegovi pokreti tijela su energini, tijelo mu je miiavo i skladno graeno. Lice je grubo i njeno istovremeno, i u njemu se elja da izgleda opasno sudara sa mladou njegovih godina. Jednom nogom je na prozoru, a drugom je stao na kau, gleda napolje prema drugoj strani rijeke, gdje se nalazi skriveni i do zuba naoruani neprijatelj. To su nai gradski Srbi i njihovi roaci sa grmekih obronaka sili u grad da se konano obraunaju sa Turcima, govori mi gledajui prema drugoj strani rijeke. Ti si zalutao ovdje. Lii na tatinog sina. Bjei dok jo moe. Obratio mi se podrugljivo, arajui oima po sobi koja je iznenada postala klaustrofobina zbog tenzije izmeu nas. Predmeti u sobi su bili naduti od vlage. Nedirnut luster je bio i vie nego iritantan. Parket je izigravao morske talase zaustavljene pokretom neije sveprisutne ruke. Da se u zraku usidrila sedmotakasta bubamara velika kao crveni delies, maui usporeno krilima, i poela se histerino smijati, krov bi se sruio i cijela kua bi zajedno s naim tragikominim likovima propala do sredita zemlje, tamo gdje su lutali profesor Oliver Lindenbrook, Lars s patkom Gertrudeom, zli grof Saknussemm i njegov vjerni sluga Torg. itava mladieva vanjtina je isputala nervozne silnice, i strah me pogledati ga u oi. Neto u njegovom licu se zauvijek otkoilo, jer je veliki zavrtanj u srcu popustio. Tad sam ga vidio prvi i posljednji put. Hiljadu devetsto devedeset tree grad koji smo poznavali nestaje pred naim oima. Maskiraju ga biljke i ruevine, a unato cjelodnevnim eksplozijama on zadobija hipnotiku auru, i mi ga potujemo. Postaje stran i nepregledan glavni grad nae utopije koja glasi: hou da se vratim kui i da sve bude kao prije. Ima neeg zadivljujueg u propadanju koje napreduje iz sekunde u sekundu. Propadanje obuhvata svu materijalnu stvarnost, a prvo strada ono to je ovjek napravio, mrtve stvari postaju jo mrtvije, vraaju se u hemijske elemente. Ugljik je najraireniji, dominira u pepelu isto koliko i u dijamantu. Razorenost Karelijeve kue dostie svoj zenit. Niko vie ne razmilja o vodi i ribama. Ribari su postali ratnici. U potpunoj transformaciji jednog svijeta u drugi noga predratnog nogometaa ne dodiruje loptu nego pazi da ne stane na nagaznu minu. Krajem aprila priroda se budi iz zimske uspavanosti, i to prolazi neprimjetno. Polagano se vraamo primitivnim oblicima ivljenja, gdje je najvanije biti sit, u toplom i na sigurnom. Uimo se mrnji, jer je ona jedini nain preivljavanja, i pomou nje je mogue probuditi bijes i silu, koji e te odrati u ivotu, koji e ti dati volju za ivotom. Nije se te214 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
1992., Nulta godina

ko nauiti mrnji, jedino se treba prepustiti svome tijelu. Nismo se mogli osloniti na izobilje oruja i municije ni na matinu zemlju iza svojih lea, kao nae bive komije, pa smo se oslanjali na sebe, na ono najjae u ovjeku, hrabrost je bila nae najubitanije oruje. Iz nje proizlazi sintagma: topovsko meso. Kako je smijena ta elja da ti tijelo ostane neokrznuto. ovjek se napree do krajnosti samo da bi ostao netaknut. Uspostavlja otre granice na svojoj koi da bi sauvao hrpu mesa i kostiju, srce i, moda, duu. Poslije toga grad i ovjek nikad nee biti isti, pod uslovom da ovjek doeka zavretak rata. Grad se ne moe unititi, on je nedodirljiv i ovjek e svu snagu iskoristiti da ga obnovi i iznova na ruevinama podigne svoju raskomadanu duu. Pokuaj je u startu osuen na propast. Nita nee biti kao prije, tu injenicu jo niko ne zna. Svi vjeruju u vlastitu budunost i prosperitet grada, to je i opravdano, jer tako razmiljaju ljudi nakon svakog rata. Trenutak kolebanja i sumnje prolazi, i ja opet vjerujem u grad i rijeku koji trebaju svim snagama dii ljude iz stvarnog pepela. Dati im volju za ivotom. Ulice su pune kostur spaljenih kua i novonastalog smea. Svaki komadi smea ima svoju ivotnu priu i vapi za pripovjedakom rekonstrukcijom. Jedna kugla smea je jednaka Borgesovom Alephu, i u njoj se sustiu mnoga vremena, prostori, ljudi, ivotinje i stvari, samo to su njihove ivotne boje potamnile kao rastaljen srebreni escajg. Kada nae kue prestanu biti privremeni muzeji u kojima nije, iako bismo mi to voljeli, izloena naa nedirnuta prolost, kue e postati useljive. Za deset godina vanjski tragovi rata e biti vidljivi samo na crno-bijelim fotografijama. O unutranjim tragovima se mogu napisati tomovi, uzaludni tomovi. Paradoksalno je to to je naa bioloka i svakojaka druga smrvljenost osuena na pobjedu, koja je u suprotnosti s estim naletima tuge zbog mrtvih, zbog ivih, zbog svega. A onaj mladi s oiljkom i razrokim oima, kojem su spolovilo otkinuli i stavili u usta, on je ve mrtav devetnaest dugih godina
Godinjak 2010 / 215
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*-32
Idu ele...
Mehmed edovi
Godina je 1955. Od usta do usta, u selo Rice stigla je vijest koja je uznemirila tihe stanovnike. Seljak je imao nos za loe vijesti i nekako znao kad one dolaze i kad e mu oteati ionako teak ivot. Ova je bila od onih koje su se uplaili i nisu krili svoj strah. Dan nije priveden kraju, a ve su svi znali da u selo dolaze ljekari. Vele, doktori pregledaju glavu, upaju dlaku iz kose, gledaju tu dlaku kroz nekakvu napravu i ako na njoj nau bolest, iaju. Ubrzo se potvrdi da su doktori ve bili po drugim selima i da je barem polovina seljana oiana do glave. Najvie su se zadeverale seoske djevojke stasale za udaju; one kojima je kosa upletena u bujne pletenice bila simbol njihovog curinstva, ali su se potajno nadale da e to ianje njih obii, jer u njih je kosa duga, gusta i zdrava. Kad su doktori stigli, a stigli su bre nego to se iko nadao, smjestili su se u kuu Ajne Husejinove; ugledne ene, pametne i uvene po svojoj snalaljivosti i inicijativi. Takva vrsta pregleda itavih sela uglavnom se obavljala po privatnim kuama, onim malo veim i prostranijim, jer drugog mjesta nije bilo po mjestima opustoenim ratom. Ajna je bila Huseinova ena, ali su svi eto upamtili nju, a Huseina se jedva ko sjeao. Bila je bogata, pitala se o svemu u selu i njena rije je, poesto, bila zadnja. Tokom rata, selo Rice je potpuno izgorjelo i kuerci koji su izgraeni na zgaritima bili su mali, tijesni i sirotinjski. Kua Ajne Huseinove bila je neto vea od ostalih, imala tri sobe, hodnik, hamam i podrum. Njena kua je, ustvari, bila najvea u to vrijeme. Ajna je imala etvero djece; najstarija je bila Zilha, ljepotica prispjela za udaju.
216 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Idu ele...
Oko Zilhe je oblijetalo mnogo udvaraa, zbog njene ljepote, ali i zbog ugleda majke i bogatstva u zemlji i stoci. Visoko, krupno djevoje, crvenih obraza, lijepih vedrih oiju, duge, crne kose upletene u debele pletenice koje su padale po bujnim grudima. Zilha se drala ponosno i gordo, majka je nauila da hoda uspravne glave. Kada bi djevojku, odluta li u kraj vrta, majka Ajna pozvala, a zvala bi je glasno da svi koji se zateknu u okolici uju, u glasu joj se osjeao majinski ponos. Oko Ajnine kue, u prostranoj avliji okupilo se mnogo seoskog svijeta koji je ekao pregled. Doktori su se smjestili u najveu sobu, koja je koritena samo kada bi doli kakvi ugledni gosti. Guva, galama, cijelo selo pred kuom; nita od toga Ajnu nije omelo u njenom naumu. Zamijesila je pogolem kola maslenjak, koji se pripremao samo u posebnim prilikama, da doktorima koji su neprestano pregledali ljude i nisu odmarali ve nekoliko sati, napravi da jedu i da ih povrh svega zamoli da ne iaju njenu Zilhu. U to vrijeme Kasim je bio djeak od sedam godina. iv, nemiran, inteligentan djeak koji se nije smirivao na jednom mjestu i koji je u svemu traio nain da se naali sa svojim vrnjacima. Na pregled su doli njegov otac Haso, majka Muhiba i brat Avdija, koji se tek zamomio; te godine je napunio osamnaest. Ajnin najmlai sin Mehmed bio je generacija s Kasimom, a s njima je nerazdvojan drug bio i azim. azim je imao majku Rahimu i dvije sestre. Starija Nezira, ve prispjela za udaju, seoska mezimica, lijepa djevojka oko ije kue su oblijetale muterije, ali se ona nadala samo jednom mladiu. Nezira i Zilha su bile dobre drugarice, lijepo su se slagale i stalno druile kao i njihove majke. Ustvari je to bio samo privid koji su obje strane uspjeno odravale i njegovale. Dvije djevojke jedna drugu ba i nisu voljele, jer su poesto u svemu bile konkurencija, takmiile se, imale iste momke i udvarae. ee je u toj tihoj bici na dobitku bila Zilha, zbog ugleda majke i miraza, a Nezira je ostajala da tiho odboluje svaki poraz od svoje dobre drugarice. Kasimov brat Avdija vaio je za najljepeg mladia u selu i za njim su uzdisale mnoge djevojke. Otac Haso, imao je naum da ubrzo oeni Avdiju. Za svoga sina on je odabrao Zilhu ili Neziru; njemu je bilo manje bitno kojom e se Avdija oeniti jer su obje imale lijep i bogat miraz koji e donijeti u kuu u koju se udaju. Avdija se oko izbora i djevojke malo pitao; ta Haso kae to tako i bude. Da ne bi doktora i ianja, Avdiju bi dosta prije oenili, i ko zna da li bi tada bilo ono to e biti, jer taj dan e mnogima zauvijek promijeniti ivot. Djeci je sva ta guva oko doktora, mnotvo svijeta kao da je pilav, i vrijeme bez poslova i obaveza bilo zanimljivo. Niko ih nije dirao, zabavljeni sobom i igrom oni su uivali. Godinjak 2010 / 217
4/20/11 1:15 PM
EDOVI
Doao je dan pregleda. Majke ije keri su dolazile na preglede bile su zabrinute, posebno ako su cure stasale za udaju kao to je to bio sluaj sa Zilhom i Nezirom. Cure bi sigurno zvali ele, takav je seoski svijet, zadirkivali bi ih, dizali na ruglo i za sva vremena bi bile pod mahanom. Djeaci, Kasim, azim i Mehmed nisu previe brinuli zbog ianja, jer za njihovih sedam godina to nije bilo nimalo bitno. Kada su ih doktori pregledali, sva trojica su morali na ianje; da je bilo drugaije, moda bi se neki i ljutio, ovako im je bilo svejedno. iali su ih odmah, u manjoj prostoriji, na kratko. Iz susjednih mahala, koje su sve to ve prole, dola je vijest da oni kojima zapadne ianje, naredni dan moraju ii u Toie, u Dom zdravlja, a djeci je bila golema radost to e vidjedi Toie. Mislili su da od Toia nema dalje svijeta i kad su majkama govorili koliko ih vole, govorili su: Volim te do Toia, to je bilo najdalje mjesto za koje su znali, ustvari, udaljeno od Rica tek nekoliko kilometara. Taj dan e Zilha Ajnina zapamtiti dok je iva, jer su ljekari, koji se niim pa ni sonim maslenjakom nisu mogli podmititi, odluili da se Zilha mora iati. Ajna je bila jednako oajna kao i njena kerka, jer ona je moda i bolje znala ta to ianje znai djevojci njegog ugleda. I Kasim je zapamtio taj dan, Zilhin pla i pla njenih drugarica koje su oiali i prije nego to su se snale. U rukama su drale debele, guste pletenice odsjeene kose koje su ovlaile od njihovih suza. Jecale su i plakale, okretale glavu od ostatka svijeta na avliji, skrhane i unesreene. Jednima ao djevojaka pa i oni s njima plau, a drugi ih saaljevaju, a likuju i drago im. Tako je to u ivotu, uvijek e se nai neko koga tua nesrea usreuje, drugaije nije bilo ni toga dana. Doktore, niko niim nije uspio potkupiti i sprijeiti ianje. Ukoliko su u korijenu kose pronali to to su traili, ianje je bilo istog trenutka, bez ekanja i predomiljanja. Zilhina tragedija bila je vea jer je ianje mimoilo njenu nerazdvojnu drugaricu Neziru, a i Avdija, mladi za kojeg su se djevojke tiho otimale, ostao je s kosom na glavi. Raspored u Toiima se tano znao. Svaka mahala imala je svoj dan kada su morali svi biti na pregledu, i ve se znalo ta ih tamo oekuje. Glas o pregledu brzo putuje. ekalo ih je brijanje oiane glave i stavljanje gipsa na glavu, gipsa koji je izgledao kao ljem. Tu u Toiima, vrena je jo jedna selekcija zavisno od stepena oboljenja. Tako su jedni dobijali gips preko cijele glave, a drugi samo bijelu kapicu. To je izazvalo jo dublju podijeljenost i zlobu meu narodom; podsmijehe i ogovaranja, podjelu na one nie vrijedne i one bolje, s kapicom.
218 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Idu ele...
U uskom hodniku u kojem se sve deavalo prolivene su gore suze nego onda kada su morali biti iani. Ljudi su se bunili, svaali, galamili, ene vritale, kukale... Gips na glavu stavljao je bolniar koji se zvao Muharem Karika, on i njegov kolega Bajro. Bolniari deveraju s narodom, ne zna se ko se vie dere i urla, ko je nervozniji i ljui. U nekoliko navrata se uinilo da bi moglo doi i do tue, no sve se brzo smirivalo, sve osim plaa i jecanja koje nije izlazilo iz tog hodnika od poetka do kraja pregleda. U ratu je Muharem ostao bez noge. Na mjesto njegove sad je bila drvena noga na ijem vrhu je bila metalna karika da se drvo ne bi rascijepilo kad hoda. Zbog toga je dobio nadimak Karika. Bio je prgav ovjek, isfrustriran, vjeito ljut. Krupan, hodao je ponosno i sigurno se oslanjao na onu nogu bez ikakve take; eljao se na razdeljak. Muharemov otri, autoritativan glas jeao je onim hodnikom kad bi podviknuo, a podvikivao je na svakoga. U prepunom hodniku koji je vritao nezadovoljstvom jedva da su se primjeivala trojica djeaka; Kasim, azim i Mehmed, koje su u Toie dovele majke. Ambulanta zvoni od Karikina glasa koji proziva Kasima i njegovu majku Muhibu. Letimian pogled na glavu i naredbodavan ton: Gips vie Karika. More li kapa, iv bio? Ne moe, eno, gips i gotovo neumoljiv je Muharem. Kasim je mirno sjedio na gruboj drvenoj stolici. Obrijali su mu glavu, onda namazali jodom koji je klao da se jedva moglo izdrati, a izdralo se zbog straha od Karikina podvikivanja. Na jod su mu, oko itave glave zamotali zavoje potopljene u gips, sve do uiju. Sloj mokrih zavoja, sloj samog gipsa i za par minuta na glavi je pravi, vojniki, gipsani ljem. Od trojice djeaka samo azim je imao sreu i dobio bijelu kapicu, pa se smijao Kasimu i Mehmedu kada ih je vidio sa gipsom. Poslije su saznali da je ta kapica od takvog materijala da ispod nje kosa nikako ne raste. Od bolniara u Toiima su dobili stroge upute kojih se moralo pridravati. Kapica i gis nisu se smjeli skidati sa glave trideset dana, ukoliko bi se neko usudio da ne poslua stroga uputstva, rizikovao je da sve ponovi od poetka. Za nekoliko dana pola stanovnitva u svim mahalama hodalo je bijele glave, sretniji sa kapom, ostali sa gipsom. Seljak je navikao na belaje, pa je vrlo brzo svikao i na novu muku. Udatim enama je bilo dosta lake, njima niko nije zamjerio ni zbog ianja ni zbog gipsa. Preko glave bi omotale amije pa se jedva primjeivalo da ita drugo ima ispod. Djevojke su omotavale alie, stariji ljudi motali franjelu oko gipsa i nabijali kapu, kao i momci koji su odjednom svi imali kojekakve kapice i kape.
Godinjak 2010 / 219
4/20/11 1:15 PM
EDOVI
Jedino djeca se niega nisu stidjela, u poetku im je to bilo i zabavno. Jo isti dan su izmislili novu, praktinu i zanimljivu igru s tim gipsom na glavi. Udarali su se glavama kao ovnovi iskuavajui iji gips je tvri i ko moe vie izdrati. Kasim je bio glavni u tom ducanju i mogao je najsnanije udariti i izdrati kad drugi udaraju. Imalo je to i svojih negativnih strana. Svrbilo je ipod gipsa da se nije moglo izdrati. Prvo su trpjeli i stenjali, a onda se i tu pronaao lijek. Ispod gipsane kape bi, od uha do uha provukli kai pa ga povlaili sa jedne i druge strane gdje svrbi, ali samo toliko da gips sluajno ne bi spao, jer bi ga u tom sluaju ponovo trebalo nositi trideset dana. Oiani su preko noi postali seljani drugog reda, osramoeni i ponieni, predmet podsmijeha. Neko je u toj euforiji i nadmudrivanju izmislio pjesmu: Idu ele, kape im se bijele... Mnoge djevojke su zbog ianja raskinule vjeridbu sa momcima, mnogima je to ianje i gips na glavi promijenio ivot. Zilhina majka je javno obznanila da daje vei miraz uz kerku, zbog toga jer je oiana, pa je osim pogoleme i lijepe njive davala i kravu brezu. inilo se da je sve uzalud, jer s takvim djevojkama niko nije htio da aikuje i svi su ih zaobilazili. Zilha je bila neutjena, svake veeri je vjeala svoje odsjeene pletenice ispod rafe i gledala u njih, gledala i jecala. Danju je gips pokrivala alom, a mrtvu kosu vezala oko vrata. Trideset dana ponienja, ducanja i svrbei oteglo se dosta due onima s gipsom nego sretnicima koji se nisu iali nego pakostili onim s bijelim glavama, no i to je prolo. Opet se u zakazano vrijeme valjalo pojaviti u Toiima, i opet se znalo ta ih ovaj put eka. Bilo je vrelo, sparno ljeto. Lijepo vrijeme, glava se znoji, ispod gipsa svrbe, sve se urotilo protiv oianih nesretnika. Bolniari skidaju gips. Svi Boga mole da im gips skida Bajro, jer Bajro pokvasi glavu pa se sve lake odlijepi od glave. Ne trza i ne vue, ne galami kao to Karika galami. Onaj ko doe Kariki u ruke, tome je znala potei i krv iz glave, vriti se i plae, jer on vue i trza i otkida, nemilosrdan je i nije ga briga za tuu bol. Oni koji su se usudili da gips skinu ranije, ne obazirui se na molbe, kuknjavu i pla, od bolniara su dobijali jo trideset dana noenja novog gipsa na glavi, a i takvih je bilo. Nita nije pomagalo da Karika bude malo njeniji prilikom skidanja oklopa s glave. Donosio je narod jaja, sir, kajmak, ta je ko imao, donosio i davao, ali je rijetko pomagalo. Kasim je cijelu no sanjao Muharema Kariku, kako mu vadi zube, plakao i vritao, otimao se, bjeao, a nije mogao pobjei, noge ga nisu sluale.
220 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Idu ele...
U ekaonici ambulante stajao je sav ukoen i kada ga je Karika prozvao da ue, zaplakao je od straha. Gips na njegovoj glavi drao se jo samo malo za tjeme, ostatak se odvojio od eanja kaiem. Majka ga je posavjetovala da plae kad mu budu skidali gips i da glumi da ga boli, boljelo ne boljelo, da se ne bi desilo da sve opet ponovi. Bilo je ena koje su zbog straha od boli i Karike Muharema dan prije skinule gips kod kue, pa ga, kada bi krenule na pregled formalno stavljale na glavu. Kasim je vritao, a da Muharem nije estito ni poeo raditi. ta se dere, mali, nemoj biti tolika kukavica doeka ga bolniar, koji je bio prepreden i kojem se moglo podvaliti samo ako je on to htio. Kasimova majka Muhiba donijela deset jaja, samo da joj ne trga gips i da je ne boli. Ostavi to na sto, ako si skidala gips ranije, nita ti nee pomoi pa ni ta jaja. Hladno e Muharem. Muhiba skida amiju s glave, a gips spade zajedno sa amijom. Skidala si prodera se Muharem. Nisam, ivota mi. Prestraeno e ena. Jesi, jesi, skidala si govori Karika, onda se okree Kasimu koji sjedi na stolici sav u gru od straha i pita ga: Je l skidala Kasime, je l skidala!? Kasim pretrnu od strogog Karikinog glasa. Jest rekao je, a da, ustvari nije znao ni ta je rekao. Majka ga je samo tuno pogledala, ljuta toje izdao pred bolniarom. To je spalo dok sam spavala, samo od sebe, nisam ja skinula rekla je. Muhiba je bila jedna od rijetkih koje Karika nije kaznio s jo mjesec dana noenja gipsa. Stavio je drvenu kaiku u posudu s jodom i Kasimu namazao glavu. Klao je jod, nije da nije, ali Kasimu je bilo ao to je izdao majku pa je to peckanje osjeao kao zasluenu kaznu. Nakon skidanja gipsa, bolniar bi po glavi razmazivao jod, i tako svaka tri dana. Nije dodue vie moralo da se dolazi u Toie, nego je to radio svako kod svoje kue. Zaudo, od straha da se kompletan proces ne ponovi, ljudi su se pridravali uputa, jer vie niko nije htio Kariki u ruke. Jod je redovno razmazivan po glavi. Kad nije bio jod, bila je neka krema koja je smrdjela a glava svrbila za ne izdrati. Kad je nanoena ta krema, preko nje je stavljan tanki papir. Za vrelih dana se to cijedilo niz lice, neizdrivo svrbilo, ali niko nije pomislio da preskoi koji dan i ne namae glavu. Radost je, ipak, bila vea kada se razmazivala ta krema, u odnosu na crvenouti jod, koji zaudara, pee i boli vie nego ita. Bolovi se brzo smire, ali je to trebalo izdrati.
Godinjak 2010 / 221
4/20/11 1:15 PM
EDOVI
Nakon mjesec dana naizmjeninog mazanja glave ilo se Muharemu i Bajri na kontrolu u Toie. Ovaj put su davali litar joda da svako nosi kui i nastavi tretman jo neko vrijeme. Nepridravanje je moglo gips ponovo vratiti na glavu, a to niko nije elio. Kasimov stariji brat Avdija lake je odluio o enidbi. Nezira se nije iala, postala je popularnija od svoje drugarice pa je Avdija odluio da mu ona bude enom, a otac se sloio s tom odlukom. Ocu je bio bitan miraz koji je iao uz curu, a Avdiji to to se nije iala pa mu enu nee zvati ela. Godinama kasnije, dvije njive koje e Nezira donijeti u miraz oduzet e drava i od njih Avdija vie nee vidjeti koristi. erbe je bilo lijepo. Sviraju braa Begi s violinom i argijom, puna avlija naroda koji je doao na veselje. U mraku, Zilha neutjeno plae. Glava joj namazana jodom i prekrivena aliem; oko vrata svezana njena kosa upletena u pletenice. Kasim je i na bratovoj svadbi pokazao da je spreman da se naali i podvali drugovima, ne znajui da posljedice mogu biti goleme. Flaa s jodom koji su dobili u Toiima stajala je na malom drvenom prozoru, trone kue u kojoj je bilo veselje, zavuena izmeu drvenih ipki koje su ile preko prozora. Kue su tada obino imale svega dvije sobe, u jednoj se ivjelo, a ona druga je bila rezervisana za goste. ene sjede, piju erbe i kahvu u jednoj sobi. Traaju ene i ogovaraju. Neka ree da je Ajna poruila Avdiji da odmah iste noi otjera Neziru, a ona e uz svoju kerku Zilhu utrostruiti miraz. Gotovo je sad, ta je bilo, bilo je... otac je volio miraz, ali je sinovljevu enidbu smatrao gotovim inom i to vie nije mislio mijenjati. U onoj drugoj sobi igrao se Kasim sa svojim vrnjakom Muhom, koji je bio nizak i bucmast djeak i volio Kasima, tek godinu starijeg. Jednom prije Kasim je Muhu navratio da se popne na stub i dodirne ice od struje koja je tek dola u selo. Muho je posluao i jedva preivio strujni udar. Drugi put ga je navratio da skoi sa drveta, stare johe s padobranom napravljenim od ebeta, i tada se Muho dobro razbio. ta god da mu je Kasim rekao, Muho je sluao, svaki put, pa i ovaj. Muhu je zainteresovala ona flaa s jodom to je stajala na prozoru. Kasim ga je samo malo nagovorio da je dohvati, govorei mu da je to sok od kojeg se pravi erbe. Mogu li se malo napiti? Pita Muho. Skupo je to, al moe malo... zadirkuje i nagovara Kasim. Muho dohvati flau s prozora, nagne i napije se. Kako je popio onaj jod, tako je poeo skakati i vritati i plakati i prevrtati se... Sreom da je malo popio i da su mu ene, prekinute u ogovaranju, dale da pije mlijeka i erbeta i tako nekoliko puta.
222 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Idu ele...
Muhi je brzo bilo bolje, a jo bre je zaboravio da ga je Kasim nagovorio da se napije joda. Taj dogaaj nimalo nije pokvario prijateljstvo dvojice prijatelja. Nakon dvije godine i Zilha se udala i to za ovjeka koji se prije nje ve jednom enio. Smatralo se da je cura s manom, a i on se enio, tako da su se nali. ivjela je sretno i rodila troje djece. Nikada nije zaboravila sramotu onih dana kada je morala da se oia i nosi gips na glavi. Kasim, Mehmed i azim ostali su da rastu, drue se, vesele, tuguju, podvaljuju jedan drugom sitne pasjaluke. Nezira je s Avdijom ostala do kraja ivota, i oni su imali troje djece i brak na kojem su im mnogi zavidjeli. Nakon trogodinjeg deverata s gipsom, jodom i kremom djeacima je porasla kosa, lijepa i gusta. Nikada nisu shvatili zbog ega je bilo ono to je bilo, zbog ega su ih iali. Priano je da je to zbog spreavanja irenja uiju, neke vrste epidemije, neko je spominjao i kugu, ali niko nije znao tano ta je to i zbog ega bilo. Kasim e, godinama kasnije, bolniaru Bajri, starom, iznemoglom i u penziji, kad god bude u prilici, naruiti evape, kafu i pie, zahvalan to nije muio ljude kada im je skidao onaj gips s glave. Bajro nee znati ime je zasluio da ga Kasim toliko simpatie, a ovaj mu to nije govorio. Proi e godine i vie niko se ianja i gipsa nee sjeati...
Godinjak 2010 / 223
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
REFERENCE BONJAKE KULTURE
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
UDK 930.85: 398.1 (497.6)
Bosanski krajinici-graniari u memoriji i trajanju*
enana Buturovi, Zemaljski muzej BiH, Sarajevo Lada Buturovi, Sarajevo
U ovom radu u centru panje su krajinici-graniari posmatrani u memoriji, usmenoj tradiciji i procesima globalizacije. Pratimo ih, na odabranim primjerima, od osmanskog perioda, kada je bosanskim muslimanima, Bonjacima, dodijeljena uloga glavnih uvara granica. Borci za odbranu granica Bosne, njenih krajina koje su bastioni odbrane Bosne i Carstva, ive kroz memoriju i tradiciju, dopunjujui definitivno sliku povijesti prema pro domo modelu. U suodnosu stvarnosti i tradicije, izgraene su norme koje je ine prepoznatljivom, u svjetlu javnog mnijenja iz dometa usmenih kultura. Idetifikacijom memorije i usmene historije u tkivu usmenih formi i njihovih prototipova dolazimo do kategorije Krajinici u trajanju. Tako kroz povijest koju narod pie dolazimo do savremenosti i svevremenosti. Kljune rijei: bosanski krajinici, Krajinici, usmena memorija, usmena tradicija, globalizacija u tradicionalnoj usmenoj kulturi, kristalizirane slike, junak, heroj
osni je od samih poetaka osmanskih osvajanja dodijeljena znaajna strateka uloga: da postane muslimanska zemlja i kao takva odbrambena linija prema hrianskom Zapadu. Tako je itava Bosna stoljeima krajite, granica, serhat, zemlja krajinika, graniara, serhatlija. Sloj epske tradicije 15. i 16. vijeka uva sjeanje na uspon Bosanaca na prve poloaje u Carstvu, njihov
*
I. Krajita, krajine i Krajinici u Bosni osmanskog perioda
Ovaj tekst je nastao opirnom razradom naeg izlaganja pripremljenog za XIII meunarodni kongres usmene historije Sjeanja i globalizacija, Rim, Italija od 23. do 26. juna 2004. Na Kongresu gaje pod nazivom Oral Memory and Bosnian frontier men from Krajina in the XVII th Century saopila Lada Buturovi.
Godinjak 2010 / 227
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
polet u osvajakim borbama, pri emu je Bosna istaknuta kao najpouzdanija turska krajina prema hrianskoj Evropi. Od kako je osvojio Ugarsku i Hrvatsku hoe turski car da Bosanci budu samo krajinici istie Kuripei. Ovoj Kuripievoj konstataciji prethode vrijedne zabiljeke o bosanskim krajinicima, nosiocima timara i njihovim obavezama da ratuju i izvan Bosne i da, nakon osvajanja novih teritorija, uvaju nove granice, kao i njihova nastojanja da se tome odupru, a da zadre timare i druge privilegije.1 Zaustavljamo se na karakteristinim primjerima krajina i krajinika koji pokazuju kakvu je snagu imala usmena memorija u globalnim kretanjima etnikih zajednica i razvitka njihove narodonosne svijesti, piui istovremeno njihovu povijest i doseui visoke domete stvaralatva. Ve turski popisni defteri iz 15. vijeka, zbirni katastarski popis iz 1455. godine, kojim je obuhvaeno krajite Isa-bega Ishakovia, prva organizovana turska oblast na podruju bivih jugoslavenskih zemalja i detaljni popisni defteri Bosanskog sandaka iz 1485. i 1489. pruaju relevantne podatke o prvom, najuglednijem, bosanskomuslimanskom krajiniku, timarniku spahiji, Grz Ilyasu, epskom erzelezu. Samo desetak godina kasnije, nakon vijesti iz deftera / a moda istovremeno/ o njemu e pisati turski hroniari.2 S juga, gdje je bio uivalac timara ekindija skopskog vilajeta 1466. godine (Grz Ilyas je upisan i u popisu 1467. 68. kao Ilyas, kao uivalac istih posjeda i naveden je kao gulami mir i serasker), ovaj Krajinik je iz Makedonije, krenuo, odnosno vratio se, u srce Bosne, u nahiju Brod, a u 1485. posjeduje timar i u Dobrunu, dok je odranije uivalac onog u nahiji Brod. Defter iz 1489. donosi podatke o uveavanju Grz Ilyasovih prihoda u nahiji Brod, pa je njegov timar upisan kao timar Ilijas-bega, odnosno odobreni su mu na uivanje prihodi jednog zeameta. Da je Ilyas-beg upisan u defteru 1489. godine bez ikakve sumnje Grz Ilyas pokazuju analize ukupnih podataka o timarima koji su se vezivali za njegovo ime, kako je utvrdila . Buturovi.3 Podaci iz deftera, kao i sauvane vijesti o njemu kod osmanskih historiara i hroniara, dosljedno potvruju u Grz Ilyasu istu linost, a zabiljeena predanja i sauvana epska tradicija, kao i vjerodostojna usmena historija otklanjaju svaku sumnju da su Grz Ilyas i erzelez Alija ista linost. Turski izvori hroniarskog karaktera donose obilje podataka o ivotu ovog junaka i svjedoe o epskoj slavi hrabrog muslimanskog ratnika iz Bosne
1 2 Benedikt Kuripei, Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530., Svjetlost, Sarajevo 1950., str. 31. Hazim abanovi, Krajite Isa-bega Ishakovia. Zbirni katastarski popis iz 1455. godine. Orijentalni institut u Sarajevu. Monumenta turcica. Serija II, Defteri, knjiga 1. Sarajevo, 1964; Istanbul, Babakanlk Arivi (BBA), Tapu defter (TD), No 18-fotokopija Orijentalnog instituta u Sarajevu, br. 61 (defter iz 1485); Istanbul, Babakanlk Arivi (BBA), Tapu defter (TD), No 24, fotokopija Orijentalnog instituta u Sarajevu, br. 62 (defter iz 1489). Osmanski izvori koji se ovdje citiraju navedeni su, uglavnom, u ranijim radovima enane Buturovi, i tom prilikom citirana su imena njoj veoma dragocjenih saradnika koji su joj pomogli u prevoenju odabranih izvora. . Buturovi, Bosanskomuslimanska usmena epika, Svjetlost, Sarajevo, 1992., str. 294-305.
228 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Bosanski krajinici-graniari u memoriji i trajanju

s kraja 15. vijeka, a uz to upuuju na Grz-Ilyasovo bosansko porijeklo. Turski naunik i historiar Ibn Kemal (1468-1534) u svojoj Istoriji dinastije Osmana donosi vaan fragment o zbivanjima na bosanskom krajitu u godinama 1479. i 1480.4 Duanka Bojani je utvrdila da je ovaj fragment napisan na osnovu izvorne grae5, a u toj grai dominantno mjesto prema naim viegodinjim istraivanjima ima usmena historija. Detalji o dogaajima iz Ibn Kemalovog izvjetaja o sukobu Koda Davud-pae i Vuka Grgurovia, u kojima centralno mjesto po junatvu zauzima Grz Ilyas, njihova epska dimenzija u samom Ibn Kemalovom izvjetaju i paralela u sauvanoj usmenoj epskoj tradiciji srednje Bosne jo u 19. vijeku, neoboriva su potvrda da su Grz Ilyas i erzelez Alija ista linost.6 Usmenom historijom, koliko i povijeu, Ibn Kemal razlikuje Ali-bega Mihal-oglua i Grz Ilyasa i time otklanja i prvu i drugu tezu A. Olesnickog o povezanosti ova dva lika.7 Opis dvoboja avli-oglua (D. Bojani pretpostavlja da je avli-oglu Egervari Laclav, odnosno Ladislav od Egervara) i Grz Ilyasa dat je na nain kako ga donosi i epska pjesma. Ibn Kemal, vrlo vjerovatno, na taj nain, slijedi svoga izvjetaa, i nita manje vjerovatno, ovjeka iz Bosne ili susjednih junoslavenskih krajeva. Tu se, zapravo, nalazi odgovor na pitanje kako to da su najdinaminiji opisi ovoga turskog historiara posveeni megdanima junaka iz Bosne, te da se ovi opisi razlikuju od opisa megdana svih drugih uesnika ovih dogaaja: Imenovani je stekao slavu u narodu / u narodu je postao poznat/ pod imenom Grz Ilyas. Svojom hrabrou i strahopotovanjem napunio je ovu zemlju. (Ibn Kemal)8 Znai da je usmena tradicija imala posebnu mo u uvanju od zaborava onih znaajnih linosti ija je uloga u vanim povijesnim dogaajima nerijetko ostajala tajnovita. esto kao isjeci iz zapamenog, odabrani pojedinci, povijesne i izuzetne linosti, ulazili su trajno u ivot kroz usmenu memoriju, kroz sjeanja, globalno pamenje, odnosno memoriju kolektiva, kao likovi tradicije i njenih oblika. Pritom, nije potrebno ni spominjati da su se osobine linosti savremenika u kreacijama literarnog dometa usmenih stvaralaca ponekad slijevale u jednu od
4 Dr erafettin Turan: Ibn Kemal, Tevarih-i Al-i Osman. VII. Defter, Trk Tarih Kurumu yayinlrindan I., seri, No 5, Ankara,1954., faksimilirasno izdanje; isti autor, isto izdanje, III seri. No 5, Ankara, 1957.-transkribovano izdanje turskom lat., predgovor i komentari izdavaa, str. 473500. Duanka Bojani, Dve godine istorije bosanskog krajita (1479. i 1480) prema Ibn Kemalu, u: Prilozi za orijentalnu filologiju. 14 16, 1964-65, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1969., str. 33-50. Vuk Jajanin i erzelez Alija, Narodne pjesne Muslimana u Bosni i Hercegovini, Sabrao Kosta Hrmann 1888-1889, 2. izd., Sarajevo, 1933, 83. . Buturovi, Gerz lyas erzelez prema historijskim izvorima XV, XVI I XVII vijeka, Prilozi za knjievnost, jezik, istoriju i folklor (PKnj), 1975, knj. XLI, sv. 3-4 , str 172-186. Vidi napomenu 7 na str. 297. u knjizi : . Buturovi, Bosanskomuslimanska usmena epika. bn Kemal, Tevarih-i Al-i Osman, transkribirano izdanje, str. 495.
6 7
Godinjak 2010 / 229
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
njih. Svi zajedno ine i predstavljaju lik junaka. Znaajna su zapaanja Radmile Trikovi i njene teze o slavizmu i terminu junak koji se ponekad pojavljuje u sauvanim manuskriptima fragmentima turskih spisa iz prve polovine 17. vijeka i u kojima se predstavljaju srpski ratnici iz Erdelja i habzburke Madarske, a koji osvjetljavaju dalju ulogu i sudbinu nekadanjih pobunjenika iz Bake i susjednih podruja s kraja 16. vijeka. Rije je bila dio svakodnevnog govora na granici i na graninim podrujima (Dubrovnik). U meuvremenu, istie ova autorica, rije junak je promijenila svoju temeljnu ulogu, od nekadanjeg znaenja mladi, sada znai heroj. Junak, po ovoj autorici, bio je termin poznat i Peeviju i navodi kako je bio u upotrebi u njegovom Tarih-i u 16. i u 17. stoljeu. / Mi u nama dostupnim izdanjima i prevodima nismo kod Peevija pronali ovaj slavizam.9 /Ona istie da ga je u /osmansku/ nauku uveo turski historiar C. Orhonlu /1970/ napomenom da junak na srpskom jeziku znai hrabar ovek, heroj.10 Taj termin je vrlo vaan za granina podruja, jer su hrabri ljudi potrebni na tim prostorima vjenog preklapanja interesnih sfera i to su oni sposobni da vladaju situacijom koji se znaju postaviti i vladati kao primjer drugima, kako prijateljima tako i neprijateljima. Upravo po ovim zakonitostima megdan koji se odigrao na podruju izmeu Sane i Kamengrada razradit e kasnije usmena tradicija u poznati epski dvoboj Marka Kraljevia i erzelez Alije.11 I saznanja o Grz Ilyasovoj smrti upotpunjuju podaci iskljuivo uzeti iz vie izvora, ali, pritom su memorija i globalizacija bili temelji u procesu povezivanja i konane identifikacije, oni su vodili do povijesnih dokumenata kakvi su defteri, preko hronika, pjesnikih djela i uzoraka iz epistolarne knjievnosti. Podaci iz usmene historije koja prati tradiciju kulta Grz Ilyasova groba, odnosno erzelezova groba turbeta, od kraja 15. vijeka do savremenosti, potvrdili su se u povijesnim dokumentima /Historiari bi kazali: u izvorima prvog reda/. Evo kako: u jednoj proirenoj verziji hronike Orua, s poetka 16. vijeka (Tarih-i al-i Osman), u izvjetaju anonimnog savremenika o Krbavskoj bici spomenuto je da je ban Derenin (Derendil) pao u ropstvo, a upravo je on pogubio junaka, pehlivana, iita, znamenitog vojvodu Grz-Ilyasa, to upuuje na poblie datiranje Grz Ilyasove pogibije, dakle, neosporno je da se ona dogodila prije
brahim Peevi, Tarih-i Peevi, Istanbul, 1968.; brahim Peevi, Historija 1520 1576. 1., predgovor, prijevod i biljeke Fehim Nametak, Sarajevo: El-Kalem [ etc], 2000; ...Historija 1576-1640. 2. knj. 10 R. Trikovi dalje navodi da je madarski osmanist L. Fekete ovaj slavizam prevodio kao da pred sobom ima obinu osmansku rije iz turskog, arapskog ili persijskog jezika i to dva puta sa Soldat, a dva put sa Krieger. Trikovi Radmila, Junaci dugog rata u Zborniku radova: Starina Novak i njegovo doba. SANU, Balkanoloki institut, Posebna izdanja, knj. 35, Beograd, 1988., str. 39 62. 11 Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hrmann 1888-1889.; II izd., Sarajevo, 1933., str. 592-595; v. pjesmu: erzelez Alija i Kraljevi Marko, Behar, 1901/1902., II, 139. 9
230 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

1493.12; nakon to je postao poznat izvjetaj Mesihija (divanskog pisara u slubi rumelijskih osmanskih namjesnika i poznatog pjesnika s kraja 15. i poetka 16. vijeka) o pogibiji trojice subaa u blizini Sokol-grada Grz Ilyasa, Gsel Tursuna i Mmin Hvcea (sva trojica se spominju kao ratnici-posjednici u defteru iz 1489.), a Mesh govori o njihovim grobovima upravo na tom mjestu oko 1513. godine, i sve to upuuje da se s mnogo pouzdanja moe govoriti i o mjestu Grz Ilyasove smrti. Svoju rije daju memorija kolektiva i usmena historija: ivo sjeanje na erzelezovu smrt, u vezi s kultom njegovog groba u Gerzovu kod Mrkonji-Grada (odgovara lokaciji Mesha), naime, turbe erzelez Alije, sve do 1992. godine nalazilo se (uniteno je srpskim planom etnikog ienja, uklanjanja nesrpskog stanovnitva sa zamiljene srpske nacionalne teritorije) nekoliko kilometara sjeverozapadno od tvrave Sokol.13 Ova podudarnost mjesta Grz Ilyasova groba i kulta tog mjesta kao njegovog groba, od samih poetaka 16. vijeka, sa tradicijom o erzelezovom grobu, i kultu erzelezovog groba do naih dana, takoer potvruju da su historijski Grz-Ilyas i epski erzelez ista linost. Naziv Gerzovo, u upotrebi prema turskim popisnim defterima od 1528., a do tada se nazivalo Prhovo, nesumnjivo je u vezi s imenom Grz Ilyasa erzeleza, i posvjedouje popularnost ovoga ratnika, a takoer, spada u onaj broj dokaza koji nedvojbeno potvruju da su historijski Grz Ilyas i epski erzelez ista linost i da do tog saznanja dolazimo podudarnou dokaza iz usmene historije, tradicije, memorije i povijesti. Turski pjesnik s poetka 17. vijeka Esr (1629), u svom destanu Sultn Mehmed Hn zamannda Rm iline olan gazyi beyn ider, 115 stihova posveuje dogaajima u kojima kao glavnu linost istie junaka iz Bosne Grz Ilyasa. On ga predstavlja svijetu kao akindibau, vojvodu i glavu Bosne. Memorija ratnike bosanske krajine raznosi slavu glave Bosne, jer slavei podvige sultana Mehmeda Hana u Rumeliji Esr posee za usmenom predajom, junoslavenskim historijskim predanjem, predstavljajui sada vojvodu, akindibau Grz Ilyasa na irem prostoru Rumelije i Carevine. Ovo je upeatljiv primjer globalnog u usmenoj tradiciji. Esr vie puta naglaava da pripovijeda ono to je uo.14 Kao
12 A. Olesnicki,Bonjak Hadum Jakub, pobjednik na Krbavskom polju g. 1493, Rad JAZU, 1938., 264, str. 132. 13 S. . Bubnjevi, erzelez Alija, Bosanska vila, 4, god. II, Sarajevo, 16. II 1887., 60; P. S. Ivanevi, Narodno predanje o mestima, Karadi, god. III, Aleksinac, 1901., strs. 161; Isti, Srpski narodni obiaji, Bosanska vila, Sarajevo, 1904., str. 257; Miroslav Nikanovi, Ilindanski dernek kod turbeta erzelez Alije na Gerzovu. Novopazarski zbornik, 2, Novi Pazar, 1978., str. 163-168. 14 Hikmet Ertazlan, U Manzum Tarihi Vesika. Istanbul, niversitesi Edebiyat Fakltesi. Trk Dili ve Edebiyati Dergisi II, 1-II, 1948., p. 47-58. Comparer Markus Khbach, Gellrthegy Gerz Ilyas Tepesi Ein Berg und sein Heiliger, Sdostforschungen, Internationale Zeitschrift fr Geschichte, Kultur und Landeskunde Sdosteuropas begrndet von Fritz Valjavec, XXXVII, Mnchen, 1978, 130-144; Gnay Kut, Esr, his Sergzet and his other works. Journal of Turkish Studies (Trklk Bilgisi Aratrmalari). Harvard Unuversity. Volume 10, 1986., p. 235242.
Godinjak 2010 / 231
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
pjesnik Esr je izvrio odabir iz obima prianja o Grz Ilyasu., ukazujui da bi bilo predugako kada bi ispriao sve to mu je bilo poznato o ovome junaku. Interesantno je daje ve Esr uoio da je Grz Ilyas imao znaajnu ulogu u odbrani Sarajeva 1480. godine, u vrijeme napada Vuka Grgurovia na ovaj grad, da su prianja s kraja 16, i s poetka 17. stoljea o Grz Ilyasovoj ulozi u tim dogaajima centralni sloj epskog jezgra oko erzeleza, da je predanje o Grz Ilyasovoj smrti istinito, kao i slanje njegove glave u Budim. Mjesto gdje je zakopana njegova glava postalo je mjesto hodoaa jo u Esrjevo vrijeme. Citirana graa iz povijesnih dokumenata i usmene historije, uz bogatu publikovanu i rukopisnu junoslavensku grau epskog karaktera, s predanjima i memoratima, ukupna albanska tradicija o Gjergj Elez Aliju i rezultati do kojih je dola . Buturovi, iscrpnim etnoloko-folkloristikim prouavanjima usmene predaje o erzelez Aliji u Sarajevu, u centralnoj i jugozapadnoj Bosni, dopunjuju se na nain onih zakonitosti, poznatih velikim usmenim epikama, koje prate izrastanje heroja i pretpostavljaju posebnu poetiku, onu usmenog pjesnitva, to je predmet izuavanja Lade Buturovi. Kada se ima u vidu da je Bosna u periodu o kome smo govorili u periodu osmanskog osvajanja bila ratite skoro pola stoljea, da je njeno osvajanje trajalo vie od jednog i po stoljea15, onda su se, jasno je, u tom dugom periodu neprestano mijenjale granice ove nove regionalne cjeline velike Carevine. Kao to smo napomenuli, prvi osvojeni dijelovi bosanskog teritorija u 15. vijeku bili su pripojeni Isa-begovom krajitu, potom Bosanskom krajitu; kasnije su Osmanlije na osvojenom podruju organizovali novu upravnu jedinicu, zaseban Bosanski sandak (1463.), koji je bio u sastavu Rumelijskog ejaleta. Osvajanjima od poetka 16. do kraja 17. vijeka Osmanska imperija je zaokruila granice Bosanskog paaluka na prostoru osam teritorijalnih cjelina sandaka ( bosanski, hercegovaki, zvorniki, kliki, poeki, krki ili liki, pakraki ili erniki i bihaki).16 Zbivanja na ovom ukupnom prostoru ostala su u memoriji njegovih stanovnika, pa i dogaaji koje ne pamti pisana historija. Tako su ukupna zbivanja na ovom itavom prostoru dala peat sadrini i likovima najvitalnijih slojeva muslimanskih epskih pjesama i predanja o muslimanskim krajinicima (graniarima, uvarima granica, tzv. dnevniarima17, etenicima), o junacima rasprostranjenih oblika bosanskomuslimanskih epskih pjesama, kojima pribrajamo i pjesme o tzv. unurskim muslimanskim junacima. Krajem 17. vijeka znatno se suuju granice Bosne. To je vrijeme kada Osmanlije gube Ugarsku, osim Banata, zatim Slavoniju i Hrvatsku do Une i juno od Velebita, te gradove i oblasti koje je osvojila Venecija (Herceg-Novi, Knin, Sinj i
15 Enciklopedija Jugoslavije, Zagreb, 2, str. 174-189 (Autor Ahmed S. Alii). 16 H. abanovi, Bosanski paaluk. Postanak i upravna podjela. Sarajevo, Svjetlost (1982). 17 Ustvari, to je stalna vojska plaena prema dnevnici Adem Handi, O organizaciji vojne Krajine bosanskog ejaleta u XVII stoljeu. Sjeverna i sjeverzapadna granica. Prilozi. Institut za istoriju. Sarajevo, God. XXIII/ 1988., br. 24, str.45-60.
232 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Vrgorac). Tada je Bosna postala stjecite izbjeglica i povratnika iz svih spomenutih krajeva. Nakon Karlovakog mira uspostavljena je njena dugotrajna granica, pa je ona obuhvatala podruje od Novog Pazara do Bihaa i od Save do izlaska na Jadransko more. Bosanski ejalet je sveden na etiri stalna sandaka: bosanski, hercegovaki, zvorniki, kliki i povremeno mu je pripadao i bihaki.18 Bosna kao domovina izraena i doivljena u usmenoj historiji Bonjaka, u usmenoj Tradiciji, sauvana posebno u epskom sjeanju i historijskom predanju, u memoriji kolektiva, u regionalno-politikom smislu obuhvata granice Bosanskog ejaleta do Karlovakog mira (1699. god.). Znai da je bonjaki geografski prostor u usmenoj historiji Bonjaka i onaj koji je samo u epsku pjesmu trajno uao kao domovina epskih junaka Bonjaka (muslimana Bosanaca). U epsku pjesmu Bonjaka ve su bile ule linosti i s onih podruja koje Bosna, zapravo Osmanska carevina gubi ovim mirom, a posebno linosti s podruja Like i Krbave. Liki sandak je bio granina turska pokrajina prema hrianskom Zapadu, pa je Udbina, danas selo u Krbavi, trajno ula u muslimansku epiku kao centar u kome su se okupljali muslimanski epski ratnici, mjesto u kome se vijealo o junakim podvizima eta i pojedinaca o pripremanim napadima i akcijama neprijatelja. Pjesme su sauvale geopolitiki znaaj Udbine osmanskog perioda kao centra u kome su branjeni interesi todobne bosanske pokrajine kao dijela velikog muslimanskog Carstva, koncipirala strategija ratnikih pokreta. Tu su donoene odluke o provalama u okolicu Zadra, u Hrvatsko primorje i na sjever preko Kupe i prema Karlovcu. Bonjaka epika uva pojam Turija kojim se podrazumijevao pojam Bosanska krajina kao i Osmanska carevina. Bonjaka epika je pored Udbine zapamtila brojne nazive nahija krkog kadiluka ili Knina iz 17. vijeka ( Knin, Zrmanja, Zeevo, Skradin, Vrana, Zvonigrad, Graac, Lika, Perui, Novi, Buni). Cetina, Vrlika, Gospi, Liki Novi, Perui, Ribnik, u pjesmi su, kao i u povijesti perioda o kome ove pjesme pjevaju, mjesta u kojima ivi muslimansko slavensko stanovnitvo, odnosno gradovi koji pripadaju bosanskoj regiji Carevine. Usmena historija, posebno epska tradicija Bonjaka, nepogreivo razlikuje podruja naseljena u to vrijeme hrianskim stanovnitvom (Brinje, Brlog, Otoac, Korlat, Novi ispod Velebita). Tako je hrianska Vojna Krajina sa Sinjem i Otocem ostavila trag u muslimanskoj epici kao izvorite napada. Pjesme zabiljeene u 19. vijeku u Bosanskoj krajini, pa i ire, konzervirale su tradiciju o zbivanjima u 17. vijeku kroz historijsku usmenu memoriju. Tako je u vienju epskog junaka Durutagi Ibre granica muslimanskog svijeta Bosne ona koja je odgovarala granici likog sandaka i hrianske Vojne krajine u 17. vijeku. U potrazi za muslimanskim robljem na hrianskoj strani Durutagi Ibro izvjetava Mustaj-bega Likog o svom kretanju preko Velebita trae, bee, jadnih nevoljnika, /muslimanskih zarobljenika/, pa kada ih nije naao:
18 H. abanovi, Bosanski paaluk...., str. 84-85.
Godinjak 2010 / 233
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
Pa sam otle otisko dorata, na Kunaru u esarovinu, pa sam plau do do Karlovca, u Karlovac utjer dorata.19 U povijesti razvoja usmene epske pjesme Bonjaka liki sandak je bio izvorite nove faze u njenom razvoju, jedan od njenih izrazito snanih centara. Osvrui se na problem zaviaja krajinske epike / oblik i struktura su, po Schmausu, dominantna odrednica / ovaj istraiva njen zaviaj vidi u Lici, s tim to smatra da naziv Lika treba da se shvati ire, tako da obuhvata i Krajinu i dijelove nekadanje turske Dalmacije.20 Mi zastupamo miljenje daje liki sandak bio izvorite nove faze u historiji razvoja muskimanske epike, zapravo samo jedan od njenih izrazito snanih centara. Poislamljeni liki starosjedioci, rani muslimanski doseljenici u Liku iz susjedstva, brojno vlako stanovnitvo u turskoj slubi porijeklom od Ibra, Lima, Pive, Tare i Morae sklono epskoj pjesmi, doprinijeli su iz fonda svoga tradicijskog naslijea novoj ivotnoj i kulturnoj sredini koja e sve do kraja 17. vijeka podsticati i stvarati ovdje epsku poeziju nove sadrine i o novim junacima. Kasniji muslimanski doseljenici (17. stoljee) iz zapadnobosanskih krajeva osvjeit e ovu tradiciju nanosima ueg zaviaja i nanosima iz onih komunikacija koje su ih povezivale sa sjeveroistonom i centralnom Bosnom. O dugotrajnom utjecaju martoloza, veoma esto kao pjevaa i prenosilaca ovih pjesama, svjedoe snani nanosi i refleksi muslimanske epike i u onim krajevima Dalmacije i dalmatinskih otoka u kojima Turci nisu bili nikada na vlasti i u kojima nije bilo muslimana, a koje naseljavaju martolozi od kraja 17. vijeka. Primorsko zalee naseljeno muslimanskim stanovnitvom utjecalo je na usmenu tradiciju primorskih oblasti. I obrnuto. Najranije zabiljeene bugartice na podruju Dubrovake republike obiluju podacima iz usmene historije koja govori o bliskim poslovnim i prijateljskim odnosima Bonjaka na uglednim poloajima u Carevini i Dubrovana u Republici, koje mogu posvjedoiti jo samo nedostupni dakovi dokumenata iz minulih vremena. Usmena predaja sauvana u bugarticama koje su zabiljeene u posljednim decenijma 17. vijeka (zabiljeio dubrovaki sveenik, leksikograf i pjesnik uro Matijaevi /ivio od 1669. do 1728. godine/) i koje istiu kako je uticaj uglednih Bonjaka na sultanovom dvoru bio esto presudan za sultanov odnos prema Dubrovniku. Usmena historija na kojoj se temelje ove bugartice prikazuje Bosance kao prijatelje Dubrovnika, kao svoje, kao pripadnike slovinskog naroda, to oni i jesu. Na taj nain su oni postajali odmah dio povijesti koja tee paralelno uz onu pisanu (dokumente, povelje, fermane ).
19 Narodne pjesne Muhamedovaca u Bosni i Hercegovini. Sabrao Kosta Hrann. Knjiga druga. Sarajevo, 1889., str. 324. 20 Alois Schmaus, Studije o krajinskoj epici. Poseban otisak iz 297. knjige Rada Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU), Zagreb, 1953., str. 97.
234 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Dobili su ocjene onog irokog javnog mnijenja koje prepoznaje samo povijest koju narod pie. Tako su ugledni Bonjaci kod sultana zapameni kao utjecajni posrednici pri uvanju i odbrani dubrovakih interesa. Tu su i posebne simpatije za pau paicu Sokolovia /pretpostavljamo Mehmed-pau Sokolovia/.21 Tu objektivnost usmene historije pretpostavljamo i u usmenoj tradiciji koja je nadahnula tovremeno pjevanje o Ali-pai engiu. U pjesmi su iskazane bliske veze bosanskog alaj-bega sa Dubrovnikom i Mlecima, veze koje su bile rezultat njegovog mudrog dranja tokom rata po Dalmaciji 1650. godine, nakon ega je uspio obezbijediti dvostruko priznanje za zasluge od Carevine: namjesnitvo u Hercegovini, a mnoge pohvale od protivnika s kojima je ratovao. Usmena tradicija Bonjaka pratila je povijesna zbivanja jo u 17. vijeku i u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske koji su bili u ratnim sukobima s osmanskom provincijom Bosnom. Spomenuti vlaki element u strukturi bosanske vojne krajine danas je najbolje objanjen usmenom historijom. Njegovi predstavnici snano egzistiraju u muslimanskoj epici iz zapadnih krajeva Bosne. U najranije zabiljeene epske pjesme utkana su sjeanja na ulogu Hasan-pae Predojevia u kolonizaciji vlakog elementa. Usmenu historiju je preuzimala rije, epos, epopeja. Poislamljeno vlako stanovnitvo, pa i oni koji nisu primili islam, vojevali su zajedno s muslimanskim plaenicima, belijama (pripadnicima plaene konjice), u pograninim i irim vojnim akcijama. Tako, prema epskoj usmenoj pjesmi, i vie od pola stoljea kasnije, sin kneza Vukaina, Nikola, obavjetava Mustaj-bega Likog, povijesnog Mustafa-agu Hurakalovia, udbinskog kapetana i likog sandak-bega, o opasnosti koja prijeti Udbini od karlovakog bana i Karlovake krajine. U doba nemira i drugih raznih opasnosti, ostalo je u sjeanju kako se Mustaj-beg Liki oslanjao na Stipana Maljkovia i vlaku raju koju je on predvodio. Istom poetskom predajom, kroz Maljkoviev primjer, pripovijeda se kako su za ratne zasluge vlaka raja i njeni predstavnici bivali privilegirani pratanjem poreza.22 U drugom, razvijenijem obliku ovoga rada, ukazat emo i na karakteristike odnosa usmene historije i usmene memorije u drugim krajinama Bosanskog ejaleta. Pa ipak, samo je Bosanska krajina, samo je zapadna Bosna, ostala Krajina, a njeni ljudi Krajinici (stanovnici Krajine) i krajinici graniari (termin iz prolosti). Oni su u memoriji na dugom putu globalizacije do savremenosti uvali u podsvijesti i njen serbestijet. Izuzetni, oni inicirani, u odreenim vremenskim razdobljima, znali su da posegnu za njim, u prolost. Javno mnijenje iz dometa usmenih kultura (usmene tradicije), znalo je da ocijeni iniciranog i njegov postupak.
21 V. studiju . Buturovi, Epska narodna tradicija Muslimana Bosne i Hercegovine od poetka 16. vijeka do pojave zbirke Koste Hrmanna (1888). Poseban otisk Glasnika Zemaljskog muzeja, Etnologija, sv. XXVII/XXVIII, Sarajevo, 1972/1973., posebno str. 16-20. 22 Luka Marjanovi, Junake pjesme (muhamedovske). Uredio dr Luka Marjanovi, knjiga ervrta, Zagreb, 1899., ( v. pjesmu: Liki Mustaj-beg brani Udbinu) .
Godinjak 2010 / 235
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI II Memorija i usmena historija u tkivu usmenih formi i njihovih prototipova

Pogledajmo na nekoliko izdvojenih primjera kako pulsira usmena historija u tkivu usmenih formi, posebno epske pjesme i usmene predaje. Pri tome treba imati na umu da je rije o onim usmenim formama za koje moemo kazati da pripadaju kategoriji razvijenih oblika (ovdje treba istai razvijene oblike usmenih predaja naprama brojnim nerazvijenim oblicima istih). A zatim, pokuajmo prepoznati neke prototipove usmenih formi, sada, kada su definitivno identificirane kristalizirane slike kao temelji poetike usmenih formi u procesima pamenja i prenoenja, i najzad potraimo junake, one koji se istiu, inicirane, heroje, koji su u slijedu prototipova ve dobro poznatih. Graniari, krajinici su utemeljili mali Olimp na zapadnim podrujima bosanskog ejaleta, i ta regija je dobila svoje ime po njima ( i granici = krajini ) Bosanska krajina. Usmena historija i tradicija Bonjaka pojam krajinika doivljavaju kao branitelja svih granica Bosne ili Bosanskog ejaleta, i prema Austriji i prema Mletakoj republici, i taj se pojam i u tradiciji hrianskih podruja doivljava na isti nain kada je rije o braniteljima Bosne kao jedinice Osmanske carevine. Sistem odbrane granica prema Austriji i Mletakoj republici bio je od posebnog znaaja, to se vidi i po tome to se bosanske tvrave u administraciji Porte vode kao velike tvrave, a to je u sutini adekvatno Krajini koju je uspostavila Austrija prema Osmanskoj carevini, istovremeno i paralelno. Dakle, i ove utvrde koje je uspostavila Austrija u 16. stoljeu, utvrde na hrvatskoj granici prema Bosni osmanskog perioda, obrambeni pojas s habzburke strane granice (Vojna Krajina) bile su jednako strateki znaajne. Obezbjeivale su mogunost odbrane od prodora turskih jedinica i njihovih upada s ciljem pljake stanovnitva. Kada su u vojnim sukobima bivale zarobljene ugledne osobe, za njih he traena otkupnina i tim novcem pokrivam dio trokova popravaka samih utvrda i prehrane radne snage, posebno unajmljene za popravke.23 Smatra se da su vojne posade u svojim graninim utvrdama, na turskoj strani, brojem mnogostruko nadmaivale posade vojske u hrvatskim utvrdama.24 Ovdje, na granici, bila je prisutna, na obje strane, jedna zanimljiva, znaajna i delikatna sluba, sluba uhodara i potara, koju ine hrabri i povjerljivi ljudi, relativno dobro i uredno plaeni za svoj posao.25 Ovu slubu nalazimo u obje tradicije, i hrianskoj i muslimanskoj. U ovim tvravama u tzv. krajinama, i s jedne i s druge strane, sluilo je, uglavnom, u 16. i 17. vijeku domae slavensko stanovnitvo, kao i etnike skupine vlakog stanovnitva, s osnovnim zadatkom
23 Milan Kruhek, Krajike utvrde i obrana hrvatskog kraljevstva tijekom 16. stoljea. Zagreb: Institut za suvremenu povijest, 1995. (Biblioteka Hrvatska povjesnica. Monografije i studije; 1), str 223. 24 Isto, str. 226. 25 Isto, str. 226.
236 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

da brane interese onih koji su ih uspostavili. Ni na jednoj ni na drugoj strani, ljudi koji su sluili u tim tvravama nisu pripadali osnovnom sloju feudalne klase, nego su to radili za plae kao lanovi stalno plaenih posada. U sistemu odbrane hrianske vojne granice egzistira takoer pojam branitelja krajinika, ali u samoj usmenoj tradiciji ei su nazivi: uskok i hajduk. Na bosanskokrajikom Olimpu Zevs je epski Mustaj-beg Liki, to podrazumijeva povijesnog Mustafa-agu Hurakalovia koji simbolizira mo Osmanske carevine u Lici, iz koje su ete bosanskih krajinika vrile upade na sve strane: prema Zadru, Hrvatskom primorju, na sjever preko Kupe prema Karlovcu (od tree decenije 16. vijeka nadalje, permanentno, a povremeno i ranije), ali simbolizira i znaaj i ugled Bosne u Carevini. On je strateg svih ratovanja, i u pjesmi i u stvarnosti, on odluuje na koje krajite e se krenuti, kuda e ostali krajinici, ta e se braniti, ta napasti, koga osloboditi. Najstariji povijesni dokument koji korespondira njegovoj veliini epskog junaka i povijesne linosti (to je prvi pouzdani povijesni dokument u kome se on spominje, a koji nam je poznat, nastao je neto prije 1648.), a smatra se da je umro uskoro nakon sukoba 5. septembra 1656. kod Kriani-Turnja, blizu Karlovca, s vojskom Jurja Frankopana Trakog. U tom sukobu vojska mu je bila poraena a on teko ranjen i zarobljen). U pismu koje on osobno pie svome savremeniku i savremeniku svoga oca, harambai Petru Smiljaniu, u Ravne Kotare (predstavlja se kao Mustafaga, kapaetan udvinski i liki )26 u potpunosti je oslikana epska atmosfera, prozni tekst pisma odgovara desterakoj epskoj pjesmi, na isti nain su usmena memorija i usmena historija gradile odnose u epskoj pjesmi i nezvaninoj korespondenciji susjeda.27* Iz jed26 Miscellanea, I, Dravni arhiv Zadar, 1949., str. 55. Vidi: enana Buturovi, Mustaj-beg Liki /Znameniti Bonjaci/. Behar. asopis za kulturu i drutvena pitanja, Zagreb, V-VI 1995. godina IV, broj 18, str.26-27; Ista, Prisvojni determinanti na i va mee u prostoru metafore razlika i slinosti, Novi Izraz, Godina VI, knjiga VI Broj 20, Sarajevo, ljeto 2003., str. 115 120. 27 Uporedimo izvrsnu pjesmu Mehmeda Kolakovia Liki Muistaj-beg brani Udbinu i navedeno krajiniko pismo. Pokazuje se da pismo u svojoj leksici i sintaksi sadri sintagme usmene pjesme. I u pismu kao i u pjesmi se insistira na direktnoj rijei (rei, kazati, uti, uli smo, sluati-sluaj). Usmenu pjesmu openito karakterie est motiv nasilne smrti koji i u pjesmi i u pismu zamjenjuje metafora iva glava. Usmeni pozdrav pozdraviti nekoga, prenijeti pozdrave direktno je obraanje i kazuje mnogo o odnosima s drugima koji nisu ukljueni u sami govorni in. Deiktini pokazni adverbijali: noas, veeras, sutra, sada, danas takoer odgovaraju direktnom izriaju oba knjievna tipa, usmene pjesme i izvorne epistolarne knjievnosti. Sve ove ostatke prausmenosti kojima obiluje ne samo usmeno knjievno djelo ve i pisano, jer citirane karakteristike potjeu iz istog izvorita: prausmenosti, gdje je naglasak na govornom inu samog izricanja, na direktnom obraanju, moemo grafiki predstaviti trokutom glavnih aktanata i primjerom neposredne komunikacije:
*
1.
ja 2. ja sada ovdje ti Epistolarni stil je po svome duhu slian usmenoj knjievnosti, jer se obraa izravno nekome. Dakle, opet prezent, mjesto i 1. lice jednine u osnovi, a na drugom mjestu odnos prvog i drugog lica jednine. Prvo, poiljalac i primalac su u nekoj vrsti bliskosti i imaju blisku ideju i cilj, to
Godinjak 2010 / 237
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
nog sauvanog pisma Jusuf-bega Filipovia, klikog alaj-bega, koje ovaj pie 30. marta 1653. iz Verone, gdje se nalazio u ropstvu, zakljuujemo da je Mustafaga, kapetan udvinski i liki (1648) 1653 Mustaj-beg Hurakalovi sandak-beg Like, paenog (badanak) pisca pisma, tj. obojica su oenjena kerima Ali-bega Ferhatpaia, / a unukama poznatog vojskovoe Ferhat-pae Sokolovia/.28 Savremenik stvarnom Mustaj-begu Hurakaloviu sandakbegu Like, po svemu sudei, je bihaki kapetan, koga istraivai i znalci navode kao Mustaj-bega Hasumovia, za koga se zna da je bio kapetan od 1642. do 1676. Evlija elebi, ovlaten od bosanskog beglerbega Ahmed-Melek pae, oslobodio je bihakog kapetana iz ropstva Zrinskog. I u trenutku dok je to inio, mijeala se tek stvarana predaja s vijestima u tek izgovorenim rijeima da je bihaki kapetan veliki junak i da se o njemu pjevaju pjesme u hercetvu Zrinskog. I nakon njegovog oslobaanja (po elebiju) bihaki kapetan nije naveden po imenu, ve upravo samo kao bihaki kapetan i godina 1660. kao godina u kojoj je osloboen).29 Posebno je zanimljiv susret bihakog kapetana i Ahmeed-Melek pae, banjalukog pae, do koga je dolo u prisustvu elebija, u Banjoj Luci, a od njega je trebalo da primi zapovijed za odlazak u Istanbul. I kako to bonjaka tradicija Erlangenskog rukopisa, najranijeg zbornika junoslavenske epike, potvruje, bonjaki paa je u ovom sjeanju karika od lokalnih bosanskih glavara do sultana. On je saopio kapetanu:
Kapetane, mi smo te na zapovijed njegovog velianstva oslobodili za osamdeset hiljada groa. Tebe zovu na Portu radi savjetovanja o dravnim i narodnim poslovima.
Pjesma Erlangenskog rukopisa nam snagom slikovite rijei daje osnova da naslutimo vane i znaajne susrete bosanskog glavara i osmanskog cara, a elebi je toj usmenoj historiji dodao vjerodostojan podatak da su vani razgovori, zapameni u pjesmi, i voeni. Karakteristina je reenica koju je elebi zabiljeio, a koju je bihaki kapetan uputio sultanu: Samo, moj padiahu, potrebno je povesti ekspediciju na Erdelj! Erdelj je u 17. stoljeu imao dobru utvrdu, jer je bio zbog stratekih ciljeva esta meta turskih napada. Na primjeru borbe oko Erdelja, Radmila Trikovi, u citiranom radu, pokazuje karakter tih ratovanja na maarsko-rumunskoj granici, izraslost graniara i junaka iz estih, malih ratova, prihvaanje kao i neprihvaanje tih ratnika od razliitih strana, ukljuenih u sukob na granici. Posmatrani su razliito
je svrha poruke meu njima Drugo, i u uzorku usmene knjievnosti i epistolarnog pisanja glagol rei je u osnovi. Reenice su govorne, mada napisane. Poiljalac ih pie na nain kako bi ih i izrekao, njihova svrha je hitno djelovanje na onoga ko ih slua / ita. Reenice su stoga povezane prostim veznicima, a, i. Upitne reenice su jednostavne, direktne, neto se trai bez pogovora i zastajkivanja. Taj trag usmenosti mogue je pronai i u kompletnijoj formi umjetnike knjievnosti u romanu. 28 Ibrahim Filipovi, Filipovii, Bosanska muslimanska porodica, njen postanak, razvoj i uticaj u vremenu od 1574. do 1991. godine, Sarajevo, 199l., str. 88-90. 29 Evlija elebi, Putopis, Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Preveo, uvod i komentar napisao Hazim abanovi, Svjetlost, Sarajevo, 1967.
238 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

s obzirom na to s koje strane granice su ih gledali. Usmena tradicija je sauvala brojne pokuaje osvajanja Erdelja od Osmanlija. Prati ga i razvijena bonjaka usmena pjesma. Iz tog aspekta je posebno interesantna poznata pjesma Danan buljuk-baa i Rakocija i ona predstavlja zanimljivu epsku retrospektivu znaajnih historijski dogaaja u Osmanskom carstvu 17. vijeka, njihovo proimanje, kroz proces globalizacije, s vitalnim tenjama Bosanaca u 18. i 19. vijeku.30 Izmeu snanog irenja islama, s jedne strane, i tenji znaajnog dijela jednog slovenskog naroda da se odri uklapajui se u taj islamski svijet, s druge, nalazi se istina o muslimanima Bosancima u Osmanskom carstvu, koju epski pjeva donosi kroz izabranu sadrinu i vanredno uspjelu epsku formu. Dogaaji koje pjesma opisuje odnose se na borbe koje je Osmanska carevina vodila s Rakocijem od 1657. do 1660. godine. Pjesma je do detalja vjerno opisala ulogu i djelatnost velikog vezira uprilia, koji prije bitke s Rakocijem provodi na dvoru veliku istku. Istinskim zbivanjima odgovara i da uprili sam predvodi osmanske ratnike protiv Rakocija.31 Koliko je ova pjesma pogodila duh vremena i oslikala dogaaje o kojima govori, vidljivo je po nainu na koji se u njoj tretira sukob Osmanskog Carstva i kneza Rakocija. Ona ga, zapravo, donosi kao sukob islama i hrianstva. (Usmena bonjaka tradicija ove krajine, karakteristina po svom odnosu prema usmenoj historiji, s kojom se nerijetko identificira, nedovoljno je istraena). Odnos narodnog pjevaa prema prolim dogaajima jo je vidljiviji u prikazu socijalnih prilika pokorenog Erdelja. Realistiki i impresivno dato je teko stanje erdeljske raje. Nain na koji je u pjesmi tretirana hrianska raja dokaz je popularnosti pjesme u irim slojevima, kao i uloge pjevaa koji je i sam pripadao krugovima muslimanske raje, koja je utjecala na konaan sadraj pjesme. Samo je pjeva koji je i sam osjeao terete koje snosi raja mogao osjetiti njen bezizlazni poloaj. Linost sutvorca ove pjesme najvjerovatnije je bliska glavnom bosanskom junaku ove pjesme, Danan-buljugbai, koji potjee iz siromane obitelji. ivotni uspjesi ovog bosanskog junaka uslovljeni su opim mogunostima koje stoje pred ratnicima Osmanske carevine u vremenima razliitih pohoda. Zasluge zadobivene u ratnim pohodima izdvajaju Dana iz reda raje i sirotinje i podiu ga na rang predstavnika autonomnih tenji bosanskih spahija. Za ratne uspjehe na Orlovu polju i pobjedu nad Rakocijem Danan ne eli od cara ni paaluk ni vezirluk: Sultan care, sveevo koljeno, ja ti Bosne paaluka neu, a neu ti blaga brez hesaba, jer ja, care, njesam za vezirstva, a dosta sam zadobio blaga,
30 Narodne pjesme Muslimana u Bosni I Hercegovini. Sabrao Kosta Hormann 1888-1889. Priredila enana Buturovi, Svjetlost: Sarajevo, 1976., str. 25-68. 31 N. Jorga, Geschichte des Osmanischen Reiches, Nach den Quellen dargestellt (von N. Jorga), Vierter Band (Bis 1774), Gotha, 1911., str. 83-84, 91-92, 100-101.
Godinjak 2010 / 239
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
imam ime u Bosnu se vratit, imam za to bjele dvore zgradit, a i moji ostali Bonjaci; nego hou, care od Stambola, da ti dade bosanskim spahijam, to imaju zemlje u timarim, da na zemlju i tapije daju, i da im se digne tefterhana, iz Stambola do Travnika bjela, i tvojijem, care, jarlikulim, da s ulefa sva u Bosni daje, da ne idu do Stambola bjela, da ne idu i ne troe blago. (Hrmann, I, str. 67) To to Danan buljug-baa trai od sultana izraava, ustvari, ona nastojanja Muslimana Bosanaca ijom bi realizacijom bili ostvareni njihovi najvitalniji interesi. Poetkom 18. vijeka u Bosni je stvarno voena borba za vlastitu tefterhanu, borba koja je na kraju i rodila uspjehom. Navedenim stihovima iskazana su nastojanja bosanskih spahija da timar pree u lini posjed, to nikada nije postignuto, ni do ukidanja timarskog sistema. Bosancima pjesma dodjeljuje ulogu najboljih vojnih stratega, pa se po njihovom planu odvija i napad na hriansku vojsku. Bosanski junaci su u vienju epskog pjevaa svi podjednako po izbor junaci, meu kojima se ne raspoznaju age od nefera, a uz to su svi u srmi i zlatu. I svima im je bio jednako tuan rastanak sa Bosnom, kulama, avlijama, majkama i djevojkama, svima je neizvjesnost u koju idu neodgodiva stvarnost: Mi odosmo na carevu vojsku, da pijemo vodu zaboravku, da nas stare zaborave majke i djevojke nae jaranice. (Hormann, I, str. 56) Vratimo se Erdelju. Uz memoriju i nedovoljno istraene zakonitosti globalizacije u usmenoj tradiciji koje odreuju svevremenski stav, stajalite, javno mnijenje usmenih kultura kroz umjetnost usmene rijei i njeno mjesto u gramatici paratakse usmeni pjeva figurom zeugme Sultan- care, sveevo koljeno, podaj muhur pai Durmiliji, bijel Stambol Rakociji kralju!
240 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

podvueni stihovi pokazuje, uz poruku mudrosti, vrhunsko umijee iskaza, izriaja. (Budui da je citat istrgnut iz konteksta, protumait emo ga: Care od Stambola, ako da muhur pai Durmiliji, neosporno je da e dati i Stambol kralju Rakociju.) Ipak, i citirane rijei Mustaj-bega Likog upuene Sultanu o potrebi ekspedicije u Erdelj izvan zvaninog izvjetaja, ma koliko vjerovatne, dio su usmene memorije. One govore o karakteru savjetovanja koja je sultan obavljao sa svojim starjeinama iz Bosne. U svakom sluaju, govore o velikom ugledu Bonjaka ratnika i znaaju obavljanih savjetovanja koja su bila uvijek na visokom nivou. A to je praksa iz 16. stoljea, iz doba pobjeda i poraza, to je ona usmena historija koja mora da zadobije odreene umjetnike forme da bi se, putem kristaliziranih slika, i prototipova (epskih i drugih junaka) prenijela i odrala, da bi svjedoila o zbivanjima. Tako je bihaki kapetan iz pjesme br. 88 Ertlangenskog rukopisa povezao likove bihakih kapetana iz vremena s kraja 16. vijeka, iz doba pogibije Ferhad-pae Arnauta, velikog vezira do bihakog kapetana iz sredine 17. vijeka, ovog uvenog junaka o kome upravo govorimo, zahvaljujui Evliji elebiju. To se moglo dogoditi, jer su postojali nuni preduvjeti u historijskoj stvarnosti prve polovine 17. vijeka. U ratovima koje je Osmanska carevina vodila krajem 16. vijeka i u 17. vijeku, koji su bivali sve tei i sa sve veim gubicima, rasli su znaaj i uloga Bosanskog ejaleta. Bihaki kapetan u ovoj pjesmi sa svojim delijama svjedoi o uvrenoj domaoj muslimanskoj feudalnoj klasi u drugoj polovini 16. vijeka i rastu njene moi u 17. vijeku, kada se posebno istie uloga kapetana kao branilaca Bosanskog ejaleta. Postoji niz oitih paralela izmeu bihakog kapetana u ovoj pjesmi i bihakog kapetana koga spominje Evlija elebi. To su ugled i mo u sredini iz koje potjeu, potovanje koje uivaju kod banjalukog pae, poziv pred cara, carski darovi. Premda elebi ne spominje po imenu bihakog kapetana, po brojnim podacima koje donosi moe se zakljuiti da je to Mustajbeg Hasumovi, a prema podacima koje elebi donosi o epskoj slavi ovog kapetana, o brojnim pjesmama koje se o njemu pjevaju u hercetvu Zrinskog, moe se pretpostaviti da je i ovaj bihaki kapetan uestvovao u formiranju lika epskog junaka Mustaj-bega Likog. Privlai panju detalj koji je relikt dvorskog ponaanja prema bonjakom velikau, to utjee na stabilnost memorije o njemu i kazuje nam da usmena historija zahtijeva i forme pamenja recentnih dogaaja.32 I samo na takav nain prenesena i prenoena ona moe biti relevantna procesima globalizacije. Pojasnimo to malo bolje, moda, u izvjesnom smislu, i malim diskursom. U epici, i usmenoj poeziji uope, koja se vezuje za linosti i dogaaje koji su bili
32 enana Buturovi,Sultansko-vezirska pjesma kao bosanskomuslimanski fenomen u evoluciji balkanske epike, u: . Buturovi, Bosanskomuslimanska epika, Institut za knjievnost, Svjetlost, Sarajevo, 1992., str. 365-392.
Godinjak 2010 / 241
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
poznati, odnosno koji su postojali u stvarnosti, tradicija esto ostavlja kazano nedoreenim. To je svakako zbog toga to je to lanac sjeanja, ali i zbog toga to mnogi detalji samo nagovjetavaju dogoeno, ime se zatiuje jaz meu porodicama, meu linostima, grupama, a fokusira se unutranja sutina dogaaja koja ima svoje zakonitosti i doputa onaj odabrani tok zbivanja za koga se opredjeljuje kolektivna memorija i koja je uvijek u mogunosti da se prikljui globalnom, vlastitom globalnom i globalnom u nizu razliitih tradicija. Na krajikom Olimpu moi i slave istaknuto mjesto je imala Velika Kladua. Do osmanskih osvajanja bila je vlasnitvo hrvatskih knezova kladukih i Frankopana. I nakon to su je osvojile Osmanlije (1577) ona je bila dobro poznata i u Hrvatskoj ve time to je bila prvo vee mjesto na bosanskoj, odnosno osmanskoj strani, do krajina hrianskog Karlovca. Premda je prema ugovoru iz 1625. god., koji su potpisali i jedna i druga strana dvije krajine, Velika Kladua trebala da ostane pusta, oko 1633. hrvatski general, Vuk Frankopan Traki, u slubi Austrije, obavjetava pretpostavljene da su Turci poeli da uvruju kladuki grad. Strateki poloaj Velike Kladue cijenile su obje strane. Rana pisanja o Velikoj Kladui, s kraja 19. stoljea od Radoslava Lopaia vrlo su emotivna, to ne znai da su antimuslimanska. Naprotiv, on je izvrstan prenosilac usmene memorije, on je naprosto medij za primanje one istine koja se pojavljuje kao taka presjeka razliitih linija istina i neoptereeni komentator zbivanja s dubokim razumijevanjem za cijepanja tzv. povijesnih podruja i stvaranja novog u starom. Sudionik dogaaja, vojnik, spomenuti hrvatski general Frankopan, sa sinovima Gaparom i Jurjem, i zetom Petrom Zrinskim, bio je posljednji branik na ovom podruju malih gradova, feuda hrvatskih velikaa, koji su postali meta najljueg malog rata u Bihakoj krajini. U citiranom radu Radmile Trikovi data je karakteristina i tipina slika malog rata. Ona ju je ilustroirala primjerom pisma budimskog vezira Sofi Mehmed-pae, upuenog palatinu 28. jula 1626. i u njemu vezir naglaava da se u proteklih osam godina dogodilo ezdeset povreda na granici, meu kojima je spomenuo samo nedavnu provalu nekoliko stotina katana pod grad Jankovac blizu Segedina (str. 40). Mali ratovi su voeni u periodima koji su se svakodnevno ponavljali i karakteristika su graninih podruja ije su zemlje pripadale razliitim carevinama. Tu su postojale interesne sfere stanovnitva i vlasti koji su eljeli proiriti granicu. Junaci koji su izrastali u takvom okruenju bili su kao stvoreni za takav ivot, izvirali su iz takvog podneblja i tu su crpili razlog svoga postojanja. Oni su bili linosti koje su spajali sadanji trenutak s prethodnim. Identiteti junaka su se spajali tako da je u jednom junaku bilo nekoliko identiteta. O Vuku Frankopanu kao povjerljivom carskom predstavniku moemo takoer da saznamo neto novo kroz Lopaieva kazivanja, koja su i usmena historija i usmena memorija, i kolektivna i individualna. Njegova uloga carskog povjerenika u Senju povezana je s organiziranim napadom, u jesen 1623., na uskoke oko Otoca i Prozora i kojom prilikom su, zahvaljujui izdaji, uhvatili Vida Lumbardia, poznatog u pjesmi kao Vid Senjanin. Zanimljivo je da pjesma o ovom dogaaju Pogibija Senjana, o hrianskim krajinicima 242 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

uskocima, toplo, gotovo baladino opisuje tragediju ratnika, ali koji izbjegavaju da imenuju onoga ko je kriv za njihovu tragediju. Sve povijesne injenice su se baladeskno prelile kroz ovu hrvatsku usmenu pjesmu. Mada se u pjesmi postavlja pitanje ko je kriv za ovu tragediju, pitanje ostaje bez odgovora.33 Ovo je jedna od usmenoknjievnih formi kolektivne usmene memorije. Ona je karakteristika hrvatskog usmenoknjievnog toka. Neto ranije ukazali smo na karakter krajikih posada, istiui u njima domae ljude koji su radili za plau, i s jedne i s druge strane granice. Netom navedeni primjer ukazuje na razlike u usmenoj memoriji o zbivanjima u kojima djeluju krajinici. U spomenutoj funkciji krajinika, prema dokumentu iz 1641. godine, bio je i poznati bonjaki epski junak Mujo Hrnjica. Nama je poznat samo jedan povijesni dokument koji navodi eksplicite Muju Hrnjicu i njegovu brau, zapravo harambau Mustafu, brata, brae Hrnjica, zvanog Mustafa Kazlii, uz niz drugih uvenih krajinika koje moemo da pratimo kroz usmenu historiju, odnosnu usmenu tradiciju i njene oblike. Taj dokument je napisan u Karlovcu 1641. godine. Poiljalac dokumenta je Vuk Krsto Frankopan Traki, i on zapravo alje, pridravajui se naloga od 10. novembra 1641., nadvojvodi austrijskom u Gradac, tajni popis turskih etovoa i mjesta, koja su Turci protiv ugovora o miru obnovili. Mujo Hrnjica i djelimino njegova braa i porodica bit e predmet naeg razmatranja, jer markiraju usmenost kao kategoriju koja dopunjuje historiju, otkrivaju nam usmenu historiju u korelaciji s usmenom tradicijom koja ima svoje izvorite u ivotu i jo dublje, u samom mitu. Od rasutih usmenih sjeanja i usmene memorije o ovoj porodici, upornim istraivanjem i pribiranjem kamenia saznanja, dala se uobliiti usmena historija porodice. I onda sistemom potrage za izgubljenim kameniima mozaika upotpunjava se slika, finesama, bojama. A evo onog temeljnog podatka iz dokumenta: Od Velike Kladue. Ovdje se najvie etovalo. Harambaa Mustafa, brat brae Hrnjica, inae nazivan Kazlii /Kozlii/ Mustafa. 34 Donosimo ga u cjelini, s obzirom na njegov znaaj, a i da bismo ostavili moguinost provjere svake prirode. Hrnjice su najopjevaniji junaci usmene epike Bonjaka, bosanskih Muslimana. Oni su takoer omiljeni junaci albanske epike, crnogorske, srpske i djelimino hrvatske. Historija brae Hrnjica je historija porodice, kojoj je rodonaelnik njihov otac. Ve njegova pojava u Lici, gdje se eni i potom odlazak u Krajinu, odakle e se Hrnjice kasnije raseljavati, ini mitski krug u ukupnim pripovjedanjima o brai i porodici. Prema predajama, otac Hrnjica dolazi najee niotkuda. Legendu popunjuje usmena historija, pa se takoer pria po predaji Krajinika otac Muje Hrnjice je doao iz Azije s Fazli-paom
33 Anelko Mijatovi, Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti. Zagreb, 1983.,str. 113-116. 34 Starine, XXXV, str.. 362.
Godinjak 2010 / 243
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
Maglajcem u Liku. / itav krug predaja i legendi najpotpunije je, a i prvi je, iznio pred javnost Ibrahim-beg Baagi./35 Prema predaji Fazli-paa je bio muhafiz (zapovjednik) grada Knina u Dalmaciji. Zatim se pripovijeda kako se otac brae Hrnjica oenio kerkom ondanjeg udbinskog ajana, Kozli Hurem-age. Nakon to je poginuo u jednom od ratova, najstariji Hrnjica, brat i ujak odvodi sestru udovicu i njene estoke sinove /Muja, Halila, Omera, Murata i Ahmeta/ u Veliku Kladuu. Kao najstariji, Mujo odlazi u potragu za egzistencijom: majka ga alje u Banju Luku da kupi kravu. Od slube kod trgovca, pred kojim pokazuje svoju snagu i hrabrost da kazni nasilnika i kradljivca, do susreta s paom / muhafizom Banje Luke/ koji mu poklanja etiri vola i vodi ga sa sobom u Krajinu i najzad gradi za Muju i itavu porodicu kamenu tvravu na jednom uzdignutom mjestu razvija se nova Mujina biografija. Najzad uspjeh: dobiva posao graniara. Ovdje se zatvara osnovni krug ovih predaja, a usmena historija pratit e itavu porodicu, posebno dva brata: Muju i Halila. Omiljene su linosti usmene tradicije dvojica brae, i ovu pojavu imamo prisutnu do naih dana, usmena predaja o brai Abdia, Fikretu i Hasanu (Hasana bi mogao zamijeniti Muhamed) kao i dvojici brae Pozderaca, Hakiji i Hamdiji, koji su imali izuzetno znaajnu ulogu u politikom ivotu kladukog i cazinskog kraja, u razvoju ekonomije i privrede, u ovim, decenijama zaputenim podrujima. Prethodio im je legendarni Huska Miljkovi, s bratom abanom. Kada sultan eli da nagradi Halila i nudi mu najveu moguu nagradu vezirstvo, ovaj odgovara: Neu nita, sultan-padiahu, ve daj meni tvojega fermana, da me niko opanjkat ne moe, niti mene, niti moga brata. Nesumnjivo su to bile i elje krajikih prvaka naega doba, prvih linosti u politikom ivotu Avnojevske Jugoslavije i savremene Bosne i Hercegovine. Od Muja Hrnjice do naih dana katul-fermani su stizali na Krajinu i do Krajinika. O emu se ovdje radi? O povezanosti ovjeka i tla. O ovjeku i podruju na vjetrometini stoljea. Simbol je slijeen, pratili su ga memorija i usmena historija i vrijeme ga je raspoznavalo u trenutku dogaanja. Usmena tradicija se oslanja na sadanji trenutak, ali onaj koji je povezan s prolou u svijesti ljudi, pamtilaca, kao prolost u sadanjosti. Tako, posredstvom memorije ili sjeanja u fragmentima (sjeanja su u biti fragmentarna), uvaju se u tradiciji slike iz razliitih perioda, i to za nas, ovdje fokusiranih, iz 16., 17. i 18. vijeka, ljudi i dogaaja,
35 / Ibrahim-beg Baagi/, Biografije junaka Hrnjice Muja, Halila i Omera. Bosna ve hersek vilayeti salnamesi. VI, 1305/1887., str. 81-83. Vidi napomenu 5 na str. 588 u knjizi : . Buturovi, Bosanskomuslimanska usmena epika...(IV Karakteristike i osobenosti bosanskomuslimanske epike).
244 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

u znaenjsku cijelinu koja je bitna za tradiciju. Tako, ja i ti u govornom inu, u jednom periodu, postaje ja i ti u istovjetnom i njemu identinom govornom inu komunikacije. Razliiti momenti govornog ina u razliitim periodima postaju jedan, a spaja ih identina slika i sadrina. Zajednika tim razliitim inovima komunikacije je funkcija govorenja, tj. prenoenja u inu iskazivanja koji je gotov iskaz. Iskaz, ono to je preneseno iz jednog vremena u drugo, jeste identian u pamenju tradicije, kao i njegovi akteri. Preklapanje vie perioda i prostora je karakteristino za tradiciju zato to, na takav nain, izranjaju iz njih istovjetne linosti u istim okolnostima samo u razliitim vremenima i prostorima, tj. linosti koje u kristaliziranim slikama postaju karakteristine za odreeni prostor. Junak krajinik izrasta iz podneblja, kako je ve prije u radu navedeno, i neodvojivo je u vezi s njim. On je ambivalentan, zagonetan, sloen, mudar, glup, lijep i ruan, dobar i zao, pozitivan i negativan. Svi ti junaci, kao Mustaj-beg Liki, Mujo i Halil, Tale Lianin, a blizu nas, Huska i aban Miljkovi, braa Pozderci, braa Abdii, svi oni izrastaju iz ustaljenih tradicijskih modela ponaanja i ulaze u tradicijsku memoriju i postaju njeni vjeni oslonci, vjeno mladi i uvijek u vjenom obnavljanju. (U neto kasnijim izlaganjima pokazat emo da smo osobine epskog junaka i epskih situacija u kojima on izrasta prepoznali samo u Huski.) To je onaj kontinuitet vremena i prostora koji ga povezuje s ljudima kojima je dato da najbolje predstavljaju taj hronotop zato to su oni junaci i prema tome dolaze iz prvobitnog mita o postanju. Tako je stihovana hronika Filip Madarin i Gojeni Halil, poznata muslimanska epska pjesma iz zbirke Koste Hrmanna sauvala snane reflekse uvene krajike pobune iz tree decenije 17. vijeka. Prema usmenom predanju, u ovoj pobuni, u bici pod Banjom Lukom, poginuli su i dvojica epskih junaka, Halil Hrnjica i Tale Lianin. Meu dokumentima koji govore o ovoj pobuni panju istraivaa (enane Buturovi) posebno je privukao opis ukupnih zbivanja u vezi s ovom pobunuom, a koji je dao poznati turski hroniar Naima (1655-1716).36 Naimu kao zvaninog osmanskog historiara privukli su isti oni dogaaji koji su uli u epsko predanje i u epsku pjesmu. Izvjetaj koji Naima donosi o pobuni u Bihakoj krajini, o kavgi na bihakoj granici, potvruje povijesnu zasnovanost ove pjesme. Zbir saznanja koja dobivamo iz usmene stihovane hronike i od Naime, upotpunjuju one Muvekitove konstatacije, koje su dopuna Naiminom izvjetaju da su Mujo Hrnjica i Mustafa Turalovi ista linost. Povod nemirima oslobaanje hrianskog zarobljenika, od Krajinika, insinuacije u vezi s ovim sluajem, carski katul-ferman kojim se prijeti istrebljenjem Krajinika, Bonjaka, koji turski ne znaju i ni jednu tursku rije ne razumiju (Naima), ako se utvrdi da su otetili sultana i pokazali neposluh. U vezi s ovim sluajem Naima govori o totalnoj diferencijaciji Krajinika od predstavnika vlasti i drugih uglednika koji su iskazali odanost Vue-pai koji je titio defterdara, a koga su Krajinici smatrali glavnim krivcem. Predoavajui nam reflekse ovih zbivanja u Sarajevu Naima istie povezanost ukupnog bosanskog muslimanskog
36 Naima, Tarihi Naima , /Istanbul/ Matbaa-i amire 1203-1875/6, knj. III.
Godinjak 2010 / 245
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
stanovnitva i spremnost toga naroda da se na razliite naine povee u opoziciji prema centralnoj vlasti, to je kao pojava prisutno i u muslimanskoj epici i to odreuje onu ideju autonomnosti koju pamti bonjaka tradicija, kao bosansku, odnosno bonjaku. Tradicija je izabrala iz povijesti brau Hrnjice kao specifine predstavnike poznatih zbivanja. Oni su imali ono to nema svaka porodica, povezanost, organiziranost, kvalitete po kojima se ivjelo i u najteim vremenima umiralo, kada se to moralo. Pa i zato su bili pripremljeni. I materijalni podaci o njima odolijevali su vremenu, dugo su se zadrali ostaci njihove kue, bunara i dr. Posebno su odolijevali vremenu grobovi, Mujin u Kladui, Halilov u Banjoj Luci. U memoriji Krajinika stoji zabiljeeno: Mujo je umro jedanput, a Halil vie puta! Naime, kada je Halil umro prvi put, u tradiciji se pamti, na njegovo mjesto je uskoio sljedei brat i zvali su ga Halil, pa nakon ovoga, opet sljedei. Halil je predstavljao junaka, ali i ljepotu junaka, on je carski megdandija. Hrnjice u ukupnoj tradiciji, proznoj i poetskoj, pokazuju da epopeju ne ini samo duina ve izraslost njenih junaka. Kao takav Mujo Hrnjica je arhetip ratnika s bosanskih granica, junak bosanske geografije, solarni junak. Moglo je da ga ubije samo zlatno tane, a da obori samo neprijatelj ravan mu po junatvu. Zato njegov ljubomorni pobratim Meho Katarica ne moe da izdri probu prijateljstva, ne poznaje dobro onoga koga je morao poznavati, pobratima Muju. Trebalo je da zna da je njegov pobratim Mujo izvan naravnog, da je vila njegova posestrima i da je mogla uzeti oblije Mehine supruge. Morao je da vjeruje Muji da on, Mujo, ne moe biti izdajica. Eto upravo dotle idu Krajinici. Kada ga je Meho Katarica izdao i ubio zlatnim tanetom, Mujo je ostao itavu sedmicu u stojeem poloaju, to pojaava njegovu poziciju solarnog junaka.37* ekalo se da solarni junak sam potvrdi svoju smrt, tj. da ga srui neprijatelj, a ne onaj za koga se vjerovalo da mu je pobratim. On treba da pogine onako kako je ivio, ratniki. Ban dobiva njegovu glavu a to je visoka linost, po junatvu njegovog ranga. Tradicija bira, gradi i pamti svoje modele koji se uklapaju u odreene norme junaka, iji ivot posjeduje za nju odreeno znaenje. Npr., itav ivot posljed37 * UAarrne Thompsonovom indeksu predstavljen je nizom motiva: magijskim pogledom due koja naputa tijelo ( D 1825.3.3.2. ). Dua naputa tijelo, ali ostaje u blizini. Tijelo je, dakle, u blizini i nije mrtvo. Tijelo je duh na konju ( E 723.7.7.) sa duom koja bdije pored mrtvog tijela ( E 722.3.7.1.). Sedam dana je vrijeme u kojem se tijelo odralo na konju i simbolino je vrijeme u tradiciji i prii. To je nadnaravno vrijeme, brojka 7 koja uz brojke 3, 9, 24 izraava neumitno i nadnaravno proticanje vremena i nakon kojeg neto udesno se deava, drugaije i to se kao takvo prihvata. Vila, Mujina posestrima je njegova zatitnica, njegovo drugo ja u nadnaravnom svijetu, njegov alterego. Mujo kao odabrani s njom se sjedinjuje i postaju jedno. Muju je odabrala ve kod samog njegovog roenja, od tada bdije nad njim, daje mu svoja nadmona svojstva i ini ga drugaijim od obinih smrtnika. Ona je stoga njegov duh, njegov dupli . On ne umire. Samo se, kada za to doe vrijeme seli u drugi svijet zauvijek. Aarne, Antti and Thompson, Stith, The Types of the Folktale, A Classification and Bibliography. A. Aarnes Verzeichnis der Mrchentypen, Translated and Enlarged by S. Thompson, Second Revision, FF Communications, 184, Helsinki, 1961.
246 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

njeg izgraenog, navedenog krajinika, u nizu navedenih u ovom radu, Huske Miljkovia, lii na ivote junaka prije njega, on je jo jedna karika u lancu junaka krajinika znanih i neznanih ija junatva Krajina pamti i prenosi do sadanjeg trenutka i ije nove junake zaodijeva starim junatvima. Cazinska buna 1950. iznjedrila je svoje junake meu kojima neki nose oznake heroja usmenih sjeanja (Mile Devrnja, idejni zaetnik bune, iz slunjskog kotara, prvoborac i nosilac Spomenice NOP-a, Milan Boi iz cazinskog kraja, takoer nosilac spomenice, komadant Cazinske krajine. Milanov zamjenik je bio Ale ovi, takoer uesnik bune, ali i pripadnik vojske Huske Miljkovia). ak i sam Fikret Abdi vidi sebe u lancu tih junatava i junaka. Tako, u naem razgovoru s Bakirom Tanoviem, koncem jula 2006., B. Tanovi nam je ispriao svoj razgovor s Fikretom Abdiem u kojem ga je Fikret Abdi pitao ta on misli koji su to najznaajnija tri Krajinika. Bakir Tanovi je odgovorio: Mustaj-beg Liki, prvi, Huska Miljkovi, drugi a trei, ne zna, moda Mujo, ili je moda to on, sam, Abdi. Abdi je potvrdio da je trei znaajni Krajinik sam on.38 Time se intuitivno, vani Krajinici u svijesti povezuju u lanac koji ide do sadanjeg trenutka koji njih ukljuuje do nivoa osnivaa znaajne prolosti i za te Krajinike, prolost nije prolost ve neprekidna sadanjost broj tri u citiranom sluaju ovdje je magian i daje maginu konotaciju kao kad imamo tri brata iz narodne prie. Ipak, prema dosadanjim istraivanjima i zapamenim primjerima krajikih znaajnijih linosti od Drugog svjetskog rata do sada, samo je Huska osobit, on je lik. Linost i lik kompatibilni su u njegovom sluaju. On je predodreen za junaka, heroja, stratega, vou, za smrt koja vreba iz busija, iza lea da bi ga odvela do visina ehita. Kad Huski nita ne mogoe muki ga ubie; pogibe ba kad je odrasla trava i nikla penica.39
38 Bakir Tanovi, filmski reiser, scenarist i dr., pisac scenarija o Huski Miljkoviu za film koji nije realiziran, ali i pisac romana Huska Miljkovi ( Svjetloast, Sarajevo, 2004) koga je sam autor smjestio u anr historijskog romana kamo apsolutno i pripada, po naem miljenju. Njegovom radu na scenariiju za film o Miljkoviu, poetkom osadesetih godfina, prethodio je odlazak u Cazinsku krajinu obavljen u pogodno vrijeme, u pratnji ukrije Bijedia, politikog komesara Huskine vojske. U to vrijeme bili su ivi neki uesnici tih dogaaja:Huskine dvije sestre, njegova nevjenana ena, njegov zamjenik, komandant bataljona i mnogi drugi navodi B. Tanovi u kratkom tekstu ispred romana. Ovaj pohod u Huskinu prolost sa magnetofonom obezbijedio je autentinu grau, znanstvenog karaktera, tako da je ovaj historijski roman istovremeno film-dokumentarac. Samo jedan detalj je izmiljen, rekao nam je gospodin Tanovi, to je detalj o susretu Hasana i Huske Miljkovia.- Dugujemo veliku zahvalnost gospodinu Bakiru Tanoviu na ukupnoj pomoi koju nam je pruio ustupanjem dokumentacije koju je sam koristio ili nije ni iskoristio sa stalno otvorenom mogunou da iskoristimo to nismo jo iskoristili. Uputio nass je na literaturu, ive, ljude znalce i mnogo toga. 39 Iz literarno-povijesne opirne skice eseja o Huski Miljkoviu od Skendera Kulenovia. Rukopis, 72 str. Rukopis je poklonila supruga Skendera Kulenovia Biblioteci Skender Kulenovi u Bosanskom Petrovcu. Rukopis je veoma dragocjen. On je rezultat novog tromjesenog kontakta Skendera i Huske, to znai da mu je jedan ve prethodio, a ovaj je bio negdje 1944., u toku prevoenja Huskine vojske partizanima. Skender je bio poslan od najviih komunistikih lidera za taj region s ciljem da prevaspita Husku u komunistu, zapravo da ga prati i utvrdi koliko odgovorno moe da nosi in pukovnika, koji mu je dodijelio Josip Broz.
Godinjak 2010 / 247
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
Bio je kao i tradicija protiv totalitarizma / faizma i komunizma/, bio je u potpunosti ovjek tradicije i njenih normi ponaanja. Posjedovao je prirodnu inteligenciju. kolovao se na visokoj koli krajikih vjetina ratovanja i organiziranja masa. Kao to krajiki junaci odlaze do hrianskih tamnica, ba tako je i on iao do Jasenovca, skidajui partizansku odjeu, a oblaei domobransku, tebdil se uinio da oslobodi brata abana. Taktika koju je prihvatio kasnije od partizana, od Vece Holjevca, da prihvati njemaki prijedlog da ga Nijemci naoruaju i da tako naoruanu vojsku prevede u partizane40 njemu je bila identina onom to je morao uiniti za svoga brata, a ovaj put ga je vodio kroz ustaki Poglavnikov ured. Ta snaga da pravi ovakve ljudske poteze, skidajui se s visina voe grabila je javno mnijenje mase, obinih ljudi, kakav je i sam bio. Susret s Paveliem, kako ga je Bakir Tanovi prikazao u romanu, slijedi poznatu kristaliziranu sliku o susretu zarobljenog bihakog kapetana i Zrinskog, a koji je opisao elebi. Ove kristalizirane slike iz tradicije potvruju tradicionalni ivot Huskin. Moda je upitno njegovo vladanje pismima (latinicom, arebicom), ali nije upitna njegova trezvenost, prirodna inteligencija, sposobnost da cijeni svoje i tue, da brani svoja prava i prava zajednice kojoj pripada, komija kao i svih prijateljski raspoloenih ljudi. Junaci poput tih ambivalentnih likova, plijenili su i plijene mnoge ugledne ljude, posebno pisce, poput Skendera Kulenovia, koji je podnio izvjetaj o Huski Miljkoviu kao pisac, izvjetaj literarnog dometa. On je bio fasciniran Huskom i osjeao je prema njemu potovanje i uvaavanje, divio mu se i volio ga je. Ostao je zaprepaten Huskom kao uzorom i modelom ponaanja prema drugima i za druge, i to, odnosom Huske i popove keri, /Huskine nevjenane supruge, u stvari keri lugara/, Huske i njegovog tjelohranitelja Alije, faustovske pojave kako ga je Skender doivio lino, Huske kao posrednika izmeu Boga i hode, Huske i seljaka kojima donosi blagostanje Huske kao kulturnog junaka, Huskine smrti, njegovog mukog ubistva poput ubistva boga Osirisa, na vrhuncu ljetne sjetve. Prema prianju oevidaca, tabut mu je, noen tokom denaze visoko kao gazijama. Karakteristine su rijei Huskinog savremenika, Steve Boia, uesnika Cazinske bune 1950.: Moram da kaem da je Huska pravi heroj, a ni danas mi nije jasno to to i zvanino nije. 41 Ipak, postojala su odreena predubjeenja o Huski. Spominje ih i prvi nama poznat pisac Huskine ratne biografije, Skender Kulenovi, u ve citiranom rukopisu. Izrazi kojim se karakterie Huska, koje Skender Kulenovi prenosi kao izraze koje za Husku upotrebljavaju ljudi Partije, oito je da izraavaju stav onog dijela komunistiog establimenta koji je bio povezan sa srpskim nacionalnim krugovima koje su optereivale bojazni da u Bosanskoj krajini ne prevlada hrvatski nacionalni interes, a takoer, moda jo vie indicija ima da je Muslimanska vojska Huske Miljkovia i njegovo autonomatvo vodilo pretpostavkama budue Republike Bosne i Hercegovine u okvirima budue avnojevske Jugoslavije, to srpski nacionalni interes nije mogao
40 ilas Milovan, Gae Nadeda, Bonjak Adil Zulfikarpai. Bonjaki institut. Zrich, Nakladni Zavod Globus, 1994.,str. 94-95. 41 Krinik - Buki, Vera, Cazinska buna 1950, Svjetlost, Sarajevo, 1991., str. 470.
248 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

prepoznati i kao vlastiti. Stoga je opte predubjeenje o njemu (Kulenovi) moralo umanjiti njegovu pojavu na krajikoj ratnoj sceni, prljavom ratnom igrom rijei. To je utjecalo i na znanstvenika kakva je Vera Krinik-Buki. Tako ona u Cazinskoj buni, a s obzirom na utjecaj huskinovaca na Cazinsku bunu, znatan prostor posveuje Huski Miljkoviu, traei objanjenje njegove pojave kao fenomena, sindroma, to je utjecalo, prema ovoj znanstvenici, da se ovaj itav kraj, tj. njegovo stanovnitvo tretira prevrtljivim. Drugim rijeima, autorica dalje objanjava Huskin pokret i pokret Cazinske bune povodljivu masu autoritarne voe vode podmiivanjem i zastraivanjem. 42 Autorica citiranog teksta e est godina kasnije imati drukiji odnos prema Huski Miljkoviu i njegovom pokretu: Autonomaka koncepcija rjeavanja muslimanskog narodnog pitanja se prema kraju Drugog svjetskog rata ostvarivala samo u pojedinim regijama Bosne i Hercegovine. Poznato je djelovanje huskinovaca, Huskine vojske, Huskine milicije (imenovanje po voi Huski Miljkoviu, prije toga komunistikom aktivisti, politiaru i partizanskom oficiru) na podruju Cazinske krajine.43 Ovo je autoriin pokuaj da uklopi Huskinu pojavu u iri kompleks zbivanja. Mnogo uspjenije to ini Enver Redi, historiar, obraujui znaajnu tematiku Drugog svjetskog rata.44
42 Vera Krinik-Buki, Cazinska buna, str. 24-28, 36, 45,79, 90, 152, 170, 348, 378, 429, 470,471, 482, 512. 43 Vera Krinik-Buki, Bosanski identitet, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997., str. 38. 44 Cazinska krajina je po Rediu predstavljala poligon na kojem su zaraeni tabori odmjeravali snage da bi se pokazalo koji e faktor u daljem toku rata na ovom izrazito muslimanskom sektoru imati glavnu ulogu. Redi smatra da je dominantni utjecaj snaga NOP-a u neposrednoj okolini Muslimanske vojske Huske Miljkovia pruao sve manje mogunosti Miljkoviu da nastavlja svoju igru laviranja izmeu Nijemaca i ustaa, s jedne, i partizana, s druge strane. U tekstovima nakon rata 1992.-1995. Redi jo vie potencira znaaj Huske Miljkovia u bihako cazinsko kladukoj Krajini, nastojei da biranim rijeima naglasi i ukae na njegov pravi znaaj u ukupnim historijskim zbivanjama u ovom podruju, znaaj koji proistie, po njemu, iz brojnosti njegove vojske a ta brojnost je od vanosti da je Huskina vojska postala veoma uticajan vojni i politiki faktor. Poto se nalazio u partizanskom okruenju i uvjeren da e Nijemci izgubiti rat, Huska Miljkovi je ocijenio da je najmudrije i oportuno da sa svojom vojskom pristupi partizanima. Poto mu je odobreno da u NOVJ moe zadrati in pukovnika, priznao je komandu IV korpusa NOV i PO Hrvatske i prihvatio da se u njegovim jedinicama uvede zvanje politikog komesara. Meutim, Redi Huskino prikljuenje partizanima ne smatra jo injenicom da su njegove jedinice postale partizanske. Nijemci i ustae su nastojale da destabiliziraju Huskine jedinice....Uza sve to muslimanska Cazinska krajina definitivno je postala partizanska teritorija. Ve poetkom februara 1944. god. formirana je Unska operativna grupa, u ijem sastavu su operisale Prva i Druga muslimanska brigada. (Polarizacija sukobljenih strana u Bosni i Hercegovini na prelazu iz 1943. u 1944. god. U knjizi: Redi Enver, Nacionalni odnosi u Bosni i Hercegovini 1941-1945. U analizama jugoslavenske istoriografije. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Djela, knjiga LXVIII. Odjeljenje drutvenih nauka, knjiga 38. Urednik Milorad Ekmei. Sarajevo, 1989. str. 112.; Redi Enver, Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu. Sarajevo, 1998.) Nesumnjivo e tek vojni historiar strategije ratovanja dati objektivniju ocjenu laviranja Huseina Huske Miljkovia izmeu pojedinih snaga na ratnoj sceni krajine Velike Kladue i Cazinske Krajine, a takoer njegovog politiko-vojnog djelovanja i njegovih organizacijskih sposobnosti.
Godinjak 2010 / 249
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
Pomalo udno, ali oksimeronski logino, poput kulturnog junaka, politiar i politolog (njegove ostale kvalifikacije ovdje nisu bitne), izrie ocjenu Huskine pojave, linosti, uloge, smjetajui ga u prostor i vrijeme ocjenom onog javnog mnijenja koje daje vijee staraca tradicionalnih kultura, izreenog kroz rije koja ostaje. Evo kako to Adil Zulfikarpai kae: Iz Topuskog sam otiao u Cazinsku krajinu. Tamo je bio, u Bosni uveni, Huska Miljkovi. Karizmatina osoba. On se malopomalo sam izgradio u izvanrednog politiara i vojnog komandanta. Imao je svoju miliciju u snazi jedne povee brigade. Kontrolirao je cijelu Cazinsku krajinu, zaveo je svoj sistem uprave. Ustaama nije dozvolio pristup, branio je srpska sela. etnici se, pak, nisu smjeli ni pojaviti na njegovoj teritoriji. Trgovina je bila slobodna, privatna imovina potovana, ali su bogatiji morali davati vojsci. Borci su se hranili, mahom, po vlastitim kuama. Zauzeo je neutralni stav, pa su se svi poeli za njega otimati. Ako bi zatraio prolaz, on je domobranima, partizanima, pa ak i Nijemcima to dozvoljavao, uz uvjet da plate odtetu u hrani, oruju i municiji. Njegove jedinice bile su disciplinirane i vrlo borbene, tako da su se svi dogovori s njim respektirali. Na svojoj teritoriji Huska je tolerirao sve vojne bjegunce, iz raznih formacija, i od toga je stvoren zeleni kadar koji se dugo zadrao u tim krajevima. Nijemci su mu predloli da njegovu jedinicu moderno naoruaju, da mu dadnu velike koliine municije, uniformi, ali su zauzvrat traili da partizane ne puta na svoju teritoriju. U isto vrijeme, partizani su mu ponudili pregovore. Cazinska krajina je tada bila vezana za Hrvatsku i s njim je pregovarao Veco Holjevac45 ...On je sve dogovore izvrio, kao i tab korpusa. Njegova divizija Unska operativna grupa oslobodila je prolaze za Bosansku krajinu i tada poinju njegove nevolje. Bosanski kadrovi i pokrajinski komitet Bosne gledali su drugaije na cijelu stvar i Huskina samostalnost, po njima, nije bila uklopljiva u sistem partizanakog ratovanja. Malo-pomalo on je likvidiran i kompromitiran. Organizirano je ubistvo, toboe od neprijatelja, a zatim mu je prireena velika denaza. Mene je tragedija Huske Miljkovia jako dojmila. Narod je njemu pjevao, pjevao i iskreno ga volio. Mnogo je truda utroeno dok su jedinice Unske operativne grupe prihvatile borbeni nivo. Poslije rata njegova je jedinica transformirana i skoro svi kadrovi izbaeni iz Armije. Jo e se jedanput Adil Zulfikarpai vratiti ocjeni Huske Miljkovia:
45 (Veco Holjevac, popularni partizanski komadant, komesar korpusa, poslije rata gradonaelnik Zagreba /tekst u napomeni/), komesar korpusa. Uspjeli su ga nagovoriti da prihvati njemaki prijedlog, pa da prijee u partizane kada ga naoruaju i opreme. Obean mu je in pukovnika, Halilu, njegovom zamjeniku in potpukovnika, svim komandantima eta in kapetana, a komandirima vodova in porunika. Osim toga, obeano mu je da e biti komandant divizije i poto je prije bio u vezi sa Pokretom da e biti primljen u Okruni komitet divizije. Jo mnogo ega mu je obeano. U nekim pregovorima oko Huske sam i ja uestvovao i, moram priznati, dobio za njega simpatije. Bio je narodni ovjek, koji nije imao kola, ali je uvijek znao ta hoe i vodio se interesima Krajine i naroda, divizija... ilas Milovan, Gae Nadeda, Bonjak Adil Zulfikarpai. Bonjaki institut. Zrich, Nakladni Zavod Globus, 1994., str. 94-95.
250 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

A kad je rije o Cazinskoj krajini, historijski gledano, ona predstavlja jedan od najinteresantnijih krajeva Bosne. Smjetena na granici Turskoga carstva, dala je danak u krvi i stvorila borbeni elemenat kakav nije postojao u itavom Carstvu. Svaki je seljak prije svega bio vojnik, a krajina je bivala kolijevkom najveih junaka: Mustaj-bega Likog, Muje i Halila Hrnjice, Hasan-age Pekog i niza junaka koji su obogatili nau povijest i nau poeziju... Jedno vrijeme za Drugog svjetskog rata proveo sam u Cazinskoj krajini. Krajinike sam tada upoznao kao dobre junake.46... Preko Huske Miljkovia i Nurije Pozderca vodili su pametnu i samostalnu politiku. Iz rata su izali s najmanje rtava. I pored toga su se za svoju slobodu borili i u okviru partizanskih jedinica, komunistike su vlasti na njih vrlo loe gledale. Krajinici na svome tlu, i privatno i profesionalno, u epici, u stvarnosti, u prolosti, sada i uvijek to je tema koja je osnovni pokreta epskog toka, ona je u sadanjosti i prolosti koje se uzajamno pojanjavaju. 47
46 Zulfikarpai Adil, Okovana Bosna razgovor. Bonjaki institut, Zrich, II. iIzdanje, /1995./, str. 114-115. ivei zajedno sa kranima, s kojima su bili u stalnom kontaktu jo od turskih vremena, razvili su posebnu vrstu tolerancije i potovanja prema komijama, koje u svojoj sredini brane svim silama. Oni su spremni na kompromis, nikada na kapitulaciju. Cazinska krajina je u toku Drugog svjetskog rata jedina sauvala svoje stanovnitvo od pokolja. Oni sami nisu poinili nikakvih prijestupa protiv svojih komija, nego su naprotiv uinili sve da ouvaju ivote svoje i svojih komija. 47 Znatno due od naeg interesovanja za Husku Miljkovia nau panju privlaio je Fikret Abdi. U toku proizvedene afere Agrokomerc hapenjem i putanjem iz zatvora, ovaj veliki privrednik bive Jugoslavije ulazi u sferu znamenitih linosti i likova usmenih predaja koje objanjavaju njegove uspone i padove. Politikim angairanjem u stranku demokratske akcije Fikret Abdi stie u vrhove nove politike vlasti Republike Bosna i Hercegovine koju su priznale kao samostalnu dravu Ujednjene nacije. Na sloenoj i krvavoj politikoj pozornici Fikret Abdi eli samostalnu Krajinu, jo jedno autonomatvo, koje meu muslimanskim bonjakim narodom Krajine stvara duboki i krvavi jaz . Politika brie ak i tradiciju. Nakon Dejtonskog sporazuma Fikret je osuen i nalazi se u zatvoru. Ali on je snano prisutan u Krajini, meu zagovornicima autonomije, kao i meu njenim zagovornicima u dijaspori. Porodice su podijeljene. Djevojica iz kue zagovornika autonomije nee da poljubi daidu (ujaka) dok joj nana (baka) ne odgovori na pitanje je li on autonoma. Stare, nepismene ene iji su sinovi poginuli u bratoubilakom ratu , ue latinina slova da bi na izborima, na listama, pronali ime Fikreta Abdia. Fikret Abdi u zatvoru i Fikret Abdi u odsustvu iz Krajine, pomirba porodica, komija nastaviti dalje sve su to elementi koji e odrediti linost i lik Fikreta Abdia i to je razlog da ovaj segment samo nagovjetavamo. Pa i krvava osveta ili prijetnja da pomirbe nema, strane u tradiciji ovih podruja mudrim i iskusnim ljudima, nalau nam da istraujemo nainom intervjua, ali samo onih koji predviaju naunoj i strunoj javnosti dostupne zvune snimke. Piui ovaj rad, bavili smo se i problematikom krajikog meubonjakog sukoba i mnoge informacije dobili smo iz znaajne knjige, pionirskog rada mr Smaila Kliia (Meubonjaki sukob u Cazinskoj Krajini 1992.-1995. Politiko-pravni aspekti nastanka i djelovanja Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Izdava: Human Rights Conflict Prevention Centre University in Bihac. Biha 2002. Od gospodina Kliia dobili smo mnoge znaajne informacije na emu smo mu veoma zahvalni.) I vojnici branioci odbrambenih linija, oni koji su pravili prodore prema gradovima i podrujima u opsadi imaju svoje heroje. Njihova junatva i tragedije su jo neispitani. Put istraivaima je otvoren, a narod i tradicionalna usmena rije pronau prave. Mehmedu Alagiu, voj-
Godinjak 2010 / 251
4/20/11 1:15 PM
BUTUROVI
Tako je globalizacija bitna za memoriju uope i za procese pamenja zato to odabira i alje kao bitno ono to se pokae znaajno za nju. Odabira one slike i modele koji se pokazuju vjenim i simbolinim na irem planu i stoga pamtljive preko jedne zajednice i tako vezuje prostore proirujui granice
(Napomena: Ovaj tekst publikovan je na engleskom jeziku u asopisu Bosnian Studies, Sarajevo: BZK Preporod, Vol. I, No, 1/2007., str. 38-67)
BOSNIAN KRAISNICS-FRONTIERSMEN IN MEMORY AND CONTINUITY OF TRADITION enana Buturovi Lada Buturovi Summary
In this paper, the Kraisnics-frontiersmen are in focus, observed in memory, oral tradition and globalization processes. We followed them on selected examples, from Ottoman period when the Bosnian Muslims - Bosniaks were given the rule to guard the borders. The fighters for defending of Bosnian borders, its Krajinas, that were bastions of defence of Bosnia and the Empire, have lived through memory and tradition, supplementing the picture of history according to pro domo model. In correlation of reality and tradition, were constructed the norms that make it recognizable in the light of public opinion from domain of oral cultures. By identification of memory and oral history in tissue of oral forms and its prototypes, we come to category frontiersmen in span. Thus, through the history which has been written by people, we come to modernity and eternity. Key words: Bosnian Karisniks, Kraisniks, oral memory, oral tradition, globalization in traditional oral culture, crystallized pictures, hero.
niku i generalu napisana je pjesma-posveta, takoer od jednog borca (generala Ismeta Hadia Mutevelije) koji je bio na elu odbrane Dobrinje. Stihovi si izali iz naslaganih slojeva slika i sintagmi poznatih mu ili nepoznatih balada i ilahija, ali koji jesu u njemu. Stihovi u kojima se prepoznaje heroj u borbi otkrivaju duboku bol borca za najveu ratnu nesreu krvave Krajine njenu razdijeljenost. Potvrdu pronalazi svugdje u prirodi, najvie u rijeci Sani, nijemom svjedoku njegove tuge i ogromne elje da pomiri Krajinike.
252 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*.09: 398 929 M. Liki
Mustaj-beg Liki kralj Artur krajike epike
Mirsad Kuni Filozofski fakultet, Tuzla
Mustaj-beg Liki je jedan od najvanijih likova krajike epike, a krajika epika je zaseban usmenopripovjedni fenomen bonjake usmene knjievnosti. Lik je, u skladu s novohistoricistikim pristupima, graen u kombinaciji historiografskih, predajnih (od predaja) i isto epskih tekstova: historijski tekstovi su tragali za historijskim prototipovima, predaje su se bavile njegovim porijeklom, a epski tekstovi su pratili njegov ivot na granici. Nasuprot nikad do kraja odgonetnutim tajnama historijskih, te nedovoljno razvijenim priama predajnih tekstova, stoji iznimno razvijena tradicija epskog opijevanja ivota krajikih junaka. Iz velikog broja pjesama, te iz gotovo realistiki motiviranih postupaka i radnji, konstruiram portret junaka, koji je neupitni autoritet i voa jedne savreno organizirane udbinske zajednice, junaka poetka i kraja epske pjesme i junaka koji ima pravo biti odsutan s bojita. U takvoj biografiji akcent je stavljen na ivot a ne na smrt, junak postaje umjetnik ivljenja a ne borbe. Otuda ne udi srazmjerno mali broj pjesama o Mustaj-begovoj pogibiji: jedna u Hrmannovoj, dvije u Marjanovievoj i pet u Parryjevoj zbirci. Kljune rijei: Mustaj-beg Liki, krajiki junak, krajika epika, realistika motivacija, udbinska zajednica
Godinjak 2010 / 253
4/20/11 1:15 PM
KUNI
rema jednom dosta uvrijeenom miljenju,1 u bonjakoj epici ima vie historije nego u drugim epikama, to joj je jo jedna crta, izmeu ostalih, koja je ini drugaijom. Taj viak historije se konkretno odnosi na mogunost vezivanja veine likova za odreene historijske prototipove i nekih opjevanih dogaaja za konkretne historijske dogaaje. Ko je Mustaj-beg Liki, zapravo, koja ili koje historijske linosti se kriju iza najpoznatijeg junaka krajike epike? Gotovo svi su saglasni da nije rije o jednom nego o dva, tri ili ak i vie historijskih prototipova. Mora se, meutim, primijetiti da, dok se jedni vrsto dre historijskih izvora (Lopai, Kreevljakovi, Imamovi, Buturovi, Maglajli), drugi sasvim slobodno i legitimno poseu za predajom, pa i samom pjesmom (Hrmann, Marjanovi, Frndi),2 te na taj nain kompletiraju sliku o historijskom prototipu Mustaj-bega Likog. S aspekta historiografije, Hrmanna i druge mogao bih proglasiti neozbiljnim istraivaima, ali ta onda rei za prave historiografe poput Muvekita i Imamovia, koji i sami suhu faktografiju, kako sam ve pokazao, obilato podupiru predajom i epskom pjesmom, i to s istim povjerenjem u istinitost ispripovijedanog, kao to to ine usmeni pripovjedai/pjevai. U ovom sluaju rijei je o pridavanju iste vanosti i historiografskim i nehistoriografskim, fakcijskim i fikcijskim tekstovima, to je u nae vrijeme i vrijeme novohistorizma sasvim legitiman postupak.3
1 Ovakvo stanovite zastupaju svi oni koji se zalau za prototipsko-mimetsku ovjeru epskih junaka, a time se bave i Hrmann i Maglajli i Duri. enana Buturovi je u tom pogledu najizriitija: Osnovne karakteristike bosanskomuslimanske epike su u njenom viestoljetnom kontinuitetu, u njenoj autohtonosti i autonomnosti, kao i u njenoj utemeljenosti na povijesnim zbivanjima. (Buturovi, 1992., 580) Na ovu pojavu ukazuje i Aia Softi u svojoj knjizi o usmenim predajama: Hrmann je posredno pokazao da je i pjesmu i predaju shvatao kao jedinstvenu nedjeljivu cjelinu, u iju istinitost nije sumnjao. (Softi, 2002, str. 249) Kakav god bio naglasak, pozicija Novih historista ne privilegira ni povijesnost niti tekstualnost toliko da iskljui bilo koju od njih. Umjesto toga, posredovanja i interakcije meu njima nalaze se u aritu prakse Novog historizma. (Biti 1997., str. 130-131) Pod historinou tekstova podrazumijevam kulturnu specifinost, socijalno utemeljenje, svih modeliteta pisanja ne samo onih tekstova koje kritiari izuavaju ve i tekstova unutar kojih ih izuavaju. Pod tekstualnou historije podrazumijevam, prvo, da mi nemamo pristupa punoj i autentinoj prolosti, ivoj materijalnoj egzistenciji, neposredovanoj opstalim tekstualnim tragovima drutva o kojem je rije tragova za iji opstanak moramo pretpostaviti ne da se samo dogodio ve i da je posljedica sloenih socijalnih procesa prezervacije i eliminacije; a drugo, da su ti tekstualni tragovi i sami podloni naknadnim tekstualnim posredovanjima kad se i konstruiraju kao dokumenti na kojima historiari zasnivaju svoje vlastite tekstove zvane historije. (Lei 1999.) Novi historicizam je pojam primijenjen u trendovima amerikih akademskih knjievnih studija tokom osamdesetih godina prolog vijeka, naglaavajui istovremeno povijesnu prirodu knjievnih tekstova i (kontrastirajui starijem historicizmu) tekstualnu prirodu povijesti. (Oxford Dictionary of Literary Terms, preuzeto sa http://www.answers.com/library/Literary%20Dictionary-cid-4175224)
U historijskim izvorima i epskim predajama
254 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

I enana Buturovi i Munib Maglajli se uglavnom oslanjaju na putopisne zabiljeke Evlije elebija te na historiografske radove Saliha S. Muvekita, Radoslava Lopaia i Hamdije Kreevljakovia. Buturovieva tvrdi da je vie bihakih kapetana od kraja XVI do polovine XVII stoljea prototipski posluilo za oblikovanje epskog Mustaj-bega. Najpoznatiji je, svakako, onaj o ijem zarobljavanju i oslobaanju pie elebi, a koji nosi prezime Hasumovi ili Kasumovi i koji je na poloaju bihakog kapetana bio od 1642. do 1676. godine. Vjerovatno je Hamdija Kreevljakovi prvi uoio postojanje jo jedne historijske linosti, ovaj put Mustafu Hurakalovia, likog sandak-bega i savremenika Hasumovieva, koji potpisuje ono uveno krajiniko pismo upueno harambai Petru Smiljaniu.4 Mustafa Imamovi epskog Mustaj-bega svodi na samo jednu historijsku linost, na Mustafu Hurakalovia, i time unosi izvjesnu dozu pometnje. Naime, kada Imamovi kae za Hurakalovia da ga nije bilo meu ostalim pobunjenicima (Mujo, Halil, Tale) 1639. godine pred Banjom Lukom, gdje su doli da trae isplatu svojih zaostalih dirluka i smaknue defterdara koji je pokrao njihovu vojniku muku, (Imamovi 263), onda on zanemaruje injenicu da je malo vjerovatno da jedan liki sandak-beg uestvuje u pobuni koja se tie iskljuivo Biana i Dubiana. Safvet-beg Baagi, naprotiv, tvrdi suprotno: da je Hurakalovi, zahvaljujui ueu upravo u tim dogaajima, zavrijedio mjesto bihakog kapetana,5 ime, zapravo, nesvjesno ili u neznanju poistovjeuje Mustafu Hurakalovia s Mustaj-begom Hasumoviem. Nadalje, on porijeklo svoga Mustajbega dovodi u vezu s porodicom Lipovaa i opisuje ga kao samovoljnog vojskovou koji po Hrvatskoj i Slavoniji poduzima niz samostalnih pohoda i koji 1656. godine pada u ropstvo kneza Jurja Frankopana. Oigledno je da Baagi ne pravi razliku izmeu bihakog kapetana Hasumovia i likog sandak-bega Hurakalovia, za njega postoji samo ovaj drugi, kojemu pripisuje doivljaje i onog prvog. Nije, meutim, Baagi prvi Mustaj-bega doveo u vezu s porodicom Lipovaa, prije njega je to uradio i Kosta Hrmann, koji kazuje begovo prvo vojevanje i ustolienje na Udbini, ali to vie nije teren historiografije, nego usmene predaje i epske pjesme. Hrmann svjedoi da je u njegovo vrijeme u Ripu kod Bihaa bilo jo kua porodice Lipovaa, pradjedovi ovih Lipovaa naselie se onamo iz Like, kad je Lika pod Austriju pala (Hrmann I, 600). Luka Marjanovi ide jo dalje u odmotavanju genealokog klupka historijskih predaka Mustaj-bega Likog. Prema predaji, zabiljeenoj od pjevaa Beira Islamovia, Mustaj-beg je porijeklom od plemena Lipovaa iz Mostara, a od istog su plemena sadanji kovai Lipovae u Ripu iznad Bia:
4 5
Rije je o najpoznatijem krajinikom pismu transkribiranom i objavljenom u knjizi: Krajinika pisma. Odabrao i priredio Muhamed Nezirovi, Preporod, Sarajevo, 2004. U smutnjama na Krajini 1639. (1049), koje su prouzrokovali Idris kapetan i Mahmud ef. Zeniak postao je beg kapetanom bihakim. (Baagi, 1900., str. 78)
Godinjak 2010 / 255
4/20/11 1:15 PM
KUNI
Prije nego je preao u Liku, zvao se Mujo. U Mostaru je zavolio ker Gjuraina kneza, koju mu je paa oteo, a on ubio pau i pobjegao s djevojkom u Liku, gdje je svojom pameti postigao ast likog poglavara i prozvao se Mustajbegom. (Marjanovi I, 585) Marjanovi se zadrava i kod Mustaj-begova zasunjenja i izbavljenja, odnosno na pjesmama koje opijevaju taj dogaaj, o kojem dogaaju, kao to je pokazano, sasvim pouzdano svjedoi i elebi. Rije je o tri pjesme iz Hrmannove zbirke broj XXI, XXIII i XXIV i o tri pjesme Marjanovieve zbirke: pjesma Mehe Kolakovia br. 37, Salke Vojnikovia broj 36 i Vele Ahmetovia broj 24. Posljednji kljuni momenat epske biografije ovoga junaka je njegova smrt, o emu, takoer, postoji vie ispjevanih verzija. Onu koju je Marjanovi uvrstio u svoju zbirku ispjevao je Salko Vojnikovi i nalazi se pod rednim brojem 35. Prema toj verziji, izvjesna Janja Uzolaka je bila uzrokom begove pogibije, jer se uhvatila u kolo na begovu sramotu, a Huremaga Kozli neizbjenim izdajnikom, jer ga ostavlja samog u borbi. Dvojica harambaa, Tutek i Trivun, ranjavaju bega i konja mu Goluba, a bezimeni kozar odsijeca glavu i nosi je, najprije Janji, a zatim ibenskom i zadarskom banu. Oni ga prekorijevaju zbog tog ina i nabijaju na kolac. Marjanovi ak navodi podatak da je isti pjeva u prethodnoj pjesmi najavio begovu pogibiju, ime se jo jednom potvruje prethodno izreena teza o pjevaevoj cjelovitoj slici svijeta. S druge strane, Salko Vojnikovi, kao, uostalom, Kurtagi i drugi, ima potrebu da dodatno ovjerodostoji svoju predaju vraanjem Mustaj-bega tamo odakle je i uzet u zbilju. On pripovijeda da je pjesmu o Mustaj-begovoj pogibiji preuzeo od izvjesnog Delila abia, ali ne samo pjesmu, ve i jednu zanimljivu zgodu. Naime, taj abi se jednom obreo na pijaci u ibeniku, ubrzo se saznalo za njega da je dobar pjeva i zamoljen je da neto zapjeva. Kada je abi ispjevao pjesmu o Mustaj-begovoj pogibiji, oglasila se neka starica i kroz pla kazala da je upravo ona ta uzolaka Janja zbog koje je beg poginuo. Pjeva Alija Proi, meutim, ima svoju verziju zbiljske potvrde junaka Mustaj-bega, priom o svome djedu, koji je u kaurima u jednoj mehani naao Madaricu svu bijelu kao varenika (mlijeko), a u miici bijelu, pa je upitao, koliko joj je godina, a ona mu odgovorila, da je glavom Janja uzolaka.6
Marjanovi IV, str. 639. Marjanovi, meutim, prepriava i treu verziju pjesme o Mustaj-begovoj pogibiji, zabiljeenu od Beira Islamovia. Prema toj verziji, bega ubijaju tri harambae a glavu mu odsijeca etvrti Tutek harambaa. Like nabodice nalaze bega bez glave i odnose na Udbinu da ga sahrane. Tutek harambaa nosi glavu na poklon bekome esaru, oekujui veliku nagradu, ali ga esar izgrdi to je takvog junaka pogubio. Glavu preuzimaju okice i igraju kolo oko nje. Na kraju se Rade odvai krenuti u potragu za begovom glavom, nalazi najprije Tutek harambau i dostojno ga kanjava, zatim pronalazi i glavu, donosi je na Liku i sastavlja s tijelom.
256 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Mustaj-beg Liki kralj Artur krajike epike uvar pravnog poretka

Gotovo neprimjetno uinjen je prijelaz sa historijske na epsku zbilju, pri emu se usmena predaja javlja u ulozi posrednika. injenica da i sami historiografi (Muvekit, Imamovi) u svojoj argumentaciji poseu za predajom, pa ak i za epskom pjesmom, daje za pravo da se predaja i epska pjesma tretiraju kao usmena historija, koja se zgodno dopunjuje s pisanom. Poznato je da na recipijentskom polu pisane povijesti vlada beskrajno povjerenje u vjerodostojnost predaje i epske pjesme. S istim ili ak veim povjerenjem gleda se na historiografiju, mada je skeptiki um savremenog ovjeka doveo u pitanje njenu vjerodostojnost, te je tako stavio skoro u istu ravan sa predajom i epskom pjesmom. Pokazalo se da je la sastavni dio historiografije barem onoliko koliko je istina sastavni dio predaje i epske pjesme. Unato raznim pokuajima nivelacija, ja u se drati one stare teze da se izmeu historijske i epske zbilje ne moe staviti znak jednakosti, bez obzira s kojom se koliinom povjerenja razliiti konzumenti odnosili prema njima. Epska pjesma nudi brojne podatke o Mustaj-begovu ivotu, o njegovoj porodici, o vitekom ponaanju, strategiji i taktici vojevanja. Historiografija je utvrdila postojanje historijskih prototipova, usmena predaja osmislila begovo porijeklo i postojanje Jane Uzolake, a o svemu ostalom pobrinula se epska pjesma. Ako historiografija traga za faktima, onda predaja traga za priama koje e nas ubijediti u vjerodostojnost epske pjesme.7 U to me uvjeravaju primjeri Muratage Kurtagia, koji u dodatnim objanjenima vezuje svoje porijeklo za jednog epskog junaka, kao i primjeri Salke Vojnikovia i Alije Proia, koji priaju Luki Marjanoviu svoje predaje o postojanju stvarne Jane Uzolake i time potvruju istinitost ispjevanih pjesama o begovoj smrti. Mustaj-beg je najvei autoritet Like i Krajine, graniar i zapovjednik koji stoluje na Udbini. Epski pjeva ni uz jedan enski lik nije vezao sudbinu ovog zapovjednika, ne spominje se niti ko mu je bila ivotna saputnica. Tome je tako najvjerovatnije zbog toga to, kao zapovjednik i vrhovni autoritet, nikada ne boravi u svojoj kui, uvijek ga zatiemo u mejhani na Udbini, odakle sve kree i kamo se sve vraa. Zna se jedino da mu je ena iz porodice Kopi i da mu je svastika odvana Begija, koja sama odlui poi u oslobaanje zarobljenog zeta u pjesmi 21 druge knjige Hrmannove zbirke. Ali se zato spominje kerka Zlatija (Hrmann I, 39), za kojom beg plae zato to je odvedena u ropstvo kod bana janokoga, kerka Begija, koju ban janoki trai za otkup zarobljenog Mustaj-bega (Hrma-
Naravno, ovdje se ograniavam samo na one predaje koje se odnose na pojedine junake epskih pjesama, ostavljajui po strani vrlo bogat repertoar drugih tema, o emu je iscrpno pisala Aia Softi u spominjanoj knjizi.
Godinjak 2010 / 257
4/20/11 1:15 PM
KUNI
nn II, 23), sin Beir,8 koji gine u borbi s dvojicom banova,9 brat Mehmed, koji bjei od nevoljene i silom dovedene nevjeste (Hrmann II, 26). U dvije pjesme se spominje i brat aban Lipovaa (Hrmann II, 26 i Marjanovi I, 18), ime se zapravo uva spomen na mogue begovo porijeklo iz poznate porodice Lipovaa.
Smrt junaka
Da je smrt junaka vana tema za epsku pjesmu, govori injenica da i kod Hrmanna postoji pjesma o Mustaj-begovoj pogibiji. Zapravo se njegova pogibija spominje tek u prisjeanju starog ejvan-age, kojemu je krivo to se niko nije potrudio da osveti svoga bega. A znate li, a bezobraznici, Evo puno sedam godin dana, Kako nam je bego poginuo; Nijeste se more poteili, Da siete na begovu luku, Da vidite oburvane kule I begovu sirotinju teku I Beira, Mustaj-bega sina. (Hrmann I, br. 30, stih 16-20, str. 419) Ipak, osvetniki pohod poduzimaju Mujo i Tale, zarobljavaju begovog ubicu Jovana od Uzavlja i poklanjaju mu ivot, jer je izrazio elju da se poturi. Kao i u sluaju Vojnikovieve najave Mustaj-begove pogibije, tako i Hrmannov pjeva najavljuje Beir-begovo stradanje (Hrmann I, 29). Naime, hoda tumai Mustajbegov san i najavljuje begovo ranjavanje i pogibiju dvojice begovih sinova. ta znai smrt u biografiji epskog junaka? Smrt je neto s ime junak stalno ivi, prieljkivana kao zavrni in jedne viteke egzistencije, ali i sama, po mogunosti, mora biti u duhu vitekih ideala, dodatno ovjenati slavom ovjenani ivot. Dakle, ona jeste tu negdje, ali nikad ili rijetko na djelu, jer pjesmi je, ipak, potreban iv a ne mrtav junak, osim ako se od samog ina umiranja ne eli izvui neka via korist i, u skladu s tim, stvoriti, moda, mit. Krajiki junak, meutim, ima i razlog vie zato ivjeti a ne umirati to je prostor uz granicu koji njegovu egzistenciju ini svrhovitom i potpunom do te mjere da junaci prestaju biti umjetnici borbe (vitezovi) a postaju umjetnici ivljenja, ili moda jo preciznije umjetnici preivljavanja. Naelo biti spreman da se umre u svakom trenutku okree se u naelo preivjeti po svaku cijenu. Razlozi postojanja iz uzviene
8 9 Postoje dvije verzije pjesama o Beirovoj, pogibiji: prva je pjesma Hrmann I, br. 34 i druga je Boj pod Udbinom iz zbirke Esada Hadiomerspahia. Kada Rade zakuka za poginulim Beirom beg ga tjei: Muko bio, pa i poginuo / Radovane, taka je Krajina Hrmann I, pjesma 34, stih 425-426.
258 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

nebeske sputaju se u svakodnevnu zemaljsku perspektivu, tako se vladaju svi krajiki junaci, a posebno Budalina Tale, to je opet u skladu s kljunim tezama M. M. Bahtina o vanosti i porijeklu smjehovne kulture. Stoga i ne udi to je u bonjakoj epskoj tradiciji ispjevan mali broj pjesama o smrti krajikog junaka. Zanimljivo je da Vojnikovieva kratka pjesma iz Marjanovieve zbirke o Mustaj-begovoj pogibiji ispripovijedana na neto drugaijoj pripovjednoj matrici nego to su pjesme Parryjeve zbirke. Naime, Janja Uzolaka svjesno prkosi i izaziva bega, to je trebao biti dio plana zadarskoga i ibenskoga bana da se doepaju begove glave. Ni tako osmiljena zavjera nije mogla biti garant uspjeha, trebalo je nai naina kojim orujem i kakvim mecima gaati bega (jer bega metak nee), a to su mogli biti samo od zlata izliveni meci, i trebalo je sve to osigurati izdajom iz neposrednog begovog okruenja, to je obezbijeeno u liku Huremage Kozliia. U Zbirci Milmana Parryja pohranjeno je pet pjesama10 koje pjevaju o Mustajbegovoj pogibiji: 1. Suljo Tunovi Smrt Likog Mustajbega PN 921, 526 stihova, Gacko, 03. januar 1935. godine 2. Hajro Ferizovi (star oko 90 godina) Smrt Likog Mustajbega PN 12393, 1611 stihova, Bijelo Polje, 17. juna 1935. 3. Avdo Meedovi (star 63 godine) Smrt Likog Mustaj-bega PN 6807, 2393 stiha, Bijelo Polje, 28. juna 1935. godine 4. eo Koli Smrt Likog Mustajbega PN 6832, 1297 + cca180 stihova,11 Bijelo Polje, 02. juli 1935. godine 5. Avdo Meedovi Smrt Likog Mustaj-bega LN 203, 1356 stihova, Bijelo Polje, 16. august 1951. godine Albert Lord je, govorei o vie pjesama o temi enidbe Smailagi Mehe, ukazao na mogunost prepoznavanja radnje zajednike za sve pjesme, ali radnje kakve nema ni u jednoj poznatoj pjesmi.12 Ovdje se, zapravo, radi o onom to su Ro10 Dvije pjesme Murata unia, koje po svome naslovu takoer navode na Mustaj-begovu pogibiju Osudita smrt Likog Mustaj-bega PN 1919 i Osudita smrt Likog Mustaj-bega PN 1958 zapravo, pjevaju o zarobljavanju i oslobaanju ovoga junaka. Inae, potreba naslovljavanja pjesama, inicirana iz pisane knjievnosti, najee je dolazila od zapisivaa, a ne samih pjevaa, jer sami izvoai ne prizivaju pjesme po naslovu ve po sadraju, odnosno po centralnoj temi. Takoer, pjesmu Hrnjica Mujo osveuje Likog Mustajbega (6291 stih), PN 6810; Bijelo Polje 1935-06-29, nisam naao u prostorijama Parryjeve zbirke. 11 Manuskript koji sam skenirao u prostorijama Parryeve zbirke poinje s pet posljednjih stihova ploe br. 5398 i nastavlja dalje sa ploom br. 5399 itd. Prethodna sveska s transkribiranim tekstom nepunih triju ploa u vrijeme moga boravka od septembra 2006. do februara 2007. nije se nalazila u prostorijama Parryjeve zbirke. Prema slobodnoj procjeni nedostaje otprilike 180 stihova. 12 Ako uzmemo sve postojee tekstove pesme o Smailagi Mehu i izvuemo iz njih sve zajednike elemente, mi smo konstruiali neto to nikad nije postojalo u stvarnosti, pa ak ni u
Godinjak 2010 / 259
4/20/11 1:15 PM
KUNI
man Jakobson i Pjotr Bagatirjov prepoznali kao langue-parole odnos u folkloru i to se moe, recimo, uzeti kao teorijsko pokrie za Parry-Lordove empirijske rezultate. Naime, De Saussureovu podjelu na jezik kao sistem znakova (langue) i na jezik u upotrebi (parole) dvojac Jakobson-Bogatirjov primjenjuje na folklor, pri emu pod pojmom folklor podrazumijevaju uglavnom usmenu knjievnu tradiciju. Ukupna tradicija usmene knjievnosti moe se posmatrati kao zaliha formula, tema i postupaka, a svaka pojedinana izvedba kao konkretna realizacija tog potencijala. U folkloru je odnos izmeu umjetnikog djela i njegove objektivacije (tj. takozvanih varijanata tog djela u izvoenju razliitih osoba) potpuno analogan odnosu izmeu langue i parole. Poput langue, folklorno djelo postoji izvan pojedinih osoba, ono postoji potencijalno i samo je kompleks odreenih normi i poticaja, podloga ivoj tradiciji koju izvoai oivljuju kienim individualnim stvaralatvom, kao to stvaraoci parole postupaju sa langue. (Jakobson/ Bogatirjov, 21) Elem, radnja etiriju pjesama moe se objediniti i predstaviti kao radnja jedne pjesme. Dakle, langue pria o Mustaj-begovoj pogibiji izgledala bi ovako: 1. Mustaj-begova odluka da Janu/Janju uzme za ljubu 2. Slanje izvidnice u Uzolac/Uzo da se potvrdi Janjina ljepota 3. Uzaludno protivljenje postojee begove ljube 4. Pozivanje i skupljanje vojske/svatova 5. Odlazak vojske do Uzolca, izvianje i zauzimanje grada 6. Otmica Janje i Mustaj-begovo uivanje u njenim arima 7. Bijeg Jovanov u Italiju i povratak s monom vojskom 8. Poraz Krajinika i pogibija Mustaj-bega 9. Nagrada kranskih kraljeva Jovanu za begovu glavu Pjesma Sulje Tunovia Smrt Likog Mustajbega PN 921, 526 stihova, spadala bi u grupu pjesama koje pjevaju o osveti za Mustaj-begovu pogibiju. Radnja je smjetena u Kanidu, vano mjesto za bonjaku epiku, koje se nalazi u Unurovini,13 u mejhani u kojoj stari ejvan-aga podsjea prisutne junake na begovu pogibiju i potrebu za osvetom. Pjesma ima dvije zanimljive scene: prva govori o Halilovom lutanju umskim bogazima a druga, s dozom humora, o Halilovim pokuajima da se uhvati u djevojako kolo.14 Prvu scenu bih mogao (zlo)
svesti bilo kog pevaa pesme. Tako dobijamo samo zajednike elemente tog ogranienog broja tekstova, nita vie i nita manje. (Lord, 101) 13 Kriterij prema kojem je Luka Marjanovi takve pjesme nazvao unurskim. 14 U usporedbi pjesmom iz Hoermannove zbirke pod rednim brojem XXX u knjizi, koja takoer pjeva o osveti Mustaj-begove pogibije, i koja je isto tako zabiljeena na podruju Gacka (mjesto Avtovac), samo nekih pedesetak godina ranije, uoavaju se sljedee razlike: skuptina junaka nije u Kajnidi ve na Udbini; u osvetniki pohod idu Mujo i Tale, a ne Halil.
260 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

upotrijebiti i protumaiti kao sasvim sluajnu simboliku za pjevaevo nesnalaenje i lutanje bogazima epske naracije. Prema svemu sudei, pjeva Hajro Ferizovi je u svojoj 1611 stihova dugoj izvedbi objedinio dvije velike teme o Mustaj-begu Likom: temu pogibije i temu osvete. ak bi se ova pjesma mogla uzeti kao argument za tezu da nove i vee epske tvorevine nastaju objedinjavanjem manjih, av koji svjedoi o tom spajanju jo je svje i uoljiv. On se nalazi na granici izmeu 294-eg i 295-og stiha: Ja ne alim Mustaj-bega Likog, No obraza cijele Krajine I namuza cara Sulejmana. Sade ode na Krajinu vojska. Sade proe vakta nekoliko, 292 293 294 295 295
Prva tema razvijena je po standardnom obrascu: 1. Mustaj-beg na Bajram ljubi saopava namjeru da dovede Janju Uzolaku; ljuba se protivi zato to je u pitanju Vlahinja; 2. alje bajraktara Mejria u izvidnicu, da potvrdi Janjinu ljepotu; 3. Sakupljanje vojske, dolazak i otmica Janje; 4. Begova odluka da se prepusti Janjinim arima pod adorom; 5. Motiv izdaje: strau ine Koziliii i Huremovii na Kozari; 6. Jovan bjei u Taliju; 7. Vraa se sa vojskom i napada; 8. Mujo i Tale upozoravaju bega da se kani milovanja i da krenu kui, jer opasnost vreba; 9. Izvode bega do planine, a oni se vraaju u borbu; 10. Beg se opet zaustavlja i preputa Janjinim arima; 11. Dolazi Jovan, ubija ga, odsijeca mu glavu i nosi je u Taliju. Zato je, meutim, tema ispjevana tek u 293 stiha, vidi se iz pojedinih dijelova: Ferizovi je, naime, zakazao u onim dijelovima koji nose potencijal za kienje, kao to je podtema slanja poziva i sakupljanja junaka te podtema slanja izvidnice u utvreni grad Uzor. Zato je u drugoj temi bio znatno opirniji15 i samo na pozivanje junaka troi gotovo 370 stihova (od 443 do 775),16 vie nego u cije15 1) Skup na Bajram kod Mustaj-begovice poslije sedam godina: ona je tuna to jo niko nije osvetio njenog bega, ali ne zbog samog ina otmice Janje, nego zbog toga to je osramoena Lika i sam sultan; proziva Muju; Mujo kazuje da je ve iao u izvianje, ali je zakljuio da je grad utvren tako da ga se ne moe osvojiti; 2) odluka da se ide u osvetu; 3) pisanje knjiga junacima: od 403 do 775 stiha; 4) logistika priprema i sakupljanje junaka (do 1039-og stiha); 5) Halilovo izvianje 1450; susret sa krmaricom Pavom i Janjom; Janjina spremnost da mu pomogne u osveti; 6) opsada i osvajanje grada; pogubljenje Jovanovo. 16 Pozivaju se sljedei junaci: 1. budimski vezir sa 30 000 janjiara i 30 topova, 2. travniki vezir sa 20 000 janjiara i 20 topova, 3. Osman-beg estokrilovi iz Ojeka sa 30 000 janjiara i 30
Godinjak 2010 / 261
4/20/11 1:15 PM
KUNI
loj prethodnoj temi, a na sakupljanje junaka novih 200 stihova (od 815 do 1039), to je ukupno neto manje od 700 stihova. Tema Halilovog izvianja utvrenog grada Uzora protee se sve do 1450-og stiha, tako da je na borbe oko opsade i zauzimanja grada potroeno svega 161 stih.
Avdine izvedbe
Izvedba Avde Meedovia PN 6807 od 2393 stiha snimljena 28. juna 1935. godine u Bijelom Polju bavi se samo temom begove pogibije, ali je unato svemu bila za 792 stiha dua od Ferizovieve. Avdo je pokazao prefinjeno umijee opisivanja ili razvijanja postojeih scena do nesluenih razmjera. Opis Janjine ljepote, koji dolazi odmah nakon pripjeva od 5 stihova, zapravo je himna Janinoj ljepoti i njega nema ni u jednoj drugoj izvedbi. U ezdesetak stihova govori se o njenom roenju i stasavanju, o ponosu s kojim odbija prosce najvieg ranga sa svih strana. Otkako je postala Krajina, Nije bolja podrasla devojka, Nego to je u Uzovlje ravno, Mila sestra Uzovca Jovana, E gospoa Jana Jovanova. 10 Koliko je u stasu visoka I u pasu tanka i lijepa! Tud evojka lica gosposkoga, Jal je vila ja li je rodila, Jal joj vila na babine bila 15 Mulim nije to joj svoje nije. Jana ruse kose odgojila, Bi se s rusom kosom opasala. Ovakav uvod ima i drugu funkciju: da pripremi teren za ono to slijedi, da opravda begovu namjeru da uzme Janu za ljubu uz ve postojeu, ali i da, kao u Ilijadi, na neki nain nagovijesti svu tragiku dogaanja. Drugu mogunost proirenja Avdo je koristio u podtemi slanja knjiga/poziva junacima/svatovima, njegov spisak ide od broja 26, toliki je, naime, broj pozvatopova, 4. dva bega Fetibegovia i Rustem-beg iz Sarajeva, 5. beg Ljubovi iz Nevesinja, 6. Dadi Alibeg iz Mostara, 7. Novljanin Alija iz Novoga Grada, 8. beg Zatovi i Ograi sa 40 vojnika, 9. beg Alajbeg sa Klisa, 10. Hadi-kapetan iz Udbine, 11. baba Ahmetovi dedo sa Cetinja, 12. Smajil-beg, 13. Murat-beg Kapetanovi iz Bosne, 14. Tuzla Alibeg, 15. Alipaa atovi sa enica ravnih, 16. Fehrat-paa Fehratagi od Novog Pazara, 17. Hivzi-beg iz Banje Luke, 18. Beir buljubaa sa Stijene, 19. Blaevi Omer iz Otoke, 20. Oroovi Tale (jedino se Tale poziva lino preko glasnika Osman-bajraktara a ne knjigom, jer Tale ne zna knjige itati) i 21. knez Naja i kmet Matija.
262 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

nih junaka. Ali, to nije samo puko pozivanje i nizanje svih imena koja mogu pjevau naumpasti u tom trenutku u inu trenutne kreacije, kakav zasigurno jeste in epske izvedbe, pravo je umijee prizvati iz sjeanja sva ta imena i, pritom, potovati redoslijed, koji mora odraavati hijerarhiju, status i slavu junaka. Lik Budaline Tale (Lianin Tale, Tale od Oraca) upravo je trea mogunost za proirenje epske radnje. Tale je posebno zanimljiv i kompleksan lik bonjake epike. Uvoenje Budaline Tale u pjesmu odvija se u trenutku kada se skupljaju pozvani junaci, gdje se po pravilu, pojavljuje posljednji. Epizoda je dodatno dinamizirana begovim najavama Talina dolaska i painim sumnjiavim iekivanjem onoga bez kojega se ne moe. Ovaj junak svojom pojavom razbija monotoniju nabrajanja dolazeih junaka, razbija atmosferu iekivanja svojom lakrdijakim odnosom prema krutom i preozbiljnom okruenju. Druga Talina scena slijedi prilikom priprema pristiglih junaka i vojske da krenu prema Uzoru gradu, gdje Tale preuzima zadatak postrojavanja i rasporeivanja (tertib praviti). I u ovoj sceni u nekoliko desetka stihova Tale demonstrira svu rasko svoje pojave i uveseljava okruenje. esnaest godina kasnije, 16. 08. 1951. Albert B. Lord e ciljano traiti od Avde da mu ponovo izvede istu pjesmu i zauzvrat dobit e za 1037 stihova krau izvedbu. Ova izvedba slijedi osnovne take razvoja radnje, ali pokazuje i slabosti pjevaa koji je u tom trenutku imao 79 godina. Poznato je da je Parry pravio eksperimente s pjevaima, traei da izvedu: 1) od istog pjevaa istu pjesmu u kratkom vremenskom razmaku; 2) od drugog pjevaa istu pjesmu u kratkom vremenskom razmaku i 3) od istog pjevaa istu pjesmu poslije dueg vremena. U prva dva sluaja Parry, a kasnije i Lord, zakljuio je da se ne radi o varijanti nego o novoj pjesmi, a jo radikalniji zakljuak je mogao glasiti ovako: broj pjesama jednak je broju izvedbi, bez obzira na temu i izvoaa. Pjesma ee Kolia PN 6832, poput Ferizovieve, objedinjuje u sebi dvije teme: begovu pogibiju i osvetu. Prvi dio najvjerovatnije17 poinje na isti nain kao i veina dosadanjih: Mustaj-begovom odlukom da poalje svoga bajraktara (u ovoj pjesmi je to Nuko) u izvidnicu do Uzorja. U njemu su sadrani svi elementi radnje, bez posebnog zadravanja na pojedinim detaljima, ali sa skoro duplo vie stihova (518 stihova) nego kod Ferizovia. Mjesta, ipak, neto ire razrade teme podudaraju se s istim takvim mjestima Avdine izvedbe iz 1935. godine: pozivanje i sakupljanje junaka te scena odlaska Halila u izvianje. Ovo je ujedno bila i posljednja pjesma o temi Mustaj-begove pogibije do koje je Milman Parry doao. Navedeno pitanje: ta znai smrt epskog junaka, prefolmurilat u u pitanje ta znai smrt krajikog junaka, jer se po svemu ta sam do sada napisao moe zakljuiti da je rije o posebnoj epici s drugaijim likovima i posebnim temama, tako da i tretman ovog zavrnog ina u biografiji krajikog junaka zahtijeva drugaiji pristup. Ako sam zakljuio da krajiki junak vie nije umjetnik borbe
17 Zbog toga to nisam uspio doi do sveske u kojoj se nalazi poetak pjesme.
Godinjak 2010 / 263
4/20/11 1:15 PM
KUNI
spreman poginuti u svakom trenutku, onda to znai da i problem smrti poprima drugaije obrise. Naime, za ovoga junaka smrt od metafizike postaje isto fizika pojava, koja ne znai vie ulazak u svijet slavnih, ve prestanak daljeg egzistiranja: gubitak mogunosti da se, naprimjer, uiva u draima takve ljepotice kao to je Uzolaka Janja (Mustaj-beg). Stvari su definitivno usmjerene ka tlu i problemima svakodnevne egzistencije, etika herojske rtve se mijenja za estetiku uivanja u svakodnevnim blagodatima. Zanimljiva je prethistorija Mustaj-begove pogibije. U spomenutoj pjesmi Salke Vojnikovia Marjanovieve zbirke uzrokom begove pogibije je Janjino izazovno ponaanje u djevojakom kolu, potpomognuto izdajom Huremage Kozlice. Pjesme Parryjeve zbirke, meutim, uzrok pogibije trae u protivljenju i kletvi begove ljube, u izdaji izvjesnih podanika i u begovom preputanju arima Janjine ljepote u kritinim trenucima borbe s Jovanom. Begova ljuba prihvata odluku da dobije suparnicu, ali pod uvjetom da nije vlakog roda, a kada saznaje da, ipak, jeste, protivi se njegovoj odluci ili bega ispraa s kletvom.18 Repertoar moguih kletvi odgovara broju ispjevanih pjesama o ovoj temi: Motiv izdaje vee se, kao i u spomenutoj pjesmi Marjanovieve zbirke, za: 1. Hajro Ferizovi dva Kozlia i tri Huremovia 2. Avdo Meedovi PN 6807 sedam ura Atlagia iz Bia 3. Avdo Meedovi LN 203 sedam ura Atlagia iz Bia 4. eo Koli uvrijeena ljuba Mustaj-begova U sve etiri pjesme beg ne odolijeva ljepoti Janjinoj, uivanje u njenim arima ga vodi u pogibiju. Svi pobrojani uzroci potvruju tezu o isuvie ljudskim a manje uzvieno etikim razlozima Mustaj-begove pogibije.
Great Old Man

Beg ima i svoga nadaleko uvenog konja Goluba, zbog ega janoki ban za begovo oslobaanje trai upravo njegovog konja (B-XXIII-H). Rijetko ko drugi ima priliku i ast jahati Goluba, kao na primjer Vlahinji Alija u potjeri za Grgom Antuniem (Hadiomerspahi, Grga Antuni udara na Radu). Alija dobro pazi da ta ne bude begovu konju, jer bi time cijeloj Krajini bila salomljena krila Al goluba nesmi naerati, Jer se boji Vlahinji Alija, Ubie mu begova goluba, Svoj e Lici oblomiti krila. (Hadiomerspahi, 249)
18 Narodna pjesma, posebno enska sevdalinka i balada uva vjerovanje da je enska kletva ostvariva i da uvijek stigne onoga kome je upuena. Ovakvo vjerovanje psiholoki se moe opravdati slabom pozicijom ene u drutvu, posebno u patrijarhalnoj kulturi, koja je sopstvenu nemo da se sama zatiti nadomjetala jakom kletvom.
264 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Meutim, Mustaj-beg nije junak koji svoje junatvo dokazuje u bojevima i mejdanima, kao Hrnjice i Tale, naprimjer. Raid Duri o tome pie: Kao epski junak Lika Mustajbeg je najee opjevan na poetku i na kraju epskih pjesama, u komentiranoj ulozi sakupljanja junakog svijeta ispred dvora u Udbini. Mustajbeg je esto u oruanoj zatiti progonjenih Krajinika od hriana na osmansko-mletakoj granici. U direktnim sukobima Mustajbeg najee sudjeluje samo na poetku, da podee okraj. Potom se povlai na uzviicu odakle prati tok okraja, u cilju pravednog nagraivanja ratnika prema dokazanoj hrabrosti i sposobnosti. Budui da je kao junak uven, protivnik ga i na mejdan poziva, ali se Mustajbeg lino ne odziva ve umjesto njega, u pravilu, mejdan dijeli bedel zamjenik, na kojega je, po nepisanom pravu, mogao imati svaki junak. (Duri, 68) Zanimljivo je, kako je ve primijeeno u literaturi, da Mustaj-beg Liki dijeli mejdan u samo jednoj pjesmi Mustajbeg Liki dili mejdan sa primorskim banom iz zbirke Esada Hadiomerspahia. On je autoritet koji predvodi, planira i odluuje, autoritet kojem se vjeruje i kojeg svi bespogovorno sluaju. Jednom je juriao na elu kolone da pomogne Ibri Durutagiu, ali su ga njegovi borci opomenuli da nije njegovo na elu juriati (Hrmann II, 60), jer on je samo vojskovoa i strateg koji sa bezbjedne distance posmatra borbe. Obino prvi juriaju bajraktari, ostali Liani pa tek onda Mustajbeg. esto se pojavljuje sa svojom pratnjom u odsudnom trenutku da pomogne usamljenom junaku i preokree tok borbe. Iako najee sam odluuje, povremeno zatrai savjet od Budaline Tale, kao u pjesmi Hrmann II broj 63 (A on ree: Dok upitam Tala.). Stoluje na Udbini, gdje ima svoju mejhanu. Kada ulazi u mejhanu, svi na noge skau (Udbinjani na noge skoie), sjeda kod pendera i obino gleda kroz pender da bi ugledao glasnika ili slua razgovor u mejhani da bi se potom i on umijeao. Pojava glasnika na Udbini ili svaa u mejhani su samo dva od vie naina zapoinjanja radnje, u oba sluaja Mustaj-beg se mora umijeati i pokrenuti radnju. Od Mustaj-bega se trai dozvola i za borbena djejstva i za svadbeni pohod. Ako se odlui za boj, onda se pucanjem iz topa obavjetava cijela Krajina da se izvre pripreme i doe na dogovoreno mjesto (pjesma Marjanovi II broj 26, stihovi 735-738). Ili se daju neposredna nareenja s istim ciljem: O Liani u begluk-mehani! Svaki hajte svome bilu dvoru, Spremajte se na odaku svome, Sedam da je brae u odaku, Svak osvani rano u subotu Pred Udbinom kod vode Crvaa. (Marjanovi I, 360) Godinjak 2010 / 265
4/20/11 1:15 PM
KUNI
U udesnoj pjesmi Trka na Tihovu beg vri smotru svojih konjanika i pravi poseban poredak meu njima: Da vidimo Liku Mustajbega, Kako svoje Udbinjane reda: Najprje mee ate ogataste, Pa za njima ate alataste, P onda mee ate dorataste, Pa za njima vrane bez biljega. (Hadiomerspahi, 336) Trai od svojih Liana da dobroga konja, ili dobru odjeu, dadnu boljemu junaku od sebe. Time to dri do ceremonije i do izgleda svojih junaka on se jo jednom pokazuje kao reprezentant stalekog sloja koji potuje red i obiaje vitekog nadmetanja. Zato e ulazak Mustaj-begove vojske u Budim biti prvorazredna atrakcija. Od vitekih pravila vojevanja ne eli odstupiti ni kada je ivot u pitanju. Ne dozvoljava Mehi Dizdareviu da pritekne u pomo uliu, jer je to bio uliev mejdan s Konjeviima (Hrmann II, 62), zabranjuje junacima da pljakaju Mostar zbog ega se Krajinici ljuti vraaju na Krajinu (Hrmann II, 74), ne dozvoljava Tali da posijee varalicu Kozli Alijagu, jer eli prvo svadbu obaviti (Marjanovi I, 20), ne pristaje da Mujo Hrnjica ide u potragu za njegovim bratom Mehmedom, jer ne eli izgubiti jo jednog junaka (Hrmann II; 26), zabranjuje i drugima da se svete jer i nevjerni mogu tribovati (640), ili Nek saznadu Kotarani / Nek se kanje s njima ne kumuju (651-652). Ova izuzetna pjesma zavrava se razmjenom zarobljenih i dogovorom s banom zadarskim o pravilima ponaanja u buduim sukobima: to ban begu ree na rastanku: Mustajbee, od sve Like glavo! Da ko snese sa Like divojku, Ako bude volja djevojaka, Da s oeni s njome na Kotaru, Nemojte mi tome zavidjeti, Neka nam, bee, zavidjenja nejma! Njemu veli liki Mustajbee: Tome ti, bane, zavidjeti ne u. Kada bude volja djevojaka, Na silu ih nemojte krstiti, Ni ja nikad ne dam poturiti; A to vako podignemo vojsku, Porobimo, dobro dobijemo, Nek ni za to zavidjenja nejma. (Marjanovi II, 55)
266 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Zarobljenim djevojkama daje slobodu da same odlue hoe li ostati ili se vratiti svojim kuama (Marjanovi I, 18), to Mustaj-bega s pravom promovira kao uvara i personifikaciju pravnog poretka. (Schmaus, 179) Kao great old man junake pjesme on ne srlja u borbu po svaku cijenu, ponaa se kao zapovjednik koji brine o svom i ivotima svojih boraca. U jednoj situaciji ne pristaje na Ilijinu ucjenu i smilja nain kako da izbjegne borbu (Hrmann II, 61), u drugoj, kada ban zadarski na Kotarima postavi strae i onemogui im etovanje, nareuje svojim Lianima da se klone etovanja i da se prihvate zemljoradnje (Marjanovi I, 18). Mustaj-beg je junak poetka i kraja, s njim pjesma poinje i zavrava, niko mu ne zamjera zbog toga, u krajikoj podjeli uloga to je njegova rola. On prvi s Goluba poziva u borbu uzvikom Allah janjci, o Jurjevu danci, / Kotarani bjee po Mosoru!, to Lianima daje snagu: Tjeraj, brate, eno Mustaj-bega! (Hrmann II,65), ali ne juria s bajraktarima i Lianima u boj. Po zavretku bitke on ponovo vodi glavnu rije, prikuplja podatke o ranjenim i poginulim i pravedno dijeli zadobijeni plijen. Poto ne uestvuje u borbenim djejstvima, onda mu preostaje jedino da sa distance posmatra tok borbe, u emu ga obino spreavaju dvije stvari: ili gusta magla na bojnome polju ili prevelika udaljenost od mjesta borbe. Za savladavanje prve prepreke beg se u molitvi direktno obraa Bogu da rastjera maglu po polju, kako bi mogao vidjeti ko pobjeuje: Tad Mustaj-beg istjera Goluba, Pa udari abdest turski na se, Pa on klanja etiri reata, Pa on Bogu obje die ruke: Daj mi, Boe, vihar sa Palije, Da rastjera maglu u krajeve, Da ja vidim ija gine vojska, ija gine, ija li dobiva! (Hrmann II, 598) Za praenje borbe s prevelike udaljenosti potreban mu je durbin: Jer beg silnu sakupio vojsku, Kod bega se bile adorovi, U njeg vavik durbin u desnici, Jer on gleda svojih uhodnika. (Marjanovi I, 221) Kada mu ni durbin nije dovoljan, onda poziva posrednika Blaevi Omera da se popne na najviu jelu i da mu kazuje (prenosi!) tok utrke na Tihovu. Blaevi Omer se ovdje javlja u ulozi komentatora ili prenosnika informacija s mjesta dogaaja. Mustaj-beg je tako privilegovani lan epske zajednice koji jedini ima pravo biti odsutan iz borbe i istovremeno biti informiran o rezultatima borbe. Vidjeli smo na koji nain dolazi do informacija. Mustaj-beg Liki je epski junak koji Godinjak 2010 / 267
4/20/11 1:15 PM
KUNI
plae, u pjesmi Marjanovi II, 34 (Liki Mustajbeg brani Udbinu) beg suze roni ak sedam puta. On to ini i u brojnim drugim situacijama: kada vidi da jednoruki Kumalij Alaga mora izai na mejdan Sori Kapetanu (Marjanovi I, 21), kada sazna od Ajke Bajagia da joj je brat u suanjstvu (Marjanovi I, 23), kada sazna za izdaju Huremage Kozlia (Marjanovi II, 27), plae za poginulim saborcima (Marjanovi II, 33) itd. Ali zato ne puta nijedne suze za poginulim sinom Beirom, ve tjei i Radu da ne plae (Marjanovi II, 34). Kao privilegovani lan zajednice beg ne smije biti zaboravljen dok se vodi borba na bojnome polju, stoga su navedeni primjeri idealan nain da ga se zadri u prii. Zadravanje u prii je tako motivirano razbijanjem epsko-agonalne motivacije i eljom za ouvanje cjelovite slike, ime se prethodnom popisu realistikih sredstava pripovijedanja pridodaje i ovaj.19 Junak koji plae je, mora se priznati, vrlo netipina slika za epsku pjesmu, ali zato primjerenija epu, to je jo jedan od dokaza epizacijske zrelosti bonjake epike. Mustaj-beg je tako obuhvaen i procesom karakterizacije/psihologizacije, on se ponaa kao kompletna linost, linost koja planira i odreuje taktiku, a ne samo kao junak koji ide iz boja u boj, on je linost koja eli da ima znanje o dogaajima u kojima ne uestvuje, linost koja osjea, ali i plae, linost koja svoje postojanje eli ovjerodostojiti i na drugi nain osim orujem, linost koja eli biti prisutna u prii i kada nije na bojitu. S druge strane, epski pjeva nam daje do znanja da za priu vie nije samo vano bojite ve i ono to se deava oko njega, on postaje svjestan injenice da je bojite samo jedna lokacija u prostoru i da u boju ne uestvuju svi. Drugim rijeima, on postaje svjestan prostora u koji smjeta svoje likove, to je vaan pomak u razvoju epike. Od prvobitne radnje koja se zbiva samo u vremenu dolazimo do radnje koja se zbiva i u vremenu i u prostoru.20 Smanjuje se razmak izmeu pripovjedakog i realnog vremena, prostor epske pjesme postaje blii, ispunjeniji i konkretniji. Mesto koncentracije radnje, postignute dominantom vremena i izvesnim procesima izolovanja, dobija se vea konkretizacija zbivanja sa obelejima blizine i oiglednosti. Ali to prostorna komponenta uzima vie maha, utoliko se vie smanjuje dinaminost radnje. (Schmaus, 151) Sve dosad reeno navodi na zakljuak da epski pjeva, s kategorijom prostora, uvodi u svoju pjesmu i kategoriju konteksta. Sa svijeu o realnom vremenu i prostoru, sa svijeu o prostoru koji se iri i vremenu koje traje, pjeva postepeno
19 Schmaus ih je uglavnom prepoznao u paralelizmu radnje, u detaljnim opisima, karakterizaciji (s posebnim aspektom na psihilogizaciji) likova, razvijanju srednjeg plana itd. 20 U hrianskoj pesmi prostorna komponenta potpuno je podreena vremenskoj. Prostor je takorei obeleen sa malo taaka za prolaz radnje; on je zato apstraktniji i udaljeniji. Razmak izmeu pripovedakog i realnog vremena je vei; stoga se epsko zbivanje kree napred velikim koracima. (Schmaus, 151)
268 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

postaje svjestan da njegova pjesma vie nije jedina pjesma, ve da postoje i druge pjesme na koje se moe osloniti, da postoji odgovarajui pjesniko-pjevaki kontekst unutar kojega nastaje ta njegova pjesma i druge njegove pjesme
KORITENA LITERATURA Izvori 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Antologija bonjake usmene epike, priredila enana Buturovi, Alef, Sarajevo, 1997. Junake narodne pjesme bosansko-hercegovakih Muslimana, sabrao i izdao Alija Nametak, Sarajevo, 1967. Junake pjesme (muhamedovske), I i II, (III i IV), Luka Marjanovi, Matica hrvatska, Zagreb, 1898. Mrtva glava jezik progovara, Zlatan olakovi / Marina Rojc-olakovi, Almanah, Podgorica, 2004. Narodne junake pjesme, Esad Hadiomerspahi, nakladnik i izdava S. Ugrenovi, Banja Luka, 1909. Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I-II, Kosta Hrmann Preporod, Sarajevo, 1996. The Milman Parry Collection of Oral Literature, digitalni resursi na http:// chs119.chs.harvard.edu/mpc/, printana izdanja Zbirke kao i nepublicirani dio koji posjedujem u vie od 30000 skeniranih stranica materijala.
Struna literatura 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Bahtin, Mihail, Stvaralatvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse, Beograd, 1978. Baagi, Safvet-beg, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti (reprint), Svjetlost, Sarajevo, 1986. Baagi, Safvet-beg, Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine (od g. 1463. 1850.), vlastita naklada, Sarajevo, 1900. Bibliografija radova o narodnoj knjievnosti I VI, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje za knjievnost i umjetnost, posebna izdanja, Sarajevo 1972. / 1974. / 1976. / 1977. / 1979. / 1981. Biti, Vladimir, Pojmovnik suvremene knjievne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. Bokovi-Stulli, Maja, Usmena knjievnost kao umjetnost rijei, Zagreb, 1977. Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici usmena knjievnost, priredili . Buturovi i M. Maglajli, Alef, Sarajevo, 1998. Braun, Maksimilijan, Srpskohrvatska junaka pesma, preveo Tomislav Beki, Zavod za udbenike i nastavna sredstva / Vukova zadubina / Matica srpska, Beograd, 2004.
Godinjak 2010 / 269
4/20/11 1:15 PM
KUNI
16. Buturovi, enana, Bosanskomuslimanska usmena epika, Institut za knjievnost / Svjetlost, Sarajevo, 1992. 17. Buturovi, enana, Studija o Hrmanovoj zbirci muslimanskih narodnih pjesama, Sarajevo, 1976. 18. Duri, Raid, Junaci epske pjesme Bonjaka, Bosanska rije, Tuzla, 2000. 19. Imamovi, Mustafa, Historija Bonjaka, BZK Preporod, Sarajevo, 1997. 20. Jakobson, Roman / Bogatirjov, Pjotr: Folklor kao naroit oblik stvaralatva u: Maja Bokovi Stulli Usmena knjievnost. Izbor studija i ogleda, kolska knjiga, Zagreb, 1971. 21. Krajinika pisma, odabrao i priredio Muhamed Nezirovi, Preporod, Sarajevo, 2004. 22. Kujundi, Enes, Narodna knjievnost Bonjaka, Dom tampe, Zenica, 2001. 23. Kujundi, Enes, Usmena epika Bonjaka, Svjetlost, Sarajevo, 1997. 24. Lei, Zdenko, Novi historicizam ta je tu novo?, Novi izraz No 6, Zima/ Winter Sarajevo, 1999. (preuzeto sa http://www.scribd.com/doc/31266329/ Zdenko-Lesic-Novi-historicizam-sta-je-tu-novo, januara 2011.) 25. Lord, Albert B., Peva pria, Idea, Beograd, 1990. 26. Magajli, Munib, Mustaj-beg Liki od krajinikog junaka do epskog zapovjednika, Radovi Filozofskog fakulteta Sarajevo, knjiga XIII, Sarajevo, 2004, str. 145 - 165. 27. Murko, Matija, Tragom srpsko-hrvatske narodne epike, JAZU, Zagreb, 1951. 28. Oxford Dictionary of Literary Terms, preuzeto sa http://www.answers.com/library/Literary%20Dictionary-cid-4175224 29. Petrovi, Svetozar, O prevladavanju granice meu prouavanjem usmene i prouavanjem pisane knjievnosti, Letopis Matice srpske, godite 151, knjiga 416, sv. 6, 1007 1020, Novi Sad, 1975. 30. Schmaus, Alois, Studije o krajinskoj epici, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1953. 31. Softi, Aia, Usmene predaje Bonjaka, BZK Preporod, Sarajevo, 2002. 32. Tordinac, Nikola, Tale budalina ili au u narodnoj pjesmi, Pozor broj 20/1 i 22/1, 1884. 33. Usmena knjievnost, priredila Maja Bokovi-Stulli, kolska knjiga, Zagreb. 1971.
270 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

MUSTAJ BEY OF THE LIKA KING ARTUR OF THE BORDERLAND EPIC Mirsad Kuni
Summary Mustaj Bey of the Lika is one of the most important characters of the borderland epic, and borderland epic is a separate oral narrative phenomenon of the Bosniak oral literature. The character, in line with new historicism approaches, was constructed in combination of historiographic, legendary and pure epic texts: the historical texts have been searching for historical prototypes, legends are dealing with its origin and epic texts are followed his life on the frontier. Contrary never completely unravel historical mysteries and underdeveloped stories of legendary texts, is highly developed tradition of the epic singing of the borderland heros life. From the large number of songs, from virtually realistic moitivated procedures and actions, I construct a portrait of the hero, who has authority and unquestionable leader of a perfectly organized Udbina community, the hero of beginning and end of the epic, the hero and who is entitled to be absent from the battlefield. In this biography, emphasis was placed on life rather than death, the hero becomes an artist living and not struggle. Hence it is not surprising proportion of the small number of songs Mustaj Beys death: one in the Kosta Hrmann, two in the Luka Marjanovi and five in the Milmann Parrys Collection. Keywords: Mustaj Bey of the Lika, borderland hero, borderland epic, realistic motivation, Udbina community
Godinjak 2010 / 271
4/20/11 1:15 PM
UDK 82.091=030.512.161=163.43*-1: 398.8
Smrt Alije erzeleza i Alije Torlaka u poeziji na osmanskom turskom jeziku
Adnan Kadri Orijentalni institut, Sarajevo
U radu se daje integralni prijevod na bosanski jezik jedne poeme o smrti Alije erzeleza zabiljeene na turskom jeziku 1039. H./ 1629.-30. godine. Takoer se daje i prijevod jedne poeme o smrti Alije Torlaka, roenog u travnikoj tvravi a ukopanog u blizini Vinca, kod Jajca. Svaki novi podatak o Aliji erzelezu otvara nove mogunosti prouavanja suodnosa kolektivnog i individualnog u epskom poetskom oblikovanju historijskih linosti u dugoj povijesti Bosne. Pokuat emo, takoer, donekle doarati kakve sve podatke i detalje o Aliji erzelezu nude osmanske hronike, a dalja istraivanja preputamo buduim istraivaima. Kljune rijei: poetizirane hronike, epska poezija, Alija erzelez, Alija Torlak, turski jezik
U
1
Neki vaniji osmanski izvori i hronike o Aliji erzelezu
zbirnom katastarskom popisu stanovnitva Krajita Isa-bega Ishakovia iz 1455. godine spominje se Gerz Ilijas (Alija erzelez).1 Spomenuti Gerz Ilijas vojniku karijeru poinje na irem podruju Skoplja, a potom nastavlja slubu u Bosni. Na poetku se prvo spominje kao ekindija, konjanik, sa timarom u okolici Skoplja (5. 14. jula 1466.), a malo kasnije dat mu je vei
Na vezu izmeu epskog i historijskog lika Alije erzeleza upuuju i rani radovi Aleksija Olesnickog, od kojih treba izdvojiti rad Jo o linosti erzelez Alije, Zbornik za narodni ivot i obiaje Junih Slavena, knj. XXIX, sv. 2, Zagreb, 1934. Kasnije se navedenim pitanjem bavi i enana Buturovi u radu Gerz Iljas erzelez prema historijskim izvorima iz XV, XVI i XVII vijeka, Prilozi za knjievnost jezik i folklor, knj. XLI, Beograd, 1975. Prema: Husi, Aladin, Gerz Ilijasova erzelezova vojnika sluba ....
272 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Smrt Alije erzeleza i Alije Torlaka u poeziji na osmanskom turskom...

posjed opet u okolici Skoplja (izmeu 24. juna i 3. jula 1467.). Naslijedio je potom zvanje skopskog ceribae. Ubrzo napreduje od zvanja sitnog spahije do poloaja zaima. Na osnovu bosanskih popisnih deftera, 1485. u Bosanskom sandaku posjedovao je timar u nahiji Brod. Navodno, uivao je leno u selu Gradiu i u nekoliko drugih sela u blizini Zenice. Navodno, posjedovao je prvobitno timar i u nahiji Dobrun, najveim dijelom u naselju agri, dok je posjede u srednjoj Bosni dobio nakon zapaenog uea u odbrani Sarajeva 1479.-1480. godine, kad je dobio zeamet, leno u vrijednosti od 20.000 do 99.999 aki. 2 Osmanski hroniar Ibni Kemal detaljno opisuje Aliju erzeleza i njegove pobjede u periodu od 1479. do 1480. godine. Naime, u to vrijeme Davud-paa (1479) predvodi ratne pohode na prostoru Ugarske. Skender-paa 1480. godine biva postavljen za bosanskog namjesnika i beglerbega Rumelije.3 Sarajevo se sve vie gradi. Ibni Kemal opisuje tadanje izgraeno Sarajevo (Sary-bd) kao krajite na koje je neprijatelj neprestano napadao: Selbet cisminn bzsyd Mehbet hsnnun brsyd Grenler heyetin heybet alurd Soranlar vasfn hayrn kalurd (TAO:528)4 [Sarajevo] Na zdravome tijelu bilo je snana miica. Bilo je tit na tvravi ponosa. Oni koji bi sliku njegovu ugledali, strahopotovanje bi osjetili, Oni koji bi za opis njegov pitali, zadivljeni bi ostajali ... Prema Ibni Kemalovoj Hronici, Davud-paa sakuplja 10.000 konjanika, prelazi preko Save u Slavoniju i stie do Drave. Poslije dubokog prodora u ugarske krajeve, vraa se ponovo u Bosnu. Vojnici na povratku zastaju ispred jedne utvrde izmeu Kljua i Kamengrada (1479): Klu ile Kamgrad arasnda Ol iki hsn- bd arasnda
2 Husi, Aladin (2004) Gerz Ilijasova erzelezova vojnika sluba i refleksije na toponomastiku, Baharistan br. 14, god., str. 39-55. Dalje: Husi, Aladin, Gerz Ilijasova erzelezova vojnika sluba .... Tu funkciju je obavljao do 1483. godine kad je, u vrijeme sultana Bajazida II, stigao do vezirske funkcije u Carstvu. Trei put je postavljen za bosanskog namjesnika 1506.-7. godine. Umire u Sarajevu, a iza sebe ostavlja vekliki vakuf s damijom i tekijom na Skenderiji, dijelu grada koji je dobio ime po njemu i njegovoj damiji. Vidi: bn Kemal, Tevrih-i l-i Osman, VII. Defter (Tenkidli transkripsyon), hazrlayan: Turan, erafettin, Trk Tarih Kurumu, Ankara 1991, str. 528. Napomena: to se tie transliteracije teksta u ovom radu, koristit emo pojednostavljeni, popularni sistem transliteracije tekstova na turskom jeziku.
Godinjak 2010 / 273
4/20/11 1:15 PM
KADRI
Varidi Ungurusun bir hisr nnla zabt iderdi ol diyr Yakarlar ol hisar cey-i cerrar Olur pr-nr ii n gr- kffr ... (TAO:536) Izmeu Kljua i Kamengrada, izmeu te dvije utvrde naseljene, jedna ugarska utvrda bijae. Te krajeve, zajedno s njom, oni osvojie Vojska ureena tu je utvrdu spalila: Ona je puna vatre bila poput groba afira. Ibni Kemal pohvalno opisuje Davud-pau i Junus-vojvodu, kojeg je Davudpaa poslao na ugarsku vojsku. No, nau panju privlai opis Alije erzeleza: U to vrijeme na kraju Bosne bijae jedna osoba ugledna imena to se u hrabrosti ispela do samog vrha; na ratnome megdanu i u boju hitar u odluci, za vrijeme ratnih frula konjanik brzi bijae. Po izgledu i uznositosti, podsjeao je na opijenog lava, po visini i stasu podsjeao na platan visoki. Takoer i u stihovima opisuje Aliju erzeleza: Seng-i saht idi cismi kuvvetde Kalb-i selbidi kuhsr gibi r-i sermeste pene urard Ki zeber-dest idi nar gibi Po tjelesnoj snazi bio je kamen tvrdi. Njegovo jako srce bijae kao vijenac planinski. Kandom bi udario i na opijena lava Jer stasit bijae poput platana ... Ibni Kemal opisuje ugled Alije erzeleza koji je uivao jo za ivota u Bosni: On je meu ljudima stekao slavu s imenom erzelez Alija. Hrabrou i strahopotovanjem prouo se u tim krajevima. Kad izvue ma blistavi, i kad zasvira, ni u unutranjosti mora nema smiraja, a ako u svoju ruku buzdovan uzme i njim zamahne, uini da stas neosvojive Elburz planine zatreperi; ako zvuk otrice luka njegova uju, u podnoju planine ni vukovi tad ne ostaju... (TAO:542). Junusvojvoda je Alijin saborac u pohodima na Ugarsku 1479. godine. Tako su, prema Ibni Kemalu, Alija erzelez i Junus-vojvoda, prilikom povratka iz uspjenog boja, zastali na rijeci Sani.
274 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Ol suyun adna dirlerdi Sana Irakdan gren an bahr sana Kenar sebzezr- dilke hb Konan ol yerde yurdnda sana (TAO:542) Tu rijeku su zvali Sana. Ko bi je vidio izdaleka, mislio je da je more ona. Njena je obala puna oaravajuega zelenila i mila. Onaj ko se tu zaustavi, misli da je unutar svoga doma. Alija erzelez, kako pie Ibni Kemal, s vojskom prelazi Sanu. Uz erzeleza je bilo blizu 200 junaka. s ugarske strane odjednom se skuplja gotovo 3.000 dobro naoruanih vojnika pod zapovjednitvom bana avlua. Ugari napadaju dijelove vojske koja se odmara kraj Sane. Kad je to uo Alija erzelez, kree u pomo Junus-vojvodi. Ibni Kemal to opisuje stihovima: Ol gamile dnce il ysa Haber iridi Grz lyasa M-i pr-n gibi atub kan Bd gibi evrdi at ban sery koyub Kamgrada Kend od gibi girdi plda (TAO:544) Kad s tom brigom kraj u alost zapade, Vijest pristie do erzeleza Alije. Namrai se poput oblaka punog crnih uvojaka. Kao vjetar okrenu glavu svoga ata. Zarobljenike u Kamengrad stavlja, A on sam poput vatre uarene ue sred elika. Ibni Kemal opisuje bojno polje kao oblak sastavljen od kopalja i strijela. Junus-vojvoda se povlai s manjom jedinicom u busiju i eka pomo. Alija erzelez juria s vojnicima pravo prema neprijatelju koji se, iznenaen silinom udara, postepeno povlai. Slikoviti je opis koji daje Ibni Kemal (zemlja se natopila krvlju i bila je crvena poput crvene lale. Sukobi su dugo trajali, odapeto je jako puno strijela, polomljeno maeva, konja posustalo od umora, puno je vojnika koji su izgubili svaku volju da se dalje bore). Tako Junus-vojvoda u proljee 1480. kree u otvoreni boj, a njegove jedinice odnose prevagu i pobjeuju na Sani. Ibni Kemal ovako opisuje atmosferu dolaska proljea i sree zbog pobjede: Old lem mnevver ren Nevbahr- zaferle yer glen Godinjak 2010 / 275
4/20/11 1:15 PM
KADRI
Aftb- zafer tul etdi kd Yunus dehn- mhden Ovadan ovaya ve krdan kra Kfiri ovdan kova ve vfir kra (TAO:546) Svijet postade osvijetljen i pun sjaja sa proljetnom pobjedom u ruinjak se zemlja pretvara sunce pobjede se javlja Junus izae iz kitovih usta5 iz polja do polja drugoga, od panjaka do panjaka da nevjernika iz polja otjera i posve svlada. Pobjednika vojska vraa se u Sarajevsko polje. No, iste godine velika ugarska vojska kree ka Sarajevu. Tu vojsku predvodi ban Tolosi Pedray, a zajedno s njim je despot Grguroglu (Gregoire Labatan).6 Jedan dio ugarske vojske predvodi ban Miklo, drugu Horvad Jano, treu Kurjakovi Ivan, etvrtu Izrik.
erzelezova odbrana Sarajeva 1480. godine

Ibni Kemal pie za Sarajevo kako ono predstavlja branu islama (sedd-i islm). Kad je ugarska vojska stigla do Sarajeva, narod iz okoline grada poeo je bjeati iz svojih domova prema planinama, a samo rijetki su traili spas u utvrdi iznad naselja.7 Sela u ravnici su popaljena, onaj ko nije stigao umai doivljava teku sudbinu. Davud-paa shvata da se ne moe sam oduprijeti tolikoj ugarskoj vojsci: za otpor nema dovoljno vojske i oruja. Brzo alje kurire, traei pomo od ostalih jedinica iz okolice Sarajeva. Grgurevi, prema srednjovjekovnim obiajima, prvi dan pljaka sarajevsku dolinu dolinu sa etiri rijeke, drugi dan obilazi selo po selo i hvata zaostalo stanovnitvo starije ubija, a mlae uzima za roblje. Trei dan pali sve to je preostalo, tako da vatra poput plamene adahe pri plodno Sarajevsko polje. Veina stanovnitva ve je bila izbjegla u brda i posmatra sa suzama kako njihova ognjita nestaju u plamenu. Ibni Kemal ovako opisuje tu situaciju: Gzi yaiyle dmeni told Prezen gibi salarn yold Kar suy deildi akanlar Ak saydi ayaa dkld (TAO:553)
5 6 7 Aluzija na poslanika Junusa, a.s., koji se Boijom milou spaava iz utrobe velike ribe. U slavenskoj epskoj tradiciji Grgurovi. Utvrda povrh Vratnika.
276 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

[Sarajevo] ... Suzama dolinu svoju ispunilo je poput starice poupalo kose svoje. To to tee, to voda od snijega nije; To bi sijeda kosa, to na noge padala je... Neprijatelj se nije smio uputati u avanturu osvajanja dobro utvrene sarajevske tvrave (Saraybosna kalesi) i zaposijedanje okolnih brda oko grada. U odbranu Sarajeva ubrzano pristiu kadija Viegrada Begovi sa 500 ratnika, kadija Broda Husamovi sa 500 konjanika i Alija erzelez sa svojim ratnicima. Iz daljine, u to vrijeme, dolazio Davud-pain sin Sulejman-beg sa ratnicima iz Bosanske krajine. Davud-paa kree prema neprijatelju, dok klanac prema Milodrau zauzima Alija erzelez sa svojim ratnicima. Ibni Kemal na sljedei nain opisuje bitku u klancu kod Milodraa8: Told derbendn ii nzeyle Tutd ol rehgzr hr- sinn Tr peykn, gnder uciyle Old ol rehgzr hristn (TAO:555) Unutranjost klanca ispuni se kopljima. Prolaz taj prekri grm bodea. Sa iljkom koplja i vrhom tapa prolaz taj postao je mjesto trnja. Tako Davud-paa dobija novu ulogu: kree prema ugarskoj vojsci. Ibni Kemal poredi titove vojnika s pupoljcima na grmovima sastavljenim od bodea. Begovi, kadija viegradski, kree u napad. Ugarski vojskovoa Grgurovi (Gregoire Labatan) uvia da je okruen snanom i discipliniranom vojskom, dok izlaz iz Milodraa uva ve proslavljeni junak Alija erzelez. Zato, traei izlaz novonastale situacije, doziva Aliju erzeleza: Da li takvom ugledniku kakav si ti, ija se slava proirila svijetom, ija su djela na bojnom polju i u borbi maevima poput sunca vladara svijeta - koji se proslavi u svakoj zemlji, doista, odgovara da kao razbojnik eka u klancu i bude poput hajduka, zato da ti takav ne oslobodi put?! Odgovara li putu junatva da takav, poput ene, na putu sile ustrajava? Nas dvojica smo ugledni u svojim zemljama i mi smo najvee imanje ovih dviju ureenih vojski. Izaimo na megdan i borimo se kao junaci! S tobom se elim okuati na bojnome polju ... (TAO:558).9
8 9 Milodra kod Kiseljaka, mjesto gdje se osmanska vojska utaborila, i gdje su franjevci otili da im sultan dariva ahdnamu, povelju o slobodi kretanja i ispoljavanja vjere. Senn gibi nmdra k, merdnelula adun cihna tolmudur, meydn- harbde zarb- imrnn sn mihr-i cihn-gr gibi her diyarda itihar bulmudur, lyk mdr ki haramiler
Godinjak 2010 / 277
4/20/11 1:15 PM
KADRI
Uzun ne sana ne bana olsun Sennle iimz bir yana olsun (TAO:559) Nek dugako ne bude ni za tebe ni za mene Na drugu stranu neka krene ono to je izmeu tebe i mene! Meutim, kad je erzelez Alija otvorio prolaz kroz klanac i pustio ugarsku vojsku da proe, Grgurovi (Gregoire Labatan) projuri sa svojim dijelom vojske kroz klanac, ne osvrui se. Alija erzelez je povikao: O Bane, gdje je dogovor i sporazum! Vraaj se nazad da ispunimo ono to se dogovorismo, elim se suoiti s tobom, hou se ogledati s tobom kao junak na megdanu!. Grgurovi (Gregoire Labatan) mu odgovara: Dosta se mi gledasmo i suoavasmo, dobro se spasih iz tvojih ruku! Bio sam se u boju uhvatio na kuku i dopao muka otre kande, pola sree izgubio, ali se opet spasio! Alija erzelez brzo shvata podvalu ugarskoga vojskovoe. S druge strane, ban Tolosi Pedray i ostali ugarski banovi pohvatani su po planinama i smaknuti. Grgurovi (Gregoire Labatan) uspijeva izmai sudbini bjeei od Alije erzeleza, a Alija erzelez, kako biljee pisci hronika, nije se elio boriti protiv onih koji su okretali lea i bjeali sa bojnoga polja.10 Usporedbom podataka iz osmanskih deftera i hronika dobijaju se precizniji podaci o ivotu tadanjeg bosanskog spahije Gerz Ilijasa Alije erzeleza. Naime, na osnovu opisa poloaja vojske Alije erzeleza 1480. godine u vrijeme borbi za osloboenje Sarajeva, vidi se da je Alija erzelez u to vrijeme s vojskom boravio na prostoru srednje Bosne. Nakon uspjeha u borbama za odbranu Sarajeva erzelezov timar je dodatno uvean. Kao to je poznato, prema popisnim defterima stanovnitva Bosanskoga sandaka iz 15. stoljea, Alija erzelez (Gerz Ilijas) biljei se kao timarnik ve 1468. godine, a po defteru iz 1485. ima i titulu bega. U periodu od 1485. do 1489. godine glavninu erzelezovog timara inilo je naselje Gradie, koje je dijelom pripadalo dizdaru Vranduka (77 domainstava, sa prihodom od 5.604 ake), a dijelom trojici mustahfiza (posadnika) te tvrave (63 domainstva, sa prihodom od 5.424 ake).11 Gradie je omoguavalo najvie prihoda Aliji erzelezu, a, prema zvaninom dravnom popisu, sastojalo se od
gibi derbend bekleyb reh-zenler gibi yol urasn, Merdnelik tarkine sar m ki ciz zenler gibi gadr yolnda turasn, kimz iki diyrun nmdryuz, bu iki leker-i cerrarn yo varyuz, meydn yerine kalum merdne tutualum; sennle nerd-i neberdi oynayub utualum. 10 Navedenu predaju o erzelez Aliji iskoristili su i usmeni srpski epski pjevai u kasnijem periodu koji su se pozivali na velikodunost Alije erzeleza, te su pokuavali u svoju epiku i uz hajduke iz kasnijeg perioda u priu uvesti Aliju erzeleza. 11 Husi, Aladin (2004) Gerz Ilijasova erzelezova vojnika sluba i refleksije na toponomastiku, Baharistan br. 14, god.
278 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

5 zaselaka (mahala), kako slijedi: Bukovina,12 Podbreje, Pridraii,13 Zapod,14 Gostinci,15 Bukovica,16 Banlaz17 i Berkovo.18 U erzelezov timar ulazila su i sela: Janjac,19 korovii,20 Osojnica21 i Bukovevina.22 Prema katastarskom popisu, zbog poveanih prihoda i promjene zvanja, erzelez dobija zvanje bega i slubeno se biljei kao erzelez-beg (Ilijas-beg). Treba napomenuti da je, prema popisu stanovnitva Bosanskog sandaka iz 1489. godine, Alija erzelez po prihodima bio etvrti od etrdeset timarnika nahije Brod.23
Jedna osmanska epska pjesma o smrti Alije erzeleza24

Pjesmu koju elimo predstaviti u ovom radu samo smo uvjetno nazvali epskom. Njen autor, tanije zapisiva je Esiri koji je ivio skoro stoljee i pol nakon smrti Alije erzeleza. Pjesmu je zapisao 1039. H./ 1629.-30. godine. Pisao ju je u parnoj unutardistihonskoj rimi, tzv. rimi mesnevije. elimo napomenuti i sljedee: za razliku od suvremenih osmanskih hronika s kraja 15. stoljea koje opisuju historijski lik Alije erzeleza, bosanskog junaka i jednog od zapovjednika bosanskih vojnih snaga, u poeziji na osmanskom sreu se i narativne mesnevije, poeme sa unutar distihonskom rimom (aa bb cc dd itd.), koje se i po jeziku i opim stilskim osobitostima donekle razlikuju od historijskih poema. Opi je dojam sljedei: pjesme koje ne preuzima izravno iz pisanih hronika ili dokumenata, on obino u cijelosti iznosi u turskom jeziku prepoznatljivim neosvjedoenim (gayr-i hdi, nakl) pripovjednim (hiky) perfekatskim ili futurskim glagolskim oblicima, ukazujui donekle i samim glagolskim oblicima na to da li se radi o historijskoj predaji ili, pak, o prii / pjesmi koju autor prenosi od nekoga koji je uo da se takvo neto desilo, uglavnom preuzimajui priu iz folklornog inventara usmene narodne predaje. Nau panju privlai jedna dua pjesma o smrti
12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Dananji glavni dio sela Gradia. Posebno selo na sjeverozapadu Zenice. Danas Zapada kao zaselak Pridraia. Danas ga nema pod spomenutim imenom. Sjeverozapadno od Zenice. Sjeverno od Zenice, u uem podruju grada, na lijevoj obali rijeke Bosne. Danas ne postoji, ali ga popisni defteri biljee kao ifluk. Izmeu Osojnice i Lokvina. Danas zaselak Gradia. Sjeverozapadno od Zenice. Husi, Aladin, Gerz Ilijasova erzelezova vojnika sluba .... Ibid. Transliteraciju pjesme preuzeli smo od . Hikmeta Ertaylana, iz njegova lanka Manzum Tarihi Vesika, objavljenom u asopisu Trk Dili ve Edebiyat Dergisi. Edebiyat Fakltesi, Cilt II, 31 Aralk 1947., say 1-2, stanbul, 1948.
Godinjak 2010 / 279
4/20/11 1:15 PM
KADRI
Alije erzeleza, koju biljei Esiri. Treba takoer napomenuti da se meu Esirijevim pjesmama nalaze i neke pjesme koje preuzima izravno od pjesnika s kraja 15. stoljea koji su vidjeli ili uestvovali u odreenim dogaajima (a one se po jeziku razlikuju od onih koje prenosi i pripovijeda iz druge, pa ak i tree ruke). Ograujui se od bilo kakvih krupnih ocjena o kanoniziranoj upotrebi jezika kao distinktivnog obiljeja odreenog usmenog ili pisanog anra, smatramo da je u ovom radu korisno skrenuti panju itateljima i na takvu moguu tendenciju u upotrebi jezika, tendenciju koju osjeaju, ini se, kako nativni govornici, tako i oni koji turski jezik ue kao strani. Takva stilska tendencija ne mora biti distinktivna, ali je vrlo vana i za ozbiljniju analizu sadraja same pjesme.25 Ovako je opjevana smrt Alije erzeleza, u verziji pjesme koju biljei Esiri: Sultan Mehmed-han Fatih takav je: Da dobro ime njegovo vjeno ostade! Kad grad Istanbul osvajae kad u najvee osvajanje odlazie, I Bosnu, u to vrijeme veliki padiah taj; uzeo je i osvojio je. Nesuh-beg, rekoe, to ratnik je u to vrijeme hrabar vitez bijae. Njemu Bosanski sandak dodijelie. On ga tad napusti i sam ode. Nedilete, kau Vilajet je. Pun afira i kamenja bijae. Kralj eni svojoj porez davae. U to vrijeme njemu slina mjesta ne bijae. U to doba u njemu jedna osoba bijae. Zvali su ga Vuk Despot, naravi nesretne. Koliko god da tada odabranih nevjernika bijae, Svi su se slagali dobro, a on, lo, u stranu se izmicae. Prema zemlji Bosni pokrenu se. Do Jajce tvrave doe. Zatim odatle ka eher Sarajevu kree. Tako, on prii e i u meuprostor stii e. Tako on Sarajevo pljaka. On, prokletnik, otpadnik i izdajica. Tako se i vraae, u to vrijeme. Kad svo Sarajevo on ve opljakao je. U Bosni jedan hrabri junak i gazija bi.
25 Dakako, takva prividno uoljiva granica izmeu hroniarsko-historijskih mesnevija i epskohistorijskih mesnevija esto moe biti poremeena ubacivanjem autorskih napomena kojima se neka pojava (ili, pak, sam pripovjeda) u datom povijesnome kontekstu nastoji legitimirati.
280 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

On je glavni vitez, bijeli soko carski. Pozadi bijae, Alija erzelez ime njegovo bi. Neka mu Allah duu razveseli! On je tad pohitao, sve gonei afire. Sa sobom nekoliko junaka gazija poveo je. Kau da ak i Ferhat-aga tad bijae. Eto, ak je i on doao u to vrijeme.26 Nadimak njegov Miljenjevi bio je. Nevjernik bi bjeao, gdje god on doe. On je bio u Bosni atlaga, aga konjice. Eto, ne samo pjeadiju, nego i konjicu on imae. erzelez Alija akindi-aga, voa jurinika bijae. On je ustvari bio glavni komandant Bosne. Kad su sustigli nevjernike zapovjednike, Vuk Despot vidje, on pravi izdajnik je. A Alija erzelez tad proe sa strane desne. Ferhad-aga, opet, stie sa strane lijeve. Bez straha udarie na nevjernike skupine. Svi afiri prestraeni ostadoe. ivot ne tedei, i on sa gazijama naprijed ide. S njima sve napada nevjernike tabore. Koliko samo tako predvodie boj i arke! Puno krvi crvene kao voda potee, sve odnese. Oni e slomiti nevjernika bez broja i granice. Koliko se samo tu glava sasijee, a to ne prestade. Nevjernici ostavljaju svoje zarobljenike. U ar i pepeo ratni plijen pretvaraju sve. Usred te bitke, tako, sad Alija erzelez je.
26 Meer Sultan Gazi Han- Muhammed / Sitanbul ehrini feth itdginde / Ol esnada dahi Bosnay da hem / Nah Beg dirler imi bir dilver / Ki Bosna sancan ana virbdi / Nedilete didkeri vilayet / Kral avretinn bamakld / Var idi ol arda anda bir ahs / Ne denl var ise kfir gzide / Diyr-i Bosnaya toru ekilr / Hem andan azm ider ehr-i Saraya / Ki ret eylemi Bosna Sarayn / Dnb ol dem hem avdet eyledkde / Var imi Bosnada bir merd-i gazi / Pes imidr anun Grzi lys ad / db srat o kffr akebince / Didiler Ferhad Aga bile imi / Ki yahi, nm klmdur mebbed Gazay ekber idb gitdginde Alub feth eylemi ol h- azam Var imi ol zamanda bir eci er Koyub anda an gend gidpdi Tolu ii ta kfir temmet Ana benzer ehr anda yodi Ki Vuk despot ana dirlerdi zi nahs Uyar kamus cmle ol yezide O Yayca kalesine toru varur rir varuban hem ol araya O meln o merdd o hin Saray klli ret eyledkde Ol imi azilern ahbaz Hd klsn anun ruhn di Nice gazileri alub yannce O dhi bilece anda yetimi
Godinjak 2010 / 281
4/20/11 1:15 PM
KADRI
I Hidr je erzelez njegov saputnik je. Toga dana Vuka Despota topuzom sastavio je. Za duu afirsku rastanak sprema se. Sa konja na zemlju ruei, sve poobarat e. Svim nevjernicima pamet on pomuuje. Opet zlotvori afirski navalit e. Jednog ata njemu dovest e, to vjeran je. Na kraju i taj otpadnik pobijeen bie. Jer Bog pomae gazije. A Alija erzelez taj neobini gazija bijae. On, voa svim gazijama, bijeli carski soko, bio je. Koliko samo godina neprestano vojevae! Nevjernike na razliite naine kanjavao je. Ako se popie svo njegovo ratovanje, Sve objedini i jo to opie. Govor e se razvui i prei u dugake opise. Ma koliko da se same, na kraju ovako bie: Alija erzelez je onaj koji ehid u boju postade!27 *** Poslije svega toga dosta godina proe. U uho se ti pretvori, posluaj moj govor, dobro nek se uzme! Dok se jedanput vitez taj iz boja vraae, Taj voa tako zamiljen bijae28
27 U tekstu transliteracije nedostaje jedan stih. 28 Lakab Milenevik dirlermi ana / Ol imi Bosnada Atlu Aas / O Grz lys imi aknc ba / Yitirler kaan kfir alayn / O Grz Iys geer sa canibinden / Ururlar kfir alayna bbk / Kyar can ile baa gazilerle / u denl idiserler ceng ub / Krarlar kfiri bihadd u gaye / Esiri cmle kfirler braur / O cenk ire meer ol Gazi lys / Urur Vuk despot topuz ile ol gn / Atndan ykuban yire drr / Yine gayret idb kffr- bed-kr / Muhassal mnhezim olur o merdd / O Grz lys acib gazi imi / Nice yllar klub dim gazalar / Gazas ger anun tahrir olnsa / Uzanur sz olur gayet de tafsil /
Kaard kfir irse her ne yana Var imi atlus degl yayas Ol imi Bosnanun bu v ba Grr bunlar Vuk despot o hain Varur Ferhd Aa yine solndan Olurlar cmle kfirler vehimnk Urur kfir alayn olarle Kzl kanlar akar su gibi taub Nice balar kesilr binihye Ganam ne ise cmle kaar kor Ana yolda olur Hzr ile lys Urlur kfirn canna dn Kamu kfirlern akln aurur Bir at ana yitidrrler iy yr Virr gazilere nusret u mabd Kamu zilern ahbaz imi Idb kfirlere drl cezalar kamu itdkeri dahi yazulsa Bu denl muhtasar olnd tahsil
282 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Dok vojska dumanska u busiji bijae. I jo uz tu zamiljenost, dok on jo pristizae, Vojska muslimana svladana bie. Rasut e se na sve strane, pravei male odmore, Aliji erzelezu vijest tad dostavie. Sa njim jedan posebni gazija bio je. Islam-hoda bi njegovo ime. Odlika njegova je ta da meu borcima hrva bijae. U svako vrijeme njegovo zanimanje bijae vojevanje. Eto, ak je i on bio sa Alijom - u to vrijeme. Tad je neprijatelj imao sve to e sluiti za skrivanje. Na tom mjestu bijahu vojnici to nosie puke. U klancu oni napadoe, podivljae, Na ustavi u dolini sred borove ume. erzelez Alija tad sa konja svojega pade, Poto konj njegov iz puke pogoen bijae. Dok je sred borove ume ostao da hodi pjeke, Iza njega Islam-hoda pristizae. On na nevjernike napadat e. I tjerati ih desno i lijevo od sebe. erzelezu jednog ata tada dovest e I on e ba tada uzjahati konja, sred borbe. Dugo tako boj i kavgu zapodijevat e. S nevjernicima tim ratovat e i boriti se. Meutim, sad konjica nevjernika u zasjedi bila je, Tamo, eto, skrivali su se. Iz zasjede nevjernika konjica, ba u to vrijeme, Na to mjesto sa oklopima stii e. I na kraju nevjernici ti pobijedit e. Od njih dvojice zlikovci e napraviti ehide. O osobo mila, obojica kao ehidi past e! Mjestom posjeivanja i hodoaa na krajitu Bosne. Obojicu, u to vrijeme, tu ukopat e. Neka im Bog Istiniti u Dennetu mjesto daruje! Njegovu glavu odsjei e, uzeti i otii do Ugarske. I jo e o tome obavijestiti Poljake i Ruse. Eto tako, budimski kralj silno obradovan bie. Za mutuluk dae i imanje i sve to posjeduje. A glavu erzelezovu u blizini Budima ukopat e.
Grz lyasun gazada ehid oldugdur / Pes andan sonra gemidi nice sl / Gazadan gelr iken bir gez ol er / () Kula ol dinle szm iylebi al Meer gafil olubdurd o server.
Godinjak 2010 / 283
4/20/11 1:15 PM
KADRI
Njega na ovom mjestu ostavivi, svi otii e. Mjesto hodoaa to mjesto i sada je. Poslije njega sve izgleda loe i puno gore. Da Bog njegovoj dui milost daruje! Neka uini da mjesto gdje on je Dennetom postane!29 Osnovne osobitosti navedenog odlomka iz Esirijeve poeme o smrti Alije erzeleza jesu sljedee: stil je epski, naracija je prepuna neosvjedoenih pripovjednih glagolskih formi, a ono to se uvia na osnovu ukupne strukture pjesme jeste jasno saznanje da autor pjesme nije prisustvovao dogaaju niti je dogaaj preuzeo iz kakve hronike napisane u erzelezovo vrijeme, ve se oslanjao na narodne usmene predaje. Slinu narodnu, usmenu predaju sreemo i kod Peevije. Za tu predaju Peevija navodi da je narodna. Za razliku od poetiziranih historijskih hronika, epske narodne pjesme u formi mesnevije, kao i pjesme koje se temelje na narodnoj predaji, sadre neke neloginosti historijske naravi. Tako se u tzv. nehistorijskoj epici moe vidjeti kako je Alija erzelez bio glavni zapovjednik bosanske vojske, to se ne slae s logikom zvanja i historijskim injenicama: dovoljno je pogledati veliina timara koji je posjedovao Alija erzelez. Kao to smo ve naveli, na osnovu katastarskih popisa stanovnitva Bosanskog sandaka, znano je da je Alija erzelez prvo bio sitni spahija, a potom zaim, ali nikako nije mogao biti glavni komandant Bosne. Ovakva historijska nesuglasja i neloginosti, openito promatrajui, ne javljaju se u poetiziranim historijskim hronikama o osvajanjima na Balkanu u 15. i 16. stoljeu, a ima ih u epskoj poeziji koja se oslanja na narodne predaje. Stoga su, prema naem miljenju, historijske
29 Cnud kfirn pusuda olub / ikeste olur cunud- ehl-i islm / Haberdar olak ol Grz lyas / Ki slm Hce imi nm anun / Gaza imi anun kr da her dem / Var imi kfirn yaya anda / Hcum u hum idb derbend iinde / O Grz iys atndan ayru dmi / amur iinde kalmken piyade / Hcum ider o kffr zerine / Yitidrr bir at lysa ol dem / Klurlar anda ok cenk u cidali / Meer pusuda kfir atlus da / Pusudan kfirn atlus dahi / Pes hr lib olak o kffr / ehid olub ikisi dahi iy cn / Ziyaretgah olub Bosna ucnda / Ban alub giderler ngrsa / u denl ad olur Budun kral / Budun kurbnde ban defn iderler / Ziyretgh olubdur imdi hl / Hda ruhna rahmet itsn anun / Afelgaflet zerlerine varub Daglur her yana itmeyb aram Yannda var imi bir gzi-i has Yarar pehlivan gziynun Bile imi hem lyas ile ol dem Tfenk-endzlar imi ol mahalde amurlu bir derede sedd iinde Tfenk ile at zira urulm Ol slm Hce irib pes ande Dadur kafiri sa u solne Suvar olur o cenk ire hemn dem O kffr ile harb u hem ktali Nihn olmlar imi ol arada Gelrler ol yire yatlus dahi ehid eylerler anlar o bed-kr kisin dahi defn eylerler ol n Yirin eyleye Hak cennet iinde Dahi ilm iderler L i h e Rsa Virr mjde in mal u menli An ol arada koyub giderler Pes andan hep grinr zir u bl Meknn dahi cennet itsn anun.
284 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

mesnevije hronike, s tog aspekta, historijski pouzdanije od poema koje se temelje na narodnoj predaji.
Stereotipni motiv pogibije junaka u zasjedi

Kad Esiri opisuje pogibiju Alije erzeleza, on detaljno opisuje pogibiju dostojnu junaka. To je smrt u zasjedi, kad se glavni junak bori s vojnicima koji mu ne smiju izai na megdan pojedinano, ve se kriju iza busija i drvea. Na slian nain, u zasjedi, poput Alije erzeleza, ginu i neki drugi bosanski vitezovi u 15. stoljeu.
Smrt Alije Torlaka iz Travnika (15. st.)

Pjesnik Esiri u nastavku poeme o Aliji erzelezu i Jakub-pai Bonjaku daje i pripovijest o jo jednom bosanskom vitezu i junaku iz 15. stoljea, o Aliji Torlaku iz Travnika: U stoljeu tom jedan vitez bijae Sve redom afire u oaj bacao je Njegov posao danju nou stalno borba bijae Ona mu danononom zaradom postade Ako za ime njegovo pita, ko to bijae Da ga zovu gazija Torlak, svi rei e Po imenu Torlak Alija poznat je U to vrijeme na brojnim se jezicima spominje afira prokletoga u oaj dovodio je S pasa svojega svoga maa ne skidae Utvrda Travnik mjesto njegova roenja bijae Tako, ponosni junak, carski soko, gazija on bio je Po opisu Ali - uzvieni, a po imenu Alija bijae Od Torlaka Gazije on roeni sin je U odvanosti njemu ni blizu nikoga ne bijae A doista, tako puno gazija tad bilo je Ako i ima neko, onda je to moda Battal Gazija30 Po odvanosti poput njega on je gazija Jednog dana iz Ovunde utvrde Kad je sa jednim saputnikom odlazio odatle I krenuo do Prusca, bijele utvrde31
30 Battal Gazija, uveni junak u tradiciji Turaka muslimana, koji je poznat po irenju islama u ranom periodu turske historije i po svojoj legendarnoj odvanosti i neustraivosti u boju. 31 Akhisar, Prusac.
Godinjak 2010 / 285
4/20/11 1:15 PM
KADRI
Kad do tog mjesta poe Kad putem iae, tu negdje bi voda to protie On ka vodi krenu, s konja sie Saputniku konja i oruje dade Svoj ma i svo oruje to bijae Do vode doe, abdest da uzme Pogleda desno i lijevo, na sve strane A tad u busiji afir bijae Koji se u brdu skrivae On e abdestom zauzet biti, u to vrijeme I ba tada nevjernici iz zasjede izai e Oni napadaju i kreu na njega A on hoe stii do konja Meutim, njegov saputnik tad od njeg sa konjem pobjee Zar, a jo sa orujem i oklopom on bijae!? Tako ga tada u borbi ubie Neka mu Bog mjesto u Dennetu daruje! Glavu njegovu otkinue i u pravcu Jajca odnesoe Svi afiri razdragani, silno se veselie Neka Bog daruje smiraj za duu tog gazije Neka mu da najljepe mjesto, Dennet nek mu daruje!32 Alija Torlak, kako Esiri pjeva, roen je u Travniku, u travnikoj tvravi, proslavio se u raznim bitkama u bosanskom krajitu. Poginuo je u blizini nekog
32 Var idi ol arda bir dilver / i dim gaz idi eb u rz / Eer nmn sorar isen kim idi / Ki Torlak Ali dimegile mehr / Zebn itmi imi kfir laini / Travnik kalesi mevldu anun / Al sfatlu hem nm Aldi / Bahdrlkda akrn yogimi / Meer var ise var Battl Gz / Meger bir gn Ovunca kalesinden / Tevecch eyleyben Akhisre / Giderken yolda var imi akar su / Virr yoldana at u yaragn / Varur ol suya bdest almaga ol / Var imi kfirn pususu ande / Ol megl olcak bdeste ol dem / Hcm iderler stine dutub r / O yolda kaar andan at ile / ehd eylerler an ol zamnda / Ban alub giderler Yayca hem / Huda ol gznn rhna rahmet / Zebn itmidi kffr ser-a-ser Ol idi kr her dem gice gndz Pes ana Gazi Torlak dirler idi Ol idi ol zamn dillerde mezkr Belinden komaz imi klcn Pes ol ehbz idi gziynun Ki Torlak Gz dirler velidi Eeri nice gziler var imi Anun gibi dilverlikde gz Ki bir yolda ile gidermi anden Azmet eyleyb gider o yire Atndan suya gelicek iner bu Klcn her ne var ise yaragn Bakar her cnibe sag ile sol Ki pinhn oluban ol tag iinde kar kfir pususndan hemn dem O dahi azm ider atna togru Dahi hem yarag ile hem yat ile ? Yirini Hak anun kla cinnda Kamu kfirler olur d u hurrem Klub hem yirini eyleye cennet
286 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

izvora kod Prusca. Esiri govori o tome da je ve u svoje vrijeme Alija Torlak bio opjevavan na raznim jezicima, slino Aliji erzelezu. Poema koju on biljei to donekle potvruje. Jo ostaje otvoreno pitanje epske predaje o Aliji Torlaku ukopanom u mezarju u blizini Vinca, kod Jajca. I Alija erzelez i Alija Torlak opjevani su u poeziji na turskom jeziku. Pored zajednikog imena Alija, te istog pjesnika koji ih opjevava na osnovu usmene predaje Esirija, navedenu dvojicu ratnika spaja i slian nain smrti pogibija u zasjedi. Stoga bi za usporedbu linosti i lika ovih dvaju junaka bilo dobro pronai i konkretne dokumente, podatke u popisnim defterima i slino, o Aliji Torlaku, makar onoliko koliko ih imamo za prouavanje linosti Alije erzeleza. Dakako, posebno je pitanje koliko se podataka o Aliji Torlaku doista moe nai u osmanskim katastarskim popisima. Takva istraivanja zapravo mogu pokazati, bez obzira na sve pretpostavljene imagoloke predodbe naroda o sebi i drugima, koliko je epska tradicija snaan medij prenoenja i oblikovanja kolektivne svijesti odreenog kraja ili naroda
LITERATURA 1. 2. 3. 4. 5. 6. Buturovi, enana i Maglajli, Munib: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici. Usmena knjievnost. Sarajevo, 1998. Buturovi, enana: Gerz Iljas erzelez prema historijskim izvorima iz XV, XVI i XVII vijeka, Prilozi za knjievnost jezik i folklor, knj. XLI, Beograd, 1975. Ertaylan, . Hikmet: iz njegova lanka Manzum Tarihi Vesika, objavljenom u asopisu Trk Dili ve Edebiyat Dergisi. Edebiyat Fakltesi, Cilt II, 31 Aralk 1947., say 1-2, stanbul, 1948. Husi, Aladin: Gerz Ilijasova erzelezova vojnika sluba i refleksije na toponomastiku, Baharistan br. 14, god, Sarajevo, 2004. bn Kemal, Tevrih-i l-i Osman, VII. Defter (Tenkidli transkripsyon), hazrlayan: Turan, erafettin, Trk Tarih Kurumu, Ankara 1991. Maglajli, Munib: Usmeno pjesnitvo od stvaralaca do sakupljaa, Tuzla, 1989.
Godinjak 2010 / 287
4/20/11 1:15 PM
KADRI
THE DEATH OF ALIJA ERZELEZ AND ALIJA TORLAK IN POETRY IN OTTOMAN TURKISH LANGUAGE Adnan Kadri Summary
In this paper is given det ailed description of Alija erzelez by Ibn Kemal, integral translation of epic tradition in verses about erzelez, as well as translation of short poem in Turkish language about the death of Alija Torlak from Travnik. Since Alija erzelez is described in both epic and historical chronicle in Ottoman language in the end of 15th Century, the death of Alija Torlak is found in only one poem registered by Esiri at the beginning of 17th Century. Historical figure/personality of Alija erzelez can be explored in detail through Register Books Defter and Ottoman chronicles in the end of 15th Century. On the other hand, on the basis of works written by means of oral folk tradition, it can be studied epic figure of Alija erzelez in poetry in Turkish language. Integral translation of a poem by Esiri in Turkish language, occurred on the basis oral folk tradition about Alija erzelez, can be very useful and interesting for such kind of studying. Translation of poem about epic (and maybe historical) hero Alija Torlak, more precisely, about his death, is also given because of some similarities with figure and destiny of Alija erzelez. Comparing personality and figure of Alija erzelez and Alija Torlak, it could be good to find particular documents about Alija Torlak, even as much as we have for studying life of Bosnian leader Alija erzelez. Key words: poetic chronicle, epic poetry, Alija erzelez, Alija Torlak, Turkish language
288 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*.09: 398 801.6: 398
Utjecaj usmene epske formule na jeziki izraz sevdalinke
Alen Kalajdija Fakultet humanistikih nauka, Mostar
U radu e se dati djelimian popis i opis jezikih osobina sevdalinki iz odreenog broja dosadanjih tampanih zbirki. Teite rada bit e dato na opisu onih jezikih struktura koje su uvjetovane epskom formulom, odnosno usmenom gramatikom teksta. Osim toga, bit e ukazano na injenicu da sami jeziki izraz sevdalinke u bitnome zavisi od poetikih i stilskih osobenosti pjesama. Lingvistiki opis bit e usmjeren na neke aspekte jezike strukture sevdalinki s ciljem da se poenta rada eli fokusirati na postojanje zajednikih jezikih elemenata u svim oblicima usmenoga poetskog stvaralatva na bosanskom jeziku: epskoj, lirskoj i epsko-lirskoj pjesmi, koji impliciraju i neka druga, pa i nelingvistika zapaanja u vezi s ovom pojavom. Ovakav odabir jezikih elemenata uklapa se u imanentne jezike zakonomjernosti usmene poezije, i uz upotrebu odreenih jezikih varijacija, bez obzira na to koliko se tekst pjesme uobliava odreenim standardizacijskim postupcima, posebno u razini fonetike i fonologije, gramatike, a u izuzetno malom procentu i leksike. To znai da pitanje izvornosti pjesama nije relevantno kada se u obzir uzima ovakva metodologija, za razliku od nekih drugih istraivanja u kojima je sutina metodologije upravo u kriteriju izvornosti pjesama. Kljune rijei: sevdalinka, usmena formula, poetska gramatika, ritam, rima, prozodija, semantika, stilistika, kolokacija, leksika, gramatika
Godinjak 2010 / 289
4/20/11 1:15 PM
KALAJDIJA 1. Mogunosti lingvistikog istraivanja sevdalinke
evdalinka je u okvirima prouavanja bosnistike1 dobila svoje zaslueno mjesto s obzirom na njenu umjetniku vrijednost i kulturnohistorijski znaaj specifinog oblika oralne poetske knjievnosti. Tako je sevdalinka istraena prvenstveno iz perspektive knjievnohistorijskog metoda, a u neto manjoj mjeri obraena je i knjievnoteorijski. I pored toga, sevdalinka zasluuje da se iz jo nekoliko znanstvenih i teorijsko-metodolokih razliitih aspekata izuava i istrauje, to nipoto ne znai da su knjievnoteorijska i knjievnohistorijska prouavanja konana i zatvorena. Naprotiv, ona su dobra osnovica za ostala, jo nepotpuna i nedovrena istraivanja. Meu tim ostalim disciplinama i granama nauka posebno mjesto pripada lingvistici i filologiji. Takoer je vano prouavanje iz aspekta muzikologije, etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, pa ak i historije i historiografije (koje su dosada bile vano polazite u svim bosnistikim istraivanjima sevdalinke). Ne treba posebno naglaavati da sevdalinka zasluuje, u skladu s tim istraivanjima, zaokrueno definiranje i ustanovljavanje njenih razliitih kulturno-znanstvenih osobitosti, to se moe uraditi prvenstveno interdisciplinarnim pristupom izuavanja. Ovakav pristup podrazumijeva angairanje brojnih intelektualnih snaga u sagledavanju zaokruene fizionomije sevdalinke, kao, najopenitije kazano, prvorazrednoga kulturnog i duhovnog proizvoda stvaranog na bosanskom jeziku. Sevdalinka se, s obzirom na dosadanja istraivanja, moe definirati kao usmeni produkt bonjake (muslimanske) arijske sredine Bosne i Hercegovine i Sandaka kao specifinoga kolorita orijentalnog i slavenskog jezikog, muzikog i tradicijskog miljea. Ono to se u opejezikoj upotrebi ne podudara s konkretnim znaenjem pojma sevdalinke jeste poimanje po kojem je sevdalinka ljubavna pjesma. Takvo razumijevanje sevdalinke treba shvatati u njenu uem znaenju zato to je korpus lirskih usmenih pjesama koje se poistovjeuju sa sevdalinkom upravo ireg znaenja i znaaja i zato to u taj domen spadaju ne samo ljubavne, ve i druge pjesme kojima se iskazuju osjeanja vezi; ne samo s ljubavlju (ali koji su u posrednom smislu opet u vezi s ovim fenomenom), ve i roenjem, smru, bitkom, domovinom, pojedinanim junakom koji potjee iz neke zajednike drutvene zajednice, suprunika, dijete, roditelje, brata, sestru i sl. Sevdalinka je pjesma o ljubavnom osjeanju, iskazanom u odreenom tematskomotivskom okviru kraeg sadraja, koja se iskazuje u tano odreenoj ritmikoj, poetikoj, jezikoj i muzikoj formi. Ona se na osnovu pojedinih poetikih, jezikih i muzikolokih kriterija povezuje i s nekim drugim oblicima prvenstveno usmenoga stvaralatva, ali se i izdvaja po tano odreenim osobinama koje nisu samo formalno-sadrajne i poetike prirode.
1 Bosnistiku uzimam kao kompleks nacionalnih znanstvenih oblasti i disciplina u ijem su fokusu nauka o jeziku i nauka o knjievnosti.
290 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Lingvistiko-filoloka izuavanja sevdalinke do danas nisu bila predmetom znaajnijih izuavanja, osim pojedinanih radova, od kojih su vjerovatno najiscrpnija istraivanja Devada Jahia (1991: 6175; 1999: 7589), koji sevdalinku situira prema prostornom, odnosno dijalekatskom kriteriju, izdvajajui pritom njene razliite jezike tipove, te Lejle Naka (2005), koja se u svom istraivanju dijelom dotie jezikog izraza sevdalinke, a veim dijelom usmjereno je na epiku. Jezik epike, na koji se u kontekstu ovdje primijenjenog tipa istraivanja moramo osvrnuti zbog problema usmene epske formule, u irim junoslavenskim okvirima prouen je u znatnijoj mjeri u odnosu na jezik sevdalinke, koji je gotovo potpuno zanemaren.
2. Fenomen usmene poetske formule

U sklopu istraivanja junoslavenske epike posebno mjesto u nauci pripada Milmanu Parryju, a kasnije njegovom ueniku Albertu. B. Lordu, koji je, na osnovu prikupljanja i izuavanja junoslavenske epike koju je tridesetih godina XX st. provodio Parry, teorijski razradio i definirao pojam usmene formule. Zahvaljujui tim istraivanjima, danas smo u mogunosti govoriti o specifinim jezikim zakonomjernostima usmene epike, koje proistjeu iz usmene formule, kako ju je jo Parry nagovijestio kao grupe rei koja se redovito upotrebljava pod istim metrikim uslovima da izrazi datu osnovnu ideju (Lord 1990: 67). Kasnije je Lord (1990: 70), razradivi teoriju usmene formule, skrenuo panju na njene temeljne elemente kakvi su metrika i muzika, zato to se iz njih, kako kae ovaj autor, upija ritam epa ba kao to se upija ritam samog govora, odnosno pjeva iskustveno ui duinu fraze, delimine kadence i zavretke. Takoer je uoio sljedee: Ako peva pripada jugoslovenskoj tradiciji, on stie oseaj za deseterac praen sintaksikom stankom, iako nikad ne odbrojava deset slogova (Lord 1990: 71). Lord je (1990: 7172), osim spomenutih i nezaobilaznih elemenata ritma i muzike u strukturiranju epske formule, skrenuo panju na njene konkretne dionice koje su u direktnoj vezi sa samim jezikim izrazom, zakljuujui: ...peva sve vie uvia da u pevanim povestima red rei esto nije isti kao u svakodnevnom govoru. Glagoli se mogu staviti na neuobiajena mesta, pomoni glagoli se mogu izostaviti, padei mogu da se upotrebljavaju na udnovat nain, te ukazao na stilistike osobenosti: povezivanje fraza putem paralelizama, uspostavljavanja ravnotee i suprotstavljanja reda rijei postaje mu dobro (...), ...poimanje aliteracija i asonanci izotrava se; jedna re poinje da upuuje na drugu samim svojim zvukom; jedna fraza upuuje na drugu ne samo zbog ideje ili naroitog poretka ideja ve i zbog akustike vrednosti. Na osnovu Lordovog tumaenja, koje u uem smislu nije lingvistiko, ali iz kojega se posebnom analizom mogu konkretno izdvojite posebni lingvistiki obrasci karakteristini za usmenu poeziju, formula se moe interpretirati kao konkretna usmena poetska realizacija jezika objedinjena metriko-muzikim, Godinjak 2010 / 291
4/20/11 1:15 PM
KALAJDIJA
stilskim i znaenjskim elementima koji se direktno ispoljavaju na planu strukturiranja samoga jezikog izraza. Oigledno je da metriki aspekt ima presudnu ulogu u primarnom oblikovanju formule, dok preostali elementi u skladu s odreenim stilskim i semantikim relacijama dodatno zaokruuju fizionomiju usmene pjesme prema konanom uobliavanju postupka izvoenja, prenoenja i pamenja. U sevdalinci metriki aspekt formule kao prozodijske injenice par excellence korespondira s principima rime i ritma, uz fenomen versifikacije kao tipino poetikog obiljeja. On podrazumijeva specifinu upotrebu broja slogova koja uvjetuje posebnost jezike strukture, to usmenu knjievnost uope ini prepoznatljivom. Kada se u metodolokom smislu primijeni ovakav pristup izuavanju jezika usmene knjievnosti, onda se na izvjestan nain mogu nivelirati razliiti teorijsko-metodoloke pristupi u lingvistiko-filolokom izuavanju jezika usmene bonjake epike, lirike i balade. To znai da ovakav metodoloki pristup vrijedi u prouavanju imanentnih jezikih zakonomjernosti direktno uvjetovanih formulom usmene knjievnosti. Ovakva metodologija moe se nadopunjavati i drugim teorijsko-metodolokim pristupima u kojima bi se, npr., pazilo na dijalekatsko i idiolekatsko porijeklo pjesama u kojima mora se paziti na izvornost i originalnost tekstova. Metodoloki pristup koji se bavi jezikim osobinama proisteklim iz unutarjezikih i epskom formulom uvjetovanih oblika principijelno ne trai autentini originalni korpus, koji je uope problematian u pruavanju usmene knjievnosti zato to je nesigurno i ono to je prvo zapisano u odnosu na ono to je usmena pjesma bila prilikom svog primarnog iskazivanja, jer je usmena pjesma prilikom svoga izvoenja uvijek izloena odreenim varijacijama koje proizvodi dati pjeva, ali zavisi i od samoga zapisivaa. Zajednike, i pritom specifine jezike crte, objedinjene usmenom epskom formulom, koje se podjednako uoavaju i u epskim pjesmama i u sevdalinkama, a najvjerovatnije i u baladama, mogu biti sljedee: pokretni vokali i fakultativni fonemi nekada se gube a nekada dodaju; dolazi do vokalnih asimilacija i disimilacija; vokali se nerijetko gube usljed zadovoljavanja metra; vrlo esto vokativ se javlja umjesto nominativa; ee se upotrebljava skraena mnoina negoli je to sluaj s proirenom; pomoni glagol moe biti izostavljen; oekivani pade deklinabilne rijei, bilo da je uveden po principu rekcije ili kongruencije, moe se javiti u nestandardnom obliku, upravo uvjetovanom rimom i ritmom; pridjevi se ee upotrebljavaju u obliku neodreenog vida, kongruirajui se tako u odnosu na supstantivni lan istim gramatikim nastavkom kakav se upotrebljava kod supstantivnih rijei; upotrebljavaju se, zbog zadovoljavanja metra i rime, i nepromjenjivi pridjevi formirani dodatkom sufiksa -li; nepromjenjive rijei (najee prijedlozi i veznici) mogu se ponavljati u sklopu konstrukcija koje nisu uobiajene u govornom jeziku, ili su zaline; esto se dodaju partikule u sklopu glagola i zamjenice; mogu se dodavati pojedini uzvici, najee na poetku stiha; esta je upotreba partitivnog i slavenskog genitiva koji je i formalno markiran u 292 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

odnosu na ekvivalentni i opeupotrebni akazativ2; u upotrebi se javlja dativ koji izrie negraninu direktivnost, koja je makirana u odnosu na ovaj mjesni znaenjski podtip koji se uobiajeno izraava akuzativom; red rijei moe biti promijenjen bez obzira na to ta je tema, a ta rema iskaza; enklitike e esto razbijati supstantivne sintagme, pa ak i analitike sintakseme itd. Spomenuti, usmenom formulom uvjetovani jeziki elementi, iji broj ovdje nije konaan, osim toga to slue praktinom prenoenju i pamenju sadraja pjesme, takoer predstavljaju stilski i semantiki markirane jezike konstrukcije, koje ne samo da se realiziraju na svim jezikim nivoima, nego slue i kao svojevrsni jeziki signali u formiranju i prepoznavanju semantike i poetike osnove pjesme kao usmene umjetnike realizacije. Stilski aspekt sevdalinke ogleda se na svim jezikim razinama: fonetsko-fonolokoj, morfolokoj i sintaksikoj, u kojima se najee uoavaju odreena ponavljanja i paralelizmi, ali i drugi stilski postupci: uobiajeni su asonanca i aliteracija; dolazi do inverzije, zamjene mjesta rijei koje u govornom jeziku nemaju takvu stilsku funkciju, npr. atribut ee dolazi iza supstantiva. Na planu znaenja posebna uloga pripada ne samo tropima, kao stilskim semantikim figurama, ve i posebnom leskiko-semantikom sistemu odnosa koji se otvaraju u usmenim pjesmama, kako u sintagmatskim spojevima, gdje se pojavljuju kao svojevrsni epiteti (sivzeleni soko), tako i u pojedinim frazama i frazeolokim izrazima koje imaju sasvim nova znaenja, uvjetovana spomenutim faktorima prilikom integracije epske formule (sitna knjiga, npr.). U tom formiranju leksiko-semantikih odnosa meu rijeima posebnu ulogu igra kolokacija, koja je nekada hlabava, pa dozvoljava vie razlitih varijacija i mogunosti spojivosti nekih rijei s drugima, to opet ne znai da odreene predisponiranosti u povezivanju tih leksema nema, pa se, zapravo, moe govoriti o kolokacijskim inaicama, npr.: igru igrati i igru zametnuti. Kolokacija je nekada vrsta3 i samo pojavljivanje odreenih leksema implicira, prema principu asocijacija, pojavljivanje druge lekseme uz onu po kojoj se zavisna uvodi: jagluk je uvijek vezen, zemlja je crna, majka je stara ili ostarila / ostarjela i sl. Ovi principi kolokacije uviaju se ne samo u sintagmama sa supstantivnim lanom kao njenim jezgrom, ve i uz verbalne rijei, koji su glavni lanovi takvih sintagmatskih spojeva. Zanimljivo je da najvei broj vrstih kolokacija u konstrukcijama imenica + pridjev: crna kosa, crne oi, medna usta / medne usne, bila vila. Na leksikom planu takoer je uoljiva specifina i u tano odreenom obliku markirana upotreba pojedinih leksema, bez obzira na njihovu vrstu, mada se naj2 Iz ovakvih primjera uoljivo je da metriki uvjetovani morfo-sintaksiki oblici direktno korespondiraju sa stilskom markiranou teksta, to predstavlja specifinost jezikog izraza sevdalinke, i usmene knjievnosti uope. U takvim okolnostima potvruje se formalnojezika i semantiko-stilska kompleksnost usmene formule u graenju usmene pjesme. To ne znai da ovakav tip odnosa meu ustaljenim oblicima rijei predstavlja frazem (up. Rianovi 1985: 318), zato to u ovim konstrukcijama ne dolazi do pomjeranja znaenja izraza, to je tipina osobina frazeologizacije.
Godinjak 2010 / 293
4/20/11 1:15 PM
KALAJDIJA
vie u toj funkciji upotrebljavaju imenice, pridjevi i glagoli. Tako, npr. imenica kosa gotovo uvijek dolazi u obliku mnoine: kose, pri emu se potpuni stilsko-poetski efekt dobija dodavanjem pridjeva ruse, ime se upotpunjuje metriki obrazac od etiri sloga (koji obino dolazi u prvom dijelu deseterca, rjee osmerca, inei cezuru), na stilskom planu dobija se ritam u vidu ponavljanja jednakih slogova, a na semantikom sintagma proiruje svoje osnovno znaenje, gdje atribut rusa ne oznaava riu, crvenkastu kosu. Na leksiko-semantikom planu uoava se takoer upotreba jakih leksema koje su i stilski i semantiki izrazito markirani, na to upuuje ne samo veliki broj njihova ponavljavanja u usmenim pjesmama, nego i tano odreena kolokacija ovih rijei s drugima. Rije je o leksemima koje imaju i svoju pozadinski duboku vanjeziku i simboliku upotrebu u ivotu individue i kolektiva. Tako je uoljivo da u sevdalinki od boja prevladava bijela, koja dolazi uz imenica kao to su grad, lice, ruke, dvori i sl. Od ptica najfrekventnija leksema odnosi se na sokola, koji je vrlo est simbol bonjake usmene knjievnosti uz koji se vee pridjev siv ili rjee sivzeleni. Od ostalih ivotinja, vrlo je uoljiva i oekivana upotreba leksema konj, koji ima vie razliitih naziva i hipokoristika, u zavisnosti od njegove osobine: dorat, doro, ogat, ogo, vranac, vran, zelenko, parip i dr. Od mitskih bia, u sevdalinki, ali i epici uope, kao motiv vrlo esto pojavljuje se vila, koja je najee bila ili bijela: bila vila, te zmaj, obino ognjeni. Od cvijea je najee u upotrebi rua, koja je obino rumena (rumena rua), ali se za ruu upotrebljava i sinonim ul(a).4 Najfrekventniji brojevi jesu brojevi tri, sedam i devet. Od ljudskih osobina istie se perin, kao simbol junatva, a koji se u sevdalinki ili baladi javlja obino kao zamrena kosa koja vodi ka realizaciji radnje: junak ili umire zbog nje, ili se deava da djevojka, koja taj perin elja i ureuje, kune kose zato to ih druga mrsi.
3. Metar i jezik
Fenomen metrike versifikacije dominantno utjee na razvoj usmene formule i u skladu s tim direktno se odraava na sami jeziki izraz i tipine jezike formulacije svojstvene upravo usmenom umjetnikom stvaralatvu, to predstavlja vanu jeziku karakteristiku sevdalinke. Metar sevdalinke, kako je poznato, dat je najee i dominantno u obliku tzv. epskog deseterca, a rjee i osmerca, u ijoj se strukturi cezura redovno pojavljuje nakon etvrtoga sloga. Ovakav princip metrike strukture primarno se, kao tipino formalna jezika konstrukcija, realizira u skladu s naelima koja postavlja metar i u sutinskom smislu odnosi se na sami jeziki izraz u kojem se moraju, prije svega, ispotovati formalni ritmiko4 Bilo bi zanimljivo uporediti simboliku upotrebu i znaenje spomenutih motiva usmene knjievnosti u odnosu na simbolike motive steaka, niana, ali i drugih kulturnih produkata na naem tlu, npr. u drvorezbarstvu i sl.
294 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

metriki obrasci odnosa. Takvo potivanje odnosa realizira se na svim jezikim nivoima: fonetsko-fonolokom, morfolokom i sintaksikom. esto dolazi do meusobnog preklapanja ne samo onih osobina koje se realiziraju na razliitim jezikim razinama, nego se to preklapanje deava i u sluajevima kada je sami jeziki izraz uvjetovan i nekim drugim, ve spomenutim kategorijama koje su u vezi s poetikim, semantikim, a posebno sa stiliskim elementima koji uestvuju u formiranju same usmene formule, a prema tome i na same formalne jezike osobitosti sevdalinke. Prema tome, nekada je teko izdvojiti odreenu kategoriju pojavljivanja na konkretnoj jezikoj osnovi a da se pri tome ne pojavi i jo neki strukturalni element epske formule koji potvruje samu sloenost pojavljivanja i jezikog oblikovanja usmene formule. 3.1. Fonetsko-fonoloke osobenosti 3.1.1. Metriko gubljenje vokala Guni (1997): [Ljepa Maro, ljepa ti si. 39; Ja mu nisam bjelo lice dala, / Ako sam mu bjelo lice dala. 75; to no jei eher Banja Luka. 87; U mlae su ljepi zubi, Al starija ljepe ljubi. 109; Je l mi kratka pea i fereda, / Vide l mi se damfezli dimije. 149; Jal djevojku, jali udovicu. 176; Neu ljubit jabandije. 189]; Niti kuca, nit kuje sahata. 201; U Trebinju gradu, velka alost, kau. 224]; Lovrenovi (2004): [il kandija biserlija, / ili nou putujui. 13; ne b svanula za dva do tri dana. 16; al ne vidjeh fajde ni zijana / nit ja vidjeh svoje drage lice. 19; ili gori, il ga kuga mori. 44; Il je vedro, Il oblano, / Il je tamna no... 53; ja sam ti se razbolio, / hou umrijet. 76; Iz Sarajva grada. 65; a ostavit ni milo ni drago. 89]; Maglajli (1997): [troje u ti bilje kazat. 44; da ustrjeli vilu zlatnih krila. 45; Gnjezdo vila ptica lastavica; vi njeg cura crna oka. 54; bez papua i svilen pojasa. 57; Mome s dri za zelenu granu. 58]: Maglajli (2006): [klepnu krilma pa ode u goru. 55; Njem dolaze do tri bjele vile. 56; vilu ljubi devet godin dana. 57; da vidimo ko j od koga ljepi... / ja u iza na brdo visoko. 58; Ne in jada, lijepa djevojko. 74; Kad ti pojdem kolo igrat. 80; jedan danak ona g ne obila. 82; Na nogam joj sedefli nalune. 104; nit je vidla sunca ni mjeseca. 106]. Na osnovu datih primjera, vidljivo je da se u najveem broju sluajeva gubi vokal i, najee na kraju, a nekada i u sredini rijei, to predstavlja svojevrstan oblik tendencije i zakonomjernosti. 3.1.2. Dodavanje i gubljenje pokretnih i fakultativnih vokala Guni (1997): [Nek ne kosi trave pokraj Save... / Nek ne pije Moanice hladne. 43]; Lovrenovi (2004): [al to vidi mlad mujezin s munare. 68; nek mi sree bejaz anteriju. 78; Naoh jagluk u dragoga svoga.109; dvoja vrata od suhoga zlata. 115; Mog erdana popili hajduci. 119; pod moga dragog prozorom. 126]; Maglajli (1997): [Mili Boe, nek tako potraje. 47; mlad me iska, starome Godinjak 2010 / 295
4/20/11 1:15 PM
KALAJDIJA
me dae. 55; draga ti se za drugog udala, / za drugoga, za jarana tvoga. 63]; Maglajli (2006): [kerca cara estitoga, / mila seka pae bosanskoga, / vjerna ljuba zmaja ognjenoga. 59; i sokola, zmaja ognjenoga. 69; ta je ire od sinjega mora. 72; podaj, Boe, svakome ta hoe. 73; al se nosi na gospodskom grlu. 77; po polju ravnom, na konju vranom. 84; U mog dragog bjeli dvori. 90; to e lole oko moga dvora, / u mom dvoru jo djevojke nema. 93]. Dodavanje ili izostavljanje pokretnih vokala i fakultativnih fonema direktno je uvjetovano zadovoljavanjem potreba usmene versifikacije teksta u skladu s obrascem: 4 + 6 stihova, ili 4 + 4 stiha, to se odnosi i na pojavu drugih fonetskofonolokih i tvorbeno-leksikih promjena: asimilacije vokala, dodavanje neetimolokih fonema, upotrebljavanje afiksa, dodavanje uzvika i sl. 3.1.3. Asimilicija vokala Guni (1997): [Ve garava ko to sam i sama. 83]; Lovrenovi (2004): [sa zavicom, dilber Umihanom... / Zava nevi tiho govorila. 78; Mog erdana popili hajduci. 119]; Maglajli (1997): [Nao ju je Kujundiu Smajo. 41; reko mi je dragi doi u akam. 64]; Maglajli (2006): [otio je eher Sarajevu, / otio je krojiti haljine. 55; Poeto je gonde Mehmed-bee. 107]. 3.1.4. Dodavanje neetimolokih vokala Guni (1997): [Tri sam elja mlada salomila. 64; Ne uzima gonde Mehemede. 160; Me njima je gonde Mehemede. 166; Jer je davno sahat sakovao. 201]; Maglajli (1997): [A valaha nema ni momaka. 68; I u gori nogu salomila. 105; nit je davno sahat sakovao. 112; Pa mi sakuj stanu stativnice. 126]; Maglajli (2006): [Zmaj prelee s mora na Dunavo. 59; sanak snila, iz sana skoila. 68; naetvero moj sat salomio. 100]. 3.1.5. Dodavanje neetimolokog suglasnika h Guni (1997): [Kopi kuje na moru sahata. 201]; Lovrenovi (2004): [pred sabah je sahat polomio. 125]; Maglajli (1997): [ostade mu zlatan sahat. 62; i pogleda sahat iz njedara. 70; ne aikuj, ne vei sevdaha / od sevdaha gorjeg jada nejma. 103; niti kuje, niti kuca sahata. 112]. Prema pokazateljima koji se pojavljuju u vezi s asimilacijama samoglasnika te dodavanjem neetimolokih samoglasnika i suglasnika, evidentno je da su ove fonetske pojave zavisne od strukture stihova, odnosno polustihova koji se javljaju kao prvi polustih sastavljen od etiriju slogova te drugi polustih formiran uglavnom od est slogova. Asimilacija samoglasnika uglavnom je regresivnog (otio, ko), a rjee progresivnog tipa (zavica). Evidentno je, takoer, kada je u pitanju neetimoloki glas h, da on skupa s vokalom nastupa kao slogovna jedinica (sahat, sevdaha). Kada su u pitanju neetimoloki vokali, oni se mogu podijeliti u dvije grupe. Jedna je grupa neetimoloki vokal koji je po analogiji nastao od poluglasa koji je vokaliziran u 296 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

odgovarajuoj poziciji u pojedinim rijeima (sana), i to uglavnom, ali ne i samo, u prefiksima (salomiti, sakovati). Druga je grupa vokal uz suglasnik h u orijentalnim rijeima: Mehemed, valaha, ali i drugim rijeima u kojima se leksiki uspostavio oblik koji ne odgovara neetimolokom porijeklu, npr. Dunavo. 3.2. Morfoloke osobenosti 3.2.1. Dodavanje afiksa Guni (1997): [Ponajvie noa i handara. 120; U Mujove zapanule ruke. 159; Ponajvie do tri mujezina. 165]; Lovrenovi (2004): [a najvie prelijepoj Ani. 80]; Maglajli (1997): [ve djevojka, od zla pobjegnula; za nedraga, porad pusta blaga. 45; o vaemu prebijelu vratu. 127]; Maglajli (2006): [podaj, Boe, svakome ta hoe. 73; najvema danum Osman-agi. 76]. Dodavanje afiksa jedno je od osobenosti jezikog izraza sevdalinke koji je zavisan od poetske gramatike teksta. Primjetno je da se u toj ulozi pojavljuju prefiksi (ponajvie, podaj), sufiksi (najvema) i infiksi (pobjegnula, zapanule). 3.2.2. Dodavanje partikula Guni (1997): [Deder, kalfo, ta itabi kau. 155]; Lovrenovi (2004): [Iziider, Fato, bona Fato, / iziider, zlato, da te vidim ja! / Pomolider, Fato, bona Fato, / pomolider, zlato, lice bijelo. 55]; Maglajli (1997): [Na, ti vidi ta u njojzi pie. 41; Zalud njojzi sva ljepota njena. 90; aikuju, nigda, nikadare. 99; tebe paa od sinoke trai, / od sinoke tere do jutroske. 129]; Maglajli (2006): [Zalud njojzi sva ljepota njena. 106; i u njojzi moja jauklija. 107]. Partikula koja je uvjetovana usmenom gramatikom u sevdalinkama jeste der, koja bi se mogla podijeliti na de-, koja se javlja i u nestandardnom jeziku,5 i -r, kao slavensku nastavaku esticu. Od ostalih partikula to su uglavnom one koje su kolokvijalno i dijalekatski obiljeene: ke, re, zi. Njihova nestandardnost posebno je uoljiva kada se dodaju na kraju rijei, to se odnosi na partiklu zi, koja se dodaje uz linu ili prisvojnu zamjenicu za enski rod, na kraju ili unutar rijei: njoj / njojzi; njen / njezin, dok partikule ke i re dolaze uz gramatikaliziranije rijei: priloge, veznike. Treba napomenuti da ovo nije konaan broj vezanih partikula koji bi se mogao javiti. Poznato je da postoji i estica -na, koja ovdje nije ekscerpirana. Osim toga, ove estice posebno su zanimljive zbog toga to one uza se veu i vokale, to je od posebnog znaaja za jezik sevdalinke, odnosno usmene knjievnosti uope zbog zadovoljavanja kriterija metra koji se postie eksplikacijom upravo toga vokala. Partikule upotrijebljene bez vokalnoga elementa jesu: -r, -n, -k.
Ova rije u rjenicima ne tretira se jednako. Prema Skoku (1971: 386) de moe biti uzvik i priloki sufiks; a prema porijeklu je domaa i strana rije.
Godinjak 2010 / 297
4/20/11 1:15 PM
KALAJDIJA
3.2.3. Upotreba i funkcija uzvika Guni (1997): [Ah, moj ogo, dobri ogo. 13; Haj Moanice, vodo plemenita. 43; O, Boga ti, pehlivanko djevojko. 47; Po Sarajvu pala magla, / Of aman, of aman. 50; Oj, Mujaga, moj premili brate. 52; Haj, srdo moja, ne srdi se na me / Haj, jer ako se ja rasrdim na te... 59; Oj, Almasa, mladosti ti tvoje. 78; Oj, Petrove, moje misto bilo. 102; Aja, bogme, moja stara majko. 112; Lake, more, elebija Mujo. 159; O, damijo Karaozbegova. 176; O, Neretvo, vrelo ti prokleto. 180; Oj, Prijedore, pun si mi sevdaha. 190]; Lovrenovi (2004): [Ja iskopah, more, bunar u avliji, more, bunar u avliji. 57; Oj, djevojko, slatka moja sladijo. 59; Moj penderu, juhaj, haj. 98]; Maglajli (1997): [Ah, mili Boe i dragi. 51; Oj, more Hajko-evojko. 59; Ah moj dragi, moje milovanje. 115; jo su crnje moje kose, more idijo. 128]. Dodavanje uzvika u slubi je popunjavanja slogovne strukture pjesme. Bosanski uzvici su ah, haj, o, oj, aja, dok se javljaju i neslavenski: aman (ar.) i more (gr.). Zanimljivo je da se slavenski uzvici veinom upotrebljavaju kada nedostaje jednoslona rije, dok su neslavenski dvosloni. 3.2.4. Krnji perfekt Guni (1997): [Zasukala uz ruke rukave. 45; Sarajka djevojka majci plakala. 55; Zanijela garavim oima, / Bjelim licem i mednim ustima. 81; Vrbas voda nosila jablana. 83; Od ponoi igru zametnuli. 120; Vezen jagluk izgubio. 211]; Lovrenovi (2004): [Djevojka sokolu zulum uinila. 39; Draga dragom na ruci zaspala. 41; Zava nevi tiho govorila. 78; Hrti srnu uhvatili. 88; Govorila za gradom jabuka. 89; Mehmeda majka budila... / eerli kahvu popila. 93]; Maglajli (1997): [i ukrala sahat iz njedara / i odvela ata iz ahara / i povela Muju haznadara... / Susreli je paini kavazi. 36; Izgubila sitnu hamajliju. 41; Zapjevala bulbul tica. 45; Lov lovila dva Imamovia. 46; Gnjezdo vila ptica lastavica. 50; Dva cvijeta u bostanu rasla. 53; ul-evojka pod ulom zaspala... / Progovara zaspala evojka. 54; Magla pala po Taslidi, jergivan. 64]; Maglajli (2006): [Bila vila Bie dozivala. 55; Kad nastala deseta godina. 57; sanak snila, iz sana skoila. 68; Osman-agi govorila majka; Rosna livada brdom njihala. 81]. Iz navedenih primjera uoljivo je da je izostavljanje enklitikog oblika glagola uvjetovano zadovoljavanjem metriko-ritminih zakonomjernosti pjesme, u prvom redu cezure iza etvrtog sloga, posebno onda kada se glagol javlja na poetku stiha. To, meutim, ne znai da se ukidanje enklitike, odnosno upotreba tzv. krnjeg perfekta ne vri i u drugom dijelu stiha, nakon cezure, ali je tendencija upotrebe leksikog jezgra glagola esta, posebno onda kada je glagol etverosloan, pa po automatizmu, uz mogue odreeno variranje odnosa teme i reme, dolazi u prvom dijelu stiha, pri emu se ostvaruje mogunost zadovoljavanja cezure. Takvu tendenciju zakonomjernosti potvruju ovdje dati primjeri. Ako se glagolski pridjev pojavljuje kao trosloan u prvom dijelu stiha do cezure, ispred njega se obino javlja neki jednosloni veznik, intenzifikator, mogue i uzvik i sl., a ako 298 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

je dvosloan, najee je u upotrebi dvoslona imenica koja korespondira s glagolom po principu slaganja ili upravljanja, tj. funkcionira ili kao subjekt, koji se slae s glagolom u licu, broju i rodu, ili objekt, koji je uveden po rekciji glagola. 3.2.5. Kratka mnoina Guni (1997): [Gdje moj dragi bjele dvore gradi. 108; Dvore gradi Komadina Mujo. 152; Dobro moje, majko, svate doekajte. 224; Svadili se orli i sokoli. 228]; Lovrenovi (2004): [Hrte pusti u planinu, / a sokole pod oblake. / Hrti srnu uhvatili, / a sokoli bjelu vilu. 88]; Maglajli (1997): [igraju li ati Atlagia. 48; trista srpa dvjesto vezilica. 61; Sarho Aljo drume zatvarae. 106; pute gradi preko moje bae. 123]; Maglajli (2006): [Snijeg pade, drumi zapadoe. 97]. Kratka mnoina u odnosu na proirenu predstavlja metriki uvjetovanu morfoloku pojavu. To ne znai da upotrebe proirene mnoine nema; naprotiv, i proirena mnoina, u zavisnosti od slogovne strukture pojavljuje se, takoer, kao osobenost usmene pjesme. Kratka mnoina u odnosu na savremeni standard, uoljiv je kao stilski markiran i osoben produkt bosanskoga knjievnog jezika. 3.2.6. Upotreba pridjeva neodreenog vida Guni (1997): [Sretoh lijepu Fatu u tjesnu sokaku. 26; sve djevojke u bijelu / U bijelu emberu. 29; Sama anje, sama snoplje vee, / Sama pjeva, sama pripijeva. 43; Na Miljacki u zlatnu leenu. 45; Sarajevo, na visoku gledu, / A moj dragi na daleku putu. 54; U eheru kraj bistra Vrbasa. 79; Sevli stasa, tanka pasa. 80; Nemoj plava, tako ti zanata, Ve garava ko to sam i sama. 83; Niste l davno od Mostara ravna. 91; Vezen jagluk izgubio. 211; Ne mogoe bistra Kiseljaka. 228]; Lovrenovi (2004): [Da mu dadem svilen boaluka. 21; pa se ee ispod bila grada. 22; ona ode za esnafa mlada. 31; Djevojka vie s visoka brda / s visoka brda, iz tanka glasa. 40; Otud jai mlad junak na konju. 46; na etvrtoj siv mi soko sjedi. 60; al to vidi mlad mujezin s munare. 68; sve od srme i od suha zlata. 70; Kraj tanahna adrvana. 84; dobru se putu nadaju. 113; od akama do bijela dana. 125]; Maglajli (1997): [Kad je bila na sred polja ravna. 35; Sitan ule ne truni behara. 40; za nedraga, porad pusta blaga. 45; siv mu soko na serdadu pade. 48; vi njeg cura crna oka. 54; Ja sam mlada, ja sam luda. 56; Lice moje, bjelo i rumeno... / da e tebe mlad junak ljubiti. 57; a sitan biser niz njedra. 59; crna oka, mrka brka, / stasa visoka. 60; Ostade mu crven fesi... / ostade mu zlatan sahat. 62]; Maglajli (2006): [Vila jae konja Osmanova... / Ja se nisam mlada umorila / valja meni bio grad graditi. 54; pa odvede svom bijelu dvorcu... / ti izai u polje zeleno, ja u iza na brdo visoko. 58; za nedraga, porad pusta blaga. 60; ta je bre od siva sokola. 72; Pred dvorom mu zelen mejdan. 90; niti vodi nevjerna junaka. 93; od moga derta golema. 98; Vi njeg cura crna oka. 101].
Godinjak 2010 / 299
4/20/11 1:15 PM
KALAJDIJA
Iz primjera je vidljivo da je upotreba pridjeva neodreenog vida uvjetovana rimovanjem s imenicom uz koju stoji, poto se obje lekseme dekliniraju po imenikoj deklinaciji te tako imaju isti gramatiki nastavak. Upotreba pridjeva odreenog vida takoer je zastupljena, ali je metriki i stilski manje markiran, iako je u nekim sluajevima upotreba odreenog vida uvjetovana rimom. No, upotreba odreenog vida pridjeva u velikom broju sluajeva tie se stilski markiranih kolokacija (sintagmi), koje redovno funkcioniraju kao tano odreeni pojmovi u jasno odreenom i formalnojezikom obliku, prepoznatljivom kao epitetu. 3.2.7. Nepromjenjivi pridjevi formirani sufiksom -li Guni (1997): [Samo moja draga na demirli penderu. 29; Prekri sevdah ikmali sokake. 42; Sevli stasa, tanka pasa. 80; Vide l mi se damfezli dimije. 149; U ruci mu sedefli tambura. 180; Ja poetah efteli sokakom. 195; Zlatnom icom za srmali kolje. 210]; Lovrenovi (2004): [kako huknu, damli tahta puknu. 19; zaovici srmali jagluke. 25; arnim okom kroz srali pender. 44; eerli kahvu popila. 93; uz noge danfezli dimije. 127]; Maglajli (1997): [da ti vidim terli dibu. 43; Na njemu je morajli dolama, / na dolami srmajli pucati. 67; za veerom, eerli baklavom. 72; i dimije damfezlije. 73; moja draga na demirli penderu. 84; Razvili se alajli bajraci... / uz noge im gajtanli akire. 89; sevli stasa, tanka pasa. 95; eerli ti veer veerasmo, / biserli ti eljade vidismo. 104; Kaharli sam, veerala nisam. 120]; Maglajli (2006): [Na nogam joj sedefli nalune... / a po njima ereeli koulja... / i biserli pjevac-paftam spasala. 104]. Iako je upotreba ovakvog oblika pridjeva u nekim sluajevima zamjenjiva promjenjivim pridjevom pomou dodavanja odgovarajueg sufiksa, vidljivo je da ovakva tvorba ima svoju stilistiku i metriku podlogu. Tu je rije o nepromjenjivom pridjevu koji bi, ako bi bio promjenjiv, traio nastavke u kosim padenim oblicima, to bi moglo izazivati poremeaj broja slogova. Osim toga, ipak je vei broj primjera u kojima promjena nastavka li s nekim drugim sufiksom za izraavanje pridjeva (npr. n, na, no) ne moe biti realizirana (npr. sintagma eerli kahva u stihu eerli kahvu popila ne moe biti zamijenjena oblikom eernu kahvu; eventualno bi moglo poeerenu kahvu, ali to vie ne bi bio usmeni poetski diskurs). Ako bi nastavak i mogao biti zamijenjen, onda bi se naruila poetska markiranost teksta, to se nije smjelo niti moglo desiti. Navedeni primjeri pokazuju da to nije mogue uini uglavnom kod, u naem jeziku, ustaljenih orijentalizama i gdje prema tvorbeno-semantikim pravilima nema mogunosti tvorbe deklinabilnog pridjeva (npr. pridjevi: demirli, damli, damfezli, ikmali, ereeli, morajli, terli itd.)6. Inae, sufiks li vodi porijeklo iz turskog jezika, koje
6 Ovakvi primjeri otvaraju, s druge strane, probleme u vezi s prouavanjem funkcije orijentalizama u usmenom poetskom diskursu, ali i pitanja u vezi s preuzimanjem tih rijei i njihovom upotrebom u bosanskom jeziku. Jedan od razloga zato je u leksici savremenog bosanskog jezika znaajan udio orijentalizama zasigurno jeste u vezi s frekventnom upotrebom tih leksema u usmenoj knjievnosti.
300 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

je u vezi sa znaenjem sredstva koje se u naem jeziku izrie instrumentalom, to odgovara upotrebi naeg prijedloga s(a). Zbog toga, ako bi se i moglo zamijeniti nastavak, onda se mora eksplicirati spomenuti prijedlog, koji bi mogao naruiti koncept metra i ritma. 3.3. Sintaksike osobenosti 3.3.1. Slavenski genitiv Guni (1997): [Nek ne kosi trave pokraj Save... / Nek ne pije Moanice hladne. 43; Nemoj plava, tako ti zanata, / Pa ne pije vina rumenoga. 98; Beirage tude ne bijae. 144; Nemoj, Zlato, initi harama. 165; Neu ljubit jabandije. 189; Ni Mostara ne ostavljaj sama. 192; Niti kuca, nit kuje sahata. 201; Dok ne vidi lijepe djevojke. 208; Ne mogoe bistra Kiseljaka. 228]; Lovrenovi (2004): [majke nemam da joj kaem. 30; Ne aikuj, ne vei sevdaha. 60; ja ne gledam sunca nit mjeseca, / ni moj doro mraka nit oblaka. 103; Nit ja sna imam. 111]; Maglajli (1997): [Ibar voda nema broda. 37; Sitan ule ne truni behara, / ne budi mi moga sina Smaje. 40; ne otimaj planine sokolu. 49; ne vij gnjezda, ne mrsi mi zlata... / nemam brata da mi kupi zlata, / nemam majke da mi kupi platna, / a ni seje da mi kupi svile. 50; nit ja sna imam. 60; niti kuje, niti kuca sahata. 112;]; Maglajli (2006): [kad u tebi kaplje vode nema. 69; od nameta fajde ne imade, / Ne in jada, lijepa djevojko, / ne in jada, ne vei sevdaha. 74; u mom dvoru jo djevojke nema. 93; nit je vidla sunca ni mjeseca. 106]. 3.3.2. Partitivni genitiv Guni (1997): [Trai hlada gdje e hladovati. 33; Vrbas voda nosila jablana. 83; Bre uzmi divit i kalema, I hartije knjige bez jazije. 167; uvaj Stoca, pazi Poitelja. 192; Kopi kuje na moru sahata. 201; Sve popali do pola arije, / i lijepe arene damije. 206]; Lovrenovi (2004): [ta bih dragom bajramluka dala... / Da mu dadem svilen boaluka. 21; Ak je eljan lica djevojakog, / evo lica, neka lice ljubi. 69; to mu Ajka bajramluka dala. 102; Uzmi, Mujo, mene i erdana. 128; gdje dva brata lova lovijahu. 131]; Maglajli (1997): [izgubila od zlata prstena. 67]. Slavenski i partitivni genitiv predstavljaju stilski markirane oblike. To se posebno odnosi na partitivni, koji je u pjesmama dobio putem metaforizacije drugo, dodatno znaenje, utemeljeno na znaenju dijelnosti koje nije u vezi s brojivim ili materijalnim, ve ta dijelnost dobija znaenje dijelnosti po razliitim emocionalnim markacijama. Slavenski genitiv formalno se izdavaja od partitivnog po obliku negiranog oblika prijelaznoga glagola koji zahtijeva uvoenje blieg objekta.
Godinjak 2010 / 301
4/20/11 1:15 PM
KALAJDIJA
3.3.3. Dativ sa upotrebom znaenja granine direktivnosti Guni (1997): [Sva gospoda vodi dolazila. 74; Hou l ii Gornjemu eheru. 88... / I odvede bjelu dvoru svome. 89; Dobo kuca amcu na pijaci. 106; Vodio je svomu bjelu dvoru. 138; I odvede svome bijelu dvoru. 161; Pa on ode dvoru bijelome. 167; ulo bi se ravnom Nevesinju, / ulo bi se Fazlagia kuli. 170; Pa se penju bjelu erefetu. 176; Ja u ii gradu pod bedeme. 216; Vodi vojsku amu i Bagdadu, / Tvrdom Beu i Budimu ravnu. 226]; Lovrenovi (2004): [pa odvede svom bijelu dvoru. 123]; Maglajli (2006): [otio je eher Sarajevu. 55; pa odvede svom bijelu dvorcu. 56]. Izraavanje cilja kao podtipa mjesnog znaenja u standardnom jeziku dijeli se na graninu i negraninu direktivnost. Negranina direktivnost obiljeava se principijelno prijedlokim i besprijedlokim dativom (Jahi i dr. 2000: 387). U sevdalinkama je specifina zamjena formalnih jezikih sredstava kojim se obiljeava granina direktivnost, koja se u savremenom jeziku izraava prijedlokim genitivom i akuzativom (Jahi i dr. 2000: 387). Razlog zbog kojeg se u sevdalinkama obiljeavanje granine direktivnosti vri dativom potjee iz metrikog zadovoljavanja stiha, to se dodatno manifestira na stilskom planu. 3.3.4. Upotreba vokativa umjesto nominativa Guni (1997): [I sam care sa divana svoga. 87; I sa njima bee Ali-bee. 98; Igru igra pehlivan Hasane. 100; Hair ini Husein-Kapetane. 130; Gradio je Mujo neimare, / Alem mee Husein-kapetane. 132; Zarobi je bane kaurine. 138; Ulazi mu sluga Huseine. 141; Kod dvora je Firdus-kapetane. 149]; Lovrenovi (2004): [Govori joj Maiu Mehaga. 32; Kad se eni uriu Lutvaga. 70; Konja kuje brate Sulejmane. 82; Jedva eka, mlado mome, sunce da zae. 117; Omer-bee na kuli sjeae. 122]; Maglajli (1997): [Nao ju je Kujundiu Smajo. 41; Zavadi se orle i sokole. 49; pred njima gonde Asim-bee. 50; Konja kuje zlato Muhareme. 63; Doe meni zete u pohode. 118; Gleda li me Firduskapetane. 125]; Maglajli (2006): [Vilu ljubi Murtez Alagiu. 50; osim jedan Babi Ahmed-bee. 105]. Sintaksika upotreba vokativa umjesto nominativa daje se u primjerima u kojima se javlja vlastito ime, dok je izrazito nizak stepen upotrebe opih imenica. U ovakvoj upotrebi pojavljuju se najee muka imena koja uglavnom imaju funkciju subjekta u reenici, mada nisu iskljuene i druge sintaksike funkcije ovoga vokativa koji je u slubi nominativa. 3.3.5. Izraavanje posesivnosti vlastitih enskih imena s upotrebom prezimena ili patronima u genitivu Guni (1997): [Meu njima Dehva Fazlagia. 43; Kolovoa Hata Maglajlia. 82; Prelijepa Boria Begzada. 100; Odgovara Atlagia Ajka. 148; Poetala Hana Pehlivana. 149; A vezla je Harpagia Uma. 158; Kad zapjeva Lakiia 302 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Zlata. 165; Falila se aria kaduna. 170; Zaklinje se aria kaduna. 179; Gdje umrije mlada Zubevia Fata. 224]; Maglajli (1997): [i pred njima Ajka Fazlagia. 61; Otud ide Belagia Fata. 106; Tu se ee Denetia Hajrija. 123]. Izraavanje posesivnosti pomou upotrebe genitiva u kojem se javlja prezime ili patronim u sevdalinki je uvjetovano epskom formulom. Za razliku od standardne upotrebe u kojoj se subjekt izraava nominativom, u usmenom poetskom tekstu dolazi do deklinacije prezimena ili patronima u oblik genitiva. Tako, vlastito ime izraava najee funkciju subjekta, dok vlastito prezime, odnosno patronim posjeduje znaenje posesivnosti. Taj proces deava se usljed zadovoljavanja slogovne strukture, pri emu dolazi do promjene ili presijecanja razliitih znaenja. 3.3.6. Ponavljanje i dodavanje prijedloga Guni (1997): [Moe li biti riba bez vode, / Riba bez vide, ptica bez gore? / I Banja Luka bez kadiluka, I eher Travnik bez paaluka, I Sarajevo bez gaziluka. 25; Pa niz luke i niz kadiluke. / Ponajvie do tri mujezina 165; Sa ardaka, sa demir-pendera... / Na ardake, na bijele ruke. 160; Sunce zae za Hum, za planinu. 180]; Lovrenovi (2004): [Njem dohode do tri bjele vile. 123; ]; Maglajli (1997): [do sve kamen do kamena, / po kamenu bosilj raste, / po bosiljku kolo igra. 37; brez arina i brez tebeira, / brez kamena i brez eremita. 43; na ardaku, na visoku. 45; urev-danak sa beharom doe, / sa beharom i sa zelenlistom. 47; od momaka i od djevojaka. 47; Snijeg pade na behar, na voe. 55; Bez ferede i bjela jamaka, / bez papua i svilen pojasa? / Bez fenjera i bez hizmeara, / bez izuna mene, gospodara. 57; za as pase, za as osluhuje. 61; draga ti se za drugog udala, / za drugoga, za jarana tvoga, / za najmlaeg Selimbegovia. 63; pokraj Lima i pokraj jezera. 67]. 3.3.7. Ponavljanje veznika / intenzifikatora Guni (1997): [I Banja Luka bez kadiluka, I eher Travnik bez paaluka, I Sarajevo bez gaziluka. 25; I vallah joj rekoh / I dva i tri puta. 56; Jal djevojku, jali udovicu, / Jali koju mladu puenicu. 176]; Lovrenovi (2004): [al to Osmo i uje i gleda... / i skide joj od zlata oglavlje... / i vjena je sebi za ljubovcu. 123]; Maglajli (1997): [ni sva Bosna, ni Hercegovina, / ni sva sela oko Sarajeva. 44; nit je alem, nit je dragi kamen, / nit je igla meu terzijama, / nit je eref meu veziljama. 52; i tekije Hadkadia, / i jalije Tetaria. 53; uzdigni kavad od zemlje, / a zlatan emer do bedra, / a sitan biser niz njedra, / a rusu kosu niz prsa. 59; Ne udim se ipu u planini, / ni Roaju to je pod planinom, / ni Akovu to je u tjeskobi, / ni Pazaru to je na jordamu, / ni Sjenici to je u ravnici. 63]. Dodavanje, odnosno ponavljanje prijedloga i veznika u slubi je ne samo upotpunjavanja metrikoga izraza, nego i u svojevrsnoj stilskoj i semantikoj funkciji. U takvoj funkciji najee se upotrebljavaju jednosloni prijedlozi i veznici koji najee dolaze na poetku stiha i u oviru prve cezure.
Godinjak 2010 / 303
4/20/11 1:15 PM
KALAJDIJA
3.3.8. Dekomponirani predikat Guni (1997): [Bjeloj koi hrum uiniti. 127; Hair ini Husein-kapetane / Hair ini bijelu damiju. 130; Nemoj, Zlato, initi harama. 165]; Lovrenovi (2004): [Velik si mi zijan uinio. 26; udan mi je zulum uinio. 86; da sam tebe sihir uinila. 114]; Maglajli (1997): [tu junaci seir ine. 90]; Maglajli (2006): [Djevojka sokolu zulum uinila. 63]. Dekomponirani predikat formiran je u konstrukciji glagola initi u linom glagolskom obliku i orijentalne lekseme koja je nosilac leksikog znaenja. Razlog nastanka ovakvog tipa predikata jeste nemogunost formiranja glagola koji je izveden iz orijentalne lekseme. Imenica se upotrebljava u obliku nominativa u pasivnoj konstrukciji ili akuzativa u aktivnoj dijatezi (Jahi i dr. 2000: 369). Glagol initi, uiniti, poiniti semantiki je nemarkiran i tipian u usmenom diskursu. Drugi glagoli koji mogu imati slinu funkciju formiranja dekomponiranih predikata, kakvi su u savremenom jeziku npr. vriti, voditi, pruiti, izraziti i sl., potjeu iz razliitih stilova standardnog jezika, i usmenoj knjievnosti nemaju znaajniju ulogu. Iz ovoga se moe naslutiti da je jezik predstandardnih idioma, kakav je zabiljeen u usmenoj knjievnosti, omoguio na formalnom planu proizvoenje onih jezikih konstrukcija koje su svojstvene standardnom jeziku i njegovim razliitim stilovima, kao kulturno-civiliazacijskom produktu koji zadovoljava razliite potrebe jezike zajednice. Prema tome, jezik predstandardnih idioma u nekim svojim segmentima bitno utjee na dinamiku razvoja formalnojezikih i semantikih kategorija standardnoga jezika, jer je jeziki izraz predstandardnog idioma upravo bio uvjetovan kulturnim razvojem jezike zajednice koja se njime sluila. U konkretnom sluaju, vidljiv je utjecaj usmene knjievnosti, a samim tim i sevdalinke, u progresivnim jezikim inovacijama. Drugaiji tip dekomponiranog predikata predstavljaju primjeri u kojima dolazi do ponavljanja korijenskoga imenikog morfema, koji je inae u vezi sa samim glagolom koji preuzima funkciju nosioca gramatikih kategorija. Za razliku od prethodno objanjenog tipa, glagol u ovome tipu nosi i gramatiko i leksiko znaenje i nije znaenjski defektan. Ovakav tip dekomponiranog predikata pojaava znaenje zbog ponavljanja istoga korijenskog morfema koji se pojavljuje i u imenici i u glagolu, s napomenom da je mogua upotreba odreenih varijacija, tipa igru igrati i igru zametnuti: Guni (1997): [Igru igra pehlivan Hasane. 100; Od ponoi igru zametnuli. 120; A u petak igru zametnuli. 209;]; Lovrenovi (2004): [Jad jadujem, nikom ne kazujem. 30; Lov lovio Muharem-beg. 88; gdje dva brata lova lovijahu. 131; nego s Diom dane danovati. 32; pa on ne zna turski ezan uiti. 68]; Maglajli (1997): [Put putuje Latifaga. 53; Rod rodila vinjiica. 92; eerli ti veer veerasmo. 104; San zaspala dilber-Dika u bai. 111; to te nije nauila majka / laf lafiti i aikovati. 115]; Maglajli (2006): [Lov lovila dva Imamovia. 61].
304 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

3.3.9. Razbijanje supstantivne sintagme enklitikom Guni (1997): [Dva joj oka dva vrela studena. 27; Tri sam elja mlada salomila. 64; Sav u bedem suzam pokapati. 216; Svatovski te konji pozobali. 221]; Lovrenovi (2004): [Dva su cvijeta u bostanu rasla. 42; Dvije su se vode zavadile. 43; sa mednom se rosom razgovara. 45; i zlatne mu grane oblamae... / na etvrtoj siv mi soko sjedi. 60; Svatovski te konji pozobali. 62; zlatne u ti ploe udariti. 83; Mlad se Jusuf oenio. 94; Tvoja ga pjesma budila.126; siv joj soko grane polomio. 131]; Maglajli (1997): [Moj je babo tvomu babu. 43; siv mu soko na serdadu pade. 48; iroko se polje zelenilo. 50; malo se selo viae. 59; I tvojem sam dvoru dolazila. 72; Sabah je zora, bijel dan... / Dugi joj danci petrovski, / kratke joj noi jesenske. 91; eerli ti veer veerasmo, / biserli ti eljade vidismo. 104; vas se grade u pepeo stopi. 132]; Maglajli (2006): [bjelo e se ruho izderati. 76; Na vitu se jelu naslanjae. 78; arko je sunce za goru zalo. 81; tvoje me perje po gradu penje. 84; svi ti vrani konji nesedlani. 92] Ova pojava u direktnoj je vezi s epskom formulom. Ona potvruje injenicu da se razbijanje supstantivne sintagme u bosanskom jeziku javlja kao specifian stilski marker teksta koji je uvjetovan metrikim razlozima. Zakonomjernost ove pojave moe se vezati u veini sluajeva za prvi dio stiha u sklopu prve cezure; rjei su sluajevi u kojima se razbijanje supstantivne sintagme vri u drugoj cezuri stiha. Iz perspektive savremenoga bosanskog jezika, bez obzira na to ta standard propisuje kada je u pitanju obavezni red rije (Jahi i dr. 2000: 470-473), razbijanje supstantivne sintagme predstavlja tradicijski izraz knjievnojezikog sadraja koji svoju potvrdu nalazi u historiji bosanskoga literarnog jezika. Osim ove pojave, u usmenom diskursu sevdalinke moe doi ak do razbijanja analitike sintakseme pomou toninih, akcentogenih rijei, a ne klitika, koja svoj uzrok za to nalazi u zadovoljavanju usmene formule, to predstavlja izuzetnu osobenost ovoga jezikog izraza: Lovrenovi (2004): [sa tvojega dockan dolaenja. 26; pod moga dragog prozorom. 126]; Maglajli (1997): [i s njegova dockan dolaenja. 120]. 3.3.10. Obiljeavanje uzroka prijedlogom s(a) Lovrenovi (2004): [sa tvojega dockan dolaenja. 26]; Maglajli (1997): [sve sam s tebe bjena i karana. 72; da je otrov, bih se otrovala, / da je s koga, ne bih alila, / ve je s dragog, da od Boga nae, / i s njegova dockan dolaenja. 120; s tebe u junak poginut, sa tvoga lica rumenog]; Maglajli (2006): [s one junak hou umrijeti. 78]. Znaenje uzroka iskazano je prijedloko-padenim izrazom prijedlog s(a) + gen. Zanimljivo je da je mogua zamjena prijedloga s(a) opeupotrebnim uzronim prijedlogom zbog, ali se upotreba prijedloga s(a) javlja onda kada je mogue formiranje znaenja bez eksplikacije slogovnog elementa, tj. vokala poto se u toj funkciji javlja prijedlog s(a). Ukoliko bi dolo do upotrebe prijedloga zbog, Godinjak 2010 / 305
4/20/11 1:15 PM
KALAJDIJA
dolo bi do naruavanja metra, to je izbjegnuto prijedlogom s(a), koji s toninom rijeju ispred koje stoji ini akcenatsku cjelinu.
3.4. Tautologija Da bi se dobio cjelovit metriki izraz stiha, u nekim sluajevima dolazilo je do tautologije, tj. ponavljanja odreenih leksiko-semantikih i gramatikih kategorija. Zanimljivo je da se u naenim primjerima javlja posesivno znaenje izraeno linim zamjenicima, koje se javljaju u punom i enklitikom obliku. Upravo u takvim primjerima upotrebe zamjenica dolazi do tautologije, to predstavlja svojevrsnu zakonomjernost semantikih i gramatikih odnosa. Guni (1997): [Oj, Almasa, mladosti ti tvoje. 79]; Maglajli (1997): [ne budi mi moga sina Smaje. 40; Popie mi moje oi vrane. 61; Zalud njojzi sva ljepota njena. 90; Odoe mi crne oi moje. 117].
4. Zakljuna razmatranja
Kada je u pitanju jeziki izraz sevdalinke, do danas nemamo ozbiljnijih studija ili istraivanja koja govore o utjecaju usmene epske formule na njegovu strukturu. Poreenjem temeljnih jezikih osobina epike, za koju je napomenuto da je, ipak, donekle istraena, ustanovljena je prepoznatljiva analogija jezike konstrukcije spram sevdalinke. Naime, jeziki prepoznatljive odlike epike gotovo u cijelosti, ili principijelno, mogu se uoiti i u sevdalinci, kao specifinoj kulturno-poetikoj knjievnojezikoj nadogradnji. To znai da se principi jezikoga formuliranja epike mogu primijeniti na sevdalinku i njezin jeziki izraz. Principi formiranja jasno su uoljivi i prepoznatljivi kao poseban jeziki sloj sevdalinke. Iz toga se moe zakljuiti da je jeziki izraz usmene knjievnosti, bez obzira kojega je ona tipa: epskog, lirskog, odnosno i narativno-lirskoga, pod utjecajem ne jednakih, ali opih metrino-stilsko-semantikih tendencija usmene formule koja ima direktan utjecaj na samu jeziku formu pjesama. Na osnovu toga, dalje, mogli bi se izrei i neki dodatni zakljuci koji se implicitno nameu kada je u rije o ovako postavljenom problemu. Izvjesno jeste da bi se u sistematskom lingvistiko-filolokom istraivanju dolo do utvrivanja jasnih jezikih zakonomjernosti u vezi sa svakim od poetikih obrazaca usmene poezije, koji direktno zavise od brojnih faktora, a kljuni bi upravo mogli biti 1. faktor duine pjesme; 2. faktor drutvene usmjerenosti individualna ili kolektivna predstava i 3. tematsko-motivski okviri. Isto tako, nedvosmisleno je da i epska i lirska usmena poezija posjeduju bazini jeziki fond koji je zajedniki za usmenu knjievnost poetskoga tipa, koji prvenstveno zavisi od principa uvjetovanih usmenom formulom proizvoenja ovih pjesama. Prema tome, onaj implicitni zakljuak koji se putem jezikih 306 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

formi odnosi i na druge, nelingvistike zakljuke, odnosi se na pitanje porijekla, nastanka, razvoja i njegovanja epske pjesme i sevdalinke. Stoga je opravdano zakljuiti da epika jednako nastaje i da se razvija i na terenu i u gradu. S druge strane, sevdalinka, upravo prema modeliranju arijskih strukturnih elemenata, prvenstveno ivi i nastaje u gradu, to ne znai, isto tako, da se ona dalje ne razvija i modificira na terenu. Postojanje i funkcioniranje usmene formule omoguuje dosta jednostavan i efikasan put prelaska pjesama s razliitih terena na druge; na tom putu deavaju se brojne varijacije, mijenjaju se junaci, lokaliteti, variraju pojedini motivi i sl.; na jezikom planu u odnosu na leksiki, fonoloki i morfoloki, a manje i sintaksiki plan, dolazi do izbijanja pojedinanih dijalekatskih, regionalnih, idiolekatskih inovacija koje principijelno ne mijenjaju sami sadraj pjesme, ali tu samu pjesmu saobraavaju u skladu s ispunjenim zahtjevom za realizaciju usmene formule, otkuda potjee najvei broj jeziko-formalnih presijecanja, to je dokazano u epici, a takva potvrda moe se nai i u sevdalinci, kako je pokazano i u ovome radu. Na osnovu kazanog, ovdje izdvojeni primjeri sevdalinki jasno i nedvosmisleno potvruju imanentno zajedniku jeziku fizionomiju uvjetovanu usmenom poetskom formulom i sevdalinke i epike, koja, bez obzira na to to su primjeri nekih pjesama neautentini u smislu prvotnosti i originalnosti teksta, upravo prema tim imanentno jezikim karakteristikama, pokazuje odreene zakonomjernosti i tendencije koje su podrane usmenom gramatikom teksta
BIBLIOGRAFIJA Izvori: 1. Guni, Vehid: Sevdalinke o gradovima, Biblioteka Kljuanin, Biha, 1997. 2. Lovrenovi, Ivan: Za gradom jabuka. 200 najljepih sevdalinki, Biblioteka Dani, Sarajevo, 2004. 3. Maglajli, Munib: Antologija usmene bonjake lirike, Izdavaka kua Alef, Sarajevo, 1997. 4. Maglajli, Munib: Usmena lirika Bonjaka, Bonjaka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2006. Literatura: 1. Jahi, Devad: Jeziki izvori sevdalinke, Jezik bosanskih muslimana, Biblioteka Kljuanin, Sarajevo, 1991. 2. Jahi, Devad: Bonjaki narod i njegov jezik, Ljiljan, Sarajevo, 1999. 3. Jahi, Devad; Halilovi, Senahid; Pali, Ismail: Gramatika bosanskoga jezika, Dom tampe, Zenica, 2000. 4. Kuna, Herta: Jezik bosanskohercegovake muslimanske narodne poezije u odnosu prema standardnom jeziku, Knjievni jezik, VII/3, Sarajevo, 1978.
Godinjak 2010 / 307
4/20/11 1:15 PM
KALAJDIJA
5. 6. 7. 8. 9. Lord, Albert B.: Peva pria, Idea, Beograd,1990. Naka, Lejla: Jeziki izraz usmenog stvaralatva Bonjaka, Jezik u Bosni i Hercegovini, Institut za jezik u Sarajevu i Institut za istonoevropske i orijentalne studije, Oslo, Posebna izdanja, knjiga 13, Sarajevo, 2005. Rianovi, Midhat: Jezik i njegova struktura, Svjetlost, Sarajevo, 1985. Skok, Petar: Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1971. kalji, Abdulah: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1965.
IMPACT OF ORAL EPIC FORMULA TO LINGUISTIC IDIOM OF SEVDALINKA Alen Kalajdija Summary
This paper will give a partial list and description of linguistic characteristics of sevdalinka from a certain number of existing print collections. The focus of the paper will be given to description of those linguistic structures which are caused by epic formula, i.e. oral grammar of text. Besides, we will point out the fact that the linguistic idiom of sevdalinka itself, significantly depends on poetic and stylistic characteristics of songs. Linguistic description will be focused on some aspects of linguistic structure of sevdalinka, in order to point that the paper will be focused on existence of mutual linguistic elements in all varieties of oral poetic opus in Bosnian language: epic, lyric and epic-lyric poem, that include and some other, even non-linguistic observations connected with this issue. Such selection of linguistic elements fits into the immanent linguistic patterns of oral poetry, and using of certain linguistic varieties, regardless how much the poems text is shaped on certain standard procedures, particularly on the level of phonetics, phonology and grammar, and even the vocabulary, in extremely small percentage. This means that the question of songs origin is not relevant when we consider such methodology, unlike some other studies where the essence of methodology is just criterion of songs origin. Key words: sevdalinka, oral formula, poetic grammar, rhythm, rhyme, prosody, semantics, stylistics, collocation, vocabulary, grammar
308 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*.09
Pouka u alhamijadu
Emina Memija Filozofski fakultet, Sarajevo
Fenomen alhamijado pisanje svojim jezikom a tuim pismom nije specifikum bonjake knjievnosti, ta pojava zabiljeena je na mnogo irem prostoru Evrope. U naim uvjetima ova literatura ima kulturnohistorijski, ali i nezanemariv estetski znaaj. To je vieslojan i vieznaan fenomen koji je mnogo bogatiji i anrovski razueniji u poeziji nego u prozi. S obzirom na nain prenoenja u dugom periodu usmenim putem i prepisivanjem dosta je anonimnih autora i razliitih verzija, pa je teko precizno utvrditi koliko je stvarno takvih tekstova. I iz onoga to moemo izvjesno saznati mogu se dati najbitnije karakteristike i znaaj. Ovaj tekst je tematizirao jedan od moda najznaajnijih sadraja alhamijada didaktiku, iskazanu u stihu i u prozi. Kljune rijei: pouka, bonjaka knjievnost, alhamijado
lhamijado je vieznaan i vieslojan knjievni izraz Bonjaka, on je tematski i anrovski razuen, a ipak bi se, u generelnom svoenju mogao karakterizirati kao pouka, kao tendencija. Ovaj knjievni tok nastao je kao datost odreenih kulturnohistorijskih prilika, konkretnije kao mogunost izraza na svome jeziku i grafiji koju su jedino znale mase, na arapskom pismu. U vrlo irokoj mrei mekteba pouavan je gro stanovnitva arapskom pismu radi obavljanja vjerskih dunosti, a za knjievne tekstove korieno je modificirano arapsko pismo prilagoeno glasovnom sistemu narodnoga jezika. Alhamijado se u anru, u tematici, u nazivima vrsta tekstova naslanja na uzore Istoka. Otud u poeziji, ilahija, kasida, vefat, mevlud, nasihat, a u prozi hikaja, ejtanam i dr. U sadraju posebno mjesto ima nasihat (savjet), inae vrlo popularna tema istone literature. Iako, dakle, alhamijado mnogo duguje Istoku, bez imalo dileme moemo ga smatrati specifinim knjievnim tokom Bonjaka. Ilijahija i kasida su ovdje i formom i sadrajem daleko od uzora. Zadrale su veinom samo nazive, a tek nekoliko ilahija iz ovoga fonda odgovara onima na koje su se ugledale. Kod Godinjak 2010 / 309
4/20/11 1:15 PM
MEMIJA
nas su se ilahije i kaside usmjerile na jedan sadraj, na pouku, na savjet. A pouka, po uzoru na islamsko shvatanje toga pojma, obuhvata i materijalni i duhovni svijet kao cjelinu. Svaka pjesma s tendecijom utjecaja, posebno na djecu, sadri savjete o obavezi ispunjavanja vjerskih dunosti, ali i o odnosu prema roditelju, starijima uope, prema uiteljima, o ponaanju u kui, na ilici, na poslu... Osim bogobojaznosti, pjesnik u vrh vrlina stavlja znanje i radinost. Dakle, ovdje pouka, savjet, imaju funkciju obuhvata cjelovite linosti i njenog odnosa prema vjeri i realnom ivotu. Sticanje znanja u islamu, a to je prema kuranskom nalogu, obavezan je a ne voljan in. Ne preputa se naime, osobi da zatvorenih oiju hodi svijetom, ona je obavezna da gleda, analizira i iz toga stie korist. Niko u alhamijado literaturi nije tako eksplicitno ubjedljivo i koncizno napisao odu znanju kao Abdulvehab Ilhamija: Hajde sinak, te ui, Ko je dahil i neznan On je po se nesretan, Kod ljudi je sramotan, a kod Boga grehotan. Neznanje je ovdje podignuto na razinu sramote, nesree pa ak i grijeha, to je opasnost i po svjetovni i po vjerski ivot. Ilhamija, inae ejh, sav je predan Bogu i dobroti, pa njegovi tekstovi, i pjesniki i prozni, nose puninu tih osobina. Interesantno je, ipak, da on miri duhovno i svakodnevicu: Gledaj duu i Boga A dunjaluk, neka ga Ui, karde rad Boga Inae, kod svakog alhamijado pisca koji se bavi savjetom i poukom, moemo nai visoko mjesto nauci i znanju. Tako Muhamed Rudi u pjesmi Savjeti mudraca Aleksandru Karneinu kae i ovo: Siromahe i ulemu dri Ti! ..... Dji god bude tu ulemu iskupi I pametne ljude sebi okupi. Ili nepoznati autor veli: Znanje je snaga, znanje je mo, uimo se brao, dan i no. Uz Duvanjski arzuhal Mehmed-age Pruanina najpoznatija pjesma alhamijado je Abdija (Avdija) ima 43 katrena, mnogo je prepisivana, i uena napamet, pa se zbog takvog prenoenja ova, a i mnoge druge alhamijado pjesme javljaju u razliitim verzijama. To je pjesma namijenjena konkretnom djeaku, ali je po310 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Pouka u alhamijadu
primila opi karakter pouke i savjeta. Velika popularnost ovoga spjeva navela je Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka, inae prvog Bonjaka koji je ukazao na potrebu sakupljanja i valoriziranja alhamijado tekstova, da dopuni engia sa itave 183 strofe iste veliine i rime. Dok je engi svog sinovca Abdiju savjetovao preteno u duhu vjerskih obaveza, Ljubuak nudi vie svjetovnog sadraja kako bi linost bila kompletnija. On, naime, mladiu predoava razliite ivotne tekoe na koje se odrastanjem nailazi, odnosno savjete kako ih prebroditi i ostati estit. On dodaje teme: domovina, roditelji, stari, bolesni, iskrenost, zloa, istoa, oholost, sebinost, zavist, komiluk, milostinja i dr. Ovom Ljubuakovom doradom Abdija je najpotpunija didaktika pjesma, ona je, zapravo, prototip moralnodidaktine tvorevine. Najplodniji didaktiki alhamijado pjesnik je Alija Sadikovi iz Janje, koji je cio radni vijek proveo kao pedagog, pa je tu profesionalnu opredijeljenost prenio i u svoje tekstove. Kao to je engi svog Abdiju napisao savjetujui svog sinovca, tako je i Sadikovi svom sinu Mustafi povodom njegovog odlaska na kolovanje u Sarajevo, posvetio tri pjesme: Oino pismo, Oin savjet i Djeije dunosti. Isto kao Abdiju, i ove pjesme prihvatili su mladi, prepisivali ih i pamtili, iako je tada ve bilo tampom umnoenih. Prva pjesma, epistola, nabijena je preporukama o moralnim normama kojih se ovjek mora pridravati bez obzira na kakve tekoe nailazio. S obzirom na ispraaj na kolovanje, razumljivo je to ima pouka o znanju. Ovi stihovi mogu se nazvati univerzalnim savjetom mladome ovjeku: Ilum je imetak nepotroivi, A i pravo plemstvo, nek ti na um pane.... Vrlo zanimljiva usporedba moralnih vrijednosti i znanja izreena je ovim stihovima: Zlatnu au ako kamen razbije Obadvoga ista cijena ostane. Iz novijega vremena, konkretno iz 1880. godine, jedna didaktika pjesma govori nam koliko se promijenio jezik ovog knjievnoga toka, ali ne samo jezik.To je Poziv Jusuf bega Filipovia na nauk, gdje se savjetuje ovako: U nas mnoga djeca mlada Za nauke svake sada A nauka svjetom vlada Dajdermo ih izuiti. Vjerujte mi nije muke Dati djecu na nauke S tim nam budu proste ruke Dobro nae odrati. Jo je nama Svetac reko Godinjak 2010 / 311
4/20/11 1:15 PM
MEMIJA
Trate nauk nadaleko Lud bi bio ko bi eko Zato valja pohieti. Svi nauni napreduju A neznani propadaju S toga svata znat je bolje Bez razlike neg ne znati. I radinost je osobina bez koje nema sree u ivotu. Ne daj proi jednom asu uzalud Ako eli sreu, nek ti na um pane. U ukupnoj didaktikoj poeziji samo jedna pjesma posveena je eni. To su Savjeti enama, u kojoj se eni preporuuje da bude pokorna muu, tedljiva, skromna, da ne bude kaiperka, traava i sl., a svaki od 32 katrena zavrava refrenom: Bacte zlu ud od sebe Samo jo u jednoj ilahiji eksplicite se pjesnik obraa eni: Muko, ensko ti naputi, ja Subhan Vie alhamijado pjesnika pisali su vefate. Karakteristika ovih spjevova o smrti Boijih poslanika i bogougodnika, jeste to kroz njihovu biografiju i rtvu istiu najvie etike vrijednosti, pa ih tako i preporuuju. I prozni tekstovi, naroito oni nastali nakon austrougarske okupacije, sadre mnogo didaktike. To su uglavnom tampani tekstovi sa savjetima o vjerovanju i posebno o domoljublju, kako bi se zaustavio val iseljavanja Bonjaka u Tursku. Na kraju, treba rei i neka opa mjesta: alhamijado je proizvod odreenih kulturnohistorijskih uvjeta, traje dok oni traju i nestaje iz knjievne prakse kad vie nije bilo razloga za to. Pojava alhamijada je izuzetno znaajan fenomen izvan i iznad svoje estetske vrijednosti kao viestoljetni napor da se kroz iskaz duhovnih stanja i knjievnih ideja na vlastitom jeziku sauva upravo taj jezik
312 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Pouka u alhamijadu
LESSON IN ALHAMIADO Emina Memija Summary
Alhamiado phenomenon - writing in own language but alien script is not specific only for Bosniaks literature, this phenomenon is registered throughout the Europe. In our terms and conditions, this literature has cultural-historical and immeasurable aesthetic significance. It is multileveled and multiple-meaning phenomenon which is richer and expanded in poetry but in prose. With regard to the way of transfer during the long period by means of oral way and transcription there were a lot of anonymous authors and numerous versions, so it is very difficult to determine precisely how much of those texts we have. It could be given the most important characteristics and importance even from those that we could find out undoubtedly. This paper has focus on one, maybe the most important contents of Alhamiado didactics, expressed in verse and prose. Key words: Lesson, Bosniaks literature, Alhamiado
Godinjak 2010 / 313
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*.09
Kulturno-povijesni kontekst bosanske alhamijado knjievnosti
Vedad Spahi Filozofski fakultet, Tuzla
Alhamijado knjievnost, otprilike u isto vrijeme kada i puki orijentirana knjievnost bosanskih franjevaca, prvi put nakon srednjega vijeka inaugurira maternji bosanski kao knjievni jezik. Njena pojava i razvoj koincidiraju s krizom koja je uzimala maha kako su propadali pokuaji reformi militaristikog u mirnodopski model organizacije osmanskog drutva. Fenomen bosanske alhamijado poezije u tom smislu ogledno je ovjerodostojenje Eliotovih teza o odnosu tradicije i individualnog talenta pa u dobroj mjeri i Burdijeove teorije kulturalnog polja kao poprita stalnog kompetitivnog nadigravanja naslijeenih, dominantnih i novonastajuih formi. Na tom tragu ini se objanjivim moda kljuni paradoks alhamijado knjievnosti da je, s jedne strane, rije o iznimno popularnim tekstovima (pojedini su sauvani u desecima razliitih prijepisa) koji su, saglasit emo se s Muhamedom Hadijahiem, nerijetko usiljeni, idejno rastrgani i na jednom nemoguem srpskohrvatskom jeziku Kljune rijei: bonjaka knjievnost, alhamijado knjievnost
tkad se bosanska knjievna historiografija bavi istraivanjem literature osmanskog perioda traje jedna vrsta polemike s postavkama Stojana Novakovia, izreenim prije vie od 140 godina, kojima je diskvalificirao pjesnike tvorevine bosanskih muslimana pisane arapskim pismom na narodnom jeziku, karakteriziraji ih kao travke bez soka i sa suhe zemlje koje su se odmah s poetka pri samome klicanju suile izgledajui ute i popijene1. Zanimljivo je to da nakon poetnog verbalnog neslaganja bosanski autori u svojim radovima
1 Stojan Novakovi: Prilozi k istoriji srpke knjievnosti, IV, Srbi Muhamedovci i turska pismenost, Glasnik Srpskog uenog drutva, knjiga IX, sveska XVI (XXIV) staroga reda, Beograd, 1869., str. 220-225.
314 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

na kraju dou manje-vie na isto2, svodei implicite sutinu svoje replike na problem retorike malicioznosti i predrasuda kojih u Novakovia, van svake sumnje, ne manjka. Bilo kako bilo, ostaje kao opeprihvaena ocjena o inferiornosti literarnih postignua bosanske alhamijado knjievnosti posebno u poreenju s kontemporarnim diskurzivnim praksama kakve su usmeno stvaralatvo i poezija na orijentalnim jezicima, a to se objanjava: 1. skromnijom naobrazbom ljudi koji su se bavili pisanjem na narodnom jeziku, njihovim manjim stvaralakim sposobnostima i nepoznavanjem klasinih orijentalnih literatura; 2. nedostatkom vlastite originalne knjievne tradicije na narodnom jeziku; 3. nepoznavanjem knjievnog stvaranja svojih slavenskih susjeda; 4. recepcijskim mogunostima italake publike kojoj su alhamijado tekstovi bili namijenjeni; 5. osjeajem moralno-patriotske dunosti prema blinjem da mu se razumljivim jezikom saopi osjeanje i misao koju e on razumjeti. Svaki od navedenih razloga ima svoje utemeljenje i nezaobilazan je u razmijevanju problema o kome govorimo pa e nae izlaganje biti usmjereno u pravcu razrade i produbljivanja uvida u kulturno-povijesni kontekst koji je determinirao karakter i literarni profil prvih pokuaja knjievnog izraavanja Bonjaka muslimana na maternjem jeziku. Duhovni je ivot u osmanskoj Bosni obiljeen iznimno dubokim jazom izmeu pukih i elitnih kulturalnih praksi. Za srednjovjekovne i orijentalne knjievnosti u globalu karakteristine dihotomije ueno laiko, sakralno profano, ovdje su dodatno uslonjene multikonfesionalnou i polilingvalnou bosanskog drutva. Elitne forme konfesionalnih kultura egzistiraju u hladnom reimu tolerancije i izolacionizma, gravitirajui pripadnim religijskim doktrinama i standardnim modelima literarne artikulacije na nematernjim jezicima (arapski, turski, perzijski, latinski, staroslavenski...) koji su imali status lingua franca unutar vlastitih kulturno-civilizacijskih krugova: islamsko-orijentalnog, zapadno-evropskog i slavensko-pravoslavnog. Interkonfesionalna kulturna razmjena na maternjem jeziku odvijala se iskljuivo u pukoj sferi na razini govorne komunikacije, folklora i usmenoknjievnih formi. Alhamijado knjievnost, otprilike u isto vrijeme (poetak 17. stoljea) kada i puki orijentirana knjievnost bosanskih franjevaca, prvi put nakon srednjega vijeka inaugurira maternji bosanski kao knjievni jezik. Njena pojava i razvoj koincidiraju sa socijalnom krizom koja je uzimala maha kako su propadali pokuaji reformi militaristikog u mirnodopski model organizacije
2 Muhamed Hadijahi: Hrvatska muslimanska knjievnost prije 1878. godine, Sarajevo, 1938, str. 1; Muhamed Hadijahi: Starija knjievnost, hrestomatija, Sarajevo, 1974. str. 226.; Muhsin Rizvi: Knjievno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske vladavine, Sarajevo, 1973, str. 26.; Muhamed Hukovi: Alahamijado knjievnost i njeni stvaraoci, Sarajevo, 1980.
Godinjak 2010 / 315
4/20/11 1:15 PM
SPAHI
osmanskog drutva. Srazmjerno intenziviranju krize smanjivale su se, naroito u rubnim pokrajinama Carstva, anse pojedinaca za obrazovanjem u elitnim carigradskim uilitima, to je nuno podrazumijevalo oslanjanje na sopstvene, vie nego skromne, edukacijske resurse. Vrijedilo bi se, usporedbe radi, prisjetiti opservacije Vatroslava Jagia a propos prvog junoslavenskog pisanog spomenika na narodnom jeziku Povelje Kulina bana iz 1189. godine za koju ovaj filolog tvrdi da ni u kom sluaju ne moe samoniklo stajati na poetku bosanske pismenosti, budui da tekst takve retorike profinjenosti iz sebe nuno implicira postojanje bogate tradicije pisane korespondencije, iji nam artefakti do sada, naalost, nisu poznati. Pioniri alhamijado pismenosti su u daleko nezahvalnijoj poziciji od Kulinova dijaka Radoja. Diskontinuitet bosanskomuslimanske pismenosti, u odnosu na srednjovjekovnu batinu te konstitutivna izoliranost kulturalnog miljea u kome djeluju od domaih inokonfesionalnih istojezinih tradicija autore alhamijado tekstova stavlja u traumatinu ulogu totalnih autodidakta. Fenomen bosanske alhamijado poezije u tom smislu ogledno je ovjerodostojenje Eliotovih teza o odnosu tradicije i individualnog talenta pa u dobroj mjeri i Burdijeove teorije kulturalnog polja kao poprita stalnog kompetitivnog nadigravanja naslijeenih, dominantnih i novonastajuih formi. Na tom tragu ini se objanjivim moda kljuni paradoks alhamijado knjievnosti da je, s jedne strane, rije o iznimno popularnim tekstovima (pojedini su sauvani u desecima razliitih prijepisa) koji su, saglasit emo se s Muhamedom Hadijahiem, nerijetko usiljeni, idejno rastrgani i na jednom nemoguem srpskohrvatskom jeziku3. Ista analitika matrica daje odgovor na pitanje zato se pojedini autori, Hasan Kaimija, Abdurahman Sirrija, npr., neusporedivo bolje pjesniki izraavaju na turskom nego na bosanskom jeziku. Neemo pritom zanemariti ni psiholoku prenapregnutost pjesnika uzrokovanu svijeu o vanosti i ozbiljnosti posla (pisanje je teak srklet, kae jedan od njih) koji obavljaju locirajui svoje ciljeve unutar rigidno projiciranog horizonta oekivanja, s puko-didaktikom usmjerenou i skromnim receptivnim mogunostima svoje potencijalne publike. A da sve moe biti drugaije, makar i pod cijenu ouvanja osnovne poune orijentacije, uz uvjet da se svemu tome prie oputenije, govori primjer Fejze Softe i uvenog Aiklijskog elif-bea. Tu vrstu kondicije bosanska alhamijado knjievnosti nije unutar datog kulturno-povijesnog konteksta mogla stei, ali je taj kontekst to je uspjela mogla promijeniti. Od sredine 17. stoljea bosanski kulturalni prostor, zahvaljujui pisanoj knjievnoj rijei bosanskih muslimana na maternjem bosanskom jeziku, sutinski je redizajniran i pripremljen za moderniziranje koje e uslijediti
M. Hadijahi: Starija knjievnost, str. 226.
316 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

CULTURAL-HISTORICAL CONTEXT OF BOSNIAN ALHAMIJADO LITERATURE Vedad Spahi Summary
Alhamijado literature, approximately at the same time (17th century) as folk oriented literature of Bosnian Franciscans, inaugurates native Bosnian language as a literary language for the first time since the medieval period. Appearance and development of alhamijado literature coincides with social crisis which was taking place as a result of bad attempts to reform the military ottoman society into peaceful model of society. As the crisis intensified, peoples chances of getting educated in elite Istanbul learning facilities deteriorated especially in marginal and border regions of the empire which meant relying on own, very modest educational resources. Discontinuity of Bosnian muslim literacy in relation to medieval legacy as well as constitutive isolation of cultural milieu from home and foreign language traditions, puts alhamijado writers in traumatic roles of total autodidactics. The phenomenon of Bosnian alhamijado poetry in that sense is a plausible verification of Eliots thesis about relations between tradition and individual talent as well as Bourdieus theory of a cultural field as a scene of constant competition of inherited, dominant and new forms. Following that lead it seems that we can explain the key paradox of alhamijado literature which is that alhamijado texts are extremely popular (some of them have tens of transcripts) although they are very often constrained, ideologically shattered and written in an impossible serbocroatian language Key words: Bosnian alhamijado literature, inherited and dominant forms, tradition and individual talent
Godinjak 2010 / 317
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
ITANJE DRUGOG
4/20/11 1:15 PM
U poglavlju ITANJE DRUGOG donosimo radove najmlae generacije bonjakih knjievnih kritiara o drugom. Radovi su nastali kao akademske zadae prve generacije bolonjskih diplomaca na Odsjeku za knjievnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Radovi predstavljaju suvremeno teorijsko preitavanje djela srpske i crnogorske knjievnosti i nastali su kao vienje mlade bonjake knjievne kritike. etiri priloga koja donosimo ovom prilikom ine izbor iz veeg broja radova o temi drugog i reprezentativni su predstavnci znanstvene misli ovoga narataja italaca.
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.4 (497.16).09 929 Njego, P. P.
Ideoloke dimenzije Gorskog vijenca
Tarik ui, Sarajevo
Rad nudi jedno novo itanje romantiarskog epa crnogorske knjievnosti objavljenog 1847. godine, naslova Gorski vijenac. Dosadanja knjievnokritika itanja ponajee su tendenciozno previala pitanja etikog u ovome epu, osim Muhsina Rizvia i Esada Bajtala, to ovaj rad eli propitati iz drugaijeg ugla pomatranja. Kljune rijei: Petar Petrovi Njego, Gorski vijenac, knjievna kritika
njievno-stilska formacija romantizma javlja se kao reakcija ili revolt na klasicizam, odnosno racionalizam. Umjesto klasicistikih i racionalistikih ideja, romantizam je okrenut ka slobodi stvaralake linosti, njenom osloboenju od klasicistikih okova i slobodnom ispoljavanju osjeanja, strasti i sveukupne psihike energije... Vie od svega romantiari su afirmirali izraajnu snagu emocija, pa su sve svoje teme i motive podredili emocionalnom intenzitetu. Nisu se libili hiperbola, niti uope jake rijei, u izraavanju osjeanja, jer su smatrali da osjeanja nikad nisu dovoljno jako izraena (...), (Lei, 2005: 337338). Kad je rije o srpskoj knjievnosti, 1847. je jedna od vanijih godina za konstituiranje poetike romantizma. Te godine tampaju se: Pesme Branka Radievia, Gorski vijenac Petra Petrovia Njegoa, Lazarica Joksima Novia Otoanina i dr. Petar Petrovi Njego (18131851) je crnogorski knjievnik, ali je njegov knjievno-idejni utjecaj neosporan u srpskoj knjievnosti, emu ide u prilog injenica da ga Jovan Skerli uvrtava u Istoriju nove srpske knjievnosti.
Godinjak 2010 / 321
4/20/11 1:15 PM
UI
U posljednjih sedam godina ivota izlaze Njegoeva glavna i reprezentativna djela; to su: Lua mikrokozma (Beograd, 1845), Gorski vijenac (Be, 1847) i Lani car epan Mali (Zagreb, 1851). Zahvaljujui Gorskom vijencu i jo nekim epovima na junoslavenskom prostoru, tipa Smrt Smail-age engia, romantizam poprima drugaije odlike u odnosu na evropski romantizam. Osnovna razlika jeste to su junoslavenski epovi (osim Preernova Sonetnog vijenca) djela s markantnim kolektivnim karakterom, to e rei da je spomenuta sloboda stvaralake linosti transformirana u slobodu kolektivnog stvaralatva. Dakle, razlika je u odnosu individualno kolektivno, pri emu se romantiarski subjekt iskazuje kolektivnim subjektom. Prema tome, sam ep proizaao iz duha kolektiva, kao dominantna knjievna forma junoslavenskog romantizma, umnogome obrazuje i semantiku razinu romantizma na ovim prostorima. Pomjeranje ka kolektivnom u Gorskom vijencu nuno uvjetuje izrazito nacionalni karakter ovog djela. Jedno je kad pjesnik romantiarski govori o zajednici kojoj pripada, a sasvim drugo je kad pjesnik u ime svog kolektiva govori o tenjama i sudbini tog kolektiva, a pri emu gradi figuru neprijatelja. Razlika je u posljedici. Efekt djela u kojem pisac kreira epskog heroja prema kolektivno-nacionalnom karakteru je obrnuta mimeza sadraj knjievnog djela uope ne ivi kao fikcionalni instrument, ve kao neoboriva fakcija, bar za lanove kolektiva ije sjeanje pisac evocira u svom djelu. Djelima, poput Gorskog vijenca, pjesnici, poput Njegoa, mogu manipulirati kolektivom izai iz svijeta svoga djela i pronai pristalice svoje ideoloke misli, pri emu ostvaruje izrazito negativnu predodbu Drugog. Gorski vijenac je primarnom formom ep, ali njegova struktura obuhvata elemente i lirskog i epskog i dramskog. Poetike odlike lirskog prepoznajemo u pojedinim opisima, na temeljna naela poetike epskog sasvim je naslonjena izgraenost epskih likova, dok je cijeli Gorski vijenac konstruiran nizovima monologa i dijaloga kao osnovnih strukturnih elemenata drame. Naravno, Njego nimalo sluajno ne posee za formom epa. Za epsku pjesmu je karakteristina injenica da forma umnogome odreuje idejno-semantiku razinu djela. Forma epske pjesme fundamentalno implicira shvatanja, vjerovanja i uvjerenja jednog kolektiva, a manifestiraju se kroz lik glavnog protagoniste. Za epsku pjesmu na junoslavenskom prostoru forma podrazumijeva mogunost pomjeranja ka mitskom karakteru, to e rei da se dogaaji iz epske pjesme javljaju u svijesti pjevaa (uloga Njegoa) i njegovih slualaca kao fakcionalni a ne fikcionalni. Tome u prilog ide injenica da epska pjesma glorificira prolost kolektiva o kojem govori Njego glorificira prolost Crnogoraca nemuslimana, tako to u Gorskom vijencu pobjeda jednih znai unitenje drugih. Iako je knjievnost esencijalno fikcionalna, kako to Terry Eaglton i kae imaginative writing ili pisanje izmiljenog, ipak za Gorski vijenac i druga djela s ruilakom idejom uvijek treba istai da se radi o fikcionalnom, budui da se u svijesti kolektiva, koji pjesnik glorificira, epska pjesma javlja (njen svijet, dogaaji, likovi, vrijeme) kao 322 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

injenica, to znai da se historija ita iz imaginative writing a ne iz injenica, to u konanici stvara iskrivljenu sliku stvarnost. Epska pjesma kao knjievna forma u korelaciji je s kolektivnim subjektom. Postoje odreena razumijevanja Gorskog vijenca kao individualne drame vladike Danila, tipa Deretieve interpretacije u Kompoziciji Gorskog vijenca. Naime, interpretirajui Gorski vijenac, Dereti izdvaja vladiku Danila iz kolektiva i na taj nain pokuava ilustrirati nepostojee oponente meu Crnogorcima kranima, te istie da su u Gorskom vijencu (su) samo te snage promenile svoje uloge: umesto odlunog vladike i neodlunih Crnogoraca doao je neodluni vladika i odluni Crnogorci (Dereti, 1969: 6465). Meutim, epska pjesma prepoznaje samo kolektiv, ili pojedinca koji ga predstavlja, a ne individuu, stoga i vladika Danilo progovara iz kolektiva. Ve na poetku vladika potvruje svoju kolektivnu ulogu: Bog vas kleo, pogani izrodi, to e turska vjera meu nama? (49 str.) Prema tome, bespredmetan je pokuaj da se u Gorskom vijencu individualizira odve kolektivizirani vladika Danilo. Posebno valja naglasiti da je Njego pjesnik koji nas suoava s jednim semantiki vieslojnim epskim svijetom. To znai da se iza pojavne stvarnosti, line drame vladike Danila, skriva apsolutna istina ili namjera ovoga epa njegova totalitarna ideologija. Zapravo, Njego inscenira dramu vladike Danila kao alibi za istragu poturica. Relevantan faktor kojim se stvara etika uasa u ovome epu jeste konstruiranje slike Drugog konfesionalnog Drugog. Govorei o Gorskom vijencu, J. Dereti navodi da je ovaj ep najprije bio naslovljen kao Izvijanje iskre, zatim, Izviiskra, te Izvita iskra, pri emu se posebnim akcentom na iskri, koja, kako tvrdi Dereti, ukazuje na eljenu slobodu Crne Gore. Namee se pitanje: ega se to Crnogorci trebaju osloboditi? Dereti govori o Osmanskom carstvu kao neprijatelju Crnogoraca, jer ih dri u ropstvu, a iskra je u tom kontekstu oslobaanje od ropstva. Neutemeljenost Deretieve interpretacije oigledna je od poetka, jer se istraga ne vri nad Turcima ve nad poturicama crnogorskim muslimanima: Bijesna se bratstva isturila; tek domae napadnemo Turke (66 str.). Na taj nain iskra slobode ne simbolizira oslobaanje od ropstva, nego oslobaanje od Drugosti unutar jedne zajednice. Dakle, ne govorimo o, iroko uzevi, konfesionalnom Drugom, ve o imagolokom Drugom. Usljed meukonfesionalnog ideolokog razlikovanja unutar jedne zajednice jasno je da Gorski vijenac nema apsolutno nikakve veza s tenjom ka slobodi, niti s tenjom ka oslobaanju od ropstva, ve s idejom istrebljenja crnogorskih muslimana. Sasvim je oito da zvanina kritika, tipa Deretieva, tendenciozno skriva totalitarne ideje Njegoeva djela.
Godinjak 2010 / 323
4/20/11 1:15 PM
UI
U epu su dominantne dvije figure figura heroja i figura neprijatelja. S jedne strane, figura heroja prepoznaje se u likovima Vuka Miunovia i Vuka Manduia koji su se spremni rtvovati zarad viih ideala, odnosno homogenizacije kolektiva, dok je vladika Danilo ideolog te ideje totalitarizma koju epski heroji realiziraju. S druge strane, figuru neprijatelja ine crnogorski muslimani kao konfesionalni imagoloki Drugi i to bez obzira na injenicu da se neprijatelji pozivaju na etniko bratstvo, pa Skender-aga kae: to je ovo, brao Crnogorci? ko je ovaj plamen raspalio? otkud doe ta nesrena misa o prevjeri naoj da se zbori? Nijesmo li braa i bez toga, u bojeve jesmo li zajedno? Zlo i dobro bratski dijelimo (81 str.). Kljuni faktor koji svjedoi injenici da je Gorski vijenac ep s totalitarnom ideologijom (ideologijom istrebljenja Drugosti) jeste samo provoenje istrage poturica. Njegoeve ubilake ideoloke ideje najbolje se razaznaju iz samog znaenja pojma istrage: Jer on je znao da drasticitet istrage nije u epskom junakom ubijanju mukih protivnika, nego u zatiranju roda, u ubijanju onih (ena i djece) koji upravo nose genetsku liniju roda, kako to kazuje etimologija ove rijei: istraga> iz- traga; traga znai rasa, soj, rod, a prefiks iz oznaava totalnost glagolske radnje u negativnom znaenju; tako istraga znai unitenje gentilne jedinice, istrebljenje porodice, roda, bratstva ili plemena, soja, da mu traga ne ostane, a glagol istraiti u Karadia znaci ausrotten, extermino, zatrti1. (Rizvi, 1989) Dakle, Njego ciljano uzima ep kao knjievnu formu, budui da se njim glorificira prolost crnogorskog kolektiva i konstituira njegov mitski nacionalni karakter. Gorski vijenac postaje djelo sjeanja na slavnu prolosti zabaurenu kroz faktografsku varku ostvarenu ovim epom. Kao to historija potvruje, a i Rizvi primjeuje u navedenoj knjizi, istraga se nikad nije ni dogodila. Definitivno postaje jasno i da je Njego svjesno inscenirao linu dramu vladike Danila ne bi li se sakrio iza iste, te je istraga poturica glavni i pokreta i cilj ovoga epa. U samom epu je nakon istrage poturica objanjeno ta to, ustvari, oznaava rije istraga: Kue turske ognjem izgorjesmo, da se ne zna ni stana ni traga od nevjerna domaega vraga.
1
324 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Iz Cetinja u ekli poosmo, ekliki se razbjeae Turci, malo koga od njih posjekosmo, ma njihove kue popalismo, od maeta i turske damije napravismo prokleta gomila, neka stoji za uklin narodu. Na ove Batrieve rijei je vladika Danilo imao repliku kojom se ponovno razgoliuje Njegoeva totalitarna misao: Blago meni, moji sokolovi, Blago meni, junaka svobodo, Jutros si mi divno uoskresnula Iz grobovah niijem edovah. Gorski vijenac je neuspjeli pokuaj da se vladika Danilo (Njego) sakrije iza apsolutne istine, jer ep zavrava unitenjem svakog oblika Drugosti, a pogotovo se to odnosi na ubijanje onih koji upravo nose genetsku liniju roda. Stoga i opis lijepe Fatime: Fatima je strukom divota, oi su joj dvije zvijezde, lice joj je jutro rumeno, pod vijencem gori Danica; usta su joj parom srezana, usne su joj ruom udene, me kojima katkad sijeva, snjena grivna sitna bisera, grlo joj je ista fildia, bjele ruke krila labudova, nad cijeem pliva zornjaa, a voze je vesla srebrna. Blago odru na kom poine! (116 str.) koji ini jednu od kreativnijih lirskih slika u epu, djeluje paradoksalno, besmisleno i zabaureno. Posmatrajui Gorski vijenac u cijelosti i imajui na umu nonsensni pokuaj demarkiranja vladike Danila od kolektiva, konstruiranje figure heroja i figure neprijatelja, odnosno slike konfesionalnog imagolokog Drugog, te injenicu da se istraga (istrebljenje) nad crnogorskim muslimanima provodi, postaje jasno da se radi o epu s totalitarnom ubilakom ideologijom. Za razumijevanje i tumaenje knjievnih djela relevantan je i rad knjievnoteorijskih kola, stoga se i ovaj rad moe tretirati kao pokuaj da se s aspekta Godinjak 2010 / 325
4/20/11 1:15 PM
UI
jedne knjievne koncepcije interpretira Gorski vijenac. U tom smislu treba istai tzv. teoriju recepcije prema kojoj je teite na recipijentu. Gorski vijenac se u razliitim sredinama razliito ita, to se potvruje i Deretievom i Rizvievom kritikom, tako da se i ovaj rad posmatra kao mogunost novog itanja Gorskog vijenca. Meutim, neki elementi epa se mogu analizirati a ne interpretirati. Meu tim elementima, svakako, najvanije je samo provoenje istrage poturica, to je glavni motiv i pokreta radnje epa. Govorei o homogeniziranosti kolektiva u Gorskom vijencu, moemo istai da je posljedica takve prirode epa stvaranje mitskog nacionalnog karaktera i manipulacija onima kojima Gorski vijenac predstavlja neoborivu injenicu. Ovaj tip etike uasa se u modernom svijetu definira kao genocid zloin kojim se eli unititi neki narod, pleme, vjerska ili rasna skupina (Ani, . N. Klai . Domovi, 1998: 490)
LITERATURA 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ani, . N. Klai . Domovi, Rjenik stranih rijei, Sani-Plus, Zagreb, 1998. Dereti, Jovan: Kompozicija Gorskog vijenca, Zavod za izdavanje udbenika Socijalistike republike Srbije, Beograd, 1969. Lei, Zdenko, Teorija knjievnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005. Njego, Petar Petrovi, Gorski vijenac, Izdavaka djelatnost Niro Osloboenje, Sarajevo, 1990. Rizvi, Muhsin Kroz Gorski vijenac, Svjetlost, Sarajevo, 1989. Skerli, Jovan, Istorija nove srpske knjievnosti, Prosveta, Beograd, 1967.
THE IDEOLOGICAL DIMENZIONS OF THE MOUNTAIN WREATH Tarik ui Summary

This paper offers new reading of romantic epic of Montenegrin literature published in 1847 under the title The mountain wreath. Past literary-critical readings, in most cases, tendentious overlooked the questions of ethic in this epic, except Muhsin Rizvi and Esad Bajtal, which this paper will try to examine from different point of view. Key words: Petar Petrovi Njego, The mountain wreath, literary criticism
326 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.41.09 929 Crnjanski, M.
Sumatraizam kao poetiko razumijevanje svijeta u djelima Miloa Crnjanskog
Alisa Kadri, Sarajevo
Rad govori o idealistikom unutarnjem svijetu knjievnog teksta, nastalom kao lirski pogled na bolju budunost, koji je u djelima Miloa Crnjanskog imenovan pojmom sumatraizam. Ovakvo jedinstveno vienje autorica prepoznaje u nizu djela Miloa Crnjanskog i pokuava dosegnuti poetike zakonitosti njegovog postojanja. Kljune rijei: Milo Crnjanski, sumatraizam, knjievna kritika
aslov Sumatraizam kao poetiko razumijevanje svijeta u djelima Miloa Crnjanskog inio mi se zanimljivim zbog injenice da se radi o jednoj originalnoj i jedinstvenoj poetici, koja je znaila veliku prekretnicu za srpsku, pa i junoslavensku knjievnost, jer je Milo Crnjanski u svojim djelima ponudio jedan posve drugaiji pogled na svijet i otkrio nove veze meu stvarima i pojavama u svijetu. Odabiru ove teme pomalo je doprinijelo i stanje koje vlada u savremenom drutvu; razoaranost ljudi vladajuim drutvenim sistemom, elja za promjenama i tenja ka nekom boljem ivotu. U toj injenici pronala sam vezu s djelima Miloa Crnjanskog koji je zastupao slinu ideju. Razoaran uasom rata i uzaludnom borbom za lane ideale, te stanjem koje je zadesilo srpsku naciju nakon Prvog svjetskog rata, Crnjanski je jedini spas od uasne svakodnevice naao u dalekim plavim morima, u lijepim pejzaima, i openito u prirodi koja ga okruuje. Bijeg od stvarnosti pronaao je u nekom izmatanom, transcendentalnom svijetu, u kojemu su mogue dosad neotkrivene veze meu stvarima i pojavama u svijetu, i nove veze izmeu ovjeka i prirode. Svijet koji Crnjanski Godinjak 2010 / 327
Uvod
4/20/11 1:15 PM
KADRI
stvara u svojim djelima, samo je jedna vizija mogueg svijeta. Taj svijet je, zapravo, samo jedan ideal kojemu se tei, s ciljem da se pokae da se i u uasu svakodnevice moe pronai neki traak svjetlosti. Meutim, vizija svijeta koju je Crnjanski imao u svojim djelima ostala je samo jedna velika utopija. Posve novi, dotad nevieni pogled na deavanja oko sebe, Crnjanski je iznio u svojim djelima u vidu poetike koju je nazvao sumatraizam. Budui da je Milo Crnjanski veoma plodan pisac koji je ostavio iza sebe znaajna djela gotovo svih anrova, u radu sam obratila panju samo na ona djela kojima je svojstvena poetika sumatraizma. Posebno mjesto zauzima lirika kojom i poinje poetika sumatraizma Lirika Itake i ciklus Privienja. Poetika sumatraizma poeta lirikom u velikoj mjeri svojstvena je i romanu Dnevnik o arnojeviu, te manjim dijelom romanu Seobe. Sa ovog stajalita zanimljiv je i Roman o Londonu, te putopisi (Ljubav u Toskani). U ovom kratkom isjeku rada predstavljam poglavlja o sumatraizmu u romanu Dnevnik o arnojeviu.
Dva svijeta u romanu Dnevnik o arnojeviu

(Ja vidim da e doi jedno bolje stolee. Ono uvek dolazi.)
Dnevnik o arnojeviu je vano djelo iz kojega se moe upoznati poetika sumatraizma Miloa Crnjanskog. Ova knjiga istovremeno je i roman, i lirski roman, i poezija, i dnevnik, ali i ratni memoari. Sve ovo moe se uoiti u Dnevniku o arnojeviu zbog same strukture, naina na koji je pria predstavljena, naina na koji je izgraen glavni lik i sl. Za svaku od ovih tvrdnji postoji dokaz u samoj knjizi, ali i u literaturi, o emu e biti govora u daljem dijelu rada. Slino kao i u poeziji, i u ovom djelu naporedo se javljaju dva svijeta, stvarni svijet uasne svakodnevice, i vizija sumatraistikog svijeta. U prikazivanju ratnog besmisla i uasa svakodnevice dominiraju impresionistiki i ekspresionistiki postupci, a sumatraizam kao bijeg u novi, ljepi i bolji svijet za kojim tei glavni lik razoaran ratnim uasom javlja se kao jedno novo poetiko razumijevanje svijeta. Osvrui se na Dnevnik o arnojeviu (1921), prelomni roman srpske knjievnosti, Milo Lompar je podsjetio da je rije o vanoj liniji u razvoju srpskog kratkog lirskog romana kojemu se mogu prikljuiti jo neka znaajna djela. Reprezentativni primjeri ove linije ine i Prokleta avlija Ive Andria, Kad su cvetale tikve Dragoslava Mihajlovia, i mnogi drugi kasniji romani. Generacija koja je izala iz rata 1918. godine, i kod nas i u svijetu, bila je generacija koja se u mnogo emu odlikovala slinim duevnim raspoloenjima i slinim pripovijednim postupcima. Sve pisce ove generacije odlikuje izraziti antiratni stav u prvom momentu poslije 1918. koja obiljeava poetak jednog novog vremena. To vrijeme obiljeava Oktobarska revolucija 1917. i kraj perioda velikih carstava. Hijerarhija i vrijednosti nestaju i pojavljuje se neto potpuno novo i nepoznato, a povezano s fenomenima koji su pripremili duhovni preokret: brzina, promijenje328 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Sumatraizam kao poetiko razumijevanje svijeta u djelima M. Crnjanskog

no shvatanje ivota, otkrie nesvjesnog, psihoanaliza. Svi ti momenti utjeu na promjenu prozne strukture i pripovijedanja. Na nastanak Dnevnika o arnojeviu, kako je objasnio sam Crnjanski u komentarima uz Liriku Itake, najvie je utjecao Floberov Novembar kojim je Crnjanski bio oduevljen, jer je smatrao da su autobiografija i memoari najbolji dio knjievnosti, naroito ako prelaze mee vjernosti i realnosti. Govorei o Floberovom Novembru, Crnjanski je rekao da je to knjiga koja e u XX stoljeu dovesti do novog oblika romana i nove proze. Pri tome je mislio na roman koji e otkriti ovjeka kojem je cijeli svijet njegov, ovjeka iji su bolovi u vezi sa svim patnjama u svijetu, ovjeka kojega plavi tajanstvena tuga. (...) Ceo svet je njegov. Prolost i daljina nestaju u njemu. I ono to je pre mnogo stoljea bilo njegovo je. Bog njegov vezan je za sve patnje u svetu; on zaviaja nema vie, i svi ga predeli rastuuju svojim sumornim vidicima (...). Rad, sve struke, java, ivot, sve to gubi smisao i snagu pred jednom tajanstvenom tugom, koja je u prirodi, vena i neizbena. Na kraju je opet smrt, koja se die kao grdna senka jedne lae: O smrti, stari kapetane, i ovaj kraj je ve dosadan... vodi nas dalje, svejedno da li u raj ili u pakao, daj nam samo neto nepoznato i novo!1 U ovakvoj interpretaciji Novembra prepoznajemo ujedno i sve ono to je dolo do izraaja u poeziji Miloa Crnjanskog, te nasluujemo i glavnog junaka Dnevnika o arnojeviu. Svoj program, odnosno autopoetiku, koju je iznio u poeziji, Crnjanski nastavlja i u Dnevniku o arnojeviu. Njegovo djelo je jedna nova poetika, jedna nova umjetnost, potpuni raskid s tradicionalnim obrascima umjetnosti i ivota uope. Uas svakodnevice koji je zadesio generaciju Miloa Crnjanskog nestat e u jednoj novoj, nerazumljivoj umjetnosti: Ko zna? Moda e jednom sve nestati u umetnosti koja nee rei ni ta hoe, ni ta znai ono to kae. Moda e nestati govor i pisanje, i odreivanje: da je ovo smrt, a ovo ljubav, a ovo prolee, a ovo muzika.2 Dakle, ve ovdje uoavamo tenju za ukidanjem postojeih veza meu stvarima i pojavama i otkrivanjem novih, dotad nepostojeih. Ovo djelo izvjestan je dnevnik, stvarni i imaginarni, napisan u obliku ispovijesti glavnoga junaka, a ujedno su i memoari, sanjani, a ne samo doivljeni. Znaajno je napomenuti da se ukida granica izmeu fakcije i fikcije, to je jedna od odlika postmodernih djela. Crnjanski kao podlogu za svoj Dnevnik koristi stvarne dogaaje u ratu, ali se oslanja i na Floberove memoare, tako da uvodi dokumentarnost u roman. Roman Crnjanskog Dnevnik o arnojeviu upravo je razvio itavu paletu pripovijednih sredstava koji odslikavaju nov odnos ovjeka prema svijetu. Junak ovog djela postavljen je u poziciju dvojne linosti, s jedne strane, on je vojnik
1 2 Komentari uz Liriku Itake. U: Milo Crnjanski, Sabrane pesme, priredila Svetlana VelmarJankovi, Beograd, 1987., str. 213. Milo Crnjanski, Dnevnik o arnojeviu i druge proze, Svjetlost, Sarajevo, 1967. , str. 19.
Godinjak 2010 / 329
4/20/11 1:15 PM
KADRI
Petar Raji, a s druge, on je onaj o kome Raji sanja i mata. I ovdje se uoava sumatraistiko buncanje Miloa Crnjanskog. O koja dva svijeta je rije u ovom romanu? Dva svijeta koja se javljaju u Dnevniku o arnojeviu Novica Petkovi je uporedio s tumaenjem filozofske tradicije: Postoji, naime, u filosofiji prastara podela na fenomenom i noumenom, na fenomenalni i noumenalni svet, od kojih je prvi spoljnji, neposredno dat naim ulima, dok se drugi tek milju uspostavlja kao ista inteligibilna tvorevina.3 Budui da je u ovom romanu postavljen i problem glavnog lika, ovdje emo samo natuknuti da ja Rajiev svijet uporediv s ovim prvim, a arnojeviev je ista pjesnika, snovidna tvorevina, pa ga je zato Crnjanski vezao za pripovjedaev san. Dnevnik o arnojeviu je jedna od najtrajnijih novina u modernoj srpskoj knjievnosti. Ono po emu je posebno znaajna ova knjiga jeste to to se u njoj, kao i u poeziji, otkriva jedna sasvim nova, dosad neviena poetika, i jedan novi pogled na svijet sumatraizam. U ovome romanu sumatraizam se ogleda u podvojenosti glavnog lika i podvojenosti svjetova u kojima se on nalazi, te u samom nainu na koji se gleda na deavanja oko nas, openito u nainu pogleda na svijet i tenji ka lijepim sumatraistikim pejzaima. Kada je Ivo Andri jednom prilikom rekao: Vidite, umetnik to je sumnjivo lice, maskiran ovek u mraku, putnik sa lanim pasoem, nije skrenuo panju da budemo isto tako oprezni i s knjievnim junacima. S njima je, bar nekad, sve bilo jasno: na kraju knjievnog putovanja italac romana bio je sasvim dobro upuen u njihove doivljaje, misli i osjeanja. U svakom sluaju, nije ga morilo pitanje kako se, zapravo, zove glavni junak. U novija vremena deavalo se da pisac postavlja pred itaoca takav istraivaki zadatak, uljudno doaptavajui odgonetku onima koji imaju sluha i volje da se igraju, kao to je to sluaj s postmodernim itaocima. Ni na jednom mjestu Crnjanskovog Dnevnika o arnojeviu neemo nai poziv na igru takve vrste, ali odgovor na pitanje kako se zove glavni protagonist neemo dobiti tako jednostavno. Upustit emo se u analizu glavnog lika, kako bismo proniknuli u poetiku sumatraizma i viziju svijeta koju nudi ovo djelo.
Novica Petkovi, Dva srpska romana, Studije o Neistoj krvi i Seobama, Narodna knjiga, Beograd, 1988., str. 186.
330 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Sumatraizam kao poetiko razumijevanje svijeta u djelima M. Crnjanskog Dva lika romana Petar Raji kao svijet zbilje, arnojevi kao vizija sumatraistikog svijeta
(Vodi nas dalje, svejedno da li u raj ili u pakao, samo nam daj neto nepoznato i novo)
Zagonetnost glavnog lika upravo je jedna od poetikih odrednica sumatraizma koji se javlja u ovome romanu. Glavni lik je istovremeno i stvaran i izmatan, kao to se istovremeno nalazi i u stvarnom svijetu uasne svakodnevice, i u viziji svijeta koju je stvorio, u ljepem, dalekom, egzotinom svijetu, daleko od uasne historije i svakodnevice. Pitamo se ko je, ustvari, glavni, pravi lik: da li Petar Raji, ili izvjesni arnojevi, i koji od ova dva lika ima ulogu naratora. U veini studija o ovoj knjizi stoji miljenje da je to knjiga o Petru Rajiu i njegovom alter egu arnojeviu, sinu izvjesnog Egona arnojevia. Ovdje emo se saglasiti s tom injenicom. Raji je lik iz stvarnosti, koji ponukan stanjem u kojem se nalazi, stvara svoje drugo ja, koje je vie naklonjeno viziji sumatraistikog svijeta. Ipak jedna injenica je sigurna Raji je u Dnevniku samo san, kao to je san i sam arnojevi. I to je jedna od odlika sumatraistikog buncanja u ovome romanu dva naporedna lika koja su zapravo jedno, i teko je pogoditi koji od njih je sa svijeta zbilje, a koji je s nekog drugog, dalekog, ljepeg svijeta. Zagonetni arnojevi pojavljuje se u Rajievom pripovijedanju najprije kao jedan mladi u svetu, koji nije zasebno lice, nego zapravo Rajiev dvojnik. Ta dvojnost Rajieva najbolje se moe uoiti u kolebanju izmeu sna i jave, jer Raji sebe prepoznaje u arnojeviu ba u trenutku kada treba da zaspi, pa mu se ini da ve sanja, ali se trza i vidi da to nije san nego java. Meutim, ta java u koju se Raji iz sna budi, i pred sobom vidi arnojevia, zapravo nije java, nego je dio jednog obuhvatnijeg sna. Glavni junak dvostruko sanja, a kada se zaista probudi, ispred sebe, umjesto arnojevia, vidi sestru u krakovskoj bolnici. O tom postupku sna u snu pisao je Novica Petkovi u svojoj studiji, i zapazio sljedee: San u snu, ili dvostruki san, nije novina u knjievnosti; niti je novina to to je Crnjanski pomou sna motivisao udvajanje lika. Mnogi su se i pre i kasnije ovim postupkom sluili. Ali je zato nova funkcija koju je postupak dobio u romanu Miloa Crnjanskog. Kad se blie pogleda vidi se da prelazak iz jave u san, kao i udvajanje Rajievo, slui za uspostavljanje dveju ravni na kojima se u romanu daju opisi.4 Te dvije ravni su svijet svakodnevice, i vizija sumatraistikog svijeta koja se javlja stvaranjem lika arnojevia. Petar Raji u Dnevniku ima ulogu naratora: u prvom licu pripovijeda roman, i to u ispovijednom obliku, predstavljajui dnevnike zapise jednog rezigniranog,
4 Novica Petkovi, Dva srpska romana, Studije o Neistoj krvi i Seobama, Narodna knjiga, Beograd, 1988., str. 36.
Godinjak 2010 / 331
4/20/11 1:15 PM
KADRI
pobunjenog ratnika. Junak Dnevnika, Petar Raji je udan ovjek, koji posmatra svijet i ljude oko sebe kroz samog sebe i povodom sebe, koji ispovijedno misli i govori. On je razoaran drutvom i njegovim vrijednostima, te trai nove vrijednosti u neemu to je potpuno daleko i nepoznato. On nije romaneskni lik koji razvija radnju, nego lik koji se osipa, izvjesno lirsko lice razliitih i protivrjenih osjeanja. Za njega se ne moe rei da je ovjek odreenih ideja koji se zalae za odreene drutvene vrijednosti. Jedino za to se on zalae jeste ideja sumatraizma on je sumatraist. Ustvari, arnojevi, Rajiev alter ego, jeste sumatraist. Petar Raji uglavnom posmatra svijet oko sebe, na lirski nain se udi, ponekad se sarkastino smije glupostima i ludostima, ponekad ironizira sa svog egocentrinog stanovita. Dnevnik o arnojeviu je, kao i Lirika Itake, jedna antiratna, antipatriotska knjiga memoara. U njoj susreemo junaka koji hoe da se odvoji od svega to je smijeno, to je sinonim za besmisao. Sav taj besmisao Raji prikazuje kroz svoju zaljubljenost u drvee, u ume, u nebesa i oblake, u jesen kad je sve zrelo i u punim bojama. Raji se od svakodnevice odvaja pronalazei i svoga dvojnika, ono neto u ovjeku to mu omoguava da vjeruje da negdje daleko postoji neki bolji ivot. U tome se ogleda sumatraizam i u ovome romanu stremljenje za dalekim, lijepim, utopijskim pejzaima. Uasne ratne slike pisac daje kratko impresionistiki, kratko opisuje ratne prizore ne samo zato to nije volio da daje opise bitaka nadugako i nairoko, nego zato to je u Crnjanskog neposredan ratni sukob izvjestan mete i komar, u kojima odasvud prijeti nasilna smrt. Zbog toga je kratko prikazivao takav mete da bi naglasio udarnost i brzinu ratnog besmisla. Za Rajia pouzdano znamo da je on lik iz zbilje, ovjek koji lei u bolesnikom bolnikom krevetu. S bolnikog kartona moemo proitati podatke o njemu. On je lik koji nam u stvarnosti pria o arnojeviu: Hou da Vam priam. O jednom oveku koga ne mogu da zaboravim, i koji mi bee vie nego brat. Jedan jedini ovek. Jedan mladi u svetu.5 Raji je, slino kao i moderni Odisej iz Lirike Itake, pobunjeni ratnik, razoaran uasom svakodnevice, ovjek koji eli raskinuti sa stvarnou i uputiti se u jedan ljepi svijet, zato i izmatava svoje drugo ja, zanesenjaka koji poznaje jedan bolji ivot. To drugo ja traga za imaginarnim pejzaima svijeta i duha, i sjetno lirski se smijei na sve to bi moglo biti njeno i lijepo. arnojevi je jedinstven lik, koji ima posve drugaija gledanja na svijet. Raji, koji pria priu, za njega kae: Ja sam od njega nauio da govorim iskreno. Priao je stolu tiho i pozdravio: Polinezija, gospodo.6 Ve u samom nainu na koji arnojevi pozdravlja primjeuje se neto neobino. Polinezija, kao otoje u tihom okeanu, slino kao Sumatra, ponovo asocira na sumatraizam tenju za mirnim pejzaima, za mirnijim ivotom.
5 6
Milo Crnjanski, Dnevnik o arnojeviu i druge proze, Svjetlost, Sarajevo, 1967., str. 48. Ibid. str. 50.
332 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Svi su vikali, rugali mu se i udarali ga, pitali su ga je li sindikalista, je li platonista ili anarhista, nihilista, neto je morao biti. A on je priao o snegu, o krstokljunu koji zimi dri svadbu, o snenim oblacima, a najvie o nebu. Ja sam mislio da je i on pijan, jer svi su ostali bili pijani. Tada ga pritisnue o jedno staklo i poee ga udarati, a on rairi ruke i ree: Ja sam sumatraista.7 arnojevi je pravi sumatraistiki lik, a takav je, ustvari, i Petar Raji, jer je arnojevi njegovo drugo ja. To je lik koji trai nove veze u svijetu: smatra da njegove misli zavise od jednog groba, na jednom ostrvu dalekom, sve je mjerio rumenilom neba, iz daljine je imao stranu mo nad dogaajima u svijetu, nad svojom draganom i svojim zaviajem, i nad svim onim to mu je bilo milo i drago. arnojevi je veliki sanjar, narcis i filantrop istovremeno, jer je sumatraista. On je iveo izdvojeno u jednom drutvu da bi pripadao, paradoksalno, celom drutvu. On se nije predavao mirno ljudima upravo zato da bi ih mogao da voli poetski mirno, sa neke daljine. inio se zbog toga lud drugima, ali ne i opasan.8 Jedno je sigurno, da je podvojeni Petar Raji pravi lik u romanu, lik iz stvarnosti, koji traei neki bolji svijet stvara arnojevia, koji nestane im Petar Raji prestane sanjati. Ono to je posebno vano za sumatraistiku viziju u ovome romanu jeste povezanost likova s godinjim dobima i bojama u prirodi. Upravo ta veza najbolje se ogleda kroz enske likove, a vanost boja u ovome djelu od velikog je znaaja za razumijevanje sumatraistike poetike. Bijela boja je jedna od dominantnih u Crnjanskovom romanu: obiljeeni su njom pejzai i portreti, a ponajvie autoportret junaka. Bijele su varoice i kue, bijela su jedra, bijelo je rublje. Bijele su rue koje mu poklanja Poljakinja, arnojevieve rukavice i rukavice njegove majke. Ali, bijele su takoer junakove vizije, bijela su njegova krila i plea, u mladosti. Bijelo se postupno povlai pred blijedim tako vieznanim u kontekstu junakove ispovijesti. Njegovo je lice najee blijedo, kao to su blijeda lica napaenih povratnika iz rata. Ima u njemu i utog bljedila bolesnika. Pridjev rumeni sigurno je jedan od najzastupljenijih u Dnevniku o arnojeviu. Rumene su galicijske ume, rumena je mjeseina, rumeni su mostovi, rumeno je more, i krst na crkvi, i kruka, i drvee na ostrvu, i snijeg, i krv po ulicama... Rumene su uspaljene ene: najee se zarumeni Maca; rumene se od strasti, u rumenim asovima ljubavi, lanci Poljakinje. Njene su oi rumene kao krv, i ini mu se da joj je i kosa rumena. Meutim, ta boja povezuje se i s nebom: tek u njegovim rumenim prugama ona dobija sakralnu nijansu. Ovo je boja korala, treanja, rumenih potoka boja sumatraizma. Ali, rumeno je uvijek izvan glavnog junaka, nikad u njemu ili na njemu. Kao to je teko razdvojiti Rajia od arnojevia, i odrediti kojem svijetu koji od likova pripada, tako i sama struktura knjige na prvi pogled izgleda haotinom.
7 8 Ibid. str. 52. Slavko Leovac, Romansijer Milo Crnjansk, Svjetlost, Sarajevo, 1981., str. 29.
Godinjak 2010 / 333
4/20/11 1:15 PM
KADRI
Uvrijeenost miljenja o njoj kao takvoj dugujemo izjavama Crnjanskog o tome da je rukopis bio skraivan, a na kraju krajeva ispreturan od urednika. Nimalo ne sumnjajui u vjerodostojnost svjedoanstava pisca, moe se primijetiti da on, unosei ispravke u sljedea izdanja, izbacujui i vraajui dijelove i zaplete, nikad nije mijenjao redoslijed fragmenata. Dodatnu nedoumicu kod itaoca izazvat e neodreenost vremena i mjesta, stalno susjedstvo sadanjosti i prolosti, a jo vie uzajamno preplitanje jave i sna. Upravo to je jo jedna od odlika sumatraistikog buncanja, koja proizlazi iz podvojenosti glavnog lika, koji je istovremeno i u sadanjosti, i u prolosti, i u nekoj ljepoj budunosti, ali je istovremeno i u stvarnosti, i u snu. Taj dnevnik snova i jave temelji se na vjeto promiljenoj umjetnikoj konstrukciji, koja se ukazuje malo paljivijim itanjem. Jedan od njenih aspekata moe se sagledati kroz ljubavne prie junaka, od kojih se svaka uklapa u sliku jeseni, zime, ljeta ili proljea. Dakle, arnojevi, odnosno Raji, smjeten je u etiri godinja doba, kojima je, takoer, odreena vizija sumatraistikog svijeta. Jesen, i ivot bez smisla tako glasi poetak ove knjige. Poinjemo od jeseni kojoj pisac Dnevnika daje izrazito povlateno mjesto slikom tog godinjeg doba, koje najee vlada i u unutranjem pejzau junaka, poinje i zavrava se roman. Boje jeseni rumena i uta obiljeavaju najrazliitija stanja njegove due i tijela. utom bojom prikazan je besmisao ljudskog ivota, da bi se odmah potom spominjanjem rumene boje istakla saglasnost ovjeka i prirode, i naslutio novi smisao ljudskog postojanja: Oseao je: da je njegov ivot samo rumene jedne biljke radi, na Sumatri. I smeio se mirno.9 uta boja to je boja arnojevia, za koga tetke kau da je ut ko smilje, ne slutei da se ne radi samo o znaku bolesti koju junak njeguje, kojom se on, zapravo, ponosi. Boja tako bliska sjaju Sunca javlja se nekoliko puta u kratkoj epizodi kada junak nastupa kao personifikacija mladosti: ivot, mlad ivot igrao je tako veto biljara u nepoznatoj kafani tog grada, a ne ja. Tople, ute oi to je prvo to doznajemo o njenoj i strasnoj Lusji koja se pojavljuje u zracima mlakog Sunca. Ima i plavu kosu, umiljatu. Njihova kola ljuljaju se po brijegu pod utim, zlatnim umama. Kasnije e vrhovi ume postati rumeni, a bit e rumena i mjeseina koja pada na junake. Kod Crnjanskog povlateni prostor (uma sa rumenim vrhovima) daje ovoj epizodi poseban znaaj u jednom trenutku dolazi do stapanja uzviene ljubavi prema rumenom drveu i tjelesne poude. Jesen je alfa i omega glavnog junaka, njegov poetak i kraj. Nije ni udo, kad mu jesen tee ilama. Zato je blijed i ut. Ona je uvod u druga, prolazna godinja doba. I samo se ini da poslije nje dolazi zima. U jeseni glavni junak otkriva ivot bez smisla, sav besmisao najbolje do izraaja dolazi s proljeem, s kojim se gasi ljubav, koja kopni zajedno sa snijegom.
Milo Crnjanski, Dnevnik o arnojeviu i druge proze, Svjetlost, Sarajevo, 1967., str. 60.
334 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Posle, jedno poslepodne, poe udo. Sneg se poe topiti...Tada poee i drva da ume lagano, tiho: potok u dubini negde dobi novi glas, mio, bolan, nov. Sa drvea doletae poslednje uto lie, uvenulo davno, jo nerazvejano. ta eka ljubavnike na prolee? Laste e se igrati oko nas... Sanjaemo nad vodom sve ovo bilje oko nas, crkve i majku sa mladou strasnom, pomeano sa nebom proletnjim i mirisnim i venim. Dozivajui sliku svijeta iz mladosti, nepomuenu apstraktnim razmiljanjima, glavni junak mata o bezbrinoj plovidbi iji je jedini cilj radost. Ali, ta radost je daleko, to je samo jedna velika utopija. Snijeg kopni, topi se njegova ljubav, a mlado proljee ne dolazi. Ono ostaje tamo daleko, gdje se nikad vie ne moe stii. Proljee je varka, postoji samo jesen. arnojevi prvi osjea njen dolazak dok ostali ljudi misle da je ljeto. Jedino je on svjestan besmisla svakodnevice, i odluuje negdje daleko pronai neto lijepo. Osim to je zagonetan glavni lik, zagonetno je i pitanje naratora i autora romana. Pretpostavimo da je i to jedna od odrednica poetike sumatraizma. Ja sam za vreme rata imao dnevnik koji sam vukao za sobom, kao neku kupusaru. Bio je strano narastao. Ono to sam bio reio da tampam na Univerzitetu u Beogradu iznosilo je, ini mi se, najmanje dvanaest tampanih tabaka, sjea se Crnjanski i dodaje: ...posle sam poeo da traim izdavaa za Dnevnik, koji sam bio nazvao o arnojeviu.10 Tako se Dnevnik Crnjanskog pretvara se u Dnevnik o arnojeviu, intimno svjedoanstvo postaje roman. Memoari su uvek bili najbolji deo knjievnosti, osobito kad nisu doslovce verni rekao je Crnjanski za Floberov Novembar. I Dnevnik kao lirski roman nudi sjajan primjer brisanja granica realnog i fiktivnog u tekstu. Njegova fragmentaristika, disperzivna struktura svjedoi kako o doivljavanju svijeta kao haosa, tako i o stvaranju uslova za slobodno proticanje literarne grae, koja realno pretvara u knjievno, a knjievnom daje status realnog. Protagonistkinje pievog stvarnog ivota pretvaraju se u sluajne prolaznice, likove-statiste koji ostaju u sjenci knjievnih junakinja romana. Zametajui tragove iskustvene stvarnosti, a ne elei da je se odrekne, Crnjanski ih na vjet nain uklapa u romanesknu sliku. Mada se obino razmatra kao ekspresionistiko svjedoanstvo o Prvom svjetskom ratu, Dnevnik o arnojeviu nudi i vie i manje od toga. Na prvoj njegovoj strani stoji: I pun uspomena, ja ih piem ponosno, kao Kazanova, za one, koji su goreli u poaru ivota, i koji su sasvim razoarani. Spominjui velikog ljubavnika, Crnjanski usmjerava panju itaoca na jo jednu recepcijsku ifru, na jo jedan klju u kojem se ta knjiga moe itati. I dok dnevnik obino slui kao utoite dragih uspomena ili bar onih dogaaja koje autor smatra vrijednim sjeanja, Dnevnik o arnojeviu to oito nije: Ja piem mnogo ta, ega se nerado sjeam.
10 Milo Crnjanski, Komentari uz Liriku Itake, U: Milo Crnjanski: Pesme, Beograd, Nolit, 1983., str. 200.
Godinjak 2010 / 335
4/20/11 1:15 PM
KADRI
Pravi dnevnik otkucaja srca ostaje u nasluivanom podtekstu. Nije beznaajno ni insistiranje na pisanju a ne, recimo, biljeenju uspomena, to korespondira s postmodernim postupkom, u kojem se naglaava knjievni karakter zapisa. Fikcionalno iskustvo zamjenjuje stvarno, koje pisac ljubomorno uva za sebe i koje se na momente javlja kao proplamsaji rijetke svjetlosti. Ti trenuci istine oznaeni su pojedinim favoriziranim reenicama na ije posebno mjesto ukazuje stalno pievo vraanje njima. Uvoenjem ovih injenica Crnjanski dovodi u pitanje anrovsko odreenje dnevnika. Dnevnik podrazumijeva ispovijest, zapisi o drugom odreenu distancu, koja moe biti izuzetno povoljna u sluaju ako pisac, stavivi masku naratora, progovara o sebi. Kad bi Crnjanski ivio u postmoderno doba, sigurno bismo mogli da se oslonimo na njegove autopoetike iskaze (o njegovoj sklonosti istim svjedoe Komentari uz Liriku Itake) ali zato moemo da se obratimo tekstovima, gdje progovara o djelima koja smatra bliskim. Senzacije Novembra nisu one scene koje gomila tako rado ita, one su one strane gde se, u krpama, po stranama prostire raskidana gola dua Floberova. Nikada se u XIX stoleu nije ovako duboko osetila velika i beskrajna veza izmeu bolova i patnji celog sveta... Nikada se u XIX veku, nije ovako osetilo, da je gola dua ono to je najdragocenije u knjievnosti.11 Raskidana gola dua, izmuena patnjama cijelog svijeta zar nije to dua junaka Dnevnika o arnojeviu? Podsjetimo se: Mladi taj, iji dnevnik sainjava knjigu, osea ljubav prema svima ivotima istorije... I te rastrgnute misli mladosti niu se u reima tvrdim kao noevi koji probadaju i oduzimaju smisao ivotu. Ova knjiga odvodi u san. Kako je lako razumeti sad onog usamljenog, razbaruenog oveka, sa neizrecivom dosadom u pogledu, koji godinama ivi, lutajui u jesen utke po vrtovima i poljima. (...) Bol njegov vezan je za sve patnje u svetu... Osetivi putovanje i more, on zna da ni zakoni, ni granice, ni rastojanja ne mogu da prepree put sumornoj magli koja se iri u svemu to je ljudsko. Rad, sve struke, java, ivot, sve to gubi smisao i snagu pred jednom tajanstvenom tugom, koja je u prirodi, vena i neizbena.12 Sve ovo moglo bi biti napisano o Dnevniku o arnojeviu, ali to su Crnjanskova zapaanja povodom Floberovog Novembra. Dnevnik o arnojeviu to je roman o sinu Egona arnojevia, a istovremeno roman o Milou Crnjanskom kao o njegovom piscu, memoari, koje on pie ponosno, kao Kazanova, i koji nisu doslovce verni. Pie ih, kao Andri svoje zapise, vjenoj uzdanici mladosti, mladiima i mrtvacima, onima koji su otili i onima koji tek dolaze. Svima nama i sebi samom. Kako na kraju anrovski odrediti ovo djelo: kao roman, kao dnevnik, kao memoare ili kao lirski roman?
11 Milo Crnjanski, Novembar Gistava Flobera, U: Milo Crnjanski, Eseji, Beograd, Nolit, 1983., str. 239. 12 Ibid. str. 240., 241.
336 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Sam Crnjanski odredio ga je kao roman, a moemo se saglasiti s miljenjem Mirka eelja da intimni koreni vode u predratni impresionizam, beku secesiju, fluidnosti mate i sentimenta, i kult umetnosti.13 Meutim, Dnevnik se moe itati kao lirski tekst ili poetski roman u tom smislu da se autor ironino i parodino odnosi prema Rajiu, njegovim udnjama i snatrenjima. Ovo je ujedno i ispovijedni roman, pa vjerovatno otuda dnevnik u nazivu. Neprestano se prepliu pripovijedni i lirski ton govora. U pripovijednom toku lirski ton dobija snagu romanesknog i poetskog ivota. Ovime je pomjerena granica anra, i izgraen jedan hibridni anr. Na kraju moemo rei da je ovo djelo, ustvari, ispovijedni, poetski roman, s elementima dokumentarnog, stvarnog i pripovijednog. Meutim, Dnevnik ima dosta labavu pripovijednu kompoziciju. Uslovio ju je oblik pripovijedanja u ihformi, kao i izabrani anr dnevnikih zapisa, odnosno zabiljeenih sjeanja. Vanu ulogu odigrao je postupak udvajanja upravo pripovjedaevog lika. U tom smislu saglasnost emo se sa zapaanjem Slavka Leovca: Dnevnik o arnojeviu je ispovedni roman, u kojem ponekad prenaglaena subjektivnost pripovedaa, onog ko se ispoveda, otkriva nam izvesnu dihotomiju i agon izmeu epskog (pripovednog) i lirskog (ispovednog, dnevniarskog) kazivanja.14
SUMATRAISM AS POETICAL UNDERSTANDING OF WORLD IN MILO CRNJANSKIS WORKS Alisa Kadri Summary
The paper deals with idealistic inner world of literary text, emerged as lyrical view of a better future that is named as sumatraism in works of Milo Crnjanski. This unique view is recognized by the author of the paper in series of Milo Crnjanskis works and author tries to reach poetical principles of its existence. Key words: Milo Crnjanski, sumatraism, literary criticism
13 Mirko eelj, Milo Crnjanski, SKZ, Knj. LVIII, 1993., str. 211. 14 Slavko Leovac, Romansijer Milo Crnjanski, Svjetlost, Sarajevo, 1981., str. 14.
Godinjak 2010 / 337
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.41. 09 929 Stankovi, B.
enska strana svijeta u knjievnom djelu Borisava Stankovia
Nermana Mehmedagi, Sarajevo
Slijedom raznolikih teorijskih propitivanja roda u knjievnosti, ovaj rad pokazuje mogunost primjene ovakvih savremenih dostignua nauke o knjievnosti na djelima srpskoga romanopisca Borisava Stankovia. Budui da su u najznaajnijim njegovim djelima glavne linosti uglavnom ene, rad je prepoznao veoma bogatu grau za svoja propitivanja upravo u ovom korpusu. Kljune rijei: Borisav Stankovi, enski likovi, knjievna kritika
Suvie esto smatramo da je rasa ono to imaju samo crnci; seksualna orijentacija neto to pripada homoseksualcima, a da spol imaju samo ene. Ako ne pripadamo nijednoj od tih kategorija, tada se ne moramo zabrinjavati. (Henry Louis Gates)
trane svijeta, desna i lijeva strana ljudskoga tijela, pozitivna i negativna strana linosti..., ali enska i muka strana svijeta! Pitam se na samom poetku, da li zaista moemo govoriti o postojanju muke i enske strane svijeta i u kojem kontekstu? ene i mukarci podvrste su ljudske vrste, pa se u tom kontekstu moe rei da oni predstavljaju dvije razliite strane iste medalje. Meutim, vjerujem kako se ukazivanjem na postojanje enske i muke strane svijeta, ustvari, istie nepremostiva razlika izmeu ova dva spola, razlika koja mukarcima dodjeljuje uzvieni, nedodirljivi poloaj voe, a enama podreeni poloaj ivotne slukinje.
338 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Predstava da se mukarci i ene meusobno razlikuju vie no to se razlikuju od ieg drugog mora potjecati iz nekog drugog izvora, a ne iz prirode.1 Kada stvari sagledamo na ovaj nain, shvatamo da se formuliranjem ovakvoga naslova ena posmatra kao Drugost, mukarev izdanak, individua koja predstavlja enski svijet, koji se doivljava kao iracionalan i nevrijedan panje. To bi znailo da u kontekstu Stankovievih djel trebamo traiti potpuno izdvojeni svijet ena, svijet ovisan o moi mukaraca, svijet bespravnog poloaja ene. Nakon iitavanja nekoliko njegovih pripovjedaka i romana Neista krv, uviamo da je ovakva formulacija naslova rada sasvim opravdana. Naime, u njegovim djelima susreemo se sa enama u kontekstu patrijarhalno ureenih drutava, odnosno vranjanskog drutva nakon oslobaanja od Turaka. U tako ureenom drutvu postoji izgraeni svijet mukaraca i o njemu ovisan svijet ena; ene se vrednuju samo kao majke, a nikako kao samostalne osobe. Postoji izgraen kodeks pravila koji moraju potovati samo ene, iji se svaki pokret tumai od drutvenih voa. Zbog svega navedenog, a u kontekstu patrijarhata kao specifinog oblika premoi mukaraca, Stankovieve junakinje su mahom neiivljene linosti, linosti skuene u sebe, linosti koje moraju kriti svoje strasti, ukoliko ne ele biti drutveno igosane. Jasno nam je, dakle, da je naslov ovoga rada sasvim neopravdan sa stajalita feminizma i feministike kritike, dok je sa stajalita patrijarhalnog naina razmiljanja, koji dominira u svijetu Stankovievih junakinja, potpuno opravdan. Bez obzira na sve, feministika kritika se u posljednjoj deceniji konstituirala kao moda najpopularniji od svih novih pristupa knjievnosti; izvlaei iskustva iz teorija ranijih vremena, ona je revidirala ukupan kanon knjievnosti i probila njegove restriktivne granice.2 Ne elei zalaziti u krajnosti u koje su ile neke poznate feministkinje, Stankovievom djelu prilazim samo s namjerom da prikaem (ne)opravdanost postojanja enske / muke strane svijeta. Nekoliko puta upoznali smo se s pojedinim junakinjama Stankovievih knjievnih djel odabranih za interpretaciju u ovom radu. To su mahom podvojene linosti, ene koje su u zavisnosti od svojih patrijarhalnih voa, ene koje se rijetko odluuju na akciju / pobunu, jer je to neprimjereno njihovoj drutvenoj ulozi. Stankovi svoje junakinje, uglavnom, smjeta u zatvoreni kuni prostor, a ako ih i oslobodi, to je samo izlazak u prirodu i nita drugo. Tako, naprimjer, Nuku (iz istoimene pripovijetke) i Cvetu (iz pripovijetke U noi) prikazuje izvan kunog
1 2
Gejl Rubin: Trgovina enama: beleke o politikoj ekonomiji polnosti, U: Antropologija ene, Prosveta, Beograd, 1983., str. 116. Zdenko Lei: Feministika teorija i kritika, U: Suvremena tumaenja knjievnosti i knjievnokritiko naslijee XX stoljea, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2006., str. 454.
Godinjak 2010 / 339
4/20/11 1:15 PM
MEHMEDAGI
prostora, u prirodi, ali su one opet robovi svoje unutranje podvojenosti izmeu elje za sopstvenom sreom i potrebe potovanja drutvenih zakona. enska inferiornost, dakle, esto proistjee iz njihove nemogunosti da aktivno uestvuju u svakodnevnim ivotnim aktivnostima van kue, budui da im je namijenjena uloga uvara domaeg ognjita. Kao takve, one moraju posjedovati jednu naglaavanu vrlinu spremnost na oprost mukarcu bile to verbalne uvrede ili ak i fiziki napadi. Kako svaka stvar ima svoj uzrok i posljedicu, tako i enska podreenost zahtijeva osobu koja e je drati pod kontrolom i biti joj voa. Naravno, u patrijarhalnim sredinama poput Stankovieve to mora biti mukarac (obino suprug ili otac), koji je apsolutni enin gospodar. Osim o supruzi, mukarac odluuje i o kerki i njenoj sudbini dok se ne uda; ona nema prava na vlastitu volju, budui da je do udaje tretirana kao oeva imovina nakon ega postaje suprugova imovina. Takvi rigidni stavovi o enskoj slobodi tipian su primjer odnosa patrijarhalne kulture prema eni, koja se smatra neravnopravnom mukarcu, na ta ukazuje i injenica da su svi enski identiteti izgraeni u odnosu na mukarce ena je iskljuivo kerka i/ili supruga. Stoga je jedini njen izlaz (i funkcija) u patrijarhalnoj sredini udaja, koja se odobrava kao slijeenje dominantnog modela ponaanja. Naime, time se iskazuje poslunost patrijarhalnim vrijednostima, to je veoma cijenjena osobina kod ena, a izbjegava se sudbina stare i neudate ene kao najvea opasnost. Stankovieve junakinje uglavnom su konstruirane na ovaj nain. Naime, cijeli njihov ivot vezan je za kuni prostor, iji je glavni gospodar otac, da bi nakon udaje prele u drugi zatvoreni prostor, iji su gospodari njihovi muevi. Najreprezentativniji primjer za ovo je, naravno, Stankovieva Sofka, koja je cijeli ivot provela u svojoj sobi matajui o idealnom mukarcu, da bi je njen vladar otac prodao njenom drugom gospodaru. Na taj nain, ona je izbjegla sudbinu starih djevojaka, ali i otila utrtim putem kojim su otile mnoge djevojke prije nje. Meutim, za razliku od drugih Stankovievih junakinja (naprimjer Cvete), Sofka nikoga nikad nije voljela; njen idealni mukarac bio je proizvod matanja, po emu je ona jedinstven i jako zanimljiv lik. Sofka nije imala snage da se pobuni, jer se osjeala nedovoljno vanom da bude uzrok propasti porodice, koja je davno propala samo to niko nije elio unititi lani sjaj. Stoga je ostatak ivota provela u drugoj gospodarskoj kui, uvajui ognjite i strpljivo iekujui mueve udarce. Za razliku od nje, Naza iz istoimene pripovijetke je na neki nain digla glas protiv takvih drutvenih vrijednosti. Mada prekasno (njena Lenka ve je bila mrtva), Naza se, ipak, pobunila protiv vladajuih drutvenih struktura olienih u silovatelju njene keri: Osloboenje od muka dolazi samo u zaboravu i ludilu. Dok Sofka ne moe da izae iz tamnice tela nego se tu slama i kri, Naza (iz istoimene pripovetke) svoju osvetu slobodno ostvaruje u bezumnom gaenju svih hrianskih i ljudskih obiaja ona je mrtvo telo svog zlotvora iskopala iz groba i dala psima. Njena
340 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

uasna sloboda je oajniki iskorak iz tjeskobe i prokletstva; to je ista pobuna samosvijesti kroz bezumlje i ruenje svih vladajuih normi.3 Meutim, ako realno sagledamo stvari, bit e nam jasno da je ta njena pobuna, ustvari, samo izraz nemoi pred drutvenom nepravdom. Poto se smatra drutveno slabijom karikom, Naza je morala ekati Arsinu smrt kako bi mu se osvetila. Paradoksalno, ali istinito, Naza e odgovarati za taj svoj in, dok e silovatelja njene keri nastaviti veliati kao velikog gospodina, iju je mrtvu duu uznemirila luda enska glava. Ovim dolazimo do psihikog stanja ludila, koje je stalni amblem enskog, odnosno ludilo se obino pripisuje enama kao manje stabilnim linostima. Naza jeste poludjela, a uzrok svemu tome bila je smrt njene keri. Ukoliko prihvatimo Fukoovo odreenje ludila (utnja i odsustvo djela), moi emo rei da su sve Stankovieve junakinje na neki nain lude; lude su jer ne djeluju, nemaju snage pobuniti se protiv drutvene nepravde. Bez obzira na nemogunost pobune, Sofka je bila i ostat e jedinstven lik u srpskoj knjievnosti. Borisav Stankovi moda ima toplije naslikanih likova; moda i ulnijih, strasnijih; ima i onih koji bolnije pate i alosnije zavravaju. Ali on nema nijedan Sofki ravan lik po prefinjenosti koju kod nje u isti mah nalazimo u telesnoj lepoti, u ulima, u percepciji i emocijama, pa najzad i u odevanju i ponaanju.4 Moemo rei da je ovakvo posmatranje ena rezultat drutvene polarizacije spolova, odnosno upitnih mjerila po kojima se dodjeljuju drutvene uloge enama i mukarcima: Prema onome to Bem naziva spolno polariziranim drutvom, ljudi su skloni vidjeti ensku ulogu kao toplu, emocionalnu, zavisnu, njenu, sklonu pomaganju, blagu, strpljivu, submisivnu i sklonu umjetnosti. Tipino muku spolnu ulogu ljudi percipiraju kao nezavisnu, kompetitivnu, vrstu, zatitniku, racionalnu, kompetentnu u poslovnom svijetu, matematici i znanosti. (...) Polarizacija spolova teti naoj psiholokoj dobrobiti i naim interpersonalnim odnosima. ini se da ene koje za sebe odaberu tradicionalnu ensku ulogu imaju manje samopotovanja od ena koje imaju i neke muke osobine. Te su ene sklone vjerovati da ene treba vidjeti, ali ne i uti, pa se stoga i ne nastoje potvrditi obznanjujui svoje elje i potrebe. Kao posljedica svega toga, oekuje ih suoavanje s frustracijom. Mukarci koji prihvaaju tradicionalnu muku ulogu ne osjeaju se dobro obavljajui neke aktivnosti ukljuene u brigu oko djece, poput kupanja, oblaenja i hranjenja. (...) Oni su i manje skloni suosjeanju, kao i iskazivanju njenosti i ljubavi u branim odnosima.5
3 4 5 Boko Novakovi: Borisav Stankovi, U: Odabrane pripovetke, Kotana Borisava Stankovia, Tipografija, Zagreb, 1956., str. 22. Novica Petkovi: nav. djelo, str. 153. Spencer Ratus: Polarizacija spolova i njezina cijena, U: nav. djelo, str. 659-661.
Godinjak 2010 / 341
4/20/11 1:15 PM
MEHMEDAGI
Ovakvo psihologijsko stajalite pomae nam shvatiti da nisu samo ene rtve drutveno nametnutih uloga. enama se namee ve spominjana drutvena pasivnost i nemogunost djelovanja, dok se mukarcima daje u zadatak da nastave dobar rad patrijarhalnih drutvenih struktura. Nuka, Cveta, Anica, Naca, Naza, Lenka, Stana, Zlata i Sofka propale su zbog nemogunosti konstruiranja ivota po vlastitim pravilima, odnosno zbog njihovog doivljavanja kao manje vrijednih linosti, neega potpuno drugaijeg. Mukarci su, na drugoj strani, prikazani kao njihovi tlaitelji, odnosno krojai njihovih sudbina efendi-Mita, kao pravi gospodar, prodao je svoju kerku zarad spasa lanog sjaja svoje bogatake porodice; Anicina braa odabrala su joj mua prema vlastitim kriterijima, koji su upitni, budui da se oni u pripovijeci karakteriziraju kao osobe u sukobu sa zakonom; cjelokupno drutvo odredilo je Stanu (pripovijetka Baba Stana) kao enu niskog morala, a Zlata (pripovijetka Tetka Zlata) mogla je slobodno ii gradom tek kad je ispunila svetu ulogu majinstva. Sve ovo pokazuje da su Stankovieve junakinje rtve segregacije po spolu, njihovim ulogama pridaje se manji znaaj u odnosu na muke, dok su mukarci ti koji izlaze kao drutveni pobjednici. Meutim, ukoliko paljivije sagledamo Stankovieva djela, uzeta na razmatranje u ovom radu, vidjet emo da su i neki muki likovi prikazani kao rtve patrijarhalne ideologije. Meu takvim likovima izdvojila bih, prije svega, Sofkinog mua Tomu iz romana Neista krv. Njih dvoje, Sofka i Toma predstavljaju robu koju su izmeu sebe razmijenili njihovi oevi u inu prodaja / kupovina. Tomi je, kao i Sofki, vjenanje nametnuto od njegovog oca koji samo eli ispuniti funkciju velikoga gazde, koji e, oenivi svoga maloljetnog sina, ispuniti oekivanja okoline, ali priskrbiti uitak i sebi. Sofka i Toma samo su pijuni kojima upravljaju stvarni predstavnici njihovih porodica efendi-Mita i Marko. Stoga je jako simbolina Tomina mala ruka u Sofkinoj velikoj, tokom njihovog vjenanja; Toma je samo jo jedna rtva koja je posluila za zadovoljavanje drutvenih prohtjeva. Njihovi oevi raspolau njihovim tijelima, zaboravljajui pritom na njihove osjeaje i osnovna ljudska prava. Bez obzira na sve to, Sofka i Toma ivjeli su poprilino dobro u nametnutom braku, da bi spominjanje ina Sofkine prodaje dovelo do naglog preokreta u njihovim ivotima. Efendi-Mita, kao drutveni uzor, nije se mogao odrei svoga novca te ga trai od Tome. Taj moment bio je dovoljan za Tomin preobrat u svog oca, odnosno u pravog gazdu svoje porodice, prije svega, u oima drugih: Opis Tominog vraanja u Tursku, koji je kratak ali vrlo paljivo uraen, pokazuje da je ponaanje Stankovievih likova neto sloenije motivisano nego to nam na prvi pogled izgleda. To to Toma, im poeli da se vrati, odmah trai oevog konja, zatim i oeve izme, predstavlja in sinovljeve identifikacije s ocem: simboliko preobraanje sina u oca.6
Novica Petkovi: nav. djelo, str. 120.
342 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Kao drugu rtvu patrijarhalne ideologije u mom nizu, smatram Jovu iz istoimene pripovijetke. Iako se kao stvarna rtva razotkriva njegova kerka Naca, prema mom miljenju i Jova je, na neki nain, rtva. Naime, cijeloga ivota Jova trai neto, pokuava izgraditi vlastiti identitet, ali mu to u takvim drutvenim okolnostima ne polazi za rukom. Stoga je njegova kerka Naca jako vana za njegov ivot, ivot u kome je neto traio, a nije naao. Njegova ljubav prema kerki je, ustvari, pokuaj pronalaenja u njoj onoga to ne moe kod sebe nai. Za razliku od Sofke koja prije udaje ima ono, Jova ima to. Njegovo to je incestuozna enja koju ima prema svojoj kerki, a koju u takvim drutvenim uvjetima mora potiskivati. Dakle, Jovina neometana, od zapreka osloboena roditeljska ljubav prelazi u jedan oblik nesvesne incestuoznosti, i to jae i jasnije no bilo gde drugo kod Stankovia. Najdublje potisnuta, najneodreenija enja, koju je Jova nalazio tek u nekom glasu, otrgnutom zvuku, i koju je mogao imenovati samo kao to, vodi dakle u najstroe zabranjenu oblast u incest.7 Njegova Naca, kao i mnoge druge Stankovieve junakinje, biva iskoritena te je se on, pridravajui se drutvenih pravila, mora odrei, ali njegovi unutranji nagoni tjerat e ga da se uvijek i iznova vraa svojoj voljenoj kerki. Patrijarhalna vlast moda je uspjela prikriti drutvenu sramotu silovanja ene, udavi je za njenoga silovatelja, ali nije uspjela unititi Jovine unutranje incestuozne nagone. Bizarni i neoekivani postupci Jovini posledica su manevrisanja patrijarhalne svesti da prikrije vulkane nezdrave ulnosti, incestuozne porive, to sve stvara uslov da bogata lepotica zgrei sa slugom, da nastupe histerine krize u Jovi i na kraju doe ludilo i sve to u okrilju patrijarhalne porodine zajednice.8 Trea rtva patrijarhalnog sistema s muke strane svijeta, svakako je Stojan iz pripovijetke U noi. Govorei o elementima modernosti kod Stankovia, spomenuli smo da se junakinja ove pripovijetke nalazi izmeu svoga mua Jovana i mladenake ljubavi Stojana. Osobeno patrijarhalnim drutvima Cveta se morala udati za mua kojeg su joj drugi odabrali, ali je zanimljivo da je i Stojanu nametnuta ena. Dakle, iako je predstavnik racionalne strane svijeta, Stojan nije mogao sam odluiti o tako vanom aspektu ivotu, nego je pod pritiskom oca morao oeniti nevoljenu osobu. Stojan mora oeniti nametnutu enu zarad ouvanja savrene slike svoje porodice, kao i Kosta (pripovijetka Uvela rua), koji nije mogao oeniti Stanu radi socijalnih razlika meu njima. Ovdje navodim i Kostu, jer smatram da je i on rtva patrijarhalnog sistema, u njegovom sluaju olienog u majci. Naini na koji su ova dvojica mukaraca podsjeena na dunost ouvanja porodinog sjaja umnogome podsjeaju na onaj iz Neiste krvi, kada efendi-Mita porazi Sofku svojim olinjalim kaputom. Stojanu je nezamislivo vidjeti svoga oca,
7 8 Ibidem, str. 131-132. Radovan Vukovi: nav. djelo, str. 246.
Godinjak 2010 / 343
4/20/11 1:15 PM
MEHMEDAGI
kao vrhovnog autoriteta da plae: Evo na! Ubij ti mene... ti me ubij! Grcao je starac, a ruke mu, plea, glava, celo telo drhtalo je. Stojan na sve gotov, spreman, samo ne na to njegovu, oevu molbu, trgao se preplaeno: Ne...! prignu se da ga digne, uspravi, ali kad spazi ak i krupne, vrue suze kako iz stareva oka kaplju i padaju mu na ruke, on ustuknu, prepade se i pobee iz sobe.9, dok Kostu, kao i Sofku, majin izgled podsjea da se treba rtvovati za odravanje porodinog sjaja: Tek sada spazih da joj je jo ono staro odelo ali ve ulaskano. Prvi put, ispod bele maramice oko vrata, videh joj neopranu koulju. Prsti ruku joj behu pomodreli i izbodeni iglom. Kao da me neija ruka uhvati za srce i stee ga jako, pa ga onda otpusti te da se to vie rairi i razlije gorinom.10 Iako u njegovim djelima prevladava interes za sudbinu ene, ovi likovi pokazali su nam da je Stankovi znao psiholoki prodrijeti i u svoje muke likove i na taj nain pokuati razobliiti patrijarhalnu ideologiju, odnosno pokazati da se njen utjecaj protee i na muki dio populacije. Ipak, u predoavanju svojih enskih likova Stankovi ide najdalje u razgoliavanju ljudske psihe i nalija patrijarhata. ena je u ovom djelu data sa svima svojim nijansama tjelesne, beskrajno razliite, a ipak jedinstvene ljepote, u sloenostima duha i srca u strogim drutvenim okvirima. Ve po svom poloaju u porodici i drutvu ona je predodreena za pobunu, za bol i tragediju. Ona je ujedno i najsloeniji uzronik poremeaja u mukome svijetu, i u radosti i u kobi. Bila Ciganka kao Kotana ili hadika kao Sofka, ona je tragina junakinja svijesti o sebi i svijetu oko nje.11 Stankovieve junakinje jesu tragine junakinje svijesti oko sebe i svijetu oko njih, ali one nikako nisu i ne mogu biti uzronik poremeaja u mukom svijetu. Pasivnou koja im je nametnuta ene nemaju mogunost djelovanja, odnosno ne mogu mnogo uiniti na izmjeni mukoga svijeta. Naprotiv, muki svijet, odnosno patrijarhalni svijet je taj koji utjee na promjene u enskome svijetu. Takav vid promjen najbolje moemo pratiti na primjeru Stankovievih junakinja, kod kojih dolazi do rascjepa linosti pod utjecajem, s jedne strane, historijskih drutvenih prilika, a s druge, pod utjecajem unutranjih faktora, njihove neiivljene strasti. Dakle, nisu i ne mogu Stankovieve junakinje uzrokovati raspad patrijarhalnog sistema; njegovom raspadu mogu doprinijeti samo historijske prilike, ali i neodrivost njegovih osnovnih zakona. Kao to emo i vidjeti, Stankovi je u svojim djelima, a prije svega u romanu Neista krv, prikazao rodni grad Vranje nakon oslobaanja od Turaka, pri emu je dolo do postepenog raspada patrijarhalnih porodica. U raspadanju duboko ukorijenjenih drutvenih zakona ena je samo jo
9 Borisav Stankovi: U noi, U: nav. djelo, str. 139-140. 10 Borisav Stankovi: Uvela rua, U: nav. djelo, str. 50. 11 Midhat Begi: nav. djelo, str. 97-98.
344 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

jedna rtva u nizu, zbog nemogunosti prevladavanja sukoba izmeu svoga erosa i strogih drutvenih zakona. Nakon susreta sa Begievom tezom o eni kao uzroniku poremeaja u mukom svijetu, zapitala sam se odakle dolazi uvjerenje da je ena kriva za sve loe to se desi u tzv. mukom svijetu. Krenemo li od samoga poetka, odnosno od prie o Adamu i Evi, shvatit emo da se ve tada ena posmatra kao Drugost. Naime, nastala iz Adamovog rebra, iz njegove potrebe za drutvom, Eva se proglaava krivcem za njegovo izgonstvo iz Raja. Istraujui, dolazim do srpskih narodnih pripovjedaka i otkrivam dominaciju brojnih predrasuda o enama. Naime, uz imenice enskog roda uglavnom se upotrebljava pridjev zla, pri emu shvatam da je knjievnost zaista institucija u kojoj je moglo doi do institucionaliziranja potiinjavanja en. Ovdje u navesti samo dvije pripovijetke, Zla maeha i Zla ena, koje ve svojim naslovima vode stvaranju predrasude o eni kao avolskom, hirovitom i osvetoljubivom biu. Naime, u prvoj pripovijeci susreemo se s ustaljenom slikom maehe, koja, prema nekom nepisanom pravilu, mora biti zla prema svojoj pastorci, dok se njen mu pojavljuje u ulozi spasioca svoje porodice. Na drugoj strani, imamo sliku zle ene od koje je ak i avo osijedio. Ove dvije pripovijetke samo su kapi u moru drugih knjievnih djela kojima se stvaraju predrasude o enama, a koje vode njihovom drugorazrednom drutvenom poloaju. Ovo moje malo istraivanje samo je mali doprinos razobliavanju naina stvaranja predrasuda o enama, ali je sasvim dovoljno da shvatimo zato je Begi govorio o enama kao najsloenijim uzronicima promjena u mukom svijetu. Nekoliko puta naznaila sam da je Stankovi jedan od rijetkih srpskih pisaca koji se bavio sudbinom ene, odnosno koji je uspio prodrijeti u najskrivenije uglove njenog unutranjeg ivota. Iako nisu stvarali u istom periodu, pisac koji se, takoer, opsesivno bavio temom ene je bonjaki pisac Abdurezak Hifzi Bjelevac. Za razliku od Stankovia, koji je enu vidio u zatvorenom kunom prostoru, Bjelevac je stvorio tip tzv. emancipirane ene. Meutim, pitanje je da li su njegove ene zaista emancipirane, odnosno ta se podrazumijeva pod tom emancipiranou. Analizirajui njegove romane Melika i Minka, uvidjela sam da su, bez obzira na pieve napore, njegovi enski likovi ostali vezani za patrijarhalni sistem ivota, odnosno nisu se uspjele osloboditi zavisnosti od mukaraca. Tako nam u samom uvodu romana Melika postaje jasno kako Bjelevac vidi enu: Ja gledam preda se u zelenu travu, malo poutjelu po vrhu od velike vruine. Tamo je nekakav predmet! Jedna igla iz kose. Samo je to iza njih ostalo!12 Samo je to iza njih ostalo... da li je mogue da jedan pisac koji se toliko zalagao za emancipaciju ene, kae da je iza nje ostala samo jedna ukosnica? Da se Bjelevac zaista zalagao za emancipaciju ene i njenu slobodu od mukareve tiranije, iza nje bi ostalo barem jedno vrijedno djelo; djelo koje je uinila svojom
12 Abdurezak Hifzi Bjelevac: Melika, Zabavna biblioteka, Zagreb, 1927., str. 243.
Godinjak 2010 / 345
4/20/11 1:15 PM
MEHMEDAGI
voljom, djelo po kojem e je okolina pamtiti, djelo koje e ivjeti i poslije njene smrti. Ovim postupkom, Bjelevac nam je dao do znanja kakav e biti njegov odnos prema eni, ali i prema ostalim likovima u romanu. Mukarca tako prikazuje u okviru imovinskih odnos, kao osobu ija se veliina mjeri prema koliini bogatstva a ne znanja; osobu koja je nesposobna izai izvan okvira jednog patrijarhalnog drutva: Jednog sina kolovao je u Turskoj, gdje je imao blie rodbine, a drugi mu je ostao, moe se rei bez kola, jer je mislio da se veliki imetak Ahmed-bega Srebrena ne moe potroiti.13 Na drugoj strani, enu prikazuje kao osobu zatvorenu iza demira koje su napravili mukarci; osobu nesposobnu da napravi iskorak iz jednog takvog zatvora; osobu koju zanima samo moda, pa su modni asopisi i najea literatura s kojom se susree: Eto, glavno je bilo da proe glavnom ulicom i da vidi jesu li duani kao i juer iskieni i je li togod novo dolo. Navratila bi se u knjiaru i kupila modni list, onako samo da neto nosi kui, a esto se dogodilo da je ve imala kod kue isti broj.14 Bjeleveva ena toliko je emancipirana da dvaput kupuje jedan isti modni asopis, a ukoliko i ode na neku kulturnu manifestaciju, to je samo da bi je drugi vidjeli: Gdjekad bi naredila da se spreme kola, pa bi pola u kino. Kroz itavo trajanje programa morala su kola ekati da se zna da je dola begovica u kino. Dogodilo se i takih sluajeva: tek kad bi komad poeo, ona bi primijetila da je to juer gledala, pa bi nervozno ustala i ne pazei na publiku otila kui.15 Nije potrebno mnogo istraivati Bjeleveve tekstove da bismo shvatili da je upao u onu zamku o kojoj govori De Beauvoir, ali i druge feministkinje. Naime, njegova ena moe spoznati sebe, ali i svijet oko sebe samo preko mukarca i u dodiru s njim. Tako radnja cijelog romana prati potragu ove ene za idealnim mukarcem, koji e moi ispuniti njena oekivanja. Meutim, da li ova ena ili bilo koja druga koju je stvorio Bjelevac moe imati svoja oekivanja? Vjerujemo kako prava enska oekivanja u njegovom svijetu i ne postoje, jer su uvjetovana mukarcima, a Melikina potraga za idealnim mukarcem (ideali ne postoje ni u jednoj sferi ivota, a kamoli u vezi s mukarcima), ustvari je potraga za vlastitim identitetom. Poznato nam je da i Stankovieva Sofka, takoer, cijeloga ivota mata o idealnom mukarcu, mukarcu koji bi joj pomogao da proivi svoju strast
13 Ibidem, str. 245. 14 Ibidem, str. 246. 15 Ibidem, str. 246.
346 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

i tako srui drutvene zabrane. Sofka, kao to znamo, zavrava uvajui ognjite nevoljenoga mukarca, a Bjeleveva Melika samoubistvom, jo jednim inom koji je osoben za ene u takvim drutvima. Za razliku od Melike, koja je imala smjelosti skratiti svoje ivotne muke, njegova Minka zavrava ponizno sluei mua preljubnika. Sve to pokazuje da su i Bjeleveve junakinje naprosto neodvojive od svijeta mukaraca, odnosno da im emancipiranost koju im je pisac dodijelio nije pomogla u ruenju drutvenih ogranienja skrojenih, prije svega, za enu. Oduzevi svojim junakinjama figuru majke, Bjelevac je na neki nain izbjegao predrasudu da su ene jedino vrijedne kao majke, ali je, na drugoj strani, upao u zamku prikazivanja ene koja postoji samo zbog mukih potreba i dok one traju. Ovdje mi se ini zanimljivim uporediti Stankovieve junakinje s junakinjama romana Nove Jelene Dimitrijevi. Naime, Jelena Dimitrijevi pisala je krajem XIX i poetkom XX vijeka i pripadala je grupi postrealista. Za razliku od svoje savremenice Isidore Sekuli, Jelena Dimitrijevi ostala je u sjenci zaborava te je danas gotovo nepoznat pisac. Pisala je lirsku poeziju, bavila se putopisima i pismima, pisala pripovijetke i romane. elja za znanjem pretvorila je Jelenu Dimitrijevi u pravog borca za enska prava, zato je sav njen ivot bio neprekidna pobuna ene svjesne svoje snage da pobijedi orijentalno naslijee, da pobijedi balkanski patrijarhalizam u kojem je ena bila onoliko vrijedna koliko joj je rod vrijedio. Najzanimljiviju sliku o njenom ivotnom angamanu daju upravo sama njena djela. Bila je est i jako cijenjen gost u domovima uglednih Turkinja u Skoplju, Carigradu, Solunu, Niu, pa je tako imala prilike bolje upoznati ivot muslimanki. To iskustvo e kasnije koristiti u svojim djelima. Nakon to smo se upoznali sa osnovnim podacima iz ivota Jelene Dimitrijevi, jasno nam je zato je gotovo zaboravljen pisac. Trudei se razobliiti jednu ideologiju, ova spisateljica otvoreno se suprotstavila vladajuim drutvenim strukturama i tako preuzela rizik da njeno djelo bude potpuno zaboravljeno. Njen roman Nove je ono to me ponukalo na povlaenje paralele izmeu njenoga i Stankovieva bavljenja enskom sudbinom. U ovom romanu Dimitrijevi prati nove ene, savremene muslimanke, ija se savremenost prepoznaje samo po skupocjenom namjetaju uvezenom iz stranih zemalja. Njene junakinje nove su samo po svojim matanjima o boljem svijetu, dok su po svemu ostalom iste kao i Bjeleveve i Stankovieve junakinje ograniene drutvenim pravilima: One ive u Turskoj, a sanjaju o Francuskoj. Svaki dan itaju neto novo i eznu za tim tuim, nepoznatim, dalekim svetom.16 Iz tog razloga jedna od glavnih junakinja ovoga romana Fatma ne eli za svoju novoroenu kerku prosvjeivanje koje je ona dobila. Ona, jednostavno, ne eli uliti lanu nadu svojoj kerki dati joj obrazovanje, a onda je zatvoriti u kune bedeme. Svjesne svoga poloaja, emancipirane ene iz ovoga romana izgubile su iluziju o svojoj slobodi i pomirile se sa sudbinom podreenih bia: Mi emo poi za nekoga koga smo videle kroz reetke,
16 Jelena Dimitrijevi: Nove, Beograd, 1912., str. 23.
Godinjak 2010 / 347
4/20/11 1:15 PM
MEHMEDAGI
videle ga prvi put uoi venanja.17 Jelena Dimitrijevi pratila je sudbinu emancipiranih turskih ena koje mataju o francuskom svijetu, Bjelevac bonjakih muslimanki koje tee ka turskom svijetu, Stankovi sudbinu ene razdijeljenu izmeu vlastitog erosa i drutvenih zabrana, a ustvari su se svi bavili istim pitanjem porazom ene u borbi s drutvenim normama.
Zakljuak
Nakon svega kazanog, potrebno je jo jednom podsjetiti na zakljuke do kojih sam dola interpretacijom knjievnog djela Borisava Stankovia. Kontekstualiziranjem Stankovia u period moderne i interpretacijom njegovih odabranih djel u tom aspektu, pokazala sam da su njegova djela ocrtana modernim krugom. U biti regionalan pisac, vezan za svoje rodno Vranje, Stankovi je uspio u svoja djela unijeti i lirske elemente, postavi, na taj nain, najizrazitiji lirski realist. Tako za njegova djela moemo rei da su po anrovskom odreenju epska sa znaajnim lirskim crtama, a da je kvalitet dramskog, ustvari, novost to svojim djelom unosi u srpsku modernu prozu. Naime, psiholokim poniranjem u svoje knjievne likove, Stankovi osnovnu dramu, glavne sukobe smjeta upravo u same likove, u njihovu unutranjost. Zadirui u svjesni i nesvjesni ivot svojih junaka, Stankovi se pokazao kao vrsni moderni pisac. Osim upuivanja u osnovne odlike Stankovieve modernosti, u svom radu bavila sam se kao osnovnim pitanjem pitanjem postojanja enske i muke strane svijeta u njegovom djelu. Drei se osnovnih postavki feminizma i feministike kritike, pokazala sam da je ovakva formulacija naslova moga rada neopravdana, jer bi to znailo posmatranje ene kao Drugosti, to je u suprotnosti sa zalaganjima zastupnic ove kritike, ali i mojih stajalita. Meutim, s druge strane, interpretacijom odabranih knjievnih djela Borisava Stankovia, pokazala sam da je naslov rada sasvim opravdan s obzirom na poznati poloaj ene u tom kontekstu. ivei na razmeu dvaju sistema ivota, Stankovievi enski likovi, zaista, predstavljaju posebnu, drugu stranu svijeta. Historijske prilike raspada patrijarhalnog drutva i njihovi unutranji konflikti, dovest e do rascjepa linosti ovih junakinja, ali i njihovog propadanja openito
17 Ibidem, str. 40.
348 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

WOMENS SIDE OF THE WORLD IN LITERARY WORK OF BORISLAV STANKOVI Nermana Mehmedagi Summary
Following various theoretical questioning of gender in literature, this paper demonstrates the possibility of implementation this kind of contemporary achievements of science about literature on works by Serbian novelist Borislav Stankovi. Since the women are the main characters in his works, the paper identified very rich material for questioning at this corpus. Key words: Borisav Stankovi, female characters, literary criticism
Godinjak 2010 / 349
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.41.09
Transformacija mitske svijesti u poeziji Vaska Pope i drami Sinie Kovaevia
Nehrudin Rebihi, Sarajevo
Moderna itanja knjievnosti podrazumijevaju i prepoznavanje raznolikih relacioniranja djela savremenih autora i tekstova starijih oblika knjievnosti. U takvim se tenjama esto daju dovesti u vezu djela srednjovjekovnih knjievnosti i knjievna ostvarenja koja su u svojevrsnom intertekstualnom odnosu s njima. Ovaj rad upravo na nain slojevitog itanja palimpsesta pokuava itati djela savremene srpske knjievnosti u intertekstualnom odnosu sa srednjovjekovim srpskim tekstovima, pri emu posebnu panju posveuje transkodiranju preuzetih mitskih matrica. Kljune rijei: Vasko Popa, Sinia Kovaevi, mitska svijest, knjievna kritika
Mutirana mitologija kao nacionalna ideologija

Ali kada su naa drutva u nekim previranjima i proturjenostima, sigurno emo imati mitova za razaranje i mnogih bolesti savremenog svijeta koje e se ovdje prelamati, a to je za pisca koji dolazi izazov. (Mirko Kova) I
njievnost u junoslavenskoj interliterarnoj zajednici u vremenu modernistike i postmodernistike knjievne prakse vraa se tradiciji i njenim mjestima pamenja. Meutim, na samom poetku treba razluiti naine
350 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Transformacija mitske svijesti u poeziji V. Pope i drami S. Kovaevia

na koje se ove dvije knjievne prakse vraaju pojmu tradicije, njenoj mitologiji, i na koncu njenoj historiji. Tako, s jedne strane, modernistika praksa je tradiciju posmatrala na takav nain da je teila njenoj estetizaciji, i ovakvo to moemo vidjeti u poeziji Vaska Pope i Maka Dizdara, dok, s druge strane, postmodernistika knjievna praksa nastoji u potpunosti preispitati tradiciju i njena mjesta pamenja1, na nain da proeispita sve njene konstrukte i metanarative na koje se ona kao takva oslanja, i takvo to emo u ovom radu popratiti kroz dramu Sinie Kovaevia, utoliko prije to Kovaevi i Popa imaju zajedniku temu o kojoj govore iz/na dvije razliite perspektive. Na tragu ovoga nastojat emo pokazati na koji nain se vri transformacija mitova kroz vrijeme u poeziji Vaska Pope, njihovu mutaciju i preobraaj na prijelazu iz prethrianskog u hriansko doba, dok, opet, kod Kovaevia popratit emo na koji nain mutirana mitologija postaje nacionalna ideologija, ali i kao mjesto zvanine kulture sjeanja. Ovakvo to emo pokazati u drami Sveti Sava Sinie Kovaevia, i ciklusu pjesama Savin izvor Vaska Pope. Kada govorimo o ovoj temi, nuno trebamo vidjeti na kojim se osnovama formira recepcija prolosti, koja e u ovom radu podrazumijevati i mitsku svijest, i njena mjesta pamenja. Mitologija, odnosno mit se javlja, kao saznanje, kao i etiko i estetiko2 u vidu samostalnog, u sebi zatvorenog sistema. Na ovakav nain konstruirana koncepciju mita ne treba meriti tuim, spolja postavljenim merilima vrednosti i stvarnosti, nego treba shvatiti njegovu imanentnu strukturu zakonitosti.3 Mit ne treba gledati kao sadraj neke predstave u (hijero/meta)povijesti, nego treba gledati znaenje koje on ima za ljudsku svijest, kao i duhovnu mo kojom on vlada kroz ovjeka. Iako mitsko iskustvo u sebi nosi neto to ovjek moe spoznati iskljuivo u prii, odnosno mitu prie, s tim u vezi iskustvo koje mitska pria donosi je, prije svega, iskustvo koje nije vezano za ovjekovu realnost. Meutim, nesravnjiva sila koja se neprekidno javlja u historiji ljudskog duha je, upravo, dinamika mitske svijesti. Mitsku svijest i njene dinamike kroz povijest itekako moemo uoiti i prepoznati u odnosima slavenske mitologije i njenih historijskih mutacija u kulturi junoslavenskih naroda, ali i u cjelokupnoj svjetskoj kulturi, i kulturama svijeta. Kada je rije o mitologiji i njenim mutacijama u historiji, treba imati u vidu da je mit apsolutno primarna pojava, a historija sekundarna. U tom smislu ne odreuje historija mitologiju jednog naroda, ve obratno, mitologija odreuje njegovu historiju, a to je jo karakteristinije mitologija ne odreuje, nego sama jeste sudbina tog naroda.4 Iz ovoga se moe zakljuiti da je mitologija neto to je nathistorijsko, ije se porijeklo gubi u povijesti, ali kao takva se ne moe ni ponititi, ali ni zaustaviti.
1 2 3 4 Assmann, Jan: Kulturno pamenje, Vrijeme, Tuzla-Zenica, 2008. Ovakvo to Schelling je prenio na mit i mitsku svijest, dok je Kant ovakvo to promatrao kao etiko i estetiko. Cassirere, Ernst, Filozofija simbolikih oblika/Mitsko miljenje, Novi Sad, 1985. Cassirere, 49.
Godinjak 2010 / 351
4/20/11 1:15 PM
REHIBI
Schelling je pripisao ljudsku svijest kao subjectum agens mitologije, odnosno mita. Mit i mitske prie se konstruiraju u jeziku odreenog kolektiva; tako razumijevati odreeni narod podrazumijeva razumijevanje njegove mitologije. Kada je rije o knjievnom poimanju mita, moemo uoiti nekoliko naina referiranja na mit i mitsku svijesti. Prva faza referiranja na mit i mitologiju izriito se vrila u usmenim predanjima i legendama ija je vremensko-prostorna instanca daleko u prolosti, ali, istodobno, takva predanja i legende mogu samo da egzistiraju u mitskom svijetu. Druga faza referiranja je ona koja pokuava da relativizira i kritiki se odnosi prema takvoj kulturi sjeanja5; kao to je istakao T. S. Eliot da svaka tradicija, svaka rasa ima ne samo svoj stvaralaki, nego i kritiki nain miljenja.6 Smisao za prolost ne treba biti u onom domenu da se izriito na nju referira kao neto to je prolo, nego da pronalazi u njoj neto to je i danas prisutno, ono to se iz nje preobrazilo. Knjievnost nee smatrati neprirodnim to sadanjost mijenja, daje drugu perspektivu, dekonstruira, redefinira, relativizira prolost, kao to nee smatrati loim ni to to prolost upravlja sadanjou, ona e pokuati da iz razliitih perspektiva sagleda na koji nain se ovakve mijene oslikavaju na drutvenoj sceni. Kada je rije o odnosim knjievnosti i mita, knjievnost nuno odvaja upeusvojeni motiv mita od njegove teoloke podloge, te tako sebi otvara prostor da mit izvrgne predrasudama i provjerama. Ono to se iz ovoga moe zakljuiti jeste da mit egzistira u metaprii jednog kolektiva ili lokalne zajednice, odnosno njihovoj metapovijesti, a mitoloka bia izrastaju u monumentalna bia ije se mitoloke realizacije mogu sagledati jedino iz teoloke perspektive. Junoslavenski narodi, upravo, egzistiraju u mitolokoj svijesti koja svoje utemeljenje pronalazi u religiji Slavena. Takva mitoloka svijest e metastazirati u hriansku religiju i kulturu, i ona e nai svoj novi oblik kojim e se prilagoditi zvaninom uenju nove religije. U hriansku religiju se prenose oni motivi tipa: oboavanje predaka, odnos prema kolektivu, motivi bogova, natprirodne pojave, kult rtve, obiljeavanje heroja itd. Ovakva motivika omoguava da se konstruiraju novi oblici mitologije koju Schelling naziva hrianska mitologija7. Na ovakav nain ustrojena duhovnost i kultura ni u jednom segmentu svoga razvoja u kvalitativnom smisli ne moe se smatrati zastarjelim, iz razloga to ovakav prijenos motiva u kulturi obnavlja primarna obiljeja na kojima je kultura konstruirana, tako da sadanjost ima kulturnu svijest o prolosti. U fazi hrianske mitologije koja se konstruira, takorei, u historijskom vremenu u sebi nosi transformirane motive starih mitova. Ono to ovu fazu odlikuje je historijska interpretacija dogaaja koji obiljeavaju ovaj oblik mitologije, meutim, ova faza mitologije je podlona razliitim interpretacijama i ideologizaciji. Schelling smatra da graa hrianske mitologije nije priroda nego istorija, naroito udesno u
5 6 7 Usp. Kulji, Todor: Kultura sjeanja, igoja, Novi Sad, 2006. Eliot, Tomas Stearns: Tradicija, vrijednosti i knjievna kritika, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. Kulenovi, Tvrtko: Lektira III, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
352 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

istoriji, kao sfera provienja i moralnih vrednosti, kao simbol sveta, ideja se tu ne pojavljuju kao priroda i bie, nego ovjek i njegovi postupci, umesto obogotvorenje oveka oovjeenje boanstva.8 Na tragu ove Schellingove konstatacije moemo izvesti niz zakljuaka koji su znaajni za dalji dio rada, tim prije to se cjelokupna hijerarhija boanstava i njihova transformacija na junoslavenskom prostoru deavala po ovom principu. Upravo, ovakve principe, ako ih pratimo od mitoloke do historijske transformacije, nuno prati razvoj mitologije na kojoj su se utemeljili nacionalni sveci u pojedinim kulturama junoslavenskih naroda. S tim u vezi knjievnost i njeni anrovi tako imaju za cilj usredsrediti panju na analizu procesa transformacije, hipostaziranja mita kao prelazne ideologije, najsloenije dijelektike forme i sadrine. Tako knjievnost preispitanje ono to se u kulturi ponavlja, simbiozu prolosti i sadanjosti, tako da se prolost osjeti u sadanjosti. Junoslavenska mitologija svoju realizaciju prvotno ostvaruje u religiji. Pisci i ukupna knjievnost je religiju doivljavala u razliitim periodima na razliite naine. Imamo nekoliko faza u odnosu religije i knjievnosti: prva faza je ona kada knjievnost smatra religiju neupitnom, druga faza je ona kada se religija putem knjievnosti poricala ili zabranjivala, trea faza poinje od Defoa kada se uvodi sekularizacija knjievnosti u kojoj religija ne igra veliku ulogu u litereturi. Meutim, kada se uvide svi ovi segmenti koje knjievnost ima prema drutvenim vrijednostima i kulturnim normama, slobodno moemo postaviti pitanje na kojim granicama knjievnost postaje neetina? Kao odgovor nam moe posluiti Eliotova tvrdnja o knjievnosti e se suditi u skladu s moralnim normama. II Na tragu ovih odrednica koje smo postavili nastojat emo sintetskim i analitiko-interpretativnim postupkom dekonstruirati poeziju Vaska Pope i dramu Sinie Kovaevia. Ova dva pisca za temu uzimaju lik ili kult sv. Save. Osnovno polazite za obradu ove teme ovi pisci su pronali u dva momenta, prvi moment je transformacija mita i mitoloke svijesti kroz vrijeme sa svim njegovim/njenim preobraajima. Prvi moment je vidljiv u poeziji Vaska Pope koji rekonstruira cjelokupnu svijest u mitolokom smislu rijei, prati elemente i simboliku koja se prenosi iz slavenske mitologije u hriansku, s jedne strane, dok, s druge strane, on prati percepciju takvih mitskih elemenata u hrianskoj kulturi. Drugi moment je karakteristian da on prati gotov slavensko-hriansko mit o sv. Savi, na drugi, nov nain. Za ovaj moment je karakteristino to da on preispituje ona mjesta gdje se mit, takorei, ohistoriio, i gdje je postao predmet, ne teoloke i mitske realnosti, nego politike i ideoloke uzurpacije. Sinia Kovaevi je postupkom postmodernistike relativizacije i nevjerovanje u metanarative preispitao one se8 Kulenovi, 254
Godinjak 2010 / 353
4/20/11 1:15 PM
REHIBI
gmente kada je religija i mitologija postala ideoloki instrumentarij za ostvarivanje politike moi. Knjievnim postupkom kojim su se koristila ova dva pisca su parodija i ironija, tim prije to ova dva postupka omoguavaju relativizaciju mitoloke i ideoloke svijesti, a samim tim ova dva pisca znaju da se mit, koji je u ovom sluaju ideologiziran, moe dovesti u pitanje jedino ako se uvidi njegova apsurdna strana. Meutim, ono to je vidljivo kod ova dva pisca jeste i to to oni i pojam kulturnog pamenja vide na dva razliita naina. Vasko Popa pamenje vidi u dirkemovskom smislu poimanja kulturnog pamenja, kada se pamenje formira izvan bilo kakvih drutvenih normi, i da je ono sudbinska datost sama po sebi, dok, s druge strane, Kovaevi kulturno pamenje promatra u nieanskom smislu, tj. kada se kulturno pamenje promatra sa stanovita drutvenih normi, odnosno klasne strukture, gdje svaka klasa kulturu pamti razliito. U tom smislu, Kovaevi formiranje kulturnog pamenja vidi kao konstrukte elitistike kulturne norme. Prva pjesma u ciklusu pjesama o sv. Savi je pjesma Savin izvor. Ova pjesma govori o nainima na kojim se konstruirao kult sv. Save, o njegovim poecima i misiji. Poeci njegove misije su izrazito vezani za mitski svijet i mitologiju starih naroda. Takva jedna mitska pojava koju ova pjesma donosi jeste osnova na kojoj se formirao kult o sv. Savi. Ova pjesma donosi niz mitskih simbola od vode, tapa, kamena, vuka itd. Na dnu ove vode Sija biljurna vuja glava Sa dugom u eljustima (Savin izvor) Legende koje govore o mitolokim biima esto navode vuka9 kao boanstvo slavenske mitologije (Dabog)10. Postoji legenda koja govori o tome kako je sv. Sava ivio u planini i hranio vukove11. Meutim, kod starih Slavena vuku su se prinosile i rtve, i vuk, ujedno, predstavlja simboliku predaka. Ono to bih moglo odgovarati tumaenju ove pjesme jeste da je simbolika vuka (hromog vuka koji je bio vrhovni vuk meu vukovima) tumaena u smislu da je se on pretvarao u ovjeka12 (pastira); kao to znamo, svi biblijski sveci su bili pastiri, imali su tap, i uvali stado (narod). S druge strane, simbolika duge u eljustima donosi sliku rtve, s jedne strane, dok, s druge, simbolika duge je promjena, novo vrijeme. U kontekstu ove pjesme simbolika vuije glave bila je osobenost vjerovanja pagan9 Usp. uni, Dragan, Vuija knjievnost: Tradicionalni motiv vuka u srpskoj knjievnosti. Iz knjige: Nacionalizam i knjievnost, Srpska knjievnost 1985-1995, Open society institute, Hungary, 1999. 10 ajkanovi, Veselin, Mit i religija kod Srba, Beograd, 1973. 11 Vidi ajkanovi, Sv. Sava i vuci, str. 319 12 Transformacija vuka u ovjeka je vrena postepeno prvo u ovjeka koji je sjedio na vuku, potom, ovjeka s vuijom glavom, a tek onda u ovjeka. Poto je vuk bio vrhovno boanstvo, njegove transformacije u ovjeka proizvode obogotvorenog ovjeka.
354 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

skog ovjeka, jer je vuk u neko doba preobraen u ovjeka. Ono to se pojavljuje kao simbol poetka ili Savinog izbora je tap, kamen, i voda, to moemo, takoer, povezati s paganskim vjerovanjem. Druga pjesma ivot sv. Save govori o tome na koji nain je sv. Sava postao svetac. Iz ove pjesme se vidi ivot sveca: odlazak od naroda (Gladan i edan svetosti/Napustio je zemlju/I svoje i sebe), mora napustiti roditelje, pojavljivanje mitolokih bia, dobija mitoloke moi (Uzjahao je tap/Vratio se na zemlju/I tu naao i svoje i sebe iz ovog stiha vidimo mitoloke motive: tap13 koji leti). Ovakve mitoloke osobenosti omoguavaju sv. Savi dugotrajan ivot u svijesti naroda, jer je on simboliki predvodnik naroda (okruen vukovima narodom, a sv. Sava vrhovni hromi vuk) ivi bez godina bez smrti Okruen svojim vukovima (ivot sv. Save) Trea pjesma je sv. Sava, i ona govori o njegovoj svetosti. Ona govori o vanjskim atributima sv. Save iz kojih moemo vidjeti da sv. Sava ima atribute kao i svi grki bogovi, naprimjer Hermes. Veina mitskih elemenata koje odlikuju sv. Savu mogu se uoiti kod boga Hermesa i germanskog boanstva Bodana. Ono to se proima koz ovu pjesmu jeste simbolika pijetla, ali i drugi paganskih ivotinja. Na ramenu petao mu plamti U ruci tap premudri peva Pesmu ukrtenih puteva (sv. Sava ) Ono to se u ovoj pjesmi primjeuje je to to se spominje, osim vuka, i druga ivotinja koja se vezuje za pagansko vjerovanje, a to je pijetao. Za pijetla se tvrdi da jeste predstavljao estu rtvu koja je prinoena htoninim boanstvima. On je u grkoj mitologiji bio prinoen bogu Hermesu. Ono to je karakteristino za ovu pjesmu jeste da ona donosi jasan motiv noenja pijetla. Pijetao je kod starih naroda bio noen od boga Mrata. Mrata je bio bog mrtvih. Meutim, za sv. Savu se veu legende koje govore da je i on nosio pijetla. Iz ovoga se jasno vidi transformacija mitova iz paganskih vremena u hriansko doba. Tako ajkanovi kae: da je petao pripadao sv. Savi , odnosno boanstvu koje je on smenio, kao atribut.14 Karakteristina je, takoer, pojava predmeta s arobnim moima, tako est predmet je tap. tap kod sv. Save ima arobne moi: od vrana stvara ovce, bezdunog ovjeka pretvara u kamen. Ovaj atribut je veoma vaan kod htoninih boanstava, u tom smislu on se javlja i kod Hermesa, Hadesa i drugih bogova. arobne moi tapa su pokazivale nadnaravnu mo koju je posjedovao neki bog,
13 Usp. ajkanovi, 385. Vidjeti svekolike simbolike tapa kod sv. Save. 14 ajkanovi, 382.
Godinjak 2010 / 355
4/20/11 1:15 PM
REHIBI
on je bio dokaz njihove boanske naravi (U ruci tap premudri peva15). Takva simbolika tapa javlja se i u hrianskoj religiji. tapom pred sobom Mrak na etvero see Hitne debele rukavice Pretvorene u maketine Na sivu vojsku mieva (Putovanje sv. Save) Na tragu svih ovih osobenosti koje odlikuju paganske bogove, a kasnije i sv. Savu, moe se utvrditi velika transformacija osobina i osobenosti iz jednog vremena u drugo, iz paganstva u hrianstvo. Tako lik i linost sv. Save moemo uporediti s vrhovnim bogom starih Slavena koji se zvao Dabog. Dabog je bio najvei bog (summus deus) paganstva; tako nije sluajno to neke njegove osobine nose kasniji sveci u hrianskom dobu. Dabog je bio, takoer, najvei nacionalni bog, koji je bio zaetnik cijelog jednog naroda; u tom smislu ovakve osobine moemo uoiti i u liku i linosti sv. Save, koji se smatra najveim nacionalnim svecem kod Srba u hrianskom dobu, ali i zaetnikom srpske pravoslavne crkve u religijskom i politikom smislu. Paganska boanstva prije nego to su antropomorfirana u ljude imali su ivotinjske oblike koji su se s vremenom mijenjali. Najkarakteristinije boanstvo naih predaka je bio vuk (Vidi svoju vuju glavu/I na elu ispisan znak), a vrhovni vuk bio je hrom u jednu nogu (hromi Dab). Dabog je bio vrhovni bog vukova, to se moe povezati s predanjima kako je sv. Sava ivio i hranio vukove u planini (I doziva gladne vukove/Sa vrha kruke baca im listove/Pune crvenih dugovratih slova/I belih jaganjaca16). U srpskoj mitologiji ima predanje da se vuk pretvorio u ovjeka s vuijom glavom, a nakon ega je postao bogom sitne stoke. Ovakvo to vidimo i kod sv. Save koji je, prema predanjima, bio pastir, kao i vei broj svetaca hrianske mitologije, ali i biblijski tekstovi govore o svecima koji su bili pastiri, to e docnije prei u simboliku da stado (narod) uva pastir (svetac) (uva belo kameno stado/Na zelenom obronku). Mjesta gdje su boravili paganski bogovi (Dabog) su preteno bila u brdima, bez ljudi, na nekoj nepristupanoj planini. Ovakva simbolika moe se vidjeti i u grkim mitovima, i to da je mjesto Zeusa na nepristupanom mjestu planine Olimp. Meutim, ovakvo to vidimo i kod sv. Save koji je otiao od kue svaki svetac se morao udaljiti u nepoznat prostor od ljudi; prema predanjima, sv. Sava je otiao u planinu.17 (Gladan i edan svetosti/Napustio je zemlju/I svoje
15 Atribut premudri nosi simboliku dokaza, znaka. 16 U ovim stihovima V. Popa postupkom parodije ismijava one koji vjeruju i zalueni svojim uvjerenjima kao gladni vukovi. O funkcijama humora i parodije kao njegovim postupkom vidi u : Bokovi, Aleksandar, Pesniki humor u delu Vaska Pope, Institut za knjievnost, Beograd, 2008. 17 Meutim, prema itiju, on je otiao u manastir. Kasnije emo vidjeti kao se s ovim poigrava Sinia Kovaevi.
356 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

i sebe). to se tie doivljaja svetaca, oni su, prije svega, htonina boanstva, opisani kao starci, pri emu ne treba zaboraviti, prema mitskom vjerovanju, da se starost doivljava kao zrelost i mudrost, ovakvo to moemo vidjeti i kod grkih bogova (opis Zeusa, Hermesa, Hadesa), ali i kod kasnijih hrianskih svetaca koji su stari, iznemogli. S tim u vezi, ovakvo to se moe vidjeti i u hrianskoj ikonografiji, gdje se sveci slikaju kao iznemogli starci s bradom i sijedom kosom. Ovakve opise moemo vidjeti i kod sv. Save. (Oko njegove glave lete pele/I grade mu ivi zlatokrug/U rioj mu bradi/Zasutoj lipovim cvetom/Gromovi s munjama igraju murke). Ono to se posebno namee jeste da su htonina boanstva mogla oivljavati bia i izmijeniti pojave u prirodi. Ovakvo to moe se vidjeti i kod hrianskih svetaca (tako i sv. Sava, naprimjer, lijei bolesti), ovakve osobine su prenijete i na cjelokupno biblijsko kazivanje o Isusu. (Umivanje ovom vodom/ Lei od svake smrtobolje/Gutljaj ove vode /Od svake ivotobolje). Dolaskom hrianstva na ove prostore paganski bogovi su eliminirani na dva naina: nia boanstva i demoni ostavljeni su, uglavnom, na miru. Summus deus eliminiran je u dva pravca: ili kompromisom, kojom je prilikom interpretatio christian prenijela sve njegove funkcije, kao to smo vidjeli, na pojedine velike svece, npr. Sv. Sava., ili potpuno negirani, i, u tom smislu, nainjen je Dabog avo, pri emu su mu se pripisale neke osobenosti avola. Iz ovog dosad predoenog moglo se vidjeti na koji nain se mitovi transformiraju u povijesti ovjeanstva, koji su ti elementi koji se prenose, a koji su ti koji se gube, ta se pamti, a ta ne. III Drugi dio rada e govoriti o onim segmentima kada mitska svijest iz onostranosti mita bude sputena u pojavni svijet, prije svega u historiju. Kada se mit spusti u historijsku zbilju, onda on biva predmetom razliitih interpretacija, prije svega, ideolokih. Drama Sinie Kovaevia Sv. Sava18, upravo razmatra onaj dio ljudske svijesti koja je proizila iz mita, koja je metastazirala i reinterpretirala se, prije svega, za potrebe ideologija vladajuih elita19. U tom smislu, Kovaevieva drama
18 Pozorina drama u etiri dijela i dvadeset sedam slika. Ovom prilikom treba naglasiti da je ova drama prilikom izvoenja bila prekidana. 19 Naime, tvorci junakih pesama (ali drugih kulturnih mitova N.R.) ne polaze od injenica istorijskih zbivanja, ve od njihove interpretacije u crkvenim krugovima gde su prethodno ideoloki stilizovani, tanije cenzurisani ili promenjeni. Na taj nain obraen materijal ulazio je u itija, letopise i usmena kazivanja. Transponovanje kosovskog mita(i svetosavskog N.R.) u poeljnoj nacionalnoj odori vrilo se na poetku preko crkvenih krugova, rodoslova i letopisa, a mitizacija istorijskih linosti i posebno spajanje pravoslavne vere i mitskih predanja odvijalo se u vreme nacionalnih preporoda i ratova postajui neka vrsta herojskog kodeksa ili idejnog stoera nacije. Drugim reima, kosovski mit (i svetosavski mit - N.R.) je u burnim vremenima delovao kao mono sredstvo obuzimanja masa herojskom prolou i pobudom za nova
Godinjak 2010 / 357
4/20/11 1:15 PM
REHIBI
nastaje u vremenu postmodernizma, i ona nastoji proispitati na kojim osnovama se konstruiralo drutveno vrijeme i kultura pamenja. Postmodernistika knjievna praksa daje alternativni nain smislu svijeta, ona, kao takva, istie da postoji vie znaenja i interpretacija stvarnosti, osim to odbacuje formalnu pozitivistiku epistemologiju i gaji nepovjerenje u razum, postmodernizam donosi i nepovjerenje u metanarative. Uostalom, Lyotardova odredba postmodernizma glasi: nemogunost da se vjeruje u metanarative. Na tragu ovih razmiljanja Kovaevieva drama nastoji sagledati drugu perspektivu prolosti na takav nain da interpretaciju o povijesti sagleda iz kritike kulture sjeanja. Meutim, kulturno sjeanje/pamenje sagledano na ovakav nain ne donosi monolitno kulturno sjeanje/pamenje iz razloga to, kada se kultura rekonstruira, postoje, u nieanskom smislu rijei, razliiti vidovi sjeanja na prolost ovisno o klasi koja kulturu pamti. Upravo, na ovim prostorima Balkana kultura je podlona instrumentalizaciji ideologija, prije svega to svaka nacionalna kultura donosi svoje ideoloke interpretacije kulturne posebnosti na dva naina: (1) s ciljem razgranienja od srodnih naroda, i(2) radi predstavljanja svijetu u naroitom misionarskom svjetlu. Ova dva modela mogu se proiriti na jo tri segmenta, to je posebice Kovaevi donio u drami, a to su: (1) objanjenje porijekla nacije, (2) nain njenog opstanka i (3) istorijski rtveni uinak. Takoer, na osnovu ovoga moemo postaviti pitanje na koji nain se mitovi i cjelokupna mitologija interpretira na podruiju Balkana? Paul Kolston20 izdvaja tri naina: (1) izriu samosvojnost (sui generis), (2) o predziu (ante murale), i (3) o starini (witiquitas). U tom smislu, svi ovi segmenti kulturnog razdvajanja sjeanja/pamenja kod razliitih naroda doprinose tome da sjeanja i pamenja budu predmetom razliitih zloupotrebe. Kovaevi, na tragu ovoga, cjelokupnu nacionalnu povijest vidi kao domen razliitih ideolokih i politikih konstrukcija. Kovaevi metanarativnog subjekta iz mita u liku sv. Save decentrira na razliite naine, pri emu kult sv. Save prikazuje kao igru moi za ouvanje vlastitog elitnog poloaja, a ne kao transcendentalnu predodreenost. Ovakva drama je pokazala, u duhu postmodernistike knjievne prakse, da ne postoji metaistina, nego vie istina i interpretacija. Na tragu ovoga, drama Sveti Sava donosi jednu drutvenu priu i historijsku pozornicu borbe za mo oslikane u porodici Nemanjia. Ova drama je apsolutno dovela u pitanje mjesta pamenja kulture, porodicu Nemanji i itije o sv. Savi. Kao to znamo, itije o sv. Savi (Teodosijevo) donosi jednu biblijsku naraciju o sv. Savi, i da je, pritom, cjelokupna njegova misija sagledana iz metafizio-asketske portvovanosti za svoj narod, s jedne strane, dok, s druge, itije donosi naraciju o samosvojnosti i stapregnua. Usp. eri, Gordana, Pr(a)vo lice mnoine: Kolektivno samopoimanje i predstavljanje: mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi, Institut za filozofiju i drutvenu teoriju I. P. Filip Vinji, Beograd, 2005. 20 Drugim rijeima, svaki narod se predstavlja razliit od drugih susjednih naroda, jer je odbranio svoje vrijednosti i duboke korijene, ali i vrijednosti civilizacije (Zapad od Istoka, i obratno).
358 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

rini naroda za koji se sv. Sava, kao takav, rtvovao. Nasuprot ovoga, Kovaevi parodijom na itije o sv. Savi donosi jednu plemiku igru na dvoru, borbu za vlast porodice Nemanjia. Decentralizaciju subjekta metanarativa Kovaeviu je omoguila igra jezikom, tako da likovi koji su u drami ive u razvratu, hedonizmu, a ne kao likovi s potpunim moralnim i etikim samoosvjetenjem. U tom smislu, Kovaevieva drama donosi onaj segment drutvenog ureenja kada za ostvarivanje politike moi elite za manipulaciju uzimaju religiju21, iz razloga to u religiju nema sumnje, ali i to to religija, kao takva, u najirem smislu rijei, dri pod kontrolom najvei broj drutvenih masa. Ono ime Kovaevi u prvi mah izaziva ok kod itaoca jeste apsolutna demistifikacija sv. Save i porodice Nemanji, pri emu iz biblijske naracije sputa u jezik drutva, jezik koji je prost bez ikakve uzvienosti22. Rastko: Stefan se razgaio i gologuz juri slukinje oko stola, ostali podriguju i podvriskuju Meutim, ova drama sagledava i one segmente unutarporodine borbe za vlast u porodici Nemanjia. Ovakvo to se pojavljuje nekoliko puta u toku drame. Lik koji vodi cjelokupnu dramu je Starac23 koji manipulira likovima, ali i u svom misonarskom smislu Starac predstavlja mudraca koji razrjeava enigmu oko suprotstavljanju kolonizatoru, tj. Osmanskoj carevini. Starac: Nee pomoi maevi i buzdovani. Ovi se azijatski skakavci ne mogu maem zaustaviti. Njihove se enke poraaju na konjima, kote po dvoje-troje, kod njih trudnoa traje po dvanajest dana. Tu nema spasa. Mislim, na spas od maa. Zatre nas ko ovce detelinu. Ako se dotle sami ne potamanimo. Razume sinovac. Ouvati vlastitu mo porodica Nemanjia uspjela je politikim dogovorima ss crkvama meu kojim se nala: istonom prvoslavnom, pod ijim su patronatom bili, i zapadnom katolikom, koja se u to vrijeme irila. Ovakvo to se moglo jedino ouvati uzajamnim enidbama i povezivanjima s razliitim centrima moi. Simbolika enidbe karakteristino se vee uvijek za elitistike norme i kulture u onim sluajevima kada vladajua elita izgubi poloaj u drutvu, i da bi sauvale svoj elitistiki karakter one se ene meusobno, i porodino se veu. Takoer, ova drama donosi neke historijske injenica, ali ih sve predoava iz jedne druge perspektive. Sava: Moramo se to pre osamostaliti, to pre. I crkveno i svetovno. A onda prosveivati. Poumirae od uge i tripera pre nego to Turci i stignu do granice. Sve je stric bio u pravu, sve. Nije vreme za kovanje maeva, od njih spasa nema. Kontrolu i vlast na podruju Srbije Nemanjii su ostvarivali na razliite naine, prije svega istjerivanjem hereze /bogumila/, sklapanjem brakova s Rimljanima, i to da bi ouvali svoje intrese u sluaju prodora Turaka s istoka. U tom smi21 Louis Althusser u tekstu Ideologija i ideoloki aparati drave (1971) govori o instrumentalizaciji religije u svrhu ideolokih manipulacija, odnosno o ideologizaciji religije. 22 Ovom prilikom je naveden blai primjer za ilustraciju od onih koji se nalaze u drami. 23 Simbolika starca kao mudraca.
Godinjak 2010 / 359
4/20/11 1:15 PM
REHIBI
slu, u ovoj drami moe se vidjeti na koji se nain cjelokupno kulturno pamenje formira unutar vladajue elite, a da, pritome, svekolika drutvena zajednica samo biva izmanipulirana. Meutim, i vladajui centri moi, prije svega crkve, katolika i pravoslavna, ele da ouvaju mir na granicama carevina/religija, zato pristaju na sve zahtjeve Nemanjia, a Nemanjii vide svoju posebnost kao posrednika u politikom smislu. Patrijarh: Ni preterana skromnost nije ba uvijek vrlina. Moete li vi spreiti irenje katolicizma u Srbiji? Moete. Ako ste se reili bogumila, koji su, tamo kod vas, ve pustili korene, moi ete i ovo. Tada ste leili, sada spreite i gotova stvar. Za ostavarenje vlastite politike moi Nemanjiima je bila potrebna apsolutna kontrola nad stanovnitvom. Takvo to, u vjerskom smislu24, bilo je mogue jedino odvajanjem od grke autokefalne crkve. U ovoj drami sv. Sava je prikazan kao politika figura koja je manipulirala i lanovima svoje porodice, i ostalim centrima moi. Meutim, kada se u elitnoj porodici pojavi neko od njenih lanova ko opstruira porodine ciljeve i vrijednosti, oni su bili ubijani25, ovakvo to je vidljivo i u ovoj drami. Na koncu, sv. Sava krunie Stefana Prvovenanog za kralja Srbije, i proglaava autokefalnom srpsku crkvu, a njegova smrt, kao to sam kae u drami, mora nositi mistini i rtveni karakter. Sava: Ostala je jo samo autokefalnost crkve i srpski arhijepiskop. I onda smo zavrili. Onda e stvari ii svojim tokom. Kad budem vidio srpsku crkvu i srpske episkope, onda samatraj stvar gotovu. Sava: (obraa se patrijarhu) (...) ako srpska crkva u najkraem roku ne bude autokefalna, Vizantija e se uskoro graniiti sa Vatikanom. Imaete, s jedne strane, na granici Turke na drugoj pokatoliene Srbe. Sava: Jedino te u ovom trenutku moe proglasiti kraljem je papa. Od Grka i patrijarha krunu nee dobit nikad. Oenit e Anu Dandolo, erku venecijanskog duda. Konano, na osnovu ovih nekoliko primjera vidljiva je u drami politika uloga sv. Save. Na tragu ovoga moemo zakljuiti da kod ova dva pisca vidimo razliite interpretacije lika i linosti sv. Save, tim prije to Vasko Popa sv. Savu sagledava na mitolokoj razini u kojoj se moe vidjeti da su njegove pojedine osobine u vezi s paganskim bogovima i htoninim boanstvima, s jedne strane, dok s druge, Popa je pokazao na kojim osnovama se vri mutiranje mita i mitske svijesti. Kovaeviev osvrt na ovu problematiku, kao to smo vidjeli, zahvatio je
24 poev od vremena kada se politika pretvarala u teologiju, ideologija u liturgiju, a istorija u poeziju, u vreme kad je ovek bio mnogo blii zemlji, a zemlja nebu., eri, str. 25 (fusnota) preuzeto iz djela B. Bojovi: Geneza kosovske ideje u prvim postkosovskim hagiografskoistoriografskim spisima. U zborniku Kosovska bitka 1389. godine i njene posledice. Beograd, 1991., str. 28 25 U drami lik Radoslava koji eli da se srpska crkva vrati pod okrilje grke crkve, ali i da se vrati grki jezik. Sava mu izmanipulira bratom i on ga ubije zbog prijestolja, tj. da ne naruava Savin koncept srpske drave i crkve.
360 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

onu fazu kada mitsko u liku i linosti sv. Save postaje sferom historije, tanije ideologije. Tako da se ova dva pisca nastavljaju jedan na drugog na nain da Vasko Popa problematizira metafiziku stranu konstruiranja lika i linosti sv. Save, a Kovaevi onu stranu historije koja je ideoloki i politiki konstruirana
LITERATURA: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Assmann, Jan, Kulturno pamenje, Vrijeme, Tuzla-Zenica, 2008. Bokovi, Aleksandar, Pesniki humor u delu Vaska Pope, Institut za knjievnost, Beograd, 2008. Cassirere, Ernst, Filozofija simbolikih oblika/Mitsko miljenje, Novi Sad, 1985. ajkanovi, Veselin, Mit i religija kod Srba, Beograd, 1973. Dereti, Jovan, Istorija srpske knjievnosti, Neolit, Beograd, 1983. eri, Gordana, Pr(a)vo lice mnoine: Kolektivno samopoimanje i predstavljanje: mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi, Institut za filozofiju i drutvenu teoriju I. P. Filip Vinji, Beograd, 2005. Eliot, Tomas Stearns, Tradicija, vrijednosti i knjievna kritika, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. Erich Fromm, Pojam povijesti, iz knjige: Dogma o Kristu /Bit ete kao Bog/Psihoanaliza i religija, Zagreb, 1986. Foucault, Michel, Historija i historinost ovjeka, iz knjige: Rije i stvari, Beograd, 1971. Kulji, Todor, Kultura sjeanja, igoja, Novi Sad, 2006. Kulenovi, Tvrtko, Lektira III, Svjetlost, Sarajevo, 1988. Nora, Pierre, Kultura pamenja i historija,Tehnika knjiga, Zagreb, 2006. Popa, Vasko, Izabrane pesme, Beograd, 1978. Walker, Thomas, Futures Research Quarterly, 1996., prev. Ognjen Strpi (Postmodernizam i prouavanje budunosti uni, Dragan, Vuija knjievnost: Tradicionalni motiv vuka u srpskoj knjievnosti. Iz knjige: Nacionalizam i knjievnost/ Srpska knjievnost 1985-1995, Open society institute, Hungary, 1999.
Godinjak 2010 / 361
4/20/11 1:15 PM
REHIBI
TRANSFORMATION OF MYTH CONSCIOUSNESS IN VASKO POPAS POETRY AND SINIA KOVACEVICS DRAMA Nehrudin Rebihi Summary
Modern readings of literature imply the recognition of different relationships of contemporary authors works and texts of older forms of literature. In such tendencies, we can often connect works from medieval literature and literary achievements which are in specific inter-textual relation with them. This paper, in a way of multi-layered reading of palimpsest, tries to read works of contemporary Serbian literature in intercultural relationship with medieval Serbian texts, and beside this, paying special attention to trans-coding of taken myth matrix. Key words: Vasko Popa, Sinia Kovaevi, myth consciousness, literary critics
362 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
PRIJEVODI
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
UDK 821.163.43*-1 (082)
Poezija Bonjaka Sandaka na orijentalnim jezicima: (izbor)
Priredio: Sead emsovi Filozofski fakultet, Sarajevo
Ahmed Vali Novopazarac (1564-1599)

(XXXII) Savjeti Aklu od ejha Ilhama da ne postane rob i sluga strasne elje
Majstor govora to mudrosti sipa ejh lijepe rijei koji savjete zna. Govornik na mjestu za okupljanje i izlaganje U ovoj melodiji ovako otpoe obznanjivanje Kako padiah imae u to vrijeme Jednoga ejha kojeg drugi ljudi slijede Nou Boga spominje, danju posta je Slino nebesima stalno u poslovima je Prah sa njegova praga surma je za ljude dobre Tad na glavi njegovoj pravac kud se svako pleme okree Izgraen je njegov dvor mali i izvana Pun svjetlosti mali otvor srca njegova Godinjak 2010 / 365
4/20/11 1:15 PM

Uz znanje nutrina ista njegova, svakog trena Ogledalo to ukazuje na slike iz ovoga svijeta Onaj to drijei vor na stranici svijeta nevidljiva Poznavatelj simbola tajne u koju se ne sumnja I po bogobojaznosti i vezanosti za vjeru poznat je I jo odjeom siromatva uljepan je Vladanja hrabroga, onaj kome je ljudskost navika Srca prosvijetljena, koji istinu zna, istinu promatra Njegov jezik klju vrata nade je Ogledalo spoznaja njegova tekija je Mjesto smiraja njegova prostor kosmosa On vladaru ovog svijeta potrebe ne predoava Ne ovisi o ljudima koji trae duhovno stanje Zbog odustajanja od dunjaluka, on tad na glavi posjeduje Ugodna ponaanja, prijatnih osobina, dobra imena ejhovi ga nazivaju llham (Nadahnue) od Boga uo je kako je vladar svijeta ovoga Postao prijatelj strasti i silnih elja Sa Peharom pia tad razgovarao je A mladii uenici za ejha ga uzee S ljudima istote /duha/ on se druie Sa prijateljima strasti stalno bijae Mastionicu otvori i pero uze Tako za Akla pismo napisao je: Da li je odgovarajue da, o ti to svijetom vlada Za jednu ili dvije udnje svezan bude S promjenom slavljenja Boga u rije i sviranja Sa postom i u ime proteklog klanjanja namaza
366 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

O vladaru, ti pazi, ne odustaj od abdesta Ne izlazi iz poasti vode s lica koja ti je na rukama Ako zbilja od mene trai savjeta Odustani od prijatelja smutljivaca Otkako ti se preprijei ovo stanje Sav svijet skupa ulae albe: Mjesto gdje se sedda ini on je bacio Tespih je posve naopako iskrenuo! Otkako si se njima usprotivio jednog trena Od tebe su ruke digli ljudi ovog svijeta Na ovom svijetu smutnje brojne nastadoe tete na kraju u brojne gradove stigoe U pismu i ukratko i potanko sve Od izlaganja evo i ovo stie Namjera, pak, nek je vjera i vjerovanje Da bi upravljao ljudima smutnje Da bi ponovo zadobio svoje prijestolje Da bi kao zapovjednik doao do pravde Hrabar je onaj ovjek to stid posjeduje Koji uz poniznost ima samopotovanje! Kad do Akla ovo pismo stie Zadovoljan bijae onim to ejh izree U srcu njegovome svjetlo upute se zapali Sretno oko njegovo iz sna se probudi Naredi vladar visokoga stupnja Pogledom sviraa tad pogleda u Naja Def sa udarcima zajeca Na to ponienje eng zakuka
Godinjak 2010 / 367
4/20/11 1:15 PM

emov jezik uhvaen, presjeen bi Na vratima mejhane Dam (Pehar) objeen bi Na sjedeljci nikoga da sjedi ne bijae aa se okrenu, ponudi za skupove Uhapeni bijahu Nazar, Hajal i Nagme Ljudi ovog vremena prkositi otpoee Vladar svijeta rasrdi se Jo i Dil bijae svezan u okove Noga mu zlatnim lancem svezana Zbog odvajanja dua mu tuna i iznemogla Nakon ovog proe dosta vremena Niko se ne zauze za Dila (S osmanskoga preveo i prepjevao: Adnan KADRI)
Ahmed Gurbi (roen krajem 17. ili poetkom 18. vijeka)

*** Znaj da je Bosna domovina moja Novi Pazar rodni grad je moj Narod gazija i ljudi ponosnih, Boga jednog znaju, namaz ne putaju Narod na, grad, djedovinu nau, Uz dopust Gospodara ovo zborim: Allah nek sauva tren ja ovaj elim Da od tuge svake narataj zatiti... Zemlja Bosna zaviaj je moj svi ljudi svijeta ovo ime znaju 368 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM

Gazija sredite, to je Kad mast prelije, sablja vodu pije... eher moj sred Novog Pazara je Ko u ulistanu bulbul zasjeli je Ko pupoljak neprocvali U sparini takvoj na mah ja oednih Ko voda bistra to spokojno stoji Sa mnogo dana u godini snjenih Hal moj u stvaranju neobian posta Bolnom ti se ini, i zdravi da jei Tok vremena najzad, trenutku je jamac Vlasnik uspravljeni sam na svom vatanu. *** Pogledi svih pravovjernih, k o alhemija su, Onaj ija je ljubav potpuna, ko more je Onaj to do obale stie mudar je Put pravednih pred Bogom ko san je Ko se u besjedi zaljubi obavezan je Pravedan i odan ko je ko uenjak on je Stihotvorac me domaim traen, Gurbi Me budake, ko s koprenom tiica je. *** Ni trenutak ne dospijeva u drutvo voljene Ko ne prosipa vino-suze. Znaj, da niko ne moe da vidi abu Ko svoje lice ne uprai na tom putu. Ne moe svako da nie kao perle rijei I pravo reci, svako ne moe otii kao Gurbi, Niti moe da pretvori u cvat ruevine srca Onaj koji do temelja ne srui vlast tijela. (S osmanskog preveo i prepjevao: Redep KRIJELJ)
Godinjak 2010 / 369
4/20/11 1:15 PM
Ahmed Hatem Bjelopoljac (umro 1754. godine)

Gazel XII
Za blizinom Njegovom uzaludna bijae moja molitva Uznemiri se ljubav poput lahora u sutonima. Kad ugleda tmice meu nama Poput svijee svjetlom i uputom on zatrepta. Kada poelimo s vama se sastati Mi za vama tragamo u udnji. Tragamo za madeom na obrazima Poput onoga to u tami boji se svojega koraka. Kad ukrasi crtu Lica svojega Ona se pokae poput sjene na eravicama. Murid ejhu titi srce Kao to oi moje mue zablude duine. Pitaj Hatema kako se o ljubavi sklada Jer u poeziji njemu nema ravnoga.
Gazel XIV
Hiroviti ovjee, pusti sudbu da vreba iz prikrajka Ako ima elju, strpljiv budi ili sagaj u nemirima. Do ljubavnog sjedinjenja vodi nas udnja Njega ostvaruju oni koji su sebe savladali i ija dua je savrena. Ako se ne boji treptaja niti pogleda zanosna Dosegnut e visine i ostvariti ono to ti je dua eljela. Rosa cvijet ukraava i ini ga Poput vene na obrazu to zlatom je nagizdana. Kad ugledaju njen odraz u ogledalu Iz elje za njom sve blagodati nijeme postanu. Samo se srcem moe postii ljubavno sjedinjenje Do njega se ne moe stii lahko i bez tegobe. Da li onaj ko o Hatemu pie stihove Moe to uiniti lahko i kako dolikuje?
370 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Poezija Bonjaka Sandaka na orijentalnim jezicima: (izbor) Gazel XXIII

Pokuah se s njom sjediniti kroz Onoga Koji sjedinjava sve Ali ona mi kaza priu o zaljubljeniku koji propade. Ne misli kako mjehurii krue sred pehara Ve se njegova pjena natopila otrovima. O umni skupe, ljubav to dragulj je Ne korite one to nedolino ponaaju se. Iz oka mi tee krv to srce pusto prekriva. Tako se suzama postie istoa i bistrina. Ne pitaj kome podarih svoj zanos i predanje. Za to kriva je patnja, pa, pitaj o onome to izmuilo me. Da nosimo u sebi sjeanja ezelska ne bi bilo poricanja Ne bismo bili slijepi i nemarni i tako daleko od sabura. Podarite oprosta dostojna ovim stihovima Tragovi greaka ne mogu zaobii ak ni Hatema. (S arapskog preveo i prepjevao: Mirza SARAJKI)
Gazel na harf t (IV)

Svjetlost ljepote njene (i) pogled koji ee za mene isto je I svijea i krilo leptira za mene isto je. Nevoljnom se ini da srea ima samo boje dvije Ali u oima mojim i crno i bijelo isto je. Sve dok mi sunevi cvijet zlatni sudbinu okree Palata bajna ili kuica trona za mene isto je. Treba povui skute koulje svoje pred svijeom pronicljivosti Stoga koulja Jusufova kao da je Jakubova, za mene isto je. Sa strana svojih svijea kroz nabore svjetlost daje Osmijeh drage na rubinskim usnama za mene isto je. S ovim kragom ispranjenim sva bol nesta, poput praine da postanem i ruina naputena, (pa) svejedno mi je. Onom ko ne vidi, kakva mu korist oima od sunca i mjeseca Jutro i veer, tuincu su poput ogledala, a meni svejedno je. Godinjak 2010 / 371
4/20/11 1:15 PM
Pla oblaka je poput hrane koljki carskoj A suza krupna i biser carski za mene isto je. Ako se od odraza trepavica mojih na licu joj nemir pojavi Ne alim se to i kosa i ealj za mene isto je. Zarad bena i uvojaka zahvala zikrom ne pristoji Ptica sam izmuena, to joj zamka i zrno isto je. Izmuen sam dobrim i loim kao tespih nanizan od vorova Sve to se desilo i trebalo je, zalud pria, isto mi je. Od razoarenja svijesti me priziva Onaj to svijet poji Devet aa je, svijetle ili ne, isto mi je. Pohvalu u da izreknem o stilu Hatema, znalca, uenoga Ovdje sam se za njim poveo, stoga mi svejedno nije.
Gazel na harf sad (XV)

Igrati se promiljanjem sa iskrenou je nespojivo Pobonjae, iskrenosti nije blisko licemjerstvo! Tamo gdje su ljudi, tu su zavist i neprijateljstvo Hajde, doi iskrenosti u ruine, u srce moje tuno. Kada e se nadahnuti spoznajom kojoj tei sufija Ej ti to ne razmilja i iskrenost zapostavlja. Dobro koje ini u aci je ko eravica Ej ti bez licimjerja, nakit nek ti bude iskrenost. Poput ogledala ne trpi ni dragulj neistou Iskrenost ne trpi bilo kakav cilj i namjeru. U svom ivotu to god e dobra kome uiniti Hateme, u ovoj dolini iskrenost kao vodi dosta ti.
372 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Gazel na harf zad (XVI)

Kad igla pomrine svoj cilj iskrenou ne postie Ni zakrpa spletkara iz mora niskih namjera izroniti nee. Ima li ita slae od onog to zbori onaj papagaj njeni Koji drugog cilja nema do slike svoje u ogledalu svijeta. Svako ko bol srca iskusi, na koncu radost kua Svira naja prije svirke prvo dah vjeba. Duboka enja to me stee nee mi srce ogorati Cilj moj to mu teim poput rue je neotvorene. Bez pretvaranja i poze, ba slast je u ovoj nadi Ne znam, Hateme/na koncu, emu onda slast sastanka? (S perzijskog prevela i prepjevala: Sabaheta GAANIN)
Godinjak 2010 / 373
4/20/11 1:15 PM
UDK 94 (497)
Mitovi i rijei
Paul Garde
alkanska historija, a naroito historija naroda Junih Slavena, najee se predoava itaocu, a koji nije specijalista, kroz jednostrane spise. Svi narodi su razvili historiografsku tradiciju, ponekad mitsku, i uvijek selektivnu, nespojivu s historijom svojih susjeda, i stvorili su odgovarajuu terminologiju. Brojni zapadni autori, ponekad i oni jednostrani, ali ee neosjetljivi na jednostranost njihovih izvora, ponavljaju te neobjektivne prezentacije. Dekodiranje te vrste tekstova (ista propaganda ili nauni sastavi) jeste neophodno za kritiki pristup historiji naroda i drave koji su se skupa formirali u vremenu od tri etvrtine stoljea: Jugoslavije.
Kako itati historiju Junih Slavena
Rekonstrukcija historije: Mitovi

Balkan je samo do XX stoljea poznavao jezika ili konfesionalna grupisanja koja nisu imali ni jasnih granica ni pretenzija na ekskluzivnost, oznaavali su se promjenljivim imenima i nisu ni razmiljali da uspostave drave. Od epohe romantizma poinje nacionalna integracija1, koja podstie izbliza svaku osobu da se odredi prema jednoj i jedinoj naciji, traei njenu nezavisnost i njene granice. Te nacije se ograniavaju prema razliitim kriterijima, isto lingvistikim (slovenski, albanski, madarski itd.), jeziko-konfesionalnim (Srbi, Hrvati, bosanski muslimani), ili lingvistiko-teritorijalnim (Makedonci, Crnogorci).
1 Na ovom konceptu vidjeti Dragu Roksandia, Srbi u Hrvatskoj, Zagreb, Vjesnik, 1991, naroito str. 79-82 Prema modernoj naciji ; Mirjana Gross, Osnovne karakteristike hrvatskih ideologija za nacionalnu integraciju prije Prvog svjetskog rata. Revue des tudes Slaves. LVI (1984). 3., str. 373-386.
374 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Mitovi i rijei Daleka prolost

Ali briga ideologa je da pokau buenje nacionalne svijesti to je mogue dalje u prolost. Svaki stari dogaaj se pripaja jednoj nacionalnoj historiji. Isto je tako i s otporom protiv Turaka. Za Srbe, bitka za Kosovo (1389), koju slavi narodna poezija, glavna je injenica njihove nacionalne historije, dok su hrianski borci imali razliito porijeklo, i da jedino francuski hroniar Philippe de Mzires, koji je govorio o toj bitki, smjeta je u dijelove Albanije.2 Isto se tako odnose Hrvati u vlastitoj historiji odbrane Sigeta protiv Turaka 1566., koja se uzdie kao isto hrvatski oruani in u operi Ivana Zajca Nikola ubic Zrinski (1876)3, dok ta epizoda smjetena u Madarskoj prvo je proslavljena u maarskoj pjesmi.
Teritorije
Nacionalno pripajanje prolosti otvara put pripajanju teritorija, koje se ini u ime prolosti. Svaki narod polae pravo na odreenu i pojedinanu regiju onim to on naziva svojim historijskim pravima: dovoljno je da se odabere u dugakoj historiji favorizovani trenutak, ma kako bio kratak, u kojem je ta odreena regija bila posmatrana kao da je pripadala tom i tom odreenom narodu, ili da ju je on naseljavao. to se tie primorskih regija (Dubrovnik) i njihovog zalea (Hercegovine i Crne Gore), Srbi i Hrvati4 napadaju srednjovjekovnim epigrafima. Prvi podsjeaju da, prema Constantinu Porfirogeneetu (De administrando imperio, X stoljee) ,Srbi su se irili do rijeke Cetine (blizu Splita)5, drugi citiraju latinsku hroniku popa Dukljanina iz X11 stoljea po kojoj Crvena Hrvatska ide do Diraciuma u Albaniji.6 Oko Bosne se polemie da bi se saznalo da li su preci dananjih Muslimana, prije prelaska na islam, bili pravoslavni, teza srpska, katolici, hrvatska teza, ili bogumili, teza samih Muslimana, a koju priznaju takoer i neki Hrvati. Implikacije: prema prvim dvjema tezama, ustvari islamizirani Srbi ili Hrvati, bili bi potomci otpadnika, to stvara prezir prema njima7; prema treoj, oni bi oduvijek
2 3 4 Citirano prema Nenadu Fejiu, Philippe de Mzires i Srbi. U : Jugoslovensko-francuski odnosi - Rapports franco-yougoslaves. Belgrade, Istorijski institut, 1990., str. 22. Danas se predstava tog djela u Zagrebakoj operi zavrava razvijanjem velike hrvatske zastave. Podrazumijeva se da se u ovom lanku termini Srbi i Hrvati, itd. upotrebljavaju skraenicama, da bi se oznailo, prema sluajevima, neke autore, brojne osobe, vlastodrce, itd. koji pripadaju narodima koji se razmatraju. Vidjeti npr. Slobodan Milanovi i Petar Kaavenda, Vekovi Srba. Srbi, Srpske drave i zemlje, Dankomerc, Gornji Milanovac. 1992., str. 10. S. M. Stedimlija, Crvena Hrvatska. Split, Laus, 1991., str. 12 (1. izd 1937). Od Splita do Duireciusa ima 400 km. Muslimani daleki potomci Srba koji su primili islam da bi stvorili karijeru u otomanskoj upra-
5 6 7
Godinjak 2010 / 375
4/20/11 1:15 PM
GARDE
postojali kao zasebna zajednica, i njihovi preci bi bili oni koji se odupiru dvjema hrianskim crkvama. Dokumenti ne doputaju priklanjanje jednoj ili drugoj od ovih teza, nego pokazuju konverzije u svim pravcima.8 Svaa o pravu starijega u naseljavanju Kosova izmeu Srba i Albanaca je dobro poznata. Srbi istiu pripadnost ove regije carstvu cara Duana i umjetnikom blagu njenih pravoslavnih manastira. Albanci se pozivaju na svoje ilirsko porijeklo9: ako su direktni potomci od Ilira, onda su doli na ovo podruje mnogo prije Slavena. Svaka epizoda demografske historije regije, dvije strane trijebe .10 to se tie Makedonije, znaju se rivalske pretenzije Grka, Bugara, i Srba, i konano, samih Makedonaca.
Skoranja historija
Moderna historija je, takoer prostor oprenih interpretacija. Primjer: kada je poeo antagonizam izmeu Srba i Hrvata? Srpske publikacije stavljaju akcent na Drugi svjetski rat i masakriranje Srba od hrvatskih ustaa. Hrvati insistiraju na opresivnom karakteru koji je za njih imao prethodni monarhistiki reim, sa srpskom dominacijom u Jugoslovenskoj dravi i diktaturi kralja Aleksandra. Neki srpski historiari stavljaju tako u prvi plan diskriminaciju ije su rtve oni bili u Hrvatskoj od njihove imigracije u XV1 stoljeu11. Ubistvo hrvatskog voe Stjepana Radia 1928. od crnogorskog izaslanika, kao i ubistvo kralja Aleksandra 1934. na podstrek hrvatskih ustaa su dvije neosporne injenice: prvo je prije istaknuto u hrvatskim pisanjima, dok srpski autori insistiraju na drugom.
Drugi svjetski rat

Masakri 1941.-1945. su, naravno, jedna od najvie goruih tema. Malo autora uzima u obzir objektivne podatke koji se spajaju i koji nude dva statistiara, jedan Srbin, a drugi Hrvat, koji su radili odvojeno12 . Srpska historiografija je
vi, pie Hubert Vdrine, Svjetovi Franoisa Mitterranda, Paris, Fayard, 1996., str. 632. Poto Muslimanima pripada 44 % stanovnitva, zamilja se pletorina uprava ( veinska uprava). 8 Cf. John Fine, The Bosnian Church. A New interpretation, New York, Columbia University Press, 1975. 9 Traiti od Albanaca da se ne mijeaju u historiju (u vrijeme kad je drugi evociraju kako mogu bolje)da uope ne evociraju ...njihovo ilirsko korijenje njihovu dvohiljaditu ugraenost na ovim podrujima gdje su danas, to bi bilo kao traiti od jednog od protagonista jedinstvene bitke da baci svoj tit u trenutku dok drugi mae sjeivom, Ismal Kadar. Predgovor knjizi Ibrahima Rugove, La question du Kosovo. Paris, Fayard, 1994. str. 18 10 Za nauno stavljanje u arite o tim pitanjima, cf. Michel Roux, Albanais en Yougoslavie. Minorits nationales. Territoires et dveloppement. Paris, Maison des Sciences de lhomme, 1992. 11 Cf. Vassili Krestitch, Vasilije Kresti, Un peuple en otage. Les serbes de Croatie face l tat croate. Lausanne, L ge d homme, 1992. 12 Bogoljub Koovi, rtve Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Nae delo, London, 1985:
376 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Mitovi i rijei
prekomjerno napuhala ili uveliala broj srpskih rtava: 700.000, 1 milion, 1,5 milion...13, brojke koje su u kontradikciji s najoiglednijim demografskim podacima, ali koji su uveliko prihvaeni u Srbiji i veoma obilno raireni u inozemstvu. U isto vrijeme, masakri koji su srpski etnici izvrili nad Hrvatima i naroito nad Muslimanima su umanjeni, opravdani14, ili jo jednostavnije, utiani. Sa hrvatske strane, masakri koje su izvrile ustae, nisu otvoreno poricani. Ali su utiavani svaki put kada je to bilo mogue, i pokuava se dokazati da su samo bili brzi odgovor na srpska nasilja izvrena poetkom rata. Stavlja se nasuprot akcent na masakre koje su izvrili etnici i isto tako i partizani, naprimjer, onaj blajburki koji je nainio na hiljade rtava, naroito hrvatskih, u maju 1945. godine na austro-slovenskoj granici15. Stoga svaki se narod sam uvjerava da je bio rtva. Titov reim se u vezi s tim pitanjima odnosio preutno i proizvoljno. Masovna ubistva koje su partizani izvrili bila su apsolutni tabu o kojima se nije smjelo ni govoriti, ak ni u porodinoj intimnosti. Slina ubistva etnika ili ustaa bila su stalno prizivana i cifre nadimane, ali njihov isto etniki karakter je bio izbrisan, samo se govorilo o patriotima, rtvama okupatora16 i komemoracije su imale apstraktan karakter. Odatle opa frustracija, osjeanje da su rtve lai. Zbog toga pad reima ide s osjeanjem oslobaanja od tabua, koji prua slobodan tok kod svih u onom to je neko bilo zabranjeno: otkrivanja masovnih ubistava od svakog naroda ija je on rtva bio, zaborav onih koje je vlastiti narod izvrio, etniku interpretaciju svega. Rado se slavi u Srbiji izmirenje starih partizana i etnika, i u Hrvatskoj izmirenje partizana i ustaa. Dvije velike linosti koje je osudio 1946. Titov reim, srpski general Mihajlovi strijeljan, hrvatski nadbiskup Stepinac osuen na 16 godina zatvora, vlastiti narod je uzvisivao, ak i kanonizovao, dok im je druga strana neumorno podizala tubu.17
Teorija zavjere
Historijske injenice se rado objanjavaju zavjerama. To je naroito jasno u Srbiji, gdje sve odluke koje je Tito donio za etrdeset godina se objanjavaju
ponovno izd. Sarajevo, 1990; Vladimir Zerjavi. Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Zagreb, Jugoslovensko viktimoloko drutvo. 1990. id., Manipulacije o broju rtava iz Drugog svjetskog rata, Zagreb, Croatian information center, 1993., vidi rezime zakljuaka ovih dvaju autora i diskusiju u knjizi Paula Gardea, ivot i smrt Jugoslavije, Paris, Fayard, 1992., str. 75-85. Ovu posljednju cifru citira, naprimjer, srpski politiar Vuk Drakovi. Odgovori. Beograd., Stilos, 1993., str. 84. Kao na primjeru Anne Yelen. Kossovo 1389-1989. Bitka za prava due, Lausanne, L ge d homme, 1989., str. 106. Cf. Ante Beljo, Yugoslavia. Genocide. A documental Analysis, Sudbury, Conn, Northern Tribune, 1985. Jedan natpis tako sastavljen citira Vuk Drakovi, op. cit. Cf. N 12, str. 26 Cf. Branimir Stanojevi, Alojzije Stepinac. Zloinac ili svetac? Beograd, Nova knjiga, 1988.
13 14 15 16 17
Godinjak 2010 / 377
4/20/11 1:15 PM
GARDE
samo eljom da se naudi srpskom narodu, smanjujui njegovu teritoriju i njegovu ulogu u federaciji, prema politici kovanoj u zvijezde 20 godina od Kominterne. Odatle mrnja u sadanjoj Srbiji na sjeanje na preminulog marala18. Pravoslavna Srbija procjenjuje da joj se uvijek prijetilo i da joj jo prijete katolicizam i islam kao i Njemaka, tako se javno prokazuje kominterno vatikansko islamo-germanska zavjera. Tragovi takve etverostruke osude dotiu se u mnogim tekstovima srpskog porijekla. Hrvati, naime, uvjereni su da su Srbi stalno imali jednu misao, a to je da pripoje teritorije svojih susjeda i da tu izvre etniko ienje19 I kod bosanskih muslimana neki akredituju ideju o zavjeri Zapada protiv muslimana itavog svijeta.
Koncepcije drave
Nacionalne ideologije se karakteriu takoer razliitim koncepcijama drave. Otomanska imperija je bila jako centralizovana, Habzburka je poznavala neke regijske slobode. Podanici Turaka su ih se oslobodili oruanim pobunama, podanici Austrije su bili upueni u X1X stoljeu u borbu za njihova prava uz pomo kompromisa u okviru reima. Odatle sve i nita kod Srba, okus stvari otprilike i prelaza kod Hrvata i Slovenaca. Za prve nezavisnost postoji ili ne postoji, i idealna drava je unitarna: drugi su skloniji federalizmu.20 Srbi su vrlo ponosni to su imali u cjelini nezavisnu dravu od X1X stoljea, Hrvati zahtijevaju tobonji kontinuitet njihove drave od srednjeg vijeka ak i pod oblikom zvaninog jedinstva s Madarskom, zatim s Austrijom. Odatle razliita koncepcija granica: za same Srbe jedinu vanost imaju meunarodne granice: druge, naprimjer granice federalnih jedinica, jesu samo administrativne granice21 koje mogu po volji biti modificirane. Za Hrvate, nasuprot, te iste granice, koje priznaje jugoslavenski ustav su bile prave granice, i imaju historijsku vrijednost u mjeri u kojoj one nastavljaju granice starih carstava ili
18 Gnuanje koje se ilustruje u filmu Emira Kusturice Underground, gdje su njenaka invazija 1941. i Titova sveana sahrana tretirani paralelno i gdje se Tito pokazuje kako se sahranjuje uz glas Lily Marlen, vrhunska je uvreda njegovom sjeanju. 19 Knjiga Mirka Grmeka, Marca Gjidara i Nevena Simaca, Etniko ienje. Istorijski dokumenti o srpskoj ideologiji, Paris, 1993, ima tu zaslugu da uini dostupnim francuskom itaocu brojne srpske tekstove koji nisu do sada bili prevedeni, koji su vani za razumijevanje dogaaja. Ali njegov naslov objedinjuje vrlo razliite tekstove pod rubrikom etniko ienje koji ne odgovara sadrini vie njih: Garaanin, Vuk Karadi, ili Memorandum iz 1986. slavili su u zvijezde pod razliitim oblicima srpsko irenje, ali ne i masakr i istjerivanje nesrpskog stanovnitva. 20 Barem do stjecanja njihove nezavisnosti, jer od 1991. Hrvatska poznaje ultracentralistiki reim. 21 Termin administrativne granice , neodgovarajui za federalnu dravu, a tipian za srpske teze upotrijebili su naroito Roland Dumas, na televiziji u septembru 1991, i Franois Mitterrand, Le Figaro, 9 -9-1994.
378 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Mitovi i rijei
dijelova austru-ugarske cjeline22. Za Srbe, poetna taka je tabula raza koja je stvorena 1918. u jugoslovenskoj unitarnoj dravi, za druge narode cjepkanje koje je postojalo prije toga datuma.
Zakljuak: vulgate
Samo smo postavili neke putokaze da bismo iznijeli ideju ta predstavljaju interpretacije prolosti kod balkanskih naroda. Radi se o zatvorenim sistemima, bez komunikacije meu njima. Naroito se radi o univerzalnim sistemima, koji imaju odgovor na sva pitanja i svaki hoe da bude suvisao i bez greaka. Moe se tako govoriti o nacionalnim balkanskim vulgatama, srpski, hrvatski, slovenski, bosanski, ali takoer albanski, bugarski, grki itd. Njih je prihvatila u svakoj dravi iroka javnost, inspiriu tampu i naune radove za iroku javnost, neki historiari im takoer poputaju, i brojni zapadni autori na njih nasjedaju. One su pojaane odlaskom komunizma: reim je meunarodno gajio izvjesne elemente tih vulgata23, a druga pitanja, koja su zamraena, stoga su zadobila privlanost zabranjenog voa.
Zamke jezika: rijei

Oznaavanje svake historijske, geografske, lingvistike ili druge realnosti se odreuje preutnim ideologijama. Veina stranih posmatraa ne sumnjaju da jedina upotreba takvog termina implicira ve priklanjanje jednoj ili drugoj nacionalistikoj tezi.
Imena naroda
Prije nacionalne integracije u X1X stoljeu, imena naroda bila su upotrijebljena malo nasumice, prema potrebi koju su imali ili nisu, da bi se razlikovali od svojih susjeda, a da taj koriteni termin ne pretenduje da predstavi iskljuivu nacionalnu stvarnost. Tako, prema svjedoenju velikog slovenskog lingviste Jerneja Kopitara 1808. godine24, Slovenci su se oznaavali tim imenom u tajerskoj i Ko-
22 U atlasu nedavno objavljenom u Hrvatskoj na karti gdje evropske granice su sreene po njihovoj starini, gotovo sve granice Hrvatske i Bosne su date kao fiksirane prije XX stoljea, Atlas Europe, Zagreb, Leksikografski zavod, 1997., str. 233. 23 Cf. Bernard Paqueteau , Sous la glace, lhistoire. Les rapports du nationalisme et du communisme en Europe de l Est, (Pod ledom, Historija, Odnosi nacionalizma i komunizma u Istonoj Evropi) Dbats. Br. 84. mart-april 1995, str. 107-120. 24 Jernej Kopitar, Grammatik der slavischen in Krain, Karnten und Steyerrmark, Laibach, Bei Wilhelm Heinrich Korn. 1808. str. V1.
Godinjak 2010 / 379
4/20/11 1:15 PM
GARDE
rukoj da bi se razlikovali od njihovih germanskih susjeda, ali imenom Kranjci u Kranjskoj, gdje se nije susretalo nikakvo drugo stanovnitvo. Isto tako stari etnonimi: Hrvat ili Srbin su se upotrebljavali u konkurenciji kao samooznake od katolika iz Dubrovnika ili muslimana iz Bosne25. Uvijek su imali u konkurenciji jo i druga tradicionalna imena: Slovinci, okci, Bundevci (Hrvati), opci (Srbi ili Bugari), Vlasi (Srbi i ponekad Hrvati, na drugim mjestima Rumuni26), regionalnim imenima: Slavonci, Dalmatinci, Bonjaci ili Bosanci: prividno etnikim oznaavanjima, ali, ustvari, konfesionalnim: doslovno Turci, dugo samo oznaka svih muslimana koje su njihovi susjedi zvali poturice islamizirani ili Balije, peorativni nadimak. Makedonski Slaveni se oznaavaju potpuno isto kao Bugari, stari etnonim, ili Makedonci, regionalno ime. Proces nacionalne integracije ini da svaka nacija ima tendenciju da sebi odreuje samo jedno ime u lingvistikom domenu srpskohrvatskog (Bosna, Hrvatska, Crna Gora, Srbija) diferenciranje nacija se ini prema konfesionalnim kriterijima: za svakog pravoslavnog se kae da je Srbin ili Crnogarac, za svakog katolika Hrvat, za svakog muslimana se danas kae Bonjak (ime prihvaeno nakon brojnih oklijevanja, vidjeti nie). Bilo je u X1X stoljeu pokuaja da se nametnu drugi kriteriji. Imena, Ilir na poetku stoljea, kasnije Jugosloven, bila su predloena, naroito u Hrvatskoj, da bi se oznaili svi Juni Slaveni27. Godine 1849. srpski lingvista Vuk Karadi, u svom traktatu Srbi, svi i svuda, predlae lingvistiku definiciju: bie Srbi svi oni koji govore tokavskim dijalektom28, to bi obuhvatilo osim pravoslavnih Srba, sve Bonjake muslimane i gotovo polovinu Hrvata. Ta teza premda u kontradikciji sa osjeanjem identiteta te dvije posljednje grupe i koju su oni odluno odbili ostala je popularna kod Srba. Nasuprot 1869. hrvatski politiar Ante Starevi, u svojoj brouri Ime Srbin (Srb)29 estoko odbija upotrebu ovog imena i tvrdi da se svi stanovnici Hrvatske i Bosne trebaju zvati Hrvatima. Vidi se da se raspravom ukljuuje ime. Muslimani Bosne su se prije mogli zvati skoro jednako Srbi ili Hrvati. Ali u XX stoljeu, otkad su ta imena zadobila konfesionalni sadraj, oni ih ne mogu vie prihvatati, premda su ih sljedee vlasti, monarhistika Jugoslavija, zatim
25 Dvojica od najznaajnijih muslimanskih pjesnika iz Bosne u XVII stoljeu, Muhamed Hevaji Uskufi i Hasan Kajimija , prvi oznaava svoj jezik srpskim, cf. Pavle Ivi, Srpski narod i njegov jezik, Beograd, 1971., str. 155, a drugi svoj jezik oznaava kao hrvatski, cf. Vlajko Pavleti, Zlatna knjiga hrvatskog pjesnitva od poetaka do danas, Zagreb, Matica hrvatska, 1991., str. 162. Svaki od dva navedena izvora preutkuju drugu injenicu ovdje spomenutu. 26 O etimologiji i razliitim prihvatanjima rijei Vlah, mnoina Vlasi, cf. Petar Skok., Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb, JAZU, 1973., t. 3. str. 606-609. s.v. 27 Ilirizam poinje s Ljudevitom Gajem dvadesetih godina X1X stoljea, i jugoslavenstvo s Jurajom trosmajerom 50-ih godina. 28 Vuk Stefanovi Karadi, Srbi, svi i svuda u: Kovei za istoriju, jezik i obiaje Srba sva tri zakona, Be, tampa jermenskog manastira. 1849., Djelomini francuski prevod u M. Grmek et alii. Op. Cit. Cf. Br. 19., str. 37-56. 29 Ante Starevi, Ime Srb, Zagreb, K. Albrecht,1868.
380 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Mitovi i rijei
ustaka Hrvatska, pozvale da to uine. Nakon 1945. oni su se iskazali prvo kao nacionalno neopredijeljeni, zatim nakon 1968. Muslimani sa velikim slovom: konano, nakon nezavisnosti Bosne, zovu se Bonjaci30, termin koji posveuje njihovo priznanje kao nacije. Te svae oko imena slue kao orue zahtjevima na stanovnitvo i teritorije. Podarujui ime, vjeruje se da se izraava bit, i pokuava se pokazati da je ta odreena populacija drugo od onoga to ona misli da je. Strategija svake nacionalne vulgate je jednostavna: potvrditi da svoj vlastiti narod ima isto ime oduvijek, i detaljno s dopadljivou izlagati mnogostrukost naziva koji su oznaavali kroz historiju susjedne narode: poricati historijski karakter vlastite nacionalne integracije, insistirati na svim etapama integracije drugog. Ali tako znaajan naunik kao srpski lingvist Pavle Ivi31 pobrojava sva imena kojima su neko oznaavani Hrvati, i iz toga zakljuuje da su se podvrgli progresivnoj kroatizaciji, ali ne podie nikakav slian fenomen za Srbe. Srpski ugledni novinar u Sjedinjenim Dravama obeao je 1985. da e se nakon pada komunizma, nacije konstruisati po objektivnom karakteru, a to je jezik i da subjektivna osjeanja kao i posljedica neprijateljske indoktrinizacije koju je stvorilo Habsburko carstvo, trebaju biti zapostavljena... Srbija e biti tamo gdje se govori srpski32. S druge strane , esto je za hrvatske autore da podravaju da Srbi iz Hrvatske i Bosne nisu pravi Srbi nego su ustvari Vlasi. Neki ak hoe da daju tom terminu objektivni sadraj, potvrujui iz toga, bez ikakvoga dokaza, da su ta stanovnitva govorila nekada romanski jezik33. Da bi se odbio subjektivni osjeaj za identitet protivnika, ima se na raspolaganju zastraujue lingvistiko orue sufiks ize. Muslimani iz Bosne ne bi bili pravi muslimani ve islamizirani Srbi , ili islamizirani Hrvati. Dubrovani bi bili katolicizirani Srbi. Statistika Srpskog konzulata iz Pritine 1905.34 samo spominje za Kosovo 20 000 Albanaca, ali 390 000 albaniziranih muslimanskih Srba (sic). Stalno se aktualizira da u svijesti identiteta individue na njegovu prvobitnu tobonju bit, da bi se bolje pripojila.
30 Bonjaci oznaava samo Muslimane Bosne, nacionalnost, i Bosanci svi stanovnici ove zemlje. Nezavisno od njihove nacionalneili graanske pripadnosti. Mi predlaemo da prevedemo termin Bonjaci kao Bosniaques, a Bosanci kao Bosniens. 31 Pavle Ivi, Evolucija knjievnog jezika na teritoriji srpsko-hrvatskog, Revue des tudes Slaves, LV1 (1984). 3., str. 313-344. 32 Rade Kora, Antisrpstvo kao dravni program Jugoslavije , Ameriki Srbobran, Pittsburgh. 2-1-1985. Citirao Ante Beljo, op. cit. , cf. br. 15, str. 62. Tekst pretpostavlja da se autor priklanja tezi Vuka Karadia: tokavski =srpski. 33 Teza koju je izmislio u toku Prvog svjetskog rata Ivo Pilar u svojoj knjizi pod pseudonimom Sdland, Die Sdslawische Frage und der Weltkrieg, Be Verlag u. Universitatsbuchhhandlung, 1918. 34 Citirano po Duanu Batakoviu, Ulazak u sferu interesa Evrope u: Radovan Samardi et alii, Le Kosovo-Metohija dans l histoire serbe, Lausanne. L ge d homme. 1990., str. 190.
Godinjak 2010 / 381
4/20/11 1:15 PM
GARDE
Albanci svome jeziku daju ime iptarski, koje se prevodi na veini jezika albanskim. U srpsko-hrvatskom se zvanino kae Albanci, ali esto familijarno iptari. Neki Srbi trae da se specijaliziraju ta dva termina, i da se prvi upotrijebi za Albance iz Albanije, a drugi za one sa Kosova, tako implicirajui da ovi posljednji nisu pravi Albanci. Prirodno, Albanci odbijaju takvo razlikovanje, koje ima tendenciju da porie jedinstvo njihovog naroda i zahtijevaju da se zovu Albanci a ne iptari na svim jezicima osim njihovog. Termin jugoslavenski je bio u X1X stoljeu, shodno njegovoj etimologiji, sinonim Junih Slavena i ukljuivao je takoer i Bugare. Od stvaranja jugoslavenske drave 1918., on oznaava samo graane te drave (svedene kasnije 1992. na dvije republike umjesto est). Uz to, ta rije je uvijek imala ideologijsku vrijednost: biti jugoslavenske orijentacije bilo je biti pristaa jedinstva te drave. S tim dvosmislenostima propagande se mogu do beskraja igrati.
Regionalno ime
Najoitija osporavanja se odnose na rijei cijelih regija, koje su maska za teriotorijalne zahtjeve. Poznat je sluaj Makedonije, kraljevine povezane s grkom historijom u starom vijeku, danas grke provincije na jugu, jugoslavenske republike koja je nedavno postala nezavisna na sjeveru. Stanovnitvo je grko na jugu, slavensko na sjeveru, i te Slavene koji su se neko izjanjavali kao Bugari priznao je Titov reim 1945. kao makedonsku naciju. Grci su tvrdili da ime Makedonija implicira teritorijalno zahtijevanje na grku Makedoniju i angairali su, protiv toga imena, sa vrlo popularnom podrkom u Grkoj, kampanju koja je ila do ekonomske blokade njihovog susjeda. Samo ga zovu Skopljanska republika, imenom njegovog glavnog grada. Sa svoje strane, Bugari priznaju Dravu makedonsku, ali ne makedonsku naciju, jer za njih Makedonci su Bugari. Za Srbe Makedonija je dugo vremena bila Srbija sa juga, Kosovo su rado zvali Stara Srbija i Sandak, tursko ime, teritorija s veinskim muslimanima, Raka, Raka, ime starog srpskog kraljevstva. Jugoslavenski ustav iz 1974. bio je dvosmislen, poto su Kosovo i Vojvodina tu bili odreeni (lan 2) u isto vrijeme kao lanovi Jugoslavenske federacije na istom rangu kao Republika Srbija. Tako termin Republika Srbija je oznaavao dio u isto vrijeme jednu od osam sastavnica federacije i cjelinu, troje od tih istih sastavnica. Izvlailo se iz toga govorei okrnjena Srbija ili velika Srbija, ali ta dvosmislenost35 je pothranjivala kontradiktorne tenje Albanaca za transformacijom Kosova u republiku, i Srba za istiskivanjem njegove autonomije, koja je bila ostvarena tokom 1989-1990.
35 Snano su je kritikovali srpski pravnici, cf. Kosta Gavoski, Instauracija i kasniji razvoj autonomije Kosova , u: Samardi et alii. op. cit. cf. br. 34., str. 291-312.
382 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Mitovi i rijei
Hrvatska poznaje, takoer, ue i ire znaenje svoga imena, ali u irokoj upotrebi sadanja Republika Hrvatska sadri pet historijskih regija: Dubrovnik, Dalmacija, Istra, Slavonija, konano Hrvatska u strogom smislu oko Zagreba. Ta dvosmislenost ne izgleda da provocira Hrvate koji nisu skovali termin da bi to ispravili. Ali nju su obilno iskoristili Srbi kojima se svidjelo da istaknu da Dalmacija ili Slavonija nisu Hrvatska. Ime Krajina Granica se upotrebljava u tri znaenja. Tradicionalno oznaava dvije strane granice neko austro-turske, danas hrvatsko-bosanske, postoji jo hrvatska Krajina i Bosanska Krajina. Prvu su 1630.-1881. podigli Austrijanci u teritoriji pod posebnom vojnom upravom, Vojna Krajina. Konano, 1991.-1995. Srbi su prozvali Republiku srpsku Krajinu regije Hrvatske koje su kontrolisali. Ali teritorijalno ta tamo Krajina nije odgovarala u granicama s onom nekadanjom. Dati joj tu rije, to znai priznati srpsku terminologiju. Hrvati su uvijek odbijali da ga upotrijebe u tom smislu. Srbi odbijaju danas ime Bosne i Hercegovine i govore o bivoj Bosni i Hercegovini. Oni su stvorili na teritoriji te zemlje Republiku Srpsku s glavnim gradom Pale, da se ne pomijea s Republikom Srbijom, glavni grad Beograd. Promijenili su sva gradska imena gdje se nalazi ime Bosanski u Bosni. Isto tako, Hrvati govore o Republici ili Zajednici hrvatskoj Herceg-Bosne. Bosanci sami uzdiu u zvijezde ime Bosne ili Bosne i Hercegovine. Vidi se da upotreba nijednog geografskog imena nije naivna, svi se odnose na precizni politiki problem.
Imena jezika
Kako nazivaju jezik kojim govore stanovnici etiri republike, situirane u centru bive Jugoslavije (Bosna, Hrvatska, Crna Gora, Srbija)?36 Imena srpski i hrvatski, rjee bosanski, bosnien, jesu neke od tradicionalnih odrednica idioma koji oni koriste i oznaavaju u pravom znaenju jednu ili drugu od dvije ili tri norme po kojim se on danas pie i ui. Srpsko-hrvatski je nauni i zvanini termin koji se pojavio u XlX stoljeu, koji oznaava lingvistiki sistem zajedniki svim tim normama. One, osim upotrebe dva pisma, irilice i latinice, za srpski, ali samo latinice za hrvatski, samo se razlikuju brojnim jezikim ili stilistikim detaljima koji nemaju ni najmanju praktinu vanost za razumijevanje, ali kojima brojni govornici prilau veliku simboliku vrijednost. Reklo bi se, stoga, izvan naune upotrebe, koja namee jedan ili drugi termin u zavisnosti od tretiranog predmeta, srpsko-hrvatski jezik ako se insistira na jedinstvu, srpski jezik, ili hrvatski ili
36 O pitanju jezika, vidjeti Paul Garde, op.cit., cf. br.11, str. 127-138; id., Jezik i nacija: srpski, hrvatski i bosanski sluaj, u Paul Garde izd., Langue et nation en Europe centrale et orientale du XV111e sicle nos jours, Universit de Lausanne. Cahiers de lILSL. br. 8. 1996., str.123148; i ovdje isto lanak Paul-Louis Thomas, La dsintgration de la Yougoslavie et la question linguistiqur.
Godinjak 2010 / 383
4/20/11 1:15 PM
GARDE
bosanski, ako se eli istaknuti razliitost. U prvom sluaju imenovao bi se lingvistiki sistem, a u drugom norme na snazi. Ali veina korisnika tako ga ne shvata. Polau gotovo teoloku vrijednost na pitanje da se zna da li postoji jedan ili vie jezika. Oni zamiljaju da mogu putem jezika odrediti naciju. Potvrditi jedinstvost jezika terminom srpsko-hrvatski to moe biti, za izvjesne Srbe, sredstvo da poreknu nacionalnu realnost druga dva naroda. Neki srpski autori inspiriui se, eksplicitno ili ne, doktrinom Vuka Karadia po kojoj je tokavski jednako srpski, misle da, sami Hrvati, zato jer su prihvatili tokavski, govore srpski: oni su, kako se ponekad kae, ukrali jezik Srbima. Samo tako se moglo itati u asopisu ovaj zaprepaujui izraz hrvatska varijanta srpskog jezika.37 Obrnuto, neki Hrvati ne samo da e upotrijebiti iskljuivo termin hrvatski jezik s voljom da brane svoj nacionalni identitet, nego e smatrati potrebnim zbog toga da poreknu sve to ima zajednikog izmeu njihove norme i srpske, tako da termin srpsko-hrvatski je danas tabu tema u Hrvatskoj. Konano, Bonjaci ili Crnogorci rei e za svoj jezik bosanski ili ak crnogorski38, da bi odbranili osporavanja identiteta vlastitog naroda od Srba39 ili Hrvata i zbog toga to procjenjuju da je jezik koji govore isto tako njihov kao i njihovih susjeda, i ne treba da nosi njihovo ime. Problem bugarsko-makedonskog (bulgaro-macdonien) je malo drugaiji u lingvistikoj i historijskoj realnosti, ali upotreba tih imena podstie iste kontraverze. Za Makedonce, makedonski i bugarski su dva razliita jezika, i stoga, ak iako je meurazumijevanje totalno, normativna upotreba je razliita u te dvije zemlje; ali za Bugare makedonski je samo dio bugarskog. Oito je: kad se govori o Balkanu, svi historiografski diskursi, sve rijei mogu predstavljati zamku, sa velikom subtilnosti, od nacionalnih strasti. Ali ne bi se bilo u pravu kad bi se vjerovalo da ta karakteristika suprotstavlja autore tih zemalja u razmatranju s onim zemljama ostatka Evrope. Zemljama Balkana ne nedostaju istinski historiari koji znaju da izbjegnu ove zamke, ponovo uspostaviti injenice bez jednostranog odabira, koristiti samo rijei koji mogu objektivno odrediti. I ak u zapadnim zemljama ima vrlo mnogo autora koji ponekad jednostrano, ali jo ee neznanjem, daju se uhvatiti u zamku selektivne prezentacije injenica ili zloupotrebom kodiranih rijei. Balkanski problemi su bili naroito gorui u Evropi , u odreenoj epohi Prvog svjetskog rata. Svugdje su miljenja bila tada trajno uslovljena patriotskom
37 Svet. 2-10-1991. 38 Na primjer: Senahid Halilovi, Bosanski jezik. Sarajevo, Bosanski krug, 1991. Vojislav Nikevi, Crnogorski jezik, u Sreten Zevkovi: Posjetnik o Crnoj Gori i crnogorstvu. Cetinje, Dignitas, 1996, str. 91-100. 39 U romanu pisca i politiara Vuka Drakovia, No, napisan 1982. , francuski prijevod Paris, Latts. 1993, str. 81, dijete pita starateljicu koja ga je usvojila: Majko, kako to da mi govorimo srpski? To pitanje je trebalo da zbuni majku i epizodom se namjerava podvui da su Bosanci muslimani Srbi.
384 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Mitovi i rijei
propagandom, poznato punjenje glava, prema sklonosti saveznika svake strane.40 Iz toga rezultira da u Francuskoj i Engleskoj vulgate i srpske, grke i rumunjske terminologije su ve dugo u sebi prihvaene (interiorizirane), esto smatrane danas kao izraz objektivnih injenica, dok njihovi bugarski, albanski ili hrvatski ekvivalenti, koji nisu ni bolji ni gori, totalno su nepoznati, i kad se iskazuju smatraju se udnim ako ne i udovinim. U Njemakoj i Austriji, podrazumijeva se suprotno. Svim tekstovima koji tretiraju balkanske i jugoslavenske probleme mora se, dakle, pristupiti kritiki, traei da se otkrije selektivnost u izlaganjima injenica i prikrivene ideologije u rijeima. Za nadati se da e se predoeni tom (zbornik) moi pobjedniki oduprijeti toj kunji i ponuditi javnosti hladnu i naunu viziju ovih pitanja
(Preuzeto iz : DE L UNIFICATION L CLATEMENT L ESPACE YOUGOSLAVE, UN SICLE DHISTOIRE.Ouvrage publi sous la direction de Laurent Gervereau et Yves Tomi. Muse d histoire contemporain BDIC. 1998, str.10-17)
(S francuskog prevela Lada BUTUROVI)
40 Citirat e se meu hiljade drugih u Parizu Ernest Denis, Velika Srbija, Delagrave, 1915 i u Beu Sudland, Die Sudschlawisce Frage. 1918 cf. n br. 33, isto tako pretjerani u svojim uvrijeenim stavovima koji se tiu prosrpskog i antisrpskog.
Godinjak 2010 / 385
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
PRIKAZI I OSVRTI
4/20/11 1:15 PM
4/20/11 1:15 PM
Najzad veliki roman bonjake knjievnosti

(Halid Kadri: Dugo svitanje, knj.1-4, Sarajevo: ahinpai, 2010.)
osanskohercegovaki knjievnik Halid Kadri (ro. 1936.), osim romana Drugi ljudi, koji je napisao jo davne 1977. (rukopis je uniten u etnikom divljanju po Maloj Bukovici 1992., kada mu je unitena biblioteka od blizu dvije hiljade knjiga, kao i svi rukopisi i knjievni materijal), a onda po sjeanju obnovljen i ponovo napisan 1994., a objavljen 1999., uglavnom je pisao za djecu i omladinu i u tom dragocjenom, i u nas uglavnom zanemarenom anru, stekao osobene, visoke domete i znaajnu knjievnu reputaciju. Romanom Dugo svitanje sada je obimom i kvalitetom izjednaen Kadriev opus namijenjen djeci i omladini i njegov opus namijenjen odraslima. Roman Dugo svitanje je golem roman, plod desetogodinjeg intenzivnog rada i suma i vrhunac Kadrievog cjelokupnog knjievnog pregnua, sastoji se od etiri toma od ukupno dvije hiljade i sedam stotina stranica i zapravo je peta, esta, sedma i osma knjiga Izabranih djela, od kojih su do sada, u izdanju izdavakih kua Oko i ahinpai, izale etiri: I Izabrane prie za malu i veliku djecu, II Omaladinska trilogija, III Drugi ljudi, IV Drame i igrokazi. Obimni romani kao to je roman, recimo, Fee ehovia: Ilijazbegovii, (1999), u pet knjiga (vie od hiljadu stranica), koji obrauju povijest jedne porodice u rasponu od tri stotine godina na relaciji Trebinje Dubrovnik, ili Borislava Pekia: Zlatno runo, (1971. i 2005) u sedam tomova (gotovo etiri hiljade stranica) koji obrauju nekoliko vijekova historije Cincara, takoer su imresionirali itaoce i knjievne znalce. Privlanom i maginom pojavom kratkih romana nobelovaca: E. Hemingveja: Starac i more, A. Kaimija: Stranac, . P. Sartra: Munina, P. Lagerkvista: Kepec i u, recimo, srpskoj knjievnosti B. Mihajlovia: Kad su cvetale tikve, ili B. Stevanovia: Usta puna zemlje, roman rijeka, ili epopeja, ili hronika, potisnut je uurbanim ivotom, filmom i televizijskim ekranom uglavljenim u policu s knjigama u stanu savremenog ovjeka. Dvije hiljade stranica jednotone nerazorive reenice u jednotomnom velikom romanu Josip i njegova braa T. Mana, jo zrae kao literarno udo neobino irokog i dugog zamaha, pa ak i kao svojevrstan raskoan eksces velikoga majstora pera. Otuda, kada mi se u rukama naao rukopis romana Dugo svitanje, u isti mah mi se u rukama nalo i nerazmrsivo klupko najrazliitijih sumnji, nevjerica, nedoumica, pitanja, dilema, pa i pritajene surevnjivosti, ali kada sam rukopis proitao, da je pisac naao za shodno, priroda ovoga romana Godinjak 2010 / 389
4/20/11 1:15 PM
Prikazi i osvrti
mogla je u sebe apsorbovati jo dodatnih pet stotina stranica! Jer obimno ovdje ne znai i opirno, a pogotovo ne dosadno! Dakle, Dugo svitanje je hrabro i iz sebe opravdano, po svojoj unutarnjoj nunosti ukoliko tu preutno nametnutu formu kratkog romana, romana jednoga duha i, paradoksalno, obimnost Dugog svitanja ima snagu koja privlai ba za to jedno potpuno novo i neuobiajeno savremeno italako iskustvo, za dugotrajnu, smirenu, staloenu prisutnost s knjievnim djelom i sa samim sobom. Nasreu, autor je odolio i davnanjim i dananjim eksperimentalnim strujanjima u svjetskoj knjievnosti, jer je Halid Kadri pisac klasinog postupka, a bez takvog postupka ova knjiga se ne bi dala ostvariti kao itljiva i pristupana za sve naine italakog uranjanja u tekst, od sloenih do lakih i povrnih. Duh bonjake knjievnosti odavno je vapio za jednim ovakvim romanom, iako ivimo vrijeme koje kao da je odluilo da se takve knjige vie ne piu. Moda su u drugim knjievnostima takve knjige odavno napisane i moda malo kasnimo, ali Dugo svitanje je pred nama i u bonjakoj knjievnosti vie ne zjapi praznina koja je nastala u kunjama literarnih i vanliterarnih silnica. Dugo svitanje je dragocjena, puna i potpuna okrepa za duu bonjakog itaoca, a da bi knjievna tvorba bila hrana za bilo kog itaoca, ona najprije mora biti znalaki, vjeto, primamljivo, snano i potresno knjievno satkana. Inae, ne moe biti hrana nikome. Dugo svitanje je upravo tako napisano, pa iako govori o stotinu godina bonjakog usuda, roman, dabome, pripada i ostalim knjievnostima s podruja bive Jugoslavije, jer, ako nita drugo, sudbine naroda na ovom prostoru su oduvijek tijesno i neodvojivo isprepletene. Dugo svitanje je iskustvo i za drugoga. Ali Dugo svitanje ima, prvenstveno, ogromno znaenje za bonjaku knjievnost i bonjakog ovjeka. Uostalom, ova gromada romana je i odvaljena od bonjakih prsa! Kako i zato nam se dogodio roman Dugo svitanje? ta je Halida Kadria nagnalo na ovako golemu i teku, s pozicije pisca, gotovo nezamislivu zadau? Na jedan dio tog pitanja nije teko odgovoriti, jer H. Kadri, zapravo, nije izabrao svoj zadatak, zadatak je izabrao njega! I ako ta treba odgonetati, onda bi trebalo suptilno gonetati prirodu, bit i poslanje samoga Halida Kadria kao pisca i ovjeka, odnosno razaznavati kako je nastao red, skup i sklad sretnih elemenata i okolnosti da se dogodi ovakav knjievni poduhvat. Te tu sretnu okolnost sraza pisca i odreene materije je teko odgonetnuti, to su stvari koje rasporeuje neka via neuhvatljiva sila, ona odabire elemente koji e se sloiti u odreen kod za odreen plod odreenog vremena, za potrebe duha odreenog naroda. To se, da tako kaem, ne moe uiniti namjerno, bez obzira to u jednom trenutku, ne samo pisci nego i itaoci, ude i osjeaju potrebu za literarnim tivom koje niko jo ne zna imenovati. Kada je u francuskoj preveden M. Crnjanski sa Seobama, izvjesni tamonji novinar je izjavio: Znam da je Seobe napisao genijalan pisac, ali znam i da Rat i mir nije napisao niko! Bilo kakav pomak toga sraza o kome je rije, bilo u negativnom, pa ak i u pozitivnom smjeru, ne bi urodio plodom. U svemu je izgleda potrebno imati i malo sree, pa i kada je i knjievno djelo u pitanju. 390 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Prikazi i osvrti
S pojavom romana Dugo svitanje Halida Kadria, rijei koje sam uvijek podrazumijevao, najzad sam glasno i izgovorio: Hvala Bogu da postoji majka knjievnosti koja je jedino i mogla na svijet donijeti i iznijeti bol i dramu Dugog svitanja. To nije mogla istorija, to nije mogla filozofija, to nije mogla muzika, to nije moglo nita drugo... ovjek u prostoru i vremenu nema nain, ni bolji ni dojmljiviji, da izrazi ono to eli i to osjea kao potrebu i nuno, ono to je za njega ivotno i bitno, osim tog golom obinom rijeju koja pripada obinom govoru obinog ovjeka, rijeju od koje samo pisac moe sagraditi magiju smisla poezije i poruke. Bie Dugog svitanja, taj koloplet jedne stotine godina historijske i ljudske sudbine bonjakog naroda, ni na koji se drugi nain ne bi mogao tako zorno pokazati, osim u krilu knjievnosti. Ogroman broj autentinih dokumenata, koji su sastavni dio grae od koje je satkano Dugog svitanje, mogu se nai i u historijskim, sociolokim, panoramskim, monografskim ili naunim biografskim i autobiografskim djelima, ali u Dugom svitanju, zato to odreuju ivot ljudi, bilo da su nad njima, pod njima, ili u njima, drugaije zrae, ak nude novo, drugaije itanje, itanje koje ne naruava autentinost, ali drugaije isijava, drugaije nego pod hladnim naunim pogledom. Ta dokumentarna graa poprima dramu knjievnog lika; povremeno se dva knjievna bloka, blok ivih likova i blok autentinih dokumentaristikih injenica sudaraju, udaraju, proimaju i nadvladavaju, a onda opet idu svojim putem i ive svoj ivot. Sauvana dragocjenost autentinosti dokumenata i tanost historijskih injenica najednom dobiva novi vid u romanu, gdje paralelno postoji i ivi vie od tri stotine linosti Kadrieve imaginacije, osim to direktno i nedvojbeno zasijeca u opisane ljudske sudbine odreenog doba. I kada se ine preopirni i naglaeno autentini, ostaju dragocjeni za uvid u vrijeme na koje se odnose. Zato? Zato to ti dokumenti, stisnuti ivom, plodotvornom knjievnom rijeju, ponekad i nehotino zrae onim ime nisu zraili kada su nastajali: ironijom, apsurdom i obmanom, i obratno: ljepotom i istinom. Roman Dugo svitanje, dakle, obuhvata stotinu godina bonjake povijesti. Svako poglavlje poinje godinom; prvo sa 1901-vom i asocira malo na eherzadinu frazu iz Hiljadu i jedne noi: a u godini 1901., u danu kada je roen dvadeseti vijek, u hladni zimski akam, sastali su se... I jedno poglavlje obuhvata jednu godinu zbivanja, i sve tako, bez preskakanja godina, sve do posljednjeg poglavlja IV toma: Pod atorima emo doekati i novu 2000. godinu i Bajram... Osnovne odlike Dugog svitanja, a koje i inae krase prozu Halida Kadria, jesu jasan stil, jasna, ista, vrsta, vlastita, pa ipak topla i funkcionalna reenica, uvijek razabrana, dat s mjerom i prirodno upotrijebljen dijalog. Takvom reenicom i takvim dijalogom Halid Kadri gradi pripovijest, radnju, likove i odnose, odgovarajui svemu dohvaenom dovoljno, s mjerom, ali i odolijevajui svakom literarnom ponosu, stranputici, zavoenju, i tako postiui razabrane, ali i dramatine tokove pripovijedanja. Niti ide preduboko da se ne izgubi, niti ide plitko i povrno da se ne iskae. To je naroito vidljivo, plodotvorno i uspjeno u svim odnosima muko ensko. Autor, u svim nijansama i znaenjima raznolikosti Godinjak 2010 / 391
4/20/11 1:15 PM
Prikazi i osvrti
pojma ljubavi, u smjenjivanju tragedije i euforije, nade i ostvarenja, vjeto se zaustavljajui na mjestima koja prijete toj osjetljivoj, sloenoj i delikatnoj tematici, postie zaokruenost svojih likova i upeatljivost njihovih odnosa i snaan dojam punine, ivotnosti. Otuda su svi enski likovi, ispod Kadrieva pera, veoma uvjerljivi, to je rijetkost u naoj knjievnosti. Autor romana pored niza imaginarnih linosti, pa i najvjerovatnije autobiografske linosti Hamida Kadria (linosti Hamida Kadria ni po imenu i prezimenu nije daleko od Halida Kadria!), priljeno i iroko i s oitom panjom unosi, predstavlja i predoava i vie autentinih likova bonjake historije i kulture. Tu se, prije svega, istie linost Ademage Meia, a onda Muse azima atia, Edhema Mulabdia, Safvet-bega Baagia, Mehmeda i Fehima Spahe, do Halida Kajtaza, Omera Behmena, Alije Izetbegovia, i sve do savremenih ivih i mrtvih pjesnika i pisaca, Bisere Alikadi, Nijaza Alispahia, Alije Isakovia... Kraj Turske, Austro-Ugarska, Prvi svjetski rat, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, partizani, komunisti, Jugoslavija, etnici i ustae. Meunarodna zajednica, Republika Srpska... da li nam se sve to, uistinu, dogodilo, da li smo sve to, uistinu, preivjeli? Sam naslov Dugo svitanje, u ukupnom obolu romana, s obzirom na dramu Bonjaka u Bosni, na Balkanu i u Evropi, ovih posljednjih stotinu godina, iako u sutini njeno i izdaleka optimistian, ipak moda krije i dvosmislenost, veoma je teko razaznati, ako se tano ne zna da li je kraj, ili poetak dana, svjetlo svitanja od svjetla sutona. Kada ova knjiga, ako Bog da, bude objelodanjena, njena, da tako kaem, bosanskohercegovaka umjetnika dua i struktura, najprije e se zauditi bosanskohercegovakom prostoru isparcelisanom autonomnim intelektualnim feudalnim lenima, pa e u prvi mah pomisliti da moda i nije roena spoetka dvadeset i prvog stoljea. Nadati se je da Dugo svitanje narednih sto godina samoe, svojom vanjskom nee potvrditi svoju unutranju bonjaku sudbinu. Jer ovaj je roman ipak nastao samo iz gladi bonjake due za samom sobom
Nedad IBRIIMOVI
392 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Prikazi i osvrti
ekajui Dobroga da ga u dobro uvede

(Amir Tali: Vraa se kui bosanski kralj, Bosanska rije, Tuzla, 2006.; Trojanski konj, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2010.)
mir Tali (ehovci, Sanski Most, 1953.) pjesnik je nebozemne poetike, transcendentalni traga prostorom iza iskustva, ovjek koji uporno pokuava raspoznati i odgonetnuti (ne i tumaiti!) Boije znake, ali njegova hipersenzibilna emocionalna jezgra ostaje djetinje uzburkana pod velovima nedokuive Tajne, nikad smirena i sigurna u konani ishod. Zato su potrage njegove due u stalnom sudaru i sukobu sa svijetom iskustva i, napose, s pamenjem linim i kulturno-povijesnim, na emu Talieva poetika inzistira i egzistira a po emu je i ne samo po tome srodna poetici Osipa Mandeljtama. Slinost je i u teleologijskom osjeaju svijeta kao projekta, sa unaprijed zadatim pravcima vrtloenja u kojima pjesnik otkriva i prepoznaje sve u svemu, odnosno samu narav fizikalnih pojava. Ozbiljno zaroniti u poeziju Amira Talia poduhvat je koji u sebi nosi i ozbiljan rizik da se uvalimo u poniruu, gotovo hipnotiku mehkotu metafizike prirode jedne tvrde, mune ljudske intime, skrojene makazama traginog iskustva svijeta. Gotovo svaka njegova pjesma raspolae snagom koja itatelja neprimijetno uvlai u vlastite dubine, u kojim ga vrtloi, ispire, natapa i davi, sve dok ne osjeti i osvijetli muninu ljuljanja na granici svjetova kad Sve je na dohvat ruku/ opruenih niz/ tijelo/ na dohvat oka ugaslog/ u kojem se nemona/ svjetina duboko/ ogleda. Na prvi pogled (tj. itanje), Talieva knjiga Trojanski konj zbirka je onirikih predstava sablasnog mrtvila, beznaa i odustajanja od suglasja sa svijetom koji je za pjesnika, ini se, nepovratno izgubio etiko-estetike vrijednosti, te bijeg u okrilje infantilnosti kao posljednjeg odbrambenog tita pred nesnoljivom zloom i runoom stvarnosti. Jer ovjeka nema ni u snu Diogenovu/ Sve prekriva zaborav i/ Tama, pa se tako cijela knjiga po svom lirskom tonalitetu i leksiko-semantikoj naravi doima znatno drugaijom od prethodne/ih. Upravo me ta djelimino netalievski malaksala atmosfera ponukala da se vratim ponovnom itanju njegove pretposljednje zbirke Vraa se kui bosanski kralj. Ubrzo e postati razvidno da su ove dvije knjige, zapravo, pojednostavljeno kazano, dvije strane iste medalje. S tim to je Bosanski kralj po svom lirskom naboju uspon na simboliku Sinajsku goru (trijumf saveza ovjeka s Bogom), dok je Trojanski konj Godinjak 2010 / 393
4/20/11 1:15 PM
Prikazi i osvrti
sunovrat, poraavajui pad natrag u Dolinu suza. Tu lee razlozi moje potrebe da se paljivije pozabavim i usponom i klonuem pjesnikova duha. Zbirka pjesama Vraa se kui bosanski kralj sva je satkana od udnje za povratkom, za povracima iz razliitih smjerova, u okrilje mitskog jedinstva svjetova. U ovoj Talievoj knjizi suoeni smo sa gotovo opipljivom enjom lirskog subjekta za harmoninim udomljenjem, koje nipoto ne podrazumijeva samo dom i domovinu, ve prvenstveno plemenitog gospodara s kojim bi se uspostavio odnos uzajamnog potovanja, ljubavi i povjerenja, onako kako je uspostavljena duhovna veza s vrhovnim Gospodarom univerzuma. U tom smislu, prosto su oaravajue predodbe jednog davno minulog svijeta, priblino nalik predstavi idilinog raja na Zemlji, koje nam je Tali uprizorio u dvije centralne pjesme u ovoj knjizi: Vraa se kui bosanski kralj i Kraljiino vrilo. Ova kraljevska lirika nema nieg zajednikog s banalnom epsko-refleksivnom nostalgijom za srednjovjekovnom Bosanskom monarhijom, a pogotovo nema nita sa sveprisutnom histerinom i vulgarnom gramzljivou u procesu kapitalizacije svoji na svome nacionalnog identiteta. Daleko je Talievo pjesniko pregnue od barutine bosanskog svakodnevlja, zaokupljene prekrajanjem kulturno-povijesnog pamenja po etnikim nitovima. Kao vrhunski majstor slike i tona, skoknuo je na pjesnik pet-est vijekova unatrag i donio nam otuda zadivljujue snimke naeg (bosanskog) ivota prije suivota: Kralju bosanskom su tog maja 1463. godine/ djeca vadila med iz majuhnih pilja Lubice/ I sa je eerni padao u virove Sane// Visila su djeca na lijanama brljana/ hor elinji zujao je na nebesima// iznad provaljenih vrata Kljua// Ispraen je posljednji bosanski kralj/ prema Jajcu u dubine Historije// Sutradan je sultan Fatih sa podanicima/ mone turske carevine klanjao dumu/ na Musali podno Kamengrada// Usprhnu tica nad Sokolovom put sunca/ gradei lelujavu sjenku anela/ nad zemljom Bonjana// Kao to su djeca vadila med iz Lubice/ danas vadimo lubanje iz pilja bosanskih/ kripe mozgovi pamenja// Od tog vremena u Bosni odzvanja ezan/ izmijean zvonjavom crkvi/ A krv se mijea vodom, zemljom, zrakom // Vraa se kui bosanski kralj. Mogla bih ispisati desetke stranica analize ovog arobnog brijega poezije, ali u samo kratko rei: Maestralno! I prijei na sljedei uitak, na enski/materinski princip u duhovnoj punini kraljevstva uspostavljenog u Talievoj dui, kroz pjesmu Kraljiino vrilo: Staroj bosanskoj kraljici/ podanici su sa izvora/ ispod Grada kamena/ u pregrtima iz ruke/ u ruku vodu donosili/ da se napije// Ona im iz zahvalnosti/ cvjetove maslaka u/ kose stavljala/ a vjetar, glas Boji/ rasipao prezrele sjemenke/ svijetom velikim/ da se udesna zemlja/ peludom Boanskim/ oplemeni/ Kad runa vremena stignu/ zamuti se vrilo kraljiino/ a oko Grada kamena/ vukodlaci krvolono kolo/ na kostima predaka zaigrae// Kraljica podanike svoje/ pod skute odore sakri/ dok se vrilo podno Grada/ ne izbistri. Blago onome ko je od biranih slika povijesnog pamenja u svom srcu uspostavio kraljevstvo iste ljubavi. Jer, ta je pjesnik, ako je uope pjesnik, ukoliko nije u stanju sazdati kraljevstvo vlastitog uma u kojemu odasvud cure i kaplju 394 / Godinjak 2010
4/20/11 1:15 PM
Prikazi i osvrti
medovi i bistre vode, te ljekovite slike svijeta koje e tititi duu od emernih iskustava kad runa vremena stignu (i) zamute se vrila? Bez toga imamo rojeve ogorenih mnoitelja mrnje, buke i bijesa.. Istina, prezentna rastegnutost zbivanja u naslovu/stihu Vraa se kui bosanski kralj, kojem po naravi ogranienja u fizikom svijetu ne pripada trajno stanje, puti na injenicu da je lirski subjekt u trajnom procesu stvaranja svog duhovnog kraljevstva, to podrazumijeva mijene uspona i padova. Tzv. realni svijet nee tek tako ostaviti pjesnika da u miru Bojem usmjeri svoje kreativne snage na stvaranje vlastite oaze sklada, ljepote i ljubavi. To je drama svakog istinskog pjesnika koji intimu dosegnute harmonije vlastitog univerzuma pretae u stihove i izlijeva ih pred svjetinu zlom zaaranu. Stoga ne udi to je Tali nakon ovakvog briljantnog lirskog uspona glavom udario u kruti oklop Trojanskog konja i klonuo u blato beznaa, iz kojega se poodavno bio iupao snagom vlastitog duha. No, vratimo se udnji za povratkom, koja je tematsko-motivska baza Bosanskog kralja. Rije je, naravno, o jedinom moguem povratku u budunost, ponovo mandeljtamovski shvaenom (Sladak nam je tek prepoznavanja tren), dakle, putem raspoznavanja krajolika iz sjeanja. Vraati se to je simultano zbivanje svih vremena i prostora koje se rastee bezvremenim duhom. U tom smislu, povratak je budunost due okupane radosnim prepoznavanjem poetka u kraju, ivota u smrti, svega u svemu. Zato se Talievo mudronosno stihotvorstvo toliko upinje razbiti svekoliki zaborav u koji ovjeanstvo tone, hvatajui se za svaku slamku najsitnijih titraja pamenja. To nije obina borba produhovljene individue sa svijetom zaborava, jer samo se valjda Bog sjea svega reenog koje se unedogled otjelovljuje, to je prije i vie jedan dramatian tok svijesti koji nastoji pojavnost Dobra i Zla uklopiti u svoju pjesniku misao po filozofijskom modelu raznolikih kuica u Kui Bojoj. U Talievom vrtu kraljevske lirike, osim navedenih pjesama, zatiemo jo jednu iznimne duhovne snage i ljepote, koja glasom skrivenog lirskog subjekta ostavlja itatelju slobodu irokog spektra znaenja. Posebna specifinost je gotovo neprimijetni prelazak iz prvog lica jednine u prvo lice mnoine ime se glas razrasta u sveobuhvatno vieglasje, te dinamika izmjena vremena u savijenom luku perfekta, prezenta i futura, ime je uspostavljen ritam vjenosti, a krajnji rezultat tog majstorstva je rijetko i pravo poetsko udo. Pjesma ima naslov Mirisi. Davno sam se okupala miloduhom jo za krunisanja prvog Kralja bosanskog Imali smo tada mirisne Slave paganske o itu, vou, vodi, suncu, pticama Godinjak 2010 / 395
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
A imena naa miomirisna u istom cvatu Podiemo ruke istoku ekamo sunce da nas pomiluje Dida mudraca dozovemo Molitvom svojom livadski cvat pred rojeve ela iznosili Pelud u tijelu treperio himnom zanosnom Srsi u prsima srce nadimaju da pred mome omahom okupane iskoe Za mene, ovo je onaj tren u pamenju pjesnikovu kad se u dui zainje Bosna i Duh bosanski. Matino i magino stanite jedinstva ovjeka i zemlje, sa svim svojim mirisima, bojama, molitvama, blagodatima i slavama. I, svakako, bit same potrebe pamenja kao mjesta roenja udnje za povratkom, to trajno pohranjuje radosni poj due u emocionalni arhiv. ta hou rei? Ovo je savrena patriotska pjesma, sama sutina pripadanja Duhu rodne zemlje. Sveukupno Talievo pjesnitvo niklo je iz osjeaja svijeta koji je fra Petar Anelovi precizno saeo u karakternu sintagmu bosanskih franjevaca: Vjerni Bogu vjerni Bosni. To je Talieva poetika: vjera i vjernost domu, domovini i Gospodaru. Kad ve spominjemo Boga, ne bih ovom prilikom ire analizirala Talieve pjesnike veze s krunskim Kreatorom, jer bi to iziskivalo puno vie prostora nego to pravila pristojnosti ostavljaju kritikom prikazu knjiga. Rei u samo da ova komunikacijska linija u Talia nema nieg zajednikog sa sveprisutnim vulgarnim kinurenjem znamenjima svetim i svetakim, kao da je vjera paradni prvomajski karanfil, pa da ga svaki nadripjesnik zatakne u rever svog maskirnog odijela. Amirov Bog Bog je istine i pravdoljublja. On ima svoje pomonike na zemlji, koji se openito zovu Dobri. Dobrog svako malo moete sresti u Talievim pjesmama. Ali meni je od svih njegovih Dobrih najdobriji onaj iz pjesme Prizor. Jer, kako ree pjesnikinja: srea je lijepa samo dok se eka. Evo Talievog lirskog saetka odnosa Tvorca sa stvorenim Mu svijetom, i obratno: Mujezin toploga glasa/ otrese smrznuto inje/ Bjelinom zemlja osvanu// Na seddu sve ivo/ pade/
396 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
beskunik pas/ bez doma/ i gospodara/ eka pred damijom/ Dobroga/ da ga u dobro/ uvede. ta nam je to upravo rekao pjesnik pomou etiri naizgled vrlo jednostavne, gotovo bezbojne slike? Prizorom dominiraju studen i bjelina. Glas koji poziva na molitvu jedini je izvor topline, ali i njegova mo je tek u domeni grebanja po povrini sleene stvarnosti. Zato je sve ivo na seddu palo, a ne samo ljudi? I, kad se ve sve ivo klanja Gospodaru, zato to ne ini i pas beskunik? Paradoksalno, ali i ubitano tano, mona ifra za itanje ove pjesme sakrivena je na najistaknutijem, najvidljivijem mjestu, u dva posve namjerna pleonazma, koji rezultiraju treim u vidu poente. Na ovome u mjestu napraviti malu dramaturku pauzu, i ustvrditi da je u bh. knjievnosti tek aica onih koji se po pjesnikom umijeu mogu mjeriti s Taliem. Zato? Zato to sva preostala pjesnika masa bezveze talasa, burljajui po pjesnikom nebu rovokopaima i buldoerima (ukoliko to nije isto), dok majstori skidaju zvijezde s neba. Dakle, svrhoviti pleonazmi? Prvi je smrznuto inje, drugi beskunik bez doma i, najzad, Dobri (koji) u dobro uvodi. Krenimo redom. Pet puta dnevno topli mujezinov glas otrest e inje. Nee ga otopiti, samo e ga otresti recimo s drvea. Svaki slijedei javni poziv na molitvu, unato sebi svojstvenoj toplini, samo e nagomilavati inje koje e se, sloj po sloj, mrznuti u sveprisutnu ravnodunu bjelinu. Bjelinom zemlja osvanu (prekrasan stih). Ono to je osvanulo bjelinom osvanulo je i prazninom. I, premda na seddu sve ivo pade, prethodna bjelina/ praznina osvanula je da pokae kako nije rije o prakticizmu ve o Boanskom naelu, znanom nam iz Objave, po kom je sve ivo pokorno Gospodaru, htjelo-ne htjelo. No, samo je ovjek svjesno pokoran Bogu, svjesnim izborom padanja na seddu. Po tome se razlikuje od psa. Pas beskunik bez doma, stvorenje je bez doma, ali samo zato to je bez gospodara. Udomljenost je, dakle, nemogua bez gospodara. To to takav eka Dobroga pred damijom, uzaludno je smrzavanje. Dobri nema kud uvoditi osim u dobro, i upravo to ga ograniava. Moe biti vodi samo onima koji su u dobro upueni, onima koji svjesno padaju na seddu. Dobri je duhovna kategorija, i vezan je uz apsolutnu Dobrotu. Svaka druga dobrota nije bezuvjetna, ljudska je a time i promjenjiva i nesigurna. Vrlo je uoljivo da u ovoj pjesmi nema ljudi, nema ljudskog sadraja, osim mujezinovog glasa. I taj glas dolazi s visine. ak i da nam to nije poznata, podrazumijevajua injenica (a u poeziji se nita ne podrazumijeva), na to nas upuuje glagol otresati koji pripada zraku (nebu), a ne zemlji. Vrijeme je sabah-namaza (zemlja bjelinom osvanu), a damija osvanu prazninom Sve ivo je ukupna masa ivota, podlona i pokorna Zakonu ivota, ali ne i svjesna. Stanje (ljudske, a kakve druge?) svijesti prokazano je kroz jedinog konkretnog ivog stvora u ovoj pjesmi psa. A pas eka da mu Dobri (Bog) pomogne. ta rade ljudi? Isto to. Eto, to je, otprilike, dugaka povijest diferencijacije ovjeka kao svjesnog bia (bia slobodnog izbora) i ivotinje nad kojom provodi svoju volju samo zato Godinjak 2010 / 397
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
to ima volju, koju (povijest) nam je Amir Tali arolijom pjesnikog umijea, svojstvenim mu lapidarnim slogom, uspio sabiti u bezvremenu poruku, kao da ju je netom prepisao sa srednjovjekovnog steka. Najmanje jo desetak vie nego odlinih pjesama iz knjige Vraa se kui bosanski kralj zasluuju da ih spomenemo. Evo barem fragmenata iz onih koje ne mogu nikako preskoiti: Ratni vojni invalid se abdesti: (Tebi se Boe svevinji/ molim/ tijelom sakatim i duom/ opahnutom); Kismet: (Ve prilino dotrajao/ zbog rata/ ko list jesenji lelujam/ na ovom svijetu/ kvarnom/ Slutim herbarijum vjeni/ i povratak u krilo/ majino); Jutro: (Kroz odkrinuta vrata vidim/ kako mati na oklagiji/ tijestom mae/ u kuhinji/ ko bajrakom na bojitu); Hod: (On u moja stopala/ upire/ iz dubine pamenja/ U stanite moje/ hoe da se/ useli// Mogu li Boe/ da predahnem/ do novog/ povratka); Za putovanjem sunca: (U daleku budunost/ hitamo/ Prolosti se vraamo/ identinoj/ Da li me to sunce/ na zalasku/ zavodi). Posebno bih skrenula panju na tri pjesme ratno-poratne bosanske zbilje, koje mogu posluiti kao modalitet dobro uspostavljenog spoja (post)traume i lirinosti. To su pjesme: Mrtva priroda, Slika smrti i U kapi krvi: (Nosim u dui/ etiri kapi/ krvi/ hodam svijetom/ rasijanim/ oca traim/ brata/ mua/ sina/ traim/ U kapi krvi/ ih naoh). Nai svoje blinje u kapi krvi (DNK analizom) jo je jedan blistavi primjer jezgrovitosti svojstvene Talievoj poetici.
***
Posljednja knjiga pjesama Amira Talia, naslova Trojanski konj, otvara se kroz otvorenu masovnu grobnicu Hrastova glavica. Krenuvi od opeg mjesta bosanske zbilje (Mrtvi su oni koji istinu znaju/ u utnji ive ubice njihove.), Tali oznaava granice meu kojima krajnje rezignirani lirski subjekt svoja vrludanja meu ivima izjednaava i u potpunosti poistovjeuje s kosturima u mranoj jami zagrljenim, postavi njihov glas. Tim tonom bit e ispisana cijela knjiga nesnoljivo ozvuene utnje, ravnodunosti, zaborava, uzaludnosti vjere u pravdu i vjere u pravdoljubiva ovjeka, sve do posljednje pjesme Zapiavanje teritorije iji reski, istiniti zvuk stvari u unutranjim rezonatorima duha i due (S. Tonti) nepogreivo odzvanja kao zakucavanje zadnjeg avla u mrtvaki sanduk. Kucanija e trajati sve dok intori meunarodni ne kau: Dosta! A oni e to, jasno je, kazati tek, i samo onda, kad je njima dosta. Vjera i nada u zemaljsku pravdu, utkana u optimistini naslov pretposljednje Talieve zbirke pjesama Vraa se kui Bosanski kralj, netragom su nestale u Trojanskom konju, a ostala je jo samo tanka nit pouzdanja u konanu nebesku pravdu. Pjesnik koji se, unato traumatinom ljudskom i pjesnikom iskustvu Malog logora, sve do 398 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
sada ispisivao politiki korektno, svjesno se opredijelivi da ga u pisanju vodi narodna mudrost: Ako udi za osvetom, iskopaj dva groba, u Trojanskom konju rasvjetljava samu sutinu ljudskosti, a to je zamrenost ovjekove psihe u uzlovima nemoi da podnese saznanje kako je Zlo tako dubok bunar da mu nikad ne moemo sagledati dno. Gdje je prag tolerancije, gdje je granica ovjekovom trpljenju nepravde? Da li na mjestu kad patnik pone moliti viu silu da barem ne dozvoli zlotvoru da se opere od grijeha? Kao to e to Tali uiniti u fantastino uprizorenoj pjesmi Trojanski konj se kupa na mjeseini. Oh mjesee izdajnie ugasi lani sjaj iza mrtvog Ogledala da se Konj trojanski nikad od grijeha ne opere Ko je ili to je, zapravo, Taliev Trojanski konj? I zato je ovaj motiv/simbol dobro upakiranog Zla u tobonji dar tako snano okupirao njegov pjesniki nerv? (Tu je trojanski konj/ u vrletima smislenim/ jer besmisao koji nas/ okruuje/ njegovo je pagansko/ djelo). Prema svemu sudei, posrijedi je Dejtonski sporazum, koji je izvor nesnoljive tenzije u biu koje ima potrebu da prevazie situaciju i samorealizira se (u sartrovski shvaenom politiko-egzistencijalnom smislu), a ija je potreba osujeena i dugotrajno prikraena time to je Drugome priznat i na uivanje dat ratni plijen (Trojanski konj u trojstvu/ bosanskom/ gricka slamu iz jednog/ samara), ali bez stvarne odgovornosti za silne masovne grobnice, logore, muenja i sakaenja (ekaju mejiti na ekrk da ih/ uznesemo na svjetlost/ sunanu// Bljesnue istina tada badava/ svjetina je zlom/ zaarana). Izmeu ove dvije slike lirski subjekt klonuo je u rezignaciju. Sve vrijednosti na kojima se zasnivalo ostvarenje bia kao projekta izvrnute su u svoje ruglo. Nepovratno je izgubljena vjera u pravdu, ak i u krajnji smisao Hakog tribunala, to je posebno vidljivo u pjesmi Sudska farsa: (Ne kolje jai ve krvoloniji/ kolje/ Arena koljaka je za javnost/ zavjesom zamraena/ i izolirana// Meunarodni promatrai nadziru/ humanost kasapljenja/ Konvencija enevska/ na snazi/ smiljena da se/ gazi// A kad se krvavi pir zavri/ kolja mora da se/ sklanja/ dolazi ekipa za sanaciju/ tragove krvave da sakrije/ pamenje izbrie// Nita nije sluajno u reiji/ Promatraa/ uloge i kostimi/ rekviziti/ producenti/ I kad se pir okona uslijedie/ sudska farsa/ u teatru/ jer kazna je za delate i nagrada/ kazalina. U spomenutoj pjesmi Hrastova glavica zloudnost pjesnikove zbilje multiplicira se deminutivnim oblikom rijei glava u toponimu, deminutivom pojma koji sam po sebi, kao mjesto otvorene masovne grobnice, sadri snanu vieznanu metaforu. Kao to sam ve naglasila, knjiga Trojanski konj otvara se kroz ovu pjesmu, dakle, kroz otvorenu glavicu. Kaemo li glavica, pomislimo na djecu. Ljudski um, naravno, bjei od uoavanja ovakvih podudarnosti, ali sam posve sigurna da ih pjesnikova dua duboko urezuje u vlastito tkivo, te stilski i semanGodinjak 2010 / 399
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
tiki oblikuje cijelu pjesmu intuitivno slijedei prosede preuzet iz stvarnosti. Ve u prvoj strofi imamo zauujui spoj nespojivog: Na Glavici hrastovoj velika je/ masovna grobnica/ Neto manja od Bezdana i / Lanita/ I srne su izbjegle sa tog/ grmekog porodilita. Prvo, zamjena redoslijeda rijei u toponimu nosi pravopisno pravo imenici glavica da bude pisana velikim poetnim slovom. Vizualni efekt ove permutiranosti zapravo je reflektor usmjeren na centralni pojam iz kojeg nadalje emaniraju lirske slike snano pojaane emocionalne gustoe. Nadalje, na Glavici, odnosno, na maloj glavi velika je masovna grobnica, neto manja od Bezdana. Ova aproksimativna igra stvara dojam haosa u redu veliina, gotovo da se ne zna ta je od ega vee, dublje, bezdanije, a, ustvari, nas upuuje na sutinu, ne na veliinu. Sutina je, naravno, haotina utroba masovne grobnice koja e se uskoro pretvoriti u masovno porodilite. Ali ne prije nego to uoimo vezu izmeu Lanita i izbjeglih srna. Premda je Lanite uobiajeni naziv zemljine parcele na kojoj se nekad sijao lan, vjerujem da je zvuk ove rijei (jer lanite zvui kao mjesto na kojem srne na svijet donose lanad) iz pjesnikovog sjeanja dozvao srne. No, srne su izbjegle. Nisu pobjegle. Srne doivljavaju svoj obini svakodnevni strah od zvijeri i ljudi, i tad pobjegnu, ali se i vrate na svoje stanite kad opasnost proe. Bit e da se deavalo neto stranije od lovaca i gladnih zvijeri na tom grmekom (grmljavinom otvorenom) porodilitu. Da, doista se iskapanjem, razvrstavanjem i identificiranjem kostura masovna grobnica pretvara u porodilite. Iz haotine utrobe ukazuje se Glavica svakog pojedinanog ponovo roenog bia koje dobiva svoje ime i prezime. No, budui da je istina badava bljesnula, svi e se oni useliti u pjesnikovu glavu i postati njegova nona mora. Ista unutarnja logika kompariranja i suptilnih aluzija, ouvana tanost pjesnikog izvjetaja/svjedoenja s mjesta dogaaja odrat e se kroz cijelu poemu Hrastova glavica. Ovom prilikom navest u samo nekoliko strofa radi onih koji bi se i sami htjeli prepustiti uitku odgonetanja mnotva veza i prenesenih znaenja kojim obiluje ova Talieva pjesma, ali ne mogu odoljeti da ne usmjerim panju na boanstvenu komparaciju Slaemo ih u ator redom po brojevima kao na umskom izletu djecu pred poinak koja me je doslovno raspametila. Spojivi u istu sliku kosture iz masovne grobnice Hrastova glavica i djecu na umskom izletu, nainjen je skok u vremenu kojim se suptilno sugerira kako je potpuno mogue da je rije o istim osobama na dva razliita umska izleta. Ovim postupkom izvuen je na povrinu cijeli snop znaenja koji je poemi Hrastova glavica dao nevjerojatno irok spektar moguih tumaenja, a ja bih eretski dodala sve i da mu se ova zlatna pjesnika nit nesvjesno omakla, previe je, ak i za pjesnika formata Amira Talia. Iz jame duboke mornarskim ljestvama Jasmin O. izlazi: Jo ima kostiju izmijeanih! Eva K. vjetim rukama 400 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
prste polomljene birka Iz crne vree iz dubine stigle kostur virka Slaemo ih u atore redom po brojevima kao na umskom izletu djecu pred poinak Na Boanskom klaviru vjetar hrastove dirke mie u mozgu kripe zaboravljene prie jer ovdje su u jami i u onom ratu nasilno uspavani a nove su skoro dovezli iz Omarske Po troje nad jamu dovodili i pucali im u glavu rafalno Evo vide se jo rane na hrastu mladom () Ove rane na hrastu mladom, u umi hrastovoj koja je Boanski klavir, stoje u opoziciji s poslovinom (lienom emocija) atmosferom u pogrebnom kampu. Time kao da se hoe rei: ali, Boe, mi imamo prea posla. Ovaj transfer emocija s ljudi na Prirodu svojevrsni je nijemi protest Vioj Sili koja je sve ovo dozvolila. Istovremeno, ovim postupkom pjesma zadobiva formu objektivnog svjedoanstva, lienog patetike i intimnog doivljaja. Ovo su samo neki od razloga zato ovu Talievu pjesmu smatram biserom u moru bljutavih, patetinih pjesama koje su ini ispisali tematizirajui pojedinana i masovna ratna stradanja. Za razliku od prethodne, knjiga Trojanski konj obiluje rimom, i to onom najjednostavnijom glagolskom, koju ozbiljni pjesnici (a Tali to jeste) izbjegavaju (ii/stii, znati/shvati, pazi/zagazi, rodi/vodi, vidi/stidi). Nakon iznimno uspjele Hrastove glavice, niu se pjesme izrazito sumornih tonova i, barem se meni tako ini, pjesnik je pribjegao pojednostavljenoj rimi kao prozraivanju, razmekavanju oteale melanholije, odnosno otvaranju puta rascvjetavanju individualnih dahova i razgibavanju zglobova reenice (M. Stanisavljevi). Stoga nemam zamjerku populistikoj rimi, jer bi, u suprotnom, pjesme ostale neprohodne, prava dungla crnih misli i osjeanja. Godinjak 2010 / 401
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Uostalom, moto sredinjeg ciklusa u ovoj knjizi dva su stiha (biblijski motiv Smaka svijeta) Talievog omiljenog pjesnika Branka Miljkovia: Prvoga dana pomree ptice i/ zmije nastanie gnezda i vetrove. Jednako tako, Tali se odijelio, zatvorio pred kunou svijeta: Zatvori prozor sine da se/ ne uguimo/ Izvana u sobu oevu uvlai/ se pogana zmija/ da ga zadavi/ Soba je kao boca kisika/ iz koje se ivot u plua/ pretae/ da ga za tren/ produi// Svira harmonika u grudima/ dok zraka ima/ Ako otvorim prozor/ i sprava disajna/ se ratima/ Utihne// Jo sve nije gotovo na ovom/ svijetu prolaznome/ kapnica nebeska na ugruku/ zemlje iskru raspuhuje/ ugaenu/ kao za umjetno/ disanje (Eutanazija). Pjesnik se uvukao u sebe, jer vani Zapiavaju psi krvoloni teritoriju/ svoju/ obiljeavaju oko brloga/ granice carstva/ ivotinjskoga/ () Ni vuci nisu sigurni u tom/ zvjerinjem brlogu/ ekaju da se psine/ pokolju/ a umom mirisnom/ Dobri u miru/ zavladaju, (Zapiavanje teritorije). Na kraju svega, evo nas, dakle, u viziji velikog pjesnika Amira Talia, jednako skrhanih kao i on ekajui Dobrog da nas u dobro uvede. Jada Boga! Toliko inja u srcima naim ezan ne moe otresti. A i da moe, opet bi bilo do nas Fadila Nura HAVER
402 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Dobri ljudi u sebi ujedinjuju Istok i Zapad

[Safiye Erol: Tvrava u srcu (Digerdelen), Connectum, 2009.]
Samo ili samo prije 130-ak godina Bosna, Sarajevo, Beograd, Budim, Peta, Siget, Kabul, Bagdad, Mekka, Van, Kairo, Medina, Sekefehervar, Kania, Eger, Kean, Trakija, Rumelija nalazili su se u jednoj dravi, raunajui i prethodnih 300-tinjak godina. Bijahu svi ovi gradovi i varoi, dijelovi sloene graanske onovremene imperije Osmanske carevine, na nain onovremeni i toliko specifini da ovaj prosti geopolitiki i geografsko-povijesni podatak ne pada na pamet valjda nikada, ili vrlo rijetkima; onima za koje se moe kazati da pripadaju kosmopolitskome narativu i kosmopolitskom, holistikom pristupu u razumijevanju sutina svijeta. Ne tako davno, stoljee i po unazad, raznovrsne veze i komunikacije u najirem smislu shvaene, meu ovim gradovima i njihovim iteljima bijahu vrlo slobodne, vrlo jednostavne i este. Na svaki nain este i na svaki nain slobodne. Obini su se smrtnici, rjee od elita, ali ipak i oni enili i udavali, putovali i vraali, preseljavali i doseljavali, ratovali i mirili, umirali i raali pod onom vrstom zastave koja prije spaja razliite polutke svijeta, no to ih razdvaja ili cijepa. Veina nas, voli te polutke i dan-danas nazivati istonom i zapadnom, ili Zapadnom i Istonom, kako ko ve osjea i razumijeva ove nazive i ove odrednice izvanjske. Razlike kao prednost, a ne razlike kao nedostatak ili mahana. Savremena geografija, pa ak i zakuita teorija geopolitika, politika svakako, udaljile su na razlici linosti i razlici grupe mnogo vie no to su daleke ili udaljene njihove stvarne kote, na malom prostoru Zemlje. A i meusobne komunikacije su u bitnome smanjene, reducirane. Posebno bi se to mogli rei za Bosnu i za Sarajevo, u odnosu na pobrojane toponimske odrednice ili take. I da nije posljednjih okopnjelih snjegova i ledova koji razljevaju meukulturalni susret, ili tvore meteroloki usud kao novi kosmopolitizam koji ne prepoznaje politike i socijalne granice, ne vjerujem da bismo ak i uli za savremenu tursku autoricu Safiye Erol, a pogotovo sumnjam da bismo je itali u dobrom prijevodu i opremi njen vrlo impoznati roman Digerdelen.
Godinjak 2010 / 403
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti Supererogativne radnje i plemeniti ljudi

U pitanju je jedna od prvih savremenih turskih romaneskinja koja kreira fabulu prie u prii, i koja nudi neodoljivu ljubavnu priu, opsesivnu mukarevu ljubav prema eni. eni svog ivota. Izmeu Turhana Tuna arhitekte i Danzi spisateljice i novinarke oboje roenih u Turskoj, obrazovanih u Evropi, potom povratnika u zaviaj koji u sebi pletu neraskidive mree Istoka i Zapada, neraskidive zamke prolosti i sadanjosti, neuobiajene naracije osobnoga i zaviajnoga. Ovo je ljubavni roman. Veoma dopadljiv. I narativno original. Filozofijski polivokan, s mogunostim uitavanja i raitavanja sve od prve do posljednje stranice. Ali, bosanski e itatelj lahko komunicirati i sa onim dijelovima (dva historijska sieizirana romana-naracije o Sari-spahijama i Ljubavnoj tajni koja se tiu naih krajeva i ovdanje povijesne situiranosti drutva u XVII stoljeu) koji su umetnuti izmeu modernosti i teko ostvarive ljubavne prie u njoj. Ljubav u modernosti svjedoi propale i prosute ivote dvoje junaka, i njih oboje, i Turhan i Danzi pronai e svoje nesretne baenosti u svijet koji ih ne razumije, kao uostalom ni oni njega, u davnim zajednikim korijenima koji seu sve do Balkana, do prelijepe Rumelije i predaka koji su toliko toga dali, povijesno dali za ope dobro, za one rijetke supererogativne radnje (koje radimo i inimo u ime moralnoga sata u sebi, ne za nagradu, ne za novac, ne za lini interes) kojima se uope, ovjek savremene zbrzanosti i istroenog identiteta ne bavi. Junaci ove velike ljubavi, vraajui se slinim davnim korijenima, svjesni su da pripadaju narodu koji je najprije osvojio, a potom izgubio svijet, stoga oboje konstatiraju: Nama je sueno da oivimo i pridignemo se nakon svakog umiranja (15. str.). Otuda roman nudi filozofiju razumijevanja i zapitanosti Quo vadis homo cennectus?, sa bojaljivim odgovorom i pitanjem bez patetike, ta se dogodilo odonda otkada su Osmanlije poraeni od Zapada dostojanstveno se predali: to to se naziva civilizacijom, jedna je obina krezuba zvijer! Nai preci nisu razumjeli Zapad. U prvo vrijeme gajili su prema njemu pretjeranu ljubav. A onda je dolo razoarenje poznata posljedica pretjerane ljubaviNarodi ba kao i ljudi, sazrijevaju savladavajui prilike koje im ivot donosi. Moda e doi dan kad ete i vi to shvatiti da ovjeanstvo ima samo jedan ispravan put, a to je da se ljudi meusobno dogovaraju, i da zajedno idu kroz ivot(238. str.) Autorica bojaljivo i romantiarski zakljuuje pitanjima upuenim Zapadu (zapadu): Hoete li se tada sjetiti da na jugoistoku Evrope imate jednog iskusnog susjeda koji je proao cijeli jedan krug sudbine, da imate jednu od najstarijih velikih drava na svome kontinentu. Hoe li vam tada pasti na pamet da od tog vaeg susjeda moete uti vane rijei o tome kako se moe postii mir u cijelome svijetu? Turski narod je jo porije mngo stoljea uspostavio carstvo svjetskih razmjera. Vrhom svoje sablje ispisao je potpis na tri kontinenta. Postavio je spomenike svoje velike culture na tri kontinenta. Ni danas se njihovi najvei pisci ne ustruavaju govoriti o evropskoj civilizaciji koja je otklonila od sebe tu opasnost Turke. Da
404 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
vidimo ta e kazati kada budu pisali o ratu iz 1939. Godine? Ko je tada zaprijetio Evropi? Da vidimo koga e optuiti za taj rad.
Tajna stvaranja i sklad svijeta

Dvije unutranje naracije podsjeaju na plave ljude, sari-spahije (turski sari znai plav, svijetao ovjek) koji potjeu od Mustafe Durakuja, a on od Veli-bega (iz ahinkonaka), pa preko Mula age. omulia do Aliahbegovia i Hercegovia. A to je pria i metafora o Digerdelenu. Najjaoj osmanlijskoj utvrdi, na maarskoj zemlji. Koja je spaljena. Zajedno sa 5000 (pet hiljada) ljudi, ena, djece, stoke spaljena. Sve je do pepela sagorjelo. A shvatiti tu stranu bol, metaforiki znai otkriti tu digarsku, sranu, najjau ljudsku bol, bol u prsima, bol u dui, znai istovremeno razumjeti cijeli svijet (str. 223) A ta bol, bol u srcu, najjaa je i najstranija bol, uvijek ostaje u prsima, od praiskona do vjenosti. Ako na svijetu ima ijedna istina, onda je to ova: onaj ko se najvie priblii nekom znaenju, plaa najveu cijenu za to znaenje (str. 223) Godine 1683. Digerdelen je spaljen sa etiri strane. Ljudi, ene, djeca uz jezovitu vrisku i zapomaganje, poumirali su u najstranijim vatrenim mukama dok se plamen izvijao iz tvrave. Turhan bey za sebe zna da mu je predak Ahmet-paa Hercegovi, zastavnik sultana Mehmeda II Fatiha I glavni vezir sultana Bayezita II i Selima Yavuza. To je onaj isti paa Hercegovi to ga je sultanu darivao otac mu Stjepan Vuki Kosaa, te je on jo kao dijete prihvatio islam i odrastao na carskome dvoru Tiurhan shvatadovoljno je biti zastavnik u Fatihovoj vojsci da ljudski ivot poprimi posve novu dimenziju i nadie smrtnost. (str. 19) Danzi e utvrditi takoer da su joj preci od Ahmet-pae Hercegovia. Ali, u osvit II svjetskog rata i Turhan i Danzi i ne misle o tome, ve o svojoj izgarajuoj i gotovo bolnoj ljubavi. Ne misle, ali nekako osjete da su jedno drugom predodreeni. Po mnogo vie linija spajalica kao to se to na prvi pogled inilo, mladim ljudima, koji su u maniru Zapada, ba onako i onoliko koliko se na stvarnom Zapadu ni zamisliti ne moe. Oboje su se kolovali na Zapadu, malo znali o sebi a sve o Zapadu, ali se vratili natrag, u svoju domovinu. Turhan i Danzi e se spojiti u neizrecivu ljubav, koja e prije podsjeati na neki hemijski element koji se vie ne moe odvojiti, ve tei samo jednome neprestanom spajanju. A Danzi, prelijepa kerka pukovnika Devada, koji je poginuo u borbama za osloboenje Turske Republike 1924. godine i Ikbal-hanume iz Kefana, doselili su se ovdje u Bursu i Istanbul iz Rumelije, te zapadne polutke savremene turske drave, i ona e otkriti da sa svojim Turhanom ima zajednikoga vie no to je mogla i pomisliti u vrijeme prvoga braka s HametomOna e otkriti da e ih vor sudbine svezati i u prolome i u sadanjemu, i u onome pradrevnome vreGodinjak 2010 / 405
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
menu jo od pae Hercegovia. Njihova golema ljubav e razoarati onu aroliju daleke prolosti. I spojiti ih na neobian nain. Ili, posve obian, ali neprevazien. Danzi e u dramatinom i blagoslovljenom trenu njihove ljubavi ostati trudna s voljenim Turhanom. Otkriva relaksirajuu stranu jednostavne spoznaje kada ena (ili mukarac) prestane skidati velove sa voljene osobe, tj. kada prestane prekomjerno kritizirati (traei u jajetu dlaku) sve to joj se ne dopada na mukarcu svoga ivota, poinje otkrivati dubinsku sreu. Jer, s mukarca, shvata Danzi, i ne treba poskidati sve tajne sa sedam koprena, ako poneka koprena i ostane na voljenome, bit e ljubav potpunija. Posve raaran i gol, svaki voljeni lik postat e nezanimljiv. Jednako kao i voljena ena. Moto romana koji nije doveden do kraja, utopija miljenja i djelovanja otisnut je na koricama knjige: Jedno zlatno doba koje je ovjeanstvo ivjelo jest vrijeme drevne Grke. Antika Grka je u svojoj kulturi uspjeno objedinila Istok i Zapad; zato je bila savrena. A onda se naslijee podijelilo: Zapad je naslijedio grku ljubav prema znanosti, prema ljudskim sloboda i sposobnost sistematiziranja i preorganiziranja. ta je ostalo na ovoj strani? tovanje tajne stvaranja, svijest o prolaznosti, poimanje svijeta koje pojedincu prua spokoj i zajednici sklad, drugim rijeima, vjerovanje u sudbinu i odreenje. Osim u spomenutom zlatnom dobu, idealan ovjek je ivio na jo dva mjesta. Jednom kod Arapa u paniji, drugi put kod Turaka u Krajini... Fahira FEJZI-ENGI
406 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Perzijsko-bosanski rjenik leksikografski poduhvat i novi most meu kulturama perzijskog i junoslavenskog govornog podruja
(Perzijsko-bosanski rjenik, sastavile dr. Mubina Moker i mr. enita Haveri, Naunoistraivaki institut Ibn Sina, Sarajevo, 2010.)
doticajima perzijskog i bosanskog jezika, uglavnom se govori u osmanskom kulturno-povijesnom miljeu. No, pria zasigurno ide dalje u povijest. I bosanski i perzijski jezik pripadaju istoj skupini indoevropskih jezika, genetski su slini, s tim to perzijski pripada iranskoj a bosanski slavenskoj porodici jezika. Budui da su jezici oduvijek bili mostovi meu narodima i kulturama, prema raspoloivim historijskim izvorima, kulturna razmjena izmeu Bosne i Hercegovine i Irana traje ve vie od 600 godina, jo od vremena bogumila. Znanstveni i knjievni radovi na perzijskom jeziku koji se uvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu najbolja su svjedoanstva povezanosti znanstvenika ovog podneblja s perzijskim jezikom. Historiari koji su se bavili utjecajem perzijske knjievnosti, i uope iranske civilizacije na Balkanu, bili su iznenaeni brzinom irenja perzijskoga jezika u Bosni i Hercegovini. Jer, nije nam nepoznato da su Bonjaci nekoliko stoljea ispisivali najljepe stihove upravo na perzijskom jeziku. Dersovi mesnevije, ak i nakon povlaenja Osmanlija s ovih prostora bili su i ostali do dananjih dana bitna odrednica bosankohercegovake duhovne i kulturne elite. U vremenu kada je nastajao Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 1950. godine, utemeljen je i Odsjek za iranistiku, a od akademske 2008/2009. godine na istom ovom odsjeku postoji neovisan jednopredmetni studij perzijskog jezika i knjievnosti. Meu brojnim imenima Bonjaka koji su na razliite naine pomagali promicanju ideje perzijskog jezika na prostorima BiH, ali i ire balkanske regije, potrebno je prisjetiti se uvaenih rahmetli profesore aira Sikiria, Fehima Bajraktarevia, Demala ehajia, Safvet-bega Baagia, Hazima abanovia, Saliha Trake, Beira Dake, ali i drugih alima poput reisa Demaludin ef. auevia, h. Mujage Merhemia, h. Fejzulaha Hadibajria, h.hfz. Halida ef. Hadimulia, koji su svojim tihim i istrajnim radom generacijama koje su dole poslije njih ostavili briljantne radove s kojih se napajamo do danas. Kao rezultat njihovih aktivnosti mi danas na bosanskom jeziku itamo Mesneviju, Pend-namu, ulistan, Divan... Godinjak 2010 / 407
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Pa i pored svih spomenutih injenica, tokom ovog relativno dugog perioda intenzivnog kontakta s perzijskim jezikom i knjievnou, na cijelom balkanskom podruju nije bilo nijednog rjenika perzijsko-bosanskog jezika. Koriteni su ruski, turski ili rjenici nekih od evropskih jezika. Zato i pojava prvog cjelovitog Perzijsko-bosanskog rjenika autorica dr. Mubine Moker i mr. enite Haveri u izdanju Naunoistraivakog centra Ibn Sina u Sarajevu i nije kao pojava nekog drugog rjenika. To je radost za nauku, za knjievnost, za povijest, za orijentalnu filologiju i za bh. leksikografiju. Pojava ovog rjenika u Sarajevu, u BiH, kako je to u svom predstavljanju ovog rjenika u Osloboenju istakao akademik Esad Durakovi, leksikografski je podvig i izuzetan znanstveniki i kulturoloki dogaaj. Svaki Bonjak i Bonjakinja, prema rijeima prof. dr. Ismeta Buatlia, na prvoj promociji Rjenika na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, jesu mali ivi rjenik perzijskog jezika, jer su izmeu Iranaca i Bonjaka izbrisane granice onog trenutka kada je ovaj komad Balkana uao u sastav Osmanskoga carstva i kada su se oni udruili na putu ideja, znanja i umjetnosti. Publikovanja prvog cjelovitog Perzijsko-bosankog rjenika u izdanju Nauno istraivakog centra Ibn Sina, nakon desetaka drugih autorskih naslova i prijevoda sa perzijskog i drugih jezika te nakon krunskog poduhvata prijevoda Hafizovog Divana, koji je uradio r. prof.dr. Beir Daka, historijski je poduhvat, koji vratimo li se etrdeset godina u prolost jeste ravan puduhvatu r. dr. Teufika Muftia, kada smo slavili publikovanja prvog arapskog rjenika za tadanje srpsko-hrvatsko govorno podruje. Prvi cjelovit rjenik perzijskog jezika u junoslavenskom govornom podruju sadri vie od pedeset hiljada rijei, termina i frazema, te brojne primjere koji olakavaju razumijevanje i pravilnu upotrebu rijei. Preciznost u odreivanju znaenja svake rijei, upute za njihovu praktinu primjenu i pregled nepravilnih glagola, vane su odlike ovoga rjenika, ijim su objavljivanjem, nastojanja Naunoistraivakog instituta Ibn Sina u Sarajevu, nakon vie od jedne decenije, urodila plodom. Ovo je rjenik suvremenog perzijskog jezika, ali i rjenik leksikog blaga klasinog perzijskog jezika, budui da se perzijska knjievnost ne moe motriti bez tesavvufske poezije. Zahvaljujui naporima ovog Instituta i Odsjeka za iranistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, danas u BiH ivi i radi vie od stotinu osoba koje, slijedei tragove svojih uzoritih predaka, govore perzijski jezik i izravno koriste perzijsku literaturu. Publikovanje prvog cjelovitog Perzijsko-bosanskog rjenika autorica dr. Mubine Moker i mr. enite Haveri historijski je vaan dogaaj koji ostavlja blistav trag na znanstveni rad i rezultate autorica, ali ukazuje i na ozbiljnost i posveenost rada Instituta Ibn Sina na gradnji novih mostova meu kulturama perzijskog i junoslavenskog govornog podruja i produbljivanju kulturnih veza i razmjene izmeu iranskog i naroda velikog dijela Balkanskog poluotoka. Pojava ovog rjenika zasigurno e olakati rad studenata perzijskog jezika i knjievnosti, svih ljubitelja perzijskog jezika i istraivaa na ovom polju Zehra ALISPAHI 408 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
ena bez tajne je kao vaza bez dna

(Rusmir Mahmutehaji: Tajna Hasanaginice, Buybook, Sarajevo, 2010.)
z proslovni, uvodni tekst u traenju i nalaenju tajne ljubavne balade Hasanaginice i njenog kognitivnog jezgra (kao historijskog i faktografskog jezgra) Rusmir Mahmutehaji donosi trinaest pria, a s njima njegovu, tj. svoju viziju ta bi to mogla biti ili ta jeste duhovna, skrita i tajnovita tajna, pozadina ili okvir, ishodite ili poanta tune, pretune sudbine, prelijepe pjesme jedne davne ene Hasanagine ljube, Hasanaginice Pintorovi Arapovi. Stoga je ovo, jedno od mnogih, ali istovremeno i jedno najsvjeije, ako ne i ponajzaudnije dosad, ako ne i najsuptilnije itanje alostne pjesance plemenite Hasanaginice, kako je prepisuje opat Alberto Fortis daleke 1744. godine. Kratak, kroki narativ ovog itanja prelijepe imotske balade bi bio: u doba estokih sukoba u srdnjovjekovnim istrebljivakim vojevanjima i okrajima po krajitima Osmanske imperije na samoj granici prema moru i Mlecima, u Klisu i oko njega je izvren nezapamen pokolj muslimanskog ivlja, progon, izgon, zapravo genocid iz kojega je mogao pretei ili preivjeti samo neko ko se spasao pokrtavanjem, prelaskom na kranstvo (katolianstvo u konkretnim sluajevima). Hasanaga Arapovi svoj ivot, porodicu i bogatstvo odluuje sauvati uz pomo ovoga ina. Tako je preivio. Njegova supruga, ena, Hasanaginica, ta dobra bezimena ena odluuje ostati muslimankom, i stoga, usljed ovog neuobiajenog hrabrog ina mora pristati na rastavu, razvod, izgon iz vlastitoga doma-kule, iz braka i mora pristati na odvajanje od svoje petero djece. Bolno svjesna svih razmjera drame i boli koja e je pratiti, i ta se sve moe desiti njoj, njenoj djeci i njihovom ocu, ali i u njenom starom-novom materinom domu, Hasanaginica odluno ostaje u vjeri Gospodara svih svjetova /Rabbu-l-Alemina/, i ostaje u Predaji-Sunnetu Hvaljenoga, kako autor, Mahmutehaji sve vrijeme prenominira, prevodi i konotira ime posljednjeg Boijeg poslanika, pejgambera islama, vjerovjesnika historijske prirode Objave povijesne, Muhammeda alejhisselama (Neka je mir na njega). Ostajui tako vjerna svom vjeitom izvoru, ezelskom poelu, dakako da na vremenskom, prolaznom i materijalnom svijetu dunjaluku to mora platiti zemnom patnjom neviene razmjere, rastavom od mua, izgonom iz doma, rastankom sa petero djece, dva sina i tri keri, te konano ispustiti duu na seddi, dodirujui elom i licem crnu krajiku zemlju na kunome pragu, dok je svatovi pokuavaju odvesti u neki drugi, praktino svatovski i egzistencijalni svijet. Godinjak 2010 / 409
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti Teak stid. I za zemne i za vjeite oi.

Ovaj kroki, zazvuat e, ili bi mogao zazvuati u prvi mah preuproeno. Kao kakva sramota. Kao kakva prostota. Kao kakva bajka netipske fabule. Ali, budui po duhovnom promiljanju i zaranjanju u dokumenta onoga vremena, Rusmir Mahmutehaji moe bit sretan da je barem krajnje ili radikalno originalno protumaio fenomen stida, tako esto prisutan u narodnoj muslimanskoj lirici (pa i epici svakako). A ovaj Hasanaginicin stid naprosto je jedan osebujan stid. Teak stid. I za zemne i za vjeite oi. Stid pojavni i stid gajbski. Stid vidljivi i stid nevidljivi, jasni i neuhvatljivi. Stid enin. Stid nad stidovima. Stid zbog kojega do atora nije mogla doi. Stid zbog kojega je htjela baciti se kroz pendere. Stid zbog kojega je plakala, patila, tuila, nestajala, propadala. Stid zbog kojega joj ni do maksuma u beici, ni do roene matere, ni do nama ni do ponosa nije bilo. Stid. Koji je dosad, prema raznim kritikama, teorijama, promiljanjima, analitikama ove balade opisivan kao begovski nam, kao teka narav, kao enski kin, ili kao enska ironija, svakako, uglavnom... Uglavnom samo ne kao eshatonski stid stid plemenite due koja se stidi svoje ili bilo ije tjelesne ljuture i ugodnosti, komfora ivota za kojim svako udi Ovaj stid je stid prezrele due koja se pomirila sa svim zemnim bolima i ne moe se jote nauditi da je malo, tako malo uvijek tako beznadeno malo onih doista Vjenosti odanih, onih koji opetuju prisegu iz ezela (Kad sve due zajedno bijahu stvorene i upitane: Jesam li ja va Gospodar i va Stvoritelj?, one se pokorie i rekoe: Bella ehidna! Jesi dakako, svjedoimo da jesi Gospodar i Stvoritelj na!) Dakle, tako je malo onih stidnih, onih koji se stide, svakog svoga grijeha, svake svoje greke, posebno svakog svoga komformizma zaradi ega, obinog ljudskog ega, pojedinanog ili kolektivnog ega koji svakako hlepi tek ovaj prolazni materijalni aspekt Dunjaa.
Faktografski background nove interpretacije Hasanaginice

Knjiga donosi i jedan znaajan historiografski dokument u devetoj naraciji s nazivom Razaranje. Najavljena je ovako: Muslimani i Turci u svome svjedoenju jednosti Boga i poslanosti Hvaljenoga priznaju pravo kranima i Jevrejima na put izbavljenja ili povratka jednome Bogu. Njima takvo pravo ne priznaju ni krani ni Jevreji s kojima ive, kad god je svjedoenje Hvaljenog za njih izbaviteljsko poelo. A kada to i ine, ne nalaze poelne razloge u svojim vjerovanjima za tienje nepovredivosti ljudskog dostojanstva blinjeg kao drukijeg u njegovom odnosu s Hvaljenim i Pomazanim. Naprotiv, kada god ostanu bez zatite, ti Turci moraju porei Hvaljenog i postati krani. (2010:89) U prilog ovoj tezi autor se poziva na panje vrijedan, dosad nevien i neobjavljivan dokument koji je uvan u venecijanskom arhivu, a koji predstavlja kranska svjedoenja o genocidima nad muslimanskim ivljem po krajinama Osmanskog carstva, pa i na prostorima na kojem je obitavala obitelj Arapovi, Hasanaga i Hasanaginica s petero djece. (Zlatovi, Franovci Drave presvet, odkupitelja i hrvatski puk u 410 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Dalmaciji; Franjo Difnik (Divni), Povijest kandijskog rata u Dalmaciji; Nicollo Barbucci, Thaloczhy: Studien zur Geschichte Bosniens im Mittelalter I jo neki drugi dokumenti). Posebno je vano obratiti panju na sredinji dio knjige, koji e, za pretpostaviti je, izazvati mnogo vie polemikih narativa, no, ta bi ijedna ovako tumaenja povijesna balada ikada i igdje drugo mogla. Zato? Ovaj je narativ u savremenosti vie nego aktualan. Iz najmanje dva razloga. Najprije stoga to su opcije nasilnog ili prinudnog prevjeravanja u razuzdanim opcijama bodrijarovske inteligencije zla svakako i dalje mogue, i drugo, to je autor aktualizirao trajno znaajno pitanje kako se prolazno i vjeno vrednuju kada se naporedno ili komparativistiki vrednuju od neutralnih i postfaktualnih faktora. Kako in Hasanagin kao pragmatini i danas moebitni prolazni, ili in Hasanaginicin kao prkosni i zarad trajanja u vjenosti prevani. Ovaj prvi in je, moglo bi se kazati, kukaviki i ego-antropoloki obuhvatan, pa, dakle, racionalan, ovaj drugi je herojski i vanvremeno-vanprostorno neobuhvatan, pa, dakle, iracionalan. Prvi se u zemne nizine valja, drugi se u kosmikim prsima doekuje i pohranjuje kao ritam savrenih frekvencija. Onih koje samo rijetkima pripadaju kao znane i otkrivene. Oni na seddama kao gubitnici ovakve datosti izdiu kako bi udahli vjene frekvencije.
Ostat e spomen i uspomen na svakoga onog roba koji bude ispravan i dosljedan.
U multikulturalnim, multivjerskim, sloenim pa dakako i vie prirodnim sredinama u savremenim napetim drutvima i napetome svijetu, u globalnom prostoru mijenjajuih svjetonazora i sve nestalnijih identiteta, mnoge su opcije u igri. Pa i ona najnepoeljnija, opcija klea civilizacija, koje svako razuman osuuje i odbija, ali, ona, ta opcija time ne biva izbrisana. Ta velika tajna, ta da se radi kad i ako takva kunja naie, tajna je, ali kao da i nije tajna. Autor promie tezu da valja ostati dosljedan sebi. Ne pokleknuti. Ne kompromitirati se. I to ova knjiga nedvojbeno sugerira. Vrlo kitnjastim i reklo bi se uslonjenim jezikom i stilom dakako, zar bi Rusmir Mahmutehaji mogao protiv sebe samoga? Zar ijedan autor moe protiv sebe samoga? Zar je to mudro i praktino oekivati? Zar bi imalo smisla oduzeti autoru njegovo autorsko pravo na svoje boje i svoje mirise, pa i svoje okuse stila rairi na najzamamniji nain? I zar bi to neko ko imalo bolje poznaje rukotvorstvo i misaoni sklop, iroki vidokrug i istraivaki opus i mogao zatraiti od autora ove knjige?
Za takvo to ja nemam srca. Nemam ni kalema.

Ono to je ponajvea hrabrost u interpretaciji Hasanaginice, pa tako i vrijednost ove knjige jeste da je izdvaja velianstvena tajna, sakrivana i od crne zemlje i od plaventoga neba, ipak, procurila u vrijeme, i prosula se ovako iznenadno u Godinjak 2010 / 411
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
prostor na zaviajni. I na toj velianstvenoj tajni je preivjela, zapravo, enska pjestnica alosna, njen labui pjev i zov, proiskrila je ova enska suptilna, njenija i meka strana svijeta, strana trajanja i sufijskim miomirisom pomirisana strana da daje odgovore na sva pa i najzakuitija pitanja svijeta i ovjeka. To je nesumnjivo i upeatljivo sufijska pa, dakle, enska interpretacija, stoga je nadivjela zaborav, povijesni i usmeni zaborav od preko nekoliko stotina godina kasavetnih i kukavnih kako su interesi, egoizam i imetak u sprezi. Ona je sauvana, uspomena na tajnu ensku je sauvana. Do dana dananjeg. A to sam Bog Uzvieni svome ispravnom robu garantira, u svim svojim vanim porukama koje je poslao ovjeku. Pa i ovjeku kukavici. Poruka je jednostavna ostat e spomen i uspomen na svakoga onog roba koji bude ispravan i dosljedan. I jeste zapravo tako. Svi su Boiji vjerovjesnici ostali neizbrisani. Nezaboravljeni su. Vjeni su. Ono protiv njih ili izmeu njih je davno zaboravljeno. Istrijebljeno. U vihoru nevane i nereferentne povijesti zapalo, kao komadi hrane to se akalicom iaka izmeu zubiju.
enska naspram muke naracije svijeta

I konano, i za Hasanagu Imotskoga Arapovia se saznade preko njegove ene preko bezimene Hasanaginice. Ona je ta koja eli i pjeva stihove stida, stihove tuge, stihova neprolazne za hudu prolaznost. Stihove o njenim posljednjim radnjama dopjevava neka druga ena na koju se ruhanijjet Hasanaginice neizostavno prenosio i prenio u asu kada ova isputa svoju istu duu na seddi onkraj dvora svoga. Tako se premouju duhovni sadraji, tako se spajaju dobrote i ostaju nemrli najvredniji duhovni sadraji iz nas, postaju vjeni, trajni peati ovjere da izmeu Rabba i Roba Dobroga u Bosni Ponosnoj nemaju rata da se boje pustoi. Postojana muminka, ena bez trunke komfora za prolaznim arima svijeta, bez gramzivosti dnevnoga i izdajnikog nerva, jednostavno prenosi blagost i neumor vrlobezimeno i hrabro kao kada u prirodi gmaz izae iz jedne koulje (omanjale) i ue u drugu koja je taman. S jednostavnim toplim srcem koje kuca na blizinu i koje kuca na daljinu, u ritmu u kojemu pulsira sve to je izmeu Neba i Zemlje, i sve to je njeno i ritmino poput prirode, umirujue i trajno dobro. Ova knjiga zasluuje svaku estetsku pohvalu izdavau i sjajnim drvorezima i bakrorezima akademika Devada Hoze, pretoenim u ilustracije i minijature koje osvajaju ve na prvi pogled. Zadri li vam se oko na njima i na drugi pogled, tek ete tada uivati u njima. Tako da e se u rukama svakog budueg itatalja nalaziti jedna doista lijepa knjiga u svakom smislu te rijei. I izvanjskom i unutarnjem Fahira FEJZI-ENGI
412 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Bogatstvo je u davanju
(Majo Dizdar, Sarajevski vakifi i njihovi vakufi 1462-2001. od Isa-bega Ishakovia i Gazi Husrev-bega do Adil-bega Zulfikarpaia, Sarajevo: Autor, 2010.)
ek povremeno se kod nas pojave knjige koje po svome sadraju i vrijednosti moemo imenovati znaajnim, pa evo da odmah kaem da nedavno promovirana monografija Sarajevski vakifi i njihovi vakufi 1462-2001. od Isa-bega Ishakovia i Gazi Husrev-bega do Adil-bega Zulfikarpaia, autora Maje Dizdara, spada u takve knjige, pri emu je ova knjiga takav epitet priskrbila zbog autorovog doprinosa u istraivanju, prikupljanju i prezentaciji onoga to je za nas od osobite vanosti, a to je nae kulturno-historijsko naslijee. Pri tome, ne mogu a da ne komentiram i ne izrazim vlastito uenje kako se i zato, upravo u ovom, toliko znaajnom segmentu nae kulturne batine, toliko malo zna i toliko je malo objavljivano. Uz, naravno, ogradu da se na tome jeste radilo, ali nedovoljno, i ne na ovaj i ovakav nain kao to je to uinio Majo Dizdar, integralno obradivi fenomen vakufa u islamskom svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini (i to od pojave prvih vakufa u osmanskog doba do dananjih dana), to je autor smjestio u prvi dio svoje knjige, dok je drugi dio knjige posveen sarajevskim vakifima i njihovim vakufima, pri emu je cijela monografija bogato ilustrirana kolor fotografijama.
Umjesto djelo tima, djelo jednog autora

Ova knjiga, i to svakako treba rei, time je znaajnija to je u pitanju veoma obimna graa koju je autor obradio, zatim zato to je ona vana kako za prolost, tako i za sadanjost vakufa u Bosni i Hercegovini, a takoer i za njihovu budunost, s obzirom na to da znamo kakve bitke se oko ogromne vakufske imovine trenutno vode, pri emu se vakufi, ini se, ne bore za svoju imovinu samo na onim mjestima i s onim ljudima i institucijama za koje je bilo i oekivati da e biti protiv povratka vakufske imovine pravom vlasniku, nego i suprotno, nerijetko upravo tamo i s onima koji bi trebali biti zatitnici vakufa. Zato se, moda, i dogodilo, da ovakva knjiga ne nastane u okruenju u kojem je bilo prirodno da nastane (u zvaninim institucijama islama i Islamske zajednice za BiH i od tima ljudi kojima bi, po prirodi stvari i pripadalo da to rade), nego je ovaj pothvat napravio jedan ovjek, pri emu, naalost, nije potraio finansijsku i drugu podrku nekih od bh. islamskih institucija, ko zna, moda bi je i dobio... Godinjak 2010 / 413
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
S druge strane, ovoj je monografiji, nakon to je promovirana, odmah iskazana duna panja, i to od onih od kojih se to prvenstveno i oekivalo, dakle od vodeih islamskih obrazovnih institucija, Fakulteta islamskih nauka i Gazi Husrev-begove medrese, na ta je autor, kako sam kae, veoma ponosan. Pri emu napominje da oekuje kako e se se za njegovu monografiju zainteresirati i druge institucije iz ovdanjeg, prije svega islamskog okruenja, to bi bilo i logino, jer je ovo knjiga koju bi trebala imati svaka ovdanja islamska institucija, od ureda reisu-l-uleme i Rijaseta, do svakog alima, mualima i imama, dakle svaka damija, mekteb i biblioteka, ali i svaka druga biblioteka. Autora je u istoj mjeri poastvovalo, ali i iznenadilo, nekoliko poziva iz islamskog svijeta van Bosne i Hercegovine, pri emu su mu se javili pojedinci i institucije, obrativi mu se s molbom da ih uputi na nain kako mogu doi do ove njegove, pa sada i nae Monografije. Dakle, eto, daleko se ulo...
Sve o vakufima
Pa da onda, kao jedan od promotora Monografije, koja se u Bonjakom institutu dogodila prije otprilike dva mjeseca, kaem nekoliko konkretnih injenica do kojih sam dola iitavajui ovo djelo. ovjek je uvijek teio da ostavi biljeg o sebi, da svoje ime ovjekovjei i uree u vrijeme. To se najoitije vidi iz uspostavljanja vakufa, koji su u Bosnu stigli s osmanskom vlau, dakle sa islamom. Meutim, naglasimo da vakufi nisu fenomen koji su slijedili samo islamski narodi. Jo nam je antiko doba ostavilo niz zadubina, recimo, Aleksandrijsku biblioteku, Terme u Rimu i mnoge druge znaajne institucije. To se nastavlja u cijelom svijetu tokom vijekova, do danas. Stoga, monografija Maje Dizdara Sarajevski vakifi i njihovi vakufi 1462-2001 od Isa-bega Ishakovia i Gazi Husrev-bega do Adil-bega Zulfikarpaia predstavlja znaajan doprinos oivljavanju jednog vrijednog fragmenta nae kulturne batine. Autor na jedan vrlo prihvatljiv nain objanjava fenomen vakufa u islamskom svijetu, dajui, normalno, poseban naglasak na Bosnu. U konciznom, saetom i informativnom uvodu govori o vakufima openito, njihovoj pojavi, rastu, rasprostranjenosti... U poglavlju Pojava prvih vakufa autor navodi da zaetke islamskih vakufa moemo pratiti ve od vremena Poslanika islama. On nas u ovom dijelu svoje monografije upoznaje sa izvorima od kojih je prvi Kuran asni, o emu jasno kazuje sura Imran u ajetu 92. Drugi izvor su hadisi.
Tekst sa duom
Majo Dizdar veoma inventivno nudi korisniku znaajne podatke o vakufima i toj obimnoj grai koju je trebalo organizirati i klasificirati. Autor je uspio da tekstu udahne duu i da izbjegne suhi, esto dosadni pragmatizam. On kree od znaajne injenice da je Sarajevo kao grad utemeljio Isa-beg Ishakovi, a da je 414 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
urbano bie ovoga grada uobliio Gazi Husrev-beg, najvei vakif Bosne i Hercegovine. Meutim, nisu samo visoki dostojanstvenici poput spomenute dvojice valija na Bosni, podizali vakufe po zemlji Bosni (naravno, najvie u njenom najznaajnijem i najveem gradu Sarajevu, koji se i najbre razvijao), nego se njima, sve do vremena u kojem ivimo, pridruuju i bogati trgovci, intelektualci, pa ak i neki koji pripadaju srednjem staleu. Autor poimenice nabraja vrste vakufa kao to su mostovi, esme, damije, biblioteke, bezistani, karavan saraji, hamami i tako dalje. Zanimljivo je za Sarajevo da su mostovima, koji su u starini redovito nastajali kao zadubine, tokom historije mijenjani nazivi, da bi im se danas ponovo vratila njihova stara imena, pa nas autor i u tom smislu upozorava na zaboravljene ili pak zanemarene injenice o njihovim legatorima i onima koji su ih tokom stoljea opravljali nakon poplava i drugih nepogoda. esme, koje su najee nosile ime svoga vakifa, krasile su i gotovo sve sarajevske mahale, i bile veoma prisutne, jer je u islamu kult vode podignut na visoki pijedestal i njeno izvorite nalazimo u vjeri, to ne zanemaruje ni autor. O tome nam zorno kazuje i izvor Zemzem u Meki. Vodom se ovjek doekuje i vodom se ispraa. Dizdar naglaava da su prvi vodovodi u Sarajevu uspostavljeni u 15. stoljeu, o emu nam u detaljima ostavlja svjedoanstvo Evlija elebi, u svome putopisu Po junoslavenskim zemljama. Autor poimenice nabraja i sebilje i javne banje (hamame), navodei njihove vakife s elementarnim podacima o svakom. Tu su i medrese i biblioteke, kao jasan znak tenje za prosvjeivanjem, zatim mektebi, i mnoga druga prosvjetna zdanja.
Vakufi u Bosni kroz stoljea i drave

Ono to se kao znaajno treba primijetiti u ovoj monografiji, jeste nastojanje autora da pojedine periode i linosti bitne za Sarajevo i Bosnu, stavlja u iri vremenski i prostorni kontekst, veui ih s razvojem Osmanskog carstva i sultanima koji su im u pojedinim periodima bili na elu, ali i s drugim historijskim dogaajima. Autor je obratio panju i na socijalnu funkciju karavansaraja i imareta, te musafirhana pri tekijama, istiui jo jedan fenomen svojstven islamskim vakufima da su karavansaraji i musafirhane primali besplatno putnika namjernika do tri dana i tri noi, a imareti osiguravali gosta samo hranom. Autor takoer naglaava da su vakifi najee podizali damije, mjesto susreta ovjekove pokornosti i skruenosti i boije milosti, koje nose osnovno znaenje pribliavanje Istini. Tekije, koje su bile veoma prisutne po Bosni, graene su u visinama i strmim klancima, gotovo uvijek uz vodu rijeke ili njene izvore, pa je nekako tako na-
Godinjak 2010 / 415
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
stala i prva sarajevska tekija, ona to ju je uz vodu Miljacke podigao jo Isa-beg Ishakovi, osniva Sarajeva. Kako je vrijeme kada su nastajale sahat-kule sat bio prava rijetkost, da bi se znalo tano vrijeme namaza i da bi se ovjek umio orijentirati u vremenu, u svim veim mjestima podizane su sahat-kule, pa je tako sarajevska sahat-kula jedna je od najznaajnijih graevina starog Sarajeva, koja i danas pokazuje vrijeme ala turka. I za njenu izgradnju je sredstva omoguio Gazi husrev-beg, a kao i sve drugo iz njegove ostavtine to, u meuvremenu, nije nasilno srueno, ona i danas stoji uspravno i slui svojoj svrsi.
Davali pa traili nazad

Autor Majo Dizdar ne samo da nas upoznaje sa svim sarajevskim vakufima, od kojih neki vie i ne postoje, nego ak navodi i iz ijih sredstava e se izdravati odreeni vakuf, kako bi preivio i ostao uzgor za sva vremena. Naime, pri nastanku vakufa odreuje se mutevelija koji e brinuti o toj instituciji, a njegova dunost je najee nasljedna i pripada njegovim potomcima, o emu je najbolji primjer upravo najvei sarajevski vakuf, Gazi Husrev-begov, i obitelj Muteveli, koja vodi direktno porijeklo od Murad-bega Tardia, prvog mutevelije Gazi Husrev-begovog vakufa, da bi ovu poast nastavili obavljati njegovi potomci, kasniji Mutevelii. Autor u svojoj knjizi spominje jo jedan veoma interesantan fenomen vezan za vakufe, pri emu vakif, prilikom uvakufljenja svoga vakufa, podie formalnu tubu protiv mutevelije i insistira da mu se imovina vrati. Mutevelija odbija zahtjev i tek tada vakuf postaje pravosnana imovina zajednice. Dizdar vrlo precizno navodi ta se dogodilo s kojim vakufom, kada je i zato nestao ili je obruen, te ko ga je ponovo podigao i kada. Mnogi stari vakufi su netragom nestali. Poari, zemljotresi, ratovi, naa nemarnost, a ponajvie odnos austrougarske, jugoslavenske i komunistike vlasti prema ovim objektima duhovne i materijalne kulture, uinili su da nas sada na veinu vakufskih zdanja podsjea samo ime ili pokoja vakufnama.
Pohvala Adil-begu Zulfikarpaiu

Da je to civilizacijski i kulturno-tradicijski kontinuitet, mi znamo po vakufu najveeg vakifa Sarajeva ovoga vremena, Adil-bega Zulfikarpaia, kome je autor posvetio veliki dio svoga djela. Adil-beg je svome Sarajevu i Bosni ostavio Bonjaki institut, s ogromnom, dobro sreenom i veoma bogatom i vrijednom bibliotekom, rijetkom galerijom slika i skulptura poznatih umjetnika, antikvitetima ogromne vrijednosti, te damiju koja nosi naziv po vakifu.
416 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
estitam, dakle, od srca autoru to nam je pruio zadovoljstvo da se na jednom mjestu upoznamo s vakifima i vakufima Sarajeva. Jo bih samo uputila apel mladim orijentalistima i profesorima Fakulteta islamskih nauka da obrate panju na uvodne dijelove vakufnama, od kojih veina predstavljaju remek-djelo stilske umjetnosi, pa u tom smislu zasluuju veliku strunu i naunu panju. One imaju i veliku literarnu vrijednost i pokazuju istanan senzibilitet njihovih autora, te ovdje treba istai da Adil-begova vakufnama o utemeljenju njegovog vakufa predstavlja jedan takav primjer. I na samom kraju, uz sve komplimente ovoj monografiji, koja predstavlja jedan od rijetkih primjera da se neko konano dosjetio i da se, u ime svih nas, barem djelimino oduio dobrotvorima Sarajeva, da jo jednom konstatiram da je najvea vrijednost Monografije, ipak, u njenom prvom dijelu, u kojem autor detaljno govori o fenomenu vakufa u islamskom svijetu, to je, nesporno, bio veoma sloen i teak posao, jer se do ovoga djela, barem u trenutku njegovog nastajanja, nije moglo na jednom mjestu pronai sve o vakufima, nego se moralo istraivati fragmentarno, po monografijama i asopisima. Zbog svega to sam prethodno rekla, eljela bih izraziti nadu da e autor, s obzirom na to da je ova monografija tampana u relativno malom tirau, uskoro napraviti proireno i dopunjeno izdanje, u kojem e ve obraenim, najveim i najpoznatijim sarajevskim vakufima, dodati i one koje nije spominjao u ovome izdanju, pri emu e biti znaajno to e u toj knjizi biti u mogunosti da predstavi i posljednji veliki savremeni vakuf, novo sjedite Rijaseta islamske zajednice i reisove rezidencije na Kovaima. Sljedstveno tome, tu bi monografiju trebala pratiti jo jedna, koja e prikupiti sve to je znaajno o vakufima u Bosni i Hercegovini, dakle oekujemo knjigu pod naslovom Vakufi u Bosni i Hercegovini. Ovaj prikaz elim zakljuiti jednim vjerovanjem koje se u islamskom svijetu sve manje spominje i upranjava, a koje svako od nas treba barem nekoliko puta dnevno sjetiti. Ono glasi: Bogatstvo je u davanju, a ne u uzimanju. Uz ovu, naravno, ide i druga drevna mudrost, koja glasi: Bogati smo onoliko koliko smo dali, a ne koliko imamo Lamija HADIOSMANOVI
Godinjak 2010 / 417
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Dobri duh i zlatno pero Maje Dizdara

(Majo Dizdar, Sarajevski vakifi i njihovi vakufi 1462-2001. od Isa-bega Ishakovia i Gazi Husrev-bega do Adil-bega Zulfikarpaia, Sarajevo: Autor, 2010.)
utor je monografiju Sarajevski vakifi i nihovi vakufi, 1462-2001., poeo uvodnim tekstom O vakufima u kome, nakon neophodnih i lijepo sroenih uvodnih napomena, dobrotvorstvu i vakufima pristupa iz vie perspektiva, od religijske i pravne, do tradicijske, kulturoloke i socijalne. Pri tome Majo Dizdar znalaki govori o milostinji u islamskom svijetu, kratko se osvre na pojavu prvih vakufa, dostatno predstavlja pravnu nauku fikh, izlae vrste vakufa i obrazlae punovanost uvakufljenja, a potom prati razvoj vakufa u Osmanskom carstvu, pa zatim i u Bosni i Hercegovini, i to kroz pet karakteristinih i po ovu instituciju sudbonosnih perioda, piui o vakufima za vrijeme osmanske uprave, u vrijeme austrougarske okupacije, u vrijeme Kraljevine SHS/ Jugoslavije, u vrijeme SR Jugoslavije i na kraju o vakufima u savremenoj Bosni i Hercegovini. Glavni dio monografije ispisan je na sasvim originalan nain, tako to ljudi i dogaaji (osnovni tekst i antrefilei) idu ruku pod ruku kroz vrijeme bosansko (od krajita do paaluka, preko okupacije, aneksije, banovine, diktature i agresije do samostalnosti) i mahale sarajevske (niz polje ispod dvora i uz padine s obje strane vode koja se viekratno mostovima prstenuje), kroz malu kasabu i eher, od saraja do musale, od damije do tekije, od esme do hamama, od duana do bezistana, od mekteba do medrese, od mehkeme do biblioteke, kroz imareta i hanove, ispod sahat-kule... Autor nie godine i teme: 1455/6. godine Isa-begova damija; 1439.-1462. godina Careva uprija; 1460. godina Kolobara han; 1551. godina Brusa bezistan; 1638/9. godina Hadi Sinanova tekija; 1656. godina Izgorjela arija; 1697. godina Provala Eugena Savojskog; 1727.-1739. godina Gradnja sarajevske tvrave; 1747.-1756. godina Razdoblje anarhije u Sarajevu i smrt brae Moria; 1759. godina Izgraena Osman ehdijina biblioteka; 1783. godina Epidemija kuge u Sarajevu; 1827. godina pobuna janjiara u Sarajevu; 1830. godina Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine; 1999. godina damija Adil-bega Zulfikarpaia; 2001. godina Bonjaki institut Adil-bega Zulfikarpaia... Vie od 130 tema sloio je u jednu monografiju Majo Dizdar poput pelinjeg saa, tako da se svaka od njih moe posmatrati i itati ponaosob, ali i sve skupa u savreno slojevitom skladu koji ine teme o dogaanjima, hajratima i ljudima.
418 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Raznovrsna je i zanimljiva galerija likova/dobrotvora i ponekog zlotvora (avo nit ore nit kopa, pa za njih uvijek ima vremena) koje nam predstavlja autor, uglavnom u antrfileima: Isa-beg Ishakovi, Mehmed II el-Fatih, Ajni dede i emsi dede, Firuz-beg Mihaloglu, Gazi Hsurev-beg, Salih Sidki Muvekit, Mehmed Mejli Guranija, Rustem-paa Opukovi, Ferhat-beg Vukovi-Desisali, ejh Hasan Kaimija, Eugen Savojski, Fadil-paa erifovi, Karl Parik, Josip Vanca, Adil-beg Zulfikarpai i mnogi drugi. Monografijom Sarajevski vakifi i nihovi vakufi, 1462-2001. Majo Dizdar se predstavlja kao neumoran sakuplja s izrazitim darom i damarom, kao selektor s istananim ukusom i visokim stilom, autor sa stavom i mjerom, pisac koji zna ta hoe da kae, na to da podstakne i na to da ukae, kakvu poruku da prenese i kako da je izrazi, a u ovom djelu iskazao se biranim rijeima i jedinstvenim stilom. Monografijom Sarajevski vakifi i nihovi vakufi, 1462-2001. Sarajevo je predstavljeno, znalcima i onima koji e to s ovom knjigom postati, u svoj svojoj raskoi i raznovrsnosti, kojima su ga kroz historiju obogaivali nesebini pojedinci od Isa-bega i Gazi Husrev-bega do Adil-bega, a Majo Dizdar svojim dobrim duhom i zlatnim perom Ismet BUATLI
Godinjak 2010 / 419
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Sarajevo, (Posebna izdanja, XXII), Sarajevo 2010., 236 str.
isanje o poznatim historijskim dogaajima i linostima oduvijek je izazivalo interesovanje ire naune javnosti. To je i razlog da o ovim temama u raznim vremenima i povodima piu brojni autori. U pravilu, osim navoenja osnovnih, od ranije poznatih podataka, svako novo napisano dijelo donosi i nove, do tada manje poznate podatke. Zato u pravilu takvi nauni radovi privlae panju i ire italake publike. itajui djela iz ove tematike, mogu se bolje shvatiti neki procesi, ne samo iz vremena dogaaja i linosti na koju se to odnosi, nego imamo priliku da ih uporedimo i sa savremenim zbivanjima. To je utoliko interesantnije, kada je novo djelo obogaeno s izvorima razliite provenijencije i strune literature.. Imajui u vidu navedeno, studija Gazi Husrev-beg, autorice dr. Behije Zlatar je zbog toga izuzetno interesantna i vana. Iako je o Gazi Husrev-begu pisalo vie autora, zbog veliine i znaaja ove linosti, kao i ugleda koji uiva ne samo u Sarajevu, Bosni i Hercegovini, nego i iroj regiji, te vrijednosti njegovih zadubina koje imaju duhovnu, humanitarnu, edukativnu, privrednu, kao i kulturno-historijsku vrijednost od svog nastanka do danas, razlogom je da se o svemu tome pie i upotpunjava s novim saznanjima. Upravo nam ova napisana studija i potvruje takvo miljenje. Ve u Uvodu, dr. Zlatar daje krai osvrt na koritene izvore i literaturu. Posebno ukazuje na dosadanje pisanje o Gazi Husrev-begu, te navodi razloge zbog ega se odluila pisati o najznamenitijoj linosti osmanske Bosne. Ne zanemarujui vrijednosti ove linosti kao dravnika i vojskovoe, naglaava ili za nas je daleko znaajniji njegov doprinos urbanom razvoju Sarajev. (pp. 9) Tako itaoca polahko uvodi u dalje stranice ove knjige i prvim dijelom, koje je naslovila Gazi Husrev-beg (Od Sereza do Sarajeva) (pp. 11-66). Kao izuzetan znalac vremena o kome pie, autorica upoznaje itaoca s vrlo interesantnim podacima o Osmanskom carstvu iz vremena sultana Bajezita II, oca Gazi Hurev-begove majke sultanije Selduke. S pravom, posebnu panju posveuje glavnim dogaanjima osmanske drave na prijelazu iz XV u XVI stoljee. Time daje odgovore na mnoga deavanja iz vremena ivota i rada Gazi Husrev-bega. Tek tada prelazi na pisanje biografskih podataka o Gazi Husrev-begu. Na osnovu strune literature, te osmanskih i dubrovakih izvora, tematskog i hronolokog izlaganja, upoznaje nas sa ivotnim putem mladog Husreva koji je rano ostao bez oca Ferhata. Takoer, donosi i interesantan podatak koji e imati utjecaja na linost gazi Husrev-bega, a to je da mu se majka preudala. U takvim okolnostima, kao sultanov unuk i bez roditelja, ivio je na dvoru Bajezida II (1481-1512). 420 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
U tom periodu stekao je, kao i drugi lanovi osmanske dinastije, visoko obrazovanje. Ve kao mladi s daidom, proncom Mehmedom, koji je imenovan na poloaj namjesnika Krima, prvih godina XVI stoljea, kao jedan od njegovih savjetnika, dolazi na Krim. Tom prilikom e radi dravnih poslova ii i u Moskvu na razgovor s ruskim vladarom Ivanom III (1462-1505). Upravo, ova diplomatska misija govori da je ve u svojoj 25. godini ivota Husrev-beg uivao ugled sposobne i povjerljive linosti. No, kako je princ Mehmed 1504. godine iznenada umro, bio je to razlog da se Husrev-beg vrati u Istanbul. O ovome, kao i dogaajima koji su se deavali narednih godina do Husrev-begovog imenovanja za smederevskog sandak-bega (1519), dr. Behija Zlatar nas kratko, jasno i pregledno upoznaje. Uporedo sa tim donosi brojne podatke i o Osmanskom carstvu iz vremena vladavine sultana Selima I (1512-1520). Bilo je to vrijeme burnih historijskih deavanja, kada osmanska drava osvaja gotovo sve tadanje arapske zemlje. Imenovanje Husrev-bega na poloaj smederevskog sandak-bega, kao i za sve druge, bila je velika ast i priznanje. Tu dunost on e obavljati u naredne dvije godine (1519-1521). Kao smederevski sandak-beg, Gazi Husrev-beg je vrlo zapaena linost u prvom vojnom pohodu Sulejmana Kanunija (1520-1566) na Beograd. Od ranije s pripremljenim vojnim planovima, novi osmanski sultan je 1521. godine napao i osvajio Beograd (29. 08. 1521.). Zbog mjesta i poloaja koji je imao, Gazi Husrev-beg je bio jedan od glavnih aktera ovih historijskih deavanja. S mobilisanim jedinicama iz smederevskog sandaka ne samo da uestvuje u napadima na beogradsku tvravu, nego napada i osvaja susjedni Zemun. Zbog steenih zasluga sultan mu dodjeljuje najvee vojno priznanje, zvanje Gazije. Istovremeno ga imenuje ga na novu dunost bosanskog sandak-bega. Kao i na prethodnom poloaju, Gazi Husrev-beg i u bosanskom sandaku ne zadovoljava se obavljanjem samo administrativnih poslova. Neposredno po dolasku u Bosnu aktivno uestvuje u daljem irenju vlasti osmanskog sultana na raun susjednih teritorija. Na ovom mjestu u knjizi se upoznajemo s mnogim poznatim, ali i manje znanim deavanjima u vezi s vojnom djelatnosti bosanskog sandak-bega do 1525. godine, koliko je u prvom mandatu obavljao povjerenu mu dunost. Zbog neuspjeha u prvom pokuaju osvajanja Jajca, 1525. godine je smijenjen. Nekoliko mjeseci kasnije, Gazi Husrev-beg je odlukom sultana i Visoke porte drugi put na poloaju bosanskog sandak- -bega. Ubrzo nakon toga slijedi trei vojni pohod sultana Sulejmana Kanunija na teritoriju tadanjeg Ugarskog kraljevstva. Odluujua bitka protivnikih strana bila je na Mohau 29. 8. 1526. godine. I ovdje Gazi Husrev-beg ima znaajnu ulogu u izvojevanoj osmanskoj pobjedi. Cijenei znaaj, ali i posljedice ove bitke, autorica vrlo detaljno i pregledno pie o ulozi bosanskog sandak-bega. Za itaoca su posebno interesantni i podaci koji se odnose na ratovanja Gazi Husrev-bega u Lici, te na prostorima Dalmacije, a neto kasnije i Slavonije. Razultati ove njegove vojne aktivnosti su nova osvajanja s brojnim tvravama, naseljima i bogatim ratnim plijenom. Godinjak 2010 / 421
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Ne udaljavajui se od teme, dr. Zlatar pie i o vremenu kada je izmeu 1533. i 1536. godine Gazi Husrev-beg drugi put bio na dunosti smederevskog sandak-bega. Ovaj dio studije zavrava s Gazijinim treim mandatom u svojstvu bosanskog sandak-bega. Tu dunost obavlja do smrti u Sarajevu 18. juna 1541. godine. itajui ovaj dio knjige, dobri poznavaoci ivota i djela Gazi Husrevbega primijetit e da na nekoliko mjesta, u odnosu na do sada poznato, autorica vri izvjesne korekcije i obogauje nas s novim podacima, a koje prethodni autori o Gazi Husrev-begu, kao to su Mehmed Spaho, Mirza Safvet (Safvet-beg Baagi), iro Truhelka, Hamdija Kreevljakovi i drugi nisu naveli. Gazi Husrev-begov vakuf je naslov narednog poglavlja (pp. 67-119). Kao to se i iz samog naslova vidi, na ovom mjestu su doneseni podaci o Gazi Husrevbegovim vakufskim dobrima. To se ne odnosi samo na Sarajevo. Uvakufljena dobra ovog vakifa bila su i u drugim mjestima, meu kojima su: Teanj, Jajce, Poega, podruje Dalmacije, kao i rodni Serez u dananjem grkom dijelu Trakije. Najvie na osnovu osmanskih izvora navodi vrlo precizan iznos visine prihoda od uvakufljenih dobara. U mnotvu tih podataka susreemo se najee da se iznesene injenice prvi put navode u ovj knjizi. Takoer, pie i o tri Gazi Husrevbegove vakufname, te po potrebi na odreenim mjestima citira pojedine dijelove njihovog sadraja. Nove podatke donosi i o stanovnitvu koje je ivjelo na posjedima ovog vakifa. elei dati odgovore na neka pitanja koja se nameu sama od sebe, dr. Zlatar na osnovu novih izvora, prije svega onih koje je nala u Babakanlk Osmal Arv (BOA) u Istanbulu, navodi vrste i visinu poreza, te nabraja odakle su sve bili prihodi. Vrlo interesantne podatke daje i o zloupotrebama koje su pojednici inili Gazi Husrev-begovom vakufu. I pored svih potekoa i izazova, dr. Zlatar konstatira da je ovaj vakuf zadrao svoj znaaj i ulogu sve do sada. Radi preglednosti s podnaslovima: Slubenici u Gazi Husrev-begovom vakufu, Slubenici u damiji, Slubenici u medresi i mektebu, Slubenici u hanikahu i imaretu, Ostali slubenici, itaoca upoznaje i s nosiocima rada i djelatnosti ovog vakufa. Time izbjegava suhoparno brojano nabrajanje, te ovaj dio knjige obogauje zvanjima vakufskih slubenika, to je u iroj javnosti manje poznato. Svoje tematsko i hronoloko pisanje o Gazi Husrev-begu dr Behija Zlatar nastavlja u izuzetno interesantnom dijelu knjige Gazi Husrev-begov kompleks graevina (pp. 119-136). Na ovome mjestu pregledno i struno pie o svim sakralnim i profanim objektima koji su bili u sastavu Gazijinog vakufa. Zbog znaaja i vanosti pojedinano pie o sljedeim objektima: damiji, medresi i biblioteci, hanikahu, bezistanu i talihanu, imaretu i musafirhani, hamamu, sahat-kuli i muvekithani, hanovima i vodovodu. Svaki od navedenih objekata je u ovom radu posebno istraen. O njima je kao i cjelom kompleksu pisala pregledno i struno. Radi preglednosti i preciznijeg navoenja, posebno je napisala poglavlje o zemljinim posjedima. Zato je ovaj dio studije i naslovljen sa Hasovi Gazi Husrev-bega (pp.137-146). Na stranicama poglavlja upoznajemo se s veliinom i mjestima posjeda koje je posjedovao najvei dobrotvor Bosne osmanskog pe422 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
rioda. Posebno su interesantni podaci o Gazi Husev-begovim prihodima koji su 1528.-30. godine iznosili 600 000, a 1540. godine 800 000 aki. S pravom smatrajui da treba prokomentirati ove navode, jer su iznesena novana primanja Gazi Husrev-bega u to vrijeme bila u visini linosti koje su obavljale dunost begler-begova. Takoet je pojasnila zbog ega i zato ovaj bosanski namjesnik u odnosu na druge sandak-begove imao je vee prihode. Poglavlje Gazi Husrev-begov dvor i svita (pp. 147160), dr. Zlatar posveuje drugim linostima koji su bili saradnici ili u pratnji Gazi Husrev-bega. Tu na prvom mjestu pie o Murad-begu Tardiu, prvom Gazijinom saradniku i muteveliji njegovog vakufa. O ovoj linosti daje nam vie interesantnih i novih podataka, kao i imena 15 vojvoda koji su bili prvi Gazi Husrev-begovi saradnici u svim pohodima na teritorije susjednih zemalja, kao i drugim poslovima. Takoer, donosi i spisak osloboenih robova koji e s vremenom postati znamenite linosti, a neki od njih su bili iz Gazi Husrev-begovog okruenja. Poseljednje poglavlje Sarajevo u vrijeme Gazi Husrev-bega (pp.161-194) posvetila je u donoenju brojnih novih podataka, kada Sarajevo, zahvaljujui ovom bosanskom namjesniku, od kasabe prerasta u velegrad eher. ta je sve u toku svoje dvodecenijske uprave u Bosanskom sandaku uinio tadanji sandak-beg i koliko je lino, a koliko su i drugi uinili da ovaj grad postane jedan od najznamenitijih urbanih mjesta u evropskom (rumelijskom) dijelu Osmanskog carstva, dr. Zlatar nas upoznaje piui o 50 tadanjih sarajevskih mahala, njihovoj naseljenosti i znamenitostima po kojima su bile poznate. Sve to vrlo struno uporeuje sa stanjem prije dolaska ove najznamenitije linosti Bosne osmanskog perioda. Takoer pie i o sadanjem stanju mahala u ovom gradu. To knjigu ini jo interesantnijom i korisniijom. Posebno je interesanatn podatak da su meu osnivaima dviju tadanjih sarajevskih mahala bile i ene. Svi izneseni podaci pisani su struno, jasno i pregledno. Na kraju je Rezime na bosanskom (pp. 195-200), Summary na engleskom (pp.201-206), te Izvori i literatura (pp.207-218), kao i Indeks geografskih naziva (pp.219-229) i Indeks linih imena (pp.231-236). Posebna vrijednost ove knjige je u njenoj tehniko-strunoj obradi s vie kopija dokumenata pisanih arpskim, latinskim i staroslavenskim pismom, kao i kopije tariha s niana, slike vie objekata koji se u knjizi navode i najznamenitijih uvakufljenih dobara najveeg vakifa Bosne i Hercegovine Gazi Husrev-bega. Imajui u vidu sve navedeno, objavljivanjem ove knjige, ne samo historiari koji se bave osmanskim periodom, nego i ira intelektualna javnost, dobili su vrijedno dijelo na koje je ekano ve dui period Enes PELIDIJA
Godinjak 2010 / 423
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Zlatko Hasanbegovi, Muslimani u Zagrebu 1878.- 1945. Doba utemeljenja. Zagreb: Medlis Islamske zajednice u Zagrebu, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2007., 624. str.
njiga Muslimani u Zagrebu 1878.1945. Doba utemeljenja autora Zlatka Hasanbegovia, predstavlja donekle izmijenjen i prilozima dopunjen magistarski rad s nazivom Muslimanska zajednica u Zagrebu 1918. 1945., odbranjen 2005. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. U ovoj knjizi autor kroz est poglavlja i zakljuak, hronoloki opisuje postanak, razvoj i djelovanje muslimanske zajednice u Zagrebu, opisujui odnose u zajednici, razvoj kulturno-prosvjetnih drutava, primjenu erijatskog prava, meuvjerske sporove, procese vjerskih prelazaka od 1878.1945. Vano je napomenuti, a to i sam autor navodi, da se pod pojmovima musliman i muslimanska zajednica iskljuivo misli na muslimane koji dolaze iz Bosne i Hercegovine i Novopazarskog Sandaka, tj. na Bonjake. U uvodnom poglavlju, s nazivom Antemurale christianitatis. Banska Hrvatska i islam prije 1878. (str. 2129), autor govori o periodu od sredine 15. stoljea pa do okupacije Bosne i Hercegovine. Autor ovo razdoblje dijeli na dva razdoblja, i navodi da su islam i Osmanska drava snano, skoro vie od 400 godina utjecali na prilike u Hrvatskoj. Prvi dio obuhvata vrijeme od sredine 15. pa sve do kraja 18. stoljea. Osnovna karakteristika ovog razdoblja je izraziti antiosmanski i antimuslimanski mentalitet hrvatske kranske elite, koja se, kako autor navodi, oblikovala pod snanim utjecajem pretprosvjetiteljskog kranskog crkvenog naziranja o islamu kao krivovjerju koje treba sustavno i svim sredstvima pobijati. Autor ovo potkrepljuje i govorei o predmodernoj ideji habzburke i mletake rekonkviste evropskih podruja, koja su se nalazila u sklopu Osmanske drave, koja ne samo da je podrazumijevala uklanjanje Osmanske drave na Balkanu nego i islama kao religije i onemoguavanja opstanka muslimana na kranskim podrujima. Drugi dio obuhvata razdoblje od Dubikog rata pa do ulaska Bosne i Hercegovine u dravno-pravni prostor Austro-Ugarske, u kojem govori o postupnom poputanju protivosmanskog i protivislamskog naboja kod hrvatskog graanstva, koje se donekle jo zadralo u knjievnosti, i o pojavi Ante Starevia i njegovog afirmativnog eseja Muhamed, koji u to vrijeme ima potpuno suprotna stajalita na osmansko-islamsku problematiku od svojih savremenika. Na kraju ovog poglavlja autor zakljuuje, da ulaskom Bosne i Hercegovine u habzburki dravni sklop, islamsko-osmanski kompleks u hrvatskom drutvu gubi svoj znaaj i da dolazi do novog razumijevanja islama i pribliavanjima bosanskohercegovakim muslimanima. 424 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
U drugom poglavlju Austro-Ugarsko razdoblje 1878.-1918., (str. 3153), autor daje simbolian podnaslov Prvi dodiri. Knjievnost, studenti, nacionalizam, gdje opisuje prve dodire bosanskohercegovakih muslimana sa Zagrebom. Do 1918 najznaajnija muslimanska grupa u Zagrebu su bili studenti, koji na Zagrebako sveuilite poinju dolaziti nakon 1892 i odluke Zemaljske vlade hrvatsko-slavonske, da se acima sarajevske erijatske sudake kole dozvoli upis na Pravni fakultet. Meu prvima koji su iskoristili ovo pravo bili su Osman Nuri Hadi, Edhem Mulabdi, a kasnije u Zagreb dolaze i Safvet-beg Baagi i Musa azim ati. Oni svoje radove objavljuju u Matici Hrvatskoj i drugim zagrebakim listovima. Autor upravo navodi da Matica Hrvatska predstavlja jednu od najznaajnijih veza izmeu Banske Hrvatske i bosanskohercegovakih muslimana, pored veze s Antom Stareviem i njegovom Strankom prava, koja se nastavila i nakon Starevieve smrti, kada vodstvo stranke preuzima Josip Frank. U zavrnom dijelu drugog poglavlja autor opisuje zakonsko priznanje islama u Banskoj Hrvatskoj do kojeg dolazi 1916 i upravo ovim priznanjem, autor tvrdi da se uklanja glavna prepreka trajnom naseljavanju muslimana u Zagrebu. Tree poglavlje Jugoslovensko razdoblje 1918.1941., (str. 56167), govori o razvoju vjerskog ivota i uspostavi vjerskog predstavnitva koje se vee za Prvi svjetski rat i rad Carinskog i kraljevskog islamskog vojnog duebrinitva, a kasnije dolazi i do razvoja vjerskog ivota izvan vojnog duebrinitva, kada Ministarstvo vjera iz Beograda 1919. imenuje Ismeta Muftia za prvog zagrebakog imama, koji je tu dunost obavljao sve do 1945. U nastavku se govori o razvoju muslimanske zajednice u Zagrebu i socijalnoj strukturi stanovnitva, gdje autor navodi da su pored reprezentativnog sastava prve islamske vjerske opine u Zagrebu, veinu te zajednice inili ljudi sa dna drutvene ljestvice skromnih prihoda, esto bez stalnog zanimanja i u pravilu bez vlastite imovine. Poseban akcent u ovom poglavlju stavlja se na formiranje i rad muslimanskih kulturno-prosvjetnih drutava, Gajreta koje se od 1929., zvalo Srpsko muslimansko kulturno-prosvjetno drutvo Gajret, Muslimanskog kulturnog drutva Narodna uzdanica, koje predstavlja najznaajnije muslimansko kulturno drutvo, osnovano od vodstva JMO a, koje je djelovalo u Hrvatskoj i Drutva zagrebakih muslimana Hrvatsko muslimansko drutvo. Na kraju ovog poglavlja se govori o osnivanju Kotarskog erijatskog suda u Zagrebu, osnovanog 1935., i izuavanju erijatskog prava na Zagrebakom sveuilitu osnivanjem katedre za erijatsko pravo 1940. etvrto poglavlje U Nezavisnoj dravi Hrvatskoj 1941.-1945. (str. 167.384.), autor je podijelio na est dijelova, Ope prilike, vjerski ivot i odnos prema ratu, gdje na poetku govori o uspostavi NDH a, djelovanju islamske zajednice u Zagrebu, stavljajui poseban akcent na rad nejnog najznaajnijeg predstavnika zagrebakog muftije Ismeta Muftia, za kojeg kae da su njegovi javni nastupi i iskaz odanosti NDH a ostavljali dojam izrazite moi i utjecaja, ali i dalje navodi da je zagrebaki muftija intervenisao u sluajevima hapenja muslimana optuenih za komunizam, ali da je esto bio nemoan pred ustakim represivnim aparatom. Dalje opisuje i djelovanje lijevo orijentiranog dijela zagrebake muslimanske zajednice, iji su najznaajniji predstavnici bili Skender Kulenovi, Godinjak 2010 / 425
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Hasan Kiki, Edhem amo, Safet Krupi. Takoer govori o djelovanju Mehmeda Pande, koji se 1944. naao u jednom ustakom zatvoru u Zagrebu. U vrijeme hapenja Panda je bio formalno najvii islamski vjerski dunosnik i autor navodi da je ovo hapenje nepovoljno odjeknulo meu muslimanaima NDH-a pogotovo Zagreba i dodatno produbilo antiustako raspoloenje. U drugom diijelu ovog poglavlja prezentiran je rad muslimanskih drutava u Zagrebu. Hrvatskog muslimanskog kulturnog drutva Narodna uzdanica i Hrvatskog muslimanskog drutva u Nezavisnoj dravi Hrvatskoj. Trei dio je posveen Zagrebakoj damiji, gdje govori o ideji gradnje damije koja se javlja jo 1908. pod okriljem Frankove Stranke prava, pa sve do njenog sveanog otvorenja augusta 1944., i popraen je izvrsnom serijom fotografija Zagrebake damije. U etvrtom dijelu se govori o sukobima i podjelama meu zagrebakim muslimanima, koji se poinju javljati tridesetih godina, a svoju kulminaciju doivljavaju u periodu 1941.1945., pogotovo nakon smrti reisul-uleme Fehima Spahe, a centralna linost ovih sukoba je bio zagrebaki muftija Ismet Mufti. U posljednja dva dijela ovoga poglavlja govori se o meuvjerskim odnosima, mjeovitim brakovima, vjerskim prelazima i demografskim kretanjima meu zagrebakim muslimanima jo od poetka dvadesetog vijeka pa do 1945. godine. Peto poglavlje je nazvano Epilog. Komunistika represija 1945. (str. 387 425.), u kojem su opisani poslednji dani NDH-a i procesi protiv uglednih zagrebakih muslimana koji su voeni nakon 1945., od komunististikih vlasti, s posebnim osvrtom na suenje zagrebakom muftiji Ismetu Muftiu, i sudbina koja je zadesila Zagrebaku damiju nakon 1945. esto poglavlje je posveeno muslimanima (str. 437447.) koji su saraivali u zagrebakom novinarstvu i publicistici prije 1945. godine. U zakljuku (str. 447453.), autor saeto iznosi rezultate svoga istraivanja. Sedmo poglavlje moemo posmatrati kao dodatak glavnom djelu knjige u kojem se nalaze 42 priloga, u kojima su prezentirani razna izvjea, zakoni, deklaracije, zapisnici sa sastanaka, govori, predstavke, pisma, tube, izjave, proglasi, rjeenja, nacrti, presude, odgovori, rezolucije i krai tekstovi pojedinih autora kao to su Alija Nametak, Zvonimir Pogaj, Stjepan Plani, Asimbeg Dugali. Na kraju je dat saetak na engleskom jeziku, popis slikovnih priloga i tablica, kratice, izvori i literatura, kazalo osobnih imena i biljeka o autoru. Na kraju, treba istai da je autor u knjizi prezentirao gotovo tri stotine fotografija, faksimila dokumenata i tabela, koji proizlaze iz ogromne relevantne historijske grae koju je autor prikupio za izradu ove knjige i koja se sastoji iz nekoliko stotina bibliografskih naslova i bogate arhivske grae. Ipak, najvee priznanje treba odati autoru na tome to je ova knjiga meu prvima, ako ne i prva koja se bavi muslimansko-bonjakom zajednicom Zagreba i Hrvatske, te e uvijek predstavljati neizostavnu literaturu i jednu od poetnih taaka za sva dalja istraivanja muslimansko-bonjake zajednice Zagreba i Hrvatske Osman SUI
426 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Adnan Jahi, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme monarhistike Jugoslavije (1918-1941). Zagreb: Bonjaka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju i Islamska zajednica u Hrvatskoj Medlis Islamske zajednice Zagreb, 2010., 664. str.
azliite koncepcijske varijante za stvaranje prve jugoslavenske drave svoju su konkretizaciju doivjele krajem Prvog svjetskog rata, kada su, zahvaljujui kombinaciji meunarodnih okolnosti i lokalnih nastojanja, na ruevinama Austro-Ugarske monarhije Drava Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Srbija 1. decembra 1918. godine sjedinjene u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Od tada pa do kraja 20. stoljea zajednika drava Junih Slavena doivjela je vie dravno-pravnih i organizacionih modela kao i ideolokih matrica, dok se nije tragino samouruila u krvavom zavretku kratkog 20. stoljea (Eric Hobsbawm). Kako je bilo u sluaju formiranja jugoslavenske drave, i za njen nimalo sretni zavretak moe se sa sigurnou kazati kako je plod kombinacije razliitih meunarodnih okolnosti i nerazumnog djelovanja lokalnih nacionalizama. Izmeu poetka i kraja, itav ivot zgusnute dogaajnosti i zanimljivog vremena. U kontekstu drutva izrazito agrarne orijentiranosti, niskog stepena obrazovanja i slabo razvijenih industrijskih potencijala, a na temeljima viestoljetnog modela ponaanja i na putu traganja za novim obrascima vlastitog identitetskog (re)definiranja, djelovanje religijskih zajednica u javnom prostoru nezaobilazno je injenino stanje. Stoga je detektiranje uloge religijskih zajednica u takvom drutvu, njena analiza i sistematino prezentiranje naunoj, prije svega, ali i iroj javnosti u svakom sluaju posao vrijedan nae panje. Na tom tragu bio je i Adnan Jahi, docent na Filozofskom fakultetu u Tuzli, kada je disertaciju odbranjenu na matinoj ustanovi 20. oktobra 2007. godine ponudio na uvid javnosti u formi obimne knjige, koju ovom prilikom prezentiramo. Polazei od nezaobilazne uloge religije i religijskih zajednica u kreiranju znaajnog broja drutvenih procesa, oslanjajui se na ve uobiajeno razmatranje uloge religija u kreiranju tzv. kulturalnih nacija na prostoru jugoistone Evrope, te uviajui prisutnu zatvorenost drutva, Jahi ovom knjigom nudi vie od sintetskog prikaza djelovanja Islamske zajednice izmeu dva svjetska rata. Tako ve na poetku knjige, u prvom poglavlju (Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini posljednjih godina austrougarske uprave) na osnovu iznesenih podataka o irem drutvenom kontekstu, a imajui u vidu znaaj koji ima u ivotu Bonjaka, zakljuuje kako je u vrijeme nestajanja Monarhije Islamska zajednica bila i vie od religijske zajednice, podastirui niz dokaza o obrazovnom, ali i humanitarnom Godinjak 2010 / 427
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
angamanu njenih najistaknutijih prvaka. Sve to, dakako, u burnom ratnom vremenu i nastojanju da se pronae izlazak iz niza unutranjih problema konceptualno-organizacijske naravi. Susret Islamske zajednice i Kraljevstva SHS poeo je sudarom naslijeenih prava i obiaja sa novim modelima pravnog organiziranja i drutvenog djelovanja. S jedne strane, naslijee autonomije i svijest o posebnom poloaju, a s druge, elja za centraliziranim modelom dravnog organizma. Polazei sa ovih pozicija, u traganju za vlastitim odgovorom na pitanja koja postavlja novo vrijeme i okolnosti, definiranje pravnog poloaja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i traganje za modelom organizacije rada ponudilo je okolnosti koje autor saima u dijelu podnaslova koji mnogo toga kazuje sam za sebe ([...]: autonomija na udaru drave). Dvadesetih godina 20. stoljea Islamska zajednica prola je kroz vie testova na otpornost vremenu u kojem je djelovala. Provoenje vjerskih anketa, traganje za adekvatnim materijalima za novi statut Zajednice, Vidovdanski ustav, odnos dravnih finansijskih institucija prema Zajednici, sukobljavanja u odnosima s vladom, odnosi s islamskim svijetom, pitanja prosvjete i idelogije samo su neki od problema s kojima se Islamska zajednica nastojala nositi istovremeno tragajui za novim modelom vlastitog unutarnjeg organiziranja. Vrijedi na ovome mjestu apostrofirati nastojanja Demaludina ef. auevia da modernizira Islamsku zajednicu. Uviajui teak ekonomski poloaj imama, hatiba i muderisa, zatim loe ekonomsko poslovanje vakufa zbog nesolventnosti u rjeavanju kreditnih linija, predlagao je, izmeu ostalog, i reformu obrazvnog sistema unutar Zajednice (166-167). Konani cilj ovakvog djelovanja trebala je biti Zajednica koju karakteriu ekonominost, efikasnost i odgovornost. Cijenei nastojanje tadanjih, ali i potonjih lidera, ini se kako pojedine od navedenih atribucija ne bismo s punim pravom mogli pripisati ni sadanjem stepenu razvijenosti Islamske zajednice. Naprijed ve iznesena konstatacija kako u ovoj knjizi pronalazimo i vie od historije Islamske zajednice, potvrena je i u nastavku knjige, koji otvara jedno od znaajnijih pitanja kod Bonjaka u 20. stoljeu, o poloaju ene i njenoj ulozi u drutvenom ivotu. Vrijedi naglasiti kako je istaknut znaaj enskog pitanja u ukupnosti drutvenog ivota. Osim ove, druga znaajna tema razmatrana u ovoj knjizi je stanje vakufa, njihovi prihodi i rashodi, racionalno koritenje i upravljanje njima te nuna povezanost stanja vakufa s problemima u obrazovnom sistemu unutar Islamske zajednice. Viegodinja nastojanja za unaprjeenjem obrazovnog sistema, reformski zahvati i otpori ukazali su na kljuni problem obrazovnog sistema, neadekvatne kvalifikacije vjerouitelja i s tim povezani lanac nastajuih tekoa. U knjizi detaljno prikazani problemi samo su dio jedne vee cjeline, ivotne prie o zajednici u vremenu u kojem izazovi vremena i prostora nisu dobili adekvatan odgovor iz Islamske zajednice, izuzmemo li vrijedne i asne pojedince. Ovakvu konstataciju moda e najbolje potvrditi primjeri koji govore o pojavi na koju unutarmuslimanski diskurs nije imun ni danas. Deava se, naime, to da se vrlo esto (!) u tom diskursu marginalne stvari javljaju kao magistralne 428 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
te da svojom pojavom i tokom kreiraju ozbiljne potekoe za Islamsku zajednicu. U tom kontekstu valja razumijevati i dva pitanja iz ovog poglavlja (Jedan zanimljiv vaz i Kape sa strehom, 273-280) u kojima pojedinci iz uleme, ali i drugi, nadugo i nairoko raspravljaju o duini brkova, kapama, kaketima, eirima i fesovima dok vakufsko-mearifsko pitanje i dalje ostaje bez adekvatnog rjeenja! Osim navedenih, takoer je opravdano spomenuti jo jednu pojavu, za koju bismo takoer mogli rei da je, unutar Islamske zajednice, problem dugog trajanja i za ijim rjeenjem valja intenzivno tragati. Radi se o neobinoj moi pojedinaca na najniem nivou organizacije (dematski odbori) koji svojom samovoljom, neadekvatnim upravljanjem vakufom i vjerskim ivotom ili drugim oblicima djelovanja ponekada rue sistem Zajednice kojoj pripadaju, to bi se najbolje moglo ilustrirati primjerima nelegalne smjene imama u pojedinim dematima kao to je bio sluaj u Cazinu i Buimu (285-288). Na ovim primjerima pokazana je sva mo destruktivnog susretanja porodinih i linih antagonizama, neprosvijeenosti i zavodljivosti masa i najgoreg oblika politike manipulacije. Ovakve ili njima sline primjere mogue je nai i u drugim vremenskim okvirima, to nam govori kako su to problemi na koje i ovom prilikom treba ukazati. U zakljunom dijelu ovog poglavlja ponovljena je injenica da formiranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca nije direktno utjecalo na pravni poloaj Islamske vjerske zajednice i njeno organizacijsko ureenje, ali jeste donijelo niz novih izazova s kojima se Islamska zajednica morala suoavati. Kraj 1920-ih Kraljevstvo SHS je doekalo uvoenjem diktature. Odrazi diktature i nove ideologije imali su znaajan domino efekt i na IVZ, koja je pretrpjela prvu veliku teritorijalno-organizacijsku promjenu u svojoj historiji. Politika kreiranja zakonskih rjeenja za ostvarivanje kontrole nad Zajednicom, iji je najznaajniji eksponent bio Milan Srki, radikalski ministar pravde, estoko se sukobila sa tada jo aktuelnim reisul-ulemom Demaludinom ef. aueviem. Njihovo neslaganje trajalo je do 6. juna 1930. godine, kada je auevi umirovljen, a njegovu sutinu saeo je auevi u direktnom pismu Srkiu u kojem kae da [...] ne uvaavate elje i prijedloge reisul-uleme, kao predstavnika I.V.Z., izgleda mi, da Vi hoete da budete i ministar pravde i reis-ul-ulema, a da reis-ul-ulema pored Vas samo figurira to zvanje [...] (359). auevievo umirovljenje znailo je poetak kadrovskih promjena u Islamskoj zajednici. Novi reisuul-ulema postao je Ibrahim ef. Maglajli, a nierangirane kadrove karakterite odanost kralju Aleksandru, novom reimu i ideologiji, bliskost prosrpskom Gajretu i politika suprotna politikom pravcu JMO. U organizacijskom pogledu, IVZ je ustrojena kao jedinstvena vjerska organizacija svih muslimana Kraljevine Jugoslavije sa sjeditem u Beogradu. Prema odredbama Ustava iz 1930. godine, sve bitne ovlasti bile su koncentrirane u rukama visoke uleme sa znatno reduciranim legitimitetom pripadnika Zajednice (muslimana). Njihovo primjetno uee u ivotu Zajednice bilo je samo na nivou dematskih medlisa. Ustav je predviao da sva ostala tijela postavlja ili ministar pravde ili organi koje formira drava. Time je, u smislu organiziranja i djelovanja organa IVZ, ministar pravde postao centralna Godinjak 2010 / 429
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
linost svih organizacijskih kretanja. Iako je svojevremeno ovakav model organizacije i rada Mehmed Begovi nazvao sistemom kontrolirane autonomije, sutinskom opisu novog stanja blii je Adnan Jahi kada kae da autonomije vie nije bilo. Iz ovog vremena, za budunost Zajednice u cjelini, vrijedno je bilo pokretanje Glasnika Vrhovnog starjeinstva Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije, prvog medija IVZ iji e znaaj u narednim decenijama uveliko doprinijeti cjelokupnom napretku Zajednice. Podsjeajui na knjigu edomila Mitrinovia Nai Muslimani, koja je, kada se dvadesetih godina pojavila, u javnosti izazvala velika negodovanja zbog opservacija o mentalitetu i karakteru Bonjaka, Jahi otvara veliku temu mentalnog, psiholokog, drutvenog, ekonomskog, socijalnog, politikog i svakog drugog stanja bonjakog bia tridesetih godina 20. stoljea. Sporost, zaostajanje i nesistematinost bile su samo neke od zapaenih karakteristika. Bez namjere da detaljnije raspravljamo o ovim karakteristikama, a slijedei niz navedenih podataka u nastavku ovog poglavlja, ini nam se kako pojedina Mitrinovieva zapaanja i nisu bila daleko od istine. Veliki ekonomski i obrazovni zaostatak pokazan je i u brojkama koje nisu bile nimalo ohrabrujue (tek 197 studenata na univerzitetima u Kraljevini Jugoslaviji) uz izvjestan, ali ipak nedovoljan, napredak u svjetovnoj naobrazbi te generalnom nastojanju za poveanjem broja obrazovanih ena, doprinose potvrdi naega stava. Bolja situacija bila je u jednom znaajnom kvalitativnom iskoraku naprijed u prosvjetnim aktivnostima, gdje je akcent stavljen na poboljanje vjeronaune izobrazbe u osnovnim kolama. Hronine probleme neadekvatnog upravljanja vakufskim dobrima nova struktura uprave vakufsko-mearifskog sistema unutar Zajednice nastojala je rijeiti dijelom redefiniranjem uloge mutevelija u ivotu vakufa, a dijelom i novim modelom poslovanja vakufske uprave, koju karakteriu racionalna tednja i budetska ravnotea. Dinaminijem napretku doprinosio je i rast vakufskih prihoda, mada je prostora za unapreenje cjelokupne imovine dakako uvijek bilo. Najbolje to potvruju pokazatelji prema kojima je bio veliki procent ruevnih damija, koje je valjalo sistematski odravati. Nova je uprava zbog toga s manje ushita gledala na ideje izgradnje novih damija, insistirajui na zakljuku Ulema medlisa, od 24. januara 1929., prema kojem je odluka o izgradnji nove damije mogla biti odobrena tek nakon to bi unaprijed bilo osigurano najmanje 600 dinara stalnog mjesenog prihoda za odravanje. Spomenuti zakljuak je djelimino preinaen 24. aprila 1935. godine odlukom Vakufsko-mearifskog vijea, prema kojoj je iznos podignut na 2.400 dinara stalnog mjesenog prihoda. Uviajui odgovornost tadanje vakufske uprave iskazanu ovim odlukama, naglaavamo ove zakljuke kao veoma znaajne i poune i za kasnija vremena. Novi dinamiki impuls krenuo je nakon 1927. i otvorenijih reformatorskih zahtjeva reisul-uleme Demaludina auevia, mada se tridesetih godina velikir dio energije potroio na meusobno nadmetanje reformatorskih i tradicionalistikih pogleda na tada aktuelna pitanja. Dakako, u ovom procesu ozbiljnije su uestvovali svi znaajniji akteri javnog ivota tree decenije 20. stoljea. I dok su, s jedne strane, meu muslimanima bili prisutni estoki zagovornici otpora prema 430 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
loginim zahtjevima vremena, s druge je istovremeno bilo prisutno neshvatljivo prakticiranje uobiajenih oblika praznovjera protiv ega su vieniji predstavnici uleme javno prosvjedovali (478-481). Bez obzira na poticaje reformistike struje, koji bi ili u smjeru obnove i modernizacije, nad vjerskom i vakufsko-mearifskom upravom su prevladale konzervativne predodbe o zajednici formiranoj na nepovredivim propisima, to u konanoj ocjeni ovog perioda (do 1936. godine) opravdava tvrdnju kako se vie radilo o organizaciji a manje o zajednici. Tree znaajno razdoblje za Islamsku zajednicu zapoelo je sredinom tridesetih godina 20. stoljea, kada je, nakon smrti kralja Aleksandra 1934. i kreiranja novog politiko-stranakog koncepta Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ) 1935. godine, otvorena mogunost za promjenu ustavno-organizacijskog modela Islamske zajednice. Povratak u politiki ivot Mehmed Spaho je iskoristio i za povratak izgubljenih pozicija, ali i utjecaja u Islamskoj zajednici. Kao rezultat politikog kompromisa na nivou Vlade inicirana je inicijativa za promjenu ustava Islamske zajednice, to se i desilo 1936. godine, kada je Zajednica dobila najobimniji pravni akt u svojoj historiji tokom 20. stoljea. Povratkom autonomije, iako opet po volji politike, stvari su se u znaajnoj mjeri vratile na predestojanuarsku koncepciju. Novim organizacijskim rjeenjima mogli su biti zadovoljni pripadnici Zajednice, razvlaene mutevelije i tradicionalistiki usmjerena nia ulema, dok je visoka ulema, koja je tokom diktature vodila kljunu rije funkcioniranja Zajednice, izraavala veliko nezadovoljstvo. Jedan od reprezentativnijih primjera bilo je ukidanje institucije muftija, to je, uz druga kadrovska i personalna rjeenja, otvaralo put novoj kadrovskoj prekompoziciji Zajednice. Vrhunac je bilo instaliranje Fehima ef. Spahe za reisu-l-ulemu 1938. godine kao oitog znaka politikog utjecaja na Islamsku zajednicu. Narodna podrka novom reisu u sutini je bila plod ogromnih simpatija koje je Mehmed Spaho uivao kao najistaknutija politika linost. S druge strane, ovom kadrovskom rjeenju otro se protivila opozicija, osporavajui Mehmedu ef. Spahi kako moralne, tako i profesionalne te obrazovne predispozicije za obnaanje funkcije na koju je izabran. Nove i obimne normativne aktivnosti uz vaee ustavne odredbe transformirale su Zajednicu u sistemski ureen prostor vjerskog ivota, mada je, jaanjem mlae uleme, mahom kolovane u postosmanskom ambijentu, okupljene oko El Hidaje, rastao nivo tenzija naspram zvaninog lidera Zajednice, to se oituje u velikim neslaganjima o tumaenju erijatsko-pravnih problema i drugih, tada aktuelnih, pitanja iz ivota muslimana (mjeoviti brakovi, kalendar i sl.). Obnovom autonomije udaren je temelj novom konceptu organizacije i uprave laicizmu modelu koji e u narednom periodu, pa i tokom Drugog svjetskog rata, imati velikih protivnika unutar tradicionalistikih ulemanskih krugova. U osnovi, radilo se o dihotomiji laiko-demokratskog i ulemansko-elitistikog koncepta u profiliranju Zajednice, koji je markirao unutarnji ivot Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u vrijeme monarhistike Jugoslavije. Ova, po mnogo emu izuzetno vrijedna knjiga, nastala je nakon temeljitog istaivakog postupka kojeg je Adnan Jahi proveo. Potvruju to brojne biljeke s obiljem vrijednih podataka prikupljenih iz vie arhiva (Arhiv Bosne i HerGodinjak 2010 / 431
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
cegovine, Arhiv Hercegovako-neretvanskog kantona, Arhiv Jugoslavije, Arhiv Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Arhiv Tuzlanskog kantona, Bonjakog instituta, Istorijskog arhiva Sarajevo te Medlisa Islamske zajednice u Graanici). Velika je teta, meutim, to se ove biljeke nalaze kao krajnje biljeke na kraju poglavlja to zainteresiranima oteava kontinuirano praenje navoda tokom iitavanja ove obimne knjige. Pretpostavljamo da je ovakav model primijenjen zbog racionalnije tehnike pripreme knjige. U svakom sluaju, na tim stranicama nalazi se obilje vrijednih podataka, uputa, sugestija i pokazatelja koji zanatu historiara daju neobinu dra. Tumaiti odreene procese, dogaaje, postupke odreenih linosti, adekvatno kontekstualizirati tumaenja tih dogaaja, sastavnim su dijelom te drai. Kao primjer za to navodimo samo jedno zapaanje o izjavi Stojana Protia o muslimanima izneseno tokom formiranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca koje je zabiljeio kipar Ivan Metrovi u svojim uspomenama. Kritizirajui, Metrovievo sjeanje na Protievu izjavu Atif Purivatra je, piui odlinu knjigu o Jugoslovenskoj muslimanskoj organizaciji, sedamdesetih godina 20. stoljea Metrovievo sjeanje uzimao s rezervom, da bi devedesetih godina 20. stoljea u drami uasnog rata u Bosni i Hercegovini, isto sjeanje navodio kao vjerodostojnu potvrdu genocidnosti srpske politike prema Bonjacima (84-85). Vjerujemo kako ovaj, ali i drugi primjeri mogu pruiti dovoljno dobar dokaz o Jahievom temeljitom pristupu ovoj temi, ali i zadovoljstvu ve spominjane drai zanata historiara. Dakako, uz to svakako ide i stil pisanja koji je u ovoj knjizi na visokom nivou, jer se autor pokazao kao dobar poznavalac problematike kojom se bavi u najirem znaenju te rijei. Moda bismo mogli sugerirati da bi na nekim mjestima jedan vid shematskog prikaza modela organizacije Zajednice bio puno efikasniji za razumijevanje od tekstualnog prezentiranja (139-140), no ove sugestije ni u kom sluaju ne umanjuju vrijednost knjige.
***
Na odnos prema odreenim temama i knjigama pokazujemo, izmeu ostalog, i njihovim potenciranjem. Gotovo sva naa dosadanja saznanja o ovoj temi bila su parcijalna ili nepotpuna, jer smo ih crpili iz knjiga, studija i lanaka koji su bili ili preglednog karaktera ili su detaljnije obraivali samo pojedine aspekte ove teme. S ovom knjigom, konano imamo kompletirano i cjelovito prezentiranje ove, i za dananje uvjete unutarbonjakih drutvenih odnosa, veoma znaajne teme. Ne umanjujui vrijednost uspjeha Jahievih prethodnika koji su pisali o ovoj temi, cijenimo kako e, ipak, ova knjiga biti osnovno polazite za temeljitije analiziranje historije Islamske zajednice meuratnog perioda. Prezentirana graa i obilje informacija, niz lucidnih zapaanja i odmjerenih komentara samo su potvrda da se radi o knjizi kojoj se, jednostavno, morate iznova vraati Amir DURANOVI
432 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Jedna ivotna ispovijest

(Omer Behmen, Na dnu dna, Sarajevo, 2006.)
njiga Na dnu dna je memoarsko, autobiografsko i historijsko djelo autora Omera Behmena, osuenika s najduim zatvorskim staom u Bosni i Hercegovini. Mnogi ga nazivaju bosanskim Mendelom. Djelo, koje je ponueno javnosti na uvid, jeste izraz dubokog proivljavanja ivotne sudbine i ono je, kako kae recenzent ove knjige Fahira Fejzi-engi: Njegova ispovijest, teko proivljena i sakramentalno uvana u ljuturi njegove due.... U svojim poznim godinama Omer Behmen se odluio napisati svoju autobiografsku knjigu i otvoreno prikazati svoj ivotni put. Knjiga obuhvata Behmenov ivot od ranih gimnazijskih dana, preko ukljuivanja u organizaciju Mladi Muslimani, zatim kroz Drugi svjetski rat, hapenje 1949. godine, istragu, zatvorske dane u KPZ Zenica, vrijeme poslije zatvora, kolovanje na Graevinskom fakultetu u Sarajevu, enidbu, posao, aktivno uee u radu IZ i sve to praeno budnim okom i pritiscima UDB-e. Onda i drugo hapenje i ponovo istraga, zatvorski dani u KPZ Zenica, amnestija, pa politiko aktiviranje i uloga u formiranju SDA i pomo u odbrani Republike Bosne i Hercegovine, te ratni dani, diplomatska aktivnost, a onda i penzija i ponovno vraanje Mladim Muslimanima u svojstvu predsjednika Udruenja. U svojoj knjizi Omer ovako kae: Odluio sam da, koliko-toliko, dadeblokiram sjeanje, da progovorim, da to to je uraeno meni (i hiljadama drugih) radi nekih viih ciljeva pojedinaca i Partije, za ta sam osuen na 35 godina strogog zatvora, uz oduzimanje svih graanskih i ljudskih prava, ne umre sa mnom, da mladi ljudi shvate kroz ta smo mi proli, ... da spoznaju da nikada u ime ideologije ne trebaju drugim ljudima initi zlo, ... da ne gube nadu kada su u jadu i belaju, da se vrsto oslone na Boiju pomo i da znaju da uvijek poslije noi dolazi sabah, dolazi zora.... (str. 38)
Patnja u mladosti
Omer Behmen otvara vrata tajni najstranijeg perioda svog ivota, koji je svakom insanu najljepi. Uhapen je kao mladi i osuen na 20 godina robije!? Uhapen je, jer je kao musliman, Bonjak, elio i istrajavao da ouva svoj narodni, vjerski i nacionalni identitet i upuivao druge na to u vrijeme kada je tadanja komunistika vlast pokuavala, a predstavljala sebe u iluzijama, pod krinkom istote komunizma, pod krinkom bratstva i jedinstva, da uniti i zatre svaki trag toga. Godinjak 2010 / 433
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Tada, za Omera, njegovog brata Saliha i mnoge druge poinje tzv. prevaspitavanje, gdje se kroz razne torture, muenja, batinanja, (psihika i fizika) iscrpljivanja ili izgladnjivanja do besvijesti, pokuava, ali ne uspijeva, da istjeruje sve ono dobro do tada steeno da ne bi, toboe, negativno utjecalo na narod ili tetilo dravi, koja je sebe predstavljala u iluzijama istote komunizma i prosperiteta radnikog samoupravljanja.... Tokom istrage nije mogao dobijati pakete, imati posjete, dran je u samici, i stalno je tuen i maltretiran. Te 1949. Godine, dok je bio u istrazi, nije imao nikakvu predstavu o vremenu, o danu i noi, o datumu, i to je jedina godina kada nije postio ramazan, jer nije znao ni kada je. Jedan od primjera patnje kroz koju je proao tokom istrage 1949. godine. Behmen opisuje ovako: Moje isljeivanje se nastavlja, 4, 5, 6, 7 dana, odnosno noi. Tada su me prvi put objesili s rukama svezanim konopcem pozadi, iza krsta, koji jako zategnue, a visoko podignutim odzada i objesie me na prozor. Osjetih veliki bol u ramenima i kimi. Visei tako jedva sam malo uspijevao dohvatiti nonim prstima pod, a tijelo je u povijenom - naprijed nagetom poloaju. ovjek tad teko die. Pokuava da bol, koji s vremenom postaje nesnosan, u mislima ignorira. Tako objeenog me ostavljaju, a oni izlaze iz kancelarije. Provodim sam neko vrijeme, oni ulaze s vremena na vrijeme. Pitaju hou li priznati, udaraju me tako objeenog vojnikom cokulom u cjevanicu, amaraju, udaraju akama u stomak, slabine....
Omerova istrajnost
Meutim, Behmen je ipak uspio preivjeti sve to. Mnogi nisu, kako Mladi Muslimani, tako i drugi politiki zatvorenici. Poto je bio nepokolebljiv i nespreman da odstupi od svojih stavova i ideja, od klanjanja, posta, bio je pod stalnom torturom. O tome u knjizi ovako kae: Reeno nam je da ko se pregne da klanja, taj glave nee nositi. Mislio sam, zato sam ovdje to hou da klanjam, pa neka bude, ta e biti. Radio je u livnici po 14 sati, a za hranu je imao samo mlijeko i neto malo hljeba, jer je odbijao svinjetinu koju su mu redovno nudili. Zbog ponosa i prkosa nikada nije htio napisati nijednu molbu kako bi dobio neko olakanje. Nakon izlaska iz zatvora 1960. godine, Behmena UDB-a, sada ve SDB, nije ostavila na miru. Nastavili su ga pratiti sve do ponovnog hapenja 1983. godine i na Sarajevskom procesu osuen je na 15 godina robije. Porodica Behmen bila je pod stalnim pritiskom, a djeci su zabranjivali da s drue sa Omerovom djecom. Iz zatvora izlazi 1988. i nakon toga 1990. godine s istomiljenicima, pokree politiku stranku (SDA) i uestvuje u formiranju Patriotske lige i Zelenih beretki. Omeru Behmenu i ljudima slinim njemu moemo se s pravom diviti, moda ak da im i zavidimo. Afrikanci imaju svoga Mendelu, Albanci svoga Demaija, a mi Bonjaci svoga Behmena. Kakvo bi to bilo nasilje prema svim svjetovima, da nije onih koji su se odvaili da se isprijee faraonima, nasilnicima, zulumarima Ma koliko to u tom trenutku izgledalo ne svrsishodno. Trebamo razumjeti 434 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
ljude koji se zovu idealisti. Koji je njihov rezon kada sve raunice koje se tog trenutka mogu izvesti vode u orsokak. No, ti ljudi na kojima poiva svijet kao na moralnim stubovima, nemaju raunice. Oni ne stavljaju svoja uvjerenja na vagu interesa i prorauna. Oni su jednostavno reeno prvoklasni ljudi. Oni ne mogu drugaije. Hapsite ih, bijete ih, muite ih, i nita. Oni su heroji i zasluuju nae potovanje. Ne zbog njih, ve zbog nas. Onoliko koliko budemo razumjeli poruku ovakvih personalnih lekcija, toliko personalno vrijedimo. Omer Behmen je ovjek koji je sve muke i mjesto koje je imao na samom dnu izganjao zarad slobode, zarad istine i zarad vjere. Odreenje dna jeste da je dno dna neto to je namijenjeno nekome, u ovom sluaju Bonjacima kroz hiljadugodinju historijsku scenu. S druge strane, ukazuje na to da je dno dna prostor gdje treba da budu ljudi koji provode projekt koji je namijenjen Bonjacima, to su oni ljudi koji pripadaju tom nacionalnom korpusu. Projekt Mladih Muslimana u skladu s evropskim demokratskim principima podrazumijeva da sloboda vjere u bitnoj mjeri moe biti stavka za kulturno odreenje jedne skupine. Knjiga Na dnu dna posebno je znaajna jer govori o vremenu i sistemu ije nas posljedice i danas itekako pogaaju i donose nam tolike probleme, jer nismo ba dobro prouili uzroke stradanja, putokaze prethodnika koji su imali dovoljno mudrosti, odvanosti i vjere u nadolazee generacije da nam u tom stravinom vremenu, ostave po neki iaret i jasan biljeg. Pred nama je zrelo, iskustvom izotreno pero koje neumorno sintetizira, kroz prizmu kolektivne i line doivljenosti, sva po bonjaki narod bitnija dogaanja u dvadesetom vijeku. Iz sjemena koje su posijali Mladi Muslimani iznikla je jedna itava nacija potpuno samosvjesna i spremna da izae na kraj s bilo kakvim izazovima. Omer Behmen je radi nas odblokirao sjeanja koja je, kako sam na jednom mjestu kae, potiskivao da bi mogao normalno funkcionirati. Ta sjeanja su nam prijeko potrebna kako ne bismo odustali od borbe za ostvarenja onih prava koja nam pripadaju. Na kraju, treba naglasiti da u ovoj knjizi imamo priliku uti o naliju etrdesetpetogodinje komunistike vladavine u kojoj su mnogi uivali i u koju su se mnogi kleli, ne znajui i drugu stranu, onu koja je guila, koja nije izjednaavala i davala ista prava svim ljudima, koja je uzurpirala i gazila dostojanstvo i ast jednog naroda. Ovo svjedoenje Omera Behmena je svojevrsna bonjaka unutarnja historija, koja govori o neslobodi i robijanju, o proivljenoj stvarnosti zla Mustafa SEFO
Godinjak 2010 / 435
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Na Istoku neto novo

[Philip H. Gordon, Omer Taspinar, Winning Turkey: How America, Europe, and Turkey Can Revive a Fading Partnership (Pridobiti Tursku: Kako Amerika, Evropa i Turska mogu obnoviti oslabljeno partnerstvo), Brookings Institution Press, 2008.]
njiga Pridobiti Tursku u sutini predstavlja proirenu verziju policy papera. Philip Gordon i Omer Tapinar polaze od pretpostavke da su odnosi Turske i Zapada napeti i da je ovo prvi put da su odnosi i sa SAD-om, i EU-om u krizi. Niz faktora je prouzrokovalo ovaj ishod, prvenstveno amerika invazija Iraka, ali i usporeni proces pregovaranja s EU-om i odsutnost rjeenja pitanja Kipra. U meuvremenu, Turska razmatra evroazijske alternative razvitkom unaprijeenih odnosa s Rusijom, Iranom i Sirijom. Zabrinutost autora je da kriza u relacijama sa SAD-om i EU-om, oita samopouzdanost Turske, rastui nacionalizam, euroskepticizam kao i otpor laicistikog establishmenta prema Partiji pravde i razvoja (Adalet ve Kalkinma Partisi, AKP) potencijalno moe dovesti do nacionalistikog i autoritarnog preuzimanja vlasti. Rezultat ovog scenarija bio bi gubitak Turske, manifestovan u obliku voenja nezavisne vanjske politike. Gordon i Tapinar su u pravu kada identifikuju paradoks da je vladajua AKP, pokreta impresivnih reformi od kraja 2002. godine, pro-EU i pro-SAD, dok se laicistiko-nacionalni ancien regime pokazao manje nego entuzijastinim u pitanju reformi i predstavlja izazov zapadnjakoj orijentaciji Turske. Izazov potonjeg manifestovao se u sluaju tkz. e-udara 2007. godine kao i pokuaja da se zatvori AKP. Kako bi se sprijeio scenarij gubitka Turske, autori predstavljaju pet preporuka za politiku SAD-a i EU-a prema Turskoj. Razumno je oekivati da e jedan od autora Philip Gordon, dananji pomonik dravnog sekretara SAD-a za evropske i evroazijske poslove, imati priliku da implementira neke od preporuka navedenih u knjizi iji je koautor. Preporuke ukljuuju postizanje velikog dogovora s Kurdima (u sutini investicije u irako-kurdsku regiju i pruanje veih politikih i kulturnih sloboda za Kurde u Turskoj), snaniju podrku SAD-a liberalizmu i demokratiji u Turskoj, supstancijalnije podsticaje EU poput specijalnih viza i programa razmjene, historijski kompromis s Jermenijom, i postizanje dogovora o pitanju Kipra. U posljednjih godinu dana, Turska je preduzela korake, pokreui novu kurdsku inicijativu kao i potpisivanje protokola s Jermenijom o uspostavi diplomatskih odnosa. 436 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Vei stepen nezavisnosti vanjske politike Republike Turske nuno ne znai i ne dovodi do gubitka Turske, kako to istiu autori. Rije je o manifestaciji volje kao i mogunosti Turske da ostvari ulogu u meunarodnoj politici za koju smatra da joj je bila uskraena nakon raspada Osmanlijskog carstva. Proirenje fokusa turske vanjske politike na Bliski istok i ire je komplementaran tradicionalnom euro-atlantskom fokusu Republike Turske. Vidljivo proireni angaman i oito poveano samopouzdanje jaaju regionalni strateki znaaj Turske, i na taj nain dodatno potkrepljuju argument za lanstvo u EU. Beneficije ovog angamana (bilo da je barometar politiko prisustvo ili trgovinske razmjene) slue kao instrument ka lanstvu ali i kao cilj, posebno ako perspektiva punopravnog lanstva izgleda udaljenom. Uzimajui u obzir dogaaje od potpisivanja Ankarskog sporazuma 1963. godine i posebno nakon zadnje faze proirenja EU, razumljivo je zbog ega dananja turska vanjska politika nije iskljuivo fokusirana na EU. Da politika EU prema Turskoj ima kljunu zaslugu za sve vei euroskepticizam u Turskoj, vidljivo je, izmeu ostalog, i iz odluke da se liberalizacija viznog reima dodjeli Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, dok slini konkretni podsticaji za Tursku nisu realna mogunost u bliskoj budunosti. Ovo je unato injenici da je Turska, u poreenju sa spomenutim dravama Zapadnog Balkana, u znatno vioj fazi pregovora s EU-om, kao i da je status kandidata Turskoj dodijeljen 1999. godine a pristupni pregovori su poeli krajem 2005. godine. Odsustvo rjeenja pitanja Kipra je jo jedan primjer. Nakon to je Republika Kipar (grki dio) pristupila EU 2004. godine, upitno je da li trenutno postoji dovoljna struktura podsticaja grkoj strani za rjeenje ovog pitanja, s obzirom na to da posjeduje instrument veta unutar EU, to nije bio sluaj prije 2004. godine. Imajui u vidu rastue interesovanje za tursku vanjsku politiku u BiH, gdje postoje razliite percepcije i tumaenja povratka Turske na Balkan, knjiga Gordona i Tapinara moe posluiti kao saeti prikaz sadanjeg stanja odnosa Turske s SAD-om i EU-om Hamza KARI
Godinjak 2010 / 437
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Pjevai i njihove prie u XXI stoljeu: naslijee Milmana Parryja i Alberta Lorda
(veliki meunarodni simpozij o Parryjevoj zbirci na Harvardu)
a Harvardu (Cambridge, Massachusetts, USA) je od 03. do 05. decembra 2010. odran veliki meunarodni simpozij o temi Singers & Tales in the 21st Century: The Legacies of Milman Parry and Albert Lord (Pjevai i njihove prie u XXI stoljeu: naslijee Milmana Parryja i Alberta Lorda). Ovim skupom organizatori su (Harvard University i njegov Centar za helenske studije) eljeli obiljeiti pedesetogodinjicu od izlaska prvog izdanja znamenite knjige Alberta Lorda Pjeva pria (The Singer of Tales) i sedamdesetpetogodinjicu od smrti Milmana Parryja. Milman Parry (1902-1935) svoje BA i MA diplome stekao je na University of California, Berkeley, a doktorski studij upisao u Francuskoj na Sorbonnei, kod uvenog profesora Antoinea Meilleta. Kao mladi doktorant uao je u folkloristiku i homerologiju, elei se pozabaviti vruim pitanjima i dilemama tzv. homerskog pitanja. U samome startu imao je revolucionaran pristup u ve dugo prisutnoj dilemi u vezi s autorstvom Homerovih epova, ali su, u njegovim pariskim danima, sudbonosni uinak na njegovu znanstvenu karijeru imali susreti sa slovenskim folkloristom Matijom Murkom. Naime, Murko ga je, kao folklorist koji je upravo doao sa viegodinjih istraivanja iz tadanje Jugoslavije, upoznao s injenicom postojanja jedne izuzetno zanimljive tradicije pjevanja dugih epova na junoslavenskim prostorima, kod pripadnika muslimanske/bonjake zajednice. Ove su Murkove upute ambicioznom homerologu bile dovoljne da odustane od puta u srednjoazijske republike tadanjeg Sovjetskog saveza i da se odlui za to skoriji odlazak na Balkan. Uoi samog odlaska upoznao se s najznaajnijim zbirkama usmene epske tradicije na junoslavenskim prostorima: s Vukovom, Hrmannovom i Marjanovievom zbirkom, kao i s radovima Friedricha Kraussa i Matije Murka. Prvi odlazak deava se 1933. s namjerom da se uvjeri u ono o emu mu je Murko kazivao. Slijedi povratak na Harvard, gdje je Parry ve bio poeo karijeru univerzitetskog profesora, i bjesomuna logistika priprema za ponovni odlazak. Sa za tadanje uslove najsavremenijom tehnikom opremom za snimanje zvuka, odlazi/vraa se u Sandak uljeto 1934., pronalazi itav niz zanimljivih i kvalitetnih epskih pjevaa i ostaje sve do jeseni 1935. godine. Iz ovog dueg od godinu boravka i istraivanja nastat e nukleus budue Parryjeve 438 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
zbirke sainjen od blizu 12.500 rukom zapisanih tekstova i gotovo 3500 zvunih zapisa. Sve to to je sakupio, a naroito dugi epovi Avde Meedovia, mladome homerologu posluit e kao krunski dokaz teze da su Homerovi epovi mogli nastati samo usmenim putem i da je Homer bio samo usmeni epski pjesnik, kakav je bio i Avdo Meedovi. Kljunu tezu o formulainom stilu epskog pjevanja, zajednikom koliko za Homerove isto toliko i za Avdine i druge epove toga doba, Parry nee uspjeti otjelotvoriti u knjizi, koju je namjeravao tada pisati. U tome e ga prekinuti zagonetna smrt, svega dva-tri mjeseca po povratku iz Jugoslavije. Albert Lord (1912-1991) bio je Parryjev harvardski student u ekspediciji koja je 1934. i 1935. boravila na prostorima tadanje Jugoslavije. Svoje zanimanje za istu epsku tradiciju potvrdit e povratkom ve 1937. na prostore sjeverne Albanije, gdje e nainiti vanu zbirku albanske epske tradicije. Za nas su vaniji podaci da se Lord, tada takoer mladi profesor na Harvardu, vraa u Sandak i Bosnu i Hercegovinu pedesetih godina XX stoljea, tanije u Bijelo Polje, kod istih onih pjevaa koje je Parry snimao/zapisivao esnaest godina ranije, prije svega kod Avde Meedovia. Lord e ciljano traiti iste pjesme od istih pjevaa, kako bi istraio ta se deava s pjevaem i njegovom pjesmom kroz vrijeme i da li je usmena tradicija u to doba bila jo iva. Da je bila itekako iva i zanimljiva, potvrdit e Lordovi stalni dolasci i sakupljako-istraivaki rad u nekoliko sljedeih godina, sve do kraja ezdesetih, kada e mu se pridruiti i David Bynum. Oni e svoje ineteresovanje za bonjaku usmenu tradiciju, prije svega epsku, krunisati i teorijskim radovima. Moda najznaajnija knjiga o toj istoj tradiciji, ali i jedna od najvanijih u svjetskoj folkloristici uope, pojavit e se 1960. godine pod naslovom The Singer of Tales (Pjeva pria). Lord je ovom knjigom, zapravo, elio nastaviti Parryjev teorijski rad, razraujui na terenskim istraivanjima potvrenu, tezu da Homer jeste autor svojih epova Ilijada i Odiseja, u istoj onoj mjeri u kojoj je Avdo, na Homer XX stoljea, autor svojih enidba Smailagi Meha, Osman Delibegovi i Luka Pavievi i drugih. Analogijom je doao do odgovora na viestoljetnu dilemu u nauci poznatu kao Homersko pitanje. Njegov, rad, meutim, ne zvarava se na toj antologijskoj knjizi, Lord e, naime, do kraja svoga ivota neumorno raditi na svojevrsnoj afirmaciji i promociji bonjake usmene tradicije Sandaka i Bosne i Hercegovine. To e potaknuti i niz drugih istraivaa da krenu njegovim putem, na samome Harvardu (Aida Vidan, David Elmer i Peter McMurray) i drugdje: David Bynum, John Miles Foley (University of Missoury). Decembarski simpozij na Harvardu svojevrsni je nastavak slinog simpozija odranog uljeto 2008. godine u Tuzli, u organizaciji Filozofskog fakulteta i Univerziteta u Tuzli, kada je i najavljeno odravanje potonjeg. Gotovo pedeset procenata tuzlanskih uesnika pojavilo se i u Harvardu poetkom decembra 2010. godine. Naravno, organizacijska i logistika podrka Harvardove konferencije bila je u skladu s renomeom samog univerziteta. Tema skupa Pjevai i njihove prie u XXI stoljeu: naslijee Milmana Parrya i Alberta Lorda nagovjetavala Godinjak 2010 / 439
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
je mnogo raznovrsnije pristupe, a renome kue koja je organizirala skup, garantirala je visok znanstveni nivo i veu zainteresiranost potencijalnih uesnika iz svih dijelova svijeta. Direktnim referatima na simpoziju je uestvovalo 30 znanstvenika iz Njemake, vicarske, Kine, Rusije, Danske, Francuske, vedske, Kosova, Italije, Islanda, Grke, Finske, SAD i Bosne i Hercegovine. Aplikabilna vrijednost Parry-Lordove teorije formule demonstrirana je na razliitim usmenim tradicijama diljem svijeta kod veine autora, od usmene tradicije amerikih Indijanaca, preko srednjovjekovnih islandskih i norvekih saga, te finskih narativa kasnijeg doba, pa sve do mongolskih i kineskih istraivanja tamonjih usmenih tradicija. Sedam znanstvenika svoje radove i svoja istraivanja radilo je direktno na materijalima Parryjeve zbirke, uglavnom na bonjakim epskim i lirskim pjesmama. John Miles Foley, moda najvea zvijezda skupa, autor vie desetaka knjiga iz ove oblasti, osniva i urednik znamenitog asopisa Oral Tradition, propitivao je odnose izmeu kolektivne tradicije i individualnog umijea na primjerima pjesama zabiljeenih u Stocu i okolici, Ronelle Alexander (University of California, Berkeley, USA) bavila se leksikolokim istraivanjima materijala iz Parryjeve zbirke, Anna Bonifazi (Universitt Heidelberg, Deutschland) i David Elmer (Harvard University, USA) problem vizualnosti, John Franklin melodijom epskih junakih pjesama, Aida Vidan (Harvard University) usporedbom motiva izgubljene nevjeste u enskim pjesmama Parryjeve zbirke i djelima hrvatske renesansne knjievnosti te Margaret Beissinger (Princeton University) incestuoznim temama u usmenim epikama balkanskih naroda. Jedini predstavnik Bosne i Hercegovine, ali i irih junoslavenskih prostora, Mirsad Kuni, govorio je o korpusu pjesama Parryjeve zbirke koje pjevaju o smrti krajikog junaka Mustaj-bega Likog. Dodatnu vrijednost simpoziju dali su nastupi dvojice autentinih pjevaa/performera: prve veeri nastupio je Odhon Bayar iz Mongolije a druge ik eref Taliova iz Turske. Cijeli tok simpozija sniman je videokamerom, kako bi se mogao staviti na stranicu Parryjeve zbirke i tako uiniti dostupnim iroj javnosti bez ikakvih ogranienja. Kao specijalni gosti skup su svojim prisustvom uveliali i ivi potomci dvojice znanstvenika: Marrian Parry, kerka Milmana Parryja, te dvojica sinova Alberta Lorda. Moram priznati da je, uz veliku odgovornost, bilo i osjeaja ugode, zbog toga to sam dolazio iz zemlje koja je bila glavnim predmetom interesovanja dvojice slavnih znanstvenika ranije, ali i veine uesnika na samome skupu, kao i zbog toga to je veliki dio uesnika, zahvaljujui upravo toj injenici, poznavao na jezik. A uz taj pozitivan i lijep osjeaj opekao me i gorak okus spoznaje da nivo istraivake radoznalosti i interesovanja za Parryjevu zbirku u naoj sredini nije ni priblian ovome amerikom i, generalno, inozemnom Mirsad KUNI
440 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Fluidni svijet Zygmunta Baumana

Dok teete kao voda... brzo se kreete, nikad se ne opirui struji, nikad ne zastajkujui dovoljno dugo da se trajno zaustavite ili prionete na obalu rijeke ili kamenje to jest, na stvari, situacije ili ljude koji prolaze kroz va ivot, ak i ne pokuavajui da se drite sopstvenih shvatanja ili pogleda na svijet, ve se samo ovla, a ipak inteligentno pridravate za sve to se pojavi dok vi prolazite, a onda ga elegantno ispustite, bez osvrtanja... (Lao Ce)
ygmunt Bauman je roen 1925. god. u Poznanu, u Poljskoj. U Engleskoj ivi od 1971. godine, gdje je i napisao i objavio veinu svojih radova koji su mu obezbijedili ugled jednog od najznaajnijih sociologa i filozofa savremene fenomenologije i antropologije. Sa svojih vie od ezdeset objavljenih knjikih naslova Bauman je odavno obezbijedio mjesto ivueg klasika socioloke misli. Problemi kojima se bavio u svojim radovima bili su u vezi s etikom, identitetom, globalizacijom, modernizmom, postmodernizmom i drugim savremenim drutvenim fenomenima. Jedan od najznaajnijih i najreferentnijih pojmova koje je Bauman ustanovio i na koji se pozivaju brojni analitiari savremenog ivljenja, jeste pojam fluidnog drutva iz kojeg je izveo pojmove fluidni ivot, ljubav, strah, modernost, ukratko itav fluidni opus. Bauman tvrdi da je kasna ili fluidna modernost u potpunosti emancipirala ovjeka tako to ga je oslobodila svih tradicionalnih obligacija. Tako je ovjek u potpunosti i konano postao slobodan. Ovdje e biti rijei o pojmu fluidnosti i o mogunostima izraavanja novoosvojene individualne slobode u ambijentu savremenog fluidnog moderniteta.
ovjek u postmodernom svijetu

Oigledno je da su u Baumanovom fokusu panje razliite manifestacije ivota u savremenim okolnostima. Drastina transformacija naina ivota i radikalna postmoderna pertumbacija vrijednosnih sistema su posljedice generalnih trendova koji su se oitovali u globalizaciji, pluralizaciji i relativizaciji. Iako su ti trendovi svoje procese poeli simultano i zapravo predstavljaju manifestacije istog svjetskog senzibiliteta koji sutinski izraava prevazienost dogmi modernizma, oni su kontradiktorni izmeu sebe. Naime, teko je pomiriti trend globalizacije Godinjak 2010 / 441
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
koja ima ambiciju da razliite svjetske kulture, informacijski, ali i na sve druge naine, integrie u jedno, globalno selo, ime realizuje jednu opu, integrativnu funkciju, a u isto vrijeme tretirati trend pluralizacije kao formu afirmacije individualnih, partikularnih interesa i svjetonazora. Dok, dakle, na jednoj strani imamo trend generalne unifikacije, istovremeno se deava obratni proces partikularizacije, to predstavlja temeljni paradoks postmodernizma koji na pojavnom nivou generira napetosti i sukobe. Posmatrajui konkretnu individuu i savremeni ivotni kontekst u kojem boravi, zapaa se simultani trend relativiziranja i rastakanja elementarnih, tradicionalnih individualnih odnosa koji su ranije predstavljali sistem i mreu ljudskih kontakta. Osnovni oblici ljudske uvezanosti su izgubili vrstou, a taj proces ugroava ak i elementarnu eliju, instituciju braka i koherentnost porodice ija integrativna funkcija, posmatrajui globalne trendove, slabi a jaa pozicija i utjecaj individue. U ovakvim okolnostima dolazi do relativiziranja do tada, vrstih etikih normi, a u praktinom ivotu, ljudi se suoavaju s potpuno novim i nepoznatim problemima. Mnogi su autori upozoravali na pogubne opasnosti koje donosi postmoderni nain ivota. Meu najrelevantnije kritike implikacija savremenog ivota, koja povremeno prerasta u dramatina upozorenja o prezentnim fenomenima koji u pitanje dovode temeljne, generike, antropoloke pretpostavke, svakako spada gotovo cjelokupni opus Zygmunta Baumana. Fluidni ivot, Baumanovo djelo iz 2005. god., koji s ostalim fluidnim opusom predstavlja svojevrsnu kritiku i svjedoanstvo, jeste jedna kompleksna freska koja pred itaocem razvija injenice o fenomenologiji savremenog ivota. U njoj se ogledaju sve implikacije paradoksalnosti i alijeniranosti dananjeg ovjeka i njegove pozicije u svijetu i drutvu. Rije je o ontolokoj neizvjesnosti fluidnih vremena iju anamnezu Bauman izvodi in vivo. Ova knjiga stoji u direktnom i neposrednom kontekstu s takoer sjajnim analizama istog autora naslovljenim Fluidna modernost, Fluidna ljubav i Fluidni strah, koji zajedno ine tematsku cjelinu. Tekstovi koje nalazimo u ovim knjigama jednim preciznim, konkretnim i povremeno, dramatinim pristupom omeavaju na svijet kojim gospodare brze, drastine i neoekivane promjene. U tom i takvom svijetu individua jednostavno nema dovoljno vremena za bilo kakav oblik aklimatizacije i usvajanja novih pravila ponaanja, uz iju pomo bi se prilagodila novim okolnostima, jer nakon njih slijede nove, nenajavljene i brze promjene. Svakako da autorove lapidarne definicije savremenog ivota, proizlaze iz njegovog ireg teorijskog konteksta. Bauman je, naime, izvore ovih radikalnih drutvenih previranja otkrio u dubokim promjenama u samoj drutvenoj strukturi i njezinoj dinamici. Osnove ove teorijske orijentacije u vezi s navedenom problematikom, iznesene su u Baumanovom radu Intimations of postmodernity, iz 1992. godine.
442 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti Izvori fluidnosti

Bauman razloge drutvenih promjena vidi u izmjeni same strukture kapitalizma. Naime, prethodna kapitalistika faza je radikalno i bespotedno, kao na svom temeljnom interesu koji je odraavao samo njegovo bie, insistirao najprije na radu i proizvodnji. Taj je imperativ karakteristian za period koji nazivamo modernizmom. Danas, kada je dominantni nain razmiljanja i ivotne prakse onaj koji najee prepoznajemo kao kasni modernizam ili, kod drugih autora prepoznat kao postmodernizam, kapitalistiki imperativ proizvodnje po svaku cijenu zamijenio je imperativom potronje. (Vrcan, 2005). Ovaj imperativ je postao fundamentalni inilac ope kriteriologije koja arbitrira u gotovo svim domenima drutvenog ivota: nivo i struktura konkretne potronje odluuje o drutvenom statusu individue, ona kreira ope etike stavove, odreuje estetske afinitete, a u posrednom smislu uslovljava i samu spoznajnu sposobnost. Svi do tada vaei mehanizmi integracije individue u drutvo su sada zamijenjeni kriterijem potronje. Konzumerizam kao apsolutni imperativ i kriterij participacije individue u drutvu je u potpunosti zamijenio modus kooptiranja pojedinca po principu pripadnosti validnom kulturnom krugu, odnosno, moe se ve zakljuiti kako kulturni afiniteti pojedinca vie uope ne predstavljaju nikakav kriterij i uslov participacije u zajednici. Savremenom kapitalizmu ak nikakva kultura kao kriterij pripadnosti nije niti potrebna. Takoer, suvina je i bilo kakva ideoloka matrica ili politika orijentacija koju bi pojedinac trebao usvojiti kako bi dao legalitet svojoj drutvenoj participaciji. Konzumerizam kao kriterij ope participacije i generiranja prihvatljivog i oekivanog modela drutvenog ponaanja, u potpunosti je potisnuo, apstrahirao i relativizirao svaku potrebu i uslovljenost posjedovanja kulturne, ideoloke ili politike legitimacije. Ovakva kriteriologija ima potom kardinalne posljedice po individuu koja ravnopravno participira u drutvu i putem svog linog uticaja producira javni prostor i mnijenje. Naime, oito je da kapitalizam vie ne iskazuje prioritetnu potrebu za samosvjesnim, idejno, kulturno, politiki i na druge naine zrelim i neovisnim individuima koji bi suvereno mogli prosuivati svijet i svoju poziciju u njemu, a na temelju racionalnih kriterija koji podrazumijevaju kritiku opservaciju postojeeg. Ovdje se radi o preutnoj, samopodrazumijevajuoj potrebi novog, postmodernog kapitalizma za konzumentom koji se kroz potronju novoproizvedenih dobara afirmie kao drutveno prihvatljiv i poeljan lan zajednice. Pri tome se nipoto ne radi o sporadinom, stihijskom, neorganizovanom konzumerizmu nego o kontrolisanoj manipulaciji koja putem markentike mree usmjerava percepciju potroaa na strogo odreene prioritete. Istovremeno, to je jedno od efikasnih sredstava usmjeravanja percepcije, zapravo manipulacije simbolikim dobrima, to predstavlja strateki vano sredstvo konzumerizma. Tako manipulacija konzumerskim elementima dovodi do fundamentalne zamjene pojmova kojom se ideja slobode kao finalnog cilja kojem cjelokupna filozofija i praksa tei, sada zamjenjuje pukom slobodom potronje. Individua i drutvo, ve od ranije isposredovani i izmaniGodinjak 2010 / 443
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
pulirani konzumerskim uticajima, osloboeni svake druge kriteriologije, olako pristaju na autoritet moi potronje kao na jedini autoritet. ta vie, sloboda konzumiranja, tj. potronje, sada se identificira sa slobodom uope. ta se u tim okolnostima deava s drutvenom stratifikacijom i kako funkcionira drutveno raslojavanje? Religijske i etnike razlike vie ne igraju kljunu ulogu, a kriterije koji vae u procesu raslojavanja, Bauman zorno navodi opisujui kako se formira tzv. ljudski otpad, odnosno opisujui ta je to zajedniko izbjeglicama, nezaposlenima, beskunicima...: Zajednika im je beskorisnost njihovog ivota. Giorgio Agamben ih je opisao u svojoj knjizi Homo sacer kao one koji su iskljueni iz demokratskog skupa pravila. Takoer i nezaposleni ispadaju iz drutvenog poretka: oni se u potroakom drutvu, kao oni koji ne proizvode, vide kao loi potroai i kao finansijski problem. Kao socijalni sluajevi. Za njih moe postati teko da potuju pravila demokratskog drutva. (Fragmenta philosophica 1., 2007:204) Diskrepancija izmeu modernizma i postmodernizma je uslovila i zapravo isprovocirala ovakvo stanje drutva. Modernizam sa svojim univerzalnim vrijednosnim sistemom koji je obuhvatao cjelokupni drutveni milje i imao jednoobraznu, unificiranu subordinaciju kojoj je bila imanentna odreena vrsta reda i loginosti, sada se razbio na bezbroj malih cjelina, na sistem linih kosmosa kao zatvorenih sistema, kako ih Bauman naziva, kontejnera. Paralelno s tim procesom dogaa se i proces radikalne destrukcije i raspada principa objektivnosti kao univerzalne forme suglasja volja i konsenzusa principa. Dolazi do raspada modernistikog svijeta transcendiranih principa a uspostavlja se carstvo partikularnih entiteta, carstvo pluralizma kao ambijenta pogodnog za razvoj konzumerizma.
Individualizam kasnog modernizma

Potrebno je na ovom mjestu opservirati i ideju Zygmunta Baumana o prateoj znanosti o drutvu, tj. o tome ta se dogaa sa sociologijom u ambijentu prevrata modernistikih ideja u pluralizam racionalnosti. Naime, transcendirajui stvarnost unutar koncepta karakteristinih fundacionistikih ideja, modernizam je konstruirao itave sisteme subordinacije koji ine generalnu strukturu univerzalnog poretka unutar kojeg se injenice sirove stvarnosti pokuavaju uljebiti i ukalupiti u unaprijed sainjene apstraktne sheme. Naravno da je ta intervencija podrazumijevala razliite oblike prisile preoblikovanja i prilagoavanja zbilje kako bi postala kompatibilna s apstraktnim slikama iz konstruiranih shema pa je modernistika epoha zaista i bila krcata razliitim oblicima nasilja. Varijeteti raznih oblika violentnosti za kojima je ljudska civilizacija u modernistikom periodu i u ime modernistikih naela posezala, zaista su raznovrsni: od globalnih sukoba do izrazito brutalnih i krvavih lokalnih malih ratova, a njihov vrhunac se, prema Baumanu, nalazi u ideji i implementaciji koncentracionog logora. Modernistika sociologija je, pratei iskljuivost jedine ispravne ideje, jedinog verifi444 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
kovanog i vaeeg koncepta stvarnosti, nastojala i ustrajavala na interpretaciji takve stvarnosti kao i na rigidnim korekcijama svake aberacije i zastranjivanja koji su iskakali iz generalne linije. Sociologija kasnog modernizma mijenja svoju paradigmu u pravcu uvaavanja individualnih interpretacija drutvene stvarnosti, dakle u pravcu jedne ope, pluralistike validnosti razliitih doivljavanja zbilje. Ova emancipacija individue i individualizma kao nove paradigme, imala je velikog utjecaja na sve oblike drutvenog ivota, na drutvene znanosti, na politiku, primjerice, kroz snanu novovjekovnu afirmaciju liberalizma itd. Istovremeno, okolnosti drutvenog ivota su se u novim uslovima postmodernistikog ambijenta, kojeg Bauman naziva kasnim modernizmom, drastino promijenile. Te nove okolnosti i posljedice koje one po individuu i drutveni ivot proizvode, a koje su predmet istraivanja u radu nazvanom Fluidni ivot, takoer imaju svoj utjecaj na znanost i obrazovanje uope. Naime, za razliku od klasinog obrazovanja, gdje je kultura kontinuiteta, uenja i akumuliranja znanja i iskustva vaila kao temeljni obrazac prikupljanja znanja i uenja uope, u fluidnom drutvu imamo fenomen opeg diskontinuiteta, zaboravljanja i izostavljanja konteksta. Postmoderno trite rada ne zagovara kontinuitet obrazovanja i uenja kadrova, nego su oni preputeni sebi, odnosno stihijskoj inerciji kojoj je imperativ trina nesigurnost radnog mjesta. (Ajdukovi, 2004). Ova orijentacija svoje ishodite i teorijsku eksplikaciju moe imati u radovima drugih autora, primjerice kod Liesmanna i njegove Teorije neobrazovanosti, gdje u bespotednoj kritici, kroz ironinu analizu raznih kvizova kuasi znanja, Bolonjskog procesa i drugih autodestruktivnih trendova, pokazuje kako u savremenom, fluidnom drutvu zapravo vlada vritea, masovna neobrazovanost koja je direktno i sistematski pothranjivana.
Fluidni svijet
Raiavanje terminolokih nedoumica, kao preduslov svakom iitavanju teksta se, u sluaju pokuaja interpretiranja ovog Baumanovog rada, prije svega, odnosi na pojanjavanje termina fluidno. Sintagmu liquid life bi se mogla a engleskog jezika prevesti kao tekui ivot. Domai prevodilac je upotrijebio termin Fluidni ivot, a Enciklopedija JLZ pojam fluidno prevodi kao tekue. Smisao koritenja ovog termina, koji je vie primjeren vokabularu teorijske fizike, uvia se tek kada se vrati u kontekst u kojem ga Bauman koristi. Oponentni termin bi glasio-solidno, solidni, kruti, vrsti, tradicionalni ivot za razliku od tekueg, nepostojanog, promjenjivog, neizvjesnog i esto ambivalentnog. I tako, na isto etimolokom planu, dolazimo in medias res, dolazimo u svijet koji nije vie solidan, pouzdan, vrst i konsekventan na stari, tradicionalni nain. To sobom nosi mnotvo implikacija koje fundamentalno kreiraju na ivot u novim okolnostima. Knjiga Fluidni ivot je zbirka uvida u razliite aspekte fluidnog ivota ivota ivljenog u fluidnom modernom ivotu. Zbirka ne pokuava da bude konana. (Bauman, 2009: 24). Godinjak 2010 / 445
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Jedna od dominantnih karakteristika ivota kasnog modernizma je specifian osjeaj toka, proticanja vremena. Kauzalnost zbivanja u jednoj linearnoj i harmoninoj vremenskoj dinamici je relikt zaostao iz prethodnih vremena kada se podrazumijevalo da sveukupna zbivanja, kao uostalom i cjelokupna ljudska povijest, vode jednom uzvienom i izvjesnom kraju ija ishodina i progresivna taka koincidira sa svjetlom apsolutne, hegelovske ideje. Ovaj horizont zamijenjen je jednom novom dinamikom: Fluidni ivot je niz novih poetaka a ba zbog toga su brzi i bezbolni zavreci, bez kojih su novi poeci nezamislivi, ti koji u njemu najee predstavljaju najtee trenutke i najneprijatnije glavobolje. Meu umeima fluidnog modernog ivljenja i meu vetinama potrebnim za praktikovanje tih umea, odbacivanje stvari ima prioritet nad njihovim sticanjem. (Bauman, 2009:10). Takva praksa zaista podrazumijeva visoku organiziranost komunalnih odlagalita smea, deponija koje svakodnevno mogu akceptirati ogromne koliine prevazienih, potroenih vrijednosti. U fluidnom modernom drutvu industrija odlaganja smea preuzima komandnu poziciju u ekonomiji fluidnog ivota. Opstanak tog drutva i blagostanje njegovih lanova zavise od brzine kojom se proizvodi odreuju za otpad, te brzine i efikasnosti uklanjanja otpada. U tom drutvu nita ne moe zahtevati izuzee od univerzalnog pravila zamenjivosti i niemu se ne moe dozvoliti da ostane tu due nego to treba. Postojanost, vezivnost, viskoznost stvari, kako ivih, tako i neivih, su najstranije i najzlokobnije opasnosti, izvori najuasnijih strahova i mete najeih napada. (Bauman, 2009:11) Postmoderna, fluidna svakodnevnca u svojoj sutini lii na neprestano oslobaanje od prevazienih vrijednosti, na bjesomunu, permanentnu trku kojoj je, zapravo, cilj ostajanje u mjestu. Osmiljena je i organizovana itava mrea kolektora koja je razvila posebne tehnike i tehnologije prikupljanja i deponovanja stvari koje su izgubile upotrebnu vrijednost, odnosno deponije samih vrijednosti kao relikata i anakronizama zaostalih iz prethodne marketinke kampanje. Lakoa neobaveznog, povrnog ivljenja koji i ne pokuava dublje ui u sutinu stvari je, na pomalo jeziv nain, obuhvaena citatom Lao Cea sa poetka ovog teksta. Sam tekst Fluidnog ivota predstavlja lucidnu, pronicljivu i bespotednu anamnezu bitisanja u kontekstu kasnog modernizma, odnosno analizu naeg, konkretnog fluidnog ivota. Poglavlja u koja je podijeljen tekst su, zapravo, male rasprave o najvanijim kategorijama praktinog, savremenog ivljenja. Rije je o individui u fluidnom svijetu, o pojmu kulture u novom znaenju, potroakom mentalitetu i njegovim izvorima, pitanju slobode i ulozi intelektualca, ulozi djece u konzumerizmu, dakle, rije je o dijagnozi razliitih aspekata ivota veoma bitnih za savremenog ovjeka i to u okolnostima kada je u potpunosti izostala tradicionalna pouzdanost, izvjesnost, vrstoa i solidnost a razvila se fluidnost. itati poglavlja teksta Fluidni ivot podrazumijeva konstantni napor referiranja bitnih uporinih mjesta iz preostalog Baumanovog fluidnog opusa. Interpretacija Baumanovih stanovita u njegovom punom kapacitetu moe funkcionirati u izvornom znaenju samo kao rezultat kumulativnog uvida u cijeli opus. Fluidni strah je analiza ne samo onog generikog egzistencijalnog strah,a nego i 446 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
terora globalnog koji tu fluidnu strepnju generira u ontoloku neizvjesnost fluidne epohe. Individualizacija koja je najmanji zajedniki sadrilac kasnog modernizma dovedena je u iskuenje u kontekstu problematiziranja krhkosti ljudskih veza: posmoderni ovjek oajniki eli da stupi u vezu, ali je isto tako oajniki pokuava izbjei kako bi ouvao slobodu koja e mu omoguiti da uvijek iznova stupa u veze. Ova lebdea, fluidna pozicija je sukus Fluidne ljubavi koja je u Baumanovoj Liquid modernity interpretirana kao duboka, generalna pozicija sveopte postmoderne anksioznosti i raspoluenosti. Danas, naime, ivimo u doba kada je pojedinac preputen sam sebi da uiva u slobodi o kojoj su teoretiari Frankfurtske kole toliko sanjali. On sigurnost vie nigdje ne moe potraiti i ostavljen je da trai smisao, oslanjajui se iskljuivo na sebe i svoje sposobnosti. (Baak, 2007)
Sloboda ili sigurnost?

Zaista, ini se kako je dohvatanje toliko uene, sanjane i opjevane slobode postmodernom ovjeku donijelo samo nevolje. ta uiniti s tolikom slobodom, pitanje je koje naeg savremenika baca u duboku zbunjenost i neizvjesnost koja eskalira u oaj tako da posee za potpuno iracionalnim i regresivnim motivima kao to je, primjerice, anahronizam pozicije kleanja pred starom iluzijom monoteistikog gospodara. Ponovo se svi teko osvojeni prerogativi slobode prinose na oltar odustajanja od ljudske kompetentnosti. I to se deava ovdje i sada, u naim privatnim ivotima, ali i direktno prenoeno putem masovnih medija. A ta se u toj situaciji deava s pozicijom intelektualca, koji bi, sjeamo se naela, morao biti avangarda, dijagnostiar stanja i onaj presudni i odluujui dinamiki faktor. Bauman i sam citira Adorna i njegove stavove iz The culture industry: Svet eli da bude prevaren: Adornova direktna presuda zvui kao komentar Fojvangerove tune prie o Odiseju i svinjama ili, s tim u vezi, prie o bekstvu od slobode, ili kao arhetip svih tih pria, Platonova melanholina spekulisanja o traginoj sudbini filozofa koji nastoje da podele sa onima u peini dobre vesti donete iz suncem obasjanog sveta.Ljudi ne samo da nasedaju na prevaru kao to poslovica kae... oni prieljkuju prevaru, oni oseaju da bi im ivoti bili potpuno nepodnoljivi kada vie ne bi mogla da se oseaju zadovoljenja kojih uopte i nema (Bauman, 2009:168,169). A onda, uputajui se u analizu izvora te autodestruktivne potrebe, tragom Freuda, a pozivajui se na Adorna: Bezrezervno ga podravajui, Adorno citira esej Sigmunda Frojda o grupnoj psihologiji: grupa eli da se nad njom vlada neogranienom silom: ona pokazuje ekstremnu sklonost prema autoritetu: kako se Le Bon izrazio, ona je edna pokornosti. (Bauman, 2009:169). Ne libei se eksplicirati samu sutinu, sami izvor ove ljudske podanike potrebe, Adorno nastavlja sa psihoanaliziranjem a Bauman verifikuje stav, citirajui ga u Fluidnom ivotu: Prvobitni otac je ideal grupe koji vlada egom, koji vodi ego do mesta idealnog ega (Bauman, 2009:169). Osnovni faktor koji vodi i posreduje Godinjak 2010 / 447
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
ovu igru preputanja vlastitog suvereniteta viem autoritetu na globalnom planu je sveprisutna i svemona industrija masovne kulture. Autoritet oca iz infantilnog perioda je tako zamijenjen autoritetom masovne kulture koja formira, dotjeruje i cizelira poeljni, oekivani i prihvatljivi lik savremenog, postmodernog ovjeka, podanika koji bespogovorno prihvata svoju konzumentsku ulogu. Tako se pozicija egzistencijalne neizvjesnosti i straha transformie u ulogu iluzije sigurnosti i stabilnosti. Udovoljava se toj enji za vrstim tlom koja oslikava infantilnu potrebu za zatitom, pre nego elju za uzbuenjem. (Bauman, 2009:169ovjek je na svom cjelokupnom kulturnom, historijskom hodu i razvoju duha, kulture i spoznaje, u toj mjeri ovladao sredstvima za emancipaciju da je najzad mogao otpoeti njegov zlatni period. Postalo je oigledno da se u borbi oveka protiv prirode ravnotea moi pomera u korist oveka. (Bauman, 2009:156). Ta je mogunost oigledno, iz iracionalnih razloga, odbaena. Ljudska potreba za autoritetom je u potpunosti akceptirala ogromni utjecaj kulturne industrije koja putem masovnih medija kreira kulturni i duhovni prostor na nain konstantnog i globalnog projiciranja poeljnih i drutveno oekivanih i prihvatljivih obrazaca. Nad ulogom, pozicijom i perspektivom slobodnog intelektualca kao avangarde Bauman tuno lamentira, ne nalazei pretjerane mogunosti za njegov snaniji utjecaj. U tom pesimistinom lamentiranju on se poziva na Habermasa i njegovu metaforu poruke u boci. Naime, Habermas a evo, i Bauman, saglasni su da je intelektualno ispravnije i potenije poruku, podrazumijeva se, vrijednu zapisivanja, staviti na hartiju, zapeatiti i poslati u neizvjesnost nepoznatom itaocu, nekom mornaru ili slinom recipijentu, nego se konformistiki saglasiti s postojeim stanjem neslobode. To je nain na koji intelektualac transcendira postojee, nepodnoljive okolnosti u kojima ne postoji recipijent poruke koja dijagnosticira aktuelno katastrofalno stanje i istovremeno anticipira budueg itaoca i drugaije, povoljnije okolnosti. Ne samo da time podrazumijeva privremenost postojeeg, nego taj in ima i druge implikacije: Sredstvo poruke u boci ima smisla samo ako (i samo ako) osoba koja joj pribegne veruje da su vrednosti vene, veruje da je istina univerzalna i pomilja da e brige koje trenutno aktiviraju potragu za istinom i okupljanje u odbranu vrednosti istrajati. Poruka u boci je svedoanstvo prolaznosti frustracije i trajanja nade, kao i neunitivosti mogunosti i slabosti nedaa koje su prepreka realizaciji. (Bauman, 2009:171). ini se da, uprkos oitom defetizmu o mogunostima spasavanja aktuelnog svijeta putem progresivne misli, dakle intervencijom intelekta i intelektualaca, kod Baumana ipak tinja tiha nada pa bila ona i slabaka kao to je metafora poruke u boci. A jednak defetizam Bauman iskazuje kada traak nade za kraj fluidne epohe, odnosno epohe slobode, vidi u povratku religije kao predznaku povratka na pozicije sigurnosti. Baumanov iskaz je preuzet iz intervjua datog 2005. god. za Die Zeit: Pre 250 godina zemljotres u Lisabonu suoio je savremenike sa iskustvom, koje lii na cunami u nae vreme. Zemljotres je u filozofiji znaio kraj teodiceje. Ideja o svemonom, brinom Bogu vie se nije dala odrati. Taj Bog nije pravio nikakvu razliku u prirodnoj katastrofi izmeu pobonih i grenika. Zemljotres je u Lisabonu 448 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
jo jednom javno predstavio biblijsku knjigu o Jovu. Od tada je nastala ideja da se priroda da u ruke oveku i da se poveri njegovom razumu. Katastrofe kao to su cunami ili uragan danas nas opet pogaaju kao slepe sile i mnogi u nae vreme reaguju na njih sa velikim pojednostavljenjem, koje za njih znai Bog. Bog? To je glad za apsolutnim, potreba za istoom, to se izraava u povratku religije. Iscrpljenost u svetu koji je tako nerazumljiv, vodi elji da se ponovo zameni sloboda za sigurnost. Sigmund Frojd je u svojem delu Nelagodnost u kulturi izneo kako je civilizacija smena izmeu slobode i sigurnosti. Klatno naizmenino udara u jednu ili drugu stranu, neprestano. Mi beskonano eksperimentiemo sa tom dilemom. (Fragmenta philosophica 1.,2007:205). Mehanizmi bjekstva od slobode Ericha Fromma akcentiraju autoritarni model koji funkcionira na principu ovekove tenje da odustane od nezavisnosti svog pojedinanog ja i da ga sjedini sa nekim ili neim izvan sebe, kako bi ono steklo snagu koja mu nedostaje; ili, drukije reeno, da trai nove, sekundarne spone kao zamenu za primarne, izgubljene. (From, 1978:131). Mehanizmi potinjavanja izvanjskom autoritetu i omalovaavanja vlastitog sebstva su brojni a njegov naei i masovni oblik je onaj religijski. lajermaherova definicija religijskog doivljaja kao doivljaja apsolutne zavisnosti je definicija mazohistikog doivljaja uopte; naroitu ulogu u tom oseanju zavisnosti igra greh. ...Crta zajednika svem autoritarnom miljenju jeste uverenje da ivot odreuju snage koje se nalaze izvan ovekovog linog ja, njegovih interesa, njegovih elja. Jedina mogua srea lei u potinjavanju tim snagama. (From, 1978:154). Vidljiva je slinost mehanizama potinjavanja u okolnostima konzumerizma i religijskog pronalaenja autoriteta. Ali, iako Bauman u povratku potrebe za religijom vidi potrebu za istoom, za apsolutom, ne bi se reklo da e ta zamjena autoriteta donijeti kvalitet ljudskoj individui. Ta vrsta eskapizma, bjeanja, odnosno povratka u sigurnost blagotvorne sjene vrhunskog autoriteta nipoto ne moe predstavljati evolucijski kvalitet jer je zapravo cijeli postmodernistiki prevrat ukidanja apsoluta imao osnovnu zadau oslobaanja ovjeka od izvanjskog, stranog autoriteta a na pravcu afirmacije njegovih neizmjernih slobodnih potencijala. ini se loginijom interpretacija koja bi eventualni povrat na teistiki autoritarizam smatrala retrogradnom intencijom, ali koja bi svakako bila signifikantna da markira nepodnoljivu lakou egzistiranja slobodne individue u savremenim okolnostima koje Bauman naziva fluidnim. I samo u tom pogledu, ona je dobrodola Jasenko KAROVI
LITERATURA Ajdukovi, Marina , Vrijednosti kao izazov u fluidnom drutvu. Revija za soc. politiku. Zagreb, god. 11. br. 3-4, str. 427-442, 2004.
Godinjak 2010 / 449
4/20/11 1:16 PM
Prikazi i osvrti
Baak, Valerio, O pojednostavljivanju modernosti: kritika Baumana i Gidensa. Diskrepancija, sijeanj 2007. svezak 8/broj12, 2007. Bauman, Zygmunt, Intimations of postmodernity. London, Naw York: Routledge, 1994. Bauman, Zygmunt, Liquid Modernity. Cambridge, UK: Polity Press, 2000. Bauman, Zygmunt, Postmoderna etika. Zagreb: AGM, 2009. Bauman, Zygmunt, Fluidna ljubav. Novi Sad: Mediteran publishing, 2009. Bauman, Zygmunt, Fluidni ivot. Novi Sad: Mediterran publishing, 2009. Fragmenta philosophica 1. Loznica: Karpos, 2007. From, Erih, Bekstvo od slobode. Beograd: Nolit, 1978. arevi, Abdulah, U labirintu svijeta. Sarajevo: Svjetlost, 1990. Vrcan, Sran, Suvremeni prijepori oko sociologije... Revija za sociologiju. Zagreb, No.3-4, 2005.
450 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
IZ PREPORODOVE DJELATNOSTI
4/20/11 1:16 PM
4/20/11 1:16 PM
Izvjetaj o radu BZK Preporod Sarajevo za 2010. godinu
biljeili smo dvadeset godina od obnove rada Bonjake zajednice kulture Preporod. Na Obnoviteljskoj skuptini 5. oktobra 1990. godine pokrenut je rad KDM Preporod. Prisjetimo li se da je Gajret osnovan 1903., a Narodna uzdanica 1923., potom da je njihov rad objedinjen 1945. pod zajednikim imenom Preporod, te njegove zabrane rada 1949., vidjet emo da je ova zajednica u kulturi istiniti svjedok i aktivni sudionik preobraaja Bonjaka u subjekt svog kulturnog uoblienja i izrastanja. Obnavljanju Preporoda 1990. godine pristupili su istaknuti Bonjaci: Muhsin Rizvi, Atif Purivatra, Hajrudin Numi, Halid auevi, Rusmir Mahmutehaji, Alija Isakovi, Munib Maglajli, Enes Durakovi... Dijelei sudbinu svoga naroda, mijenjajui oblike, ali ne i svrhu i poslanje svoga djelovanja, Preporod je izrastao u respektabilnu instituciju nacionalnog profiliranja Bonjaka. Sama injenica da je njegovo djelovanje od Obnoviteljske skuptine 1990. do danas bio uglavnom uzlazni i plodotvorni hod prema osmiljenom i unaprijed zadatom cilju dovoljno govori o drutvenoj opravdanosti njegovog postojanja. Ali, takoer, o samoprijegoru i ozbiljnosti ljudi od opinskih drutava do Matinog odbora, koji su poaeni zadaom izgradnje, promoviranja i unapreenja programskih naela Preporoda. Na Obnoviteljskoj skuptini 1990. za predsjednika Preporoda izabran je Muhsin Rizvi, a potom slijede Enes Durakovi, Munib Maglajli, air Filandra i Senadin Lavi, sadanji predsjednik. U proteklih dvadeset godina pripala nam je i zadaa obiljeavanja stotinu godina od osnivanja. U januaru 2010. godine odrana je redovna Izborna skuptina BZK Preporod. Skuptina je odrana 15. januara u Bonjakom institutu Fondacija Adil Zulfikarpai. U radu Skuptine uestvovali su predsjednici opinskih drutava iz Bosne i Hercegovine, lanovi organa Preporoda kao i veliki broj potovalaca ove zajednice u kulturi. Na Skuptini su izabrani lanovi Matinog odbora, Savjeta, Nadzornog odbora, Suda asti i predsjednik BZK Preporod. Za predsjednika je izabran prof. dr. Senadin Lavi. U sveanom dijelu Skuptine uestvovao je Vokalni ansambl iz Bugojna. U protekle dvije decenije Matini odbor BZK Preporod svoj rad je usklaivao na zborovima predsjednika opinskih drutava. Zborovi su odrani esnaest puta irom Bosne i Hercegovine. Razmjena iskustva i prijateljstva izmeu druGodinjak 2010 / 453
4/20/11 1:16 PM
Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2010. godinu

tava jeste vaan inilac u meusobnom povezivanju. A to se upravo uspjeno postie na ovim zborovima. Ovogodinji Zbor predsjednika opinskih drutava odraan je u Zvorniku od 18. do 20. juna uz finansijsku pomo opine Zvornik i njezinog naelnika Zorana Stevanovia. U organizacionom smislu nije izostala pomo predsjednika opinskog drutva Preporod iz Zvornika Amera Redia. U Zvorniku smo se predstavili razliitim kulturnim sadrajima: prvog dana odrano je knjievno druenje Mirsada Beirbaia s osnovcima Podrinja te postavljena izloba naziva Zvornik nekad. Izlobu je otvorio Amer Redi. Potom smo upriliili zajedniku posjetu Memorijalnom centru Potoari. Drugog dana otvorena je izloba Snovienje i odigrana predstava Umri muki u Domu mladih Zvornik u izvedbi Kamernog teatra 55 iz Sarajeva. Sljedeeg dana organizirana je zajednika posjeta Kula Gradu i Diviu. Pomo opinskim drutvima, kako savjetodavne tako i finansijske prirode, ni ove godine s razine Matinog odbora nije izostala. U iznosu od 28.000,00 KM finansijski su pomognuta sljedea opinska drutva: Biha, Bosanska Dubica, Brko, Busovaa, Doboj Istok, Foa, Glamo, Gradaac, Ilija, Jablanica, Kalesija Kladanj Konjic, Livno, Modria, Novi Travnik, Osmaci, Srebrenica, Tomislavgrad, Velika Kladua, Vlasenica, Vitez, Zvornik i epe. Posjete predsjednika BZK Preporod prof. dr. Senadina Lavia u ovoj godini uslijedile su sljedeim opinskim drutvima: Banja Luka, Brko, Bratunac, Glamo Gorade, Konjic, Livno, Prnjavor, Srebrenica, Tomislavgrad, Zenica, Zvornik, ... etvrti po redu Nauni skup o djelu ivueg bonjakog pisca ove godine posveen je akademiku Devadu Karahasanu. Nauni skup naziva Sjene gradova: Karahasanovo knjievno i filozofsko djelo odran je u maju u Sarajevu. U organiziranju skupa sudjelovali su revija Odjek, bosanskohercegovaki P.E.N. te Karahasanov izdava Connectum. Cilj ovog naunog skupa bio je da se iroj kulturnoj javnosti predstave rezultati dosadanjih istraivanja knjievnog i filozofskog djela Devada Karahasana. Kao to je poznato, Karahasanovo djelo je danas prisutno u cjelini naeg jezika, ali i brojnim prijevodima u svijetu. S obzirom na raznovrsnost njegovog knjievnog i istraivakog djela (roman, drama, esej i teorijske studije), te na brojnost analitikih prikaza tog djela, prvorazredan interes ovoga skupa bio je sabiranje tog djela i njegovih recepcija u dostupan prikaz, u emu se i uspjelo. Svi tekstovi sa skupa su sabrani i tampani kao poseban dodatak u reviji Odjek, godina LXII, broj 2, ljeto 2010. Karahasanovo raskono djelo, organizirano je i razmatrano na tri tematska stola. U radu prvog panela: Karahasanovo djelo u svjetskim tokovima, uestvovali su: Vahidin Preljevi (Sarajevo, Bosna i Hercegovina): Poetika Devada Karahasana, modernistika tradicija i knjievne tendencije kasnog 20. stoljea, Naser eerovi (Sarajevo, Bosna i Hercegovina): Recepcija Karahasanovog djela u 454 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

njemakom govornom podruju, Mile Babi (Sarajevo, Bosna i Hercegovina): Oblici onostranog u romanima Devada Karahasana, Velimir Viskovi (Zagreb, Hrvatska): U potrazi za korijenima zla, Ljljana op (Beograd, Srbija): Esejistiko-filozofski diskurs u prozama Devada Karahasana i Rusmir Mahmutehaji (Sarajevo, Bosna i Hercegovina): O ljudskoj savrenosti i njezinoj opreci: U Karahasanovim knjigama Dnevnik selidbe i Nono vijee. U radu drugog panela: Karahasanovo djelo u pluralnom vidiku Bosne, uestvovali su: Enes Kari (Sarajevo, Bosna i Hercegovina): Hikaje Devada Karahasana, Nikola Petkovi (Rijeka, Hrvatska): ljiva i agava ili o univerzalnosti kulturalne geografije i Muhidin Danko (Sarajevo, Bosna i Hercegovina): Pripovijedanje Sarajeva (Andrieva pripovijetka Pismo iz 1920. u pripovjednom i esejistikom diskursu Devada Karahasana). U radu treeg panela: Karahasanovo djelo u sreditu i na rubu knjievnosti, uestvovali su: Muhamed Delilovi (Sarajevo, Bosna i Hercegovina): Imaginarna integriranost svijeta u djelu Devada Karahasana, Dijana Hadizuki (Mostar, Bosna i Hercegovina): Potraga za unutarnjim, Almir Baovi (Sarajevo, Bosna i Hercegovina): Svjedok i svjedoenje u Karahasanovim romanima, Jasmina Ahmetagi (Beograd, Srbija): Fenomen straha u romanu Istoni diwan Devada Karahasana, Amela ehovi (Sarajevo, Bosna i Hercegovina): Kako jezik odraava mo (na primjeru drame Tamo je dobro Devada Karahasana) i Zoran Mlinarevi (Sarajevo, Bosna i Hercegovina): Modeli i ljudi odnos izmeu teorije i prakse u dramama Devada Karahasana. U izdavakoj djelatnosti ni ove godine nismo uspjeli realizirati tampanje XI kola iz edicije Bonjaka knjievnost u 100 knjiga. Ovo kolo je predato u tampu, ali tamparija jo nije ispunila preuzete obaveze. U ovoj godini objavili smo dramu Zilhada Kljuanina vedsko srce moje majke, koja je bila dobitnica bijenalne nagrade Alija Isakovi za 2008., i knjigu Isme Kamberovi Bibliografija izdanja BZK Preporod i literatura o BZK Preporod: 1990-2010. Ovu knjigu javno je predstavio prof. dr. Munib Maglajli u Muzeju knjievnosti i pozorine umjetnosti u sklopu Dvadesetogodinjice obnove Preporoda. U toku je prireivanje Preporodovih asopisa: desetog broja Godinjaka i etvrtog broja Bosnian Studies, koje smo u proloj godini uspjeli indeksirati u poznatoj digitalnoj bazi Central and Eastern European Online Library iz Frankfurta am Main (http: // www.ceeol.com) Osmi literarni i likovni konkurs BZK Preporod za uenike osnovnih kola s podruja Bosne i Hercegovine imao je zadatu temu Moji heroji mira. I ove godine odziv je bio iznimno veliki. lanovi irija u sastavu Bisera Alikadi, Mujo Musagi i Alija Musi za literarne radove, te Mirsada Balji, Devdet Nikoevi i Muo ahman za likovne radove s koordinatoricom konkursa Hatidom Duman nakon nekoliko sastanaka donijeli su sljedee odluke: u konkurenciji literarnih radova prvonagraeni je proglaen rad Ismara Osmanovia, uenika VII razreda O Prokosovii iz Lukavca, druga nagrada je dodijeljena Esmi elenki, uenici VIII razreda O Mehurii iz Mehuria kod Travnika, a trea Elmi Mei, Godinjak 2010 / 455
4/20/11 1:16 PM

uenici V razreda O Oraje iz Oraja; u konkurenciji likovnih radova, kao prvonagraeni proglaen je rad Faruka Velagia, uenika I razreda O Safvet-beg Baagi iz Sarajeva, druga nagrada dodijeljena je Mirvetu Begoviu, ueniku VIII razreda O Sead ehi iz Grahova kod Velike Kladue, a trea Arneli Fejzi, uenici VIII razreda O Mramor iz Tuzle. Uvaavajui dosadanju praksu da se, uz najbolje uenike radove, nagrade i najbolji uitelji i nastavnici, iri je nagradio sljedee prosvjetne radnike za literarne radove: Jasminu Zuhri-iljak, O Mehurii iz Mehuria kod Travnika, Sabiru Beirovi O Buim iz Buima i Anu Kosori Prva osnovna kola iz ivinica. A za likovne radove Slavku Deli, Druga osnovna kola iz ivinica, Zijada Hasia, O Kiseljak 1 iz Bilalovca kod Kiseljaka i Fikreta Jahia, O Slavinovii iz Tuzle Izdat je reprezentativan katalog nagraenih i odabranih litrarnih i likovnih radova. Prigodna izloba i dodjela nagrada bila je upriliena u Galeriji Preporod uz prisustvo uenika, roditelja, nastavnika i posjetilaca. Ove godine dodijeljena je etvrta po redu bijenalna nagrada Alija Isakovi za najbolji dramski tekst pisan na bosanskom jeziku. Na konkurs se prijavilo dvanaest anrovski i vrijednosno vrlo razuenih tekstova: od historijske drame do dobro znanog knjievnog/dramskog toposa bosanskohercegovakog post/ratnog pisma u kome se traumatino zrcale i sjenke prolosti i patologija. Struni iri u sastavu dr. Zilhad Kljuanin, knjievnik, lan, Strajo Krsmanovi, kritiar, lan, i Nedad Fejzi, profesor, predsjednik, na sastanku odranom 13. decembra 2010. godine donio je jednoglasno odluku da se Nagrada ravnopravno dodijeli dramama Kad uzcvate glog, crn trn Ljubice Ostoji i Bez rijei Zlatka Topia. Kontinuirano skrbei za perspektivne mladih naunika/ica iz oblasti bonjake knjievnosti i bosanskog jezika, Fond Muhsin Rizvi je i u akademskoj 2010./2011. razmatrao prijave pristigle na Konkurs/Natjeaj za dodijelu finansijske potpore diplomantima, magistrantima i doktorantima iz navedenih oblasti. Pravo na dodjelu finansijske potpore u iznosu od po 1.000,00 KM stekli su: Tea Poli, Nehrudin Rebihi, Nudejma Softi (diplomanti), Halid Buli, Zenaida Karavdi, Nihada Lubovac, Naida Osmanbegovi (magistranti), Alen Kalajdija, Bernisa Puri i Selma Raljevi (doktoranti). Jedan od sadraja obiljeavanja dvadesetogodinjice obnove je izloba Mlado stoljee Preporoda. Autor izlobe bila je dr. Aida Abadi-Hodi. Izloba je imala elemente tradicije u jeziku savremene umjetnosti, vizualnih komunikacija i dizajna. Ona je stvarena u saradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu i na njoj su bili primarno zastupljeni radovi mladih umjetnika i studenata zavrnih godina studija i postdiplomskog programa te po jedan rad profesora sa svakog odsjeka Akademije. Izbor mlae generacije umjetnika bio je motiviran eljom da se naglasi komponenta obnavljanja aktivnosti zajednice kao i njena usmjerenost ka promiljanju savremenog trenutka. Izloba je bila postavljena u Galeriji Preporod, a otvorila ju je Aida Begi, filmska redateljica. Dokumentarna izloba o radu Preporoda u proteklih dvadeset godina bila je postavljena u Muzeju knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine. 456 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Autorice izlobe su bile Medhija Maglajli i Isma Kamberovi. Na izlobi su predstavljeni dokumenti, fotografije, Preporodova izdanja i drugi sitni materijal iz rada Drutva. Svi eksponati su iz arhivskog i knjinog fonda Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod. Sveana akademija povodom dvadesetogodinjice obnove odrana je krajem godine u Bonjakom institutu-Fondacija Adil Zulfikarpai. Kako je ovo obiljeavanje bilo u znaku mladosti, na sveanom koncertu uestvovali su studenti Muzike akademije iz Sarajeva: Hana Hadajli flauta, Milan Luci klavir, Isak Harai violonelo, Azra Rami klarinet i Adema Pljevljak-Krehi sopranistica Narodnog pozorita iz Sarajeva. U knjievnom bloku naziva Pogled u knjievnu budunost uestvovali su: Bjanka Alajbegovi, Adisa Bai, Asmir Kujovi i Senadin Musabegovi. Ove godine je diljem Bosne i Hercegovine obiljeavana stogodinjica roenja bosanskohercegovakih i bonjakih pisaca Skendera Kulenovia i Mee Selimovia, te je naa dvadesetogodinjica bila posveena i tim velikanima pisane rijei. Odlomke iz njihovih djela itali su glumci Alena Debo i Mirsad Tuka Hatida DUMAN
Godinjak 2010 / 457
4/20/11 1:16 PM
Dokumenti
Dokumenti
Predsjednik BZK Preporod, lanovi Izvrnog odbora, Matinog odbora, Savjeta, Nadzornog odbora i Suda asti, koji su izabrani na 11. skuptini Bonjake zajednice kulture Preporod, koja je odrana 16. 1. 2010. godine Predsjednik BZK Preporod: Senadin Lavi Izvrni odbor: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Aida Abadi-Hodi, predsjednica Hatida Duman air Filandra Lejla Gazi Hadem Hajdarevi Munib Maglajli Asim Mujki Jasminko Mulaomerovi Sead emsovi
Matini odbor: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Nijaz Bajgori Kemal Balihodi (Bugojno) Uzeir Bavi Selma Begi Izet Beridan Adnan Busuladi Ismet Buatli Kemal olak (Donji Vakuf) Amira Dervievi (Biha) air Filandra Azra Gazibegovi (Tuzla) Mehmed Gribajevi Amira Hadagi-Turbi (Tuzla)
458 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Dokumenti
14. Dijana Hadizuki (Mostar) 15. Hadem Hajdarevi, predsjednik 16. Senahid Halilovi 17. Adnan Jahi (Tuzla) 18. Devad Jahi 19. Husnija Kamberovi 20. Enes Kujundi 21. Alija Kulenovi (Zenica) 22. Mufid Lazovi 23. Munib Maglajli 24. Adnan Muftarevi 25. Hasnija Muratagi-Tuna 26. Zehra Mustoo 27. Fehim Nametak 28. Senad Nani (Zagreb) 29. Rapko Orman (Livno) 30. Vahidin Preljevi 31. Munir Raidovi 32. Sulejman Redi 33. Selma Rizvi 34. Suad Selimovi 35. Adnan Silajdi 36. Vedad Spahi (Tuzla) 37. Mersida Sueska 38. azim Suljevi (Brko) 39. Rifat krijelj 40. Jusuf Trbi (Bijeljina) 41. Adnan Tufeki (Tuzla) 42. Amir Tali (Sanski Most) 43. Semir Vrani 44. Behija Zlatar 45. Sibila Zvizdi-Meco 46. Jusuf iga Savjet BZK Preporod 1. 2. 3. 4. 5. Nijaz Alispahi (Tuzla) Zijad Bajramovi Amila Baki Azra Begi Muhamed Begovi (Tuzla) 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. Ilijas Bonjovi enana Buturovi Muhamed Cico Smail eki efkija eki Almasa DefterdareviMuratbegovi ahzija Dreca Selma Ferovi Ejup Gani Lamija Hadiosmanovi Fatma Hasanbegovi Muharem Hasanbegovi Irfan Horozovi Devad Hozo Muhamed Hukovi Nedad Ibriimovi Enver Imamovi Mustafa Imamovi Salih Jalimam (Zenica) Enes Kari Ibrahim Krzovi Emina Memija Nedad Mulabegovi Rasim Muminovi Ferhat Mustafi (Gradaac) Omer Nakievi Salim Obrali Amila Omersofti Muris Osmanagi Enes Pelidija, predsjednik Munir Raidovi Fahrudin Rizvanbegovi Enes Sara Mevlida Serdarevi Avdo Sofradija Izet aboti (Tuzla) Arif Tanovi Mehmed Zaimovi Esad Zgodi Arif Zuli
Godinjak 2010 / 459
4/20/11 1:16 PM
Dokumenti
Nadzorni odbor: 1. 2. 3. 4. 5. Hasan Bali, predsjednik Ismet Hotovi (Foa) Ferid Buo Smajo Fetahovi Smajo Hadi
Sud asti:
1. Vahid Kljai, predsjednik 2. Ibrahim Festi 3. Salko Selimovi
460 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod za 2010. godinu
ktivnosti koje su se odvijale u biblioteci u 2010. godini imale su svoj uobiajeni tok. Poslovi nabavke knjiga: kupovina, pokloni i razmjena; obrade knjiga: inventarisanje, klasificiranje, katalogiziranje; kucanje kartica, unoenje u kompjutersku bazu, rad s korisnicima (itaonica, telefonskim putem i elektronskom potom) i druge obaveze zavrene su u predvienom vremenu. Proirili smo krug djelovanja uspostavljanjem saradnje sa ceeol digitalnom bibliotekom (Central and Eastern European Online Library iz Frankfurta am Main) u vezi s indeksiranjem naih asopisa Bosnian Studies i Godinjak BZK Preporod u ovoj digitalnoj bazi.
Nabavka knjiga
Biblioteka je bogatija za 530 novih naslova, od kojih je 101 kupljen, a ostalo smo dobili na poklon od naih sljedeih darodavaca: gospoe Amile kalji, koja je poklonila 116 knjiga i 115 brojeva razliitih asopisa, Fondacije za biblioteku djelatnost (52 naslova), te Adnana Alikadia, Senadina Lavia, Borislava Spasojevia, Rijaseta Islamske zajednice, Franjevake teologije, Slavistikog komiteta, Centra za kulturu i obrazovanje iz Tenja, Drutva pisaca Bosne i Hercegovine, Udruenja za ouvanje kulturne tradicije Odjek, PEN centra, Udruenja ilmijje Islamske zajednice u BiH, Naunoistraivakog instituta Ibn Sina, Udruenja Selam iz Zenice, Udruenja Monos iz Graanice, Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Biblioteke Alija Isakovi iz Gradaca, Fakulteta humanistikih nauka iz Mostara i dr. Publikacije smo razmijenili sa sljedeim institucijama: Akademijom nauka i umjetnosti BiH, Institutom za istoriju, Orijentalnim institutom, Forumom Bosna, Fakultetom politikih nauka, Pravnim fakultetom, Filozofskim fakultetom, Fakultetom islamskih nauka, Gazi Husrev-begovom bibliotekom, Zemaljskim muzejom BiH, HKD Napredak, opinskim drutvima BZK Preporod i dr.
Godinjak 2010 / 461
4/20/11 1:16 PM
Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije... Obrada knjiga

U inventarsku knjigu upisane su 522 nove knjige, otkucano je 1050 katalokih kartica za autorski (abecedni) i struni (UDK) katalog. Knjini fond biblioteke trenutno se sastoji od 13.267 naslova.
Rad na online katalogu

U 2010. godini smo u kompjutersku bazu unijeli 580 novih naslova, koje smo abdejtovali u ve postojeu bazu, koja se moe pretraivati na naem online katalogu na adresi: www.preporod.ba
Biblioteko-informacijske usluge
Nae biblioteke usluge u 2010. godini koristilo je 200 korisnika: 150 ih je italo knjige u itaonici, a ostalih 50 informacije je trailo telefonskim putem i elektronskom potom, nakon pregledanja naeg online kataloga.
Bibliografija Preporodovih izdanja

Donedavno smo redovno aurirali bibliografiju Preporodovih izdanja na naoj web stranici, sada smo objavili publikaciju koja e dobro doi svim opinskim drutvima, jer se odnosi na sve njih. Knjiga nosi naslov Bibliografija izdanja BZK Preporod i literatura o Preporodu: 1990-2010, autorice Isme Kamberovi. U ovoj knjizi se, pored hronolokog pregleda Preporodovih izdanja, mogu nai vijesti i podaci o osnivanju Preporodovih odbora u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Njemakoj i Luksemburgu, o godinjim skuptinama, izboru Preporodovih predsjednika i razliitih operativnih tijela Matinog odbora i opinskih drutava, intervjuima Preporodovih djelatnika, odranim tribinama, naunim skupovima, okruglim stolovima, znaajnim godinjicama, promocijama knjiga, knjievnim veerima, ratnom duhovnom otporu, likovnim i dokumentarnim izlobama, sveanim bajramskim akademijama, koncertima, predstavama, bibliotekoj djelatnosti, izdavakim projektima, kulturnim manifestacijama, folklornim priredbama, dobitnicima Preporodovih nagrada, pobjednicima na Preporodovim konkursima, borbi za bonjaki identitet, bosanski jezik i bonjaku knjievnost.
Koordinacija s Preporodovim opinskim bibliotekama

S novim knjigama obradovali smo biblioteke sljedeih Preporodovih opinskih drutava: Bratunca, Srebrenice, Vlasenice i Zvornika. 462 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije... Koordinacija sa ceeol digitalnom bibliotekom
U proloj godini ostvarili smo saradnju s Central and Eastern European Online Library iz Frankfurta am Main u vezi s indeksiranjem naih asopisa u ovoj uglednoj online biblioteci. lanci iz asopisa Bosnian Studies i Godinjak BZK Preporod ve se nalaze u ovoj bazi i mi emo i ubudue redovno saraivati i slati nove brojeve, kako bi bili dostupni iroj javnosti. Ova digitalna baza je dostupna na sljedeoj web adresi: http: // www.ceeol.com
Ostale aktivnosti
Dokumentarnom izlobom o radu Preporoda, ije su autorice direktorica Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti BiH, Medhija Maglajli i Isma Kamberovi, obiljeili smo 20 godina od obnove rada Preporoda. Za ovu izlobu napravljen je izbor iz bogatog arhivskog i knjinog fonda Preporodove biblioteke, koji se prikuplja, uva i prezentira prilikom obiljeavanja ovakvih i slinih sveanosti. Izlobom je prikazan put Preporoda od obnove 1990. do 2010., njegove aktivnosti (promocije, izlobe, okrugli stolovi, nauni skupovi), najvanije linosti, te izdavaka djelatnost. Eksponate su inile: pozivnice, fotografije, plakati s promocija knjiga, likovnih izlobi, naunih skupova, dokumenti iz rada Preporoda, tekstovi o Preporodu, te Preporodova izdanja Isma KAMBEROVI
Godinjak 2010 / 463
4/20/11 1:16 PM
Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2010. godini
BZK Preporod Opinsko drutvo Banovii Sa skromnim budetom od svega 3500,00 KM na godinjem nivou, nesebinim trudom i radom nekoliko najaktivnijih lanova drutva u kalendarskoj 2010. godini uradili smo, izmeu ostalog i sljedee: Nastavili uee u pripremi jednosatne emisije iz nauke i kulture, koja se ve etvrtu godinu realizuje svake sedmice (etvrtkom od 16:00 do 17:00 sati) putem Radija Banovii s kojim imamo izuzetnu saradnju. Proveli smo, sada ve dobro uhodani i provjereni, projekt saradnje s osnovnim kolama s ciljem to uspjenijeg profesionalnog usmjerenja uenika buduih srednjokolaca pod nazivom Koju srednju kolu a potom fakultet upisati. Naime, i 2010. godine smo svim zavrnim razredima osnovnih kola Vozua i Ribnica odrali predavanja s ciljem da se uenicima i njihovim roditeljima odreene nauke pribliile i ukae na potrebna predznanja, sklonosti i nune pretpostavke da se mogu upisati odreene kole a potom samozapoljavanja, rada u dravnim institucijama te rada i studiranja u inozemstvu. Teme su bile iz sljedeih oblasti: medicina, stomatologija, farmacija. Predava Edin dr. Huski graevina, geodezija, arhitektura. Predava Vehid Kudumovi, dipl. in. geod. ekonomija, turizam, trgovina. Predava Senad Hadi, dipl. ecc umarstvo, poljoprivreda, hortikultura. Predava Enes Modri, dipl. in. um. pravo, sociologija, pedagogija. Predava Amir Omerevi, kolski pedagog I na kraju je svako od zavrnih odjeljenja posjetio i banoviki pisac Halid Mehii s ciljem da uenicima prenese iskustvo o ljepoti pisane rijei i pisanja, ohrabri barem neke od njih da se okuaju kao budui pjesnici, pisci... Kompletna organizacija navedenih predavanja i posjeta kolama je provedena od i o troku Opinskog drutva Preporod Banovii. Kao i svake godine, i u 2010. smo ostali vjerni u pomoi (ako nismo iz finansijskih razloga bili izdavai) svima koji piu i pripremaju se za iz464 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Aktivnosti opinskih drutava...

davanje svojih prvih ili nekih od svojih knjiga. Ove godine smo pomogli pripremu i tampanje zbirke pjesama mlade banovike pjesnikinje Lejle Avdi (13 godine) s nazivom Imam san (I have a dream) koja je objavljena na bosanskom i engleskom jeziku. Takoer smo uradili i pomogli kompletnu pripremu (elektronski obradili, prekucali, platili recenziju, lektorisanje i dr.) zbirke pripovijedaka s nazivom Nadmetanje naeg istaknutog lana drutva Halida Mehiia iz Banovia. Kao rezultat jednogodinje saradnje s Turskim bataljonom koji je opremio fono-laboratorijski kabinet O Ribnica inicirali smo i kandidirali izgradnju mosta preko rijeke Ribnice za koji smo uradili Kandidacioni i Idejni projekt. Iako veoma skromnog godinjeg budeta, ostali smo vjerni sada ve tradiciji stipendiranja studenata i srednjokolske omladine, dodijelivi etiri jednokratne nepovratne stipendije u iznostu od 150,00 KM. Uestvovali smo na Zboru predsjednika Opinskih drutava Preporod u Zvorniku. Uestvovali smo na svim sastancima i projektima koje je organizirala Zajednica opinskih drutava Preporod Tuzlanskog kantona Predsjednik Vehid Kudumovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Biha Godina 2010., zbog poznatih razloga, bila je u finansijskom smislu veoma teka, to se odrazilo i na aktivnosti Drutva. S neto malo donacija uspijevalo se koliko-toliko zadrati postojee stanje. Iz budeta Opine Biha kao i Unskosanskog kantona nisu dobijena sredstva za programe koji su kandidirani. Nita nije bilo bolje ni s programom koji je predat Ministarstvu civilnih poslova BiH. Zahvaljujui prodaji knjiga koje je Opinska organizacija izdala u proloj i pretproloj godini, koliko-toliko su se podmirivale potrebe. U odnosu na redovne aktivnosti koje se godinama obavljaju, u ovoj godini je osnovana muzika sekcija koju ine uenici osnovne i srednje kole, a koji imaju muzika znanja steena u osnovnoj i srednjoj muzikoj koli. Cilj je bio da se ovi mladi ljudi muziki obrazuju i u duhu tredicionalne muzike kulture Bonjaka, u prvom redu sevdalinke. Pogodovala je injenica to smo angaovali vrhunskog pedagoga i muziara Dinka Mujanovia koji je ovaj posao uio kod znamenitih muziara u Bosni i Hercegovini. Za kratko vrijeme ova sekcija je imala javne nastupe. Nade postoje da e ova grupa biti rasadnik vrsnih muziara koji e uvati bonjaku muziku tradiciju na ovim prostorima. U saradnji s Kulturnim centrom u Bihau, Preporod je uestvovao u svim kulturnim manifestacijama. Bilo je nekoliko gostovanja na Godinjak 2010 / 465
4/20/11 1:16 PM

podruju Unsko-sanskog kantona i nastup u Oraju povodom Hidretske godine. Odrano je nekoliko promocija knjiga ovdanjih autora. Predsjednik Opinskog drutva bio je gost na naunom skupu u Zagrebu odranom u aprilu ove godine o temi: Cazinska krajina u XX stoljeu-politika ljudi i dogaaji sa temom Meubonjaki sukob u Cazinskoj krajini. Uspjelo se finansijski uklopiti u realizaciju ovog skromnog programa Predsjednik Smail Klii
BZK Preporod Opinsko drutvo Bijeljina Tokom 2010. godine nastavlja se redovna aktivnost BZK Preporod Bijeljina Janja. Tokom zimskih mjeseci uestvovali smo u radu vie tribina i okruglih stolova o temama Tranzicijska pravda, Promjene Ustava BiH, Rad nevladinog sektora itd, kao i na promocijama knjiga iji je izdava Gariwo iz Sarajeva. Nastavljena je saradnja s bonjakim klubom Vijea naroda NS Republike Srpske, ija je delegacija posjetila nae sjedite. U 2010. godini obnovljena je saradnja sa Islamskom zajednicom Hrvatske. U posjeti su nam bili predsjednik Medlisa Zagreb Mirsad Srebrenikovi sa saradnicima, a publika u Janji je prisustvovala predavanju o 400 godina islama u Hrvatskoj. Gosti iz Zagreba donirali su i vie stotina knjiga naoj biblioteci u Janji. Veliki poklon u knjigama dobili smo i od enske sekcije Rotari kluba iz Tuzle. Obje nae biblioteke, u Bijeljini i Janji, nastavile su da rade i popunjavaju svoj knjini fond. I ove godine obiljeen je prigodno 2. april, Dan sjeanja na pokolj civila u Bijeljini 1992. godine. U toku ljeta odrana je tradicionalna manifestacija Ljetne veeri u Janji, uz veliki broj tribina i muzikih sadraja. Izdvajamo promocije knjiga Amira Brke, Nedima Rifatbegovia, Uzeira Bukvia, Nizame auevi-Granov, veeri Amora Maovia, Semira Osmanagia, Edina Ramia i univerzitetskih profesora iz Tuzle, a promovisana je i Istorija Janje dr. Mahmuda Nurkia. U saradnji sa FRTV pripremili smo specijalnu emisiju o Bonjacima Janje i Bijeljine za Federalni radio, kao i vie novinskih i TV priloga za medije u zemlji i inozemstvu, ukljuujui i TV Justice, iji je prilog emitovan na 16 TV stanica u BiH. Nastavili smo saradnju s drugim opinskim odborima Preporoda, a u Graanici je odrana promocija naih knjiga. Pripremili smo za tampu i nove knjige Zlatka Dukia i Jusufa Trbia. I ove godine (a takoer i za 2011. god.) uspjeli smo obezbijediti neto vie od 20 hiljada maraka finansijske podrke iz budeta Skuptine optine, to bi trebalo da omogui nesmetan rad u nae dvije kancelarije, a ostalo to nam je potrebno obezbijedit emo iz donacija Predsjednik Jusuf Trbi 466 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo Bosanska Dubica U toku protekle godine nae drutvo nastavilo je s planiranim aktivnostima, okupljanjem omladine, povratkom i, to je veoma bitno, prezentiranjem kulture Bonjaka. Na dosadanji predsjednik Samir Krivdi, koji je veoma uspjeno obavljao svoju dunost, zahvalio se na tom ukazanom povjerenju i zbog objektivnih razloga prepustio tu funkciju, jer nije mogao uskladiti svoje aktivnosti. On je i dalje u upravi Drutva, a na mjesto predsjednika imenovan je Semir Krivdi. Ova mala rotacija ni u kom smislu nije utjecala na rad i aktivnosti u Drutvu. Takoer, moramo da napomenemo da smo u naoj akciji meu bonjakim narodom u naem gradu organizirali humanitarni Bajramski koncert za pomo prijatelju Drutva oboljelog od bolesti raka. BZK Preporod Bosanska Dubica sa svojim brojnim sekcijama broji 40 lanova razliitog uzrasta. U sljedeim sekcijama: folklorna dramska sekcija slobodnog plesa, likovna hor ilahija, radionice i sl. Takoer da napomenemo da imamo i jedan tamburaki orkestar. Moemo slobodno rei da smo postali jedno od najpoznatijih drutava na prostorima na kojima djelujemo. Imali smo vei broj gostovanja: 22. maja 2010. godine uestvovali smo na erijatskoj-muslimanskoj svadbi, naeg dragog prijatelja Drutva, takoer i naeg donatora. 24. maja 2010. godine nastupali smo na trgu u Bosanskoj Kozarskoj Dubici povodom manifestacije Gastro dani. 6. juna 2010. godine nastup sa folklornom i dramskom grupom u Domu Kulture Bosanska Kozarska Dubica povodom mektebskih dana, 10 godina od izgradnje prve damije nakon rata. 11. juna 2010. godine smo pozvani u Dubrave Optina Gradika na druenje koje oni tradicionalno organiziraju svake godine. 19. juna 2010. godine nastup na otvorenju restorana Konak kraj rijeke Une u Bosanskoj Dubici. 21. jula 2010. godine jedan veliki nastup u Bosanskoj Kozarskoj Dubici povodom Dana dijaspore. 31. jula 2010. godine nastup u Orahovoj Optina Bosanska Gradika. Sedamnaestog novembra 2010. godine u saradnji s Medlisom Islamske Zajednice Bosanska Dubica organizovan Bajramski koncert povodom Kurban-bajrama, na kojem smo uestvovali s folklorom i horskim sekcijama u domu kulture u Bosanskoj Dubici.
Godinjak 2010 / 467
4/20/11 1:16 PM

Protekli rad u 2010. godini organizirali smo linim sredstvima i sitnim donacijama s kojima smo ak uspjeli saiti i jedan dio enske bonjake nonje. Uz ovo moramo da istaknemo da za prostor koji smo trenutno dobili na koritenje za folklorne i ostale sekcije, od 2011. godine moramo da izmirujemo nadoknadu od 150 KM za odravanje i plaanje reija (voda, struja, smee, internet u naoj otvorenoj kancelariji) Predsjednik Semir Krivdi
BZK Preporod Opinsko drutvo Brko Najvanija aktivnost branskog Preporoda u 2010. godini je zavretak rekonstrukcije/restauracije i sveano otvaranje zgrade Islahijjeta. Za ovu prigodu realizovan je bogat i raznovrstan program kulturnih aktivnosti. Sveana akademija, kojom je zgrada Islahijjeta otvorena, realizovana je u etvrtak, 17. juna u 12.00 sati. Na sveanoj akademiji govorili su azim Suljevi, predsjednik BZK Preporod Brko Distrikt BiH, glavni imam Medlisa islamske zajednice Brko Distrikt BiH Mustafa ef. Gobelji, Vahid ef. Fazlovi, direktor Behram-begove medrese u Tuzli, muftija tuzlanski Husein ef. Kavazovi, prof. dr. Senadin Lavi, predsjednik BZK Preporod BiH, prof. dr. air Filandra, dr. Enes Kujundi, te gradonaelnik Brko Distrikta BiH gosp. Dragan Paji i gosp. Mirsad apo, predsjednik Skuptine Brko Distrikta BiH. U umjetnikom dijelu programa uestvovali su hor Mous Udruenja mladih Izvor, pijanistica Denana ehanovi, violinistica Jasmina ehanovi, diplomirana glumica Dana Krasni Matanovi, magistar gitare Elvis Sivevi te mladi branski umjetnici Fatmir Sulejmani (solo), Lejla Imamovi (gitara) i Asja andi (gitara). Akademiji su prisustvovali i lanovi Izvrnog odbora BZK Preporod BiH prof. dr. Asim Mujki, Hadem Hajdarevi, knjievnik, te brojni ugledni graani i predstavnici javnog i politikog ivota u Brkom. U okviru programa otvaranja Islahijeta realizovani su i sljedei kulturni sadraji: Izloba fotografija o Islahijetu Galerija Islahijjet, 17. juni Izlobu ine odabrane fotografije koje svjedoe o raznovrsnosti i kvalitetu aktivnosti te dometima ove kulturno-potporne institucije. Tim povodom tampan je katalog, a izloba e initi stalnu postavku u galeriji Islahijjeta. Koncert klasine muzike Jasmina ehanovi violina, klavirska pratnja Denana ehanovi. 468 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Predstavljaka djelatnost Ova godina poela je predstavljanjem knjige Sedam krugova pakla autora mr. Muhameda Mujkia iz Brkog. Knjiga je posveena rtvama rata i zloina, kao i zloinima raznih oblika u Brkom. Promovisana je 4. februara u Omladinskom centru u Brkom. O knjizi su govorili: Dafer Deronji iz Brkog, preivjeli logora koncentracionog logora Luka, prof. dr. Mehmed Dedi, azim Suljevi i Elvira avali. Povodom velikog jubileja 100 godina od roenja Mee Selimovia 28. aprila u Domu kulture u Brkom je prireeno Vee u ast Mei. O knjievnom stvaralatvu Mee Selimovia govorio je prof. dr. Enver Kazaz. U programu su uestvovali pjesnici Hadem Hajdarevi (Sarajevo), Duko Novakovi (Beograd), Tvrtko Klari (Zagreb), glumac Narodnog pozorita Sarajevo Izudin Bajrovi, gradonaelnik Tuzle Jasmin Imamovi. Domain i moderator bio je Edin Jaarevi. etrnaestog septembra u zgradi Islahijjeta postavljena je izloba kaligrafskih radova autora prof. dr. azima Hadimejlia. Tim povodom iste veeri je promovisana monografija Umjetnost islamske kaligrafije. U predstavljanju su uestvovali Seid Hasanefendi, akademski slikar, Reid Hafizovi, akademik, te autor. Tehniku ebrua demonstrirao je Mahmut Gluac, dok je u umjetnikom dodatku promocije uestvovao mladi solist Armin Muzaferija i Ekrem Kahriman. Knjievno vee s Devadom Karahasanom realizovano je 14. oktobra u zgradi Islahijjeta. Razgovor vodila i odabrane tekstove itala Dana Krasni-Matanovi, profesorica bosanskog jezika i diplomirana glumica iz Brkog. Izdavaki pothvat Preporoda Brko, knjiga Bosanskohercegovaki roman na kraju XX stoljea autorice Alme Deni Grabi, docentice na Filozofskom fakultetu u Tuzli, predstavljen je u Islahijjetu 23. oktobra 2010. godine. U promociji su uestvovali prof. dr. Enver Kazaz i mr. Mevlida uvi. Izloba filigranskog nakita Mensura Bektia iz Sarajeva upriliena je u zgradi Islahijjeta od 26. novembra do 3. decembra 2010. godine. Na otvaranju izlobe o filigranskoj umjetnosti govorio je mr. Adnan Muftarevi, kustos Muzeja Sarajevo. Domain i voditelj bila je Elvira avali iz Brkog. U okviru programa otvaranja izlozbe prireena je revija nakita u kojoj su uestvovale mlade Branke: Dehva Ahmetovi, Maja Ahmetovi, Samra Osmi, Elma Tiri, Rusmira Abdurahmanovi, Adisa Fazlovi, Alma Kali, Sanja Beirovi, Maida akovic, Selma andic, Amila Tursi i Alma Murguz. Za frizure i make-up djevojaka pobrinuli su se u frizerskom salonu Ida. U ovoj godini Preporod Brko je organizovao nekoliko muzikih dogaaja, od kojih su dva imala humanitarni karakter. U Bonjakom institutu u Sarajevu 22. juna odran je solistiki koncert Jasmine ehanovi (violina) uz klavirsku pratnju Denane ehanovi. BZK Preporod je podrao inicijativu Amile Vili, studentice iz Brkog, za ukljuivanje Braka u humanitarnu akciju za pomo teko oboljeloj Amili Dinovi iz Tuzle. Aktivnosti koje su uslijedile podrala su i nacionalna kulturna Godinjak 2010 / 469
4/20/11 1:16 PM

drutva Prosvjeta i Napredak te nevladine organizacije: Magazin, Asocijacija mladih Brko Distrikt BiH, Omladinski centar Vermont, Proni Centar za omladinski razvoj, Nevladina organizacija Svitac, Udruenje ena Bonjakinja Brko Distrikt BiH, Web portal infobrcko.com, Savez studenata Ekonomskog fakulteta u Brkom i Udruenje za njegovanje srpskog kulturno-istorijskog naslijea Batinar Brko. Medijski pokrovitelji aktivnosti bili su: RTV HIT Brko, Televizija Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, Posavina TV, Radio Brko Distrikt Bosne i Hercegovine, web portali: I nfobrcko.com i Ctrlx.info. U tu svrhu organizovan je koncert klasine muzike Pomozimo Amili Dinovi u Domu kulture u Brkom 13. novembra 2010. godine. U programu su uestvovali: Denana ehanovi klavir, Jasmina ehanovi violina, ore Predojevi klasina gitara, Milan Milovanov klasina gitara. Za iste svrhe organizovan je koncert Vee sevdalinke u zgradi Islahijjeta 23. decembra na kojem su uestvovali: magistar gitare Elvis Sivevi te solisti Mensura Bajraktarevi, Armin Muzaferija i Amel uri. Rad s mladima Aktivnosti dramskog studija Arlekino i ove godine bile su intenzivne i uspjene. Obavljena je audicija za upis novih lanova 30. oktobra 2010. godine. U toku su pripreme novih predstava prema tekstovima arka Milenia, dramskog pisca iz Brkog. Mlaa grupa priprema predstavu Nezavrena pria a starija To je propast tvoja. Premijerna izvoenja su planirana za kraj aprila. Mlaa grupa Arlekina je uestvovala na 53. Majskim igrama meunarodnom festivalu scenskog stvaralatva djece i mladih u Beeju (Srbija) od 25. do 27. maja 2010. godine. Dramski studio Arlekino je dobio dvije nagrade: nagrada mladog irija za najbolju ensku ulogu koju je dobila Asja andi; nagrada strunog irija za najbolju muziku koja je dodijeljena Rasimu Korajcu. Ostale aktivnosti Preporod Brko je i ove godine organizovao odlazak i uee Braka na manifestaciji Mar mira trasom smrti do slobode Srebrenica 2010. Na ovoj manifestaciji uestvovalo je 100 osoba iz Brkog i okolice. Za uesnike je obezbijeen prevoz do mjesta polaska, atori i majice. Povodom Ramazanskog bajrama u zgradi Islahijjeta je 11. septembra odran tradicionalni bajramski turnir u ahu. Igralo se po vicarskom sistemu u 9. kola s tempom igre od 15 minuta po igrau. Prvu turnirsku pobjedu na rapid turnirima u seniorskoj konkurenciji, i to ubjedljivu, ostvario je mladi Sran Jefi iz Doboja ispred fide majstora Slavke Rosi iz Brkog i internacionalnog majstora Zorana Runia. BZK Preporod Brko nagradio je i dvojicu najboljih omladinaca: Amera Kamenjaevia (4 poena) i Aleksandra Ganilovia (2,5 poena). 470 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Nastavljena je uspjena saradnja s udruenjima koja okupljaju borake kategorije. Tako je i ove godine Preporod pripremio i realizirao program sveane akademije povodom 18. godina od formiranja 108/215 viteke/motorizovane brigade Armije RBiH, 17. maja u Domu kulture u Brkom. Dio akademije je i pripremljena video prezentacija idejnog rjeenja spomenika ehidima i poginulim borcima 108/215. viteke/motorizovane brigade Armije RBiH. U toku je realizacija projekta istraivanja historije Brkog putem intervjua s uglednim porodicama a u skladu sa savremenom metodologijom. Do sada je intervjuisano sedam porodica i prva faza projekta bi mogla biti realizovana do prve polovine 2011. godine. Zgrada Islahijjeta postala je mjesto okupljanja pojedinaca i institucija i njihovog kreativnog izraavanja. Tako su nakon otvaranja u Islahijjetu svoje aktivnosti realizirali Medlis islamske zajednice, Udruenje ena Bonjakinja, Udruenje mladih Izvor, Udruenje mladih Ihlas, Organizacija porodica ehida i poginulih boraca, Udruenje ratnih vojnih invalida i drugi Predsjednik azim Suljevi
BZK Preporod Opinsko drutvo Bugojno U toku protekle godine Opinski odbor BZK Preporod Bugojno svoje aktivnosti je fokusirao u realizaciji programskih ciljeva koji je izvrni odbor postavio u periodu 2007.-2011. godine. Nae aktivnosti su se ostvarivale u razliitim oblicima, na raznim poljima kulture i umjetnosti, izdavakom djelatnou, javnim manifestacijama, promocijama, sportskim aktivnostima i drugim djelatnostima. U toku ove godine istakli bismo znaajne manifestacije koje smo realizovali. Promocija romana Pjesme divljih ptica, tree izdanje, autora akademika prof. dr. Enesa Karia. Roman su predstavili: prof. dr. Hilmo Neimarlija, dr. Devad Hodi, knjievnik Hadem Hajdarevi i travniki muftija mr. Nusret ef. Abdibegovi.. U prostorijama velikog amfiteatra Kulturnog centra princeze Devhere u Bugojnu uprilieno je druenje s hafizom Sulejmanom Bugarijem. Amfiteatar Kulturnog centra princeze Devhere bio je ispunjen do posljednjeg mjesta. Na druenju su, osim Bugojanaca, bili ljudi iz okolnih krajeva: Gornji Vakuf, Prozor, Donji Vakuf, Jajce, Travnik, Kupres.
Godinjak 2010 / 471
4/20/11 1:16 PM

U prostorijama Gimnazije Bugojno odrane su pripreme maturanata za polaganje prijemnih ispita pri upisu na fakultete. Pripreme su organizovane iz etiri predmeta: matematike, fizike, hemije i biologije, a izvedene su od profesora bugojanskih srednjih kola. Ovaj projekt je trajao tri radne sedmice, a pripremna nastava se odvijala po etiri dana u sedmici. U saradnji Medlisa IZ Bugojno realizovana su za oba bajrama posebni koncerti koji su opet oko ovih projekata okupili trenutno sva aktivna udruenja koja se na bilo koji nain bave kulturom u naem regionu. Uestovali smo na tradicionalnoj manifestaciji Bugojansko proljee, gdje smo se u saradnji s fondacijom Mulla Sadra iz Sarajeva predstavili bugojanskoj publici s predstavom Prvo proljee u reziji Denite Imamovi. U sklopu programskih sadraja 500. Ajvatovice u subotu 12. juna u 18:00 sati u Pozorinoj dvorani Kulturno-sportskog centra u Bugojnu odran Kolano-revijalni program za ene modna revija. Ovaj program priredili su aktivisti Medlisa IZ-e Bugojno i BZK Preporod Bugojno. Voditelji programa su bili Aida Imamovi-Terzi i Vahida Arnaut. Odjea koju su modeli nosili je bila izbor iz modne kue Tekbir. U nedjelju 13. juna u sklopu manifestacije 500. Ajvatovica odrana je promocija knjige Bugojno i njegova okolina u vrijeme Austro-ugarske uprave autorice Samije Sari. Promotori su bili: Kemal Balihodi, novinar, Mirsad Busatlija, prof., mr. hfz. Elvir Duranovi, i mr. Muamer Terzi, Samija Sari, autor, Eneida Alibegovi, moderator. (Program pripremio i priredio BZK Preporod Bugojno). U amfiteatru Kulturnog centra princeze Devhere u Bugojnu, u okviru 500. Ajvatovice, odran je skup na kojem su o knjievnom opusu Demaludina Latia govorili akademik Muhamed Filipovi i knjievnik Gradimir Gojer. Knjievna veer poela je Latievim itanjem poezije iz knjige Careve oi. (Program pripremio i priredio BZK Preporod Bugojno). U srijedu, 23. juna 2010. godine u 19:00 sati, u Bugojnu u Centru princeze Devhere u okviru Festivalskih dana jubilarne 500. Ajvatovice u organizaciji BZK Preporod Bugojno i OO Ajvatovice odran je oma rahmetli prof. dr. Iljasu Hadibegoviu, Bugojancu o kojem su govorili njegovi bivi studenti: profesor Mirsad Buatlija, prof. dr. Edin Radui i prof. dr. Husnija Kamberovi s Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 23. jula, u Kulturnom centru Princeze Devhere povodom obiljeavanja sedamnaeste godinjice stradanja Bonjaka u Mjesnoj zajednici Vrbanja odrana je promocija knjige Bonjaci izmeu Srebrenice i Ferhadije, autora Aziza Kadribegovia. Prireeni su iftari u mjesecu ramazanu. Bajramski ahovski turnir odran u prostorijama opinske organizacije BZK Preporod 472 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

U amfiteatru Kulturnog centra princeze Devhere u Bugojnu promovirana je monografija Ajvatovica u izdanju Naklade Zoro. O monografiji su govorili akademik Esad Durakovi, mr. Nusret Abdibegovi i Kemal Balihodi. Predsjednik Muamer Terzi
BZK Preporod Opinsko drutvo Busovaa U toku 2010. godine BZK Preporod Busovaa imao je mnogo aktivnosti. Odrana je izborna skuptina BZK Preporod Busovaa je na kojoj Ferida Kari izabrana za predsjednicu. U martu smo poslali nekoliko naih najaktivnijih lanova na seminar u Donji Vakuf na obuku za koreografe i rukovodioce folklornih sekcija. Godinu smo poeli gostovanjem u Vitezu, tanije 30. januara 2010. godine, a 26. februara ugostili smo gostovanje kod KUD Dem i Mali vrh. Takoer smo prigodnim programom obiljeili Dan nezavisnosti i tom prigodom ugostili dva drutva iz Slovenije (KUD Mali vrh, Kranj, KUD Sevdah, Ljubljana). 19. juna posjetili Potoare. 15. maja u Kljuu su lanovi folklorne sekcije, uestvovali na smotri folklora, a 19. maja smo bili u slubenoj posjeti u Konjicu. U junu smo organizirali predavanje Kultura Bonjaka u 20-om stoljeu a predava je bio prof. dr. Senadin Lavi. U toku ove godine bili smo gosti irom Bosne i Hercegovine. lanovi folklorne sekcije, koja je ujedno i najbrojnija, nastupali su na smotrama folklora u Karauli, Vitezu, Doboju, Konjicu, Vinjevu, Travniku, Mehuriu, Tojiima, Brku, Rahiu, eliu, Srebreniku, Raljanima. Vano je napomenuti da smo u Kaunima 24. jula odrali Meunarodnu smotru folklora na kojoj smo ugostili goste iz Turske, Hrvatske, Slovenije, a brojna folklorna drutva iz nae drave. Poetkom oktobra lanovi folklorne sekcije pozvani su na smotru folklora u Kiseljak. Takoder smo 10. septembra obiljeili i Bajram, tako to smo u Katiima odrali bajramsko sijelo. Potrebno je spomenuti i da smo uzeli udjela i u ceremoniji otvaranja bajramskog nogometnog turnira u Lugovima. 22. oktobra bili smo u posjeti Sloveniji; 19. decembra bili smo u posjeti Zagrebu, a 22. decembra gostovali na humanitarnom koncertu u Vitezu. Zahvaljujui pomoi Matinog odbora iz Sarajeva, uspjeli smo opremiti kancelariju Predsjednica Ferida Kari
Godinjak 2010 / 473
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo eli 1. mart U organizaciji Opinskog drutva Preporod eli povodom Dana nezavisnosti u opinskoj sali odrano je prikazivanje dokumentarnog filma Otpor Bosne uo se do neba. 30. april U Gornjim Humcima odran je kulturno-zabavni program U susret proljeu u organizaciji U Humci iz Humaca i MZ Gornji Humci. Opinsko drutvo Preporod eli uestvovalo je uee u finasiranju dijela programa. 18-20. juna Predsjednik Opinskog drutva Preporod eli je uestovao u 16. Zboru predsjednika opinskih drutava BZK Preporod koji je odran u Zvorniku. 4. juli U organizaciji Opinskog drutva Preporod eli odrana je kulturna manifestacija Smotra bubnjara i zurlaa Gornji Humci 2010. Na manifestaciji su uestvovalii: bubnjari i zurlai iz Gornjih Humaca, bubnjari i zurlai iz Srebrenika, bubnjari iz Vraia, bubnjarski podmladak iz Gornjih Humaca i sazlija iz Srebrenika. SZR Fotobosna eli snimila je program i izradila DVD. 6. i 7. augusta Pod organizacijom Mjesne zajednice Vraii odrana je tradicionalana kulturno-zabavna manifestacija u Vraiima. Opinsko drutvo Preporod eli uestvovalo je u organizaciji i finansiranju kulturnog programa u kojem su nastupali: Alternativni teatar Srebrenik, KUD Zumbul Vraii i Vraiki bubnjari. 30. aprila Opinsko drutvo Preporod eli organizovalo je jednodnevnu ekskurziju u Jajce. Uesnici ekskurzije bili su uzrasta od 12 do 30 godina, iz svih mjesnih zajednica Opine. etrdeset dva uesnika ekskurzije posjetila su muzej AVNOJ-a, katakombe, tvravu, crkvu, damiju i druga kulturno-historijska mjesta Predsjednik Mersad Tanji
474 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo Doboj Istok Smotra kulturne batine, naziv je kulturne manifestacije odrane 13. februara 2010. godine u kahovici, opina Graanica, a u organizaciji KUD-a Izvor iz kahovice, na kojoj je uestvovao i folklorni ansambl BZK Preporod Opinskog drutva Doboj istok. Znaaj ove manifestacije folklornog stvaralatva je to su, osim nekoliko folklornih ansambala iz FBiH, uestvovala i KUD-a iz manjeg bh. entiteta: KUD Ozren i dr. Nae drutvo predstavilo se s nekoliko koreografija, svoje umijee, ljubav i dio nae muzike batine predstavili su i na sazlija Suljo Osmanovi, kao i njegov kolega koji svira violinu, gospodin Reid Hrnji. Bingo show: Nakon viegodinjeg ekanja, nae drutvo je dobilo priliku da bude gost popularne emisije u realizaciji FTV-a Bingo show. Dvadeset estog februara 2010. godine predstavili smo se iroj gledalakoj publici putem malih ekrana najgledanije TV u BiH. Vrijedno je naglasiti da su nam novana sredstva u iznosu od 7.00,00 KM dobro dola za trokove koji se u nas ekali ve u julu prilikom odravanja II. Meunarodne smotre folklornog stvaralatva Sprea 2010. Jedna si jedina: Dva dana po povratku iz Sarajeva, 28. februara 2010. godine, BZK Preporod Doboj Istok je, kao i svake godine, upriliilo sveanu akademiju Jedna si jedina, u ast 1. marta, Dana nezavisnosti BiH. Osim prigodnog referata, lanovi recitatorsko-dramske sekcije govorili su stihove, dok su se lanovi folklornog ansambla i muzike sekcije potrudili da svojim umijeem naprave pravu prazninu atmosferu za vie od 600 okupljenih graana Doboj Istoka. Bingo show: Da BZK Preporod Doboj Istok, barem na podruju najmnogoljudnijeg kantona slovi za veoma uspjeno, iako relativno mlado kulturno drutvo, govori i injenica da smo od RTVTK u minulih sedam godina esto pozivani da za potrebe Redakcije kulturno-zabavnog programa snimamo emisije povodom vjerskih ili dravnih praznika. Tako smo i drugog marta 2010. godine pozvani da ponovno uestvujemo u snimanju emisije Bingo show TK-a, kada smo brojnim gledaocima RTVTK predstavili svoju kulturno-umjetniko ostvarenje, uglavnom kroz igru i pjesmu. Osim toga, predsjednik Drutva je predstavio i ostale aktivnosti Drutva, programske ciljeve i zadatke, kao to su izdavatvo, promocije knjiga, gostovanja, knjievne susrete Kasim Derakovi, iji je inicijator i organizator nae drutvo. Dan Opine: 10. marta 2010. godine, u organizaciji opine Doboj Istok, na prigodan nain je obiljeena dvanaesta godinjica nastanka nae opine. Pored sveane sjednice OV Doboj Istoka, kojom prilikom su pojedincima, udruenjima Godinjak 2010 / 475
4/20/11 1:16 PM

i ustanovama zaslunim za promoviranje nae opine u BiH, ali i izvan njenih granica, uruena opinska priznanja u vidu zahvalnica, zlatnih znaki i plakete, u veernjim satima nae drutvo je u sali Doma kulture u Klokotnici upriliilo bogat kulturno-zabavni program za goste i graane Doboj Istoka. 27. marta 2010. godine u MZ Brijesnica Velika uprilieno je sveano otvaranje poslovne jedinice trgovakog centra Konzum. Na molbu Uprave spomenutog trgovakog centra, BZK Preporod Doboj Istok je na velikom platou ispred trgovakog centra za veliki broj posjetilaca tom prilikom izveo bogat kulturnozabavni program (folklor, sevdah, saz, narodno kolo). Majski dani otpora: Naziv je sveane akademije upriliene u povodu obiljeavanja dana pruanja prvog oruanog otpora agresoru, 1992. godine od samoorganiziranih graana MZ Klokotnica. Taj datum je Odlukom Savjeta MZ Klokotnica, potpuno opravdano prihvaen kao Dan MZ Klokotnica. Tim povodom u Sali Doma kulture u Klokotnici upriliena je sveana akademija, na kojoj su se u velikom broju posjetilaca, uglavnom graana Klokotnice, obratili ratni komandanti i nosioci najveih ratnih priznanja, evocirajui uspomene na taj, historijski vaan dogaaj, a lanovi BZK Preporod Doboj istok su govorili prigodne stihove i igrom i pjesmom dali svearsku notu ovom znaajnom datumu u naoj bliskoj historiji. Dan MZ Dobonica: Na poziv Savjeta MZ Dobonica i KUD-a Dobonica, opina Lukavac, 19. maja 2010. godine, na folklorni ansambl, muzika sekcija i hor ilahija i kasida Ak, u povodu Dana MZ Dobonica u veernjim satima mjetanima ove MZ-e izveli su bogat kulturno-zabavni program. Smotra folklora u Raljanima: 29. maja 2010. godine, na poziv BKUD Azra Raljani kod Brkog, na folklorni ansambl uestvovao je na tradicionalnoj smotri folklora i sevdaha u MZ Raljani Brko Distrikt. Na ovoj prestinoj manifestaciji folklora uestvovalo je devetnaest KUD-a iz BiH, ali i iz susjedne R. Hrvatske i Srbije. Dan MZ Stani Rijeka: U povodu obiljeavanja Drugog juna, Dana MZ Stani Rijeka, kojom prilikom je 5. juna 2010. godine u Stani Rijeci, kao i svake godine, mjetanima ove MZ-e prireen i bogat kulturno-zabavni program, uz nemali broj KUD-a iz Doboja, Doboj Juga i Stani Rijeke, i BZK Preporod, Opinsko drutvo Doboj Istok je uestvovalo u obiljeavanju ovog historijskog datuma. Osim folklornog ansambla i recitatorske sekcije, uestvovali su i lanovi muzike sekcije, tanije interpretatori sevdalinke i izvorne muzike. Sprea 2010: U organizaciji BZK Preporod Doboj Istok, dana 3. juna 2010. godine u Klokotnici je odrana II meunarodna smotra folklornog stvaralatva Sprea 2010. Osim knjievnih susreta, ovo je najvea kulturna manifestacija u organizaciji naeg drutva koja je ve poprimila tradicionalni karakter. Isto tako, prema rijeima novinara i sudionika ove manifestacije, iako tek druga po redu, ova meunarodna smotra folklornog stvaralatva na podruju TK-a 476 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

slovi kao najvea i najznaajnija smotra folklora. Ovu, drugu po redu smotru folklornog stvaralatva otvorio je predsjednik BZK Preporoda BiH, prof. dr. Senadin Lavi. Na ovoj kulturnoj manifestaciji, osim folklornih ansambala iz BiH, uestvovala su i KUD-a iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sandaka i Turske. Vano je naglasiti da su u posjetu naem drutvu, dva dana prije smotre stigli i prijatelji iz azijskog dijela Isanmbula, iz opine Pendik koja broji vie od 600 000 stanovnika. Gosti iz Turske ije kulturno drutvo nosi naziv Bosna-SandakDernek, nakon smotre, kao nai musafiri, ostali su jo tri dana. Naravno, stekla su se nova poznanstva i rodila trajna prijateljstva izmeu lanova naeg i gostiju iz Pendika. Zbog nezavidne finansijske situacije, ali i zbog boljeg upoznavanja i zbliavanja lanova ovih dvaju kulturnih drutava, gosti iz Turske, njih trideset i sedmoro, spavali su u kuama naih lanova. Ovu meunarodnu smotru folklornog stvaralatva, koja je trajala dva dana, popratili su printani i elektronski mediji (FTV, RTV TK, Radio Graanica, Dnevni avaz, Nae novine, Osloboenje, Graanike novine i mnogi drugi). Naravno, nae druenje s prijateljima iz Turske rezultiralo je pozivom za uzvratnu posjetu, koja bi, prema nekim jo nepotvrenim najavama, mogla uslijediti ve u aprilu idue godine. Dan brigade: Kao i svake godine, BZK Preporod Doboj Istok je i 2010. bio jedini nosilac kulturnog dijela programa prilikom obiljeavanja osamnaeste godinjice osnivanja legendarne 109/224 brigade Doboj. etvrtog jula 2010. godine, u Domu kulture u Klokotnici, upriliena je sveana akademija, dodijeljena priznanja, nakon ega je nae kulturno drutvo skupa s folklornim ansamblom Bosna-Snadak-Dernek iz Turske, graanima i brojnim zvanicama poklonilo dva sata bogatog i raznovrsnog kulturno-zabavnog programa. 11 ehida fudbalskih asova: Naziv je tradicionalnog nogometnog turnira koji svake godine organizira nogometni klub Doboj Istok iz Klokotnice u spomen na jedanaest ehida, nekadanjih lanova ovog nogometnog kluba, koji su u toku Odbrambeno-oslobodilakog rata na BiH 92/95, kao borci ARBiH poloili svoje ivote za slobodu nae domovine. U spomen na njih, 17. i 18. jula 2010. godine uprilien je nogometni turnir na kome su, osim domaih, uestvovali i premijerligai, FK Sarajevo, NK Vele, FK Budunost Banovii i mnogi drugi. Kao i svake godine, ast da otvore i zatvore ovaj, sada ve tradicionalni memorijalni turnir pripala je folklornom ansamblu BZK Preporod Doboj Istok. Noni turnir: U spomen na poginulog pripadnika ARBiH, inae nogometnog znalca iz MZ Brijesnica Mala, ve dugo niz godina u organizaciji MZ Brijesnica Mala odrava se cjeloveernji malonogometni turnir. Na poligonu osnovne kole u Brijesnici Maloj, 24. jula 2010. godine, odran je jo jedna u nizu turnira na kome je uestvovalo 19 nogometnih ekipa. Blagaj Meunarodna smotra folklora: Nakon uee na Drugoj meunarodnoj smotri folklornog stvaralatva Sprea 2010, KUD Blagaj iz Blagaja je pozvao na folklorni ansambl da uestvuje na 27. meunarodnoj smotri folklora u Blagaju. Na ovoj smotri folklora, odranoj 31. jula 2010. godine, uestvovalo Godinjak 2010 / 477
4/20/11 1:16 PM

je dvadeset KUD-a iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sandaka itd. Sve pohvale organizatoru za organizaciju i sveani defile ulicama lijepog antievog i Emininog Mostara. Tom prilikom uprilieni su skokovi sa Starog mosta u Mostaru. Vis-Smotra folklora: U MZ Babii, opina Graanica, 1. augusta 2010. godine, upriliena je smotra folklora i sevdaha na kojoj su uestvovali na folklorni ansambl i batenici naeg izvornog melosa (saz i violina). Augustovski dani otpora: 6. augusta 2010. godine, u organizacija MZ Lukavica Rijeka koja takoer pripada opini Doboj Istok, odrani su tradicionalni Augustovski dani otpora. BZK Preporod Doboj Istok je herojskom narodu Lukavice Rijeke toga dana upriliio bogat kulturno-zabavni program koji su inili prigodni recitali, ilahije, kaside, sevdalinka, folklor i izvorna muzika. Terorizam antiterorizam, naziv je knjige knjievnika i novinara Fatmira Alispahia, ija je promocija odrana 7. augusta 2001. godine, u organizaciji naeg drutva. Miris bajrama: U povodu obiljeavanja Ramazanskog bajrama 11. septembra 2010. godine, u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok, u Domu kulture u Klokotnici upriliena je bajramska akademija Miris bajrama. Da bi uveliali ovu akademiju, uestvovali su i lanovi KUD-a Dobonica iz Dobonice, ako i lanovi KUD-a Gradina Doboj. Putevima prijateljstva: Naziv je prve smotre folklora i sevdaha, odrane 18. septembra 2010. godine u MZ Vraii, opina eli, na kojoj su, uz dvadeset KUD-a iz BiH i Hrvatske, nastupili i lanovi folklornog ansambla BZK Preporod Doboj Istok. 4. knjievni susreti Kasim Derakovi: Inicijator i organizator knjievnih susreta, BZK Preporod Doboj Istok i suorganizator Drutvo pisaca TK i BiH, 2. novembra 2010. godine odrali su susrete u prostorijama kluba drutva u Klokotnici. Ove knjievne susrete otvorio je novinar i publicist mr. Fatmir Alispahi. Gostovanje u Ljubljani: Nakon to je Drutvo bosanskohercegovskega in slovenskega prijateljstva KUD-o Ljiljan iz Ljubljane, uestvovalo na 1. Meunarodnoj smotri folklornog stvaralatva Sprea 2009 u Doboj istoku, ove godine u oktobru BZK Preporod Doboj Istok je dobilo poziv da svoja kulturnoumjetnika dostignua i tradiciju predstavi u glavnom gradu R. Slovenije. Tako su 12. novembra 2010. godine, 52 lana naeg drutva otputovala u Ljubljanu, gdje su nam bili domaini lanovi KUD-a Ljiljan. Postignut je dogovor da nai ljubazni domaini ve u maju idue godine budu dva tri dana nai gosti u Doboj Istoku. Nek miriu avlije: Ubrzo po povratku iz Slovenije nae drutvo je u povodu Kurban-bajrama u Domu kulture u Klokotnici upriliilo sveanu akademiju Nek miriu alvije. Akademija je odrana 18. novembra 2010. godine, uestvovali su KUD Karaula iz Karaule, KUD Mehmed Ibrahimovi iz Srebrenika i KUD-o Dobonica iz Dobonice. 478 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Hidra: U povodu nove, 1432. hidretske godine, nae kulturno drutvo je na poziv KUD-a Gradina iz Doboja, 6. decembra 2010. godine uestvovalo u obiljeavanju muslimanske nove godine. Nastupi je na hor ilahija i kasida Ak, folklorni ansambl, a lanice nae recitatorske sekcije su govorile prigodne stihove brojnim graanima, uglavnom povratnicima u Doboj. Bosansko posjelo: Na poziv Islamske zajednice Bonjaka u vajcarskoj, nae kulturno drutvo, tanije nas pedeset i dva lana, 10. decembra 2010. Gostovalo je u vajcarskoj. Tanije enevi. Bilo je oito po reakcijama i estitkama brojnih Bosanaca i Hercegovaca koji ive i rade enevi, da su vie nego zadovoljni onim to su vidjeli i uli. U pauzama je nastupao estradni umjetnik Osman Hadi. U subotu, 11. decembra 2010., i u Zrichu smo brojnim posjetiocima predstavili Bonjaku zajednicu kulture Preporod Predsjednik Ismet Sulji
BZK Preporod Opinsko drutvo Donji Vakuf Aktivnosti BZK Preporod Opinski odbor Donji Vakuf u 2010. godini realizirane su kroz razliite forme, kao i proteklih godina. Intenzitet aktivnosti je bio razliit od mjeseca do mjeseca, tako da su aktivnosti u proljetnim, ljetnim i jesenskim mjesecima bile intenzivnije, a posebno u vrijeme ljeta. Posebno treba istai da je u 2010. godini nastavljena aktivnost na pripremi knjige Donji Vakuf u prostoru i vremenu autora Donjovakufljanina Mule Hadia, te da je u martu knjiga izala iz tampe i promovirana u Domu kulture u organizaciji Opinskog odbora BZK Preporod Donji Vakuf. Promotori, za nas Donjovakufljane izuzetno znaajne knjige bili su dr. Enes Milak, dr. Ahmed Kico i mr. Kemal olak, predsjednik Opinskog odbora BZK Preporod Donji Vakuf i lan Matinog odbora BZK Preporod Bosne i Hercegovine. Posebno interesantno i posebno zapaeno izlaganje imao je muftija travniki mr. Nusret ef. Abdibegovi. Svakako treba naglasiti da je u toku godine najintenzivniju aktivnost ostvario hor Preporod Donji Vakuf i da je u toku godine imao vie od dvadeset nastupa u Donjem Vakufu, susjednim mjestima pa ak i u drugim kantonima. Aktivnosti BZK Preporod su realizovane u razliitim sredinama kao i ranijih godina (kole, mjesne zajednice, domovi kulture, otvorene scene, trgovi i sl.), a najee u povodu bonjakih i bosanskih praznika u toku godine, kao i u povodu Ramazanskog i Kurban-bajrama, Dana opine, Ajvatovice, raznih prigodnih akademija, Dana dravnosti BiH itd. U realizaciji programa esto je ostvarivana saradnja i odravani zajedniki programi u saradnji s Domom kulture s kojim je ostvarena posebno dobra saradnja, zahvaljujui prije svega direktoru Doma Godinjak 2010 / 479
4/20/11 1:16 PM

kulture. U svemu su svoj doprinos davali donjovakufski pjesnici i knjievnici, a posebno Samir Tahirovi iju knjigu Kua na etiri vode je izdao Opinski odbor Preporod Donji Vakuf prije tri godine. Svakako treba naglasiti podrku Radija Donji Vakuf kroz redovno i objektivno objavljivanje informacija, priloga i rezultata o aktivnostima Opinskog odbora Preporod Donji Vakuf. Aktivnosti koje su realizovane u toku godine po mjesecima: Januar: Konkurs za takmienje uenika osnovnih kola iz podruja kulturnoumjetnikog stvaralatva. Mart: U povodu dolaska proljea organizovana je, kao i prethodnih godina, tradicionalna svenarodna zabava, koja se stoljeima provodi, na Baginoj strani pored Sahat kule. Dvadeset estog marta promovirana je knjiga naeg sugraanina Mule Hadia Donji Vakuf u prostoru i vremenu April: Organizovan je, sada ve tradicionalan, koncert svih sastava BZK Preporod Donji Vakuf za graane Donjeg Vakufa u Domu kulture. Prisutno je bilo vie stotina posjetilaca. Juni: Ve due od jedne decenije BZK Preporod Donji Vakuf je nezaobilazan i jedan je od glavnih faktora i nosilaca kulturnih programa koji se organiziraju u povodu Ajvatovice. Ove godine je bila posebna prilika, jer se odravala jubilarna 500 Ajvatovica. Zbog te injenice smo u 2010. godini imali, do sada, najintenzivnije aktivnosti. Realizovali smo programe: otvaranje Ajvatovice, 5. juna na Musali u Pruscu; otvaranje ahovskog turnira, 10. juna u hotelu Vrbas; promocija knjige 101 sevdalinka autora prof. dr. Muniba Maglajlia, 22. juna u Domu kulture u Donjem Vakufu. Skup je realiziran pod radnim naslovom Iskustva i budunost bosanskog sevdaha i imamo ambicije da se svake godine odrava slina manifestacija pod istim naslovom s razliitim sadrajima. Promotori su bili autor knjige dr. Munib Maglajli, zatim mr. Kemal olak, predsjednik OO BZK Preporod Donji Vakuf, te prof. Amer olak. Organizacija programa 17. juna u povodom promocije potanske marke izdate od JP BH Pota u povodu 500. Ajvatovice; Realizacija kulturno-umjetnikog programa na Trgu Ibrahim-bega Malkoa u Donjem Vakufu 25. juna; Organizacija programa u povodu otvaranja ehidskog spomen-obiljeja na Musali u Pruscu 26. juna;
480 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Organizovan je prigodan program prilikom susreta zvaninika i privrednika gradova Akhisara i Inegola iz Turske s kolegama iz Donjeg Vakufa. Juli: Hor BZK Preporod Donji Vakuf nastupio je na smotri horova i vokalnih ansambala u programu Baarijskih noi 2010. Septembar: U povodu Dana opine BZK Preporod Donji Vakuf bio je jedan od organizatora centralne kulturne manifestacije na trgu Ibrahim-beg Malko u Donjem Vakufu Odrana je veer poezije; Organizovana je veer sevdaha. Decembar: U povodu Kurban-bajrama organizovan je program za graanstvo, to je postala ve tradicija, uz ogroman broj prisutnih. Manifestacija je odrana u Domu kulture u Donjem Vakufu, a nastupili su pored ostalih hor BZK Preporod Donji Vakuf i hor Medlisa Islamske zajednice Donji Vakuf Predsjednik Kemal olak
BZK Preporod Opinsko drutvo Dubrovnik 18. januara odrana je knjievna veer, posveena bonjakim knjievnicima: Mehmedaliji Maku Dizdaru, Mei Selimoviu, Abdulahu Sidranu, Enesu Kieviu i Nedadu Ibriimoviu. Veer je odrana u hotelu Lero u Dubrovniku: Izvoai su bili: enski zbor Preporod, Dubrovaki zumbuli, Arnela Spahovi vokalni solist, Armina Dano recitator, Dana Spahovi, Elvis Agovi recitator, Minela ampara recitator i Himzo Ogleevac recitator. 7. februara KDB Preporod sa svojim aktivistima i enskim zborom Dubrovaki zumbuli estvovali su kao gosti na HTV-u u emisiji Prizma. U povodu 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, organizirana je Bonjaka no 29. februara 2010. hotelu Lero. Gosti su bili: predsjednik Matinog odbora BiH Preporod, prof. dr. Senadin Lavi, predsjednik Svjetske federacije Albanaca gosp. Simoni Kuzmin, glavni imam Medlisa Islamske zajednice u Dubrovniku Salkan ef. Heri, enski zbor Preporoda Dubrovaki zumbuli, Muki zbor Behar iz Gorada, KUD ulistan iz Novog Pazara, Arnela Spahovi solistica, Alma Srebrenikovi solistica, Lamija Alielebi solistica. U organizaciji KDB Preporod Dubrovnik, dubrovake Bonjakinje i Bonjaci i graani Dubrovnika, u prekrasnoj dvorani hotela Lero, sveano su obiljeili Dan nezavisnosti svoje matine domovine Republike Bosne i Hercegovine, koji se slavi svake godine 1. oujka / marta.
Godinjak 2010 / 481
4/20/11 1:16 PM

15. marta poeo je teaj likovne umjetnosti. Predavai su bili profesori: Josip kerlj, i Mio Barievi, Ovaj teaj pohaalo je pet djevojaka i mladia, lanova novoformirane likovne sekcije u okviru Preporoda Dubrovnik, i trajao je do 15. maja 2010. godine. Polaznici su bili: Irmis Spahovi, Indira Dano, Meliha Dano, Matija Lui i Elvis Agovi. 23. marta poeo je drugi po redu teaj plesa naziva Plesom protiv droge. Voditelj je bio Jozo prof. Serdarevi. Teaj plesa trajao je do 21. maja 2010. godine. U njemu je uestvovalo oko vie od 80 djevojaka i mladia. Na zavretku teaja organizirano je takmienje u plesu pojedinano i u paru 4. aprila povodom Dana Grada Sarajeva, delegacija Preporoda Dubrovnik u sastavu: Izet Spahovi predsjednik, Aziz Hasanovi, Sado Bei, Senad Elezovi i Kemal Tursunovi posjetili su Preporod BiH u Sarajevu i Ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice BiH . 5. aprila delegacija iz Preporoda iz Dubrovnika poloila je cvijee na Most Suade Dilberovi nae sugraanke, prve rtve agresije na Sarajevo. 22-25. aprila Na poziv Ministarstva za ljudska prava i iseljenitvo BiH, predstavnici Preporoda iz Dubrovnika i Preporoda iz Zagreba sudjelovali su na Meunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu. U sklopu tog predstavljanja na tandu Bosanska rije nastupili su i predstavnici KDB Preporod iz Dubrovnika, Izet Spahovi, predsjednik, i Kemal Tursunovi Zmaj, autor triju knjiga, te predstavili Preporodova izdanja iz Dubrovnika: Tanke ivotne ice sjevernoistone Bosne i Bitka za Dubrovnik u domovinskom ratu 1991-1995. 7. maja u organizaciji Preporoda, BOD bonjaka omladina Dubrovnika posjetila je herojski grad na Drini Gorade i bila tri dana gost Centra za kulturu u Goradu, gdje su se druili kroz razne aktivnosti, kulturu, sport i muziku. To je bio jedan od uzvratnih susreta omladine Dubrovnika i Gorada, a nadamo se da e ovo druenje prerasti u jednu tradiciju i proiriti se i na ostale gradove nae matine domovine Bosne i Hercegovine. 28. maja u spomen rtvama srebrenikog genocida, iz Grua je krenuo, etvrtu godinu zaredom, u Srebrenicu konvoj od 50 mladih dubrovakih Bonjaka Hrvatske i njihovih prijatelja pod nazivom Da se nikad ne zaboravi, kako bi skrenuli pozornost javnosti na ovaj stravian dogaaj koji se desio u srcu Evrope krajem 20. stoljea. 19-21. juna Dani kulture Preporoda BiH i dijaspore, Zvornik 2010. godine. U Zvorniku, u matinoj nam domovini Bosni i Hercegovini, odran je 16. po redu Zbor predsjednika opinskih drutava Bonjake zajednice kulture Preporod, na kojemu je sudjelovala i delegacija Preporoda iz Dubrovnika u sastavu Izet Spahovi i Kemal Tursunovi. Osim slubenog dijela, koji je protekao u aktivnostima kroz radne grupe, nisu izostavljene ni kulturne aktivnosti koje su se odvijale kroz razne sadraje koje su nam priredili domaini. 482 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

11. jula, dani bolnog prisjeanja 13. godinjica genocida u Srebenici. Nai aktivisti ve peti put zaredom na ovaj datum idu u posjetu Memorijalnom centru u Potoarima, u spomen na srebreniki genocid nad Bonjacima. Ove godine je sudjelovalo 20 djevojaka i mladia iz Dubrovnika, koji su odali duno potovanje prema srebrenikim rtvama genocida. 1. augusta u Goradu je odran Trinaesti internacionalni Festival prijateljstva i folklora mladih BiH i dijaspore, koji je svojom dugogodinjom tradicijom i bogatim sadrajima postao prepoznatljiv diljem ovih regionalnih prostora, pa i svijeta. Goradani po svom prepoznatljivom gostoprimstvu i ljubaznosti, rado su doekali, smjestili i ugostili 15 gostujuih KUD-a, meu kojima i nas 25 lanova Preporoda iz Dubrovnika. U ovako velianstvenom programu Festivala, iz Republike Hrvatske, a u ime grada Dubrovnika, sudjelovao je i na mjeoviti zbor Dubrovaki zumbuli. 20. augusta, u organizaciji KDB Preporod Dubrovnik i Bonjake nacionalne zajednice u opini upa dubrovaka, organiziran je zajedniki iftar za 80 postaa. Ovo je bio deseti po redu iftar, koji je postao ve i tradicionalan, gdje se okupljaju preteito mladi postai, a poslije teravih-namaza nastavlja druenje do kasno u no. Ovakvim i slinim okupljanjima elimo podstai nau omladinu da ne gube svoje dragocjeno vrijeme u besposlicama, uz televizijske programe i nekorisna sijela, da shvati kako nije bitan ovjekov izgled, nego njegovo srce i djela koja ine, a to stoji i u Kur anu asnom. 23. decembra i Smotra bonjakih zborova u Zagrebu. Rijetko se dogodi da na samom poetku otvaranja Smotre bonjakih zborova publika ostvari interakciju i zapjeva s izvoaima izvornih sevdalinki. A upravo se to dogodilo u prepunoj dvorani zagrebakog kazalita Travno. Naime, ve na prve glasove sevdaha koje su izvele zagrebake Arabeske publika je ustala pjevala zajedno sa izvoaima, te aplauzima koji nisu prestajali, dala jo veu intonaciju raspjevanoj mladosti. Na ovoj I smotri zborova u Zagrebu uestvovali su i na mjeoviti zbor Preporoda Zumbuli i Dilberi, enski zbor Bulbuli iz Zagreba, komorni mjeoviti zbor Bosana iz Zagreba, Arabeske iz Zagreba, mjeoviti zbor Sevdalije iz Rijeke, enski zbor Rake bulbulice iz Pule, vokalni ansambl iz Bugojna i solisti i orkestar ansambla Bosana iz Zagreba. Organiziranje ovakvih manifestacija je najbolji nain ouvanja tradicije, odnosno pjesmom i plesom najlake privui pripadnike manjina da se ukljue u rad Drutva. 6. novembra III smotra folklora i kulturnog stvaralatva Bonjaka u Puli, u Republici Hrvatskoj. U organizaciji KUD Bosna iz Pule, a pod pokroviteljstvom Istarske upanije i bonjakih asocijacija odrana je III po redu smotra folklora Hrvatske u sportskoj dvorani Mate Parlov. Osim KUD-a iz Hrvatske, sudjelovali su KUD-a iz BiH, Slovenije, Crne Gore ukupno 16 kulturno umjetnikih drutava. KDB Preporod Dubrovnik sa svojim enskim zborom ZumGodinjak 2010 / 483
4/20/11 1:16 PM

buli predstavljali su na grad Dubrovnik i Dubrovako-neretvansku upaniju, na ovoj, jednoj od najveih smotri folklora nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Osim ove velebne manifestacije, odran je Kongres dijaspore Bosne i Hercegovine. Odran je i okrugli sto o temi Bonjaka dijaspora, koji je otvorio uvaeni muftija evko ef. Omerbai, na kojemu je sudjelovalo veliki broj uglednih Bonjaka iz cijeloga svijeta. Dubrovnik i Dubrovako-neretvansku upaniju predstavljali su Izet Spahovi, predsjednik KDB Preporod, Sado Bei, predsjednik Vijea bonjaka Dubrovako-neretvanske upanije, i Sead Rami, predsjednik Bonjake demokratske stranke u Hrvatskoj. Ova smotra dala je dobar uvid u stanje bonjakih KUD-a, i njihovog amaterizma koji je jo jedan od najeih manjinskih aktivnosti. Veseli injenica da se u njihov rad ukljuuje sve vie mladi ljudi koji su u svoja srca utkali ponos i kulturu, te daju do znanja de nema straha od zaborava bosanskih obiaja, to je i ova smotra u Puli pokazala. 25. novembra dubrovaki Bonjaci proslavili Dan dravnosti svoje matine domovine Bosne i Hercegovine. U bisernom i slobodarskom gradu Dubrovniku odjekivale su prelijepe sevdalinke, igre razigrane mladosti, uli se zvuci harmonike, tambure i bosanskog saza, miris prelijepih djevojaka Dubrovakih zumbula, izazivajui ovacije u duama vesele publike. Sve se ovo dogaalo u prekrasnom ambijentu pred prepunom salom kompleksa Vila Raica u Dubrovniku uz prepoznatljiv kulturno-zabavni program. Ovaj datum, 25. novembar, KDB Preporod, Vijee Dubrovako-neretvanske upanije, Udruga Bonjaka branitelja Domovinskog rata i Bonjaka nacionalna zajednica u opini upa dubrovaka simbolino obiljeavaju svake godine Predsjednik Izet Spahovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Foa U 2010. godini napravili smo plan i program naih aktivnosti, koji je podijeljen u dva dijela. Prvi dio ine operativni primarni zadaci: Organizovanje zajednice; Organizovana su dva potrebna tijela po Statutu; Odrali smo tradicionalno druenje i zajedniki iftar u Hotelu Zelengora u Foi, 20. augusta 2010. To je prvi put nakon rata 1992.-1995. da se okupe Foaci i prijatelji Foe u centru grada. Druenju su prisustvovala 94 lana. Ovaj dogaaj popratili su elektronski mediji i tampa. Smatramo znaajnim uspjehom da se upisala na Studije Medicine u Foi prva Bonjakinja Denana Gabela i zajednica joj je obezbijedila donaciju (kompjuter). Donator je bio prof. dr Nedad Brankovi, kome se i ovom prilikom zahvaljujemo. Zajednica e nastojati da joj se obezbijedi stipendija. 484 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Glavni problemi bili su, a oni e biti i u narednom periodu, nedostatak finansijskih sredstava te poslovnog prostora. Zajednica je trenutno smjetena u kui predsjednika Ismeta Hotovia. Zajednica je dobila 1.000,00 KM od Glavnog odbora BiH Preporod na emu se zahvaljujemo. Planovi za 2011. godinu: 1. Finansijska konstrukcija: Rjeavanje smjetaja zajednice; Odravanje tradicionalnog ramazanskog druenja s dodatnim sadrajem; Odravanje Dana dijaspore s kulturnim i sportskim sadrajem; Planiramo i izdavaku djelatnost Predsjednik Ismet Hotovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Gorade BZK Preporod Gorade organizovao je trei sedmodnevni seminar o Kulturi i istoriji islama od 5. do 11. januara 2010. Predava je bio Bilal Dervii, prof. i hafiz Abdulah Dervii. Program seminara je bio cjelodnevni, a poinjao je u 9:00 h radom s djecom, poslijepodne je program bio namijenjen enama, a od 19:00 do 21:00 h je program za mukarce. Seminar je obuhvatio pet oblasti iz historije i kulture islama. Za sve polaznike seminara organizovan je kviz znanja iz oblasti koju su uili na seminaru i podijeljene su nagrade najboljim. 27. marta u prostorijama BZK Preporod Gorade organizovano je predavanje o temi Emanet je najvee dobro dunjaluka. Gost predava je bio mr. Sanin Musa. Odrano predavanje o temi Uputa najvee dobro ovoga svijeta u prostrijama BZK Preporod Gorade. Predava mr. Sanin Musa. U prostorijama BZK Preporod Gorade odrano predavanje o temi Vrijednost znanja i potivanje uenih, predava hafiz prof. Bilal Dervii Kapitalno dijelo zbirka hadisa Sahihu-l-Buhari, koje je raeno due od 40 godina, BZK Preporod Gorade dobio je na poklon od direktora Kulturnog centra Kralj Fahd iz Sarajeva za svoje lanove. Safvet (Mustafa) Halilovi, profesor tefsira i kuranske antropologije na Islamskom pedagokom fakultetu Univerziteta u Zenici, te lan Vijea povjerenika Svjetske unije islamskih uenjaka, posjetio je Gorade, u organizaciji BZK Preporod Gorade i Goradanskog muftijstva, u petak 23. aprila 2010. i odrao hutbu u Sinan-begovoj damiji. Zatim je posjetio Kayseri damiju i u prostorijama BZK Preporod Gorade odrao predavanje o temi Kako izabrati pravog uzora. Godinjak 2010 / 485
4/20/11 1:16 PM

Hajrija Pleh, najbolja uenica O Harudina Fahri Baelija, od lanova BZK Preporod Gorade dobila bicikl je za osvojeno prvo mjesto na kantonalnom takmienju iz matematike i vjeronauke. Neka je Allah, d.., pomogne da uvijek bude ponos bonjakog naroda. Hediju je uruio predsjednik BZK Preporod Gorade sa eljo Senadom. Predsjednik BZK Preporod Gorade, Nedad Kurtovi, s lanovima je posjeto imama Hasana ef. koji sa svojim hanumom Vasvijom ivi i radi u Viegradu. Ova posjeta je nastavak aktivnosti BZK Preporod Gorade u obilasku i pomoi povratnicima u istonu Bosnu. Samo najljepe rijei se mogu rei o ovom mladom branom paru i njihovom gostoprimstvu koje su nam priredili. Predstavnici HO WEFA iz Njemake posjetili BZK Preporod Gorade. Predstavnici ove HO su upoznati s aktivnostima BZK Preporod Gorade i daljnim programom rada. U toku svoje posjete su zajedno sa lanovima BZK Preporod Gorade posjetili izlobu ratnih slika u Centru za kulturu Gorade, obili grad, spomen izletite Rorovi, ratnog komadanta Pelama i FK Gazije na treningu. U narednom periodu se oekuje bolja saradnja. Zamjenik naelnika Opine Keioren iz Ankare Reat Ozan posjetio BZK Preporod Gorade. U toku posjete potpisan je protokol o bratimljenju izmeu FK Keioren Baglumspor i FK Gazije BZK Preporod Gorade. Ovom prilikom zamjenik naelnika Opine Keiren je poklonio FK Gazije 22 trenerke, 5 komleta dresova i 5 fudbala. U narednom periodu se oekuje jo vea i aktivnija saradnja ovih dvaju klubova. Pored potisivanja povelje zamjenik naelnika Opine Keioren imao je i niz sastanaka i druenja s lanovima BZK Preporod Gorade. Ova povelja je historijska za grad Gorade i BZK Preporod, jer pokazuje ozbiljnost i kvalitet rada ovog drutva. U Prostorijama BZK Preporod Gorade pred 40-ak posjetilaca u nedjelju, 16. maja 2010. godine, u 20 i 30 min. odrano je predavanje o temi Rezultati pozivanja u dobro. Gost predava je prof. Bilal Dervii iz Sarajeva. Ovo je jo jedno u nizu predavanja koje organizuje BZK Preporod Gorade. Pored predavanja za mukarce, u 18 i 30 je organizovano predavanje za ene. Kurs engleskog jezika je trajao tri mjeseca, a odravan je u prostorijama BZK Preporod Gorade. Profesor engleskog jezika Evelina Maci je u ovom periodu nastojala da povea zananje engleskog jezika kod polaznika, u emu je i uspjela, jer su svi polaznici popravili svoje ocjene u kolama iz engleskog jezika. Na kraju kursa polaznicima su uruene diplome o zavrenom kursu i po jedna knjiga kao nagrada za njihov trud. U narednom periodu e se nastaviti s edukativnim programom u okviru BZK Preprord Gorade. 23. maja pedeset studenata iz Turske i BiH posjetilo je Gorade, a domain je bio BZK Preporod Gorade. U toku posjete studenti su posjetili spomenobiljeje u Podlozju gdje je ubijeno vie od 40 mjetana 22. maja 1992. godine 486 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

od njihovih komija Srba. as historije je odrao general Sead Deli, kome su u ovom pokolju stradali otac i majka. Poslije su obili grad i upoznali se s historijom Gorada. Poslije podne-namaza odrana je prezentacija u prostorijama BZK Preporod Gorade, u koju su uestvovali svi prisutni. Na spomen-obiljeju Rorovi su imali as historije, na kome su upoznati o agresiji na Gorade i herojskoj odbrani goradanskih boraca. Poslije toga su u sportskoj sali O Fahrudin Fahro Baelija odrali kviz znanja. lanovi umjetnike radionice BZK Preporod Gorade poklonili su sliku Kayseri damije koju je nacrtao Adnan Salkovi imamu istoimene damije u Goradu hfz. Aliji Rahmanu. U prostorijama BZK Preporod Gorade je potpisan ugovor izmeu lanova i njihovih roditelja i FK Gazije Gorade. Ovim nainom se eli osigurati podrka roditelja u edukativno-sportskom programu koji realizuje FK Gazije iz Gorada. Gostovanje predsjednika BZK Preporod Gorade na TV 5 u Istanbulu sa Selimom Kurtom kao voditeljom i Reatom Ozanom domainom te gostima iz Eli Ibrahim-paine medrese iz Travnika, predvoene sa dr. Ahmedom Adiloviem. Posjeta Muftije Kayserija abana Isleka s Reatom Ozanom i Azrom Karovi. Zamjenik premijera Turske gosp. Hisein Tanriveredi i naelnik Opine Keioren Mustafa Ak sa svojim pomonicima posjetili BZK Preporod Gorade i tom prilikom donirali kopake svim lanovima FK Gazije. Ovim gostima su uruene slike Kayseri damije. BZK Preprod Gorade je organizovao etvrti sedmodnevni seminar Istorija i kultura islama od 5. do 12. jula 2010. godine. Predava je bio prof. Bilal Dervii. Progam s lanovima FK Gazije Gorade u uenju arapskog pisma. Predava je Sead Kumro, student islamskih nauka u Medini. U toku ramazana predstavnici BZK Preporod Gorade su organizovali niz aktivnosti: predavanje o ramazanu koje je odrao prof. Elvedin Pezi; podjelu ramazanskih paketa; podjela 80 kg. hurmi, letaka, knjiga i prodajni punkt s knjigama, DVD-ma, CD-ma, ispred Kayseri damije u Goradu. Posjeta predsjednika BZK Preporod Gorade opini Kioren za vrijeme ramazana. Poela mektebska pouka 2010/2011. god. polaznika mekteba Kayseri damije u prostorijama BZK Preporod Gorade. Mualim prof. hfz. Alija Rahman imam Kayseri damije u Goradu. Kurs turskog jezika u prostorijama BZK Preporod Gorade za fudbalere FK Gazije Gorade. Predstavnici BZK Preporod Gorade podijelili bajramske paketie za uenike specijalnog razreda O Fahrudin Fahro Baelija u Goradu. Godinjak 2010 / 487
4/20/11 1:16 PM

FK Gazije Gorade i BZK Preporod Gorade organizovali peti bajramski turnir u malom nogometu za djecu do 14 god. Na turniru je uestvovalo osam ekipa iz Gorada. Prvo mjesto i vrijedne nagrade, pehare, diplome i knjige je osvojio FK Drina. Proglaen je i najbolji igra Nedim Kurtovi i najbolji golman Neir ulov. Sponzor turnira je BH Telekom direkcija Gorade. BZK Preporod Gorade organizovala nabavku, klanje i podjelu kurbanskog mesa za stanovnike istone Bosne. Kupljeno je 6 krava za koje je obezbijedila sredstva HO IHH iz Istanbula. Vie od dvije tone mesa podijeljeno je na prostoru istone Bosne. Gotovo 600 kg je dato Kantonalnoj bolnici, lanovima UG mentalno retardiranih, povratnicima u Kaotice, opina Viegrad, lanovima BZK Preporod Gorade, socijalno ugroenim u Goradu i Vitkoviima. Odrano predavanje u prostorijama BZK Preporod Gorade. Tema predavanja Islam kao alternativa predava je bio prof. Bilal Dervii. Predstavnici HO IHH iz Istanbula posjetili BZK Preporod Gorade i podijelili bajramske hedije najmlaim lanovima. Studenti I Turskog i Internacionalnog univerziteta na Ilidi poeli sa gradnjom studentskog vakufa za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda u Ustikolini kod Gorada. U saradnji s BZK Preporod Gorade HO IHH iz Istanbula posjetila poplavljeno Gorade i Ustikolinu te obezbijedila 100 paketa prehrambenih u vrijednosti 50 KM i 100 higijenskih paketa u vrijednosti 15 KM. Kupili su 10 poreta na vrsto gorivo i 25 metara drva, 100 deka, 85 kinih kabanica, pet pari ribarskih izama za specijalne snage MUP BPK-a, i podijelili odreenu koliinu novca za najugroenije stanovnike Gorada i Ustikoline. Predstavnici BZK Preporod Gorade podijelili svim uenicima od 1. do 5. razreda O Fahrudin Fahro Baelija pletene rukavice. Ova podjela e se nastaviti u narednom periodu i ostalim O na podruju Kantona. Press konferencija koju su organizovali studenti IUS-a na Ilidi. U toku ove konferencije obratio se predsjednik BZK Preporod Gorade, Nedad Kurtovi i u jednosatnom obraanju prisutne studente i profesore upoznao o stanju u Goradu prije u toku i poslije agresije. Ovim presom se krenulo u realizaciju osnivanja vakufa za proizvodnju hrane, a pokretai ovog projekta su studenti sa IUS-a. Dopremljena pomo poplavljenim stanovnicima Gorada koju su prikupili stanovnici Opine Cazin. Akciju je pokrenulo UG Srce Cazina zajedno sa naelnikom Opine Nerminom Ogreeviem, Medlisom IZ-e Cazin, Crvenim krstom i RTV Cazin. Kordinator ove akcije je bila BZK Preporod Gorade. U ovoj akciji je prikupljeno vie od 17.000 KM u novcu (Opina Cazin 5.000 KM, Medis IZ-e 9.700 KM koje su uplatili na raun Medlisa IZ-e Gorade i UG Srce Cazina 3100 KM) i jedan veliki kamion pomoi u hrani, ebadima, posteljinama, lijekovima, madracama i sanitetskom materijalu. Akcija e se nastaviti.
488 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

lanovi BZK Preporod Gorade posjetili su Opinu Ustikolina i u O Ustikolina svoj djeci podijelili pletene rukavice i uplatili obroke za tri uenika. S lanovima BZK Preporod Gorade bili su prisutni predstavnici lokalne zajednice Ustikolina. Posjeta lanovima kolektivnog smjetaja i podjela paketa s hranom Predsjednik Nedad Kurtovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Gornji Vakuf Kao i svake godine i 2010. je BZK Preporod Gornji Vakuf imao pune ruke posla. Zahvaljujui materijalnoj pomo Fondacije za biblioteku djelatnost iz Sarajeva realiziran je projekt Dopunjavanje fonda biblioteke, koji je poveao fond u biblioteci za jo 200 novih izdanja. Osim Fondacije, i neka fizika lica su donirala odreeni broj naslova za nau biblioteku. BZK Preporod Gornji Vakuf tei ka poboljanju svog rada pa je tako za potrebe rada svojih sekcija nabavio muzike instrumente, fotoaparat i dr. opremu. U septembru su formirane nove sekcije: historijska, plesna i sekcija savremene umjetnosti. Organizirane su razne manifestacije i posjeeni gradovi u Bosni i Hercegovini: U organizaciji BZK Preporod Gornji Vakuf Medlisa IZ Gornji Vakuf, i Centra za kulturu i obrazovanje Gornji Vakuf Uskoplje, 13. februara 2010. godine organizirana je tribina s nazivom Hafiz Bugari u naem gradu. Povodom Prvog marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, odrana je Sveana akademija na kojoj je uestvovao hor BZK Preporod Gornji Vakuf prouio nekoliko ilahija. 14. aprila 2010. sa poetkom u 18,00 sati, u Centru za obrazovanje i kulturu odrana je Sveana akademija organizirana od Koordinacionog odbora borakih organizacija opine Gornji Vakuf Uskoplje koju ine: Jedinstvena organizacija boraca (JOB), RVI Gornji Vakuf, OP i PB Gornji Vakuf, Savez udruenja boraca Narodnooslobodilakog rata, Patriotska liga, Ratni rezervni sastav policije, udruenje Branioci grada, udruenje Goranovi i Udruenje logoraa. Hor BZK Preporod Gornji Vakuf prouio je nekoliko ilahija. Bonjaka zajednica kulture Preporod Gornji Vakuf i Centar za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf Uskoplje 19. maja 2010. godine (srijeda) sa poetkom u 19,00 sati organizirao koncert folklornog ansambla K I T K A iz Makedonije. Godinjak 2010 / 489
4/20/11 1:16 PM

U organizaciji Bonjake zajednice kulture Preporod Gornji Vakuf u Centru za obrazovanje i kulturu je uprilien 3. Meunarodni festival ilahija i kasida Gornji Vakuf 2010. Festival je otvoren 4. juna, kada je predviena dodjela plaketa i zahvalnica uesnicima i svima koji su pomogli organizaciju ovog dogaaja te prezentacija rada Preporodovih sekcija i promotivnog CD-a Festivala. U okviru revijalnog programa, dan kasnije predstavili su se horovi Isa-beg iz N. Pazara,Nurullah iz Blagaja, En-Nur Drenica, Dah ljubavi Sarajevo, hor Isabeg iz Novog Pazara, te solist Rafid Subai, Adin alki i Selma Huseinbegovi. U takmiarskom dijelu programa, 6. juna, sudjelovali su horovi Gazija Kiseljak, Hilal i Svitanje Sarajevo, Mous Brko, Atik Bijeljina, El-Ihlas Stolac, Selimija iz Doboja te hor BZK Preporod Gornji Vakuf, Hor U.B.O Gazija Kiseljak, Hor Hilal Sarajevo, Hor Svitanje Sarajevo, Hor Mous Brko, Hor Atik Bijeljina, Hor Rejjan Prijedor, Hor Selimija Doboj i domain Hor BZK Preporod G.Vakuf. Struni iri u sastavu: Edin Fazli, Kenan Mackovi i Saudin Cokoja na kraju je odluio da titulu najboljeg hora i iznos od 700,00 KM ponese domain Hor BZK Preporod Gornji Vakuf. Drugo mjesto i novanu nagradu u iznosu od 500,00 KM osvojio je Hor Selimija iz Doboja. Tree mjesto i nagradu u iznosu od 300,00 KM osvojio je Hor U.B.O Gazija Kiseljak. Kao gosti nastupili su solisti sarajevskog El -Fatiha, Edin Fazli i Kenan Makovi. Nakon programa uslijedio je vatromet i after party koji su organizatori pripremili za sve uesnike. Najznaajnije za ovaj meunarodni festival je to to je uvrten u Strategiju razvoja nae Opine i turistiku ponudu Srednjobosanskog kantona. 18. juna 2010. u organizaciji Dramske sekcije BZK Preporod G. Vakuf odrana je predstava za najmlae Ko je ukrao dnevnik. Povodom Vjersko-kulturne manifestacije Dani Ajvatovice 2010 BZK Preporod je uestvovao na svim programima organiziranim na podruju nae opine. 31. jula 2010. organizirana je posjeta folklornog ansambla BZK Preporod Gornji Vakuf Kljuu i Sanici, gdje su uestvovali na tamonjoj smotri folklora. U sklopu aktivnosti BZK Preporod Opinsko drutvo Gornji Vakuf, lanovi sekcija i upravnog odbora predvoeni predsjednikom Alijom Filanom, posjetili su bosanskohercegovaki grad Jajce i uestvovali na Veeri duhovne muzike , koju je organiziralo KUD Stari grad Jajce. Gornjovakufski organak Preporoda u Jajcu se predstavio s nekoliko sekcija. Prvi su nastupili lanovi hora, koji su izveli blok od est ilahija. Nakon toga uslijedio je nastup folklornog ansambla, a predstavili su se s dvije koreografije. Prisutnim gostima i zvanicama u Domu kulture u Jajcu predstavi490 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

li su se i lanovi sekcije narodni ansambl, koji su izveli nekoliko tradicionalnih bosanskohercegovakih sevdalinki i dvije gornjovakufske pjesme. U okviru manifestacije Dani deblokade Gornji Vakuf 1992-2010 u petak je na platou ispred Osnovne kole Gornji Vakuf upriliena promocija monografije Vrata Bosne Gornji Vakuf, koja je raena prema ideji Upravnog odbora Organizacije porodica ehida i poginulih boraca Gornji Vakuf. Prisutnima se predstavio hor BZK Preporod Gornji Vakuf, koji je izveo nekoliko pjesama koje su se pjevale u najteim trenucima u odbrambeno-oslobilakom ratu. 10. augusta 2010. godine organizirano je tree Vee bonjake kulture na kojem su uestvovali i BZK Preporod Prozor, BZK Preporod Jajce, horska sekcija i folklorni ansambl BZK Preporod Gornji Vakuf. U okviru kulturno-zabavne manifestacije Fojniko ljeto folklorni ansambl gornjovakufskog ogranka BZK Preporod nastupio je na etvrtoj smotri foklora u Fojnici. Osim gornjovakufskog foklornog ansambla, na ovogodinjoj smotri foklora uestvovala su i kulturno-umjetnika drutva iz Visokog, Jajca, Blagaja, Kiseljaka te domaini iz Fojnice. Program je poeo defileom kroz grad od Osnovne kole Muhsin Rizvi do mjesta odravanja programa Aquapark. U ime organizatora KUD 1001 no prisutnim gostima se obratio predsjednik Amir Bajrektarevi, koji se zahvalio svim gostima na dolasku, a opini Fojnica na finansijskoj pomoi, bez koje realizacija etvrte smotre folklora ne bi bila mogua. U povodu Ramazanskog bajrama u sali Centra za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf Uskoplje odrana je sveana akademija. Hor BZK Preporod Gornji Vakuf predstavio se s izvedbom ilahija i kasida, Narodni ansambl, najmlaa sekcija koja djeluje u okviru BZK Preporod Gornji Vakuf osvjeila je gornjovakufsku publiku izvedbom tradicionalnih bonjakih pjesama sevdalinki. BZK Preporod je bio organizator javne tribine o temi Vjerom protiv droge, koja je odrana u prepunoj sali Centra za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf Uskoplje. Gost veeri hafiz Sulejman Bugari, koordinator svih centara za borbu protiv ovisnosti od droga u ime Rijaseta Islamske zajednice u BiH, u svom prepoznatljivom stilu govorio je o ovisnosti, problemu sa kojim se susree i bori veliki broj mladih osoba u BiH. Prvog oktobra 2010. godine Opina Gornji Vakuf Uskoplje slavi dan Opine. Sa poetkom u 10,00 sati u sali Centra za obrazovanje i kulturu odrana je sveana sjednica Opinskog vijea. Tom prilikom naelnik Sead auevi uruio je zahvalnice Opine Miji Batiniu za uspjean rad na polju nauke i Mahmutu Drini za uspjean rad na polju sporta. Povelja s grbom Opine za uspjean rad na polju privrede uruena je Saraj komerc d.o.o. Gornji Vakuf Uskoplje, dok je za uspjean rad na polju kulture nagraen ogranak HKD Napredak koji djeluje u Opini Gornji Vakuf Uskoplje. U okviru obiljeavanja dana Opine organiziran je Meunarodni turnir u karateu za djecu i kadete Sloga 7, a predvieno je da tradicionalna manifestacija Godinjak 2010 / 491
4/20/11 1:16 PM

Uskopaljske jeseni bude dio ovog programa. Prigodnim kulturno-zabavnim programom gostima su se predstavili lanovi sekcija Bonjake zajednice kulture Preporod Gornji Vakuf-Uskoplje i Hrvatskog kulturnog drutva Napredak Gornji Vakuf-Uskoplje. Narodni ansambl BZK Preporod Gornji Vakuf kroz nekoliko tradicionalnih bonjakih pjesama sevdalinki uestvovao je na sveanoj akademiji povodom Kurban-bajrama. Predava je bio dr. hafiz Safvet ef. Halilovi u. sali Centra za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf Uskoplje . Hor BZK Preporod s nekoliko ilahija je uestvovalo na sveanoj akademiji povodom nove 1432. hidretske godine organizirane u Centru za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf Uskoplje. 2. marta 2010. odran je prigodan program povodom Dana nezavisnosti. Na svim odranim mevludima Sjeanje na ehide na podruju opine Gornji Vakuf Uskoplje, Bugojno uestvovale su i sekcije BZK Preporod G. Vakuf. U organizaciji Javna ustanova Centar za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf Uskoplje, 24. novembra 2009., odrana je sveanost povodom Obiljeavanja Dana dravnosti Bosne i Hercegovine. Na manifestaciji su, takoer, uestvovale horska, muzika i folklorna sekcija BZK Preporod G. Vakuf. U okviru projekta ivjeti a ne zaboraviti 15. godinjica pogibije komadanta Gorana iia 18. decembra 2010. u Centru za obrazovanje i kulturu odrana je akademija u organizaciji Udruenja boraca Goranovi povodom 15. godinjice od pogibije ovog velikog gornjovakufskog heroja. Nastupili su i lanovi narodnog ansambla BZK Preporod Gornji Vakuf. Osim navedenog, BZK Preporod Gornji Vakuf je izradio svoju web stranicu www.preporod-gv.ba na kojoj se mogu nai sve potrebne informacije o radu drutva Predsjednik Alija Filan
492 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo Graanica 22. januara odrana je promocija knjige Kako doivjeti stotu Senaida Kahrimanovia. Promotori su bili prim. dr. Abdulkadir ii i mr. Nerminka Junuzovi. 26. februara otvorena izloba slika za Dan dravnosti. Izlagalo je 12 lanova drutva u Domu kulture. Knjievni susreti u Srebreniku, na kojim su uestovala etiri pjesnika Proljetna izloba slika u Tuzli ULUTKA. Izlagalo je sedam lanova. 30. juna promocija knjiga Jusufa Trbia iz Bijeljine: Majstori mraka i Semberija u stihu i srcu u dershani Medrese. Promocija romana Izjava Zlatka Dukia iz Tuzle u dershani Medrese 1. jula doek turske folklorne grupe Pendik. Grupa je otvorila manifestaciju Ljeto pod lipama Graanice. 13. jula tradicionalna izloba slika na terasi Medrese, zatim izloba levhi Rasima Maslia iz Travnika. Izloba levhi u drvetu i drugih predmeta Alije Dervievia. 15. jula knjievni susreti na terasi Medrese. Uee naih lanova s gostima iz Srebrenika. 23. jula promocija knjige Bajre Perve Razgovori 3 iz Sarajeva. Promotori su bili mr. aban Nuri i Bajro Dafi. Promocija odrana na terasi Medrese. Izloba levhi i rezbarenih predmeta Alije Dervievi u Domu kulture Kladanj povodom manifestacije Djevojaka peina. 9. augusta Predramazanski koncert terasa Osman-kapetanova medresa. Uesnici su bili: Ibrahim Jukan, Jakub Dafi, Nisveta Kantardi, Amir Mai i Alisa Brkievi. Izlobe slika i levhi. Izloba keranja (Udruenje Graaniko keranje). Modna revija okeranih amija. Uesnici slikari Preporoda i drvorezbara Alije Dervievia. Slikari: Refka aji, Enes Imamovi, Fikret uri, Amira Tataragi, Mehmed Ali, Refik Mustajbai i Emina Ibrahimovi Obiljeen Bajram u krugu lanova Preporoda s gostima. Memorijalni sastanak povodom smrti mladog lana slikara Aldina Mehinovia u prostorijama Preporoda. Knjievni krug odrao svoje susrete u Osman-kapetanovoj medresi. Godinjak 2010 / 493
4/20/11 1:16 PM

Izloba slika u Brko Distriktu povodom Bajrama Izloba levhi u drvetu i drugih rezbarenih predmeta. Uesnici su bili: Refka aji, Enes Imamovi, Fikret uri, Meliha Sulejmanovi, Gordana Mehmedagi, Emina Ibrahimovi, Elma Dini i Nisveta Kantardi. 25. oktobra izloba slika i levhi u Tuzli ULUTKA, na kojoj je uestvovalao sedam lanova. 9. decembra izloba slika i uee pjesnika koji su u toku 15 godina imali uee u asopisu Graaniki glasnik. Uestvovali su: Muhamed Dautovi, Jakub Dafi, Amir Mai, Nisveta Kantardi, Mirza Dedi, Harun udi i slikari: Refka aji, Refik Mustajbai, Fikret uri, Enes Imamovi, Anida Leti, Elma Dini i Mehmed Ali Gljiva Predsjednica Refka aji
BZK Preporod Opinsko drutvo Gradaac BZK Preporod Gradaac ve je dvadesetu godinu najznaajniji nosilac kulturnih zbivanja u opini, a na posljednjoj sjednici Izvrni odbor je konstatirao da smo planirane sadraje, i jo mnogo vie, u cijelosti realizirali i pored oteavajuih finansijskih okolnosti. Napominjemo da smo sadraje prilagoavali dravnim i vjerskim praznicima, te ih usklaivali i sa tradicionalnim manifestacijama opine Gradaac. Ovim saetim Izvjetajem navodimo aktivnosti realizirane po mjesecima: 22. januara promocija romana Utjeha autorice Nizame auevi iz Janje. Knjigu je promovirala doc. dr. Azra Verlaevi, profesorica na Filozofskom fakultetu u Tuzli, uz prisustvo autorice. 26. januara u ast 1. marta promovirana je knjiga prof. dr. Husnije Kamberovia Mehmed Spaho: 1873-1939. politika biografija. Moderator promocije bio je prof. dr. Munib Maglajli, a promotor prof. dr. Fehim Nametak. 12. aprila prezentacija nove knjige autora Vahida Klopia iz Gradaca Kad paprat ozeleni. Knjigu je promovirala Sadeta Subai, prof., a upriliena je i pozorina predstava istog autora pod naslovom Kandidat br. 1. 10. maja, u okviru kulturno-vjerske manifestacije Dani islamske kulture u Gradacu, a u saradnji sa Medlisom Islamske zajednice, realiziran je Okrugli sto o temi Recepcija islamske kulture u Evropi. Uestvovali su: dr. Ismet Buatli, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, dr. Nusret Isanovi, Islamski pedagoki fakultet u Zenici, mr. Mustafa Prljaa, Sarajevo, i mr. Nusret ef. Kujrakovi, glavni imam, kao uesnik i moderator Okruglog stola.
494 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

28. maja, u okviru manifestacije Gradaaki knjievni susreti, u prostorijama Preporoda, HKD Napredak Gradaac upriliilo je promociju knjige Gutai vremena autorice Jagode Ilii iz Tuzle. Uz moderatoricu Zoricu Barii, knjigu je gledateljstvu predstavio knjievnik imo Ei. 28. maja promocija knjige 101 sevdalinka prireivaa prof. dr. Muniba Maglajlia, a u izdanju BZK Preporod Gradaac. Knjigu je promovirala dr. Amira Turbi-Hadagi, profesorica Filozofskog fakulteta u Tuzli. Uz moderatoricu Kadru Abdulahovi, promociju su obogatili vokalni solisti, izvodei autentine sevdalinke iz predstavljene zbirke: David Pamukovi, Muhamed osiHamulja, Jusuf Brki, Amela Iskri i Jasenko Inki. 11. juna promocija knjige Sjaj i bijeda ekshumacija autora Jasmina Odobaia iz Sarajeva. Promotori su bili Stjepan Kljuji, lan Ratnog predsjednitva RBiH, prof. dr. Nenad Tanovi, mr. Esma Pali, a promociju je moderirala Sadeta Subai, prof. 18. juna odrana je Peta izborna skuptina BZK Preporod Gradaac, koja se sastojala iz radnog dijela, na kome su izabrani predsjednik i organi udruenja, te kulturno-zabavnog programa, na kojem su nastupili: enski vokalni ansambl KUD Gradaac i Jusuf Brki, svirajui saz. Skuptini je prisustvovao predsjednik BZK Preporod u BiH, prof. dr. Senadin Lavi. 28. jula, odrana promocija knjige 101 sevdalinka, koja je objavljena u izdanju BZK Preporod iz Gradaca, u Bosanskom kulturnom centru u Graanici. Uestvovali su prof. dr. Munib Maglajli, Omer Hamzi i Muhamed Bego Gradaevi. 6. augusta, u saradnji s Medlisom Islamske zajednice Gradaac, BZK Preporod organizirala je tradicionalno Predramazansko sijelo. O znaaju ramazana govorio je mr. Nusret ef. Kujrakovi, a u kulturno-zabavnom dijelu uestovali su zaviajni izvoai sevdalinke: Hazrudin-Hazre Udvini, Refija Husejnagi, Jusuf Brki, Safet Emri i Muhamed Hamulja osi. Program je vodila predsjednica Preporoda, Kadira Abdulahovi, a u ime UGM Sumejja prisutnima se obratila predsjednica Mejasa Subai. 28. augusta, na proirenom sastanku izvrnih organa prezentirana je i voena rasprava o temi Inicijativa BZK Preporod Gradaac o zatiti kulturno-historijskih spomenika na opini Gradaac/ kompleks Starog grada Gradaca/. Sastanku su prisustvovali: Sead Beirovi-predsjednik MZ Centar, Nikola Slavuljica, sugraanin Gradaca, Biro za ljudska prava Tuzla, Benjamin Bajraktarevi, direktor Zavoda za zatitu kulturno-historijskih spomenika TK, Azra Okanovi-urednica Radio Gradaca, te gospoda Esad Sarajli, Esad Zuki, Mevludin Sejdi, Safet Emi, Emir Harin i Midhat aki, predstavnici informisanja i Zorica Barii iz HKD Napredak Gradaac. Nakon razmatranja zakljueno je da se Inicijativa u pisanom obliku uputi naelniku i nadlenim organima Opine Gradaac.
Godinjak 2010 / 495
4/20/11 1:16 PM

21. septembra, na inicijativu izvrnih organa Preporoda realizirana Prezentacija Sarajevske kole za nauku i tehnologiju s temom Zmaj od Bosne multimedijalna prezentacija. Prijedlog projekta iznijeli su doc. dr. Selma Rizvi, ef Laboratorija za digitalizaciju kulturnog naslijea i dipl in. Vedad Halui, koordinator DCM. Prijedlog projekta je upuen naelniku Opine i nadlenim organima zbog finansijske potpore. 24. septembra, u sklopu tradicionalnog obiljeavanja godinjice roenja Husein-kapetana Gradaevia, ove godine kasnije zbog ramazana, realizirana je tribina o temi Mjesto pokreta Husein-kapetana Gradaevia u dravnosti BiH. Gosti tribine su bili: prof. dr. Munib Maglajli, prof. dr. Husnija Kamberovi i prof. dr. Adnan Jahi. 22. oktobra, u okviru obiljeavanja Dana opine Gradaac, BZK Preporod je upriliila izlobu slika Mahmuta Latifia iz Sarajeva. Pozdravnu i uvodnu rije imala je predsjednica Kadira Abdulahovi, a izlobu je otvorila Azra Gazibegovi, predsjednica ZOD Preporod TK. 20. novembra, u sklopu obiljeavanja Dana dravnosti BiH, u prostorijama Preporoda postavljena je izloba starih fotografija s nazivom Gradaac u vremenu, koja je bila otvorena do 31. decembra 2010. godine Predsjednica Kadira Abdulahovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Kalesija U 2010. godini Preporod je u kontinuitetu radio na polju kulture i organiziranju sljedeih kulturnih sadraja u Kalesiji: 28. januara, Preporod je, u saradnji s Gradskom bibliotekom u Kalesiji organizirao knjievno vee i druenje s knjievnikom Faizom Softiem. Tom prilikom su predstavljena djela ovog knjievnika, s posebnim osvrtom na njegov roman Strah od rodne kue. Razgovor s Faizom Softiem vodio je kalesijski knjievnik Mehmed Mea edovi. U povodu Dana nezavisnosti BiH Preporod i GKUD Halisije Kalesija bili su domaini KUD Mehmed Ibrahimovi iz Srebrenika, koji su svojim nastupom oduevili publiku u punoj sali BKC Alija Izetbegovi u Kalesiji. Malonogometna ekipa Preporoda uestvovala je na malonogometnom turniru Devad Bukvarevi u Kalesiji. 23. aprila, u povodu Svjetskog dana knjige, Preporod je u saradnji sa JU Gradskom bibliotekom u Kalesiji organizirao malonogometni turnir s nazivom Knjiga je najvanija glavna stvar na svijetu. Na turniru su, osim ekipe Pre-
496 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

poroda, nastupile jo tri ekipe. Svim ekipama su uruene zahvalnice, a svakom uesniku na turniru na poklon je dodijeljena po knjiga. 24. aprila organizirana je posjeta mladih lanova Preporoda Meunarodnom sajmu knjiga i uila u Sarajevu. 26. maja u sali BKC Alija Izetbegovi u Kalesiji Preporod je organizirao Koncert klasine muzike uenika Srednje muzike kole iz Tuzle. To je prvi koncert ovakve vrste muzike u Kalesiji. 28. maja u prostorijama Gradske biblioteke u Kalesiji je premijerno prikazan spot za pjesmu Srebrenica i babo hip-hop grupe As Dreamers. Istog dana u istim prostorijama, nakon premijere spota, promovirana je i knjiga Vukovije autora Sejfulaha Imamovia. 4. juna u prostorijama JU Gradske biblioteke u Kalesiji promoviran je drugi broj asopisa eherdik, a izdavai asopisa su BZK Preporod Kalesija i Kalesija Osmaci, te Udruenje prognanika Gornja Sprea Kalesija. U augustu je BZK Preporod Kalesija sedmi put organizirao kulturnu manifestaciju Dani Povelje, u povodu obiljeavanja godinjice Povelje bana Kulina. 29. augusta predstavnici Preporoda i Gradske biblioteke u Kalesiji, s mladim historiarima ovih drutava, posjetili su srednjovjekovni bosanski grad Perin u kanjonu rijeke Drinjae. Obili su i nekoliko nekropola steaka u blizini ostataka tog srednjovjekovnog grada: Lemino Brdo u Gornjoj Kamenici i Mramorje kod Perinja (opina ekovii). 30. augusta u galerijskom prostoru BKC Alija Izetbegovi otvorena je Izloba keramikih radova Dobri Bonjani, Halide Emri, umjetnice iz Buima. Istog dana je u prostorijama Gradske biblioteke u Kalesiji promovirana knjiga irenje islama u sjeveroistonoj Bosni, autora Damira Bonjakovia. 31. augusta odrana je tribina Stradanje Bonjaka Kalesije u Drugom svjetskom ratu. U oktobru Preporod je organizirao 15. kulturnu manifestaciju Ikre. U sklopu te manifestacije odrani su slijedei sadraji: 26. oktobra odrana je tribina s nazivom Uloga knjige i biblioteke u savremeno doba. Gosti su bili predstavnici NUB BiH iz Sarajeva i NUB Dervi Sui iz Tuzle. 27. oktobra u prostorijama Gradske biblioteke u Kalesiji promovirano je 10. kolo edicije Bonjaka knjievnost u 100 knjiga. Gosti na promociji su bili prof. dr. Munib Maglajli i mr. Sead emsovi. Istog dana odrano je i pjesniko vee Zaviajni pjesnici, na kojem su svoja djela itali lokalni pjesnici. 28. oktobra u sali Bosanskog kulturnog centra Alija Izetbegovi organiziran je knjievni oma Sto godina Mee Selimovia, na kojem je govorio tuzlanski knjievnik Nijaz Alispahi, a monologe iz romana Mee Selimovia govorio je glumac Irfan Kasumovi. Godinjak 2010 / 497
4/20/11 1:16 PM

29. oktobra promovirana je knjiga Trilogija o Srebrenici, a nakon toga je uprilieno druenje s Nedadom Ibriimoviem s nazivom Moji susreti s Meom. Povodom nastupanja nove hidretske 1432. godine, 11. decembra organizirana je kulturno-vjerska manifestacija Hidra poruka muslimanima. U sklopu te manifestacije otvorena je izloba levhi uenice 4. razreda Behram-begove medrese iz Tuzle Azre Saki. Odrana je i tribina s nazivom Uloga medija u ouvanju kulture i tradicije Bonjaka, na kojoj su govorili hfz. Sabahudin ef. Skeji i Rasim Spahi, osniva BM radija. Potom je odrano i omladinsko sijelo kojem su prisustvovali predstavnici mnogih udruenja s prostora kalesijske opine: Cezam, Sumeja, Izvor Selsebil. U 2010. godini nismo uspjeli realizirati sve one sadraje koje smo planirali, pa se nadamo, da emo uz bolju finansijsku podrku u 2011. godini organizirati jo vie kulturnih sadraja u Kalesiji Predsjednik Nermin Bukvar
BZK Preporod Opinsko drutvo Kladanj Okupila nas je iskonska potreba da negdje pripadamo, elimo promicati istinske vrijednosti nae tradicije i kulture, elimo utjecati na kreiranje kulturnog ivljenja u Kladnju ovo su razlozi zbog kojih se mladi Kladnja odluuju da svoj polet, darovitost, entuzijazam i mladost stave u slubu Preporoda. Njihovi razlozi uinili su mi se kao najprimjereniji uvod za izvjetaj o radu Drutva u godini koja je za kladanjski Preporod bila posebno uspjena. Za kontinuiran rad, bogate kulturne sadraje i sudjelovanje u kreiranju kulturnog ivota u Kladnju Drutvo je nagraeno Zlatnom plaketom Opine Kladanja i svrstano u glavnog nosioca kulturnih sadraja u opini. U protekloj godini Drutvo je realizovalo sljedee sadraje: Uestvovalo u organiziranju sveane Akademije u povodu obiljeavanja 17. godinjice 1. Muslimanske Podrinjske brigade, 2. februara 2010. godine. Uestvovalo u sveanosti uprilienoj u povodu polaganja kamena temeljca za izgradnju Sportske dvorane u Kladnju, 8. aprila 2010. godine. Drutvo je uestvovalo u manifestaciji sveanog obiljeavanja 1. marta, Dana nezavisnosti BiH u organizaciji sindikata PPIDIVUTA-a BiH. Uee na Drugoj konferenciji sindikata poljoprivrede Jugoistone Evrope u Vogoi, 6. maja 2010. godine. Uee u obiljeavanju 8. maja, Dana opine Kladanj. Ovaj znaajni datum kao nijedne druge godine obiljeen je u svim mjestima zajednicama, s Preporodom kao glavnim nosiocem kulturnih sadraja. 498 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

U okviru obiljeavanja Dana opine, Drutvo je bilo organizator izlobe narodnih rukotvorina s nazivom Zaboravljni izvori prolosti 10. maja 2010. godine. Uee folklorne sekcije Drutva na Petoj smotri folklornog stvaralatva Dobrinja 2010, 10. juna 2010. godine. Preporodovo vee Ja te pjesmom zovem 17. jula 2010. godine. Uee na 11. manifestaciji Dani borovnice Plav 2010. godine u Crnoj Gori, 23.- 26. jula 2010. godine. Uee Drutva u obiljeavanju VKM Dani Djevojake peine. U saradnji sa Opinom Kladanj kao pokroviteljem manifestacije organizovani su sljedei sadraji: Koncert ansmabla Dah ljubavi iz Sarajeva, 4. augusta 2010. godine, Izloba slika, levhi i narodnih nonji pod nazivom Sehara, 5. augusta 2010. godine. Promocija knjige Pjesme divljih ptica autora, akademika i profesora dr. Enesa Karia, promotor knjievnik Hadem Hajdarevi, 6. augusta 2010. godine. Tradicionalna 7. Smotra folklora Kladanj 2010 u kojoj su uestvovali, osim domaina kladanjskog Preporoda: KUD Visoko iz Visokog, BKD Olovo iz Olova, Gradski folklorni ansambl Bugojno, BKD Dobrinja 93 iz Sarajeva, UG Sunce na dlanu iz Kladnja. Uee na 8. Veeri folklora Olovo 2010, 8. augusta 2010. godine, Uee na 4. Smotri folklora u Gradacu, 17. septembra 2010. Drutvo je, takoer, organiziralo: Bajramsku veer u povodu Ramazanskog bajrama, Bajramsku veer Bajram doe, miriu alvije u povodu Kurba-bajrama, gost veeri KUD Gradaac i enski vokalni ansambl. Uee na 3. festivalu sevdalinke TK Sevdalinko u srcu te nosim, 22. decembra 2010. godine u Tuzli, drutvo je predstavljala Mirela Avdibegovi. Uee u organizaciji humanitarnog koncerta za tienike Centra za socijalni rad u Kladnju. Drutvo je uestvovalo i nosilo aktivnosti u vezi s obiljeavanjem znaajnih datuma, dogaaja i linosti na podruju opine Kladanj. Saradnja sa ZOD TK i opinskim drutvima iz sastava zajednice. Redovna sjednica Izvrnog odbora. Saradnja s razliitim institucijama. Tokom godine odvijale su se kontinuirano probe i aktivnosti folklornog ansambla, muzike i dramske sekcije Predsjednica Nevzeta Rustemovi Godinjak 2010 / 499
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo Konjic U skladu sa svojim programskim ciljevima i u skladu sa Statutom BZK Preporod, Opinsko drutvo Konjic svoje je programske ciljeve u 2010. godini realizovalo kroz slijedee aktivnosti: Nastojei da obezbijedi to bolje uslove za svoj rad Preporod je aplicirao kod Turske vojne misije u BiH sa projektom renoviranja i izgradnje novih prostorija u Narodnom univerzitetu, projekt je odobren i realizovan je u protekloj godini. Uloeno je pedeset hiljada KM od Vlade Turske i deset hiljada od Opine Konjic. Preporod je za svoj rad tako dobio veliku salu, svlaionice, kancelariju s namjetajem, mokre vorove. U protekloj godini takoer bila je i Izvjetajno-izborna skuptina na kojoj je izabrano novo rukovodstvo. Za predsjednika je izabran Jasmin Mehanoli, a lanovi Izvrnog odbora su: Samira Bise, Sanela Talovi, Sabina ukle, Lela Nuahovi-Gaki, Benjamin Muinovi, Aldin ibo, Asad Heri, Adis Bakalovi, sekretar Osman ati. U sklopu BZK Preporod Konjic djeluje istoimeno kulturno-umjetniko drutvo, klub studenata i Bosansko-turski kulturni centar Preporod u kojem e u narednom periodu biti realizirane zajednike aktivnosti iz oblasti kulturne i naune razmjene. U 2011. godini planirana je edukativna ekskurzija u Istanbul, Bursu, Altinovu za studente IV godine Fakulteta humanistikih nauka iz Mostara, Odsjek historija. Preporod iz godine u godinu biljei sve bolje rezultate na polju ouvanja kulturne batine, a dokaz za to jeste i Povelja sa zlatnim grbom Opine Konjic, koja je za nas obavezujua da jo vie i kvalitetnije radimo. Na angaman na tom polju prepoznala je i Turska-radio televizija od koje smo dobili poziv da budemo predstavnici Bosne i Hercegovine na 32. meunarodnom djeijem festivalu, koji se odrao u Izmiru, a jedan dio bio je i u Istanbulu i Efesu. U sklopu programa Festivala imali smo prijem kod gradonaelnika Izmira, valije Izmira, poasnog konzula Bosne i Herecgovine u Izmiru Kemala Baysaka, kao i prijem u Ankari kod predsjednika Republike Turske Abdulaha Gla, premijera Redepa Tajipa Erdoana, predsjednika Velike narodne skuptine Mehmeta Ali ahina, i generalnog direktora TRT-a Ibrahima ahina. Preporod iz Konjica bio je uspjean organizator desete po redu tradicionalne manifestacije meunarodni festival folklornog stvaralava Konjika sehara. Sehara je okupila 1 500 uesnika iz vie od 30 KUD-a iz BiH, Turske i Crne Gore. U prostorijama Preporoda tradicionalno prireujemo prijem za najaktivnijeg lana, najvolontera godine, najuspjenijeg studenta, te na osnovu aktivnosti svake godine na prijedlog Preporoda Opina stipendira jednog studenta, putem ovog projekta stipendiralo se deset studenata aktivnih lanova BZK Preporod Konjic. Titulu volontera Drutva ponijela je Adela Muinovi, najaktivniji lan je Amer ukas, najuspjeniji student je Anel Trenjo, dok je za opinsku stipendiju predloena 500 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Nejra Sultani. Preporod u saradnji s drugim organizacijama i institucijama uestvuje u obiljeavanju znaajnih datuma i blagdana. elimo da istaknemo da imamo dobru saradnju s Islamskom zajednicom Konjic, Merhametom Konjic, Opinom Konjic, Narodnim univerzitetom Konjic, Radio-televizijom Konjic, srednjim i osnovnim kolama u Konjicu, KUU Sejfullah, HKD Napredak Konjic, A.P. Neretva Konjic, Rezonanca i Savezom sindikata. Promocije: Figan Bosne, autora Ahmeta Bibera. Promotori su bili: prof. dr. Senadin Lavi, Ismail Ismajlovi i Esad Baji; Knjiga razgovora, autora Bajre Perve. Promotori su bili: prof. dr. Senadin Lavi i prof. dr. Demal Najetovi; Film Istina scenarij: Senad Sudo Omerika, autori: Senad Sudo Omerika i erif Boji. Promotori au bili: Amor Maovi, prof. dr. Ismet Dizdarevi, prof. dr. Smajil eki i doc. dr. Hajriz Beirovi Predsjednik Jasmin Mehanoli
BZK Preporod Opinsko drutvo Novi Travnik 12. februar promocija knjige apat due autorice Dobrice Milutinovi ulafi i izloba fotografija Mirsada Mujanovia u Osnovnoj muzikoj koli u Novom Travniku. 1. aprila ureenje nekropole steaka Kaurla u Zagrlju s arheologom Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika BiH Silvanom obanov (utvren broj od 70 steaka). 11-15. juna uee na Kulturno-vjerskoj manifestaciji 500. Ajvatovica i Danima opine Novi Travnik. 11. juna tribina Kulturno-historijske i prirodne znamenitosti opine Novi Travnik, organizirana u saradnji sa Zaviajnim muzejom Travnik, kojom prilikom je prezentovan multimedijalni DVD, te izloba fotografija Mirsada Mujanovia. 12. juna koncert hora Sultan Mehmed Fatih iz Sarajeva s nazivom Salavat tebi duom pojim. 13. juna monodrama Dervi i smrt glumca Muharema Osmia u Domu kulture u Novom Travniku. 14. juna promocija knjige Bonjakinje govore autora Selmana Selhanovia, promotori: prof. dr. Delal Ibrakovi, Fuad Kova i Aida Krzi.
Godinjak 2010 / 501
4/20/11 1:16 PM

15. juna promocija zbirke poezije Alise Malievi Stampedo u Osnovnoj muzikoj koli u Novom Travniku. 20. juna uee folklorne sekcije na Meunarodnom folklornom festivalu u Splitu. 1. jula promocija materijala Kulturno-historijsko naslijee opine Novi Travnik i Nacionalni spomenici BiH na podruju opine Novi Travnik na meunarodnim susretima Dani maline 2010. godine u Novom Travniku. 24-27. jula uee folklorne sekcije na Susretima Novotravniana Reunion. 7. augusta organizirana je Centralna akademija u povodu mjeseca ramazana U susret Ramazanu, pod pokroviteljstvom Opine Novi Travnik. U programu su uestvovali: travniki muftija mr. Nusret Abdibegovi, hor BZK Preporod Donji Vakuf, hor Medlisa IZ Zenica Kuds, Trio iz Bugojna, Redo ef. Sarajli i hor BZK Preporod Novi Travnik. 28. augusta objavljeno je 400 primjeraka broure Kulturno historijsko naslijee opine Novi Travnik. 9. septembra uee hora BZK Preporod na Bajramskom koncertu u Novom Travniku. 16. septembra poetak ureenja okolia nekropole steaka Maculje uz struni nadzor strunjaka Zemaljskog muzeja BiH mr. Lidije Fekee-Martinovi i mr. Esada Veskovia. (Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika BiH predloila je nekropolu steaka Maculje da se stavi na listu spomenika svjetske kulturne batine UNESK-a). 1. oktobra promocija knjige ehidi i poginuli borci na teritoriji opine Novi Travnik, promotori Refik Lendo i Remzija iljak. 7. oktobra u okviru Dana evropskog naslijea u Konjicu, sekretar Drutva Demil Jaki dobitnik je Povelje Federalnog ministarstva kulture za zatitu kulturno-historijskog naslijea. 8. decembra potpisan Ugovor s Federalnim ministarstvom prostornog ureenja o sufinansiranju ureenja okolia nekropole steaka Kaurla i Maculje 10-17. decembra povodom 18. godinjice 308. bbr. 708. sllbr., u okviru Dana brigade novotravnike opine, raspisali smo konkurs/natjeaj literarnih radova o temi Novi Travnik grad heroj i dodijelili iz naeg izdavatva 27 knjiga svim uesnicima. 22. decembra potpisan Ugovor s Federalnim ministarstvom prostornog ureenja o sufinansiranju radova na ienju, ureenju, restauraciji i konzervaciji nekropole steaka Opara. 28. decembra tampana broura Nacionalni spomenici na teritoriji opine Novi Travnik s prijevodom na engleski jezik Predsjednik Enver Veletovac 502 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo Osmaci U toku 2010. godine BZK Preporod Opinsko drutvo Osmaci nastavilo je kontinuitet odravanja manifestacija koje je drutvo ustanovilo i koje provodi od svog osnivanja: Dani stradanja Bonjaka Gornje Spree, u saradnji s Udruenjem porodica zarobljenih i nestalih lica Kalesija 1992. i Medlisom Islamske zajednice Kalesija. Ova godinjica se tradicionalno odrava krajem maja i poetkom juna, u znak sjeanja na poetak progona Bonjaka ovog podruja. Dani povratka, tradicije i kulturnog naslijea Bonjaka Gornje Spree, u saradnji s Udruenjem prognanika Gornja Sprea Kalesija. Manifestacija se odvijala od augusta do novembra 2010. godine, a sastojala se od vie kulturnih i sportskih manifestacija, kao to su turniri u malom fudbalu i tradicionalnim narodnim vjetinama u Mahali, mjestu prvog povratka Bonjaka na podruju sjeveroistone Bosne, okupljanja i sijela u mjestima povratka, promocija asopisa, i dr. Nastavljeno je izdavanje asopisa eherdik, koji se bavi istraivanjem kulturne historije Bonjaka Gornje Spree. Drugi po redu broj ovog asopisa tampan je u saradnji s Udruenjem prognanika Gornja Sprea Kalesija i BZK Preporod Kalesija. Pripreme na izdavanju treeg broja asopisa voene su u drugoj polovini godine i privode se kraju. U saradnji s drugim bonjakim institucijama i uz pomo resornih ministarstava za pitanja izbjeglica privedene su kraju aktivnosti na dovretku izgradnje drutvenog objekta u eheru, u kojem je predviena i biblioteka, kao i sjedite Opinskog drutva. Uporedo su voene aktivnosti na prikupljanju knjiga za biblioteku Preporoda u eheru. Voene su i aktivnosti na popisu, utvrivanju stanja i zatiti kulturno-historijskih spomenika na irem podruju, u okviru kojeg je, u saradnji s Opinskim drutvom Preporod Kalesija i udruenjem Mladi Muslimani Kalesija, obraena nekropola steaka Lemino brdo u Kamenici. U saradnji sa Opinskim drutvom Preporod Zvornik vrene su aktivnosti na istraivanju i publikovanju grae o prolosti zvornikog Podrinja i Gornje Spree. Zbog nerijeenog finansiranja neke od planiranih aktivnosti drutva samo su djelimino realizirane Predsjednik Devad Tosunbegovi
Godinjak 2010 / 503
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo Prozor U protekloj godini moemo se pohvaliti irokim spektrom aktivnosti, s obzirom na finansijske probleme s kojima smo se stalno susretali. Takoer, elim da istaknem de je odziv za finansijsku pomo BZK Preporodu Prozor pokazao ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, gosp. Esad Delilovi, a da su opinske strukture vlasti gotovo pa ostale gluhe na nae apele za pomo. 15. jula 2010. godine Ljetni koncert u gradu Prozoru; 22. jula 2010. godine Uestvovali na 10. meunarodnom festivalu folklornog stvaralatva Konjika sehara Konjic; 23. jula 2010. godine Vee folklora otvoreni koncert na stadionu Osnovne kole u Prozoru (organizator SDA Prozor i BZK Preporod Prozor), uesnici: lanovi BZK Preporod Prozor i gosti iz Turske Uskudar Istanbul; 7. augusta 2010. godine Uestvovali na 4. smotri folklora u Mehuriu kod Travnika; 10. augusta 2010. godine Uestvovali na Veeri bonjake kulture Voljevac Gornji Vakuf; 14. septembra 2010. godine Podjela humanitarnih paketa od Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica u realizaciji BZK Preporod Prozor; 19. septembra 2010. godine Koncert povodom Ramazanskog bajrama u Prozoru; 8. novembra 2010. godine Uestvovali na Veeri sevdaha takmienje pjevaa amatera u Jablanici; 9. novembra 2010. godine jednodnevni izlet lanova BZK Preporod Prozor u Mostar; 3. decembra 2010. godine Uestvovali u organizaciji humanitarnog koncerta u Prozoru povodom obiljeavanja dana osoba s invaliditetom Djeca nade; 8. decembra 2010. godine Uestvovali na koncertu u Konjicu povodom obiljeavanja nove hidretske godine Predsjednik Almir Muminovi
504 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo Sanski Most Program je realiziran samostalno i u saradnji s drugim organizacijama kulture. U protekloj kalendarskoj godini, odlukom Opinskog vijea Sanski Most za Opinsko drutvo BZK Preporod nisu odvojena sredstva prema zahtjevu koji je na vrijeme upuen. Tek na kraju godine posredstvom Kult Media izdvojeno je 1500,00 KM. To je onemoguilo da zacrtani program bude uspjeno realiziran. Januar 15. januara Knjievni program posveen Danilu Kiu u Narodnom pozoritu Prijedor. Uesnici: Gradimir Gojer, Muhidin ari, Darko Cvijeti, Amir Tali, Milenko Stojii. 29. januara Knjievni petak u Narodnoj biblioteci Sanski Most uee sanskih pjesnika. Februar 4. februara Obiljeavanje godinjice smrti generala Mehmeda Alagia. Uesnici: Zilhad Hodi i Amir Tali. 26. februara Knjievni petak u Narodnoj biblioteci Sanski Most uee sanskih pjesnika i gosti iz Prijedora, Bezhad irkin i Muhidin ari; Izloba slika Mehmeda Alihodia 26. februar 9. mart 2010. Kaffe Kapa; Poetsko muziki program. Mart Dan nezavisnosti BiH Sveana akademija u Gradskoj vjenici S. Most. Uestvovala pjesnikinja Aja Hadiahmetovi April Svjetski dan djeije knjige; Djeije literarno stvaralatvo sanskih kola Gradska vijenica. 9. aprila Izloba slika Dafera Ceria Gradska vijenica. 16. aprila Promocija monografije BiH Magbul koro. 23. aprila Meunarodni dan knjige i autorskih prava Knjievni petak u Narodnoj biblioteci. Maj 13.-14. maja Sarajevski dani poezije u Sanskom Mostu i Prijedoru.
Godinjak 2010 / 505
4/20/11 1:16 PM

25. maja Majski kulturni program povodom eko akcije Sana u srcu likovni i literarni natjeaj za mlade do osamnaest godina iz Sanskog Mosta; Knjievni petak. Juni 9. juna Dan rijeke Sane uee u programu mladih pjesnika Parki na Zdeni. 25. juna Proglaavanje nagrada za likovno i knjievno stvaralatvo eko akcije Sana u srcu Gradska vijenica. Knjievni petak. Ljeto na Sani 2010. Juli 16. jula Revijalna izloba bosanskih pasa (ovarski pas Tornjak i lovaki pas Barak). 18. jula Promocija monografije slikara Jusufa Suljanovia. Ljeto na Sani 2010. 2.-7. augusta Trei meunarodni sajam knjige (priloen program sajma); Septembar Knjievni petak i zajedniki iftar. 6. septembra Dodjela likovnih i literarnih nagrada na konkursu iz ekologije Sana u srcu Gradska vijenica. 24. septembra Knjievni petak. Oktobar 10. oktobra Dan Opine Sanski Most, uee na Sveanoj akademiji pjesnikinje Mevlude Kazi. 14.-16. oktobra Sedamnaesti knjievni susreti Stazama djetinjstva B. Krupa (uesnik Amir Tali). 28. oktobra Promocija knjige pjesama Sanski slikar pjesnika Aziza Dananovia u izdanju Narodne biblioteke Sanski most (Biblioteka Sanus libra); Poeo rad Preporodovog gradskog hora pod vodstvom prof. Demira Krupia. Pjesnika radionica pod vodstvom knjievnika Enesa Kurtovia u Narodnoj biblioteci. Novembar 23. novembra Dan dravnosti, Sveana akademija i uee pjesnika Aziza Dananovia;
506 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Gostovanje Amira Talia u vedskoj povodom Dana dravnosti BiH. Promocija knjige pjesama Trojanski konj, projekcija dokumentarnog filma ovjek XX vijeka reditelja Harisa Prolia u organizaciji Saveza ena BiH i vedske. 21. novembra - 9. decembra u esnaest gradova vedske. Decembar: 20. decembra Knjievni as u Srednjoj mjeovitoj koli, Aja Hadiahmetovi i Amir Tali. 29. decembra Promocija knjige pjesama Panciri od stakla Zilhada Hodia u izdanju Narodne biblioteke Sanski most, biblioteka Sanus libra Narodna biblioteka Predsjednik Amir Tali
BZK Preporod Opinsko drutvo Sapna BZK Preporod Oinsko drutvo Sapna se i u 2010. godini susretalo s veinom onih problema s kojima se susretalo i ranije, a oni su uglavnom finansijske prirode. Do polovine kalendarske godine radilo se sa sredstvima koja su preostala iz 2009. godine te sa sredstvima koja su pristigla iz budeta Opine Sapna. Uestvovali smo u organizaciji naunog skupa u Tuzli skupa sa ZOD Preporod Tuzlanskog kantona i jo nekoliko opinskih drutava. U povodu Dana opine Sapna u sali Opinskog vijea upriliena je izloba grafikih i keramikih radova Seada i Halide Emri iz Buima. Ova izloba, koja je trajala dva dana, privukla je panju javnosti i bila je izuzetno posjeena, a na samom otvaranju o radu ovih umjetnika govorili su sami umjetnici i akademik Enver Mandi. Ovom prilikom Halida Emri je naelniku Opine, koji, naalost, nije mogao prisustvovati otvaranju, uruila u keramici uraen grb opine Sapna, a za BZK Preporod Sapna pripremila je takoer nekoliko vrijednih poklona. Kaimijini dani su jedna od manifestacija u ijoj organizaciji BZK Preporod Sapna uestvuje ve nekoliko godina. I ove godine je ovim povodom u sali Opinskog vijea upriliena promocija knjige. Rije je o zbirci poezije Kako je tamo? mladog autora Zijada Pandura. O zbirci su pored autora i predsjednika IO BZK Preporod OD Sapna, govorili Mehmed Pargan i Hazim Kari. Tradicionalno Kulturno ljeto u Sapni odrano je i ove godine. Uprilieno je ukupno devet druenja u periodu od 9. juna do 4. augusta. Druenja na otvorenom obogaena su nizom drugih sadraja kao to su pozorina predstava Kandidat br. 1 Art teatra iz Tuzle, gostovanje izvoaa (amatera) sevdalinki, nastup KUD-a Merak iz Sapne, a prigodne tekstove prilikom svakog druenja itale su i dvije uenice srednje kole. Ovogodinje Kulturno ljeto realizirano je u saradnji s privrednicima s podruja opine Sapna, koji su sponzorirali znatan dio dogaaja, Godinjak 2010 / 507
4/20/11 1:16 PM

te s Italijanskom nevladinom organizacijom CISP sa sjeditem u Tuzli, koja je u BZK Preporod OD Sapna prepoznala partnera kako bi realizirala dio svog projekta Promocija omladinske politike na lokalnom nivou u sjeveroistonom dijelu Bosne i Hercegovine. Kulturno ljeto u Sapni zavreno je predramazanskom akademijom koju je BZK Preporod Sapna u saradnji sa KUD-om Merak iz Sapne i Medlisom Islamske zajednice Zvornik, Sapna upriliilo na poligonu ispred Osnovne kole Sapna. Bogatom kulturnom i vjerskom programu prisustvovao je velik broj graana. Predsjednik IO BZK Preporod Sapna bio je ukljuen i u poslove oko organiziranja Prvog internacionalnog festivala folklora u Sapni, a iji je organizator bio KUD Merak. U povodu Ramazanskog bajrama od BZK Preporod Sapna je uenicima prvog razreda osnovne kole podijeljeno pedeset prigodnih paketia. BZK Preporod Sapna ukljuilo se i u organizaciju manifestacije Dan jabuke, koju je inae organizirala MS Sapna, i svojim finansijskim sredstvima doprinijelo kvalitetnijoj realizaciji same manifestacije. U okviru obiljeavanja mjeseca knjige u prepunoj biblioteci MS Sapna upriliena je promocija knjige Na istonom bedemu Bosne, IV, autora Kemala Durakovia. Rije je o dnevnikom zapisu za 1995. godinu, a o djelu su pored autora govorili i Mirzet Beirovi i predsjednik IO BZK Preporod Sapna. U okviru postbajramskog (Kurban-bajram) druenja BZK Preporod Sapna je skupa sa KUD-om Merak doekao nekoliko kulturno-umjetnikih drutava iz Prnjavora u Republici Srpskoj pri emu je uprilien bogat kulturno-umjetniki i zabavni program koji je svojim kvalitetom privukao dosta publike pa je fiskulturna sala Osnovne kole Sapna bila premala da primi sve one koji su htjeli pogledati prezentaciju gostujuih drutava i KUD-a Merak. I pored toga to je kalendarska 2010. godina bila izuzetno teka, BZK Preporod Sapna uspjelo je barem djelimino poboljati kulturni ivot u Sapni. Dosta toga realizirano je u saradnji s drugim institucijama, to predstavlja svojevrsnu olakicu i jednima i drugima, a od uspostavljenih novih partnerskih odnosa i onih postojeih svakako treba spomenuti Opinu Sapna, KUD Merak, Medlis Islamske zajednice Zvornik, Sapna, MS Sapna, Osnovnu kolu Sapna, NVO CISP i naravno privrednike, koji uvijek pokazuju razumijevanje za rad BZK Preporod OD Sapna. Kraj godine obiljeila je i jedna tuna vijest koja je uzdrmala sve stanovnike opine Sapna. Naime, iznenadnom smru na ahiret je preselio Mujo Smajlovi, istaknuti graanin opine Sapna, a inae i lan Izvrnog odbora BZK Preporod Sapna. Ovo drutvo aktivno se ukljuilo u organizaciju tewhida ovom vrsnom ovjeku skupa s Osnovnom kolom Sapna i MS Sapna. U narednom periodu na njegovo mjesto u Izvrnom odboru bit e kooptiran novi lan Predsjednik Munir Kahrimanovi 508 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinskod rutvo Srebrenik 15. januara BZK Preporod iz Srebrenika organizovao je druenje s nazivom Sijelo uz sevdalinku i saz s ciljem druenja svojih lanova i prijatelja, kojima je predstavljena bosanska urbana pjesma sevdalinka, i njen utjecaj na bosansku i bonjaku kuturu i tradiciju. Uesnik i izvoa sevdalinki je bio sazlija Ahmet Hogi-Beca. 18. februara organizovana je i realizovana promocija prvog broja Godinjaka BZK Preporod O O Srebrenik, u kome je retrospektivno zapisano sve ono to je Preporod u Srebreniku radio i uradio u proteklom periodu. Bila je to i prilika za mnoge nae lanove i sugraane, knjievnike, pjesnike, historiare i umjetnike da prvi put neto napiu ili objave svoje radove u formi i obliku knjige, dajui time svoj doprinos naem zajednikom cilju. Promovisali smo i CD, prvjenac naeg aktivnog lana, sazlije i pjevaa Ahemeta Hogia, a u okviru manifestacije Dani povelje 2010. Promotori su bili: Esad Dedi, Edin Mutapi, te gl. i odgovorni urednik Nermin Tursi. 26. februara u povodu Dana nezavisnosti BiH, promovisali smo knjigu autora Avde Huseinovia Delati naroda mog. Promotori knjige su bili Nermin Tursi i Esad Dedi. Autor knjige, prisutne posjetioce upoznao je s problemima i nedaama a kojima se susretao u toku pripremanja grae za svoju knjigu, kao i materijala za svoj dokumentarno-igrani film Vanzemaljci iznad Sarajeva koji je prikazan srebrenikoj publici u prepunoj dvorani Kino Sale Doma kulture u Srebreniku. U saradnji sa O Duboki Potok i njihovom historijskom sekcijom, kao i klubom knjievnika BZK Preporod OO Srebrenik, u periodu 26. decembar 1. mart u Domu kulture Srebrenik, organizovana je izloba starina i antikviteta naih krajeva. Sama izloba je pripremljena i uraena veoma profesionalno, s dosta izloenih predmeta koji su privukli panju posjetilaca na sam dan otvaranja izlobe, kao i u desetak dana, koliko je postavka bila izloena u holu Doma kulture u Srebreniku. Takoer smo na prigodan nain obiljeili i Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Naa knjievna sekcija je, kao i svake godine, realizovala knjievnu manifestaciju Pjesnici proljeu koja je okupila nae srebrenike pjesnike koji su svojim stihovima oduevili publiku, to je uivala u knjievnim dometima svojih sugraana. U maju je poela realizacija projekta snimanja dokumentarno-igranog i kratkometranog filma Srebrenik-Stoni grad. U filmu su, osim naturika, bili angaovani i profesionalni glumci iz Tuzlanskog narodnog pozorita, Nermin Omi Godinjak 2010 / 509
4/20/11 1:16 PM

kao i naa Srebrenianka, i prva diplomirana glumica Fatima Daferovi. Cilj snimanja ovog filma bio je da se domaoj i stranoj publici predstavi nae blago Stari grad i tvrava Srebrenik. Film e u budunosti biti prikazivan na filmskim festivalima u BiH i u inozemstvu. Kao i svake godine do sada, BZK Preporod je uestvovao u aktivnostima oko obiljeavanja manifestacije Dan opine Srebrenik. Bogat kulturno-zabavni program, uz uee naih lanova iz gotovo svih sekcija je ponovo oduevio srebreniku publiku i goste naega grada i opine. I ovaj put je Preporod potvrdio svoju ulogu glavnog inicijatora i nosioca kulturnih deavanja nae opine. Za izuzetan doprinos u razvoju nauke i kulture na podruju opine Sreberenik, BZK Preporod OO Srebrenik dobio je najvee opinsko priznanje Plaketu opine Srebrenik. 30. jula potpisan je ugovor s UNDP-om u BiH, o realizaciji projekta Nain upravljanja starim gradom Srebrenikom. BZK Preporod OO Srebrenik je aplicirao i proao vrlo zahtjevne testove i provjere kod UNDP-a koji mu je odobrio spomenuti projekt. Realizacija samog projekta planirana je u fazama, uz stalni nadzor i monitorig predstavnika UNDP-a iz Sarajeva. Potrebne su sveobuhvatne pripreme s ciljem to kvalitetnijeg pristupa realizaciji spomenutog zadatka kroz nekoliko vrsta anketa, i sastanaka u naseljima ojluk i Srebrenik Gornji, s mjetanima koji gravitiraju tvravi i koji su ciljna skupina i predmet istraivanja. Zakljuak je da se iznae najefikasniji nain upravljanja starim gradom i tvravom uz hitno osnivanje posebne Javne ustanove koja bi samostalno ili u saradnji s JU Dom Kulture Srebrenik vodila aktivnosti i upravljala ovim naim historijskim biserom. Krajem jula BZK Preporod O.O. Srebrenik, kao i svake godine, aktivno sudjeluje u organizaciji tradicionalne i internacionalne manifestacije kulture Otvoreni grad umjetnosti Srebrenik 2010. Ova manifestacija ve decenijama okuplja domae i strane umjetnike, preteno slikare, koji svojim dolascima s raznih strana svijeta, kao i svojim djelima, ire i veliaju ljepotu naeg starog grada i tvrave. Svoja djela ostavljaju u fundusu umjetnike galerije koja se nalazi u JU Dom Kulture Srebrenik i koja je svake godine sve bogatija. Srebrenik tako u tih petnaestak dana biva jedan od centara kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, a umjetnici koji za to vrijeme borave u naem mjestu sa sobom uvijek nose lijepe uspomene na ovaj pitomi kraj, ljude i nau ljepoticu Gradinu iz 1333. godine. 5. august. Zavretak i promocija filma Srebrenik-Stoni grad. Srebrenikoj publici je upriliena premijera ovog kratkometranog, dokumentarno-igranog filma, koji je pobrao duge aplauze i vrlo pozitivne komentare svih onih koji su imali priliku da ga pogledaju u kino-sali naeg Doma kulture. I ovo je bio jo jedan na skroman doprinos promociji naeg starog grada i tvrave, kao i naega kraja i bogatog kulturno-historijiskog naslijea nae domovine.
510 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

15. augusta otpoela je realizacija projekta Nain upravljanja Starim gradom Srebrenikom uz voenje rauna o potivanju svih programski zacrtanih ciljeva, kao i rokova u kojima se realizacija ovog projekta morala privesti kraju 19. augusta ramazanski koncert je organiziran u saradnji s Medlisom Islamske zajednice Srebrenik. Uesnici ovog koncerta su, izmeu ostalih, bili i nai gosti: Hor Rejan iz Sarajeva, Hor Mous iz Brko DC, a sam koncert je bio zamiljen i kao humanitarni. Svi posjetioci su imali priliku kupiti i ulaznice, a prikupljena sredstva su u toku samog koncerta, javno donirana za lijeenje naih sugraana; Damira ef. Babajia, Mirela Zahirovia, Dejana Stojanovia i Marija Jerkovia. 11. septembra 2010. Bajramska akademija organizirana u saradnji s Medlisom IZ Srebrenika. Uesnici programa su bili: Hor Medlisa IZ Srebrenik, na lan i sazlija Ahmet Hogi Beca, Gradski folklorni teatar Srebrenik, i glumica Fatima Zahirovi, koja je izvela recital o Muhammedu, a.s. 25. septembra projekt Ouvanje starih zanata i rukotvorina-Srebrenik 2010. Cilj ovog naeg projekta je bio da se od zaborava otrgnu stari tradicionalni naini izrade predmeta od drveta, metala, koe, vune i predstave srebrenikoj publici, a naroito mladima. injenica je da se tradicionalni zanati, zanatlije i njihovi proizvodi sve vie zaboravljaju i nestaju sa ovih naih prostora. Sama izloba je naila na odlian prijem i interesovanje brojnih prisutnih posjetilaca, koji su skoro cijelog dana mogli da uivaju u ljepotama i umjetnosti brojnih predmeta koje su nastajali i pred njihovim oima. Projekt je realizovan u saradnji s pelarskim udruenjem Roj Srebrenik, a u sklopu manifestacije Sajam meda i pelarstva Srebrenik 2010 10. oktobra zavren projekt Nain upravljanja Starim gradom-Srebrenik koji je podran i finasiran od UNDP-a u BiH. Preporod je i ove godine uestvovao u obiljeavanju praznika Dan dravnosti Bosne i Hercegovine, svojim prigodnim programom, prijemom i druenjem koje je odrano u holu Doma kulture u Srebreniku. 19. decembra zajedno sa horom Medlisa IZ Srebrenik, a na poziv Bonjake nacionalne zajednice grada Siska, upriliena je posjeta bonjacima Sisakom-moslavake upanije. Program koji je izveden u Petrinji naiao je na odlian prijem domaina i njihovih posjetilaca, a kao dokaz tome je i njihov poziv za nae uee na njihove dvije manifestacije; u aprilu i septembru 2011. godine. Tako smo uspjeli prenijeti dio Bosne naim dragim Bonjacima u Hrvatskoj, kao i uveseliti i raspjevati i njihove komije i prijatelje Hrvate koji su inili veliki dio prisutne publike Predsjednik Nermin Tursi
Godinjak 2010 / 511
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo Teoak Opinsko drutvo u Teoaku u 2010. godini imalo je sljedee aktivnosti: Posjeta dobitnika najveih ratnih prizanja Preporodu (23. januara 2010.) Preporodova humanitarna akcija za Demala Sejdinovia, kurira rahmetli Hajrudina Meia (7. februara 2010.) Prvi mart, Dan nezavisnosi BiH, gost tribine je bio prof. dr. Izet aboti i dr. Ibrahim Nakievi (1. 3. 2010.) Dan Opine Teoak, obiljeen je prigodnim kulturno-umjetnikim programom (10. marta 2010.) Donacija knjiga Preporodu Besima ef. Hodia i Opine Teoak (31. marta 2010.) Petnaesti april, Dan armije RBiH, gosti dobitnici najveih ratnih priznanja i uenici O Teoak (15. aprila 2010.) Federalna televizija u posjeti Preporodu, pri emu je snimljena dokumentarna emisija o Preporodovoj spomen-sobi i najpoznatijim teoanskim herojima (29. aprila 2010.) Adaptacija Preporodovog prostora (strehe i krova) (11.-16. juna 2010.) Kulturno-umjetniki program povodom Teoanskog trenjareva (19. juna 2010.) Kulturno-umjetniki program povodom Teoanskih dana otpora, izloba slika akademskog slikara Enesa Handia i posjete spomen sobi (21. i 23. jula 2010.) Promocija knjige Na istonom bedemu Bosne autora Kemala Durakovia (10. augusta 2010.) Kulturno-umjetniki program povodom Ramazanskog bajrama u Janjarima (11. septembra 2010.) Memorijalni turnir Hajrudin Mei (30. oktobra 2010.) Kulturno-umjetniki program Preporoda u O Teoak povodom Kurban bajrama (17. novembra 2010.) Tribina u povodu 25. novembra, Dana dravnosti BiH (25. novembra 2010.) Preporod u svojstvu domaina obiljeavanja Dana artiljerije 255. Sbb Hajrudin Mei (26. novembra 2010.)
512 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Privoenje kraju treeg broja Preporodovog, asopisa Teoanski glasnik (u toku cijele godine zakljuno sa 30. decembra 2010.), dok su ve dva broja asopisa izdata. Posjeta lanova sekcije CIVITAS iz JU O. . Teoak i MS Teoak radi realizacije teme Kulturno-historijsko naslijee Opine Teoak (15. decembra 2010.) Pruanje svih vidova usluga, kao i Preporodovog prostora za potrebe RVI, ODB, dobitnicima najveih ratnih priznanja, Omladinskom savezu Teoak, itd. Nabavljena kompletna oprema za folklore velikog uzrasta, organizovane sve sekcije potrebne za kulturno-umjetnikog rada, terenski rad i izdavaku djelatnost. Odobrene knjige od JU Arhiv TK za Preporodovu biblioteku (preuzimanje u toku decembra.) Redovan rad s Preporodovim sekcijama Predsjednik Munever Duzdanovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Tesli U okviru promotivno-zabavnog programa, Izvrni odbor Preporoda iz Teslia donio je odluku o odravanju Veeri ilahija i sevdaha. Izvoai programa su bili lanovi hora Dah ljubavi. Bio je to prvi vei uspjeni projekt Preporoda iz Teslia koji je svima dao snagu za nastavak rada. Na manifestaciju bili su pozvani predstavnici Opine Tesli s naelnikom Savom Kasapoviem, predstavnici politikog ivota Bonjaka u Tesliu, predstavnici Islamske zajednice s glavnim imamom Mirzom ef. Zolotom, te predstavnici Prosvjete. U okviru izdavake djelatnosti Izvrni odbor Preporoda donio je odluku o izdavanju i tampanju knjige za djecu Islamske prie za djecu u saradnji s Javnom bibliotekom iz Tenja. Izdato je 500 primjeraka knjige. S obzirom na teko stanje povratnikih porodica Preporod je donio odluku da se socijalno ugroenim porodicama pomogne prigodnim prehrambenim paketima povodom roenja Poslanika Muhammeda a. s. Podjelom prigodnih paketa, mjetani Teslia upoznati su s poetkom rada Preporoda i na naoj Opini. Zbog nemogunosti pokretanja aktivnosti, te zbog naina rada i udaljenosti rukovodstva (predsjednika Drutva), Izvrni odbor Preporoda pokrenuo je niz aktivnosti s ciljem poboljanja rada i pokretanja aktivnosti. Navedene aktivnosti rezultirale su sjednicom i odlukom o hitnom odravanju vanredne skuptine Preporoda. Skuptina je odrana u maloj skuptinskoj sali Opine Tesli. Organi izabrani na Osnivakoj skuptini dobili su podrku veine skuptinskih Godinjak 2010 / 513
4/20/11 1:16 PM

predstavnika, te je izvrena zamjena predsjednika Drutva (Muris Mahalbai) i potpredsjednika (Mirza Zolota). Muris Mahalbai je ostao lan Izvrnog odbora, a Mirza Zolota poasni lan Preporoda Tesli. Za novog predsjednika jednoglasno je izabran Elvedin Huseinbai, koji je do tada bio lan Izvrnog odbora, a za potpredsjednika Aldin Sivi, koji je takoer bio lan Izvrnog odbora. Odmah nakon izbora novog rukovodstva, Izvrni odbor je krenuo u realizaciju zadanih ciljeva do kraja 2010. godine, kao i pripreme za 2011. godinu. Utakmica u Sarajevu bila je bitna za kvalifikacije reprezentacije BiH u dalji krug takmienja. Grupa graana dola je u Preporod s prijedlogom da se organizuje prevoz na utakmicu. Na sastanku Izvrnog odbora uoena je pozitivna atmosfera uoi utakmice, te je jednoglasno podrana inicijativa grupe graana u vezi s prevozom. U okviru svojih sportsko-zabavnih aktivnosti zakljuili smo da je takva aktivnost u skladu sa Statutom i misijom Preporoda. Dobili smo pozitivne reakcije od uesnika u ovom programu, te smo se uspjeli prezentirati veem broju stanovnika Teslia kroz ovaj program. U okviru programa za starije Izvrni odbor Preporoda Tesli donio je odluku o organiziranju jednodnevne ekskurzije u Zagreb. Ranije je realizirana ekskurzija za studente u Jajce. Prilikom donoenja odluke vodilo se rauna o zanemarenosti spomenute populacije i njihovog tekog materijalnog, pa i duhovnog stanja, jer se radi o starijoj povratnikoj populaciji. Ovom ekskurzijom eljeli smo da im uljepamo povratniki ivot i ulijemo povjerenje u opinsku administraciju koja pomae Preporod u njegovom radu. U okviru ekskurzije uprilien je obilazak znamenitosti grada Zagreba, i kompleksa Zagrebake damije u kojem se odravalo evropsko takmienje uenja asnog Kurana. Imajui u vidu potrebu djece u Tesliu da osjete ari bajramskih blagdana, upriliena je predstava u Kino sali u Tesliu. Preporod je obezbijedio i prevoz za najmlae iz okolnih sela. Izvodai programa bili su lanovi Kulturno-umjetnikog drutva Sjenina iz Sjenine kod Doboja. Program se sastojao od izvoenja narodnih kola i prigodnih pjesama i recitacija. Prvi put u Tesliu upriliena je manifestacija povodom Bajrama, te je odrano Vee sevdaha. Izvoai progama bili su lanovi horske sekcije iz zenikog Preporoda. Budua saradnja izmeu dva Preporoda dogovorena je na obostrano zadovoljstvo. Povodom nove hidretske godine uprilien je program u saradnji s Medlisom Islamske zajednice Tesli. Odrana je promocija CD-a duhovne muzike s nazivom Sabahski ezani. Program je odran u damiji u Stenjaku. Izvoai programa su bili Muris Brakan, solista i hor MIZ Teanj. Promotori CD-a su bili: Fuad ii, naelnik Tenja, mr. Fuad Omerbai, glavni imam u Tenju, mr. Elvedin Huseinbai, predsjednik Preporoda Tesli i Mirza ef. Zolota, glavni imam u Tesliu.
514 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Odrana je promocija knjige Hasan ef. kapur: ivot i djelo, autora Fuada Omerbaia u damiji u Stenjaku. Promotori knjige bili su: Fuad ii, naelnik Tenja, mr. Elvedin Huseinbai, predsjednik Preporoda u Tesliu i Mirza ef. Zolota, glavni imam u Tesliu. Preporod u Tesliu radio je sve vrijeme na uspostavljanju aktivnosti i iznalaenju naina da se programi zacrtani godinjim planom rada ispune na najbolji mogui nain u skladu s mogunostima. U tu svrhu u kancelariji Preporoda uveden je telefon, faks i internet konekcija. U svrhu promocije Preporoda kod bonjake populacije grada Teslia izraeni su baneri i odtampano je dvije hiljade promotivnih letaka. Odluka o osnivanju KUD-a donesena je jo 2009. godine, a nakon vanredne skuptine u augustu, intenziviran je rad na osnivanju KUD-a. Odrano je niz sastanaka sa lanovima nekoliko kulturno umjetnikih drutava iz Doboja, Tenja, Jelaha i Zenice s ciljem upoznavanja i pomoi pri osnivanju KUD-a. U tu svrhu planirana je kupovina neophodne opreme poput odijela bonjakih narodnih nonji, kamere, fotoaparata i sl. U sklopu KUD-a Preporod e se formirati sljedee sekcije: 1) Muzika sekcija 2) Dramska 3) Horska 4) Bonjake rukotvorine i vezovi u dolini Usore 5) Informatika sekcija S obzirom na to da trenutne prostorije nisu dovoljno prostrane za odravanje aktivnosti KUD-a, planirano je da se aktivnosti odravaju u Domu MZ Stenjak. Koordinator za formiranje i rad KUD-a je Enes Vukas, lan Izvrnog odbora Preporoda Tesli. Prave i konkretne plodove rada KUD-a Preporod oekujemo krajem 2011. godine. Preporod u Tesliu od svog formiranja, ima u planu osnivanje biblioteke u okviru Preporoda. Ovaj projekt realizira se nabavkom knjiga: poklonima darodavaca i kupovinom. Doprinos u obogaenju knjinog fonda dao je i naelnik Tenja, Fuad ii, novanim iznosom od 2.000 KM Predsjednik Elvedin Huseinbai
Godinjak 2010 / 515
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo Travnik Ovaj izvjetaj sadri opis najznaajnijih djelovanja i hronoloki popis aktivnosti koje je Bonjaka zajednica kulture Preporod Opinsko drutvo Travnik realiziralo tokom 2010. godine. U ovom izvjetajnom periodu odrano je 11 sastanaka na kojima je razmatrana problematika u vezi s realizacijom aktivnosti planiranih Programom rada Bonjake zajednice kulture Preporod Opinskog drutva Travnik za 2010. godinu, kako ga je utvrdio Izvrni odbor. U toku 2010. godine travniki Preporod je realizirao jedan veoma znaajan i vrijedan projekt. Naime, u okrilju Preporod i u Preporodovoj produkciji snimljen je dokumentarni film Travnik i njegove damije. Kulturna manifestacija Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka bila je centralna kulturna manifestacija u Travniku krajem 2010. godine. I u okviru ovogodinje manifestacije Preporod je meu srednjokolskom omladinom raspisao Konkurs za najbolji literarni rad, te organizirao Malu kolu aha, to je dobar nain da se animiraju mlade osobe i ukljue u Preporodove aktivnosti. Tokom 2010. godine, u organizaciji travnikoga Preporoda, kulturna javnost Travnika mogla je prisustvovati sljedeim sadrajima: 22. juna, u sklopu 500. Ajvatovice, u holu Eli Ibrahim-paine medrese u Travniku, premijerno je prikazan film Travnik i njegove damije. Publici su predstavljeni autor Meho iljak i autorica teksta Fatima Masli. 26. augusta u restoranu Divan organiziran je zajedniki iftar za lanove Izvrnog odbora Preporoda te Travniane koji svojim djelovanjem potpomau rad Preporoda. 16. novembra, u sklopu bajramskoga programa TV BH1, emitiran je film Travnik i njegove damije. 10. decembra u Ilhamijinom turbetu odrana je sveanost povodom poetka ovogodinje manifestacije Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka. U sveanom programu su uestvovali lanovi Hora i uenici Eli Ibrahim-paine medrese. O programskim sadrajima ovogodinjih Dana govorila je predsjednica Amra Loli, a manifestaciju je otvorio naelnik Opine Travnik gosp. Tahir Lendo. 11. i 12. decembra u Preporodu je organizirana Likovna radionica Bojenje pastilama. Radionicu je vodio Hamo Muhovi, slikar iz Sarajeva, koji je tokom radionice polaznike uputio u osnove tehnike slikanja pastilama.
516 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

15. decembra, u sklopu programa Veeri dokumentarnog filma, u Amfiteatru Univerziteta u Travniku prikazan je film Pogrean krug, autora Nisveta Hrustia. O autoru i o filmu govorili su ga. Fatima Masli i gosp. Nisvet Hrusti. 16. decembra, u sklopu programa Veeri dokumentarnog filma, u Amfiteatru Univerziteta u Travniku, prikazan je film Travnik i njegove damije, autora Mehe iljka. 17. decembra, u sklopu programa Veeri dokumentarnog filma, u Amfiteatru Univerziteta u Travniku, prikazani su filmovi Demo, koza i bruceloza i Drvo ti je ko ovjek, autora Nisveta Hrustia. Nakon projekcije gosp. Nisvet Hrusti publici je prikazao videzapis nastao u angaju, kada je njegov film uao u selekciju meu pet najboljih filmova. 18. decembra, u saradnji s Omladinskim ahovskim klubom 64, poela je s radom Mala kola aha. kola je osmiljena tako da se, kroz druenje i ahovsku igru, najmlaim Travnianima prui mogunost da kvalitetno provedu slobodno vrijeme tokom zimskog raspusta te da se u njima probudi ljubav i interesiranje za ovu drevnu igru. Malu kolu aha vodi ahovski majstor gosp. Smail Dautovi. 19. decembra organiziran je ahovski turnir, u kojem su uestvovali ahisti s podruja Srednjobosanskog kantona. Nakon turnira proglaeni su postignuti rezultati a najuspjenijima prigodne nagrade je uruio mr. Senid Gerin, lan Izvrnog odbora Preporoda. 20. decembra, u Amfiteatru Univerziteta u Travniku, predstavljen je Preporodov asopis za kulturu Divan. O Divanu su govorili ga. Fatima Masli, glavna urednica, i gosp. Enver Sujoldi, jedan od pokretaa lista i lan Divanove redakcije. Tekstove iz Divana itali su uenici Eli Ibrahim-paine medrese. 21. decembra, u Amfiteatru Univerziteta u Travniku odrana je veer posveena sjeanju na rahmetli Seada Saria, prvog predsjednika Preporoda u Travniku nakon Obnoviteljske skuptine, a povodom desetogodinjice od njegove smrti. Sead Sari je autor knjige Travnika harmonika, ije su drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje, u izdanju travnikoga Preporoda, publici predstavili ga. Fatima Masli, urednica knjige, i gosp. Enver Sujoldi. U programu su uestvovali lanovi Travnikog pozorita. 22. decembra, u holu Eli Ibrahim-paine medrese u Travniku odran je kola program, u okviru kojega su proglaeni najbolji radovi pristigli na konkurs za najbolji literarni rad, koji Preporod ve nekoliko godina zaredom raspisuje meu srednjokolskom omladinom. Autorima najboljih radova uruene su nagrade te je o ovogodinjim Danima ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka, osmim po redu, govorila predsjednica Preporoda Amra Loli, nakon ega je uslijedio koncert Muzikog ansambla Bugojno.
Godinjak 2010 / 517
4/20/11 1:16 PM

23. decembra, u Osojskoj tekiji u Travniku, kao zavrni program ovogodinje manifestacije, u znak sjeanja na Ilhamiju kao dervia i imama Ferhat-paine damije, prouen je zikr, a dr. Ahmed Adilovi odrao je prigodno predavanje te se prisutnima obratila predsjednica Preporoda Amra Loli, govorei o Preporodovim aktivnostima, kao i o problemima s kojima se susree u radu. 30. decembra, u holu Eli Ibrahim-paine medrese u Travniku, za uenike i profesore Medrese organizirana je projekcija filma Travnik i njegove damije Plakat za manifestaciju Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka dizajnirao je akademski dizajner mr. Asim elilovi, a pojedini programi odvijali su se u saradnji s Eli Ibrahim-painom medresom u Travniku, Omladinskim ahovskim klubom 64 i Univerzitetom u Travniku. Napominjemo da su svi programski sadraji bili medijski praeni. I u 2010. godini u Preporodovoj kancelariji svakoga radnog dana radi sekretar Drutva (pola radnog vremena). Istiemo saradnju sa Preporodom iz Zenice te smo, u sklopu te saradnje, pratili odreene programe koje je Preporod Zanica organizirao u Zenici (Raspi nam se raspi, eer etenijo) te u Sarajevu (Izloba Likovnog kruga BZK Zenica). Kao i prethodnih godina, nastavljena je dobra saradnja s medijskim kuama te s odreenim institucijama iz oblasti kulture i obrazovanja, Zaviajnim muzejom Travnik, Osnovnom kolom Travnik, Eli Ibrahim-painom medresom u Travniku i Mjeovitom srednjom kolom Travnik, kao i s opinskim i kantonalnim organima vlasti Predsjednica Amra Loli
BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla Program rada Opinskog drutva BZK Preporod Tuzla zasniva se na osnovnim programskim zadacima i ciljevima BZK Preporod BiH usklaenim s osnovnim zadacima Drutva utvrenim Statutom. BZK Preporod Tuzla kontinuirano, ve 19 godina svoju aktivnost ostvaruje u razliitim oblicima kulture i umjetnosti, izdavakom djelatnou, javnim manifestacijama, naunim tribinama, promocijama i drugim segmentima Drutva. U sklopu rada Drutva, 14. aprila 2008. formirana je podrunica BZK Preporod Gornja Tuzla kao organizaciona jedinica BZK Preporod Tuzla koja djeluje u lokalnoj zajednici Gornje Tuzle. Slijedei kontinuitet trajanja, godinji plan i program Drutva i podrunice, rad Drutva je prilagoen sociokulturnim potrebama trenutka, kadrovskim potencijalima i kulturnim interesima lokalnih zajednica. BZK Preporod Tuzla radi na bazi nekoliko segmenta Drutva: Izdavaka djelatnost Kulturni krug SAZ-a i sevdaha 518 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Knjievni krug Klub likovnih umjetnika Klub istraivaa iz polja kulturne historije Podrunica Gornja Tuzla radi na planu sljedeih segmenata Podrunice: Sekcije narodnih obiaja Hor Folklorni ansambl Sehara Turistika sekcija Vokalna skupina i narodni ansambl Izdavaka djelatnost asopis Pogledi izlazio je i u ratu, tako da ga smatramo borcem i ulaemo velike napore da izlazi kontinuirano. Ovogodinji asopis nije tematski, kao to se objavljivao ranije, nego je multidisciplinaran, te tretira razliite teme iz oblasti ekonomije, dramske umjetnosti, religije, sociologije i historije. Godinjak Drutva je asopis koji slikom i rijeju prati aktivnosti koje organizuje BZK Preporod Tuzla. Promocije i tribine Promocija zbirke pjesama Put ka svjetlosti autorice Sadide Mujezinovi. Promotiru su bili: Fatima Alihodi, prof., mr. Senija Kurali, mr. Jasna Hadiselimovi. Promocija monografije Tuzla, sjeanje na bisere stare gradske jezgre autora Nihada i Suada Buljugia. Promotori su bili: dr. Izet aboti, dr. Edin Jahi, Fuad Kasumovi, akademski slikar i mr. Jasna Hadiselimovi. Promocija zbirke pjesama Trg heroja autora Emira Dambegovia. Promotori su bili: mr. Fahrudin Meedovi, mr. Fatmir Alispahi i mr. Jasna Hadiselimovi. Promocija knjige Vukovije autora Sejfulaha Imamovia. Promotori su bili: dr. Senaid Hadi, dr. Izet aboti i mr. Jasna Hadiselimovi. Promocija knjige irenje islama u sjeveroistonoj Bosni autora Damira Bonjakovia. Promotori su bili: dr. Senaid Hadi, dr. Sead Selimovi i mr. Jasna Hadiselimovi. Promocija knjige Teoak kroz protok vremena, a promotori su bili: dr. Izet aboti, dr. Adnan Jahi, prim. Ibrahim Nakievi i mr. Jasna Hadiselimovi.
Godinjak 2010 / 519
4/20/11 1:16 PM

Zajednike sjednice Savjeta i Izvrnog odbora: Sveane sjednice 14. aprila Izvjetajna sjednica Savjeta, Izvrnog odbora i Podrunice 25. novembra Sveana sjednica povodom Dana dravnosti 1. marta Sveana sjednica povodom Dana nezavisnosti Koncerti i akademije 8. augusta odrano je predramazansko druenje u sali Drutva 15. augusta odran je koncert U susret ramazanu u Domu kulture Gornja Tuzla. Uestvovali su: Narodni ansambl iz Gornje Tuzle, Aida Srna, vokalni solist, Folklorni ansambl Sehara. 17. oktobra odran je koncert U susret Hadi-bajramu 5. novembra odrano Vee kola i igara u domu kulture Gornja Tuzla. Uestvovali su: Folklorni ansambl Sehara (djeluje u sklopu Podrunice Preporoda Gornja Tuzla), i gosti iz Bosne i Hercegovine. 23. decembra, odran je trei Festival sevdalinke. Izlobe 21. juna odrana je izloba levhi Saliha Mahmutbegovia 2. jula odrana izloba Srebrenica da se ne zaboravi, prireivaa Esafa Levia i Eefe Berbi. 18. septembra otvorena je kolonija s meunarodnim ueem Vrani 2010. Uesnici su bili: Fikret Ibrii, Alija Kamber, Mirsad Hadiefendi, Sejfulah Imamovi, azim Sarajli, Izet Palo, Zlata Abdagi, Jasna Hadiselimovi, Azra Gazibegovi, Fadil Jahi, Fikret Jahi, Munib Imamovi i Nada Dobnik. BZK Preporod iz Tuzle je nakon dugogodinjih napora da finansijski pokrije likovnu koloniju s meunarodnim ueem i ove godine uspio 18. septembra u svojoj namjeri i okupio je 22 likovna umjetnika da svojim prisustvom daju znaaj naputenom gradskom lokalitetu Vrani koji je kulturno-historijski kuriozitet grada i okolice. Naime, kako se grad Tuzla razvijao ka istoku, mahala Vrani, koja je graena arhitekturom u turskom stilu prije 70 godina naputena je od stanovnika. Kako su kue ostale, s haremlucima, selamlucima, avlijama, mejtefom, stvorena je lijepa prilika da se na mjestu dogaaja pronau elementi bivstvovanja prije 70 godine i da se angamanom lokalne zajednice vrati ivot u gradsku mahalu, koja je samo tri kilometra udaljena od naselja Slavinovii. Kolonija Vrani je organizirana u prelijepom netaknutom prirodnom ambijentu. BZK Preporod iz Tuzle je kao gost uestvovao na gotovo svim javnim manifestacijama grada Tuzle i Kantona, te u muzikom, knjievnom i naunom smislu dao doprinos kulturnom i javnom ivotu lokalne zajednice Predsjednica Jasna Hadiselimovi 520 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo Vitez BZK Preporod Vitez u 2010. godini proslavio je 20. godina postojanja i djelovanja na podruju opine Vitez. U skladu s tim Upravni odbor usvojio je odluku prema kojoj e sve realizovane aktivnosti u 2010. godini biti posveene obiljeavanju ovog vanog jubileja. Predloeni plan i program aktivnosti u 2010. godini izgledao je ovako: uee u obiljeavanju dana Opine Vitez, organizacija 3. meunarodne smotre folklornog stvaraltva Vitez 2010., uee na Meunarodnoj smotri folklora Konjika sehara, obiljeavanje dravnih praznika, obiljeavanje vjerskih praznika, odravanje minimalno jedne promocije knjige, gostovanje folklorne sekcije u Sloveniji, organizovanje sveane akademije u povodu 20. godina od osnivanja BZK Preporod Vitez. Navedene aktivnosti predstavljale su okvirni plan i program djelovanja u 2010. godini i zakljueno je da e se realizovati i sve ostale aktivnosti za koje rukovodstvo BZK Preporod procjeni da se mogu ostvariti. Najobimniji i sigurno na najkvalitetniji projekt bio je organizacija 3. Meunarodne smotre folklornog stvaralatva Vitez 2010. Ova velika kulturno-zabavna manifestacija odrana je 25. jula 2010. u Gradskoj sportskoj dvorani u Vitezu. Dogaaj je imao meunarodni karakter jer su pored Kulturno-umjetnikih drutava iz nae zemlje uestvovala i drutva iz Turske, Hrvatske i Slovenije. Na smotri je ukupno uestvovalo 18 folklornih sekcija (ukljuujui i folklornu sekciju BZK Preporod Vitez) s vie od 500 izvoaa. Ovaj dogaaj pobudio je panju velikog broja graana opine Vitez, ali i ire, pa je tako smotru posmatralo blizu 1.500 gledalaca, koliko je i kapacitet novoizgraene sportske dvorane u Vitezu. Osim realizacije planskih aktivnosti, Upravni odbor BZK Preporod Vitez puno je radio i na nabavci materijalno-tehnikih sredstava koja bi, prije svega, unaprijedila rad Drutva. Realizirana je nabavka klavijatura i muzikog razglasa koji su omoguili bolji i kvalitetniji rad folklornoj, ali i muzikoj sekciji te sekciji vokalnih solista. Takoer, jedan dio raspoloivih finansijskih sredstava uloen je u nabavku muke i enske obue za potrebe folklorne sekcije. U 2010. godini nastavljena je praksa edukacije naih folklornih koreografa koji su uestvovali na dva seminara odrana u Donjem Vakufu.
Godinjak 2010 / 521
4/20/11 1:16 PM

lanstvo u 2010. godini i dalje je bilo najvie vezano za nae sekcije pa smo tako godinu zavrili sa oko 150 aktivnih lanova koji su veinom ukljueni u rad folklorne sekcije, dramske sekcije, sekcije vokalnih solista i muzike sekcije. Smatramo da je posebno bitno napomenuti realizaciju jednog humanitarnog projekta iji je BZK Preporod Vitez bio osnovni nosilac. Naime, krajem godine od neformalne grupe graana dobili smo apel za pomo u prikupljanju finansijskih sredstava za ljeenje nae sugraanke Ramize Salki koja je oboljela od leukemije. Prihvatili smo ulogu organizatora humanitarnog koncerta koji je imao cilj prikupljanje finansijske pomoi oboljeloj. Maksimalnim angamanom svih naih resursa i uz pomo nekoliko naih sugraana, takoer ljudi dobre volje, projekt smo uspjeno finalizirali. Prikupljena su sredstva od 10.000,00 KM koja su odmah po zavretku koncerta i uruena porodici. Na projektu promocija knjige Prekinuto djetinjstvo Srebrenice ostvarili smo kontakt s BZK Preporod iz Srebrenice. Promocija je odrana 9. oktobra 2010. u prostorijama OD Behar u Starom Vitezu (u istoj zgradi se nalaze i prostorije BZK Preporod Vitez) Kalendarska godina zavrena je prema planu Sveanom akademijom koja je organizovana u povodu 20. godinjice od osnivanja Preporoda Vitez. Akademija je odrana 28. decembra 2010. god., a predava bio je predsjednik BZK Preporod BiH prof. dr. Senadin Lavi, koji je ovom prilikom uruio posebna priznanja kolektivima i osobama koje su u proteklih 20 godina doprinijeli unapreivanju rada i razvoju BZK Preporod Vitez. BZK Preporod Vitez i dalje ostaje vodea institucija kada je rije o ouvanju i prezentaciji bonjake kulture na podruju opine Vitez. U 2010. godini dokazali smo da moemo organizovati velike projekte poput 3. meunarodne smotre folklornog stvaralatva, da smo spremni ulagati u razvoj Drutva, da smo svojim zalaganjem i kvalitetom prepoznati bilo gdje da se pojavimo, da moemo preuzeti odgovornost i kod realizacije humanitarnih projekata, da elimo biti partner politikim strukturama u opini Vitez i Srednjobosanskom kantonu u unapreivanju kulturnog ivota, da svakim danom nae lanstvo postaje sve brojnije i da emo u budunosti biti nezaobilazan faktor kada je u pitanju kultura i prezentacija iste. Pregled odranih kulturno-zabavnih manifestacija u opini Vitez u 2010. u organizaciji BZK Preporod Vitez 30. januara 2010. Kulturno-zabavna manifestacija Vee s prijateljima (uesnici BZK Preporod Vitez, BZK Preporod Busovaa i KUD Neretva Jablanica). 11. marta 2010. Kulturna manifestacija Knjievno vee u sklopu obiljeavanja dana Opine Vitez. 25. jula 2010. Meunarodna smotra folklornog stvaralatva Vitez 2010. 11. septembra 2010. Kulturno-zabavna manifestacija Bajramsko posijelo (uesnici BZK Preporod Vitez i KUD Sveti iril i Metodij Makedonija) 9. septembra 2010. Promocija knjige Prekinuto djetinjstvo Srebrenice. 522 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

19. septembra 2010. Kulturno-zabavna manifestacija Bajramsko posijelo. 22. decembra 2010. Humanitarni koncert za Ramizu Salki. 28.12. 2010. Sveana akademija u povodu 20 godina od osnivanja BZK Preporod Vitez. Pregled uea BZK Preporod Vitez u kulturno-zabavnim i drutvenim dogaajima na podruju opine Vitez u 2010. godini. 3. marta 2010. Otvaranje INFO CENTRA Opine Vitez. 31. aprila 2010. Dan O Dubravica Vitez. 2. maja 2010. Obiljeavanje Meunarodnog praznika rada. 21. maja 2010. Obiljeavanje godinjice 1. dobrovoljakog odreda. 28. jula 2010. Sveana akademija SDA Vitez. 9. augusta 2010. Kulturno-vjerska manifestacija U susret Ramazanu. 19. septembra 2010. Sveano otovorenje puta MZ Stari Vitez. 1. decembra 2010. Obiljeavanje dana 325. brdske brigade Vitez. 18. decembra 2010. Sveano putanje u rad rasvjete u MZ Preoica Vitez. Pregled uea BZK Preporod Vitez u kulturno-zabavnim i drutvenim dogaajima van matine opine u 2010. 26. februara 2010. Obiljeavanje Dana nezavisnosti Busovaa (uesnici BZK Preporod Busovaa, BZK Preporod Vitez, KUD DEM Slovenija i KUD Mali vrh Slovenija). 20. februara 2010. Seminar za koreografe i umjetnike rukovodioce Donji Vakuf. 10. juna 2010. Posjeta predstavnika BZKPreporod Vitez KUD-u DEM iz Slovenije u sklopu obiljeavanja njihove godinjice. 15. maja 2010. Smotra folklora Klju. 19. maja 2010. Slubena posjeta BZK Preporod Konjic. 29. maja 2010. Meunarodna smotra folklora Raljani, Brko. 10. juna 2010. Uee na kulturno-zabavnoj manifestaciji odranoj u Turskom univerzitetu Sarajevo. 19. juna 2010. Redovni godinji sastanak predsjednika opinskih drutava BZK Preporod u Zvorniku i posjeta Memorijalnom centru Potoari, Srebrenica. 25. juna 2010. Ispraaj konjanika na Ajvatovicu Karaula, Travnik. 3. jula 2010. Smotra folklora Tojiii, Tuzla. 18. jula 2010. Meunarodna smotra folklora Brka, Brko. 22. jula 2010. Meunarodna smotra folklora Konjika sehara Konjic. 24. jula 2010. Meunarodna smotra folklora Busovaa. 31. jula 2010. Kulturno zabavna manifestacija Sanica, Klju. Godinjak 2010 / 523
4/20/11 1:16 PM

1. augusta 2010. Meunarodna smotra folklora Rahi, Brko. 7. augusta 2010. Smotra folklora Karaula, Travnik. 7. augusta 2010. Smotra folklora eli. 7. augusta 2010. Smotra folklora Srebrenik. 14. septembra 2010. Smotra folklora Donji Vakuf. 2. oktobra 2010. Smotra folklora Kiseljak. 22. oktobra 2010. Gostovanje BZK Preporod Vitez u Sloveniji. 16. novembra 2010. Seminar za koreografe i umjetnike rukovodioce Donji Vakuf. 19. decembra 2010. Gostovanje BZK Preporod Vitez u Hrvatskoj (godinjica BKUD Sevdah iz Zagreba). Iz navedenog pregleda moe se zakljuiti da je BZK Preporod Vitez tokom 2010. godine organizovao ili uestvovao na 40 manifestacija odranih u Vitezu, razliitim gradovima BiH, Hrvatskoj i Sloveniji Predsjednik Fejzulah Beo
BZK Preporod Opinsko drutvo Vlasenica Ovaj izvjetaj o radu BZK Preporod Vlasenica, sadri hronoloki opis najznaajnih djelovanja i aktivnosti u proteklom periodu, koji se odnosi na period od prvog obnavljanja, ratni prekid i ponovno obnavljanje do danas. Kulturno drutvo Muslimana Preporod Opinsko drutvo Vlasenica, prvi put je obnovilo svoj rad krajem 1990. godine, meu prvim na prostoru sjeveroistone Bosne. Nove izmijenjene drutvene i politike prilike na prostoru Bosne i Hercegovine i ire su omoguavale obnavljanje i rad KDM Preporod. Prvi predsjednik KDM Preporod bio je knjievnik Isnam Talji. Rad Preporoda na podruju opine Vlasenica bio je veoma sadrajan: obiljeavanje vjerskih blagdana, organizovanje okruglih stolova, organizovanje veeri poezije, formiranje vie sekcija itd. U Vlasenici su se od 1992. do 1995. godine desile strane stvari sa zastraujuim posljedicama: ubistva, zatvaranja, progoni, izgladnjivanje, silovanja itd. Zbog svega navedenog Vlasenica se posljednja otvorila u smislu povratka, a samim tim i obnavljanje bonjakih institucija. Tako da je 4. aprila 2008. drugi put obnovljen rad, sa izmijenjenim nazivom BZK Preporod. Dakle, prekid je trajao u periodu od 4. aprila 1992. do 4. aprila 2008., punih 16 godina. etvrtog aprila 2008. na Obnoviteljskoj skuptini, nakon agresije, za predsjednika je izabran Sakib Zubovi, prof. koji ujedno obnaa i funkciju predsjednika Skuptine Opine Vlasenica. Uprkos prisutnim problemima, radimo i uradili smo sljedee: kontinuirano smo radili na izradi vie projekata, mnogo vremena smo utroili oko 524 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

indentifikacije imovine Gajreta, a sve u svrhu njenog povrata, organizovali smo Ljetni kolu za djecu povratnika i na taj nain dali doprinos u ostvarivanju zacrtanih ciljeva u prevazilaenju potekoa povratnike uenike populacije, organizovali smo posjetu uenika Sarajevu i omoguili cjelodnevno druenje s naim reprezentativcima (izmeu ostalih, s Ibieviom naim Vlasenianinom), organizovali smo vie javnih tribina o temi aktuelne problematike u naem drutvu (gosti predavai istaknuti bh. intelektualci), aktivno smo se ukljuili u animaciji i realizaciji uenikih i studentskih stipendija i kredita, radimo na identifikaciji lokacija sa stecima i preduzimanju odreenih mjera u njihovoj zatiti, kao i na njihovoj promociji. U saradnji s Islamskom zajednicom, organizovali smo sveanosti povodom obiljeavanja Ramazanskog bajrama, Kurban-bajrama, mubrek-noi, Dana damija, Dana Cerske, mevluda, nai lanovi su uestvovali na maru za Srebrenicu, zatim maru Kladanj Turalii Vlasenica Suica, posjeta logoru Suica i obiljeavanje mjesta stradanja Bonjaka... Uestvovali smo i dali svoj doprinos u regionalnim manifestacijama od znaaja za nas Bonjake, prisustvovali smo promocijama knjiga u Sarajevu i Tuzli, prisutni smo bili povodom dana Sandaka te pratili tribine istaknutih boraca za ravnopravnost Sandaka. Intenzivno radimo na formiranju Preporodove biblioteke, zahvaljujui razumijevanju i saradnji s Opinom Srebrenik, koja nam je obezbijedila blizu 8.000 knjiga. Uestvovali smo u odreivanju i obiljeavanju imena naselja, ulica i trgova i oznaavanja zgrada brojevima, sa zadatkom da se aurira adresni sistem na podruju opine Vlasenica s osnovnom zadaom da promoviramo nae znaajne i istaknute linosti iz bonjakog kulturno-povjesnog kruga. Radimo na formiranju vie sekcija: folklorna, dramska, mizika itd. Zaokruujemo posao oko obezbjeivanja prostora, to znai da je obnovljen graevinski objekat i doveden do useljenja. Moramo istai angaovanje ministra Edina Muia, savjetnika Muje Hadiomerovia, te i ostalih saradnika u Federalnom ministarstvu za obnovu i povratak. Ovom prilikom vano je istai da smo imali dobru saradnju s predsjednicima BZK Preporod BiH, airom Filandrom i Senadinom Laviem, koji su nas vie puta i posjeivali. Za dalji uspjean rad Preporoda u Vlasenici, a i drugih, bitno je ispunjavanje odreenih pretpostavki, to podrazumijeva puni angaman Ministarstva civilnih poslova BiH, resornih federalnih i kantonalnih ministarstava i manjeg bh. entiteta, koji se bave infrastrukturom, obrazovanjem, kulturom, a naroito zbog podrke naim kandidiranim projektima. U ovom pravcu oekujemo najneposredniji angaman rukovodstva BZK Preporoda BiH. Ovo iz razloga to dosadanjih vie kandidovanih projekata, nije dobilo podrku, iako su raeni prema metodologiji meunarodnih organizacija i propozicijama navedenih institucija Predsjednik Sakib Zubovi Godinjak 2010 / 525
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo Zenica 16. januara U domu Preporoda odran Djeiji festival sevdaha u organizaciji ansambla Bosnia folk Zenica. 21. januara Organizovan program s nazivom Raspi nam se raspi, eer etenijo u okviru kojeg je obavljeno javno pravljenje etenije, tradicionalnog bosanskog slatkog jela i izveden prigodan kulturno-umjetniki program. eteniju je pripremala hanuma Muvedeta Pojski kao glavna maja, a pomagale su joj Nejira Serdarevi, Nura Isakovi, Fatima Mai i Lejla ati. U kulturno-umjetnikom programu predstavili su se lanovi Preporodovih sekcija: dramska sa izvodom iz lirsko-dramske predstave Ptica u kafezu (Edbir ari, Mirza Huseti, Merima erim, Rukaja Podojak, Edin Frljak i Hikmet Trako); vokalna grupa i vokalni solisti Sejad Podojak i Selma Kaji uz pratnju orkestra; folklorni ansambl (koreograf Nazif Didi). 23. i 30. januara U organizaciji Foruma graana Zenice u domu Preporoda odrane prezentacije i radionice sa NVO u okviru projekta Zajedno bolje, a pod pokroviteljstvom UNDP-a. U realizaciju ovog projekta BZK Preporod se ukljuila kao partner Forumu graana Zenice. 14. januara Prisustvo predsjednice i sekretara BZK Preporod Amne Sofi i Faruka Kadria na Boinom prijemu u SPKD Prosvjeta Zenica. 13. januara Odran sastanak s voditeljima sekcija o temi ostvarenih aktivnosti u protekloj godini i odrednicama programa rada u 2010. godini. 30. januara U domu Preporoda odrana godinja skuptina Rafting kluba Bosna Zenica. U okviru Izbora sportiste za 2009. godinu Sportski savez Opine Zenica dodijelio je Muhamedu Brdareviu-Hami specijalno priznanje za njegov dugogodinji predan i stvaralaki rad u razvoju i afirmaciji sporta u Zenici. Prijedlog je uputila BZK Preporod. 13. februara Promocija porodinog magazina Semerkand u izdanju Udruenja Semerkand Sarajevo. Promotori magazina bili su Nedad eman, glavni i odgovorni urednik, te dr. hfz. Demail Ibranovi i dr. Almir Fati, lanovi redakcije. Program su prigodnim ilahijama i kasidama upotpunili lanovi hora Aksaraj iz Kaknja. Organizatori promocije su bili lanovi Udruenja iz Zenice i BZK Preporod. Tokom ovog mjeseca odrane su tri kreativne likovne radionice u koje se ukljuilo dvadesetak ena. U okviru radionice nastali su brojni radovi naslikani na svili, platnu i predmetima od stakla, a izraivan je i ukrasni nakit. Voditelji 526 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

radionice bile su lanice Likovnog kruga: Meliha Drui, Amira-Emina Paali, Amna Sofi i Meliha Selman. U okviru nastavka realizacije projekta Zajedno bolje, u domu Preporoda odrane dvije prezentacije i radionice za mjesne zajednice: Londa, Centar i Jalija. 6. marta U povodu 8. marta u domu Preporoda prireena izloba 3 G u okviru koje su predstavljeni likovni radovi lanica Likovnog kruga, djeiji runi radovi i radovi s kreativnih radionica. Promotori izlobe su bili Nejira Serdarevi, Meliha Selman i Amna Sofi. Izlobu je otvorila Zahida ii, efica Ureda predsjednica Vlade ZE-DO kantona. Moderator izlobe bio je Faruk Kadri. U okviru izlobe uesnicama kreativnih radionica dodijeljene su zahvalnice. Izloba je imala i prodajni karakter u svrhu nabavke potrebnog materijala za djeiju sekciju rukotvorina. 12. marta U domu Preporoda odrana Knjievna veer posveena roenju velikog bonjakog knjievnika Muse azima atia (roen 12. marta 1878. godine u Odaku). 20. marta Povodom Dana Zenice i poetka 15. meunarodne kulturne manifestacije Zeniko proljee 2010, na platou ispred O Mea Selimovi odran je prigodan kolani program koji su izveli lanovi folklornog i muzikog ansambla BZK Preporod i lanovi sekcija O Mea Selimovi. 22. marta U hotelu Zenica u sklopu obiljeavanja Dana JP Vodovod i kanalizacija i Svjetskog dana voda, orkestar i vokalni solisti Preporoda izveli su prigodan muziki program. 11. marta Dostavljen prijedlog na Nacrt budeta opine Zenica za 2010. godinu u kojem je sadran usaglaen stav sva tri nacionalna drutva (BZK Preporod, HKD Napredak i SPKD Prosvjeta) da se u budetu predvide sredstva za rad ovih drutava. 17. marta BZK Preporod Zenica posjetio prof. dr. Senadin Lavi, predsjednik BZK Preporod BiH. U razgovoru su uestvovali Amna Sofi, predsjednica, Faruk Kadri, sekretar i Enver Tali, predsjednik Nadzornog odbora BZK Preporod Zenica. 20. marta Na Sveanoj sjednici Vijea opine Zenica Faruku Kadriu dodijeljena Plaketa Zenice za dugogodinji plodotvoran rad i stvaralako angaovanje na razvoju i unapreenju kulture, kulturno-umjetnikog amaterizma i ouvanju tradicijske batine u opini Zenica. Prijedlog je nominirala BZK Preporod Zenica. 26. marta lanovi Preporoda posjetili u Vogoi suprugu Ismeta Hadiahmetovia, knjievnika i biveg sekretara BZK Preporod Zenica, koji je preselio na ahiret 11. marta 2010. godine. U posjeti su bili Amna Sofi, Zahida ii i Faruk Kadri.
Godinjak 2010 / 527
4/20/11 1:16 PM

6. aprila U okviru 15. meunarodne kulturne manifestacije Zeniko proljee, na Fakultetu za metalurgiju Zenica odrana promocija knjige dr. Ibrahima Paia Mile i Moter ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, steaka i Crkve bosanske. Promotori knjige su bili: akademik prof. dr. Muhamed Filipovi, dr. Devad Drino, prof. Midhat Kasap i autor dr. Ibrahim Pai. Organizatori su bili: Opa biblioteka, Univerzitet u Zenici, Muzej grada i BZK Preporod Zenica. 9. aprila U domu Preporoda prireen prigodan program u izvoenje ansambla Bosnia folk Zenica. Program je bio namijenjen uesnicima Znastveno-strune konferencije s meunarodnim ueem o temi Sistem preveniranja socijalnog iskljuivanja mladih. BZK Preporod je bila partner u organizaciji programa. 15. aprila U Bosanskom narodnom pozoritu Zenica odrana Sveana akademija povodom 15. aprila Dana Armije RBiH. BZK Preporod je bila suorganizator akademije. Uesnicima akademije obratili su se Sejad Zaimovi, predsjedavajui Skuptine ZE-DO kantona i general Enver Hadihasanovi, bivi komandant Treeg korpusa Armije RBiH. Prigodne muzike i druge sadraje izveli su vokalna grupa, vokalni solisti i orkestar, kao i multimedijalna sekcija Preporoda. Takoer, u programu su uestvovali hor i orkestar O Musa azim ati Zenica. 21. aprila U domu Preporoda, u sklopu projekta Zajedno bolje, odrana prezentacija i radionica za graane MZ Mokunice. 5. aprila Predsjednica i sekretar Preporoda prisustvovali Uskrsnom prijemu u Hrvatskom domu Kralj Tomislav u Zenici. 6. aprila Predsjednica i sekretar BZK Preporoda prisustvovali Vaskrsnom prijemu u Sokolskom domu u Zenici. 22. aprila Odrana 11. sjednica Upravnog odbora BZK Preporod. Na sjednici su, pored ostalog, razmatrani i usvojeni finansijski izvjetaji o zavrnom obraunu drutva za 2009. godinu, zatim Program rada za 2010., te Etiki kodeks. 29. aprila U domu Preporoda odrana Skuptina udruenja logoroa opine Zenica. 8. maja U okviru Preporodovog projekta Tragovima stare Bosne obavljena je posjeta Franjevakom samostanu Gua Gora u opini Travnik. Osim lanova Preporoda, uesnici posjete su bili i lanovi HKD Napredak, SPKD Prosvjeta i Foruma graana Zenice, te predstavnici medija (list Naa rije, ICNTV Kakanj). 13. maja BZK Preporod ostvarila uee u organizaciji i izvoenju programa Sveane akademije povodom 60 godina rada O Musa azim ati Zenica. Akademija je odrana u Bosanskom narodnom pozoritu. 14. maja U domu Preporoda odrana premijera amaterskog filma Jedna si, mati mila autora Elmedina Biia iz Zenice. 528 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

18. maja lanovi Preporoda izveli prigodan kulturni program u okviru manifestacije obiljeavanja 18. godinjice formiranja Prve brigade Zenica kasnije 303 viteke brigade i eljezarskog bataljona. Manifestacija je odrana kod Spomen-obiljeja ehidima i poginulim borcima eljezare Zenica, a u organizaciji Opinskog odbora za obiljeavanje znaajnih datuma iz perioda 1992.1995. godine 18. maja U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu prireena je Izloba slika lanica Likovnog kruga Preporoda. Svoje likovne radove sarajevskoj publici predstavile su: Meliha Drui, Amna Sofi, Mirsada ajlakovi, Mediha Selman i Amira-Emina Paali. Predstavljeno je 30 radova koje je odabrao selektor akademski slikar Muhamed Bajramovi. Osvrt na slikarske teme dala je Amna Sofi, a izlobu je otvorio prof. dr. Senadin Lavi, predsjednik BZK Preporod BiH. Moderator izlobe bio je Faruk Kadri. 28. maja Povodom obiljeavanja 51. godinjice osnivanja i rada O Vladimir Nazor u domu Preporoda uenici ove kole izveli su prigodan kulturnoumjetniki program. 28. maja U domu Preporoda odran kviz znanja o Muhamedu Seidu Serdareviu (1882-1918), uvenom zenikom alimu, piscu, prevodiocu, drutvenom i javnom radniku Kviz je odran u okviru kulturno-vjerske manifestacije Dani Muhameda Seida Serdarevia koju organizuje Medlis IZ Zenica. 29. maja Na planinskom platou Smetovi (udaljen 10 km od Zenice) odrana manifestacija obiljeavanja godinjica zenikih brigada i drugih jedinica iz perioda 1992.-1995. godine s nazivom Majski zov slobode. BZK Preporod je bila organizator kulturno-umjetnikog programa. Osim Preporodovih sekcija (hor, kamerni i narodni orkestar, folkolrni ansambl) u programu su uestvovali i glumci Bosanskog narodnog pozorita Selma i Adis Mehanovi, te poznati zeniki interpretatori sevdalinki Nusreta Kobi, Omer Kadri i Mirza ut uz pratnju orkestra Rima bend. Organizator manifestacije je bio Opinski odbor za obiljeavanje znaajnih datuma iz perioda 1992.-1995. godina. 7. maja Odran sastanak sa lanovima foklornog i muzikog ansambla u vezi s pripremama za uee na Prvom internacionalnom omladinskom festivalu foklora u Ankari R. Turska. 4. juna Odrana izloba Tragom starih fotografija Abdulaha Hodia, lana Likovnog kruga Preporoda. Izloba je postavljena u zenikoj Sinagogi, a promotori su bili: Adnadin Jaarevi, direktor Muzeja grada Zenice, Amna Sofi, predsjednica Preporoda i Muhsin Ibrahimagi, predsjednik Foruma graana Zenice. 6. juna U okviru festivalskih dana Ajvatovice u Zenici, BZK Preporod je u Bosanskom narodnom pozoritu organizovala Koncert duhovne muzike u izvoenju muzikog ansambla Diyanet iz Ankare R. Turska.
Godinjak 2010 / 529
4/20/11 1:16 PM

14. juna U domu Preporoda odrana prezentacija udbenika za sedmi razred devetogodinjeg osnovnog obrazovanja. Prezentaciju za nastavnike iz ZEDO kantona obavila je izdavaka kua Bosanska rije Sarajevo. 22. juna BZK Preporod se u Domu kulture Maglaj predstavila s kolanim programom naziva Bosno moja. U okviru programa otvorena je izloba slika nastalih na Likovnoj koloniji Stara Bosna i izloba djeijih runih radova. Izlobu su promovirali Amna Sofi, Nejira Serdarevi i Faruk Kadri. Izlobu je otvorila Reida Mulali, direktorica Doma kulture Maglaj. Nakon izlobe, u velikoj sali Doma kulture u izvoenju Preporodovih sekcija (hor, kamerni orkestar, vokalni solisti i folklorni ansambl) prireen je prigodan kulturno-umjetniki program. Od 4. do 11. jula folklorni ansambl Preporoda uestvovao je na Prvom internacionalnom omladinskom festivalu folklora u Ankari Turska. Nau grupu inilo je 35 lanova. Osim BZK Preporod, kao predstavnika Bosne i Hercegovine, na Festivalu su uestvovali folklorni ansambli iz sljedeih drava: Rumunija, Grka, eka Republika, Bugarska, Srbija, Ukrajina, Georgija i Meksiko. Tokom trajanja Festivala na folklorni ansambl imao je pet nastupa na razliitim lokacijama u Ankari. lanove naeg folklornog ansambla i rukovodstva primio je gosp. Mustafa Ara, upravitelj vanjskih poslova ureda naelnika Ankare. 9. jula Uz prigodan kulturno-umjetniki program, u domu Preporoda sveano otvorena manifestacija Dani sevdaha Vranduk 2010 Manifestaciju je u ime Opine Zenica otvorio Neboja Nikoli, predsjedavajui Vijea Opine Zenica. 28. jula U atriju zenike Medrese prireena izloba slika Mirsade ajlakovi i Amne Sofi, lanica Likovnog kruga Preporoda. Izlobu je otvorio akademski slikar Muhamed Bajramovi, a moderator je bio Faruk Kadri. Nakon izlobe u istom prostoru prireeno je druenje s akademikom i knjievnikom Nedadom Ibriimoviem. Razgovor s akademikom vodio je Midhat Kasap, lan Upravnog odbora Preporoda. Program je izveden u sklopu vjersko-kulturne manifestacije Lastavica 2010. 30. jula U selu Arnauti izveden kulturni program u sklopu vjersko-kulturne manifestacije Lastavica-2010. U programu s nazivom Pria o Bosni uestvovali su lanovi Preporodovih sekcija: kamerni i narodni orkestar; hor i vokalni solisti; folklorni ansambl. Iz tampe izila knjiga Jai od zla autora Bahrije V. Baia, izdava BZK Preporod Zenica. 5. augusta Odran Koncert ambijentalne muzike u ljetnoj bati BZK Preporod. U programu su bili zastupljeni: zabavna rock-pop muzika, duhovna muzika ilahije i kaside, posveene nastupajuem mjesecu ramazanu, sevdalinke i folklorne igre. Takoer, kazivani su i prigodni knjievni tekstovi. Izvoai su bili: kamerni orkestar, narodni orkestar, zatim folkorni ansambl i hor. Kao solisti nastupili su: Sandro Peji, Amela anar, Alija ehi, duo Benisa Didi i Amila 530 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Kadri i ukrija Zuban. Voditelj i narator bila je Faketa Salihbegovi-Avdagi, glumica Bosanskog narodnog pozorita Zenica. Autor projekta bio je Nedim Tali. Koncert je imao i donatorski karakter u svrhu prikupljanja sredstava za kupovinu ozvuenja za BZK Preporod. Kroz ovu akciju prikupljeno je oko 1.000 KM. 6. augusta U maloj sali Preporoda odrana je promocija knjige Mi o vuku, a medvjed na vrata autora Seida Imamovia. Ovo je druga autorova knjiga. Prva, pod naslovom Smijeh, zgode i nezgode oko Vranduke kotline, takoer je promovirana u domu Preporoda. Promotori knjige su bili: eljko Grahovac, knjievni kritiar, Kemal Mahmutefendi, knjievnik, i Seid Imamovi. Moderator je bio Faruk Kadri, dok je odlomke iz knjige kazivao Salko Klapuh, lan Preporodove dramske sekcije. 9. augusta U sportskoj dvorani Vitez, u sklopu programa U susret Ramazanu, uestvovao je hor Preporoda. Organizator je bila BZK Preporod Vitez. U programu su, takoer, uestvovali BZK Preporod Zavidovii, hor Kewser Sarajevo, Karate klub Vitez i KUD Vitez. 20. augusta U velikoj sali Preporoda prireen je tradicionalni iftar za ene iz politikog, javnog i kulturnog ivota grada i ZE-DO kantona. Iftaru su prisustvovale i dvije goe iz Indije i Turske. Ve po obiaju uesnice su same pripremale po jedno slano ili slatko jelo za iftar. Ovo je bila svojevrsna promocija bosanskih slanih i slatkih jela. Uesnice iftara donirale su i iznos od 145 KM u akciji prikupljanja sredstava za kupovinu ozvuenja za BZK Preporod. 10. augusta Odrana Press konferencija povodom odravanja 4. internacionalnog omladinskog festivala ilahija i kasida. Pressu su prisustvovali i izvoai iz Banovia, Visokog, Sarajeva, Bugojna i Zenice. 10. septembra U saradnji s Medlisom IZ Zenica, u prijepodnevnim satima, u domu Preporoda odran tradicionalni bajramski prijem na kojem su prisustvovale brojne zvanice iz javnog i kulturnog ivota Zenice i ZE-DO kantona kao i predstavnici svih vjerskih konfesija. 10. septembra u Bosanskom narodnom pozoritu, u partnerstvu sa UG Muzikih pedagoga ZE-DO kantona i BNP, odran tradicionalni Bajramski koncert. U programu su uestvovali solisti: Ajna Hasanbegovi, Sandro Peji, Amela anar, ukrija Zuban, Alija ehi i enis Terzia (BZK Preporod Zenica), te goa iz Maglaja Edita Totaj, a uz muziku pratnju Kamernog simfonijskog orkestra pod vodstvom Tanise Mustafi i narodnog ansambla BZK Preporod. 11. septembra u Bosanskom narodnom pozoritu odran je 4. internacionalni omladinski festival ilahija i kasida. U festivalskoj veeri takmiilo se 14 izvoaa iz nekoliko gradova iz BiH (epe, Gorade, Bugojno, Sarajevo, Visoko, Banovii, Zenica), kao i izvoai iz Novog Pazara R. Srbija. Prva nagrada trunog irija dodijeljena je ansamblu Etnista iz Bugojna, druga Mersihi Pruevi iz Novog Pazara (Srbija), a trea Lejli auevi iz Sarajeva. Ansamblu Etnista dodijeljena je i nagradu za najbolju novokomponovanu ilahiju. Nagrada Godinjak 2010 / 531
4/20/11 1:16 PM

medija dodijeljena je Imranu Birozliu iz Novog Pazara, a nagrada publike (sms glasanje) dodjeljena je Enisu Todiu, takoer, izvoau iz Novog Pazara. Struni iri dodijelio je i posebnu nagradu Edinu Taloviu iz Sarajeva za najoriginalniji nastup. 18. i 19. septembra Ostvareno aktivno uee na prezentaciji i radionicima u projektu Glas budunosti (revizija/izrada strategije razvoja opine Zenica) kao partneri Forumu graana Zenice, kreatoru i nosiocu ovog projekta. U projektu su bili ukljueni i HKD Napredak i SPKD Prosvjeta Zenica, te jo desetak NVO i udruenja koja se bave pitanjima kulture, ekologije i posebnih socijalnih grupacija. Prezentacija i radionice odrane su u planinarskom domu PD Potar na Humu. Kao predstavnici Preporoda uestvovali su Amna Sofi i Faruk Kadri. 12. oktobra U okviru Mjeseca knjige u domu Preporoda odrana promocija knjige S Bonjacima u Turskoj autora Fikreta Fazlagia. Promotori su bili: Besim Spahi, bivi ambasador BiH u Turskoj, knjievnica Sejida ehaji i Midhat Kasap, urednik izdanja, a moderator Faruk Kadri. 19. oktobra U domu Preporoda, povodom Mjeseca knjige, odrana je i promocija poetske zbirke Pasje doba, autora Taiba Spahia. Promotori su bili: eljko Grahovac, knjievni kritiar, Sejida ehaji, knjievnica, Taib Spahi. Midhat Kasap je bio moderator, a stihove iz autorove nove zbirke poezije kazivao je poznati zeniki glumac Haris Burina, dok je muziar Haris Avdagi izveo nekoliko pjesama koje je uglazbio na stihove iz knjige Pasje doba. 20. oktobra U okviru aktivnosti Goethe instituta BiH u domu Preporoda odrana je predstava na njemakom jeziku s nazivom Komadi zida, o temi ruenja Berlinskog zida. Izvoai predstave su bili mladi glumci, uenici sedam kola iz Bosne i Hercegovine, meu kojima uenici iz dvije zenike kole. Organizatori su bili Opa gimnazija Zenica i BZK Preporod. 30./31. septembra lanice Likovnog kruga Preporoda, Mediha Selman i Amna Sofi, uestvovale u radu Likovne kolonije u Zvorniku koju je organizovala BZK Preporod iz ovog grada. Kolonija je organizovana u znak sjeanja na rahmetli Mehmeda Dihia, akademskog slikara, iji su krajolici i slike trajni zapisi rodnog Podrinja. Kao gost Likovne kolonije bila je Indijka Gita Taneja, koja inae prati i uestvuje u svim dogaanjima u okviru zenikog Preporoda. 19. novembra Odrana sjednica Organizacionog tima 14. Bajramskog malonogometnog turnira zenikih mahala na kojem su utvreni termini odravanja turnira, rokovi za prijave ekipa i datum izvlaenja parova po grupama. 15. novembra U domu Preporoda odran djeiji Bajramski program u izvoenju djece iz zenikog obdanita Sindibad. 16. novembra U domu Preporoda prireen tradicionalni prijem povodom Kurban-bajrama za zvanice iz javnog i kulturnog ivota grada i ZE-DO kantona, te predstavnike svih vjerskih konfesija.
532 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

17. novembra Povodom Kurban bajrama, na poziv BZK Preporod Tesli, odran Bajramski koncert u Centru za kulturu Tesli. U jednosatnom programu teslikoj publici su se predstavili hor i muziki ansambl Preporoda. Nastupali su i vokalni solisti: Avdo ehi, enis Terzi, Ajna Hasanbegovi, Irfan Durmi, Amela anar, Lemana Isakovi, Alija ehi i ejma Terzi. Vrijedno je istai nastup devetogodinje lanice BZK Preporod Tesli Aje Huseinbai koja je izvela prigodnu ilahiju. Voditelj programa bila je Nejira Serdarevi, muziki saradnik prof. Nedim Tali, a scenarij i reiju programa potpisuje Faruk Kadri. Prema kazivanju naih domaina, interesantno je spomenuti da je ovo bila prva javna bajramska kulturna manifestacija odrana u gradu Tesliu nakon Drugog svjetskog rata. 17. 21. novembra Odran 14. bajramski malonogometni turnir zenikih mahala. Na ovogodinjem turniru uestvovale su 54 ekipe sa 529 uesnika, to je rekordan broj svih dosadanjih turnira. Prvo mjesto pripalo je ekipi Goradanska 84, drugo ekipi Kamberovia ikma, tree mjesto osvojila je ekipa Sarajevska 36, a etvrta je bila ekipa Stara arija. U revijalnoj utakmici humanitarnog karaktera nastupile su ekipe pionira NK elik i NK Rudar, a odrana je u svrhu prikupljanja priloga za lijeenje naeg sugraanina Kenana Kremia. 24. novembra Povodom obiljeavanja Dana dravnosti Bosne i Hercegovine u domu Preporoda odrana tribina o temi: Dravno pravni kontinuitet BiH u svjetlu ZAVNOBIH-a. Predava je bio prof. Hikmet Krkali, a moderator programa Faruk Kadri. U periodu od 25. do 29. novembra, na poziv Bosanskog kulturnog drutva demat merikon iz vicarske, BZK Preporod je gostovalo u vicarskoj s pozorinom predstavom Bonjaka svadba u izvedbi dramske sekcije, a u reiji efike Korkut-unje. Takoer, prikazan je i amaterski film Jedna si, mati mila Elmedina Biia, studenta Pedagokog fakulteta iz Zenice. Program je organizovan povodom 25. novembra Dana dravnosti BiH, a odran je u savremenoj dvorani Mehrzweckgebude u mjestu Wangen u prisustvu oko 500 posjetilaca. 5. decembra BZK Preporod s predstavila u Sarajevu s djeijim runim radovima u okviru manifestacije Praznini bazar. Radi se o humanitarnom programu koji organizuje Internacionalni klub ena Sarajevo (ICWS) s ciljem da se promovira prijateljstvo i zajednika pomo za ene svih nacionalnosti. Organizaciju ICWS ine uglavnom ene ambasadora i stranih ataea u naoj zemlji. Od prikupljenog novca na bazaru Humanitarni odbor kluba dodijelit e sredstava u humanitarne svrhe odreenim udruenjima i organizacija. 7. decembra Povodom nove hidretske 1432. godine u organizaciji demata Sejmen i BZK Preporod, u prepunoj velikoj sali doma Preporoda odran je prigodan program. U programu su uestvovali polaznici mektebske nastave ovog zenikog demata kao i lanovi hora Preporoda, koji su se predstavili s ilahijama i prigodnom recitacijama.
Godinjak 2010 / 533
4/20/11 1:16 PM

16. decembra U organizaciji Ope biblioteke Zenica i BZK Preporod odrana je promocija romana Niko nas nije pitao... Abibe Bibe Vukovi. Promotori su bili eljko Grahovac, knjievni kritiar i recenzent knjige, Majda Hadizulfi, prof. bosanskog jezika i knjievnosti iz Maglaja, Faruk Kadri, sekretar BZK Preporod i autorica. 20. decembra KUD eljezara Zenica u domu Preporoda odralo je godinji koncert Duvakog orkestra koji vai kao najstariji muziki ansambl u gradu. BZK Preporod je bila partner u organizaciji ovog koncerta. 25. decembra U okviru projekta To su moja djeija prava, kojeg je nosilac Forum graana Zenice, a partner BZK Preporod, odrana djeija radionica. Radionica je okupila 27 uesnika, djece uzrasta od devet do 13 godina. Tokom radionice, kojom je rukovodila Alma Islambegovi, akademska slikarka, djeca su crtala radove u razliiti tehnikama o temi djeijih prava. 26. decembra U Bosanskom narodnom pozoritu odran novogodinji koncert Neki novi klinci u izvoenju orkestra Tribute Balaevi Zenica, a pod vodstvom prof. Nedima Talia, lana Preporoda. 26. decembra U okviru Boinog malonogometnog turnira u dvorani Bilmie odigrana revijalna utakmica izmeu ekipa SPKD Prosvjeta i BZK Preporod Zenica. Organizator turnira bilo je HKD Napredak. 28. decembra lanovi sekcija Preporoda priredili godinje druenje uz spontani kulturno-zabavni program. 21. decembra i u nastavku 28. decembra odrana 12. sjednica Upravnog odbora. Na sjednici su razmatrani i usvojeni: izvjetaj o realizaciji programskih aktivnosti izmeu dvije sjednice; izvjetaj o odravanju 4. internacionalnog omladinskog festivala ilahija i kasida; izvjetaj o ueu na Prvom omladinskom internacionalnom festivalu folklora u Ankari; izvjetaj o organizaciji 14. bajramskog malonogometnog turnira zenikih mahala; izvjetaj o gostovanju u vicarskoj. Takoer, na sjednici je usvojen i Program rada BZK Preporod za 2011. godinu Predsjednica Amna Sofi
534 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo ZOD TK U toku 2010. godine BZK Preporod, Zajednica opinskih drutava Tuzlanskog kantona ostvarila je raznovrsne aktivnosti u skladu s Programom rada koji se zasniva na osnovnim programskim zadacima i ciljevima BZK Preporod ZOD TK usklaenim s osnovnim zadacima Zajednice utvrenih Statutom. Promocije Predsjednica BZK Preporod, Zajednice opinskih drutava uestvovala je u otvaranju izlobe slika autora Mahmuta Latifia, koja je odrana u BZK Preporod, Opinskom drutvu u Gradacu. BZK Preporod, Opinsko drutvo Graanica, organiziralo je promociju knjige Semberija u stihu i srcu autora Jusufa Trbia i roman Izjava autora Zlatka Dukia, gdje je, takoer, uestvovala i predsjednica BZK Preporod ZOD TK. Sjednica Izvrnog odbora i Savjeta ZOD TK 28. januara 2010. godine 1. marta 2010. godine, sveano obiljeen Dan nezavisnosti i odrana redovna sjednica IO i Savjeta, 8. juna 2010. godine 27. oktobra 2010. godine 25. novembra 2010. godine odrana Sveana sjednica u povodu Dana dravnosti Kontakti i saradnja Predsjednica i dopredsjednik su prisustvovali manifestacijama opinskih drutava u 2010. godini: Meunarodna smotra folklora odrana u Doboj Istoku Likovna kolonija odrana u Tuzli Likovna kolonija odrana u ivinicama Izloba slika odrana u Gradacu Dani Djevojake peine u Kladnju Promocija knjige Semberija u stihu i srcu, autora Jusufa Trbia i romana Izjava autora Zlatka Dukia odrana u Graanici Pjesniko vee odrano u Srebreniku Susreti opinskih drutava u Zvorniku o organizaciji Matinog odbora Sarajevo
Godinjak 2010 / 535
4/20/11 1:16 PM

Kulturno-historijske manifestacije Meunarodna nauna konferencija Migracije na prostoru jugoistone Evrope (I dio) Postavljena Spomen-ploa ene rtve rata 11. novembra 2010. godine Odrana tribina ene rtve rata i izloba Srebrenica da se ne zaboravi 31. decembra 2010. Izdavaka djelatnost U okviru tribine Prevencijom do zdravlja, odrano je nekoliko predavanja, koja e biti objavljena u zajednikoj knjizi: Prevencija kardiovaskularne bolesti, autora Mehdina Hadiselimovia, specijaliste kardiovaskularne hirurgije; Ponaanje na javnim kupalitima i utjecaj na zdravlje, autorice mr. sci. Selme Pai, mikrobiologa; Ovisnost o nikotinu, autorice mr. sci. dr. Maida Muli; Spolno prenosive bolesti, autorice dr. Zinete Delibegovi; Zdravstveno obrazovanje mladih intimna higijena, autorice dipl.med sestre Bahrije Hasi; Postraumatski stresni poremeaj, autorice dipl. med. sestre Emine Hujdur. Ostale aktivnosti U 2010. godini u toku mjeseca ramazana u ime BZK Preporod TK, predsjednica ZOD-a je upriliila iftar za lanove Izvrnog odbora i Savjeta. Okvirni programi rada za 2011. godinu opinskih drutava i Zajednice TK sa prijedlogom potrebnih finansijskih sredstava za realizaciju istih. Predsjednica je u obavezi obaviti razgovore s predstavnicima Skuptine TK i Ministarstva finansija, te Ministarstvom za obrazovanje, kulturu i sport u vezi finansiranja BZK Preporod na podruju TK za 2011. godinu. Napominjemo da smo imali jako dobru saradnju s elektronskim i printanim medijima, kao i da smo imali vie puta gostovanje na TV kuama Tuzlanskog kantona Predsjednica Azra Gazibegovi
536 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
BZK Preporod Opinsko drutvo epe U 2010. godini odrali smo nekoliko manifestacija u saradnji s Opinom epe i Islamskom zajednicom u epu: S Opinom epe organizovali smo sljedee manifestacije: Sveana akademija povodom Dana nezavisnosti Sveana akademija povodom Dana Opine Sveana akademija povodom Dana dravnosti S Islamskom zajednicom u epu organizovali smo: Sveanost u povodu Ramazanskog bajrama Sveanost u povodu Kurban-bajrama enski hor je imao svoje aktivnosti tokom itave godine. Svakoga petka u sedmici omoguili smo posjetiocima da posjete Spomen-sobu ehidima, poginulim borcima i civilnim rtvama rata 1992-95 Predsjednik Suvad Hadi
Godinjak 2010 / 537
4/20/11 1:16 PM
Adresar opinskih drutava BZK Preporod
1. Opinsko drutvo Banovii Branilaca Banovia bb Predsjednik: Vehid Kudumovi Tel/Fax: 035/882-154 Mob: 061/737-886 75290 BANOVII 2. Opinsko drutvo Banjaluka Gorana Radulovia Bimbe 7 Predsjednik: Fuad Bali Tel: 051/251-343 78000 BANJALUKA 3. Opinsko drutvo Biha Mali Lug Predsjednik: Smail Klii Mob: 061/479-451 Fax: 037/226-084 adnanklicic@gmail.com 77000 BIHA 4. Opinsko drutvo Bijeljina/Janja Kozaraka 5 Predsjednik: Jusuf Trbi Tel/fax: 055 / 204-258 065 / 787-032 E- mail: preporodbn@yahoo.de 76300 BIJELJINA 5. Opinsko drutvo Bosanska Dubica Kninska 5 Predsjednik: Semir Krivdi Mob: 061/878-548 Sekretar: Saed Murtehai Mob: 06/197-81 bzkpreporod.bosdubica@gmail.com 79240 BOSANSKA DUBICA
6. Opinsko drutvo Bosanska Gradika Partizanska 6 Predsjednik: Ejub Bievi 78400 BOSANSKA GRADIKA 7. Opinsko drutvo Bosanska Krupa Dom kulture Trg Avde uka bb Tel: 037/471-693 77240 BOSANSKA KRUPA 8. Opinsko drutvo Bratunac Predsjednik: Elvir Hodi E-mail: hodzicelvir@yahoo.com BRATUNAC 9. Opinsko drutvo Brko Distrikt BiH Bosne srebrene 16 Predsjednik: azim Suljevi Tel/Fax: 049/214-594 Mob: 061/344-946 E-mail: kultura@teol.net www.preporod-brcko.ba 76100 BRKO Distrikt BiH 10. Opinsko drutvo Breza Alije Izetbegovia bb Predsjednik: Fikret Herco Tel: 032/784-433 Fax: 032/784-596 (O..) Mob: 061/783-260 E-mail: josebreza@gmail.com 71370 BREZA
538 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Adresar opinskih drutava

11. Opinsko drutvo Bugojno Sultan Ahmedova 71 Predsjednik: Muamer Terzi Mob: 062 / 581-676 E-mail: mterzic@bih.net.ba www.bugojno.org /preporod/ 70230 BUGOJNO 12. Opinsko drutvo Busovaa Kaonik-A Predsjednica: Ferida Kari Tel: 030/591-019 Mob: 061 / 361-031 ferida_karic@hotmail.com BUSOVAA 13. Opinsko drutvo Buim 505. Viteke 24 Predsjednik: Sead Emri Tel: 037/419-500 Mob 061/851-369 E-mail: emric.s@bih.net.ba 77245 BUIM 14. Opinsko drutvo Cazin Indire Pjani 27 Predsjednik: Selim Toromanovi 77220 CAZIN 15. Opinsko drutvo eli Alije Izetbegovia 60 /2 Predsjednik: Mersed Tanji Tel: 035/257-479 Mob: 061/665-009 E-mail: mersed.tanjic@humci.net 75246 ELI 16. Opinsko drutvo Doboj Istok Klokotnica b.b. (Zanatski centar) Predsjednik: Ismet Sulji Tel: 035/720-913 Mob: 061/654-702 E-mail:suljicismet9@gmail.com 74270 DOBOJ ISTOK 17. Opinsko drutvo Donji Vakuf 770. Slavne brigade 18 Predsjednik: Kemal olak Tel: 030/205-596 Mob: 061/132-119 kemal.colak@promo.ba 79240 DONJI VAKUF 18. KDB Preporod Dubrovnik Obala pape Ivana Pavla 35 Predsjednik: Izet Spahovi E-mail: izet.spahovic@du.t.com.hr Mob. 095/908-5477 20 000 DUBROVNIK Hrvatska 19. Opinsko drutvo Foa Pamuci bb Predsjednik: Ismet Hotovi Mob: 062 /978-205 73300 FOA 20. Opinsko drutvo Fojnica Numanagia 2 Predsjednik: Salko Hurko 71270 FOJNICA 21. Opinsko drutvo Glamo Radoslije 61 Predsjednica: Nurka Bai Tel: 034/272-541 80220 GLAMO 22. Opinsko drutvo Gorade Ferida Dizdarevia 42 Predsjednik: Nedad Kurtovi Mob: 061/261-580 E-mail: preporodgz@hotmail.com www.preporod-gorazde.co.ba 73000 GORADE
Godinjak 2010 / 539
4/20/11 1:16 PM

23. Opinsko drutvo Gornji Vakuf Mehmed-bega Stoanina bb Predsjednik: Alija Filan Predsjednik: 061 768 818 Tel/fax: 030 / 265 053 E-mail: preporod.gv@gmail.com www.preporod-gv.ba 70240 GORNJI VAKUF 24. Opinsko drutvo Graanica Podrinjska 8 Predsjednica: Refija aji Tel:035/702-070 Mob: 061/305-621 E-mail: refka@mail.com 75320 GRAANICA 25. Opinsko drutvo Gradaac Husein-kapetana Gradaevia 96 Predsjednica: Kadira Abdulahovi Tel/Fax: 035/816-138 E-mail: prep.grd@bih.net.ba 76250 GRADAAC 26. Opinsko drutvo Hadii Hadeli 185 Predsjednica: Zehra Musto Mob: 061/377-100 E-mail: zmustoo@yahoo.com 71240 HADII 27. Opinsko drutvo Ilija Ivana Franje Jukia 1 Predsjednik: Almir Puina Mob: 061/828-838 E-mail: regis@centar.ba www.preporod-ilijas.ba 71380 ILIJA 28. Opinsko drutvo Jablanica Pere Bilia bb Predsjednik: Alija uko Tel: 036/753-333 Mob: 061/227-737 88420 JABLANICA 29. Opinsko drutvo Jajce amia mahala 4 Predsjednik: Dafer Samir Tel: 030/656-137 Mob: 061/701-901 70101 JAJCE 30. Opinsko drutvo Kakanj RMK Kakanj Predsjednik: Nazif Hrusti Tel/Fax: 032/553-971 Mob: 061/477-910 E-mail: hrustic.n@live.com nazif.hr@gmail.com Sekretar: Nevzet Kovaevi Mob: 061/421-983 72240 KAKANJ 31. Opinsko drutvo Kalesija Patriotske lige bb Predsjednik: Nermin Bukvar Tel: 035/631-891 Mob: 061/291-994 E-mail: nerminbukvar@gmail.com 75260 KALESIJA 32. Opinsko drutvo Kiseljak Medlis islamske zajednice i Preporod 4. juli Predsjednik: Munir Muji Tel/Fax: 030/594-005 (Medlis I. Z.-e) Sekretar: Benjamin Muji Mob: 061/349-305 71250 KISELJAK 33. Opinsko drutvo Kladanj Kladanjskih brigada bb Predsjednica: Nevzeta Rustemovi www.preporodkladanj.com.ba Tel/Fax: 035/621-150 Mob: 061/553-473 75280 KLADANJ
540 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

34. Opinsko drutvo Klju Branilaca BiH bb Predsjednik: Ibrahim Kapetanovi Tel/Fax: 037/661-116 79280 KLJU 35. Opinsko drutvo Konjic Varda bb, Narodni univerzitet Predsjednik: Jasmin Mehanoli Tel: 036/735-031 Fax: 036/735-030 Sekretar: Osman ati E-mail: preporodkonjic@yahoo.com Mob: 061/761-018 88400 KONJIC 36. Opinsko drutvo Kotor-Varo Svetozara Miletia 30 Predsjednik: Nerim Abdi 78220 KOTOR VARO 37. Opinsko drutvo Kupres Kralja Tomislava 7 Predsjednik: Safet Pili Mob: 063/349-328 88320 KUPRES 38. Opinsko drutvo Livno Kalajdinica bb Predsjednik: Semir Orta Mob: 063/436-320 Fax: 034/201-830 80101 LIVNO 39. Opinsko drutvo Lukavac Dom kulture 75300 LUKAVAC 40. Opinsko drutvo Modria Hamburka 21 Predsjednik: Husein Huselji Tel: 053/811-472 Mob: 061/187-376 E-mail: drhusejnhuselja@hotmail.com 74480 MODRIA 41. Opinsko drutvo Mostar Mala tepa 3/1 Predsjednik: Damir Sadovi Tel: 036/552/537 Mob: 061/175-270 Sekretar: Kasim Muinovi 061 / 891-139 88000 MOSTAR 42. Opinsko drutvo Novi Travnik Mehmeda Spahe bb Predsjednik: Enver Veletovac Mob: 061/751-566 Tel: 030/525-067 E-mail: e.veletovac@bih.net.ba E-mail: preporod.nt@bih.net.ba 72290 NOVI TRAVNIK 43. Opinsko drutvo Odak Predsjednik: Mujan Duran Tel/Fax: 031/761-029 (Opina) E-mail: mujan.duran@tel.net.ba 76290 ODAK 44. Opinsko drutvo Oraje etrnaesta 5 Predsjednik: Husein Hadispahi Tel: 031/712-400 76270 ORAJE 45. Opinsko drutvo Osmaci Mahala bb-Caparde Predsjednik: Devad Tosunbegovi Mob: 061/178-973 Tel/Fax: 035/480-460 E-mail: bzk.preporod.osmaci@gmail. com 75406 OSMACI 46. Opinsko drutvo Papraaekovii Predsjednik: Sejfudin Ferhatbegovi Mob: 065/201-368 Mob: 066/532-423 75450 PAPRAA-EKOVII
Godinjak 2010 / 541
4/20/11 1:16 PM

47. Opinsko drutvo Prozor-Rama Kralja Tomislava 35 Predsjednik: Almir Muminovi Mob. 061 894 604 E-mail: muminovicalmir@yahoo.com 88440 PROZOR 48. Opinsko drutvo Kozarac Prijedor Predsjednik: Sabiha Turkanovi 79101 PRIJEDOR 49. Opinsko drutvo Sanski Most Banjaluka bb Predsjednik: Amir Tali Tel: 037/684-018; 037/686-452 Mob: 061/137-457 E-mail: amirtalic@yahoo.com 79260 SANSKI MOST 50. Opinsko drutvo Sapna Kovaevii bb Predsjednik: Munir Kahrimanovi Mob: 061/179-816 Fax: 035/597-194 E-mail: preporod.sapna@yahoo.com 75411 SAPNA 51. Opinsko drutvo Split Trg Republike 4/3 Predsjednik: Ibrahim Durakovi 21000 SPLIT Hrvatska 52. Opinsko drutvo Srebrenik Dom kulture Predsjednik: Nermin Tursi Tel/fax 035/643-243 Mob: 061/345-471 E-mail: preporod.srebrenik@bih.net.ba 75350 SREBRENIK 53. Opinsko drutvo Srebrenica Predsjednica: Fija Avdi E-mail: Fija_avdic@hotmail.com preporod.srebrenica@gmail.com Mob: 061/406-530 75430 SREBRENICA 54. Opinsko drutvo Stolac Vlatka Maeka 13a Predsjednik: Mensud Medar Tel/kua: 036/854-029 Mob: 061/935-539 88360 STOLAC 55. Opinsko drutvo Teoak Centar bb Predsjednik: Munever Duzdanovi E-mail: preporod_teocak@hotmail.com www.preporod.teocak.ba Tel: 035/755-001 75414 TEOAK 56. Opinsko drutvo Tesli Krajika bb Predsjednik: Elvedin Huseinbai Tel./Fax.: 053/430-510 74270 TESLI 57. Opinsko drutvo Tomislavgrad Tabanica bb Predsjednik: Senad Dankovi Tel: 063/344-665 80240 TOMISLAVGRAD 58. Opinsko drutvo Travnik Bosanska 119 Predsjednica: Amra Loli Tel: 030/541-092 Mob: 061/340-458 E-mail: lolic@bih.net.ba divan@bih.net.ba www.preporodtravnik.ba 72240 TRAVNIK
542 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

59. Opinsko drutvo Tuzla Turalibegova 20/2 Predsjednica: Jasna Hadiselimovi Tel: 035/257-479 fax: 274-224 Mob: 061/632-082 www.preporod-tuzla.com 75000 TUZLA 60. Opinsko drutvo Velika Kladua Mahmuta Zulia 29 Predsjednik: Eref Hodi Tel: 063/710-709 77230 VELIKA KLADUA 61. Opinsko drutvo Visoko Jalija 29 Predsjednik: Najrudin Zili Tel/Fax: 032/736-267 71300 VISOKO 62. Opinsko drutvo Vitez OD Behar Predsjednik: Fejzulah Beo Tel/Fax: 030/521-007 bzkpreporodvitez@yahoo.com Stari Vitez 72250 VITEZ 63. Opinsko drutvo Vlasenica Svetosavska 84 Predsjednik: Sakib Zubovi Tel: 056/733-096 Mob: 061/135-206 sakibzubovic@hotmail.com 75440 VLASENICA 64. Opinsko drutvo Vogoa Joanika 66 Predsjednik: Selman Selhanovi Tel: 432-235 71320 VOGOA 65. KDBH Preporod Zagreb Ilica 35 Predsjednik: Senad Nani Tel/Fax: 00385 (0)1483-3635 kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr www. kdbhpreporod.hr 10 000 ZAGREB Hrvatska 66. Zajednica Opinskih drutava Bosansko-Podrinjskog kantona Ferida Dizdarevia 42 73000 GORADE 67. Zajednica Opinskih drutava Tuzlanskog kantona Turalibegova 20/2 Predsjednica: Azra Gazibegovi Mob: 061/859-325 Tel: 035/258-133; 035/257-479; Fax: 035/274-224 75000 TUZLA 68. Opinsko drutvo Zavidovii Lamela 1 Predsjednik: Samir Hasii Tel: 032/866-881 Mob:061/754-572 E-mail: samky_has@hotmail.com Sekretar: Kazafer Alii Mob: 061/189-361 72220 ZAVIDOVII 69. Opinsko drutvo Zenica Ulica Armije R BiH 1 Predsjednica: Amna Sofi Mob: 061/754-450 Tel: 032/463-291 Fax: 032/401-718 E-mail: amnas@bih.net.ba www.preporodzenica.weebly.com 72000 ZENICA
Godinjak 2010 / 543
4/20/11 1:16 PM

70. Opinsko drutvo Zvornik Svetog Save bb Predsjednik: Amer Redi Mob: 061/731-373 E-mail: preporod@gmail.com www.bosnjaci-zv.org 56000 ZVORNIK 71. Opinsko drutvo epe Sarajevska bb Predsjednik: Suvad Hadi Tel/Fax: 032/881-282 Mob: 061/692-450 E-mail: suvad 1969@yahoo.com www.preporod.info 72230 EPE 72. Opinsko drutvo ivinice Alije Izetbegovia 52 Predsjednik: Sakib Alji Tel.(kuni): 035/774-933 Mob: 062/ 976-308 E-mail: asakib@tk.kim.ba IVINICE 75270
544 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
BONJAKI MERHUMI (2010)
4/20/11 1:16 PM
4/20/11 1:16 PM
UDK 929 (497.6=163.43*)
Sudionici nae povijesti umrli u 2010. godini
Isma Kamberovi BZK Preporod, Sarajevo
U 2010. godini umrlo je 19 istaknutih Bonjaka, koji su u ovom radu biografsko-bibliografski obraeni. U naslijee su nam ostavili djela iz ekonomije, historije, geologije, brodogradnje, mainstva, novinarstva, pedagogije, knjievnosti, medicine, orijentalistike, filozofije, jezika, muzike i bibliotekarstva. Ovaj rad podsjea na ivote i djela ovih istaknutih strunjaka. Kljune rijei: Bonjaci, Meho Bai, Ilijas Bonjovi, Safet ii, Rasim Deli, Sead Fetahagi, Ismet Hadiahmetovi, Iljas Hadibegovi, Naim Kadi, Fahrudin Kalender, Deo Mei, Osman Mufti, Alija Nuhbegovi, Omer Pobri, Jaar Redepagi, Safet Smajki, Emir akovi, Arif Tanovi, Ilijas Tanovi, Salih Trako
S
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
mjenjuju se ivot i smrt, dunjaluki svijet napustilo je devetnaest strunjaka, istaknutih Bonjaka. U naslijee su nam ostavili svoja ivotna djela iz sljedeih oblasti: ekonomije, demografije, historije, geologije, brodogradnje, mainstva, novinarstva, pedagogije, knjievnosti, medicine, orijentalistike, filozofije, jezika, muzike i bibliotekarstva. Kau da vjernici vjeruju da smrt unitava tijelo i oslobaa duh, a umjetnici vjeruju da smrt unitava linost, a oslobaa djelo. Kako god bilo, mi emo na sljedeim stranicama biografsko-bibliografski obraditi 19 znaajnih Bonjaka koji su umrli u 2010. godini:
Bai, Meho Bonjovi, Ilijas ii, Safet Deli, Rasim Fetahagi, Sead Hadiahmetovi, Ismet Hadibegovi, Iljas
Godinjak 2010 / 547
4/20/11 1:16 PM
Sudionici nae povijesti

8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Kadi, Naim Kalender, Fahrudin Mei, Deo Mufti, Osman Nuhbegovi, Alija Pobri, Omer Redepagi, Jaar Smajki, Safet akovi, Emir Tanovi, Arif Tanovi, Ilijas Trako, Salih
BAI, Meho (1946-2010) Redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. Meho Bai, roen je 1. 9. 1946. godine u Domanoviima kod apljine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1969. godine. Zvanje magistra stekao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu s temom Makroekonomska analiza investicija u Bosni i Hercegovini 1977. godine. Doktorsku disertaciju Investicije kao faktor privrednog razvoja Bosne i Hercegovine odbranio je 1983. godine na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Nakon odbrane doktorata, ukljuuje se u politiku, gdje provodi najvei dio svoje karijere, obavljajui poslove rukovoditelja Sektora za drutveno-ekonomske odnose u Predsjednitvu Centralnog komiteta Saveza komunista BiH, u periodu od 1986. do 1990. godine. Bio je politiki aktivan kao lan Predsjednitva Saveza komunista Bosne i Hercegovine, a kasnije i lan Predsjednitva Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. Kao ekonomist bio je lan Ekonomskog savjeta Federacije BiH, lan Predsjednitva Drutva ekonomista BiH, te lan redakcija nekoliko asopisa za ekonomiju. Na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu predavao je predmet Ekonomska teorija i politika. Uestvovao je na mnogim strunim seminarima i konferencijama u zemlji i inozemstvu. Objavio je niz strunih lanaka iz ekonomije, uradio je nekoliko naunoistraivakih projekata pri Ekonomskom institutu, te objavio sljedee knjige: Investicije i privredni razvoj Bosne i Hercegovine, Sarajevo: FEB, 1984.; BH ekonomija u klinikoj smrti, Teanj: Planjax, 1998.; Ekonomija javnog sektora, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2004.; Osnove ekonomije: knjiga za svakoga (s Esadom Vilogorcem), Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2008. Dobitnik je Ordena rada sa srebrenim vijencem. Umro je 12. 2. 2010. godine u 64. godini ivota u Sarajevu.
548 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

BONJOVI, Ilijas (1922-2010) Profesor Ekonomskog fakulteta, demograf, Ilijas Bonjovi, roen je 9. 3. 1922. godine u Novom Pazaru. Obavljao je poslove rukovodioca Odjeljenja za naunoistraivaki rad na Ekonomskom institutu, gdje je proveo najvei dio svoje karijere, a bio je i direktor instituta. Doktorsku disertaciju Preobraaj ekonomske strukture radne snage i stanovnitva Bosne i Hercegovine odbranio je 1964. godine na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Profesor na Ekonomskom fakultetu bio je od 1978. do 1992. godine, za predmete: Politika ekonomija, Stanovnitvo i ekonomski razvoj i Demografija i demografska politika. Bavio se pitanjima stanovnitva, nataliteta, mortaliteta, zaposlenosti, migracija, tranzicije, regionalizacije, privrednog i tehnolokog razvoja i ekonomije. Rezultate svojih istraivanja objavio je u sljedeim knjigama: Preobraaj ekonomske strukture radne snage i stanovnitva Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Ekonomski institut, 1966.; Tercijarne djelatnosti na nedovoljno razvijenom podruju, Sarajevo: Republiki zavod za zapoljavanje, 1971.; Razvoj i zaposlenost: razvoj i politika zaposlenosti u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Svjetlost, 1980.; Produktivno zapoljavanje i politika stabilizacije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Ekonomski institut, 1989.; Demografska crna jama: nova zamka industrijskog drutva, Sarajevo: Veselin Maslea, 1990. Bio je lan Savjeta BZK Preporod i Meunarodnog foruma Bosna. Dobitnik je Ordena rada sa zlatnim vijencem Umro je 22. 10. 2010. u 88. godini ivota u Sarajevu. II, Safet (1930-2010) Profesor Rudarsko-geoloko graevinskog fakulteta u Tuzli, Safet ii, roen je 13. 11. 1930. godine u Prijepolju. Diplomirao je na Prirodno-matematikom fakultetu, na Odsjeku za geologiju u Beogradu 1953. godine. Bio je profesor u srednjoj koli u Prijepolju, zatim se zaposlio u Preduzeu za istraivanje i proizvodnju uglja, barita i eljeznih ruda u Pljevljima. Godine 1957. preao je u Upravu za slijeganje terena u Tuzli, gdje je radio kao geolog. Nakon tri godine, primljen je u preduzee Geoistrage u Sarajevu. Doktorsku disertaciju Geoloki sastav i tektonika sjeveroistonog dijela planine Majevice s naroitim osvrtom na geoloko-ekonomski znaaj i leita mrkog uglja, odbranio je na Prirodno-matematikom fakultetu u Beogradu 1964. godine. Postao je savjetnik za poslove proizvodnje i prerade uglja i geolokih istraivanja u Bosni i Hercegovini u Republikom zavodu za privredno planiranje i ekonomska istraivanja 1963. godine. Nakon est godina rada na tom radnom mjestu, preao je u Institut za rudarska i hemijsko-tehnoloka istraivanja Tuzla, na mjesto upravnika Zavoda za rudarstvo Sarajevo. Nakon dvije godine (1971), prelazi u Privrednu komoru BiH, gdje Godinjak 2010 / 549
4/20/11 1:16 PM

je obavljao poslove sekretara strune slube za energetiku, nemetale i hemijsku industriju. Konano 1973. godine postaje direktor preduzea Geoinenjering, i tu funkciju obavlja pet godina. Godine 1978. prelazi u Republiki sekretarijat za privredu, gdje je ostao do odlaska u penziju 1990. godine. Godine 1976. izabran je u zvanje redovnog profesora, po pozivu, za predmet Ekonomska geologija, na Rudarsko-geolokom fakultetu u Tuzli, gdje je odravao nastavu od 1977. do 1990. godine. Zvanje profesora emeritusa dodijeljeno mu je 1992. godine. Ratne godine proveo je u okupiranoj Grbavici, od 1992. do februara 1995. kada je razmijenjen, nakon ega je otiao u Ameriku, ali se nakon godine dana ponovo vratio u Sarajevo. Objavio je oko 200 strunih i naunih radova iz oblasti geologije. Autor je sljedeih publikacija: Geoloki sastav i tektonika sjeveroistonog dijela planine Majevice a naroitim osvrtom na geoloko-ekonomski znaaj leita mrkog uglja, Sarajevo: Geoloki zavod, 1964.; Energetske mineralne sirovine i njihov znaaj za razvoj savremenog drutva i meunarodne odnose, Sarajevo: Geoinenjering, 1979.; Geologija Bosne i Hercegovine. Knj. 2. Mazozejske periode (s M. Mojieviem i J. Papeom), Sarajevo: Geoinenjering, 1984.; Geotermalna energija Bosne i Hercegovine (s Nevenom Mioiem), Sarajevo: Geoinenjering, 1986.; Ekonomska geologija. Knj. 2, Ekonomska geologija energetskih mineralnih sirovina (s Rejhanom Dervievi), Sarajevo: Tuzla, Ars Grafika, 2007.; Geoloki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Earth Sience Institutte, 2002.; Ekonomska geologija. Knj. 3. Vrjednovanje leita i rezervi mineralnih sirovina (s Rejhanom Dervievi), Tuzla: Ars grafika, 2008. Dobitnik je Ordena rada sa zlatnim vijencem, Ordena zasluga za narod sa srebrenim zracima, i Dvadesetsedmojulske nagrade BiH. Umro je 22. 11. 2010. godine u 80. godini ivota. DELI, Rasim (1949-2010) Ratni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine, Rasim Deli, roen je 4. 2. 1949. godine u eliu. Zavrio je Vojnu akademiju kopnene vojske 1971. godine. Zatim Visoku vojno-politiku kolu JNA 1978. godine. Bio je zaposlen u bivoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), gdje je obavljao poslove naelnika, komandira i komandanta. Napustio je JNA 13. aprila 1992. godine s inom potpukovnika. Za komandanta Armije RBiH imenovan je 8. juna 1993. godine, i tu funkciju obavljao je do kraja rata. Nakon rata imenovan je komandantom Zajednike komande Vojske FBiH. Penzioniran je 2000. godine, nakon ega se posvetio izradi doktorske disertacije Nastanak, razvoj i uloga Armije Republike Bosne i Hercegovine u odbrani Bosne i Hercegovine, koju je odbranio 2002. godine na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu. Godine 2005. dobrovoljno se predao Hakom tribunalu, gdje je tokom suenja proveo tri godine. Sud ga je ne550 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

pravomono osudio na tri godine zatvora, zbog toga to je nije sprijeio okrutne mudahedinske postupke nad pripadnicima Vojske RS u Livadama i Kamenici 1995. godine. Na takvu odluku suda uloena je alba Odbrane, a odgovor na tu albu, naalost, Deli nije doekao. Potrudio se da iza sebe ostavi autentine knjige o odbrani Bosne i Hercegovine od agresije 1992-1995, te je objavio sljedee publikacije: Armija klju mira, Sarajevo: Press centar Armije RBiH, 1994.; Bosna je ovdje, Sarajevo: Press centar Armije RBiH, 1995.; Vojni aspekti mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 1996.; ast je braniti Bosnu: Bosna se brani znanjem i srcem, Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 2001-2004. u tri knjige; Lice i nalije rata, Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 2005.; Armija Republike Bosne i Hercegovine: nastanak, razvoj i odbrana zemlje, Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 2007. u dvije knjige; 101 ratna pria, Sarajevo: Udruenje za zatitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, 2009. Umro je 19. 4. 2010. godine u 61. godini ivota u Sarajevu.
FETAHAGI, Sead (1935-2010) Knjievnik Sead Fetahagi, roen je 23. 12. 1935. godine u epu. Gimnaziju je zavrio u Sarajevu. Studirao je na Odsjeku za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je zaposlen u Sutjeska filmu, zatim je bio urednik lista Front koji je izlazio u Beogradu. Nakon preseljenja u Sarajevo, radio je kao scenarist na RTV Sarajevo. Bio je saradnik sljedeih listova i novina: Omladinske rijei, Mlade kulture, Osloboenja , Odjeka, Naih dana, ivota, Puteva, Revije slobodne misli 99, sedminika Slobodna Bosna i dr. Okuao se u pisanju pria, romana, radijskih i televizijskih drama, pozorinih kritika, a poznate su i njegove kritiarske kolumne, koje je objavljivao u nekoliko listova. Njegovi tekstovi su prepoznatljivi po humoru, duhovitosti, satiri i kritici drutva i vlasti, one prije rata, ratne i poratne. Knjievni kritiari Demaludin Ali, Ivan Fogl, Vuk Krnjevi, Nazif Kusturica, Juraj Martinovi, Luka Pavlovi, Enver Kazaz i dr. visoko su rangirali knjievno djelo Seada Fetahagia, smatrajui neka njegova djela prekretnikim i utemeljiteljskim proznim modelima u bosanskohercegovakoj knjievnosti. Sead Fetahagi je predstavnik modernistikog i egzistencijalistikog pravca u naoj knjievnosti. Objavio je sljedee knjige: etvrtak poslije petka, Sarajevo: Svjetlost, 1960.; Go ovjek na krenjaku, Sarajevo: Svjetlost, 1969.; Drugo kraljevstvo smrti, Banjaluka: Glas, 1989.; Velika rasprodaja: komedija, Sarajevo: Poslovna zajednica profesionalnih pozorita Bosne i Hercegovine, 1990.; Pripovijetke, Sarajevo: Svjetlost, 1984/1985., (Savremena knjievnost naroda i narodnosti u 50 knjiga; Godinjak 2010 / 551
4/20/11 1:16 PM

knj. 35), Kako je poelo, Ljubljana: Vodnikova domaija, Kulturni vikend djece iz BiH, 1996.; Poljubi pa ostavi, Sarajevo: Bosanska knjiga, 1996.; Jednog dana jedna ena negdje, Sarajevo: Omnibus, 2001.; Iz pozadine, Sarajevo: Krug 99, 2000.; Novele; Drame, Sarajevo: Bonjaka zajednica kulture Preporod, 2005. (Edicija Bonjaka knjievnost u 100 knjiga; knj. 73). Jedan je od osnivaa Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, lan Drutva pisaca Bosne i Hercegovine i PEN centra. Umro je 28. 12. 2010. godine u 75. godini ivota u Sarajevu. HADIAHMETOVI, Ismet (1953-2010) Novinar, knjievnik i nekadanji sekretar Preporoda u Zenici, Ismet Hadiahmetovi, roen je 1. 5. 1953. godine u Viegradu. Diplomirao je na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu. Novinarskim poslom poeo se baviti u listu zenike firme Zening, zatim slijede listovi: El-Liva, Naa rije, Patriotski list, Znak Bosne i Novi horizonti. Poetkom agresije na Bosnu i Hercegovinu prikljuuje se Sedmoj muslimanskoj vitekoj brigadi, gdje je obavljao poslove naelnika Informativne slube i glavnog urednika lista El-liva, koji je izlazio u izdanju Sedme muslimanske brigade. Zanimljivo je da je veoma esto mijenjao radna mjesta. Bio je naelnik Informativne slube 3. korpusa i glavni urednik Patriotskog lista (1995), onda je radio u listu Naa rije (1996), a 1997. godine postao je ef Informativne slube Opine Zenica. ini se da je njegov dolazak u BZK Preporod u Zenici, gdje je obavljao funkciju sekretara i glavnog urednika lista Znak Bosne, djelovao veoma umirujue na njegovu duu. Pisao je prie, romane i pjesme. Izgleda da je Preporod bio Hadiahmetovieva sudbina, jer su sve njegove knjige koje je objavio izale s Preporodovim peatom. U Preporodu je radio od 1998. do 2006. godine, kada je otiao u mirovinu. Objavio je sljedee knjige: Zbirku pria Svjetlo duom sanjano, Zenica: BZK Preporod, 1999.; Nee biti tama, Zenica: BZK Preporod, 2001.; roman Iza perde, Zenica: BZK Preporod, 2004.; Hronikum Vejsila Ostrokog, Zenica: BZK Preporod, 2004.; zbirku pjesama Drvlje i kamenje, Zenica: BZK Preporod, 2007. Dobitnik je nekoliko nagrada na razliitim konkursima: Druga nagrada Osloboenja na Konkursu za studente (1975); Prva nagrada na Konkursu za najbolju ratnu novinarsku priu (1997); Druga nagrada na Konkursu Osloboenja za priu (2003); Zbog bolesti povukao se na svoje imanje, gdje se posvetio iskljuivo itanju i pisanju. Umro je 10. 3. 2010. u 57. godini ivota u Pazariu kod Sarajeva.
552 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

HADIBEGOVI, Iljas (1938-2010) Redovni profesor Filozofskog fakulteta, historiar, Iljas Hadibegovi, roen je 27. 7. 1938. godine u Crniu kod Bugojna. Nakon zavrenog osnovnog i srednjeg obrazovanja, upisao je Filozofski fakultet u Sarajevu, gdje je diplomirao 1963. godine. Njegova nauna karijera imala je jedan prirodni redoslijed koji se i oekuje od nekog ko se sav posveti nauci i univerzitetskom radu. Nakon diplomiranja, zaposlio se 1964. godine u Institutu za istoriju radnikog pokreta u Sarajevu. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1967. godine s temom Poeci radnikih pokreta u Bosni i Hercegovini do majskih trajkova 1906. godine. Godine 1970. izabran je za asistenta na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za istoriju. Doktorsku disertaciju Postanak radnike klase u Bosni i Hercegovini i njen razvoj do 1914. godine odbranio je 1977. godine. Nakon odbrane doktorske teze, izabran je u zvanje docenta 1978. godine, vanredni profesor postaje 1981., a redovni 1987. godine. Uporedo s profesorskim poslom na Filozofskom fakultetu, obavljao je i funkciju direktora Instituta za istoriju, u periodu od 1987. do 1990. godine. Teme njegovog istraivanja bile su iz historije radnike klase, radnikog pokreta, bosanskohercegovakih gradova u austrougarskom periodu, odnosno ekonomske i socijalne historije, koje je objavio u sljedeim knjigama: Postanak radnike klase u Bosni i Hercegovini i njen razvoj do 1914. godine, Sarajevo: Svjetlost, 1980.; Bosanskohercegovaki gradovi na razmeu 19. i 20. stoljea, Sarajevo: Osloboenje, 1991.; Bosanskohercegovaki gradovi na razmeu 19. i 20. stoljea, Sarajevo: Institut za istoriju, 2004. (drugo izdanje). Objavio je vie od 100 naunih i strunih radova u razliitim asopisima, zbornicima i drugim publikacijama. Uestvovao je na brojnim naunim skupovima i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu, a referate s tih skupova objavio je u sljedeim zbornicima radova: Poeci socijalistike tampe na Balkanu: meunarodni nauni skup posveen stogodinjici izlaska Radenika, Beograd: Jugoslovenski institut za novinarstvo, 1974.; Meunarodni nauni skup posveen 100-godinjici ustanaka u Bosni i Hercegovini, drugim balkanskim zemljama i istonoj krizi 1875-1878, Sarajevo: ANUBiH, 1977.; Iseljenitvo naroda i narodnosti Jugoslavije i njegove uzajamne veze s domovinom: zbornik, Zagreb: Zavod za migracije i narodnosti, 1978.; Savjetovanje o istoriografiji Bosne i Hercegovine (1945-1982), Sarajevo: ANUBiH, 1983.; Migracije i Bosna i Hercegovina, Sarajevo: Institut za istoriju, 1990.; Zbornik radova posveen 75. godinjici ivota akademika Envera Redia, Sarajevo: ANUBiH, 1990.; Okrugli sto Nauno djelo Nedima Filipovia, Sarajevo: ANUBiH, 2000.; Historiografija u Bosni i Hercegovini od 1990. do 2003. godine, Sarajevo: Friedrich Nauman Stiftung, 2003. i dr. Bio je lan redakcija sljedeih asopisa: Godinjaka Drutva istoriara BiH, Glasnika arhiva i Drutva arhivskih radnika BiH, Hercegovina, Naa kola, te glavni urednik asopisa Opredjeljenja i Prilozi Instituta za istoriju. Godinjak 2010 / 553
4/20/11 1:16 PM

Dobitnik je Nagrade Veselin Maslea za knjigu Postanak radnike klase u Bosni i Hercegovini i njen razvoj do 1914. godine (1980) i Plakete Grada Sarajeva (1985). Umro je 10. 2. 2010. godine u 72. godini ivota, a ukopan je na mezarju u Crniu kod Bugojna. KADI, Naim (1940-2010) Neurohirurg, doc. dr. Naim Kadi, roen je 19. 3. 1940. godine u Sarajevu. Osnovno i srednje obrazovanje zavrio je u rodnom gradu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sarajevu 1965. godine. Primljen je u stalni radni odnos na Hirurku kliniku 1969. godine, gdje je specijalizirao opu hirugiju. Zatim je specijalizirao neurohirugiju na Neurohirukoj klinici Rebro u Zagrebu. Bio je ef Odjeljenja za neurovaskularnu hirurgiju Neurohiruke klinike u Sarajevu (1980). Osnovao je laboratorij za eksperimentalnu neurohirurgiju, uveo niz novih operativnih metoda za lijeenje odreenih neurohirurkih oboljenja. Kao hirurg i neurohirurg, proveo je godinu u bolnici Zawia u Libiji, zatim je boravio u Kuvajtu kao ekspert za mikrovaskularnu neurohirugiju Neurohirukog odjeljenja Bolnice Ibn Sina od 1983. do 1986. godine. Obavljao je funkciju generalnog direktora Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu u ratnim godinama od 1992. do 1993. godine. Doktorsku disertaciju Evaluacija upotrebe ultrazvuka u operativnom lijeenju glioma mozga odbranio je 1994. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Funkciju ambasadora Bosne i Hercegovine u Kuvajtu obavljao je od 1994. do 2000. godine. Nakon povratka s ambasadorske funkcije, radio je na Neurohirukoj klinici u svojstvu docenta. Penzioniran je 2005. godine. Jedan je od osnivaa Stranke demokratske akcije, zastupnik Skuptine RBiH, predsjednik Kluba zastupnika SDA. Naune i strune radove objavio je u medicinskim asopisima, zbornicima i drugim publikacijama. Umro je 16. 11. 2010. u 70. godini ivota, a pokopan je na mezarju Vrbanjua. KALENDER, Fahrudin (1937-2010) Doktor bibliotekih nauka, Fahrudin Kalender, roen je 3. 4. 1937. godine u Livnu. Diplomirao je na Vioj pedagokoj koli u Sarajevu. Svoj prvi uiteljski posao dobio je u Bugojnu, zatim je bio bibliotekar u Djeijoj biblioteci Vlatko Foht u Sarajevu. Godine 1965. zaposlio se u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, gdje je proveo itav svoj radni vijek, na mjestu rukovodioca Slube za unapreivanje bibliotekarstva. Kasnije je uz rad, diplomirao i na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za psihologiju i pedagogiju. Doktorsku 554 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

disertaciju Osnivanje, razvoj i uloga radnikih biblioteka i itaonica u Bosni i Hercegovini do 1914. godine odbranio je 1990. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Dao je znaajan doprinos u prouavanju istorije biblioteka, unapreenju bibliotekarstva, a nakon rata se angairao na obnovi unitenih bibliotekih fondova. Objavio je vie od 50 strunih i naunih radova u asopisima i zbornicima. Autor je sljedeih knjiga: Radnike biblioteke i itaonice u Bosni i Hercegovini do 1914, Sarajevo: Drutvo bibliotekara Bosne i Hercegovine, 1998.; Vodi kroz narodne biblioteke Jugoslavije (koprireiva V. Jokanovi), Beograd: Zajednica jugoslovenskih nacionalnih biblioteka, 1979.; Bibliotekarski leksikon (s V. Jokanoviem, E. Popoviem i M. Stojanoviem), Beograd: Nolit, 1984. Bio je sekretar Drutva bibliotekara Bosne i Hercegovine i urednik asopisa Bibliotekarstvo, U Centru za permanentno obrazovanje bibliotekara BiH bio je angairan od osnivanja Centra 2000-2002. godine kao predava o temi biblioteko poslovanje. Umro je 12. 10. 2010. godine u 74. godini ivota, a ukopan je na mezarju u Livnu. MEI, Deo (1959-2010) Direktor Klinike za hirurgiju u Tuzli, prof. dr. Deo Mei, roen je 29. 11. 1957. godine u Priluku kod ivinica. Osnovnu kolu zavio je u Lukavcu, a srednju medicinsku u Tuzli. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Tuzli 1983. godine, nakon ega se zaposlio na Hirukoj klinici u Tuzli. Magistrirao je 1992. godine, a doktorsku disertaciju odbranio je 1994. na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Struna usavravanja obavio je na klinikama u SAD-u, vedskoj, Francuskoj, Italiji, Turskoj, Austriji i dr. Njegovo ue polje interesovanja su bile sljedee oblasti: laparaskopska hirurgija, stepler hirugija, pankreatikobilijarna i transplantacijska hirugija. Ostalo je zabiljeeno da je dr. Mei predvodio ljekarski tim koji je uradio prvu transplantaciju jetre sa ivog donora. Uestvovao je na brojnim kongresima i naunim skupovima u zemlji i inozemstvu, te objavio vie od 50 strunih i naunih radova. Objavio je knjigu Hirurgija pankreasa, Tuzla: PrintCom, 2008.; koautor je udbenika Onkoloki dijagnostiko terapijski prirunik. Sv. 1, Digestivni sistem, Tuzla : Univerzitetski kliniki centar, 2008; U znak sjeanja na dr. Meia, ustanovljena je nagrada Prof. dr. Deo Mei koja e se dodjeljivati za najbolji struni rad. Bio je lan Kongresa hirurga u SAD-u i lan Amerike hirurke asocijacije. Umro je 20. 10. 2010. godine u 53. godini ivota na VMA u Beogradu.
Godinjak 2010 / 555
4/20/11 1:16 PM

MUFTI, Osman (1934-2010) Redovni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Osman Mufti, roen je 8. 3. 1934. godine u Sarajevu. Srednju kolu zavrio je u Zagrebu, a diplomirao je 1959. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Godine 1963. zaposlio se kao asistent na Fakultetu strojarstva i brodogrdnje, gdje je magistrirao 1969. godine, a doktorsku disertaciju odbranio je 1972. godine na istom fakultetu. Za vanrednog profesora izabran je 1976. godine, a za redovnog 1982. godine. Njegovo nauno interesovanje obuhvatalo je sljedee teme iz tehnikih nauka: dinamika, mehanika, biomehanika, roboti, manipulatori, ergonomija, kontrukcije aviona, sigurnosti dizajna, virtulani trodimenzijski modeli u kompjutorskom okruenju i dr. Predavao je nastavu na jo nekoliko fakulteta: Elektotehnikom, umarskom, Tehnolokom i Fakultetu grafike tehnologije. Bio je veoma angairan u Islamskoj zajednici kao lan Odbora za izgradnju Zagrebake damije i lan Meihata Islamske zajednice Republike Hrvatske. Obavljao je funkciju dekana na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (1990), ministra znanosti i tehnologije (1991), prvi je veleposlanik Republike Hrvatske u Islamskoj Republici Iran (1993-1996). Objavio je oko 200 naunih i strunih radova iz tehnikih nauka u razliitim strunim asopisima i zbornicima. Autor je sljedeih knjiga: Uvod u teoriju mehanizama (s K. Draa), Zagreb: Fakultet strojarstva i brodogradnje, 1974.; Udbenik Mehanika: statika, Zagreb: Tehnika knjiga, 1983.; (objavljen je u nekoliko izdanja); Ekspertni sistemi i njihova primjena u strojarstvu, Zagreb: Savez strojarskih i brodograevnih ininjera i tehniara Hrvatske: Fakultet strojarstva i brodogradnje, 1989.; Osim radova iz tehnikih nauka, bavio se i pisanjem udbenika i istraivanjem izgradnje damija, te je objavio sljedee knjige: Zapisi o gradnjama zagrebakih damija, Zagreb: Eminex, 1997.; Udbenik islamskog vjeronauka: za 5. i 6. razred osnovne kole (s Azizom Hasanoviem), Zagreb: Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, 2001.; Udbenik islamskog vjeronauka: za 5. razred osnovne kole, Zagreb: Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, 2009.; Poslije povratka iz diplomatije iz Irana, bio je inspiriran perzijskim pjesnitvom, te je napisao knjigu Ljubav je, gospodo moja, nebeskog porijekla, Zagreb: Kaj, 1998. Dobitnik je naune nagrade Nikola Tesla (1989) i Krambergerove medalje za antropologiju 1991. godine. Umro je 27. 6. 2010. godine u 76. godini ivota, a pokopan je na zagrebakom groblju Mirogoj.
556 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

NUHBEGOVI, Alija (1921-2010) Novinar Alija Nuhbegovi, roen je 28. 6. 1921. godine u Konjicu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu. Nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine, u periodu gradnje i obnove zemlje, pristupilo se osnivanju Radio Sarajeva, iji je prvi urednik bio Nuhbegovi. Nakon steenog novinarskog iskustva, pristupilo se snimanju televizijskih emisija i osnivanju Televizije Sarajevo 1961. godine, koja je bila smjetena u prostorijama Radio Sarajeva. Imenovan je prvim urednikom Vanjskopolitike redakcije Televizije Sarajevo. Njegova dopisnika karijera poela je 1969. godine, kada je poslat u Bejrut, kao izvjeta. Najvei dio svoje karijere proveo je u vanjskopolitikom dopisnitvu u Libanu. Postao je ekspert za bliskoistone prilike i uvaeni komentator vanjskopolitikog ivota. Mnogi ga smatraju utemeljiteljem modernog novinarstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je publikaciju Meunarodni sudovi i Bosna i Hercegovina, Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 1996. Umro je 18. 11. 2010. godine u 89. godini ivota. POBRI, Omer (1945-2010) Muziar i osniva Instituta sevdaha u Visokom, Omer Pobri, roen je 8. 8. 1945. godine u Tenju. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, a Srednju umarsku kolu na Ilidi. Studirao je na Prirodno-matematikom fakultetu, na Odsjeku biologije hemije. Harmoniku je poeo svirati jo u djetinjstvu. Kasnije je osnovao orkestar, s kojim je, izmeu ostalog, saraivao i s muzikim emisijama Radio Sarajeva. Kao ljubitelj izvorne bosanske muzike i bosanske lirske pjesme sevdalinke, odluio je osnovati Institut sevdaha u Visokom i realizirati brojne muzike projekte: Otkriveno blago - DVD i CD dvadeset sevdalinki; 99 sevdalinki....i poneka pjesma... (1992); Bonjaka kola...; Sevdah nadahnut ivotomslobodom: bonjake pjesme i kola (1996); Bosna je u meni: (patriotske pjesme i proza) (1997); Bosanski mevlud; Bajram i ramazan u pjesmi (2000); Miruh Bosne; Banjaluki sevdah u vremenu (2004); Antifaizam na bedemima Bosne i Hercegovine; Sevdah i sevdalinka: izbor tekstova (priredio sa Semirom Vraniem), (2004); Nauka i sevdah; knjiga Saz u Bosni autora ukrije Trake. U Institutu je okupljao izvoae starih bosanskih pjesama i svirae starinskih muzikih instrumenata, te je tako nastojao sauvati sevdalinku od zaborava, a mladim generacijama pokazati bogatstvo nae narodne pjesme. Sve poslove u vezi sa zatitom sevdalinke, kola, harmonike, sazova, radio je s velikom ljubavlju i zanosom. Umro je 20. 1. 2010. godine u 65. godini ivota u Sarajevu.
Godinjak 2010 / 557
4/20/11 1:16 PM

REDEPAGI, Jaar (1929-2010) Redovni profesor Filozofskog fakulteta u Pritini, knjievnik, akademik, Jaar Redepagi, roen je 16. 1. 1929. godine u Plavu u Crnoj Gori. Gimnaziju je zavrio u Pei. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za pedagogiju 1953. godine. Bio je zaposlen kao profesor na Uiteljskoj koli u Prizrenu i Pritini, zatim na Vioj pedagokoj koli u Pritini. Zasnovao je radni odnos na Filozofskom fakultetu u Pritini 1962. godine, odmah nakon njegovog osnivanja, gdje je proveo najvei dio svoje radne karijere. Doktorsku disertaciju Razvoj kola i obrazovanje Albanaca na teritoriji Jugoslavije do 1918. godine odbranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1965. godine. Njegova interesovanja kretala su se u nekoliko pravaca: u oblasti pedagokih nauka, kolstva, obrazovanja i knjievnosti. Iza sebe je ostavio impresivnu bibliografiju, koja obuhvata vie od 400 bibliografskih jedinica. Knjigu o Redepagievom naunom djelu i ivotu napisao je Hajrullah Koliqi: Jashar Rexhepagiqi: figure e shquar e arsimit dhe e shkences, Prishtine: Sheptia Botuese Libri Shkollor, 2009. Iz pedagoke oblasti i kolstva objavio je sljedee knjige: Razvoj prosvete i kolstva albanske narodnosti na teritoriji danaanje Jugoslavije do 1918. godine, Pritina: Zajednica naunih ustanova Kosova i Metohije, 1968. (knjiga je objavljena i na albanskom jeziku); Pedagoka misao Svetozara Markovia: (osnove, znaenje i uticaj), Beograd: SANU, 1979.; Od graanske do marksistiko-lenjinistike pedagogije, Pritina: Akademija nauka i umetnosti Kosova, 1986.; Njegov udbenik iz poznavanja drutva doivio je nekoliko izdanja, a preveden je na turski i albanski jezik. Poznavanje drutva: za IV razred osnovne kole (s V. Nedoviem), Pritina: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Socijalistike Autonomne Pokrajine Kosovo, 1980. (1982., 1987., 1988.); Toplum bilgisi: ilkokularin IV. simiflari iin (V. Nedovi), Pritine: Kosovo Sosyalist zerk Blgesiders Kitaplari ve araleri kurumu, 1988.; Dituri shoqrie: pr klasn IV t shkolls fillore, Prishtine: Enti i Tekstove dhe i Mjeteve Mesimore i Krahines Socialiste Autonomne te Kosoves, 1989.; Etika nastavnika danas, Pritina: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Socijalistike Autonomne Pokrajine Kosovo, 1989.; Iranoloka istraivanja i najistaknutiji iranolozi na teritoriji prethodne Jugoslavije, Beograd: Kulturni centar Islamske Republike Iran, 2001. Iz knjievnosti je objavio sljedee knjige: Ruka na ruci, 1985.; Rukosani, Pljevlja: Meurepublika zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost, 1991.; Svitanice, Novi Pazar: Matica muslimanska, 1994.; Pedagoko-literarne refleksije i odzivi, Novi Pazar: Udruenje pisaca Sandaka, 1995.; Boje u kapima kie, Prizren: Selam, 1998.; Na raskru vremena od Kapetanovia do Muovia, Prishtine: Shtepia Botuese Libri Shkollor, 2007.; Njegovi radovi uvrteni su u hrestomatiju Slavujeva gora: (hrestomatija savremene sandake bonjako-muslimanske knjievnosti), koju je priredio Maruf Fetahovi, Novi Pazar: Udruenje pisaca Sandaka, 1995., i Antologiju savremene knjievnosti Bonjaka iz Sandaka (priredili Almir Zalihi i Nuro Sadikovi), Wuppertal: Bosanska rije, 1998. 558 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Biran je za lana Akademije nauka i umetnosti na Kosovu, a ujedno je bio i urednik naunog asopisa Studije Studime, Odjeljenja drutvenih nauka i ljetopisa Godinjak Vjetari. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja: Nagrada Ganimete Terbeshi za odgoj i brigu o djeci SAP Kosova (1987), Ordena rada sa zlatnim vijencem (1980), Ordena Republike sa srebrnim vijencem (1988), i dr. Umro je 29. 1. 2010. u 81. godini ivota, a pokopan je na mezarju u Pritini. SMAJKI, Safet (1942-2010) Profesor Pedagoke akademije, Safet Smajki, roen je 12. 10. 1942. godine u Mostaru. Osnovno i srednje obrazovanje zavrio je u rodnom gradu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za pedagogiju u Sarajevu. Njegovo prvo zaposlenje kao pedagoga-terapeuta bilo je u Centru za alkoholizam i narkomaniju Psihijatrijske bolnice u Sarajevu, gdje je radio godinu dana. Godine 1970. izabran je za asistenta na Pedagokoj akademiji u Sarajevu, za predmet Pedagogija sa didaktikom, gdje radi naredne 33 godine. Godine 1984. odbranio je magistarsku radnju Uticaj savremene obrazovne tehnologije na promjenu pozicije uenika u nastavnom procesu na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Na istom fakultetu odbranio je 1998. godine doktorsku disertaciju Razvoj sistema obrazovanja nastavnika osnovne kole u Bosni i Hercegovini od 1946. do 1986. godine. Zvanje docenta stekao je 1999. godine. Obavljao je funkciju dekana Pedagoke akademije u dva mandata (1982-1984. i 1992-1994.). Objavio je vie od stotinu strunih i naunih radova u strunim asopisima: Porodica i dijete i Biltenu, te sljedeim publikacijama: Zbornik: radovi nastavnika Pedagoke akademije Sarajevo: povodom 30-godinjice osnivanja Vie pedagoke kole u Sarajevu, Sarajevo: Pedagoka akademija, 1976.; Zbornik radova sa Simpozijuma 100 godina uiteljstva u BiH, Sarajevo: Veselin Maslea, 1989.; Edukacija uiteljskog kadra u kolskom sistemu: Zenica, 25. i 26. 09. 1996. godine, Zenica: Pedagoka akdemija, 1996.; Pokidani pupoljci: (zbornik radova meunarodne konferencije odrane u Sarajevu, 10. i 11. septembar 2001. godine pod nazivom Djeca - rtve rata i mira = The Plucked Buds: collection of reports from the international conference held in Sarajevo, 10th and 11th September 2001, titled: Children - Victims of War & Peace, Sarajevo: Komisija za prikupljanje injenica o ratnim zloinima u Bosni i Hercegovini, 2002.; Autor je knjige Obrazovanje nastavnika osnovne kole u Bosni i Hercegovini: 1946-1986, Sarajevo: Pedagoka akademija, 2004. Priredio je publikaciju Program Graenja mostova: prirunik za roditelje, Sarajevo: The International Childrens Institutte, 2001. Dobitnik je Povelje Univerziteta u Sarajevu (1999). Umro je u 7. 3. 2010. godine u 68. godini ivota.
Godinjak 2010 / 559
4/20/11 1:16 PM

AKOVI, Emir (1970-2010) Knjievnik i bibliotekar Emir akovi, roen je 1970. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Odsjeku za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakuletu u Sarajevu. Bio je zaposlen kao bibliotekar u kolskoj biblioteci. Ratno iskustvo u Sarajevskoj brigadi i teke poslijeratne prilike u drutvu, ostavili su vidljive tragove u njegovom ivotu i uveliko odredili njegov ironini i cinini stil u knjievnosti. Pripadao je krugu nezadovoljnih i kritiki raspoloenih boraca knjievnika, koji imaju ta da kau. Njegova poezija i proza je puna ironije i cinizma, to su odlike duhovitog, pametnog i pronicljivog ovjeka. Sva deavanja oko izgradnje zgrade Rijaseta Islamske zajednice na Kovaima, obradio je na aljiv nain u desetercu, koji je objavljen u Danima, nakon ega je bio izloen razliitim pritiscima. Njegova smrt bila je povod za nekoliko razgovora o njegovom liku i djelu, koje su organizirali njegovi kolege knjievnici. Objavio je knjigu pjesama koja je doivjela dva izdanja: Pjesme iz pouzdanih izvora, Teanj: Planjax, 2001.; Pjesme iz pouzdanih izvora, Sarajevo: Biblioteka grada Sarajeva, 2005. (drugo izdanje); Roman Turist u nevolji, Sarajevo: Rabic, 2010. Umro je 2. 10. 2010. godine u 40. godini ivota. TANOVI, Arif (1925-2010) Akademik, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Arif Tanovi, roen je 4. 12. 1925. godine u Gacku. Uesnik je Narodnooslobodilakog rata od 1941. do 1945. godine. Nakon rata, diplomirao je na Filozofskom fakuletu u Beogradu 1953. godine. Zasniva stalni radni odnos na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1958. godine, gdje radi kao asistent na predmetu Etika. Doktorsku disertaciju Principi humanizma u filozofiji Bertranda Rasela, odbranio na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1960. godine. Biran je u zvanje docenta 1961., vanredni profesor postaje 1966., a redovni 1972. godine. Za dopisnog lana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine primljen je 1975. godine. Bio je aktivni sudionik drutveno-politikog ivota, te je obavljao mnoge javne funkcije, od kojih izdvajamo sljedee: lan CK SK BiH, lan Sekretarijata Izvrnog komiteta CK SK BiH, rektor sarajevskog Univerziteta, predsjednik Udruenja za filozofiju i dr. Jedan je od osnivaa Meunarodnog foruma Bosna, koji je osnovan 1997. godine. Njegova nauna interesovanja usmjerena su ka naunom marksizmu, komunizmu, socijalizmu, etici, aksiologiji, i drugim filozofskim temama. Svoje misli, ideje, razmiljanja i istraivanja objavio je u sljedeim knjigama: Knjiga putopisa, Putevima Istoka, Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958.; Vrijednost i vrednovanje: prilog prouavanja aksiologije, Sarajevo: Zavod za izdavanje udbenika, 1972.; Bertrand Rasel: filozof i humanist, Sarajevo: 560 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Veselin Maslea, 1972.; Etika i politika: rasprave i lanci, Sarajevo: Svjetlost, 1973.; Biti u vremenu: filozofske i politike rasprave i eseji, Sarajevo: Centar za marksisitiko obrazovanje i izdavaku djelatnoast Republike konferencije SSOBiH, 1974.; Humanizam i progres: rasprave i osvrti, Sarajevo: Veselin Maslea, 1979.; Socijalizam i drutvena kritika: (rasprave i dijalozi), Sarajevo: Osloboenje, 1985.; Egzistencija u opsadi: etiki pogledi i dileme, Sarajevo: Did, 2000.; Preispitivanja, Sarajevo: Meunarodni centar za mir, 2005.; U zbilji vremena: humanistiki pogledi, Sarajevo: Internacionalna liga humanista, 2005.; Raz-govori: etiko-politiki stavovi i dileme, Sarajevo: DES, 2005. Kao priznati komunist i marksist, priredio je s Francom Cengleom knjige V. I. Lenjina, Karla Marxa, Friedricha Engelsa u Biblioteci Izbor iz djela klasika marksizma u izdanju Svjetlosti. Bio je lan redakcija nekoliko asopisa, te glavni urednik asopisa Pregled i Dijalog. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja od kojih izdvajamo sljedee: Nosilac je Partizanske spomenice, Ordena zasluga za narod sa srebrenim zracima, Ordena Republike sa srebrenim viencem, Ordena bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, Nagrade AVNOJ-a, Nagrade Veselin Maslea, estoaprilske nagrade Grada Sarajeva, Povelja mira Internacionalne lige humanista i dr. Umro je 23. 6. 2010. godine u 85. godini ivota u Sarajevu. TANOVI, Ilijas (1942-2010) Redovni profesor Filozofskog fakulteta, Ilijas Tanovi, roen je 3. 7. 1942. godine u Gacku. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za ruski jezik u Sarajevu. Radio je kao profesor ruskog jezika u srednjoj koli na Ilidi, Ilijau i u Jezikoj eksperimentalnoj gimnaziji u Zrenjaninu. Magistrirao je 1980. godine na Filolokom fakultetu u Beogradu s temom Semantizacija ruske leksike: na materijalu udbenika ruskog jezika za osnovnu i srednju kolu. Zaposlio se u Prosvjetno-pedagokom zavodu kao savjetnik 1980. godine. Kao spoljni saradnik, predavao je vjebe studentima na Odsjeku za slovenske jezike i knjievnosti iz ruskog jezika, a u stalni radni odnos primljen je 1988. godine. Doktorsku disertaciju Ekvivalentnost prijevoda frazema sa naeg na ruski jezik odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1993. godine. Proao je kroz izbore u sva zvanja: docenta, vanrednog i redovnog profesora. Kao gostujui profesor predavao je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Bio je na dunosti efa Odsjeka za slavenske jezike i knjievnosti, prodekan za nastavu, v. d. dekan Filozofskog fakulteta i pomonik ministra za obrazovanje, nauku i kulturu Federacije BiH (1998). Objavio je sljedee knjige: udbenik za ruski jezik objavljen je u nekoliko izdanja: Ruski jezik: za VII razred osnovne kole (s Jadrankom Toovi), Sarajevo: Svjetlost, 1981.; Prirunik za izbornu nastavu ruskog jezika u VIII razredu osnovne kole, Sarajevo: Svjetlost, 1982.; Ruski jezik: udbenik za III razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Sarajevo: Svjetlost, 1984.; Ruski Godinjak 2010 / 561
4/20/11 1:16 PM

jezik za III i IV razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Sarajevo: Veselin Maslea, 1987.; Ruski jezik 5: prirunik za nastavnike (s Marinom Katni-Bakari i Nirman Moranjak), Sarajevo: Svjetlost, 1990. (objavljen nekoliko puta) Ruski jezik: za I. razred gimnazije, Sarajevo: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, 1997.; Ruski jezik: za 7. razred osnovne kole, Sarajevo: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta : Svetlost, 1998.; Negativan uticaj stranih jezika na maternji jezik: posljedice jezike interferencije u jeziku povratnika iz zemlje prijema (s Amelom ehovi), Sarajevo: Svjetlost, 2004.; Frazeologija bosanskog jezika, Zenica: Dom tampe, 2000.; Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik (s S. Haliloviem i A. ehovi), Sarajevo: Slavistiki komitet, 2009. Autor je i dva rjenika za ruski jezik: kolski rjenik: rusko-srpskohrvatski: oko 3.300 rijei (s Borisavom Toiem), Sarajevo: Svjetlost, 1983; Rusko-srpskohrvatski i srpskohrvatsko-ruski rjenik: (sa pregledom gramatike savremenog ruskog jezika i tematskim dodatkom), Sarajevo: Svjetlost, 1988.; S ruskog jezika preveo je knjigu Lava Nikolavia Tolstoja, Hadi-Murat, Sarajevo: Svjetlost, 2003. Bio je lan Udruenja prevodilaca Bosne i Hercegovine. Umro je 7. 7. 2010. godine u 68. godini ivota u Sarajevu. TRAKO, Salih (1924-2010) Orijentalist Salih Trako roen je 1. 12. 1924. godine u Donjoj Smrnici kod Visokog. Osnovnu kolu zavrio je u Donjem Motru, zatim Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za orijentalistiku 1957. godine. Saradnju s Orijentalnim institutom poeo je u studentskim danima, radei kao knjiniar u njihovoj biblioteci. Nakon diplomiranja, zasnovao je stalni radni odnos u Orijentalnom institutu, u kojem je proveo itav svoj radni vijek. Njegov rad bio je usmjeren na katalogiziranje starih rukopisa na orijentalnim jezicima, zatim na prouavanje i prevoenje knjievnosti bonjakih pisaca koji su pisali na orijentalnim jezicima, a prevodio je i djela perzijskih knjievnika na bosanski jezik, na kraju je bio i honorarni saradnik na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za orijentalistiku, gdje je predavao perzijsku knjievnost. Radei na ovim vrlo zahtjevnim poslovima, postao je veliki znalac perzijskog, arapskog i turskog jezika. Svoje znanje je nesebino pokazivao svojim kolegama prilikom rada na razliitim projektima, tako da njegove kolege imaju samo rijei hvale za njega i njegovu strunost i nesebinost. Inae, ljudi se rado sjeaju onih kolega od kojih su imali priliku neto korisno nauiti, te su se rado s njim druili i izvan radnih obaveza. Imao je veselu narav, te je rado biljeio i priao duhovite i mudre dosjetke i prie koje su se dogodile osobama u njegovom bliem okruenju. Ostale su u sjeanju njegove ale, koje se i dan-danas prepriavaju, jer se znao aliti na sebi svojstven nain, te je esto domaicama koje bi pripremile aj na sijelu rekao: Ako ima naspi meni, ako nema naspi sebi. 562 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM

Nakon penzioniranja 1989. godine, radio je honorarno u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a poetkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, preselio se iz stana u okupiranoj Grbavici u svoju rodnu Smrnicu kod Visokog. Uspio je, s jo nekoliko mjetana, osnovati medresu u Velikom ajnu kod Graanice, koja je dobila ime po njegovom efendiji kod kojeg je zavrio mekteb, Osmanu Redoviu, ijem je uspjenom radu i sam doprinio predajui honorarno turski jezik. Objavio je vie od stotinu radova u Prilozima za orijentalnu filologiju, Analima Gazi Husrev-begove biblioteke, Glasniku VIS-a, Takvimu, Islamskoj misli, Preporodu, Beharistanu, Treem programu Radio Sarajeva, Batini ,Odjeku, Znakovima vremena i dr. Sljedee knjige su rezultat rada na starim rukopisima na orijentalnim jezicima: Katalog perzijskih rukopisa Orijentalnog instituta, Sarajevo: Orijentalni institut, 1986.; Katalog rukopisa Orijentalnog instituta: lijepa knjievnost (s Lejlom Gazi), Sarajevo: Orijentalni institut, 1997.; Katalog arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bonjakog instituta (s Fehimom Nametkom), Srajevo: Zrich: Bonjaki institut, 1997.; S perzijskog jezika preveo je knjigu Sadija irazija: ulistan, Sarajevo: El-Kalem, 1989.; Rezultat prouavanja djela bonjakih knjievnika koji su pisali na orijentalnim jezicima su sljedee knjige: Tragom poezije bosanskohercegovakih Muslimana na turskom jeziku (s Lamijom Hadiosmanovi), Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka, 1985.; Mehmed Mejlija Guranija: Izbor iz poezije (s Lamijom Hadiosmanovi), Sarajevo: Svjetlost, 1989.; Izbor imena bosanskih Muslimana, Visoko: Medresa Osman-ef. Redovi,1995.; Hadihuseinovi, Salih Sidki Muvekkit: Povijest Bosne (koprevodioci Abdulah Polimac, Lamija Hadiosmanovi i Fehim Nametak), Sarajevo: El-Kalem, 1999.; Rizvanbegovi Arif Hikmet-beg: Iz Divana (s Lamijom Hadiosmanovi), Mostar: Karaoz-begova medresa, 2009. Umro je 5. 8. 2010. godine u 86. godini ivota, a ukopan je na mezarju u Smrnici Donjoj kod Visokog.
PARTICIPANTS OF OUR HISTORY DEAD IN 2010 Isma Kamberovi Summary

Nineteen distinguish Bosniaks died in 2010, and they are biographical-bibliographical treated in this paper. They left us works from economy, history, geology, shipbuilding, engineering, journalism, pedagogy, literature, medicine, oriental studies, philosophy, language, music and librarianship. This paper reminds on life and works of those distinguish experts.
Godinjak 2010 / 563
4/20/11 1:16 PM

Key words: Bosniaks, Meho Bai, Ilijas Bonjovi, Safet ii, Rasim Deli, Sead Fetahagi, Ismet Hadiahmetovi, Iljas Hadibegovi, Naim Kadi, Fahrudin Kalender, Deo Mei, Osman Mufti, Alija Nuhbegovi, Omer Pobri, Jaar Redepagi, Safet Smajki, Emir akovi, Arif Tanovi, Ilijas Tanovi, Salih Trako
564 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Autori priloga: AHMED Gurbi (roen krajem 17. ili poetkom 18. vijeka) AHMED Hatem Bjelopoljac (umro 1754. godine) AHMED Vali Novopazarac (1564-1599) ALISPAHI, mr. Zehra, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo BALI, dr. Hasan, Pravni fakultet, Sarajevo BUATLI, dr. Ismet, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo BUTUROVI, dr. enana, Zemaljski muzej BiH, Sarajevo BUTUROVI, mr. Lada, Sarajevo UI, Tarik, diplomant Filozofskog fakulteta, Sarajevo DRINO, dr. Devad, Pravni fakultet, Zenica DUMAN, Hatida, BZK Preporod, Sarajevo DURAKOVI, Ferida, knjievnica, PEN centar, Sarajevo DURANOVI, Amir, Filozofski fakultet, Sarajevo DANKO, dr. Muhidin, Filozofski fakultet, Sarajevo EDOVI, Mehmed, knjievnik, Kalesija FEJZI-ENGI, Fahira, Fakultet politikih nauka, Sarajevo GAANIN, dr. Sabaheta, Orijentalni institut, Sarajevo GARDE, Paul, Francuska HADIOSMANOVI, dr. Lamija, Filozofski fakultet, Sarajevo HAMZI, Emsura, knjievnica, Novi Sad, Srbija HASANAGI, mr. Senad, Skuptina HNK, Mostar HAVER, Fadila Nura, knjievnica, Sarajevo IBRAHIMAGI, dr. Omer, Fakultet politikih nauka, Sarajevo IBRIIMOVI, Nedad, knjievnik, Sarajevo KADRI, Alisa, diplomantkinja Filozofskog fakulteta, Sarajevo KADRI, dr. Adnan, Orijentalni institut, Sarajevo KALAJDIJA, mr. Alen, Fakultet humanistikih nauka, Mostar KAMBEROVI, Isma, BZK Preporod, Sarajevo KARI, mr. Hamza, Fakultet politikih nauka, Sarajevo KAROVI, mr. Jasenko, KPZZT, Zenica KAZAZ, dr. Enver, Filozofski fakultet, Sarajevo KLJUANIN, dr. Zilhad, knjievnik, Sarajevo KODRI, dr. Sanjin, Filozofski fakultet, Sarajevo KUJUNDI, Atif, knjievnik, Lukavac Godinjak 2010 / 565
4/20/11 1:16 PM
Autori priloga
KUNI, dr. Mirsad, Filozofski fakultet, Tuzla LAVI, dr. Senadin, Fakultet politikih nauka, Sarajevo i predsjednik BZK Preporod MAHMUTEHAJI, dr. Rusmir, Meunarodni forum Bosna, Sarajevo MEHMEDAGI, Nermana, diplomantkinja Filozofskog fakulteta, Sarajevo MEMIJA, dr. Emina, Filozofski fakultet, Sarajevo MULAOMEROVI, dr. Jasminko, Fakultet poslovne ekonomije, Sveuilite / Univerzitet Vitez u Travniku MUSAGI, Mujo, knjievnik, Prosvjetni list, Sarajevo PELIDIJA, dr. Enes, Filozofski fakultet, Sarajevo REBIHI, Nehrudin, diplomant Filozofskog fakulteta, Sarajevo SARAJKI, Mirza, Filozofski fakultet, Sarajevo SEFO, Mustafa, student, Fakultet politikih nauka, Sarajevo SPAHI, Sanja, Ljubljana, Slovenija SPAHI, dr. Vedad, Filozofski fakultet, Tuzla SUI, Osman, Fakultet politikih nauka, Sarajevo EHI, Faruk, knjievnik, Sarajevo EMSOVI, mr. Sead, Filozofski fakultet, Sarajevo KRIJELJ, Redep, Dravni univerzitet u Novom Pazaru TALI, Amir, knjievnik, Sanski Most ZGODI, dr. Esad, Fakultet politikih nauka, Sarajevo
566 / Godinjak 2010
4/20/11 1:16 PM
Upute autorima Rukopisi koji se nude za objavljivanje u Godinjaku BZK Preporod trebaju biti novi, neobjavljeni tekstovi. Potrebno ih je dostaviti u printanoj i elektronskoj verziji. Tekst mora biti u MS Wordu, font Times New Roman, veliina 12, prored 1,5. Tekst u fusnotama i biljekama treba biti veliine 10, sa proredom single (jednostruki). Veliina rukopisa ne treba prelaziti jedan autorski tabak (15 stranica). Rukopise itaju i recenziraju glavni urednik i lanovi Redakcije, te oni odluuju hoe li se tekst objaviti ili ne. Uz rukopis je potrebno poslati sljedee podatke: 1. Naslov rada 2. Prezime i ime autora 3. Naziv institucije u kojoj je autor zaposlen 4. Adresa i e-mail adresa 5. Saetak s kljunim rijeima na bosanskom jeziku 6. Summary and key words 7. Biljeke 8. Literatura Literatura koja se navodi u tekstu treba slijediti sljedei model navoenja: za knjige koje su djelo jednog autora: Smailagi, Nerkez: Politika vizija Dantea Aligijerija. Sarajevo: Veselin Maslea, 1964. za zbornike ili druge publikacije kolektivnog autora: Rasprave o nacionalnom identitetu Bonjaka: zbornik radova. Sarajevo: Institut za istoriju, 2009. za lanke u asopisima ili drugim prublikacijama: Rebronja, Nadija: Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt Mee Selimovia. Godinjak BZK Preporod, God. 8 (2008), str. 211233. Radove slati na sljedeu adresu: BZK Preporod (za Redakciju Godinjaka) Branilaca Sarajeva 30 71000 Sarajevo E-mail: preporod@bih.net.ba
Godinjak 2010 / 567
4/20/11 1:16 PM
4/20/11 1:16 PM

Godišnjak BZK Preporod 2010

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Godišnjak BZK Preporod 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BZK PREPOROD

GODINA X Sarajevo 2010.

Dvadeset godina od Obnoviteljske skuptine BZK Preporod*

Potovane dame i cijenjena gospodo, dragi gosti, prijatelji i lanovi Preporoda

UDK 342.1 (497.6): 172.15 342.4 (497.6): 172.15 323.22 (497.6)

Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu

Esad Zgodi Fakultet politikih nauka, Sarajevo

Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu

Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu

Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu

Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu

Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu

Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu

CONSTITUTIONAL PATRIOTISM FOR BOSNIA AND HERZEGOVINA Esad Zgodi Summary

UDK 342.15 (497.6)

Bosna i Hercegovina je nacionalna drava Bosanaca

Omer Ibrahimagi Fakultet politikih nauka, Sarajevo

Bosna i Hercegovina je nacionalna drava Bosanaca

Bosna i Hercegovina je nacionalna drava Bosanaca

Bosna i Hercegovina je nacionalna drava Bosanaca

Bosna i Hercegovina je nacionalna drava Bosanaca

22 Demaludin auevi, str. 1-2.

Bosna i Hercegovina je nacionalna drava Bosanaca

Bosna i Hercegovina je nacionalna drava Bosanaca

16. 17. 18.

O tumaenjima bosanskog trajanja

Rusmir Mahmutehaji Meunarodni forum Bosna, Sarajevo

O tumaenjima bosanskog trajanja

O tumaenjima bosanskog trajanja

124 000 VJEROVJESNIKA

ABRAHAM MOJSIJE DAVID KRIST

IBRAHIM MUSA DAVUD MESIH MUHAMMED

Slika 1. Razdvojena trajanja

O tumaenjima bosanskog trajanja

124 000 VJEROVJESNIKA

ABRAHAM MOJSIJE DAVID KRIST

IBRAHIM MUSA DAVUD MESIH MUHAMMED

Slika 2. Preklapajua trajanja

124 000 VJEROVJESNIKA

IBRAHIM MUSA DAVUD MESIH MUHAMMED

Slika 3. Ukljuiva trajanja

O tumaenjima bosanskog trajanja

O tumaenjima bosanskog trajanja

15 Gunon, Fundamental Symbols, 27.

O tumaenjima bosanskog trajanja

O tumaenjima bosanskog trajanja

O tumaenjima bosanskog trajanja

Jedna Rije u mnotvu jezika

O tumaenjima bosanskog trajanja

UDK 341.322.5 (497.6 Foa) 1992/1995 341.485 (497.6 Foa) 1992/1995

Hasan Bali Pravni fakultet, Sarajevo

1. Kako je od Foe nastalo Srbinje

Jovan Kilibarda: Avaz; 21. mart. 2000.

BALI Auvic (Auschwitz) Srbinje Oswelum i Foa slinosti i razlike

CATACLYSM OF TOWN FOA Hasan Bali Summary

UDK 81'272 (497.6) 811.163.43*

Jezika situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini

Sanja Spahi, Ljubljana

Jezika situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini

Jezika situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini

Jezika situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini

Jezika situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini

Jezika situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini

Jezika situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini