Karakteristike i klasifikacija autohtonih sorti masline u Hrvatskoj

Masline su plodovi zimzelenog drveta Olea europaea L., koja raste u mediteranskom podruju, u Dalmaciji i Primorju. Prva su stabla maslina kultivirana jo u prapovijesno doba, na podruju srednje Azije. Maslina najee raste u blizini vinove loze. Raste polako i dosee visoku starost. Tako se, na primjer, govori da je maslina iz okolice Bara u Crnoj Gori stara ak 2700 godina. S obzirom na podruje rasta i tlo, maslina je biljka malih zahtjeva i vrlo prilagodljiva, to dokazuju i nasadi na ogoljelim stjenovitim prostorima ili na tlu na kojemu ne uspijeva ni vinova loza. Njezino korijenje, naime, iskoritava sve iz tla i u stanju je kroz kamene pukotine prodrijeti duboko u podlogu. Debla su vrlo razgranata, kora siva i glatka, a starenjem se raspucava. U starom deblu se esto znaju naseliti gljivice. Ponekad se i na propalom dijelu drva pojavljuju mladi izdanci, koji kasnije izrastaju u pravo drvo. To govori o tome koliko je maslina iznimno izdrljiva. Listovi su mesnati i nalik liu vrbe. Na gornjoj su strani zelene boje, a na donjoj srebrenosivi, zbog gustih kratkih dlaica, koje maslini omoguavaju sigurno upravljanje postojeim koliinama vode. U proljee se drvo osipa sitnim bijelim cvijetovima, koji dozrijevaju u plodove.

Plod masline je duguljastog ili okruglastog oblika. Sastoji se od: koice, mesa, kotice i sjemenke. Koica, epikarp, vanjska je zatitna ovojnica ploda. Prekrivena je masnom, votanom prevlakom. Njezin sadraj dostie od 1,5 do 3,0% ukupne teine ploda. Kod

nezrelog ploda je zelene boje. Tijekom zriobe zelena se boja mijenja u zelenoukastu, a zatim crvenkastu i na kraju u vie ili manje tamniju crveno- ljubiastu ili crnu boju. Meso ploda, mezokarp, zauzima od 75 do 85% teine ploda i sadri koliinu ulja u rasponu od 15 do 30%. Zelena boja mesa ploda tijekom zrenja takoer je podlona promjenama. Kotica, endokarp zauzima od 13 do 23% teine ploda, drvenasta je ljuska u kojoj se nalazi sjemenka. Sjemenka, na koju otpada od 2 do 4% teine ploda, sadri 1,0 do 1,5% ulja. Veliina i oblik ploda, odnos kotice i mesa te koliina ulja i drugih sastojaka prvenstveno su sortna svojstva, a ovise takoer i o utjecaju drugih imbenika.

Presjek ploda masline Na maslinarskom podruju Hrvatske, od krajnjega juga, Dubrovnika, do najsjevernijih krajeva Istre, nalaze se mnoge sorte maslina, vie od 100 sorti smatra se autohtonim hrvatskim sortama. Takoer, u hrvatskim nasadima postoje i introducirane, odnosno posvojene sorte, a neke od njih zadrale su i do danas svoje izvorne nazive i time podsjeaju na povezanost jadranskih prostora sa starim mediteranskim civilizacijama. Svaka od tih sorti, bilo domaih ili posvojenih, daje ulje odreene znaajke, od blagih, njenih, slatkih ulja do snanih, pikantnih i gorkih. Prema uvjetima podneblja, Istra se nalazi u treoj podzoni, takoer i u pretposljednjoj klimatskoj zoni uzgoja maslina, u podruju u kojem se mora brinuti o niskim temperaturama. Otre zime pojavljuju se svakih 25 do 30 godina, a ee se javljaju niske temperature (od 7 do 8C ispod nitice) koje mogu prouzroiti stanovite tete. U takvim uvjetima odrale su se sorte maslina otporne na niske temperature. Ovo su neke od najrasprostranjenijih autohtonih sorti:

rnica je stara domaa sorta, a najvie se uzgaja na sjevernim maslinarskim podrujima Istre. Biljka jakog, bujnog rasta, izraenog razvoja debla, iroke kronje, vrstih i dugih grana. Rodne granice su duge, gipke i guste. List velik, kopljast, srebrene sivomaslinaste boje. Plod srednji do velik na dugoj peteljci. Veina stabala je stradala zbog niskih temperatura 1929. godine, ali su se brzo obnovila cijela stabla uzgojem mladica koje su potjerale iz panja. Kvaliteta ulja je izvanredna. Daje svjee ulje izraene pikantnosti, gorine, slatkog okusa i mirisa na plod masline.

Bua je najrasprostranjenija domaa sorta u Istri. Sorta s veim brojem biotipova, i sinonima (burgaca, borgaca, domaa, gura), stoga postoje i odreene morfoloke razlike u bujnosti, veliini lista i ploda. Ovo je biljka jakog, bujnog rasta, rustikalna, guste kronje s tendencijom irokog rasta u visinu. List srednje veliine, kopljast, maslinaste boje sa sivim nalijem. Plod je srednji do velik, jajolik, blago asimetrian, potpuno zreo tamne boje. Zahtijeva tople i zatiene poloaje. U cvatnji je osjetljiva na nepovoljne vremenske prilike (magla, rosulja, jai vjetar). Kvaliteta ulja je izvrsna, i ima kombiniranu namjenu. Ukoliko se bere u poetku uenja ploda, daje ulje izvanredne kvalitete, izraenog svjeeg mirisa, ugodne gorine i izraene pikantnosti. Ukoliko se bere kad zavrava tamnjenje ili kad se mijenja boja ploda, tada daje slatko ulje, zaokruenog, vonog mirisa po plodu masline, bez jae izraene arome.

Roinjola je domaa sorta, najvie se uzgaja u junom dijelu Istre. Biljka je srednje bujnosti ak i u optimalnim agroekolokim uvjetima. Plod je simetrian, srednje mali, jajolik, u zriobi tamnoljubiaste boje s brojnim pjegicama. Dobra je uljarica intenzivnog mirisa, izraenog pikantnog okusa i umjerene gorine.

Levantinka je autohtona hrvatska sorta s otoka olte, pratitelj je sorte oblica du Jadranske obale. Stabla ove sorte su velika i bujna, a kronje iji je list dugaak i irok s licem zelene boje, a nalijem srebrnosive. Jako je otporna na ekoloke uvjete poput vjetra, hladnoe i sue. Levantinka s cvatnjom kree od svibnja pa sve do prve dekade lipnja. Sorta je samooplodna i dobar opraiva za sortu oblica. Ova sorta daje jedno od najkvalitetnijih ulja u kombinaciji s oblicama.

Oblica je srednje bujno stablo, okruglaste kronje u obliku otvorenog kiobrana Plod ove masline je okruglast i krupan. Boja mu se tijekom dozrijevanja mijenja od zelene do ukaste, zatim u crvenkastu koja na kraju prelazi u crnu. Otporna je na suu, vjetrove i niske temperature i to je ini pogodnom za uzgoj i na krtim, plitkim kamenim tlima, zbog ega je ova sorta tako rairena i omiljena u hrvatskim maslinicima. Takoer, jedna od njenih dobrih karakteristika je i sposobnost pomlaivanja (regeneracije); kada staro drvo propadne,

spontano se pomlauje. Budui da se uzgaja u skromnim uvjetima, jedna od njenih glavnih mana je sklonost alternativnoj rodnosti, odnosno raa neredovito i osrednje. Oblica je rana sorta koja se razvija 165 dana od cvatnje do zriobe. Najrasprostranjenija je i najvanija sorta u Hrvatskoj. Uzgaja se od davnina u svim hrvatskim maslinicima. Ulje oblice ima miris i okus po zrelom plodu masline, blago je pikantno i gorko, izraene slatkoe.