Professional Documents
Culture Documents
Uvod
Teoretska znanja su pokazala da se tehnologija zanimanja kao struni predmet, ili teorija u ope mora vezati uz praksu u okviru mainske struke, pa i svih struka gdje su struna znanja uz pomo sredstava rada, pretvaraju u materijalna dobra. U ovom sluaju, Tehnologija zanimanja i praktina nastava moraju biti usko vezani uz sve strune predmete koji izuavaju zanimanje mainske struke. Zato tehnologija zanimanja da se organizovanim uenjem stiu osnove za ovladavanje tehnikama rada u okviru podreenih zanimanja, koja, takoer, na osnovu tehniko tehnoloke dokumentacije i primjenjenog alata, pribora, instrumenata, pristroja i sredstava zatite na radu, prouava tehnolopke postupke oblikovanja materijala. Pod tehnologiju Zanimanja podrazumijevamo skup tehniko-tehnoloki ajktivnosti zasnovanij na naunoj i iskustvenoj osnovi, koje omoguavaju racionalan pristup oblikovanju sirovog materijala u gotov proizvod. Na osnovu tehnke dokumentacije, tehnikog crtea i tehnoloke karte, vri se izbor materijala, alata, pribora i ureaja, priprema radnog mijesta, razrada postupka na operacije, zahvate, mikropokrete, te na kraju, sve aktivnosti koje su vezane za kontrolu pomou odgovarajuih mijernih alata. Osnovno naelo koje tehnologija zanimanja ima kao zadatak da provede u praksu, jeste da odredi najracionalnije tehnoloke postupke izrade odreenih predmeta, uz najmanji utroak materijala, alata , energije, ivog rada i vremena izrade. To sve ciljem davanja gotovom proizvodu sljedeih karakteristika: da je funkcijonalan, jednostavan za rukovanje, estetski oblikovan, pouzdan, dugotrajan i nadasve jeftin. Elementi koji prate osobine svakog proizvoda, daju jo vei znaaj tehnologije zanimanja u praksi.
Iz tabele 8.32 slijedi da je p1 = 2,6 mm, a to je dodatak za grubu poprenu obradu. Duina sirovog predmeta pri obradi jednog radnog predmeta iznosi L s = Lg + 2 p1 = 280 + 5,2 = 285,2 mm. Dimenzija sirog komada po jednom radnom predmetu Ds x Ls = 65 x 285,2. Kako je D s = 65 mm, iz tabele 17.20 biramo univerzalni produkcinoi strug pod rednim brojem 12: - US 2 - PM = 4,05 kW - = 0,8 - n = 45 2000 o/min - mn = 12 broj stupnjeva za uzdunu obradu - n = 1,4 Uzduna obrada - s = 0,09 1,28 mm/o uzduna obrada - s = 0,02 0,32 mm/o poprena obrada - ms = 24 - s = 1,12 - cjena maine CM = 48,8 103 Za posljednju obradu koristi se kratkohodna rendisaljka, koja se bira iz tabele 17.30: KR 400 PM = 4,5 kW mn = 9 broj stupnjeva cjena maine CM = 22,5 103
s F = 8 0,0008 0,5 = 0,0566[ mm] a F = (3 10) s F = (3 10) 0,0566 = 0,17 0,566[ mm]
6. Broj okretaja
Prema tablici 25. ako aluminijum zatezne vrstoe do 600 N/mm 2, obraujemo alatom od bronzanog elika, valja odabrati brzinu rezanja: VG = 14 m/min i VF = 21 m/min Broj okretaja se rauna po obrascu: 1000V n= d Za grubu obradu: 1000 21 nF = = 334,4 min 1 20
Odabiremo manji standardni broj okretaja nF = 315 [min-1] Za finu obradu: 1000 14 nG = = 223 min 1 20
Glavno, pomono i dodatno vrijeme po zahvatima Zahvat br. 1 Temljenje - dovoenje suporta u radni poloaj tp1 = 0,60 min Zahvat br. 2 eono poravnavanje - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja L i 10 1 = = 0,313[ min ] tg2 = s n 0,16 200 tp2 = 0,4 min Zahvat br. 3 Uzduna spoljna gruba obrada na 20 + 1,1 i L = 159,6 - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja - mjerenje pominim mjerilom L i 159,6 2 = = 9,98[ min ] tg3 = s n 0,16 200 tp3 = 0,67 min Zahvat br. 4 Uzguna fina obrada na 20 i L = 159,6 - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja - mjerenje pominim mjerilom L i 159,6 3 = = 38, [ min ] tg4 = s n 0,04 315 tp4 = 0,67 min Zahvat br. 5 5
0,6 min
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,07 min 0,08 min
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,07 min 0,08 min 0,27 min
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,07 min 0,08 min 0,27 min
Uzduna spoljna gruba obrada na 11,05 i L = 24 - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja - mjerenje pominim mjerilom L i 24 4 = = 3[ min ] tg5 = s n 0,16 200 tp5 = 0,67 min
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,07 min 0,08 min 0,27 min
Zahvat br. 6 Usjecanje desnog polukrunog lijeba prenika 3 mm i udaljenosti od desne ivice od 11,5 mm - dovoenje suporta u radni poloaj 0,08 min - zaokretanje nosaa alata 0,07 min 0,03 min - ukljuivanje okretnog vretena 0,07 min - ukljuivanje posmaka 0,07 min - iskljuivanje posmaka 0,08 min - odvoenje suporta iz radnog poloaja 0,27 min - mjerenje pominim mjerilom L i 3 1 = = 0,1[ min ] tg6 = s n 0,16 200 tp6 = 0,67 min Zahvat br. 7 Usjecanje lijevog polukrunog lijeba prenika 3 mm i udaljenosti od desne ivice od 148,1 mm - dovoenje suporta u radni poloaj 0,08 min 0,07 min - zaokretanje nosaa alata 0,03 min - ukljuivanje okretnog vretena 0,07 min - ukljuivanje posmaka 0,07 min - iskljuivanje posmaka 0,08 min - odvoenje suporta iz radnog poloaja 0,27 min - mjerenje pominim mjerilom L i 3 1 = = 0,1[ min ] tg7 = s n 0,16 200 tp7 = 0,67 min Zahvat br. 8 Obaranje ivice 1/45 na preniku 11,05 mm - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - obaranje ivice - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja 6
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,20 min 0,07 min 0,08 min
tg8 = 0,20 min tp8 = 0,60 min Zahvat br. 9 Odsjecanje na duinu od 84 + 1,6 mm - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja - mjerenje pominim mjerilom L i 10 1 = = 0,313[ min ] tg9 = s n 0,16 200 tp9 = 0,67 min Zahvat br. 10 Temljenje - dovoenje suporta u radni poloaj tp1 = 0,60 min Zahvat br. 11 eono poravnavanje - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja L i 10 1 = = 0,313[ min ] tg11 = s n 0,16 200 tp11 = 0,40 min Zahvat br. 12 Buenje rupe 12 i L = 24 mm - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja - mjerenje pominim mjerilom L i 24 1 = = 0,75[ min ] tg12 = s n 0,16 200 tp12 = 0,67 min
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,07 min 0,08 min 0,27 min
0,6 min
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,07 min 0,08 min
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,07 min 0,08 min 0,27 min
Zahvat br. 13 7
Odsjecanje na duinu 60 + 1,6 mm - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja - mjerenje pominim mjerilom L i 10 1 = = 0,313[ min ] tg13 = s n 0,16 200 tp13 = 0,67 min Zahvat br. 14 eono poravnavanje prvog odsjeenog dijela - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja L i 10 1 = = 0,313[ min ] tg14 = s n 0,16 200 tp14 = 0,40 min Zahvat br. 15 Obaranje ivice 1/45na preniku 20 mm - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - obaranje ivice - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja tg15 = 0,20 min tp15 = 0,60 min Zahvat br. 16 eono poravnavanje drugog odsjeenog dijela - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja L i 10 1 = = 0,313[ min ] tg16 = s n 0,16 200 tp16 = 0,40 min
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,07 min 0,08 min 0,27 min
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,07 min 0,08 min
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,20 min 0,07 min 0,08 min
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,07 min 0,08 min
Zahvat br. 17 Obaranje ivice 1/45na preniku 20 mm - dovoenje suporta u radni poloaj - zaokretanje nosaa alata - ukljuivanje okretnog vretena - ukljuivanje posmaka - obaranje ivice - iskljuivanje posmaka - odvoenje suporta iz radnog poloaja tg17 = 0,20 min tp17 = 0,60 min Ukupno glavno vrijeme: tg =
n = 18
0,08 min 0,07 min 0,03 min 0,07 min 0,20 min 0,07 min 0,08 min
i= 1
+ 0,313 + 0,75 + 0,313 + 0,313 + 0,2 + 0,313 + 0,2 = 54,51[ min ] Ukupno pomono vrijeme: tp =
n = 18 i= 1
+ 0,6 + 0,4 + 0,67 + 0,67 + 0,4 + 0,6 + 0,4 + 0,6 = 9,96[ min ] Kao dodatno vrijeme, gdje imamo utjecaj zamora, djelovajanja okoline i dr. Uzete mo da je: td = 1 min Prema tome raunmo vrijeme izarade: T = T pz + (t g + t p + t d ) z = 28,5 + (54,51 + 9,96 + 1) 2 = 159,44[ min ]
20
9,98
0,67
38
0,67
24
0,67
200 0,16
0,1
0,67
200 0,16
0,1
0,67
200 0,16
0,2
0,6
200 0,16
1 0,313 0,67
0,6
0,4
Buenje rupe 12 12 i L = 24 mm Odsjecanje na duinu 60 13 + 1,6 mm eono poravnavanje 14 prvog odsjeenog dijela Obaranje ivice 1/45na 15 preniku 20 mm eono poravnavanje 16 drugog odsjeenog dijela Obaranje ivice 1/45na 17 preniku 20 mm
200 0,16
24
0,75
0,67
200 0,16
1 0,313 0,67
10
1 0,313
0,4
200 0,16
0,2
0,6
10
1 0,313
0,4
200 0,16
0,2
0,6
11
9. Zakljuak
Tehnologija zanimanja za metalostrugara tokara, kao struni predmet ima veliki znaaj u smislu dobijanja strunih znanja koja e biti osnova samostalnog ulaenja u finese praktinih poslova ovog zanimanja. Zanimanje metalostrugar spada u grupu sloenih zanimanja u okviru masinske struke, pa stoga i sama izobrazba trai kontinuitet i primljenu novih saznanja u praktinom radu. Zanimanje metalostrugar tokar spada u grupu zanimanja koja se u toku rada, sreu iskljuivo sa poslovima vezanim za mainsku obradu, koja ni u kom sluaju ne dozvoljava improvizaciju da bi se posao zavrio kvalitetno i sigumo. Zato stalno moramo potencirati jesnu vezu izmeu teorije i prakse, na sta nas obavezuju pedagosko didaktiki principi koji tee ka veoj uspjenosti nastavnog procesa uope. Svaki dobro organizovan i pripremljen posao, kod metalostrugara zapoinje upoznavanjem sa tehnikim crteom i drugom dokumentacijom, koja daje smjernice za realizaciju povjerenih poslova. Vri se odabir materijala po obliku, veliini, mehanikim svojstvima i koliini. Ove aktivnosti ne migu biti realizovane uspjeno ukoliko se nemaju osnovna znanja iz tehnologije materijala. Obojeni metali, elici i njihove oznake, sivi liv, otkovci, odlivci, otpresci i ostali materijali moraju se poznavati. Potom se pristupa pripremi i podeavanju pribora i njihovih elemenata, pristroja i ostalih sredstava rada.
12
Literatura
1. 2. 3. ''Tehnoloki postupci'' Zdravko Simeunovi ''Mainska obrada'' D. Nikoli T. Jovanovi Internet Sarajevo 1989 Beograd 1980
13
14
MATURSKI RAD
Tema: Baglama
15