ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

STROPOVI

mr.sc. Edis Softi, d.i.g.

Stropne konstrukcije preuzimaju optereenje svih struktura i sadraja graevine i predaju ih vertikalnoj konstrukciji. Stropne konstrukcije s obzirom na krutost u svojoj ravnini imaju kljunu ulogu u nosivoj konstrukciji kao horizontalne dijafragme, te omoguuju raspodjelu horizontalnih djelovanja (vjetar, potres) na sve vertikalne nosive elemente (zidove, stupove). Prema nainu izvedbe razlikujemo: * monolitne stropne konstrukcije, * polumontane stropne konstrukcije, * montane stropne konstrukcije.

Prema strukturi razlikujemo: * ploaste stropne konstrukcije, * rebraste stropne konstrukcije, * mjeovite stropne konstrukcije (kombinacija ploa i greda).

mr. sc. Edis Softi 2009/10

1) PLOA OJAANA REBRIMA

Stropovi od ploa ojaanih gredama (rebrima) nazivaju se rebrasti stropovi.

Rabe se u zgradarstvu, industrijskim objektima. Za sve stropove potrebno je nastojati smanjiti stalno optereenje do minimuma. To se postie smanjujui u prvom redu debljinu ploe. Vei razmaci greda zahtijevaju deblje ploe, pa se ponajprije izrauna maksimalni raspon ploe pri njezinoj minimalnoj debljini za mjerodavnu raunsku kombinaciju optereenja, a ako izraunati maksimalni raspon ploe ne odgovara tlocrtu, mogu se mijenjati razmaci greda i poveavati debljina ploe (minimalna debljina ploe je 7 cm)
mr. sc. Edis Softi 2009/10 3

U proraunu rebrastog stropa ploa stropa se proraunava kao kontinuirana, oslonjena na rebra. Rebra stropa proraunavaju se kao gredni nosai T-presjeka. Ravni podgled rebrastog stropa (rabi se radi skrivanja loeg izgleda konstrukcije u nepravilnim tlocrtima) objeen je na strop. Pri manjim razmacima rebara od 1 m, strop je objeen na rebra. Kod veih razmaka rebara od 1 m, podgled valja objesiti na plou (sputeni strop).

mr. sc. Edis Softi 2009/10

2) SITNOREBRASTI STROPOVI
Za sve konstrukcije stalna je tenja smanjiti njihovu vlastitu teinu. Potrebna debljina armiranobetonske ploe je oko 1/35 raspona, a to kod veih raspona dovodi do debelih ploa s odnosom q/g manjim od 0.2. Sitnorebrasti stropovi su se razvili iz nastojanja da se ostvare lake i ekonominije stropne konstrukcije. Proraunavaju se kao gredni nosai (T-presjek), pri emu ploa preuzima tlana naprezanja. Sitnorebrasti stropovi mogu biti monolitni, polumontani i montani.

mr. sc. Edis Softi 2009/10

A) Monolitni sitnorebrasti stropovi Rade se vrlo racionalno uz viestruku uporabu (do 100 puta uz kvalitetno odravanje) limene oplate. Limovi se tanko mau tehnikim vazelinom da beton ne prianja uz oplatu i da se ovrsli beton lake odvaja. Moe se rabiti i drvena oplata, koju prije treba namoiti mineralnim uljem radi viestruke uporabe. Zbog lakeg skidanja oplate rebra su obino trapeznog oblika. Dimenzije monolitnih sitnorebrastih stropova i armatura prikazane su na slijedeem crteu:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Proraun sitnorebrastog stropa provodi se kao za T nosae, oblika Tpresjeka u polju i pravokutnog presjeka na leaju. Za kontinuirane sitnorebraste stropove moe se pokazati potreba za poveanjem irine rebra u podruju leaja, to se postie horizontalnim vutama. Sitnorebrasti stropovi raspona veeg od 3 m moraju imati potreban broj poprenih rebara za ukruenje (ugrauju se okomito na glavna-uzduna rebra): 3 m l 6 m - predvidjeti jedno rebro u sredini raspona 6 m l 9 m - predvidjeti dva rebra u treinama raspona 9 m l 12 m - predvidjeti tri rebra za ukruenje Ako sitnorebrasti strop ima vie poprenih rebara, ona s glavnim rebrima ine rotilj, pa se tako i proraunavaju. Rebra se redovito armiraju parnim brojem ipaka armature (2 ili 4), od kojih se polovina povija blizu leaja (zbog poprenih sila), a druga su polovina ravne ipke koje idu uzdu cijelog rebra. U rebro dolazi poprena armatura (spone) na razmaku 25 cm, a najee se oblikuje da moe preuzeti i negativne momente u ploi.

mr. sc. Edis Softi 2009/10

Ploa sitnorebrastog stropa se ne proraunava ako je 50 cm. Ploa stropa se najee armira R mreom, povrine 0.1 % betonskog presjeka ploe, s nosivim smjerom okomito na rebra. Montane ipke 6 dolaze jedna u rebro i jedna u plou izmeu rebara. Rebra za ukruenje istog su presjeka kao i glavna rebra, a armiraju se ravnim ipkama, jedna ipka u gornjoj i jedna u donjoj zoni. Presjek ipke u donjoj zoni iznosi najmanje 2/3, a presjek ipke u gornjoj zoni najmanje 1/3 presjeka armature za jedno glavno rebro.

mr. sc. Edis Softi 2009/10

B) Polumontani sitnorebrasti stropovi

Gredice se izrauju u tvornicama betonskih elemenata i dopremaju na gradilite. Na njih se postavljaju jahai od tvrde ice na koje se oslanja svoena limena ploa kao oplata za betonsku plou. Gredice moraju imati dvostruku armaturu da se ne bi slomile pri transportu i postavljanju. Polupredgotovljeni rebrasti strop je prikazan na slijedeem crteu:

mr. sc. Edis Softi 2009/10

Ostvaruje se znatna uteda u gradivu (prvenstveno oplati) i radnoj snazi. Neto je manja krutost u odnosu na monolitni sitnorebrasti strop. Monolitnost se nadoknauje naknadnim istodobnim betoniranjem ploa i podvlaka na licu mjesta. Strop mora imati poprena rebra za ukruenje. Veza leajne armature gredica provodi se pomou petlje ili zavarivanjem nastavaka:

a) Zavarivanje uzdune armature

b) Nastavljanje petljom
10

mr. sc. Edis Softi 2009/10

U naim krajevima je izveden niz stropova u razdoblju 60-ih i 70-ih godina 20. stoljea poznatih pod nazivom Isteg stropovi. Strop se sastoji od montanih armiranobetonskih gredica i betonske ploe betonirane na licu mjesta. Gredice se izrauju u tvornicama betonskih elemenata i dopremaju na gradilite. Na njih se postavljaju jahai od tanke ice na koje se oslanja svoena limena ploa, kao oplata za betonsku plou. Gredice moraju imati dvostruku armaturu da se ne bi slomile pri transportu i montai. Monolitnost se nadoknauje naknadnim istodobnim betoniranjem ploe i podvlaka. Veza leajne armature gredica provodi se pomou petlje ili zavarivanjem nastavaka. Strop mora imati rebra za ukruenje. Proraun stropa izvodi se kao i za monolitni sitnorebrasti strop, s tom razlikom to se kontinuirani strop proraunava za optereenje vlastitom teinom gredica i ploe kao greda na dva leaja.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

11

C) Montani sitnorebrasti strop od predgotovljenih elemenata Ima prednost pred polumontanim stropom u mogunosti izradbe sastavnih dijelova pod krovom, omoguuje graenje za vrijeme kie i smrzavice. Primjeri sitnorebrastih stropova od predgotovljenih elemenata prikazani su na slijedeim crteima:

Strop se sastoji od rebara koja imaju utore za ulaganje ab. ploa. Nakon to se ploe poloe, zaliju se reke izmeu njih i rebra rijetkim cementnim mortom. Polumontane i montane stropove nije preporuljivo izvoditi u seizmikim podrujima.
mr. sc. Edis Softi 2009/10 12

3) POLUMONTANI STROPOVI SA UPLJIM TIJELIMA

Stropovi sa upljim tijelima se izvode prema razliitim sustavima, koji ovise o mogunostima tvornice. Izvode se s krutom gornjom ploom ili bez nje. Zadatak ploe je da primi tlana naprezanja i povee u cjelinu uzduna rebra. Tlana ploa se moe izostaviti samo ako su gusto postavljena poprena rebra za ukrutu, koja e povezivati montana uzduna rebra i omoguiti raspodjelu optereenja na vie rebara, te pridonijeti veoj krutosti stropa. uplja tijela mogu biti betonska ili opekarska, a mogu biti blokovi od laganog, plino ili pjeno betona (siporex, ytong).

mr. sc. Edis Softi 2009/10

13

A)

Strop od prednapetih gredica s ispunom od betonskih bloketa:

Tipovi gredica razlikuju se vezano za klasu betona, visinu gredice i koliinu armature. uplji blokovi se montiraju na prethodno montirane predgotovljene armiranobetonske ili prednapete gredice (rebra). Proizvoai nude prospekte s dijagramima pomou kojih se za uporabno optereenje i odabrani raspon odabire tip gredice.

mr. sc. Edis Softi 2009/10

14

B) Monta-sustav stropa:

Stropnu konstrukciju ine nosive gredice sastavljene od armiranih opeka izmeu kojih se betonira rebro, a iznad ploa; nije potrebna oplata. Monta-opeka se proizvodi visine 8, 12, 16 i 20 cm, duine 25 i 33 cm te irine 20 i 25 cm. Tlana vrstoa opeke mora biti minimalno 20 N/mm2.
mr. sc. Edis Softi 2009/10 15

Visina stropa izrauje se u ovim dimenzijama:

v + hf = h 12 + 1(2)(3)(4) = 13(14)(15)(16) 16 + 1(2)(3)(4) = 17(18)(19)(20) 20 + 1(2)(3)(4) = 21(22)(23)(24)

U utore opeke ulae se nosiva i montana armatura, a zatim se ispunjavaju cementnim mortom. Betonsko rebro i ploa izvode se na licu mjesta. Strop se rabi u zgradarstvu za kontinuirano stalno i promjenljivo optereenje, a ne smije se postavljati ondje gdje je mogue optereenje vozilom, strojevima ili koncentriranim teretima. Dobar je zvuni i toplinski izolator.
4 25 12 16 M blok onta Arm atura
16

mr. sc. Edis Softi 2009/10

17

Gredice svijetlog raspona veeg od 4.5 m moraju imati u sredini spojno armiranobetonsko rebro ije su dimenzije i armatura prikazane na crteu:

Detalj oslanjanja stropa na zid prikazan je na slijedeem crteu:

mr. sc. Edis Softi 2009/10

18

C) Fert-sustav stropa:

Sastoji se od nosivih gredica i ispune od uplje opeke. Ciglarski uloak s armaturom i betonom unutar ciglarskog elementa ini predgotovljeni dio nosivih gredica.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

19

Primjena: meukatne i krovne ravne ploe, kose krovne ploe, nadstrenice, industrijski objekti. Visina stropa izvodi se u ovim dimenzijama: v + hf = h 14 + 4 = 18 cm 16 + 4 = 20 cm

mr. sc. Edis Softi 2009/10

20

Strop raspona veeg od 4 m mora u sredini imati armirano rebro za ukruenje. Za vrijeme postavljanja gredica i betoniranja rebara i ploe, strop se podupire na razmaku od 1.5 m posredno preko podvlake. Podupore trebaju nalijegati na vrstu podlogu, te biti horizontalno ukruene. Za raspone do 5 m gredici je u sredini potrebno dati nadvienje L/300, a kod raspona preko 5 m nadvienje L/200 (L=duljina gredice). Ako se gredica izravno oslanja na zid, duina nalijeganja ciglarskog uloka treba iznositi najmanje 5 cm (zid/gredu treba prethodno izravnati) Ako se gredica izravno ne oslanja na zid ili gredu, potrebno je i na krajevima izvesti podupore. Armatura na leaju treba biti usidrena u duini min 15 cm.

mr. sc. Edis Softi 2009/10

21

Tlana ploa se armira okomito na rebra (4 6/m irine). Jednostavna i brza izvedba. Zahtijeva malo dodatne opreme i nije potrebna specijalizirana radna snaga. Koristi se za stambene zgrade i obiteljske kue. Strop se proraunava kao puna armiranobetonska ploa. Ovaj strop ima obiljeje dobrog zvunog i toplinskog izolatora.

mr. sc. Edis Softi 2009/10

22

Strop sa pojedinanim i udvojenim gredicama

mr. sc. Edis Softi 2009/10

23

R-nosai Presjek FERT stropa

Izraene FERT gredice Ciglarska ispuna

24

Izvedba monolitnog dijela stropa Izvedba monolitnog dijela stropa moe zapoeti nakon to struna osoba utvrdi da su podupore ispravno izvedene. Za izradu monolitnog dijela obino se koristi beton C 25/30, koji treba biti ispravno ugraen, nabijen i njegovan. Prije ugradbe betona postaviti svu potrebnu armaturu (zavarena armaturna mrea okomito na gredice, armatura rebra za ukrutu, te armatura konzolnih ploa i serklaa), koja treba biti nepomina za vrijeme betoniranja. Okomito na pravac pruanja gredica, 1 cm ispod vrha stropa, postaviti zavarene armaturne mree R-139 po cijeloj povrini stropa. Rebro za ukrutu armirati sa po 28 u gornjoj i donjoj zoni (vilice 6/50 cm). Prije betoniranja podlogu treba oistiti i dobro zasititi vodom. Otputanje podupora gredica u uobiajenim uvjetima nakon 7 do 10 dana, odnosno kad monolitni beton postigne najmanje 70% raunske vrstoe.

25

Primjer prorauna Fert stropa

Propisivanje potrebnih gredica za svako polje:

G3

G8 G1

mr. sc. Edis Softi 2009/10

26

Ukupno eksploatacijsko optereenje koje moe nositi stropna konstrukcija visine 14+4=18 cm* kada je sustava slobodno poloene grede
tip gredice q... (kN/m2) - ukupno eksploatacijsko optereenje (s vlastitom masom stropa) koje konstrukcija moe nositi Lo... (m) - svijetli raspon izmeu zidova (greda) 2,0 G1 G2 G3 G4 S1 G5 G6 G7 G8 G9 G10 S2 2,2 2,4 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,0 4,2 4,4 4,6 4,8 5,0 5,2 5,4 5,6 5,8 6,0

tip stropa

11,60 9,75 8,31 7,16 5,84 5,48 4,86 4,33 3,89 15,00 12,78 11,02 9,60 8,44 7,47 6,67 5,98 5,40 4,90 4,46 4,08 9,88 8,75 7,81 7,01 6,33 5,74 5,23 4,78 4,39 10,46 9,33 8,37 7,56 6,85 6,22 5,69 5,22 4,81 4,45 8,96 8,09 7,34 6,69 6,12 5,62 5,18 4,79 4,44 9,09 8,24 7,51 6,87 6,31 5,82 5,38 4,99 4,64 9,34 8,51 7,78 7,15 6,59 6,09 5,65 5,25 4,90 4,58 8,69 7,98 7,36 6,80 6,31 5,86 5,47 5,11 4,78 8,97 8,27 7,64 7,09 6,59 6,15 5,74 5,38 8,45 7,84 7,29 6,79 6,35 5,95 Nosivost konstrukcije S2 je za oko 60% vea od S1 (na istom rasponu) Vlastita teina stropa S1 (gredice, blokovi, beton) iznosi oko 2.8 kN/m2, a stropa S2 oko 3.2 kN/m2

27

Postavljanje gredica s odreivanjem meusobnog razmaka gredica

Povezivanje armature strop je spreman za izvedbu tlane ploe.

28

Izvoenje polumontanih stropnih konstrukcija

29

D) Bijeli strop (krov): Patentirano u Hrvatskoj br. P970336A, autor: Prof. dr. Ante Mihanovi
Bijeli strop je rotiljna lakobetonska ploa debljine 15 cm i teine 130 kg/m2. Izvoenje zapoinje postavljanjem gredica (na razmaku 65 cm ili manje) i jednim redom Ytong blokova na svakom kraju. Gredice su nadviene, a po potrebi se mogu dodatno nadvisiti podupiranjem. Podupiranje se obavezno izvodi na rasponima veim od 3.0 m. Potom se postavljaju 4-6 lakobetonskih blokova (irina bloka 25 cm) a zatim popreno rebro iju oplatu s donje strane ine leajnice. Popreno rebro se armira sa 28 RA na licu mjesta, po jedna ipka u gornju i donju zonu. Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnim betonom u gredice i poprena rebra u koliini od 10 l/m2. Sitnozrni beton ini tucanik 0-4 mm, cement i voda. Nakon 4 ili vie sati gornja povrina konstrukcije prelije se rijetkim tankoslojnim mortom sastavljenim od 50% Ytong morta i 50% cementa. Dovoljno je zaravnavanje metlom. Tankoslojni mort se ne smije polijevati. Dvadeset etiri sata nakon postavljanja morta mogu se ukloniti potpore. Isti je postupak kod izrade krovnih ploa. Sigurnosti radi tankoslojni mort se moe djelomice ili u cijelosti ponoviti. Kod krovova se na suhi tankoslojni mort postavlja hidroizolacija (elastina) koja nije parna brana, potom slijedi jednostruko ili dvostruko letvanje. Izmeu letava se zavisno o klimatskoj zoni postavlja polistiren debljine 2 cm ili vie. Uvrivanje letava obavlja se elinim avlima u beton gredica i poprena rebara i/ili pocinanim avlima u Ytong blokove i/ili tiplovanim vijcima. Za posebne sluajeve izvoenja stubita, otvora, spajanja gredica u dva smjera, jako optereene ploe ili velikih raspona i uporabe povienog bijelog stropa konzultirati proizvoae konstrukcije. Proizvoa isporuuje gredice, leajnice, blokove i tankoslojni mort. Obrada konstrukcije s donje strane vri se: (1) gletom za poro betone u dva sloja ili (2) impregnacijom 30 a potom bilo kojom bukom. Dodir sa zidovima prethodno zatiti rabic mreicom.

31

BIJELI STROP OSNOVNI TIP

BIJELI STROP POVIENI

Dimenzioniranje Bijelog stropa je praktiki isto kao i Fert stropa. U donjoj tablici prikazano je ukupno slomno - raunsko optereenje koje moe nositi stropna konstrukcija kada je sustava slobodno poloene grede. Udvojene gredice mogu prenijeti dvostruko vee optereenje.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

32

mr. sc. Edis Softi 2009/10

33

mr. sc. Edis Softi 2009/10

34

mr. sc. Edis Softi 2009/10

35

mr. sc. Edis Softi 2009/10

36

mr. sc. Edis Softi 2009/10

37

E) Sivi strop:
Patentirano u Hrvatskoj br. P990191A, autor: Prof. dr. Ante Mihanovi Sivi strop je armirano betonska ploa debljine 15 cm sa upljinama, rotiljnog tipa nosivosti. Izvoenje zapoinje postavljanjem gredica (na razmaku 68 ili 20 cm) i jednim redom blokova na svakom kraju. Gredice su nadviene, a po potrebi se mogu dodatno nadvisiti podupiranjem, koje se izvodi na rasponima veim od 3.0 m. Potom se postavlja jedna po jedna kadica (donji dio bloka) te na nju poklopnica (gornji dio bloka). Poprena rebra se izvode na razmaku cjelobrojnih blokova 4-6, irina bloka 25 cm. Oplatu s donje strane ine mu leajnice, a bono dvije bonice. Popreno rebro se armira sa 28 ili 210 RA na licu mjesta, po jedna ipka u gornju i donju zonu. Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnim betonom u gredice i poprena rebra. Spojevi blokova (i po elji povrina bloka) preliju se cementnim mlijekom uz dodatak kamene praine. Dovoljno je zaravnavanje metlom. 38

I dimenzioniranje Sivog stropa je praktiki isto kao i Fert te Bijelog stropa. U donjoj tablici prikazano je ukupno slomno raunsko optereenje koje moe nositi stropna konstrukcija kada je sustava slobodno poloene grede.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

39

40

4) PUNE I UPLJE ARMIRANOBETONSKE PLOE

A) Pune armiranobetonske ploe Vrlo esto se primjenjuju kao stropne konstrukcije. Visina ploe h = 10 - 25 cm.

Ovisno o odnosu raspona lx i ly i leajnim uvjetima mogu prenositi optereenje u jednom ili dva meusobno okomita smjera.
mr. sc. Edis Softi 2009/10 41

Ako je omogueno dispozicijom pune ploe treba nastojati projektirati kao nosive u dva ortogonalna smjera. Nain prorauna: * proraun prema tablicama raznih autora racionalno, osobito ako je pravilna tlocrtna dispozicija, modularni rasponi visokogradnje, regularni rubni uvjeti, jednolika optereenja * proraun primjenom raunalnih programa temelji se na primjeni razliitih programa uglavnom na bazi MKE; ploe se modeliraju mreom konanih elemenata, moe se modelirati nestandardna struktura, nepravilna dispozicija, promjenljivi rubni uvjeti, tokasti oslonci, tokasta optereenja, otvori, promjenljiva debljina i sl.

Izvode se monolitno na licu mjesta ili polumontano (omnia ploe).

mr. sc. Edis Softi 2009/10

42

B) Polumontani strop sustava Omnia Strop se sastoji od montane ploe debljine min 4 cm, armirane mreastom armaturom i dodatnog betona debljine prema proraunu. Ovi stropovi se tretiraju kao linijske ploe koje nose preteno u jednom pravcu, a rjee kao ortotropne ploe kada se aktivira i drugi smjer. Po potrebi je mogue postaviti armaturu i okomito na omnia plou, te dobiti plou nosivu u dva smjera (razliite statike visine u svakom smjeru). Stop se izvodi na nain da se predgotovljeni elementi ploa debljine 4-5 cm, armirani mreastom armaturom i odgovarajuim reetkastim nosaima (poprena armatura za sprezanje montanog i naknadno betoniranog dijela ploe) montiraju uz podupiranje, te se ugrauje armatura na spojevima ploa i betonira se ploa do pune visine (prema statikom proraunu). Proraunava se kao puna armiranobetonska ploa. Predgotovljeni dio ploe za vrijeme graenja te najmanje 14 dana poslije betoniranja mora se drati poduprt na razmaku prema statikom proraunu.

mr. sc. Edis Softi 2009/10

43

Popreni presjek i armatura Omnia-stropa:

mrea na spoju

mrea u gornjoj zoni (po potrebi)

Naknadno saliveni beton

R-nosac h-ho h

mrea u Omnia ploci

irina Omnia ploce - prema mogucnostima vibro stola

Montana Omnia ploca

mr. sc. Edis Softi 2009/10

44

ho

Omnia strop (predgotovljeni element)

mr. sc. Edis Softi 2009/10

45

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

46

C) uplje armiranobetonske ploe Kod ploastih konstrukcija veih raspona (potrebna vea visina stropa) naprezanih savijanjem, preteiti dio stalnog optereenja odnosi se na vlastitu teinu, pa svako njezino smanjenje vodi do ekonominijih konstrukcija. Jedan od naina smanjenja teine ploe je ostavljanje krunih, eliptinih ili pravokutnih upljina (umetnu se cijevi od plastike ili vodootpornog kartona). Najmanja visina uplje ploe je 24 cm. Razmak izmeu upljina odabire se prema dimenzijama i veliini glavnih kosih napona (dimenzioniranje na poprenu silu), ali ne manji od 6 cm. S obzirom na nain armiranja mogu biti nosive u jednom ili dva smjera.

c1)Ploe nosive u jednom smjeru (l = 5 - 12 m) Najmanja visina ploe je 24 cm (cijevi 14 cm). Razmak izmeu cijevi odabire se ovisno o njihovim dimenzijama i veliini glavnih kosih napona, ali ne smije biti manji od 6 cm. Za vea optereenja i raspone ugrauje se jedno ili vie poprenih rebara irine od 10 do 15 cm. Ploe preko jednog ili vie polja raunaju se kao pune, ne uzimajui u obzir oslabljenje tlane zone otvorom.

Popreni presjek i armatura uplje ploe prikazani su na slijedeem crteu:

48

c2) Ploe nosive u dva smjera Ove ploe su ekonomine kad su rasponi lx i ly vei od 8 m. Za proraun je potrebno poznavati: - krutost ploe na savijanje u smjeru cijevi i okomito na cijevi - torzijsku krutost ploe Popreni presjek i armatura ploe nosive u dva smjera prikazani su na slijedeem crteu:

mr. sc. Edis Softi 2009/10

49

upljine su u smjeru kraeg raspona. Okomito na otvore formira se okvirno djelovanje pa su kose spone proraunski i konstrukcijski potrebne. Za izradbu upljih ploa rabe se cijevi od plastike ili kartonske cijevi, koje imaju nisku cijenu, a moraju zadovoljavati osnovne zahtjeve: - da imaju dovoljan moment otpora - da su otporne prema vlazi - da ne utjeu tetno na beton (upijanje vlage).

mr. sc. Edis Softi 2009/10

50

5) KASETIRANI STROPOVI
Kasetirani strop formira se dijeljenjem povrine stropa na kvadratna ili pravokutna polja s vidljivim rebrima. To je ploa preko mnogo krino postavljenih rebara koja ine rotilj. Nosai koji dijele strop na kasete mogu biti paralelni s njegovim stranicama ili pod kutom (obino 45).

Shema kasetiranog stropa

mr. sc. Edis Softi 2009/10 51

Visina rebara kasetiranih stropova uzima se obino jednakom u oba pravca. Ovi stropovi izrauju se kao monolitne i kao montane konstrukcije. Ploe unutar rebara, oslonjene po rubovima, jesu sustav kontinuiranih ploa nosivih u dva okomita smjera. Rebra kasetiranog stropa koja ine rotilj proraunavaju se po teoriji tapnih sustava. Iz estetskih razloga esto se rabe za dvorane, predvorja i sline prostorije.

mr. sc. Edis Softi 2009/10

52

6) GLJIVASTI STROPOVI
Ravne ploe konstantne visine mjestimino poduprte pravilno rasporeenim stupovima. Visina ploe: h 1/30 veeg razmaka stupova 15 cm. Dimenzije stupova: ds 1/20 razmaka stupova 1/15 katne visine 30 cm. Primjena: industrijske zgrade, radionice, skladita, spremnici i uope graevine bez razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom.

mr. sc. Edis Softi 2009/10

53

mr. sc. Edis Softi 2009/10

54

7) STROPOVI ZA VEE RASPONE I OPTEREENJA

A) Prednapete pune ploe (l = 7-12 m) B) Prednapete gljivaste ploe (l = 7-15 m) Prednosti prednapetih stropova: povoljnije to se tie problema glavnih vlanih napona (probijanje); bra izvedba (otputanje oplate nakon tri dana); povoljnije stanje uporabljivosti (pukotine, progibi); poveana trajnost; manja teina u odnosu na klasine armiranobetonske stropove.

mr. sc. Edis Softi 2009/10

55