dr.

Louann Brizendine

ŽENSKI MOZAK
s engleskoga prevela Mirna Vilišić

PROFIL

l o u a n n brizendine
Dr. Louann Brizendine završila je dodiplomski studij neurobiologije na kalifornijskome sveučilištu Berkeley te magistrirala na Medicinskome fakultetu Sveučilišta Yale. Na poslijediplomskome studiju na Sveučilišnom koledžu (University College) u Londonu izučava filozofiju uma te povijest znanosti i medicine. Specijalizirala je psihijatriju na harvardskome Medicinskom fakultetu. Dr. Brizendine nastavlja se baviti kliničkim, pedagoškim, spisateljskim i istraživačkim radom na Medicinskome fakultetu Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu (UCFSF). Godine 1994. utemeljila je Kliniku za raspoloženja i hormone žena pri Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu (UCSF Women's Mood and Hormone Clinic), kojoj je ravnateljica. Klinika za raspoloženja i hormone žena jedinstvena je psihijatrijska klinika za procjenu i liječenje žena svih dobi koje imaju problema s promjenama raspoloženja, padom energije, tjeskobom, spolnom disfunkcijom i zdravljem, koji su povezani s djelovanjem hormona na mozak. Tinejdžerice koje pate od naglih promjena raspoloženja, tjeskobe, poremećaja hranjenja, problema s koncentracijom ili simptoma depresije povezanih s hormonalnim promjenama tijekom mjesečnoga ciklusa te, PMS-a, mogu posjetiti Kliniku za raspoloženja i hormone tinejdžerica, otvorenu 2006. Dr. Brizendine živi u zaljevu San Francisca sa suprugom i sinom.

ZAHVALE UVOD

8

Podjela neurohormonalnih uloga Faze u životu žene Što nas čini ženama
PRVO POGLAVLJE

15 17 20 32 58 91 117 139

Rođenje ženskoga mozga
DRUGO POGLAVLJE

Mozak tinejdžerice
TREĆE POGLAVLJE

Ljubav i povjerenje
ČETVRTO POGLAVLJE

Seks: mozak ispod pojasa
PETO POGLAVLJE

Mamin mozak

SADRŽAJ .

ŠESTO POGLAVLJE

Emocije: mozak koji osjeća
SEDMO POGLAVLJE

166 188 217 233 244 247
251

Zreli ženski mozak
EPILOG

Budućnost ženskoga mozga
PRVI DODATAK

Ženski mozak i hormonsko liječenje
DRUGI DODATAK

Ženski mozak i postporođajna depresija
TREĆI DODATAK

Ženski mozak i spolna orijentacija
BIBLIOGRAFIJA

ZAHVALE

ZAMISAO ZA OVU KNJIGU

sinula mi je dok sam se školovala na kalifor-

nijskome sveučilištu Berkeley, Yaleu, Harvardu te Sveučilišnom koledžu u Londonu, stoga bih željela zahvaliti profesorima i kolegama studentima koji su najviše utjecali na moja razmišljanja u tome razdoblju: Franku Beachu, Mini Bissel, Henryju Blacku, Billu Bynumu, Dennisu Charneyju, Marion Diamond, Marilyn Farquar, Carol Gilligan, Paulu Greengardu, Tomu Guteilu, Lesu Havensu, Florence Haseltine, Marjorie Hayes, Peteru Hornicku, Stanleyju Jacksonu, Valerie Jacoby, Kathleen Kells, Kathy Kelly, Adrienne Larkin, Howardu Levitinu, Melu Lewisu, Charlotte McKenzie, Davidu Mannu, Danielu Maziji, Williamu Meissneru, Jonathanu Mulleru, Fredu Naftolinu, Georgeu Paladeu, Royu Porteru, Sherry Ryan, Carlu Salzmanu, Leonu Shapirou, Ricku Sheltonu, Gunteru Stentu, Franku Thomasu, Janet Thompson, Georgeu Vaillanut, Rogeru Wallaceu, Clydeu Willsonu, Fredu Wiltu i Richardu Wollheimu.

8

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

Tijekom godina provedenih na fakultetu u Harvardu i Kalifornijskome sveučilištu u San Franciscu, na moja su razmišljanja utjecali Bruce Ames, Cori Bargmann, Regina Casper, Francis Crick, Mary Dallman, Herb Goldings, Deborah Grady, Joel Kramer, Fernand Labrie, Jeanne Leventhal, Sindy Mellon, Michael Merzenich, Joseph Morales, Eugene Roberts, Laurel Samuels, Carla Shatz, Stephen Stahl, Elaine Storm, Marc Tessier-Lavigne, Rebecca Turner, Victor Viau, Owen Wolkowitz i Chuck Yingling. Moji kolege, nastavnici, specijalizanti i studenti medicine te pacijentice Klinike za raspoloženja i hormone žena i tinejdžerica (Women's and Teen Girls' Mood and Hormone Clinic) na mnoge su načine pridonijeli ovoj knjizi: Denise Albert, Raya Almufti, Amy Berlin, Cathy Christensen, Karen Cliffe, Allison Doupe, Judy Eastwood, Louise Forrest, Adrienne Fratini, Lyn Grade, Marcie Hall-Mennes, Steve Hamilton, Caitlin Hasser, Dannah Hirsch, Susie Hobbins, Faima Imara, Lori Lavinthal, Karen Leo, Shana Levy, Katherine Malouh, Faina Nosolovo, Sarah Prolifet, Jeanne St. Pierre, Veronica Saleh, Sharon Smart, Alia Spivak, Elizabeth Springer, Claire Wilcox i Emily Wood. Također zahvaljujem ostalim kolegama, studentima i nastavnicima na Psihijatrijskome institutu Langley Porter i UCSF-u čija mi je pomoć bila dragocjena: Alison Adcock, Regini Armas, Jimu Aspu, Renee Binder, Kathryn Bishop, Mikeu Bishopu, Aliji Borik, Carol Brodsky, Marie Caffey, Lin Cerles, Robin Cooper, Haileu Debasu, Andrei DiRocchi, Glennu Elliottu, Stuu Eisendrathu, Leonu Epsteinu, Lauri Esserman, Ellen Haller, Dixie Horning, Marcu Jacobsu, Nancy Kaltreider, Davidu Kessleru, Michaelu Kirschu, Laurel Koepernick, Ricku Lannonu, Bev Lehr, Descartesu Liu, Jonathanu Lic-

Zahvale

9

Michaela Meaneyja. Veoma sam zahvalna svima koji su pročitali i kritički komentirali rukopise za ovu knjigu: Carolyn Balkenhol. Alanu Louiju. Lindi Pastan. Theresi Crivello. Jill Goldstein. Erin McClure. Elizabeth Barondes. Andyja Guaya. Adrienne Larkin. Louisi Llanes. Charliju Marmaru. Arthur a Arona. Nancy Milliken. Brucea McEwena. Boba Jaffea. Diane Middlebrook. Mela Grumbacha. Theresi McGinness. Bryni Segal. Shelley Tay- 10 L. Danni Hirsch. Cathy Olney. Cynthiji Kenyon. Larryju Tecottu. Johnu Sikorskom. Sare Hrdy. Toma Insela. Jimu Leckmanu. Liz Perle. Barbare Parry. Davida Rubinowa.htmacheru. Helen Fisher. Sarah Cheyette. Diane Cirrincione. Lucy Brown. Lisi Queen. Roberta Sapolskyja. Rachel Rokicki. Diani Brizendine. Judith Martin. Craigu Van Dykeu. Eleanor Maccoby. Dani Slatkin. Susan Smiga. Cathy Roca. Johnu Youngu i Leonardu Zegansu. Elaine Lonnergan. Anne Poirier. Pat Dodson. Marciji Barinagi. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Judeu Langeu. Simona Barona-Cohena. Lynn Shroeder. Millicent Tomkins i Myrni Weissman. Sue Carter. Elizabeth Spelke. Susan Davis. Sari Hrdy. Lee Cohen. Craigu Nelsonu. Chadu Petersonu. Marthe McClintock. Petera Schmidta. Nancy Hopkins. Davidu Tayloru. Barbare Sherwin. Eleanor Maccoby. Miriam Martinez. Renee Valdez. Johnu Rubensteinu. Jaya Giedda. članci i savjeti Martyja Altemusa. Susan Voglmaier. Sue Carter. Andreasa Bartelsa. Jill Becker. Marku Van Zastrowu. Rachel Llanes. Niraa Shaha. Robertu Malenki. Astrid Prackatzch. Anni Spielvogel. Anne Campbell. Larryja Cahilla. Melisse Hines. Janet Durant. Melu Grumbachu. Jayu Gieddu. Victoru Reusu. Davida Bussa. Dona Pfaffa. Ovoj su knjizi naročito pridonijela istraživanja. Kim Norman. Jennifer Cummings.

Jeanne Robertson. zakladi Lawrence Ellison Medical Foundation. Joshu Lederbergu. Jimu Watsonu. Marilyn Yalom i Jody Kornberg Yeary. Lynne Krilich Benioff. dobrotvornoj organizaciji Staglin Family Music Festival for Mental Health. Joan Ryan. zakladi Salesforce. Alanu Goldbergu. Judy Rapoport. Marcu Benioffu. Sharon Agopian Melodia. Sandy Robertson. Steveu Finku. Kristin Uvnas-Moberg. Laurene Powell Jobs.com Foundation. Miltonu Friedmanu. Millicent Tomkins. Shannon O'Rourke. Marguerite Lederberg. Shari Staglin. Također zahvaljujem svima koji su mi pružali potporu i tijekom prošlih nekoliko godina sa mnom vodili uzbudljive i nadahnjujuće razgovore o ženskom mozgu: Bruceu Amesu. Garenu Staglinu. zakladi Osher Foundation. Ova je knjiga ponajprije nastala zahvaljujući stručnosti i darovitosti Susan Wels koja mi je pomogla napisati prvi rukopis i organizirati goleme količine materijala. Donni Furth. Anne Hoops. Giovanni Ames. Sama Yena. Melanie Craft Ellison. Barbari Willenborg. Johnu Searleu. Cathy Fink. Dugujem joj najveću zahvalnost. američkome Nacionalnom centru za zdravlje žena (National Center for Excellence in Women's Health) pri UCSF-u. Sandre Witelson.lor. Elizabeth Barondes. Larryju Ellisonu. Meredith White. Evi Grove. ReVeti Bowersu. Jerryju Jampolskom. Deborah Leff. zakladi Stanley Foundation te Odjelu za psihijatriju UCSF-a. Željela bih zahvaliti i pojedincima i privatnim zakladama koje su podržali moj rad: Lynne i Marcu Benioff. Kimberly Yonkers i Elizabeth Young. Hope Frye. Andyju Groveu. Zahvale 11 . Tomu Kornbergu. Jessici Barondes. Dagmar Searle.

Marcu Haeringeru i Rachel Rokicki. Najviše od svih zahvaljujem svojemu suprugu i srodnoj duši Samu Barondesu na njegovoj mudrosti. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Deborah Chiel. 12 L. znanstvenim zapažanjima. kao i ostalima koji su vjerovali u nju i uložili velika nastojanja da do nje dođe: Susan Brown. koja me prva nagovorila da napišem ovu knjigu. dopredsjednici i urednici izdavačke kuće Morgan Road Books. uredničkim savjetima. Osobito sam zahvalna Amy Hertz. koja je od početka imala viziju ovog projekta te ustrajno zahtijevala izvrsnost i uporno revidirala rukopise kako bi dobila pripovijest u kojoj je znanost prikazana na zanimljiv način. Rachel Lehmann-Haupt. beskrajnom strpljenju.Veoma sam zahvalna Liz Perle. ljubavi i podršci. Moja agentica Lisa Queen iz agencije Queen Literary pružila mije veliku potporu i dala mnoge briljantne savjete. koji je pristojno podnosio ovaj dugotrajan i zahtjevan projekt te uvelike doprinio poglavlju o tinejdžerima. Također želim zahvaliti svojemu sinu Whitneyju.

središte nagona koje može ukrotiti samo predfrontalni korteks (PFC). HIPOFIZA: Proizvodi hormone plodnosti. donosi odluke.ŽENSKI MOZAK 1. INSULA: Centar koji obraduje instinktivne osjećaje. Veći je i aktivniji u žena. To je centar za zabrinutost i veći je u žena nego u muškaraca. 4. Pomaže aktivirati mamin mozak. Divlja životinja smještena duboko u mozgu. 7. romantičan susret ili trenutak nježnosti . 3. Obuzdava amigdalu. HIPOTALAMUS: Dirigira hormonalnom simfonijom. lučenja mlijeka i brižnosti. Ženski mozak 13 . Veća je u muškaraca. 2. HIPOKAMPUS: Div koji nikada ne zaboravlja svađu. Veći je i aktivniji u žena. PREDNJI CINGULARNI KORTEKS (ACC): Odmjerava opcije. AMIGDALA: 6. Kod žena ranije počinje s izlučivanjem. aktivira gonade. U žena je veći i sazrijeva godinu-dvije ranije no u muškaraca. PREFRONTALS KORTEKS (PFC): Kralj koja vlada osjećajima i ne dopušta im da podivljaju. 5 .i neće vam dopustiti ni da ih vi zaboravite.

npr. majka alopregnanolona (moždani Valium. strastven. muževan.pahuljasti mačić koji prede. PROGESTERON .UVOD PODJELA. moćan zavodnik.kralj hormona: moćan. TESTOSTERON . inače djeluje opuštajuće. nema vremena za maženje. Oni za koje vaš liječnik možda ne zna da također djeluju na mozak žene: OKSITOCIN . no moćni brat estrogena. silovit. dobra vještica Glinda u Čarobnjaku iz Oza. neosjetljiv. oksitocina.u pozadini. odlučan. NA KOJI NAČIN H O R M O N I DJELUJU NA ŽENSKI MOZAK) Oni za koje vaš liječnik zna: ESTROGEN . asertivan. katkad agresivan zavodnik.brz. mazna. svime upravlja. acetilkolina i norepinefrina (kemikalija u mozgu odgovornih za dobro raspoloženje). katkad sav u poslu. serotonina. pojavljuje se na mahove i ponekad predstavlja olujni oblak koji poništava djelovanje estrogena. brižna boginja Zemlja. Ovom hormo- Podjela neurohormonalnih uloga 15 . NEUROHORMONALNIH ULOGA ( D R U G I M R I J E Č I M A . prijatelj dopamina. agresivan. pilula za smirenje).

sveprisutan. na rubu živaca. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . no čim se povuče.tajnovit. ispunjava energijom. Zeus i Hera hormona. slabi u menopauzi. prijatelj dopamina (još jedne kemikalije zadužene za dobro raspoloženje). čini spokojnim. ALOPREGNANOLON rona. opušta.nu pričinja zadovoljstvo pomagati i biti na usluzi. kao i oksitocin).opojan. fizički i emocio- nalno izuzetno osjetljiv. 16 L.otac testosterona u jajnicima. opuštajući sin progeste- Neobuzdan u mladosti. Vazopresin . Otac i majka testosterona i estrogena. . snažno prisutan kod mladih. u pozadini. Smiruje. brat testosterona. izvor drskosti. ANDROSTENEDION . sve se pretvara u razdražljivu apstinencijsku krizu.rezervoar svih hormona. neutralizira sav stres. prozvan „majkom svih hormona". pod stresom. skrivene agresivne muževne snage. DHEA . brat oksitocina (budi u vama želju za povezivanjem na aktivan. muški način.u grču. KORTIZOL . održa- va tajanstvenost života. umirujući. bez njega smo mrzovoljni. Njegov nagli odlazak glavni je zaplet PMS-a tri-četiri dana prije početka mjesečnice. gasi se s jajnicima. brat je vazopresina (muškoga hormona socijalizacije) i estrogena. prodoran. a postupno iščezava u starosti.

maziti. tetošiti. koketni.FAZE U ŽIVOTU ŽENE . društvenom. brinuti o tome da ne povrijedite tuđe osjećaje. planirati dječju igru. masturbirati ili inicirati seks. pisati zahvalnice. HORMONI ODREĐUJU čime će mozak biti zaokupljen. biti natjecateljski raspoloženi. Mogu utjecati na to hoćete li biti brbljavi. priređivati ili posjećivati zabave. Oni pridonose brižnom. Faze u ž i v o t u ž e n e ICNJI2NICA iavsvi GAJ 17 . spolnom i agresivnom ponašanju.

POSTMENOPAUZA Niske. DJETINJSTVO Estrogen se izlučuje u ogromVisoka razina estrogena sve do dobi nim količinama u dobi od 6 do od 2 godine. više umaranja. Veća smirenost.mi sa spavanjem. na to kako će obitelj biti zbrinuta. a manje na karijeru i nadmetanje. a progesterona nema. TRUDNOĆA DOJENJE Oksitocin. Moždane su stanice XX. B r i z e n d i n e : Ž E N S K I M O Z A K . Manje interesa za seks. zabrinutosti. niža razina oksitocina. A MUŠKARCI NEMAJU GLAVNE HORMONALNE PROMJENE FETALNA FAZA Rast i razvoj mozga ne ometaju visoke razine testosterona kao u muškome mozgu. Golem porast razine progesterona. Rastu razine estrogena. estrogen.FAZE U ŽIVOTU ŽENE ŠTO ŽENE IMAJU. probleestrogena. što znači više gena za brz razvoj mozga i krugova specifičnih za žene. progesterona i testos. progesteron i testosteron pojavljuju se ciklički. promjene raspoloženja. ODGOJ DJETETA Oksitocin. MENOPAUZA Posljednja nagla promjena u mozgu izazvana hormonima. Viša razina estrogena i manje testosterona. Isključiva usredotočenost na dojenče. PUBERTET SPOLNA ZRELOST. progesterona i testosterona koji se počinju ciklički pojavljivati svakoga mjeseca. mozak djevojaka sazrijeva 2 godine prije mozga dječaka. postojane razine estrogena i testosterona. 18 L. prolaktin. valovi vrućine i razdražljivost. J Niske razine estrogena. Veća usredotočenost na kućenje. PERIMENOPAUZA Neredovito cikličko pojavljivanje Promjenjiv interes za seks. 24 mjeseca. visoka razina FSH/LH. estrogena. ra i odabir karijere ili posla uskladivog s osnivanjem obitelji. ŽENA BEZ PARTNERA Razine estrogena. progesterona i Veća usredotočenost na ljubavne testosterona mijenjaju se svakoga veze. više brige za djecu. terona. a zatim juvenilna pauza (juvenile pause) deaktivira hormone. pronalaženje životnog partnedana u mjesecu.

emocionalno pamćenje i |«iliskivanje bijesa nesmetano se razvijaju nema visokih razina testosterona kao u muškome mozgu koje bi razorile sve te •i niiice. briga da ništa ne našteti fetusu. ali ne i dječacima. izlaženje na kraj s povećaemocionalno vezanje. krugovi za stres potisnuti su. opstanak na radnome mjestu i planiranje rodiljskoga dopusta. izbjegavanje roditelja. Glavni je interes vlastito zdravlje. nje dobrobiti i prihvaćanje novih izazova. ivor. izlaženje na kraj s umorom. brigu o drugima. smanjena je briga o drugima. emocije i seks. bolnim bradavicama. nim stresom i poslom. Ranije sazrijevanje krugova za donošenje odluka i emocionalnu kontrolu. odgoj i sigurnost djece. . sposobnost korištenja obiju strana mozga. Krugovi koje pokreću estrogen. Povećana osjetljivost i rast centa za stres. poboljšaprogesteron slabe. oksitocin i Glavni je interes ostati zdravom. kako izdržati sljedeća 24 sata. Usredotočenost na to kako izaći na kraj s umorom. mozak se smanjuje. Glavni je interes privlačnost suprotnome spolu. su emocionalni. Faze u ž i v o t u ž e n e 19 . Pojačana funkcija krugova za stres. mučninom i gladi. Glavni je interes pronalaženje partnera. Još moždanih krugova za komunikaciju. Smanjena osjetljivost na estrogen u nekim Glavni je interes svakodnevno preživljavanje i izlaženje na kraj s fizičkim i emociomoždanim krugovima. Krugovi za stres još su uvijek potisnuti. razvoj. ljubav. hormoni iz fetusa i posteljice preuzimaju kontrolu nad mozgom i tijelom. nalnim usponima i padovima. brigu i Glavni je interes dobrobit. Glavni je interes igranje i zabava s drugim djevojčicama. progesteron smiruje mozak. društvene nijanse. lakomisleni ljubavni interesi. intuiciju. krugove za seks i emocije zaposjela je skrb za dijete.PHIIMJI:NE U MOZGU SPECIFIČNE ZA ŽENE PROMJENE u DOŽIVLJAJU STVARNOSTI Krugovi u ženskom mozgu za komunikat l|ii. manje Glavni je interes raditi ono što vi želite. izgradnja karijere. Verbalni su i emocionalni krugovi poboljluni. Krugovi su manje osjetljivi na stres. lučenjem mlijeka. iščitavanje emocija.

manja od jedan posto. U usporedbi s trideset tisuća gena u ljudskome genomu. do neurona koji prenose zapažanja. uz iznimku njihovih reprodukti- 20 L.čvrsto stisnute u manjoj lubanji kao u korzetu. ŠTO NAS ČINI ŽENAMA VIŠE OD 9 9 posto genetskoga koda žena i muškaraca posve je je- dnako. neznatna je. No taj postotak razlike utječe na svaku pojedinu stanicu u našim tijelima . Tijekom gotovo čitavog dvadesetog stoljeća većina je znanstvenika tvrdila da su žene u neurološkome i svakom drugom smislu zapravo samo manji muškarci. U devetnaestom su stoljeću znanstvenici vjerovali kako to znači da su mentalne sposobnosti žena slabije od onih u muškaraca. Samo su u žena te stanice zbijenije .. Muški je mozak veći za oko devet posto. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .od naših živaca koji registriraju užitak i bol. Promotrimo li pozorno. uočit ćemo da ženski i muški mozak nisu jednaki. razlika među spolovima. No žene i muškarci posjeduju jednak broj moždanih stanica. čak i kada se njegovu veličinu korigira razmjerno veličini ženskoga tijela. osjećaje i emocije. misli.

izjavivši: . podigla sam ruku i upitala ga za otkrića vezana uz ženke u tome istraživanju. Zauzela sam tipično stajalište 70-ih godina . Ona je zasigurno sputavala žene i učinila ih manje Š t o nas č i n i ž e n a m a 21 . neuroanatomiji i psihologiji zasebno od one muške. premda jedva zamjetne. znatne. naučila sam malo ili ništa o ženskoj biološkoj i neurološkoj različitosti.da je za sve kriva patrijarhalna zapadnjačka kultura." No ono malo dostupnih istraživanja nalagalo je da su razlike u mozgovima. uz iznimku trudnoće.U tim istraživanjima nikada ne koristimo ženke . moja su se vlastita objašnjenja kretala od onih političkih do psiholoških.vnih funkcija. Profesor je odbacio moje pitanje. Ta je tvrdnja dovela do trajnih zabluda vezanih uz žensku psihologiju i fiziologiju. Kako sam počela studirati u vrijeme kada je feministički pokret bio na vrhuncu. U taj sam se previd imala prilike osobno uvjeriti tijekom dodiplomskoga studija neurobiologije na Berkeleyju 70-ih godina. studija medicine na Yaleu i specijalizacije iz psihijatrije u Massachusettskome centru za mentalno zdravlje (Massachusetts Mental Health Center) pri Harvardskome medicinskom fakultetu. Pohađajući svaku od navedenih institucija. Sve do 90-ih godina prošloga stoljeća istraživači su poklanjali malo pozornosti ženskoj fiziologiji. Nitko nije nudio nikakav jasan razlog za takav nerazmjer. one će nam otkriti ono što žene čini ženama. Kao specijalizanticu psihijatrije zaintrigirala me činjenica da žene dvaput češće obolijevaju od depresije nego muškarci. a muškarce muškarcima.njihovi bi mjesečni ciklusi samo unijeli zbrku u podatke. Kada nam je jednom prilikom na Yaleu profesor govorio o jednome istraživanju životinjskog ponašanja. Zavirimo li malo dublje u razlike među mozgovima..

nešto više biološke naravi. Kada sam pri psihijatrijskoj procjeni počela voditi računa i o hormonalnom stanju žene.funkcionalnima od muškaraca. imala izobrazbu iz tradicionalne psihoanalitičke teorije koja je propitkivala iskustva iz djetinjstva. Kod svih žena koje imaju mjesečnicu. no nikada nije razmatrala mogući utjecaj specifične kemije ženskoga mozga. To katkad može biti neugodno. elementarnije. Do svojeg sam prvog otkrića o različitim doživljajima stvarnosti. otkrila sam da u različitim fazama ženina života hormoni imaju golem utjecaj na oblikovanje njezinih želja. došla kada sam počela liječiti žene s onim što ja nazivam sindromom ekstremnoga predmenstrualnog mozga. No neke su mi se pacijentice obraćale jer su osjećale da određenih dana njihovi hormoni upravljaju njima do te mjere da nisu bile u stanju raditi niti i s kim razgovarati jer bi briznule u plač ili se na nekome istresle. mozak se svakoga dana pomalo mijenja. ali većina žena te promjene uspijeva držati pod kontrolom. Činilo se da su kemijske promjene u pubertetu napravile nešto u mozgu čime su izazvale depresiju u žena. Pomislila sam kako u tom pitanju mora biti nešto značajnije. pa i samoga načina na koji doživljava stvarnost. No činilo se da to objašnjenje samo po sebi nije zadovoljavajuće: nova su istraživanja ukazivala na taj isti omjer depresije u čitavome svijetu. stajališta. poput mene. Potom sam uočila da se stope depresije kod muškaraca i žena počinju razlikovati tek u dobi od dvanaest-trinaest godina . Neki se dijelovi mozga svakoga mjeseca mijenjaju i do 25%.kada djevojčice počinju dobivati mjesečnicu. a većina je psihijatara. Malo je znanstvenika u to doba istraživalo tu povezanost. Većinu 22 L. na koje utječu spolni hormoni. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .

Svako hormonalno stanje . Ako se doživljaj stvarnosti u žena može radikalno mijenjati iz tjedna u tjedan.premda su bile izazvane isključivo hormonalnim promjenama u njihovu mozgu. ponovo bi bile u svojem najboljem izdanju. doba traženja partnera. ukazao mi je na to kako se doživljaj stvarnosti ženskoga mozga može u trenutku promijeniti. godine utemeljila sam Kliniku za raspoloženja i hormone žena (Women's Mood and Hormone Clinic) na Odjelu psihijatrije pri Kalifornijskome sveučilištu u San Franciscu (University of California. budućnost im se činila turobnom.pospješuje razvoj različitih neuroloških veza odgovornih Š t o nas č i n i ž e n a m a 23 . Otkrili smo da hormoni toliko snažno djeluju na ženski mozak da se za njihov utjecaj može kazati da oblikuje doživljaj stvarnosti u žene. majčinstvo i menopauza . inteligentne.djetinjstvo. San Francisco). Utjecaj hormona prisutan je u svim životnim fazama od samoga rođenja. 1994. iz dana u dan. adolescencija. Bila je to jedna od prvih klinika u Sjedinjenim Državama koja se bavila promatranjem stanja ženskoga mozga i načina na koji neurokemija i hormoni utječu na promjene raspoloženja kod žena. Tim su se ženama takve misli činile realnima i utemeljenima. njezine prioritete. no zbog puke promjene u dotoku hormona u njihov mozak određenih dana. produktivne i optimistične.tjedana u mjesecu bile su usredotočene. Taj ekstremni oblik PMS-a. a one bi mrzile i sebe i svoj život. koji se javlja samo kod maloga postotka žena. jednako bi trebalo vrijediti i za goleme hormonalne promjene koje se događaju tijekom njihova života. Čim bi se razina hormona spustila. Želeći istražiti te pretpostavke na većem uzorku žena. Oni utječu na ženine stavove i želje te određuju. i ponašale su se kao da su one stvarnost i kao da će trajati zauvijek .

Zbog fluktuacija koje počinju već u dobi od tri mjeseca. Zahvaljujući tome. uspostavlja povjerenje. Nove metode snimanja. Muškarci i žene koriste različita područja mozga i moždane krugove za rješavanje problema. sada nam omogućavaju uvid u ljudski mozak u realnome vremenu. Njegova je poput planine koju su neprimjetno tijekom tisuća godina iskrzali ledenjaci. sluša dječji plač te osjeća depresiju. Njezina je više nalik samome vremenu . Žene će možda pamtiti i najmanje pojedinosti s njihovih prvih sastanaka kao i njihove najveće svađe. iskustva i pohranjivanje jedne te iste snažne emocije. no zahvaljujući napretku u genetici i neinvazivnim tehnikama snimanja mozga. genetskih. emocija i interesa. strah i tjeskobu. obradu jezika. oblikuje riječi. NOVA ZNANOST O MOZGU naglo je promijenila naš pogled na temeljne neurološke razlike između muškaraca i žena. kemijskih.neprestano se mijenja i teško ju je predvidjeti. dok rješava probleme. vremenske nepogode i duboki tektonski pomaci Zemlje. poput pozitronske emisijske tomografije (PET) i funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI). Znanstvenici su te razlike prije mogli istraživati samo proučavajući mozgove leševa ili simptome kod pojedinaca s oštećenjem mozga. Saznali smo da mozak muškarca drugačije reagira na stres i sukob od mozga žene. priziva sjećanja. neurološka stvarnost žene nije postojana kao u muškarca. znanstvenici su dokumentirali zapanjujuće mnoštvo strukturalnih. opaža izraze lica. a traju i nakon menopauze. 24 L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . hormonalnih i funkcionalnih razlika u mozgovima žena i muškaraca.za nastajanje novih misli. došlo je do potpune revolucije u neuroznanstvenome istraživanju i teoriji. zaljubljuje se.

naprotiv. vide. a Što nas čini ženama 25 . trodimenzionalne likove. Pod mikroskopom ili na MR snimci razlike između muškoga i ženskoga mozga pokazale su se složenima i široko rasprostranjenima. U jednome njemačkom istraživanju istraživači su snimali mozgove muškaraca i žena dok su oni mentalno rotirali apstraktne.dok će ih se njihovi muževi jedva sjećati. u prosjeku. Muškarac u prosjeku pomisli na seks mnogo puta tijekom dana. kao i moždani krugovi za jezik i zapažanje emocija kod drugih. Glavno središte za oblikovanje emocija i sjećanja . imaju dvostruko veći prostor u mozgu zadužen za spolni nagon. no iste ciljeve i zadatke izvršavaju i postižu koristeći različite krugove. Ta je činjenica samo značila da je ženama potrebno više vremena da dođu do istoga rješenja. Između muškaraca i žena nije bilo razlika u uspješnosti. Naši različiti ženski i muški moždani operativni sustavi uglavnom su kompatibilni i sposobni. Muškarci. Žene su aktivirale moždane putove povezane s vizualnim prepoznavanjem i utrošile više vremena od muškaraca na predočavanje predmeta u glavi.no pritom koriste različite moždane krugove. u moždanim centrima za govor i slušanje žene imaju 11% više neurona od muškaraca. čuju. To znači da žene. Također je ukazala na to da žene izvršavaju sve kognitivne zadatke kao i muškarci . Ženski i muški mozak na drugačije načine obrađuju podražaje. Primjerice.hipokampus . Struktura i kemija mozga glavni su razlog tome. bolje izražavaju emocije i pamte pojedinosti o emocionalnim događajima. osjećaju i procjenjuju što drugi misle. no bilo je značajnih razlika specifičnih za njihov spol u moždanim krugovima koje su aktivirali za rješavanje zadatka. kao i veće moždane centre za djelovanje i agresivnost.također je veći u ženskome mozgu.

Muški mozak to neće tako doživjeti osim ako prijetnju ne predstavlja neposredna. strukturalne razlike u njihovim mozgovima 26 L. Njihova je svrha izazivanje reakcije na fizičku opasnost i po život opasne situacije. Na područjima za seks u ženskim mozgovima nije došlo ni do nikakve aktivnosti. Ove temeljne strukturalne razlike mogle bi objasniti razlike u percepciji. fizička opasnost. i dobit ćemo situaciju u kojoj žene nekoliko neplaćenih računa mogu doživjeti kao nešto što ugrožava njihov opstanak.žena jednom dnevno. U jednom su istraživanju snimani mozgovi muškaraca i žena dok su promatrali neutralan prizor muškarca i žene koji razgovaraju. djece i posla bez dostatne tuđe pomoći. koje registrira strah i potiče agresivnost . Možda tri do četiri puta u dane kada je najviše raspoložena za seks. Područja za seks u muškim mozgovima odmah su se aktivirala . To je razlog zašto je nekim muškarcima dovoljno samo nekoliko sekunda da se ni zbog čega upuste u tučnjavu.amigdali. Te osnovne. Muškarci također imaju veće procesore u središtu najprimitivnijega područja mozga.oni su tu scenu doživjeli kao uvod u mogući spolni odnos. konstruirane za genetski uspjeh. To ženski mozak navodi da reagira kao da obitelji prijeti opasnost od nadolazeće katastrofe. Ženski su mozgovi tu situaciju doživjeli kao običan razgovor dvoje ljudi. Pridodajte tome suvremene izazove balansiranja između kućanstva. dok će mnoge žene učiniti sve da izbjegnu sukob. Premda živimo u modernome urbanom svijetu. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . naša su tijela stvorena za život u divljini i svaki ženski mozak još uvijek sadrži drevne moždane krugove naših najjačih pramajki. no koji su zadržali duboko usađene nagone razvijene kao odgovor na stres u nekadašnjoj divljini.

Biološki nagoni ključ su za razumijevanje načina na koji smo genetski ustrojeni i oni su ključ našega današnjeg uspjeha. Taj doživljaj stvarnosti možemo mijenjati i iskoristiti svoju inteligenciju i odlučnost kako bismo istodobno uživale i. imaju jednaku prosječnu razinu inteligencije. kada je potrebno. a mi ćemo pred njom biti bespomoćne. Biologija snažno utječe na naš doživljaj stvarnosti. promijenile djelovanje spolnih hormona na strukturu mozga. možete odlučiti ne djelovati ili djelovati drugačije nego što se možda osjećate ponukani. započet ćemo borbu protiv svoje vlastite prirode. biologijom i kulturom. biologija postaje sudbinom. No ako u ime slobodne volje .i sudbinu. Mozak je tek darovit stroj za učenje. Ako to ne prihvatimo. kreativnost .pokušamo zanijekati utjecaj biologije na mozak. ponašanje. no MUŠKARCI I ŽENE doživljaj stvarnosti ženskoga mozga često se pogrešno tumačio kao manjak sposobnosti za neka područja.i političke korektnosti . Ako priznamo da na našu biologiju utječu drugi čimbenici. tadašnji rektor Har- to nas čini ženama 27 . uključujući naše spolne hormone i njihove neprestane promjene. no ne čini ga nepromjenjivim. možemo je spriječiti u stvaranju nepromjenjive slike stvarnosti koja će nama upravljati. Ništa nije posve nepromjenjivo. doživljaj stvarnosti. Biologija doista predstavlja temelj naših osobnosti i ponašajnih sklonosti. Lawrence Summers. U siječnju 2005. Ako ste svjesni činjenice da biološko stanje mozga upravlja vašim porivima.temelj su mnoštva svakodnevnih razlika u ponašanju i životnim iskustvima muškaraca i žena. poput matematike i znanosti. No prvo moramo naučiti prihvatiti da je ženski mozak genetski strukturiran i oblikovan evolucijom.

kada je govoreći pred američkim Nacionalnim uredom za ekonomska istraživanja (National Bureau of Economic Research) izjavio: „Doista se čini da. 28 L.postoje relativno neosporni dokazi da. No kako estrogen preplavljuje ženski mozak. U trenutku kada mladići i djevojke počinju odlučivati o odabiru svojega budućeg zanimanja. djevojke počinju gubiti interes za zanimanja koja zahtijevaju više rada u samoći i manje interakcija s drugima. kako testosteron počinje upravljati muškim mozgom. kada djevojčice i dječaci tek uđu u svoje tinejdžerske godine. šokirao je i razljutio svoje kolege . Brizendine: ŽENSKI MOZAK .vardskoga sveučilišta. Summers je istodobno imao i nije imao pravo.razgovarajući telefonom i komunicirajući sa svojim prijateljicama u trgovačkim centrima." Slušatelji su pretpostavili kako je on želio kazati da su žene stoga po svojoj prirodi manje prikladne od muškaraca za vrhunske matematičare i znanstvenike. Istodobno. nema razlike u njihovim matematičkim i znanstvenim sposobnostima. U tome Summers nije imao pravo.u igrama.i slušateljstvo . To vrijedi za atribute koji mogu i ne moraju biti kulturalno uvjetovani. Sudeći prema aktualnim istraživanjima. Znamo da.matematičke sposobnosti. znanstvene sposobnosti . ali i na stražnjem sjedištu automobila.postoji razlika u standardnom odstupanju i varijabilnosti muške i ženske populacije. dječaci postaju sve manje komunikativni i postaju opsjednuti postizanjem rezultata .o kojoj bi se dalo raspravljati . djevojčice se počinju intenzivno usredotočivati na svoje emocije i komunikaciju . dok se mladićima lakše povući u osamu svojih soba i provoditi sate ispred računala. bez obzira na razliku u prosjecima . što se tiče velikoga mnoštva različitih ljudskih atributa .

Što nas čini ž e n a m a 29 . To za žene nije neuobičajena dvojba.izuzetnu verbalnu okretnost. No to je već tema za neku drugu knjigu. To su odluke o prioritetima na koje utječe djelovanje hormona na ženski mozak koje potiče na povezivanje i komunikaciju. no s dvadeset osam godina borila se sa željom za bavljenjem nekim zanimanjem koje bi bilo više usmjereno na ljude i koje bi joj omogućilo da ima i obiteljski život. kao i sposobnost smirivanja sukoba. Činjenica da manji broj žena završi u znanosti nema veze s nedostatnim sposobnostima ženskoga mozga za matematiku i znanost. gotovo telepatsku sposobnost iščitavanja emocija i raspoloženja s lica i iz tona glasa. Ženski mozak posjeduje izvanredne jedinstvene sposobnosti . To su sposobnosti s kojima se žene rađaju. ne. iskreno rečeno. Gina je uživala u mentalnim zagonetkama pri rješavanju inženjerskih problema. Muškarci se rađaju s drugim sposobnostima koje oblikuju njihovu vlastitu hormonalnu stvarnost. no nedostajao joj je svakodnevni kontakt s ljudima. Moja prijateljica znanstvenica Ćori Bargmann kazala mi je da su mnoge od njezinih najinteligentnijih prijateljica odustale od znanosti kako bi radile na područjima koja su smatrale društvenijima. ali imao je posve krivo smatrajući da žene ne završe u tim zanimanjima jer nisu dovoljno sposobne. Imao je pravo tvrdeći da je na najvišim položajima u znanosti i tehnici malo žena. Postala je inženjerka. stoga je razmišljala o promjeni zanimanja.Moja je pacijentica Gina od najranije dobi bila izuzetno nadarena za matematiku. Sve je to genetski usađeno u ženski mozak. sposobnost povezivanja u čvrsto prijateljstvo. U tome je Summers doista pogriješio. a muškarci.

DVADESET SAM GODINA. Nadahnuta je mojim dvadesetogodišnjim kliničkim iskustvom neuropsihijatrice. Tek su se na prijelazu u novo tisućljeće počela provoditi uzbudljiva istraživanja koja su pokazala na koji način struktura. ponašanje i dobrobit žene. nastavnike. istraživanja životinja i promatranje dojenčadi tražeći uvide u način na koji su pojedina ponašanja. funkcija i kemija ženina mozga utječe na raspoloženja. Ova knjiga predstavlja vodič kroz nova istraživanja ženskoga mozga i neurobihevioralnih sustava koji nas čine ženama. ljekarnike i njihove pripravnike kako bi pomogli ženama i tinejdžerkama radi kojih su ondje. snimanja mozga i psihoneuroendokrinologije. procese mišljenja. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Moja je misija bila educirati zainteresirane liječnike. liječeći svoje pacijentice. molekularne neuroznanosti. spolni nagon. energiju. konačno ulazimo u doba kada žene mogu početi razumijevati svoju drugačiju biologiju i njezin utjecaj na njihove živote. U njoj se razmatraju primatologija. Zahvaljujući tome napretku. U njoj ćete pronaći presjek podataka dobivenih golemim napretkom u našemu razumijevanju genetike. s nestrpljenjem išče- kivala napredak u saznanjima o ženskome mozgu i ponašanju. Koristila sam svaku priliku kako bih žene i djevojke neposredno educirala o njihovu jedinstvenom sustavu mozak-tijelo-ponašanje i pomogla im da u svakoj svojoj dobi budu u najboljoj formi. kognitivne neuroznanosti. dječjeg razvoja. kombinacijom prirode i odgoja. Nadam se da će ova knjiga pomoći puno većem broju žena 30 L. programirana u ženski mozak. psihologe. medicinske sestre. Nudi primjeri iz neuropsihologije. fetalne i pedijatrijske endokrinologije te neurohormonalnoga razvoja.

Što nas čini ž e n a m a 31 . Nadam se da će ženski mozak biti doživljen i shvaćen kao fino ugoden i sposoban instrument što on zapravo i jest.i djevojaka od onih s kojima mogu osobno doći u doticaj u klinici.

ROĐENJE ŽENSKOGA MOZGA PRVO POGLAVLJE LEILA JE BILA neprestano u pokretu. rekla bi jedna. Leila se uvijek radovala kada bi ugledala svojega rođaka Josepha koji bi joj se pridružio na igralištu. 32 L. Malo joj je nedostajalo da progovori u rečenicama od dvije-tri riječi. no njezina bi radost bila kratka vijeka. „Kupovina". Joseph bi zgrabio kocke od kojih bi ona i njezine prijateljice gradile kuću. igara i zamišljenih obitelji. Dječaci bi gurali djevojčice. i to sam. Nastajala je sićušna zajednica koja je brujala od čavrljanja. Do kraja jutra Leila bi se s ostalim djevojčicama povukla na drugi kraj igrališta. odbijajući se izmjenjivati u igri i ne bi se obazirali na njihove molbe da prestanu ili im vrate igračku. One su se željele u miru zajedno igrati lutkama. „Lutkica". Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . komunici- rala s drugom djecom bez obzira je li ih poznavala ili ne. trčkarala po igralištu. kazala bi druga. Njegovi bi drugovi razorili sve što bi Leila i njezine prijateljice načinile. Kao i ostale male djevojčice. On je želio sagraditi raketu. a itekako je komunicirala. pa je za komuniciranje uglavnom koristila svoj zarazni osmijeh i empatično kimanje glavom.

Porivi su u djece toliko duboko usađeni da se aktiviraju čak i ako ih mi odrasli pokušamo drugačije usmjeriti. Kada je jednoga popodneva ušla u njezinu sobu. a dječaci dolaze na svijet već genetski predodređeni kao dječaci. Djevojčice se rađaju genetski predodređene kao djevojčice. zatekla ju je kako privija uza se kamion umotan u dječju dekicu. ljulja ga amo-tamo i govori mu: „Ne brini se. a mozak sve to interpretira. Imamo se u to prilike uvjeriti svakoga dana kod kuće. Jak udarac u određeno mjesto na glavi može značiti da nećete biti sposobni osjetiti miris ili okus. Ona je rođena sa ženskim mozgom koji je već sadržavao svoje vlastite porive. Ne morate biti neuroznanstvenik da biste to znali. Uniseks mozak ne postoji. On snažno utječe na naš doživljaj svijeta . na igralištima i u učionicama. Živci iz naših osjetila vode izravno u mozak. čujemo. No ono što nam kultura nije kazala jest da to različito ponašanje diktira mozak.na to smatramo li nekoga dobrom ili lošom osobom. osjećamo miris i okus. sviđa li nam se današnje vrijeme ili nas rastužuje te jesmo li raspoloženi za izvršavanje dnevnih obveza. a oni su ti koji upravljaju njihovim porivima. Ta mala djevojčica nije tetošila svoj „kamiončić" zato što je okolina oblikovala njezin uniseks mozak. uključujući i jarko crveni vatrogasni kamion umjesto lutke. No mozak čini mnogo više od toga. pa čak i njihovim doživljajem stvarnosti.Iskustvo nam govori da se dječaci i djevojčice različito ponašaju. kamiončiću. stajalištima. Ako se osjećate malo potišteno i popijete čašu dobroga Rođenje ženskoga mozga 33 . Jedna je moja pacijentica svojoj troipolgodišnjoj kćerkici dala mnoštvo uniseks igračaka. sve će biti u redu." Tu nije u pitanju socijalizacija. Mozak utječe na način na koji vidimo. Njihovi se mozgovi razlikuju već u trenutku rođenja.

vina ili pojedete komadić čokolade. Ta bi osoba te kvalitete cijenila više od ostalih i bila zbunjena osobom čiji mozak nije shvatio važnost tih kvaliteta. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . oblačan dan može postati vedrim. Kada sam 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća pohađala medicinski fakultet. ali ne i životinje. već je bilo otkriveno da se mozgovi mužjaka 34 L. što će se dogoditi ako dva mozga imaju različite strukture? Njihovi će doživljaji stvarnosti nesumnjivo biti različiti. Razmislite o tome. No to ne znači da svi započinjemo život s jednakom strukturom mozga. Uglavnom. Siv. imali bismo nekoga sa ženskim mozgom. od prijazne u mrzovoljnu. Oštećenje mozga. a ljutnja na dragu osobu nestati zahvaljujući načinu na koji kemikalije u tim tvarima djeluju na mozak. Vaš doživljaj neposredne stvarnosti može se trenutačno promijeniti. povezivanje. prefrontalne lobotomije i ozljede glave mogu promijeniti naše prioritete. Nekoć smo. a pritom mislim na nas liječnike i znanstvenike. emocionalna osjetljivost i responzivnost budu primarne vrijednosti. moždani udari. Ako kemikalije koje djeluju na mozak mogu dovesti do drugačijeg doživljaja stvarnosti. Što ako je komunikacijski centar u jednome mozgu veći nego u drugome? Što ako je centar za emocionalno pamćenje u jednome mozgu veći no u drugome? Što ako jedan mozak razvije veću sposobnost iščitavanja neverbalnih znakova kod drugih ljudi no onaj drugi? U tom bismo slučaju imali osobu čiji bi doživljaj stvarnosti diktirao da joj komunikacija. Mogu promijeniti čak i našu osobnost od agresivne u blagu. vaše se raspoloženje može promijeniti. mislili da je rod kulturalna izmišljotina stvorena za ljude. Muški i ženski mozgovi različiti su po svojoj prirodi.

što je nalagalo da su nagoni poput parenja te donošenja na svijet i podizanja mladunaca genetski usađeni u životinjski mozak. U samo trideset osam tjedana. vratimo li se ondje gdje je sve počelo.žensko je unaprijed zadani spol. kojim se oblikuju moždani krugovi specifični za spol. No najveći dio razvoja mozga. ugledat ćete golemo. No učili su nas da kod ljudi razlike među spolovima uglavnom proizlaze iz toga što su nekoga roditelji odgajali kao dječaka ili kao djevojčicu. Kada konačno uđete u maternicu. Danas znamo da to nije u potpunosti točno i. taj će uniseks mozak pretvoriti u muški. a ne Y. događa se u prvih osam tjedana trudnoće. razarajući određeni broj stanica u komu- Rođenje ženskoga mozga 35 . To znači da je oplođeno jajašce djevojčica. Zamislite na trenutak da se nalazite u mikrokapsuli koja juri vaginalnim kanalom i sumanutom brzinom prolijećete kroz grlić maternice ispred tsunamija od sperme. Kada bismo promatrali razvoj ženskog i muškog mozga pomoću fotografija kojima se postiže efekt protjecanja vremena. Recimo da spermatozoid koji je predvodio napad nosi kromosom X. lelujavo jajašce koje čeka na onog sretnog punoglavca koji ima dovoljno petlje da prodre kroz njegovu površinu. ta će se djevojčica iz skupine stanica koje bi mogle stati na glavicu pribadače razviti u dijete koje u prosjeku teži tri i pol kilograma i posjeduje sve što joj je potrebno za život izvan majčina tijela. Sve do starosti od osam tjedana mozak svakoga fetusa izgleda kao ženski . slika postaje znatno jasnija. Golem porast razine testosterona do kojega dolazi u osmome tjednu trudnoće.i ženki kod životinja počinju različito razvijati u maternici. vidjeli bismo da su sheme njihovih moždanih krugova oblikovane u skladu s nacrtom koji su zajedno načinili geni i spolni hormoni.

Sa samo nekoliko tjedana Leila je proučavala svako lice koje bi ugledala. Moždane stanice u fetusa djevojčice stvaraju još veza u komunikacijskim centrima i područjima za obradu emocija. Voljeli smo promatrati kako se Leila mijenja odrastanjem i imali smo je prilike promatrati gotovo od rođenja pa sve do vrtića.samo ne mene. Kako ta fetalna raskrsnica utječe na nas? Kao prvo. Volio je promatrati sve ostalo . ženski će se mozak nastaviti nesmetano razvijati. Uspostavlja- 36 L. Međusobno bismo oponašale izraze lica i zvukove i bilo je zabavno zbližavati se s njom. djevojčica će biti razgovorljivija od svojega brata. osobito stoga što sa svojim sinom nisam imala takvih iskustava. to raskrižje određuje našu biološku sudbinu. Moje osoblje i ja često bismo s njom uspostavljali kontakt očima. IŠČITAVANJE EMOCIJA JEDNAKO JE DOŽIVLJAJU STVARNOSTI Jedna od prvih stvari na koju ženski mozak potiče bebu jest proučavanje lica. Ako ne dođe do naglog porasta testosterona.nikacijskim centrima i potičući rast stanica u centrima za seks i agresivnost.automobile. svjetla i kvake na vratima . a ona bi nam ubrzo uzvratila osmijehom. Jako mi se sviđalo što me ta djevojčica voli promatrati i željela sam da i moj sin bude jednako zainteresiran za moje lice. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . U većini društvenih situacija koristit će mnogo više oblika komunikacije od njega. Kao drugo. Moja bivša studentica Cara redovito nas je posjećivala i sa sobom bi uvijek dovela svoju kćerkicu. No on je bio potpuna suprotnost. zbog svojega većeg komunikacijskog centra. Željela sam je povesti kući. određujući boju naočala kroz koje svatko od nas gleda na svijet i izlazi s njime na kraj.

Tada se nije znalo za mnoštvo razlika u mozgu specifičnih za pojedini spol. i mjesecima sam bila uvjerena kako s mojim sinom nešto doista nije u redu. Pokušat će sve ne bi li izmamila kakav izraz lica. Na medicinskome su me fakultetu učili da se sva mala djeca rađaju s potrebom za međusobnim promatranjem jer je to ključno za razvoj veze između majke i djeteta. Djevojčice se rađaju s usađenim zanimanjem za izražavanje emocija. One bezizražajno lice pred sobom tumače kao znak da nešto ne rade kako treba. dok se sposobnosti za promatranje lica kod dječaka tijekom toga razdoblja neće uopće povećati. urođeno je međusobno promatranje. Promatrajte malu djevojčicu kada se približava pantomimičaru. dodira i svake reakcije onih s kojima dođu u kontakt. Uklonite li orijentire koje pruža neko izražajno lice. male će djevojčice uporno promatrati lice sve dok ne izazovu neku reakciju. Poput pasa koji love frizbi. Djevojčice razmišljaju na Rođenje ženskoga mozga 37 . Iz tih neverbalnih znakova one otkrivaju jesu li važne. U prvih nekoliko mjeseci života sposobnosti djevojčica za kontakt očima i međusobno promatranje lica povećat će se za više od 400 posto. stoga je njihov potencijal za razvijanje sposobnosti na tim područjima nakon rođenja veći no u dječaka. simpatične ili dosadne. Kod djevojčica se ne događa nagli porast testosterona u maternici zbog kojega se smanjuju centri za komunikaciju. Smatralo se da je svim bebama urođeno promatranje lica. zapažanje i obradu emocija.nje kontakta očima bila je posljednja stvar koja ga je zanimala. no čini se da su se sve teorije o najranijim fazama djetetova razvoja zasnivale na promatranju djevojčica. uklonit ćete glavni kriterij ženskoga mozga za doživljaj stvarnosti. Male djevojčice ne trpe bezizražajna lica. no ne i dječacima. Djevojčicama. One iz pogleda. prosuđuju o sebi.

ovaj način: ako sve napravim kako treba. Cara je bila iznenađena što je Leilu mogla voditi na javna mjesta: „Nevjerojatno. a osobito da će se ženske bebe emocionalno vezati na načine na koje to muške bebe neće učiniti. on će me voljeti". POSTIĆI ODOBRAVANJE I BITI SLUŠANA Dobro razvijeni moždani krugovi za iščitavanje poruka s lica i iz tona glasa djevojčice također potiču da već zarana shvate važnost društvenoga odobravanja drugih osoba.„učinim li sve kako treba. mogla bi pomisliti da je njezina majka ne voli. Naposljetku će svoja nastojanja usmjeriti na izražajnija lica. No psihoanalitička je teorija krivo tumačila tu razliku među spolovima i iznijela hipotezu da češće promatranje lica i poriv za vezanjem znači da djevojčice imaju veću potrebu za simbiozom sa svojim majkama. Ta je sposobnost urođena mozgu koji je pri rođenju zreliji od mozga dječaka i brže se razvija sve do prve ili druge godine. znaju da se oni različito razvijaju.na razvoj djevojčičina doživljaja sebe. stoga što ne uspijeva postići očekivanu reakciju na svoju molbu za pažnjom ili nježnošću. već na urođenu sposobnost zapažanja. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Češće promatranje lica ne ukazuje na potrebu. SLUŠATI. bezizražajnog lica depresivne majke . To je ista vrsta poriva koji odraslu ženu navodi da pokuša osvojiti narcističnoga ili na neki drugi način emocionalno nedostupnog muškarca . postići ću očekivanu reakciju.pa čak i lica u koje je ubrizgano previše injekcija botoksa . Stoga možete zamisliti negativan učinak ravnodušnoga. možemo 38 L. Izostanak izraza na licu njoj je veoma zbunjujući pa. ili ih promatrali kako odrastaju. Svi koji su odgajali dječake i djevojčice.

Češće su doticali zabranjeni predmet. pogled i riječ. zna da. Snimana je svaka kretnja. . ako se njezin otac i ja prepiremo. u dobi od osamnaest mjeseci. Jedno istraživanje Sveučilišta u Teksasu provedeno na dvadesetomjesečnim djevojčicama i dječacima ukazalo je na razliku u želji i sposobnosti zapažanja." Te kratke interakcije pokazuju da Leila uočava neverbalne znakove na licima svojih roditelja koje njezin rođak Joseph vjerojatno ne bi ni tražio. djevojčice su sposobne čuti širi raspon zvučnih frekvencija i tonova u ljud- Rođenje ženskoga mozga 39 . trčkarali uokolo i tek bi rijetko pogledali u majčino lice. mora prestati posezati za mojom čašom vina. Kao što šišmiši mogu čuti zvukove koje čak ni mačke ni psi ne mogu čuti.sjediti u restoranu. jesti prstima sve dok je netko od nas ne pogleda. Budući da njihovi mozgovi u maternici nisu bili natopljeni testosteronom te da su njihovi centri za komunikaciju i emocije ostali netaknuti. naprotiv. premda im majke to nisu izričito zabranile. A primijetila sam i da će. Potom će se ponovo uhvatiti u koštac s vilicom. U tom su istraživanju dijete i majka ostavljeni sami u sobi uz naputak da dijete ne smije dirati predmet koji se ondje nalazio.iko podignem ruku. a Leila. čak i kada bi im majke viknule da to ne čine: „Ne!" Jednogodišnji dječaci. Samo je mali broj djevojčica dotaknuo zabranjeni predmet. Djevojčice su majčino lice pogledale deset do dvadeset puta češće no dječaci. Majka je stajala sa strane. djevojčice dolaze na svijet osposobljenije za čitanje lica i raspoznavanje različitih tonova ljudskoga glasa. tražeći znakove odobravanja ili neodobravanja. Dječaci su. pa čak i one njezine dijelove koje im je zabranjeno dirati. imaju poriv istraživati svoju okolinu. tjerani muškim mozgovima oblikovanim testosteronom.

što pak pridonosi njezinu doživljaju sebe kao uspješne. za nju bi to značilo da je ne slušamo. Ali nisu. doživjet će se neuspješnom. S osamnaest mjeseci Leilu se nije moglo ušutkati. Mozak njihove kćeri samo je tražio način potvrđivanja njezina doživljaja sebe. ona razumije više no što izražava i ona zna . Slušaju li je drugi ili ne. Ako je odrasla osoba na istoj valnoj duljini. Premda njezine jezične vještine nisu razvijene. Nismo razumjeli ništa od onoga što nam je pokušavala reći. On nije fizički u stanju čuti taj isti ton upozorenja. maloj će djevojčici kazati shvaćaju li je ozbiljno. Ako bismo pokazali makar i samo mrvicu nezainteresiranosti ili na sekundu odvratili pogled. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . „Slušaj!" viknula bi. Kod svakoga je od nas tražila odobravanje.skome glasu nego dječaci.jeste li na trenutak odlutali mislima. no ona bi se dogegala do svakoga u uredu i pustila bujicu riječi koje su se njoj činile jako važnima. ona će sebe doživjeti kao uspješnu i važnu. Čak i dok je sasvim mala. djevojčici je dovoljno čuti neznatnu napetost u glasu svoje majke kako bi znala da ne smije otvarati ladicu sa šarenim ukrasnim papirom. udarila nogom i ljutito zagunđala.prije vas . Cara i njezin suprug Charles bili su zabrinuti jer se činilo kako Leila inzistira na tome da kod kuće bude uključena u svaki razgovor. To ne znači da on ignorira svoju majku. Ako je ne bismo gledali. Charles je posebice bio iznenađen time koliko mora biti 40 L. Dječaka ćete morati fizički spriječiti da ne uništi ukrasni papir za sljedeći Božić. stavila bi ruke na bokove. Djevojčica je pronicljiva u iščitavanju izraza lica bez obzira sluša li je netko ili ne. Ako ne uspije uspostaviti komunikaciju. Bila je tako zahtjevna da su pomislili kako su je previše razmazili. Ona zna razumije li je odrasla osoba ili ne.

pogledala me ravno u oči i odmah sam se osjetila bolje. No vjerojatno je u pitanju bila i razlika među spolovima u urođenoj sposobnosti mozga za empatiju. nemirniji karakter. to je zapazila iz tona mojega glasa.i ljudsko lice . Jednom sam se osjećala malo potišteno i spomenula to Cari. Mislila je da je u pitanju samo temperament. kada je pozorno sluša. kosom i naočalama. Zapažanja dobivena jednim istraživanjem na Harvardskome medicinskom fakultetu otkrila su da ženske bebe uspješnije od dječaka dolaze na istu valnu dužinu sa svojim majkama. Ženska je beba u stanju lakše doći na istu valnu dužinu sa svojom majkom i brzo reagirati na smirivanje te prestati plakati. Popela mi se u krilo i igrala se mojim naušnicama. osobito onih koji djeluju tužni ili povrijeđeni. Ta je mala djevojčica dobro znala što radi. Rođenje ženskoga mozga 41 . Leila. Mnogo godina poslije Cara nije mogla shvatiti zašto se njezin sin ne bi smirio tako brzo kada bi ga uzela na ruke kao njezina kći Leila. Jedno je drugo istraživanje pokazalo da tipična ženska novorođenčad stara manje od dvadeset četiri sata više reagira na plač druge djece . Uzela je moje lice u svoje ruke. koja je tada imala osamnaest mjeseci. Djevojčice stare tek godinu dana u većoj mjeri reagiraju na patnju drugih.usredotočen da bi održao blizak odnos sa svojom kćeri. ona postaje samopouzdanijom. No uvidio je da.negoli muška novorođenčad. EMPATIJA Takva vrhunska osposobljenost mozga za komunikaciju i emocionalne tonove već zarana igra važnu ulogu u ponašanju ženske bebe.

Sheila mi se obratila tražeći pomoć kako bi izašla na kraj sa svojom djecom. Zato se ona još u pelenama tako dobro snalazila s emocijama. Sheila je još uvijek bila sretna i zadovoljna u svojemu prvom braku. Stimulira rast i razvoj neurona u ženskome mozgu. Sheili je dodijavao suprug žene s kojom je njezin muž imao aferu. a kod djevojčica čak dvadeset četiri mjeseca. Estrogen priprema te krugove specifične za ženski spol kako bi mala djevojčica mogla ovladati svojim sposobnostima za društvene nijanse i reklamirati svoju plodnost. djevojčica zapravo inkorporira majčin živčani sustav u svoj vlastiti. No ta velika količina estrogena također potiče ubrzano stvaranje moždanih krugova. dodatno pospješujući krugove za zapažanje. NE NASLJEĐUJU SE SAMO M A M I N I GENI Zahvaljujući svojoj sposobnosti promatranja i uočavanja emocionalnih znakova. Lisu i Jennifer. Znanstvenici vjeruju kako je taj porast razine estrogena u dječjoj dobi neophodan za poticanje razvoja jajnika i mozga u reproduktivne svrhe. Sve je postalo još i gore. Tijekom toga razdoblja jajnici počinju proizvoditi goleme količine estrogena . Bila je sposobna i veoma brižna majka. stalnu brigu i skrb o drugima.usporedive s razinom u odrasle žene . koji kod dječaka traje samo devet. Sa svojim je prvim suprugom imala dvije kćeri.koje natapaju mozak male djevojčice. Kada se Lisa rodila. situacija se jako promijenila. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . komunikaciju. Sheilin je nevjerni muž 42 L. instinktivne osjećaje. No kada se osamnaest mjeseci poslije rodila Jennifer.Leila je tada bila u hormonalnoj fazi koja se naziva infantilnim pubertetom (infantile puberty). Njezin je muž postao neskriveni ženskar.

Istraživanja na sisavcima danas pokazuju da se taj stres iz rane dobi. Majke koje su izložene stresu automatski postaju manje brižne. Njihov je očuh bio jedan od onih muškaraca koji jednostavno ne mogu počiniti preljub i Sheila je to znala. No u Jenniferin se živčani sustav trajno utisnula nesigurna perceptivna stvarnost iz njezinih najranijih godina. Obje je sestre odgajala ista majka. Jennifer je svoje najranije djetinjstvo provela u okolini ispunjenoj stresom.može prenositi preko nekoliko naraštaja. Nije joj bilo jasno zašto je njezina mlađa kći postala tako opsjednuta umišljenom nevjerom njezina novog supruga.koja se naziva epigenetskim imprintingom . Prema svima je bila sumnjičava i u dobi od šest godina počela je svojoj starijoj sestri govoriti kako njihov nježni i dragi očuh sigurno vara njihovu majku.imao moćna i bogata oca koji joj je zaprijetio otmicom djece pokuša li napustiti državu kako bi otišla zatražiti pomoć od svoje obitelji. Istraživanje na sisavcima koje je provela skupina Michaela Meaneyja pokazalo je da na žensku mladunčad bitno utječe to koliko su njihove majke smirene i brižne. za razliku od mirne inkorporacije . stoga su joj se čak i dobre osobe činile nepouzdanima i prijetećima. „Okoliš živčanoga sustava" koji djevojčica upije u prvim dvjema godinama života postaje pogledom na stvarnost koji će utjecati na nju do kraja njezina života. Jennifer je u to bila uvjerena i često je spominjala svoje sumnje. a njihove ženske bebe inkorporiraju živčani sustav Rođenje ženskoga mozga 43 . Takva je korelacija također uočena kod ljudskih ženki i ženki nečovjekolikih majmuna. pa su moždani krugovi jedne kćeri inkorporirali brižnu i sigurnu mamu. ali u različitim okolnostima. Lisa je napokon otišla majci i upitala ju je li to istina. a moždani krugovi druge bojažljivu i tjeskobnu mamu.

Ovdje nije riječ o nečemu naučenom kognitivnim putem . Taj je učinak razmatran kod jarića. prepoznavanje emocionalnih tonova u glasu i reagiranje na tuđe neverbalne znakove? Razmislite o tome. ako ste djevojčica koja se upravo sprema ući u utrobu. To je glavni zadatak mozga djevojčice koji je na to potiče od samoga rođenja.itekako važno za opstanak. Zato. Majčin stres tijekom trudnoće utječe na emocionalne reakcije i lučenje hormona stresa. Čini se da dječaci možda u tolikoj mjeri ne inkorporiraju živčani sustav svojih majki. Ako ste u stanju čitati lica i glasove. nemojte se uzrujavati kako bi se vaša kći mogla opustiti. osobito kod ženskog potomstva.već o nečemu što se usvaja putem staničnih mikrokrugova na neurološkoj razini. Neurološko inkorporiranje počinje u trudnoći. A ako ste buduća majka koja će nositi ženski fetus. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Ženska mladunčad koja je u maternici bila izložena stresu pokazala je daleko više emocionalne uznemirenosti od ženske mladunčadi koja nije bila izložena stresu. planirajte da vas rodi majka koja nije izložena stresu i koja ima smirenoga partnera punog ljubavi te obitelj koja joj pruža podršku. To bi moglo objasniti zašto neke sestre imaju iznenađujuće različite poglede na svijet. onda možete znati što treba malo- 44 L.izložen stresu koji kod djevojčica mijenja doživljaj stvarnosti. To je rezultat tisućgodišnjega genetskog i evolucijskog usađivanja koje je nekoć bilo .a vjerojatno je još i danas . NEMOJ SE SVAĐATI Zašto se onda djevojčica rađa s tako fino ugođenim mehanizmom za čitanje lica. Takav je mehanizam stvoren za komuniciranje.

Za mozak je to pitanje života i smrti. Rođenje ženskoga mozga 45 . Blizanke bi to izvele bez svađe. a druga zeleno dvodijelno odijelce. To je vidljivo iz ponašanja troipolgodišnjih blizanki.me djetetu.ružičaste hlačice sa zelenom bluzicom i zelene hlače s ružičastim bluzicom. no naposljetku bi završila u suzama jer njegove jezične vještine jednostavno ne bi bile napredne kao njezine. vjerojatno ćete se morati udružiti s ostalim ženama kako biste odbile napade bijesnoga spiljskog čovjeka . Možete predvidjeti što će učiniti muškarac koji je veći i agresivniji. Od svoje najranije dobi. izazovu odobravanje i dobiju ohrabrenje. čak i ako to u dvadeset prvom stoljeću i nije toliko važno.ili više njih. Takav scenarij vjerojatno ne bi bio moguć da je jedan od blizanaca dječak. već njima upravlja estrogen. najugodnije se osjećaju i najsretnije su u carstvu spokojnih međusobnih odnosa. Tako je bilo s Leilom i njezinim novim prijateljicama na igralištu. programirani ste za održavanje društvenoga sklada. A budući da ste vi manji. Dvogodišnje izlaganje estrogenu u infantilnom pubertetu kod djevojčica potiče poriv za društvenim vezama koje se temelje na komunikaciji i kompromisu. Brat bi samo uzeo bluzicu koju bi želio. a ti možeš uzeti moju zelenu". Jedna je imala ružičasto. One radije izbjegavaju sukobe jer se nesloga kosi s njihovom potrebom da ostanu povezane. tekao bi njihov razgovor. Tipične djevojčice koje nisu pod utjecajem testosterona. Ako ste djevojčica. veoma se trude očuvati skladne odnose. Njihova se majka smijala svaki put kada bi vidjela da su zamijenile bluzice . „Mogu posuditi tvoju ružičastu bluzicu? Vratit ću ti je poslije. a sestra bi ga pokušala odgovoriti riječima. Svakog bi se jutra sestrice penjale na komodu kako bi dohvatile odjeću obješenu u ormaru.

Pronašle su zajednički jezik koji je doveo do međusobne igre i mogućeg prijateljstva. no istraživanja pokazuju da se oni njime obično ne služe. zapravo. utječući na druge. primjerice: „Ja ću biti učiteljica. Sjećate li se Josephova bučnog dolaska na igralište? Obično bi im pokvario dan i narušio sklad kojemu su težili mozgovi djevojčica. nešto postigli. može?" Njihovi geni i hormoni u njihovim su mozgovima stvorili takav doživljaj stvarnosti koji im kazuje da je društveno povezivanje u samoj srži njihova bića. zajedno se zabavljale i stvorile malu zajednicu. Jednako je bilo i kada je druga mala djevojčica kazala „lutkica". Brizendine: ŽENSKI MOZAK . hvalili se. sukobe ili isticanje statusa. rabe jezik kako bi postigle dogovor. iznijet će ih u obliku pitanja. a na koje je ukazala Deborah Tannern. A kada imaju svoje vlastite zamisli. U istraživanjima je zapaženo da djevojčice zajedno sudjeluju u odlučivanju. ignorirali prijedloge svojih partnera i uskakali jedan drugome u riječ." Djevojčice. prijetili. a da im izravno ne govore što da rade. Kada je Leila došla na igralište. kao u: „Hajdemo se igrati lutkama. Mozak je taj koji kod male djece potiče razlike u govoru među spolovima. uz najmanji mogući pritisak. kazala je „kupovina" predlažući čime bi se ona i njezine družice mogle igrati. Umjesto toga. 46 L. Nedugo nakon što bi Joseph došao na igralište. Ona je primijetila da u istraživanjima govora dvogodišnjakinja do petogodišnjakinja djevojčice obično iznose zajedničke prijedloge započinjući svoje rečenice s „hajdemo". One često izražavaju slaganje s prijedlozima svojih prijateljica.Samo nekoliko minuta nakon upoznavanja već su predlagale što će se igrati. I dječaci znaju koristiti takav afilijativan stil govora. govor će uglavnom rabiti kako bi drugima naređivali.

Joseph je uzimao Leiline igračke kad god bi to poželio i obično bi razorio sve što bi Leila i druge djevojčice načinile.eila bi završila u suzama. Kada žene govore o „djevojčici koju su ostavile za sobom". Nadmetanje je dio njihova ustroja.njih ne zabrinjava mogući sukob. Znanstvenici danas vjeruju da tipičan muški mozak. tijekom razvoja biva preplavljen testosteronom i na neki način postaje podložniji društvenome hendikepu. to još uvijek ne znamo. I uglavnom ignoriraju komentare ili naredbe djevojčica.premda djevojčice još uvijek imaju šest do osam puta više estrogena od dječaka. na koji način. Moguće je da višak testosterona kod osoba s tim poremećajima uništava neke od moždanih krugova za emocionalnu i društvenu osjetljivost. Bujica estrogena iz jajnika privremeno je zaustavljena. U toj dobi dječaci će odmah krenuti u akciju ili uzeti nešto što žele. poremećaji koji nekim osobama onemogućuju zapažanje društvenih nijansa .1 . Mozak dječaka oblikovan testosteronom jednostavno ne teži društvenome povezivanju na jednak način kao mozak djevojčice. No znamo da razine estrogena i testosterona u djetinjstvu postaju veoma niske i kod dječaka i kod djevojčica . sa samo jednom dozom X kromosoma (kod djevojčice su dva X-a). Zapravo.tzv. Dječaci će to učiniti jedan drugome . ONA ŽELI ZAJEDNIŠTVO. NO SAMO POD SVOJIM UVJETIMA Infantilni pubertet završava u dobi od dvije i pol godine kada djevojčica ulazi u mirnije razdoblje juvenilne pauze. Rođenje ženskoga mozga 47 .osam su puta češći u dječaka. poremećaji iz autističnoga spektra i Aspergerov sindrom .

Djevojčica je tada privržena svojoj najboljoj prijateljici i uglavnom ne uživa igrajući se s dječacima. upoznala kada sam imala dvije i pol. No. a ljuljačke su se nalazile posred nevidljive linije koja je dijelila naše okućnice.nije ga mogla natjerati da promijeni svoje ponašanje. djevojčice koje bi katkad preotimale igračke. Ja bih cmizdrila protestirajući. I njegova i moja majka uvijek su iznova pokušavale jer su se voljele družiti. Mikeyja. no uvijek bi se dale urazumjeti. gotovo uvijek kada bismo se Mikey i ja igrali u pješčaniku. nametala svakojake kazne .grdila ga. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . a Mikey bi vrištao i bacao pijesak na nas dok bi mu njegova majka pokušavala oduzeti moje igračke. što god Mikeyjeva majka učinila . a on gotovo tri godine. Prema riječima moje majke. Pješčanik je bio u našem dvorištu. uvjeravala u prednosti međusobnoga dijeljenja. Svojeg sam prvog druga za igru. Moja se obitelj doselila u kuću do Mikeyjeve u Quincy ulici u Kansas Cityju i naša su se dvorišta nalazila jedno pored drugoga. Počela 48 L. Istraživanja pokazuju da to vrijedi za djevojčice u dobi između dvije i šest godina u svim proučavanim kulturama. koje bi možda rekle nešto grubo. ne dopuštajući mi da uzmem njegovu. Moja mi je majka naposljetku u našemu kvartu morala potražiti drugo društvo za igru. izricala zabrane. To je mirno razdoblje prije razularenosti puberteta. ona bi me morala spašavati jer bi mi on uvijek preoteo lopaticu ili kanticu. no nikada ne bi dignule ruku da udare.obično misle na ovu fazu. Naše su se majke ubrzo sprijateljile i uvidjele prednosti zajedničkog igranja njihove djece dok one čavrljaju ili nas na smjenu čuvaju.

Razvoj tipičnoga ženskog mozga čini temelj takvoga ponašanja. Naprotiv. po mogućnosti neku u kojoj neće sudjelovati niti jedan razuzdani dječak. Društveni je cilj djevojčica. verbalne i međuljudske vještine kod djevojčica razvijaju se nekoliko godina prije no u dječaka.po mogućnosti eksplozivnim . Uzrok te sklonosti drugovima za igru istoga spola ostaje u velikoj mjeri nepoznat. kada djevojčice njihovi vršnjaci . tipične djevojčice ne vole grubu igru .koji se samo zabavljaju . Prema tvrdnji Eleanor Maccoby. branjenje teritorija i fizička snaga.sam strahovati od svakodnevnih borbi s Mikeyjem i bila sam sretna zbog te promjene. kod dječačke igre nije važan odnos . a njihova se igra obično zasniva na odnosima uzajamne brižnosti ili pružanja podrške. društveni položaj. Također su skloni prijetiti drugima i češće ulaziti u sukobe nego djevojčice i to već u dobi od dvije godine. Društvene. vjerojatno je rezultat tih razlika medu mozgovima.već igra ili sama igračka. kamionima. jednostavno će prekinuti igru. hinjenim borbama i grubom igranju autićima.igračkama. Tipični dječaci uživaju u hrvanju. To što su njihovi načini komuniciranja i interakcije posve različiti. no znanstvenici nagađaju da bi jedan od razloga mogle biti temeljne razlike među mozgovima. izražen igrom i utvrđen razvojem njihova mozga. moć. Istraživanja su pokazala da se djevojčice izmjenjuju u igri dvadeset puta češće nego dječaci.počnu previše omalovažavati.ako dođe do previše trvenja. povući će se s igrališta i smisliti drugu igru. mačevima. a manje su skloni od djevojčica međusobno dijeliti igračke i izmjenjivati se u igri. Rođenje ženskoga mozga 49 . Naprotiv. pištoljima i bučnim . formiranje bliskih odnosa jedan-na-jedan.

Ta bi „mala ragbijašica". a koji se javlja kod jednoga na tisuću djece. tim se ženkama gruba igra svidi više nego prosječnim ženkama. Male su djevojčice premoćno pobijedile. Tim su istim četverogodišnjacima prethodno u maternici mjerene razine testosterona između dvanaestog i osamnaestog tjedna. Voljela je kamione. ili ubrizgali testosteron u ljudske fetuse. Nadalje. dok su se njihovi mozgovi razvijali u muške ili ženske. Jednako je i kod ljudi. Premda nismo izvodili pokuse pri kojima bismo blokirali estrogen kod malih djevojčica. u dobi od dvije i pol godine. Emma se nije željela igrati lutkama. ženke ne razvijaju svoj uobičajeni interes za mladunče. To su bile djevojčice. Oni koji su bili najmanje izloženi testosteronu. u Engleskoj uspoređena je kvaliteta društvenih odnosa malih dječaka i djevojčica u dobi od četiri godine. imali su najbolju kvalitetu društvenih odnosa u dobi od četiri godine. odgovorila bi vam da je dječak i udarila vas. kada istraživači fetusima ženki primata ubrizgaju testosteron. Ako biste je. takvo djelovanje testosterona na mozak prisutno je kod rijetkoga enzimskog defekta koji se naziva adrenalna hiperplazija (KAH). Istraživanja na ženkama nečovjekolikih majmuna također su ukazala na to da su te razlike među spolovima urođene i zahtijevaju odgovarajuće djelovanje hormona da ih potakne. Ta je usporedba uključivala skalu popularnosti na kojoj su ocjenjivani prema tome koliko se druge djece željelo igrati s njima. penjalice i igračke za sastavljanje. Kada istraživači blokiraju estrogen kod mladih ženki primata tijekom infantilnoga puberteta. običavala naglo potrčati i zaletjeti se u svakoga tko bi ušao u sobu.U jednome istraživanju provedenome 2005. kako ju je prozvala majka. Do- 50 L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . upitali je li dječak ili djevojčica.

a da prethodno nije dobio sredstvo za umirenje? No zato se iz ponašanja dade puno toga zaključiti. Kako te Rođenje ženskoga mozga 51 . Bila je gruba. sličnije muškome negoli ženskome mozgu. No Emma je voljela haljinice i obožavala je kada bi joj njezina teta radila frizure. spolnog hormona i hormona agresivnosti oko osmoga tjedna nakon začeća . Kongenitalna adrenalna hiperplazija potiče adrenalne žlijezde fetusa da počnu proizvoditi velike količine testosterona. a vjerojatno i strukture mozga.a upravo je to trenutak u kojemu se njegov mozak počinje oblikovati u muški ili ženski. No Emma je imala kongenitalnu adrenalnu hiperplaziju (KAH). U većini slučajeva djevojčice poput Emme čine jednu od deset djevojčica koja je samo muškobanjasta. Istraživanja kongenitalne adrenalne hiperplazije pokazala su da testosteron kod djevojčica razara inače snažne moždane strukture. no tako bi ih snažno bacala da bi ih bilo teško uhvatiti. vidjet ćemo da je ponašanje tih djevojčica. Njezina me majka Lynn. kada je dovela Emmu kod mene. Također je malo zaostajala za drugim djevojčicama u jezičnome razvoju. je li možda na ponašanje njezine kćeri utjecalo to što je ona sportašica.davala bi se plišanim životinjama. U dobi od jedne godine djevojčice koje imaju KAH osjetno manje kontaktiraju očima nego druge djevojčice iste dobi. sportašica i nastavnica prirodne skupine predmeta upitala. a djevojčice iz predškolske skupine nisu se željele s njome igrati. Možete li zamisliti dvogodišnjaka koji bi nekoliko sati mirno sjedio pod uređajem za magnetsku rezonanciju (magnetic resonance imaging). Promotrimo li genetske žene čiji su mozgovi bili izloženi navali testosterona tijekom toga razdoblja. inače strastvena biciklistica. Kažem „vjerojatno" jer mozak maloga djeteta nije tako jednostavno proučiti.

sasvim prirodno reagiramo na sklonosti svoje djece.majčinski smiješak ili glasan zvižduk drvenoga vlaka . RODNI ODGOJ Naravno da priroda ima najviše utjecaja na pojavu ponašanja specifičnog za svaki spol.tipično ženskih značajki. sklonije su tučnjavama. Takvo ponavljanje jača one neurone i krugove u bebinu mozgu koji obrađu- 52 L. Želite li naučiti svirati glasovir. morate vježbati. već također i količina testosterona koja dospijeva u mozak fetusa.djevojčice izložene testosteronu odrastaju. sviranje postalo poput navike. Također su bolje od drugih djevojčica na prostornim testovima na kojima postižu jednake rezultate kao i dječaci. Implikacije su te da na sustav za društveno povezivanje u muškim i ženskim mozgovima znatno utječu ne samo geni. dok konačno između tih neurona ne nastanu novi krugovi kako bi vam. empatije. grubim igrama i igranju s čudovištima i akcijskim junacima.koja našega malenoga ili malenu potiču na gugutanje ili smiješak. no iskustvo. Svaki put kada vježbate. nego pretvaranju da se brinu o svojim lutkama ili preoblačenju u kostim princeze. no zato su manje uspješne na testovima verbalnoga ponašanja. vježba i interakcija s drugima mogu preoblikovati neurone i moždane strukture. kada sjednete za glasovir. brižnosti i bliskosti . Ponekad ćemo do besvijesti ponavljati neku aktivnost . Lynn je odahnula što je dobila znanstveno objašnjenje za neka ponašanja svoje kćeri s obzirom da joj se nitko nije potrudio objasniti što se događa u mozgu koji boluje od KAH-a. Kao roditelji. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . vaš mozak toj aktivnosti dodjeljuje sve više neurona.

a ona će sve uspješnije na njih reagirati. naravno. nikada se nije zamarao provjeravanjem njezine reakcije. kada se prvi put sama popela na tobogan.ju i reagiraju na ono što je prvotno zaokupilo njezinu pozornost. Budući da djevojčica tako dobro reagira na lica. Ta će aktivnost pospješiti njezinu vještinu proučavanja lica. Kaže mi da joj je žao što uz sebe nije imala kameru da snimi trenutak u kojemu se Samantha uz tresak dočekala na stražnjicu. geni i hormoni. Rodni odgoj i biologija zajedno nas čine onime što jesmo. stoga je Wendy uspjela suzdržati svoj strah i svojoj kćeri pružiti potrebno odobravanje. a Wendy je kod svoje kćeri Samanthe mogla sve upropastiti da je popustila pred svojim predrasudama kako su djevojčice krhkije i manje odvažne od dječaka. Samantha se očito osjetila spremnom da načini taj korak i postane „velika". Očekivanja odraslih od ponašanja djevojčica i dječaka igraju važnu ulogu u oblikovanju moždanih krugova. mama i tata će zasigurno raditi mnogo različitih grimasa. ne mareći ako Wendy ne bi odobravala takav samostalan korak. Kada je Wendyn sin bio iste dobi. Lice joj je obasjao smiješak koji je izražavao ponos i uzbuđenje te je odmah potrčala svojoj majci i čvrsto je zagrlila. Prvi temelj organiziranja mozga čine. Ciklus se nastavlja i djeca na taj način usvajaju ponašajne navike svojega roda.kao što bi to učinilo 90 posto malih djevojčica. odmah od nje pogledom zatražila dopuštenje. sišla s tobogana i zatražila majčinu pomoć . Wendy mi je kazala da je Samantha. Da je na licu svoje majke iščitala neodobravanje ili strah. no ne smijemo zanemariti ni dodatno oblikovanje mozga kao re- Rođenje ženskoga mozga 53 . a njezin će mozak toj aktivnosti dodjeljivati sve više i više neurona. vjerojatno bi bila odmah odustala.

dovoljno znamo da nam bude jasno da bi trebalo obustaviti zapravo pogrešno protumačenu debatu o prirodi nasuprot odgoju: i jedno i drugo neraskidivo su vezani uz razvoj djeteta.zultat svojih interakcija s drugim ljudima i svojom okolinom. Znanstvenici još uvijek ne znaju u kolikoj se mjeri može preoblikovati mozak koji nam je dala priroda. 54 L. kazala je Leila svojemu ocu Charlesu koji je poslušno preodjenuo lutkice . U svakom slučaju. Učinit ću to. „Dobro. Očekivanja mnogih roditelja pokažu se tlapnjama kada njihova kći stane provoditi svoju volju. tatice. pa ćemo ih morati presvući"." Charles je bio malko osupnut tim odgovorom. što se ti igraš onako kako ti kažem. No reci mi zašto se voliš igrati lutkicama sa mnom. „Ne svečanu haljinu! Odjeću za ručak! I one tako ne govore. Suprotno pretpostavkama. neka su istraživanja pokazala da muški i ženski mozgovi možda nisu jednako genetski podložni utjecajima iz okoline. „Tatice! Ne!" vrisnula je Leila. M O Z A K KOJI VOLI NAREĐIVATI Ako ste roditelj male djevojčice. sada lutkice idu na ručak. a ne s mamom?" „Zato. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Ton glasa. Leila. tatice. dodir i riječi roditelja ili skrbnika pridonose organiziranju djetetova mozga i utječu na njegov doživljaj stvarnosti. Moraš kazati ono što sam ti rekla da kažeš. Sada to reci kako treba. I on i Cara bili su zapanjeni Leilinom drskošću." „U redu.u svečanu odjeću. iz vlastitog iskustva znate da ona nije uvijek tako poslušna i dobra kako nam to nalaže kultura.

Djevojčice obično ne pokazuju agresivnost grubom igrom. Koji su to ciljevi koje diktira mozak djevojčice? Povezivanje. empatiju i emocionalnu inteligenciju od dječaka . a to bi potkopalo cilj ženskoga mozga.jezik . Djevojčice možda. Sjećate li se ormara onih dviju blizanki? Kada jedna traži od druge da joj posudi rozu bluzicu u zamjenu za zelenu. ako je odbije. posjeduju bolje društvene vještine.no nemojmo se zavaravati. Rođenje ženskoga mozga 55 . organiziranje i upravljanje svojim svijetom tako da ona bude u njegovu središtu.kako bi dobila ono što želi. Ona je kod djevojčica samo suptilnija i vjerojatno je odraz njihove jedinstvene mreže krugova u mozgu. Ona računa na to da njezina sestra ne želi ispasti sebična i sestra joj doista ustupa rozu bluzicu. neizbježno. odnos. Umjesto da jednostavno uzme bluzicu. Agresivnost kod oba spola važna je za opstanak i oba spola posjeduju moždane krugove za nju. hrvanjem i udaranjem onako kako to čine dječaci. To ne znači da mozgovi djevojčica nisu osposobljeni iskoristiti sve što je u njihovoj moći kako bi dobile ono što žele. ispasti zločesta. koristi svoj najbolji skup vještina . Dobila je što je željela ne žrtvujući pritom njihov odnos. Tu dolazi do izražaja agresivnost ženskoga mozga . To se naziva agresivnošću u ružičastom.Nije sve savršeno mirno tijekom juvenilne pauze. i mogu se pretvoriti u male tiranine kako bi postigle svoje ciljeve. stvaranje zajednice. u prosjeku. plasira to na takav način da će druga sestrica. a to je uvijek.on štiti ono što mu je važno. No agresivnost bi mogla otjerati druge od nje. Zato djevojčica balansira na tankoj liniji između postizanja toga da bude središte svojega svijeta odnosa i riskiranja da upropasti te odnose.

u granicama razuma. a ne daj Bože da razgovor za večerom ne bi uključivao Leilu. a juvenilna pauza završi. Agresivnost sam gotovo izostavila iz ove knjige. u svima nama još uvijek čuče spiljski ljudi . Nisam željela reći Cari i Charlesu da je ono što proživljavaju s Leilom samo sitnica. Cara i Charles nisu znali što učiniti s Leilinom sklonošću naređivanju. Leila bi vikala kada bi njezina prijateljica Susie nacrtala žutoga umjesto plavog klauna kako joj je naložila.a priznajmo to. muškarci su u prosjeku dvadeset puta agresivniji od žena. stoga.naravno. Baš kao i to da djevojke uvijek prođu nekažnjeno. Za njezin je mozak iz kamenoga doba . Njezini su hormoni bili stabilni.biti isključena moglo značiti smrt. Biti isključena bilo je više no što su njezini moždani krugovi mogli podnijeti. Žene nemaju potrebu jedna drugu nokautirati. Žensko zaziranje od sukoba gotovo me navelo na pogrešnu pomisao kako agresivnost jednostavno nije dio našega ustroja. Cara 56 L. bili su na niskoj razini i njezin je doživljaj stvarnosti bio prilično stabilan. uljuljkana u osjećaj ugode koji su u mene izazvali komunikacijski i društveni krugovi mojega ženskog mozga. Objasnila sam to Cari i Charlesu i oni su odlučili pričekati da ta faza završi umjesto da pokušaju promijeniti Leilino ponašanje . To se nije zaustavljalo na naređivanju ocu kako se igrati lutkama. djeluju manje agresivno od muškaraca. Kada se hormoni ponovo aktiviraju. naravno.Društveno i znanstveno stajalište o urođenom dobrom ponašanju djevojčica pogrešan je stereotip proizašao iz njihove različitosti od dječaka. što će potvrditi letimičan pogled po zatvorima. Prema svim standardima. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Njezin je ženski mozak zahtijevao da sudjeluje u svakome odnosu ili komunikaciji koja se odvijala u njezinoj nazočnosti.

veliku ulogu također igra i agresivnost. Bez toga poriva ona neće moći odrasti. Mozak tinejdžerice potaknut će je da se osjeća moćnom. Tada će si dati maha njezin mozak koji se voli izlagati opasnosti. privuče partnera. no to razdoblje. pomalo paklenskim. a svaka značajka koja se u djetinjstvu uspostavila u ženskome mozgu . Kako tinejdžerica počinje u potpunosti osjećati svoju „djevojačku moć". stanja njezina mozga često će njezin doživljaj stvarnosti učiniti. To je razdoblje u kojemu djevojka postaje najkomunikativnija u društvu svojih prijateljica i stvara čvrsto povezane društvene skupine kako bi se osjećala sigurno i zaštićeno. hm. No uz taj novi doživljaj stvarnosti potaknut estrogenom. spolno nadmetanje i dominiranje u djevojačkim skupinama. želja za odobravanjem.intenzivirat će se. osobito za tinejdžericu. koja uključuje predmenstrualni sindrom. Rođenje ženskoga mozga 57 . napusti dom i nešto postigne u životu. nije lako. da uvijek ima pravo i bude slijepa za posljedice. iščitavanje neverbalnih znakova s lica kao orijentira što misliti ili osjećati . Doživljaj stvarnosti tinejdžerice doživjet će eksploziju. Tjerat će je da ignorira roditelje.komunikacija. društveno povezivanje.i Charles neće morati izlaziti na kraj samo s Leilinim zapovjedničkim mozgom.

U pubertetu je djevojčin jedini smisao postojanja taj da postane spolno privlačna. DRAMA. Tinejdžerske su godine burno doba. Upravo sam otkrila da se sviđam Brianu. reorganizira i pročišćava živčane krugove koji utječu na način na koji ona razmišlja." Eto što dobivate ako suvremena verzija mozga tinejdžerice živi s vama pod istim krovom. Mozak tinejdžerice stvara. Takvo je stanje mozga posljedica navale novih hormona koji nadziru drevni ženski genetski nacrt. „Mama. Nisu prošla dva sata i neću se skinuti s telefona. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . a imam golemu bubuljicu i nemam korektor. Njezin mozak otvara drevne upute o tome kako biti ženom. TO je ono što se događa u životu i mozgu tinejdžerice.DRUGO POGLAVLJE • MOZAK TINEJDŽERICE DRAMA. nisam završila razgovor s Eve. DRAMA." „Ne. osjeća i djeluje . Više ne mogu podnijeti život s tobom ni minute. nema šanse da idem u školu.i biva opsjednuta svojim izgledom. 58 L. užas! Kako si uopće mogla pomisliti da ću ići?" „Zadaća? Rekla sam ti da je više neću pisati dok mi ne obećaš da ćeš me poslati na školovanje u internat. Počinje se uspoređivati sa svojim vršnjakinjama i slikama ostalih privlačnih žena u medijima.

a struk se stanji. pregledavajući pore. stvaranje društvenih veza i brigu o bližnjima. mogu pridonijeti samopoštovanju svoje kćeri i pomoći joj da lakše prebrodi te teške godine. čupkajući obrve. Tko su one uopće? One razvijaju dijelove sebe koji ih najviše čine ženama . a naročito za to hoće li se svidjeti dečkima koji nastavaju njihove stvarne i izmišljene svjetove. Djevojke bi vjerojatno radile takvo što bez obzira postojali mediji koji utječu na njihovu sliku o sebi ili ne. Hvala nebesima. a visokooktanski estrogen koji juri njihovim moždanim putovima potiče tu opsjednutost. Bile bi opsjednute time sviđa li se dečkima njihov izgled ili ne jer hormoni u njihovim mozgovima proizvode doživljaj stvarnosti prema kojem je najvažnija stvar na svijetu biti privlačna dečkima. Ako roditelji razumiju biološke promjene koje se zbivaju u moždanim krugovima tinejdžerice. Gotovo su isključivo zainteresirane za svoj izgled. sve samo kako bi privukle dečke. želeći da im se stražnjica smanji. Njihovi se mozgovi nastoje restrukturirati i to je razlog što će sukobi biti sve brojniji i intenzivniji kako se tinejdžerice budu borile za neovisnost i identitet.te razlog zašto se stalno promatraju u zrcalu.svoju sposobnost za komuniciranje. otuda im njihove „morske" ideje . Mozak tinejdžerice 59 . grudi narastu veće.i izbor odjeće . kaže Shelley. Razine hormona koji utječu na njihovu osjetljivost na društveni stres rastu do neba. što u svome domu imaju tri kupaonice jer njezine kćeri provode sate pred zrcalom. Hormoni bi njihove mozgove tjerali da razviju takve porive čak i da nisu vidjele mršave glumice i modele na naslovnici svakoga časopisa.Privlačenje muške pozornosti novootkriven je i uzbudljiv oblik samoizražavanja kćeri tinejdžerica moje prijateljice Sally.

iz tjedna u tjedan mijenjati. odnosno juvenilna pauza. završili. to je prvi put da će njezin mozak doživjeti navalu estrogena-progesterona koja u redovitim mjesečnim valovima pristiže iz njezinih jajnika. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Zapravo. Ti će se valovi iz dana u dan. Ovo je prvi put još od infantilnog puberteta da će mozak njihove kćeri biti preplavljen visokim razinama estrogena. 60 L. Do čitave te drame dolazi jer su djetinjstvo. koje su bile zauzdane još od najranijega djetinjstva. Sada roditelji odjednom moraju hodati kao po jajima u blizini svojega mušičavog. Tim oslobađanjem stanica aktivira se rad sustava hipotalamus-hipofiza-jajnici.JAHANJE NA VALOVIMA ESTROGENA-PROGESTERONA Mirna plovidba djetinjstvom završena je. temperamentnog i neposlušnog djeteta. a hipofiza njihove kćeri iznenada se aktivirala jer su otpuštene kemijske kočnice s pulsirajućih stanica njezina hipotalamusa.

jesu li to odobravajući ili neodobravajući pogledi? Jesu li njezine grudi dovoljno velike? Nekih je dane njezino samopouzdanje snažno. Sada se ta razlika još povećala. A kako se njezino tijelo bude razvijalo. ono što će ona čuti bit će to da je nazivate droljom ili joj govorite da je predebela za te traperice.u neke će dane ta povratna informacija potaknuti njezino samopouzdanje. prihvaćanja ili odbacivanja. Kao dijete bila je u stanju razabrati širi spektar emocionalnih tonova u tuđim glasovima nego dječaci. Ti će se usavršeni moždani krugovi krajem puberteta i početkom odrasle dobi ustaliti u svojemu odraslome obliku. Znamo da to novo estrogensko i progesteronsko gorivo posebice snažno djeluje na mnoge dijelove ženskoga mozga .Navala estrogena i progesterona u mozgu tinejdžerice počinje aktivirati mnoštvo krugova koji su se oblikovali u fetalnoj fazi. Filtar kroz koji ona doživljava povratnu informaciju od drugih također ovisi o tome koji je dan u njezinu ciklusu .među ostalima na važno središte za pamćenje i učenje (hipokampus). zbog dizanja i spuštanja razine estroge- Mozak tinejdžerice 61 . Jednoga joj dan možete kazati da su joj traperice malo prenisko krojene i ona će vas ignorirati. dok će ga u druge razoriti. No uhvatite li je pogrešnoga dana njezina ciklusa. njezin će mozak tako protumačiti vaš komentar. a drugih visi o tankoj niti. Ono izoštrava kritičko mišljenje i fino ugađa emocionalnu responzivnost. Istodobno se. glavni centar za kontrolu tjelesnih organa (hipotalamus) i glavni centar za emocije (amigdalu). Zbog toga naglog porasta hormona. ona možda neće znati na koji način protumačiti novootkrivenu pozornost suprotnoga spola . Čak i ako to niste kazali niti namjeravali kazati. svi njezini moždani krugovi specifični za žene postat će još osjetljiviji na emocionalne nijanse poput odobravanja ili neodobravanja.

Posljednja dva tjedna ciklusa. dok se responzivnost na stres kod dječaka smanjila. počinju javljati tjedne promjene u osjetljivosti na stres koje će se nastaviti sve dok ona ne prođe kroz menopauzu. a estrogen nizak. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . u mozgu adolescentice. Istraživači u Pitsburškome centru za psihobiološka istraživanja ( Pittsburg Psychobiologic Studies Center) promatrali su napredovanje kroz pubertet zdravih dječaka i djevojčica u dobi od sedam do šesnaest godina. vjerojatno će reagirati razdražljivije i željet će da je se ostavi 62 L. a naročito u hipokampusu. Sukobi u odnosima ono je što sustav za stres tinejdžerice dovodi do ludila. djevojka će najvjerojatnije biti zainteresirana za druženje i opuštena u tuđem društvu. Ona mora biti društveno povezana. Fluktuacije estrogena i progesterona u mozgu odgovorne su za tu drugačiju responzivnost na stres u ženskome hipokampusu. Moždanim krugovima djevojke upravlja. Porast i pad razine estrogena tijekom mjesečnog ciklusa mijenja tu osjetljivost na psihološki i društveni stres na tjednoj bazi. Prva dva tjedna ciklusa. Muškarci i žene počinju reagirati na drugačije vrste stresa. Kod djevojaka su reakcije bile intenzivnije. Reakciju njezina mozga na stres u velikoj mjeri izaziva društveno odbacivanje. a dječaci na ugrožavanje njihova autoriteta. i pokreće ih. Ona mrzi sukobe u odnosima. kada je progesteron visok. ispitujući njihovu responzivnost na stres i njihove dnevne doze kortizola. tinejdžer mora biti poštovan i na što višem položaju u muškoj hijerarhiji. estrogen kako bi na stres reagirala pružanjem podrške i stvaranjem zaštitnih društvenih mreža. kada je estrogen visok. ženska tijela i mozgovi drugačije reagiraju na stres od muških.na i progesterona. Nakon što uđu u pubertet. Djevojke počinju više reagirati na stresove vezane uz odnose.

moždani krugovi za društveno i verbalno povezivanje prirodnije su usađeni u tipičan ženski nego tipičan muški mozak. Tijekom juvenilne pauze u djetinjstvu.na miru. Veoma je podložna stresu. Kao što smo vidjeli u prvom poglavlju. KAKO ĆE SE SMIRITI? Kada sam jedan razred petnaestogodišnjaka podučavala razlikama u mozgovima između muškaraca i žena. djevojčin je sustav za stres mirniji i postojaniji. Estrogen i progesteron svakoga mjeseca reakciju mozga na stres vraćaju na početnu razinu. počinje se povećavati i njezina responzivnost na stres i bol. zatražila sam od dječaka i djevojčica da jedni drugima postave neko pitanje koje su oduvijek željeli pitati. a sve je to obilježeno novim reakcijama u mozgu na hormon stresa kortizol. ideš sa mnom na WC?" Ta scena zorno ukazuje na glavnu razliku između mozga muškaraca i žena. a u sljedećemu krhko. Kada razine estrogena i progesterona u pubertetu počnu rasti. Dječaci su upitali: „Zašto djevojke idu zajedno na zahod?" Očekivali su da će odgovor uključivati nešto seksualno. U tinejdžerskim godinama navala estrogena u mozgu djevojke aktivirat će oksitocin i moždane krugove specifične za ženski spol. osobito one za raz- Mozak t i n e j d ž e r i c e 63 . kada su razine estrogena stabilne i niske. no djevojke su odgovorile: „To je jedino mjesto u školi na kojemu možemo u miru razgovarati!" Naravno. napeta i počinje tražiti načine za opuštanje. jasno je da dječaci ne mogu ni zamisliti da bi drugome dječaku kazali: „Hej. Djevojčino samopouzdanje u jednome tjednu može biti snažno.

što su bile kazne koje nisu nikada izricane muškarcima . po čitav dan.govor. no ne i u brzini. Mnoge žene nalaze biološku ugodu u međusobnom druženju. mužjaci rezus majmuna nauče svega tri do šest tonova i kada odrastu mogu proći dani. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . zagnjurili bi ih pod vodu i gotovo utopili . a govor je ljepilo koje jednu ženu povezuje s drugom. Muškarci nisu uvijek cijenili tu verbalnu superiornost. Stoga ne iznenađuje što su neka verbalna područja u mozgu žena veća no u muškaraca te što žene. Brojke variraju. pa čak i tjedni. Srednjoškolke koje se druže po zahodima na taj način cementiraju svoje najvažnije odnose . u prosjeku. mnogo više govore i slušaju od muškaraca. Primjerice. no djevojke u jednome danu prosječno izgovore dva do tri puta više riječi nego dječaci. Naprotiv. osobito kada se nalaze u društvu. Čak i među našim rođacima primatima postoji velika razlika u glasovnoj komunikaciji između mužjaka i ženki. ženke rezus majmuna nauče se glasati mnogo ranije od mužjaka i svakodnevno. Dječaci ih s vremenom sustignu u vokabularu. Djevojčice u prosjeku govore brže. U kolonijalnoj Americi žene su zatvarali u gradska skladišta s drvenim štipaljkama na jeziku ili ih mučili pomoću „stolca za gnjurenje".one s drugim djevojkama. Znamo da djevojčice ranije progovore te u dobi od dvadeset mjeseci imaju dvostruko ili trostruko više riječi u svojemu rječniku od dječaka. očijukanje i socijalizaciju. koriste svaki od sedamnaest vokalnih tonova svoje vrste za međusobnu komunikaciju. da ne ispuste ni glasa. Zvuči li vam to poznato? Zašto djevojke odlaze u zahod razgovarati? Zašto toliko vremena provode na telefonu zatvorene u svoje sobe? Međusobno razmjenjuju tajne i tračeve kako bi se povezale i zbližile sa svojim vršnja- 64 L.jer su počinile zločin „previše pričanja".

Njezina majka Lauren također joj je zabranila uporabu mobitela i računala. Riječ je o snažnoj navali dopamina i oksitocina. Estrogen u pubertetu kod djevojaka povećava proizvodnju dopamina i oksitocina. Shana je pribjegla slanju SMS-ova. a to je. One formiraju usko povezane klike s tajnim pravilima.da je Lauren popustila i svakog joj dana dopustila dvadeset minuta kontaktiranja mobitelom. Međusobno dijeljenje tajni koje imaju romantične i seksualne implikacije još i više aktivira te centre. lupala vratima i počela razbijati po sobi . Dopamin je neurokemikalija koja u mozgu stimulira krugove za motivaciju i ugodu. pa čak ni na razgovor o školi. Ovdje nije riječ o maloj. razgovor. stoga joj nije bilo dopušteno posjećivati prijateljicu.njihova sredstva da prebrode i olakšaju si uspone i padove te stresove u životu. Njezina mi se majka žalila da svoju petnaestogodišnjakinju ne može natjerati da se usredotoči na rad. Za takvo ponašanje postoji biološki razlog. no Shanina je reakcija na izoliranost od svojih prijateljica bila tako burna . Porast razine estrogena tjera mozak Mozak tinejdžerice 65 . Shana je imala gotovo drogiran pogled dok je sjedila u mojoj čekaonici i iščekivala sljedeći SMS od svoje prijateljice Parker. Shanine ocjene nisu bile blistave i njezino je ponašanje počelo predstavljati problem u školi. pored orgazma.kinjama. budući da više nije imala gdje voditi povjerljive razgovore. No.vrištala je. Povezivanje razgovorom aktivira centre za ugodu u mozgu djevojaka. O tome da večera s njima za stolom više nije bilo ni govora. U tim novim skupinama. najveća neurološka ugoda koju možete osjetiti. već o golemoj količini ugode. Vidjela sam to na Shaninom licu. Oksitocin je neurohormon koji potiče i kojega potiče bliskost. otkrivanje tajni i ogovaranje često postaju omiljenim aktivnostima djevojaka .

tinejdžerice da proizvodi još više oksitocina - i dobije dodatni poticaj za društveno povezivanje. Na sredini ciklusa, kada je proizvodnja estrogena na vrhuncu, dopamin i oksitocin kod djevojke vjerojatno su također na najvišoj razini. Ne samo da je njezina verbalna vještina na svojemu vrhuncu, već je i njezin poriv za bliskošću tada najsnažniji. Zahvaljujući bliskosti luči se još više oksitocina koji potiče želju za povezivanjem, a povezivanje tada izaziva osjećaj zadovoljstva i sreće. Proizvodnju oksitocina i dopamina stimulira estrogen iz jajnika kad nastupi pubertet - pa sve do kraja ženina fertilnoga razdoblja. To znači da tinejdžerice počinju osjećati još veću ugodu u povezivanju i zbližavanju - međusobnom igranju kosom, ogovaranju i zajedničkom kupovanju - nego prije puberteta. Ta je navala dopamina jednaka onoj kod ovisnika o kokainu ili heroinu kada uzmu drogu. Kombinacija dopamina i oksitocina, sa svojim djelovanjem koje smanjuje stres, čini biološki temelj toga poriva za prisnošću. Ako vaša kći tinejdžerica neprestano razgovara telefonom ili preko interneta komunicira sa svojim prijateljicama, to je jednostavno nešto što rade sve djevojke i pomaže joj prebroditi stresne društvene promjene. No ne smijete dopustiti da njezini porivi diktiraju vaš obiteljski život. Lauren su trebali mjeseci pregovaranja da pridobije Shanu da večera s njima za stolom bez neprestanog dopisivanja SMS-om. Budući da komunikacija u djevojčinu mozgu izaziva tako snažnu ugodu, morat ćete obuzdati duboko ukorijenjenu naviku.

66

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

DEČKI ĆE UVIJEK BITI DEČKI

Znamo da razine estrogena kod djevojaka u pubertetu rastu i naglo uključuju prekidače u njihovim mozgovima kako bi više govorile, družile se sa svojim vršnjakinjama, više razmišljale o dečkima, više brinule o svome izgledu, bile više izložene stresu i više sklone preuveličanome izražavanju emocija. Vodene su porivom za povezivanjem s drugim djevojkama - i dečkima. Navala dopamina i oksitocina koju kod njih izazivaju razgovor i povezivanje navodi ih da neprestano teže takvim bliskim odnosima. Ono što ne znaju jest to da je to njihov zaseban djevojački doživljaj stvarnosti. Većina mladića ne dijeli tu snažnu želju za verbalnim povezivanjem, stoga pokušaji verbalnoga zbližavanja s njihovim vršnjacima mogu donijeti razočaravajuće rezultate. E>jevojke koje od svojih mladića očekuju da s njima čavrljaju poput njihovih prijateljica čeka neugodno iznenađenje. U telefonskim bi razgovorima moglo doći do mučnih stanki dok ona dočeka da on nešto kaže. Najbolje čemu se obično može nadati jest to da je on pozoran slušatelj. Ona možda neće biti svjesna toga da je njemu jednostavno dosadno i da se želi vratiti svojoj videoigrici. Ta bi razlika također mogla biti uzrokom najvećega razočaranja koje žene osjećaju čitavoga života spram svojih bračnih partnera on nije raspoložen za druženje, on ne žudi za dugim razgovorima. No on nije za to kriv. Dok je tinejdžer, njegove razine testosterona počinju naglo rasti, i on se „gubi u adolescenciji", što je fraza koju je uporabila jedna moja prijateljica psihologinja kako bi opisala zašto njezin petnaestogodišnji sin više uopće ne želi s njome razgovarati, zašto se zatvara u svoju sobu zajedno sa svojim drugovima ili s njima igra igrice preko interneta i ne skriva nelagodu na pomisao

Mozak t i n e j d ž e r i c e

67

o obiteljskoj večeri ili izletu. Više no išta, želi da ga se ostavi na miru u njegovoj sobi. Zašto dotada komunikativan dječak, kada ude u tinejdžerske godine, postaje tako šutljiv i škrt na riječima da to graniči s autizmom? Navala testosterona iz testisa preplavljuje njegov mozak. Dokazano je da testosteron smanjuje razgovorljivost kao i interes za druženje - osim ako to ne uključuje sport ili stjecanje spolnih iskustava. Zapravo, seks i dijelovi tijela postaju gotovo opsesijom. Kada sam podučavala onaj razred petnaestogodišnjaka i kada je bilo vrijeme da djevojke postave svoje pitanje mladićima, željele su saznati sljedeće: „Sviđaju li vam se više djevojke s rijetkom ili bujnom frizurom?" Pomislila sam da se pitanje odnosi na kosu. No ubrzo sam shvatila da misle na to sviđa li se mladićima kod djevojaka više ili manje stidnih dlaka. Momci su jasno i glasno odgovorili: „Bez frizure." Stoga budimo otvoreni. Mladi tinejdžeri često su posve i isključivo opsjednuti seksualnim fantazijama, ženskim dijelovima tijela i potrebom za masturbiranjem. Razlog njihova opiranja razgovoru s odraslima jest pomisao da će odrasli nekom čarolijom pročitati između njihovih izgovorenih redaka, pogledati im u oči i znati da njihov um, tijelo i dušu opsjedaju misli o seksu. Tinejdžer se osjeća usamljen u takvim mislima i stoga je posramljen. Sve dok njegovi drugovi ne počnu zbijati šale i iznositi komentare na račun tijela djevojaka, on misli da samo njega opsjedaju takve intenzivne seksualne maštarije i neprestano je u strahu da će netko primijetiti erekcije nad kojima se čini da nema nikakve kontrole. Mnogo puta dnevno obuzima ga neodoljiva potreba za masturbacijom. On živi u strahu da će biti „otkriven". Još i više zazire od verbalne bliskosti s djevojkama, premda danonoćno sanja

68

L . B r i z e n d i n e : Ž E N S K I MOZAK

o drugim vrstama bliskosti s njima. Tijekom nekoliko tinejdžerskih godina, mozak tinejdžerice i tinejdžera ima veoma različite prioritete kada je riječ o zbližavanju.

STRAH OD SUKOBA

Istraživanja nalažu da su djevojke motivirane - na molekularnoj i neurološkoj razini - za ublažavanje pa čak i sprječavanje društvenoga sukoba. Cilj je ženskoga mozga sačuvati odnos pod svaku cijenu. To bi moglo posebice važiti za mozak tinejdžerice. Sjećam se da su Elana, starija kći tinejdžerica moje prijateljice Shelley, i njezina prijateljica Phyllis gotovo svake noći spavale jedna kod druge - a kada nisu, razgovarale bi telefonom sve dok ne bi morale otići na spavanje. Planirale su što će odjenuti, razgovarale o tome u koje su dečke zaljubljene i zajedno preko telefona gledale TV. Jednog je dana Phyllis počela ogovarati manje popularnu djevojku u razredu, s kojom je Elana bila dobra u osnovnoj školi. Njezina je zloba u Elani izazvala nelagodu i bijes, no kada bi pomislila na sukob s Phyllis, njezin bi mozak i tijelo preplavio val tjeskobe. Shvatila je da bi, pokaže li Phyllis makar i tračak neodobravanja, moglo doći do svađe koja bi prekinula njihovo prijateljstvo. Umjesto da riskira gubitak prijateljstva s Phyllis, Elana je odlučila ne kazati ništa. To je film koji se odvrti u mozgu svake žene pri pomisli na sukob, pa čak i na malo neslaganje. Ženski mozak daleko negativnije reagira na upozorenje o mogućem sukobu i odbacivanje nego muški. Muškarci često uživaju u međusobnom sukobljavanju i nadmetanju, to kod njih čak može biti poticajno. Kod žena će su-

Mozak t i n e j d ž e r i c e

69

kob najvjerojatnije pokrenuti niz negativnih kemijskih reakcija, izazivajući osjećaj stresa, uzrujanosti i straha. I sama pomisao na to da bi moglo doći do sukoba, u ženskome će mozgu biti protumačena kao prijetnja odnosu i izazvati bojazan da bi sljedeći razgovor s njezinom prijateljicom mogao biti posljednji. Kada je odnos ugrožen ili prekinut, neke neurokemikalije u ženskome mozgu - poput serotonina, dopamina i oksitocina (hormona povezivanja) - padaju na najnižu razinu, a hormon stresa kortizol preuzima kontrolu. Žena počinje osjećati tjeskobu, gubitak i bojazan da će biti odbačena i ostati osamljena. Ubrzo počinje osjećati silnu žudnju za tom blagotvornom drogom bliskosti, oksitocinom. Navala oksitocina u njoj izaziva osjećaj bliskosti, koji je dodatno potaknut društvenim kontaktom. No čim se taj društveni kontakt prekine, a oksitocin i dopamin padnu na najnižu razinu, ona se nade u emocionalnoj nevolji. Čim ženini osjećaji budu povrijeđeni, hormonalna promjena kod nje izaziva zastrašujuću ideju da će odnos završiti. Zato je Elana odlučila ne reagirati na Phyllisine zlobne komentare o svojoj staroj prijateljici kako ne bi morala riskirati svađu koja bi mogla okončati prijateljstvo. To je zastrašujući doživljaj stvarnosti koji se odigrava u ženskome mozgu. To je razlog zašto je prekid prijateljstva, ili samo pomisao na društvenu izolaciju, tako stresna, osobito za tinejdžerice. Velik broj moždanih krugova zadužen je za nadziranje bliskosti, a kada je bliskost ugrožena, mozak oglasi uzbunu za opasnost od napuštanja. Robert Josephs sa Sveučilišta u Teksasu zaključio je da muško samopoštovanje više proizlazi iz njegove sposobnosti očuvanja neovisnosti od drugih, dok na žensko samopoštovanje, djelomice, utječe sposobnost održavanja bli-

70

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

skog odnosa s drugim ljudima. Kao rezultat toga, možda najveći izvor stresa u mozgu žene ili djevojke može biti strah od gubitka bliskih odnosa i nedostatak po život važne društvene podrške koji bi mogao uslijediti. Pojačana reakcija na stres i tjeskobu kod djevojaka u pubertetu mogla bi čak biti povezana sa stvaranjem klika i kružoka. Štoviše, stvaranje klika moglo bi biti rezultat njihove reakcije na stres. Sve donedavno pretpostavljalo se da ljudska bića na stres odgovaraju reakcijom „bori se ili bježi", koju je 1932. opisao W. B. Cannon. Prema toj teoriji, osoba izložena stresu ili opasnosti napast će izvor opasnosti ako postoje ikakvi izgledi da pobijedi; u protivnom će pobjeći od opasne situacije. No takvo ponašanje možda nije karakteristično za sve ljude. Profesorica psihologije s UCLA-a Shelley Taylor tvrdi da će to vjerojatno biti muška reakcija na opasnost i stres. Naravno, kada su izloženi akutnome stresu, kod oba spola dolazi do snažne navale neurokemikalija i hormona koji ih pripremaju za suočavanje s neposrednom opasnošću. A ta navala hormona muškarca može potaknuti na djelovanje - njegovi su putovi za agresivnost izravniji od onih u žene. No borba za žene možda nije bila tako evolucijski pogodna za usvajanje kao za muškarce jer žene imaju manje izgleda da fizički savladaju muškarce koji su krupniji od njih, pa čak i kada su jednako snažne kao i njihovi protivnici, upuštanje u borbu moglo bi značiti ostavljanje bespomoćnog i ranjivog djeteta samoga. U ženskome mozgu krugovi za agresiju tješnje su povezani s kognitivnim, emocionalnim i verbalnim funkcijama nego u muškim putovima za agresiju, koji su više povezani s područjem mozga za fizičko djelovanje.

Mozak t i n e j d ž e r i c e

71

Rano u evoluciji sisavaca.Što se tiče bijega. Ženke mnogih vrsta primata međusobno će čuvati mladunče i brinuti se za njih. Primjerice. Takve ženske mreže također nude i druge vrste zaštite i podrške. Članice skupine mogu jedna drugu unaprijed upozoriti na sukob i time im omogućiti da se maknu od moguće opasnosti i u sigurnosti nastave skrbiti za svoje bespomoćne potomke. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Štićenje uključuje zaštitničko ponašanje koje pridonosi sigurnosti i smanjuje razinu stresa kod majke i njezinih potomaka. doje ili skrbe za svojeg nejakog potomka. dijeliti 72 L. naš moderni ženski mozak još uvijek posjeduje drevne krugove naših najuspješnijih pramajki. Takav obrazac ponašanja naziva se „štiti i pomaži" i mogao bi predstavljati isključivo žensku strategiju. ženke su možda stvarale društvene mreže za podršku kada bi im zaprijetila opasnost od mužjaka. Istraživanja su otkrila da ženke sisavaca izložene stresu rijetko napuštaju svoje mladunče kada se jednom uspostavi veza među njima. kako nalažu istraživanja na nekim nečovjekolikim majmunima. stojeći rame uz rame i tjerajući ga uz prijeteće krikove. Jedna od takvih reakcija mogla bi biti oslanjanje na društvene veze. Ženke u međusobno povezanoj društvenoj skupini vjerojatnije će jedna drugoj priteći u pomoć u situaciji kada su izložene opasnosti ili stresu. ženke su općenito manje sposobne za trčanje kada su trudne. kod nekih će vrsta majmuna. koje im omogućavaju da zaštite sebe i svoje bespomoćne potomke. ako je mužjak previše agresivan prema ženki. pomaganje se odnosi na stvaranje i održavanje društvene mreže koja bi pritom mogla biti od pomoći. druge ženke iz njezine skupine doći i zaskočiti mužjaka. Stoga se čini da ženke imaju i neke druge odgovore na stres osim reakcije „bori se ili bježi". Ne zaboravite.

a mlade će se ženke od njih ličiti materinskome ponašanju. i ti i tvoje potomstvo osuđeni ste na propast. Primitivan im mozak kazuje: „Ako l. Tinejdžerice automatski grade i prakticiraju takvu prijateljsku povezanost svojim intimnim razgovorima po školskim zahodima. Shana je vikendom počela spavati do podneva. Lauren je bila uvjerena kako je taj obrazac spavanja odraz Shaninih loših navika čekala bi posljednji trenutak za dovršenje školskih projekata i voljela bi ostati dugo budna i gledati televiziju. Mozgovi i/. Bila je umorna i željela je spava- Mozak t i n e j d ž e r i c e 73 . Antropologinja Joan Silk s UCLA-a i »Ikrila je izravnu vezu između stupnja društvene povezanosti ženki pavijana i njihove reproduktivne uspješnosti. 11 biološkome smislu. MOZAK HODA U R I T M U ESTROGENSKOG BUBNJA Kada je Shana imala deset godina.i povezanost oslabi. Njezino je šesnaestogodišnje istraživanje pokazalo da društveno najpovezanije majke imaju najveći broj preživjelih mladunaca. Lauren ju je teže budila za školu. što povećava njihovu uspješnost u prenošenju svojih gena. Shana se počela osjećati deprimirano jer ju je majka neprekidno nazivala lijenom propalicom." To je snažna poruka. kamenoga doba koji se nalaze u njima preplavljeni su neurokemikalijama koje im kazuju da se povežu s drugim ženama kako bi i in pomogle zaštititi potomke. one dostižu optimalnu plodnost. a ona nije znala zašto. Nije čudo da se djevojkama tako teško nositi s osjećajem da su izostavljene.Informacije o tome gdje pronaći hranu.

Valovi estrogena iz Shaninih jajnika u pubertetu zapravo su vratili stanice za spavanje u njezinu mozgu u početno stanje. Jedno je istraživanje pokazalo da u dobi od devet godina mozgovi dječaka i djevojčica imaju posve jednake moždane valove tijekom spavanja. sazrijeva dvije-tri godine prije muškoga.i godinu dana ili nešto kasnije kod dječaka . Kada sam ih prvi put susrela. On aktivira jedinstveni ženski ciklus spavanja kao i njezin hormon rasta. tjelesne temperature. dovodeći do kasnijeg odlaska na spavanje. Pročišćavanje prekobrojnih sinapsa u mozgovima tinejdžerica počinje ranije no u tinejdžera. Estrogenski receptori aktiviraju se u stanicama mozga za 24-satni ritam koje se nalaze u suprahijazmatičnoj jezgri. U pubertetu estrogen određuje vrijeme za sve u ženskome mozgu . poput lučenja hormona. Estrogen čak izravno utječe na moždane stanice koje kontroliraju disanje. kasnijeg ustajanja i općenito duljega spavanja. Slično se do- 7 L. u prosjeku.ti. dovodeći do bržeg sazrijevanja svih njihovih moždanih krugova. Ženski mozak. Estrogen djeluje na gotovo sve što tinejdžerica proživljava. kod djevojčica . spavanja i raspoloženja. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .sat za spavanje u mozgu počinje mijenjati svoje postavke. majka i kći bile su u neprekidnom sukobu.ženski i muški mozak naposljetku će marširati u ritmu različitih bubnjara. U dobi od dvanaest godina. U dobi od oko osam do deset godina. djevojčice su imale 37-postotnu promjenu u moždanim valovima tijekom spavanja u usporedbi s dječacima. Te skupine stanica upravljaju dnevnim. Znanstvenici su zaključili da to nalaže da mozgovi djevojčica brže sazrijevaju. mjesečnim i godišnjim tjelesnim ritmovima. uključujući osjetljivost na svjetlo i svakodnevni ciklus svjetlo-tama.

Prvi put u životu ošamarila je svoju kćer. ne u nezv-ageovskom. Kada djevojčica dobije prvu mjesečnicu. To je samo početak neusklađeno• ti sa suprotnim spolom. Sve je postalo još gore nakon nekoliko godina." „Nemaš pojma o čemu govoriš. „ne ideš nikamo s tom skupinom klinaca. Shanu i njezinu majku susrela sam još mnogo puta. u dobi od četrnaest godina. no njihova je faza spavanja. Ciklus kojim estrogen najočitije upravlja jest mjesečni ciklus. Nikad ga nisi imala. već stoga što mjesečni ciklus svakoga mjeseca obnavlja i osvježava neke dijelove mozga djevojčice. Ženska sklonost malo ranijem lijeganju i ustajanju od muškaraca predstavlja razliku koja će se održati sve i lok ne završi menopauza. odgovorila je Lauren. pomaknuta za još jedan Kat kasnije nego ona u djevojčica.on stimulira djevojčin mozak i tijekom prva dva tjedna čini je društveno opuštenijom. Ne bi znala što je to cool ni da te opali po faci. kada se Shana već naviknula na svoj novi ritam koji je estrogen uspostavio u njezinu mozgu. hipijevskom smislu. To je trenutak koji valja proslaviti.K«iđa u mozgovima dječaka nekoliko godina poslije. Ti si obična stara krava!" Lauren je izgubila kontrolu. Rekla sam ti da mi se ne sviđa što se razbacuju novcem i prilično sam sigurna da se drogiraju. Ona H" histerično urlala. Estrogen na stanice djeluje poput gnojiva . to može biti uzbudljivo i zbunjujuće. Bio je dvadeset šesti dan njezina ciklusa i Shana nije samo vikala. Bila si ružna i dosadna. „Sutra idem na plažu i ne možeš me spriječiti. U prva dva Mozak t i n e j d ž e r i c e 7 . Ti si glupa stara konzervativka koja nema svoj život. i samo me želiš podčiniti. pravo uzorno dijete. Shana". Ne možeš podnijeti što sam pametnija i bolja od tebe. Samo me pokušaj zaustaviti!" „Ne.

manje usredotočen. izloženim stresu i razdražljivim. Do odrasle dobi nauče kako se s time nositi. napeto. uništava progesteron u posljednja dva tjedna. Dodatne veze koje nastaju u tjednima u kojima je estrogen u porastu. zahvaljujući progesteronu. ostavljajući mozak nakratko uznemirenim. agresivno. djelujući više poput herbicida na nove veze u hipokampusu. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . to umirujuće djelovanje naglo se povlači. oko četrnaestog dana. Mozak malo bolje funkcionira. neprijateljski. Bistriji ste i bolje pamtite. a zatim postupno sve razdražljiviji. a potom i malo usporeniji. negativno. hormoni koji se pojavljuju ciklički mogu djelovati na njihov mozak. Mnoge žene kažu da se neposredno prije početka mjesečnice lakše rasplaču i često se osjećaju mrzovoljno. Shana je bila u toj fazi ciklusa kada je urlala na svoju majku. Brže i okretnije mislite. kada progesteron opada. sentimentalne stvari mogu izazvati plačljivu reakciju. Tijekom posljednja dva tjedna ciklusa. iz jajnika počinje šikljati progesteron i poništavati djelovanje estrogena. Posljednjih nekoliko dana mjesečnoga ciklusa. Tinejdžerice misle da je sve što trebaju znati o mjesečnome ciklusu to da ne zaborave svoje tampone i uzmu Advil ili Aleve za grčeve na dan kada počne krvarenje. U mojoj klinici te dane nazivamo „danima plakanja nad reklamama za pseću hranu" jer u tom kratkom razdoblju čak i smiješne. a to mozak čini malo budnijim. Zatim pri ovulaciji. To bi mogao biti jedan od glavnih razloga za promjenu u osjetljivosti na stres u drugoj polovici mjesečnog ciklusa. U početku ta nagla promjena raspoloženja iznenadi djevojke poput Shane. pa čak i beznadno i deprimirano.tjedna (estrogenska faza) dolazi do 25-postotnoga porasta veza u hipokampusu. Potrebno se priviknuti na zamisao da čak i kada nema krvarenja. mozak najprije postaje smireniji. Većina 7 L.

|cdan od dijelova mozga koji su najosjetljiviji na estrogen .hormona. njezina je razdražljivost počela iščezavati. Z A Š T O M O Z A K T I N E J D Ž E R I C E ŠIZI Razmislite o tome. Shani je trebalo još nekoliko dana da shvati da nije smjela onako razgovarati sa svojom majkom. Možda bi to trebale primijeniti i tinejdžerice koje polažu prijamni ispit za fakultet .ili manjak .predstavlja glavnu relejnu postaju za obradu sjećanja u riječi. To bi mogao biti jedan od bioloških razloga boljih verbalnih sposobnosti u tjednu kada je estrogen na najvišoj razini .u drugome tjednu njihova ciklusa. Čitavog ste divota imali ujednačen dotok . što ju je malko dovodilo u nepriliku . a kočnice u njezinu mozgu bile su podmazane i radile punom parom. u trećem i četvrtom tjednu.ili supruge koje žele nadjačati svoje muževe u svađi.dječaci je katkad jednostavno nisu mogli pratiti. A kako je njezin progesteron opao.ena zna da.hipokampus . Pričekat će dva dana i vidjeti žele li i dalje reagirati u skladu s njima. A posljednja stvar koju kao tinejdžerica želite izazvati jest Mozak t i n e j d ž e r i c e 7 . Jednoga se dana s mamom igrate čajanke. bijesni porivi potpadaju pod pravilo o dva dana. Ubrzo je sve iznenađivala svojim duhovitim primjedbama i inteligenInim zapažanjima. kada su njihove verbalne sposobnosti na vrhuncu. Moždane sposobnosti kod nekih žena mogu fluktuirati zajedno s hormonalnim promjenama unutar mjesečnoga ciklusa. Često se šalim sa svojim studenticama da bi usmene ispite trebale polagati dvanaestog dana ciklusa. a estrogen ponovo narastao. a među djevojkama se isticala. a već je sljedećega nazivate starom kravom.ž. Vaš je mozak bio prilično stabilan. U hipokampusu su ponovo počele nicati veze.

Žene čiji jajnici proizvode * Refleks „plašenja" (moro refleks) ispituje se tako da se dijete izloži iznenadnoj stimulaciji . znate li što se pritom događa. Nekoć ste se osjećali kao dobra djevojčica. što je također povezano i s reakcijom na stres. To se. odjednom je nestalo. ispitivali su promjene raspoloženja vezane uz mjesečni ciklus. koju većina nas doživljava kao nervozu. uz široko otvaranje prstiju. Na taj način napetost i emocionalna osjetljivost mogu naglo porasti nekoliko dana prije početka krvarenja. To je velik udarac djevojčinu samopoštovanju. ali i vrlo jednostavna kemijska reakcija. ur. do kojega dolazi u četvrtome tjednu ciklusa. Premda kod 80 posto žena te mjesečne hormonalne promjene imaju tek blago djelovanje. a sada. izmjerenu refleksom „plašenja" (startle reflex)*. No. Pri tome refleksu dijete naglo širi ruke i noge. iznenada. oko 10 posto žena tvrdi da postanu krajnje razdražljive i lako se uzrujaju. To pomaže objasniti zašto se žene često osjećaju razdražljivije tijekom potpunoga povlačenja hormona. A kada ga ne dobije.bilo zvučnoj. bit će vam lakše. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Kod nekih žena problem predstavlja povlačenje estrogena i progesterona iz mozga. naravno. čak i kod odrasle žene. postaje razdražen .) 7 L. Ti hormoni naglo padaju na najnižu razinu i mozak počinje žudjeti za njihovim umirujućim djelovanjem. Sve što ste mislili da znate o sebi. Postupno nestaje s trećim mjesecom života. događa kod maloga broja žena. no nije nimalo ugodno. David Rubinow i njegovi kolege s američkoga Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje u Bethesdau. kao da se više ne možete pouzdati u tu osobu.toliko razdražen da se intenzitet nelagode može mjeriti s napadajem. u Marylandu.sukob. vizualnoj ili naglom promjenom položaja. Pronašli su izravan dokaz da fluktuacije hormona tijekom mjesečnoga ciklusa povećavaju osjetljivost moždanih krugova. (nap.

a burne. Ubrzo su njezine promjene raspoloženja postale nekontrolirane i njezini su je se roditelji. Shanine promjene raspoloženja i osobnosti. no uglavnom pomirljiva. razmišljanje o samoubojstvu. straha i izljevi plača ili bijesa koje nije moguće kontrolirati.više-manje tipična tinejdžerica . najosjetljivije na stres. nisu me iznenadile. posljednji i lani prije početka krvarenja mogu biti pravi pakao. Slušajući svoju intuiciju.i j više estrogena i progesterona najotpornije su na stres jer imaju više serotoninskih stanica (kemikalije zahvaljujući kojoj se osjećate opušteno) u svojim mozgovima. U dvadesetogodišnjoj praksi u psihijatriji i žen- Mozak t i n e j d ž e r i c e 7 . bila bi neprestano u nevolji jer bi govorila kada je nitko ne bi ništa pitao i prekidala nastavu. napadaji panike. Tjedan ili dva prije početka mjesečnice. i on je bio zbunjen njezinim ekstremnim ponašanjem. Za te žene. nekontrolirane emocije mogu se lakše probiti iz primitivnih dijelova mozga.iteljstvo. vršnjaci i nastavnici počeli pribojavati.katkad mušičava i pretjerano osjetljiva. beznadni osjećaj depresije. premda ekstremne. a u drugome briznula u plač. U jednom bi trenutku bila bezobrazna i agresivna. Žene koje imaju najmanje estrogena i progesterona osjetljivije su na stres i imaju manje serotonin• kih stanica u mozgu. ta me nastavnica nazvala u kliniku tvrdeći da Shana pati od teškog PMS-a. Jedna je nastavnica zapazila da je Shanino ponašanje najgore tijekom dva tjedna svakoga mjeseca.n. Ostatak vremena bila je ona stara . a kada su je roditelji konačno poslali pedijatru. Muči ih nepri|. Neprestani sastanci s ravnateljem i školskim savjetnikom nisu nimalo suzbili njezine ispade. Shana je pripadala toj kategoriji. Promjene hormona i serotonina mogu rezultirati narušenim funkcioniranjem centra za mišljenje u mozgu (prefrontalnog korteksa).

Žene koje su počinile zločine dok su patile od PMDD-a u Francuskoj i Engleskoj uspješno su to iskoristile u svoju obranu. a koju izazivaju estrogen i progesteron iz jajnika. da su žene s PMDD-om na neki način „alergične" ili previše osjetljive na fluktuacije estrogena i progesterona tijekom ciklusa. iz tjedna u tjedan.poput menstrualne migrene . Mnoge od njih često su bile optuživane za zloporabu droga. Moguće je. Neke su godinama odlazile na psihoterapiju pokušavajući otkriti razlog svoje tuge ili bijesa koji se redovito ponavljaju. Kod tih se adolescentica i odraslih žena događaju nagle promjene raspoloženja i ponašanja jer se. Prije pedeset godina jedino uspješno liječenje PMDD-a bilo je kirurško uklanjanje jajnika. Istraživači iz Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje otkrili su da promjene emocija i raspoloženja koje te žene osjećaju tijekom mjesečnoga ciklusa. zapravo. dokazavši da su bile privremeno neuračunljive. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . susrela sam na stotine djevojaka i žena sa sličnim problemima. L. Medicinski naziv za ekstremnu emocionalnu reakciju u tjednima koji prethode mjesečnici. negativnost i zlonamjernost.skome zdravlju. mijenja sama struktura njihovih mozgova. Većina je takvih pretpostavki nepravedna i sve one posve promašuju bit. U to je doba to bio jedini način za otklanjanje hormonalnih fluktuacija. Drugi učestali problemi . zaključuju istraživači. Većina ih za svoje ispade ružnoga ponašanja okrivljuje sebe. nestaju kada se u jajnicima zaustavi proizvodnja fluktuirajućih hormona. jest predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD).također su izazvani povećanom osjetljivošću moždanih krugova i smanjenim umirujućim učinkom neposredno prije početka mjesečnice. iz dana u dan.

no nije ga željela povrijediti). a razine serotonina stabilizirale su se. Jeff je bio iz veoma bogate i liberalne obitelji i. Nekim djevojkama propisujem još i lijekove poput Zolofta .koji mogu dodatno stabilizirati i povisiti razinu serotonina u mozgu.kako bi se njezin estrogen i progesteron održali na umjereno visokim. selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina .hormona svakoga dana .kontinuiranu pilulu za kontrolu začeća . drugim riječima.Umjesto uklanjanja Shaninih jajnika. a Shana je to tajila roditeljima sve dok se nije uplašila da je trudna. Sljedećeg me mjeseca Shanina nastavnica nazvala kako bi mi javila da je Shana ponovo postala ona stara . a Shana bi bila sretna kad bi on bio u blizini. to joj se više sviđao. Budući da je Jeff i dalje bio sa Shanom. a ako on Mozak t i n e j d ž e r i c e . propisala sam joj uzima11 ji. Uz estrogen i progesteron na postojanim razinama.vesela i dobra učenica. Shana je već spavala s njim. Lauren je hila zabrinuta zbog Jeffa. poboljšati raspoloženje i pridonijeti da se bolje osjećaju. Sa svojim bi se roditeljima često nagodila: „Daj. no postojanim razinama. Lauren je shvatila kako će biti najbolje da ga bolje upozna. Jeffovi su im roditelji dopuštali da to rade u njihovoj kući. IZLAGANJE OPASNOSTI I A G R E S I V N O S T KOD TINEJDŽERICA Onoga dana kada je Shana vrištala da želi ići na plažu. stvarno sam pod velikim pritiskom. mama.tzv. u dobi od petnaest godina. njezin je mozak bio smireniji. I što ga je više upoznavala. dečka svoje kćeri. a njezini jajnici spriječili velike lluktuacije hormona koje su uznemiravale njezin mozak. Jeff je Shanu obasipao darovima (čime Lauren nije bila oduševljena.

osjećat ću se bolje. Dan nakon što je svojoj majci kazala koliko ga voli. Kao posljedica toga. promjene raspoloženja u tinejdžerice. Osjećaju bijes spram svakog autoriteta koji želi obuzdati njihove nagone. momkom za kojega se zaklinjala da su samo prijatelji. koje su djelomice posljedica pojačanih emocionalnih impulsa koje odašilje amigdala. moja pacijentica Joan ostala je na sjeveru države New York onoga ljeta kada je ondje završila internat. Sustav za kontrolu emocija i nagona u njezinu mozgu .do dobi od dvanaest godina proizvest će još mnoštvo stanica. Budući da je Shani dopustila spolne odnose s Jeffom. Bilo je jasno da Shanini nagoni izmiču kontroli. Emocionalni centri djevojčice u pubertetu postaju izuzetno osjetljivi.dođe na sat vremena. To je razlog zašto tinejdžerice često uvrte u glavu neku zamisao i odmah je provedu u djelo. no te su veze još uvijek tanke i nezrele. vrata su bila zatvorena. Bila je odlična učenica. Kada ih je otvorila. On nije u stanju savladati povećani promet iz amigdale pa često postane prezagušen. Primjerice. no bila je u vezi s lokalnim momkom koji nije završio srednju školu. Njezin prefrontalni korteks nalik je starome dial-up modemu koji prima širokopojasne signale. nekoć je bio u popravnome domu i sa šesnaest go- 82 L. zatekla ih je kako se." Često bi ga prokrijumčarila natrag i njih su dvoje bili nerazdvojni. prema njezinim riječima. ne zastavši kako bi razmislile o posljedicama. brže su i naglije. Obećavam da ću dovršiti posao čim ode. Shana se s Jeffom viđala osam mjeseci. Kada se Lauren uspela do Shanine sobe kako bi vidjela što rade. Lauren nije znala što učiniti.prefrontals korteks . nakon škole se kod kuće pojavila s Mikeom. „divlje žvale". Brizendine: ŽENSKI MOZAK .

produžne kabele. počela se premišljati. neuljuđenim ponašanjem i preopterećenjem moždanih krugova. i tvoje su ocjene sve lošije. Kada su njezini roditelji zaprijetili da će doći onamo.e i stvaraju produžetke te da će trebati nekoliko godina da obliku|ii strukturalno zdrave veze nakon što ti produžeci budu utaknuti u odgovarajuće utičnice u zrelome prefrontalnom korteksu. Joan se s njim družila čitavo ljeto i kada je došlo vrijeme da ode na studij. Kada se amigdalu tinejdžerice uzruja neželjenim roditeljskim ograničenjima poput „Znamo da si pila na tulumu. mora obaviti tvar koja se naziva mijelin. Željela je ostati s njim. No (. Te nedovršene . Mozak t i n e j d ž e r i c e 83 . Da su samo /nali da se zbog njihovih spolnih hormona moždane stanice mno}.neniijelinizirane . a koja omogućava brzo sprovođenje impulsa prije no što budu u stanju pouzdano lunkcionirati pod stresom. uzeti joj .sto»i bi se ona možda bila urazumila prije njega. II takvim je situacijama tinejdžerskome mozgu teško postupiti razumno. NaI »osljetku se urazumila i otišla na studij. To će se možda dogoditi tek u kasnim tinejdžerskim ili ranim odraslim godinama.uitomobil i odvući je na fakultet.ilnim korteksom velike količine impulsa često mogu rezultirati ishitrenim. zato si odsad u kazni". Sjećate li se Romea i Giuliette? Da su samo znali da se na njihovim moždanim krugovima vrši velika rekonstrukcija.ti ina dobio dijete.iuliettin bi mozak sazrio dvije ili tri godine prije Romeovog . Bez brze veze s prefronl. najisturenije u vezama između centra za emocije u amigdali i centra za kontrolu u prefrontalnom korteksu. i previše se dru/iš s dečkima. ali prošlo je puno vremena I >rije no što je ponovo uljudno razgovarala sa svojim roditeljima. pobjegla je sa svojim dečkom.

moja bivša pacijentica koja je sada redovna profesorica biokemije. Premda je bila premlada da nastupa u toplesu. Karen. S osamnaest je godina željela nastaviti školovanje i završiti fakultet. u kojemu su mnogi učenici napustili srednju školu kako bi radili u lokalnim drvnim tvrtkama. Počela je živjeti s dečkom i noću raditi u baru. kada je i sama majka troje tinejdžera. Danas. koje bi joj mušterije ugurale u tangu. Karen je odrasla u malenome gradiću u državi Washington. Pronaći će ona neki drugi način kako bi vam prkosila. Nisu imali novaca da je pošalju na studij. Karen je očajnički željela otići od kuće. Njezine su se prijateljice zapošljavale kao kuharice ili tajnice u logorima za drvosječe ili su se udale i gotovo odmah zatrudnjele. No bila je dovoljno stara da se zaposli kao go-go plesačica u jednome od lokalnih barova u koji su zalazili drvosječe koji bi došli u grad potrošiti plaću. a i što će joj fakultetska diploma kada će je ionako vjerojatno netko „napumpati" prije dvadesete godine? Njihovo omalovažavanje učinilo je Karen samo još odlučnijom da pronađe izlaz. a nakon toga njezine su ocjene bile nagrađene punom stipendijom." No pripazite na suptilne znakove pobune koji mogu uslijediti. još je uvijek uspijevala zaraditi dvadesetak dolara napojnice. dviju 84 L. To baš nije uobičajen posao za jednu buduću profesoricu biokemije. Do drugoga razreda srednje škole. liječnik i knjižničar završili fakultet. ispričala mi je priču koja ilustrira takav tinejdžerski doživljaj stvarnosti. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Odlučila je poći na studij.možda će reagirati samo s „Mrzim vas. Roditelji su joj prigovarali da živi u svijetu mašte. No Karen je zaradila dovoljno novca da plati prvi semestar na fakultetu. što je bila radikalna zamisao u gradiću u kojemu su samo učitelji.

prefrontal™ bi korteks u mozgu tinejdžerice trebao funkcionirati normalno.poput razočaranja ili loše ocjene . Kada nije iz. Zbog nagloga porasta razina hormona u toj dobi. No neki stres . izazvavši pretjerano emocionalnu reakciju i nekontrolirano ponašanje. Ona je uspjela izbjeći sve opasne incidente. dužni ste zanemariti mnogo od onoga što oni kažu. posebice na područjima koja su osobito osjetljiva na hormonalne promjene. Smirivanje razjarene amigdale tinejdžerice može se pokazati teškim zadatkom.ložen stresu u dobrome tjednu mjesečnoga ciklusa. a njezino ponašanje primjereno. pubertet za mnoge djevojke može biti krajnje impulzivno razdoblje.djevojaka i jednoga dječaka. što u mojoj kući nazivamo raspadom sustava. U lome bi razdoblju ona mogla biti razumna.na dan PMS-a mogao bi prefrontalni korteks izbaciti iz takta. I 'KOMJENJIVA HORMONALNA STANJA U mozgu djevojke tijekom mjeseč- noga ciklusa sve to čine još nepostojanijim. čak i blagi stres ili naizgled beznačajan događaj može biti doživljen kao katastrofa. No. ženski bi se mozak tome trajno prilagodio. Kao roditelj tinejdžera. Mnoge se djevojke pod stresom okreću drogama. ti hormoni dolaze u valovima. Da estrogen i progestei on samo porastu u tinejdžerskim godinama i ostanu na toj novoj. Karen pokušava zamisliti kako bi ona reagirala da joj njezina osamnaestogodišnja kći objavi kako se upravo zaposlila kao barska plesačica. no on još nije istražen. Nagli porast testosterona kod tinejdžera mogao bi imati sličan učinak na mozak. no njezini su go-go nastupi mogli i drugačije završiti. S obzirom na to da mozak tinejdžerice doživljava velike promjene. Mozak t i n e j d ž e r i c e 85 . višoj razini. kao što smo vidjeli. poput vikanja i lupanja vratima. alkoholu i hrani (bilo da prestaju jesti ili se prejedaju).

Premda je Joan mrzila svoje roditelje jer su prijetili da će doći i oduzeti joj automobil. Primijetila sam nekoliko porezotina na njezinoj ruci i shvatila da se reže.i doživljavaju . Nije bila u stanju usredotočiti se ni napisati zadaću. Shana je jako smršavjela. mogla bi se predomisliti i u vezi njega. No kada je Mike prekinuo s njom. stoga je odlučio prekinuti s njom. Shana je bila dobro. Sve dotad. Nastavnici su voljeli njezinu kreativnost i njezin živahan duh. sve se promijenilo. Tinejdžeri svoje namjere izražavaju .Nemojte uzimati ozbiljno impulzivne ili emocionalne tirade. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . „učinili su ono što je ispravno". kazala mi je nakon puno godina. No ne zaboravite. sve se ozbiljnije bavila kiparstvom i smiješio joj se dobar izbor fakulteta. DEPRESIJA Čak je i Mike ubrzo uvidio da su Shanini nagoni izmaknuli kontroli. stoga je postajala izoliranom. Pisala je za školske novine. morate uvesti kontrolu ondje gdje to nije u stanju učiniti njezin mozak. moždani krugovi za kontrolu nagona kod vaše kćeri tinejdžerice ne mogu izaći na kraj s količinom impulsa. nije mogla spavati. Bila sam veoma zabrinuta s obzirom da 86 L. Ostanite smireni. Njihova je dužnost bila pokazati razboritost koja je njoj u to doba nedostajala. Popustila je u učenju i počela zapostavljati školske novine jer ne bi napisala članke koji su joj bili dodijeljeni. Ako je preko noći odbacila Jeffa. bila je opsjednuta svojom težinom i izgledom te nije mogla natjerati svoj mozak da prestane razmišljati o njemu. Sviđalo vam se to ili ne.s toliko strasti da biste mogli reagirati i protiv svoje volje. I nekoliko je Shaninih prijateljica također bilo bijesno na nju zbog toga kako se ponijela prema Jeffu.

no ne i tinejdžera . u nekim obiteljima s velikim brojem slučajeva depresi|o istraživači su otkrili mutaciju gena pod nazivom CREB-1 koja mozgove tinejdžerica . ostala s njom u bliskome kontaktu i jednom tjedno provodila kognitivnu terapiju. Za četiri do šest tjedana opet se bila u stanju usredotočiti i položiti završne ispite te je prestala biti opsjednuta Mikeom i svojom težinom. a to može učiniti i spolno nadmetanje koje je kod tinejdžerica snažno . Te su je činjenice izlagale ozbiljnome riziku. a to je da su te klike zaraćene.|i' to razdoblje u kojemu se omjer pojave depresije kod žena udvostručuje u odnosu na muškarce. a jedna je njihova rođakinja počinila samoubojstvo. često koriste suptilnija sredstva. No već u dobi od petnaest godina djevojčice imaju dvostruko više izgleda da će patiti od depresije. ali to ima i svoje naličje. Kada se žene nadmeću s drugim ženama. poput širenja glasina kako bi uništile Mozak t i n e j d ž e r i c e 87 . Shana je bolovala od prave kliničke depresije. Djevojke imaju poriv okupljati se u klike. I'rimjerice. No to nadmetanje kod njih ima drugačija pravila nego nadmetanje kod tinejdžera. BIOLOGIJA ZLOBNIH DJEVOJAKA Nagli porast hormona može dobroćudnu djevojku začas pretvoriti u zlobnu. Dječaci i djevojčice imaju jednak rizik od razvijanja depresije I >rije navale hormona u pubertetu.i od presudne važnosti. Stavila sam je na terapiju Zoloftom.izlaže većem riziku za kliničku depresiju. Shanine su majka i baka u svojim tinejdžerskim godinama patile od teške depresije. Genetika bi također mogla igrati ulogu u ženskoj depresiji. Znamo da tinejdžerice mogu biti nevjerojatno zlobne.

suparnicu. Djevojke s visokim razinama testosterona i DHEA-om također često ranije stupaju u spolne odnose. Žao mi je. Lijepa djevojka nesvjesno je tako upetljala žvaku u kosu da je jedini način da je izvadi bio rezanje njezinih zavodljivih kovrča. Kada sam je upoznala. Njezin biološki imperativ za nadmetanjem u spolnoj privlačnosti odnio je trenutačnu pobjedu. Sjećam se kada sam pohađala sedmi razred.„Nisam željela ispasti zlobna. Kraljica zlobe koja joj je stavila žvaku u kosu osjećala se pobjedonosno." Takve taktike umanjuju rizik od gubitka povezanosti koju mozak tinejdžerice smatra ključnom za opstanak. Jednom je jedna ne tako lijepa djevojka koja je sjedila iza nje izvadila iz usta žvakaću gumu i zalijepila joj je u kosu. odnosno dvadeset godina kod muškaraca. Tri glavna androgena koje proizvode žene jesu testosteron. One na taj način mogu prikriti svoje tragove . DHEA i androstenedion. 88 L. No za opstanak je ključno i spolno nadmetanje. a ostale su djevojke bile veoma ljubomorne što joj dječaci poklanjaju toliku pozornost. zbog čega su ostale mislile da je snob. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . bila je ondje jedna jako lijepa djevojka. koja je tada imala petnaest godina. Ta je djevojka bila također i vrlo sramežljiva. nego je već godinu dana imala i spolne odnose. Shana. U jednome istraživanju na Sveučilištu u Utahu otkriveno je da najagresivnije tinejdžerice imaju visoke razine androgena androstenediona. Njihove razine počinje rasti rano u pubertetu i nastavljaju rast sve dok ne dosegnu vrhunac u dobi od devetnaest godina kod žena. ne samo da je imala akne i potpuno razvijene grudi. Akne su dobar pokazatelj da su razine androgena u vašega tinejdžera ili tinejdžerice visoke. Hormoni koji se i kod muškaraca i kod žena obično vezuju uz agresivnost jesu androgeni.

Znanstvenici znaju da ne pridonose samo androgeni agresivnosti i ambicioznosti kod žena.imo povećavaju izglede da će pod određenim okolnostima doći do određenog ponašanja. ivanja i osjećaja pripadnosti kod oba su spola dovođeni u vezu s povišenim razinama androgena. Naravno. Hormoni s. I jednako kao što u mozgu nema niti jed- Mozak t i n e j d ž e r i c e 89 . IJ istome istraživanju na Sveučilištu u Utahu žene koje su bile naji/. već je to vjerojatno i estrogen. Tinejdžerice koje uzimaju oralne kontraceptive manje su agresivne i imaju smanjeni spolni nagon jer kontraceptivi zaustavljaju aktivnost jajnika.i. društvenoga pove. U drugim će pak tjednima I iil i više zainteresirana za moć . no možda su Shanine povišene razine androgena u pojedinim l jednima ciklusa bile uzrokom njezinih agresivnih ispada. Premda i muškarci i žene proizvode lestosteron. Ne možemo to znati sa sigurnošću. To navodi na zaključak da više razine androgena koje proizvode jajnici u drugom i trećem tjednu ciklusa kod žena i tinejdžerica povisuju razine agresivnosti. U nekim tjednima ciklusa tinejdžerica će biti zainU'resiranija za društveno povezivanje. Također su sebe ocijenile bolje no što su ih ocijenili njihovi vršnjaci. A te su mlade žene ostali redovito ocijenili kao najuobraženije. Kada su razine androgena niske. testosterona i androstenediona. sami hormoni nisu uzrok nekog ponašanja. ne smanjuje se samo agresivnost. već se smanjuje i spolni nagon. muškarci ga proizvode više nego deseterostruko više što znači da je njihov spolni nagon mnogo jači od spolnoga nagona žena.Agresivni porivi mogu fluktuirati zajedno s hormonima u mjeM'i' nome ciklusu.nad mladićima i ostalim djevojkani. stoga oni proizvode manje androgena. Manjak empatije.ravnije i imale najviše samopoštovanja također su imale najviše razine estrogena.

asertivnih i neovisnih bića. No postizanje uspjeha i stjecanje moći u društvu zahtijeva određenu agresivnost kod oba spola. tako ne postoji niti jedan hormon za agresivnost. Tijekom tinejdžerskih godina krugovi u mozgu djevojke doživljavaju golem rast i pročišćavanje.noga centra za agresivnost. Ti hormoni mijenjaju doživljaj stvarnosti tinejdžera i njihov doživljaj sebe kao spolnih. To je kao da je dobila čitav niz produžnih kabela i mora otkriti kojega utaknuti u koju utičnicu. 90 L. Njezini moždani krugovi sada će se moći pokazati u punoj snazi. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . I kamo će je oni natjerati? Ravno u naručje muškarca.

Jedne ju je večeri njezina najbolja prijateljica Leslie nazvala i pozvala da odu plesati salsu. no Leslie je bila nepopuslljiva i Melissa je naposljetku pristala. Odlazila je na bezbrojne sastanke koje I'i joj dogovorili prijatelji ili s muškarcima koje bi upoznala na inlernetu. iracionalnu potrebu da stalno bude u njegovoj blizini.intilop cipele s visokom potpeticom i stavila crveni ruž koji joj je istaknuo usnice. PRODORNA filmska producentica iz San Francisca. I ubav i p o v j e r e n j e 91 . odjenula zvonoliku suknju.TREĆE POGLAVLJE LJUBAV I POVJERENJE MI LISSA. Sada je željela obitelj i trajnu vezu s muškarcem koji bi ostao s njome dulje od nekoliko seksom nabijenih mjeseci. Razbarušila je svoju kovrčavu kosu da izgleda seksi. Željela je ostati kod kuće. opustiti se i gledati TV. Jedini je problem bio taj što nije uspijevali upoznati onoga pravoga. Sjela je u taksi i odvezla se do plesnoga kluba. Njezina je karijera napokon napredovala ustaljenim ritmom i u dobi od trideset dvije godine bila je spremna za prelazak na sljedeću fazu u svojemu životu. obula nove . no ni s jednim od njih nije osjetila leptiriće u trbuhu ili onu snažnu. doista se željela zaljubiti. Melissa nije bila raspoložena.

Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Već im je prilazio. tko li je to?" tiho je upitala Leslie. Što joj je bliže prilazio. kazao je on. Sve je ostalo palo u drugi plan dok je njezin mozak žudio za uspostavljanjem kontakta. Okrenula se natrag prema Leslie i šapnula joj neka baci pogled na njega. „Bok.njegove kožnate Armanijeve cipele. Njezin je pogled bio prikovan uz njega. 92 L. Melissa nije mogla odvojiti oči od toga neznanca. To nije osjetila u svim onim mjesecima neuspjelih sastanaka. no nije ugledala ni jednu. Dok su se opuštale za odlazak na plesni podij. „Jesmo li se već negdje sreli?" Melissa nije bila u stanju čuti njegove riječi. a na prstu lijeve ruke nije nosio vjenčani prsten. zgodnog muškarca lijepih crta lica. Samo je uživala u njemu. njegove seksi crne hlače od samta. Leslie je već bila unutra i pila margaritu. no bilo je prekasno. Val energije prostrujio joj je leđima. Obuzeo ju je poriv za sparivanjem. Potražila je pogledom neku od onih prekrasnih žena za koje se čini da su uvijek u blizini takvih muškaraca savršena izgleda. to je Melissa bivala sve manje usredotočena na priču svoje prijateljice. Glas mu je bio poput baršuna.pitala se. ja sam Rob". A on je još uvijek išao prema njoj. nervozno se naslanjajući na šank. „Hm. „Hej. njegovom čulnom mirisu i njegovim vragolastim zelenim očima. Nije pronašao podudarnost. Bio joj je nekako poznat. no svi su njezini krugovi za pozornost bili u „stanju pripravnosti za sparivanje". upijajući svaku pojedinost . Je li ovdje sam ili s nekime . divan je". Osjetila je kako se zaljubljuje.Kada je stigla Melissa. maslinaste puti i razbarušene gotovo crne kose. dok je korteks njezina mozga pretraživao arhive njezina sjećanja. Melissa je na drugome kraju prostorije ugledala visokoga. Čvrsto je zgrabila svoje piće. kazala je.

Stojeći na uglu. Dok joj on govori da je marketinški savjetnik te da stanuje u potkrovlju u Potrero Hillu i prikuplja hrabrost zamoliti je za ples. ali odlučno. vrući valovi privlačnosti i želje od kojih joj klecaju koljena preplavljuju njezino tijelo s naglom navalom dopamina . usmjeravaju prema partnerima koji mogu povećati naše izglede na lutriji ljudske reprodukcije. Leslie je već davno otišla kući. kretnje koje nas zavode i strast privlačnosti od koje nam srce divlje tuče evolucijom usađeni u ljubavni nagon u našemu mose činiti slučajnom. njih se dvoje sele na plesni podij i provode sljedećih nekoliko sati zabavljeni znojnim ritmovima salse. Dok govori. Njezin je mozak također naredio da mu se pošalje i malo testosterone. Nakon što su uzajamno podražili svoje ljubavne krugove. hormona koji potiče spolnu želju. Preplavljuju je hormoni. proračunava njegove kvalitete koje bi ga mogle učiniti kandidatom za mogućeg partnera. njezin mozak. Bila je to biologija Melissina mozga. no činjenica je da su naši mozgovi unaprijed programirani da znadu bolje od nas. Rob se počinje trajno utiskivati u Melissin mozak. Ako se njegove procjene pokažu pozitivnima. U dva sata ujutro glazba postaje sporija i klub se počinje prazniti. Rob također pozorno odmjerava Melissu. K |ubav i p o v j e r e n j e 93 .izazivajući ushit i uzbuđenje. Melissa govori da i ona mora poći i koketno se okreće zgu. i on će dobiti svoju dozu neurokemikalija koje će ga potaknuti na pokušaj sparivanja s njom. brže od superračunala.Počeo je ples udvaranja. Nešto joj već kazuje da je za to prikladan. Znamo da su simetrija tijela i lica kojima smo očarani. a njegov koreograf nije bio ni jedan od njezinih prijatelja niti kakav bračni posrednik. i bum. Oni nas suptilno.

Obrasci zadani prije više tisuća godina utječu čak i na gradu tijela. dobivamo dozu kemikalija koje nas omamljuju naletom precizno usmjerene privlačnosti. Naš mozak procjenjuje mogućeg partnera pa ako se on podudara s popisom želja naših predaka. koju su oblikovali reproduktivni pobjednici evolucije. a ženke obično biraju medu svojim udvaračima. a aktiviraju se u pubertetu brzodjelujućim koktelom neurokemikalija. „Čekaj". Melissa možda 94 L. Prisutni su od našega rođenja. naučili kako prenijeti svoje gene. Kod žena i muškaraca početna su očekivanja od ljubavne veze nesvjesna i često veoma različita. Želio bih te opet vidjeti. primjerice.na svojim visokim petama. To je naše naslijede od predaka koji su. Kod kratkoročnih veza. Nazovite to ljubavlju ili zaludenošću. Ove lekcije koje su naučili rani muškarci i žene kodirane su duboko u našim modernim mozgovima kao neurološki ljubavni krugovi. miris i dob partnera koje biramo. a žene one koje biraju. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Istina je ta da smo predvidljiviji nego što to mislimo. Tijekom svoje evolucije kao vrste. Lov je počeo. „Nemam tvoj broj. Otvorena su vrata programu udvaranja-sparivanja-roditeljstva u mozgu. kazuje joj Rob. To je sofisticiran sustav. To je prvi korak na drevnome putu stvaranja para. naši su mozgovi naučili kako uočiti najzdravije partnere. To je arhitektura ljubavi u mozgu. Kao što je zapazio Darwin. muškarci su lovci. one koji imaju najviše izgleda podariti nam potomstvo i one čiji resursi i predanost mogu pomoći našemu potomstvu da preživi. mužjaci svih vrsta stvoreni su za snubljivanje ženki. odgovorila mu je s osmijehom i uskočila u taksi. To nisu spolni stereotipi. lice. tijekom milijuna godina." „Potraži me preko Googlea i pronaći ćeš me".

Toj je djeci trebalo i omogućiti da požive dovoljno dugo kako bi svoje gene prenijeli dalje. nalaže teorija. očekujući da Rob pronađe njezin broj na njezinoj web-stranici . pa će je pronaći ako je pametan .teško je povjerovati da se unutar njezine lubanje nalazi mozak iz kamenoga doba. Kada je ugledala Roba na drugome kraju prostorije. tvrde znanstvenici koji proučavaju sustav za odabir partnera u ljudskome umu. NEODOLJIV PORIV ZA SPARIVANJEM Dok Melissa samodopadno šeće ulicama grada. pijucka kavu s mlijekom ili pretražuje internet u potrazi za mogućim partnerima. Kao rezultat toga.nije željela nikoga upoznati te večeri. duboko usađene i primitivne planove. Nije bilo u pitanju samo rađanje djece. No upravo je tako. živjeli smo u primitivnim uvjetima.ta rekla mu je naziv svojega posljednjeg filma. prijetnjama i omamljujućim radostima. u njezinu je mozgu zasvijetlio signal za sparivanje i dugoročno vezivanje. naši su se mozgovi razvili kako bi rješavali probleme s kakvima su se susretali rani ljudski preci. nad kojima imaju malo kontrole jer sada biologija gradi njihovu zajedničku budućnost. Rani ljudi kojima je odabir partnera omogućio preživljavanje većega broja potomaka. Svatko od njih suočit će s tjeskobom. i imala je sreće što je njegov mozak mislio isto. Najvažniji izazov s kojim su se suočili bila je reprodukcija. no njezin je mozak imao druge. Tijekom gotovo 99 posto razdoblja od više milijuna godina koliko je ljudskim bićima trebalo da evoluiraju. Naši preci koji su napravili pogrešne reproduktivne poteze nisu ostavili traga ubav i p o v j e r e n j e 95 . uspjeli su svoje gene prenijeti dalje. Njihovi sustavi u mozgu za odabir partnera bili su uspješniji.

bez obzira na njihove vlastite prihode i sposobnost zarađivanja. u čitavome svijetu. Bilo kako bilo. Ti su krugovi za odabir partnera poznatiji pod nazivom „zaljubljivanje". a više su zainteresirane za njegov materijalni i društveni status. a Melissa je znala da je dosta njih propalo. Rob je rekao Melissi da je marketinški savjetnik . Otkrio je da u svakoj kulturi žene manje drže do tjelesne privlačnosti potencijalnoga supruga. no naš temeljni mentalni svjetonazor i sposobnosti jednaki su. kod dugoročnih partnera traže iste idealne kvalitete. no ona želi i da njezin partner privređuje. Stoga se fiziološka struktura mozga iz kamenoga doba onih koji su bili najuspješniji u reprodukciji pretvorila u standardne moždane krugove kod modernih ljudi. Bussova otkrića mogla bi biti nezgodna u današnje doba kada mnoge žene ostvaruju zavidne karijere i ponose se svojom društvenom i financijskom neovisnošću. To što se naši mentalni instinkti nisu promijenili već milijunima godina. Moj se suprug šali da je na- 96 L. Melissa možda jest ekonomski neovisna jedinka. Nije bila svjesna toga da joj ta misao otežava procjenu je li Rob onaj pravi.od zapadnih Germana i Tajvanaca do Mbuti Pigmejaca i aleutskih Eskima. otkrio je da u svih trideset sedam kultura žene drže do tih kvaliteta kod partnera mnogo više od muškaraca. Ženke ptica iz porodice vrtlarica dijele tu preferenciju odabirući parenje s mužjakom koji je sagradio najljepše gnijezdo. Više od pet godina Buss je proučavao preferencije pri odabiru partnera više od deset tisuća pojedinaca u trideset sedam kultura diljem svijeta . Možda mislimo da smo mnogo sofisticiraniji od Freda ili Wilme Kremenko. možda bi moglo objasniti zašto žene. tvrdi evolucijski psiholog David Buss.na budućnosti vrste.u San Franciscu ih je bilo čitavo mnoštvo. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .

zaključuju znanstvenici. Stoga je za žene najsigurnije za dugoročne-partnere odabrati mu- ubav i p o v j e r e n j e 97 . tek ostaje vidjeti koliko će taj model biti uspješan. otkrili su istraživači. u prosjeku. Ljudske ženke posjeduju ograničen broj jajašaca i mnogo više ulažu u rađanje I podizanje djece nego muškarci. opasnosti porođaja. Premda je samohrano majčinstvo postalo moderno kod nekih skupina suvremenih žena. stoga im se isplati biti osobito opreznima sa svojim „obiteljskim draguljima". Pretkinje koje su se morale same suočiti s tim izazovima imale su manje izgleda da će uspjeti prenijeti svoje gene. Ove su preferencije žena prema mogućim partnerima univerzalne. premda mu je zbog navale dopamina i testosterona u svojim krugovima za privlačnost jedva odoljela. Čak i danas u nekim primitivnim kulturama nazočnost oca utrostručuje stopu preživljavanja djece. pionira evolucijske biologije sa Sveučilišta Rutgers.lik ptici vrtlarici jer je nekoliko godina prije no što smo se upoznali sagradio prekrasnu kuću. Žene. ženu čeka devet mjeseci trudnoće. mjeseci dojenja i zastrašujuća zadaća da lome djetetu pokuša osigurati opstanak. odabir partnera na temelju navedenih atributa predstavlja strategiju pametnog ulaganja. Dok muškarac može oploditi ženu samo jednim jedinim snošajem i potom otići. također traže partnere koji su. Zato Melissa nije odmah prve noći uskočila s Robom u krevet. To je razlog i zašto je sačuvala telefonske brojeve drugih muškaraca. Prema tvrdnjama Roberta Triversa. barem deset centimetara viši i tri i pol godine stariji od njih.i trebale bi služiti toj svrsi. koja je bila spremna i čekala me. one dio naslijeđene arhitekture sustava za odabir partnera u ženskome mozgu . Stoga su.

Najviše se pribojavala da bi joj muškarac mogao biti nevjeran. u dobi između dvadeset i četrdeset godina. Zadovoljavao je sve zahtjeve što se tiče velike sheme iz kamenoga doba. sjajnu kosu i figuru zaobljenu poput pješčanoga sata. zaklon i druge resurse.škarce koji će ostati uz njih. kao što je to njezin otac bio njezinoj majci. Zašto bi baš ti kriteriji bili na vrhu muškarčeva popisa? S praktičnoga gledišta. što je Robov mozak tražio na dugoročnoj partnerici? Prema tvrdnjama Bussa i drugih znanstvenika. Nije bila stvar samo u tome što su Roba privlačile djevojke sjajnih kovrča. blistave oči. sve navedene osobine. U čitavome svijetu muškarci daju prednost atraktivnim suprugama. ma kako se činile izvanj- 98 L. Njezin je san bio imati muža kojeg će voljeti i koji će nju voljeti i obožavati. Melissina je kosa aktivirala njegov drevni sustav za odabir partnera. Nakon večeri u plesnome klubu uočila je velik broj pozitivnih pokazatelja. štititi njih i njihovu djecu te im učiniti dostupnijima hranu. stariji i činio se financijski situiran. pune usne. no nije jasno znala je li on tip za dugoročnu vezu. Činjenica da te preferencije vrijede za svaku kulturu ukazuje na to da su one dio genetski usađenoga naslijeđa muškaraca od njihovih pradavnih predaka. Melissa je bila dovoljno pametna da ne žuri i uvjeri se je li Rob dobra prilika. KEMIJSKA PRIVLAČNOST Ako su Melissini drevni moždani krugovi tražili financijsku sigurnost i zaštitu. koje su prosječno dvije i pol godine mlađe od njih. Također žele da njihove moguće dugoročne partnerice imaju čistu kožu. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . nešto posve drugo. Rob je bio viši.

njihovi mozgovi znaju da im ženska plodnost pruža najveću reproduktivnu naknadu za njihovo ulaganje. Prije puberteta.skima. sjajna kosa i usne napućene djelovanjem estrogena lako su uočljivi znakovi dobi. Stoga ne čudi što žene posežu za napučenim učinkom kolagenskih injekcija i ravnanjem bora pomoću botoksa. vrlo dobar pokazatelj plodnosti . Muškarci ubav i p o v j e r e n j e 99 . Tanak struk također odmah ukazuje na to je li žena slobodna za reprodukciju. plodnosti i zdravlja. u muškome mozgu razvio moždani sustav za traženje očitih vizualnih znakova plodnosti na ženama. Žene s takvom građom tijela imaju više estrogena te zatrudne lakše i u mlađoj dobi od onih čija se širina struka toliko ne razlikuje od širine bokova. Dob je. glatka koža. Obline su. a struk im postane otprilike za trećinu uži od bokova. simetrična tjelesna obilježja. snažni su vizualni pokazatelji plodnosti. mladenački hod. kod zdravih djevojčica razviju se obline. S desecima milijuna spermija. zdravlje je drugi. naravno.bez obzira na umetke za grudi. Bili muškarci toga svjesnii ili ne. Sparivanje s neplodnim ženama značilo bi traćenje njihove genetske budućnosti. dječaci i djevojčice imaju vrlo sličan oblik tijela i omjer struk-bokovi. muškarci su sposobni proizvesti gotovo neograničen broj potomaka dok god su u stanju pronaći dovoljno plodnih žena s kojima će spolno općiti. s obzirom da reproduktivno najuspješniji muškarci moraju odabrati žene kojima će oni biti jedini partner. No nakon što se aktiviraju reproduktivni hormoni. također. Visoka razina aktivnosti. Društvena reputacija čest je čimbenik pri muškoj procjeni žene. tijekom milijuna godina. jedan važan čimbenik. I tako se. Stoga je njihov glavni zadatak spariti se s plodnim ženama i razmnožavati se. budući da trudnoća drastično mijenja njezine obrise.

P R O C J E N J I V A N J E P O T E N C I J A L N E O P A S N O S T I Rob joj je ostavio poruku na telefonskoj sekretarici. Bio je nevjerojatno zabavan i šarmantan te se činilo da ima sređen život. Žene su se. stoga.u njezinoj su amigdali krugovi za strah još uvijek radili punom parom. I premda su se poljubili na prvome sastanku. Neki antropolozi nagađaju da je prirodni odabir dao prednost muškarcima koji bi uspješno obmanuli žene i time ih privoljeli na spolni odnos. jedno je istraživanje otkrilo da mlađi studenti priznaju kako se prikazuju boljima. To što je na plesnome podiju bila strastvena i u pristojno doba otišla kući taksijem pokazalo mu je da je ona istinska dama za dugoročnu vezu.žele osigurati svoje očinstvo. nije planirala s njim otići u krevet dok ga bolje ne upozna. morale izvještiti u uo- 100 L. a Melissa je pričekala nekoliko dana prije no što ga je nazvala. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Da je Melissa odmah pošla u krevet s Robom ili mu se pohvalila svim muškarcima s kojima je bila. njegov bi mozak iz kamenog doba možda procijenio da bi ona mogla biti nevjerna ili da je na lošem glasu. Muško zavođenje i napuštanje stara je smicalica koja seže još do početaka naše vrste. no također i moći računati na ženine majčinske sposobnosti kako bi bili sigurni da će njihovo potomstvo biti uspješno. no žene osobito rano i pomno procjenjuju muškarčevu moguću razinu predanosti tražeći partnera. iskrenijima i pouzdanijima no što to uistinu jesu. Prirodan oprez prema strancima usađen je u mozak i muškaraca i žena. no ona je čekala potvrdu svoje intuicije da mu može vjerovati. U nazočnosti stranaca obično se aktiviraju moždani krugovi za tjeskobu .

no često im treba više vremena da priznaju da su zaljubljene te se opreznije od muškaraca u prvim tjednima ili mjesecima veze. antropologinja na Sveučilištu Rutgers. Jedno istraživanje koje je na Sveučilištu Stanford provela psihologinja Eleanor Maccoby pokazalo je. osobito u krugovima za instinktivne osjećaje. tona glasa. pozornost i pamćenje. Do odrasle će dobi moderne žene fino ugoditi svoju izvanrednu sposobnost iščitavanja emocionalnih nijansa Iz. putovi u mozgu za oprez i kritičko mišljenje isključuju se. smatra Helen Fisher. Muški mozgovi drugačije su neurološki strukturirani za ljubav. Te snažnije vizualne veze mogle bi također objasniti zašto se muškarci lakše zaljubljuju „na prvi pogled" od žena. Kao rezultat te posebne opreznosti.i ženski je mozak sada dobro prilagoden tome zadatku. da djevojčice ranije od dječaka nauče razlikovati stvarnost i bajke ili „pretvaranje". U njezinu istraživanju zaljubljenosti više je žena nego muškaraca ubav i povjerenje 101 . Istraživanja snimki mozgova zaljubljenih žena pokazala su veću aktivnost na mnogo više područja. Kada se netko zaljubi. dok je kod zaljubljenih muškaraca zapažena veća aktivnost na područjima za naprednu vizualnu obradu. Moguće je da je evolucija stvorila te moždane krugove za zaljubljenost kako bi se pobrinula da pronađemo partnera i zatim se usredotočimo isključivo na tu osobu. Žene mogu doseći jednaku ili višu krajnju točku u ljubavi. pogleda i izraza lica.čavanju muških laži i pretjerivanja . tipičan ženski mozak nije spreman priznati da ga je obuzela luda zaljubljenost ili tek uzbuđenje izazvano spolnim ponašanjem kao što je to spreman učiniti muški mozak. primjerice. Ne odveć kritičko razmišljanje o manama naših voljenih pridonijet će tome procesu.

Ona se već. Rob i Melissa završili su u krevetu obuzeti strašću nakon što su čitav dan proveli ležeći u parku na suncu. i protiv svoje volje. Svake bi se subote našli u parku i izveli Robova psa u šetnju ili bi u Melissinu stanu gledali dnevne snimke njezina najnovijeg filma. ali mu to još nije priznala. Ona dijeli moždane krugove sa stanjima opsjednutosti. Taj prestanak emocionalne vezanosti s Ruth nagovijestila je Melissi da Rob nije s njom samo kako bi zaliječio rane nakon ljubavnoga razočaranja i da se spreman usredotočiti samo na nju. Strastvena zaljubljenost ili tzv. manije. žeđi i gladi. a žene su postigle i bolje rezultate na testu strastvene ljubavi. posve očarani jedno drugim. Mozak postaje „nelogičan" hrvajući se s novom ljubavi. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . Par je odjednom prešao u fazu zrele konzumirane ljubavi. dopuštajući svojemu spolnom nagonu da sustigne njezin ljubavni nagon. zaljubila u njega. ali ona pojačava ili ublažava druge emocije.izjavilo da im mane njihovih partnera pretjerano ne smetaju. koji se razlikuje od područja za spolni nagon u mozgu. Zaljubljivanje je i kod muškaraca i kod žena jedno od najracionalnijih ponašanja ili stanja mozga. ZALJUBLJENI M O Z A K Melissa i Rob gotovo su se svake večeri čuli telefonom. intoksikacije. doslovce slijep za mane voljene osobe. Naposljetku. no s 102 L. nakon tri mjeseca. Rob je bio siguran u svoj posao i konačno je prestao govoriti o bivšoj djevojci Ruth. zaluđenost danas predstavlja dokumentirano stanje mozga. To je nehotično stanje. Krugovi za zaljubljenost ponajprije predstavljaju motivacijski sustav. To nije emocija. Počela se zagrijavati za njegove dodire.

a krugovi za ljubav se aktiviraju. To nije bilo tek umišljanje. Dakle. oboma im je teško pala razdvojenost. U toj ranoj fazi ljubavi Melissa je snažno pamtila svaku pojedinost vezanu uz Roba. Ti narkotici aktiviraju moždani krug za nagrađivanje. kako bi na jednoj konferenciji prikazala dio svojega novog filmskog projekta. žude za ekstazom koju osjećaju kada su zajedno i mogu se osjećati bespomoćno ovisnima jedno o drugome. počinju se isključivati kada krugovi za ljubav rade punom parom. Moždani krugovi koji se aktiviraju kada smo zaljubljeni slični su onima ovisnika o drogi koji očajnički žudi za sljedećim fiksom. Kada je na tjedan dana otišla u L. romantična je ljubav nalik prirodnoj drogiranosti escstasyjem. moždani sustav za uzbunjivanje. Klasični simptomi rane ljubavi također su slični početnome djelovanju droga poput amfetamina. morfija i OxyContina. kokaina te opijata poput heroina. estrogena. Slično se događa kad se uzme escstasy. To je toliko intenzivno stanje da su nam interesi. i prednji cingularni korteks. dobrobit i opstanak voljene osobe jednako važni ili važniji od svojih vlastitih.njime se preklapa. oksitocina i testosterona. Zapravo. moždani sustav za zabrinutost i kritičko mišljenje. Amigdala. Ljubavni partneri. ima neke istine u tvrdnji da se može postati ovisnim o ljubavi. normalna opreznost koju ljudi osjećaju spram stranaca deaktivira se. Takvu grozničavu moždanu aktivnost potiču hormoni i neurokemikalije poput dopamina. već bol zbog povlačenja neurokemikalija. Pri fizičkome I |ubav i p o v j e r e n j e 103 . izazivajući lučenje kemikalija i djelovanje slično djelovanju ljubavi. Istraživanja strastvene ljubavi pokazuju da to stanje mozga može potrajati otprilike šest do osam mjeseci. osobito u prvih šest mjeseci. A.

Neki ljudi nisu ni svjesni koliko su se vezali ili zaljubili sve dok ne osjete taj snažan poriv kada voljena osoba bude odsutna. Tu smo čežnju naviknuli smatrati samo psihološkom. i vjerojatno potiče sklonost vjerovanju onome tko vas grli. Majke često upozoravaju svoje kćeri da se u početku previše ne zbližavaju s novim dečkom i taj je savjet možda mudriji no što se njima čini. „odlučio" je da se trebamo vjenčati . no on to još nije znao. Rob je sredinom tjedna tako očajnički čeznuo za fizičkim dodirom s Melissom da je doletio na jedan dan kako bi je vidio. Mozak se gotovo nalazi u stanju apstinencijske krize. kazat će vam njegovi prijatelji i obitelj. kada dodirivanje i milovanje nije moguće. gledanja. nastupa snažna čežnja. Za jedne kratke odvojenosti. no ona je zapravo tjelesna. „Zbog odsutnosti će ti biti još draži". gotovo glad. ljubljenja. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Njegov samodostatan i neovisan muški mozak konačno je obratio pozornost na njegovo srce. Grljenjem i maženjem u mozgu se luči oksitocin. Aktivnosti poput milovanja. za voljenom osobom. grljenja i orgazma mogu obnoviti kemijsku vezu za ljubav i povjerenje u mozgu.hvala nebesima na povlačenju dopamina i oksitocina. Kada dođe do ponovnoga sjedinjenja. kada sam već znala da je „onaj pravi". kazala bi vam vaša majka kada biste kukali jer je on odsutan. osobito kod žena. Sjećam se početaka hodanja sa svojim mužem. dopamin i oksitocin iznova mogu uspostaviti sve elemente prvobitne veze među ljubavnicima. Navala oksitocina-dopamina još će jednom potisnuti tjeskobu i sumnjičavost te aktivirati krugove za ljubav u mozgu.odvajanju. Također je veća vjerojatnost da ćete povjerovati svemu 104 L. Tijekom odvojenosti poriv za ponovnim sjedinjenjem u mozgu može dosegnuti nekontrolirani intenzitet.

Skupina koja je dobila oksitocin bila je spremnija vjerovati strancu koji je glumio financijskoga savjetnika . posebice kod ženki. Stoga nemojte dopustiti da vas muškarac zagrli ako mu ne namjeravate vjerovati. Dodirivanje.i svačemu što vam on kaže. gledanje. Razmotrimo i švicarski pokus u kojemu su istraživači jednoj skupini „ulagača" dali nazalni sprej koji je sadržavao oksitocin i usporedili ih s drugom skupinom koja je dobila placebo sprej.čime se pečati veza između onih koji se grle i aktiviraju se moždani krugovi za povjerenje. Upravo bi takav dodir mogao pridonijeti uključivanju prekidača na moždanim krugovima za ljubav. To je istraživanje zaključilo da oksitocin aktivira krugove za povjerenje u mozgu. ljubljenje i orgazam pri snošaju također izazivaju lučenje oksitocina u ženskome mozgu. Ulagači koji su dobili oksitocin ponudili su dvostruko više novca od skupine koja je dobila samo placebo.bili su uvjereniji u to da će se njihovo ulaganje isplatiti. Estrogen i progesteron također potiču vezanje u ženskome mozgu jer povisuju razine oksitocina i dopamina. Ti hormoni zatim aktiviraju moždane krugove za ljubav i brižnost. a deaktiviraju krugove za oprez i odbojnost. pozitivna emocionalna interakcija. Drugim riječima. Ubrizgavanje hormona oksitocina ili dopamina u mozak kod ljudi može čak izazvati maženje i vezanje para bez uobičajenih preduvjeta poput romantične ljubavi i spolnoga ponašanja. Iz jednoga pokusa s grljenjem također znamo da se oksitocin obično počinje lučiti u mozgu nakon dvadeset drugog partnerova zagrljaja . ako cirkuliraju visoke razine oksitocina i Ljubav i povjerenje 105 . Jedno je istraživanje pokazalo da u različitim tjednima mjesečnoga ciklusa žene dobivaju veću količinu ugode od svojih kemikalija u mozgu.

Emocionalna privrženost i vezanost za figure skrbnika iz našega najranijeg djetinjstva traju čitavoga života. potrebna je manja stimulacija oksitocina i dopamina da se održi ta emocionalna povezanost. Na spremnost pojedinca na zaljubljivanje. Ti hormoni isključuju skeptični um. doslovno je inkorporirajući u svoju sliku 0 sebi putem moždanih krugova za privrženost i emocionalno pamćenje. Poriv za zaljubljivanjem uvijek je prisutan negdje u pozadini. sve to utječe na varijacije u moždanim krugovima za ljubav i povjerenje. zaštitničkim figurama. Bez tih iskustava u mozgu će se oblikovati samo mali broja krugova za sigurnost ili se oni uopće neće obliko- 106 L. a potom i na emocionalno vezanje. Razvoj mozga u maternici. Melissa je znala da je njezin otac ženskar i to ju je učinilo još skeptičnijom prema zaljubljivanju i vezanju. Stres iz okoline može potaknuti ili spriječiti takvo vezanje.dopamina. Te prve figure skrbnika postaju dijelom naših moždanih krugova pomoću procesa pojačavanja zahvaljujući opetovanim iskustvima fizičke i emocionalne brižnosti ili njihovu izostanku. Krugovi za sigurnost oblikuju se na temelju tih iskustava s brižnim. razmjer brižnosti koju smo primili u ranome djetinjstvu i emocionalna iskustva. Kako se taj proces odvija. stoga mogu utjecati varijacije u moždanim krugovima koje su rezultat iskustva 1 hormonalnog stanja mozga. Stoga više nije potrebno provoditi dvadeset četiri sata u neprekidnom zagrljaju. Temeljni poriv za privrženošću u ljubavnoj vezi genetski je usađen u mozak. s vašom je sposobnošću rasuđivanja gotovo. No zaljubljenost zahtijeva da u svojemu životu i mozgu načinite mjesta za voljenu osobu. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . pouzdanim.

vati. Jednostavno je. Objasnila mi je da su. vidjeli bismo da bi krugovi za nagrađivanje-ugodu i krugovi za snažnu glad-žudnju potamnjeli. Sada su živjeli zajedno.Oh. Da imamo uređaj za magnetsku rezonanciju kojim bismo mogli vidjeti promjene u mozgu koje se događaju kada žena prelazi iz stanja rane romantične ljubavi u stanje dugoročne veze. Takva bi se osoba još uvijek mogla kratkoročno zaljubiti.. radili zahtjevne poslove i počeli razgovarati o braku i osnivanju obitelji. Tako sam i upoznala Melissu. ona i Rob svakoga dana imali prekrasan. dok bi krugovi za privrženost i vezanje zasjali jarkožutim sjajem. Što „nije bilo u redu" s njome? Je li Rob onaj pravi? Je Ljubav i povjerenje 107 . opet ti. kako ide"? Navala dopamina u mozgu postupno se smiruje. no bilo bi joj teže ostvariti i održati dugoročnu emocionalnu vezu. uzbudljiv seks i s nestrpljenjem iščekivali svaku minutu koju će provesti zajedno. Posjetila me nakon što je godinu dana bila u vezi s Robom. sada nedostajalo strasti i uzbuđenja na koje se naviknula. osobito u usporedbi s prvih pet mjeseci njihove veze. Njezina je intuicija nije više činila tako sigurnom da je to prava stvar. No ona je počela „osjećati splašnjavanje oduševljenja" njihovom vezom. Bila je zabrinuta zbog činjenice što više nije bila toliko zainteresirana za seks. M O Z A K KOJI SE SPARIO Na koji se način neodoljivi poriv tipa „Moram ga imati svake minute u danu" u mozgu pretvara u stanje duha tipa . a neke osobe gubitak intenzivnosti može zbunjivati. u prvih pet mjeseci. Ne stoga što je susrela ili poželjela nekoga drugoga. bok. srce. Znamo da ekstatični osjećaji strastvene ljubavi ne traju zauvijek.

potičući partnere da i dalje traže zadovoljstvo u međusobnom društvu. dugoročniju fazu veze. smirenosti i povezanosti.li ona normalna? Hoće li uopće moći biti dugoročno sretna s njim ako je u njihovoj vezi nestalo one seksualne iskre i instinktivnih osjećaja? Mnogi.3 godine. Kada su istraživači sa Sveučilišnog koledža u Londonu skenirali mozgove osoba koje su bile u ljubavnoj vezi prosječno 2. umjesto moždanih krugova za strastvenu ljubav koji proizvode dopamin. sustav za privrženost i vezanje para redovito potiče lučenje veće količine kemikalije za vezanje. poput onih vezanih uz kritičko mišljenje. Ti krugovi u mozgu za dugoročno vezanje i održavanje povezanosti postaju aktivniji. na koju ga potiču dodatni neurološki krugovi. taj pomak s lude zaljubljenosti na smireno vezanje para ima smisla. Naposljetku. skrb o djetetu bila bi gotovo nemoguća kada bi partneri i dalje bili isključivo usredotočeni jedno na drugo. S praktičnoga gledišta. aktiviraju druga područja mozga. No zapravo je moguće da par samo prelazi u jednu. To nije znak da se ljubav 108 L. misle da je gubitak romantičnoga zanosa rane ljubavi znak da je veza na silaznoj putanji. poput Melisse. Aktivnost u moždanim krugovima za privrženost održavat će i poticati u mjesecima i godinama koje će uslijediti zajednička ugodna i pozitivna iskustva. otkrili su da se. koje izazivaju uzbudljivu ugodu. Sada. pored kemikalija sustava za nagrađivanje.onaj koji uzbudljiv intenzitet zanesenosti nadomješta trajnijim osjećajem spokoja. važnu. a sva ona izazivaju lučenje oksitocina. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Znanstvenici tvrde da je „mreža za privrženost" zasebni moždani sustav . kao što je dopamin. oksitocina. Čini se da je svrha opadanja ljubavnog zanosa i seksualnog intenziteta upravo pridonošenje opstanku naših gena.

no maženje kako bi se potaknulo lučenje oksitocina jest. kemijske promjene u mozgovima voluharica moguće je proučavati izravno tijekom te razuzdane zabave. vazopresin i oksitocin. Iznimnu vezujuću moć oksitocina i vazopresina detaljno je istražila Sue Carter na onim malim krznatim sisavcima zvanim prerijske voluharice koje stvaraju doživotna partnerstva. zahvaljujući vezama medu partnerima koje su uspostavila dva neurohormona. potaknutog dodirivanjem te pružanjem i primanjem spolnog zadovoljstva. Smatra se da su muškarcima potrebna oba ta hormona kako bi se uspješno vezali uz ljubavnu partnericu. Kada zaljubljeni muškarci osjete djelovanje vazopresina. Poput ljudi. sposobne vezati uz ljubavnoga partnera čim kod njih dođe do lučenja dopamina i oksitocina.hladi. čak i pogled na njezina ljubavnika kod žene može potaknuti lučenje oksitocina. Stimuliran testosteronom i potaknut orgazmom pri snošaju. Ti hormoni. S vremenom. vazopresin u muškarca izaziva porast energije. Možda održavanje mojih nogu toplima nije glavni zadatak mojega supruga u krevetu. pozornosti i agresivnosti. Žene su se. održiviju fazu na dulje razdoblje. voluharice su pune tjelesne strasti kada se prvi put susretnu i provedu dva dana uživajući u gotovo neprekidnom seksu. Muškarci imaju više receptora za vazopresin. usredotočeni su isključivo na svoju dragu i neprestano misle na nju. čak i kada ona nije nazočna. dok ženski mozak ponajprije koristi oksitocin i estrogen. već je to znak da ona prelazi u novu. Muški mozak za društveno povezivanje i roditeljstvo uglavnom rabi vazopresin. No za razliku od ljudi. kontroliraju društveno povezivanje. naprotiv. Ta su Ljubav i p o v j e r e n j e 109 . koje proizvode hipofiza i hipotalamus. dok ih žene imaju znatno više za oksitocin.

istraživanja pokazala da se prilikom snošaja u ženkinom mozgu luče velike količine oksitocina, a u mužjakovom vazopresina. Ta dva neurohormona pak povisuju razine dopamina - kemikalije ugode - koji dvije voluharice čini ludo zaljubljenima jednu u drugu. Zahvaljujući tome snažnom neurokemijskome ljepilu, par ostaje doživotno zajedno. I kod muškaraca i žena oksitocin izaziva opuštenost, neustrašivost, povezanost i zadovoljstvo jednog partnera drugim. A kako bi dugoročno održao njegovo djelovanje, sustav za privrženost u mozgu potrebno je opetovano, gotovo svakodnevno aktivirati putem oksitocina koji stimuliraju bliskost i dodir. Muškarce treba dodirivati dva do tri puta češće nego žene kako bi održali istu razinu oksitocina, tvrdi se u istraživanju švedske istraživačice Kersin Uvnas-Moberg. Bez čestog dodirivanja - primjerice, kada su partneri razdvojeni - moždani krugovi i receptori za dopamin i oksitocin mogli bi osjećati glad. Parovi možda nisu svjesni toga koliko su ovisni o uzajamnoj fizičkoj nazočnosti sve dok se malo ne razdvoje; oksitocin u njihovim mozgovima potiče ih da se vraćaju jedno drugome, uvijek iznova, radi ugode, utjehe i spokoja. Nije čudo što je Rob odletio u L. A.

SEKS, STRES I ŽENSKI MOZAK

Istraživanja na voluharicama također su skrenula pozornost na razlike u privrženosti između mužjaka i ženki. Kod ženki prerijskih voluharica vezanje para najbolje funkcionira u uvjetima niskoga stresa. Kod mužjaka bolje funkcionira uslijed visokog stresa. Istraživači sa Sveučilišta u Marylandu otkrili su da se ženka prerijske

110

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

voluharice, ako je izložena stresnoj situaciji, neće vezati uz mužjaka nakon parenja s njime. No ako je mužjak prerijske voluharice izložen stresu, brzo će formirati par s prvom dostupnom ženkom na koju naiđe. I kod ljudi muški krugovi za ljubav dobivaju dodatni poticaj kada su razine stresa visoke. Nakon intenzivnoga fizičkog napora, primjerice, muškarci će se brzo seksualno vezati uz prvu voljnu ženu koju ugledaju. To bi moglo biti razlogom zašto vojnici izloženi ratnome stresu često doma dovode nevjeste. Žene će, naprotiv, odbiti udvaranja ili izraze naklonosti i želje kada se nalaze pod stresom. Razlog bi tome mogao biti taj što hormon stresa kortizol blokira djelovanje oksitocina u ženskome mozgu, naglo dokidajući ženinu želju za seksom i tjelesnim dodirom. Za nju devet mjeseci trudnoće, nakon kojih slijedi briga za dijete, u stresnim uvjetima ima manje smisla, nego što za muškarca ima brzinsko odlaganje sperme.

GEN

ZA

M O N O G A M I J U

Ljubavni životi različitih podvrsta voluharica također nude uvide u moždane mehanizme za monogamiju, što je značajka koju dijeli svega pet posto sisavaca. Prerijske voluharice prvaci su sparivanja, uspostavljajući monogamne, doživotne vezu medu partnerima nakon svojega maratonskog parenja. Naprotiv, planinske voluharice nikada ne ostaju sa samo jednim partnerom. Znanstvenici su otkrili da je razlika u tome što prerijske voluharice posjeduju nešto nalik genu za monogamiju, sićušni odsječak DNK-a koji planinske voluharice ne posjeduju. Kako je njezina veza s Robom postajala

Ljubav i povjerenje

111

ozbiljnijom, Melissa se počela brinuti. Je li Rob prerijska ili planinska voluharica? Koliko je istraživačima poznato, ponašanja koja ljudski mužjaci pokazuju kreću se od onih posve poligamnih do onih posve monogamnih. Znanstvenici nagađaju da bi za takvu varijabilnost mogle biti odgovorne razlike u genima i hormonima. Postoji gen koji kodira jednu posebnu vrstu receptora za vazopresin u mozgu. Prerijske voluharice koje nose taj gen imaju više tih receptora u svojim mozgovima od planinskih voluharica, stoga su mnogo osjetljivije na djelovanje vazopresina na vezanje para. Kada su istraživači ubrizgali taj „manjkavi" gen u mozgove planinskih voluharica, inače promiskuitetni mužjaci odmah su se preobrazili u monogamne očeve vjerne partnerici i domu. Mužjaci koji posjeduju dužu verziju gena za vazopresinski receptor pokazali su veću monogamnost i provodili više vremena tetošeći i ližući svoje mlade. Također su pokazali veću sklonost prema svojih partnericama - čak i kada su dobili priliku pobjeći s nekom mladom, plodnom i koketnom ženkom. Mužjaci s najdužom varijacijom toga gena najpouzdaniji su i najodaniji partneri i očevi. Taj gen kod ljudi postoji u barem sedamnaest različitih dužina. Stoga je među znanstvenicama aktualna šala da bi nam kod naših muškaraca trebala biti važnija dužina gena za vazopresin od dužine ičega drugoga. Možda će se jednom u ljekarnama moći kupiti test - sličan testu trudnoće - kojim će se moći ustanoviti dužina toga gena, kako bismo bile sigurne da dobivamo najboljeg mogućeg momka prije no što se vežemo. Dakle, muška bi monogamija kod svakoga pojedinca mogla biti na neki način predodređena i prenositi se genima s naraštaja na naraštaj. Moguće je da su

112

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

odani očevi i vjerni partneri takvi rođeni i da ih nije takvima učinio ni oblikovao očev primjer. Naša dva najbliža rođaka primata, čimpanze i bonobosi, također posjeduju različite dužine toga gena, u skladu s njihovim društvenim ponašanjem. Čimpanze, koje posjeduju kraći gen, žive u teritorijalno utemeljenim zajednicama kojima vladaju mužjaci koji često predvode smrtonosne ratne pohode na susjedne čopore. Bonobosima vladaju hijerarhije ženki, a svaka se društvena interakcija zapečaćuje s malo genitalnog trljanja. Izuzetno su društveni i imaju dugačku verziju gena. Ljudska verzija toga gena više je nalik onoj u bonobosa. Čini se da su oni koji imaju duži gen društveno responzivniji. Primjerice, taj je gen kraći u ljudi s autizmom - stanjem teškoga društvenog deficita. Razlike u ponašanju partnera po pitanju vjernosti stoga bi mogle biti povezane s našim individualnim razlikama u dužini toga gena i u hormonima. Budući da mogu imati samo jedno dijete svakih devet mjeseci, žene žele za partnera vjernoga muškarca koji će im pomoći podići djecu. No stvarnost nije tako jednostavna. Sada znamo da i žene varaju. Istraživači su otkrili da ženke „monogamnih" ptičjih vrsta imaju ljubavne afere kako bi osigurale najbolje gene za svoje potomstvo. Evolucijski znanstvenici dugo su nagađali da ono što vrijedi za vrapce i pijetlove, vrijedi i za ljude.

PREKID

Jedne večeri Rob nije nazvao Melissu kao što je obećao. To mu nije bilo nalik i ona je počela gubiti živce od brige. Je li ozlijeđen? Je li s nekom drugom ženom? Melissa je svoj strah mogla fizički osjetiti. Začudo, prijetnja ili strah od gubitka partnera - ili od ostavljanja

Ljubav i povjerenje

113

- može iznova potaknuti stanje romantične ljubavi. Ostavljenost intenzivira fenomen strastvene ljubavi u moždanim krugovima i muškaraca i žena. To područje mozga očajnički, silno čezne za voljenom osobom. Dolazi do apstinencijske krize - kao pri odvikavanju od droga. U tim vam se trenucima čini kao da je u pitanju sam vaš opstanak, a u amigdali se javlja stanje krajnje uzbunjenosti. Prednji cingularni korteks - dio mozga zadužen za zabrinutost i kritičko mišljenje - počinje generirati negativne misli o gubitku voljene osobe. U tome visoko motiviranome, budnome stanju, počinju se javljati opsesivne misli o ponovnome sjedinjenju. To stanje ne izaziva povjerenje i emocionalno vezanje, već bolnu, snažnu žudnju za voljenom osobom. Melissu je počela izluđivati pomisao na gubitak Roba. Dio nje koji je postao prožet i produžen njegovim stajalištima, interesima, vjerovanjima, hobijima, ponašanjem i karakterom, sada se nalazio u akutnoj emocionalnoj, fizičkoj i kognitivnoj apstinencijskoj krizi, duboko u područjima mozga koje aktivira ugoda. Stimulativni produžetak nje same do kojega je ubrzo došlo u romantičnoj fazi ljubavi sada se nalazi u bolnome povlačenju. A kada žene dožive izdaju ili gubitak ljubavi, one na to drugačije reagiraju od muškaraca. Nakon gubitka ljubavi, ostavljeni muškarci tri do četiri puta češće počine samoubojstvo. Žene će, naprotiv, potonuti u depresiju. Ostavljene žene ne mogu jesti, spavati, raditi ili usredotočiti se; neprestano plaču, izbjegavaju društvene aktivnosti i razmišljaju o samoubojstvu. Primjerice, moja osamnaestogodišnja pacijentica Louise dvije je godine bila nerazdvojna od svojega dečka Jasona, sve dok jednoga poslijepodneva on nije otišao na studij. Naglo je okončao njihovu vezu, kazavši joj da želi biti slobodan

114

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

kako bi se mogao viđati s drugim djevojkama dok je odsutan. Četiri dana poslije primila sam hitan poziv Louisina oca. Louise je ležala na podu neutješno jecajući, nije jela niti spavala, dozivala je Jasona i jadikovala da će radije umrijeti nego biti bez njega. Louise je - doslovno - patila zbog gubitka ljubavi. Sve donedavno mislili smo da su fraze poput „povrijediti osjećaje" i „slomljeno srce" samo pjesničke metafore. No nova su istraživanja snimanjem mozga otkrila koliko su one vjerne istini. Odbacivanje, pokazalo se, doista boli poput tjelesne boli jer aktivira iste krugove u mozgu. Snimke mozgova osoba koje su upravo ostavili njihovi partneri također pokazuju kemijsku promjenu s intenzivne aktivnosti romantične ljubavi na jednoličnu biokemiju gubitka i tugovanja. Melissa još nije bila došla do te točke. Bez navale dopamina koju izaziva ljubav, nad mozak će se poput crnoga oblaka nadviti reakcija u obliku depresije i očaja. To je ono što se dogodilo Louise, ali ne i Melissi. Rob te večeri nije ni znao da je treba nazvati i izašao je na poker s prijateljima. Kada je shvatio koliko je povrijedio Melissu, ispričao se i obećao da će je uvijek nazvati. Ta je epizoda i Melissi i Robu omogućila da shvate koliko su jedno drugome postali neophodni i potaknula ih da načine sljedeći korak kako bi njihova veza postala trajnom. Zaručili su se. Moguće je da se „moždana bol" zbog izgubljene ljubavi razvila kao fizičko upozorenje na opasnosti društvene separacije. Bol zaokuplja našu pozornost, negativno se odražava na naše ponašanje i motivira nas da se zaštitimo i prekinemo svoju patnju. S obzirom na to koliko je za ljudski opstanak važno pronalaženje partnera, reprodukcija te osiguravanje hrane, skrbi i zaštite, bol od gubitka i odbacivanja vjerojatno je genetski usađena u naše mozgove pa će-

Ljubav i povjerenje

115

zahvaljujući opijenosti dopaminom i oksitocinom.mo je izbjeći . koji će nas oboriti s nogu u novome. 116 L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Što izaziva tu euforiju? Seks.ili barem brzo pronaći drugoga partnera. euforičnome zanosu .

centar u mozgu za strah i tjeskobu .vezana uz posao. Žensko spolno uzbuđenje aktivira se. djecu. Paljba.deaktivirana.ČETVRTO POGLAVLJE SEKS: MOZAK ISPOD . Činjenica da je ženi potreban taj dodatni neurološki korak mogla bi objasniti zašto joj je potrebno u prosjeku tri do deset puta Seks: mozak ispod pojasa 117 . Na odmoru je uvijek bilo najbolje mjesto. Prije no što se amigdala isključi. Neurokemijska i neurološka konstelacija posložile su se za orgazam. Područje za svjesno donošenje odluka nije se tako snažno aktiviralo. Mogla se opustiti i prepustiti. telefona i e-maila. deaktiviranjem mozga. Čak su i njezina stopala bila topla i nije pomišljala obuti čarape. Bez posla.i odličan ljubavnik. Centar za tjeskobu u njezinu mozgu isključivao se. Impulsi mogu navaliti u centre za užitak i potaknuti orgazam samo ako je amigdala . Masaža je postigla željeni uči- nak. On je bio seksi . što je ironično. NAPOSLJETKU JE SVE BILO kako treba. Marcine misli nisu imale kamo pobjeći. spremanje večere . planove. svaka briga u posljednji trenutak .može prekinuti napredovanje prema orgazmu. briga.

Kada je ponovo počela izlaziti s drugima i prohodala s Johnom. no ona nije potrajala premda je Glenn bio privlačan. Istraživači su dokazali da je biološki razlog za to što muškarci svršavaju brže taj što žene koje doživljavaju orgazam nakon što je muškarac ejakulirao. otkrila je da njezino tijelo ne reagira tako spremno. vrhunac! Ako se stimulacija klitorisa prerano prekine. klitoris će naglo prestati reagirati. njihovu spolnome životu i uvijek je s njime doživljavala intenzivne orgazme. Ah. no veza s mozgom ne može biti izravnija. Svoju je prvu dugu. Bio je zabavniji. čovjek s kojim se osjećala opušteno i sigurno. Stoga. Jednom je Marcie otišla liječniku zbog jakoga grča u vratu i on joj je propi- 118 L. stres ili krivnja ometaju podražavanje. imala u ranim dvadesetima. To je osjetljiv sustav. oksitocina i endorfina. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Marcie me posjetila kada je upoznala Johna. ako klitoralni živci nisu dovoljno osjetljivi ili ako strah. pa čak i zgodniji od Glenna. djevojke. stoga se osjećala napeto i nije mogla postići orgazam. osobito ako pokušavate zatrudnjeti. oni stimuliraju elektrokemijsku aktivnost sve dok ona ne dosegne određeni prag. imaju više izgleda za začeće. recite svojim muškarcima da uspore i budu strpljivi. Nije bila stvar u tome što je John bio loš ljubavnik ili nije bio odgovarajuće obdaren.više vremena no tipičnome muškarcu da dosegne orgazam. duboku vezu. s Glennom. a veza postala opuštena i u njoj se osjećala posve sigurnom. John je bio nov. Baš naprotiv. no on nije bio muškarac za kojega se željela udati. Doista je uživala u. Živci na vrhu klitorisa izravno su vezani s centrom za spolni užitak u ženskome mozgu. Kada se te živce podražava. No John nije bio Glenn. potakne provalu impulsa i izazove lučenje neurokemikalija za vezanje i ugodu poput dopamina.

ženski je orgazam zbunjenim ljubavnicima . Strah i stres su potisnuti. čak i s partnerima s kojima se ne osjećaju sasvim opušteno. trljanja stopala. sigurnost koju nudi stalna veza ili brak može omogućiti mozgu lakše dosezanje orgazma nego s nekim novim partnerom. toplina stopala. zbog širenja krvnih žila. valovi oksitocina izazivaju crvenilo grudi i lica. povijenost leđa. vjerojatno nećete doživjeti orgazam. imaju više izgleda za doživljavanje orgazma. opuštanje . Kod mnogih žena. Zabilježeni su zadihanost. Svaka je žena imala iskustvo ležanja u krevetu s momkom koji pita: „Jesi li svršila?" Njemu je to često teško ocijeniti. Ženu okružuje osjećaj zadovoljstva i zadovoljenja. nije joj bio problem postići orgazam.sao Valium za opuštanje mišića. toplo i udobno.pomoću vruće kupke. Zbog delikatne psihološke i fiziološke međusobne povezanosti.i znanstvenicima bio neuhvatljiv. Veoma zaljubljene žene i žene u ranim fazama strasti. Za večerom je uzela pilulu i kada su ona i John završili u krevetu i vodili ljubav. intervjuiraju.pridonosi njihovoj sposobnosti doživljavanja orgazma. priključuju na njih žice i promatraju. Ako niste opušteni. Žene su desetljećima dobrovoljno pristajale da ih znanstvenici podražavaju. istraživači su otkrili da ženama mora biti ugodno i da moraju imati topla stopala kako bi bile raspoložene za seks. nehotično ispuštanje zvukova i po- Seks: mozak ispod pojasa 119 . Valium joj je opustio mozak. njezina se amigdala deaktivirala i lako je dostigla neurokemijski prag orgazma. Kako orgazam jenjava. grimase. Kod nekih žena. koje osjećaju da ih njihovi partneri žele i vole. ostaje tajnom za muškarce oko nas. U jednome istraživanju ženskoga orgazma pomoću skeniranja mozga. odmora ili alkohola . snimaju. No na koji se način sve to događa. mjere. ako vam nije ugodno.

zahvaljujući uređajima za magnetsku rezonanciju koji pokazuju aktivirana i deaktivirana područja u mozgu. područje u njezinu mozgu zaduženo za zabrinutost i strah . Najvažnije je to da ona mora vjerovati onome s kim je. A danas. aktivna područja u njezinu mozgu postala bi crvena. Kod muškaraca su orgazmi jednostavniji. Da smo načinili MR snimku Marcina mozga dok je odlazila u spavaću sobu s Johnom. Kad bi se udobno smjestila pod tople plahte. a područja za osjetljivost genitalija i dojki počela bi se aktivirati.deaktiviralo bi se u spokojno plavo. Krv mora navaliti u jedan ključni ud da dođe do spolnog vrhunca.istraživači su neumorno tragali za takvim istim jednostavnim mehanizmom kod žena. privila uz Johna i počela s ljubljenjem i grljenjem.krv navali u penis i izazove erekciju . A kako bi ona postajala još uzbuđenija i privlačila ga u sebe. znamo mnogo više o tome kako ženski mozak kontrolira orgazam. 120 L. amigdala bi se potpuno deaktivirala i centri za ugodu pulsirali bi crveno sve dok . Kod žena se moraju posložiti neurokemijske zvijezde. Brizendine: 2 E N S K I MOZAK . a kako bi ona postajala sve uzbuđenija dok bi joj on trljao klitoris.rast krvnoga tlaka tijekom ženskoga orgazma. pulsirajući valovi orgazma ne bi preplavili njezin mozak i tijelo. Liječnici su nagađali da problemi žena sa spolnim uzbuđenjem proizlaze iz slaboga dotoka krvi u klitoris. Kada bi John počeo dodirivati njezin klitoris.ubrzani. neka bi područja u njezinu mozgu postala smirenija. Budući da muški model spolnog uzbuđivanja tvori najelementarnija hidraulika .amigdala . otkrili bismo da su mnogi njezini moždani krugovi snažno aktivirani.pogodak .

tako ni klitoris nije mali penis.No nikada se nije pojavio ni jedan dokaz da je to istina . mokraćovod i vanjsku trećinu vagine. godine. Godine 2004.ako ne i stoljećima .zaostaje za istraživanjem muške erekcije. naslijepo su tragali za drugim pokazateljima. Čitav prsten tkiva koji okružuje vaginalni otvor. kao što ni ženski mozak nije manja verzija muškoga. a napredak je i dalje frustrirajuće spor. poput vlaženja. Pfizer je službeno okončao svoja osmogodišnja nastojanja da dokaže kako Viagra potiče dotok krvi u klitoris i time pridonosi spolnom užitku kod žena. Od prve pojave Viagre 1998. Umjesto toga. živcima i krvnim žilama povezan je s vrhom klitorisa . dok se opis penisa proteže na tri stranice. Liječnici još uvijek smatraju da je. Neke žene to područje nazivaju „vatrenim prstenom".stoga su sva ta tkiva zajedno odgovorna za uzbuđenje koje dovodi do orgazma. ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 121 . Pouzdano znamo da. riječ o zdravstvenome problemu koji nužno zahtijeva liječenje. Zasad su njihova nastojanja da pronađu ružičastu Viagru za žene doživjela neuspjeh. Čak je i u suvremenim udžbenicima anatomije posve izostavljen opis klitorisa. Znanstveno razumijevanje ženske spolne reakcije još i danas desetljećima .i niti ji-dan istraživač nije nikada otkrio način za mjerenje fizičkih promjena u podraženom klitorisu. Farmaceutske su se kompanije natjecale pokušavajući pronaći pilulu ili flaster koji bi pouzdano mogao potaknuti žensku spolnu želju. ako muškarac ne može postići erekciju. koje je podignulo veliku prašinu. pomoću nezgrapnih metoila kao što je vaganje tampona prije i nakon što bi sudionice istraživanja gledale erotske filmove. no čini se kako nitko ne uviđa jednaku nužnost glede spolnog zadovoljenja kod žena. znanstveni se interes za razlike među spolovima zahuktao.

Naposljetku je otkrila da ju je kao dijete zlostavljao stric i da zbog tog iskustva osjeća odbojnost prema seksu. nelagodu ili nedostatak sigurnosti. Kada bi vodila ljubav . naravno.to su samo lice i naličje jednog te istog problema. kao što je to Freud pogrešno mislio. Gotovo su se čitavo jedno stoljeće zbog te teorije žene osjećale manje vrijednima ili nepotpunim ženama ako su doživljavale samo klitoralne orgazme. Klitoris je doista mozak ispod struka. koji je povezan s centrima za ugodu u mozgu. osjećala se krajnje tjeskobno. Freud. nije ništa znao o anatomiji klitorisa ili ženskoga mozga. No to se djelovanje ne odvija isključivo ispod struka.čak i sa svojim privrženim i nježnim zaručnikom.Također ne postoji ni vaginalni nasuprot klitoralnom orgazmu. Brizendine: ENSKI MOZAK . Dvadesetosmogodišnja Julie došla je u moju ordinaciju tvrdeći kako ne može postići orgazam. Za današnjega neuroznanstvenika nema razlike između psihološkog i fiziološkog . četiri od deset djevojčica u djetinjstvu su doživjele neku vrstu muč- 122 L. svaka sitnica može ponovo aktivirati ženinu amigdalu. nespretna kretnja koljenom. niti na njega utječu samo psihološki čimbenici. Neuroznanstvenici su otkrili da je vagina povezana s klitorisom. Poput Julie. odviše slinav poljubac. izazivajući osjećaj srama. rukom ili ustima pri predigri. naglo dokidajući spolni interes i onemogućavajući postizanje orgazma. Loša iskustva iz prošlosti mogu početi zaokupljati ženine moždane krugove. stoga ženski orgazam u potpunosti dolazi iz toga jednoga organa. NE TREBA PUNO DA SE POKVARI R A S P O L O Ž E N J E Loš zadah.

Nije imala nimalo vremena za opuštanje sa svojim suprugom i počela je glumiti orgazme kako ne bi povrijedila njegov ego. Prije seksa mora doći do smirivanja napetosti i izglađivanja nesuglasica u ks: mozak ispod pojasa 123 . Kod žena osobito. Nekoliko mjeseci poslije nazvala me da mi kaže kako je doživjela svoj prvi orgazam. Julie je počela više uživati u seksu nakon što se podvrgnula i seksualnoj i traumatskoj terapiji. jedna moja druga pacijentica počela je imati problema s postizanjem orgazma.toliko se naviknula na svoj vibrator da je. To što zabrinutost i stres ometaju spolno zadovoljenje također može biti jedan od razloga zašto žene vole vibratore.razvedena i u četrdesetim godinama . osjeti sigurnom i omogući svojoj amigdali da se deaktivira. Žena mora biti dovedena u pravo raspoloženje. zaokuplja njihove moždane krugove i ometa spolnu želju. Naposljetku je poduzela drastične mjere . Ženama koje običavaju odjednom raditi više poslova više toga odvlači pozornost.a nesposobnost postizanja orgazma jedan je od najčešćih simptoma.zakopala je vibrator u vrtu kako bi se prisilila naviknuti na pravi penis. Ne morate brinuti zbog svoje veze. ega svojega partnera. Vibrator prislonjen na klitoris često može brže i lakše dovesti do orgazma. Tri mjeseca nakon što je prihvatila novi posao koji je zahtijevao da radi po čitave dane. i biologija i psihološki čimbenici utječu na sposobnost spolnoga uzbuđivanja. hoće li on prerano svršiti ili kako izgledate u krevetu. kada je ponovo imala vezu s muškarcem. smatrala da on jednostavno nije tako dobar kao njezina mehanička sprava. Brige i napetost zbog novoga posla nisu joj dopuštale da se opusti.nog spolnog iskustva koje nastavlja zaokupljati njihove mozgove prilikom spolnih odnosa u odrasloj dobi . Moja druga pacijentica .

neka još jednom razmisle. Ženski je spolni vrhunac složeniji i skriveniji . samo naprijed. recite svojim muškarcima da. SVRHA ŽENSKOGA ORGAZMA S evolucijskoga gledišta. namjeravaju li vas kritizirati ili započeti svađu na dan u kojemu se nadaju da će im se posrećiti. Brizendine: ENSKI MOZAK . Mnogi seksualni terapeuti tvrde kako ženama predigra predstavlja sve što se događa u dvadeset četiri sata koja prethode uvođenju penisa. Stoga. To joj omogućava isključivanje iz stresa svakodnevice. ona mora biti dovedena u pravo raspoloženje ponajprije opuštanjem i ponovnim pozitivnim povezivanjem sa svojim partnerom. On je tek nešto više od biološki jednostavne ejakulacije popraćene gotovo ovisničkim porivom za novim spolnim snošajima. Ljutnja na partnera jedan je od najčešćih uzroka spolnih problema. što veći broj oplođivanja muškarac postigne. A vi. žene.vezi. Zato su njoj potrebna dvadeset četiri sata da bude dovedena u pravo raspoloženje i zato je odlazak na odmor tako snažan afrodizijak. dođite s cvijećem.i lako ga je od- 124 L. čokoladom i slatkim riječima . i ona se mora moći prestati ljutiti na njega. Žena ne može biti ljuta na svojega muškarca i istodobno s njime voditi ljubav. to su veći njegovi izgledi da će njegovi geni biti zastupljeni kod budućih naraštaja. muškarci. Prema teoriji. Morat će pričekati da se vaš sat za 24-satni ritam vrati na početak prije no što budete spremne. Za muškarce je to sve što se događa tri minute prije penetracije. muški orgazam nije nikakva velika tajna.to će imati učinka. Budući da su mnogi dijelovi ženskoga mozga istodobno aktivni.

budeći u ženi osjećaje bliskosti i povjerenja prema njezinu partneru. stezanje i grčenje mišića te gotovo halucinatorna stanja uživanja koje izaziva orgazam mogli bi sačinjavati složeni biološki događaj sa sasvim određenom svrhom. premda on tome pripomaže. Da ne govorimo da orgazam predstavlja intenzivan užitak. on služi tome da ženu zadrži u ležećem položaju nakon seksa kako bi pasivno zadržala spermu. lupanje srca.upravo je to Majka priroda imala na umu. Žene ne moraju doživjeti orgazam kako bi začele. vezano uz ženski orgazam. Usprkos vjerovanju nekih znanstvenika da ženski orgazam nema svrhu. Drugi su znanstvenici tvrdili da se ženski orgazam razvio kako bi osnažio partnerske veze među ljubavnicima.glumiti.čak i nesvjesno . Znanstvenici vjeruju da bi orgazam mogao predstavljati „natjecanje spermija" pomoću kojega ženska tijela i mozgovi odabiru pobjednika. navodi vas da to uvijek iznova ponavljate .kojemu će od njihovih ljubavnika biti omogućeno oploditi njihova jajašca. U jednome objavljenom izvješću o snazi orgazmičkoga usisavanja u grlić maternice. stenjanje. Mnogi su evolucijski psiholozi na ženski orgazam također počeli gledati kao na sofisticiranu prilagodbu koja ženama omogućava da utječu na to . Odavno je poznato da stezanje mišića i usisavanje u maternicu. jedan je liječnik izvijestio kako su materničke i vaginalne kontrakcije pacijentice prilikom njezina snošaja s jednim mornarom skinule njegov kon- ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 125 . čime se povećavaju njezini izgledi za začeće. pomaže spermi u prolasku barijerom sluzi na grliću maternice. a sve što je ugodno. Ubrzano disanje. Orgazam je znak ženina spolnog zadovoljstva njezinim ljubavnikom i njezine odanosti prema njemu.

od kukaca iz reda kljunastih mrežokrilaca do lastavica . To znači da je svrha ženskog orgazma možda privlačenje sperme bliže jajašcu. Loši geni ili bolest mogu izazvati odstupanje od dvobočne simetrije obilježja poput šapa. Pomoću svojih orgazama žena odlučuje s kojim će partnerom začeti djecu. manipulirajući našim doživljajem stvarnosti kako bi osigurala evolucijski opstanak. Ako Marcin mozak iz kamenog doba smatra da je John dovoljno seksi i privlačan da bude dobra genetska prilika za njezino potomstvo.žene koje doživljavaju orgazam moglo bi zaokupljati nešto puno lukavije. očiju. Biologija ima svoje načine za pridobivanje naših svjesnih umova. stoga će ženski nesvjesni moždani krugovi odabrati najprivlačnijega muškarca jer će joj on pružiti snažnije orgazme. Znanstvenici su otkrili da žena koja doživi vrhunac zadržava u sebi znatno više sperme u razdoblju između jedne minute prije i četrdeset pet minuta nakon što je njezin ljubavnik ejakulirao. pothranjenost ili genetski nedostaci mogu omesti translaciju gena u dijelove tijela. Razlog zašto bi savršeno jednaki dijelovi tijela mogli biti važni jest taj što bolest. Pregledom je kondom pronađen u sićušnome cervikalnom kanalu. Brizendine: ENSKI MOZAK .daju prednost mužjacima s visokim stupnjem dvobočne tjelesne simetrije. postizanje orgazma s njim postaje ozbiljnim pitanjem. I dok muškarca zabrinjava je li žena zadovoljna njime kao ljubavnikom . Ako ne dođe do orgazma. nego u slučaju kada ne doživi orgazam. a to su vizualna obilježja na temelju kojih naši žen- 126 L.strahujući da će ona zastraniti ili neće više željeti snošaj s njim . vrata maternice u kojoj čeka jajašce. manje je sperme usisano u grlić maternice. pa čak i repnog perja kod ptica. što znači da su obje strane tijela posve jednake. Bihevioralni ekolozi također su zamijetili da ženke životinja .dom.

ako su njihovi orgazmi prilagodba za osiguravanje dobrih gena za svoje potomstvo. Stoga. U istraživanjima žene redovito odabiru muškarce čija su lica. I ljudi dijele te sklonosti. i anonimno. Znanstvenici su smatrali da bi žene. John je bio najprivlačniji muškarac s kojim je Marcie ikada izlazila.enke koje odaberu simetrične udvarače time svojemu potomstvu osiguravaju dobre gene.stoga je odnos povjerenja već bio uspostavljen.ski pandani u životinjskome carstvu odlučuju o izboru partnera. Najbolji mužjaci . Njihova je prosječna dob iznosila dvadeset dvije godine i živjeli su zajedno dvije godine .imaju simetričnija tijela. ruke. Ovdje nije riječ o pukoj estetici. I ženke životinja žele privlačnoga partnera kako bi s njime začele potomstvo. ramena i drugi dijelovi tijela simetričniji. možda vam to priroda skreće pozornost na kvalitetu njegovih gena. trebale prijaviti više orgazama s privlačnim. odgovori na pitanja o svojim spolnim iskustvima i orgazmima. ako vam momak s kojim izlazite izgleda pomalo čudno i to vas odbija. simetričnim partnerima. /'. istraživači su promatrali osamdeset šest spolno aktivnih heteroseksualnih partnera. Zatim su uzeli fotografije svih sudionika i pomoću računala analizirali simetričnost njihovih crta lica.oni čiji su imunosni sustavi snažni i koji predstavljaju zdrave hranitelje . Istraživači su od svake osobe zatražili da u tajnosti. Veliki i rastući korpus medicinske literature potkrjepljuje tvrdnju da su simetrični ljudi fizički i psihički zdraviji od svojih manje simetričnih srodnika. Na Sveučilištu u Albuquerqueu. pa to možda ima neke veze s njezinom željom da on bude otac njezine djece. Također su izmjerili različite dijelove tijela ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 127 .

B r i z e n d i n e : ENSKI MOZAK . No činjenica je da se muškarci dijele samo u dvije kategorije. One za vrući seks i one za sigurnost. kostiju nogu te duljinu drugog i petog prsta na ruci.ukazivale su na to da su one čiji su partneri najsimetričniji znatno učestalije postizale orgazam prilikom spolnoga odnosa od onih s manje simetričnim partnerima. suprotno popularnom vjerovanju da kontrola začeća i zaštita od spolnih bolesti povećavaju broj orgazama kod žena . ručnih zglobova. Na iznenađenje istraživača. koja tvrdi da će žene s nježnim. stopala.i njihovih ljubavnika . nije ustanovljena nikakva povezanost između ženskoga orgazma i uporabe kontracepcije. Naočiti muškarci znaju to iz vlastitog iskustva. opuštenost i odgoj djece. I doista. Naravno. pretpostavka o povezanosti između muške simetrije i ženskoga orgazma pokazala se točnom. gležnjeva. Žene neprestano čeznu za tim da istodobno imaju oboje. To nije ono u što bismo mi žene željele vjerovati. Istraživanja su pokazala da udvaranje prije spolnoga odnosa sa ženom s kojom izlaze najkraće traje kod simetričnih muškaraca. romantična strast žena prema njihovim partnerima nije povećala učestalost orgazama. brižnim partnerima doživjeti najviše orgazama. ruku. A ti zgodni muškarci češće varaju svoje partnerice od muškaraca s manje simetričnim tijelima. Osim toga. sklone smo hipotezi o emocionalnoj vezanosti. Osim toga.navodno stoga što im omogućuju da se pri snošaju osjećaju opuštenije. oni u žene s kojima izlaze ulažu manje vremena i novca.. Umjesto toga. jedino je to koliko partner dobro izgleda korelirano s velikom uče- 128 L. nitko nije savršeno simetričan. Tvrdnje žena . ali svi mi one najsimetričnije smatramo i najprivlačnijima. no nažalost. znanost pokazuje da bi to mogle biti samo tlapnje. Umjesto toga.opseg laktova.

već također i na neprimjetno djelovanje muških feromona.ne samo na uobičajene mirise. a preduvjet za to jest da se snošaj dogodi u pravo vrijeme u mjesecu. Feromoni mijenjaju percepciju i emocije u mozgu te utječu na porive .stalošću ženskoga orgazma pri snošaju. Stoga ne čudi što industrija parfema ulaže tolike napore pokušavajući dodati feromone parfemima i losionima poslije brijanja. čvrsto povezani s emocijama. Dovoljna je samo mala količina feromona. Osjetljivost na mirise u mozgu mijenja se kako nagli porast estrogena dovodi do ovulacije. mjesečnoga ciklusa. pa čak i satu. primjerice. Naposljetku. Feromoni su socijalne kemikalije koje kod ljudi i životinja u zrak luče kožne i znojne žlijezde. U evolucijskim razmjerima. Ženski nosovi i moždani krugovi osobito su osjetljivi neposredno prije ovulacije . Mirisi su. koje se tada nalaze na vrhuncu svoje mjesečne plodnosti. kondomi i pilula samo su čudo od tri dana . Primjerice. naši su mozgovi ustrojeni za opstanak u kamenom dobu kada nije bilo kontracepcije. pamćenjem i spolnim ponašanjem. Muški znoj sadrži feromone. količina koja se izluči u jednoj stotini dijela kapljice ljudskoga znoja dovoljna je da izazove snažan učinak. kada su žene pred ovulacijom.suviše nedavni da bi promijenili način na koji doživljavamo emocije i seks.poput želje za seksom. No ono što industrija mirisa ne zna jest to da taj učinak ovisi o danu. BIOLOGIJA ŽENSKE NEVJERE Majka priroda koristi sve što ima na raspolaganju kako bi se pobrinula da se parovi sjedinjuju i rađaju djecu. izložene feromonu iz muških znojnih žlijezda koji se it'ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 129 .

naziva androstadienon (bliski srodnik androstenediona. najvažnijega androgena koji proizvode jajnici). No kada jednom osiguraju dom. više sviđa miris drugih dominantnih muškaraca. Zanimljivo je da mi je Marcie na prvoj seansi spomenula da ju je osvojilo nešto u Johnovu mirisu. Jan Havliček s Karlova sveučilišta u Pragu osmislio je kontroverznu teoriju o feromonima i ženskome mozgu. Moguće je da androstadienon djeluje na emocije žena tijekom njihovoga mjesečnog reproduktivnog vrhunca kako bi utro put društvenim . imaju biološki poriv iskrasti se s muškarcima koji posjeduju najbolje gene.i reproduktivnim .čak 10 posto navodnih očeva koje su istraživači testirali nisu genetski povezani s dje- 130 L. Havliček tvrdi da njegova otkrića potkrjepljuju teoriju da žene bez partnera priželjkuju brižnoga muškarca koji će im pomoći podići obitelj. u stanju detektirati feromon androstadienon i osjetljivi su na njega samo u određenim razdobljima mjeseca. ali i da žene bez partnera ne pokazuju takve sklonosti. Još jedan udarac mitu o ženskoj vjernosti predstavlja prljava mala tajna genetičkih istraživanja kod ljudi . a njihov mentalni fokus izoštriti. a ne oni koji se brinu za njih i žive s njihovim majkama. Pomoću tjelesnoga mirisa muškaraca i ženskih nosova. samo su ženski mozgovi.interakcijama. no ne i muški. Otkrio je da se ženama koje ovuliraju i već imaju partnera. Počevši od puberteta. Istraživanja obrazaca parenja kod ptica za koje se smatralo da doživotno ostaju s jednim partnerom pokazala su da su biološki očevi čak 30 posto ptića drugi mužjaci. Ti će feromoni koji se prenose zrakom još satima nakon toga ženu čuvati od zapadanja u loše raspoloženje. u samo šest minuta njihovo će se raspoloženje poboljšati. Brizendine: ENSKI MOZAK .

Etička ograničenja znanstvenicima ne dopuštaju da ikome otkriju tu poli dinost. zadržavaju u sebi manje sperme svojega glavnog partnera (u mnogo slučajeva. orgazam s privlačnijim muškarcem pruža veće izglede da će spermij uspjeti doći do jajašca. Glumljenje orgazma moglo bi služiti tome da žena odvrati pozornost glavnoga partnera sa svoje nevjere.to je zadovoljenje jamstvo ženine vjernosti. Muškarcima je glumljenje spolnoga interesa za svoju glavnu partnericu stara varka za zavaravanje žena o svojoj vjernosti .katkad i tijekom mnogih godina braka. Muškarci s razlogom imaju biološki poriv za traženjem znakova spolnoga zadovoljenja . kada se upuste u seks izvan braka.com za koju su ti muškarci uvjereni da su njihova vlastita. Budući da se ženskim orgazmom sperma usisava visoko u njezin reproduktivni trakt. Istraživači su pokazali da žene. Ti veći izgledi za začeće sa spolno privlačnim partnerom mogli bi biti razlogom zašto žene obično više privlače drugi muškarci u drugome tjednu njihova mjesečnoga ciklusa . Uglavnom.u njihovu najplodnijem i najkoketnijem razdoblju u mjesecu.upravo prije ovulacije . Drugo je istraživanje otkrilo da žene koje imaju ljubavnika češće počinju glumiti orgazam sa svojim stalnim partnerom. zadržavajući u sebi više sjemena svojega tajnog ljubavnika. supruga) i doživljavaju više kopulatornih orgazama prilikom svojih ljubavnih sastanaka. ova otkrića nalažu da ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 131 . Glumljenje orgazma sa stalnim partnerom bilo je još i češće kod žena koje su izjavile da samo očijukaju s drugim muškarcima. Zašto se to događa? Ima li ženski mozak više izgleda za izazivanje orgazma i začeće s muškarcem koji nije njezin uobičajeni partner? Smatra se da postizanje orgazma s osobito poželjnim partnerom donosi reproduktivnu prednost.

što je kod glodavaca vjerojatno ekvivalent za spolno izazivanje. Žene nisu nimalo više stvorene za monogamiju od muškaraca. To je zapravo spolni hormon i hormon agresivnosti. a imaju ga u velikim količinama i muškarci i žene. Kada toga goriva ima u dovoljnim količinama. izazivajući erotske osjećaje i potičući seksualne fantazije i tjelesne osjete u erogenim zonama. Muškarci u prosjeku imaju deset do stotinu puta veću količinu testosterona od žena. Taj se proces odvija na jednak način i kod žena i kod muškaraca. testosteron podražava hipotalamus. podsvjesne procjene izvanjskih genetskih kvaliteta ljubavnika. kemikalija koju neki pogrešno nazivaju „muškim hormonom". I kod muškaraca i kod žena testosteron je kemijsko gorivo koje pokreće seksualni motor u mozgu. Stvorene su za to da svoje opcije drže otvorene. a žene u jajnicima i nadbubrežnim žlijezdama. GORIVO LJUBAVI Pokretač spolne želje kod oba spola jest androgen testosteron. Što se tiče ljudi. a orgazam glume kako bi odvratile pozornost partnera sa svoje nevjere. Brizendine: ENSKI MOZAK . Čak je i očijukanje povezano s testosteronom.je kod ženskoga orgazma manje važno emocionalno vezanje samo uz dobre momke za koje se želite udati od promoćurne. pojava spolnih osjećaja i prvi spolni odnos kod djevojaka koreliran je s 132 L. Istraživanja su otkrila da su ženke štakora s visokim razinama testosterona zaigranije od drugih i upuštaju se u više „trčkaranja". Muškarci ga proizvode u testisima i nadbubrežnim žlijezdama. no postoje velike razlike medu spolovima u količini testosterona raspoloživog za „uzbuđivanje" mozga.

došla je k meni žaleći se na nedostatak libida . tinejdžeri obično imaju trostruko snažniji spolni nagon od svojih vršnjakinja .njihovim razinama testosterona.mijenjajući njihov spolni interes gotovo iz dana u dan.to je razlika koja će potrajati tijekom čitavoga njihova života. U dobi između osam i četrnaest godina razina estrogena u djevojčica povisuje se deset do dvadeset puta. ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 133 . Jill. to bi nam vjerojatno ukazalo na to koliki je libido njezina supruga. zamolila sam je da zabilježi koliko je imala spolnih maštarija ili snova te koliko je masturbirala ili bila zainteresirana za masturbiranje. I dok u pubertetu kod dječaka razina testosterona neprestano raste. Drugo je istraživanje na adolescenticama otkrilo da je porast razine testosterona siguran pretkazatelj prvoga spolnog odnosa. ona će sasvim izgubiti spolni interes. još uvijek postoje značajne razlike u njihovu libidu i spolnome ponašanju. Ako testosteron kod žene opadne ispod određene razine. Da smo pratili samo to koliko je puta imala snošaj. Sa svim tim dodatnim raketnim gorivom. stoga sam je počela liječiti testosteronskom terapijom. Jedno istraživanje na djevojkama između 14 i 16 godina otkrilo je da su povišene razine testosterona povezane s učestalijim mislima o seksu i češćom masturbacijom. Njezina razina testosterona u krvi bila je vrlo niska. četrdesetdvogodišnja školska učiteljica pred menopauzom. no njezina razina testosterona povisuje se samo oko pet puta. Usprkos naglom porastu spolnoga interesa i kod tinejdžerica i kod tinejdžera potaknutog testosteronom. razine spolnih hormona kod djevojčica svakoga tjedna rastu i opadaju . Kako bih pratila njezinu reakciju na testosteron.što joj je stvaralo probleme u braku. Kod dječaka između devet i petnaest godina razina se testosterona povisuje dvadeset pet puta.

lice joj je bilo obliveno rumenilom. Estrogen žene obično čini zainteresiranijima za seks i neophodan je za ovlaživanje vagine. suzbija spolnu želju i djelomice poništava djelovanje testosterona u ženinu organizmu. U razdoblju između naših seansa. Kazala mi je: „To je postalo uistinu neugodno. 134 L.zajedno sa spolnim nagonima . Jill je zabunom uzela dvostruku dozu testosterona. Kada je došla na kliniku. drugi bi hormon u njezinu mjesečnome ciklusu djelomice interferirao s navalom testosterona u njezinu tijelu. neposredno prije ovulacije na vrhuncu plodnosti. Estrogen sam po sebi ne povećava spolni nagon. koji se povisuje u drugoj polovici mjesečnoga ciklusa. Testosteron je glavni okidač koji je potreban mozgu za poticanje spolne želje i reakcije. Brizendine: ENSKI MOZAK .Zamolila sam je da me ponovo posjeti za tri tjedna kako bih ocijenila njezin napredak. U neprilici mi je priznala svoju pogrešku i kazala da su njezini spolni nagoni sada tako snažni da je između satova morala trčati u zahod kako bi masturbirala. Progesteron. no zajedno s testosteronom doseže najvišu razinu sredinom mjesečnoga ciklusa. Neki seksualni prijestupnici dobivaju injekcije progesterona kako bi se smanjio njihov spolni nagon. Testosteron obično raste . I kod žena se zanimanje za seks smanjuje dok je progesteron visok u posljednja dva tjedna njihova mjesečnoga ciklusa.u drugome tjednu ciklusa. no sada znam kako se moraju osjećati devetnaestogodišnji momci!" Da je Jill još malo pričekala.

veličina jest bitna za način na koji žene i muškarci razmišljaju o seksu. kada se pod djelovanjem testosterona kod muškoga fetusa povećavaju moždani centri za seks u hipotalamusu. osjećaju pritisak u svojim gonadama i prostati. To obično nije prva stvar o kojoj žene razmišljaju. osjetilni i kognitivni sustav. To dovodi do zanimljivih interakcija među spolovima. Te strukturalne promjene u mozgu pojavljuju se već osam tjedana nakon začeća. koji se događa u pubertetu. njušni. reagiraju na njega i doživljavaju ga. ojačava i proširuje ostale moždane veze kod muškarca koje te centre za seks opskrbljuju informacijama. tako za obradu misli o seksu muškarci imaju golemu zračnu luku. uključujući vidni. Muškarci posjeduju dvostruko veći prostor u mozgu i dvostruku procesorsku snagu za obradu seksa od žena. preokupira mnogo više nego žene. Baš kao što za obradu emocija žene imaju autocestu s osam traka. a žene o njemu razmišljaju tek jedanput dnevno .ili najviše tri do četiri puta u svoje najplodnije dane. ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 135 . Kada je riječ o mozgu. a muškarci malu seosku cestu. To bi moglo objasniti zašto osamdeset pet posto dvadesetogodišnjih do tridesetogodišnjih muškaraca o seksu razmišlja mnogo puta tijekom dana. Dvadesetpeterostruki porast testosterona u dobi od devet do petnaest godina opskrbljivat će gorivom te proširene veze za seks u muškome mozgu sve do završetka njegove mladosti. Ako učestalo ne ejakuliraju.VELIKA PODJELA MEĐU SPOLOVIMA Centri za seks u muškome mozgu zapravo su dvostruko veći od takvih struktura u ženskome mozgu. Muškarce seks. a žene tek pokrajnje uzletište za male i privatne zrakoplove. Muškarci često moraju nagovarati žene na seks. doslovno. Drugi veliki porast razine testosterona.

Mnoge od tih struktura i veza postoje također i u ženskome mozgu. kada bi Evan konačno zagrijao Jane. to za njega mo- L. Ako ona ne želi seks. Ne zaboravite. imao još i veću želju za seksom nego inače. jednostavno posvećuju manje mentalnoga prostora razmišljanjima o seksu. rado bih se malo mazila. zahtjevnome poslu. Njoj se jednostavno nikada nije dalo započeti seks. Njezin je suprug bio zbunjen jer je on. danas je na poslu bilo doista naporno. no duboko u njemu. par u tridesetim godinama. on o seksu razmišlja doslovno svake minute.kako bi na poslu ostavila dobar dojam. iscrpljena sam. Je li to u redu?" On će možda kazati da jest. ona bi uživala u seksu i uspijevala postići orgazam. ali stvarno. no upola su manje. Brizendine: ENSKI MOZAK . Otkrila je da jednostavno više nije raspoložena za seks. Nisam jela. kada je počeo raditi na novome. drevni moždani sklop preuzima kontrolu. ŠTO ŽENE NE R A Z U M I J U O TOME ŠTO M U Š K A R C U ZNAČI SEKS Jane i Evan. Na to se najčešće žale zaposlene žene koji dođu u moju ordinaciju. Muški moždani sustavi za seks stavljaju se u stanje pripravnosti sa svakim daškom parfema i svakom ženom koja prođe. Jane je upravo počela raditi na novome poslu. nabacila je nekoliko kilograma i počela veoma naporno raditi. gledati TV i otići na spavanje. ulagala je sve svoje vrijeme i energiju . A njihov spolni interes raste i pada zajedno s njihovim mjesečnim testosteronskim ciklusima. Žene.a moglo bi se reći i svoj libido . Zvuči sasvim bezazleno: „Dušo. samo želim pojesti. posjetio me zbog obiteljskoga problema. s biološkoga gledišta. No.

Naposljetku. Drugim riječima. Onda više komunicirajmo na muški način. Evan je inzistirao da dođu k meni na bračno savjetovanje jer je bio uvjeren kako ga Jane više ne voli ili. Jane je shvatila da je njezino pomanjkanje želje za seksom izazvalo neočekivanu reakciju u doživljaju stvarnosti Evanova mozga. Ako partner prestane s njom razgovarati ili emocionalno reagirati. kazala je Evanu kako je naučila da je muškarcu seks jednako važan kao ženi komunikacija i dodala kroza smijeh: „Odlično. Ako ona ne želi seks s njim.>e biti znak da je nestalo privlačnosti ili da je riječ o drugom muškarcu. sigurno to radi s nekim drugim. I tako su više „komunicirali na muški način". on bi tako postupio na njezinu mjestu. Njezin će se doživljaj stvarnosti uskoro ks: mozak ispod pojasa 137 . no Evanov je mozak opsjela pomisao da ona više nije zaljubljena u njega. da je učinila nešto pogrešno ili da je on više ne voli. još gore. Raspravljajući o razlikama između muškoga i ženskog mozga. da ima ljubavnu aferu." Evan je tada shvatio da je Jane potrebno više vremena za zagrijavanje. Kada je Jane sve to shvatila. a Jane je shvatila da Evanu mora pokazati da je voljen. Čak bi mogla pomisliti kako on ima ljubavnu aferu. Jane je uistinu bila umorna i nije se osjećala privlačnom. znak da nestaje ljubavi. Jednako je sa ženom i verbalnom komunikacijom. ona misli da mu se više ne sviđa. Jedna je stvar vodila drugoj i Jane je zatrudnjela." Jane je počela bolje shvaćati što seks znači njezinu mužu. Uhvatit će je panika da ga gubi. Njegov je mozak njezin nedostatak tjelesne želje za njim protumačio kao: „Ona me više ne voli. Počeo je biti ljubomoran i posesivan jer ga je njegov biološki doživljaj stvarnosti natjerao da posumnja u postojanje drugog muškarca.

opet promijeniti. Evane .žalimo. 138 L. Brizendine: ENSKI MOZAK . a seks će .dospjeti još malo niže na njezinu popisu stvari koje treba napraviti. Mamin mozak počeo je preuzimati kontrolu.

aktivirao porod i potaknuo bliski. Duboko u mojemu genetskome kodu zakopani su okidači za temeljno majčinsko ponašanje koje su pripremili hormoni u trudnoći. fizički kontakt s mojim djetetom. Ta nam je Mamin mozak 139 . točnije. I sada. Otkako sam rodila dijete. Invaziji kradljivaca mozga . Kao u Invaziji kradljivaca tijela ili.majku iznutra mijenja slatki mali alien kojega nosi. funkcionalno i.vezana za svoje dijete. priroda osigurava opstanak vrsta. u mnogo pogleda. a kao liječnica. ja sam druga žena. Kako inače objasniti zašto bi se osoba poput mene .koju dotad nisu nimalo zanimala djecu .osjetila rođenom da bude majka nakon što sam došla k sebi od omamljenosti lijekovima pri teškome porodu? Neurološki gledano.strukturalno. Imala je pravo. znam i zašto. nepovratno. vezom koja je snažnija no što sam ikada mogla zamisliti. upozorila me majka. Majčinstvo vas promijeni jer ono doslovno mijenja ženski mozak . Na taj način. ja još uvijek živim i dišem za dvoje .PETO POGLAVLJE MAMIN MOZAK „MAJČINSTVO TE ZAUVIJEK promijeni". bila je to činjenica. mogli bismo kazati. tijelom i dušom. dugo nakon trudnoće.

tetoši i liže kako bi potaknula tjelesne funkcije nužne za njihovo preživljavanje. Čim se okoti. u kojemu žene nisu odgovorne samo za rađanje djece. Na udaju nije ni pomišljala. U pitanju su život i smrt. pa čak i jesti bespomoćne mladunče. neko vrijeme radila u finan- 140 L. Rezultat je tih promjena motiviran. U modernome društvu. adoptivni roditelji i žene koje nisu nikada bile trudne mogu majčinski reagirati nakon bliskoga. godinama je marljivo učila u srednjoj školi kako bi se upisala na Harvardsko sveučilište i ostvarila prestižnu karijeru koja će joj pružiti financijsku sigurnost i neovisnost. rođenje djeteta. U ženski je mozak.rast fetusa u utrobi. Brizendine: ENSKI MOZAK . ignorirat će. svakodnevnog kontakta s malim djetetom.značajka zajednička s ovcama. Ljudi nisu baš u tolikoj mjeri biološki određeni. Nicole. Ona će se uz tu novu osobu vezati onako kako se još nikada nije ni za koga vezala u svojemu životu. majmunima i pavijanima. tridesetčetverogodišnja investicijska bankarica. hrani ih i grije. hrčcima. te promjene u mozgu dovode do najdubljeg konflikta u životu majke. Zahvaljujući fizičkim podražajima koje odašilje fetus. kao i u mozak drugih sisavaca. Nakon fakulteta proputovala je svijet. Uzmite. izuzetno budan i agresivno zaštitnički mozak koji novu majku navodi na promjenu svojih reakcija i prioriteta. dodir i miris te učestali kontakt „koža na kožu" s djetetom. primjerice. njegovo sisanje. već i rade izvan kuće kako bi ih mogle prehraniti. genetski usađen sklop koji reagira na temeljne podražaje . Prije no što postane skotna. ženku sirijskoga hrčka. u mozgu nastaju novi putovi koji stvaraju i jačaju majčinske moždane krugove pomoću kemijskoga utiskivanja i golemoga porasta oksitocina. Čak i očevi. okuplja oko sebe svoju koprcavu novorodenčad.

Uskoro će u njezin život ući treća mala osoba i njezine će se moždane stanice ponovo morati podijeliti. koja je s vremenom prerasla u brak.snažna potreba da ima dijete . meko novorođenče. i mnoge žene osjete prve simptome „mamina mozga" puno prije no što uistinu začnu dijete. „Čežnja za djetetom" . zgodnoga odvjetnika s juga koji je radio s njome i zaljubila se u njega. i svojega zahtjevnog posla. Željela je ostaviti dojam. S dvadeset osam godina završila je Berkeley i nastanila se u New Yorku. a Nicolini su moždani krugovi postajali u potpunosti usredotočeni na njezin posao i karijeru. Odjednom. posebice ako to već neko vrijeme pokušavaju. tijelo i dušu uložila u vezu sa svojom karijerom.može obuzeti ženu nakon što je u naručju držala nečije toplo. njezin je mozak dodjelu zadataka stanicama počeo raspoređivati između njezine veze s Charlijem i njezine karijere. Što se više nečime bavite. BEBA NA PAMETI Biologija može zaposjesti moždane krugove usprkos našim najboljim namjerama. Sljedeće su dvije godine uključivale naporne no isplative osamdesetosatne radne tjedne. gdje se zaposlila kao stručna suradnica u jednoj investicijskoj banci. čak i one žene koje su Mamin mozak 141 . i svoj je um. to će više stanica mozak dodijeliti tome zadatku. Ondje je provela četiri godine magistriravši poslovno upravljanje i međunarodne odnose kako bi se pripremila za karijeru u globalnome gospodarstvu. Tako je Nicole svoje rane tridesete provela učeći balansirati između svoje veze. a zatim upisala poslovnu školu na kalifornijskome sveučilištu Berkeley.i ijskoj četvrti u San Franciscu. No uskoro je upoznala Charlija.

Nakon što sam prvi put posjetila novorođenče svoje sestre Jessice kada je bilo staro tri mjeseca. osjećaju i određuju prioritete. Ona i Charlie tek su se bili vratili s ljubavnog vikenda na sjeveru države New York kada se to počelo događati. Slatkasti miris djetetove glavice sadrži feromone koji stimuliraju ženski mozak na proizvodnju jakog ljubavnog napitka oksitocina . Kada bismo imali uređaj za magnetsku rezonanciju kojim bismo zavirili u Nicolin mozak. Nakon što se njezin krvotok i krvotok fetusa spoje.dovodeći do kemijske reakcije koja izaziva čežnju za djetetom. Preobrazba u mamin mozak počinje u trenutku začeća i može zagospodariti moždanim krugovima čak i onih žena koje su isključivo usmjerene na karijeru. Tijekom cijele trudnoće ženski je mozak natopljen neurohormonima koje proizvode fetus i posteljica. Moglo bi se reći da sam oboljela od zarazne bolesti koju sam dobila . Možda će to pripisati otkucavanju biološkog sata ili utjecaju prijateljica. u njezinu tijelu i mozgu počinju hormonalne promjene. vidjeli bismo samo njezin normalan ženski mozak dok spermij oplođuje jajašce. 142 L. očaravajućim dodirom i mirisom beba. počnu žudjeti za nježnim. dugo sam vremena bila posve opsjednuta bebama. Nicole će uskoro iz prve ruke osjetiti djelovanje tih hormona. mijenjajući način na koji razmišljaju.od svoje nove nećakinje: to je napad iz zasjede kojim priroda želi potaknuti želju za vlastitim djetetom.najmanje usredotočene na djecu. Brizendine: ENSKI MOZAK .doslovno i fizički . no pravi je razlog taj što je došlo do promjene u mozgu i pojavio se novi doživljaj stvarnosti. jajašce se čvrsto usađuje u stijenku maternice i veže na Nicolin krvotok. Dva tjedna nakon oplodnje.

Nicole teškom mukom izdržava te prve mjesece trudnoće. no tek je sada Ni- Mamin mozak 143 .ili barem osjećati poriv za povraćanjem . Istodobno. a mozak smiren kao da je pod sedativima. pa čak i halapljivo.U Nicolinu krvotoku i mozgu počinju rasti razine progesterona. Uvijek treba uza se imati bocu s vodom. U petome mjesecu u trbuhu počinje osjećati male mjehuriće plina. za koje će možda prvo pomisliti da su izazvani obilnim obrokom. postaju preosjetljivi jer mozak drugačije reagira na pojedine mirise. naročito miris hrane. Vidjeli bismo da su njezini moždani krugovi postali blago omamljeni zbog čega se osjeća uspavano i imat će potrebu odmarati se i jesti više no obično. I njezin svjesni i nesvjesni mozak sada je usredotočen na ono što se događa u njezinoj maternici. Pazit će kako slučajno ne bi pojela nešto što bi moglo naštetiti njezinu osjetljivom fetusu u prva tri mjeseca trudnoće. No njezin ih mozak registrira kao pokrete njezine bebe. osobito ujutro. zbog čega će možda većinu vremena osjećati mučninu. Njezin se mozak naviknuo na te goleme hormonalne promjene i sada može jesti normalno.sve to zato što su njezini moždani krugovi za miris doživjeli goleme promjene zahvaljujući hormonima trudnoće. Zato je njezin mozak pretjerano osjetljiv na miris. Zbog porasta razine hormona. Uskoro će joj dojke postati osjetljive. Možda će i svakoga jutra povraćati . signali za jedenje u njezinu mozgu. Odsad će morati proizvoditi dvostruki volumen krvi no inače. centri za žeđ i glad u njezinu mozgu rade punom parom. Na poslu može samo sjediti i buljiti u spravicu za klamanje i truditi se da ne povrati. Mamin su mozak mjesecima pripremali hormoni. biti u blizini slavine ili kupaonice. No u četvrtome mjesecu dolazi do velike promjene.

Brizendine: ENSKI MOZAK . To je također i prvi put da bi se Charlie mogao zainteresirati za svoje dijete koje se razvija . Sada je spremna da u njezinu mozgu narastu krugovi za ljubav. U prva dva do četiri mjeseca trudnoće progesteron će naglo porasti od deset do dvadeset puta u odnosu na svoju normalnu razinu. Umirujuće djelovanje progesterona i visok estrogen tijekom trudnoće štite od hormona stresa. Začudo. Sve su to signali kojima vam mozak poručuje da je nešto ili netko zauzelo vaš organizam. čije je umirujuće djelovanje slično djelovanju Valiuma. istina je. pa je majčino tijelo preplavljeno njima. no ipak za tim čezne. Njihov je zadatak potaknuti trudnicu da pazi na svoju sigurnost. u velikim količinama proizvode fetus i posteljica. počinje upoznavati svoju bebu i čeznutljivo sanjariti o tome kakav će biti osjećaj držati njega ili nju u naručju. ti hormoni ne rezultiraju osjećajem stresa u trudnoći. Sa svakim njezinim novim udarcem ili pokretom.cole svjesna da u njoj raste dijete. Trudna je već gotovo pola godine i u njezinu su se mozgu promijenili i proširili krugovi za miris. U kasnoj trudnoći razine toga stresnog hormona u ženskome su mozgu jednako visoke kao i kod napornoga vježbanja. očevi obično maštaju o dječaku. Ne može to u potpunosti zamisliti. a mozak postati natopljen tim hormonom. prehranu i okolinu te učiniti je manje 144 L. Te kemikalije za „borbu ili bijeg". poput kortizola. žed i glad.osjećajući ritanje i osluškujući male srčane otkucaje kroz Nicolin trbuh. a majke o djevojčici. Beba će mu možda čak i uzvratiti kuckanjem i. Sjećam se one snažne želje za neobičnom hranom i osjećaja da ću sasvim sigurno povratiti čak i od mirisa masne hrane. a u hipotalamusu blokirale pulsirajuće stanice koje inače potiču njezin mjesečni ciklus.

Naravno. MR snimke mozga pokazale su da se između šestoga mjeseca i kraja trudnoće mozak trudnice doista smanjuje. Istodobno se mijenjaju i veličina i struktura ženskoga mozga. Istraživanja na životinjama pokazala su da se u trudnoći dio mozga zadužen za mišljenje. Još od puberteta u njezinu se mozgu nije odjednom događalo toliko promjena. reakcije svake žene ovise o njezinu psihološkom stanju i onome što se događa u njezinu životu. povećava. mozak zapravo gubi na njoj. dok tijelo dobiva na težini. Dakle. To ne znači da žena gubi moždane stanice. korteks. što ukazuje na složenost i fleksibilnost mozga ženki. izgrađujući velike mreže majčinskih krugova. Znanstvenici još ne znaju točno zašto se veličina mozga mijenja. no čini se kako bi to mogao biti znak golemoga restrukturiranja mozga i metaboličkih promjena. Neki znanstvenici vjeruju da se mozak majke smanjuje zbog promjena u metabolizmu stanica nužnih za restrukturiranje moždanih krugova . zaboravljivo i odsutno duhom. dok se drugi smanjuju .usredotočenom na druge zadatke poput konferencijskih poziva i organiziranja svojega rasporeda.a to se stanje postupno vraća u normalu šest mjeseci nakon poroda." Mamin mozak 145 .kako bi bili spremni neke jednotračne ceste pretvoriti u autoceste. To je razlog zašto se otprilike u posljednjim mjesecima trudnoće Nicole počinje osjećati rastreseno. smanjio sam ti mozak. U protivnome bi prve djetetove riječi morale biti: „Mamice. Posljednjih tjedan-dva prije poroda mozak se ponovo počinje povećavati. Razlog tomu mogao bi biti taj što se neki dijelovi njezina mozga povećavaju. no one su biološki temelj njezina doživljaja stvarnosti koji se mijenja u trudnoći.

a da pritom ne ubije sebe ili njega. razina progesterona kod trudnice naglo pada. Odjednom mu padaju na pamet još neke stvari koje će biti potrebne. a plodova voda iscurila niz njezine noge. Nicole je dobila termin poroda. Dugoočekivani dan konačno je stigao. Preplavljuju je valovi energije. koju je on uglavnom nabavio još prije puno mjeseci.ROĐENJE MAMINOGA MOZGA Kako se približava termin poroda. Beba je okrenuta glavom nadolje i spremna. Nicolin je vodenjak pukao. Sada počinje odbrojavanje do rođenja. a valovi oksitocina preplavljuju njezin mozak i tijelo. Charlie također postaje zaokupljen. Brizendine: ENSKI MOZAK . premda se osjeća poput nasukana kita i u stanju se samo gegati.poput uređivanja dječje sobe i nabavljanja sve potrebne opreme. no rečeno joj je da on može biti i dva tjedna prije i dva tjedna poslije njega. koliko materijalnim stvarima . To je zato što svaka beba postaje spremna za rođenje svojim vlastitim ritmom. ne toliko samim procesom rađanja. koji se rijetko podudara s njihovim planovima. To će biti prvi od mnogo puta kada će Nicole i Charlie biti taoci urođenoga razvojnog ritma svojega djeteta. Potaknuta signalima koje odašilje potpuno razvijeni fetus kada je spreman za rođenje. izazivajući kontrakcije maternice. Nicolin će mozak postati isključivo zaokupljen bebom i razmišljanjima o tome kako će izdržati sav bol i muke kako bi iz sebe istisnula zdravo dijete. Krugovi u tatinu mozgu ubrzano se povezuju u očekivanju velikoga događaja. Krugovi u njezinu maminom mozgu sada se nalaze u stanju najveće pripravnosti. 146 L. Navala oksitocina aktivira mamin mozak odmah pri porodu.

i ona će biti u stanju prepoznati miris svoje bebe među svima ostalima s točnošću od oko 90 posto. ispljunutoga mlijeka i drugih tjelesnih tekućina njezina novorođenčeta koji su je preplavili u prvih nekoliko dana. kože. a već u sljedećem imate dojam kao da vam se maternica diže u grlo i ne možete vjerovati da je vaša zdjelica u stanju izvesti ekvivalent istiskivanja lubenice kroz nosnicu. divni mirisi glavice.Kako bebina glavica prolazi kroz porođajni kanal. U najviše pet minuta. Dodir bebine kože.muke su završene i vaš su život i mozak zauvijek promijenjeni. valovi oksitocina u samo nekoliko minuta restrukturiraju mozak ovce. izazvana oksitocinom i dopaminom. u mozak ovce utisnut će se miris njezina janjeta. vida i njuha. kao i izuzetno izoštrena osjetila sluha. U jednom trenutku ležite ondje osjećajući se kao bespomoćni. dodira. odmah nakon poroda. čineći ga naročito osjetljivim na miris njezina mladunca. Posljedica toga može biti euforija pri porodu. Kada janje prolazi majčinim porođajnim kanalom. neurokemiji i ponašanju njezina mozga. Uzmimo. Okot izaziva ubrzane neurološke promjene kod ovce uočljive u anatomiji. kemijski će se utisnuti u njezin mozak . To vrijedi i za plač te kretnje njezine bebe. neće ga prepoznati te će i njega odbijati. Nakon za većinu nas previše sati . U svijetu sisavaca takve promjene u mozgu pri porodu nisu ništa neobično. kakice. pogled na njezi- Mamin mozak 147 . aktivirajući nove receptore i stvarajući na tisuće novih veza medu neuronima. Što se tiče ljudske majke. odbijajući ostale. Nakon toga samo će njemu dopuštati sisanje. Ako ne upozna miris svojega mladunca u prvih pet minuta. primjerice. nasukani kit. mozak preplavljuje dodatna količina oksitocina. ovcu. nepoznata mirisa.

Zapravo se njihova financijska situacija nije nimalo promijenila i ona nikada prije nije imala takvih bojazni. gotovo preko noći. majčini moždani centri za vid. Ubrzo nakon rođenja kćerkice počela je dobivati „napadaje". zaštitničkog nagona. njezini jecaji i soptaji . Osjeća se sposobnom vlastitim tijelom zaustaviti jureći kamion kako bi zaštitila svoje dijete. kako ih je nazvala. Njezina snaga i odlučnost da se brine za to malo biće i zaštiti ga posve su obuzeli njezine moždane krugove. Javlja se majčinska agresivnost. Brizendine: ENSKI MOZAK .sve je to sada urezano u majčin mozak. dvije je godine bila sretno udana za samozaposlenoga trgovačkog putnika. Za nekoliko sati ili dana mogao bi je preplaviti neodoljiv zaštitnički osjećaj. zbog suprugove sposobnosti zarađivanja i nedovoljnih zdravstvenih beneficija. Nalik ljudskome globalnome sustavu za određivanje položaja. a time i njezin doživljaj stvarnosti. Kada me posjetila Ellie. Zbog svojega posve razvijenoga agresivnog. Njezin se mozak promijenio. U prvoj je godini braka doživjela spontani pobačaj. posebice o djetetovoj sigurnosti. Njezine potrebe i doživljaj stvarnosti radikalno su se promijenili. zaštitnički majčinski mozak bio je strogo usredotočen na sposobnost njezina supruga da skrbi za obitelj. tridesetdevetogodišnja majka po prvi put.ne sićušne prstiće. i njezin novi. poput stavljanja zaštitnih poklopaca na utičnice i ugradnje zasuna na vrata kuhinjskih ormarića te vode računa da svi dobro operu ruke prije diranja bebe. sluh i kretanje posve su usredotočeni na 148 L. To je možda najveća promjena u doživljaju stvarnosti u životu žene. U roku od šest mjeseci ponovo je zatrudnjela. majke počinju voditi brigu o svim aspektima svojega kućnog teritorija. No sada je bila strahovito bijesna na svojega supruga što njoj i njihovoj djevojčici ne pruža sigurniji dom.

prilagodljivije i hrabrije. Sve dok se nalazite u neprestanom fizičkom kontaktu s djetetom. Jason počeo ujutro osjećati mučninu tako da nije mogao doručkovati Mamin mozak 149 . TATIN MOZAK Budući očevi prolaze kroz hormonalne i moždane promjene koje se otprilike mogu usporediti s onima kod njihovih trudnih partnerica. Čak i ponovna procjena uloge njezina supruga kao hranitelja nije neuobičajena. imaju smanjenu aktivnost u centrima za strah u svojim mozgovima. Primjerice. Majke mogu imati bolje prostorno pamćenje od žena koje nisu rodile i mogu biti fleksibilnije. Do trećega se mjeseca njezino stanje postupno poboljšalo . ženke štakora koje su imale barem jedno leglo hrabrije su. a zajedničke su i ljudskim majkama. postižu bolje rezultate na testovima prolaženja kroz labirint jer bolje pamte i do pet su puta uspješnije u hvatanju plijena. Ta pojačana budnost može poprimiti sve moguće oblike. Istraživači su otkrili da te promjene traju doživotno. na njezino iznenađenje. Majčinski moždani krugovi mijenjaju se i na druge načine. vaš će mozak lučiti oksitocin i oblikovati krugove nužne za nastanak i održavanje mamina mozga.no tada je.nadziranje i praćenje djeteta. Sve su to vještine i sposobnosti koje će im biti potrebne kako bi nadzirale i štitile svoju djecu. To bi moglo objasniti neobično iskustvo moje pacijentice Joan. Ta se preobrazba događa čak i kod adoptivnih majki. No nakon tri tjedna trudnoće Joan je počela osjećati užasnu jutarnju mučninu. ovisno o opasnosti za koju majka smatra da prijeti sigurnosti i stabilnosti njezina „gnijezda". Ona i njezin suprug Jason bili su oduševljeni kada se test na trudnoću pokazao pozitivnim.

No ono od čega je Jason zapravo patio bio je Couvadeov sindrom. tiho plaču. očevi sporije reagiraju od majki. hormona za dojenje i lučenja mlijeka. kod muškaraca razina testosterona naglo snižava za trećinu. putem mirisa . smatraju znanstvenici. Kada bebe. a razina estrogena povisuje iznad uobičajene razine. pripremajući ga da postane nježan otac i oboružavajući ga . primjerice. I doista. Brizendine: ENSKI MOZAK . izazivajući povećanu osjetljivost i budnost. u prvim tjednima nakon poroda. U tri je tjedna izgubio dva i pol kilograma i zabrinuo se da ima kakvog nametnika. premda nastoje reagirati čim dijete zaplače.i jedva bi se uspio nekako izvući iz kreveta. a testosteron im naglije pada pri interakciji sa svojom bebom.potajice. Te hormonalne promjene pripremaju njihove mozgove za emocionalno vezanje s njihovim bespomoćnim malim potomkom. Zatim se. Istodobno se udvostručuje njihova razina stresnog hormona kortizola. Istraživači su otkrili da u tjednima prije poroda kod očeva dolazi do 20-postotnog povišenja razine prolaktina. no ne čuju ga tako dobro kao majke. 150 L. Testosteron i kod žena i kod muškaraca dokida majčinsko ponašanje. muškarci s nižim razinama testosterona bolje čuju dječji plač. Kod očeva koji pate od Couvadeova sindroma razine prolaktina više su no kod ostalih očeva. da te neurokemijske promjene kod partnera izazivaju feromoni koje luči trudnica.nekima od posebnih skrbničkih mehanizama mamina mozga. na koji se često žale budući očevi (čak 65 posto u čitavome svijetu) koji imaju iste simptome trudnoće kao i njihove partnerice. U tome razdoblju niže razine testosterona kod muškaraca također smanjuju i spolni nagon. Moguće je.

Znanstvenici s londonskoga Mamin m o z a k 151 . Nije to bio topao val raspekmežene majčinske ljubavi koji sam očekivala da ću odmah osjetiti za svoje dijete. „Zaljubljenost" je. osjetila sam budnost i zaštitničke osjećaje. Stoga ne iznenađuje što na snimcima mozga majčinska ljubav u velikoj mjeri nalikuje romantičnoj ljubavi. epiduralne anestezije i morfija . porast dopamina i oksitocina u mozgu dovodi do vezanja. uključujući anesteziju. Kad se rodio moj sin .osjećala sam se malo ošamućeno i nisam bila naročito znatiželjna da vidim tog momčića.. deaktivirajući kritičko mišljenje i negativne emocije te aktivirajući krugove za ugodu koji izazivaju osjećaj ushićenosti i povezanosti. pak. no njima će se za to pružiti i više prilika . uistinu. Sada znam zašto sam osjećala takvu strast prema svojemu djetetu i zašto je moj suprug katkad bio ljubomoran. preuranjene trudove i porod. Snimci su pokazali da su kao reakcija na obje fotografije zasvijetlila ista ona područja u mozgu koja aktivira oksitocin. carski rez ili.. koje nemaju baš idealna iskustva s poroda.nakon trideset šest sati trudova.srećom po žene poput mene. beznadno zaljubila u svojega sina. većini žena potrebno je više od pet minuta da uspostave vezu sa svojim novorodenčetom. Kod obiju vrsta ljubavi. izraz koji mnoge majke rabe kako bi opisale ono što osjećaju za svoju bebu. svim svojim majčinskim ustrojem i osjećajima. Tek nakon što sam došla k sebi od omamljenosti. Ubrzo sam se neodoljivo. Istraživači su novopečene majke priključili na opremu za promatranje mozga i pokazali im fotografiju njihova djeteta.Z A P O S J E D A N J E K R U G O V A ZA U G O D U Za razliku od ovaca. djelomice i zbog toga što su anestezija i morfij prigušili djelovanje oksitocina. a zatim fotografiju njihova partnera.

Estrogen i oksitocin povisuju razinu dopamina u maminu mozgu. koje je svakodnevno bivalo poticano ugodom. U jednome istraživanju majkama štakora dana je mogućnost da pritisnu polugu i dobiju malo kokaina ili da pritisnu polugu pa izađe mladunac koji će ih sisati. kemikalije za ugodu i nagrađivanje. Što mislite da su radije odabrale? Doza oksitocina u mozgu svaki bi put dobila prednost 152 L. a vezanost postaje sve čvršća što je fizički kontakt s djetetom duži." Dobro je što se u većini slučajeva prekidač za majčinsku ugodu uvijek iznova uključuje. Biti beznadno zaljubljena u moje dijete uskoro je za mene postalo trajno stanje duha. (Novopečene majke u prvoj godini nakon poroda prosječno izgube sedamsto sati sna.primjerice.isključuju gledajući voljenu osobu.Sveučilišnog koledža otkrili su da se dijelovi mozga koji su obično zaduženi za donošenje negativnih. prednji cingularni korteks . Toj sve snažnijoj povezanosti pridonosi i dojenje. a s dvoje život završava. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Nježna zaštitnička reakcija u krugovima za oksitocin rezultat je osjećaja ugode izazvanog navalom dopamina. Kod većine žena koje doje svoju djecu ono izaziva još jedan dodatni povoljan učinak: redovitu stimulaciju nekih dijelova mamina mozga koji pružaju najviše ugode. To ne znači da sam bila pošteđena svih onih briga i muka vezanih uz skrb o novorođenčetu .poput toga da se čitav dan nemate vremena istuširati ili da prethodne noći niste oka sklopili.) Kao što je to prokomentirala Janet. „Sada znaš zašto kažu da ti se s jednim djetetom život promijeni. kritičkih prosudbi o drugima . jedna od mojih najboljih prijateljica koja je također bila upravo rodila. To je isti onaj krug za nagrađivanje koji se u ženskome mozgu aktivira intimnom komunikacijom i orgazmom.

Vaš se krvni tlak snižava. doista uživate. Ono mora biti tako ugodno kako bi osiguralo opstanak naše vrste. U početku vas sve to navlačenje vaših bolnih. njezine su se oči ispunile suzama kada mi je ka- Mamin mozak 153 .osim ako vam nedostaje toliko sna da ste dan jedino u stanju izgurati u snenom stanju. Stoga možete zamisliti kakvu ugodu pruža dojenje. osjećate se smireno i opušteno te uživate u valovima ljubavi prema svojemu djetetu koje izaziva oksitocin.pred dozom kokaina. Počinjete se veseliti dojenju . No nakon nekoliko tjedana . „Vođenje ljubavi". Mlijeko počne navirati. u majčinu mozgu izazove navalu oksitocina. pa čak ga i ljutiti. dopamina i prolaktina. Štoviše. to postaje u potpunosti ugodno iskustvo. „više se ne nalazi na mojemu popisu deset stvari koje moram napraviti. Kada dijete primi majčinu dojku svojim sićušnim ručicama i stane sisati njezinu bradavicu. I to ne samo zbog prestanka boli. Lisa me posjetila godinu dana nakon rođenja svojega drugog djeteta.pod uvjetom da od muke niste izveli harakiri . Radije bih nadoknadila san ili napravila gomilu kućnih poslova koje nikako ne uspijevam dovršiti.dojenjem ćete moći smiriti svoje uplakano dojenče i opustiti se. Nakon tri-četiri mjeseca." Kada sam upitala Lisu kako stoje druge stvari u njezinu životu. No u jednom ćete trenutku u prvih nekoliko mjeseci možda shvatiti da je dojenje postalo jednostavno i da u njemu doista. No mojemu mužu počinje ići na živce. što meni seks nije prioritet. Majčinska ljubav i dojenje često suzbijaju želju novopečene majke za njezinim partnerom. opisala mi je predivan osjećaj koji je obuzme pri bliskome tjelesnom kontaktu sa svojom malom djecom ili kada ih drži na prsima. ravnodušno mi je kazala. izranjenih bradavica može nagnati na pomisao da nećete uspjeti izdržati još jedan dan mučenja zvanog dojenje.

Postajala je sve rastresenija i čak je „zaboravila" otići po svojega sedmogodišnjeg sina u školu. „no trenutačno su mi mnoge druge stvari važnije od zadovoljavanja njegovih spolnih potreba. stara trideset dvije godine." Lisino iskustvo nije neuobičajeno i temelji se na genetski usađenim reakcijama njezina majčinskoga mozga. Kathy. Mnogi pozitivni osjećaji koje joj inače pruža spolni odnos. javljaju zahvaljujući zadovoljavanju temeljnih fizičkih potreba njezina malog djeteta.opijen oksitocinom i dopaminom zahvaljujući kojima se osjeća duboko voljenom. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Još je uvijek dojila svoju osmomjesečnu kćerkicu i primijetila je da iz dana u dan postaje sve „smušenija". uvjeravala me Lisa. dojenje može potencirati i produžiti to stanje opijenosti i blage rastresenosti. Lisin je mozak . „Volim svojega muža". a jedna od loših strana dojenja može biti nedostatak mentalnoga fokusa. Ponekad bih željela da me jednostavno ostavi na miru.poput mozgova svih žena koje doje dijete i s njime ostvaruju kontakt „koža na kožu" . Premda je stanje smetenosti prilično učestalo nakon poroda. posjetila me preplašena stanjem svojega pamćenja. snažno povezanom te tjelesno i emocionalno zadovoljenom. Svoje je jednogodišnje dijete još uvijek dojila dva-tri puta dnevno i rekla mi je kako nikada nije mogla zamisliti tako potpun. Kazala mi je: „Ono što me stvarno zabrinjava jest to 154 L. DOJENJE I SMETENI MOZAK No svako zadovoljstvo ima svoju cijenu. Nije čudno što nema potrebe za spolnim kontaktom.zala koliko voli i koliko je „zaljubljena" u svoje mališane. nekoliko puta dnevno. sada se. nesebičan osjećaj vezanosti uz drugo biće.

A u tim učincima jednako uživaju i bebe. Razgovarajući.što dođem u sobu po nešto i ne mogu se sjetiti po što sam došla ne jednom. Mamin mozak 155 . Ne zaboravite ni da se. Zapravo. No nakon nekoliko mjeseci. Neposredne su koristi za dijete hrana i ugoda. Hormoni koji se luče dojenjem i kontaktom „koža na kožu" potiču majčin mozak na stvaranje novih veza. Što dulje i češće dijete siše. pored nedovoljno sna." Kathy je bila osobito zabrinuta jer je njezina majka imala Alzheimerovu bolest i mislila je da bi to mogli biti rani simptomi te bolesti. deset dana nakon poroda bila zaprepaštena otkrivši da se nije u stanju prisjetiti ni najosnovnijih riječi i fraza kako bi mogla voditi inteligentan razgovor. kao što je to otkrila Kathy. Jedna je moja poznanica. Za većinu bi žena malko smušenosti mogla biti mala cijena koju valja platiti za povoljne učinke dojenja. čim je prestala dojiti. Oksitocin širi krvne žile u majčinim grudima. ženski mozak vraća na normalnu veličinu tek šest mjeseci nakon poroda. Kathy se prisjetila da je bila zaboravljiva i nakon rođenja prvoga djeteta te da je to stanje rastresenosti prošlo ubrzo nakon što je prestala dojiti sina. Uskoro bi majka mogla osjetiti trnce u dojkama i curenje mlijeka pri pogledu na svoje dijete. dodirne ili samo prođe pokraj njega. grijući dijete koje putem mlijeka dobiva i sastojke koji u njemu izazivaju ugodu. razina smetenosti može biti zabrinjavajuća. kada ga začuje. već čak dvadeset puta dnevno. U prvih šest mjeseci dijelovi mozga odgovorni za usredotočenost i pribranost zaokupljeni su zaštitom i nadziranjem novorođenčeta. to se u maminu mozgu luči više prolaktina i oksitocina. Dotad. bila je bistra kao i uvijek. istaknuta znanstvenica. dijete je ključni partner u neurološkome procesu dojenja.

majke znaju zapasti u stanje uznemirenosti i tjeskobe. Sjećam se snažne želje da odem kući svojoj bebi koju bih osjetila oko tri sata većinu dana. Mnoge majke otkriju da te simptome mogu ublažiti izdajajući mlijeko na poslu što je dulje moguće. osjećaju strah.ne samo zahvaljujući obroku koji je dobilo. Mnoge majke osjećaju simptome „apstinencijske krize" kada su fizički odvojene od svojih beba. Budući da se odbijanje od sise često događa istodobno s povratkom na stresno radno mjesto. tjeskobu pa čak i napade panike. osobito od dojenčeta. mlijeko rasteže njegov želudac i u njegovu mozgu potiče lučenje oksitocina. To umiruje dijete . može uzrujati majku. možda zbog opadanja razina oksitocina u mozgu koje smanjuju stres. Zatim mogu polako smanjivati učestalost dojenja i nastaviti dojiti uvečer i vikendom kako bi održale stvaranje 156 L. Mamin je mozak ipak fino ugođen instrument.Dok dijete siše. Majke osjećaju simptome apstinencijske krize i kada svoje bebe odbijaju od sise. no mislila sam da je razlog tome samo stres zbog toga što radim puno radno vrijeme u bolnici i pored toga još pokušavam voditi kućanstvo. Možete li zamisliti kako se moraju osjećati majke koje doje nakon što osam ili više sati provedu na poslu? Kod kuće. svakih nekoliko sati njihove mozgove preplavi navala oksitocina. već također i zahvaljujući djelovanju tih opuštajućih valova hormona. a odvajanje. Sjećam se povratka na posao kada je moj sin imao pet mjeseci. već i neurokemijsko stanje. Na poslu više ne dobivaju uobičajenu količinu oksitocina jer se on u krvotoku i mozgu zadržava samo jedan do tri sata. Većinu sam dana bila slomljena. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . zahvaljujući dojenju. a ja sam pakirala svoju pumpicu za izdajanje kako bih je ponijela sa sobom. Danas je poznato da to nije samo psihološko.

brižnog majčinskog iskustva također je poznato. bilo ono dobro ili loše. izrazila je bojazan da bi i ona mogla biti takva majka. Ima li razloga za zabrinutost? Možda.prevelikog broja djece. iz bilo kojeg razloga . financijskoga pritiska ili karijere koja im ne ostavlja dovoljno vremena za bavljenjem djetetom . Dvije generacije zaposlenih majki koje nemaju vremena za svoju djecu. U svojoj praksi često slušam pritužbe na majke. to kod djece može imati negativne posljedice na njihove moždane krugove za povjerenje i sigurnost. JEDAN DOBAR MAMIN MOZAK ZASLUŽUJE DRUGI Naličje toplog. ostavljajući Veronicu i po tjedan dana s dadiljom. Pored toga. Njezina bi majka odlazila na poslovna putovanja. s obzirom na svoj zahtjevan posao art-direktorice u jednome časopisu. Istraživači su otkrili da ako majke. Kazala bi da ima previše posla i rekla Veronici da se ode igrati u drugu sobu. žene od svojih majki „nasljeđuju" majčinsko ponašanje. a zatim ga prenose na svoje kćeri Mamin mozak 157 .mlijeka. Odmah se prisjetim svoje tridesetdvogodišnje pacijentice Veronice koja je tada baš bila nedavno zatrudnjela.nisu dovoljno brižne. a kad god bi Veronica bila potištena. Kroz njezinu mi je priču postalo jasno da je njezin silan bijes spram majke izravno povezan s nedovoljnom brižnošću njezine prezaposlene majke dok je Veronica bila dijete. a veza je između njih i djeteta slaba. Sada kada je Veronica bila trudna sa svojim prvim djetetom. To im omogućava da i dalje uživaju u ugodnim učincima oksitocina i dopamina kako bi ostale povezane sa svojom bebom. činilo bi se da se njezina majka emocionalno zatvara umjesto da joj pruži toplu podršku.

no istraživači kod ljudi već pronalaze sličnu povezanost između stupnja vezanosti majka-kći i kvalitete brižnosti te čvrstine vezanosti između majke i djeteta kod sljedećeg naraštaja. Mozgovi mladunaca štakora mijenjaju se u skladu s time koliko im je brižnosti pruženo.da ne spominjemo kvantitetu . nova istraživanja pokazuju da se sposobnost za brižnost doista prenosi. Takvo nedovoljno brižno majčinsko ponašanje može se prenijeti kroz tri naraštaja osim ako prije puberteta ne dođe do kakve povoljne promjene u okolini. Mamin se mozak oblikuje arhitekturom. Premda se ponašanje samo po sebi ne može prenijeti genima.što znači „fizički iznad gena" . A to se ponašanje. neće ponašati kao njezina genetska majka. Te promjene izravno utječu na sposobnost ženki štakora da se brinu za sljedeću generaciju mladunaca. već i na unuke. To otkriće ima goleme implikacije čak i ako samo dio njega vrijedi za ljude: koliko ste dobra majka svojoj kćeri odredit će koliko će ona biti dobra majka vašoj unučadi. onime što znanstvenici sada nazivaju negenomskim ili „epigenetskim" . Znanstvenici također nagađaju da visoke razine stresa koje izaziva balansiranje između zahtjeva na radnome mjestu i vođenja kućanstva mogu smanjiti kvalitetu . može odraziti ne samo na djecu. 158 L Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Kanadski psiholog Michael Meaney otkrio je da se ženka štakora koju je okotila brižna majka. već kao majka koja ju je othranila.i unuke. naravno. Kod mladih su ženki uočene najveće promjene u moždanim krugovima.tipom naslijeđa.brižnosti koju su majke u stanju pružiti svojoj djeci. koje koriste estrogen i oksitocin. poput amigdale. a ne oponašanjem. no othranila nedovoljno brižna majka. Za mnoge bi od nas pomisao da smo posve iste kao svoje majke mogla biti veoma zabrinjavajuća.

Često slušam živopisne priče o bakama . zdravijima i sposobnijima za nošenje sa stresom. premda je njezina baka po majci bila jednako emocionalno suzdržana kao i njezina majka. kao odrasle će osobe biti podložnije stresu. koja ulijeva povjerenje . hiperaktivna. neurotična i bojažljiva. To bi mogao biti razlog zašto se Veronica uvijek osjećala podložnija stresu na poslu i kada bi imala problema u vezi te zašto je razmišljanje o majčinstvu kod nje izazivalo takvu paniku.o tome kako su bile pune ljubavi i podrške prema mojim pacijenticama koje su imale iscrpljene. Istraživači su otkrili da se kod takvih odraslih osoba u krvotok luči više stresnog hormona kortizola nego kod njihovih vršnjaka čije su majke bile veoma brižne u njihovu djetinjstvu. Istraživanja djelovanja na mozak veoma brižnih ljudskih majki nasuprot nedovoljno brižnih ljudskih majki rijetka su. Te će ih kvalitete pratiti tijekom čitavoga njihova života i života njihove vlastite djece. Naprotiv.bebe može učiniti inteligentnijima. a njihovi su mozgovi bili budniji i strašljiviji. Oni čije majke nisu bile dovoljno brižne iskazuju povećanu tjeskobu. djeca kojima su majke pružile manje brižnosti. na snimcima učinjenim pomoću pozitronske emisijske tomografije (PET) pokazuju hiperaktivne reakcije mozga na stres. Zahvaljujući baki po ocu.Znanstvenici su također pokazali da velika brižnost . no jedno je istraživanje pokazalo da odrasle osobe studentske dobi čije majke nisu bile dovoljno brižne u njihovu djetinjstvu. nepažljiva. Veronica se osjećala posebnom. Baka bi pekla palačinke s bo- Mamin mozak 159 . prezaposlene ili deprimirane majke. Veronica je zaplakala kada mi je kazala kako je njezina baka po ocu znala prekinuti pripreme za večeru na koju je pozvala goste da bi s njom crtala ili se igrala lutkama.od strane bilo koje odrasle osobe pune ljubavi.

već primjer brižnosti i pružanja podrške svoje bake. omogućavajući djevojčici da jednoga dana svojemu vlastitom djetetu pruži više brižnosti.može poništiti negativan učinak nedovoljne brižnosti majke izložene prevelikom stresu. bilo je jasno da među njima postoji veza puna ljubavi te da nije svojoj kćeri prenijela negativan primjer svoje majke. To je dovoljno kako bi se prekinuo ciklus nedovoljne majčinske brižnosti. mučile su je slične brige.rovnicama i toplim sirupom te pomogla Veronici napraviti krevet i pospremiti svoju sobu. Puno godina poslije. Veronicina baka po ocu vjerojatno je dovela do generacijske promjene. POREMEĆAJ POZORNOSTI I PROBLEMI S POSLOM Kada me posjetila Nicole. makar joj je bilo teško zamisliti da bi svoju kćer ostavila nekoj stranoj osobi. kada je Veronica navratila kako bi mi pokazala svoju novorođenu kćerkicu. ipak je to učinila. Postala je toliko vezana za svoje dijete da je proživljavala psihički slom zbog povratka na posao. majka koja je na Berkeleyju diplomirala poslovno upravljanje. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . visoku plaću i mnoštvo prilika za napredovanje. 160 L. Morala se vratiti na posao i. Kada bi Veronica morala poći na kakvu zabavu i trebala novu odjeću. Imala je odličan posao s velikim povlasticama. a ona i njezin suprug imali su toliko troškova da su im bile potrebne dvije plaće. takva vrsta posebne brižnosti od strane bilo koje osobe koja zamjenjuje majku . baka bi je povela u kupovinu i često joj dopuštala da sama odabere haljinu koja joj se sviđa znajući da joj majka to ne bi dopustila. premda nerado. Ako je dovoljno učestala.

pojačanom tjeskobom i smanjenim mentalnim sposobnostima za obavljanje posla i odgoj djece. a ona stići na jutarnji sastanak . Čekao ju je i beskrajan niz sinovih poludnevnih boravaka u školi kad će morati moliti nezaposlene majke ostale djece iz njegova razreda da joj se pobrinu za sina dok ona ne uspije izaći s posla.te je zime zbog njega često bila na bolovanju i strpljenje njezina šefa bilo je pri kraju." Rekla mi je da njezin sin katkad ima strahovite. Mnoge majke majmunice uspješno usklađuju skrb o mladuncu sa svojim osnovnim „poslom". a suprug na putu. Primjerice. primati u divljini vrlo su rijetko majke s punim radnim vremenom. je li zaposlena majka osuđena na neuspjeh? Pa. jedno bi rješenje za te moderne probleme moglo doći od naših predaka primata. kada bi sin bio bolestan. beskrajne izljeve bijesa u trgovini. uključujući ljude. I da se. odgovornosti te pritisaka zbog odgoja djece i svoje vlastite potrebe za financijskim i emocionalnim resursima. možda jest. a ona ima na raspolaganju samo dva sata da smisli što će napraviti s njim i raspakira namirnice prije odlaska na posao. veoma praktični što se tiče svojega ulaganja u majčinstvo. Nicole me ponovo posjetila točno nakon što je njezin sin napunio tri godine. no nije si mogla priuštiti napuštanje posla. Kazala mi je: „Moj život jednostavno više ne funkcionira. Nije bila sigurna mogu li to ona i njezin sin više izdržati.Većina se majki u određenoj mjeri osjeća razapeto između zadovoljstava. Takva situacija i djecu i majke svakodnevno dovodi u duboku krizu. Zapravo. Stoga. a možda nije. U pravilu. znala u ponoć moliti da mu vrućica popusti do jutra kako bi mogao ići u vrtić. Znamo da ženski mozak na ovaj konflikt reagira pojačanim stresom. primati su. Mamin mozak 161 . a to su pribavljanje hrane te aktivnosti vezane uz hranjenje i odmaranje.

skrbljenja i nošenja djece. S djetetova gledišta. one bi nosile svoje dojenče sa sobom ili ga ostavile na brizi svojoj majci ili starijim sestrama. skrb je skrb. No istraživanja kultura u kojima žene odlaze u lov ukazuju na iznimke koje potvrđuju pravilo. hrane ih i skrbe za njih. Zapravo. bez obzira koji je skrbnik pun ljubavi i tko pruža podršku. Kada bi žene morale poći u lov. Mnogi sisavci posjeduju sposobnost da se vežu za tuđe potomke. Skrb o djetetu ne mora nužno biti dužnost samo jedne osobe niti ograničena samo na biološku majku kao u urbanim sredinama. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . pa čak i one iz drugih čopora ili vrsta. u vremenima obilja. Žene naroda Agta aktivno sudjeluju u lovu upravo stoga što im na raspolaganju stoje druge žene koje preuzimaju brigu o djetetu. Nicole se uspjela izboriti za fleksibilnije radno vrijeme kako bi njezin sin pola dana mogao pohađati vrtić sa svojim prijateljem koji je stanovao do njih i dvije su majke jedna drugu zamjenjivale. Za lovne se pohode naročito smatralo da narušavaju ženine sposobnosti dojenja. druge će majke spremno prigrliti i skrbiti za posvojene mladunče. Jedno zanimljivo istraživanje o lovu među ženama naroda Agta Negrito s otoka Luzon (Filipini) skreće pozornost na ulogu ženskih srodničkih mreža.Također rado uskaču kada se treba pobrinuti za tuđe potomstvo .to se naziva zamjenskim roditeljstvom (alloparenting). 162 L. Ženski se lov uglavnom držao biološki nepraktičnim jer se lov smatra nespojivim s dužnostima brige o djetetu.

u domu ili izvan njega. To istraživanje potkrjepljuje razborito mišljenje da će se majke najviše potruditi u predvidljivome okolišu. Majke u najboljem okolišu. Pritom nije važna količina raspoloživih resursa. Primatologinja Sarah Hrdy smatra da su se ljudi razvili zajednički odgajajući potomke u uvjetima u kojima su se majke uvijek oslanjale na majčinsku pomoć drugih. bile su najbrižnije prema svojim mladuncima. kako bi osigurali predvidljivost i Mamin mozak 163 . a u trećemu je u neke dane bilo obilje. već su prema njima bile grube i agresivne. a u druge malo hrane. a bebe pokazuju znakove depresije. U jednome su istraživanju majke rezus majmuna stavljene zajedno s mladuncima u tri različita okoliša: u jednome je svakoga dana bilo obilje hrane. već koliko su redovito oni dostupni. Mališani se drže svojih majki i mnogo su manje zainteresirani za istraživanje i igru s drugima . No ne samo da su majke mladunaca iz nepredvidljivoga okoliša bile najmanje brižne. s obiljem hrane. Majke i mladunci majmuna iz nepredvidljivoga okoliša imali su povišene razine stresnih hormona i niže razine oksitocina od njihovih srodnika iz drugih okoliša. Stoga sve ono što čine majka i ostali koji joj pomažu.IDEALAN OKOLIŠ ZA MAMIN MOZAK Okolišni čimbenik koji je ključan za dobru majčinsku skrb kod životinja jest predvidljivost. u drugome je svakoga dana bilo malo hrane. a i one u okolišu s malim. no ujednačenim količinama hrane bile su gotovo jednako brižne. Koliko su majke u tim okolišima brižne prema svojim mladuncima svakoga je sata snimano videokamerom. U nepredvidljivome ljudskom okolišu majke postaju bojažljive i plahe.a te će se značajke zadržati i tijekom adolescencije i odrasle dobi.

pored svojega muža.dostupnost resursa . djetetove će potrebe za majku postati biološkim imperativom koji će njezinu mozgu biti možda važniji od njezinih vlastitih potreba. 164 L. a vašemu djetetu nekoliko „zamjenskih majki" bit će ključ vašega uspjeha kao majke. Nisam znala koliko ću pomoći drugih osoba. Promjene koje se događaju u maminu mozgu najdublje su i najtrajnije u životu žene jer sve dok dijete živi pod njezinim krovom. Niti jedan drugi životni izazov ne može toliko stimulirati rast vaših moždanih krugova. ŽIVJETI ZA DVOJE Sjećam se svoje zaprepaštenosti kada sam otkrila da moj neovisan i samodostatan način života više ne funkcionira nakon rođenja djeteta. Uvijek sam mislila da ću se uspjeti organizirati i najveći dio brige o djetetu obaviti sama. trebati. Više nisam uspijevala tako dobro isplanirati svoj život. Jako sam se prevarila. siguran okoliš za mamin mozak. Ako možemo osigurati pouzdan.može u konačnici osigurati dobrobit njezine djece. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .financijskih. Za rad i skrb o djetetu neophodno će trebati stvoriti predvidljiv okoliš ispunjen ljubavlju i podrškom. emocionalnih i društvenih . Svaka nova majka mora razumjeti biološke promjene koje će se dogoditi u njezinu mozgu i unaprijed planirati svoju trudnoću i dinamiku skrbi o djetetu. Znati da će vam biti potrebna dodatna podrška. Budući da je majčin mozak zapravo proširio definiciju sebe kako bi uključio i svoje dijete. Majčin emocionalni i mentalni razvoj u velikoj mjeri ovisi o situaciji u kojoj skrbi o djetetu. moći ćemo zaustaviti efekt domina majki pod stresom i nesigurne djece izložene stresu.

Ženski će mozak tu izvanrednu sposobnost aktivirati u svim njezinim odnosima. interpretiranja tonova glasa i primjećivanja emotivnih nijansa predstavljaju značajke koje je evolucija odabrala još u kameno doba. Te značajke ženskome mozgu omogućuju uočavanje neverbalnih znakova kod djece koja još ne znaju govoriti i predviđanje njihovih potreba. Što oboje više znaju o razlikama u emocionalnom doživljaju stvarnosti muškoga i ženskog mozga. u svakom će od njih dvoje obitavati drugačija emocionalna stvarnost. Sustav za praćenje nastavlja svoj rad još dugo nakon što odraslo dijete napusti gnijezdo. Možda je to razlog zašto toliko majki osjeća veliku tugu i paniku kada izgube svakodnevni kontakt s osobom za koju im njihov mozak kazuje da je produžetak njih samih. to je više izgleda da će se to partnerstvo preobraziti u vezu i obitelj koja pruža zadovoljstvo i podršku. Mamin mozak 165 . Razvojni psiholozi vjeruju da izuzetne sposobnosti ženskoga mozga za povezivanje putem čitanja lica. A to je upravo ono što je maminom mozgu potrebno kako bi bio u najboljoj mogućoj formi.njezin GPS sustav moždanih krugova bit će predan praćenju toga ljubljenog djeteta. Ako je udana ili ima partnera s muškim mozgom.

stoga je bila počašćena što mu je žena. Kada bi joj uz blistav osmijeh izložio svoje najskrivenije misli. Zatim se. Zar ne vidi koliko je nesretna? Nick je za Saru oduvijek bio poseban . Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Kako je to mogao učiniti njoj i njihovoj kćerkici? Namrštena je hodala po kući. Ja pak nisam znala kako bih mogla napisati ovu knjigu bez toga poglavlja. Nije mogla shvatiti zašto je njezin muž ne pokušava utješiti. činilo joj se da ona budi 166 L. Nekoliko je dana šutke razmatrala tu pomisao. više nije mogla oteti instinktivnome osjećaju da je prevarena. kada je njezin mozak ponovo razmotrio njezin bijes zbog mogućnosti da je muž vara. Prestala se smijati. Objašnjenje za naše drugačije mentalne sklopove leži u biologiji naših mozgova.tako nadaren i inteligentan .ŠESTO POGLAVLJE EMOCIJE: MOZAK KOJI OSJEĆA IMA LI IMALO istine u kulturalnom stereotipu da su žene emociona- lno osjetljivije od muškaraca? I da će muškarac prepoznati emociju samo ako ga opali po glavi? Muž mi je kazao da nam nije potrebno posebno poglavlje o emocijama. Prvo nije bila sigurna u svoje sumnje. Moja pacijentica Sarah bila je uvjerena da se njezin suprug Nick viđa s drugom ženom.

Ovako bi to moglo izgledati u Sarinu mozgu i tijelu dok obrađuje svoj razgovor s Nickom: dok ga pita viđa li neku drugu. bila je to druga priča. No kada je bila riječ o emocionalnoj interakciji. Te se informacije šalju kroz njezine moždane krugove kako bi pretražile njezine arhive sjećanja radi pronalaženja podudarnosti. Je li mu lice napeto ili opušteno? Steže li usta ili ništa ne odaje? Njezine oči i mišići lica automatski će oponašati svaki njegov izraz lica.zato što je on iskreno voli i što mu je stalo do nje. njezin vizualni sustav počinje na Nickovu licu pažljivo tražiti znakove emocionalne reakcije na njezino pitanje. Njezino držanje i napetost mišića usklađeni su s njegovima. Je li se prevarila glede toga . Premda je većina istraživanja na tu temu vođena na primatima. Sarin će mozak početi stimulirati svoje vlastite krugove kao da su muževi tjelesni osjeti i emocije njezini vlastiti.ili mu više nije privlačna? Kako može biti tako ravnodušan spram njezina emocionalnog stanja? Zamislite na trenutak da posjedujemo MR uređaj. Živjela je za te trenutke u kojima bi joj on obraćao svu svoju pozornost. Njezino tijelo i mozak primaju njegove emocionalne signale. znanstvenici nagađaju da bi u mozgu žene moglo biti više zrcalnih neurona nego u mozgu muškarca. Danima je hladna prema njemu. kada je Sarah briznula u plač. Na taj način ona može prepoznati i predvidjeti što on osjeća . Brzina i dubina njezina disanja počinju se podudarati s njegovima.često i prije no što je Emocije: mozak koji osjeća 167 . Do njega je bilo prilično teško doprijeti. Prisjetila se svih onih trenutaka kada bi joj ukazivao toliku pozornost i kako se zbog toga uvijek divno osjećala . Stoga je jedne večeri. Taj se proces naziva „zrcaljenjem" i sve ga osobe ne mogu izvesti jednako dobro. Sarah nije mogla shvatiti zašto je tako iznenađen.ono najbolje u njemu. Nick bio zapanjen.

otkrio mi je da provodi mnogo vremena s jednom kolegicom. još je jednom pomislio kako se oženio vješticom. Ako se ton i značenje ne podudaraju. no ona je samo radila ono 168 L. Njegove oči malo je previše krišom pogledavaju da bi ona povjerovala njegovim riječima. ton njegova glasa i izraz u njegovim očima ne podudaraju se. U njegovu glasu uočava neznatnu nedosljednost . no budući da je nije tehnički prevario. Jednako disanje. Njezin korteks. u svakoj stanici svojega tijela. Njezin mozak pronalazi emocionalno podudaranje: tjeskobu. Kada je shvatio da je Sarah točno pročitala što on osjeća i misli. jednako držanje .inače bi znao da će briznuti u plač. strah i kontroliranu paniku. Ona sada koristi čitavu emocionalnu mrežu u svojemu mozgu kao i krugove za kognitivno i emocionalno potiskivanje kako bi se suzdržala od plakanja.ona postaje ljudskim detektorom za emocije. Sarah je imala pravo. Nickovo se lice čini smeteno. B r i z e n d i n : ŽENSKI MOZAK .on sam toga svjestan. Nick je mislio kako ona nema razloga sumnjati u njega. pokušat će dati smisao tome nepodudaranju. Suze se kotrljaju niz njene obraze. No brana popušta. Sarah je to znala. njegova se vilica steže napinjanjem njezina vrata. njezin će se mozak snažno aktivirati.njegovo je uvjeravanje u svoju nevinost i vjernost malko pretjerano. Kada me Nick posjetio u sklopu bračnoga savjetovanja. Značenje njegovih riječi. područje za analitičko mišljenje. Osjeća njegovu napetost u svojoj utrobi. Veza nije bila konzumirana. no on je prešao granicu flerta i počeo se emocionalno vezivati. On nije pratio Sarine emocionalne nijanse . Ona zna da on laže. doslovno. njezin mozak brižljivo pretražuje ne bi li ustanovio je li ono što on govori u skladu s tonom njegova glasa. Kako on počinje govoriti.

Za to su odgovorni različiti doživljaji stvarnosti muškoga i ženskog mozga. Instinktivni osjećaji nisu tek nevezana emocionalna stanja. Naprotiv.za što je ženski mozak stručnjak: čitala lica. Sarin mozak predstavlja vrhunski emocionalni stroj . Neki od tih pojačanih instinktivnih osjećaja mogli bi biti povezani s brojem stanica u ženskome mozgu zaduženih za praćenje tjelesnih osjeta. muževe neuhvatljive misli o njegovoj karijeri. Nick. Manevrirajući poput lovačkoga zrakoplova. interpretirala tonove glasa i procjenjivala emocionalne nijanse. ti se osjećaji pojačavaju. nije sposoban za čitanje izraza lica i emocionalnih nijansi . Možda je to razlog zašto se evolucija pobrinula da žene četverostruko lakše brižnu u plač od muškaraca . instinktivno. Nakon puberteta. muškarci shvaćaju.opremljen za otkrivanje. Ona se žali na nedostatak emocionalne osjetljivosti . tvrde znanstvenici. BIOLOGIJA INSTINKTIVNIH OSJEĆAJA Žene znaju mnogo toga o svojim bližnjima . sreću prijatelja što je postigao neki cilj ili suprugovu nevjeru. Parovi poput Nicka i Sare neprestano mi dolaze na savjetovanje. da nešto nije u redu. Porast estrogena E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 169 .pokazujući time jasan znak tuge i patnje koje muškarci ne mogu ignorirati.osobito znakova očaja i patnje.a on se žali na činjenicu da ona očito ne shvaća da je on voli. neverbalnih znakova najskrovitijih tuđih osjećaja. kao i većina muškaraca. već stvarni tjelesni osjeti koji prenose poruku u neka područja mozga. Tek kada ugledaju suze.s obzirom da je njezina tako fino ugođena .one na instinktivnoj razini osjećaju probleme svojega djeteta tinejdžera. iz trenutka u trenutak.

zapravo. koji je kod žena veći i lakše se aktivira. Ona je takvo ponašanje svojega supruga odvjetnika vidjela već mnogo puta i upitala ga: „O čemu razmišljaš? Koga si sada potukao na sudu?" Evan je odgovorio: „Ne razmišljam ni o čemu. u njezinu se želucu stvara čvor . Biti sposoban pogoditi što druga osoba misli ili osjeća. Prednji cingularni korteks. Jednog je jutra pri doručku moja pacijentica Joan dignula pogled i vidjela da se njezin suprug Evan smiješi. no gledao je iznad njih. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . A ženski je mozak općenito sposoban za brzu procjenu tuđih misli. Neki znanstvenici nagađaju da ta povećana tjelesna osjetljivost kod žena pridonosi također i sposobnosti mozga za praćenje i osjećanje bolnih emocija.njezino tijelo šalje poruku natrag u insulu i prednji cingularni korteks. Stoga je povezanost između instinktivnih osjećaja i intuitivnih predosjećaja kod žena biološki utemeljena. kontroliranje i integriranje negativnih emocija. Snimke mozga pokazuju da su područja koja prate instinktivne osjećaje veća i osjetljivija u ženskome mozgu. Kada žena počne primati emocionalne podatke putem leptirića u trbuhu ili grča u utrobi . a njegove su se oči brzo kretale amo-tamo. vjerovanja i namjera na temelju najneznatnijih nagovještaja. ključno je područje za predosjećanje. prosuđivanje. kako one bivaju registrirane u tijelu.kao što se dogodilo Sari kada je konačno upitala Nicka viđa li neku drugu ženu ." No zapravo je nesvjesno 170 L. premda nije gledao u nju. Njezino se bilo naglo ubrzava. Insula je područje u starome dijelu mozga u kojemu se obraduju instinktivni osjećaji.a mozak to interpretira kao intenzivnu emociju. Držao je u ruci novine.znači da djevojke više osjećaju instinktivne osjete i tjelesne bolove od dječaka. predstavlja čitanje misli.

Evanova je prijateljica samo jednom pogledala Jane. rade sasvim prirodno i za što je otkriveno da je ključno za uspješnu psihoterapiju. Spomenula mu je to. ona je osjetila da je na pomolu velika promjena u njegovoj karijeri. no on nije bio svjestan njezine nelagode.uvježbavao debatu sa suparničkim odvjetnikom koju će vjerojatno održati kasnije toga dana . U tom je trenutku Evanova prijateljica uspostavila emocionalnu usklađenost s Jane . Jane bi promatrala Evanove oči i izraze lica.nešto što žene. kada joj se činilo da pokazuje oklijevanje . stoga su te misli bile registrirane samo kao instinktivni osjećaji. A kasnije. Janeina su zapažanja bila podsvjesna. i točno zaključila što se događa u njegovu mozgu. no Evan je kazao kako ne razmišlja ni o čemu takvome. Ona mu je kazala da odviše navaljuje. To je kod njega često izazivalo nervozu.neznatna stanka prije no što je progovorio. Jane je to znala prije njega. Čini se kako muškarci ne posjeduju jednaku urođenu sposobnost iščitavanja emocionalnih nijansa s lica i iz tona glasa. Ta je razlika bila itekako uočljiva u nekoliko prvih tjedana nakon što su se Jane i Evan upoznali.kada je rekao da ide u ured. Jedno istraživanje uspješnosti psihoterapeuta kod njihovih pacije- Emocije: mozak koji osjeća 171 . Janeina su zapažanja bila tako podrobna da se Evanu činilo kako ona čita njegove misli. zapazila njezinu usplahirenost i upozorila Evana da malo uspori. čini se. Nakon nekoliko dana objavio je da napušta svoju tvrtku i postaje sudac. On je nije poslušao i to je imalo gotovo katastrofalne posljedice. napetost oko njegovih usta te tih i jednoličan ton glasa .imao je odličan argument i već se unaprijed radovao što će svojim suparnikom obrisati pod sudnice.

koje djevojkama omogućava ne samo zapažanje. Sada je to već svima poznato. Roxyni su zrcalni neuroni preburno reagirali. Svi su terapeuti koji su pokazali takvu reakciju slučajno bili žene. Do takvoga bi zrcaljenja došlo kada bi se terapeuti uživjeli u svijet svojih klijenata uspostavivši s njima dobar odnos. no ona je1 iskazivala ekstreman oblik onoga što ženski mozak radi prirodno 172 L. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK .a žene su osobito uspješne u takvoj vrsti emocionalnoga zrcaljenja. brzine disanja. moja je pacijentica Roxy teško disala svaki put kada bi vidjela kako se ozlijedila neka njoj draga osoba . već također i oponašanje ili zrcaljenje tuđih kretnji rukama. To je tajna intuicije. istraživanja sa snimanjem mozga pokazala su da sam čin promatranja ili zamišljanja druge osobe u nekom osobitom emocionalnom stanju može automatski aktivirati slične obrasce u mozgu promatrača .kao da je mogla osjetiti njezin bol. Primjerice. Nema u tome ničega mističnoga. držanja tijela. bit ženske sposobnosti čitanja misli.nata Kalifornijskoga državnog sveučilišta u Sacramentu pokazalo je da terapeuti koji postižu najbolje rezultate uspostavljaju najveću emocionalnu usklađenost sa svojim pacijentima u značajnim trenucima tijekom terapije. Doista. pogleda i izraza lica kao sredstva za intuitivno naslućivanje onoga što te osobe osjećaju. Djevojke su godinama ispred dječaka po svojim sposobnostima za prosudbu toga na koji način izbjeći povrjeđivanje tuđih osjećaja ili kako bi se lik u nekoj pripovijesti mogao osjećati. Ta bi sposobnost mogla biti rezultat ispaljivanja zrcalnih neurona. Ponekad ženu mogu preplaviti tuđi osjećaji. Takvom vrstom aproksimacije Jane je shvatila kako se Evan osjeća jer je to mogla osjetiti svojim tjelesnim osjetima.čak i ako bi to bilo nešto tako neznatno poput udarca u nožni prst .

Evan je morao promijeniti svoje navike gledanja filmova ako je želio uključiti l'inocije: m o z a k k o j i o s j e ć a 173 . Zatim su na ruke njihovih ljubavnih partnera priključili žice za isti pokus. a ne samo u nečijoj tuđoj koži. ta sposobnost ženama omogućuje predviđanje fizičkih potreba male djece koja još ne znaju govoriti. Ispitanice nisu mogle vidjeti lica ili tijela svojih partnera. U jednome istraživanju posljedica gledanja strašnih filmova. a još više u odrasloj dobi . Istraživanja su pokazala da se žene. a ponekad snažne. inače odvažna i hrabra osoba. kazala mi je kako satima ne bi mogla zaspati nakon gledanja napeta akcijskog filma. Jane. ponekad slabe. zasvijetlila bi kada bi saznale da su njihovi partneri primili jak elektrošok. lakše preplaše i reagiraju s više straha. Istraživači nisu uspjeli izazvati slične moždane reakcije kod muškaraca. sudeći prema mjerenjima električne provodljivosti kože. Pored toga. žene su češće patile od nesanice nego muškarci. no čak i onda. Ženama je signalizirano je li elektrošok dan u ruku njihovih ljubavnika slab ili jak.od djetinjstva. Takva emocionalna osjetljivost ima svojih dobrih i loših strana.osjeća bol druge osobe. Žene su osjećale bol svojih partnera. Slično kao da ste u nečijem tuđem mozgu. ista ona područja za bol u njihovim mozgovima koja su se aktivirala kada bi same primile šok. Na Institutu za neurologiju londonskoga Sveučilišnog koledža istraživači su stavili žene u MR uređaj i davali im na ruku kratke elektrošokove. Velik je broj evolucijskih psihologa nagađao da je ta sposobnost osjećanja tuđe boli i brzog iščitavanja emocionalnih nijansa ženama kamenoga doba služila kako bi ih upozorila na moguće opasno ili agresivno ponašanje kako bi one na taj način izbjegle posljedice po sebe i zaštitile svoju djecu. još od djetinjstva.

izgledala je preplašeno poput jelena zaslijepljenog svjetlima automobila. Evan objavio da se želi vjenčati i osnovati obitelj te da je siguran da je upravo ona prava za njega. dok su jeli pizzu.i krajnju nelagodu. Do drugog je tjedna želio da zajedno žive i planiraju budućnost.Jane. Stoga je. Žena će. Jane je odmah problijedjela i otrčala u zahod. zbog svoje izvanredne sposobnosti čitanja lica. Tipična reakcija muškoga mozga na emociju jest izbjegavanje pod svaku cijenu. Svi mornari na palubu!" Jane je dugo trebalo da Evana uvjeri da previše navaljuje. Kako bi izazvala emocionalnu pozornost muškoga mozga. no suze muškarcu gotovo uvijek predstavljaju potpuno iznenađenje . Nije se obazirao na upozorenje svoje prijateljice i sada je bio u velikoj nevolji. Na trećem joj je sastanku kazao da misli kako je ona prava. to moralo biti usred dana. uočiti stisnute usne. a više racionalnog razmišljanja. Kada je Jane toga tjedna došla na seansu. Provala suza često može zaokupiti pozornost muškoga mozga. Brizendine: ŽENSKI M O Z A K . Evan je shvatio da je previše navaljivao. kada bi predložio da gledaju Kuma. Objasnila mi je da se opekla u prethodnoj vezi i bila je veoma oprezna kada je tek počela izlaziti s njim. stezanje oko očiju i drhtanje kuto- 174 L. Evan nije obraćao pozornost na signale koje mu je ona slala o tome da se uistinu boji vezanja. žena mora izvesti ekvivalent vikanju: „Diži periskop! Emocija na vidiku. KAKO DOPRIJETI DO MUŠKOGA MOZGA U muškome mozgu većina emocija izaziva manje instinktivnih osjećaja. Tek kada je na njoj zapazio očite znakove uzrujanosti. Zatim joj je trećega tjedna.

Većina muškaraca jednostavno odbija uložiti napor u odgonetavanje emocija i postaje nestrpljiva jer im je za to potrebno suviše vremena. Nakon nekoliko godina Evan je E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 175 . Kada je Jane prvi put plakala pred inače nježnim Evanom." To je naizgled odbacujuće ponašanje postalo jabukom razdora u njihovoj vezi. Polako su počeli raditi na kompromisu kako bi Jane mogla dobiti potrebnu utjehu. Ti muškarci postanu nesposobni gledati u lice. kada je vidi da pati. Uzrujavanje je gubljenje vremena." Istraživači zaključuju da ovaj tipični scenarij znači da muški mozak mora proći duži proces kako bi interpretirao emocionalno značenje. a kamoli s njega čitati. bila je zapanjena što je od njega dobila brzinski zagrljaj i malo tapšanja po leđima popraćenog riječima. stoga je njegova reakcija obično: „Zašto plačeš? Molim te nemoj ni iz čega raditi problem. Posjetili su me zajedno radi hitne seanse u paru. Evan je Jane želio objasniti da mu je gotovo nemoguće podnijeti kada je vidi kako plače jer se. Jednom bi je rukom zagrlio. ..U redu. Evan bi sjeo na kauč s kutijom papirnatih rupčića u krilu. a drugom držao časopis ili knjigu kako bi odvratio misli od svoje vlastite nelagode. dosta je bilo. Kada bi Jane bila potištena. a takav im trenutak može biti krajnje teško podnijeti. Simon Baron-Cohen sa Sveučilišta u Cambridgeu vjeruje da se upravo to događa kod muškaraca s ekstremnim oblikom muškoga mozga koji je karakterističan za Aspergerov poremećaj. Količina emocionalnih ulaznih podataka s tuđega lica u njihovim se mozgovima registrira kao nepodnošljiv bol. Muški mozak registrira bespomoćnost pred bolom. osjeća nemoćnim što joj ne može pomoći. Moguće je da ženske suze kod muškaraca izazivaju moždani bol.va usana kao uvod u plakanje. Muškarac neće zapaziti tu rastuću napetost. a Evan ublažiti bol koji bi osjećao.

a moje bi prijateljice navratile i donijele mi kakav mali dar za koji su znale da će me razveseliti. pa bi prekinuli vezu ili otišli. Brizendine: ŽENSKI M O Z A K . jeste li spavali ili jeli. Razlog bi prije mogao biti u drevnim strukturama mozga. samo žene tvrde da se osjećaju jednako ugodno u blizini nekoga tko je tužan. stare manje od dvadeset četiri sata. Pitat će vas kada se to dogodilo. što je rečeno. Jedno je istraživanje pokazalo da novorođene djevojčice. KADA ON NE REAGIRA ONAKO KAKO BI ONA ŽELJELA Sposobnost „pružanja podrške" u emocionalno teškim trenucima ženama je genetski usađena i to je razlog zašto su one često zbunjene nesposobnošću svojih muževa da se suoče s tugom i očajem. Činile su sve što su mogle kako mi ne bi bilo dosadno. Sjetite se samo svojih prijateljica koje će ostati uz vas kada ste povrijeđeni ili tužni.i ljudska lica . Sjećam se kada sam prije nekoliko godina slomila gležanj. muški bi mi prijatelji na brzinu izjavili: „Nadam se da se osjećaš bolje". To ne znači da su namjerno neosjetljivi.od dječaka. Djevojčice stare samo godinu dana osjetljivije su na patnju drugih osoba. više reagiraju na plač drugih beba . Muškarci zapažaju te suptilne znakove tuge kod žena u 40 posto slučajeva. Znale su kako pomoći. Naprotiv. Muškar- 17 L. I dok se i muškarci i žene osjećaju ugodno u fizičkoj blizini sretne osobe. dok žene te znakove mogu zapaziti u 90 posto slučajeva. te: „Želiš li da dođem k tebi?" Za njih su detalji važni.bio u stanju prepoznati kada se Jane treba dobro isplakati i uskoro ju je bio u stanju samo zagrliti i tješiti je dok se ne bi smirila. posebice onih koje se doimaju tužnima ili povrijeđenima.

odlučila biti izravna. to je dobro znati". briznula je u plač. Spuštaj periskop. rekla mu je jednoga popodneva. a Evan nije mogao shvatiti zašto je Jane bila tako uzrujana zato što joj on nije odmah odgovorio. zajedničke kupovine kuće. Evan je odgovorio: „U redu. Slična prividna neosjetljivost može izaći na vidjelo i pri drugim emocionalnim razmjenama.spominjanja djece. Posve frustrirana i ponižena. Oni sami rješavaju svoje patnje i misle kako i žene žele činiti to isto. E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 17 . a zatim otišao gledati košarkaško doigravanje. „Spremna sam za brak". Namjeravao sam kupiti prsten i planirao lijepu romantičnu večeru. grada u koji bi se mogli odseliti . ali vidim da mi ti to ne dopuštaš. Odlučila mu je to dati do znanja. Nakon dva mjeseca njezinih diskretnih nagovještaja . No dobro. Sjećate se one male djevojčice koja se neće smiriti sve dok ne izmami neki izraz lica kod pantomimičara? Ako ne postigne očekivanu reakciju. ustrajat će sve dok naposljetku ne zaključi da je nešto skrivila ili da se toj osobi ne sviđa ili da je ona više ne voli. u panici. „Kako ti je to palo na pamet? Ovo je prvi put da mi daješ do znanja da si spremna. Hoćeš li se udati za mene?" Jane nije mogla shvatiti kako Evan nije zapazio njezine znakove da je spremna. Jane i Evan počeli su zajedno živjeti i nakon nekoliko mjeseci bez Evanovih pritisaka. „Što?" viknuo je Evan.Evan nije napravio ništa. podmornica zaranja na dubinu od dvadeset hvati kako bi to sama riješila. Jane je shvatila da i ona s njim želi provesti ostatak života.ci su navikli izbjegavati kontakt s drugima kada sami prolaze kroz emocionalno teške trenutke. pitajući ga namjerava li je napustiti. Je li se predomislio? Zar je više ne voli? Tri ga je sata slijedila po kući dodijavajući mu. Jane je počela hvatati panika. Na našoj sljedećoj seansi Jane mi je kazala da je.

Zamislite na trenutak kartu koja pokazuje područja za emocije u mozgovima oba spola. Istraživači sa Sveučilišta u Michiganu ustvrdili su da žene koriste obje strane mozga kako bi reagirale ne emocionalna iskustva. dok su se kod muškaraca aktivirala samo dva. Istraživanja također pokazuju da se žene obično sjećaju emocionalnih događaja . on neće znati o čemu ona govori. Žene će također znati što je on rekao. Ona će to shvatiti kao znak da je on prestaje voljeti. U muškome su mozgu putovi koji povezuju ta područja nalik seoskim cestama. dok muškarci koriste samu jednu. Također su otkrili i da su veze između centara za emocije kod žena aktivnije i proširenije. No Evan je samo pokušavao dobiti na vremenu kako bi sve učinio kako dolikuje. Kod žena se aktiviralo devet različitih područja u mozgu. Brizendine: ŽENSKI M O Z A K . U jednom su drugom istraživanju. Kada mu ona to spomene. moramo razmotriti kako se emocije pohranjuju kao sjećanje u ženskome mozgu. Njezina će biti poput cjelovečernjega filma. Kako bismo shvatili njihovu različitost. biti nalik filmskoj najavi. Njegova će verzija najvjerojatnije. na Sveučilištu Stanford. što 17 L.življe i dulje ih pamte od muškaraca. praznika i velikih svađa . Kada je Evan nije odmah zaprosio i nije reagirao na njezin izravan pristup. zaključila je da je on više ne voli. i to ne njegovom krivnjom.poput prvih sastanaka.Nešto slično događalo se Jane. u ženskome su mozgu oni nalik autocestama. EMOCIONALNO PAMĆENJE Bilo bi zanimljivo pratiti Evana i Jane tijekom godina i vidjeti na koji način pamte te rane dane. dobrovoljci promatrali emocionalne prizore dok su im snimani mozgovi.

srce. ona aktivira ostale tjelesne sustave . to će više pojedinosti hipokampus označiti za pohranu u sjećanje o tome iskustvu. Djelomičan razlog zašto ona bolje pamti emocionalne pojedinosti jest taj što se ženska amigdala puno lakše aktivira pri emocionalnim nijansama. poput romantične večere.prefrontalni korteks . Amigdala također uzbunjuje korteks.sada može odlučiti kako će reagirati. je li na njihovu godišnjicu vani bilo hladno ili je kišilo. ili izvršna služba . Što je snažnija reakcija amigdale na stresnu situaciju.su oboje jeli. Prva relejna postaja za emociju koju tijelu šalje amigdala jest hipotalamus. moždanu obavještajnu službu. lice. bademasta struktura smještena duboko u mozgu. analizira je i utvrđuje koliko joj treba posvetiti pozornosti. Ako osjeti dovoljan emocionalni intenzitet. bolje pamte Emocije: mozak koji osjeća 17 .probavni. Prije no što se to dogodi. Kod oba je spola čuvar emocionalnih vrata amigdala. ubrzavaju otkucaje srca i disanje te potiču reakciju „bori se ili bježi" nakon primanja izvješća od tijela. budući da imaju relativno veći hipokampus. kožu. Amigdala je nešto poput moždanoga sustava za uzbunjivanje i koordiniranje. Znanstvenici vjeruju da žene. oči. dok bi muškarci mogli zaboraviti sve osim toga je li ona izgledala seksi. korteks signalizira amigdali da uzbuni svjesni mozak kako bi obratio pozornost. sva se obrada podataka u mozgu odvija iza kulisa. ili nekoga ugodnog događaja. To je trenutak kada nas preplavi svjestan emocionalni osjećaj.kako bi bili pripravni za nadolazeće emocionalne podražaje. odgovoran je za koordinaciju pokretanja sustava koji povisuju krvni tlak. poput nezgode ili opasnosti. Moždani centar za odlučivanje. uši i nadbubrežne žlijezde . Poput šefa glavnoga stožera. mišiće. koja procjenjuje emocionalnu situaciju.

Prijetnja odlaskom ili fizička prijetnja začas će pobuditi njegovu pozornost. kakav je miris vladao u restoranu . to bi se sjećanje utisnulo u njegove moždane krugove baš kao i u njezine. osjetilnih snimaka. Da je ona aktivirala njegovu amigdalu prijetnjom vezi ili fizičkom opasnošću. Jane mi je kazala da je. Brizendine: ŽENSKI M O Z A K .pojedinosti i ugodnih i neugodnih emocionalnih iskustava . muškarac će biti sposoban iščitati tu emociju jednako brzo kao i žena. Njegov će odgovor na agresivnu prijetnju biti jednako brz kao i njezin i izazvat će gotovo trenutačnu mišićnu reakciju. tko je bio prisutan. no kako vrijeme prolazi. Ne stoga što Evan ne voli Jane. Prije su se svemu tome neprestano smijali. već stoga što njegovi moždani krugovi nisu sposobni zadržati takve informacije. Postoje dvije iznimke pri kojima muškarci registriraju emocije. trodimenzionalnih.u obliku detaljnih. pa se one ne utiskuju u njegovo dugoročno pamćenje. Nije pohranio u svoje sjećanje niti jednu od tih njima dragih pojedinosti. I nakon trinaest godina Jane se prisjeća svake minute onoga dana kada su se ona i Evan odlučili vjenčati.kada su se dogodila. 1 L. tijekom jedne svađe Evanu kazala da više ne može podnositi njegovu tvrdoglavost i da će ga ostaviti. kakvo je bilo vrijeme. no sada je on blijedo gleda kada ona prepričava pojedinosti. premda to nije ozbiljno mislila. a time i detaljna sjećanja. Evan je bio toliko traumatiziran da ju je zamolio da mu više nikada ne prijeti odlaskom ako to ne misli ozbiljno. Evan počinje zaboravljati kako se sve to dogodilo. Bila je to svađa koju nije nikada zaboravio. no ne sjeća se kako ju je naposljetku zaprosio. Ako osoba s kojom se on nalazi u interakciji otvoreno pokazuje bijes i prijeti. On se prisjeća da je njoj pozlilo kada je prvi put spomenuo brak.

uključujući i mlađe muškarce.PROBLEMI ŽENSKOGA MOZGA S BIJESOM Još jedna velika razlika između muškoga i ženskog mozga jest u tome na koji način obrađuju bijes. straha i agresivnosti . To bi moglo biti popraćeno naglom promjenom razine nekih neurokemikalija u mozgu. Starenjem se kod muškaraca prirodno smanjuje razina testosterona. ženski mozak veoma zazire od sukoba. Amigdala je moždani centar za strah. Odrasla sam slušajući majku da se kakvoća i dugovječnost braka mogu mjeriti brojem tragova ugriza na ženinu jeziku. osobito nakon porasta razine testosterona u pubertetu. izražavanje bijesa i agresivnosti nesumnjivo je učestalije kod muškaraca.prefrontalni korteks . prefrontalni korteks stječe veću kontrolu i oni se ne razbješnjuju tako lako.relativno veći kod žena. bijes i agresivnost i obično je veća kod muškaraca nego kod žena. Muška amigdala posjeduje velik broj testosteronskih receptora koji potiču i pojačavaju njezinu reakciju na bijes. Kada se žena „ugrize za jezik" kako bi izbjegla iskazivanje bijesa. lako planu. Zato muškarci s visokim razinama testosterona. dopamina E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 1 . Velik broj žena koje počnu uzimati testosteron također opaža da odjednom brže planu. Čak i da žena želi odmah iskazati svoj bijes. amigdala postaje manje osjetljiva. poput serotonina. Stoga je muškarce lakše razbjesniti. Premda muškarci i žene tvrde da osjećaju jednaku količinu bijesa. Mnogo udjela u tome imaju i moždani krugovi. plašeći se da se druga osoba ne naljuti i ne dođe do prekida odnosa. nije riječ samo o socijalizaciji. Žene imaju mnogo manju izravnu vezu s bijesom. njezini će moždani krugovi često pokušati zaustaviti tu reakciju kako bi najprije o tome razmislili iz straha od moguće osvete. dok je centar za kontrolu bijesa. Osim toga.

Sjećam se jednom kada se jedan kolega ružno ponio prema meni.i norepinefrina . niz krugova koji zaustavljaju tu emociju i pretresaju je. jednako kao što krava ima dodatni želudac koji ponovo prežvakava hranu prije no što je probavi. Ta osobito velika područja u ženskome mozgu jesu prefrontalni korteks i prednji cingularni korteks. dok se dječaci obično nastavljaju grubo igrati . žene ta područja aktiviraju češće od muškaraca iz straha od gubitka ili boli. imala je manje izgleda da izazove žestoku reakciju nagloga muškarca. Djevojke i žene možda neće uvijek osjetiti snažan početni nalet bijesa izravno iz amigdale koji osjećaju muškarci. nadmećući se i prepirući o tome tko će biti glavni ili tko će dobiti željenu igračku. Kao što smo vidjeli ranije. Oprezno obuzdavanje bijesa moglo je ženu i njezino potomstvo spasiti od muškarčeve osvete . Oni su neka vrsta dodatnoga želuca za prežvakavanje bijesa u ženskome mozgu.ako bi se suzdržala.kada se u vezi pojave bijes ili konfliktni osjećaji. U divljini je prekid veze sa zaštitničkim muškim hraniteljem mogao značiti propast. a ja sam 1 L.što dovodi do nepodnošljive aktivacije u mozgu gotovo jednakoga intenziteta kao pri kakvome napadaju . Istraživanja su pokazala da kada u igri dođe do sukoba ili prepirke. Možda je kao odgovor na tu krajnju nelagodu ženski mozak razvio jedan dodatni korak u obradi i izbjegavanju sukoba i bijesa. Ako žena izgubi živce otkrivši da je muž vara ili da joj je dijete u opasnosti. Brizendine: ŽENSKI M O Z A K . iz nje će smjesta provaliti bijes i ona će biti spremna za okršaj. Inače će izbjeći iskazivanje bijesa i sukobljavanje jednako kao što će muškarac izbjeći emociju. djevojčice obično odlučuju prekinuti igru kako bi izbjegle svađu.satima se pokušavajući izboriti za položaj.

kao kod muškaraca. Moždani krugovi i tijela muškaraca mogli bi se lako vratiti fizičkome izražavanje bijesa isfrustrirani što se nisu u stanju mjeriti sa ženskom rječitošću. Umjesto da u mozgu izazove brzodjelujuću reakciju. stoga bi mogli biti hendikepirani pri bijesnim raspravama sa ženama. jednom kada se njezini brži verbalni krugovi pokrenu. Kada susretnem neki par koji nema dobru komunikaciju. premda žena sporije djeluje potaknuta bijesom. često je problem u tome što muškarca njegovi moždani krugovi učestalo i brzo tjeraju na bijesnu. Žene najprije razgovaraju s drugima kada su bijesne na neku treću osobu. No znanstvenici nagađaju da. to kod nje može izazvati bujicu bijesnih riječi s kojom se muškarac ne može mjeriti. no ona predosjeća da će. agresivnu reakciju. to zna biti od pomoći. neće moći riješiti problem. a žena se preplaši i zašuti.došla kući i to ispričala mužu. ako pobjegne. bijes kod djevojčica i žena prolazi kroz krugove za instinktivne osjećaje i predosjećanje boli zbog sukoba te verbalne krugove u mozgu. Prosječni muškarci izgovore manje riječi i manje su verbalno fluentni od žena. On je odmah pobjesnio na tu osobu i nije mogao shvatiti zašto i ja nisam bijesna. Drevni moždani sklop govori joj da je to opasno. Morala sam još malo razmisliti o nemilome događaju prije nego reagiram. Kada svojim pacijentima pomognem da shvate kako se emocionalni krugovi za bijes i sigurnost u muškim i ženskim mozgovima razlikuju. izgubiti svojega hranitelja i vjerojatno se morati sama prehraniti. Ako se par ne uspije odmaknuti od ovoga konflikta iz kamenog doba. E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 1 .

ojačane našim vlastitim životnim iskustvima. Sarah je bila uvjerena da je Nick flertovao pred njom toga vikenda kada su imali goste na večeri. Svi su njezini moždani krugovi bili u stanju potpune pripravnosti. mozak uči o tome što je opasno kada se aktiviraju putovi za strah. Posvađala se Nickom s zbog žene s kojom je on flertovao na poslu. svijet se bližio kraju. Ženama je teže potisnuti strah koji osjećaju kao odgovor na pre- 14 L. odlazeći kao i obično srijedom uvečer na košarku. po čitave dane plakala i postajala sve očajnijom. a Nick nije? Muškarci i žene imaju različite emocionalne krugove za sigurnost i strah. Brizendine: ŽENSKI M O Z A K . Nick se veoma trudio. Kad god bi on prekinuo raspravu i napustio sobu. a o tome što je sigurno kada se pokrenu krugovi za ugodu-nagrađivanje. rastanak s njegovom obitelji i odlazak iz toga grada. a snimke pokazuju da se mozgovi djevojaka i žena više aktiviraju kada predosjećaju strah ili bol. no svađe su Sarin mozak ostavljale u stanju akutne neurokemijske tjeskobe. činilo se kako se u Sarinu mozgu neprestano vrti jedan te isti film: razvod. Osjećaj sigurnosti ugrađen je u moždane strukture.TJESKOBA I DEPRESIJA Sarah mi je jednom došla drhteći u ordinaciju. podjela imovine i dodjela skrbništva nad djetetom. Zašto se Sarah osjećala nesigurno i preplašeno. Nick se činio posve smirenim. bila je pripravna za sljedeću svađu i postajala je uvjerena da se njezin brak raspada. Bilo joj je teško usredotočiti se. Prema istraživanju sa Sveučilišta Columbia. Nije se doimao kao da mu je neugodno kod kuće u njezinoj blizini. no činilo se kako Nick za to uopće ne mari. pa ipak je ona patila od nesanice. To nije bilo točno. Prema Sarinom doživljaju stvarnosti.

dosjećaj opasnosti ili bola nego muškarcima. kao i tinejdžerica. osobito u njihovim reproduktivnim godinama. to njezinu mozgu zapravo omogućuje da se usredotoči na neposrednu opasnost i brzo reagira kako bi zaštitio njezinu djecu. geni. Gen CREB-1. koji se razlikuje kod nekih žena kojima je dijagnosticirana depresija. Zato je samo Sarah gubila živce. I premda se to ne čini adaptivnom osobinom. Smatra se da mnoštvo genskih varijacija i moždanih krugova na koje djeluju estrogen i serotonin povisuju rizik od depresije kod žena. s naglim porastom progesterona i estrogena. stres. Ovaj zabrinjavajući fenomen javlja se u svim kulturama. Tjeskoba je četiri puta češća u žena. potičući mozak da svu svoju svjesnu pozornost usmjeri na neposrednu opasnost. Zbog svojega izuzetno osjetljivoga okidača za stres. kod žene će se tjeskoba pojaviti puno brže no kod muškarca. čini ih gotovo dvaput podložnijima depresiji i tjeskobi od muškaraca. Istraživačima je poznato da E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 15 . kod žena aktiviraju podložnost depresiji. Tjeskoba je stanje koje se pojavljuje kada stres ili strah aktiviraju amigdalu. od Europe. sve više neuroznanstvenika nalazi da važnu ulogu igraju osjetljivost na strah. Premda su psiholozi isticali kulturalna i socijalna objašnjenja za taj „depresijski jaz među spolovima". posjeduje maleni prekidač kojim se aktivira estrogenom. ta velika osjetljivost odraslih žena. Sjeverne Amerike i Azije do Bliskoga istoka. Nažalost. Djelovanje estrogena također bi moglo objasniti zašto trostruko više žena nego muškaraca pati od „zimske potištenosti" ili sezonskoga afektivnog poremećaja. progesteron i specifična biologija mozga. estrogen. Znanstvenici nagađaju da bi to mogao biti jedan od nekoliko mehanizama koji u pubertetu.

Evan i Jane uspjeli su 186 L. Drugi hormonalni događaji . uključujući i one koje su . doživljaj stvarnosti. stoga su često opušteniji u iskazivanju potpunijeg spektra emocija.uzrok velikome broju zanimljivih nesporazuma. Znanstvenici nagađaju da ta genska varijacija možda doprinosi većoj učestalosti depresije kod žena jer je aktiviraju opasnost i veliki stres.također mogu narušiti emocionalnu ravnotežu u ženskome mozgu i u teškim životnim razdobljima žene će možda trebati kemijsko ili hormonalno rebalansiranje.temeljene na moždanim krugovima i funkcioniranju mozga .naročito muškarci .kod ženskih članova njezine obitelji bilo je pojave depresije. predmenstrualni sindrom.trudnoća. To bi mogao biti slučaj kod Sare . Čini se kako još jedan gen. reakcije i sjećanja od muškaraca i te su razlike .estrogen djeluje na cirkadijski ritam tijela. također potiče depresiju kod žena koje naslijede određenu njegovu verziju. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . SHVAĆANJE RAZLIKA Kako muškarci i žene ulaze u srednju i stariju dob. Iz slučajeva mnogih žena koje posjećuju moju kliniku znam da je veliki stres izazvan prekidom veze često ono što kod genetski podložnih žena izazove kliničku depresiju. No ne može se zaobići činjenica da žene imaju drugačiju emocionalnu percepciju. serotoninski prijenosnik. ciklus spavanja i buđenja koji stimuliraju danje svjetlo i tama. tzv. Svake godine znanstvenici lociraju varijacije gena povezane s depresijom u nekim obiteljima. postporođajna depresija. izazivajući „zimsku potištenost" kod genetski podložnih žena. 5-HTT. perimenopauza . stječu više životnog iskustva i postaju sigurniji u sebe.dugo potiskivali.

shvatiti međusobne doživljaje stvarnosti. on bi potisnuo svoje nagone i držao je za riječ. no to neće dugo potrajati. on bi se pokušavao prisjetiti je li na neki način bio neosjetljiv. Emocije: mozak koji osjeća 187 . ona bi shvatila da je previše zanemarila njegove spolne potrebe. Kada bi ona bila umorna i ne bi željela voditi ljubav. U ženskome doživljaju stvarnosti dogodit će se još jedna velika promjena. Kada bi on postao razdražljiv i posesivan. Kada bi ona iznenada briznula u plač. Konačno su počeli shvaćati jedno drugo.

tako objasnila tijekom terapijske seanse. Ono što ju je zapanjilo više od ičega bilo je to što joj se činilo kao da se nedavno podigla magla i da sada vidi na način na koji to prije nije mogla. I to samo kako bi je ispitivao o vođenju kućanstva. Rješavala bi njihove probleme. Bila je umorna od slušanja njegovih tirada i sita njegovih prohtjeva. Porivi koje je osjećala duboko u srcu za spašavanjem i brigom za druge gotovo su posve iščeznu- 188 L. privlačna žena smeđe kose." Postalo joj je jasno da je njezin suprug Robert sebičan i samoživ. a on ju je posjetio svega dvaput. „Gotovo je. Že- lim razvod. sjajnih plavih očiju i žustra hoda. Smatrala je da je od svojih ranih dvadesetih godina većinu svoga života provela brinući o emocionalno zahtjevnim i egocentričnim ljudima. Barem mi je to Sylvia. No kap koja je doista prelila čašu bila je kada je na tjedan dana završila u bolnici zbog zastoja crijeva. U dobi od pedeset četiri godine još je uvijek bila veoma privlačna i osjećala se punom energije. a zauzvrat bi isisali sve emocije iz nje.SEDMO POGLAVLJE ZRELI ŽENSKI MOZAK SYLVIA SE PROBUDILA jednoga dana i donijela odluku. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . spašavala ih od alkoholizma ili zlostavljanja.

Njezin mozak sada predstavlja pouzdaniji i postojaniji stroj. Žena u menopauzi manje se brine o ugađanju drugima i sada želi ugoditi sebi. osobito sada kada 150 000 Amerikanki svakoga mjeseca ulazi u tu fazu života. Dvadeset osam godina automobilom je razvozila njihovu djecu. Vidjeli bismo da su moždani krugovi između amigdale (procesora za emocije) i prefrontalnog kortek- Zreli ženski mozak 189 . skrbila o njima i voljela ih. Sylvijina priča postala je i predobro poznat ritual prijelaza: žena u menopauzi odbacuje sve. vidjeli bismo posve drugačiji krajolik od onoga prije nekoliko godina. te počinje iz početka. katkad je navodeći da vidi beznadnost koje nema ili čuje uvredu koja nije bila upućena. Sada je odjednom počela samu sebe pitati zašto. i svakoga. Tu se promjenu smatralo fazom u psihološkome razvoju. večera pojedena i da sve u kući bude kako treba. Bila je spremna malo riskirati i krenuti u smjeru svojih snova. no moguće je da do nje dovodi i nova biološka stvarnost u ženskome mozgu koji prolazi kroz svoju posljednju veliku hormonalnu promjenu u životu. Da smo u Sylvijin mozak uveli svoj MR skener. To je proces koji. „Želim više od ovoga u životu!" Godinama je kuhala i čistila i podizala troje djece kao majka i kućanica. Robert joj je to onemogućio uskrativši joj pomoć u kućanskim poslovima. a šokirao je i mnoge muževe. čini se. Ne vidimo hiperosjetljive krugove u amigdali koji bi neposredno prije mjesečnice iznenada promijenili njezin doživljaj stvarnosti. zbunjuje ženu u perimenopauzi. „Što u mojemu životu ne valja?" upitala se. brinula se da zadaće budu napisane.li. Postojano prolaženje impulsa kroz njezine moždane krugove zamijenili su porast i opadanje estrogena i progesterona uzrokovani mjesečnim ciklusom. Premda je čeznula za time da radi.

spušta se i razina oksitocina. Žena je manje zainteresirana za emocionalne nijanse. Poriv za povezivanjem. Amigdala se još uvijek češće aktivira kada Sylvia ugleda kakvo prijeteće lice ili čuje za neku tragediju. rješavala njihove probleme i na sve im načine pomagala. stoga je manje sklona biti toliko osjetljiva spram tuđih potreba. a problem je u tome što Sylvijina obitelj izvana ne može vidjeti da se njezina unutarnja pravila mijenjaju. izuzetno fino ugođena sklonost i sposobnost išči- 190 L. kao u većine žena. dvanaest mjeseci nakon ženine posljednje mjesečnice. emocionalne krugove. To se može dogoditi naglo. Spuštanjem razine estrogena. Sve do menopauze Sylvijin je mozak. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . no goriva za rad visokoosjetljivoga Maseratijevog motora za otkrivanje tuđih emocija polako ponestaje. bio programiran istančanim međusobnim djelovanjem hormona. manje vodi računa o očuvanju mira i dobiva manju količinu dopamina iz stvari koje je prije radila. tjelesnoga dodira. a ta nestašica izaziva veliku promjenu u načinu na koji žena doživljava svoju stvarnost. Više ne dobiva smirujuću oksitocinsku nagradu brinući i skrbeći za svoju malu djecu. dvanaest mjeseci nakon što jajnici prestanu proizvoditi hormone koji su stimulirali njezine komunikacijske krugove. emocija i moždanih krugova kako bi skrbila o svojim bližnjima. poriv da se brine i skrbi za druge te potrebu da pod svaku cijenu izbjegne sukob.sa (područja za procjenu i prosudbu emocija) posve funkcionalni i pouzdani. čak i kada razgovora sa svojim prijateljicama. Društvo ju je uvijek poticalo da ugađa drugima. no suze je više ne preplavljuju tako brzo. Ti krugovi još uvijek postoje. Više nisu tako pretjerano podražljivi u nekim razdobljima u mjesecu. Pedeset jedna i pol godina prosječna je dob nastupanja menopauze.

koje društvo proglašava sredovječnošću. nakon što je napunila pedesetu. da će se. Kako je to. Nikada nisu imali dobar brak. Sylvia je mijenjala mišljenje. ako još malo održi mir u kući.izvan obitelji. U svojim sam dvadesetima mislila kako postoji neka čarobna dob koju ću navršiti (možda trideset peta) i moja će „odraslost" biti potpuna. Sada kada su moja životna iskustva nadmašila sve moje snove i očekivanja. a s Robertom je ostala u braku jer je bila uvjerena da će. Sylvia je najveći dio svojih četrdesetih provela pokušavajući ugoditi zahtjevnome ocu. još uvijek držala da nisam onoliko odrasla koliko sam znala da to mogu biti.tavanja emocija katkad bi je navodili da pomaže čak i u beznadnim slučajevima. poetski kazala Oprah Winfrey. Ispričala mi koliko je samo puta lovila po gradu svoju prijateljicu Marian kako bi se pobrinula da ne vozi pijana. obitelj ostati na okupu i sve će biti u redu. kada su djeca odrasla i otišla od kuće. ako se Robert i ona raziđu. kako sam čak i s četrdeset. više ništa nije pokretalo putove koji su pružali temelj tim porivima. Smiješno je kako se s godinama ta dob neprestano pomicala. Sada je željela pomagati ljudima u širim razmjerima . pouzdano znam da moramo neprestano mijenjati sami sebe kako bismo postali onakvom osobom kakvom bismo trebali biti. premašujući granice svoje osobnosti kako bih postala prosvjećenijom. suvremeni uzor sredovječnim ženama: „Iznenađena sam što u ovoj dobi još uvijek smatram da se razvijam. koji je postao senilan nakon smrti njezine majke. djeci dogoditi nešto strašno. kazala mi je Sylvia." Zreli ženski mozak 191 . No sada. uvijek se brinula. Kada su djeca bila mala.

hormona povezivanja i brižnosti. ženski mozak postaje manje osjetljiv na estrogen. osjećaje i funkcioniranje njihova mozga. varirajući od valova vrućine i bolova u zglobovima do tjeskobe i depresije. U dobi od otprilike četrdeset tri godine. Taj promijenjeni doživljaj stvarnosti u Sylvijinu mozgu temelj je njezine novopronađene ravnoteže. već ponestaje visokooktanskoga goriva . U dobi od četrdeset sedam ili četrdeset osam godina.koje ih je prije pokretalo i tjeralo neurokemikalije i oksitocin u mozak.estrogena . iz godine u godinu. i to beskompromisan. izazivajući niz simptoma koji se mijenjaju iz mjeseca u mjesec. Sylvijini emocionalni porivi kao i porivi za brižnošću i skrbi o drugima sveli su se na monoton.Kada se njezina razina estrogena snizila. I spolni se nagon može drastično promijeniti.raketnoga goriva za spolni nagon. doživljaj stvarnosti 192 L. To je postao doživljaj stvarnosti za dvadeset prvo stoljeće drevnoga sklopa u ženskome mozgu. Jedna od velikih tajni za žene te dobi . Biološka istina snažan je poticaj za budućnost. ustaljen ritam. Znanstvenici danas vjeruju da menopauzu izaziva ta promjena u osjetljivosti na estrogen u samome mozgu.jest ta na koji način promjene u njihovim hormonima utječu na njihove misli. PERIMENOPAUZA: TEŽAK POČETAK Ženini se hormoni počinju mijenjati nekoliko godina prije samoga dana pojave menopauze. a također i testosterona . U njezinu se mozgu priprema nov doživljaj stvarnosti. snizila se i razina oksitocina . Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Razina estrogena pada. U mozgu zrele žene ne mijenjaju se toliko moždani krugovi.i muškarce u njihovoj blizini . Umjesto naglih skokova.

„Perimenopauza je nalik adolescenciji . Njezinu je mozgu trebala neurokemijska potpora. s izljevima emocija i nedostatkom radosti ili nade . Dvadeset četiri mjeseca prije menopauze.samo što nije zabavna".ženskoga mozga zapravo se može mijenjati gotovo iz dana u dan. Nažalost. perimenopauza . Više to nije mogla izdržati i željela je da joj propišem nešto za liječenje tih simptoma. kao i u pubertetu. jednom je izjavila. dok jajnici proizvode nejednolične količine estrogena prije no što ga posve prestanu proizvoditi. no kod njih oko 30 posto može izazvati ozbiljnu nelagodu. Ostali problemi s Robertom morat će pričekati. Tako se Sylvia osjećala s četrdeset sedam.to je bilo prvi put u njezinu životu da je posjetila psihijatra. a 50 do 60 posto žena barem neko vrijeme imaju neke od simptoma perimenopauze. Bilo je to one godine kada je njezino najmlađe dijete otišlo na studij. Za dva je tjedna bila oduševljena koliko se bolje osjećala. no samo jedan pogrešan Robertov komentar mogao ju je navesti da zalupi svim vratima u kući i pobjegne u garažu na jednosatnu seansu jecanja.dvije do devet godina prije menopauze . Sylvia bi u jednome trenutku bila dobro. za neke žene mogu biti itekako neugodna. nema načina da saznate kako ćete reagirati sve dok vam se to ne dogodi. a ona je patila od neprestanih poremećaja raspoloženja . kada je nazvala moju kliniku da zakaže pregled . To je istina: vaš se mozak nalazi na milosti i nemilosti hormona.koji su je počeli mučiti. Zreli ženski mozak 193 . sa svom onom psihološkom responzivnošću na stres koja uništava živce.protječe glatko.uključujući razdražljivost. Stoga sam joj propisala estrogen i Zoloft. Kod 15 posto sretnica. brigama oko izgleda i pretjeranim emocionalnim reakcijama.

Kliniku za raspoloženja i hormone žena osnovala sam puno prije no što sam bila u perimenopauzi ili menopauzi. počela sam patiti od krajnje gadnoga PMS-a. s izrazitom razdražljivošću i velikim padovima raspoloženja. stoga je sve što sam dotada iskusila bio relativno težak PMS i postporođajni hipotiroidizam. U dobi od četrdeset sedam. prilagodio svoje stanice za regulaciju topline. bila sam u punoj perimenopauzi. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . izazivajući nagle poraste i padove energije te želju za slatkim i ugljikohidratima. zbog čega odjednom osjećate veliku vrućinu. misleći da to nije isto ono što svakodnevno viđam kod svojih pacijentica. vaš prvi val vrućine znak je da vaš mozak počinje osjećati povlačenje estrogena. I reakcija mozga na šećer u krvi također se drastično mijenja. To je nedvojbeno imalo upliva na moj perimenopauzalni sindrom. Vaš je hipotalamus. no nekoliko sam se godina opirala uzimanju hormona. No kada sam došla u svoje srednje četrdesete. Ujutro sam se osjećala užasno: umorna. Jako sam se prevarila. Isprva sam mislila da su uzrok tome moj stresni posao i to što je briga za mojega sina ponajviše moja dužnost. skraćujući mjesečni ciklus. čak i pri normalnim temperaturama. kao odgovor na smanjivanje estrogena.No postoje neki očiti znakovi da ste prešli taj prag.mnoge žene nakraju završe s neplaniranim „menopauzalnim" djetetom jer njihova ovulacija više nije predvidljiva. a vrijeme ovulacije i plodnosti čini nepouzdanim. Nisam dobro spavala. Još jedan znak perimenopauze jest skraćivanje mjesečnoga ciklusa za dan ili dva. To povlačenje estrogena djeluje na hipofizu. čak i prije no što doživite svoj prvi val vrućine. Kao prvo. razdražljiva i spremna briznuti u 194 L. Stoga budite oprezne . budila sam se oblivena znojem i često bih morala promijeniti spavaćicu.

norepinefrina i acetilholina .od žena koje su već prošle menopauzu... također može biti jedan od problema.premda će se i njihova razina smanjiti i on će. no svaki put kad me dodirne ili ima onaj pogled u očima. u to doba može naglo pasti i testosteron . „Više mi ne dopušta da je dodirujem".. tako iritantno. ŽENINA POSLJEDNJA GINEKOLOŠKA KRIZA Marilyn i njezin suprug Steve posjetili su me kada Steve više nije znao što bi poduzeo zbog njezina odbijanja seksa. Budući da estrogen djeluje na razine serotonina. Dva tjedna nakon početka uzimanja estrogena i Zolofta. Interes za seks.neurotransmitera koji kontroliraju raspoloženje i pamćenje .. imati manju potrebu za seksom.muški se hormoni nisu tako naglo promijenili . Volim ga.od depresivnog raspoloženja i problema sa spavanjem do zaboravljivosti i razdražljivosti .gorivo ljubavi." Muževi mogu biti zaprepašteni . Zajedno s padom estrogena. to je. Nije stvar u tome da ga ne volim. Zreli ženski mozak 195 . Pri tome mogu pomoći lijekovi poput Zolofta i drugih selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina jer stabiliziraju razinu tih neurotransmitera u mozgu. rekao je. dopamina. to je. Istraživanja pokazuju da se žene u perimenopauzi svojim liječnicima žale na veći broj različitih simptoma . Marilyn mi je kazala: „Nekoć sam jako voljela seks i željela bih ponovo tako osjećati. također.u mozgu. ili njegovo odsustvo.plač zbog bilo čega. nekim sam se čudom ponovo osjećala kao ona stara. No njegov mozak neće nikada doživjeti nagli pad hormona kojemu je izložen ženski mozak. nije čudo da velike promjene u razini estrogena mogu utjecati na čitav niz moždanih funkcija.

Brizendine: ŽENSKI MOZAK . no slutila sam da je perimenopauzalna situacija kod Marilyn malo ekstremnija no u većini slučajeva.Bilo je dobro što su me posjetili jer je to bio biološki problem koji se ubrzano pretvarao u bračni problem. Mozak ispod struka zakržljat će ako ga ne koristite. Bi li to mogao biti razlog njezina odbijanja Stevea? Odlučila je to doznati pomoću testosterona. stoga sam joj propisala flaster i ona ga je zalijepila još istoga dana. To je doba kada više ne 196 L. Steve mi je dao znak da je sve u najboljem redu. Izmjerila sam joj testosteron i otkrila da ga ima samo u tragovima. Kada sam nakon dva tjedna pozdravila Marilyn i Stevea u čekaonici. teže postiže spolno uzbuđenje te smatra da su im orgazmi manje učestali i manje intenzivni. Premda spolna reakcija veoma varira tijekom tih godina nestabilnih razina hormona. Marilyn je kazala da su je već u prvome tjednu njegovi pokušaji približavanja počeli manje iritirati. 50 posto žena u dobi od četrdeset dvije do pedeset dvije godine gubi interes za seks.poput flastera. Mnoge žene doista osjete pad libida. uključujući pamćenje i seks. no ipak to nije učinila. Njezine je moždane krugove za spolnu želju ponovo pokrenulo malo hormonalnoga raketnog goriva. No danas se na tržištu nude nadomjesci u raznim oblicima . Činjenica da ono što se ne koristi lako zahrđa vrijedi za sve. Do menopauze žene također izgube čak 60 posto testosterona koji su imale s dvadeset godina. pilula i gelova . Ne gube sve žene u perimenopauzi i postmenopauzi testosteron ili spolni interes. a u drugome je čak poželjela sama inicirati seks.kojima se može nadomjestiti testosteron. antropologinja Margaret Mead skovala je frazu „postmenopauzalni polet". Dapače.

a sada kada je s time bilo gotovo. no više nije bilo njihove fizičke prisutnosti i njihovih zagrljaja da potaknu lučenje oksitocina ni navale estrogena da aktivira njezine krugove za skrb o drugima i potakne brižno ponašanje. To je nalik ponovnome započinjanju života s boljim skupom pravila. još je uvijek bila sposobna obavljati te dužnosti. umorna od njegova zahtijevanja da se ona nastavi brinuti za njegove potrebe prema njegovu rasporedu i voditi njihovo veliko kućanstvo. i u potrazi su za uzbudljivim pustolovinama ili novim počecima.što želi učiniti sa svojim životom i što više ne želi činiti.već je bila prošla kroz posljednje muke menopauze i prestala uzimati estrogen i Zoloft. puna divnih mogućnosti. Kod žena koje ne osjećaju taj polet. Naravno. Okrenula se prema Robertu i kazala: „Odrastao Zreli ženski mozak 197 . Mnoge žene ponovo osjećaju radost življenja. Uvijek je patila od užasnoga PMS-a.nakon što ju je rijetko posjećivao dok je bila u bolnici . Robertu je kazala da je. PMS-u.moramo svakoga mjeseca brinuti o kontroli začeća. Još smo uvijek dovoljno mlade da živimo punim plućima i uživamo u svemu dobrome što nam je priroda dala. bolnim grčevima ili drugim ginekološkim problemima. Stimuliranje njezinih moždanih krugova svakoga mjeseca pomoću navale estrogena i oksitocina . ona je još uvijek osjećala onu snažnu ljubav za svoju djecu.kako bi se brinula za potrebe drugih . Kada me Sylvia odlučila ponovo posjetiti povodom razvoda od Roberta .prestalo je. Naravno. To je životna faza u kojoj nema mnogih neugodnosti. pa čak i obnovljenu spolnu želju. testosteronski bi ga flaster mogao probuditi. kao da je počela jasnije vidjeti . no više nije osjećala poriv za time. premda ga još uvijek poštuje.

a ja sam završila s podizanjem djece. Njezina su je djeca čak i zadirkivala oko toga kako bi natrpala njihovo rublje u perilicu i sušilicu. krugovi u maminu mozgu konačno se slobodno mogu posvetiti novim ambicijama. novim mislima. Kada se pupčana vrpca prekine i djeca napuste dom. sada su slobodni.si čovjek. koji su se razvijali milijunima godina kod naših pramajki. Lynn i Don počeli su putovati na mjesta koja su oduvijek željeli posjetiti. Sylvia je izjavila kako je uistinu sretna što ih vidi i što može saznati sve novosti u njihovim životima. Ti krugovi. Lynn je uživala biti majka. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . No mnoge se žene mogu osjetiti strahovito tužno i dezorijentirano kada njihova djeca prvi put napuste dom. počela se radovati što više nema jutarnje kolotečine ispra- 198 L. novim idejama. pokretani estrogenom i poticani oksitocinom i dopaminom. no više im ne bi sortirala čarape. točnije. vrijeme je da odrastete!" Mamin mozak počeo se isključivati. Sada je na redu da ja živim. no i da je ljuti što još uvijek očekuju da posprema za njima. no nakon nekoliko mjeseci tugovanja jer su djeca otišla na studij. odbrusila im je riječima: „Perite si sami svoje prokleto rublje. Nakon što žena podigne svu svoju djecu na noge. ali prvi put u svojemu životu kazala mije. Nisu sve žene u tome životnome razdoblju tako pune gnjeva kao što je to bila Sylvia. I ona se smijala. kuha im i pere rublje." Kada su njezina djeca za vrijeme raspusta došla kući s fakulteta. Moja je pacijentica Lynn više od trideset godina bila u sretnome braku punom ljubavi s Donom kada je njezino dvoje djece napustilo dom i otišlo na studij. Bili su zadovoljni što su podigli dvoje divne i pristojne djece. njezin drevni majčinski sklop postaje labavije povezan i ona smije isključiti nekoliko veza s napravom za praćenje djece u svojemu mozgu.

Jedan pokus s majčinskim ponašanjem kod štakora pokazao je da je potreban fizički kontakt kako bi se kod ženki očuvali moždani krugovi za aktivno majčinsko ponašanje. Sylvijin prijelaz u srednju dob nije bio ni blizu tako spokojan. Majke su mogle vidjeti i čuti svoje mladunče Zreli ženski mozak 199 . Godine uzajamne ljubavi i povjerenja pomogle su im prebroditi taj životni prijelaz i utvrditi nova pravila za budućnost. Sylvia mi je kazala kako je njezina kći bila gotovo šokirana time što je više s nestrpljenjem ne propitkuje o njezinu životu. majke naviknu na manje blisku i osobnu tjelesnu skrb.tjelesni osjeti koji se javljaju pri skrbi za djecu i njihovu dodirivanju također su nestali. Don je bio inženjer u privatnome sektoru. Što su više vremena provodili sami. ljubljenju ili dodirivanju. Do naše je sljedeće seanse odlučila nastaviti studij i početi dva puta tjedno raditi u klinici za mentalno zdravlje.administratorica na sveučilištu. Bila je zapanjena svojom pomalo suzdržanom reakcijom. to je njihov odnos više cvjetao. no ipak je bila iznenađena i malo povrijeđena kada je s majkom razgovarala telefonom i kada je ona željela razgovarati jedino o svojim novim projektima i planovima o povratku na studij.ćanja djece u školu. Stoga se do dobi kada napuste dom. Najmlađa je kći otišla na studij i priviknula se na studentski život. Bila je uspješna . Više nije trebala majku kao prije. Što se to događa u njezinu mozgu? Nije riječ samo o tome da je njezin estrogen nestao . zajedno s estrogenom. abdomena i bradavica štakora. kada se opiru grljenju. Ti osjeti. stimuliraju krugove za brižnost i povisuju razinu oksitocina u mozgu. Njezina su djeca bila malo zabrinuta zbog njezinih novih interesa.i omiljena . Taj proces kod većine majki počne kada njihova djeca dođu u tinejdžerske godine. Znanstvenici su umrtvili područje prsa.

Ako je majka pritom u menopauzi. 200 L.što bi vam mogla potvrditi jedna moja kolegica nakon što je. Ta promjena ne znači da moždani krugovi za brižnost zauvijek nestaju. bez povratne sprege osjeta dodira. obnova koja će zatim uslijediti često ih ponovo potiče na pomaganje drugima. Normalan kontakt putem života u zajedničkom domu ženi pruža dovoljno osjeta kako bi i dalje bila brižna te skrbila o svojoj djeci . kada su ti krugovi jednom ondje.te osjetiti njihov miris. u dobi od pedeset jedne godine. nije gotovo dok uistinu nije gotovo. No kada djeca napuste dom. Majke nisu hvatale. posvojila kinesku djevojčicu.čak i onoj odrasloj. Premda su njihovi moždani krugovi strukturirani i hormonima stimulirani na majčinsko ponašanje i brigu o mladuncima. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Rezultat: majčinsko ponašanje i poriv za vezanjem bili su znatno oslabljeni. Što se tiče majčinskoga ženskog mozga. hormoni koji su oblikovali. Četiri od pet žena iznad pedeset godina tvrde da im je važno imati posao na kojemu skrbe o drugima. to je druga priča. Moždani krugovi za skrb o drugima mogu se lako obnoviti. mnogi su mladunci uginuli. no nisu mogle osjetiti njihovo meškoljenje. Ako žena starija od pedeset godina ponovo postane majka. Stoga. stimulirali i održavali te moždane krugove također nestaju. Premda se čini kako je početni poriv kod mnogih žena u menopauzi taj da konačnu učine nešto za sebe. Ljudske majke također koriste tu fizičku povratnu spregu kako bi aktivirale i očuvale moždane krugove za brižnost i skrb o drugima. lizale i hranile svoje mladunče onako kako bi to činile normalne majke štakora. mogu se ponovo aktivirati. svakodnevni fizički kontakt s djetetom potaknut će te krugove da se ponovo pojave u njezinu mozgu . kao posljedica toga. veze za brižnost u mozgovima majki štakora nisu se razvile i.

No za Sylviju to je bilo zlatno doba. Primjerice: „Napravi si sam prokletu večeru ili izađi sam. Po posljednji ti put kažem. To je bila sušta suprotnost žučnim raspravama koje bi započele čim bi se Robert svake večeri vratio kući. Pohađajući nova predavanja. U svojem je doživljaju stvarnosti konačno bila slobodna slijediti svoje vlastite snove. Kazala mi je da je ponovo počela odlaziti na misu u župi u kojoj je odrasla te da u svojoj garaži uređuje atelje kako bi se mogla ponovo baviti slikarstvom . Robert nije mogao vjerovati svojim ušima što je sve morao slušati. Posvetila se vlastitim projektima. Na jednoj od naših seansi gotovo je briznula u plač pričajući mi koliko je njezin novi život čini sretnom. Sada mi odgovara slikati i ne želim prekidati. Smatrala je da pridonosi poboljšanju nečega u svijetu. Neriješeni problemi kod oboje su konačno dosegli kritičnu točku. „Aha. Zreli ženski mozak 201 . on je taj koji čita Barron's.aktivnošću od koje je odustala kada se udala za Roberta. uključila se u obučavanje predškolskih nastavnika u lokalnome školskom sustavu. a on joj je odgovorio da se ne miješa jer nema pojma o čemu govori. T K O SI TI I ŠTO SI U Č I N I L A S M O J O M Ž E N O M ? Uskoro su me Sylvia i Robert zajedno posjetili radi još jedne seanse bračnoga savjetovanja. Kao dio svojega magisterija iz socijalnoga rada. postala je uvjerena da ponašajni problemi kod tinejdžera imaju svoje korijene u ranome odgoju i silno je željela pripomoći poboljšanju odnosa roditelja i nastavnika prema predškolskoj djeci." Kazao mi je da ga je pljusnula na zabavi prije dvije večeri kada je predložila ulaganje u jednu skupinu dionica. nisam gladna. Uostalom.

njezina je razdražljivost porasla. Dobro je imati muža. Jesi li vidio moj novčanik u posljednje vrijeme? Zaradila sam trostruko više od tebe. više nije bilo tih filtara. Njezina je empatija prema njemu bila iskrena. i nastavi gubiti novac. stoga me prestani omalovažavati".istog onog filma zbog kojega ženu hvata panika pri pomisli na bilo kakav sukob koji prijeti odnosu? Film se ne prestaje vrtjeti sve dok ga žena svjesno ne zaustavi ili se ne prekine pritjecanje hormona koji ga potiču . činila je sve kako bi izbjegla svađe sa svojim suprugom. kako joj je govorio njezin mozak iz kamenoga doba. čak i kada bi bila uistinu ljutita. To ju je odvraćalo od upuštanja u sukob. kada estrogen stimulira krugove za emocije i komunikaciju . susretljiva i spremna suprugu prepustiti pobjedu . odvratila mu je. da bi obitelj održala na okupu. Održavala je mir. Kada je Sylvia bila mlada. Sjećate se filma koja se vrtio u glavi tijekom tinejdžerskih godina. Na taj smo način bolje zaštićene. Najavila mu je da će se odseliti. Nije bilo ni smirujućeg djelovanja progesterona i oksitocina koje bi smirilo njezin bijes. a njezin bijes više nije prolazio onim dodatnim „želucem" kako bi bio prežvakan prije no što bi izašao na vidjelo. a krugovi za bijes postajali sličniji onima u muškarca. Njezin se omjer testosterona u odnosu na estrogen mijenjao. Ako bi bio grub nakon dugoga dana na poslu. ona bi se ugrizla za jezik. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Činilo se kako je iritira svaka njegova riječ. Ako bi Robert zaboravio njihovu godišnjicu. zagledala bi se u jelo koje bi miješala i ne bi mu odgovorila.ili dok se ne dogodi oboje. No kada je Sylvia ušla u menopauzu. A to se događalo upravo sada.osobito kada bi iscrpljen i razdražen došao kući iz ureda. Čitavog se života Sylvia ponosila time što je skromna. Taj par nije nikada naučio razgovarati o svojim 202 L.samo ga ti nastavi čitati.

Kazala mi je kako se njezin suprug jednom izderao na nju: „Što si učinila s mojom ženom?" Velik je broj njezinih moždanih krugova naglo deaktiviran. Stoga. i nije namjeravala pobjeći s njihovom ušteđevinom. no bila je istina da više nije ista žena. koji iznova utvrđuje pravila. mlađih. Na njihovoj sljedećoj seansi postalo je jasno da nije za sve kriv samo Robert. Sylvia je očito imala opravdanih razloga za pritužbe na Roberta. bucmaste žene u postmenopauzi radi plodnih.primjerice. Robertu to nitko nije rekao. vitkijih že- Zreli ženski mozak 203 . Uvriježeno je mišljenje da muškarci ostavljaju svoje ostarjele. Često svu krivnju za svoju nesretnost svale na supruga. čudno se ponašaš. Istraživanja pokazuju da žene koje nisu zadovoljne svojim brakovima prijavljuju više negativnih raspoloženja i oboljenja u godinama menopauze. a jednako je naglo Sylvia promijenila i pravila njihova odnosa. žene često otkriju da su nesretnije nego što su si to prije dopuštale priznati. Ni jedno od njih nije bilo svjesno da se u njezinu mozgu mijenja doživljaj stvarnosti. No temeljni uzrok njezine nesretnosti i dalje nije bio jasan." Sylvia nije bila luda. I on je prolazio kroz svoje vlastite. dajući oduška desetljećima potiskivanoga bijesa. Kaže da jednostavno nisi ona žena kojom je bio oženjen gotovo trideset godina i boji se da ćeš učiniti nekakvu ludost . Kako se to često događa u takvim situacijama. ne samo za svađanje. kada se hormonalna izmaglica podigne i djeca napuste dom. Sada se Sylvia redovito suprotstavljala Robertu. tata se počinje plašiti.nesuglasicama i rješavati ih. umjerenije. Sljedećeg je tjedna izjavila da joj je njezina kći kazala: „Mama. uzeti sav novac i pobjeći. No Sylvia se i dalje željela odseliti. već za svaku interakciju u njihovu odnosu. životne promjene.

a ne izazvani hormonima.na.veza. 204 L. A promjenjiva kemija u ženskome mozgu odgovorna je za promjenjivu zbilju u njihovim životima. ružni i bezvrijedni. Ništa nije dalje od istine. Nagađam da je uzrok većine tih razvoda koje su pokrenule žene drastično promijenjen doživljaj stvarnosti žena u postmenopauzi. Kao što je Sylvia naučila našim razgovorom. (No.) Ono što je ženama prije bilo važno . možete jednostavno naučiti o njima razgovarati s njim . Uvijek kada hormoni mijenjaju vaš doživljaj stvarnosti i nad njim preuzmu kontrolu. A možda i nije. djeca i briga da obitelj ostane na okupu . razumijete li neke od bioloških razloga svojih promjenjivih osjećaja i doživljaja stvarnosti. odobravanje. Možda i jest.i on bi se jednostavno mogao promijeniti.više im nije prioriet. važno je preispitati svoje porive i uvjeriti se da su oni stvarni. Taj je proces učenja dugotrajan i s njim je najbolje započeti prije nego što se dogodi „promjena". Statistike pokazuju da više od 65 posto razvoda nakon pedesete godine pokreću žene. Baš kao što vas opadanje estrogena i progesterona prije mjesečnice može navesti na pomisao da ste debeli. razlog bi također mogao biti i taj što su umorne od podnošenja muževa koji su teški ili ih varaju i samo su čekale da djeca odrastu i napuste dom. nedostatak reproduktivnih hormona može vas navesti na pomisao da je vaš suprug uzrok sveg vašeg jada. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . kao što sam imala prilike vidjeti u svojoj praksi.

TKO ĆE KUHATI VEČERU?

Tijekom naše seanse nakon mojega ljetnog godišnjeg odmora, Sylvia mi je kazala da se ipak odlučila razvesti. Zapravo se već bila odselila dok sam bila odsutna. Njezine su je prijateljice čak počele upoznavati s novim muškarcima. Nije trebalo dugo da joj i oni počnu ići na živce kao i Robert. Sylvia je ubrzo otkrila da stariji muškarci traže „njegovateljicu s vlastitim novčanikom" - nekoga tko bi imao vlastite prihode i brinuo se o njima do kraja njihova života. To ju je malo šokiralo. Bilo je to upravo ono što je ona tražila od muškaraca dok je bila mlada. Tada je željela nekoga tko bi se brinuo za nju i materijalno je osigurao. Tada je bila spremna brinuti se za muža i djecu. Sada joj je to bilo zadnje na pameti. Sylvia se još uvijek nadala da će susresti „savršenog muškarca" s kojim bi ostarjela, ravnopravnog partnera, srodnu dušu, nekoga s kim bi mogla razgovarati i podijeliti životne radosti, no ne i fizičku brigu, kupovinu, kuhanje, pranje rublja i čišćenje, što je većina muškaraca s kojima je izašla očekivala od svojih bivših supruga. Kao što je kazala, nije imala namjeru biti njegovateljica, a nije željela ni da joj netko ukrade novčanik. „Radije", kazala je, „neću biti ni s kim." Uostalom, ima puno dragih prijatelja koji je usrećuju. Unaprijed se radovala psihološki mnogo manje stresnome životu od onoga koji je iskusila u posljednje vrijeme svađajući se s Robertom. Smanjen poriv za brižnošću i skrbi o drugima nakon menopauze možda neće svim ženama donijeti olakšanje. Istraživanja tek moraju ispitati djelovanje niske razine oksitocina, kao posljedice opadanja estrogena, ali moguće je da to dovodi do nekih stvarnih promjena u ponašanju. No većina je žena toga tek nejasno - ako je

Zreli ženski mozak

205

uopće - svjesna. Moja pacijentica Marcia, u dobi od šezdeset jedne godine, priznala mi je, primjerice, da se osjeća manje zainteresirana za probleme i potrebe svoje obitelji, prijatelja i djece te je manje raspoložena za brigu o njima. Nitko joj se nije požalio zbog te smanjene brižnosti, premda se njezin suprug pitao zašto si tako često mora sam pripremati večeru. Uglavnom, bilo je to jednostavno nešto što je Marcia sama uočila kod sebe. No nije joj smetala ta novootkrivena emocionalna neovisnost - više je vremena posvećivala vlastitim zadovoljstvima, poput genealoških istraživanja kojima se obožavala baviti. Već više od četiri godine nije mala mjesečnicu, no zbog vaginalne suhoće, noćnoga znojenja i prekida sna, počela je uzimati estrogenske pilule. Tri mjeseca nakon početka estrogenskoga liječenja, Marcijini su se porivi za brižnošću vratili. Tek kada su je ponovo počeli obuzimati, shvatila je koliko su se ti porivi drastično promijenili u protekle četiri godine. Kazala mi je da je bila šokirana što se zahvaljujući jednoj maloj piluli može više osjećati kao ona stara - za koju je tek nejasno shvaćala da ju je izgubila. Moguće je da je estrogensko liječenje potaknulo mozak na ponovnu proizvodnju viših razina oksitocina, aktivirajući poznate, afilijativne obrasce ponašanja, na olakšanje njezina supruga. kada je responzivnost na stres kod žene bila uje-

POSLJEDNJI PUT

dnačena zbog postojanih, niskih razina hormona, bilo je u juvenilnoj pauzi ili u trudnoći, kada su pulsirajuće stranice hipotalamusa deaktivirane, a reakcija na stres potisnuta. Nakon deset godina bez hormona, jedna mi je moja pacijentica u postmenopauzi izjavila da su se, premda njezin spolni nagon pati, ona i suprug prestali svađati kada bi odlazili na putovanja. Nekoć joj je putovanje pred-

206

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

stavljalo velik stres, no odjednom je uživala u svakoj minuti ranoga buđenja radi stizanja na avion i putovanja na nepoznata mjesta. Čak je zavoljela i pakiranje, a kako je stres iščezavao, prestale su i njihove putne svađe. Što se tiče Sylvije, ubrzo nakon što je odselila, primijetila je da su prestale njezine promjene raspoloženja i razdražljivost. Kazala mi je kako joj je rad s predškolskim nastavnicima i roditeljima omogućio postati onakvom osobom kakvom je oduvijek znala da treba biti. Počela je s veseljem iščekivati večeri koje bi provodila sama, gledajući stare filmove, uživajući u pjenastim kupkama i radeći do kasno u noć u svojoj radnoj sobi. Ako bi je nazvala djeca, uvijek bi bila raspoložena za razgovor s njima, no otkrila je da se više toliko ne angažira kako bi im pomogla riješiti probleme, ne uzrujava se niti im unedogled daje savjete. U početku je mislila da je razlog zbog kojega je postala manje ćudljiva i razdražljiva taj što se riješila najvećega problema u svojemu životu: lošega braka. No primijetila je i da su valovi vrućine gotovo posve prestali i ponovo je dobro spavala. Kada me posjetila šest mjeseci nakon što je ostavila Roberta, blago sam je upitala je li jedini razlog taj što više ne živi sa suprugom ili bi razlog možda moglo biti i to što se sada priviknula na novo hormonalno stanje, pa je i njezino raspoloženje postojanije. Sylvia je također spomenula da je manje razdražljiva i tijekom te seanse čak se požalila da je usamljena i da nema nikoga s kim bi razgovarala o događajima u životima svoje djece i svom vlastitom. Natuknula sam da joj možda nedostaje Robertovo društvo te da bi, kada bi počeli zajedno provoditi vrijeme, ali i dogovorili novi niz pravila, možda primijetila da je njihov odnos bolji.

Zreli ženski mozak

207

OVO JE TEK P O Č E T A K

U menopauzi ženski mozak nije ni blizu toga da ode u mirovinu. Dapače, životi mnogih žena tek dosežu svoj vrhunac. Sada, kada se smanjio teret podizanja djece, a mamin je mozak manje opterećen, to može biti uzbudljivo intelektualno razdoblje. Pozitivno djelovanje rada na osobnost, identitet i ispunjenje ženi ponovo postaje važno kao što je to vjerojatno bilo prije no što je mamin mozak preuzeo kontrolu. Kada je Sylvia saznala da je primljena na magisterij iz socijalnoga rada, bio je to jedan od najsretnijih dana u njezinu životu. Takav osjećaj ispunjenosti nije doživjela još otkako je diplomirala, udala se i rodila djecu. Zapravo, rad i ispunjenje mogu biti presudni za ženin osjećaj zadovoljstva u tom prijelaznom životnom razdoblju. Istraživanja su pokazala da žene koje u toj životnoj fazi doživljavaju velik zamah u karijeri, svoj rad smatraju važnijim za svoj identitet, nego žene koje samo održavaju postojeći zamah u karijeri ili ga smanjuju. Uz to, žene s većim zamahom u karijeri postigle su bolje rezultate na mjerenjima samoprihvaćanja, neovisnosti i učinkovitog funkcioniranja u svojim pedesetim i šezdesetim godinama, a svoje su tjelesno zdravlje ocijenile boljim no ostale žene. Nakon menopauze slijedi još dug i ispunjen život, a strastveno posvećivanje poslu - ma što to bilo - ženi nedvojbeno omogućava osjećati se preporođenom i ispunjenom.

208

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

OSTAVI ME VEĆ JEDNOM NA MIRU

Edith je kod mene dogovorila seansu kada je njezin suprug, inače psihijatar, polako smanjivao obim posla kako bi otišao u mirovinu. Premda su uglavnom imali dobar odnos, ona nije mogla zamisliti da će on neprestano narušavati njezinu slobodu, zahtijevajući od nje da ga poslužuje dvadeset četiri sata dnevno. Zabrinutost zbog te pomisli kod nje je uzrokovala nesanicu. Pokazalo se da je imala pravo. Čim bi došao kući, počeo bi s pitanjima: „Gdje je ručak? Jesi li mi kupila moju salamu? Tko je pomaknuo moju kutiju s alatom? Zar nećeš oprati suđe? Već jedan sat stoji u sudoperu." Kada ne bi otišla u kupovinu jer bi bila zauzeta, on bi pitao: „Zauzeta čime?" Edith je najstarijoj prijateljici svoje majke pomagala oko kućanstva. Utorkom je čuvala unuke. Redovito je odlazila na partije bridža i ručkove te pohađala knjiški klub. Bila je zauzeta bavljenjem stvarima koje su njoj bile važne. Voljela je svoju slobodu. Njezin je suprug bio zapanjen što ona pokazuje tako malo interesa za njega i toliko toga radi mimo njega. Ovo je zapravo najčešća promjena koju zapažam kod žena u dobi od šezdeset pet godina naviše. Poput Edith, i one bi dolazile u moju ordinaciju deprimirane, tjeskobne i pateći od nesanice. Uskoro bih doznala da su njihovi muževi prethodne godine otišli u mirovinu. Osjećale su podvojenost, bijes te da ih se odvlači od njihova posla i aktivnosti. Nisu željele tako proživjeti ostatak života. Strah od gubitka slobode može se pojaviti čak i ako je bračni odnos u osnovi dobar. Velik broj žena iz nekog razloga misli da ne mogu iznova dogovarati nepisani bračni ugovor. „Naravno da možete", kažem im ja. „O tome vam ovisi život."

Zreli ženski mozak

209

Nakon nekoliko tjedana, kada su se Edith i njezin suprug vratili s jednomjesečnoga odmora, ponovo me posjetila. Uz zadovoljan smiješak na licu, kazala mi je: „Misija izvršena! Pristao mi se skinuti s vrata." Iznova su dogovorili pravila za sljedeću fazu svojega života.

HORMONI U ŽENSKOME MOZGU NAKON MENOPAUZE

Hormoni u mozgu dio su onoga što nas čini ženama. Oni su gorivo koje aktivira moždane krugove specifične za naš spol, rezultirajući ponašanjem i vještinama karakterističnima za žene. Što se događa s našim ženskim mozgovima u menopauzi, kada ostajemo bez toga hormonskog goriva? Moždane stanice, krugovi i neurokemikalije koji su se oslanjali na estrogen ubrzo zakržljaju. Kanadska istraživačica Barbara Sherwin otkrila je da se kod žena koje počnu uzimati nadomjesno estrogensko liječenje odmah nakon što su im uklonjeni jajnici može sačuvati funkcija pamćenja onakvom kakva je bila prije, no kod žena koje ne počnu uzimati estrogenski nadomjestak odmah po uklanjanju jajnika, dolazi do opadanja verbalnoga pamćenja osim ako ubrzo ne dobiju estrogen. Liječenje je njihovo pamćenje vratilo na razinu od gotovo prije menopauze - no samo ako je počelo neposredno ili ubrzo nakon operacije. Čini se kako postoji kratko razdoblje kada estrogen pruža maksimalnu zaštitu mozga. Estrogen možda ima zaštitno djelovanje na mnoge aspekte funkcioniranja mozga, čak i na mitohondrije - energetske centrale u stanicama - osobito one u krvnim žilama u mozgu. Istraživači na

210

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

kalifornijskom sveučilištu Irvine otkrili su da estrogensko liječenje pospješuje učinkovitost tih mitohondrija. Rano liječenje estrogenom također bi biti moglo važno i za zaštitu moždane funkcije. Zreli ženski mozak 211 . čini se. što bi moglo objasniti zašto žene u perimenopauzi imaju manji broj moždanih udara od muškaraca njihove dobi. godine. Žene koje su dobivale estrogen imale su moždane obrasce karakteristične za mlađe ispitanice. Primjerice. sposobnost slušanja i emocionalnu obradu nisu se toliko smanjila. područja u mozgu za odlučivanje. na Sveučilištu Yale istraživači su žene u postmenopauzi dvadeset jedan dan liječili estrogenom odnosno placebom. koje je otkrilo da kod žena koje su počele uzimati estrogen trinaest godina nakon menopauze nije uočeno takvo zaštitno djelovanje na mozak. Estrogen može pridonijeti dobroj prokrvljenosti mozga sve do duboke starosti. a zatim snimali njihove mozgove dok su rješavale memorijske zadatke. estrogen ima na funkcioniranje ženskoga mozga jedan je od razloga zašto znanstvenici oprezno preispituju rezultate istraživanja pod nazivom Women's Health Initiative (WHI) iz 2002. mozak i krvne žile po svoj prilici propuštena. Zaštitno djelovanje koje. Znanstvenici su sada pokazali da razdoblje bez estrogena duže od pet ili šest godina nakon menopauze znači da je prilika za iskorištavanje zaštitnih učinaka estrogena na srce. dok su žene koje nisu dobivale estrogen imale moždane obrasce tipične za puno starije žene. mišljenje. verbalnu obradu. Kod žena koje su uzimale estrogen. koncentraciju. I jedno je istraživanje opsega mozga kod žena u postmenopauzi ukazalo na to da estrogen štiti specifične dijelove mozga.

Obično tek nekoliko desetljeća nakon menopauze prirodni proces starenja počne negativno djelovati na funkcioniranje ženskoga mozga. simptomima. većina žena stareći ostaje izuzetno čila.pomoću prehrane. svaka pacijentica mora sama pronaći vlastitu metodu . Pomaganje drugima i angažiranje na rješavanju ozbiljnih problema u 212 L. Naš opstanak vjerojatno više ne ovisi o redovitoj plaći i manju važnost pridajemo suzdržavanju svojih pravih osjećaja. zdravstvenim problemima te rizicima i korisnim učincima HL-a. No sve dok nova istraživanja ne razriješe te dvojbe. I dok tijelo i mozak svake žene drugačije reagiraju u godinama nakon menopauze. Usprkos burama i hormonalnim promjenama u menopauzi. Kako i kada započeti HL te kada (ako uopće) prestati s njim ostaju gorućim pitanjima i za pacijentice. i za liječnike. prikladnoga liječenja i redovitih savjeta informiranih liječnika specijalista za hormonsko liječenje. Manje je vjerojatno da će nas nagoni zbuniti ili uznemiriti.Mnoge se su se žene osjetile zbunjeno i iznevjereno jer su im liječnici još prije nekoliko godina o hormonskome nadomjesnom liječenju (HNL). načinu života. a veću pokazivanju i proživljavanju strastvene. za mnoge od nas to je doba veće slobode i kontrole nad svojim životima. govorili jedno. Niti sve žene trebaju niti žele hormonsko liječenje. koje se sada naziva HL. govore posve suprotno. hormona. vježbanja. aktivnosti.našla između dvije vatre. stvarne sebe.i kao liječnica i kao žena u postmenopauzi . Brizendine: ŽENSKI MOZAK . bistra i sposobna. Ja sada sa svakom svojom pacijenticom u menopauzi detaljno porazgovaram o njezinoj obiteljskoj genetici. čak i bez pomoći estrogena. a sada im. I sama sam se . Muški i ženski mozgovi različito stare i muškarci ranije ostaju bez većega dijela korteksa nego žene. nakon rezultata istraživanja WHI.

oko trećine odraslih žena nadživi tu dob.svijetu mogu nas ispuniti energijom. da vrijedne bake u svojim šezdeseti- Zreli ženski mozak 213 . no iz nekog se razloga ne mogu nauživati toga djeteta.a to uopće nisam očekivala. smatra Kristen Hawkes. Primjerice.. Premda životni vijek u društvima lovaca i sakupljača u prosjeku iznosi manje od četrdeset godina. kazala mi je. . Bakino pribavljanje hrane i pomoć mlađim su ženama također omogućavali rađanje više djece u kraćim razmacima. Toliko se drugih stvari događa u mojemu životu. čak i dok je podizala svoje dvoje djece. izjavila je. Možda život doista ostavlja ponešto od najboljega za kraj. često neopterećenu radost. na valove ljubavi koje je osjetila za svoje unuče. primjerice. Bake su. pridonoseći na taj način plodnosti populacije i reproduktivnome uspjehu. mogle biti jedan od ključnih čimbenika za razvoj i opstanak u nekadašnjim ljudskim populacijama." Posebna uloga koju igra baka kao velika potpora mogla bi biti jedan od razloga zašto se evolucija pobrinula da žene žive desetljećima nakon što više ne mogu rađati djecu. To je također doba kada nam briga za unuke može donijeti novu. A moja me kći pušta u svoj život na način na koji to nikada dosada nije činila. Među populacijom lovaca i sakupljača Hadza u Tanzaniji Hawkes je otkrila. Denise nije bila spremna. moja šezdesetogodišnja pacijentica Denise uvijek je bila neovisna žena usredotočena na svoju marketinšku karijeru. antropologinja sa Sveučilišta u Utahu. „To me posve oborilo s nogu". Kada je njezina kći prvi put postala majka. Hawkes tvrdi da su u kamenome dobu dodatna nastojanja na sakupljaju hrane čilih žena u postmenopauzi pridonosila stopi preživljavanja malene unučadi. Sada me treba i ja želim biti uz nju. a mnoge od njih nastave produktivno živjeti i u svojim šezdesetim i sedamdesetim godinama.

prosječni životni vijek žena u Sjedinjenim Državama trajao je četrdeset devet godina . Čak i krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća. imaju mogućnost prihvatiti također i životno važnu ulogu bake. Žene u Sjedinjenim Državama sada mogu očekivati da će živjeti još desetljećima nakon prestanka mjesečnice. nekoć rijetku. Drugim riječima. mogle bi imati uzbudljivi- 214 L. pribavljajući hranu za svoju unučad i povećavajući njihove izglede za opstanak. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . Naše je znanje o menopauzi relativno novo i nepotpuno. Štoviše. Planiranje mnogih godina nakon menopauze nova je mogućnost u povijesti žene. Istraživači su slično pozitivno djelovanje baka otkrili među mađarskim Romima i populacijama u Indiji i Africi. Mogle bi posjedovati široku bazu znanja i. No znanost nije još u potpunosti sustigla ovu demografsku promjenu. ŠTO SADA Č I N I T I ? Prije jednoga stoljeća menopauza je bila relativno rijetka. po prvi put u svojim životima. u čitavome svijetu. Imati priliku planirati uzbudljive projekte po vlastitu izboru moglo bi predstavljati jedno od najljepših obilježja ženskoga života u novome stoljeću. žene u menopauzi. tranziciju. Danas se četrdeset pet milijuna Amerikanki nalazi u dobi između četrdeset i šezdeset godina.dvije godine manje no što kod prosječne žene prestane mjesečni ciklus.ma provode više vremena u potrazi za hranom od mlađih majki. u ruralnoj Gambiji antropolozi su otkrili da nazočnost bake mnogo više poboljšava izglede za opstanak djeteta nego nazočnost oca. premda napreduje ubrzanim koracima kako velike populacije žena prolaze kroz tu. One bi dotada mogle steći osobnu i ekonomsku moć.

mirno razgovarali o tome što je pošlo po zlu i na kraju se ispričali što su jedno drugo učinili nesretnima. njezino slikarstvo. a to je mnogo godina koje treba osmisliti. Sastali su se u jednome romantičnom restoranu. Zreli ženski mozak 215 . A možda i proživjeti najzabavnije godine svojega života. nakon što je ponovo postala ona stara od nekoć.je mogućnosti no što su ikada sanjale. Osim toga. no to je velik neistraženi prostor koji žene moraju otkriti. On je bio jedini s kojim je mogla razgovarati o nekim stvarima . njegov novi interes za starine.pa i o njihovoj divnoj djeci.svatko zasebno i oboje zajedno. Godine nakon menopauze i za muškarce i za žene mogu biti vrijeme u kojemu će redefinirati svoj odnos i uloge te prihvatiti nove izazove i pustolovine . shvatila da joj nedostaje Robert. Morali su samo iznova sastaviti svoj ugovor. pa čak i njihove smiješne dogodovštine iz razdoblja dok su još hodali. pridonijeti mu te njime na pozitivne načine predvoditi buduće naraštaje. osmisliti. Kada me ponovo posjetila dvije godine nakon što su se ona i Robert rastali. ZRELI ŽENSKI MOZAK još je uvijek relativno nepoznato područje. stručnjakinja za starenje. kazala mi je da je. Jedna moja prijateljica znanstvenica. S vremenom su ponovo otkrili svoje prijateljstvo i međusobno poštovanje te shvatili da su već pronašli svoje srodne duše. nakon što je osjetila radost ponovnog otkrivanja same sebe i izašla s podosta razočaravajućih starijih muškaraca. vjeruje da će u budućnosti žene vjerojatno doživjeti više od 120 godina. Jednom ju je pozvao na večeru i ona je prihvatila poziv. Cynthia Kenyon. imali su podijeliti i nova iskustva . Za Sylviju je osmišljavanje njezinih postmenopauzalnih godina značilo ponovno otkrivanje Roberta.njezin posao.

nakon što sam podigla svojega sina. Ovu sam knjigu napisala jer sam željela podijeliti svoje znanje o unutarnjem funkcioniranju ženskoga mozga s ostalim ženama koje i same prelaze sličan put. Kao žena u postmenopauzi. no one su istodobno bile i moje najveće učiteljice. to će nam pomoći da postati onakvim ženama kakve bismo trebale biti.Ja sam. veoma zahvalna na svojemu životu. Nedaće na tome putu zasigurno su bile i bolne. Naučimo li kako iskoristiti moć ženskoga uma koju posjedujemo. Nadam se da će vam ova karta poslužiti kao vodič na nevjerojatnome putovanju ženskoga mozga. otkrila strast u svojemu poslu i naposljetku pronašla svoju srodnu dušu.no mnoga desetljeća preda mnom čine se puna nade. uza sve to ne mogu znati što me čeka u budućnosti . pokušavajući biti vjerne sebi i shvatiti na koji način njihova specifična biologija utječe na njihov doživljaj stvarnost. uzbuđena sam i odlučnija no ikada da pokušam nešto promijeniti u životima djevojaka i žena do kojih uspijem doprijeti. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Znam da bi meni bilo pomoglo da sam znala više o tome što radi moj mozak u mnogima od najluđih razdoblja mojega života. 216 L. Naravno. Na svakome koraku toga puta možemo bolje razumjeti svoj svijet ako imamo viziju toga što rade naši mozgovi. strasti i očitoga zamaha.

karijere i vremena za rađanje djece. Velik postotak mojih specijalizantica u srednjim tridesetima još nije pronašao čovjeka s kojim bi željele osnovati obitelj jer su bile zauzete izgrađivanjem karijere.pa čak i ranim četrdesetima. To ne znači da su te žene loše odabrale. Budući da se žene sada u svojim dvadesetima obrazuju i grade karijeru.EPILOG BUDUĆNOST ŽENSKOGA MOZGA KAD BIH MORALA sa ženama podijeliti jednu lekciju koju sam naučila pišući ovu knjigu. To znači da su se faze u ženskome životu drastično produžile. više žena usmjerenih na karijeru pomiče granice svojih bioloških satova i rađa djecu u srednjim ili kasnim tridesetima . A to znači unijeti revolucionarne promjene u društvo i vlastiti odabir partnera. Sada kada je toliko žena steklo kontrolu nad svojom plodnošću i postiglo ekonomsku neovisnost. U ranoj modernoj Europi žene su postajale plodne u dobi od šesnaest ili sedamnaest godina i svu Budućnost ženskoga mozga 217 . bilo bi to da nam razumijevanje svoje specifične biologije omogućuje bolje planiranje budućnosti. možemo napraviti plan za budućnost.

Budemo li razumjele na koji način kemija mozga utječe na naše živote. Istodobno. možda ćemo moći bolje sagledati ono što nas tek oče- 218 L. one upravljaju uspješnom karijerom. zasigurno će me posjetiti u svojim srednjim četrdesetima. Ako me žena nije posjetila u svojim srednjim tridesetima kako bi porazgovarala o izazovima plodnosti i karijere.bi djecu rodile do kasnih dvadesetih. Ovom sam knjigom željela pomoći ženama prebroditi različite promjene u svojim životima: promjene koje su toliko velike da zapravo mijenjaju njihov doživljaj stvarnosti. Što sve to znači po pitanju specifične biologije ženskoga mozga? Ne znači da bi žene trebale odustati od majčinstva u kombinaciji s karijerom. već samo znači da bi im mogao pomoći uvid u sve loptice kojima će morati žonglirati od svojih tinejdžerskih godina nadalje. Danas su žene u potpunosti posvećene karijeri i kada mamim mozak preuzme kontrolu. No razumijevanje onoga što se u svakoj fazi događa u našim mozgovima važan je prvi korak u kontroliranju svoje sudbine. njihova stajališta i prioritete. Naravno. Žene se tada nađu suočene s usponima i padovima perimenopauze i menopauze dok im mala djeca i predškolarci trče po kući. Naš moderni izazov jest pridonijeti da društvo pruži bolju potporu našim urođenim ženskim sposobnostima i potrebama. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . dolazi do neizbježne rastrzanosti zbog preopterećenih moždanih krugova. nema načina da itko od nas sazna što nas čeka u životu i predvidi svaku vrstu potpore koju ćemo trebati. tvrdeći da jednostavno nema vremena za perimenopauzu. Ne može si priuštiti gubitak pamćenja i fokusa izazvan promjenama raspoloženja zbog kojih se osjeća jadno zato što su njezini hormoni neusklađeni.

žene su uglavnom bile te koje su se morale kulturno i lingvistički prilagođavati u svijetu rada. pa tako i određuju svoje prioritete. Strah od diskriminacije temeljene na različitosti duboko je ukorijenjen. Možda će ove informacije pomoći muškarcima da se počnu prilagođavati našemu svijetu. Važno je zamisliti i planirati budućnost. što je značilo da je politički nekorektno čak i spomenuti različitost spolova.uostalom. Budućnost ženskoga mozga 219 . biološku različitost žena što se tiče ozbiljnosti. Održavati na životu mit o muškoj normi znači ignorirati stvarnu. našim muževima. sposobnost prilagodbe genetski je usađena u ženske mozgove.kuje. uniseks mora biti norma. a pretpostavke o razlikama među spolovima godinama su bile znanstveno neispitane iz bojazni da žene u tom slučaju ne bi imale pravo na ravnopravnost s muškarcima.u umove i ponašanje žena. Neki bi željeli da između muškaraca i žena nema razlika. Sve dosada. Nadam se da je ova knjiga poslužila kao vodič .nama. kolegama i prijateljima . sinovima. Nadam se da je ova knjiga pridonijela mapiranju ženskoga doživljaja stvarnosti. podložnosti i liječenja bolesti. prihvaćanjem muške norme podcjenjuju se velike prednosti i sposobnosti ženskoga mozga specifične za naš spol. Neki još uvijek vjeruju da. kako bi žene bile ravnopravne. premda ne čini uslugu ni muškarcima ni ženama. No pretvaranje da su žene i muškarci jednaki. Borile smo se kako bismo se prilagodile muškome svijetu . 70-ih je godina prošloga stoljeća među mladim ženama na kalifornijskome sveučilištu Berkeleyju u modi bila krilatica „obvezatno uniseks". u konačnici šteti ženama. No biološka je činjenica da uniseks mozak ne postoji. Time se također ignoriraju i različiti načini na koje one obrađuju misli. Osim toga.

susrela sam na tisuće žena.dupla smjena koju sačinjavaju karijera i briga za kućanstvo i obitelj koja je uglavnom naša dužnost . suvremeni izazovi različitih faza ženskoga života posve su drugačiji od onih naših pramajki. počeo se pojavljivati niz novih znanstvenih činjenica i zamisli o ženskome mozgu. izboru partnera. majčinstvu i menopauzi. odlukama u karijeri." Naš je suvremeni život . Pišući ovu knjigu. 220 L. Te su mi žene ispričale najintimnije detalje o događajima u svojemu djetinjstvu. premda znanstvene istine možda nisu uvijek dobrodošle. na moje pitanje koje bi bile njezine tri najveće želje kada bi postojala dobra vila koja bi mahnula čarobnim štapićem i ispunila ih. koji se često kosi s prirodnim ustrojem naših ženskih mozgova i biološkom stvarnošću. U 90-im godinama prošloga stoljeća i početkom ovoga tisućljeća. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . a drugi politička korektnost. seksu.Gotovo je svaka žena koja bi mi došla u ordinaciju. Te su biološke istine postale snažnim poticajem za preispitivanje ženina društvenog ugovora. borila sam se s dva glasa u svojoj glavi . Odlučila sam staviti naglasak na znanstvenu istinu pred političkom korektnošću. Otkako je otvorena moja klinika. I dok se ustroj ženskoga mozga nije mnogo promijenio već milijunima godina. odgovorila: „Životna radost. veza koja me ispunjava te manje stresa i više vremena za sebe. Zbog toga smo neprestano izložene stresu.te ciljeve učinio osobito teško ostvarivima. a glavni uzrok depresije i tjeskobe upravo je stres.jedan je znanstvena istina. tinejdžerskim godinama. Jedan od velikih misterija u našim životima jest razlog zbog kojeg smo toliko odane tome aktualnom društvenom ugovoru.

dosada neviđenu kontrolu nad svojom plodnošću. To ženama pruža mogućnost da svoje ženske mozgove iskoriste kako bi kreirale novu paradigmu za način na koji upravljaju svojim profesionalnim. Periklovo zlatno doba za žene. Ne mogu predvidjeti točnu prirodu te promjene. iščitava emo- Budućnost ženskoga mozga 221 . Sokrata i Platona ljudi su prvi put u zapadnjačkoj povijesti raspolagali s dovoljno resursa da su imali slobodnog vremena za bavljenje intelektualnim i znanstvenim aktivnostima. već također i neovisna ekonomska sredstva u umreženoj ekonomiji. hoćemo li i kako ćemo rađati djecu tijekom mnogo duljega razdoblja svojega života. no nagađam da će to biti pomak od previše pojednostavljenoga k dubokome promišljanju o golemim promjenama koje moramo načiniti. reproduktivnim i osobnim životima. Ne samo da imamo ključnu. Više nismo ekonomski ovisne o muškarcima. U doba Aristotela. a tehnologija nam je omogućila da se u isto vrijeme i na istome mjestu prebacujemo s profesionalnih na kućanske poslove i obrnuto.Premda su sada znanstveno dokazane razlike između muškoga i ženskoga mozga. Sada možemo odabrati kada ćemo. na mnogo načina. reagira na emocije. Živimo u jeku revolucije svijesti o ženskoj biološkoj stvarnosti koja će promijeniti ljudsko društvo. onda će se naša izvanjska stvarnost promijeniti tek kada se promijeni prevladavajući pogled na nju. doživljava stvarnost. ovo je. Ako izvanjska stvarnost predstavlja ukupnost načina na koji je ljudi doživljavaju. U dvadeset prvome stoljeću žene su prvi put u povijesti u sličnome položaju. Znanstvena otkrića na polju ženske plodnosti pružila su nam goleme mogućnosti. Znanstvene činjenice o načinu na koji ženski mozak funkcionira.

Žene imaju biološki imperativ ustrajanja na tome da novi društveni ugovor uvaži i njih i njihove potrebe.cije kod drugih te se brine i skrbi o drugima . 222 L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Potreba da funkcioniraju u svojemu punom potencijalu i koriste se urođenim sposobnostima svojega ženskoga mozga sada dobiva znanstveno objašnjenje. O tome ovisi naša budućnost i budućnost naše djece.ženska su stvarnost.

HORMONSKO LIJEČENJE GODINE 2 0 0 2 . koji su se našli između dvije vatre. počevši u dobi od šezdeset četiri godine naviše. istraživanja Women's Health Initiative (WHI) i Women's Health Initiative Memory Study (WHIMS) otkrila su da su žene koje su šest godina uzimale određenu vrstu hormonskoga liječenja. imale neznatno povišen rizik od raka dojke. Budući da je prosječna žena u istraživanju WHI imala šezdeset četiri godine i tijekom trinaest godina nakon menopauze uopće nije uzimala hormone. Veliko pitanje ostaje: uzimati ili ne uzimati hormone tijekom ili nakon menopauze? Žene žele znati hoće li korisni učinci za njih osobno prevagnuti nad rizicima. recimo. moždanoga udara i demencije. pedesetjednogodišnje žene koja trenutačno prolazi kroz menopauzu i osjeća se loše? Ili šezdeset-i-nešto-godišnje žene koja je uzimala pa prestala uzimati hormonsko liječenje? Žene pitaju: „Hoće li se moj mozak uspjeti priviknuti Ženski mozak i hormonsko liječenje 223 . Otada hormonsko liječenje (HL) izaziva velike nedoumice među ženama. osjetili su se iznevjerenima.PRVI DODATAK ŽENSKI MOZAK I. tiču li se rezultati toga istraživanja. Liječnici se masovno ograđuju od onoga što su svojim pacijenticama kazali o hormonskome liječenju. I liječnici i žene.

U tim su istraživanjima snimani mozgovi žena u postmenopauzi. Djelovanje estrogena na moždane stanice i moždanu funkciju detaljno je proučeno kod ženki laboratorijskih glodavaca i primata.na nedostatak estrogena?" „Hoće li moje moždane stanice biti nezaštićene ne budem li uzimala hormonsko liječenje?" Budući da cilj istraživanja WHI nije bio odgovoriti na pitanja o hormonskome liječenju i zaštiti ženskoga mozga. Godine 2005. od kojih su neke uzimale HL. a druge nisu. Druga istraživanja kod žena ukazuju na mnoge korisne učinke estrogena na rast neurona i održavanje moždane funkcije tijekom starenja. u dobi od oko pedeset jedne godine. S obzirom na ova pozitivna istraživanja. mnogi znanstvenici danas vjeruju da na HL treba gledati kao na sredstvo za zaštitu od propadanja mozga vezanoga uz starenje. parijetalni korteks (područje za obradu govora i sposobnosti slušanja) te sljepoočni režanj (područje za obradu nekih emocija). Ta su istraživanja jasno pokazala da estrogen pospješuje preživljavanje. pokrenuto je istraživanje The Kronos Early Estrogen Prevention Study koje su osmislili Fred Naftolin i njegovi kolege sa Sveučilišta Yale kako bi istražili učinke davanja HL-a 224 L. rast i regeneraciju moždanih stanica. premda se to kosi s otkrićima istraživanja WHI i WHIMS. Kod žena koje su uzimale HL. sljedeća su područja bila pošteđena uobičajena smanjivanja vezanoga uz starenje: prefrontalni korteks (područje za odlučivanje i mišljenje). moramo se poslužiti drugim istraživanjima koja su se izravno bavila djelovanjem estrogena na mozak. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Važno je imati na umu da nije provedeno niti jedno dugoročno istraživanje djelovanja estrogena na mozak kod žena koje počinju uzimati hormone odmah u menopauzi.

slušanja i radne memorije od žena u postmenopauzi koje ne uzimaju estrogen.pridonosi i zaštiti strukturalnog integriteta moždanoga tkiva.ženama između četrdeset dvije i pedeset osam godina. To se osobito odnosi na područja kao što su hipokampus. Pored toga. sprječavajući uobičajeno smanjivanje koje se opaža sa starenjem. pokazuje to istraživanje. i koje još uvijek traje . imaju relativno veću prokrvljenost hipokampusa i drugih područja mozga vezanih uz verbalno pamćenje. odnosno sporije. godine. hormonsko liječenje . Neka područja mozga kod muškaraca i žena stare brže. Rezultati toga istraživanja očekuju se negdje nakon 2010. područje uključeno u prepoznavanje lica. Žene koje uzimaju hormonsku terapiju. Istraživači s UCLA-a otkrili su da su žene u postmenopauzi koje uzimaju estrogensku terapiju manje deprimirane i razdražene te postižu bolje rezultate na testovima verbalne fluentnosti. odmah u perimenopauzi i menopauzi. započeto 1958. i fuziformna vijuga (fusiform gyrus). baš kao što se na početku života različito brzo razvijaju.s progesteronom ili bez njega .najduže znanstveno istraživanje ljudskoga starenja u Sjedinjenim Državama. Naprotiv. a postigle su bolje rezultate i od muškaraca. Na koje se podatke dotada možemo osloniti pri donošenju odluka osim na WHI i WHIMS? Pozitivno je to što je Baltimore Longitudinal Study of Aging . Uz to. istraživači sa Sveučilišta u Illinoisu otkrili su veće smanjivanje svih Ženski mozak i hormonsko liječenje 225 . Znamo da se starenjem muški mozgovi brže smanjuju od ženskih. te su žene postigle bolje rezultate na testovima verbalnog i vizualnog pamćenja od žena koje nisu nikada liječene HL-om.otkrilo brojne korisne učinke HL-a na mozak. bijelu tvar prefrontalnog korteksa koja ubrzava donošenje odluka.

Jedno švedsko istraživanje bavilo se promatranjem parova blizanki u postmenopauzi.moždanih područja kod žena koje nisu nikada uzimale HL nego kod onih koje su uzimale HL. svaka je žena jedinka za sebe i njezin se mozak razlikuje ne samo od mozga muškarca. pri čemu je jedna blizanka godinama uzimala HL. Sherwin vjeruje da bi ti čimbenici mogli obja- 226 L. Ta otkrića nalažu da postoji kritično vrijeme za početak estrogenskoga liječenja nakon menopauze. te žene imale više sive tvari. No nije uočeno nikakvo djelovanje kada je estrogen davan starijim ženama mnogo godina nakon kirurške menopauze. Također su otkrili da su. Jedan od načina zaobilaženja tih poteškoća jest proučavanje jednojajčanih blizanaca. kod blizanki koje su uzimale HL uočeno je 40 posto manje kognitivno oštećenje. Takvi su pozitivni učinci potrajali. Barbara Sherwin u Kanadi je više od dvadeset pet godina istraživala djelovanje estrogena na mozak žena u postmenopauzi te žena kojima je odstranjena maternica. U njezinu je istraživanju estrogensko liječenje pokazalo zaštitno djelovanje na verbalno pamćenje kod zdravih. u dobi od šezdeset pet do osamdeset četiri godine. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . One koje su uzimale HL postigle su bolje rezultate na testovima verbalne fluentnosti i radne memorije od svojih sestara blizanki. četrdesetpetogodišnjih žena u kirurškoj menopauzi kojima je davan estrogen neposredno nakon zahvata. Štoviše. Naravno. što su duže uzimale HL. pa čak se i povećali što je žena duže uzimala HL. tj. već i ostalih žena. veći broj moždanih stanica. Takva različitost otežava komparativna istraživanja među pojedincima. bez obzira na vrstu i vrijeme uzimanja hormonskoga liječenja. u usporedbi sa ženama koje nisu uzimale HL. a druga nije.

skreću pozornost na neke od aktualnih prijepora koji okružuju postmenopauzalno hormonsko liječenje i ženski mozak. Ta razlika u osjetljivosti dovodi do promjene u trajanju mjesečnoga ciklusa. Također se može promijeniti i intenzitet krvarenja. u ženskome mozgu započinje rana faza perimenopauze. izazivajući time jače krvarenje. Precizno tempiran dijalog između jajnika i mozga postaje zbrkan. jajnici bi to u nekim mjesecima mogli pokušati nadoknaditi proizvodnjom još veće količine estrogena. kao i proturječni rezultati istraživanja WHI i WHIMS. Budući da mozak postaje manje osjetljiv na estrogen. ČESTA PITANJA Što se događa s mojim mozgom dok prolazim kroz menopauzu? Sama menopauza tehnički traje samo dvadeset četiri sata .sniti zašto WHIMS nije uočio nikakvo zaštitno djelovanje HL-a na kognitivno starenje. To smanjenje osjetljivosti na estrogen u mozgu može izazvati niz simptoma koji se mijenjaju iz mje- Ženski mozak i hormonsko liječenje 227 . a mjesečnice počinju dolaziti dan-dva ranije. Ta najnovija istraživanja djelovanja HL-a na zaštitu mozga. Dvanaest mjeseci prije tog jednog jedinog dana menopauze predstavljaju posljednje mjesece takozvane perimenopauze. dvije do devet godina prije dana menopauze. Već sljedećeg dana kod vas počinje postmenopauza. U toj fazi mozak iz nekog razloga postaje manje osjetljiv na estrogen. U dobi od četrdeset do četrdeset pet godina. Biološki sat koji kontrolira mjesečni ciklus postaje istrošen.onaj dan kada se navršava dvanaest mjeseci nakon vaše posljednje mjesečnice.

u nedostatku neke istinske tragedije. Istraživači na američkome Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje otkrili su da žene u perimenopauzi imaju četrnaest puta viši rizik za obolijevanje od depresije od normalnoga. Ako je blaga.poput serotoninskih stanica. perimenopauza može biti vrijeme podložnosti promjenama raspoloženja i razdražljivosti zbog promjene u razini estrogena u mozgu i osjetljivosti na stres. Pomanjkanje životne radosti. Depresija se može naglo pojaviti. no to naročito vrijedi kada ste stariji od četrdeset godina. depresije i promjenjivih razina libida. Razdražljivost. Nažalost. Što bi mogao biti uzrok tome? U razdoblju najveće promjene razina estrogena dolazi do poremećaja neurokemikalija i moždanih stanica na koje inače djeluje estrogen . San predstavlja temeljni tretman za obnavljanje mozga. Taj je rizik osobito visok u kasnoj perimenopauzi. Uglavnom. dvije godine prije prestanka mjesečnice. čak i kod žena koje je dotada nisu nikada iskusile. takva se perimenopauzalna depresija ponekad može liječiti samo estrogenskom terapijom. nagle promjene razine estrogena u 228 L. varirajući od valova vrućine i bolova u zglobovima do tjeskobe. Glavni problem velikoga broja žena u perimenopauzi jest nedostatak sna . manjak mentalnoga fokusa i umor mogu biti izazvani niskom razinom estrogena i pogoršani nedostatkom sna. koja. norepinefrin i dopamin. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . smanjuje razinu neurokemikalija kao što su serotonin koji podiže raspoloženje.popraćen valovima vrućine ili bez njih. moglo bi biti izazvano niskom razinom estrogena u mozgu. Depresija je iznenađujuće učestao problem u perimenopauzi. pak. Ni u jednome razdoblju vašega života nije zdravo biti neispavan.seca u mjesec. iz godine u godinu.

) Neka su istraživanja. ona će naglo ući u menopauzu bez ikakvoga prijelaznoga razdoblja. otkrila da kognitivne funkcije vezane uz starenje. sna i suportivne ili kognitivne terapije. nažalost. „mentalna magla" i promjene pamćenja. Kod većine žena neugodni simptomi perimenopauze sada se počinju povlačiti. od njih pati još pet ili više godina. Kod nekih se žena javljaju umor. Nakon što je žena službeno prošla menopauzu. može izazvati simptome poput pada energije. dijetne prehrane. brže opadaju u prvih pet godina nakon menopauze. no ne i sva. njezin se mozak počinje prilagođavati niskoj razini estrogena. (Sve žene koje pate od umora trebale bi pregledati štitnjaču. niskog samopoštovanja i pada libida. Iz vlastitog iskustva znam da se svi ovi simptomi perimenopauze obično mogu liječiti kombinacijom estrogena. poput kratkoročnog pamćenja. mogli biste također postati impulzivniji i razdražljiviji no obično i reći nešto što ćete poslije požaliti. antidepresiva. No ako su ženi u perimenopauzi kirurški odstranjeni maternica i jajnici. premda određeni postotak žena. Otprilike tri od deset žena u postmenopauzi pati od razdoblja neraspoloženosti i depresije. U većini slučajeva ženski se mozak može prilagoditi nižim razinama estrogena uz postupno gašenje funkcije jajnika. Ženski mozak i hormonsko liječenje 229 . možda će vam biti teško usredotočiti se. buđenje po noći.perimenopauzi mogu poremetiti biološki sat za spavanje u ženskome mozgu. vježbanja. Stoga bi to mogao biti pravi trenutak da se ugrizete za jezik kako biste sačuvali dobre odnose. promjene raspoloženja. Nagli gubitak estrogena. a više od 15-ak posto njih ima valove vrućine deset pa i više godina nakon menopauze. Ako nekoliko dana ne spavate dobro. a njih čak osam od deset osjeća umor. kao i testosterona.

osjetljivosti grudi i porasta tjelesne težine. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . poput mjesečnoga krvarenja. Koji je dosad najbolji savjet u svezi HL-a? Američka Uprava za hranu i lijekove (The Food and Drug Administration) sada preporuča ženama sa simptomima menopauze uzimanje najniže doze hormona u najkraćem mogućem razdoblju jer znanstvenici pretpostavljaju da su niže doze vjerojatno neškodljivije. Kod mnogih žena HL. Druge žene prijavljuju neugodne nuspojave. pa čak i prije samoga zahvata. Izjava o stajalištu Izvršnoga povjerenstva Međunarodnoga društva za menopauzu (Executive Committee of the International Menopause) preporuča da liječnici ne mijenjaju svoje prethodne prakse pri propisivanju hormonskoga liječenja ženama u menopauzi i ne prekidaju HL kod že- 230 L. Neke žene tvrde kako im je zahvaljujući estrogenskome liječenju um opet oštar i one se ponovo osjećaju bistro. grčeva.kao i ozbiljne promjene raspoloženja i probleme sa snom te valove vrućine. Trebam li uzimati hormone radi mozga i što učiniti kako bih smanjila rizik od moždanog udara i raka dojke ako ih budem uzimala? Većina liječnika danas smatra da bi se svaka žena trebala nahoditi prema svojim vlastitim simptomima u menopauzi ili perimenopauzi. pridonosi stabilizaciji raspoloženja te poboljšava mentalni fokus i pamćenje. a posebice ono s kontinuiranim estrogenom. što ih može navesti na prekid liječenja. kako to nalažu istraživanja Barbare Sherwin. Većina žena kojima je u potpunosti odstranjena maternica može izbjeći ove probleme ako počnu dobivati estrogensku nadomjesnu terapiju još u sobi za buđenje. Rano liječenje estrogenom može biti osobito važno kako bi se sačuvala funkcija pamćenja nakon histerektomije.

tvrdi da odgovarajuća uporaba hormona uvelike umanjuje bojazni o povećanom riziku od kardiovaskularnih (CV) bolesti i raka dojke. ti su menopauzalni simptomi upozorenja na nedostatak estrogena. stručnjak koji se već trideset godina bavi HL-om." Prema nekim istraživanjima. zdravih žena koje imaju simptome menopauze kao i na korištenje niskih doza hormona i prebacivanje na liječenje samo estrogenom kad god je to moguće." Patite li od simptoma koji narušavaju kvalitetu vašega života. svaka žena mora prodiskutirati o svojim vlastitim rizicima i korisnim učincima s liječnikom specijalistom za hormonsko liječenje. koja se oglašavaju kako bi nas upozorila da je potrebno ispitati zamisao o prevenciji pravodobnim estrogenskim liječenjem. Neki američki znanstvenici. poput Freda Naftalina sa Sveučilišta Yale. „Odgovarajuća uporaba hormona odnosi se na liječenje mladih.. Uglavnom. To nije pitanje mora- Ženski mozak i hormonsko liječenje 231 . propustili ste priliku za prevenciju i ne biste trebali započeti HL. Moramo preispitati trenutačno američko stajalište o prevenciji menopauzalnih komplikacija pomoću estrogena i time ženama pružiti [liječenje i] znanstvenu egzaktnost koje zaslužuju. Rogerio Lobo. ako je prošlo više od šest godina nakon vaše menopauze..na kojima ono pogoduje s obzirom da istraživanja WHI i WHIMS nisu proučavala žene tijekom menopauzalne tranzicije. pribojavaju se da liječnici sada ženama uskraćuju priliku za preventivno uzimanje estrogena prije no što bude prekasno. On tvrdi: „Dakle. možda biste mogli razmisliti o nekoliko godina uzimanja hormona kako biste svome mozgu olakšali taj prijelaz.

hormonske brizgalice ili potkožne usadke. Postoje i mnogi nehormonski i alternativni lijekovi te tretmani koji mogu biti veoma korisni . nemojte odustati. srce. a u farmaceutskoj se industriji vodi utrka za razvoj lijekova sličnih estrogenu koji će pomoći mozgu i kostima. Mnoga nova znanstvena otkrića i proizvodi redovito postaju dostupni. maternicu i krvožilni sustav žene. Ako vam oni iz nekog razloga ne pomognu da se osjećate bolje. visokoproteinsku/niskokaloričnu prehranu. Pametno je biti informirana i preispitati svoju odluku svakih dvanaest mjeseci. Reakcije mogu biti veoma različite. stoga ćete u vlastitom tijelu morati iskušati različita liječenja. a možda nećete. a neće predstavljati opasnost za dojke. akupunkturu. Ako se i dalje ne osjećate dobro ili bolje. ne znači da ste labilna osoba ako se slučajno nalazite u velikoj skupini žena kojima je potrebna određena medicinska pomoć kako bi ostale u svojemu najboljem izdanju tijekom toga hormonskoga prijelaznog razdoblja. rabeći flastere. pilule. uključujući 232 L. budite spremni na razdoblje pokušaja i pogrešaka.la. Neki liječnici najradije započinju HL s bioidentičnim hormonima. koji su najsličniji onima koje proizvode vaši jajnici. gelove. vitamine E i B-kompleks. Upitajte svojega liječnika za alternative ili dodatke hormonima za liječenje vaših simptoma u sljedećih godinu-dvije. sojino ulje. smanjenje stresa i meditaciju. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina. Možda ćete željeti nastaviti s HL-om nakon što prođete menopauzalnu tranziciju.uključujući vježbanje. neke se žene bolje osjećaju uzimajući sintetičke hormone. trebali biste razmotriti druge vrste hormona. Odlučite li uzimati HL. I nemojte se osjećati kao da danas donosite odluku koja će vas sljedećih četrdeset godina osuditi na određeno liječenje.

Zolofta ili Prozaca. Budući da se mnoge promjene u menopauzi događaju u tome području mozga. Odlučite li se za hormonsko liječenje. Rukovodite se prema svojim simptomima. svake godine planirajte ponovno razmatranje svojega trenutačnog liječenja. demencije i srčanih udara bio taj što uzimanje estrogena uz već začepljene i ostarjele krvne žile dodatno pogoršava stanje krvnih žila u srcu i mozgu . jedite što je moguće više povrća. istraživači u Norveškoj promatrali su deset tisuća žena u dobi od četrdeset pet do šezdeset pet godina koje su uzimale. Činjenica je da vi sami najbolje poznajete svoje tijelo. a ne funkcioniranje mozga.nije loše zakazati mu posjet oko svoga rođendana kako ga ne biste zaboravili. uzimajte vitamine. Ženski mozak i hormonsko liječenje 233 . Kako bi ispitali je li porast težine uzrokovan HL-om.naročito stoga što su mnoge od tih žena bile pušačice. Prije svega. biljnih pripravaka ili vježbanja i terapije opuštanja.propisivanje serotoninskih lijekova poput Effexora. neki su znanstvenici nagađali da opadanje razine estrogena ima negativan učinak na stanice koje kontroliraju apetit. Hipotalamus kontrolira naš apetit. svakoga tjedna barem se sat vremena bavite kardiovaskularnim vježbanjem koje ubrzava bilo. održavajte kolesterol niskim. Porast tjelesne težine. održavajte krvni tlak niskim. zapravo je ono što zabrinjava velik broj žena u svezi HL-a i glavni je razlog koji u čitavome svijetu navode za prekid liječenja. nemojte pušiti. smanjite stres i pojačajte svoju društvenu podršku. Znanstvenici smatraju kako je jedan od glavnih razloga što su žene u istraživanjima WHI i WHIMS koje su uzimale HL imale nešto više moždanih udara. sa svojim liječnikom . bez obzira kakvo ono bilo. budući da se stalno provode nova istraživanja.

i to trajno. NAPOMENA O HORMONSKOM LIJEČENJU: E S T R O G E N S P R O G E S T E R O N O M ILI BEZ N J E G A Važno je napomenuti da je liječenje samo estrogenom. Rezultati su pokazali da porast tjelesne težine nije povezan s HL-om. koje bi mogle biti povezane s promjenama u njezinu hipotalamusu u menopauzi. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . kao intrauterini uložak s progesteronom ili kao vaginalni gel. No čini se kako progesteron poništava neke pozitivne učinke estrogena u ženskome mozgu. otkrili su da su uzrok porasta tjelesne težine promjene u prehrani i tjelesnoj aktivnosti žene. Kao posljedica toga. Neke žene koje ne podnose progesteron. bez progesterona. prikladno samo ženama u postmenopauzi kojima je odstranjena maternica. korisni učinci HL-a s progesteronom na mozak predmet su prijepora. Baš kao što progesteron sprječava rast neželjenih stanica u maternici. koje se propisuje ženama koje još uvijek imaju maternicu. čini se da jednako tako sprječava i rast novih veza u mozgu. Među njima postoji jedna bitna razlika: HL s progesteronom sprječava estrogen od zadebljanja sluznice maternice i moguće pojave stanica raka.odnosno nisu uzimale hormonsko liječenje. mogu se jednom godišnje podvrgnuti uklanjanju sluznice maternice pomoću postupka 234 L. a još uvijek imaju maternicu. To nije isto što i hormonsko nadomjesno liječenje (HL) s progesteronom. Progesteron se može uzimati u obliku pilule u kombinaciji s estrogenom. uživat će sve korisne učinke estrogena kao i prije u najboljem dijelu njezina mjesečnoga ciklusa . Naprotiv. a bez PMS-a koji je izazvan progesteronom. Ako žena može uzimati samo estrogen zato što nema maternice.

također su otkrili razliku među spolovima u načinu na koji moždane stanice odumiru nakon ozljede. Određeno pogoršanje pamćenja započinje već u dobi od pedeset godina. Moguće je da muške i ženske moždane stanice odumiru na različit način prema ustaljenim biološkim obrascima i u putovima specifičnima za svaki spol koji bi mogli biti povezani s time zašto žene žive duže od muškaraca. Razine glutationa. Istraživači iz Dječje bolnice u Pittsburghu. Istraživači s kalifornijskoga sveučilišta Irvine otkrili su da estrogen ima takav učinak jer pospješuje učinkovitost mitohondrija u moždanim krvnim žilama. no kod muškaraca se smanjuju za čak 80 posto. u Pennsylvaniji. Sada je jasno da estrogen krvne žile u mozgu održava zdravima. Razlike među spolovima prisutne su i kod drugih procesa starenja.koji se naziva dilatacija i kiretaža (D&C) ili ablacija endometrija. Hormonsko ga liječenje može. Također jednom godišnje mogu otići na vaginalni ultrazvuk kako bi se provjerilo da sluznica maternice nije zadebljana. nakon ozljede mozga kod žena ostaju stabilne. molekule koja moždanim stanicama pomaže preživjeti nedostatak kisika. Primjerice. Mnogi od tih procesa starenja uključuju smanjenu prokrvljenost i opadanje sposobnosti tijela da popravi štetu. ali ne mora usporiti. Tek mnogo godina nakon menopauze prirodni procesi starenja počinju imati zamjetan učinak na funkcioniranje ženskoga mozga. čini se kako estrogen i progesteron pomažu popra- Ženski mozak i hormonsko liječenje 235 . što bi moglo objasniti zašto žene u perimenopauzi imaju nižu stopu moždanih udara nego muškarci njihove dobi. što ima za posljedicu odumiranje većega broja moždanih stanica. no obično nije neugodno. Žene koje uzimaju najniže doze estrogenskoga HL-a obično ne moraju uzimati progesteron čak i ako još uvijek imaju maternicu.

Dokazi iz pokusa na životinja- 236 L. No ako se s estrogenskim liječenjem započne kada se bolest već razvila ili desetljećima nakon menopauze. smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti. To je učestala pojava kod starijega mozga. Kako naši mozgovi stare. Kao posljedica toga. Znanstvenici još nemaju objašnjenje za tu razliku među spolovima. a tijela prestanu popravljati te veze. nema korisnih učinaka. smanjujući sposobnost moždanih stanica za međusobnu komunikaciju i naposljetku dovodeći do njihova odumiranja. Premda su muškarci često podložniji gubitku pamćenja vezanom uz starenje nego žene. Istraživanja nalažu da započinjanje s estrogenskim nadomjesnim liječenjem rano u menopauzi. čini se da žene u postmenopauzi imaju tri puta veći rizik od muškaraca za razvoj Alzheimerove bolesti. no nagađaju da bi ona mogla biti povezana s time što u muškim mozgovima ima više testosterona i estrogena nego u mozgovima žena u postmenopauzi koje nisu pod HL-om. neki signali u mozgovima postaju slabiji. Alzheimerova bolest u mozgu stvara ljepljive plakove. No ostaje tajnom zašto su žene podložnije toj bolesti čak i uzevši u obzir činjenicu da u prosjeku žive duže. gubimo bijelu tvar pa naši mozgovi sporije obrađuju i šalju informacije ili to više uopće ne čine. Detaljna istraživanja mozga na životinjskome modelu Alzheimerove bolesti ukazala su na nedovoljne razine estrogena. Alzheimerova bolest predstavlja jednu iz skupine demencija koje postupno uništavaju moždane stanice i narušavaju mentalnu funkciju. obrasce i brzinu. kada su neuroni još zdravi.viti i održavati kabele koji povezuju različita područja u mozgu. premda nije prisutna nikakva posebna bolest ili demencija. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Proces koji često znatno usporava jest prizivanje sjećanja. mijenjajući putove.

važno je ostati aktivan na mnogim razinama. jest korisno. poput kartanja. Za žene .čak i one koje su prošle menopauzu .ostati društveno povezanima i imati društvenu podršku važan je način smanjivanja stresa zbog toga što žive same i stare. no tek je treba dokazati. u mozgu žena u razdoblju oko menopauze ne dolazi samo do gubitka estrogena. To se ne događa samo stoga što ga jajnici u menopauzi više ne proizvode u tolikim količinama. a ključna bi mogla biti raznovrsnost. Kako naša tijela stare. Zamisao da bi estrogensko liječenje moglo spriječiti neke slučajeve Alzheimerove bolesti kod žena privlačna je. Žene na stres reagiraju drugačije od muškaraca i više im koristi društvena podrška. uvelike Ženski mozak i hormonsko liječenje 237 . poput hodanja i vožnje bicikla. Do pedeset godina velik broj žena izgubi čak 70 posto testosterona. u obliku prethodnika testosterona koji se naziva DHEA. a ne intenzitet. Mnoge aktivnosti mogu suzbiti učinke starenja na mozak. no jednako su korisne i mentalne vježbe. koje kod žene u njihovim plodnim godinama proizvode 70 posto androgena i testosterona. već i stoga što su i nadbubrežne žlijezde.ma i ispitivanja na ljudima također nalažu da estrogensko liječenje možda može odgoditi simptome demencije i starenja mozga kod žena. Istraživači sa Sveučilišta John Hopkins otkrili su da žene i muškarci stariji od šezdeset pet godina koji se bave najrazličitijim mogućim aktivnostima imaju najnižu stopu demencije. I Z L A Ž E N J E NA KRAJ S JOŠ J E D N O M NESTAŠICOM U MOZGU: GUBITKOM TESTOSTERONA Nažalost. Tjelesno vježbanje.

ta će se razina smanjiti za čak 70 posto . Budući da je testosteron potreban za poticanje spolnoga interesa u mozgu. proizvode deseterostruko do stostruko više testosterona od žena. muški spolni nagon u tim se godinama često smanjuje. obično ostaje visoko iznad 350 pikograma tijekom velikoga dijela njegove srednje dobi i nakon nje . Do pedesete godine muškarci izgube polovicu svojega testosterona iz nadbubrežnih žlijezda i 60 posto testosterona koji su proizvodili testisi kada su bili mladi. I žene i muškarci zapravo doživljavaju gubitak testosterona i androgena iz nadbubrežnih žlijezda. u usporedbi s 20 do 70 kod žena.što mnoge žene ostavlja s vrlo niskom razinom testosterona. Kod žene je razina testosterona na vrhuncu u dobi od devetnaest godina. tijekom najvećega dijela svoje odrasle dobi. zbog opadanja testosterona nakon menopauze. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . a do dobi od četrdeset pet ili pedeset godina.a 300 pikograma dovoljno je da kod muškarca održi spolni interes. Premda se testosteron u muškaraca godišnje prosječno smanji za tri posto od njegove najviše razine. žena može osjećati malo ili nimalo interesa za seks. Kao posljedica toga. u dobi od dvadeset pet godina.stvaraju preko 90 posto androgena i testosterona kod žene. budući da oko četrdesete godine počinje odumirati određen broj stanica nadbubrežnih žlijezda. Muškarci. centar za seks u 238 L. no mora ga biti dovoljno da aktivira centar za seks u njezinu mozgu. potrebno je manje testosterona. što dovodi do hormonske tranzicije koja se naziva „adrenopauza". Njihove razine testosterona variraju od 300 do 1000 (pikograma po mililitru). U tom slučaju. Da bi se kod žene probudio spolni nagon. poput automobila kojemu je ponestalo benzina.smanjile njihovu proizvodnju.čak i uz smanjenu proizvodnju . Nakon menopauze nadbubrežne žlijezde .

sada prestaje. Većina žena koje imaju spolnog partnera u menopauzi nastavlja održavati spolne odnose.gotovo polovica .hipotalamusu nema kemijskoga goriva koje mu je potrebno za buđenje spolne želje i genitalne osjetljivosti. počevši u trećem desetljeću života. Kod milijuna žena odjednom dolazi do nestanka spolnoga nagona . poteškoće s postizanjem orgazama. Proizvodnja androgena i testosterona u nadbubrežnim žlijezdama i jajnicima. a to je posebice zamjetno kod žena kojima su odstranjeni jajnici. Fizički i mentalni motor spolnog uzbuđenja zatajio je. Pritužbe na spolni interes i izvedbu veoma su učestale kod žena svih dobi. a u dobi između četrdesete i pedesete godine ta se brojka penje na šest od deset. Libido kod žena slabi s godinama.a istraživači su otkrili zapanjujuće slične obrasce u čitavome svijetu. Ženski mozak i hormonsko liječenje 239 . koja se u pubertetu naglo povećala i ostala na visokim razinama u ženinim dvadesetim i ranim tridesetim godinama. Navala estrogena. progesterona i testosterona iz jajnika koja bi nekoć preplavila mozak. Četiri od deset Amerikanki . smanjuje se za oko dva posto godišnje. Neke od najčešćih pritužbi kod žena u perimenopauzi i nakon nje jest smanjeni spolni interes i spolno uzbuđenje. slabiji orgazmi i odbojnost prema tjelesnom ili spolnom dodiru. sve dok nam u dobi od sedamdeset ili osamdeset godina ne ostane samo pet posto onoga što smo imale u svojim dvadesetima. Istraživanja u staračkim domovima pokazala su da jedna četvrtina žena u dobi od sedamdeset do devedeset godina još uvijek masturbira. Biološki razlozi za taj nestanak duboke su hormonalne promjene u mozgu. Spolni odnosi i interes za seks kod žena se počinju smanjivati u četvrtome i petome desetljeću.nezadovoljne su nekim aspektima svojih spolnih života.

No medicinska je znanost sve donedavno pridavala malo pozornosti nedostatku testosterona u žena. nije se pridavala gotovo nikakva pozornost stvarnim i neugodnim učincima manjka testosterona kod žena. problemima oko uzbuđivanja ili nesposobno- 240 L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Nažalost. istina je da velik broj žena na početku menopauze otkrije da dobar seks nije samo teško dostupan. U posljednjih dvadeset-trideset godina.Ženama koje su doživjele smanjivanje spolnoga interesa i žele ga povratiti. strastven i zadovoljavajući orgazmički seks nešto na što bi žene trebale polagati pravo. koja je neprestano raspoložena za seks. pa čak i žene seksualne grabežljivice odmijenio je tradicionalnije stajalište o čednoj ženi koju treba zavesti ili opustiti alkoholom. No ta je nova žena u jednakoj mjeri fikcija kao što je to bila i njezina suzdržana prethodnica. krema ili pilula. Naprotiv. ŠTO P O D U Z E T I U VEZI SPOLNIH PROBLEMA I KAKO DOBITI POMOĆ Žene koje su odrasle u kulturi feminističke i seksualne revolucije i nakon njih. već također i fizički zahtjevan. nemoguć ili nas uopće ne privlači. sve do prije nekoliko godina. poput dlakavosti lica. stereotip žene koja se lako spolno uzbuđuje. agresivnosti i duboka glasa. vjeruju da je uzbudljiv. Mogle bismo se odjednom uhvatiti kako se hrvamo s niskim ili nikakvim spolnim nagonom. moglo bi pomoći vraćanje testosterona na razine sličnije onima u mladosti pomoću gelova. U velikoj mjeri zbog takve pristranosti. liječnici su se pribojavali da bi žene mogle dobiti previše te kemikalije koja se tradicionalno vezuje uz muževnost i razviti neprirodne muške odlike.

mogu biti iznenađujuće i obeshrabrujuće. Prije četrdeset godina. no medicinska znanost u Sjedinjenim Državama taj je podatak uglavnom ignorirala ili ga zaboravila. Moje se pacijentice žale da im je bilo teško pronaći liječnika upućenog u žensku spolnu reakciju .ignorirajući negativne posljedice koje mogu imati po ženine odnose i kvalitetu života.šću postizanja orgazma . Istraživači su njegovu učinkovitost otkrili još prije desetak godina.posljedica stresa u vezi ili dugoročnih problema s intimnošću. Psihijatri i bračni savjetnici mogu biti jednako loše osposobljeni za pružanje pomoći. Klasičan odgovor na takve probleme bila je psihoanaliza . često odbacuju te probleme kao „samo dio starenja" . te da se može drastično mijenjati tijekom života žene. Čak i ginekolozi.u to da ona može varirati zbog djelovanja hormona i od osobe do osobe. mogu ponuditi malo rješenja ženama sa spolnim problemima i obično ne pronalaze nikakve fizičke razloge za njihove simptome. koji se specijaliziraju za dijelove tijela ispod struka. Oni su na taj problem skloni gledati kao da je sve u glavi . u najmanju ruku. već je to normalna biološka i psihološka reakcija na hormonalne promjene.staviti ženu na kauč sljedećih sedam do deset godina kako bi se proniknulo u korijene njezine neprirodne „frigidnosti" ili psihološkog „opiranja" seksu. Ženski mozak i hormonsko liječenje 241 .fizičkim promjenama koje. Ni danas na većini medicinskih fakulteta nema neophodnih predavanja o ženskoj spolnoj reakciji. Kao posljedica toga. Jedno od sredstava za ponovno buđenje ženina libida jest testosteronsko nadomjesno liječenje. Takav je pristup uglavnom sasvim pogrešan jer uzrok takvih osjećaja u toj fazi života nije psihološki konflikt. 70-ih godina prošloga stoljeća. Svakoga dana u svojoj klinici susrećem žene s takvim problemima.

nadomještanje testosterona . koji može pospješiti nastanak raka. flastere i kreme svojim pacijenticama. no ne uvijek i njezinu želju za seksom u paru. Znamo da davanjem testosterona možemo potaknuti ženinu potrebu za masturbiranjem i skratiti vrijeme potrebno da postigne orgazam. Posljednjih su godina nadomjesci testosterona vrlo popularan režim liječenja muškaraca. Isti je učinak zapazila 1980-ih Barbara Sherwin sa Sveučilišta McGill. testosteronsko nadomjesno liječenje često vraća njihov spolni interes na normalnu razinu. Sherwin je nadomjestila testosteron kod žena kojima su uklonjeni jajnici. Kada se žene žale na nizak libido. Žene koje nisu dobivale taj hormon. kao što smo to nekoć mislili.liječnici sa Sveučilišta u Chicagu eksperimentalno su davali velike količine testosterona pacijenticama koje su bolovale od raka dojke. i rezultati su uglavnom pozitivni. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . a one koje bile dobivale liječene. no taj hormon možda nije. no pacijentice su doživjele nevjerojatan porast libida i sposobnosti doživljavanja orgazma. No tek su nedavno liječnici počeli propisivati gelove. panaceja za poticanje spolnog interesa kod svih žena. Ja nadomjestak testosterona ženama propisujem od 1994. Kod nekih žena testosteron može dramatično povećati spolni interes. prijavile su naglo opadanje libida. A liječenje koje je djelotvorno . ciljajući na centre u ženskome mozgu koji su vezani uz ugodu i spolnu želju.konačno biva prihvaćeno. Čak i muškarci otkrivaju da testosteron ili Viagra nisu čudotvoran lijek koji su obećavale 242 L. To se nije dogodilo. izjavile su da se njihov spolni interes ubrzo vratio. Istraživanja se konačno počinju baviti liječenjima spolne disfunkcije kod žena koja se ne tiču samo spolnih organa. Smatrali su da će taj hormon kod žena sniziti razine estrogena.

bolje raspoloženje. tjelesni vonj. može izazvati stanjivanje kose.imaju pravo iskušati testosteron koji bi većina liječnika propisala muškarcu. To se stanje kod oba spola može liječiti testosteronskom terapijom. Što se tiče nedostataka. akne.poboljšan mentalni fokus. više energije i spolnog interesa . rast dlaka na licu i dublji glas.farmaceutske kompanije. Ženski mozak i hormonsko liječenje 243 .razlozi su što mnogi muškarci i žene koji ga uzimaju kažu da su spremni riskirati negativne učinke. Nema sumnje da jedva mjerljiva ili nulta razina testosterona kod muškaraca ili žena može biti uzrokom spolne disfunkcije.bez obzira na to jesu li u perimenopauzi ili postmenopauzi . Žene koje se tuže na nedostatak spolnog interesa . Pored takvog djelovanja na spolni centar u mozgu. testosteron pridonosi mentalnoj oštrini te rastu mišića i kostiju. No djelovanje testosterona na mozak .

no ne bi bili aktivni kod muškaraca jer se kod njih ne događaju relevantne hormonalne promjene.DRUGI DODATAK ŽENSKI MOZAK I POSTPOROĐAJNA DEPRESIJA JEDAN OD DESET ženskih mozgova postat će deprimiran u prvoj go- dini nakon porođaja. Smatra se da su žene koje pate od toga stanja genetski podložnije depresiji izazvanoj hormonalnim promjenama. Ti rezultati ukazuju na to da promjene u razinama estrogena i progesterona imaju udjela u pojavi simptoma naglog pada raspoloženja kod žena s postporođajnom depresijom. u mozgu su bile aktivirane 244 L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Ken Kendler sa Sveučilišta Virginia Commonwealth otkrio je da možda postoje geni koji mijenjaju rizik od depresije u reakciji žene na ciklično lučenje spolnih hormona. osobito u razdoblju nakon porođaja. no najčešća je postporođajna depresija. Iz nekog razloga mozgovi tih 10 posto žena ne vrate se u potpunosti u ravnotežu nakon golemih hormonalnih promjena koje se događaju nakon porođaja. Čini se da tih 10 posto žena nakon porođaja postaje deprimirano iz više razloga. Takvi bi geni utjecali na rizik od teže depresije kod žena. Tijekom trudnoće. Psihijatrijske promjene nakon porođaja mogu varirati od potištenosti do psihoze.

ona će biti napeta. drastične hormonalne promjene izazvale su mnoštvo promje- Ženski mozak i postporođajna depresija 245 . nakon porođaja. a sitnice će joj se činiti golemim problemima. no nikada ne krive svoje dijete. Prijelaz u roditeljstvo često je popraćen depresijom i stresom. Njezin refleks plašenja (startle reflex) bit će pojačan. Smatraju se „lošim majkama". Mozak genetski podložne žene na kraju postane hiperreaktivan na stres i ona počne proizvoditi previše stresnog hormona kortizola. Danonoćno će se vrzmati uokolo previše napregnutih živaca. depresiju u trudnoći. Dobro poznati pretkazatelji depresije nakon porođaja uključuju prethodnu depresiju. Većina majki nerado govori o svojim osjećajima i svoja će raspoloženja pripisati osobnoj slabosti. Kod njih se javljaju osjećaji gubitka jer više ne znaju tko su kao pojedinci. To je posve nov život i nova stvarnost. premda je iscrpljena. Smatraju da nisu dorasle odgovornosti za dijete. one su ponovo deaktivirane. no kod genetski podložnih žena to mu ne uspijeva. stoga je razumljivo da se zbog toga osjećaju uznemireno. Ulažu velike napore kako bi sačuvale ravnopravnost s partnerom i uključile oca u brigu o djetetu. hiperaktivna i neće moći zaspati nakon što noću nahrani dijete. a ne bolesti.„kočnice" za reagiranje na stres. Žene s postporođajnom depresijom također su imale problema s identitetom zbog svoje nove uloge majke. Kod 90 posto žena mozak se u stanju vratiti na normalnu reakciju na stres. Bore se s osjećajem napuštenosti od strane svojih partnera i drugih bliskih osoba koje im dovoljno ne pomažu. nedostatak odgovarajuće emocionalne potpore i visoku razinu stresa u domu. odjednom. Bit će pretjerano zaštitnički nastrojena prema djetetu. Osim toga. kao da je pod naponom. nerazumnom zabrinutošću da će njihovo dijete umrijeti i problemima s dojenjem.

dojenjem. bučno dijete i nedostatak sna samo će doprinijeti vašoj podložnosti depresiji. Ženama koje su podložne depresiji i stresu možda će biti teže ponovo uspostaviti hormonalnu ravnotežu nakon tih promjena. A ako imate problema s ponovnom uspostavom ravnoteže. osim možda na one koji predstavljaju prijetnju za dijete. Kod nekih žena taj osjećaj stresa doseže vrhunac tek dvanaest mjeseci nakon porođaja. djetetom i partnerom. Dobro je to što je liječenje dostupno. spavanjem. i što je učinkovito. simptomi postporođajne depresije često ostaju skriveni. Žene se osjećaju postiđeno jer se od njih očekuje da budu sretne zbog rođenja djeteta.kod žena s ozbiljnim simptomima . Osim toga. poput serotonina.antidepresive u kombinaciji drugim načinima liječenja poput suportivne razgovorne terapije. Ta sposobnost filtriranja relevantnih od irelevantnih podražaja smatra se adaptivnom za par majka-dijete. Neki znanstvenici smatraju da bi kod nekih žena dojenje moglo štititi od postporođajne depresije. Za vrijeme laktacije. a nesposobnost filtriranja stresnih podražaja može se povezati s razvojem postporođajne depresije. novim identitetom. nakon porođaja su niske. 246 L. Razine kemikalija u mozgu koje potiču dobro raspoloženje i osjećaj zadovoljstva. majke pokazuju slabije neuroendokrine i ponašajne reakcije na neke vrste stresora. Stručnjaci za postporođajnu depresiju jednoglasno preporučuju . Lijekovi i hormoni mogu pomoći da se njihovi mozgovi vrate u normalu. Stoga je složenost postporođajnog depresivnog raspoloženja važno shvatiti kao hrvanje s ponovnom uspostavom hormonalne ravnoteže u mozgu. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . a u mozgovima depresivnih majki vlada njihov manjak.na u njihovu doživljaju stvarnosti nekoliko puta u manje od godinu dana.

no čini se kako su uzroci kod žena drugačiji nego kod muškaraca. Životna iskustva zatim utječu na ženske moždane krugove kako bi osnažila naše individualne razlike. Procjenjuje da se ona javlja kod pet do 10 posto ženske populacije. Jedna varijacija koja se javlja na kontinuumu kod žena jest seksualna privlačnost prema istome spolu. Stoga muškarci imaju dvaput više izgleda da budu homoseksualci. Ženski mozak ima upola manje izgleda da u njega bude usađena privlačnost prema istome spolu od muškoga mozga. Naše genetske varijacije i hormoni prisutni u našemu mozgu tijekom fetalnoga razvoja temelj su ženskoga mozga. a tek su se neda- Ženski mozak i spolna orijentacija 247 .TREĆI DODATAK ŽENSKI MOZAK I SPOLNA ORIJENTACIJA KAKO SE SPOLNA orijentacija usađuje u ženski mozak? U ženskome mozgu postoji mnoštvo varijacija koje dovode do individualnih skupova vještina i ponašanja. Biološki gledano. smatra se da genetske varijacije i izloženost hormonima i kod muškog i kod ženskog mozga dovodi do privlačnosti prema istome spolu. Većina se istraživanja mozga bavila razlikom između homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca.

Otkriveno je da homoseksualne žene imaju slabiju reakciju plašenja .sličnog intenziteta kao 248 L.vno počela pojavljivati istraživanja kod žena. Jedno je istraživanje ispitivalo razlike u ustroju mozga. Poznato nam je da prenatalna izloženost okolišu s hormonima suprotnoga spola. Čini se kako spolna orijentacija nije pitanje svjesnoga opredjeljenja. Psihosocijalne studije također su pokazale da homoseksualne žene imaju više samopoštovanje i bolju kvalitetu života od homoseksualnih muškaraca. Taj prenatalni hormonalni okoliš ima trajne učinke na ponašajne značajke poput grube igre i spolne privlačnosti. s time da žene prijavljuju više biseksualnih interesa. potiče živčani sustav i moždane krugove da ubuduće razviju više veza tipičnih za muški rod. One su se češće prisjetile svoga dječjeg ponašanja u igri tipičnoga za dječake nego žene koje nisu bile izložene fetalnome testosteronu. Spolna orijentacija kod žena javlja se duž većega dijela kontinuuma nego kod muškaraca. na koje je ukazala „reakcija plašenja" (startle reaction) među homoseksualnim naspram heteroseksualnih žena. poput testosterona kod genetski ženskoga mozga. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Istraživanja u nekim obiteljima i na blizancima pružaju jasne dokaze za genetsku komponentu kod spolne orijentacije i muškaraca i žena. Te su žene također prijavile veću privlačnost prema istome spolu i češće su bile homoseksualke odnosno biseksualke. već genetske usađenosti. Temeljni rodni identitet i spolna orijentacija razmatrani su u jednome istraživanju zajedno s prisjećanjem na ponašanje povezano s rodnom ulogom kod žena koja su u maternici bile izložene i visokim razinama testosterona. Možda je razlog tomu taj što je društveno lakše biti homoseksualna žena no homoseksualni muškarac.

Ženski mozak i spolna orijentacija 249 .većina muškaraca . To nalaže da se te razlike u moždanim krugovima nalaze na kontinuumu u ženskome mozgu. i oblikovati ga. okolina i kultura. prev.postigavši rezultate u srednjem rasponu između muškaraca i žena. Ženski mozgovi obično postižu bolje rezultate od muških na testovima verbalne fluentnosti.) u odnosu na „femme" (preferiraju žensku odjeću. izražavaju se i ponašaju kao žene. u skladu s nacrtom gena i spolnih hormona svake jedinke. ponašaju i izražavaju kao muškarci.) pokazale su srednji raspon rezultata između muškaraca i žena. op. Homoseksualne žene koje se identificiraju kao „butch" (odijevaju se.što ukazuje na razlike u ustroju mozga između heteroseksualnih i homoseksualnih žena. Ova znanstvena otkrića nalažu da se usađivanje spolne orijentacije u ženski mozak događa tijekom fetalnoga razvoja. Potom će na izražavanje njezina moždanog ustroja putem ponašanja utjecati. op. prev. Homoseksualne žene pokazale su varijacije u postignutim rezultatima verbalne fluentnosti karakteristične za suprotan spol . A heteroseksualne žene postigle su općenito bolje rezultate na testovima verbalne fluentnosti od svojih homoseksualnih ženskih pandana.što je obrazac tipičan za muškarce. Homoseksualne su žene pokazale manje osjetljivu auditivnu reakciju u odnosu na heteroseksualne žene .

17-26. San Diego: Academic Press. E. L. M. Agrati.) „Hormones. i Fernandez-Guasti. (2005. Altemus. Bjorkqvist i P.) „Sex differences in emotionality".) „Sexual behaviour in pregnancy. A. (1986. mood and sexuality in lactating women". Br J Psychiatry 148: 74-79. Neuroscience 131 (4): 945-951. (1990. D. Baillieres Clin Obstet Gynaecol 3 (4): 805-821.) „Testosterone and sexual behavior in oral contraceptive users and nonusers: A prospective study".) „Differential adaptations in GABAergic and glutamatergic systems during ethanol withdrawal in male and female rats". Adams. M. Niemela. Of mice and women: Aspects of female aggression. L. D.) „Biology does not make men more aggressive than women". A. (1992. Alder. B. Alele. Behav Brain Res 161 (2): 313-319. Horm Behav 24 (3): 388-402. E.) „Compulsive-like behaviour according to the sex and the reproductive stage of female rats". Brizendine: ŽENSKI MOZAK . P. i Redwine. I. B. i Herbison. E. (1989.) „Reduced sensitivity to glucocorticoid feedback and reduced glucocorticoid receptor mRNA expression in the 250 L. Allen. (1976. after childbirth and during breast-feeding". K. A. M. Alcohol Clin Exp Res 29 (6): 1027-1034. i Sherwin. M. Alexander. Adler. G.) „Major sex differences in non-genomic estrogen actions on intracellular signaling in mouse brain in vivo". L. i Devaud. (2005. E. i Cook.BIBLIOGRAFIJA Abraham. M. Human Relations 29: 711-722.. ). (2005. (1997.

i Van Der Stege. P. (2001. Altshuler. G. Archer. Ann NY Acad SCI 1052: 210-224.) „Treatment of depression in women: A summary of the expert consensus guidelines". J.) „In the mood for sex: The value of androgens". L.) „The influence of testosterone on human aggression". I. (2001. i Brooks.luteal phase of the menstrual cycle". Review of General Psychology 8: 291-322.) „The menstrual cycle and Cortisol feedback sensitivity with metyrapone". V. American Psychologist 51 (9): 909-917. G. M. No. D. Archer. Archer. Arantes-Oliveira.) „Sex differences in aggression in real-world settings: A meta-analytic review".) „The expert consensus guideline series: Treatment of depression in women. E. Br J Psychol 82 (Pt 1): 1-28. M.) „An integrated review of indirect. A. S. Arnold. Nature 439 (7072): 76-78. Altemus.): 1-107. J Clin Endocrinol Metab 86 (6): 2525-2530. J. I. Neuropsychopharmacology 17 (2): 100-109.) „Increased vasopressin and adrenocorti-cotropin responses to stress in the midluteal phase of the menstrual cycle".) „Complex social behaviour derived from maternal reproductive traits". I. i Young. i Roca. (2005. Altshuler. Psychoneuroendocrinology 31 (1): 1-15. Antonijevic. L.) „Sex differences in social behavior: Are the social role and evolutionary explanations compatible?".) „Depressive disorders . i Cohen. L. rasprava 177-179. (1996. I. (2004.) „Sex chromosomes and brain gender".) „Estradiol prevents neural tau hyperphosphorylation characteristic of Alzheimer's disease". E. D. and social aggression". Nature 437 (7063): 1299-1320. Personality and Social Psychology Review 9 (3): 212-230. (2005. C. i Silva. S. (2006. (2004. (2003. Nat Rev Neurosci 5 (9): 701-708. D.) „Healthy animals with extreme longevity". i Berman. J. Bibliografija 251 . L. (2003. i Cohen. Altemus. A. u pripremi." Postgrad Med (Spec. L. relational.is it time to endorse different pathophysiologies?". / Psychiatr Pract 7 (3): 185-208. C. (2006. R. Alvarez. / Sex Marital' Ther 29 (2): 87-102. Science 302 (5645): 611. Amdam. J. L. Apperloo. (2006. (2005.). i Csondes. N.) „A haplotype map of the human genome". Altshuler. (1991. L. (2001. M. Archer.

) Women don't ask: Negotiation and the gender Divide.) Human Sperm Competition: Copulation. i Bellis. Dev Psychobiol 22 (6): 585-599. i Xu. London and New York: Chapman & Hall.) „Sex difference in the phosphorylation of cAMP response element binding protein (CREB) in neonatal rat brain". R. Baker. Bachevalier. i Fisher. J. P. Princeton: Princeton University Press. M. M. M. classification. and assessment". A. (1993. Azurmendi. (2004. A. Am Nat 165: S26-37. G. A. Babcock. (1995. i Burgoyne.) „Cognitive abilities. S. A. androgen levels. P. Bachevalier. Arnold. (2004. Bachevalier. Baker. S. A. A.) „Female androgen insufficiency: The Princeton consensus statement on definition.) „Minireview: Sex chromosomes and brain sexual differentiation".) „Adolescence: Vulnerable period for stress-induced prefrontal cortical function? Introduction to part IV". non-paternity rates". i Brickson.Arnold. (1990. R. and body mass index in 5-year-old children". i Kirkpatrick. D. i Hexter. Brain Res 890 (1): 110-117. P. J. M.) „Age and sex differences in the effects of selective temporal lobe lesion on the formation of visual discrimination habits in rhesus monkeys (Macaca mulatta)". F. i Shansky. and emotion systems associated with early-stage intense romantic love".) „Gender differences in visual habit formation in 3-month-old rhesus monkeys". Animal Behaviour 46 (5): 861-865. R. (2004.) „Human sperm competition: Ejaculate adjustment by males and the function of masturbation. Psychoneuroendocrinology 16 (1-3): 177-188. Ann NY Acad Sci 1021:143-147. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . (2005. (2004. i Bellis. Behav Neurosci 104 (6): 885-899. Horm Behav 48 (2): 187-195. Fertil Steril 77 (4): 660-665. A. Auger. Aron. (2002.) „Sex differences in the development of learning abilities in primates".) „The evolution of infidelity in socially monogamous passerines: The strength of direct and indirect selection on extrapair copulation behavior in females". H. J. i Hagger. C. M. Trends Endocrinol Metab 15 (1): 6-11. Arnsten.) „Reward. M. R. Arnqvist. A. Mas- turbation and Infidelity. Bachmann. G. P.) „Human sperm competition: Ejaculate manipulation by females and a function for the female orgasm. A. i Bancroft. Endocrinology 145 (3): 1057-1062. i Braza. (2005. (1991. C. P.) „Are XX and XY brain cells intrinsically different?". i Laschever. (1993. Baker. i Bellis. J Neurophysiol 94 (1): 327-337. (2001. (2005. 252 L. F. i Hagger. motivation." Animal Behaviour 46 (5): 887-909. S. J. J. (1989.

J. ] Psychosom Res 37 (2): 195-202. K. S. New York: Guilford Press. Science 310 (5749): 819-823. T. and normal sex differences". MA: MIT Press. A. sexual attitudes. Baron-Cohen. (2004. Philos Trans R Soc Lond B Biol Set 358 (1430): 361-374.) „The empathizing system: A revision of the 1994 model of the mindreading system. S. K. S.) „Sex differences in the brain: Implications for explaining autism". S. androgens. Journal of Marriage and the Family 39:121-127. i ostali (1991. (2005. (2002. Sherwin. (1977. i Belmonte.. Balswick. i Wheelwright. E. (2004. Bibliografija 253 . J. (2004. i Bruce J.) „The empathy quotient: An investigation of adults with Asperger syndrome or high functioning autism. M. and gender role in oral contraceptive users and nonusers". J. and the sexuality of young women: I. (1993. C. (2003. K. Baron-Cohen. (2005. S. Acta Obstet Gynecol Scand 83 (9): 850-856. S. food craving and other symptoms". R. B.) „Side-effects of hormone replacement therapy and influence on pattern of use among women aged 45-64 years: The Norwegian Women and Cancer (NOWAC) study 1997". S.) „Austism: A window onto the development of the social and the analytic brain". and normal sex differences". J. (2004.) „The extreme male brain theory of autism". Cambridge. Ellis (ED) (2005. i Knickmeyer. / Endocrinol 186 (3): 411-427.) „The endocrinology of sexual arousal". C. Bancroft. clumsiness. Trends Cogn Sci 6 (6): 248-254. Annu Rev Neurosci 28: 109-126.) „Oral contraceptives. J Autism Dev Disord 34 (2): 163-175. Baron-Cohen." U Origins of the Social Mind: Evolutionary Psychology and Child Development. i Richler.) „The systemizing quotient: An investigation of adults with Asperger syndrome or high-functioning autism. (2005. D. B. J. i Newman. Bancroft. Bancroft. Alcohol Clin Exp Res 28 (7): 1114-1119. S. 468-492. A comparison of sexual experience.) „Differences in expressiveness: Gender". i Rennie. Barr. Arch Sex Behav 20 (2): 105-120. Baron-Cohen. S.Bakken.) Prenatal testosterone in mind: Amniotic fluid studies.) „The impact of oral contraceptives on the experience of perimenstrual mood. Baron-Cohen. i Eggen. Baron-Cohen. Baron-Cohen.) „Early experience and sex interact to influence limbic-hypothalamic-pituitary-adrenal-axis function after acute alcohol administration in rhesus macaques (Macaca mulatta)".

i Altshuler. i Voland.) „Strategies and methods for research on sex differences in brain and behavior. S. 254 L. E. C. S." Science 298 (5592): 317. i ostali (2006. K. K. G. F. i Newman." Endocrinology 146 (4): 1650-1673. i Newman. Geus E. In press. Bayliss. Bebbington. (2005.. C. A. i Zeki.) „Sexual dichotomy of an interaction between early adversity and the serotonin transporter gene promoter variant in rhesus macaques". A. i Thomas.. (1996.. (2005. P. i Tipper. R. G. Baumeister." Behav Genet. P. S. J. L. F. J. Basson. (2005. C. Behan. i ostali (2005. Beem.) „Effect of producing sons on maternal longevity in premodern populations. T. di Pellegrino i ostali (2005. Psychol Bull 126: 347-374. A.) „Sex differences in eye gaze and symbolic cueing of attention. i Zeki. (2000. T. i Sommer. Arch Gen Psychiatry 61 (11): 1146-1152. Am J Psychiatry 162 (6): 1229-1230. Beise.Barr. (1997. S. Neuroimage 21 (3): 1155-1166. L. Baumeister. (2002. Bartels. Proc Natl Acad Sci USA 101 (S3): 12358-12363. A. A.) „Interaction between serotonin transporter gene variation and rearing condition in alcohol preference and consumption in female primates".) „Combined linkage and association analyses of the 124-bp allele of marker D2S2944 with anxiety. rasprava 51-55. J. M. (2005. K.) „The neural correlates of maternal and romantic love"..) „The origin of sex difference in depressive disorder: Bridging the gap. A." QJ Exp Psychol A 58 (4): 631-650. P. CMAJ 172 (10): 1327-1333. B. P. Becker. (2004. (2004. depression.) „Women's sexual dysfunction: Revised and expanded definitions". Bartzokis." Neuroscience 130 (3): 725-734. R.) „Sex hormone receptors are expressed in identified respiratory motoneurons in male and female rats. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK .) „Gaze and arrow cueing of attention reveals individual differences along the autism spectrum as a function of target context." Int Review of Psychiatry 8: 295-332. L. Neuroreport 11 (17): 3829-3834." Br ] Psychol 96 (Pt.) „Differences in erotic plasticity: The female sex drive as socially flexible and responsive".)" Psychol Bull 122 (1): 38-44. 1): 95-114. (2004. F. P. Arnold. neuroticism and major depression. (2000.) „Reduced intracortical myelination in schizophrenia". Bartels. S.) „The neural basis of romantic love". Bayliss. R. Barr.) „What do men want? Gender differences and two spheres of belongingness: Comment on Cross and Madson (1997.

(2002. R. K.) „Sex determination." Horm Behav 42 (4): 424-436. J." J Dev Behav Pediatr 23 (3): 167-170. San Diego: Academic Press. (2003. C. (1999. i ostali (2006. Willson. D. J. Bellis. S. and later child development: Does continuity in development depend upon continuity of caregiving?" Attach Hum Devi (3): 361-387. Arciero.) „Salivary hormone concentrations in mothers and fathers becoming parents are not correlated. J.) „Gender differences in adolescent depression: Do symptoms differ for boys and girls?" ] Affect Disord 89 (1-3): 35-44. i Bailey. E. Berenbaum. Berenbaum. M. M. and identity. K. Berenbaum. P." Andrologia 22 (5): 397-399. U tisku. (2002. A. i ostali (2005.. D. Belsky. i ostali (2004.) „Quantity counts: Amount of child care and children's socio-emotional development. C. A. i Fearon. subsequent maternal sensitivity. vol. Belsky. i ostali (2005. i Sandberg. R." Horm Behav 35 (1): 102-110. 5.) „Males and females differ in brain activation during cognitive tasks.) „A guide to upwardly mobile spermatozoa.) „Psychological adjustment in children and adults with congenital adrenal hyperplasia. K. Bennett. (2004.) „Developmental origins of attachment styles. E. Belsky. J. i ostali (1990. Ambrosini.) „Effects on gender identity of prenatal androgens and genital appearance: Evidence from girls with congenital adrenal hyperplasia.Bell. i ostali (2005.. R." Neuroimage. Bibliografija 255 . Belsky.) „Early attachment security. J. E. Bertolino. S. Jaffee. A.) „Intergenerational transmission of warm-sensitive-stimulating parenting: A prospective study of mothers and fathers of 3-year-olds." Attach Hum Dev 4 (2): 166-170." Endocrinol Metab Clin North Am 30 (1): 173-192." Child Dev 76 (2): 384-396. Brain and Behavior..) „Pain: Sex/Gender differences. Baker. M. D W Pfaff. differentiation." Biol Psychiatry 57 (12): 1517-1525. R. ur. J. (2002. A. A." NEnglJMed350 (21): 2204-2206. (2002. A. S." U Hormones. Berg. S." / Pediatr 144 (6): 741-746. S.) „Variation of human amygdala response during threatening stimuli as a function of 5'HTTLPR genotype and personality style. Berkley. S...409-442. G. (2002. S. Korman Bryk. Berenbaum. J. M. Berenbaum. i Wynne-Edwards. S. A. (2001.) „Effects of early androgens on sex-typed activities and interests in adolescents with congenital adrenal hyperplasia." J Clin Endocrinol Metab 88 (3): 1102-1106.) „Cognitive function in congenital adrenal hyperplasia.

M. Blinkhorn. ur.. i Young. G. (1998. i ostali (2005.. i ostali (2005.) „Neuroactive steroid effects on cognitive functions with a focus on the serotonin and GABA systems.. B.. T.) „Dissociable neural responses to facial expressions of sadness and anger." Compr Psychiatry 44 (3): 234-246. De Ziegler. D. Hu. S.) „Oxytocin. Birzniece. San Diego: Academic Press. Birkhead. D. Bethea. F. i ostali (2004. Bielsky. Backstrom. U tisku.) „Public health context of women's mental health research. Morris." Brain Res Rev... Daly. (2003.) „Parental investment theory and gender differences in the evolution of inhibition mechanisms. G.) „Sensitivity to stress-induced reproductive dysfunction linked to activity of the serotonin system. M. M.) „Intelligence: A gender bender. i ostali (2005. i ostali (1996.) „Serotonin-related gene expression in female monkeys with individual sensitivity to stress/'Neuroscience 132 (1): 151-166. J. T. A. L. M. I. J. P. i Keita. Bloch. i Moller. E. L. F." / Affect Disord 74 (1): 1-4. P." Brain 122 (Pt. I. Rotenberg." Neuropsychopharmacology 29 (3): 483-493. i ostali (2003." Psychol Bull 120 (2): 163-188. and social recognition in mammals. Pau." Gen Hosp Psychiatry 28 (1): 3-8. R. W.) „Profound impairment in social recognition and reduction in anxiety-like behavior in vasopressin Via receptor knockout mice. i ostali (2006.. Bethea. i ostali (1999.) „[Mood disorders in perimenopausal women: Hormone replacement or antidepressant therapy?]. Bloch. i ostali (2005. i ostali (2006. L.) „Risk factors for early postpartum depressive symptoms. Blehar. N. (2003. F." Psychiatr Clin North Am 26 (3): 781-799." Peptides 25 (9): 1565-1574. Blehar. Bjorklund." Rev Med Suisse 1 (S3): 2155-2156. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .) „Endocrine factors in the etiology of postpartum depression. K. D.) „Sex difference in 5HT2 receptor in the living human brain. M. (1996. Bielsky." Neurosci Lett 204 (1-2): 25-28. R.) „Women and depression: A millennial perspective. C. Lotstra. M. (2004. F. i Kipp.. Rubinow. C. Bloch." Fertil Steril 83 (1): 148-155. 5): 883-893. K. F. S." Nature 438 (7064): 31-32. C. Streicher. R. V. (2005. S.2159-2161.Bertschy.) „Cortisol response to ovine corticotropin-releasing hormone in a model of pregnancy and parturition in 256 L.) Sperm Competition and Sexual Selection. Blair. C. J. C.. J. vasopressin.. Biver..

. Washington.) „Effects of chronic restraint stress and estradiol on open field activity." Harm Behav 49 (3): 303-314.. S. U. Kromer. i ostali (2006. J. O. calorie restricted ketogenic diet." J Clin Endocrinol Metab 90 (2): 695-699.. J. P.) „Personality and mate preferences: Five factors in mate selection and marital satisfaction. Ferguson. D. i ostali (2006.) A Secure Base: Parent-Child Attachment and Healthy Hu- man Development. M. M.) „High-fat. D. S. KD. Bowlby. R. L. Shea.) „GNRH cell circuitry: The brain is broadly wired for reproduction." Dev Psychol 39 (1): 85-98. and monoam- Bibliografija 257 . A. Wingrove. A. New York: Basic Books.euthymic women with and without a history of postpartum depression. G.. London: Hogarth Press. D." Society for Neuroscience meeting. Buss. D. (2005. S. Bocklandt.) Attachment and Loss. Johnson. Bolour. stabilizes brain and increases neuron stability. i ostali (2000. J.) „Effects of pregnancy on spatial cognition in female Hooded Long-Evans rats. D. Boehm. i ostali (2003. P. A. Bond. J. R. Bowman. C. Bosch.. K. Born. i ostali (2002. i ostali (2001. i ostali (2002." Cell 123 (4): 683-695.." jPers 65 (1): 107-136.) „Effects of gonadal steroids in women with a history of postpartum depression. ]. Bodensteiner. K.. Botwin.) „Prenatal stress: Opposite effects on anxiety and hypothalamic expression of vasopressin and corticotropin-releasing hormone in rats selectively bred for high and low anxiety. (1980." Eur J Neurosci 23 (2): 541-551. i Braunstein. Bloch. S. i ostali (2006. Horvath."Am ] Psychiatry 157 (6): 924-930... 3. spatial memory. J. Bough. J.) „Testosterone and child and adolescent adjustment: The moderating role of parent-child relationships. i ostali (1997.) „Tryptophan depletion increases aggression in women during the premenstrual phase.) „The roots of depression in adolescent girls: Is menarche the key?" Curr Psychiatry Rep 4 (6): 449-460. (1988. Cain. Booth. Bowlby." Psychopkarmacology (Berl) 156 (4): 477-480.. Schmidt. A." IntJImpotRes 17 (5): 399-408. E. Zhihua Zou i Linda Buck (2005."Hum Genet 118 (6): 691-694. vol.) „Extreme skewing of X chromosome inactivation in mothers of homosexual men .) „Testosterone therapy in women: A review. (2005. M.

Handbook of Emotions. Braunstein. Brown. D. i ostali (2005. M..) „Safety and efficacy of a testosterone patch for the treatment of hypoactive sexual desire disorder in surgically menopausal women: A randomized. (2004."" Psychopharmacol Bull 35 (3): 55-78.) „Emotion and motivation II: Sex differences in picture processing. i ostali (2006. M. A.." OBGYN Management. M. Brebner. 258 L. B." Arch Intern Med 165 (14): 1582-1589. F. (1995.) „Gender and emotions." Personality and Individual Differences 34: 387-394. Brody. J.) „Gender differences in emotional development: A review of theories and research. Haviland.) „Postpartum onset obsessivecompulsive disorder: Diagnosis and management. V. ur.. Bremner. i Hall. New York: Guilford Press. Bradley. Boyd. M. i Scanlan." Psychol Sci 16 (6): 468-473. Bradley.) „Menopause-related depression and low libido: Fine-tuning treatment. A. (2003. L. (1993.) „Mother-infant interaction. W. D. Soares." Journal of Social Issues 53: 369-94. L. G.) Iz razgovora. M. R. Brandes. A. Briton. i ostali (2001. placebo-controlled trial. C. Cronk. J.inergic neurotransmitters in ovariectomized rats. nulliparous rats: Effects of testing interval on the retention of maternal behavior." Dev Psychobiol 46 (1): 13-18. L.) „Gender differences in cognitive and neural correlates of remembrance of emotional words. R. M.) "Maternal memory in adult... Brody." Arch Women Ment Health 7 (2): 99-110.. L." Nature 438 (7071): 1148-1150. R. N.. H. Brody. M. (2005. Zayas. life events and prenatal and postpartum depressive symptoms among urban minority women in primary care." Emotion 1 (3): 300-319.) „Dance reveals symmetry especially in young men. R. (2005. Lewis i J. S. i ostali (2005. Brizendine. i ostali (2004. J.) „When good things go bad: The reflex physiology of defense. Brown. i Hall. Moulder. 16 (8): 29-42. L. Bridges. C. J. (1985. L.) „Beliefs about female and male nonverbal communication." Neuroscience 113 (2): 401-410.) „Gender and emotions: Beyond stereotypes. i ostali (2001." ] Pers 53:102-149." Sex Roles 32: 79-90. 447-460. Soufer." Matern Child Health ]: U tisku. L. (1997. Sundwall. D.) „Gender and emotion. J." U M. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . N. Codispoti. i ostali (2005.

Buss. A." J SexRes 41 (1): 82-93. Origins through sexual selection. F. Buhimschi. i ostali (2002.. M. K. J. Meddle." Novartis Found Symp 242:161-167.) „The ageing female reproductive axis I. (2003. Z." Am Psychol 50 (3): 164-168. (1995.." Psychosom Med 60 (1): 17-25. S. Burger. New York: Allyn & Bacon. i ostali (1984. Bibliografija 259 . K.. Burger.Brownley..) „Cardiovascular effects of 6 months of hormone replacement therapy versus placebo: Differences associated with years since menopause." Obstet Gynecol Clin North Am 31 (4): 963-979. the postpartum. D. (1987.) „Postmenopausal hormone replacement: Effects on autonomic.. B. Dudley. Buss. Buss. i ostali (2002. izdanje. neuroendocrine.) „True paternal care in a multimale primate society. C." J Pers Soc Psychol 56 (5): 735-747. P. Burbank. C.. C. Hinderliter. Bullivant. i ostali (1998. H. 2." Nature 425 (6954): 179-181. and steroid hormones: Effects on cognition and mood.) „Pregnancy. B. E. J. discussion 169-171. (1989.. J. Buchan. E. L. S.) Evolutionary Psychology: The New Science of Mind. S. D. S." Recent Prog Horm Res 57: 257-275. i ostali (2005. i ostali (2004. D. J.) „Conflict between the sexes: Strategic interference and the evocation of anger and upset. Brunton." Physiol Behav 32 (3): 437-439.) „Psychological sex differences. V.) „Hormonal changes in the menopause transition.) „Changes in responsiveness to newborn pups in pregnant. C. Alberts. L.) „Women's sexual experience during the menstrual cycle: Identification of the sexual phase by noninvasive measurement of luteinizing hormone." JNeurosci25 (21): 5117-5126. A. Buntin..) „International preferences in selecting mates: A study of 37 cultures." Psychoneuroendocrinohgy 24 (1): 69-84. D. i ostali (2004." Journal of Cross-Cultural Psychology 21: 5-47. H.. Burleson. M. S. i ostali (1999. W. rasprava 167-171. S.) „Endocrinology of lactation." Behavior Science Research 21: 70-100. i ostali (2003. Dudley. and immune reactivity to brief psychological stressors." Am J Obstet Gynecol 190 (4): 1052-1058. (1990. Buss. D.) „Female aggression in cross-cultural perspective. Sellergren. Malarkey. M. Buckwalter. Stanczyk. G. M. Jaffe. nulliparous golden hamsters. G. G. (2004. M.) „Endogenous opioids and attenuated hypothalamic-pituitary-adrenal axis responses to immune challenge in pregnant rats. H. A.

) „His brain.) „Sex-related influences on the neurobiology of emotionally influenced memory... E.. 1): 944-952. i ostali (2002.) „Interrelationships between hormones. W. i ostali (2005. Cameron. behavior. D. Buster. her brain. physical. (2000. i Schmitt.) „Review: Human Mate Guarding.) „The programming of individual differences in defensive responses and reproductive strategies 260 L. Champagne. A. M. Cahill. Cahill. M. and affect during adolescence: Understanding hormonal..) „Dopamine antagonists during parturition disrupt maternal care and the retention of maternal behavior in rats. S. J. Cameron. Calder. A. 366-372 New York: Acaden Press. Kingsberg. Call. D. Cameron.. A. A. behaviorally induced. J. i A.) „Neuropsychology of fear and loathing.) „Extraordinary changes in behavior in an infant after a brief separation. J." Ann NY Acad Sci 985:163-173. D. Encyclopedia of Stress. M. H." J Dev Behav Pediatr 19 (6): 424-428. van Stegeren (2003. Francis." Neuroreport 16 (11): 1233-1236. L. (2004. A.) „Sexual strategies theory: An evolutionary perspective on human mating. (2001. Fink. L. Byrnes.. i ostali (2005. Pan.) „Fear-related activity in subgenual anterior cingulate differs between men and women. and brain changes occurring in association with pubertal activation of the reproductive axis. ur. (1998. B.Buss." Psychol Rev 100 (2): 204-232. Butler. J. P. (2002. (1993. Cahill.) „Reproductive dysfunction in primates. (2003." Nature Reviews Neuroscience 2: 352-363. M." Ann NY Acad Sci 1021:110-123. D." U G." Semin ReprodEndocrinol 15 (1): 37-45. L. Lawrence." Obstet Gynecol 105 (5. Introduction to part III." Neuro Endocrinol Lett 23 (Suppl 4): 23-29. J. i Young. D. L. (2005. T." Neuropsychopharmacology 22 (3): 219-229. Cameron. i ostali (2005. Pt..) „Sex-related impairment of memory for emotional events with beta-adrenergic blockade." Neurobiol Learn Mem 79 (1): 81-88. A. D. Rigero.) „The effects of early rearing environment on the development of GABAA and central benzodiazepine receptor levels and novelty-induced fearfulness in the rat. F. Buss." Sci Am 292 (5): 40-47. N. (1997. J." Pharmacol Biochem Behav 73 (4): 869-875. i ostali (2000.) „Stress and behaviorally induced reproductive dysfunction in primates.) „Testosterone patch for low sexual desire in surgically menopausal women: A randomized trial. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . L. E. Caldji. C.

" Neurosci Bidbehav Rev 29 (4-5): 843-865. Carter.) A Mind of Her Own: The Evolutionary Psychology of Women. Capitanio. A. (2004. culture. Desmond. ur. Mendoza. P." / Sex Res 41: 6-26. Carey. NJ: Aldine Transaction." Ethology and Sociobiology 16: 99-123. S. Campbell.) „Revision of the infant temperament questionnaire.) „Proximate mechanisms regulating sociality and social monogamy. Norton.) Out of Control: Men. Campbell. J. and women's intrasexual aggression. D. (1993. D. content and contexts.) „Female competition: Causes. B. New York: Basic Books. Camras. (2003. J." U The origin and nature of sociality. Campbell. Winstanley. New York: W. Campbell.) „A longitudinal study of gender-related cognition and behavior. Campbell.) „Rearing environment and hypothalamic-pituitary-adrenal regulation in young rhesus monkeys (Macaca mulatta). Women and Aggression. C. i ostali (1990. R. Carter. A. i Candy. (1932. in the context of evolution. A.in the rat through variations in maternal care. (1998. (1978. Canli..) „Oxytocin and sexual behavior. C. Carter.) „Neuroendocrine perspectives on social attachment and love. Sussman. (2004. E. (2005. A. R. i ostali (2002. A. Cannon." Ann NY Acad Sci 1021: 33-50. S. Buss. (2004. P. T. S. W. i McDevitt. L. (1992.) The Wisdom of the Body. I. i ostali (2004. J. (2002." Dev Psychobiol 46 (4): 318-330." Pediatrics 61 (5): 735-739. A. B. (1995.) „Developmental consequences of oxytocin.) „A few good men: Evolutionary psychology and female adolescent aggression. A." Physiol Behav 79 (3): 383-397.) „Sex differences in the neural basis of emotional memories. A. ur. (1999.) „Aggression. 628-652 New York: Wiley. C. L." Developmental Science 7:1-9. S. C." U Handbook of Evolutionary Psychology. London: Oxford University Press. C." Neurosci Biobehav Rev 16 (2): 131-144. S. Ribordy. N. Carter.) „"Limbic corticostriatal systems and delayed reinforcement.) „Maternal facial behavior and the recognition and production of emotional expression by maltreated and nonmaltreated children. Campbell.. Bibliografija 261 . constraints.. i ostali (2005. S. Cardinal." Dev Psychol 26 (2): 304-312. Piscataway..) „Staying alive: Evolution. 22: 203-214. A. Shirley. Campbell. W. C." Behavioral & Brain Sciences." Psychoneuroendocrinobgy 23 (8): 779-818."" Proc Natl Acad Sci USA 99 (16): 10789-10794.. S.

i Meaney. C..) „Like mother. J. A.) „Influence of life stress on depression: Moderation by a polymorphism in the 5-HTT gene. and status in women." Prog Brain Res 133: 287-302. F. i ostali (2003.) „Variations in maternal care in the rat as a mediating influence for the effects of environment on development. F. M. Montgomery. K. C. 262 L. i Collaer. (1997. C..) „Endocrinology of the stress response. A.) „Maternal feelings after cessation of breastfeeding: Influence of factors related to employment and duration. i ostali (1995. Chezem. Caspi. Charmandari. F. D.) „Naturally occurring variations in maternal behavior in the rat are associated with differences in estrogen-inducible central oxytocin receptors. i ostali (2003. C. C. P.. Diorio. Champagne. Weaver." Ann NY Acad Sci 807:164-174.) „Peptides. S. DeVries. S. Francis. J.. Champagne. Pt. Champagne. Sugden. and pair bonding. F." Ann NY Acad Sci 807: 260-272. i ostali (1997." / Perinat Neonatal Nurs 11 (2): 61-70.) „Sex differences in line judgment: Relation to mathematics preparation and strategy use. M. Cherney. Tsigos." Annu Rev Physiol 67: 259-284." Endocrinohgy 144 (11): 4720-4724. i ostali (2005." Horm Behav 29 (3): 354-366. J. M." Percept Mot Skills 100 (3. L. i Altemus." Science 301 (5631): 386-389. I. A. steroids.Carter. Champagne. I.) „Physiological substrates of mammalian monogamy: The prairie vole model. i ostali (2001. Carter. (1995. (2001.. A. E. Cassidy. A.. (2001. C. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .) „Integrative functions of lactational hormones in social behavior and stress management. sex. (2005. Carter. D. C. S.. E. i ostali (1997. S.. like daughter: Evidence for non-genomic transmission of parental behavior and stress responsivity.) Iz razgovora. Cashdan. 1): 615-627. Carter. i ostali (2003. J.) „Natural variations in maternal care are associated with estrogen receptor alpha expression and estrogen sensitivity in the medial preoptic area. DeVries." Physiol Behav 79 (3): 359-371. C.) „Gender differences among newborns on a transient otoacoustic emissions test for hearing.) „Hormones." Journal of Music Therapy 37: 28-35. (2006." Proc Natl Acad Sci USA 98 (22): 12736-12741." Neurosci Biobehav Rev 19 (2): 303-314. D.

Craig.) „Human behavioral sex differences: A role for gonadal hormones during early development?" Psychol Bull 118 (1): 55-107.) „Cognitive and behavioral characteristics of Turner syndrome: Exploring a role for ovarian hormones in female sexual differentiation." / SexMedS (1): 121-131.. C.) „Childhood behavioral profiles leading to adolescent conduct disorder: Risk trajectories for boys and girls.) „A sex difference in the specificity of sexual arousal. J. S. L. Clarkson. i Hines. B. I.) „Sex differences in human neonatal social perception. Cooke. B. K.) „Sexual behaviors and mental perception." / Neurosci 25 (46): 10759-10767. Cote. Altemus.. A. S.) „The genetic basis for sex differences in human behaviour: Role of the sex chromosomes. Corso. i ostali (2004. satisfaction and expectations of sex life in men and women in France. Connellan. i Woolley. M. Collaer. W. E.) „Gonadal hormone modulation of dendrites in the mammalian CNS. Connell. L. K. i ostali (1987." / Neurobiol 64 (1): 34-46. (1959. M. i ostali (2005. K.) „Synchronized maternal-infant elevations of primate CSF CRF concentrations in response to variable foraging demand. Lemaire."Horm Behav 41 (2): 139-155.) „Sexually dimorphic synaptic organization of the medial amygdala." Am J Obstet Gynecol 192 (5): 1712-1717.. Rieger. M. i ostali (2004.) „Food cravings. E." Horm Behav 21 (4): 457-470. Geffner. B." Infant Brain and Development 23:113-118. i ostali (2002. J. i ostali (2006. T. L. i Appt. and comorbidities on neurological function of the female genitalia. I.. Collaer. M. Colson." Int J Impot Res 17 (1): 63-70.. B.) „Effects of age.) „Controversies about HRT . (2005. M. M.. Guess. (1995. J. i ostali (2005. H. T.) „Evaluation of the role of pudendal nerve integrity in female sexual function using noninvasive techniques. R. B.." Journal of the Acoustical Society of America 31: 489-507.lessons from monkey models. Coplan. mood. K. i ostali (2005. Tremblay." CNS Spectr 10 (7): 530-536.Chivers. M. (2000. Guess. Cooke. E. (2005.. M. M." Psychol Sci 15(11): 736-744.." Maturitas 51 (1): 64-74." Ann Hum Genet 68 (Pt.) „Age and sex differences in thresholds. Bibliografija 263 . menopause. S. Harper." / Am Acad Child Adolesc Psychiatry 41 (9): 1086-1094. Connell. 3): 269-284. and the menstrual cycle. G. E. i ostali (2002. M. (2005. Cohen. D.. Sherwin.

L. Dinatale. Cyranowski.) „Models of the self: Self-construals and gender. (2005. R. B.) „Adolescent onset of the gender difference in lifetime rates of major depression: A theoretical model. L. i Madson. Dahlen. M. S. E. discussion S98-101.) „Coder gender and potential for hostility ratings. A.) „Peripheral pulses of oxytocin increase partner preferences in female. Davis.. Cummings." Psychol Bull 122 (1): 5-37. J. M. Crick. Darnaudery. (2002. (1977. A. N. (1996.) „The role of androgens and the menopause in the female sexual response." Arch Gen Psychiatry 51 (1): 21-27. K. (2001. i ostali (2004. J. J. 2): S82-83. i Tran." Neurosci Biobehav Rev 29 (7): 1089-1105. B. London: Sage. San Diego: Academic Press." Trends Endocrinol Metab 12 (1): 33-37. M. E. Bigbee. (2000.." / Endocrinol 185 (2): 207-222.. i ostali (2005. i ostali (1996. Dutriez. (1997. i Brizendine. S.) „Mechanisms underlying epigenetic effects of early social experience: The role of neuropeptides and steroids. (1992." Behav Brain Res 153 (1): 211-216. S." Menopause 9 (4): 253-263. 264 L. Cushing.. S. i ostali (2000. prairie voles. R. I. Frank.) „Postmenopausal hormone therapy: From monkey glands to transdermal patches. I." Personality and Individual Differences 37:1615-1627. S. i Carter. i Kramer." Child Dev 67 (3): 1003-1014. S.) „Testosterone influences libido and well being in women. R.) Emotion and Gender: Constructing Meaning from Mem- ory. F. Davidson. C. E. Davis." Int J Impot Res 10 (Suppl." Horm Behav 37 (1): 49-56. Cross. Crawford. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .) The Handbook of Aging and Cognition. Cushing. M. (2004.) „Gender differences in children's normative beliefs about aggression: How do I hurt thee? Let me count the ways. M. S.) „Boredom proneness in anger and aggression: Effects of impulsiveness and sensation seeking. (1998. R. but not male." Health Psychology 15 (4): 298-302.) „Stress during gestation induces lasting effects on emotional reactivity of the dam rat.Craik. J. Davis. K.) „Comparison of physical and emotional side effects of progesterone or medroxyprogesterone in early postmenopausal women.

" Behav Brain Res 83: 83-90. M. i ostali (1997.) „Well-being and the menopausal transition" J Psychosom Obstet Gynaecol 18 (2): 95-101.Davison. W. L. symptoms.. Deckner.) „Stress. Dejudicibus. Depue. (2005.) „Neuropeptides in learning and memory process. Dennerstein. L." J Clin Endocrinol Metab 90 (7): 3847-3853. Kirk. (1997. i ostali (1997. Shade. K. D. i ostali (2000. E. (1997. (2002.) „Psychological factors and the sexuality of pregnant and postpartum women." Neurosci Biobehav Rev 29 (2): 271-281. Bell. T. R.) „Life satisfaction. and the menopausal transition. A." Medscape Womens Health 5 (4): E4. R. i ostali (2005. S.. and oophorectomy.." Maturitas 26 (2): 83-93. (2005. R. T. Norton. D." Infancy 4 (2): 201-217. Sibug. D. Dennerstein. E. De Waal.) „Genetic and environmental influences on the frequency of orgasm in women. Debiec. Denton.) „A century of getting to know the chimpanzee. (2005." / Pain 3 (5): 401-411. De Wied. i ostali (2002.) The Co-Evolution of Language and the Brain. L. Morrone-Stupinsky. M. i ostali (2005... J. Bibliografija 265 . A." J Sex Res 39 (2): 94-103." Nature 437 (7055): 56-59. Dennerstein.) „Rhythm in mother-infant interactions. (2003. R. E." Twin Res Hum Genet 8 (1): 27-33. J. Dudley.. Nichols.. S. Deacon.) „Sexuality.) „Peptides of love and fear: Vasopressin and oxytocin modulate the integration of information in the amygdala. E.." Proc Natl Acad Sci USA 96 (9): 5304-5309. L. i McCabe. New York: W.) „A neurobiobehavioral model of affiliative bonding: implications for conceptualizing a human trait of affiliation. M. B. hormones and the menopausal transition.) „Gender differences in patterns of cerebral activation during equal experience of painful laser stimulation. De Kloet. genes and the mechanism of programming the brain for later life. R. menopause." Bioessays 27 (9): 869-873. K." Behav Brain Sci 28: 313-350. M. F.) „Androgen levels in adult females: Changes with age. E. Dudley. P. Dudley. F. i ostali (1999.) „Neuroimaging of genesis and satiation of thirst and an interoceptor-driven theory of origins of primary consciousness. i ostali (2005. W. Derbyshire. Dawood..

W C C O TV.) Women turning to custom hormone therapy. i ostali (2005.) „The effects of stress on social preferences are sexually dimorphic in prairie voles. P. (2005. P. D. and the Evolution of Language.DeRubeis.. Cherkas. Carter. A. R." Society for Neuroscience meeting. E. C." Arch Gen Psychiatry 62 (4): 409-416. C.) „Menstrual cycle phase modulates the reward system in women. G. J. K." Trends Pharmacol Sci 26 (10): 485-487. (1999.1. i B.) Grooming. 155-168." jAbnorm Child Psychol 10 (3): 389-409. T. Douma. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Dodge. A. I.. H. i ostali (2002. i ostali (2005. M. Washington. DeVries. Husband. and gender differences." Psychoneuroendocrinology 27 (6): 705-714. Dluzen. i ostali (1996. DeVries. DeVries.) „Unconventional effects of estrogen uncovered." Endocrine 27 (3): 259-268. S. DeVries. (1996. i ostali (1995. A. MA: Harvard University Press. A. Cam- bridge.. D. Taymans. Douda.) „Brain sexual dimorphism and sex differences in parental and other social behaviors.) „Social modulation of corticosteroid responses in male prairie voles." Proc Natl Acad Sci USA 93 (21): 11 1980-1984. prosinca 2005. Kirkpatrick. R.) „Behavior patterns of socially rejected and neglected preadolescents: The roles of social approach and aggression. 266 L.D. DeVries. i ostali (1997. M. Kansas City. Cam- bridge.) „Corticotropin-releasing factor induces social preferences in male prairie voles.) „A conceptual model of the influence of stress on female reproduction. Dreher. i ostali (1982." U C. MA: MIT Press.) „Cognitive therapy vs medications in the treatment of moderate to severe depression. Ghuman. L.) „Modulation of pair bonding in female prairie voles (Microtus ochrogaster) by corticosterone. S.. S. Dluzen. Coie. B. Gupta. S.) „Estrogen. Gossip. (2005.. P. i ostali (2005." Reproduction 125 (2): 151-163. Dobson. }." Biol Letter. 5(2)308. Dunbar.) „Estrogen-related mood disorders: Reproductive life cycle factors. Lederhendler. D. Schmidt. A. i Spector. C." ANS Adv Nurs Sci 28 (4): 364-375. E.. Dunn.. testosterone. ur.. The Integrative Neurobiology of Affiliation. L. DeVries. S. (2005. (2005.." Ann NY Acad Sci 807: 494-497. C. K. 14. Hollon.." Proc Natl Acad Sci USA 92 (17): 7744-7748. E. B.) „Genes drive ability to orgasm. C.. T. J. i ostali (2003. C. DeVries. 1.

i ostali (2005. Eisenberger.) „The relations of emotionality and regulation to preschoolers' social skills and sociometric status. A.." Child Dev 64 (5): 1418-1438." Psychoneuroendocrinology." Maturitas 52 (2): 154-164. Berliner.. McAuley. esteem.) „Gender development and gender effects. Elavsky. C. Narratives from women with signs of postpartum depression. Hyde. use of hormone therapy and attitudes towards it.) „Raised plasma nerve growth factor levels associated with early-stage romantic love. symptoms. N. Eisenberg." Scand ] Public Health 33 (4): 261-267. 29 (3): 340-341.) „Thyroid axis activity and serotonin function in major depressive episode. M. P." Trends Cogn Sci 8 (7): 294-300. S.. New York: Macmillan. J.) „Trends in middle-aged women's reports of symptoms. Friberg. M.Duval. R." J Exp Child Psychol 55 (2): 131-150. i ostali (1993. i ostali (1999. H. esteem. and affective influences. H. C. i ostali (2006..) „The relations of empathy-related emotions and maternal practices to children's comforting behavior. U tisku.) „Physical activity enhances longterm quality of life in older adults: Efficacy. (2005. Eagly." U The Handbook of Educational Psychology. M. A." Psychoneuroendocrinology 24 (7): 695-712..) „Menstruation and reproduction in the context of therapy: Required reading for all therapists. (2004. E. N. N. (2005. Mokrani. I. 121-139. Eisenberg. i McAuley.) „Physical activity.) „Gender differences in temperament: a meta-analysis." Psychol Bull 132 (I): 33-72.. M. E. (1996. Else-Quest. ur. Fabes. Editorial (2005. (1986. N. (1996. N.) „Struggling with life. A." Ann Behav Med 30 (2): 138-145. Edhborg. S. S. G. E. Ekstrom. M.) „Gender and aggressive behavior: A meta-analytic review of the social psychological literature. W. D. i ostali (2005. Princeton: Princeton University Press. i ostali (1993. D. Elavsky.. Eberhard. Emanuele. Fabes. and life satisfaction during menopause. F. R. Bibliografija 267 .) „Why rejection hurts: A common neural alarm system for physical and social pain." Maturitas 52 (3-4): 374-385. i ostali (2006. i Lieberman." Psychol Bull 100 (2): 309-330. Politi. Eisenberg.) Female Control: Sexual Selection by Cryptic Female Choice." Psychology of Women Quarterly.

Jimenez. B. 2): 1247-1255. I." Proc Natl Acad Sci USA 102 (47): 17245-17250. J. (2005.) „Estradiol potentiates acetylcholine and glutamate-mediated post-trial memory processing in the hippocampus. K.) „Accelerated telomere shortening in response to life stress. E. p. J. C." Psychoneuroendocrinology. S. Fagot. Gur. i Eysenck. T. I.) „The neurobiology of love. (1978. W.and drugs. C.) „Facial emotion discrimination: I.) „Physiological. Banks. (1989.. Esch." Science 308 (5728): 1578. R. Farroni.. J. H.) „Newborns' preference for facerelevant stimuli: Effects of contrast polarity. Task construction and behavioral findings in normal subjects. D. Hagan. S. S. Fagot. Epel." Proc Natl Acad Sci USA 101 (49): 17312-17315. E. A.. I. (2005.) „Let's talk about seks .Enserink." Psychol Rep 43 (3. i ostali (1985. G. i ostali (2004.. i Morato.) „Are stress eaters at risk for the metabolic syndrome?" Ann NY Acad Sci 1032: 208-210. (2005. Farr. S. ur.) „Impulsiveness and venturesomeness: Their position in a dimensional system of personality description.) „The young child's gender schema: Environmental input. R." Child Dev 60 (3): 663-672. Epel.. R.) „Cell aging in relation to stress arousal and cardiovascular disease risk factors.. M." Neuro Endocrinol Lett 26 (3): 175-192. i ostali (2000." Neurobiol Aging 26 (8): 1205-1213. Epel." Brain Res 864 (2): 263-269. B. Jue Lin i ostali (2006. S. B. S. i ostali (1992. Faber. 268 L. i ostali (2005." Psychiatry Res 42 (3): 231-240." BehavBrain Res 163 (1): 70-77. i Leinbach. i ostali (2004. internal organization. A. R. emotional and behavioral correlates of gender segregation.) „Prenatal stress produces more behavioral alterations than maternal separation in the elevated plus-maze and in the elevated T-maze. (1994." U Childhood Gender Segregation: Causes and Conse- quences. Erwin. San Francisco: Jossey-Bass. H. M. Blackburn. 234-302. Pt. Erickson. B. E.) „Differential reactions to assertive and communicative acts of toddler boys and girls. Leaper. i Stefano. T. Estanislau. Colcombe. M. Eysenck. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . E." Child Dev 56 (6): 1499-1505...) „Selective sparing of brain tissue in postmenopausal women receiving hormone replacement therapy. C. i ostali (2005. Johnson. U tisku.

W." Arch Sex Behav 31 (5): 413-419. (2002. Aldag. D. and attachment.) „Engendering gender differences in shame and guilt: Stereotypes. D. Finch.. Fleming.) „Epigenetic programming of stress responses through variations in maternal care. i ostali (2005. Fisher. H.) „Sex differences in the distribution of androgen receptors in the human hypothalamus.) „Uncrossed cortico-muscular projections in humans are abundant to facial muscles of the upper and lower face. (2000." Clin Exp Pharmacol Physiol 25 (10): 764-775. M. Feingold.. W.) „Oxytocin in the medial amygdala is essential for social recognition in the mouse. ur. Fisher. T.) Iz razgovora." Behav Neurosci 114 (1): 158-172. Ferguson. H." U Hormones. E.. Fisher. A. H. i ostali (2002.. 254-276 Cambridge: Cambridge University Press. Ferris." Ann NY Acad Sci 1036:167-180. U." / Comp Neurol 425 (3): 422-435. San Diego: Academic Press. i ostali (2005. i ostali (2000. romantic attraction.) „Pup suckling is more rewarding than cocaine: Evidence from functional magnetic resonance imaging and three-dimensional computational analysis. (1994. Fish. G.) „Gender differences in personality: A meta-analysis.. Fisher. E. i Eyre." J Neurol 252 (1): 21-26. i ostali (1998. Kulkarni.) „Plasticity in the maternal circuit: Effects of experience and partum condition on brain astrocyte number in female rats.. C. C. Kruijver. Pfaff. A. Aron. socialization and situational pressures. Fink. A. Fischer. J. Sumner. C. i ostali (2005. Ferguson.) „Evolution and the plasticity of aging in the reproductive schedules in long-lived animals: The importance of genetic variation in neuroendocrine mechanisms. i ostali (2004.. 4.. i ostali (2000. (2004. but may differ between sexes. Shahrokh. Fisher.." U Gender and Emotion: Social Psychological Prespectives. Fernandez-Guasti. Aron. i ostali (2001. E.) „Sex steroid control of mood. (2005. 799-820. A. New York: Henry Holt. H. E. ur. H. }. B. vol. mental state and memory.) „Romantic love: An fMRI study of a neural mechanism for mate choice. P. H. A. P. E. N. W." Psychol Bull 116 (3): 429-456." J Comp Neurol 493 (1): 58-62." ] Neurosci 25 (1): 149-156. F. Bibliografija 269 .Featherstone. S." / Neurosci 21 (20): 8278-8285. A. R.) „Defining the brain systems of lust.) Why We Love: The Nature and Chemistry of Romantic Love. Hess. Brain and Behavior.

Diorio. i Watson. N.) „The effects of a social support group on depression. E. A. (1993.. i ostali (1997. S. S. A." Horm Behav 32 (2): 85-98. C. A. N. S.) „Time and again: Effects of repetition and retention interval on 2 year olds' event recall.. Ruble. and N. J..) „Deletion of Bax eliminates sex differences in the mouse forebrain. C. J. 270 L. G. C." Science 286 (5442): 1155-1158. Fleming. Fleming. i ostali (1992. Forger. W. Rosen. K. A.. M.) „Cortisol. i Sarker.) „Cell death and sexual differentiation of the nervous system." Proc Natl Acad Sci USA 101 (37): 13666-13671. S. (1990. A. Fleming." Neuroscience 138 (3): 929-938. A.) „Are individual differences in fantasy play related to peer acceptance levels?" J Genet Psychol 154 (3): 407-416. G. Fleming.) „Measurement of intravaginal and intrauterine pressures human coitus by radio-telemetry" J ReprodFert 22: 243-251.) „Hormonal and experiential correlates of maternal responsiveness during pregnancy and the puerperium in human mothers.) „Postpartum factors related to mother's attraction to newborn infant odors. i Baker.) „Experience-hormone interactions and maternal behavior in rats." Horm Behav 42 (4): 399-413. A. (2006. W. hedonics." Horm Behav 31 (2): 145-158. H." Pharmacol Biochem Behav 73 (1): 61-75. H..) „Neurobiology of mother-infant interactions: Experience and central nervous system plasticity across development and generations.. Fox. Wolff. Hamond (1989.Fivush." / Child Psychol Psychiatry 33 (4): 685-698. S.) „Mothering begets mothering: The transmission of behavior and its neurobiology across generations. M. Forger. and maternal responsiveness in human mothers... A.. i ostali (1993. Fleming. i ostali (1999." Physiol Behav 47 (6): 1165-1173. i ostali (2002. D. Corter. J. D." Dev Psychobiol 26 (2): 115-132. G. D.. Fleming." Neurosci Biobehav Rev 23 (5): 673-685. A. S. Francis. A." ] Exp Child Psychol 47 (2): 259-273. O'Day. i ostali (1999. S. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . S. Klein. Flannery. J. i ostali (2004. G. Steiner. R. i ostali (2002. maternal attitudes and behavior in new mothers. Fleming.) „Nongenomic transmission across generations of maternal behavior and stress responses in the rat. Kraemer. (1970.. R. S. i ostali (1997.) „Testosterone and prolactin are associated with emotional responses to infant cries in new fathers. Corter. Fleming.

.) „Environmental enrichment reverses the effects of maternal separation on stress reactivity." Psychol Bull 84 (4): 634-660. (2006. S. i Meaney." Percept Mot Skills 44 (1): 113-114. S.) „Crying: The mystery of tears. A. J...). Champagne." / Neuroendocrinal 14 (5): 349-353." Winston Pr (rujan. i ostali (1977. Franklin. D. Frey. Frodi. (2005. San Diego: Academic Press.) „Gender differences in negative affect and well-being: The case for emotional intensity. i ostali (1991. and the development of individual differences in stress reactivity.." Proc Biol Sci 265 (1399): 927-933.) „Are women always less aggressive than men? A review of the experimental literature." Ann NY Acad Sci 896: 66-84.. Francis. D. Mexico. A. D.) „Maternal care.) „Sex differences in perception of a provocation. B. Freeman. Gangestad. M. Furuta. i Bridges. Fries. T." / Pers Soc Psychol 61 (3): 427-434. (1977. R. a survey. E.) „Female aggression among the Zapotec of Oaxaca. D. i Thornhill. D.) „Naturally occurring differences in maternal care are associated with the expression of oxytocin and vasopressin (Via) receptors: Gender differences. Macaulay. Fry. 1985. F A. Of Mice and Women: Aspects of Fe- male Aggression. M." Curr Opin NeurobioW (1): 128-134. D. W. (1985. T.. ur. Francis. (1998. Bibliografija 271 . i ostali (2002. E. D. Bjorkqvist i P. Ziegler. (1992. Diener. A. D. R.) „Maternal care and the development of stress responses. 187-200. W. Young. W.) „Luteal phase administration of agents for the treatment of premenstrual dysphoric disorder. (2004. Frodi. P.Francis. Diorio. (1999. i ostali (2002.) „Menstrual cycle variation in women's preferences for the scent of symmetrical men. D. J." CNS Drugs 18 (7): 453468. Francis. L. Niemela. F." J Neurosci 22 (18): 7840-7843." Proc Natl Acad Sci USA 102 (47): 17237-17240.. i ostali (1999. E." Brain Res Dev Brain Res 156 (1): 61-66.) „Gestation-induced cell proliferation in the rat brain. J.) „Sex and ovarian steroids modulate brain-derived neurotrophic factor (BDNF) protein levels in rat hippocampus under stressful and non-stressful conditions." U K. Fujita." Psychoneuroendocrinology 31 1: 38-48. J. gene expression.) „Early experience in humans is associated with changes in neuropeptides critical for regulating social behavior. i ostali (2005.

" J Comp Neurol 366 (2): 223-230." Cereb Cortex 6 (4): 551-560. ]. Giedd.) „Quantitative MRI of the temporal lobe. Rumsey.) „Sexual dimorphism of the developing human brain. N. M. i ostali (1999. X." Bull Menninger Clin 67 (2): 132-142. Giedd. J. (1991..) „Studying infant temperament. N. H." / Endocrinol 187 (1): 109-116. Giedd." Pediatr Endocrinol Rev 2 (4): 661-668. Y. Giedd.) Smell and Taste in Health and Disease. N. J. 272 L. M. N.. A. F. J. T. C. G.) „Neuroendocrine aspects of amenorrhea related to stress. J. Giltay.) „Structural magnetic resonance imaging of the adolescent brain.) „Quantitative magnetic resonance imaging of human brain development: Ages 4-18. Castellanos.) Iz razgovora. Giedd. Tabacchi.) „Dopamine D2 receptors in the nucleus accumbens are important for social attachment in female prairie voles (Microtus ochrogaster).) „The sex difference of plasma homovanillic acid is unaffected by cross-sex hormone administration in transsexual subjects. K. J. and hippocampus in normal human development: Ages 4-18 years. Giedd.) „Brain development during childhood and adolescence: A longitudinal MRI study. Garstein. Blumenthal." Brain Res Dev Brain Res 91 (2): 274-280. i ostali (2005. J. i ostali (2005." Brain Res Bull 66 (2): 91-98. D. J.. i ostali (1996. Kho.. i ostali (2000. A. (2003." Ann NY Acad Sci 1021. Gatewood.) „Testosterone and aggressiveness. W. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .. i ostali (1996. J. (2004. Getchell. i ostali (1996. Morgan.77-85. Giedd. Snell. Vaituzis. J. J. D.. (1997. (2005.. Giammanco." Infant Behavior and Development. N.) „A quantitative MRI study of the corpus callosum in children and adolescents.) „Motherhood mitigates aging-related decrements in learning and memory and positively affects brain aging in the rat. i ostali (1997. amygdala. i ostali (2005.Garner. N. B. Liu. J. 26: 64-86.) „The anatomy of mentalization: A view from developmental neuroimaging. D. New York: McGraw-Hill." Nat Neurosci 2 (10): 861-863. A. Giedd." MedSciMonit 11 (4): RA 136-145. M. M. Gingrich." Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 21 (8): 1185-1201.. J. Genazzani. (2005. E. (2003." Behav Neurosci 114 (1): 173-183.. New York: Raven Press. N.) Conversationally Speaking.

L. i ostali (2005. Bercovitch.. E. and fear recognition in humans." U K. J. i Irwin. M. New York: Cambridge University Press. M.. Seidman.) „Sex related factors in the perception of threatening facial expressions....) „Sexual differentiation in three unconventional mammals: Spotted hyenas. Niemela. Goldstein. D. M." Menopause 10 (5): 390-398. E.) „Dosage-sensitive X-linked locus influences the development of amygdala and orbitofrontal cortex.. K. i ostali (2005.) „Sex differences in prefrontal cortical brain activity during FMRI of auditory verbal working memory. i ostali (1994. S." Neuroradiology 48 (1): 14-20.. and sexual function in premenopausal women. i ostali (2003. M. Goldstein." / Neurosci 25 (40): 9309-9316. U tisku. i Fivush. Goldstat. (1992. 163-172. R." Horm Behav 48 (4): 40-417. Good. Short. (2002." Cereb Cortex 11 (6): 490-497.Gizewski. elephants and tammar wallabies. S." Brain 126 (Pt. Podell. Bjorkqvist i P. R. E.) „Gender-specific cerebral activation during cognitive tasks using functional MRI: Comparison of women in mid-luteal phase and men. i ostali (2005. Gootjes. Goy." Journal of Nonverbal Behavior 26 (1): 27-41. Briganti.. i ostali (2001. R. L. A. M." Neuroimage. I.) „Interfemale aggression and resource scarcity in a cross-cultural perspective. Jerram. W." Horm Behav 22 (4): 552-571. ur. S. Jerram. B. M. functional cortical geometry and the frontal lobes: laterality. i ostali (2006.) „Behavioral masculinization is independent of genital masculinization in prenatally androgenized female rhesus macaques. Glickman. S. i ostali (1988. R. 11): 2431-2446. Bouma. J.) „Attention modulates hemispheric differences in functional connectivity: Evidence from MEG recordings.) „Cognitive bias. L.) Gender Development.. J. Of Mice and Women: Aspects of Female Aggression. Krause. Glazer. i ostali (2006. i ostali (2003. mood.) „Hormonal cycle modulates arousal circuitry in women using functional magnetic resonance imaging." J Cog Neurosci 6: 276-296." Neuropsychology 19 (4): 509-519. J. Goos. F. V. Lawrence. K. San Diego: Academic Press. Goldstein.) „Normal sexual dimorphism of the adult human brain assessed by in vivo magnetic resonance imaging. C.. Golombok. sex and handedness. (1994. Bibliografija 273 . E..) „Transdermal testosterone therapy improves well-being. M. Goldberg E.

) „Social variables predict between-subject but not day-to-day variation in the testosterone of U. M.Graham. Guay.) „Androstadienone-a male pheromone?" Ethol Sociobiol 14: 201-207. Gray.. i Mellon. vol.. L.) „Effects of partner support on resting oxytocin. R. (2005.) „Puberty. Grossman. M. and changing sex hormone levels in middle-aged men: Results of the Massachusetts Male Aging Study.) „The neuroendocrinology of human puberty revisited. S. i ostali (1991.) „Serum androgen levels in healthy premenopausal women with and without sexual dysfunction: Part B: Reduced serum androgen levels in healthy premenopausal women with complaints of sexual dysfunction. D." J Pers Soc Psychol 65 (5): 1010-1022. Gray.) „Age. Brain and Behavior. Grumbach. i Davis.) „Selective serotonin reuptake inhibitors directly alter activity of neurosteroidogenic enzymes.) „Effects of fragrance on female sexual arousal and mood across the menstrual cycle. M. i ostali (2000. Guay. H. H. Feldman. Guay. Janssen. 2): 2-14. K. disease. R. C. A. (2005. (2002. A. 4. M.. B.. New York: W. J. (1993. i ostali (2004.) „Sexual identity and sexual orientation. C. San Diego: Academic Press. men. R. A. i ostali (2004. i ostali (2004. Green.) „Testosterone insufficiency in women: Fact or fiction?" World J Urol 20 (2): 106-110. Williams 1115-1286. S. E. Jacobson.." Psychosom Med 67 (4): 531-538. M.) „Commentary on androgen deficiency in women and the FDA advisory board's recent decision to request more safety data. Saunders Co. Munarriz. ur. D. (2002. (1993. (1999.) „Sex differences in intensity of emotional experience: A social role interpretation. R. S." U Williams Textbook of Endocrinology." / Clin Endocrinol Metab 73 (5): 1016-1025.) Iz razgovora. S." Horm Res 57 (Suppl." U Hormones. W. ur. B. (2002. B. K. H. Grewen. Grumbach. i ostali (2005. Se- 274 L. Cortisol. Campbell. Girdler." IntJ Impot Res 17 (4): 375-376. A. Grammer.. 463-486. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Griffin. norepinephrine. and blood pressure before and after warm partner contact." Psychoneuroendocrinology 29 (9): 1153-1162. i Wood." Psychophysiology 37 (1): 76-84." Int ] Impot Res 16 (2): 121-129. (2003. A. Guay. M. S. W Pfaff. Grumbach. P. A. A." Proc Natl Acad Sci USA 96 (23): 13512-13517.) „Serum androgen levels in healthy premenopausal women with and without sexual dysfunction: Part A.

M." J Sex Marital Ther 28 (Suppl. Gulati. T. Philadelphia.) „The menopausal transition: A 9-year prospective population-based study: The Melbourne Women's Midlife Health Project. L. Guthrie. H." Fertil Steril 79 (6): 1335-1340. Guay. Gur." / Clin Endocrinol Metab 85 (7): 2556-2563. Gur. (2005. i ostali (2002. D.) „Exercise may ward off death in women with metabolic syndrome. R. Mozley." American Heart Association Scientific Sessions.) „Activity of the hypothalamicpituitary-adrenal axis is altered by aging and exposure to social stress in female rhesus monkeys. i Jacobson. i ostali (1995.49 years with no complaints of sexual dysfunction. Gulinello. i ostali (2003. F.) „Sex differences in regional cerebral glucose metabolism during a resting state. Gunning-Dixon. L. J. H. Gurung." Climacteric 7 (4): 375-389." Psychol Aging 18 (3): 487-496. (2002. Black. 1): 129-142. J.. R.) „Sex differences in temporolimbic and frontal brain volumes of healthy adults. (2002. 4): S83-88." Am J Geriatr Psychiatry 10 (1): 72-80. E. R. F. E... Guay.. R. Taylor. L. R. i ostali (2005. J. R. Gunning-Dixon.. R. A. Dennerstein. R. M. A. Bibliografija 275 ..) „The prognostic value of a nomogram for exercise capacity in women." Cereb Cortex 12 (9): 998-1003. C."Fertil Steril 77 (Suppl. A.) „Central abdominal fat and endogenous hormones during the menopausal transition.. M. i ostali (2002. Lebesgue. Dennerstein...) „Decreased free testosterone and dehydroepiandrosterone-sulfate (DHEA-S) levels in women with decreased libido. M." N Engl] Med 353 (5): 468-475. i ostali (2004. Dennerstein. D. Guthrie." Science 267 (5197): 528-531.) „Screening for androgen deficiency in women: Methodological and interpretive issues. A. Wilson. i ostali (2003.) „Brain region and sex differences in age association with brain volume: A quantitative MRI study of healthy young adults.) „Acute and chronic estradiol treatments reduce memory deficits induced by transient global ischemia in female rats. L. Guthrie.rum androgen levels in women aged 20 ." Horm Behav 49 (2): 246-260. C. C.) „Health care-seeking for menopausal problems.. Gur. J. i ostali (2006. Gulati. S. M.) „Accounting for changes in social support among married older adults: Insights from the MacArthur Studies of Successful Aging. T. i ostali (2003." Climacteric 6 (2): 112-117. Gust. i ostali (2000." Int J Impot Res 16 (2): 112-120.

Gutteling, B. M., De Weerth, C. i ostali (2005.) „The effects of prenatal stress on temperament and problem behavior of 27-month-old toddlers."
Eur Child Adolesc Psychiatry 14 (1): 41-51.

Gutteling, B. M., De Weerth, C. i ostali (2005.) „Prenatal stress and children's Cortisol reaction to the first day of school." Psychoneuroendocrinology 30 (6): 541-549. Haier, R. J., Jung, R. E. i ostali (2005.) „The neuroanatomy of general intelligence: Sex matters." Neuroimage 25 (1): 320-327. Halari, R., Hines, M. i ostali (2005.) „Sex differences and individual differences in cognitive performance and their relationship to endogenous gonadal hormones and gonadotropins." BehavNeurosci 119 (1): 104-117. Halari, R. i Kumari, V. (2005.) „Comparable cortical activation with inferior performance in women during a novel cognitive inhibition task."
Behav Brain Res 158 (1): 167-173.

Halari, R., Kumari, Y- i ostali (2004.) „The relationship of sex hormones and Cortisol with cognitive functioning in schizophrenia." J Psychopharmacol 18 (3): 366-374. Halari, R., Sharma, T. i ostali (2006.) „Comparable fMRI activity with differential behavioural performance on mental rotation and overt verbal fluency tasks in healthy men and women." Exp Brain Res 169 (1): 1-14. Halbreich, U. (2006.) „Major depression is not a diagnosis, it is a departure point to differential diagnosis - clinical and hormonal considerations." Psychoneuroendocrinology 31 (1): 16-22. Halbreich, U., Lumley, L. A. i ostali (1995.) „Possible acceleration of age effects on cognition following menopause." ] Psychiatr Res 29 (3): 153-163. Hall, J. A. (1978.) „Gender effects in decoding nonverbal cues." Psychol Bull 85: 8845-8857.
Hall, J. A. (1984.) Nonverbal sex differences: Communication accuracy and ex-

pressive style. Baltimore: Johns Hopkins University Press. Hall, J. A., Carter, J. D. i Horgan, T. G. (2000.) „Gender differences in the nonverbal communication of emotion." U A. H. Fischer, ur., Gender
and Emotion: Social Psychological Perspectives, 97-117. London: Cambridge

University Press. Hall, L. A., Peden, A. R. i ostali (2004.) „Parental bonding: A key factor for mental health of college women." Issues Ment Health Nurs 25 (3): 277-291. Halpern, C. T., Campbell, B. i ostali (2002.) „Associations between stress reactivity and sexual and nonsexual risk taking in young adult human males." Horm Behav 42 (4): 387-398.

276

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

Halpern, C. T., Udry, J. R. i ostali (1997.) „Testosterone predicts initiation of coitus in adolescent females." Psychosom Med 59 (2): 161-171. Hamann, S. (2005.) „Sex differences in the responses of the human amygdala." Neuroscientist 11 (4): 288-293. Hamilton, W. L., Diamond, M. C. i ostali (1977.) „Effects of pregnancy and differential environments on rat cerebral cortical depth." Behav Biol 19 (3): 333-340. Hammock, E. A., Lim, M. M. i ostali (2005.) „Association of vasopressin la receptor levels with a regulatory microsatellite and behavior." Genes
Brain Behav 4 (5): 289-301.

Hammock, E. A. i Young, L. J. (2005.) „Microsatellite instability generates diversity in brain and sociobehavioral traits." Science 308 (5728): 1630-1634. Harman, S. M„ Brinton, E. A. i ostali (2004.) „Is the WHI relevant to HRT started in the perimenopause?" Endocrine 24 (3): 195-202. Harman, S. M., Brinton, E. A. i ostali (2005.) „KEEPS: The Kronos Early Estrogen Prevention Study." Climacteric 8 (1): 3-12. Harman, S. M., Naftolin, F. i ostali (2005.) „Is the estrogen controversy over? Deconstructing the Women's Health Initiative Study: A critical evaluation of the evidence." Ann NY Acad Sci 1052: 43-56. Harris, G. (2004.) „Pfizer gives up testing viagra on women." New York Times, February 28. Harrison, K., ur. (1999.) „Tales from the screen: Enduring fright reactions to scary movies." Media Psychology, Spring: 15-22. Haselton, M. G., Buss, D. M. i ostali (2005.) „Sex, lies, and strategic interference: The psychology of deception between the sexes." Pers Soc Psychol
Bull 31 (1): 3-23.

Hasser, C., Brizendine, L. i ostali (2006.) „To treat or not to treat? Depression in pregnancy and the use of SSRIs." Current Psychiatry. 5 (4): 31-40. Havlicek, J. (2005.) „Women prefer more dominant men for short-term mating before ovulation." Biol Letter, 5 (2) 217-228. Hawkes, K. (2003.) „Grandmothers and the evolution of human longevity." Am J Hum Biol 15 (3): 380-400. Hawkes, K. (2004.) „Human longevity: The grandmother effect." Nature 428 (6979): 128-129. Hawkes, K., O'Connell, I. E. i ostali (1998.) „Grandmothering, menopause, and the evolution of human life histories." Proc Natl Acad Sci USA 95 (3): 1336-1339.

Bibliografija

277

Hayward, C. i Sanborn, K. (2002.) „Puberty and the emergence of gender differences in psychopathology." J Adolesc Health 30 (4 Suppl.): 49-58. Heinrichs, M., Baumgarrner, T. i ostali (2003.) „Social support and oxytocin interact to suppress Cortisol and subjective responses to psychosocial stress." Biol Psychiatry 54 (12): 1389-1398. Heinrichs, M., Meinlschmidt, G. i ostali (2001.) „Effects of suckling on hypothalamic-pituitary-adrenal axis responses to psychosocial stress in postpartum lactating women." J Clin Endocrinol Metab 86 (10): 4798-4804. Heinrichs, M., Neumann, I. i ostali (2002.) „Lactation and stress: Protective effects of breast-feeding in humans." Stress 5 (3): 195-203. Helson, R. i Roberts, B. (1992.) „The personality of young adult couples and wives' work patterns." / Pers 60 (3): 575-597. Helson, R. i Soto, C. J. (2005.) „Up and down in middle age: Monotonic and nonmonotonic changes in roles, status, and personality." / Pers Soc Psychol 89 (2): 194-204. Helson, R. i Srivastava, S. (2001.) „Three paths of adult development: Conservers, seekers, and achievers." / Pers Soc Psychol 80 (6): 995-1010. Henderson, V. (2002.) „Protective effects of estrogen on aging and damaged neural systems." in Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 4,821-840. San Diego: Academic Press. Henderson, V., Guthrie, J. R. i ostali (2003.) „Estrogen exposures and memory at midlife: A population-based study of women." Neurology 60 (8): 1369-1371. Herba, C. P. (2004.) „Annotation: Development of facial expression recognition from childhood to adolescence: Behavioural and neurological
perspectives." J Child Psychol Psychiatry 45 (7): 1185-1198.

Herbert, M. R., Ziegler, D. A. i ostali (2005.) „Brain asymmetries in autism and developmental language disorder: A nested whole-brain analysis." Brain 128 (1): 213-226. Herrera, E., Reissland, N. i ostali (2004.) „Maternal touch and maternal child-directed speech: Effects of depressed mood in the postnatal period." / Affect Disord 81 (1): 29-39.

Hershberger, S. L. i Segal, N. L. (2004.) „The cognitive, behavioral, and personality profiles of a male monozygotic triplet set discordant for sexual orientation." Arch Sex Behav 33 (5): 497-514. Hickey, M., Davis, S. R. i ostali (2005.) „Treatment of menopausal symptoms: What shall we do now?" Lancet 366 (9483): 409-421.

278

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

Hill, C. A. (2002.) „Gender, relationship stage, and sexual behavior: The importance of partner emotional investment within specific situations." J Sex Res 39 (3): 228-240. Hill, H., Ott, F. i ostali (2006.) „Response execution in lexical decision tasks obscures sex-specific lateralization effects in language processing: Evidence from event-related potential measures during word reading."
Cereb Cortex. U tisku.

Hill, K. (1988.) „Trade offs in male and female reproductive strategies
among the Ache." U Human Reproductive Behavior: A Darwinian Perspec-

tive, ur. Bertzig, and Borgerhoff, i ostali. New York: Cambridge University Press. 215-239. Hines, M. (2002.) „Sexual differentiation of human brain and behavior." U Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 4,425-462. San Diego: Academic Press. Hines, M., Ahmed, S. F. i ostali (2003.) „Psychological outcomes and gender-related development in complete androgen insensitivity syndrome."
Arch Sex Behav 32 (2): 93-101.

Hines, M., Brook, C. i ostali (2004.) „Androgen and psychosexual development: Core gender identity, sexual orientation and recalled childhood gender role behavior in women and men with congenital adrenal hyperplasia (CAH.)" J SexRes 41 (1): 75-81. Hines, M. i Kaufman, F. R. (1994.) „Androgen and the development of human sex-typical behavior: Rough-and-tumble play and sex of preferred playmates in children with congenital adrenal hyperplasia (CAH)." Child Dev 65 (4): 1042-1053. Hittelman, J. H. (1979.) „Sex differences in neonatal eye contact time." Merrill-Palmer Q 25:171-184. Hodes, G. E. i Shors, T. J. (2005.) „Distinctive stress effects on learning during puberty." Horm Behav 48 (2): 163-171. Holdcroft, A., Hall, L. i ostali (2005.) ,,Phosphorus-3 1 brain MR spectroscopy in women during and after pregnancy compared with nonpregnant control subjects." AJNR Am J Neuroradiol 26 (2): 352-356. Holden, C. (2005.) „Sex and the suffering brain." Science 308 (5728): 1574. Holmstrom, R. (1992.) „Female aggression among the great apes." U K.
Bjorkqvist i P. Niemela, ur., Of Mice and Women: Aspects of Female Aggres-

sion, 295-306. San Diego: Academic Press. Holstege, G. i ostali (2003.) „Brain activation during female sexual orgasm." Soc Neurosci Abstr 727: 7.

Bibliografija

279

Hoover-Dempsey, K. W. (1986.) „Tears and weeping among professional women: In search of new understanding." Psychology of Women Quarterly 10:19-34. Horgan, T. G. i ostali (2004.) „Gender differences in memory for the appearance of others." Pers Soc Psychol Bull 30 (2): 185-196. Howard, J. M. (2002.) „'Mitochondrial Eve/ 'Y Chromosome Adam/ testosterone, and human evolution." Riv Biol 95 (2): 319-325. Howes, C. (1988.) „Peer interactions of young children." Monographs of the
Society for Research in Child Development, serial no. 2 1 7 , 5 3 (1).

Hrdy, S. (1999.) Mother Nature. New York: Pantheon. Hrdy, S. (2005.) Iz razgovora. Hrdy, S. B. (1974.) „Male-male competition and infanticide among the
langurs (Presbytis entellus) of Abu, Rajasthan." Folia Primatol (Basel) 22

(1): 19-58. Hrdy, S. B. (1977.) „Infanticide as a primate reproductive strategy." Am Sci 65 (1): 40-49. Hrdy, S. B. (1997.) „Raising Darwin's- consciousness: Female sexuality and the prehominid origins of patriarchy." Human Nature 8 (1): 1-49. Hrdy, S. B. (2000.) „The optimal number of fathers: Evolution, demography, and history in the shaping of female mate preferences." Ann NY Acad Sci 907: 75-96. Huber, D., Veinante, P. i ostali (2005.) „Vasopressin and oxytocin excite distinct neuronal populations in the central amygdala." Science 308 (5719): 245-248. Hultcrantz, M. (2006.) „Estrogen and hearing: A summary of recent investigations." Acta Otolaryngol 126 (1): 10-14. Hummel, T., Krone, F. i ostali (2005.) „Androstadienone odor thresholds in adolescents." Horm Behav 41 (3): 306-310. Huot, R. L., Brennan, P. A. i ostali (2004.) „Negative affect in offspring of depressed mothers is predicted by infant Cortisol levels at 6 months and maternal depression during pregnancy, but not postpartum." Ann NY Acad Sci 1032: 234-236. Hyde, J. S. (1984.) „How large are gender differences in aggression? A developmental meta-analysis." Dev Psychol 20: 722-736. Hyde, J. S. (1988.) „Gender differences in verbal ability: A meta-analysis"
Psychol Bull 104 (1): 53-69.

280

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

Idiaka, T. (2001.) „fMRI study of age-related differences in the medial temporal lobe responses to emotional faces." Society for Neuroscience, New Orleans. Iervolino, A. C., Hines, M. i ostali (2005.) „Genetic and environmental influences on sex-typed behavior during the preschool years." Child Dev 16 (4): 826-840. Imperato-McGinley, J. (2002.) „Gender and behavior in subjects with genetic defects in male sexual differentiation." U Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 5,303-346. San Diego: Academic Press. Insel, T. R. (2003.) „Is social attachment an addictive disorder?" Physiol Behav 79 (3): 351-357. Insel, T. R. i Fernald, R. D. (2004.) „How the brain processes social information: Searching for the social brain." Atinu Rev Neurosci 27: 697-722. Insel, T. R., Gingrich, B. S. i ostali (2001.) „Oxytocin: Who needs it?" Prog Brain Res 133: 59-66. Insel, T. R. i Young, L. J. (2000.) „Neuropeptides and the evolution of social behavior." Curr Opin Neurobiol 10 (6): 784-789.
Institute of Medicine. (2003.) Gender issues in medicine: Working-Group on

Gender Issues in Medicine. Institute of Medicine, studeni. Irwing, P. i Lynn, R. (2005.) „Sex differences in means and variability on the progressive matrices in university students: A meta-analysis." Br J Psychol 96 (Pt. 4): 505-524. Jacklin, C. i Maccoby, E. (1978.) „Social behavior at thirty-three months in same-sex and mixed-sex dyads." Child Dev 49: 557-569. Jackson, A., Stephens, D. i ostali (2005.) „Gender differences in response to lorazepam in a human drug discrimination study." ] Psychopharmacol 19 (6): 614-619. Jasnow, A. M., Schulkin, J. i ostali (2006.) „Estrogen facilitates fear conditioning and increases corticotropin-releasing hormone mRNA expression in the central amygdala in female mice." Horm Behav 49 (2): 197-205. Jausovec, N. i Jausovec, K. (2005.) „Sex differences in brain activity related to general and emotional intelligence." Brain Cogn 59 (3): 277-286. Jawor, J. M., Young, R. i ostali (2006.) „Females competing to reproduce: Dominance matters but testosterone may not." Horm Behav 49 (3): 362-368. Jenkins, W. J. i Becker, J. B. (2003.) „Dynamic increases in dopamine during paced copulation in the female rat." Eur J Neurosci 18 (7): 1997-2001.

Bibliografija

281

N." Neuropsychologia 40 (13): 2397-2408. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Hall. and mood disturbance: Where is the therapeutic bridge?" Biol Psychiatry 44 (9): 798-811. C. A. gender and hor- mones.. i ostali (2004. Soares. J. Joffe. N.) „Estrogen. Joffe. V.) „Gender in the pharmacy: Does it matter?" Science 308 (5728): 1572. Josephs. Cohen.) „Gender and self-esteem." Psychophysiology 41 (3): 401-406. K. S. i ostali (2003..) „Spatial memory performance in androgen insensitive male rats. F. (1998. A. i ostali (2002. Joffe.) Psychopharmacology and women: Sex.) Iz razgovora. i ostali (2002.) „Gestational treatment with cocaine and fluoxetine alters oxytocin receptor number and binding affinity in lactating rat dams.) „Assessment and treatment of hot flushes and menopausal mood disturbance. H. E. (1991.. M. Washington: APA Press. L. (1996. R. (2005. Joffe. M.. H. N." J Pers Soc Psychol 63 (3): 391-402. A. Dear. Szilagyi. Jordan. i File. H. Joffe. serotonin. Jorm. H." Int J Neurosci 114 (4): 459-480. i ostali (2003. i ostali (2004. S. H. i ostali (2003.) „Greater right frontal EEG asymmetry and nonemphathic behavior are observed in children prenatally exposed to cocaine. S. A." Am J Obstet Gynecol 189 (6): 1523-1530. Raiser. B. (2006. Lubin. T. i Cohen.. A.) „Impact of oral contraceptive pill use on premenstrual mood: Predictors of improvement and deterioration. B. Jones. D. Field. H. A.) „Women and men exhibit different cortical activation patterns during mental rotation tasks. Markus. Wustenberg." Gerontology 49 (6): 392-395. Johns." hit J Dev Neurosci 22 (5-6): 321-328. (2005.Jensvold. i ostali (2004. E.." Physiol Behav 49 (2): 245-250.) „Cohort difference in sexual orientation: Results from a large age-stratified population sample. Jones. S.." Menopause 9 (6): 392-398. T. J. L. L." Psychiatr Clin North Am 26 (3): 563-580. R. J." Physiol Behav 85 (2): 135-141.) „Vasomotor symptoms are associated with depression in perimenopausal women seeking primary care. i Watson.. T.. Johnston. E. K.) „Menstrual cycle phase effects on pre-pulse inhibition of acoustic startle. 28 L.) „Sex differences in animal tests of anxiety. i ostali (1992. Jovanovic.

M. E. Keller-Wood. K. L..) „A research note on male-female differentials in the experience of heterosexual love. M. (2006.): 111S-124S. I. J. M. Kendler. S." Psychoneuroendocrinology 31 (2): 151-178. P." Endocr Rev 26 (6): 833-876." Endocrinology 123 (1): 647-651. A." U C. M.) „The plasticity of aging: Insights from longlived mutants. N. (1999. (2000. (2005. Kajantie. K. Levy.Kaiser. M. M. (2005. Kirkpatrick. ur. Kendrick. i ostali (2000." Neurosci Biobehav Rev 29 (2): 283-294. Z.. A. 263-274.) „The effects of sex and hormonal status on the physiological response to acute psychosocial stress. Kanin. i ostali (1997." Cell 120 (4): 449-460. L. Kaufman. Yang. i ostali (1992. Lederhendler i B. E." Exp Physiol 85 (Spec. S.) „Stressful life events and previous episodes in the etiology of major depression in women: An evaluation of the 'kindling' hypothesis. i Sachser. Kendrick. C. (2005.. motherhood and bonding. E. B.) „A Swedish national twin study of lifetime major depression..) „The decline of androgen levels in elderly men and its clinical and therapeutic implications.) „Oxytocin. C. J." J Sex Res 6 (1): 64-72. I. i Vermeulen. MA: MIT Press. i ostali (2004.) „Progesterone attenuates the inhibition of adrenocorticotropin responses by Cortisol in nonpregnant ewes. Kendrick. K." Brain Res Bull 44: 383-395. K. Da Costa.) Iz razgovora. C. M. S. i ostali (1988. Cambridge. Kenyon.) „Early learning and the social bond. Carter.) „Changes in the sensory processing of olfactory signals induced by birth in sleep.. Kaufman. B. Nevison.. Bibliografija 28 . i Martel. Kenyon." Proc Natl Acad Sci USA 101 (49): 17316-17321. The Integrative Neurobiology of Affiliation.) „The effects of prenatal social stress on behaviour: Mechanisms and function. (1970." Science 256 (5058): 833-836." Am J Psychiatry 163 (1): 109-114. No. Keverne.) „Social supports and serotonin transporter gene moderate depression in maltreated children." Am ] Psychiatry 157 (8): 1243-1251. i ostali (2006. Silbiger. S. Thornton. F.. M. F. Gatz.) „Neural control of maternal behavior and olfactory recognition of offspring.. J. K. (2005. Kendler.

. R. and premenstrual symptoms in women.. K." Psychosom Med 61 (2): 154-162. (2002. Kirschbaum." Nature 438 (7065): 229-233. Iervolino." Arch Gen Psychiatry 62 (12): 1377-1384. M. Kiecolt-Glaser.) „Fruitless specifies sexually dimorphic neural circuitry in the Drosophila brain. T. H. T. C. K. i Corwin. A. Kudielka.) „Oxytocin modulates neural circuitry for social cognition and fear in humans. Klatzkin. allopregnanolone responses to stress. J." / Neurosci. i ostali (2006.. Knafo. C." Ann NY Acad Sci 840: 656-663. i ostali (2005. i ostali (2006. and wound healing. L. A. i ostali (2003." Brain Lang. and autonomic correlates. A. i ostali (2005.) „Masculine girls and feminine boys: genetic and environmental contributions to atypical gender development in early childhood. A. A. K. Newton.. R. J.) „Hostile marital interactions. T. Knaus. Brizendine: ŽENSKI MOZAK ." J Neurochem 86 (3): 736-748.) „Seeing the unexpected: How sex differences in stress responses may provide a new perspective on the manifestation of psychiatric disorders. C. C. A. i ostali (1999. Kirsch. Klein.. i ostali (1996.) „Marital stress: Immunologic. L. Kinsley. proinflammatory cytokine production. Trainer. Loving. Kimura. Esslinger." Curr Psychiatry Rep 4 (6): 441-448.. H. J. M. C. R.) „Repeated variable prenatal stress alters pre. Bollich. E. Kinnunen.and postsynaptic gene expression in the rat frontal pole.. P. 28 L. A. i ostali (1998." Horm Behav 49 (2): 131-142." Nature 402 (6758): 137-138. J..) „Sex-linked differences in the anatom of the perisylvian language cortex: A volumetric MRI study of gray matter volumes." / Pers Soc Psychol 88 (2): 400-412. I. and oral contraceptives on the activity of the hypothalamus-pituitary-adrenal axis. i ostali (1999.Kiecolt-Glaser. Morrow.) „Variability in perisylvian brain anatomy in healthy adults.) „Impact of gender.) „Histories of depression. B.. Koenig.) „Marital conflict and endocrine function: Are men really more physiologically affected than wom e n ? " } Consult Clin Psychol 64 (2): 324-332. L. Kinsley. i ostali (2006. C. Knaus. Kiecolt-Glaser. Glaser. K. neuroendocrine. i ostali (2005.." Neuropsychology 18 (4): 738-747. A. Madonia.) „Motherhood improves learning and memory. Ote. 25 (49): 11489-11493. R. i ostali (2005. menstrual cycle phase. J. M." Biol Psycholll (1): 2-11. K. i ostali (2004.) „Motherhood and the hormones of pregnancy modify concentrations of hippocampal neuronal dendritic spines. M. J. U tisku. T. Bollich.

) „Gender-typed play and amni otic testosterone. L. i ostali (2004. (2004. Wheelwright. A... R. M. A. Komesaroff. P. (2002.. Kochunov. Koch. Krueger.) „Foetal testosterone. D. DeVet. F." Child Dev 65 (3): 852-868." J Child Psychol Psychiatry 46 (2): 198-210. Korol. D.Knickmeyer. C.) „Gender and anger.) „Role of estrogen in balancing contributions from multiple memory systems. S." U Gender and Emotion: Social Psycho logical Perspectives: Studies in Emotion and Social Interaction.. M. (2005. Kring.) „Sex differences in emotion: Expression.." Dev Psychol 41 (3): 517-528. and physiology" / Pers Soc Psychol 74 (3): 686-703. Heinrichs.) „Maternal reports of conscience development and temperament in young children. S. F.) „Sex differences in androgen receptors of the human mamillary bodies are related to endocrine Bibliografija 28 . L. New York: Cambridge University Press.) „Experiential and hormonal correlates of maternal behavior in teen and adult mothers. E.) „Oxytocin increases trust in humans. A. and restricted interests in children." Horm Behav 45 (5): 330-338. G. (2000. Korol. K. Krpan. L. Kruijver. Kravitz. Malin. H. Esler. B. Kochanska.." ] Psychiatr Pract 8 (1): 59-60. A." Neurobiol Learn Mem 82 (3): 309-323. M. R.) „Emotional arousal and gender difference in aggression: A meta-analysis. P. Baron-Cohen. Fernandez-Guasti.. i ostali (2005.) „Treatment resources for the paraphilic and hypersexual disorders. Coombs. Knickmeyer. R.) „Shifts in preferred learning strategy across the estrous cycle in female rats. S. social relationships. Fischer 2nd series (211-231). J. M. H." Arch Intern Med 165: 2370-2376." Hum Brain Mapp 26 (3): 210-220. (2005..) „Estrogen supplementation attenuates glucocorticoid and catecholamine responses to mental stress in perimenopausal women." ] Clin Endocrinol Metab 84 (2): 606-610. R. i ostali (2005. i Kaplan.) „Age-related morphology trends of cortical sulci.) „Relationship of day-to-day reproductive levels to sleep in midlife women. A. i ostali (2002. M. i ostali (1999. Mangin." Aggressive Behavior 28: 366-393. P. experience.. ur. Gunthrie. P. (1998. i ostali (2005. i ostali (2005. G. i ostali (1994. i ostali (2005. D." Horm Behav 47 (1): 112-122. Kosfeld. M." J Sex Res 42 (3) 212-219. Knight. M.) „Feeling Frumpy: The relationships between body image and sexual response changes in midlife women. i ostali (2001." Nature 435 (7042): 673-676. K.. Kring. I.

B. E. Kurshan. Ladd." / Clin Endocrinol Metab 86 (2): 818-827. M. E. Lambert. G. Lumley. Kudielka.. C. O. and children: Impact of age and gender.status rather than to sexual orientation or transsexuality..) Language and Women's Place." Neuroendocrinology 70 (6): 422-430." Arch Women Ment Health 9 (1): 1-14. Kirschbaum. A.) „Pup exposure differentially enhances foraging ability in primiparous and nulliparous rats. New York: Harper & Row. (2005. G. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . M. Lakoff. K. M. U tisku.) „Sex differences in HPA axis responses to stress: A review. Buske-Kirschbaum.80: Prevalence and correlates identified in 28 L." Psychoneuroendocrinology 29 (1): 83-98.) „Distorted images of one's own body activates the prefrontal cortex and limbic/paralimbic system in young women: A functional magnetic resonance imaging study.." Biol Psychol 69 (1): 113-132." Biol Psychiatry. (1976." Neurobiol Learn Mem S3 (2): 158-162. M. O. D. i ostali (2004. M. i Wolf. i ostali (2003. K. i ostali (2005.) „Age and gender differences in cardiac reactivity and subjective emotion responses to emotional autobiographical memories. i ostali (2005. S. R. Berry.) „HPA axis responses to laboratory psychosocial stress in healthy elderly adults.) „Sexual problems among women and men aged 40 .) „Venlafaxine in the treatment of depressive and vasomotor symptoms in women with perimenopausal depression." Emotion 3 (2): 115-126.) „Cortisol and memory retrieval in women: influence of menstrual cycle and oral contraceptives." Physiol Behav 84 (5): 799-806. C. i ostali (1999.. A. Kudielka. A. C. N. i ostali (2006. younger adults. i ostali (2005. A. Schmidt-Reinwald." Psychopharmacology (Berl) 183 (1): 65-71. Shirao.. Kurosaki. Newport. Nicolosi.. Labouvie-Vief. B. C..) „Oral contraceptives and mood in women with and without premenstrual dysphoria: A theoretical model. J. (2005. T.. A. (2006. Kuhlmann. S.) „Effects of oral Cortisol treatment in healthy young women on memory retrieval of negative and neutral words." Depress Anxiety 22 (2): 94-97. Kudielka. N. Laumann. i Kirschbaum. i ostali (2005. B.) „Psychological and endocrine responses to psychosocial stress and dexamethasone/corticotropin-releasing hormone in healthy postmenopausal women and young controls: The impact of age and a two-week estradiol treatment. i Neill Epperson. Kuhlmann. O.

. E.) „Primary parental preoccupation: Circuits. J. Pt. Bailer. S. i ostali (2004... L. U. (2006.) „Relationship of a 5-HT transporter functional polymorphism to 5-HT 1A receptor binding in healthy women. i ostali (2005. i Mayes. H." Mol Psychiatry 10 (8): 715-716. Liu." Environ Health Perspect 112 (17): 1772-1778.) „Cingulate cortex: A closer look at its gut-related functional topography. E. A. genes. A. A. i ostali (2004. (2002." Nature 422 (6929): 259-261.. Laumann. S. H." PLoSBiology 4 (1): 19. E. Lawrence. M. Lawrence. Lederman." Nutr Rev 62 (7. C. i ostali (2005. (2004. Leaper. T. T.) „The politics of publication. V. T.) „Men. E.) „Gender differences in neural correlates of recognition of happy and sad faces in humans assessed by functional magnetic resonance imaging. Feldman. A." Am J Physiol Gastrointest Liver Physiol 289 (4): G722-730.) „Developmental changes in mother-infant face-to-face communication: Birth to 3 months. M. (1999.) „Preoccupations and behaviors associated with romantic and parental love: Perspectives on the origin of obsessive-compulsive disorder.. Rauh. Liu. i ostali (1999. women and ghosts in science. Lavelli. i Fogel. Lee. Lee. Lee. (2004.) „A meta-analytic review of gender variations in children's language use: Talkativeness." Mol Psychiatry 10 (5): 450-455. (2003. Lederman." Child Adolesc Psychiatr Clin N Am 8 (3): 635-665. Paik. Leckman. affiliative speech. E. M. L. Leckman. P./ the Global Study of Sexual Attitudes and Behaviors. i ostali (2002.) „Influence of lactation on body weight regulation.. P. A. i ostali (2005. Q. and the crucial role of the environment. Bibliografija 28 ." Dev Psychoid (6): 993-1027. C. R. M." Dev Psychol 38 (2): 288-305. J." JAMA 281 (6): 537-544.) „Sexual dysfunction in the United States: Prevalence and predictors.) „The effects of the World Trade Center event on birth outcomes among term deliveries at three lower Manhattan hospitals." / Neural Transm 111 (7): 753-771. 2): S112-119.." NeurosciLett 333 (1): 131-136. and assertive speech. M.) „Neural activities associated with emotion recognition observed in men and women." Int J Impot Res 17 (1): 39-57. i Smith. A. Lawal. Kern. L.

Y. M. T.." Science 253 (5023): 1034-1037.) „Sex differences in brain activation during stress imagery in abstinent cocaine users: A functional magnetic resonance imaging study. J. E. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Levesque. R. i ostali (2003. B. L. H. 28 L.Leeb. J. M. LeVay.) „Neural correlates of sad feelings in healthy girls. Lewis. 313-330. (2): 59-61. Leresche. S. Joanette.) „Social behavior and language acquisition. Haslett. and what's controversial. J. i ostali (1999. i Gillian. New York: Wiley. E.. i ostali (2005. (2001. Li. Keverne. L.) „Here's looking at you." Biol Psychiatry 51 (5): 487-494.. ur." Gend Med 9.." Scand J Psychol 42 (5): 429-435. E. Leibenluft.) „Emotion recognition and social adjustment in school-aged girls and boys. (2004. and fears: The autonomic architecture of emotion.. i ostali (2005. M." Sex Roles 50 (1-2): 1-5. Li. i ostali (2004." Ann Neurol 58 (2): 317-321. S. A.) „Neural circuitry underlying voluntary suppression of sadness. i Fleming.) „Blood.. and brains: What's hardwired. E.) „Mothers' neural activation in response to pictures of their children and other children. W. T. C. D. Levenson. I. M. sweat.) „Regulation of maternal behavior and offspring growth by paternally expressed Peg3. S. A. B.) „The nucleus accumbens shell is critical for normal expression of pup-retrieval in postpartum female rats. i ostali (2004. Kosten. M. Levesque." Behav Brain Res 145 (1-2): 99-111. what's learned. Leppanen. D. (2003. (1997.. kid! A longitudinal study of perceived gender differences in mutual gaze behavior in young infants. Legato. S. i ostali (2005. L." Neuroscience 121 (3): 545-551. Cruz. J. Li.) „Relationship of pain and symptoms to pubertal development in adolescents. Pin." Biol Psychiatry 56 (4): 225-232. (1991..) „Sex differences in cell death. Mancl. Gobbini." Ann NY Acad Sci 1000: 348-366. R. Eugene. (2003.) „A difference in hypothalamic structure between heterosexual and homosexual men." Science 284 (5412): 330-333. (2005. women." Biol Psychiatry 53 (6): 502-510. R. R." Pain 118 (1-2): 201-209." Ann NY Acad Sci 1021: 64-76. Lewis. H. A. i ostali (2003.) „Men. Li." U Interactional conversation and the development of language.) „Postnatal development of prefrontal inhibitory circuits and the pathophysiology of cognitive dysfunction in schizophrenia.

Lim. i ostali (2004. Grewen.) „Oxytocinergic activity is linked to lower blood pressure and vascular resistance during stress in postmenopausal women on estrogen replacement. Lim.." ] Neuroendocrinal 16 (4): 325-332. function and diseases.) „Species and sex differences in brain distribution of corticotropin-releasing factor receptor subtypes 1 and 2 in monogamous and promiscuous vole species. F. I. M. Grewen.." Int J Dev Neurosci 23 (2-3): 235-243.) „Gender difference in brain perfusion 99mTc-ECD SPECT in aged healthy volunteers after correction for partial volume effects. Bibliografija 28 . (2005.) „More frequent partner hugs and higher oxytocin levels are linked to lower blood pressure and heart rate in premenopausal women. i ostali (2004." Health Psychol 19 (6): 560-567.Li. M. Li. Wang." Horm Behav 47 (5): 540-548. i ostali (2005.) „The role of vasopressin in the genetic and neural regulation of monogamy. R. Grewen. Nair. i ostali (2005." J Comp Neurol 487 (1): 75-92.) „Neuropeptides and the social brain: Potential rodent models of autism.. i ostali (2005. M. i ostali (2000.. K." Biol Psychol 69 (1): 5-21. K.. M. (2004. and blood pressure in mothers with cocaine exposure during pregnancy. Z. K. J. M. E." Nucl Med Commun 25 (10): 999-1005. stress. L.) „Ventral striatopallidal oxytocin and vasopressin Via receptors in the monogamous prairie vole (Microtus ochro-gaster).. i ostali (2005. A. i Young. K. M.) „Enhanced partner preference in a promiscuous species by manipulating the expression of a single gene. Bielsky. Lim.'Tronf Biosci 10: 257-267. M." Nature 429 (6993): 754-757.) „Vasopressin-dependent neural circuits underlying pair bond formation in the monogamous prairie vole. Murphy. C. T. E. M..) „Deficits in plasma oxytocin responses and increased negative affect." Addict Behav 29 (8): 1541-1564. H. M.) „Estrogen and brain: Synthesis. M. Lim.) „Oxytocin responsivity in mothers of infants: A preliminary study of relationships with blood pressure during laboratory stress and normal ambulatory activity. M. Lim. i ostali (2004. M. C. M. K. C. Light. K. Z. M. Hammock. Light. i ostali (2004. i ostali (2004. H. A. Light. i Shen. Smith. J. Y." J Comp Neurol 468 (4): 555-570..." Neuroscience 125 (1): 35-45. M.. Lim. K. Z. Matsuda. R. C. Light.

B. K. Lunde." Issues Ment Health Nurs 27 (1): 59-73.. E.) „Maturation of cognitive processes from late childhood to adulthood." Child Dev 75 (5): 1357-1372. C. i Bethea." Maturitas 51 (1): 98-109." Trends Cogn Sci 8 (10): 437-439. i ostali (2004. N.Lobo.) „Algebra and the adolescent brain." / Sex Educ Ther. Garver. Lynam. J. 1936 and 1958.) „Treatment of premenstrual dysphoric disorder with selective serotonin reuptake inhibitors. 17: 62-70. C.) „Reduced anxiety in postpartum rats requires recent physical interactions with pups. Luna.) „Ovarian steroid regulation of 5-HT1A receptor binding and G protein activation in female monkeys. (2004. McCarthy." Neuropsychopharmacology 27 (1): 12-24. Lundstrom. i Fleming. Lobo. Luna. R. Z. i Pawasauskas. B. S." Novartis Found Symp 268:20-33." journal of Quantitative Criminology 20: 319-341.) „Psychological effects of subthreshold exposure to the putative human pheromone 4. Goncalves. Lonstein. R. Lovic.) „Personality pathways to impulsive behavior and their relations to deviance: Results from three samples. Lovell-Badge. Wisner." Horm Behav 44 (5): 395-401. A. (2004. H. K. K. E. S. 96-99. orgasm.. M. C.) „Aggressive behaviour: Contributions from genes on the Y chromosome. J. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . (2005. L.." Physiol Behav 60 (5): 1209-1215. I." Horm Behav 47 (3): 241-255. D. San Diego: Academic Press. i ostali (1991. G. A.) Menopause. 20 L.) „Sexual desire. (2004. i ostali (1996. (2000. (2005. M. McDonald. N. (2005. E.. and sexual fantasies: A study of 625 Danish women born in 1910." Behav Brain Res 148 (1-2): 209-219. A. Logsdon. M. i ostali (2003.16-androstadien-3-one." Pharmacotherapy (9): 1131-1140..) „Appropriate use of hormones should alleviate concerns of cardiovascular and breast cancer risk. M.) „Raising the awareness of primary care providers about postpartum depression. i ostali (2006. Luisi.) „An anxiolytic action of oxytocin is enhanced by estrogen in the mouse. rasprava 33-41. R. V. (2003. (2002. J. Larson.) „Artificially-reared female rats show reduced prepulse inhibition and deficits in the attentional set shifting task—reversal of effects with material-like licking stimulation. Lu. but is independent of suckling and peripheral sources of hormones.

" Adv Child Dev Behav 20:239-287.) „Role-taking in childhood and its consequences for social learning. P." Horm Behav 35 (1): 90-101. E. i Mahoney. McClure. McEwen. (1973.. E. Coming Together. (1999. C. M. Maccoby. M." Psychol Bull 126 (3): 424-453. (1998. K. neonatal. D. 1): il35-il37. (2001. i ostali (2004. Bullivant. K. E. ur. M. and emotions as revealed by studies of a unique antidepressant: Tianeptine. (1980. C. McClure. i ostali (2005. (1998. McCormick. E. MA: Harvard University Press.) „Stress.McClintock. Maccoby.) „On the nature of mammalian and human pheromones. McFadden." U Hormones. B. 1." Chem Senses 30 (Suppl. E. i Jacklin. Brain and Behavior. D. E. S. N. K.) The Two Sexes: Growing Up Apart.) „Invited review: Estrogen's effects on the brain: Multiple sites and molecular mechanisms.) „Persistent effects of prenatal. i Pasanen. i Jacklin. E. or adult treatment with flutamide on the hypothalamic-pituitary-adrenal stress response of adult male rats. McEwen. Bibliografija 21 . and proximity seeking: Sex differences in the year-old child." Proc Natl Acad Set USA 95 (5): 2709-2713. E. McClintock. B. Maccoby. anxiety. E. E. E. (1959." Biol Psychiatry 55 (11): 1047-1055. Cambridge. E. (2000. C. (1987." J Appl Physiol 91 (6): 2785-27801.) „Neurobiology of mood. Monk. (1998. children." Ann NY Acad Sci 855:390-392." Child Dev 30 (2): 239-252." Mol Psychiatry 10 (6): 525-537. (2005. B. (2005. McClintock.) Iz razgovora. E. B. E. S. C. G.) „Sex differences in aggression: A rejoinder and reprise. S. activity. C. M. E. vol. N..) „A developmental examination of gender differences in brain engagement during evaluation of threat.) „Human body scents: Conscious perceptions and biological effects." Child Dev 51 (4): 964-980. odors and vsana: The neuroendocrinology of social chemosignals in humans and animals. W Pfaff.) „Pheromones. i Jacklin. i Olie. and adolescents. (2002. Maccoby. S.) „Gender segregation in childhood. E. J. Maccoby." Child Dev 44 (1): 34-42. N.) „Comparison of the auditory systems of heterosexuals and homosexuals: Click-evoked otoacoustic emissions. 797-870. Maccoby.) „A meta-analytic review of sex differences in facial expression processing and their development in infants.

M. (1982. Maestripieri.) „Emotional reactions in children: Verbal. (2004.) „Spontaneous otoacoustic emissions in heterosexuals. i ostali (2000.." Psychol Med 31 (4): 593-604. P. M„ Devos. H. T. Mackey. M. drugo izdanje. D. (1985. D. Bradley... G. T. M. i Haviland.) „Sex differences in event-related risk for major depression. Prigerson." Psychophysiology 38 (2): 222-231.) „Psychological intimacy in the lasting relationships of heterosexual and same-gender couples. Y. (2006." Ann NY Acad Set 1036: 399-415. D." U Gender and Emotion: Social Psychological Perspectives: Studies in Emotion and Social Interaction. i ostali (2000. (2001. Mandal. Maki. V. A. E." Proc Biol Sci 272 (1569): 1243-1248. R. Lindell. K." J Pers Soc Psychol 19 (4): 602-616.McFadden. i ostali (2001. McManis. Barrett.." Sex Roles 43 (3-4): 201. Maestripieri. M. Maestripieri. G. K.) „Neurobiological characteristics of rhesus macaque abusive mothers and their relation to social and maternal behavior. i ostali (2001. A.) „Effects of early experience on female behavioural and reproductive development in rhesus macaques." Am ] Psychiatry 158 (2): 227-233." J Acoust Soc Am 105 (4): 2403-2413. D. E. 277-298. M." Proc Natl Acad Sci USA 102 (27): 9726-9729. Madden. M. Magalhaes. M. Mackie. P.." Neurosci Biobehav Rev 29 (1): 51-57.) „Intergroup emotions: Explaining offensive action tendencies in an intergroup context. 2 L. (1999. McGinnis. S. J. New York: Cambridge University Press. B. H. Malatesta.) „Learning display rules: The socialization of emotion expression in infancy. Zonderman. R. (2005. ur. L. and behavioral responses to affective pictures. physiological. i ostali (2005. homosexuals. i ostali (2001.) „Pharmacological treatment of postpartum depression.) „Enhanced verbal memory in non-demented elderly women receiving hormone-replacement therapy. D.) „Early experience affects the intergenerational transmission of infant abuse in rhesus monkeys. C. G. H. Z.) „Perception of facial affect and physical proximity. (2005. T. E. i Pinheiro." Percept Mot Skills 60 (3): 782." Child Dev 53 (4): 991-1003. Maciejewski. Fischer.. P.) „Sex differences in anxiety and depression: Empirical evidence and methodological questions. and bisexuals." Acta Psychiatr Scand 113(1): 75-76.) „Anabolic androgenic steroids and aggression: Studies using animal models. i Pasanen. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .

J. i Maciejewski. and the transmission of individual differences in stress reactivity across generations. ur. vol. T.. Nevison. Stewart. (2005. D. Martin-Loeches. Mathews. C. A.) „Postpartum maternal oxytocin release by newborns: Effects of infant hand massage and sucking. A. M. Ransjo-Arvidson. Matthiesen. J.) „The couvade syndrome.) „Neural steroid hormone receptor gene expression in pregnant rats.." Behav Neurosci 119 (6): 1628-1639.643-682." Early Hum Dev 80 (2): 161-168.. San Diego. New York: HarperCollins. L." U Hormones." Science 308 (5728): 1570. P. Maio." Bioethics Forum 17 (2): 32-42. S. Mass. (2002.) „From dearth to deluge. (2005. J. i ostali (2004. T. M. (2001. i ostali (2004. A. A. Brain and Behavior.) „A model of risk for major depression: Effects of life stress and cognitive style vary by age. R. Fane. i ostali (2001.) „A comparative analysis of the modification of sexual desire of users of oral hormonal contraceptives and intrauterine contraceptive devices.) Sleep: The Revolutionary Program that Prepares Your Mind/or Peak Performance. S.. J.J.) „Androgenic influences on neural asymmetry: Handedness and language lateralization in individuals with congenital adrenal hyperplasia.) „Social and sexual motivation in the mouse. gene expression. B. Orti. Manning.) „Maternal care. K.) „Sex and ethnic differences in 2nd to 4th digit ratio of children. Abdelbaky. Meaney. P. Meaney. W Pfaff.Mani.) „Maternal care as a model for experiencedependent chromatin plasticity?" Trends Neurosci 28 (9): 456-463.) „Mechanisms of progesterone receptor action in the brain. M. i ostali (2003. i Babb. J. Matthews. (2005. M. B." Annu Rev Neurosci 24:1161-1192. E." Psychoneuroendocrinology 18 (4): 307-321. i ostali (1994." Eur J Contracept Reprod Health Care 8 (3): 129-134. Bibliografija 2 . F.) „Opioid receptor blockade reduces maternal affect and social grooming in rhesus monkeys. (2003. i Szyf. A. M. A. M. M. (1998. Mazure.) „From a culture of blame to a culture of safety ." J Psychosom Obstet Gynaecol 15 (3): 125-131. C. G. Masoni." Brain Res Mol Brain Res 142 (1): 39-46. (2001. A." Psychoneuroendocrinology 29 (6): 810-822. Academic Press..the role of institutional ethics committees. E. i ostali (1993. 3. Meaney. M." Depress Anxiety 17 (1): 26-33. Mann. Martel." Birth 28 (1): 13-19.. i ostali (2005. Marshall. S. P..

S. S. i Conrad. 1. Mitchell. P. M." U C. S. (2005. i ostali (2006. S.) „Vocal tremor and psychological stress." Behavioral Pharmacology 15: 22-28. Cambridge: Cambridge University Press. Mellon. T... MA: MIT Press. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . (1999. P. S. K. Mendelsohn. i Maurice." J Voice 13 (1): 105-112.. Mogi.. Lonstein. H.) „Dopamine dl and d2 receptor antagonism in the preoptic area produces different effects on maternal behavior in lactating rats." U pripremi. T. Conrad. PMS and depression.." Behav Neurosci 119 (4): 1072-1083. physiological. Mendoza. I." / Pharmacol Sci 100 (2): 93-118." Endocrinology 146 (8): 3325-3333. G. Cambridge. G. i Lonstein. L. M. 2 L. K. S. E.) „Got milk? Oxytocin triggers hippocampal plasticity. C. J. R.) „The sigma(l) protein as a target for the non-genomic effects of neuro(active) steroids: Molecular. D. E. Moffitt. Rohleder. Kirkpatrick.) „Somatosensory control of the onset and retention of maternal responsiveness in primiparous Sprague-Dawley rats." Science 308 (5728): 1583-1587. (2001. E.) „Allopregnanolone synthesis vs cycle vs normal vs PMDD. Mendoza.) „Sex difference in the response of melanin-concentrating hormone neurons in the lateral hypothalamic area to glucose. 93-100. Monks." ] Cogn Neurosci 17(8): 1306-1315. i Karas. Miller.) „Attachment relationships in New World primates.) „The link between social cognition and self-referential thought in the medial prefrontal cortex. i Carballo.) „Mood symptoms and cognitive performance in women estrogen users and nonusers and men. A. (2006. H." Psychosom Med.. i ostali (2002. (2005. S. (1999. Morgan. i ostali (2005. T. Conney. A. U tisku. (2004. i ostali (2006. Brizendine. E. Miller.) „Neurosteroids. N. S. and behavioral aspects. S.) Sex Differences in Antisocial Behavior.. i ostali (2003. J. Monnet. Lederhendler i B. P.) "Clinical depression and regulation of the inflammatory response during acute stress.Mellon. Carter. ur. J. Fleming. Banaji.1." Physiol Behav 51 (3): 549-555. i ostali (1992..." / Am Geriatr Soc 50 (11): 1826-1830. 5'-monophosphate response element-binding protein. i ostali (2005. Funabashi. J." Nat Neurosci 6 (4): 327-328. Miller. D. R. The Integrative Neurobiology of Affiliation. as revealed by the expression of phosphorylated cyclic adenosine 3'.) „Molecular and cellular basis of cardiovascular gender differences. S. M.

A. M. Yang. Bibliografija 2 . ur. A. Motzer. Elias..) „Genetics of endocrine-behavior interactions.) „Estrogens and non-reproductive behaviors related to activity and fear. S. 263- -302." Neurosci Biobehav Rev 28 (i): 55-63. 5. Muller. I. Brain and Behavior. i ostali (2005.. M. i ostali (2005.." U Hormones. i ostali (2003. i ostali (2004. A." J Clin Endocrinol Metab 90 (6): 3427-3430. S. E. McCarroll. E. Y. Murabito. i ostali (2004. Naumova. D. Puopolo.) „Genes that act downstream of DAF-16 to influence the lifespan of Caenorhabditis elegans." Arch Women Ment Healths (3): 155-162. San Diego: Academic Press. Morse." Nature 424 (6946): 277-283." Eur ] Neurosci 18 (12): 3367-3374.) „Environmental enrichment during adolescence reverses the effects of prenatal stress on play behaviour and HPA axis reactivity in rats. M. i ostali (2002... S.) „Heritability of age at natural menopause in the Framingham Heart Study. D.. stress response. S. K. Murphy. W Pfaff.) „Increased cutaneous nerve fibers in female specimens. (2004. Muscarella. Cook. A. Schulkin. A." Nurs Clin North Am 39 (1): 1-17. and health." ] Clin Endocrinol Metab 90 (5): 2618-2623.) „Brain differentiation and preferred partner characteristics in heterosexual and homosexual men and women. J. i ostali (2003. A.) „Estrogen augmentation of antidepressants in perimenopausal depression: A pilot study. A. Keck. 4-methylenedioxymethamphetamine pharmacokinetics and drug-induced motor alterations in adolescent female rats. i ostali (2004. Muller. M. M. (ZOOS). M. „Memory after menopause: Preliminary considerations of hormone influence on cognitive functioning. Q.) „Prenatal stress affects 3. M.. L. i ostali (2005. vol. Must. i ostali (2005. Cooney. Morley-Fletcher.Morgan. Grobbee.) „Stress." Neuro Endocrinol Lett 25 (4): 297-301." Eur J Pharmacol 489 (1-2): 89-92." Plast Reconstr Surg 116 (5): 1407-1410. E. Rea. V.. T. Mowlavi. M. N. Morgan." Pediatrics 116 (3): 620-627.. i Rice. J. i Hertig." / Clin Psychiatry 66 (6): 774-780. A. C. i ostali (2005.) „Endogenous sex hormones and metabolic syndrome in aging men. E. C. Morley-Fletcher.. D.) „Childhood overweight and maturational timing in the development of adult overweight and fatness: The Newton Girls Study and its follow-up..

3): 110-114. E. T. radni list. M. B." Infant Behavior and Development 24:189-194. 381-385. .) „Why do women shy away from competition? Do men compete too much?" NBER. Nawata. (2005..." Genomics 85 (6): 679-687. srpanj 2005. Dupree.) „Change in brain size during and after pregnancy: Study in healthy women and women with preeclampsia.) „The social re-orientation of adolescence: A neuroscience perspective on the process and its relation to psychopathology" Psychol Med 35 (2): 163-174. S. Goodyer." AJNR Am J Neuroradiol 23 (1): 19-26. E... I. B. Berman. B.Mustanski.) „Sexually dimorphic gene expression in the hypothalamus. M." / Hum Lact 19 (4): 374-380. Nelson. Yoshioka." Brain Res Cogn Brain Res 24 (2): 190-198.) „Salivary Cortisol and dehydroepiandrosterone in relation to puberty and gender. Leibenluft.. L.) „Orbitofrontal cortex tracks positive mood in mothers viewing pictures of their newborn infants.." Psychoneuroendocrinology 29 (2): 125-140. Gillespie. i ostali (2005. D." Fertil Steril 84 (2): 293-294. E. Neff. i ostali (2004. Neighbors. i ostali (2005.. i ostali (2003. B.) „Weaning practices among breastfeeding women who weaned prior to six months postpartum.) „A genomewide scan of male sexual orientation." Nature 422 (6933): 716-719. Holdcroft. E. G. i ostali (2004. K. i ostali (2004. Yanase. Netherton." Hum Genet 116 (4): 272-278. pituitary gland." Gastroenterology 124 (7): 1738-1747. B.) „Adrenopause. i ostali (2005. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . M. (2005. A. Oberman. E. Nitschke. rasprava 295. C. Naftolin. Niederle. M..) Iz razgovora: „There may be a difference in male and female mirror neuron functioning.." Neuroimage 21 (2): 583-592. Naliboff. (2005. i ostali (2003." Oberman. A. (2001. D. L. E. S. M. Nishida." Horm Res 62 (Suppi. 2 L. H. A. and cortex.EEG evidence for mirror neuron dysfunction in autism spectrum disorders.. i ostali (2005. (2003. J. Y.) . M. E. Hubbard.) „Prevention during the menopause is critical for good health: Skin studies support protracted hormone therapy. Nelson.) „Sex-related differences in IBS patients: Central processing of visceral stimuli.448. F.) „Different emergence of fear expression in infant boys and girls. Oatridge. Nagy. i ostali (2002.) „Decisions about parental care in response to perceived paternity.

Otte. and sexual behavior in young men: A double-blind. A. 589-660. ur.) „Controlled prospective study of postpartum mood disorders: Psychological. Hart." U Hormones. W. Ojeda. C. S. N. Schlechte.and up-regulation of negative emotion. and hormonal variables." J Neurosci Res 64 (6): 599-605.) „The neural network for the mirror system and mentalizing in normally developed children: An fMRI study. i ostali (1991. Mattsson. i ostali (2004.." J Abnorm Psychol 100 (1): 63-73. Schlechte." Psychosom Med 50 (3): 261-272." Morfologiia 127 (1): 7-9.." Psychoneuroendocrinology 30(1): 80-91. O'Connell. Pt.) „Male and female spectral tones of voice. H.) „Loss of calcineurin from the medial preoptic area of primiparous rats.) „Circulating testosterone levels and aggression in adolescent males: A causal analysis. i ostali (1988. D.) „Prospective study of postpartum blues: Biologic and psychosocial factors." Biochem Biophys Res Commun 281 (4): 1037-1040. aggression. placebocontrolled. H. Ray.com. W. Orzhekhovskaia. Sanjeevan. Lydan. J. T. O'Day. D. i ostali (2005.. O'Day. K. A. N. S. Academic Press." / Clin Endocrinol Metab 89 (6): 2837-2845.) „Decreases in calmodulin binding proteins and calmodulin dependent protein phosphorylation in the medial preoptic area at the onset of maternal behavior in the rat. Payne. K." Neuroreport 15 (9): 1483-1487. J. D. Y.. B. D.) „Anatomy of the clitoris. A. W. O'Hara.) „For better or for worse: Neural systems supporting the cognitive down. i ostali (2004.. A..) „Neuroendocrine regulation of puberty. O'Hara. environmental..." / Urol 174 (4.. V. i ostali (2004. Moriguchi.Ochsner. 1): 1189-1195." Arch Gen Psychiatry 48 (9): 801-806. O'Connor." See www. D. vol.nuance. Brain and Behavior. D. M. M. (2005. cross-over study. i ostali (2005. OpenSpeechRecognizer (2005. J.) „A meta-analysis of Cortisol response to challenge in human aging: Importance of gender. Pfaff. i ostali (1991. Bibliografija 2 . 4. M.) „[Sex dimorphism of neuron-glia correlations in the frontal areas of the human brain]. Olweus.) „Effects of testosterone on mood." Neuroimage 23 (2): 483-499. San Diego.. (2002. L. i ostali (2001. S. Archer. E. H. R. Ohnishi. i ostali (2001.

(2004. Geffner. i ostali (1996. M. R." / Fam Psychol 16 (2): 172-185. Walker." Behav Neurosci 110 (4): 673-684." Brain Res 954 (2): 173-182.) „Effects of sex.. i Hamer. Pawluski. H.) „Cognitive gender differences in very young children parallel biologically based cognitive gender differences in monkeys. stimuli. i ostali (2006. 531-552. and data. T.) „Impact of oral contraceptives on sex hormone-binding globulin and androgen levels: A retrospective study in women with sexual dysfunction. C. W Pfaff. L. B. Pasterski.) „Estrogens influence behavioral responses in a kainic acid model of neurotoxicity. i ostali (1999. Zijdenbos. response times. Antoniou.) „Development and familiality of sexual orientation in females." Behav Genet 25 (5): 407-420." Horm Behav 49 (2): 143-149.) „Prenatal hormones and postnatal socialization by parents as determinants of male-typical toy play in girls with congenital adrenal hyperplasia.. Academic Press." Behavior Research Methods. S. 5." J Neurobiol 66 (1): 71-81. Paus.36 (4): 634-638." / Sex Med 3 (1): 104-113. L. Wise. I. vol. M. San Diego. C. S. Brain and Behavior. R. L.) „Early mothering experience and personality change. ur.. A.) „Structural maturation of neural pathways in children and adolescents: In vivo study.. (1995. Papalexi. D. Parsey. and aggressive traits in man on brain serotonin 5-HT1A receptor binding potential measured by PET using [C-11]WAY-100635. H. Pawluski. i ostali (2002. V. Oquendo. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . i ostali (2006. i Helson. 28 L. V. and ratings of intensity. A. age. L." Science 283 (5409): 1908-1911.. Panzer.. J. R. W. D. J. (2002. Paris. (2002.Overman." Child Dev 76 (1): 264-278. A. Instruments & Computers.) „Hippocampal morphology is differentially affected by reproductive experience in the mother. Pt. K. i ostali (2005. Bachevalier. i Galea.. M. (2006. 2.) „Premenstrual dysphoric disorder PMDD. K. E. i ostali (2005. Palermo.) „Reproductive experience differentially affects spatial reference and working memory performance in the mother. Special Web-based archive of norms. R. Parry. E." U Hormones.) „Photographs of facial expression: Accuracy. Pattatucci." Horm Behav 48 (3): 291-302. A.

i Leon. Meyer-Lindenberg. A. Pinaud.. i Sherwin. G.." Trends Endocrinol Metab 16 (8): 343-344. A.) .) „Human emotion and memory: Interactions of the amygdala and hippocampal complex.. G. M. D. (1997. i ostali (2006. F. B. R. K. i ostali (2005. L.) „Medroxyprogesterone acetate acutely facilitates and sequentially inhibits sexual behavior in female rats. E. B. M. V. (1995.) „Neurohypophysial peptides: Gatekeepers in the amygdala." Proc Natl Acad Sci USA 102 (6): 2135-2140. Q. i Boccia. R. Costa." Psychoneuroendocrinology 17 (5): 497-506. i ostali (2004. V.) „Ovulatory shifts in female sexual desire.5-HTTLPR polymorphism impacts human cingulate-amygdala interactions: A genetic susceptibility mechanism for depression. L." Curr Opin Neurobiol 14 (2): 198-202. E. G. B.) „Calbindin-positive neurons reveal a sexual dimorphism within the songbird analogue of the mammalian auditory cortex." Neuropsychologia. i ostali (2006. Perez-Martin. (2005. i ostali (2005. A. (1992. Pittman.) „Oxytocin antagonism alters rat dams' oral grooming and upright posturing over pups.. C.Pazol." JAbnorm Psychol 113 (1): 172-175. Pedersen. M.) „A biologic perspective on sexual orientation." / Sex Res 41 (1): 55-65. Northcutt. i Spencer. Pillsworth. Phillips. J.) „Testosterone as a social inhibitor: Two case studies of the effect of testosterone treatment on language. i ostali (2005. Sydney: Camel Publishing. Groom. G. A.. i ostali (2005." J Neurobiol 66 (2): 182-195.. C. K. M. Bibliografija 2 . A. (2003..) Talk Language. J. S. V.) „Sex differences in the activation of language cortex during childhood. W. S. Schmithorst. M. Pease. Pinna.) „Age at menarche and adult BMI in the Aberdeen children of the 1950s cohort study..) „Variations in memory function and sex steroid hormones across the menstrual cycle. E." Exp Gerontol 40 (5): 450-453. (2004. J. Pezawas. (2005. Pierce. U tisku. i Bailey.) „Changes in brain testosterone and allopregnanolone biosynthesis elicit aggressive behavior. Pennebaker. Fortes. Haselton." Am ] Clin Nutr 82 (4): 733-739.) „Estradiol and soy extract increase the production of new cells in the dentate gyrus of old rats. J. Phelps. A.. J. E." Horm Behav." Psychiatr Clin North Am 18 (1): 71-84." Physiol Behav 80 (2-3): 233-241. M. i ostali (2004. Pillard. J. Salazar. Plante." Nat Neurosci 8 (6): 828-834.

(2005.. i Mercer. J.) „Hormonal deficiency in elderly males.) „Effects of exposure on perception of pain expression. Pruessner.) „Anatomical variability of the anterior cingulate gyrus and basic dimensions of human personality. E. Magnusson. 2): 1-3.) „Sexual-orientation-related differences in verbal fluency." J Clin Endocrinol Metab 90 (7): 4224-4231. B.) „Menopausal hot flashes and development of cognitive impairment. Champagne. i ostali (2005. APOE genotype. Kumari. C.) „Dopamine release in response to a psychological stress in humans and its relationship to early life maternal care: A positron emission tomography study using Q1 lC]raclopride." Proc Natl Acad Sci USA 102 (44): 16060-16065." CNS Spectr 10 (6): 471-478. A. N. S." Am ] Epidemiol 161 (7): 639-651.) „Sexual orientation-related differences in prepulse inhibition of the human startle response." Pain 111 (1-2): 8-12.." Neuropsychology 17 (2): 240-246. Rahman. M. Chrousos. M.. i ostali (2005." Ann NY Acad Sci 1052:11-26." Neurosci Biobehav Rev 29 (7): 1057-1066.Podewils." Perspect Psychiatr Care 37 (1): 15-27. L. i ostali (2005. i ostali (2002. N. Y. Rasgon. J. H." Behav Neurosci 117 (5): 1096-1102. (2004. and dementia risk: Findings from the Cardiovascular Health Cognition Study." Psychoneuroendocrinology 30 (6): 558-567. V. i ostali (2003. Cheng Xu." Neuroimage 15 (4): 847-855. Putnam. J. Z. i ostali (2004. i ostali (2003." Int ] Androl 23 (Suppl.. Rahman. G. P. Rahman. Q.) „Orbitofrontal cortex activity related to emotional processing changes across the menstrual cycle. Heather. i ostali (2005. 0 L.) „Endogenous and exogenous hormone exposure and risk of cognitive impairment in Swedish twins: a preliminary study.. Q.. Pujol.. L.. F. Raingruber. }. S. Protopopescu. A. Q. R.. (2005.) „Physical activity. (2001.) „Perimenopausal mental disorders: Epidemiology and phenomenology. K. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .) „The neurodevelopment of human sexual orientation. C. Abrahams.. S. Prkachin. Pan. K. Lopez. i ostali (2000.) „Settling into and moving in a climate of care: Styles and patterns of interaction between nurse psychotherapists and clients. Rasgon. X. Ratka. Shelton.." / Neurosci 24 (11): 2825-2831. S. Guallar. i ostali (2005.) „Sex-related differences in stimulated hypothalamic-pituitary-adrenal axis during induced gonadal suppression. Qian.

M.. M. J." Proc Natl Acad Sci USA 100 (16): 9404-9409." Hum Brain Mapp 11 (3): 162-177. Rhodes. N. i ostali (2000." Endocrinology. (1997. P. i ostali (2005.) „Risks of testosterone-replacement therapy and recommendations for monitoring.) „Exposure to repetitive versus varied stress during prenatal development generates two distinct anxiogenic and neuroendocrine profiles in adulthood. M. Repetti.) „Brain processing of visual sexual stimuli in human males.) „The effects of daily job stress on parent behavior with preadolescents. Resnick. L. Stoleru." Biol Psychiatry 56 (5): 364-375. Zorrilla. Rodrigue.) „Higher-level mechanisms detect facial symmetry. (2001. and hemispheric asymmetry of the cerebral cortex: Replicability of regional differences in volume. Reamy. Raz. T.) „Effects of hormone replacement therapy on cognitive and brain aging.) „The neural correlates of mate competition in dominant male rhesus macaques. E. (1989. i White. G. J.) „Sexuality in the puerperium: A review. S. S. U tisku. H. Richardson.) „Aging. L. Winslow. A. Rhodes. K. i Morgentaler." / Pers Soc Psychol 57: 651-659." Annu Rev Psychol 57:199-226. K. F. Gunning-Dixon." Psychol Bull 128 (2): 330-366. Rhoden. Repetti. P.) „The evolutionary psychology of facial beauty. i ostali (2003. E." Society for Research in Child Development meeting. S." Neurobiol Aging 25 (3): 377-396.) „Hormone replacement therapy and age-related brain shrinkage: Regional effects.) „Sexual dimorphism in Australopithecus afarensis was similar to that of modern humans." Neuroreport 15 (16): 2531-2534. R.. Washington.. i ostali (2004. N." N Engl ] Med S50 (5): 482-492. i ostali (2004. (1987. D. i ostali (2004. R. Bibliografija 1 . sexual dimorphism. (2006.) „Effects of daily workload on subsequent behavior during marital interactions: The role of social withdrawal and spouse support. i ostali (2002.Raz. E. R." Arch Sex Behav 16 (2): 165-186. Peters. L. G." Proc Biol Sci 272 (1570): 1379-1384. E. L. R. N." Ann NY Acad Sci 949: 203-214.. C. i Maki.. Redoute. Rilling. J. Taylor.) „Risky families: Family social environments and the mental and physical health of offspring... Repetti.. K. L. (2004. Meindl. M. S. P. Reno. i ostali (2006. S. J.

Romeo. J. Richardson. J. Rose. Roca. i Sisk. Lee. Kuehnle. Roenneberg." J Pers 70 (1): 79-102.. L. P. P. T. P. Rogers... (2001. Ramnani. S." Ann NY Acad Sci 1032: 231-233. Romeo. D. i Maresh. marriage. i ostali (2004.. Schmidt.. U tisku. i ostali (2003. C..) „Behavioral and physiological findings of gender differences in global-local visual processing. S. T. Neurosci Biobehav Rev 26 (3): 381-391.) „Pubertal and seasonal plasticity in the amygdala..) „A marker for the end of adolescence. (1998.) „Mood. 0 L. i ostali (2004.. C.) „Distinct portions of anterior cingulate cortex and medial prefrontal cortex are activated by reward processing in separable phases of decision-making cognition. N.. i ostali (2002." Neuron 46 (2): 309-320. D. New Orleans. i Altemus. K. 48 (1): 77-84. E. i ostali (2004. Robinson. R." Neuroendocrinology 80 (6): 387-393. i ostali (2004. Roca.) „Testosterone cannot activate an adult-like stress response in prepubertal male rats. R.) „Effects of reproductive steroids on the hypothalamic-pituitary-adrenal axis response to low dose dexamethasone. R. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . Helson. A. R." Brain Cogn.) „Distinct neural signatures for safety and danger in the amygdala and striatum of the mouse. A. Lowery. i ostali (2005. Roberts. Rogan." Journal of Counseling Psychology. K..) „Puberty and the maturation of the male brain and sexual behavior: Recasting a behavioral potential".) „Differential stress reactivity in intact and ovariectomized prepubertal and adult female rats. D. and menopause. B.) „Personality development and growth in women across 30 years: Three perspectives." Brain Res 889 (1-2): 71-77. Romeo. R." Biol Psychiatry 55 (6): 594-602. i ostali (2006. Lee. A. M." CurrBiol 14 (24): R1038-1039. (2001." J Clin EndocrinolMetab 88 (7): 3057-3063. H. J. Merke. i ostali (2004. M. D. R. Leon. W." Abstract presented at Neuroendocrine Workshop on Stress.) „Effects of hormones and sex chromosomes on stress-influenced regions of the developing pediatric brain. C.Roalf..) „Differential menstrual cycle regulation of hypothalamic-pituitary-adrenal axis in women with premenstrual syndrome and controls. Romeo. T. N. B. S. N. S." Neuroendocrinology 79 (3): 125-132. D. J. D. D. Schmidt. i ostali (2002.

" Cardiovasc Res 53 (3): 550-557.." / Clin Endocrinol Metab 83 (9): 3198-31204. Rosenblum. Maughan. L. D. Washington. L. i ostali (1994. Rosen. antisocial behavior. Rotter." JHypertens Suppl 20 (2): S62-65. B. J.) „Sex differences in the encoding and decoding of negative facial emotions. i ostali (1998." Biol Psychiatry 35 (4): 221-227." Journal of Nonverbal Behavior. Anderson. J. (1992. A.) „Knowledge of nonverbal cues." Psychol Bull 132 (1): 98-131.) „Estrogen changes wiring of female rat brain during the estrus/menstrual cycle. i Rudolph. i Andrews M. D." Journal of Nonverbal Behavior. B. C. W. Rowe." Harm Behav 47 (3): 256-266.) „Gender-specific effects of prenatal stress on emotional reactivity and stress physiology of goat kids. (2002. K. E.) „Testosterone." Acta Paediatr Suppl 397:57-63. (2002. E.) „A review of sex differences in peer relationship processes: potential trade-offs for the emotional and behavioral development of girls and boys. J. R." Dev Psychol 28 (6): 1172-1178.. i ostali (2004. L. Hall.. E. Adamson.) „Risks and benefits of estrogen plus progestin in healthy postmenopausal women: Principal results from the Women's Health Initiative randomized controlled trial. (2005.) „Effect of postmenopausal hormone therapy on cardiovascular risk. C. Boissy.) „Hormones. and social dominance in boys: Pubertal development and biosocial interaction. Routtenberg. Rossouw. A. J.) „An experimental investigation of infant social referencing: Mothers' messages and gender differences. G. Roussel. A.) „Influences of environmental demand on maternal behavior and infant development. J. Rosip. (1994. L. N.." Biol Psychiatry 55 (5): 546-552. A. L. A. D. Roeltgen. i ostali (2005. D. R. W. (1988." JAMA 288 (3): 321-333. Pt.. 2. i Bakeman. Special Interpersonal Sensitivity." Society for Neuroscience meeting. and nonverbal decoding accuracy. Rosenblum. 12:139-148. and gender differences in cardiovascular disease.) „Effects of estrogen on nonverbal processing speed and motor function in girls with Turner's syndrome. D. (2006. A. Ross.) „Adverse early experiences affect noradrenergic and serotonergic functioning in adult primates. genetic factors. Coplan. Rossouw. J. (2004. Rossouw. i ostali (2002. gender. J. Bibliografija .. G.Rose.. S. 28 (4): 267-286. J.

" Neurobiol Dis 7 (5): 540-542. C.. B. (1995. I. 14 (1): 17-22.) „Neuronal organelles and nuclear pores of hypothalamic ventromedial neurons are sexually dimorphic and change during the estrus cycle in the rat. i ostali (2003. R.. R." U Hormones. i Madeira. M. W. Sapolsky. interruption.. (2000. Roca. San Diego: Academic Press. vol. P. (2005.37-74.) „Stress hormones: Good and bad.) „Same-sex sexuality and quality of life: Findings from the Netherlands Mental Health Survey and Incidence Study. and linguistic complexity. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . W. A. Rubinow. 0 L. i ostali (2005. Sandfort. i ostali (2005. D. Samter." Communication Reports: Special psychological mediators of sex differences support 15 (1): 5-16. 5. J." Clinical Linguistics & Phonetics.) „Estrogen contributes to structural recovery after a lesion.) „Gonadal hormones and behavior in women: Concentrations versus context. Pfaff." Neuroimage 24 (4): 1265-1270. (2002. S. E. Bradley. Nappi. D.) „The treatment of premenstrual syndrome . i ostali (2005. (2005.) „How gender and cognitive complexity influence the provision of emotional support: A study of indirect effects.) „Relating testosterone levels and free play social behavior in male and female preschool children. R. (1995. M." Horm Behav 47 (2): 164-169. Saenz.) „Speaking rate." Endocrinology 118 (4): 1630-1635. J." MwwaLeft 392 (S): 198-201. E. in emotional Sanchez-Martin.forward into the past.. i Schmidt." Arch Sex Behav 32 (1): 15-22. Fano. i ostali (2002. R. i ostali (2000." N EnglJ Med 332 (23): 1574-1575." Ann NY Acad Sci 771: 648-659.) „Reproductive steroids in context. R.) „Stress-induced elevation of testosterone concentration in high ranking baboons: Role of catecholamines. D. M.. P. Dominguez. Rubinow. M." Arch Women Ment Healths (1): 1-5.Rubiriow. Rubinow. Sapolsky. R. R.) „Parallel amygdala and inferotemporal activation reflect emotional intensity and fear relevance.) „The neuroendocrinology of menstrual cycle mood disorders. (2000. J." Neuroscience 133 (4): 919-924. G. D. i Schmidt. ur. C." Psychoneuroendocrinology 25 (8): 773-783. R. De Graaf. Sabatinelli. (1986. Brain and Behavior. R. M. Salonia. D. Sa.. Ryan.) „Menstrual cycle-related changes in plasma oxytocin are relevant to normal sexual function in healthy women. conversational speech acts. T. D. D.

S. Schmidt.) „Sex differentiates the role of emotional prosody during word processing. J. Kotz. i ostali (2000.) „Depression. J. P.) „Maturation of the adrenocortical stress response: Neuroendocrine control mechanisms and the stress hyporesponsive period. i ostali (2004. (1986. H. A. K." Brain Res 396 (1): 64-76. Bibliografija . S.." Ann NY Acad Sci 1052: 27-40. personal losses. A. (2003. P." Brain Res Cogn Brain Res 24 (3): 442-452.. A.) „Smelling of odorous sex hormonelike compounds causes sex-differentiated hypothalamic activations in humans. Sbarra. Schirmer. Schmidt." Brain Res Cogn Brain Res 14 (2): 228-233. i ostali (1998. R." Ann NY Acad Sci 959:448-451.) „A longitudinal evaluation of the relationship between reproductive status and mood in perimenopausal women. i ostali (2005. i ostali (2001. Sastre..Sapolsky. i ostali (2004.) „Gender differences in the activation of inferior frontal cortex during emotional speech perception." Neuron 31 (4): 661-6568. A.) „On the role of attention for the processing of emotions in speech: Sex differences revisited. Schmidt. M. Striano.) „Differential behavioral effects of gonadal steroids in women with and in those without premenstrual syndrome. Schirmer.. A. Kotz." Neuroreport 16 (6): 635-639. J. P. N. Haq. (2006. i Meaney. I. Nieman.) „Predicting the onset of emotional recovery following nonmarital relationship dissolution: Survival analyses of sadness and anger. i Kotz.) „Mitochondrial damage in aging and apoptosis. J. A. Schmidt. and estrogen therapy. Schirmer." Arch Women Ment Health 7(1): 19-26. D. L. the perimenopause. Borras. A. and perimenopause-related depression.) „Sex differences in the preattentive processing of vocal emotional expressions." Pers Soc Psychol Bull 32 (3): 298-312.. Schmidt. K. P. X. Schirmer. J. i ostali (2005.) „Estrogen replacement in perimenopause-related depression: A preliminary report." Neuroimage 21 (3): 1114-1123. Zysset... i ostali (2004.) „Stressful life events. i ostali (2002. Schirmer.." J Cogn Neurosci 15 (8): 1135-1148." Am ] Psychiatry 161 (12): 2238-2244. M. Murphy.) „ERP evidence for a sex-specific Stroop effect in emotional speech. Nieman.. J. P. S. A. A. L. T.. i ostali (2002. Savic. S. C. J. (2005." N Engl J Med 338 (4): 209-216. H. Berglund." Am J Obstet Gynecol 183-(2): 41-420.

) „Differential sex-independent amygdala response to infant crying and laughing in parents versus nonparents. A.) „Anger and gender: Theory. Roca. i Diener. L. B. (1996. Schweinsburg. B. P. Brain and Behavior. (1998. Schweinsburg. Schultheiss. Seifritz. (2002. G." Nature 373 (6515): 607-609. B. A. i ostali (1998. D. i ostali (2005. W Pfaff. (2006..) „Judging female figures: A new methodological approacl to male attractiveness judgments of female waist-to-hip ratio. 0 L. D. Schweinsburg. M. M.) „Gender differences in age-related changes in HPA axis reactivity.. Seurinck. San Diego: Academic Press. R." J Int Neuropsychol Soc 11 (5): 631-644. Shahab. (1993. i Buss." Horm Behav 43 (2): 293-301. D.. mechanisms of action. T. Schutzwohl. E.. J.) „Clinical evaluation in studies of perimenopausal women: Position paper. Dargel. i ostali (2004.) „Does egocentric mental rotation elicit sex differences?" Neuroimage 23 (4): 1440-1449. A. 3. i ostali (2003.." Drug Alcohol Depend 79 (2): 201-210. research and implications. i ostali (2001. i ostali (2003.. i ostali (2005. Schumacher. i ostali (1995. S. vol. Nagel. i ostali (2005. oral contraceptive use.) „Increased hypothalamic GPR54 signaling: A potential mechanism for initiation of puberty in primates. C. E. C." Psychoneuroendocrinology 26 (3): 225-240.. O.) „Implicit motives and gonadal steroid hormones: Effects of menstrual cycle phase. J. Sharkin. A. D. B. metabolism.) „fMRI response to spatial working memory in adolescents with comorbid marijuana and alcohol use disorders. and relationship status. M. E." Biol Psychol 71 (2): 223-229. Shaywitz. Seidlitz. E. Schmitt." Psychopharmacol Bull 34 (3): 309-311. D. ur." J Pers Soc Psychol 70 (6): 1185-1204." J Pers Soc Psychol 74 (1): 262-271.) „fMRI reveals alteration of spatial working memory networks across adolescence. 683-746. P. C. A. Mastronardi. Singer. B. Seeman.) „Progesterone: Synthesis. A." Journal of Counseling and Development 71: 386-389.Schmidt. and effects in the nervous system. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . C. F.) „Strategic self-promotion and competitor derogation: Sex and context effects on the perceived effectiveness of mate attraction tactics. Vingerhoets.) „Sex differences in the recall of affective experiences." Biol Psychiatry 54 (12): 1367-1375.." Proc Natl Acad Sci USA 102 (6): 2129-2134. Shaywitz.." U Hormones. Esposito.) „Sex differences in the functional organization of the brain for language.

B. S. F.) „Stressful experience and learning across the lifespan. (2004.) „Estrogen and learning: Strategy over parsimony.) „Transdermal testosterone treatment in women with impaired sexual function after oophorectomy." Cephalalgia 20 (3): 148-154. Shellenbarger. J. (2006.) „Surgical menopause." Cephalalgia 20 (3): 214-221. (2000. B. i ostali (2003. postmenopausal women taking estrogen. i De Lignieres. N. (2005. i Neff. (2000. Okamoto. Shifren." Learn Mem 12 (2): 84-85. B. R. L. D. W.) „Neuroecology" Annu Rev Psychol. crossover study of sex steroid administration in the surgical menopause. Shors." Nature 425 (6954): 136-137. Dissertation Abstracts International: Section B: Science and Engineering 65 (1-B): 452. B. B. M.Shaywitz. E.) „Androgen enhances sexual motivation in females: A prospective. Braunstein. i ostali (1985. i ostali (2005. estrogen. Sherwin." N Engl J Med 343 (10): 682-688. D. Silberstein. Shoan-Golan.) „Behavioural ecology: Father knows best.) Do women cry their own tears? Issues of women's tearfulness. self-other differentiation. (2005." Menopause 10 (5): 420-426..) The Breaking Point: How Female Midlife Crisis Is Transforming today's Women. T. i ostali (2000.) „Physiology of the menstrual cycle.) „Better oral reading and shortterm memory in midlife. Gelfand. Shors. G. Y. (2003. F." Annu Rev Psychol. Bibliografija .. and cognitive function in women: What do the findings tell us?" Ann NY Acad Sci 1052: 3-10. D." Ann NY Acad Sci 743: 213-230. B. Shirao. J. U tisku." Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci 255 (5): 327-333. M. Sherwin. empathy and recognition. S. Silberstein. B.. S. subjectivity. New York: Henry Holt. G. O.) „Migraine. T. Sherwin. D.) „Estrogenic effects on memory in women. B. (2005. B. Sherry. J. B. menopause and hormonal replacement therapy. D. S. P. Naftolin. rasprava 230-231. (1994. (2006.) „Gender differences in brain activity toward unpleasant linguistic stimuli concerning interpersonal relationships: An fMRI study. U tisku. (2005." Psychosom Med 47 (4): 339-351.) „Estrogen and memory in women: How can we reconcile the findings?" HormBehav VI (3): 371-375.. Sherwin. Sherman. i Merriam.

Skuse. Morris. I.) „Speech transcript stokes opposition to Harvard head. Seymour. (2005. R. Singh. D. New Directions in Anthropological Kinship. J.involves the affective but not sensory components of pain. ur." Hearing Research 128: 58-66. Silk.. Sininger. ur. 4): 81-91.) „Empathy for pain . I." Ann NY Acad Sci 1008: 91-101. E. (2005." Science 303 (5661): 1157-1162.) „Fertility and the female orgasm." U Goals of Human Sexuality.) „Gender differences in delay of gratification: A meta analysis. T. Silverman. K.. D. T.) „Wanted: Women in clinical trials.) „Gender and emotion in the United States. Y. fecundity and attractiveness. i Frith." Nature 439 (7075): 466-469. T. Stone. Singer. C. (1998. London: Wildwood House. Alberts. S." Psychoanalytic Psychology 20 (2): 261-270.) „Gender distinctions and lateral asymmetry in the low-level auditory brainstem response of the human neonate.) „Mommy nearest: Revisiting the idea of infantile symbiosis and its implications for females. rasprava 98-108. J. (2004." American Journal of Sociology." Nature 433 (7028): 790. (1973.) „Ties that bond: The role of kinship in primate societies.. (2003. D.X-linked genes and the neural basis of social cognition.109-111. Skuse. B. (2003.. 109:1137-1176. Simon.) „Social bonds of female baboons enhance infant survival. 281-297.) „The amygdala and development of the social brain. CO: Rowman and Littlefield. (2000. i ostali (2006. 0 L. Singh. Silverman. 159-197." U L. D. Singer. (2005. V.) „Female mate value at a glance: Relationship of waistto-hip ratio to health. B. Singer." Nat Neurosci 8 (7): 845-846. (1993. Boulder.) „The painful side of empathy." Sex Roles 49:451-463. 112-121. i ostali (2003. (2002.Silk. J.) .) „Empathic neural responses are modulated by the perceived fairness of others. Singer." Neuroendocrinology Letters. C. i ostali (2003. Seymour." Science 302 (5648): 1231-1234.. 23 (Suppl. B." Science 308 (5728): 1517. B." / Pers Soc Psychol 65 (2): 293-307.) „Adaptive significance of female physical attractiveness: Role of waist-to-hip ratio. D. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Simon. (2003. Singer.. i ostali (2004. J." Novartis Found Symp 251: 84-98. Singer.

i Almeida. M. J. J. S.) „Steroid hormone levels in pregnancy and 1 year postpartum using isotope dilution tandem mass spectrometry.) „Changes in brain activity related to eating chocolate: From pleasure to aversion. Joffe." Psychoneuroendocrinology 21 (6): 545-558. Soares.) „Male and female voices activate distinct regions in the male brain." Fertil Steril 84 (3): 701-710. N. D. 9): 1720-1733. C. M." Clin Obstet Gynecol 47(3): 576-591. Soldin. Small. M. i ostali (2005..." Gynecol Endocrinol 19 (6): 335-343. C.Slob.) „Characteristics of women with premenstrual dysphoric disorder (PMDD) who did or did not report history of depression: A preliminary report from the Harvard Study of Moods and Cycles. i Woolley. i ostali (2004. M.) „The perimenopause. Smith. N. Soares.) „Cellular and molecular effects of steroid hormones on CNS excitability. Soares. L. Guo. J. C." CNS Spectr 10 (6): 489-497. N. S. (2001. J. i Cohen. C. depressive disorders. N. C. P. Bax. J. P..) „Efficacy of estradiol for the treatment of depressive disorders in perimenopausal women: A doubleblind.) „Depression during the perimenopause... Schmidt. i ostali (2001.) „Effect of reproductive hormones and selective estrogen receptor modulators on mood during menopause. Soares. and hormonal variability. i ostali (2001. Bibliografija . Almeida. N. K. J. (2000. C. C. S." Brain 124 (Pt.) „Regulation of Kiss 1 gene expression in the brain of the female mouse. N." Arch Gen Psychiatry 58 (6): 529-534. 2): S4-10. D. Hunter. O. S.. Zatorre. i ostali (2005. L." Cleve Clin ] Med 11 (Suppl." J Clin Psychiatry 61 (9): 677-678.) „Association between premenstrual syndrome and depression." Neuroimage 27 (3): 572-578..) „Gonadotropin-releasing hormone-stimulated gonadotropin levels in women with premenstrual dysphoria. H.) „Sexual arousability and the menstrual cycle. i ostali (2005. Soares.. Prouty." Arch Gen Psychiatry 58 (3): 306. Sokhi. Smith. (2001. i ostali (2001. Smith. Soares.. N. T. C. P. i ostali (2003. C." Sao Paulo Med J 119 (2): 78-83. i ostali (2004.) „Treatment of menopause-related mood disturbances." Drugs Aging 20 (2): 85-100. O. C." / Womens Health Gend Based Med 10 (9): 873-878. i ostali (1996. L. S. A. R. Soares.) „Menopause and mood. N.. S. P. Cunningham. }.. placebo-controlled trial. R. D. M." Endocrinology 146 (9): 3686-3692. randomized. S. Poitras. Soares. O. Cohen. (2004. i ostali (2005. i Cohen.

F. i ostali (2006. (2005.) Ten and Jaffe's Reproductive Endocrinology: Physiology.) „Sex differences in diencephalon serotonin transporter availability in major depression. E. 0 L." Clin Neurophysiol. P.) „Estrogen increases mitochondrial efficiency and reduces oxidative stress in cerebral blood vessels.) „Sex differences in intrinsic aptitude for mathematics and science?: A critical review. love. Saunders. Stirone. 5.) „Sex differences in diencephalon serotonin transporter availability in major depression. Speroff.Soldin.. (2002. S.. Duckies." Evol Hum Behav 21 (2): 79-95. E. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . C. and Clinical Management. E. Pathophysiology." Clin Chim Acta 355 (1-2): 205-210. M." Biol Psychiatry 59 (1): 40-47. i ostali (2000. O. L. (2005. Ranken. (2005." Biol Psychiatry 59 (1): 40-47. M. 20. rujna. Cortisol. Walsh.) „Aging changes and gender differences in response to median nerve stimulation measured with MEG..) „Sexual satisfaction in premarital relationships: Associations with satisfaction. i Barbieri. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. T3. G. L. i ostali (2006." / Sex Res 39 (3): 190-196.) „Many women at elite colleges set career path to motherhood. M. (1989. D. G. and stability. Kenemans. estradiol.) „The science of gender and science. J. B. izdanje. (2005. J.) „Maternal aggression of rats is impaired by cutaneous anesthesia of the ventral trunk. (1993. J. 15. Speroff. R. Stern. C. A. S. but not by nipple removal.. i Johnson. E. LH. and growth hormone on the DPCIMMULITE 1000. Philadel- phia: W. S. J. Stern. Staley. svibnja Spelke.. Sanacora. commitment. J..) „Perioral somatosensory determinants of nursing behavior in Norway rats (Rattus norvegicus). i ostali (2005. i Kolunie." Maturitas 51 (1): 4-7.) „Pediatric reference intervals for FSH. P. (2006.) Clinical Gynecologic Endocrinology and Infertility. Stephen. P. i ostali (2005." Edge. Sprecher. Strauss." Physiol Behav 54 (5): 861-868. Hoffman." New York Times." Mol Pharmacol 68 (4): 959-965. 7. i ostali (2005. K. S. J." Am Psychol 60 (9): 950-958. J. free T3."J Comp Psychol 103 (3): 269-280. izdanje. L. Story. (2004.) „Hormonal correlates of paternal responsiveness in new and expectant fathers. K. Spelke. J. Staley.) „Practical guidelines for postmenopausal hormone therapy. Storey. U tisku. M.

Tanapat.) „Puberty in boys and girls. vol..) Tou Just Don't Understand: Women and Men in Conversa- tion.) „Effects of age and sex on volumes of the thalamus. L. i ostali (2002.. G. Swaab. 779-798. Pfaff. W." Science 5729: 1794-1798. W Pfaff. i ostali (2002." Biol Psychiatry 52 (4): 318-327.Stroud." Science 310 (5749): 805-810. Tartnen. gender and sexual orientation.. L. vol. D. 1-36. (1990. Stroud. D. Wang. J.) „Patterning and plasticity of the cerebral cortex. A. P. Bibliografija 1 . V." U Hormones." JHomosex 28 (3-5): 283-301. Gooren. D. W.. R. Sullivan. D. Sun. 4. (1990. ur. Brain and Behavior. 661-716. Styne. Salovey.) „Adult neurogenesis in the mammalian brain.. L. v. D. i ostali (2001.) „Effects of long-term estrogen replacement on social investigation and social memory in ovariectomized C57BL/6 mice.) „Early asymmetry of gene transcription in embryonic human left and right cerebral cortex. i ostali (2004." Ann NY Acad Sci 1021: 348-351. Rosenbloom. San Diego: Academic Press.) „Sex differences in the effects of pubertal development on responses to a corticotropin-releasing hormone challenge: The Pittsburgh psychobiologic studies. Swaab. pons. i ostali (2005. 14 siječnja. i ostali (2005. i Rubenstein. Tannen. (2002. P.) „Brain research. San Diego: Academic Press. ed. Swerdloff. Nakazawa. vol. C. R." Horm Behav 40 (2): 93-98." Neurobiol Aging 25 (2): 185-192. E." U Hormones. M.) „Structural and functional sex differences in the human hypothalamus. D. Tang. (2005. i ostali (1995." NBER transcript.. R.) „Conference on Diversifying the Science and Engineering Workforce.) „Hypothalamic-pituitary-gonadal axis in men. Sur. E.. Brain and Behavior.) „Gender differences in topical coherence: Creating involvement in best friends' talk. (2005." U Hormones. M. 3. W Pfaff.) „Sex differences in stress responses: Social rejection versus achievement stress. L. Chung.. T. Summers. Papandonatos. San Diego: Academic Press. ur. D." Discourse Processes: Special gender and conversational interaction 13(1): 73-90. D. C. Pataine. New York: William Morrow. (2002. E. Brain and Behavior. D. L. J.. and cortex. C." Horm Behav 47 (3): 350-357. i ostali (2004. C. M.

Thome. (1991.) „Functional changes in the activity of brain regions underlying emotion processing in the elderly. M.. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . C. M..) „Sex differences in juvenile rhesus macaque (Macaca mulatta) agonistic screams: Life history differences and effects of prenatal androgens. (1999.) „Gender differences in facial reactions to fearrelevant stimuli. R. not fight-or-flight. (1998." Psycho Med.. (1983." Dev Psychobiol 47 (4): 318-327. Timmers. D. L. i ostali (2005." Psychosom Med 53 (2): 185-197. H. Tomaszycki. R. Taylor. Tooke." J Neurosci 24 (45): 10280-10287.) „Suprachiasmatic nuclei grafts restore the circadian rhythm in the paraventricular nucleus of the hypothalamus. Gonzaga. Collins. Klein. X.. Tousson. L." Pen Soc Psychol Bull 24: 974-986. S. S. i ostali (2005. E. U tisku. Tessitore.) „Relation of oxytocin to psychological stress responses and HPA axis activity in older women. allopregnanolone.) „Cardiovascular responses to psychological and physiological stressors during the menstrual cycle.) „Biobehavioral responses to stress in females: Tend-and-befriend. Thunberg. Davis. i ostali (1997..) „Gender differences in motives for regulating emotions. A. i ostali (2004. W.. Repetti.Taylor.) „Patterns of deception in intersexual and intrasexual mating strategies. D. E. Taylor. 2 L. R. Z. i Meissl. E. S. E. L. i ostali (2000." Psychol Rev 107 (3): 411-429.) Language. (2000." J Neurosci 24 (12): 2983-2988.) „Human female orgasm and mate fluctuating asymmetry. R. Boston: Thomson Learning." Ethology and Sociobiology 12 (5): 345-364. Thornhill.) „Progesterone attenuates corticotropin-releasing factor-enhanced but not fear-potentiated startle via the activity of its neuroactive metabolite." Journal of Nonverbal Behavior 24 (1): 45-51. A.) „The scent of symmetry: A human sex pheromone that signals fitness?" Evol Hum Behav 20:175-201. H.) „Health psychology: What is an unhealthy environment and how does it get under the skin?" Annu Rev Psychol 48: 411-447. Thornhill." Animal Behaviour 50 (6): 1601-1615. i ostali (1991. (1995.. B. Hariri. (2004. G. i ostali (2006. Tersman. C. A. M. Toufexis. Gender and Society. C." Psychiatry Res 139(1): 9-18. Gouzoules.

J. (1972." Appl Anim Behav Sci 72 (3): 225-234..) „Masculinity-femininity guides sexual union formation in adolescents. (1998.) The Oxytocin Factor." Lakartidningen 101 (35): 2634-2639. B. i ostali (1999. M. M.. healing. Udry. E. Kaplan. P. Uvnas-Moberg.) „Stress. L. R. K.Tranel. S. (2004. U." Science 304 (5675): 1269-1273.. J.) „Parental investment and sexual selection. (1998. J. D. Adler. Uddin. J.) „Hormone therapy: Physiological complexity belies therapeutic simplicity.. K. 136-179. Turgeon. Underwood. i ostali (2004." JReprodFertilB\ (2): 419-425.) „The distribution of events in the human menstrual cycle. i ostali (2001. H. Q.) „Oxytocin may mediate the benefits of positive social interaction and emotions. M.biochemical link for human relations: Mediator of antistress. Campbell. and mood in users of oral contraceptives. Udry.." Psychiatry 62 (2): 97-113. Bibliografija 1 . K. (1977. New York: Perseus Books. K. Panhuysen. Human Resources Services Administration." Health Psychol 13 (4): 326-333." Neuroimage 25 (3): 926-935. serotonergic function. i ostali (2005. K. J. social interaction." Psychoneuroendocrinology 23 (8): 819-835. well-being.) „Self-face recognition activates a frontoparietal 'mirror' network in the right hemisphere: An event-related f MRI study. B. M. N. Uvnas-Moberg. K. T. McDonnell. M. growth. (2004. R. Uvnas-Moberg. G. Damasio. Tuiten. Altemus. Trivers. i Chantala. New York: Guilford Press. i ostali (2005. A. Turner. (2003.) „Preliminary research on plasma oxytocin in normal cycling women: Investigating emotion and interpersonal distress. i ostali (1994.) „Oxytocin facilitates behavioural. 2002. D. Johansson. Tschann." Psychoneuroendocrinology 20 (3): 323-334. L. i Petersson. Uvnas-Moberg..) Social Aggression Among Girls.. London: Heinemann Educational. (2003. N. R.. Uvnas-Moberg. 12): 2872-2881. A." U Sexual Selection and the Descent of Man. metabolic and physiological adaptations during lactation." Pers Soc Psychol Bull SO (1): 44-55." News Physiol Sci 13: 22-25. K.) „Does gender play a role in functional asymmetry of ventromedial prefrontal cortex?" Brain 128 (Pt. ur. i Morris.. G.) „Initiation of substance use in early adolescence: The roles of pubertal timing and emotional distress.) „Antistress pattern induced by oxytocin.) „Oxytocin . i ostali (1995. R.

Viau. Vermeulen.. i Roach. i ostali (2005.) „Oxytocin. Wager. Tuiten. Viau. J. growth and healing. L. K. J. (1995." Endocrinology 146 (1): 137-146. apoptosis and spatial memory. Van Honk. Vingerhoets. ur.) „Dehydroepiandrosterone sulfate and aging. R. D.) „Sex differences in the emotional brain. K. L. i ostali (2005. Uysal. Phan. i ostali (2003. a mediator of antistress. (2005.) „Species-dependent expression patterns of DNA methyltransferase genes in mammalian oocytes and preimplantation embryos. S. well-being. i Scheir. and lateralization of functional brain anatomy in emotion: A meta-analysis of findings from neuroimaging." Neuroreport 16 (2): 85-87. (2005. i ostali (2005. H.) „Mother-infant responsiveness: Timing.. A. (2004.Uvnas-Moberg. i Meaney. Marguerite. New York: Cambridge University Press. M. V.. J. A." Neurosci Lett 383 (3): 241-245. i Petersson.) „Gender and puberty interact on the stress-induced activation of parvocellular neurosecretory neurons and corticotropin-releasing hormone messenger ribonucleic acid expression in the rat. N. Van Egeren.. (2001. A. C. B. A. (2006. J.) „Valence. M.. V. V." Gender and Emotion: Social Psychological Perspectives. (2000." Neuroimage 19 (3): 513-531." J Endocrinol 181 (2): 223-231. Bingham. i ostali (2005." Mol Reprod Dev 72 (4): 430-436. Vina.. Borras." Dev Psychol 31 (5): 684-697. Fischer.) „Testosterone-dependent variations in plasma and intrapituitary corticosteroid binding globulin and stress hypothalamic-pituitary-adrenal activity in the male rat. K..) Iz razgovora." Z Psychosom Med Psychother 51 (1): 57-80. T. M. R." Sci Aging Knowledge Environ 2005 (23): 17. D. L. Dee Schramm.) „Sex Differences in Crying.) „A single administration of testosterone induces cardiac accelerative responses to angry faces in healthy young women. Tugyan. gender. T. i ostali (2001." Behav Neurosci 115 (1): 238-242. social interaction.) „The effects of regular aerobic exercise in adolescent period on hippocampal neuron density. i Ochsner. A. Wager. Vassena. A. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . 118-142. and interactional context.) „Why females live longer than males: Control of longevity by sex hormones. N." Ann NY Acad Sci 774:121-127. mutual regulation. K. B. Viau.

) „Neural correlates of facial affect processing in children and adolescents with autism spectrum disorder.." Mol Psychiatry 9 (10): 968-972.) Bibliografija 1 . S. J.. Moore.." J Clin Endocrinol Metab 89 (6): 2936-2941.) „Testosterone metabolic clearance and production rates determined by stable isotope dilution/tandem mass spectrometry in normal men: Influence of ethnicity and age.) „Mother to infant or infant to mother? Reciprocal regulation of responsiveness to stress in rodents and the implications for humans. Deschamps. G. Wang.) „Hormonal influences on sexually differentiated behavior in nonhuman primates. Weinberg. i ostali (2004. and bone mineral density in hypogonadal men. Wallen. i ostali (2004. K.) „Communication of specific emotions: Gender differences in sending accuracy and communication measures." Journal of Nonverbal Behavior 17: 29-53.) „Hormonal modulation of sexual behavior and affiliation in rhesus monkeys. Wassink. H. Ward. (2005. M. Weaver. H. i ostali (2000. Wang.. C. T. A. D.) „Dopamine release and uptake are greater in female than male rat striatum as measured by fast cyclic voltammetry. Walker.) „Long-term testosterone gel (Andro-Gel) treatment maintains beneficial effects on sexual function and mood. (1993. Swanson. Warnock. D. D.Wagner. C. Cunningham. S." J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 43 (4): 481-490. Cervoni. A. M.) „New testosterone buccal system (Striant) delivers physiological testosterone levels: Pharmacokinetics study in hypogonadal men. i ostali (2004. T. Dapretto. V. H. K. C. Q. i ostali (2005. J. Wang. i ostali (2004." Menopause 12 (4): 374-384. G." Neuroscience 95 (4): 1061-1070.. Catlin.. Wang. K. R. T. i ostali (2004." J Psychiatry Neurosci 29 (5): 364-382." Front Neuroendocrinal 26 (1): 7-26. Wallen." Nat Neurosci 7 (8): 847-854. M. M. C. lean and fat mass. i ostali (2004.) „Epigenetic programming by maternal behavior." / Hypertens 22 (12): 2295-22301.. B. K. Rooney.) „Size at birth and cardiovascular responses to psychological stressors: Evidence for prenatal programming in women. Piven. (1997. (1999.) „Combined esterified estrogens and methyl testosterone versus esterified estrogens alone in the treatment of loss of sexual interest in surgically menopausal women.." Ann NY Acad Sci 807:185-202. i ostali (2004. i ostali (2004. M. I. T." / Clin Endocrinol Metab 89 (5): 2085-2098.) „Examination of AVPRla as an autism susceptibility gene. Walker. Swerdloff." / Clin Endocrinol Metab 89 (8): 3821-3829. N. C.

i ostali (2005." Neuropeptides 39 (4): 403-407. N. Williams. M. (2005." Dev Psychol 35 (1): 175-188. Terenzi." Psychosom Med 66 (3): 356-362. M. M. (2002. Weissman. M. i ostali (2005. C. B.2001.. M.. S. (1979. M." Arch Gen Psychiatry 59 (3): 223-224. P. M. Weissman. Weiner. i Jensen. Wickramaratne. B.. M." Endocrine 26 (2): 89-97. Bland. G." J Gend Specif Med 3 (7): 53-57.) „Gonadal steroid modulation of the limbic-hypothalamic-pituitary-adrenal (LHPA) axis is influenced by social status in female rhesus monkeys.. E. J. Weissman.) „Androgens and mood dysfunction in women: Comparison of women with polycystic ovarian syndrome to healthy controls. M. Legendre. M. Weiss. Weissman.) „Changes in young people's sexual behavior and attitudes. i ostali (2004.. L.„Gender differences in emotional expressivity and self-regulation during early infancy. H. A.) „Menopause and hypothalamicpituitary sensitivity to estrogen. Wells.) „Multidimensional reaction to therapeutic touch in a hospital setting." JAMA 292 (24): 2991-2996. Weissman. S. C. Primeau. abstract PI-367. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .) „Mild metabolic stress potentiates the suppressive effect of psychological stress on reproductive function in female cynomolgus monkeys. i ostali (1997. (2000. Whitcher." Endocrine Society meeting. Wilson.. M. M." / Clin Psychiatry 63 (7): 641-647." JAMA 281 (18): 1707-1713.) „What research suggests for depressed women with children. J. Wilson. E.) „Gender differences in posttraumatic stress disorder among primary care patients after the World Trade Center attack of September 11. Weissman. Weissman. R.. M. Wolk. M.. G. 1943-1999: A cross-temporal meta-analysis. i ostali (1999. (2002." Arch Gen Psychiatry 62 (1): 29-36. Williams.) „Juvenile-onset major depression includes childhood-and adolescent-onset depression and may be heterogeneous." Review of General Psychology. i ostali (2004.. M.) „Sex differences in rates of depression: Cross-national perspectives. 9 (3): 249-261. i ostali (1993." GendMedz (2): 76-87." J Affect Disord 29 (2-3): 77-84. P. Skurnick.) „Depression and gender: Implications for primary care. M. L.) „Differential excitatory responses to oxytocin in sub-divisions of the bed nuclei of the stria terminalis. Neria. M. Minneapolis. i ostali (2005.) „Depressed adolescents grown up. i ostali (2005." J Pers Soc Psychol 37: 87-96.) „Families at high and low risk for depression: A S-generation study. L. S. Y.

Pt." J Reprod Fertil Suppl. 28:13-31. M. H. ur." Proc Natl Acad Sci USA 95 (7): 4066-4071." Menopause 7 (4): 257-265. J. P. Suppl. S. i ostali (2006. (2006.Windle. i ostali (2005. • Bibliografija 1 . (1998. O. J. Beresh. Kershaw. W. Witelson." Sci Aging Knowledge Environ (22): PE13. 4." Oprah." / Neurosci 24 (12): 2974-2982. P.) „Sex differences in the behavioural ecology of chimpanzees in the Gombe National Park." Endocr Rev 26 (3): 308-312.) „An ecological model of female-bonded primate groups. Woods.) „Are estrogens protective or risk factors in brain injury and neurodegeneration? Reevaluation after the Women's Health Initiative. N. M." Neuroscience. P. Wood." Brain 129 (Pt. Mitchell. 2): 386-398. (1980. J. svibanj. R. S..) „Gender differences in the processing of standardized emotional visual stimuli in humans: A functional magnetic resonance imaging study. W. lateralization and age factors. Wrangham.) „Memory functioning among midlife women: Observations from the Seattle Midlife Women's Health Study. S. P. Winfrey.. B. i ostali (2000." Endocrine 21 (1): 11-15. Wise. B.) „Intelligence and brain size in 100 postmortem brains: Sex... Wrangham. Tanzania. Wise. U tisku. E. C. F.. i Shors. C. Dubai. W. J." Behaviour 75: 262-300. i Smuts. Pfaff. Woolley.) „Estradiol exerts neuroprotective actions against ischemic brain injury: Insights derived from animal models." Neurosci Lett 348 (1): 41-45. Brain and Behavior. i ostali (1996. Woolley." U Hormones. Wenzel. S. (2005. F.) „Creating new neurons in old brains. M. R. (2003. Witelson. (1980. Klein.) „Turning fifty. Y. (2002.) „Oxytocin attenuates stressinduced c-fos mRNA expression in specific forebrain regions associated with modulation of hypothalamo-pituitary-adrenal activity. Wise. but impairs classical conditioning in females through activational effects of ovarian hormones. Wrase. D. H.) „Estrogen therapy: Does it help or hurt the adult and aging brain? Insights derived from animal models. vol. S.." J NeUrosci 15 (5. D. E. Wise. i ostali (2003. 717-778. G. i ostali (2004." / Comp Neurol 373 (1): 108-117. B. T.) „Women have greater density of neurons in posterior temporal cortex. (1995. 1): 3418-3428. R. (2003.) „Sex steroids and neuronal growth in adulthood. E. S.) „Stress facilitates classical conditioning in males.) „Estradiol increases the frequency of multiple synapse boutons in the hippocampal CA1 region of the adult female rat.

i ostali (2005.. E. S. B." Endocrinology 146 (6): 2736-2743.) „Alterations of the cortical representation of the rat ventrum induced by nursing behavior. Young. Yamamoto. A. Yonezawa. Young." Proc Natl Acad Sc. M." Dev Psychopathol 12 (3): 443-466.) „Puberty. T. pitfalls." Horm Behav 40 (2): 133-138.. J. C.. i ostali (2005." Ann NY Acad Sci 1021:124-133.) „Neonatal manipulations of oxytocir alter expression of oxytocin and vasopressin immunoreactive cells in the paraventricular nucleus of the hypothalamus in a gender-specific manner. vol. M." Neuroscience 137 (1): 157-164. E. A." Maturitas 48 (1): 27-31. i ostali (2001.. Philadelphia: W. i ostali (2004. S.) „Cellular mechanisms of social attachment..) „Neonatal manipulation of oxytocin alters oxytocin levels in the pituitary of adult rats. E. M. USA 102 (52): 19198-19203. ur. 8 L. 2): 1710-1721. Young. Y. E. Lim.) „Modulation of growth hormone pulsatility by sex steroids in female goats.) „Guidelines for the hormone treatment of women in the menopausal transition and beyond: Position statement by the Executive Committee of the International Menopause Society." Biol Psychiatry 31 (6): 355-363. W. C.. (2002.) „Brain estrogen deficiency accelerates A [beta] plaque formation in an Alzheimer's disease animal model. J..Wright. Yamamoto. Yue. Yen. pathophysiol- ogy. R. A. S. X." Neuroscience 125 (4): 947-955. Y. E." Horm Metab Res 37 (7): 397-401." U Hormones.) „Neonatal manipulation of oxytocin affects expression of estrogen receptor alpha. i ostali (2000. San Diego: Academic Press. D. Lu M. H. i ostali (2006. (2006.. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . F.. Carter. ovarian steroids. Young. and stress.) Iz razgovora.443-466. Jaffe. i ostali (2005. M. (2004. J. Young. C.. S. Mogi. Zahn-Waxler.) „Internalizing problems of childhood and adolescence: Prospects.) „Evidence against changes in corticotroph CRF receptors in depressed patients. Saunders." J Neurosci 14 (3. B. and progress in understanding the development of anxiety and depression. i ostali (1995. L. A. Stern. Brain and Behavior. and clinical management. (1991. Klimes-Dougan. Xerri.) „Stress and anxiety disorders.. 5. i ostali (2004. C. Pfaff. K. Pt. i ostali (1994. Carter. Cushing. B. Akil.. i Altemus.) Reproductive endocrinology: Physiology. Naftolin. Young.

early-onset. M. Zhang. T. Kurzban. T. (2003. D. P." CNS Spectr 10 (10): 792-799.. Zimmerberg. E." Brain Res 1046 (1-2): 130-136. i ostali (2005. B." ] Neurosci 25 (6): 1493-1502. H. Zhou.) „Sexually dimorphic effects of postnatal allopregnanolone on the development of anxiety behavior after early deprivation. i Gorman.Zahn-Waxier. Zak. i ostali (2005. i ostali (2003. S." Arch Gen Psychiatry 60 (11): 1145-1153... R. i ostali (2005..) „Development of concern for others.) „Genetic linkage of region containing the CREB1 gene to depressive disorders in women from families with recurrent." Am ] Med Genet 114 (8): 980-987. i ostali (2002. major depression. J. M." Proc Natl Acad Sri USA 102 (41): 14907-14912." Brain Res Brain Res Rev 41 (1): 88-123. D. (2005. H.. Zubenko. A.126-28. Hughes. Zonana." Pharmacol Biochem Behav 78 (3): 465-471. i Kajunski. i ostali (1992.) „Regulation of human affective responses by anterior cingulate and limbic mu-opioid neurotransmission. 805. G. W.) „Estrogenic protection against gpl20 neurotoxicity: Role of microglia. B." Horm Behav 48 (5): 522-527.) „The human amygdala and the emotional evaluation of sensory stimuli. Pfaff. S. Y. J.. K.) „Influence of naturally occurring variations in maternal care on prepulse inhibition of acoustic startle and the medial prefrontal cortical dopamine response to stress in adult rats. Zubieta. Zemlyak.136. Ketter. C. J. I'. J.. Radke-Yarrow. (2004. Brooke. J. i ostali (2005. I. Bibliografija 319 .) „Oxytocin is associated with human trustworthiness.) „Sex differences in estrogenic regulation of neuronal activity in neonatal cultures of ventromedial nucleus of the hypothalamus." Dev Psychol 28.) „The neurobiology of postpartum depression. Chretien. W. Zalil.