Professional Documents
Culture Documents
Onima koji su jednom dobili rat, teko je zamisliti da bi ga drugi put mogli izgubiti. A. J. P. Taylor
Upravljanje kon iktima se bazira na injenici da su kon ikti neizbeni, da imaju i pozitivne strane, da je njima mogue upravljati i da razreenje kon ikta nije uvek cilj. Ono je usmereno na smanjivanje destruktivnih kon ikata, dok je prisutnost konstruktivnih kon ikata poeljna.
ljudskoj interakciji esto dolazi do suprotstavljanja dveju (ili vie) strana koje imaju neusaglaene interese, ciljeve, vrednosti ili elje. To dovodi do osujeivanja nekih od osnovnih potreba uesnika u komunikaciji i to nazivamo koniktom. Konikti su neizbena pojava, jer ne misle svi ljudi isto, niti imaju iste vrednosti i prioritete. Isto tako, grupe i organizacije nisu statine, vec dinamine zajednice. Njima su neophodne promene, koje e doprineti njihovom boljem funkcionisanju, kao i usavravanju koje e obezbediti njihov razvoj. Upravo konikti mogu biti inicijatori ili agensi tih promena, jer mogu spreiti stagnaciju, dovesti do uoavanja i razjanjavanja problema i podsticati nova reenja.
Negativna konotacija
Re konikt najee ima negativnu konotaciju, jer ljudi pod njima podrazumevaju samo destruktivne konikte ili eskalacije sukoba. Pokazalo se da menaderi koji tako razumeju konikte i zabranjuju ih, stvaraju probleme na
66 | oktobar 2010.
15-Oct-10 00:17:28
promena ponaanja, apsentizam i slino. to pre uvidimo te znake, pre emo moi da reagujemo. 2. Kada uoimo konikt, potrebno je da identikujemo sve uesnike. To e nam biti jednostavno ako konstantno radimo na tome da gradimo otvoren i dobar odnos sa zaposlenima. 3. Autor knjige Upravljanje koniktima u organizaciji, dr. Rahim, smatra da upravljanje koniktom sadri dve bitne faze: dijagnozu i intervenciju. U dijagnozi konikta pronalazimo uzroke konikta i pokuavamo da sagledamo njegov intenzitet. Uzroke moemo nai u looj komunikaciji, mobingu, nejasnim ulogama, nestimulativnom radnom okruenju itd. Intenzitet konikta treba da dijagnostikujemo, da bismo znali da li je on stimulativan za reavanje problema, odnosno da li je preao iz konstruktivnog u destruktivni. 4. Kada se utvrdi uzrok konikta, moramo ustanoviti poziciju svih uesnika, tj. ta je ono to oni ele, ali i njihov interes, odnosno zato to ele. Da bih ilustrovala
zato nam je vano da uvek znamo zbog ega neko zastupa svoju poziciji, naveu primer dva deaka sa jednom pomorandom. Obojica su elela da je dobiju celu i kako nisu mogli da se dogovore koji e da je uzme, reili su da je podele. Jedan deak je uzeo svoju polovinu, oljutio je i pojeo sredinu, a drugi je od svoje polovine iskoristio samo koru za kolae, a sredinu je bacio. Dakle, da su tokom konikta ispitali interese onog drugog, a ne samo insistirali na svojim pozicijama, mogli su obojica da ispune svoje ciljeve u potpunosti. 5. U fazi intervencije se odluuje o nainu upravljanja koniktom. Na primer, ukoliko je dolo do eskalacije konikta, najee emo prvo odabrati neke tehnike ublaavanja konikta, pa tek onda prei na reavanje. Na raspolaganju imamo razliite tehnike reavanja, kao to su glasanje, koalicije, debata, dijalog, pogaanje, kompromis, pregovori, zajedniko reenje i mnoge druge. Ponekad je za reavanje konikta potrebna pomo sa strane. Najee su to konsultanti, strunjaci za medijaciju, arbitrau ili savetovanje. U procesu medijacije, trea strana za-
jedno sa uesnicima radi na reavanju, tokom konsultacije savetuje kako da se rei konikt, a arbitar odluuje i govori ta da se uradi. 6. Kada se konikt zavri, na zadatak je da uvek pokuamo da izvuemo neto korisno iz njega. Na taj nain radimo na prevenciji buduih konikata. I kada govorimo o upravljanju koniktima, akcenat stavljamo upravo na prevenciju. Da bismo bili uspeni u prevenciji konikata, moramo stalno da pratimo dinamiku koja se odvija meu zaposlenima, da bismo prepoznali potencijalni konikt i pravovremeno reagovali i razjasnili problem. Na cilj treba da bude uspostavljanje i ouvanje zdravog radnog okruenja, a to postiemo tako to uspostavljamo formalne procedure, gradimo funkcionalne odnose sa zaposlenima, podstiemo saradnju i asertivnu komunikaciju i razvijamo empatiju, tolerantnost i eksibilnost. Sanja Ojdani H.art people & companies development center ofce@hart.rs www.hart.rs
Dozvola za ubistvo
Oko 140 zemalja razvija kompjuterske programe, kojima moe da se paralie cela drava i izazove humanirana katastrofa
Grka zvrka
Teret spajanja vie e trpeti bankari nego klijenti. Banke e otputati radnike i gubiti trino uee, a klijenti ne treba da oekuju promene, tvrde poznavaoci
www.bifonline.rs
Novi broj u prodaji od 10. oktobra 2010.
Upravljanje konfliktima - Sanja Ojdanic.indd 3
15-Oct-10 00:17:51