Jeffrey Grupp

KORPORATIZAM

Tajna vlada Novog svjetskog poretka

Sadraj
1. Korporatizam: Novi svjetski poredak ...................................................
H H

1
H

Ameriko obrazovanje i mediji: obrazovanje za zapovijedanje ....................... Nedokazivost prikazivanja stvarnosti u amerikom obrazovanju i medijima ........................................................................................................ Vjerujte nedokazanom prikazu stvarnosti kojem su vas poduavali u koli i na televiziji ili e vas smatrati teoretiarom zavjere" ......................... Danas se u Americi empirijsko istraivanje esto naziva teorijom zavjere" ili terorizmom"................................................................................... Ispiranje mozga: navoenje na vjerovanje da je ne-stvarnost stvarna ........... Korporatisti protiv radnika ............................................................................... Dravni udar amerike vlade potkraj 1800-ih................................................ .. 11. rujna: uvoenje Novog svjetskog poretka .... ............................................ Korporatisti ...................................................................................................... Korporatistiko upravljanje znai faistiki svijet ....... .................................... Korporatistike metode ................................................................................... Teroristika prijevara: nepobitna je injenica da 11. rujna u Pentagon nije udario mlanjak ...................................................................................... Detalji o Pentagonu prije uruavanja krova..................................................... Pokuaji pobijanja dokaza o nepostojanju zrakoplova u Pentagonu .............. Kako masovni mediji mogu prikrivati dogaaje 11. rujna? .............................. Tajna vlada ..................................................................................................... Nagovjetaji postojanja poremeene tajne vlade............................................ Stvarnost ima smisla samo ako teoretiziranje o stvarnosti ukljuuje tajnu vladu ....................................................................................................... Dokaz za postojanje tajne vlade ..................................................................... Dodatni dokazi ................................................................................................ Korporatisti su Novi svjetski poredak .............................................................. Vidljiva vlada i nevidljiva (tajna) vlada ............................................................. Vlada SAD-a: vidljiva vlada postoji samo za televizijske kamere ................... Mehanizam tajne vlade .................................................................................. Planirani neuspjeh vidljive vlade .................................................................... Icke i postavka P-R-R .................................................................................... Korporatistika kontrola pomou P-R-R ......................................................... Sredite tajne vlade: globalni korporatisti........................................................ Zakljuak: obitelj i korporatizam ............................................................ .......
H H H H H H H H H H H

7
H

13 18 19 21 22 26 28 30 33 35
H H H

38 40 41 44 45 47
H H H H

50 51 55 56 58 60 61 62 65 67 69 70
H H H H

2. Korporatizam ................................... ...........................................................

T

73
T

Korporatistika struktura SAD-a (i svijeta).................................. . ................... Strukturalno tumaenje - 1. korak.................................................................... Strukturalno tumaenje - 2. korak.................................................................... Strukturalno tumaenje - 3. korak.................................................................... ivljeni korporatizam: tiranizirano iskustvo svakodnevnog ivota ................... Apstraktni korporatizam: korporacija je samo ideja ......................................... Radnik protiv radnika, borba za korporatiste ................................................... Korporatizirano postojanje je kraj ivota.. ...................................................... Uspon anarhistikog korporatizma .................................................................. Bespomoni, djetinjasti radnici apstraktne korporatistike zvijezde smrti ....... Apsolutna mo korporatista: osnovne ivotne potrebe monopolizirali su korporatisti ........................................................................... Ameriki stil tiranije.......................................................................................... Prigovor: potroai kontroliraju potranju i na taj nain kontroliraju korporacije ............................................................................... ... Kontrola resursa je kontrola miljenja, ponaanja i ivota obinog ovjeka .... Zakljuak .........................................................................................................
H H H H H H

74 74 80 82 85 88 91 92 93 94
H H H H

96 97
H

100 103 105

H

3. Korporativni komunizam .......................................................................

H

107
H

Mehanizam korporatistike drave .................................................................. Sustavi vlasti.................................................................................................... Ako postoji vlada ugnjetavanje od strane iste je neizbjeno ........................... Fraktalni korporatizam ..................................................................................... Put od blagog do snanog korporatizma ......................................................... Faza prva: nejaki korporatizam (1870. -11. rujna 2001.) ........................... Faza druga: umjereni korporatizam (11. rujna 2001. - 2007.) ......................... Faza trea: punokrvni ili pravi korporatizam (zapoet e, procjenjuje se, negdje izmeu 2008. i 2014.) .......................................................................... Komunistika Amerika ......................... .......................................................... Orwellovska Amerika................................ ..................................................... Ameriko poimanje komunizma....................................................................... Kako se stvara ameriko poimanje komunizma .............................................. Karakteristike komunizma ............................................................................... Korporatistiki genocid i terorizam............................. .................................... Ateistiki korporatizam..................................................................................... Big Pharma i soma: korporatizirana religija i stvaranje superobmana............. Besklasnost ............................................................................................. ...... Mit o privatnom vlasnitvu u Sjedinjenim Amerikim Dravama ..................... U korporatistikoj Americi vlasnitvo = vlasnitvo u rukama vlade...................... Mitska ideja da smo vlasnici svojih" misli i ponaanja.................................... Vlasnitvo nad subjektivnou korporatiziranih osoba ........................................ Ispiranje mozga i unisoni plan Velikih medija .................................... ................
H H T T H H

107 108 109 109 112 112 112

H H

113 114 115 116 118 123 124 125 128 132 136 138 140 142 144
H H

Mediji ili. rujna ............................ .................................................................... Uniformnost Velikih medija.............................................................................. Apsurdnost i kontrola medija ........................................................................... Kontrolirani, implantirani, repetitivni jezik masovnih medija ............................ Neizravna vladavina ........................................................................................ Miljenje, ponaanje i osobnost kreira korporatizam ...................................... Televizualno obrazovanje" ............................................................................. Ispiranje mozga nasuprot znanosti ................................................................. Studija sluaja: Big Pharma i ispiranje mozgova ....................................... .... Posvemanje porobljavanje graanstva ......................................................... U korporatistikoj Americi nema kapitalizma (osim za korporatiste) ............... Novac je najvee oruje i sredstvo korporatista .............................................. Ameriki komunizam ....................................................................................... Korporatistika ekonomija je monopolistika nelokalna ekonomija................. Monopolizacija svjetske industrije i resursa ukljuuje izazivanje umjetne nestaice ................................................................................ ......... Lani poslovni ciklus ....................................................................................... Komunistika ekonomija ne-kapitala: sustav novca-duga............................... Nepredvidljivi" poslovni ciklusi dogaaju se predvidljivo................................ Monopolizacija i mit o ponudi i potranji" ................................................ .... Velika nafta: primjer lanog trita zasnovanog na ponudi i potranji" .......... Zakljuak: Amerika - komunizam s mnogo razbibrige.....................................
H H H H H H H

147 148 150 153 154 155 158 159 160 169 172 174 175 176
H H H H H H

177 180 186 188 191 197 199

H

4. Tajnost, teror, krae i razaranja: korporatistika strategija, taktika i ekonomija...............................................................................................

T

203
T

Mo zasnovana na bogatstvu, Novi svjetski poredak i think tankovi: mehanizam korporativne tiranije ....................................................... ............ Think tankovi ................................................................................................... Solecizam think tankova ................................................................................. Tajna mo preko bogatstva korporatista ......................................................... Klju korporatistike moi: dominacija u Washingtonu, D. C .......................... Prema Ministarstvu domovinske sigurnosti, Amerikanci su al-Qaeda ............ Korporatisti kontroliraju vladu. Dakle, korporatizam je vlada .......................... Lobisti .............................................................................................................. Ekonomija unitenja .............. ........................................................................ Profit iz unitenja ............................................................ ............................... Babilon ............................................................................................................ Ekonomski rast" ............................................................................................. Globalno siromatvo i ropstvo: slobodna trgovina i Novi svjetski poredak...... Slobodna trgovina"......................................................................................... Novi svjetski poredak: dananja svjetska vlada .............................................. Obrazovanje za neznanje ............................................................................... Nacija na lijekovima: cjelokupno ponaanje je mentalna bolest", a krivnja lei na osobi umjesto na korporatiziranoj kulturi ........ ....................
H H H H H

204 207 210 211 216 219 220 222 224 227 229 230 231 232 233 235
H H H H H

236

Korporatistiko obrazovanje: Niti jedno dijete se ne zaobilazi" ..................... Malo dijete protiv glomazne korporatokracije .................................................. Korporatistiko obrazovanje vojno je obrazovanje ......................................... Korporativni terorizam: zagaenje, osiromaeni uran, smanjenje broja stanovnika, roboti, transhumanizam i tajne tehnologije.......................... Terorizam zagaenja: najvei teroristiki napadi kemijskim orujem u povijesti ........................................................................................... Globalno zatopljenje, ouvanje prirode i hipijevska eugenika ......................... Zdravstvena skrb ............................................................................................. Industrijski otrovni otpad postaje hrana, voda i lijekovi.................................... Privatizirane vojne snage (PMF-ovi) i tajni rat ................................................. Tajni rat............................................................................................................ Preoblikovanje svijeta za korporatiste ............................................................. False flag teror: glavna taktika korporatista..................................................... Pentagon 11. rujna: neoboriv dokaz za false flag teror .................................. Dokaz: pentagonski zrakoplov znai da nema muslimanskih terorista kojih bismo se morali bojati .................................... .......................... Vladin odgovor i svjedoanstva oevidaca...................................................... Povijest false flag terora .................................................................................. 11. rujna i ispiranje mozga........................... ................................................. Dokaz da su ameriki korporatisti i korporatisti vidljive vlade unaprijed znali za 11. rujna.............................................................................. Osama bin Laden je korporatist, a ekonomija terora" je korporatistika ekonomija vrijedna trilijun dolara ..................................................................... Dokaz o suuesnitvu amerikih korporatista u dogaajima 11. rujna............ Nevidljivi ratnici iz peina................................................................................. Nita nije mogue potvrditi u ratu protiv terorizma .......................................... Isplanirani, lairani rat: vojno-industrijski kompleks i globalizacija .................. Privatni opskrbljivai ..................................................................... .............. Mentalni poremeaj ...................................................................................... Zakljuak .........................................................................................................
H H H H

239 243 244

H

245 247 250 255 256 257 258 261 262 263
H H

266 274 275 278

H H

280 287 291 296 300 301 302 302 306

H

5. Globalna kontaminacija ovjeanstva: glavna taktika Novog svjetskog poretka ..................... ............... ............................................................... 309
Uvod ................................................................................................................ Cjepiva............................................................................................................. Lijenici ............................................................................................................ Biljeka o stanju znanstvenog istraivanja ...................................................... Zato niti jedno cjepivo nikada nije iskorijenilo ili smanjilo uestalost pojavljivanja neke bolesti ................................................................................ Primjer kako Big Pharma potplauje istraivae cjepiva da bi rezultati njihovih "istraivanja" bili povoljni................................................................ ............... Zatakavanje empirijskih podataka o cjepivima u medijima i obrazovanju...... Korelacija i uzronost ........................................................................... .......... Uestalost pojavljivanja ............ ...................................................................... Kada je neto korelacija, a kada uzronost .................................................... Cij eplj enj e i imunizacij a ............................................................................... Uinkovitost studije.......................................................................................... Podaci o boginjama ........................................................................................ Podaci o djejoj paralizi .................................................................................. Podaci o hepatitisu B...................................................................................... Podaci o DTaP cjepivu .................................................................................... Podaci o pneumokoknoj bolesti i Prevnaru................................................... Podaci o haemophilus influenci tipa B (HIB) .................................................. Podaci o MMR cjepivu ....................................................................................
H T T H H H H T T H

309 310 311 312

H

313 318 326 328 329 329 330 331 331 335 336 338 342 343 345
H H H H H

Zato je iva tetna za ivani sustav ............................................................. Na koji nain iva utjee na ivani sustav?............... ................................... Kako dokazati da iva u cjepivima izaziva autizam ........................................ Nacifikcija medicine ......................................................................................... Kemijski tragovi ............................................................................................... Kako znamo da nas prskaju? ......................................................................... Zakonik Sjedinjenih Amerikih Drava ........................................................... Zakon o ouvanju svemira: H. R. 2977 od 107 ............................................... Priznanje da amerika vlada obavlja prskanje ............................................... Vizualni dokazi: kondenzacijski tragovi i kemijski tragovi ................................ NASA kae da se kondenzacijski tragovi ne rasipaju...................................... Karakteristike kemijskih tragova ..................................................................... ime se, dakle, prska po Amerikancima? ....................................... ............. Zakljuak rasprave o kemijskim tragovima...................................................... Bolest Morgellons ..................................................... .................................... Opsjednutost ................................................................................................... Zakljuak .......................................................................................... .............
H H H

349 351 351 353 355 358 358 361 365 366 368 369 373 376 376 390 396
H H H

6. Korporatistika drava snova:svijet logora smrti .................................

H T

397
TH

Svijet strojeva ................................................................................................. Kako e doi do preobraaja u globalni logor smrti?....................................... Planiranje i ostvarivanje drutva logora smrti ................................................. KBR-ovi/Halliburtonovi sabirni logori"............................................................. Zato su logori za obine Amerikance............................................................. Izvanredno stanje ................ .......................................................................... Sakupljanje milijuna ........................................... ......................................... ...
H H H

400 405 407 409 413 416 418

H H H

Biljeke ............................. ..............................................................................

H

419

Citati:
Tko god trai sreu inei naao drugima ne moe je nai." - Buda, Dhammapada
T T

Multinacionalne korporacije ne poznaju etiku. Suraivat e i sa samim vragom ako mogu ostvariti profit." - Robert Steele, bivi CIA-in tajni operativac 1
PF FP

itava generacija dolijeva gorivo, posluuje za stolom: robovi robova bijelih ovratnika. Reklame nas tjeraju da trimo za automobilima i odjeom, radimo poslove koje mrzimo, samo da bismo mogli kupovati gluposti koje ne trebamo... Bez svrhe i mjesta. Nemamo veliki rat. Nemamo Veliku depresiju. Na veliki rat duhovni je rat. Naa velika depresija nai su ivoti. Svi smo odgojeni na televiziji da vjerujemo da emo jednoga dana svi biti milijunai, filmske zvijezde, rock zvijezde... ali neemo..." - Iz filma Klub boraca
T T T T T T

Neki ak vjeruju da smo dio tajne skupine zavjerenika koja djeluje protiv interesa Sjedinjenih Amerikih Drava, prikazujui mene i moju obitelj kao 'internacionaliste' i urotnike koji, u zavjeri s drugima diljem svijeta, elimo izgraditi integriraniju globalnu politiku i ekonomsku strukturu - jedan svijet, mogli bismo rei. Ako je to ono za to me se optuuje, prihvaam krivnju i njome se ponosim." - David Rockefeller, Memoari (Memoirs), str. 405
T T

Hitlerov motiv za invaziju bio je u potpunosti ekonomske naravi. Treem Reichu oajniki je ponestajalo nafte i on je morao osvojiti sovjetska naftna polja u i oko Azerbajdana to je bre mogue." - Greg Felton, Enemies By Design: Inventing the War on Terrorism, str. 292
T T

1
P P

Citirano u Karei 2004.

Ankete... koje zapravo nita ne znae. Ankete nisu vane..." -Laura Bush, 6. srpnja 2006 2
PF FP

Prouavanjem korporatizma do u sitne detalje... otkrivate da je korporatizam u naelu prouavanje psihologije; ne one vrste psihologije koju uite na fakultetima i sveuilitima, koja se odnosi samo na mijenjanje ponaanja i nastojanja da se ljude uklopi u korporatiziranu kulturu... [i] na lijepljenje etikete abnormalno" svim oblicima ponaanja koji se ne uklapaju u korporatistiku dravu... Ali prouavajui korporatizam ono to doista spoznajete jest daje to pravo prouavanje samoga sebe. Otkrivate zato je i kako netko postao onakvim kakav jest te zato ljudi prolaze bol, tugu i frustracije tipine za korporatiziranu kulturu zbog injenice da im je oduzet duh i da ih se prisiljava da se uklope u komunistiki sustav koji je obezduhovljen... to moe dovesti samo do najveeg jada. -Jeffrey Grupp, u emisiji Nutrimedical Report, 3 4. lipnja 2007.
T T T PF FP T

2 Ovo je doslovni citat iz CNN-ove emisije ,,Larry King Live" iz odgovora Laure Bush na Kingovo pitanje: Kako se emocionalno nosite kad ljudi kau 'loe stojite u anketama'?" George W. Bush je takoer bio prisutan na ovom intervjuu i izrazio isto miljenje: ispitivanja javnog mnijenja su nebitna i uspjeni ih voe ne uzimaju u obzir. 3 Radijska emisija dr. Billa Deaglea, www.nutrimedical.com
P P P P HTU UTH

1.

Korporatizam: Novi svjetski poredak

Jeste li ikada razmislili jesmo li moda zauzeli krivu stranu?... to ako vjerujemo da sluimo demokraciji koja vie ne postoji? Ako je Republika postala ba ono zlo koje pokuavamo unititi?" -Padme, iz Ratova zvijezda, Epizoda III: Osveta Sitha
T T T

Moramo prihvatiti odgovornost za jedinstvenu ulogu Amerike u ouvanju i proirenju meunarodnog poretka koji je prijateljski nastrojen prema naoj sigurnosti, naem napretku te naim naelima, (naglasak dodan) -s internetske stranice izjava o naelima" 4 think tanka (engl., oblik neprofitne organizacije iji se lanovi bave istraivakim radom, obrazovnim radom o odreenoj politici i raznim drugim pitanjima. Organiziranjem okruglih stolova, izdavakim i publikacijskim djelovanjem think-tank nastoji biti i pokreta novih ideja te politikih razvitaka. Skupnim djelovanjem ekonomista, sociologa, (bivih) politiara ili poduzetnika djelovanjem kroz think tank zajedno rade na razvoju i promicanju politike, drutvene i gospodarske politike i strategije za razvoj te odgovarajue javne rasprave. - preuzeto s Wikipedije)
T T PF FPT T T T T T T

Project for a New American Century (Projekt za novo ameriko stoljee)

T T

Ova knjiga govori o porobljavanju i unitenju ljudske svijesti i ljudskog duha graana svijeta od strane ogromnih monopolistikih svjetskih korporacija koje kontroliraju resurse, zemlju, rat, medicinu, informacije, hranu, prijevoz, vodu, potu, obrazovanje i razmiljanje. Primjeri takvih korporacija ukljuuju: General Electric, Wal-Mart, Duke Energy, Corrections Corporation of America, 7-Eleven, General Motors, Diebold, potanska sluba US, AOL, Philip Morris, Dell, Starbucks, Microsoft, Savezne rezerve, Budweiser, Lockheed Martin,

Dana 18. studenoga 2006. ova internetska stranica http://www.newamericancentury.org/statementofprinciples.htm.

4
P P HTU UTH

nalazila

se

na

sljedeoj

adresi:

News Corp., Gap, Blackvvater, centri za uenje KinderCare, United Water, Nike, CACI, McDonalds, Boeing, Monsanto, Ignite!, National City Bank, Borders, Exxon, Titan, Thomson Learning, Merck, AT & T, Sveuilite u Teksasu, Viacom i Halliburton, da spomenemo samo neke. Moda mislite da su neke od njih vladine organizacije (npr. potanska sluba US, Corrections Corporation of America, Sveuilite u Teksasu, CACI itd.) i moda ste iznenaeni to ih ovdje opisujem kao korporacije koje rade za profit. To je zato to mnogi ljudi ne znaju da su najvee korporacije u Americi kao i diljem svijeta identine vladi: u suvremenom svijetu prosjeni graanin svijeta nema pojma da se obrazovanje, voda, hrana, resursi, energija, informacije, medicina ili bilo koja druga industrija o kojoj ovisi preivljavanje graana svijeta ne mogu razlikovati od vlade.
T T

Prema Jimu Fetzeru, profesoru filozofije sa Sveuilita Minnesota u Duluthu: ... spajanje velikih tvrtki s velikom vladom, to je Mussolini nazvao korporatizmom,... definirano je rairenim militarizmom..., pri emu se voa esto poistovjeuje s dravom, a kritika voe smatra se nedomoljubnim ili ak izdajnikim inom, tono je ono to se pojavljuje ovdje (u SAD-u): faistika vlada u amerikom stilu... [Na primjer,] predsjednik je nametnuo svoje vlastito tumaenje zakona... On sada odreuje to su zakoni, treba li ih provesti ili ne, te to oni znae. 5
T T T T PF FP

To su poeci drave strave i uasa, iz razloga koje u navesti u ovoj knjizi. ak i ako uinci korporatizma preplavljuju Ameriku, pa ak i ako korporatizam doslovno oblikuje ponaanje i razmiljanje svih Amerikanaca, kao to u i prikazati, Amerikanci o postojanju korporatizma uglavnom ne znaju nita. Umjesto toga, zaslijepljeni su zbunjujuim i ispraznim pojmovima demokracije" koje im serviraju obrazovni djelatnici i masovni mediji. Poput zraka koji je posvuda oko nas, unutar i izvan nas premda ga ne vidimo, Amerikanci ne zamjeuju korporatizam koji je sveprisutan, proima njihov svijet i odrava njihovo postojanje. Ne primjeuju orvelovsko-korporatistiki utjecaj kojem su izloeni (njihovi umovi, ponaanje, uvjerenja i volja) za ivota. Amerikanci su utamnieni, ali su naueni da pogreno vjeruju da su slobodni. Naizgled ekstremna priroda ovih tvrdnji neke bi itatelje mogla iznenaditi, ali vidjet ete da ih je izuzetno lako dokazati (to u kasnije i uiniti, u poglavljima koja slijede). Na primjer, pogledajte kako Lindsay Williams, autor Energetske ne-krize (The Energy Non-Crisis), 6 u svojoj izjavi u Renseovoj radijskoj emisiji
T PF FPT

Profesor Fetzer je to rekao u Renseovoj radijskoj na adresi www.rense.com) emitiranoj 9. rujna 2006. 6 1980., Master Books.
5
P P HTU UTH P P

emisiji

(koja

se

moe

uti

arhivima

emitiranoj 14. prosinca 2005. saeto opisuje mo korporacija i ljudi koji ih kontroliraju. One dopiru doslovce do svakog dijela ljudskog ivota. Nema tog svjetskog pitanja koje nije vezano uz sirovu naftu... [Za] osobu koja ivi u kartonskoj straari... u nekoj zemlji Treeg svijeta ili ameriku elitu, na sve utjee sirova nafta i sve se uz nju vezuje. Williams je ovdje govorio o nainu na koji su proizvodnja hrane, prijevoz, tisak te gotovo svaka druga industrija u suvremenoj civilizaciji ovisni o jednom jedinom resursu - nafti. Civilizacija kakva jest postoji zbog nafte i naftnih korporatista, a budui da civilizacija oblikuje ljudsko razmiljanje i ponaanje (kako emo pokazati u kasnijim poglavljima), to naposljetku znai da nafta i naftni korporatisti formiraju ljudsko miljenje i ponaanje. Meutim, nije iskljuivo nafta ta to se monopolizira za dominaciju, kontrolu i slamanje ovjeanstva; industrije koje ovise o nafti takoer su na slian nain monopolizirane od strane malog broja korporatista. Najjaih [najveih] pet korporacija danas kontroliraju vie od 50% svjetskog trita automobilske, zrakoplovne, svemirske, elektrine, elektronske i eline industrije." 7
T T PF FP

Valja znati da korporatisti namjerno uspostavljaju tu kontrolu kao i formiranje ljudskog ponaanja i miljenja. Pogledajte to Lamb i Mikel piu o nainu na koji korporatisti tajno planiraju naine reklamiranja koji utjeu na mlade djevojke u Americi da bi ih uinili plitkim, povrnim kupcima te ovisnicama o televiziji, zaluenima medijima i konzumerizmom: Do trenutka kada vae dijete napuni etiri godine po svoj je prilici pogledalo na desetke tisua reklama, 8 veina kojih je osmiljena na nain da budu privlane njihovim malim srcima i umovima. Reklamni strunjaci znaju kako doprijeti do male djece zato to zapoljavaju razvojne psihologe
T T PF FP

Geyman 2006., 26. ini se da to nije samo nagaanje Lamba i Mikela ve znanstveno to sljedei lanak govori o tom pitanju (lanak navodi podatke koji koje Lamb i Mikel navode u svojoj knjizi):
8
P P

otkrie. Pogledajte odgovaraju onima

Roditelje koji svoju djecu ostavljaju ispred televizora i doputaju im da gledaju video snimke koje bi ih trebale uiniti pametnijima se vara, tvrde neki od istraivaa Sveuilita u Washingtonu koji su u ponedjeljak objavili istraivanje o djeci u dobi od dvije godine i mlaima koja gledaju televizijske programe. Nalazimo se usred velikog, nacionalnog, nekontroliranog eksperimenta koji se vri na sljedeoj generaciji", rekao je dr. Dimitri Christakis, pedijatar u djejoj bolnici i regionalnom medicinskom centru u Seattleu i istraiva Sveuilita u Washingtonu. Jo uvijek ne znamo kakvi e biti uinci - dobri ili loi." Roditelji koji su u prolosti itali, pjevali i

koji istrauju to djeca ele i na to reagiraju. Ti psiholozi ne mare za zdrav razvoj vaeg djeteta. Njihov je posao pomoi tvrtkama u osvajanju odanosti nekoj marki koja traje od kolijevke do groba, tako da te tvrtke ustvari posjeduju" vau djecu. 9
TPF

9 Lamb i Mikel, 2007., 4. Rampton i Stauber (2002.) u svojoj knjizi navode primjere kako korporatisti tajno planiraju naine kako promijeniti ljude mijenjajui njihovu percepciju, razmiljanja, prioritete, miljenja i ponaanja, pri emu korporatisti redovito unajmljuju nezavisne strunjake" (poput potplaenih znanstvenika - kako u pokazati na primjeru cjepiva u petom poglavlju) koji zagovaraju njihove proizvode i kontroliraju svijest. Na drugoj stranici svoje knjige oni piu: Da bismo shvatili manipulacije koje se danas prakticiraju u ime znanosti nuno je takoer shvatiti navike i praksu odreene skupine strunjaka ija je specijalnost upravljanje samom percepcijom, odnosno, industrije odnosa s javnou. Percepcije su stvarne", tvrdi internetska stranica Burson-Marstellera, najvee svjetske tvrtke za odnose s javnou. One diktiraju to vidimo... to vjerujemo... kako se ponaamo. Njima se moe upravljati... " (elipse u izvorniku)
P P

FPT

Vidjet emo da se civilizacija nije morala razviti na takav nain te da ta ovisnost o iskljuivo jednom resursu moda nije sluajna. Na primjer, konoplja je jo svestranija i produktivnija od sirove nafte, moe se koristiti na jo produktivnijih i razliitih naina za pokretanje civilizacije, 10 ali konoplju su ameriki politiari i zakonodavci (koji su uglavnom ili dio Velike Nafte ili je zastupaju) proglasili nezakonitom. Korporatisti su u prolosti poduzeli korake da bi namjerno usmjerili civilizaciju tako da bude ovisna o jednom selektivno odabranom resursu, istovremeno zabranjujui ostale ne bi li imali potpunu dominaciju nad svjetskim stanovnitvom, budui da e djelomino tajna skupina korporatista monopolizirati taj jedan resurs o kojem graani ovise. U sljedeem tekstu pokazat emo da ista vrsta dominacije postoji i kod proizvodnje hrane, medicine, obrazovanja, vode i bilo koje druge osnovne ivotne potrebe (ali gdje svaka od tih industrija trenutno ovisi o Velikoj Nafti zbog naina na koji su korporatisti osmislili i ustrojili svjetske monopole u dananjem svijetu).
T T T T PF FP T T

Iako ne znaju to je korporatizam, Amerikance se u najveoj mjeri navodi da vjeruju da je dananja korporatistiko-monopolistika kultura (ili njezina uljepana slika koja im se prikazuje putem medija i obrazovnog sustava) prirodna, dobra i neizbjena. Meutim, vidjet emo da to nije tono, da je ta kultura neprirodna, umjetna, bezumna i genocidna.
T T

Poput nacista 1930-ih, Amerikance se prijevarom navodi na financiranje i djelovanje u svrhu unitenja vlastite zemlje, koje njihova korporatistika vlada neprekidno tajno planira, to moemo i dokazati. Na primjer, Amerikancima se taji na to se troe njihovi porezi, a ova knjiga razotkriva na koji nain amerika vlada koristi te poreze za utamnienje i unitenje ljudske vrste, i to ne samo ljudi iz, primjerice, Iraka, El Salvadora, Tajlanda, Meksika i Kambode, ve i svih obinih Amerikanaca. Carroll Quigley - bivi profesor politikih znanosti Sveuilita Georgetown i bivi glavni savjetnik Billa Clintona na Georgetownu - u knjizi Tragedija i nada (Tragedy and Hope) koja ga je proslavila - navodi povjerljive informacije o tome to najmonije tajne vladine snage u svijetu planiraju za graane svijeta. 11 A Quigley tvrdi da je to kraj civilizacije i poetak nove vrste feudalizma (odnosno, srednjovjekovne vrste ropstva) pod nazivom neofeudalizam koji e se proiriti svijetom. 12
T T T T PF FP T T T T PF

Vidi Clarke 1995. Quigley je mogao predoiti tu sliku zato to je imao posebni unutarnji pristup njihovim datotekama, dokumentima, planovima i tako dalje, a skupine koje ine tajnu svjetsku vladu su Savezne rezerve, CFR, CIA, Svjetska banka, Svjetska zdravstvena organizacija, MMF, WTO, uz ostale o kojima u raspravljati kasnije u ovom poglavlju. 12 Quigley 1966., 324. Hvala profesoru Michealu Coffmanu na obavijesti o ovom navodu.
10
P P

11
P P

FP

Za itatelje ove knjige koji ne razumiju ozbiljnost onoga to navodim u opaskama, te za sve one koji vjeruju da su zvjerstva i pogreke" koje je vlada SAD-a poinila od 2000. samo sluajnosti (te pogreke" ukljuuju invaziju na Irak koji je bogat naftom, na temelju lanih tvrdnji da predstavlja prijetnju i da posjeduje oruje za masovno unitenje, izostanak upozorenja ili pomoi graanima New Orleansa kada se Katrina pribliila te zatim pogodila i unitila grad, potpuni neuspjeh u osiguravanju amerikih zatitnih granica dok se u isto vrijeme Amerikancima putem medija svakodnevno propovijeda o opasnosti da Al-Qaeda i Hezbolah unesu oruja za masovno unitenje u SAD, sluajno" izazivanje recesije 2000. i 2001. podizanjem kamata i izostankom upozorenja Amerikancima o poetku recesije, neobine dogaaje oko predsjednikih izbora 2000. godine i ostalih izbora koji su uslijedili, sluajnost" da mediji Amerikance nisu informirali o dugotrajnom planiranju odreenih lanova amerike vlade o osnivanju Sjevernoamerike unije, neobine nejasnoe i divljatvo Domoljubnog zakona" i srodnih zakona, poput HR 6166, koji je donesen u jesen 2006. (donesen je kao S3930 u rujnu 2006., Zakon o vojnim komisijama) i Zakon o javnosti 109-364 koji je potpisan 17. listopada 2006., 13 RFID ipove koji se svugdje postavljaju i nastojanja da se svi ljudi ipiraju" Verichipom", 14 neobina injenica da je NORAD 11. rujna propustio zaustaviti zrakoplove, kao i druge neobine stvari koje su se dogodile prije 2000., poput govora koji je George Bush stariji odrao 11. rujna 1990. - tono jedanaest godina prije dogaaja 11. rujna - o ratu u Iraku koji e oznaiti Novi svjetski poredak", 15 to je stari pojam koji je koristio Hitler), takvi moraju shvatiti da tako veliki broj sluajnosti" pokazuje da to uope nisu sluajnosti te da su ustvari predvidljivi znakovi onoga to se doista dogaa ispred noseva Amerikanaca i ostalih graana svijeta: ponavljanje onoga to se toliko puta dogaalo u zabiljeenoj povijesti" - postupnog preuzimanja i slamanja ljudi.
PF FP PF FP PF FP T T T T T T

Ovaj zakon dozvoljava predsjedniku proglaavanje nacionalne uzbune iz bilo kojeg razloga, bez odobrenja Kongresa, te odobrava uporabu vojske SAD-a protiv graana SAD-a - to ve stotinama godina nije zakonito". 14 Osobno ustvari sumnjam da Verichip slui planiranom odvraanju pozornosti koje su organizirale najmonije sile u vladi. Te sile govore nam da ele ipirati" ovjeanstvo ugraditi Verichip u ljude, gotovo na nain prikazan u jednoj epizodi Dosjea X. U vrijeme pisanja ove knjige program Verichip uglavnom je bez uspjeha i gotovo nitko ne eli biti ipiran". Moje je miljenje da e ljudi biti, i ve jesu, ipirani putem bolesti Morgellons (Vidi radijsku emisiju Nutrimedical. Report, www.nutrimedical.com, emitiranu 3. travnja 2007. za zanimljiv komentar o ovom pitanju), a Verichip predstavlja samo neki oblik skretanja panje, namijenjen irenju straha i izazivanju osjeaja meu amerikim graanima da ih se nadgleda i kontrolira kako se ne bi pobunili. (Jeff Rense je prva meni poznata osoba koja je iznijela gore spomenutu pretpostavku o Morgellonsu.) 15 Ovaj dio tog govora navodim kasnije u knjizi.
13
P P T T P P T T T T T T T T T T HTU UTH UT T T P P

Ameriko obrazovanje i mediji: obrazovanje za zapovijedanje

'Stari ovjek' koji je stigao u opasnim jedrenjacima,... koji je preao cijeli kontinent,... koji je zasnovan na slobodi, snazi i asti,... izumirua je vrsta. 'Novi ovjek' je pojedinac koji ne moe zbrojiti dva i dva, koji nije sposoban razmiljati i koji prihvaa sve to mu se govori. -Alex Jones u radijskoj emisiji Infowars, 15. veljae 2007.
T T

Prije nego to podrobnije predstavim korporatizam, pojasnit u neke razloge zato ga Amerikanci doslovno ne primjeuju, iako predstavlja temeljni element koji stvara i utjee na njihove ivote, razmiljanje i ponaanje. Openito uzevi, ini se da Amerikanci jo uvijek vjeruju da su slobodni i da kontroliraju SAD, budui da su naueni da su SAD demokratska drava (kojom upravljaju ljudi). Meutim, nema stvarnih dokaza da Amerikanci imaju tu vrstu kontrole, to u i opisati u ovoj knjizi, budui da - da navedemo tek jedan primjer - o zakonima i propisima u Americi ne glasuju obini graani; oni nastaju u Kongresu i na Vrhovnom sudu, pri emu obini Amerikanci ne smiju sudjelovati u zakonodavnim procesima Kongresa i Vrhovnog suda. Amerikanci ne izglasavaju zakone koji reguliraju poslovanje i trgovinu, ili njihovu hranu, lijekove, pitku vodu, obrazovanje i tako dalje. Umjesto toga, to ine izuzetno bogati ljudi koji upravljaju Kongresom, predsjednikim ogrankom vlasti te Vrhovnim sudom. Uobiajeno je da oni ne provode politiku koju bi ljudi mogli eljeti: na primjer, zakonodavci stvaraju zakone poput Domoljubnog zakona" ili Zakona o nacionalnoj jedinstvenosti u hrani", a oba ta zakona oito teroriziraju obine Amerikance diljem zemlje. 16 Iz tog razloga ponaanje i razmiljanje ljudi - koji se oblikuju zakonima i propisima nacije - odreuju oni na vlasti, iako obini Amerikanci vjeruju da njihove svakodnevne ivote oblikuje slobodna volja njihovih vlastitih svakodnevnih ivota. Iz tih i drugih razloga o kojima e biti govora u ovoj knjizi obini Amerikanci su samo robovi koji vjeruju da su slobodni. Sloboda je ropstvo", kako govori staro orvelovsko partijsko geslo. Tako zaarano, graanstvo e se na prijevaru navesti da dopusti da se bogatstvo i zakoni nacije podrede interesima ultrabogatih kontrolora umjesto interesima svih graana. Stanovnitvo e se obmanom navesti da dopusti da se bogatstvo i zakoni nacije posvete ratu umjesto kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi ili obrazovanju, prihvatit e da minimalna dnevnica" (i veina ostalih dnevnica
PF FP T T

16
TP P

Primjeri zastraivanja onoga opisanog u prii

putem
T

tog

drugih

zakona"

mogu

se

vidjeti

svugdje,

poput

Novi skeneri u zranim lukama postaju intimni: gledaju kroz odjeu, zastupnici privatnosti uznemireni (New Airport Scanner Gets Personal: It Peers Through Clothing, Alarms Privacy Advocates), Associated Press, 23. veljae 2007.
T T

za veinu ostalih zanimanja) stagnira'vie od deset godina dok inflacija divlja, dopustit e raspad sindikalnih organizacija u Americi, i tako dalje. Kao to ete vidjeti u ovoj knjizi, Amerika je ogroman eksperiment u podruju drutvenog inenjeringa, gdje se graanstvo moe nauiti braniti, pa ak i boriti se za politiku, drutvene obiaje, zakone i nain ivota koji diljem zemlje potiu neznanje, nemo i jad (na primjer, radni dan koji traje od 8 do 5, sustav bankarskih rezervi koji danas postoji u Americi, opa militarizacija svijeta, izumiranje sindikalnih organizacija, korporizacija i unitenje obitelji i tako dalje). Amerikanci se ue uvati i tititi ono to ih porobljuje.
T T T

Duh znanosti, koji ukljuuje radikalnog skeptika i tvrdokornu empirijsku perspektivu, iz dananjeg je amerikog obrazovanja uglavnom nestao. Osim toga, filozofski duh, koji podrazumijeva tvrdokornog, racionalnog logiara te koji esto ukljuuje osobu koja postaje strunjak u svim podrujima (strunjaku prouavanju stvarnosti), esto se u dananjem amerikom obrazovanju kanjava. U dananjoj Americi administratori na visokim kolama i sveuilitima kao i profesori tehnologij e, prirodnih i drugih znanosti uglavnom vie nisu pronositelji obrazovanja ve osobe u potrazi za zaradom, 17 a ameriko obrazovanje danas je esto tek vjerovanje u ono to vam je reeno, a ne istraivanje postavljanjem pitanja i preispitivanjem svega to smo nauili i to nam je reeno (to je stvarni duh znanosti). Na primjer, toliko se toga sveuilinim znanstvenim studentima samo govori, u sklopu neke vrste zapovjednog obrazovanja", a studenti u to vrsto vjeruju, vjerno slijedei svoje profesore i edukatore, iako im ovi gotovo nikada ne podastiru injenice koje dokazuju ono to im obrazovni sustav predstavlja i premda uglavnom nikada sami ne izvode eksperimente da bi razumjeli i dokazali ono to im je reeno. Studentima medicine e, primjerice, biti samo reeno da:
T T PF FP T T T T T T T T T T

i.

su cjepiva sigurna te da su u prolim vremenima udesno iskorijenila bolesti (taje dezinformacija ujedno odaslana graanstvu) 18
PF

17
P P

Vidi
T

Glatera, za zanimljiv i rijedak medijski prikaz injenice da su administratori na visokim kolama i sveuilitima ustvari tajni korporatisti. Takoer vidi Angell 2005. (stranice 1-10) za detaljnu raspravu o tome u odnosu na profesore i sveuiline programe biomedicinske tehnologije. 18 Da biste vidjeli zato ovo nije istina (odnosno, zato nema podataka koji bi podupirali tu teoriju o dobrom cjepivu"), vidi peto poglavlje; takoer vidi Miller 1999., Tenpenny 2005., Kirby 2005., Golden 1998., Ayoub 2005. i 2006. te Horowitz 1996. i 1997. Kasnije u ovoj knjizi navest u primjer koji pokazuje da glavni udbenici za medicinske fakultete ustvari prikrivaju podatke o cjepivima koji otkrivaju da su cjepiva izuzetno tetna i smrtonosna.
T P P

by

Sale

Osoblje fakulteta ofLender Stock),

zaradilo na prodaji lihvarskih dionica (College Officers New York Times, 5. travnja 2007., autora Jonathana D.

Profited

FP

ii. iii.

iv.

farmaceutska industrija svake godine stvara brojne nove lijekove koji su sigurni i uinkoviti 19 da je prirodna medicina" inferiorna u odnosu na ortodoksnu medicinu" (ortodoksna medicina = medicina" Big Pharme i propisivanja lijekova) prehrana nije bitan imbenik u razumijevanju bolesti i lijeenju pacijenata. 20
PF FP T T T T PF FP

Ne postoji niti jedan stvarni podatak koji govori u prilog navedenim tokama i. - iv. Studentima medicine taj podatak bit e jednostavno reen, bez uvida u stvarne i/ili ispravne podatke, 21 i bez samostalnih eksperimenata i/ili istraivanja da bi se uvjerili jesu li ti podaci toni. Studentima medicine rei e se da su svi podaci suprotni onome to im je reeno na medicinskim fakultetima pogreni i da im se treba podsmjehivati.
T PF FPT T T

U klimi degeneriranog zapovjednog obrazovanja stvarno, strastveno i znanstveno preispitivanje stvarnosti - koje ilustrira sljedei smioni i neustraivi odlomak iz Descartesa - uglavnom je izumrlo: Prolo je ve nekoliko godina otkad sam prvi put shvatio koliko su brojna pogrena miljenja koja sam u svojoj mladosti smatrao istinitima, te kako su upitna sva ona miljenja koja sam poslije na njima zasnivao. Zatim sam shvatio da barem jednom u ivotu moram sve sravniti sa zemljom i ponovno poeti od izvornih temelja elim li ustanoviti neto to e u znanosti biti vrsto i trajno. 22
PF

Da biste vidjeli zato to nije tono (odnosno, zato nema podataka koji bi potkrijepili ovu teoriju), vidi Angell 2005. 20 Mnogi nutricionisti raspravljaju o potpunom izbjegavanju prouavanja prehrane na medicinskim fakultetima, kao npr. Mary Ann Block u Odgovoru Richardsu (Forward to Richards) iz 2006. uo sam da dr. Russell Blaylock sa Sveuilita Mississippi govori o tome u Renseovoj radijskoj emisiji (www.rense.com') 24. lipnja 2006. te da dr. Lorraine Magnezijskog uda [The Magnesium Miracle]), Day i dr. Carolyn Dean (autorica Ballantine Books, 2007., [2003.]) nekoliko puta raspravljaju o tom pitanju u Renseovoj radijskoj emisiji. Dr. Lorraine Day o tim problemima raspravlja u uvenom predavanju na DVD-u Ne moete unaprijediti boga (You Can't Improve Upon God) (dostupnom na www.drday.com-). Rockford Press, Thousand Palms, CA. Predavanja dr. Day odrana su i snimljena poetkom 2000-ih. 21 Postoji i previe primjera studenata medicine koji na fakultetima koriste udbenike pune lanih informacija, loih podataka, podataka koji nedostaju i tome slino. Navodim odreene primjere na drugim mjestima u ovoj knjizi (poput onoga gdje u treem poglavlju piem o knjizi Imunosni sustav (The Immune System) koju je napisao profesor sa Stanforda Peter Perham (New York: Garland Publishing). 22 Ovo potjee iz prve meditacije iz slavnih kartezijanskih Meditacija.
19
P P P P T T TU UT T T T T TU UTP P P P T T P P T T

FP

Ameriki obrazovni sustavi glavni srfednjostrujaki mediji (naroito takozvani kablovski kanali s vijestima") - dva izvora iz kojih se gotovo svi Amerikanci informiraju - nude vrlo uzak, iznenaujue neznanstven i uglavnom nepotvren prikaz stvarnosti. Uz to, ameriki obrazovni sustav i glavni mediji izuzetno su usklaeni. I jedan i drugi e se, na primjer, bez preispitivanja i razmiljanja sloiti da Europljani nisu bili u Sjevernoj Americi prije Kolumba (1492.), da se voda automatski smrzava na 32 stupnja Fahrenheita, 23 da su ekonomske recesije spontane i neplanirane, da je atomsko oruje najopasnije oruje koje su ljudi do sada razvili, da je space shuttle visoka tehnologija, da su cjepiva puna ive, stanica raka, virusa, aspartama, natrij glutaminata (engl. MSG - monosodium glutamate) i aluminija sigurna i uinkovita za malu djecu, da se Vijetnamski rat vodio zbog takozvane komunistike prijetnje", da su vitamini E i C neto ega se treba uvati da ne bi dolo do predoziranja, 24 da postoji kontrola nad amerikom vladom, da jo uvijek ne postoji lijek za rak, da je ameriki medicinski sustav najbolji na svijetu, da Amerikanci imaju najbolji ivotni standard od svih nacija na svijetu, i tako dalje, i tako dalje - ak i ako ne postoje nikakvi dokazi za te i bezbrojne druge predodbe koje bih mogao navesti, a koje ispunjavaju kako ameriki obrazovni sustav tako i glavne medije. (Ustvari, postoji obilje jednostavnih injeninih dokaza koji mogu opovrgnuti svaku od gore navedenih tvrdnji.)
PF FP T T T T PF FP T T

Ameriki obrazovni sustav i glavni mediji suglasni su, na primjer, da je Drugi svjetski rat bio spontani dogaaj, bez ikakvog nevidljivog prethodnog planiranja od strane bilo koje tajne ili nevidljive skupine koja bi imala takvu mo. Rat se navodno jednostavno dogodio", a izuzetno bogatstvo i mo koje su neki politiari i korporacije tim ratom stekli su samo sluajnost". Ameriki obrazovni sustav i glavni mediji prihvatit e i drat e se te teorije spontane

Da je to tono ne bismo imali itave oceane pune vode koja je znatno ispod 32 Fahrenheita, ali nije zaleena. 24 Medicinski fakulteti svoje studente uope ne poduavaju o prehrani, kako sam upravo naveo u gornjoj fusnoti; umjesto toga, svu svoju panju posveuju lijekovima i operacijama. Postoje nedavne velike novinske prie u glavnim masovnim medijima o tome da su vitamini, poput na primjer vitamina E i C, navodno smrtonosni i Nadomjesci antioksidansa smrtno opasni [Antioxidant opasni. (Pogledajte, primjerice Supplements Tied to Death Risk], Reuters, 27. veljae 2007., autora Michaela Conlona.) U tim izvjeima masovnih medija o opasnosti" koju predstavljaju vitamini obino se tvrdi da su timovi" znanstvenika donijeli zakljuke iz tih izvjea te se ini da su te informacije vjerodostojne. Raspravljajui o uvenim rezultatima istraivanja Sveuilita Johns Hopkins o vitaminu E u kojima se tvrdi da je vitamin E opasan, dr. Ray Strand je izjavio: Nisam teoretiar zavjere, ali sumnjivo je kada vidite kako su ta istraivanja loe provedena." (Ovo je navod iz intervjua u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense. com, 30. studenoga 2004.)
23
P P P P T T HTU UTH UT

povijesti" o Drugom svjetskom ratu (ili bilo kojem drugom povijesnom dogaaju: jednostavno se dogaa, nitko ga ne planira), ali nitko nee spomenuti kako je IBM tajno i nezakonito prodao nacistima veliku koliinu raunala i strojeva za popis stanovnitva tijekom godina koje su prethodile i za vrijeme Drugog svjetskog rata 25 - kao to pokazuju dokumenti o holokaustu - doslovno jaajui i pruajui nacistima nadnaravnu snagukoj om su stekli nadmoni status supersile. Stjecanjem
T T PF FP

podataka o tome vidi Thorn [2003.], 26. poglavlje, posebno stranice 189-190.) To pitanje postaje jo ozbiljnije uzmemo li u obzir injenicu da se amerike velike tvrtke sele s teritorija SAD-a uglavnom u Kinu (i druge zemlje), gdje se robovski rad moe slobodno koristiti. Mogue je da ti vodei korporatisti ele smrt amerike ekonomije (znakovi da se to dogaa su oiti, o emu u raspravljati u treem poglavlju) da bi to bogatstvo mogli premjestiti u kinesku ekonomiju. 25 Za dodatne informacije vidi peto poglavlje.
P P

takve snage nacistiko je carstvo zapanjilo i zaprepastilo ostatak svijeta, ali to se dogodilo samo zato to svijet nije bio upoznat sa svim injenicama: svijet nije znao da su nacisti svoju uinkovitost i snagu stekli zato to su, suprotno ostatku svijeta, nacisti bili prvo automatizirano carstvo, to je stvarni razlog zato su stekli toliku mo. Zapanjujue je da su ameriki mediji i obrazovanje u potpunom suglasju u neobavjetavanju svijeta o toj tajni" iz Drugog svjetskog rata, koja drastino mijenja povijest tog rata. Ako su mediji i obrazovanje suglasni u promicanju lanog povijesnog prikaza, onda e Amerikanci biti nesvjesni stvarne, dokazive prie o Drugom svjetskom ratu, kao i ostatku povijesti - a moda i o stvarnoj prii o povijesti i podrijetlu ljudske rase.
T T T

Mediji i obrazovanje takoer se slau da demokrati i republikanci imaju nadzor nad Sjedinjenim Amerikim Dravama te da iza njih ne stoji, na primjer, tajna, nevidljiva" vlada koja ih kontrolira. Mediji i obrazovanje slau se da je 11. rujna 2001. u Pentagon udario putniki zrakoplov, daje demokracija najbolji ili jedini legitimni oblik vlasti, da je Amerika demokracija, da kometi dolaze iz Oortovog oblaka, daje FDA regulativna agencija, da AIDS potjee od majmuna (ili da HIV uzrokuje AIDS), da postoji nestaica upotrebljive sirove nafte koja je izazvala porast cijena nafte od 1999., da je kemoterapija uinkoviti tretman za rak, i tako dalje, ali u svakom od navedenih sluajeva ne postoje nikakvi dokazi koji bi potkrijepili te predodbe. Ljudima se jednostavno uvijek iznova, i tako cijelog ivota, govori da su te predodbe istinite, pa se naposljetku one njima poinju initi oiglednim injenicama, ak i ako nikada nisu naili ni na jednu injenicu ili dokaz koji bi te tvrdnje poduprli. Ameriki obrazovni sustav i glavni ameriki mediji ukljuuju mnotvo nedokazanih ideja kao i onih koje je nemogue dokazati te tako potpomau stvaranju lane slike stvarnosti kod gotovo svih Amerikanaca. Kada bi prosjenog Amerikanca traili da dokae bilo koju od tvrdnji koje smo upravo naveli, ili gotovo sve to je nauio u koli ili putem televizije, on ne bi uspio uiniti nita drugo nego rei: Pa, hm, to jednostavno svi znaju, to su svi nauili". Radi se o masovnom suglasju koje stvara masovnu obmanu poput, na primjer, one to su svi nauili vjerovati i prihvatiti (bez dokaza) da je dijetna Cola (koja sadri aspartam) sigurna, samo zato to je svi piju: gazirana pia i automati koji ih sadre sveprisutni su - u srednjim kolama i sveuilitima, gradovima i
T T T T T T

bolnicama, televizijskim reklamama namijenjenim djeci i crkvama. Osim toga, kako bi dijetna Cola mogla biti toliko opasna kad je svi piju? (Razumije se, broj ljudi koji konzumiraju gazirana pia ne odreuje je li ono sigurno ili ne!)
T T T

Nedokazivost prikazivanja stvarnosti u amerikom obrazovanju i medijima Tvrdim da je doslovce samo nekoliko ideja iz amerikih medija i obrazovanja mogue dokazati. Dokazivost, odnosno mogunost potvrivanja postojanja neega na nain da to vidimo vlastitim oima i izravno doivimo vlastitim osjetilima, kljuna je za znanstveni stav i znanstveni nain otkria. Ono to moemo opaati vlastitim osjetilima znanstveni je podatak, a ono to ne moemo je filozofija ili matematika, povijest ili umjetnost (ili propaganda, u sluaju amerikog obrazovanja i medija). Meutim, Amerikance se ne ui razmiljati poput znanstvenika i kritikih mislilaca, ili pak poput pjesnika i umjetnika. Umjesto toga u kolama ih poduavaju kako slijediti upute, ue ih da vjeruju to im nastavnici govore, a u suprotnom e pasti na ispitu ili ak biti iskljueni iz kole. Dakle, Amerikance od najmlae dobi poduavaju slijediti ono to im je reeno umjesto onoga to vide. Iskreno govorei, Amerika je kultura prepuna ljudi koji e odbaciti ideju da mogu vidjeti da je nebo plavo ako im je reeno da je zeleno. Posljedica toga je da je Amerika kultura koja vjeruje da su cjepiva prepuna ive kojima se cijepe bebe stare 12 sati sigurna (govorim o cjepivu protiv hepatitisa B),26 da je voda s flouridom zdrava, da su mlijeko i meso zdravi, samo zato to im je tako reeno, pa ak i ako je posvuda mogue vidjeti katastrofalne uinke tih tvari, uinke koji su na razini holokausta. Kako je to Alex Jones 15. veljae 2007. satiriki rekao: Ne vjerujete li svemu to ujete vi ste teoretiar zavjere. Nemojte nita preispitivati, smatrat e vas luakom!" 26 Zatim je Jones nastavio raspravljati kako su psiholozi (poput dr. Patricka Lemana s Kraljevskog sveuilita Holloway u Londonu) osmislili test koji provjerava je li osoba mentalno bolesna tako to provjerava koliko netko sumnja u stvari i koliko je netko skeptian - to je netko skeptiniji, to je mentalno bolesniji. 27 Meutim, biti skeptian klju je znanstvenogpristupa stvarima. Upravo
T T T T T T P P PF FP PF FPT T

Jones je to rekao u svojoj radijskoj emisiji, www.infowars.com. Informacije o tom testu mogu se pronai u lanku Psihologija urote" (The http://news.bbc.co.Uk/2/hi/ Psychology of Conspiracy"), BBC, 14. veljae 2007., Lijeniki test sastojao se od 15 pitanja, a programmes/conspiracv files/6354139.stm. subjekt koji se testira mora odrediti koliko se slae ili ne slae s tim pitanjima. Pitanja su bila sljedea:
26
P P HTU UTH

27
P P

HTU

UTH

UT

iz tog razloga ti su psiholozi osmislili test" koji pokazuje neiju sposobnost preispitivanja i znanstvenog razmiljanja koja se danas smatra mentalnom bolesti. Jones se na to naalio rijeima: Ako mislite da je vlada korumpirana, to znai da ste mentalno bolesni." to u sluaju kada netko eli preispitati neto toliko bezopasno poput pitanja je li mlijeko doista nuno u ljudskoj prehrani? ini li to nekoga urotnikom" ili mentalno bolesnim"? Problem je sljedei: veina stvari poznatih ljudima je pogrena, o emu ovdje govorim, te stoga racionalni mislilac (skeptik) u amerikoj kulturi moe samo biti osuivan: doivljavat e ga se problematinim, kao nekoga tko bez razloga preispituje ono to svi znaju", iako je gotovo sigurno da skeptik poznaje ispravne injenice. Na primjer, u Americi je raireno uvjerenje da je konzumacija mlijeka i/ili razliitih mlijenih proizvoda neophodna za izgradnju vrstih kostiju te da bez mlijeka osoba moe razviti manjak kalcija", za koji nam je reeno da moe dovesti do osteoporoze i smrti. Meutim, izuzetno je lako dokazati da je to potpuna besmislica. Na primjer, ne postoji niti jedan sluaj nedostatka kalcija izazvan prehranom ikada zabiljeen u ljudskoj povijesti, u bilo kojoj kulturi koja nije izgladnjela. 28 Nadalje, nema poznatih sluajeva slabih kostiju zbog nejedenja mesa i mlijenih proizvoda u veganskim kulturama. 29 Drugim rijeima, ako doe do nedostatka kalcija on se ne pronalazi u situacijama gdje osoba ima pristup odgovarajuoj hrani,
T T T T PF FP PF FP

l)Atentat na Johna F. Kennedyja nije bila organizirana zavjera. 2) Vlada najveim dijelom slui interesima nekoliko organiziranih skupina, poput poslovnih subjekata, i ne bavi se potrebama ljudi poput mene. 3) U dananjem svijetu uglavnom mogu raditi to hou. 4) Smrt princeze Diane bila je sluajnost. 5) Ljudima poput mene teko je ostvariti bilo kakav utjecaj na javna pitanja. 6) ini se da ivimo u uglavnom racionalnom i dobro organiziranom svijetu. 7) Moji najblii prijatelji vrlo su nepredvidljivi. Nikada ne znam kako e se kojeg dana ponaati. 8) Kada sam u drutvu najbliih prijatelja osjeam se sigurnim dok se suoavam s nepoznatim, novim situacijama. 9) Veina politiara suosjeajni su ljudi koji rade dobro. 10) Osjeam se neugodno kada moji najblii prijatelji moraju donijeti odluke koje e imati osoban utjecaj na mene. 11) Napad na Blizance nije bio teroristiki napad ve urota u koju su bile ukljuene neke zapadne vlade. 12) Ameriko slijetanje na Mjesec bilo je lairano. 13) Siguran sam da mi moji najblii prijatelji ne bi lagali, ak i kad bi imali priliku za to i kad ne bi bilo mogunosti otkrivanja te lai. 14) Mogu se osloniti da e moji najblii prijatelji odrati svoja obeanja. 15) Vlade prikrivaju dokaze o postojanju izvanzemaljaca. Test je mogue pogledati u lanku Test urote" (,,Conspiracy Test"), BBC, 8. prosinca 2006., http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/6161425.stm. 29 Vidi Anderson 2004.-2006. 30 Vidi Anderson 2004.-2006.
HTU UTH

to znai da uzrok mora biti neto to nije vezano uz prehranu. Ne postoje primjeri gdje je veganska kultura (poput nekih kultura lovaca-sakupljaa) kojoj je dostupno odgovarajue povre izloena sluajevima nedostatka kalcija, a dobro je poznato da su primitivni ljudi" bili zadivljujue zdravi (na primjer, bez karcinoma itd.) u trenutku kontakta s civilizacijom. 30 Rak se, primjerice, naziva civilizacijskom bolesti. Do nedostatka kalcija dolazi ako ovjek gladuje ili kada ne jede odgovarajuu hranu (na primjer, ako netko jede iskljuivo Hostess kolae). (Osteoporozu, za koju se danas uglavnom okrivljava nedostatak kalcija", izaziva nedostatno koritenje kostiju, slino kao kad neije kosti oslabe zbog odmaranja u krevetu ili tromosti u poodmakloj dobi. Osteoporozu izaziva lijenost.) 31 Mogue je to potvrditi u gotovo svim antropolokim knjigama, 32 da navedemo samo jedan izvor, ili jednostavno posjeivanjem kultura koje ne konzumiraju mlijeko (poput nekih sakupljakih kultura), gdje se na svoje oi moete uvjeriti u ono to sam upravo napisao. Vidite koliko je lako pokazati da postoje mitovi u koje vjeruju doslovno svi Amerikanci, i koje gotovo svi Amerikanci smatraju injenicama, ali za koje ne postoje nikakvi dokazi i koji se mogu pobiti u nekoliko sekundi!
T T PF FP T T T T PF FP PF FP T T T

ini se da vrlo malen broj Amerikanaca sumnja da postoji pravo more nedokazivih ne-injenica kojima ih se paljivo hrani tijekom cijelog ivota, a koje ine temelj njihovog razmiljanja, njihovog poimanja svijeta te ukupne glazure amerike kulture. Kako dokazujem u knjizi koju trenutno piem na temu ispiranja mozga u amerikoj kulturi, mjeavina informacija s televizije i iz sustava obrazovanja doslovno oblikuje svijest dananjih Amerikanaca, ali gotovo sve na emu se ta svijest zasniva i gradi je ne-stvarnost - to je klasina definicija ispiranja mozga: biti naveden na vjerovanje da je nestvarna stvarnost ustvari stvarna. Mediji i obrazovanje u Americi stvaraju nacionalnu obmanu orvelovskih razmjera, gdje su gotovo svi izvori i injenice lani, ali u isto vrijeme jedni s drugima usklaeni. Kada Amerikanci idu u crkvu govore im se iste neistine
T T T T T T

Vidi Proctor 1999., 24; Rubin 2003., 116. Vidi Anderson, 2004.-2006. za vie informacija o tom i slinim mitovima o hrani". 32 Na primjer, u poznatom medicinskom antropolokom udbeniku, McElroy i Townsend (1989.), stranice 168-169, navodi se da do nedostatka kalcija dolazi ako se konzumira hrana koja je uzgojena u podrujima s problematinim tlom (poput tla iz kojega su iscrpljene hranjive tvari), a ne izbjegavanjem mlijeka i/ili mlijenih proizvoda. Znai da u tom sluaju nedostatak kalcija ne uzrokuje prehrana ve je kultura (naroito praksa kulture, poput pretjeranog uzgajanja [ili drugi postupci, poput proizvodnje GMO hrane] ta koja proizvodi praznu hranu", gdje krumpir, na primjer, nema veu vrijednost od kolaa Hostess [vidi Pawlick 2006.].
30
P P

31
P P P P

koje uju u koli, na televiziji, od politiara, i tako dalje. Na primjer, o prijetnji Al-Qaede sluaju na televiziji, u filmovima, u crkvi, u razgovoru s prijateljima, u novinama itd., a da svo to vrijeme nema dokaza da Al-Qaeda uope postoji (u poglavlju koje slijedi dokazujem da ne postoji; tovie, dokazujem da je ona ustvari CIA-ina privatna vojna sila ili PMF 33 ). alosno je da se takve sveprisutne informacije s kojima se svi slau" esto pronalaze i u znanstvenoj zajednici, kao to pokazuje primjer mlijeka koji smo upravo naveli. 34
TPF FP PF FPT

Zbrka oko tog tajanstvenog pitanja nedostatka kalcija" je rairena, a akademski radovi esto su iznenaujue povrni i prepuni neznanstvenih pretpostavki. Primjerice, na stranici 198 svoje knjige Medicinska antropologija (Medical Anthropology 35 ) McElroy i Townsend govore nam da je
T PF FP T

[k] alcij jo jedna hranjiva tvar koja nedostaje u modernoj prehrani u SADu. Klasina slika je ona starije ene sa slomljenim kukom, posljedicom demineralizacije njenih kostiju izazvane kombiniranim uincima procesa starenja i niskih zaliha minerala." To je sve to McElroy i Townsend navode o tom pitanju: ne navode reference kao da je to pitanje tako oito i opepoznato da uope nije potrebno dokazivati tvrdnju da starenje izaziva osteoporozu. U ulomku se podrazumijeva ideja da starenje izaziva demineralizaciju... kostiju", ali oni ponovno ne navode nikakve podatke. Meutim, nije li ta stara gospoa koju oni spominju ista osoba koja u amerikoj kulturi kako stari postaje sve ljenija i provodi sve vie vremena na kauu (to nije sluaj sa starijim enama u mnogim drugim kulturama)? Kada se ne koriste miii slabe. Zato to, dakle, ne bi bio sluaj i s kostima (to sam uo da tvrde mnogi lijenici i nutricionisti)? Nadalje, zato veganski lovci-sakupljai, ije su starije ene aktivne, ne poznaju sluajeve osteoporoze? 36
T T PF

PMF znai privatna vojna sila", odnosno tajna vojna snaga koju je mogue unajmiti - korporativna vojska. 34 Primjeri su brojni. U vie sam navrata razgovarao s poznatim antropolozima koji su se ponaali kao daje teorija Elaine Morgan o vodenom majmunu samo teorija zavjere" te kao daje Morgan tek osoba koja izaziva probleme, kao da ne navodi nikakve podatke, te kao da se njezina teorija svia javnosti samo zato to je javnost neznanstvena, a moda i budalasta i obmanuta. Takoer, kao daljnji primjer, ne mogu vam rei koliko sam puta uo fiziare kako govore da je trenutna komunikacija izmeu tijela nemogua, iako je poetkom 1980-ih Alain Aspect dokazao da do nje dolazi izmeu estica uhvaenih u kvantumu. Mogao bih navesti bezbroj drugih primjera, to ipak neu uiniti zbog prostornog ogranienja. 35 Boulder 1989: Westview. 36 Vidi Phillip Goscienski, Tajne zdravlja iz kamenog doba (Health Secrets ofthe Stone Age), drugo izdanje, Better Life Publishers, 2005.
33
P P P P T T P P P P T T

FP

tovie, osteoporoza je ea meu starijim enama u Americi nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Rije je takoer i o relativno novoj bolesti o kojoj se govori od 1970-ih (to znai da se pojavila nakon to je ivotni vijek ljudi dosegao navodni dananji prosjek od 70+ u Americi, to pokazuje da su ene doivljavale starost prije nego to je osteoporoza postala toliko rairena), a to nadalje ozbiljno podriva pretpostavku koju navode McElroy i Townsend da starenje izaziva osteoporozu. 37 Na kraju krajeva, Amerikancima se govori da voda s fluoridima koju piju stvara jake zube i kosti. Ako je to tono, zato u SAD-u ima toliko sluajeva osteoporoze? Ne dokazuje li to da fluorid ne jaa zube i kosti?
T T PF FP T T

Sellman takoer raspravlja 38 o tome kako prehrana u kojoj prevladava meso ili iroka uporaba lijekova takoer mogu uzrokovati umjetno izazvanu osteoporozu, ali gdje se za osteoporozu nee zagonetno kriviti (od strane medicinskih sveuilita i njihovih istraivaa) meso i lijekovi, ve starenje (to je tono ono to tvrde McElroy i Townsend), iako stari ljudi u nekim drugim kulturama (naroito onim primitivnim), koji ak i ne konzumiraju mlijene proizvode, ili stari ljudi u Americi prije 1970-ih, nemaju osteoporozu. ini se da McElroy i Townsend jednostavno iznose potpuno nedokazanu pretpostavku da starenje izaziva demineralizaciju ... kostiju". Meutim, to je pretpostavka koja se mora odbaciti sve dok se znanstveno ne dokae, budui da Sellman navodi suprotne dokaze koje sam naveo u prethodnom ulomku. Nadalje, kljuni problem je sljedei:
PF FP T T T T

Ovaj primjer prikazuje kako su pretpostavke koje donosi graanstvo esto jednake onima koje donose akademici, i obrnuto. Dakle, ini se da ameriki mediji utjeu na razmiljanja akademika, a taj primjer pokazuje da su akademici takoer izloeni masovnom ispiranju mozga koje je sveprisutno u amerikoj kulturi.
T T

Za zanimljive informacije o injenicama i izvanredan struni lanak Nova bolest, nova Disease, A New Marketing Opportunity"), koji Nexus, 5. svezak, broj 6, listopad-studeni articles.osteoporosis.html). 38 Ibid.
37
P P T T UT P P

ne-injenicama o osteoporozi vidi marketinka mogunost" (,,A New je napisala Suan Sellman (asopis 1998., http://www.nexusmagazine.com/
HTU UTH

Vjerujte nedokazanom prikazu stvarnosti kojem su vas poduavali u koli i na televiziji ili e vas smatrati teoretiarom zavjere" Gotovo sve predodbe i koncepti koji ne odgovaraju i koji se ne slau s nedokazanim prikazom stvarnosti koji prenose ameriki obrazovni sustav i glavni mediji obrazovni e djelatnici i slavne osobe iz medija brzo, agresivno i bijesno nazivati teorijom zavjere", arlatanstvom" i tako dalje. Uzmimo za primjer sljedei lanak iz New York Timesa koji govori o laetrilu - prirodnoj tvari i obinom vitaminu (B 17) - za koji mnogi nutricionisti tvrde da titi od raka te da ak lijei rane stadije raka, ali koji je FDA zabranila, premda ta agencija nije objasnila zato treba zabraniti laetril, zato je opasan 39 te je li zaista neuinkovit u tretmanu:
T T T T PF FP

Senatski pododbor za zdravlje i znanstveno istraivanje ... pokazivao je neuobiajeno uzbuenje kada se okupio prolog ljeta... Tema o kojoj se raspravljalo bila je... kemikalija koja djeluje protiv raka, laetril..,, ekstrakt iz obine kotice marelice... Sastanak bez presedana sazvan je zato to je 12 drava glasalo za legalizaciju laetrila, iako je FDA zabranila uvoz i dravnu trgovinu te tvari. Drave su to uinile - i dopustile lijenicima prepisivanje laetrila svojim pacijentima - unato savjetu tako monih i odlunih agencija kao to su Uprava za hranu i lijekove (FDA), Nacionalni institut za rak i Amerika udruga za rak - koje su sve zabranile laetril kao beskorisni lijek i posvemanje nadrilijenitvo. 40 (naglasak dodan) Takvo prozivanje prisutno je u masovnim medijima, a slui i kao sredstvo uenja, poduavajui graanstvo kako odgovoriti na doslovno bilo koju vrstu glasa neslaganja koji izlazi iz okvira uglavnom nedokazivog, metafizikog prikaza stvarnosti koje se graanstvu podastire u uionicama i kroz hipnotiki trans televizualnih stimulansa. Ako netko jednostavno preispituje sliku stvarnosti iz medija i obrazovanja, i/ili ako netko ponudi jednostavne, empirijske protudokaze (kao to sam ja uinio na gornjem primjeru mlijeka) za 'mrave' i nepotvrene ideje koje se Amerikancima serviraju kroz obrazovanje i medije, tu e osobu mase obino ismijati ili ak i terorizirati epitetima: teoretiar zavjere", udak", izdajica", komunist", terorist", neznalica", paranoik". Da, nekoga
T PF FPT T T

esto se tvrdi da je laetril (vitamin B 17) opasan zato to sadri cijanid. Meutim, cijanid koji sadri zakljuan je u molekulu, on nije slobodan, to znai da uope nije opasan. K tomu, i vitamin B 12 obilato sadri zakljuani cijanid, ali se za taj vitamin nikada nije tvrdilo da je zbog toga opasan. Znai da je ta opasnost od cijanida" laetrila samo izmiljotina. 40 Zato laetril ne nestaje" (,,Why Laetrile Won't Go Away"), New York Times, Lee Edison, 27. studenoga 1977.
39
P P P P T T

se moe smatrati ak i teroristom" (to prema H.R. 6166, Zakonu o vojnim komisijama, koji je izglasao 109. Kongres u jesen 2006., znai da vlada SADa moe tajno uhititi, muiti i ubiti bilo kojeg graana SAD-a), kao da samo iznoenje jednostavnih znanstvenih podataka znai da ste isti kao Osama bin Laden, te da ste ipsofacto osoba koja eli ubiti milijune amerike djece.
T T T

Danas se u Americi empirijsko istraivanje esto naziva teorijom zavjere" ili terorizmom" Primjer: David Horowitz 1. kolovoza 2006. optuio je profesora Marka Levinea 41 u emisiji Hannityja i Colmesa emitiranoj na programu Fox News za pripadnost teroristima", kako to esto navodi George W. Bush 42 : Mark Levine je zagovornik terorizma... Onaj tko napie knjigu o tome zato nas ne mrze, a pritom misli na arapski Bliski istok, nema nikakvu vjerodostojnost." Javnost je dobro izdresirana za takvo adolescentsko podbadanje i neanalitiko, brzopleto donoenje zakljuaka kad god netko preispituje neznanstveni i uglavnom nedokazivi prikaz stvarnosti koji su stvorili ameriki masovni mediji i ameriko obrazovanje pod kontrolom vlade i u reiji UN-a. 43
PF FP PF FP T T PF FP

Ako svojim studentima podastrem jasne i jednostavne dokaze za neto to se ne slae s ogranienim pogledom na stvarnost koji je u njih usaen, ak i kada iznosim jednostavne, neupitne znanstvene injenice koje mogu provjeriti vlastitim oima, ti dokazi ih uglavnom nee probuditi iz stanja ispranih mozgova. tovie, student e esto podii ruku i rei neto poput: Ali nije li to samo teorija zavjere"? Oni su naueni da je nebo zeleno i samo budale (teoretiari zavjere") vjeruju da je plavo.
T T

Profesor Levine autor je knjige Zato nas oni ne mrze (Why 1hey Don't Hate Us, 2005., Oxford: Oneworld Publications), koja je empirijska studija Levineovih putovanja Bliskim istokom. Autor u knjizi pokazuje da graani arapskih zemalja naravno ne mrze Amerikance i da oni, razumije se, nisu teroristi", te da su, ba poput Amerikanaca, samo ljudi (a to moe biti jednostavnije od te tvrdnje!) koji pokuavaju preivjeti dan po dan, odgojiti svoju djecu, biti sigurni, a koje viktimiziraju i teroriziraju vlade i korporatisti. 42 Bush je poznat po izreci ili ste uz nas ili uz teroriste". Bush je to poeo govoriti nedugo nakon 11. rujna 2001., kao npr. uveer 20. rujna 2001. u poznatom govoru odranom u Washingtonu D.C. koji se moe proitati na sljedeoj internetskoj stranici: http://www.whitehouse.gov/news/releases/2001/09/20010920-8.html. 43 Vidi Tabor za detaljnu raspravu o tome kako je ameriki obrazovni sustav u SAD-u namjerno i tajno preuzet i oblikovan od strane UN-a od zavretka Drugog svjetskog rata pa sve do danas.
41
P P T T P P HTU UTH P P

Neke od svojih studenata esto u razljutiti samo zato to ih imam hrabrosti izazvati u uionici. Iznenadit e se to elim iznijeti jednostavne empirijske podatke koji osporavaju njihovu prethodno stvorenu, apsurdnu sliku stvarnosti koja im je servirana, kao da sam ja neodgovarajua osoba za davanje jednostavnih dokaza u akademskom okruenju. Kao da bih trebao sakriti te dokaze od njih i umjesto toga ih poduavati lanom prikazu stvarnosti.
T T

Primjer mojih studenata pokazuje kako je lako postii kontrolu nad graanstvom u naciji koja ima neznanstveni sustav vjerovanja, koja njeguje vjerovanje umjesto vrstih dokaza. Sustav upravlja samim sobom. Icke o tome pie:
T T

Kada aica ljudi eli kontrolirati i upravljati ovjeanstvom, postoje neke glavne strukture koje je potrebno urediti... Prvo morate odrediti norme", ono to se smatra ispravnim i pogrenim, moguim ili nemoguim, mentalno zdravim ili bolesnim, dobrim ili loim... To prisiljava [graane] na prilagoavanje i slui kao upozorenje onim lanovima stada koji... se ele otrgnuti kontroli... To e stvoriti situaciju koja je neophodna nekolicini koja kontrolira mnoge i u kojoj mase kontroliraju i nadziru same sebe... To je poput zatvorenika koji pokuava pobjei dok ga ostali zatvorenici u eliji pokuavaju zaustaviti. Kada bi se to dogodilo, te zatvorenike bi nazvali ludima, kako ga oni mogu pokuati sprijeiti? Meutim, ljudi svaki dan jedni drugima rade upravo to, zahtijevajui da se svi prilagode normama kojima se oni slijepo podvrgavaju. To nije nita drugo nego psiholoki faizam - misaona policija s agentima u svakom domu, svugdje. Agenti su tako duboko uvjetovani da veina uope ne zna da su neplaeni kontrolori umova... To je dio strategije zavadi pa vladaj" koja je neizostavna elimo li da to stado nadzire samo sebe. Svaka osoba ima ulogu u svaijem mentalnom, emocionalnom i fizikom utamnienju... Jednom kada drutvo odredi norme nema potrebe kontrolirati svakog novinara, izvjestitelja ili vladinog dunosnika. Mediji i institucije preuzimaju svoju istinu" iz tih normi i posljedino refleksno ismijavaju i osuuju bilo koga tko nudi drukiju viziju stvarnosti. Jednom kada kontrolirate ono to se smatra normalnim" i moguim, cijeli sustav doslovce sam sebe pokree. 44
T T PF

44
P P

Icke 2001., 1-2.

FP

Ispiranje mozga: navoenje na vjerovanje da je ne-stvarnost stvarna Veina ljudi u modernom svijetu nauena je vjerovati u stvarnost koja ne postoji, ljudi su naueni vjerovati u ne-stvarnost. To je uobiajena definicija ispiranja mozga, 45 a ja u detaljno obrazloiti da se trenutno provodi nad svjetskim graanstvom. Svi se moemo uvjeriti u stvarnost, dovoljno je da koristimo svoj razum i promatramo. No naalost, ljudi esto nee tako postupiti, to za posljedicu ima da opaaju samo nestvarnost. Kada to uine, moe se rei da je stvarnost skrivena ispred zdravih oiju: ona je svugdje oko nas, odmah je mogu vidjeti ako koriste svoj razum (to je ono to znanstvenik ini kada pokuava razumjeti stvarnost). Ali oni to ne ine i umjesto toga vjeruju svojim idejama - odnosno, svojim netonim idejama - o stvarnosti. Na primjer, bez obzira na to koliko puta ja podsjetio svog prvog susjeda da se Amerikancima nikada ne pokazuju dokazi (razumni podaci), poput video snimaka, da je 11. rujna u Pentagon udario zrakoplov, on e ipak tvrditi da je postojao zrakoplov koji je 11. rujna udario u Pentagon i nee vjerovati da postoje razlozi za zakljuak da toga dana tamo nije bilo zrakoplova.
T T T PF FPT T T T T T T T T T T T T

Ova knjiga bavi se onim to osobno smatram najvanijim prikrivenim" pitanjem u dananjem svijetu: o filozofiji korporatizma, koji je glavni sustav dananjice. Korporatizam je politiki i ekonomski sustav u kojem korporacije ine vladu i u kojem one ciljano koriste svoju kontrolu resursa i informacija za oblikovanje i kontroliranje graanstva svijeta na nain slian onome na koji se 1930-ih vrsto oblikovalo i kontroliralo nacistike graane ispranih mozgova i na koji strogi vlasnik kontrolira i oblikuje svoga psa: svijet koji vlasnik psu doputa vidjeti jedini je svijet koji e pas poznavati (i jedini svijet u iju e stvarnost pas vjerovati), a ponaanje (i razmiljanje) psa koje je doputeno u oima njegovog vlasnika jedino je koje pas s vremenom naui. U sljedeem poglavlju dokazat u da je Amerika (kao i ostatak svijeta) iskljuivo korporatistiki sustav. Meutim, prije toga, u ovom prvom poglavlju, pisat u o nekoliko pitanja koje je potrebno razjasniti da bi produktivno raspravljali o korporatizmu u ostatku knjige. Bit e onih koji e tvrditi da sam obini teoretiar zavjere" samo zato to u pokazati da je Amerika korporatistika drava (i da se svijet kree u smjeru da postane globalna orvelovska korporatistika plantaa), ali dokazi koje iznosim u ovoj knjizi jednostavni su i injenini.
T T T T

45
P P

Vidi Taylor 2004. za dodatne informacije o razraenoj definiciji ispiranja mozga.

Korporatisti protiv radnika U dananjoj Americi samo nekolicina nas uzgaja veinu svoje hrane, gotovo nitko ne proizvodi svoju odjeu, gradi svoje kue, proizvodi svoje automobile i tako dalje. Ustvari, ovisimo o drugima za gotovo sve proizvode koje koristimo u svakodnevnom ivotu. Znai da svi mi do neke mjere ivimo u i ovisimo o korporatistikom sustavu, u kojem nam gigantske monopolistike i nedemokratske tvrtke (za profit) prodaju stvari koje trebamo za svoje osnovno svakodnevno preivljavanje. Cijelo ameriko drutvo (ukljuujui politiare, vojsku, policiju i pravosudne slubenike) slui tim korporativnim skupovima, a veina nas nema drugog izbora nego isto tako raditi za njih. ak i ako se krajnje malobrojni u korporaciji i korporacijskom drutvu zabrinu zbog tolike moi koju korporatisti posjeduju, vidjet emo da korporatizam u korporatistikom drutvu kontrolira svaki aspekt ivota, sve do najsitnijih detalja, i to naalost u svrhu stvaranja svijeta prepunog nesretnih ljudi.
T T T T

Korporatizam - oblik vlade gdje korporacije diktiraju i vladaju ivotima ljudi - moe poprimiti mnoge oblike. Kao jedna krajnost, korporatizam moe biti politiki anarhistiki: korporacija, u kojoj se proizvode roba i usluge, vlada i kontrolira ljude, ali nema centralizirane skupine ljudi koji imaju mo. Umjesto toga, svi radnici imaju isti status, jednakomjerno raspodjeljuju bogatstvo, produktivno surauju da bi proizveli potrebnu robu, koja se zatim prodaje za profit. 46 Kao druga krajnost, korporatizam moe biti faistiki i komunistiki: u korporaciji jedna osoba, ili jedan manji odbor, ili. grupa ljudi, diktiraju velikoj skupini radnika u korporaciji, neravnomjerno raspodjeljujui bogatstvo, naposljetku vodei u ope siromatvo i do situacije da korporacija postaje samo logor za prisilni rad i/ili logor smrti. Druga inaica, faistiko-komunistiki korporatizam (koji u nadalje jednostavno nazivati korporatizam), onaj je kojim u se baviti u ovoj knjizi (anarhistiki korporatizam spominjat u tek usput), a to je vladajui sustav koji opisuje Sjedinjene Amerike Drave i veinu dananjeg svijeta. Ta vrsta korporatizma, kao to emo vidjeti, neizbjeno dovodi do globalne depresije, siromatva, ropstva, kontrole miljenja i opih okolnosti nalik onima u Orwellovoj 1984., veina kojih je u SAD-u (i ostatku svijeta) u potpunosti razvijena ili su na najboljem putu da se ostvare.
T T PF FP T T T T T T T T

Da pojasnimo, faistiko-korporatistika vrsta korporatizma, koja mene zanima, politiki je i ekonomski sustav u kojem

46
P P

Primjeri tih vrsta korporacija su argentinske tvornice opisane u Lewis 2004.

a) Korporatisti (upravitelji korporacija), i/ili b) Korporacije (pri emu je korporacija samo grupa ljudi koji zajedno rade da bi akumulirali novani prihod),
T T T T

kontroliraju ekonomiju i drutvenu i psiholoku strukturu nacije, a) i/ili b) su vlada u korporatistikom sustavu, bez obzira na to kako se a) ili b) ostvaruju, ili postoji neka mjeavina to dvoje, a) je sustav upravljanja koji ukljuuje vladu tiranina ili nekoliko tirana, a b) je sustav upravljanja koji ukljuuje vladanje putem apstrakcije, odnosno ideje.
T T T T

a) se moe ostvariti samo u drutvu u kojem je graanstvo navedeno da vjeruje da mo i kontrola drutva potjeu od korporatista, a ne od radnika. U stvarnosti, sva mo u korporatistikoj dravi poiva u radnoj snazi - radnicima - koji su motor drutva, ali u faistikoj korporatistikoj naciji radnike se uvjerava da su nemoni i da moraju trpjeti ugnjetavanje.
T T

Civilizacija bez radnika ne postoji. Meutim, bez korporatista radnici bez problema mogu nastaviti proizvoditi. Ovdje otkrivamo veliku tajnu: kao to se to pokazalo u sluajevima anarhistikog korporatizma u Junoj Americi 47 i drugdje, korporatisti (tirani opisani pod a)) nisu potrebni, a kontrolori korporacija moraju poduzeti mjere da bi se osigurali da radnici to ne otkriju. Postojanje, mo i rad radnika odreuje sve; ali u sustavu gdje je a) na snazi, radnici su obino prevareni (ispranog mozga) i vjeruju da radnik i sirova snaga" rada nemaju mo. Umjesto toga, oni su obmanuti da vjeruju da mo dolazi iz a) i/ili b), a ne od njih.
PF FP

U stvarnosti a) i b) nemaju nikakve moi: korporacija i korporatisti ovise o stvarnoj moi, a to je snaga" rada. U faistikom korporatistikom okruenju, ako radna snaga kao grupa odlui da eli da njezina situacija ima odreenu znaajku, nazovimo je 'x' (x mogu biti vee plae, vie dijeljenja profita, krae radno vrijeme itd.), obino sve to treba napraviti je donijeti odluku, kao skupina, da se x mora provesti te poduzeti mjere koje e omoguiti tu provedbu (npr. obustaviti rad). Rijetko e svemoni" korporatist moi bilo to poduzeti (vjerojatno e uspjeti sprijeiti ostvarenje x samo ako je zaista nemogue da korporacija ostvari taj x). Radnici, ne znajui kakvu mo imaju, cijeli svoj ivot mogu provesti ne koristei tu mo i mogu pogreno vjerovati da su a) i b) izvori kontrole i autoriteta u njihovim ivotima. Ako u to vjeruju, doista e se slagati s a) i b) i odrei e se moi koju imaju.

47
P P

Vidi Lewis 2004.

Pojam korporatisti" moemo definirati na sljedei nain: Korporatisti = def Oni lanovi ultraogromnih, monopolistikih, globalnih korporacija na najviim poloajima koji kontroliraju ostale, ali nisu izloeni kontroli od strane ostalih lanova iste korporacije.
B B

Kao to emo vidjeti, korporatisti su u Americi posebna drutvena klasa, a u nastavku u pokazati da se u nju ubraja veina politiara u Washingtonu D. C., budui da su ameriki politiari uglavnom ili korporatisti ili ih korporatisti na neki nain zapoljavaju. Za potrebe ove knjige ostatak stanovnitva - sve one koji nisu korporatisti - definirat u na sljedei nain: Ostatak stanovnitva = def lanovi stanovnitva koji nisu korporatisti i koji ne rade neposredno pod upravom korporatista kao njihovi tajni agenti.
B B T T

Korporatizam je ekonomski sustav koji se u prolosti pojavio mnogo puta. To je ekonomski i politiki sustav koji najbolje opisuje SAD (iako je veini Amerikanaca reeno neto drugo, u to oni vjeruju) i vjerojatno je najei sustav upravljanja kod ljudi koji nisu lanovi lovako-sakupljakih i/ili primitivnih zajednica. Premda vrlo malo Amerikanaca to razumije, nije tajna da su SAD korporatistika drava. Na primjer, u toki 28 Zakona SAD-a spominje se da su SAD federalna korporacija. Sustav korporatista razlikuje se po razini kvalitete (gdje se kvaliteta" moe definirati kao razina napretka za svaki drutveni sloj i nain na koji su ili jesu li uope zadovoljene osnovne potrebe svakog sloja: sigurnost, odgovarajue obrazovanje itd.), ovisno o ciljevima faistikih korporatista i prirode rada. Produktivna korporatistika drava (gore spomenuti anarhistiki korporatistiki sustav), gdje se za sve graane iz svih slojeva drutva pokuava ostvariti maksimalno financijsko, tehnoloko i obrazovno blagostanje, uklanja i/ili ne ukljuuje beskorisne vladajue voe", korporatistike bankare, te bilo koju drugu vrstu sumnjivih skupina koje rade za korporatiste (CIA, CFR, MMF, WTO, NATO, WHO, FDA, UN, EPA, FBI, MI6, USD A, Vatikan i tako dalje), koje djeluju protiv ljudi, poprimajui kriminalne i/ili genocidne osobine. U dananjem svijetu ostvareni sustav korporatizma je gore spomenuti faistiko-komunistiki korporatistiki sustav, a budui da taj sustav podrazumijeva ugnjetavano stanovnitvo koje se terorizira bez njihovog znanja, taj sustav zahtijeva postojanje brojnih institucija" (policije, javnog obrazovanja, bankarskog sustava zasnovanog na rezervama, regulatornih agencija", lijenika itd.) koje se nalaze izmeu korporatista i ljudi, a ija je jedina funkcija
T T T T

dominacija, kontroliranje, osmiljavanje i drutveno oblikovanje ljudi na nain koji ele korporatisti te na nain koji prikriva sveope teroriziranje graanstva (npr. uvjeravanjem da su slobodni, iako su ustvari robovi). Dakle, dananji korporatizam u Americi kao i diljem svijeta ukljuuje sve vrste tajnih kontrolnih skupina ija je funkcija uglavnom nadziranje i teroriziranje graana svijeta. Te grupe su brojne vojske, politiari i zakonodavci", think tankovi, tajne militaristike i obavjetajne agencije, lobisti, trgovake organizacije, dobrotvorne organizacije (npr. Zaklada Billa i Melinde Gates 48 ), obrazovni administratori, regulatorne agencije" (FDA, EPA itd.) te vojske za muenje (poput UN-a 49 ili CIA-e), da nabrojimo tek neke. One zagauju korporatistiki sustav do te mjere da ga pretvaraju u feudalni sustav. Korumpiraju sustav korporatizma na nain da doslovno pljakaju vei dio bogatstva stanovnitva, pa ak i neke nie rangirane (nemonopolistike) korporatiste.
T T PF FP PF FP T

Na temelju nekoliko prvih poglavlja ove knjige vidjet emo da je Amerika od 1870-ih naovamo korporatistika drava. Takoer emo vidjeti da su SAD komunistika drava, u najpreciznijem smislu rijei komunizam". Amerika je ujedno i orvelovska drava, kao to ete vidjeti kasnije u ovoj knjizi, sa svim uobiajenim znaajkama: nevidljive i izmiljene teroristike mree za koje veliki mediji tvrde da su neprekidno spremni za napad, masovno ispiranje mozga, namjeteni rat, ope siromatvo te, s vremenom, migracija doslovce svih graana u gusto naseljene, prljave, bolestima zaraene gradove, tj. ono to bi se prikladnije moglo nazvati radnim ili koncentracijskim logorima. Politiari i poznate medijske linosti Amerikancima uporno ponavljaju da su SAD demokracija, uvjereni da neorganizirana veina uglavnom nee preispitivati bilo koje pitanje o kojem piem u ovoj knjizi, dok se, u meuvremenu, korporatizam jo dublje ukorjenjuje, a Amerikanci na to ne obraaju panju. Svjetsko korporatistiko carstvo koje se pribliava svom vrhuncu u nadolazeim godinama dramatino e preobraziti svijet, toliko da e stvari poput obitelji, prava, anonimnosti od vlade, neispranih mozgova, pa ak i ljudskog tijela ili ljudske svijesti kakve danas poznajemo, pasti u zaborav.

To je neprofitna agencija i stoga moe izbjegavati poreze. Agncija je to koja se u prvom redu bavi pribavljanjem cjepiva za djecu diljem svijeta (uz pomo Svjetske zdravstvene organizacije). U petom poglavlju u pokazati da su cjepiva moda najtajnije sredstvo za torturu kojim se slui tajna vlada. Microsoft, zaklada Billa Gatesa, takoer je bio ukljuen u najprljavije oblike korporativne korupcije. 49 Da biste vidjeli zato UN spominjem kao neto gore od vojske za muenje" pogledajte uvodno poglavlje u Tabor 2006. i tekst Nastavak skandala u UN-u s djecom kao seksualnim robljem: iz cijelog svijeta jedan za drugim niu se izvjetaji o zlostavljanju djece" (UN Child Sex Slave Scandals Continue: Wave after wave of child abuse reports pour forward from ali over the globe"), Infowars.net, Steve Watson, srijeda 3. sijenja 2007.
48
P P T T P P

Dravni udar amerike vlade potkraj 1800-ih Dojam je da mnogi istraivai i politiki mislioci smatraju da se vladin coup detat dogodio s kraom predsjednikih izbora 2000. koju je poinila neokonzervativna Busheva administracija 50 uz potporu PNAC-a, financirana od strane korporatista, nakon kojeg su SAD postupno i namjerno rastavljene s ciljem da bi se osnovala Sjevernoamerika unija te, kao krajnji cilj, korporatistiki Novi svjetski poredak. Meutim, to nije tono. Kao to emo vidjeti, coup detat vlade SAD-a dogodio se potkraj 1800-ih od strane korporatista, a Busheva administracija samo je nedavno neizabrana, namjerno imenovana 51 emanacija tog coup detata koji se tajno odvija ve nekoliko stoljea. Najuspjenija faistika vladavina je ona koja je preruena u slobodu, koja graane navodi na pogreno uvjerenje da su slobodni. Korporacije ne odgovaraju nikakvom viem tijelu. Amerikancima se govori (putem masovnih medija, obrazovnog sustava i moda crkava) da postoji mnotvo pravila i propisa koji ograniavaju i upravljaju aktivnostima ultramasivnih monopolistikih korporacija. Meutim, pogledamo li detaljnije vidjet emo da neemo pronai doslovno nikakve propise kojih se korporatisti i njihove korporacije moraju drati. Spomenut u tek jedan od mnogih primjera koje je mogue navesti: pogledajte Tribune Company, 52 ogromnu autonomnu medijsku tvrtku koja posjeduje medije s vijestima (11 novinskih listova, ukljuujui Chicago Tribune, LA Times itd.) koji ulaze u 80% amerikih domova, 53 te koja kontrolira velik dio televizije, ukljuujui popularni televizijski program South Park. Kada biste poblie istraili Tribune Company i korporatiste koji je kontroliraju, kao npr. njegovog izvrnog upravitelja Stevena Fitzsimmonsa, otkrili biste da vladino osoblje (senatori itd.) dominira upravnim odborom tvrtke, to znai da tom korporacijom upravlja vlada. To se moe pronai u korporatistikoj dravi: korporatizam ukljuuje spajanje velike vlade i velikih tvrtki (u ovom sluaju, velike medijske tvrtke). Ustvari, to je tono za sve velike medijske korporacije: izvrni upravitelji i lanovi upravnih odbora lanovi su FCC-a, senatori i tako dalje. 54 Na primjer, PNAC se ne moe razlikovati od
T T PF FP T T T T PF FP T T T T T PF FPT T T PF FP T T T T T T PF FP

Smo jedan primjer: Charlotte Iserbyt, biva dunosnica Ministarstva obrazovanja u Reaganovoj administraciji, iznijela je ovo uvjerenje u Renseovoj radijskoj emisiji 29. studenoga 2006.. 51 Vidi Miller 2005. 52 Kompanija Tribune bila je ponuena na rasprodaju razliitim drugim veim korporacijama kao to je Carlyle Group netom prije tiskanja ove knjige. Nije se znalo hoe li se rasprodaja i dogoditi. 53 Prema internetskoj stranici Tribunea, http://www.tribune.com./about/index.html. 54 Vidi Bagdikian 2004. i Pappas 2003.
50
P P P P P P T T T T P P T T P P

novina The Weekly Standard (koji objavljuje News Corp.). PNAC i The Weekly Standard imaju istu adresu, mnogi od njihovih lanova su isti, i tako dalje.
T T T T T T T

Postoji previe primjera da bi ih sve naveli na koji su nain politiari ukljueni u vrhuke velikih medijskih korporacija. Ne postoje jasne granice ili razlike izmeu vlade SAD-a i velikih medija - to je tono ono to bi korporatistiki mediji i bili. Kako moe postojati vladina regulacija medija ako vlada medije posjeduje? Isto pitanje moe se postaviti i o mnogim drugim industrijama ili institucijama koje vlada SAD-a posjeduje: medicini, javnom obrazovanju (ukljuujui sveuilita), oruju i ratu, hrani i tako dalje. Korporacije posjeduju i kontroliraju gotovo sve svjetske resurse, a kako emo vidjeti u drugom poglavlju, to znai da korporacije kontroliraju sve ljude, njihovo ponaanje i razmiljanje. Bez korporacija veina bi ljudi umrla. 55
T T PF FP

Korporacije nisu izvorno postojale na ovaj nain. Zapoele su u 1700-im pod skutima stvarne regulacije. Poele su se boriti protiv te regulacije u prvoj polovici 1800-ih. Izmeu 1870. i 1890. korporacije su preuzele punu kontrolu nad Sjedinjenim Amerikim Dravama i pojavila se korporativna tiranija (korporatistika drava). 56 Pogledajte sljedei odlomak profesora Kortena o toj evoluciji u korporatizam:
T T PF FP

Postupno... su korporacije stekle dovoljno kontrole nad kljunim dravnim zakonodavnim tijelima da doslovno ponovno napiu zakone koji se odnose na njihov vlastiti nastanak. Zakonodavci u New Jerseyju i Delawareu prednjaili su u smanjivanju prava graana na interveniranje u korporativne poslove... Konzervativni sudski sustav koji u pravilu je pozitivno reagirao na zamolbe i argumente korporativnih pravnika, sustavno je uklanjao ogranienja koja su oprezni graani postavili na korporacijske moi. Korak po korak sudski je sustav postavio nove presedane koji su zatitu korporacija i korporativnog vlasnitva uinili sredinjim dijelom ustavnog zakona. 57
PF FP

Korporatisti su prodrli na vladine poloaje u Sjedinjenim Amerikim Dravama i oblikovali vladu u skladu sa svojim interesima. To je smanjilo i dokinulo mo ustavne vlasti u Sjedinjenim Amerikim Dravama, a upravljanje je preputeno u ruke onih korporatista koji su imali najvie novaca, te su tako mogli zadobiti poloaje u vladi.

To je zato to Amerikanci ne posjeduju osnovne ivotne vjetine izrade odjee itd.) jer veinu svoga radnog dana provode u korporaciji sami uzdravaju i bave temeljnim stvarima potrebnim za ivot, brinu o djeci itd. 56 Vidi Korten 2001., stranice 63-66 za sjajnu raspravu o ovom razvoju dogaaja. 57 Korten 2001., 65. 57 George Bush stariji, 11. rujna 1990.
55
P P P P P P P P

(obrade umjesto

zemlje, da se

Samo je nekoliko pitanja od vee vanosti za ameriki korporatizam od invazije i potpunog preuzimanja vlade Sjedinjenih Amerikih Drava od strane korporatista (i onih koje su korporatisti posebno imenovali) od kasnih 1800-ih naovamo.
T T

To je gore spomenuti coup detat vlade SAD-a potkraj 1800-ih: oni koji su imali dovoljno novca da kupe mjesto u Washingtonu da bi unitili ustavno djelovanje nisu oklijevali ostvariti svoje planove.
T T

Bila je to skrivena realizacija tajne vlade koja postoji i dan-danas, koja ve jedno stoljee nosi odoru politiara u amerikoj vladi te tako ini vladu koja nije osmiljena za sluenje nama ljudima, ve za sluenje korporacijama. Od potkraj 1800-ih naovamo, iako su lanovi vlade moda nalik politiarima i iako se moe initi kao da raspravljaju pitanja u Kongresu, oni to nisu. Glume. Dok gledate film Forrest Gump moete toliko uroniti u dramatinu priu i uvjerljivu glumu da zaboravite da je Tom Hanks glumac i da ustvari gledate osobu koja se zove Tom Hanks, ovjeka koji se u stvarnom ivotu ponaa posve drukije od Forresta Gumpa. Tono to je sluaj i s "VVashingtonom D. C., a mnogi Amerikanci ne znaju (i bili bi nemalo iznenaeni da znaju) da je tome tako, budui da ne znaju to politiari svaki dan zaista rade. Primjerice, savjetuju se s lobistima, tajno rade kao korporatisti i lanovi imperijalistikih think tankova, izbjegavaju itati zakone prije glasovanja, na razne naine surauju s Big Pharmom i vojno-industrijskim kompleksom, i tako dalje. Slino filmu iz 1950-ih Invasion ofthe Body Snatchers (Invazija kradljivaca tijela) u kojem neki ljudi nisu bili onakvi kakvima su se inili". Kada biste pogledali njihova lica izgledali su poput jedne osobe, ali duboko u sebi, iza vela od koe, oni su tajno bili neki potpuno drugi ljudi. To je sredinja tema amerikog korporatizma kojom emo se u ovoj knjizi baviti.
T T T T T T T T T T

1 1 . rujna: uvoenje Novog svjetskog poretka

T T

Ve sam spomenuo da se moe dokazati da je ameriki obrazovni sustav pun dezinformacija. Meutim, jedna stvar koju taj sustav navodi barem djelomino tono razina je nasilja kroz ljudsku povijest. To nasilje je strava koja je mnogo stranija od najzastraujueg holivudskog filma strave. Naravno, ta strava postoji i u dijelovima Europe i SAD-a zadnjih 60 godina, ali tipine, sveprisutne stravine znaajke mnogih povijesnih razdoblja (sveope ropstvo i koncentracijski logori, naizgled beskrajno opsadno stanje i djelovanje u stilu Gestapa, ope tamnienje i muenje graana zbog govora protiv sila koje kontroliraju zemlju i tako dalje) ne postoje od 1945. u nekim dijelovima zapadnog svijeta. Meutim, takav nain ljudske egzistencije u prvim je fazama ponovne implementacije na mjestima gdje je bio donekle odsutan, kao to ete vidjeti u ovoj knjizi.
T T

Postoji tajni plan za pretvaranje cijelog svijeta u orvelovsku dravu strave i uasa: plan je pokrenut kasnih 1800-ih, a intenziviran od 1970. do 11. rujna 2001., kada je dosegnuo ono to se ini njegovom predzadnjom fazom, to emo vidjeti neto kasnije. Veina Amerikanaca toga jo nije svjesna, ali to je plan koji provode sile koje kontroliraju Ameriku (korporatisti), a znakovi njegove stravinosti mogu se uoiti posvuda: zaljev Guantanamo, rat iz predostronosti", tajni CIA-ini zatvori, izmiljanje neprijatelja u orvelovskom stilu koji ive u peinama i postoje u sveprisutnim mreama" ili elijama" koje je nemogue vidjeti, ali za koje je Amerikancima reeno da mogu biti u vaem susjedstvu", mediji koje kontroliraju korporatisti (ukljuujui korporatiste vojno-industrijskog kompleksa: npr. GE posjeduje NBC, CNBC, MSNBC itd.; grupa Carlyle posjeduje Qwest Communications, Insight Cable itd.), Halliburton, koji trenutno gradi ogromne logore za zadravanje", spokojni graani, Rex84, destrukcija moi Ustava, masovno cijepljenje djece otrovnim cjepivima, lani izbori s rezultatima poznatim prije prebrojavanja, u kojima manje glasova otkriva pobjednika, false flag terorizam (kada vlada napada svoju vlastitu zemlju pod krinkom neprijatelja), strojevi za glasovanje, zakoni o novaenju, lijekovi" (npr, Prozac, Ritalin, Zyprexa, itd.), nacionalno oblikovanje drutva, kemijski tragovi, osiromaeni uran, masovno istrebljenje, transhumanistika i posthumanistika filozofija - a to je tek poetak.
T T T T T T T T

Openito govorei, Amerikanci ne razumiju preobrazbu koja je u tijeku, niti uviaju da Amerika kakva je bila posljednjih 60 godina, ona od prije 11. rujna vie ne postoji. Kada bi proitali javno dostupne planove i dokumente korporatista (poput NSSM 200 i jo nekoliko korporatistikih vladinih dokumenata koje u citirati kasnije) to govore o njihovim planovima za globalnu kontrolu, globalno ropstvo, globalne programe genocida te globalno trovanje preostalih graana uvidjeli bi budunost svojeg usuda. Mogu pouzdano ustvrditi da e, naalost, uskoro to shvatiti ak i ako o tim pitanjima ne razmiljaju. Razumije se da nisam jedini istraiva koji tvrdi da se spomenute promjene trenutno provode te daje njihova potpuna implementacija gotovo pred vratima. Brojni istraivai i profesori koje u ovoj knjizi citiram takoer zastupaju ista stajalita. Na primjer, Berman (2006.) je napisao opiran osvrt o tome zato se Amerika vraa u mrano doba to je, po njemu, nalik padu Rima. To je moda tono, no osobno tvrdim da mrano doba" nije odgovarajui pojam koji precizno opisuje trenutnu preobrazbu u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Umjesto toga, pokazat u da su SAD upravo usred preobrazbe u korporatistiku dravu, a ne u mrano doba: Amerika se kree prema potpunoj korporatistikoorvelovskoj svjetskoj vladi, prema onome to korporatisti nazivaju Novim svjetskim poretkom, kako je to rekao George Bush stariji tono 11 godina prije 11. rujna, govorei o prvom irakom ratu: [Rat u Iraku je] rijetka prilika za
T T T T T T

pomak prema povijesnom razdoblju suradnje. Iz ovih tekih vremena ... moe se roditi novi svjetski poredak."59
TP TP

Korporatisti Budui daje znaajni postotak Amerikanaca posljednjih 60 godina u Americi proveo ivei djelomino izvan standardne stravine prirode povijesti, nekima od njih teko je shvatiti i prihvatiti stvarnost neega poput Ruande, pokolja u Jerihonu, amerikog holokausta izvornog stanovnitva Amerike ili dananjeg Iraka unitenog ratom i osiromaenim uranom. Mnogi Amerikanci pogreno vjeruju da su napredak, mir, blagostanje (bogatstvo resursa) i demokracija uobiajeni a ne neprirodni. Amerika je danas scenarij iz nonih mora jer je kontrolira faistika, komunistika grupa psihopata koji su dobro organizirani, izuzetno tajanstveni, odluni, ultranasilni ugnjetai i, prema nekim istraivaima, tajno okultno i/ili sotonistiki nastrojeni, 58 to ne bi bilo iznenaujue uzmemo li u obzir njihovo nacistiko podrijetlo (o kojem emo raspravljati u sljedeim poglavljima). Ti
PF FP

Vidi Maxwell 2000.; Jones 2006., 2005.; Pinto 2006.; Howard 1989. Jedan od najuvjerljivijih dokaza koje sam vidio koji pokazuju daje tajna vlada sotonistika nalaze se u prvih 30 minuta predavanja dr. Michaela Coffmana na njegovom DVD-u ,,World Events and Prophecy" (Dogaaji u svijetu i proroanstvo"), koji se moe nabaviti www.discerningtoday.org. Ne elim zauzimati na Coffmanovoj internetskoj stranici stav o tome je li Coffman u pravu kad vjeruje da se aktualni dogaaji u svijetu slau s priom u Bibliji o kraju svijeta" (mnogi su ljudi isto govorili o Hitlerovom svjetskom poretku"). Ono to je zanimljivo je kako u prvih 30 minuta svog predavanja Coffman prolazi kroz razne vrste tekstova koje su napisali ljudi iz Novog svjetskog poretka ili su s njim povezani a koji otvoreno priznaju tovanje Sotone. Coffman govori i o tome kako se ovi ljudi nastoje u nekoj mjeri povezati s budizmom, kao da budizam ima veze s bilo kakvom vrstom tovanja, ili s magijom i vjerovanjem u Sotonu. To je, meutim, potpuno pogreno jer budisti odbijaju sve vrste vjerovanja i podravaju samo meditaciju kako bi postigli nirvanu. Evo to je rekao sam Buda: Jer mrnja se ne pokorava mrnjom, ona se pokorava ljubavlju. To je vjeni zakon. Mnogi ne znaju da smo na ovom svijetu da bismo ivjeli u harmoniji. Oni koji to znaju ne tuku se jedni s drugima." (Dhammapada, stihovi 5-6) Osim toga, budizam je'ope poznat kao filozofija siromatva, suosjeanja i ljubavi. U sotonizmu nema nieg od toga. Zbog toga je nevjerodostojna ideja da sotonizam ima bilo kakve veze s budizmom. Osim toga, budizam je u potpunosti usklaen sa znanou (vidi Grupp 2005. [zakljuak] i 2006.) i stoga ne moe imati bilo kakve veze s neznanstvenim vjerovanjima kao to je po svojoj prirodi sotonizam.
58
P P HTU UTH T T

ameriki komunisti i faisti kontroliraju najveu svjetsku vojnu silu - niti jedna zemlja ne moe se s njom usporeivati - a dva rata u Iraku dokazuju da su je oni spremni i eljni prekomjerno koristiti za ubilake aktivnosti bez loginog razloga, bez provokacije, samo da bi osvojili energetske zalihe, prigrabili vie moi za svoje globalne korporacije te zbog, kako se ini, uzbuenja koje im priskrbljuje masovni jad (putem npr.false flag terora). 59
T T PF FPT

Upravitelji Amerike o kojima ovdje piem nisu nuno Kongres ili George W. Bush (koji su samo glumci i marionete koje koristi nevidljiva" korporatistika vlada to tajno vlada Amerikom [i svijetom], o emu emo govoriti u ovom uvodnom poglavlju). Skupina na koju mislim - koja kontrolira SAD iz pozadine, korporatisti - upravitelji su i vlasnici svjetskih ultraogromnih monopolistikih korporacija. Kao to sam ve prethodno spomenuo, oni su se ubacili u politiku (npr. Dick Cheney, James Woolsey, Steve Forbes, Al Gore itd.), to znai da amerika javnost moe znati neto o nekima od njih. Meutim, veina korporatista su ustvari nevidljivi javnosti, a oni koji su vidljivi javnosti nee otkriti svoje stvarne namjere.
T T T T

Lica koja korporatisti pokazuju na televiziji prikazuju ih kao ljubazne, vesele, filantropske ljude koje zanima nesebino pomaganje drugima (sjetite se npr. Bona i zaklade Gates, koji zagovaraju cjepiva). Meutim, u ovoj emo knjizi uvidjeti da je taj prikaz laan - in dostojan novele markiza de Sadea - te da su oni ustvari faistika skupina koja trenutno veinu ljudi u svijetu podvrgava tekom ivotu, sveprisutnom muenju (iako ljudi esto ni ne znaju da ih se mui jer pogreno vjeruju da su slobodni), a sve e to u blioj budunosti eskalirati u neskrivenu globalnu tiraniju strave (na mjestima gdje ve nije, poput Iraka i Afrike), a koja e biti mnogo stranija od bilo koje prethodno viene i doslovce izvan mogunosti poimanja veine ljudi.

Vidi Jones 2006. za priu o tome zato su razliiti teroristiki napadi u Iraku u zadnjih pola desetljea bili false flag dogaaji u reiji, na primjer, CIA-e, British Intella i tako dalje. Objanjavam i zato je to tako dalje u ovom poglavlju. Obratite pozornost i na to kako su sljedei medijski izvjetaji o razliitim teroristikim napadima predstavljeni u medijima uz prisutnost okultne masonske numerologije (npr. 117->711, 93, 9x3=27 itd.): Suicide Bombers Kili 93 in Iraq, Nine Soldiers Die in Separate Blasts" (Bombai samoubojice ubili 93 ljudi u Iraku, devet vojnika poginulo u pojedinanim eksplozijama"), Associated Press, autor Sameer N. Yacoub, 17. sijenja 2007.; Suicide Bombings Around Iraq Kili 27" (27 poginulih u samoubilakim napadima u Iraku"), Associated Press, 23. travnja 2007.; Bombs Kili at Least 183 People in Baghdad Latest Spasms of Violence Leave a Total of 233 Dead" (,,U bombakim napadima u Bagdadu najmanje 183 mrtvih, u posljednjim valovima nasilja sveukupno 233 mrtvih"), autori Steven R. Hurst i Lauren Frayer, 19. travnja 2007. Veina pria o razliitim teroristikim dogaajima u Iraku podastire se jezikom numerologije.
59
P P T T T T T T

Neki istraivai tvrde da je tajna vlada sotonska, budui da odreeni simboli, poput svevideeg" Horusovog oka (Horusje egipatski bog neba), prevladavaju u korporatistikim simbolima, ali ne pojavljuju se u drugim dijelovima kulture.
T T

Faistiki voe i faistike grupe koje imaju potpunu, tiransku kontrolu nad Sjedinjenim Amerikim Dravama nisu pod reflektorima medija, a veina Amerikanaca sigurno niti ne zna njihova imena: Louis V. Gerstner mlai, Rex Tillerson, Ben Bernanke, William H. Swanson, Paul Wolfowitz, Edward E. Whitacre mlai, Ivan G. Seidenberg, Richard Perle, Stanley O'Neal, David Rockefeller, Walter Jame McNerney mlai, Robert Iger, William Kristol, Rupert Murdoch, H Lee Scott i Sam Walton, Jack Welch, Steve Forbes, Lynne Cheney, Joseph Coors, da spomenemo nekoliko imena od njih otprilike tisuu koje bismo mogli navesti. Oni upravljaju superogromnim korporacijama (npr. Boeing, Carlyle Group, Walt Disney, Coors, GE itd.), superogromnim medijskim korporacijama (npr. News Corp), oni su korporatisti koji takoer rade i u amerikoj vladi (npr. Rumsfeld, Cheney, Bush, Giuliani itd.), oni su lobisti ili lanovi najmonijih think tankova (Rumsfeld, Perle, Forbes, Fukuyama, Kurzweil itd.).
T T T T T T T T

Kao to emo vidjeti, ultramoni korporatisti i njihovi think tankovi, lobisti i vojske upravljaju i stvaraju politiku u SAD-u (i svijetu), a njihova politika je faizam (korporatizam), militarizam (poput takozvane filozofije preventivnog rata), tajno uhoenje amerikih graana, 60 osiromaenje veine stanovnitva SAD-a i svijeta, robovski rad, logori smrti, muenje, lani (namjeteni) ratovi i terorizam, nadzor nad svim informacijama i medijima, genocid (slubenije poznat kao kontrola populacije"), posthumanizam, i ostale osnovne orvelovske znaajke. Ako itatelj dri da je ono to ovdje iznosim izvan svake pameti i materijal za teorije zavjere", vrlo je vjerojatno da to misli zbog nedovoljnog poznavanja povijesti 61 i stvarnog stanja tehnologije koja je korporatistima dostupna (ali koju dre u tajnosti i skrivaju od obinih ljudi). 62
T T PF FP PF FP PF FP

Korporatistiko upravljanje znai faistiki svijet U ovoj knjizi (naroito u drugom i treem poglavlju) razotkrit u da Ameriku tajno kontroliraju monopolistike korporacije i ljudi koje su one postavile da bi osmiljavali politiku koja ide na ruku korporatistima. Ameriku ne kontroliraju

60 Ovo nije nita novo i see i prije Busheve administracije. Danas je to dobro poznato, no jo do nedavno to nije bio sluaj, pa su mnogi Amerikanci ostali okirani kad su saznali za to tajno pijuniranje. Ovu je politiku svijetu najavio Patriotski zakon, a njezina provedba najavljena je u prii lista USA Today, o kojoj se naveliko raspravljalo, a iju je istinitost Busheva administracija kasnije priznala. Pogledajte sljedei ulomak iz izvjetaja Nacionalnog radija (NPR-a) o prii koju je objavio USA Today: Ali Things Considered, 18. svibnja 2006. - USA Today prolog je tjedna otkrio da Nacionalna agencija za sigurnost uz pomo najveih telekomunikacijskih kompanija tajno prikuplja sadraj telefonskih razgovora na desetke milijuna Amerikanaca. Bila je to udarna pria. Druge novine - ukljuujui New York Times i The Washington Post - ubrzo su potvrdile daje Agencija stvorila bazu podataka... U svom lanku USA Today je objavio da su AT&T, BellSouth i Verizon dali podatke vladi i da im je Agencija ak za to ponudila novac. Nakon objave, meutim, Verizon je u izjavi objavio da nikada nije dao bilo kakve podatke o kunim telefonskim pozivima svojih klijenata. (NPR.org) 61 Za jedno kvalitetno obnavljanje znanja preporuam Ameriki holokaust (American Holocaust) Davida Stannarda, Oxford University Press, 1992. Tipini Amerikanac nekim udom misli da su strahote povijesti sada daleko iza nas. To je, meutim, samo posljedica neusredotoenosti na nedavno ludilo diljem svijeta, ukljuujui seksualne skandale s djecom - otkrivene u zadnjih pet godina - u koje je umijean velik broj sveenika, ludilo irakih zatvora pod kontrolom Amerikanaca, amerike predsjednike izbore 2000., da navedemo tek nekoliko primjera. 62 Da biste dobili puni uvid u ovu tehnologiju pogledajte odjeljak o bolesti Morgellons u petom poglavlju ove knjige, kao i Fukuyama 2002. i Kurweil 1999. te pogledajte predavanje na DVD-u Weapons ofMass Control (Oruje za masovnu kontrolu) autora Boba Fletchera iz 1997., koji se moe nabaviti na World News Insight, P.O. Box 216, Bayview Idaho, 83803.
P P T T T T T T T T T T T T T T T T T T P P T T T T P P T T T T T T

obiniljudiilipolitiari-glumci. Budui dakorporacije imaju faistiku strukturu, ako Ameriku kontroliraju korporatisti, to znai da je Amerika faistika drava. Thomas J. DiLorenzo, profesor ekonomije sa Sveuilita Loyola, govori nam da [k]ada veina ljudi uje rije faizam" najprije, dakako, pomiljaju na njegov runi rasizam i antisemitizam koje su prakticirali totalitarni reimi Mussolinija i Hitlera. Meutim, postojao je i ekonomsko-politiki dio faizma, poznat u Europi tijekom 1920-ih i 1930-ih kao korporatizam", koji je bio nuni sastavni dio ekonomskog totalitarizma koji su prakticirali Mussolini i Hitler. Takozvani korporatizam u Italiji i Njemakoj usvojen je tijekom 1930-ih, a posluio je kao model" mnogim intelektualcima i onima koji donose politike odluke u SAD-u i Europi. Ustvari, inaica ekonomskog faizma 1930-ih usvojena je u SAD-u i postoji sve do danas. U SAD-u takva politika nije nazivana faizmom" nego je prozvana planiranim kapitalizmom". Naziv faizam moda vie nije politiki prihvatljiv, ali njegov sinonim industrijska politika" jo je uvijek popularan. 63
PF FP

Ta uroena priroda korporacija svojstvena je kako malim korporacijama tako i ogromnim, monopolizirajuim megakorporacijama, no u ovoj u se knjizi baviti iskljuivo potonjima. 64
PF FP

Amerikanci ne shvaaju da su korporacije vlada, a da politiari to nisu (umjesto toga, oni su prevoditelji politike za vladajue korporatiste). Dakle, Amerikanci pogreno vjeruju da politiari rade za ljude, da kontroliraju i reguliraju SAD te da su SAD demokracija. Ponitavanje tog obrazovanja" ne-injenicama jedan je od ciljeva ove knjige, a za to e mi trebati mnogo prostora, uzmemo li u obzir cjeloivotno, uvjerljivo, bespotedno ne-obrazovanje koje Amerikanci primaju od roenja do smrti.
T T

DiLorenzo 1993. Neki bi itatelji mogli pomisliti da su samo ultravelike korporacije po svojoj prirodi korporatistike (upravljake) jer u njima nalazimo primjere situacija u kojima je oito da je biznis = vlast i gdje e, na primjer, glavni izvrni direktor biti senator, lan odbora, lan izvrne vlasti amerike vlade, vlasnik najjaih dionica, lan FDA, FCC-a, EPA-e ili nekog drugog segmenta amerike vlade. Meutim, nije istina da su samo ultraveliki korporatisti pravi korporatisti, a da manji to nisu. To je tako iz mnogo razloga. Kao prvo, manji korporatisti doprinose korporatizaciji ivota Amerikanaca, a ista e kontrola misli i ugnjetavanje koje propagiraju ultraveliki korporatisti postojati i u manjim korporacijama budui da manji korporatisti ue od ultravelikih i koriste njihov sustav zakona. Uz to, manji korporatisti na nioj razini dijele neke (ali ne sve) znaajke ultravelikih (o tim znaajkama bit e rijei u poglavljima 2-5). Na primjer, manji korporatisti esto posjeduju kapital (za razliku od gotovo svih nekorporatista u Sjedinjenim Amerikim Dravama), kontroliraju resurse, stvaraju masovno siromatvo, tiraniziraju ljudsku svijest i doprinose korporativnom terorizmu i bijedi.
63
P P

64
P P

Jednostavna analiza dnevnih! aktivnosti politiara otkrit e svima koji gledaju da masovni mediji netono prikazuju politiare te da politiari ne rade za ljude". Umjesto toga, oni provode politiku koju nisu stvorili glasai ve ju je stvorilo nekoliko neizabranih skupina koje stvaraju politiku (koje se nazivaju think tankovi i organizacije Novog svjetskog poretka, a koje u detaljno opisati u jednom od sljedeih poglavlja), koje priopuju politiku i oblikuju vojsku i svijet na nain koji odgovara onima koji kontroliraju korporacije. Korporatizam je sveproimajui, dominantni motor koji pokree SAD, nadzire i stvara vladu i politiku, rat i poslovanje, medije i obrazovanje, pa ak i strukturu svakodnevne svijesti amerikih graana.
T T

Korporatistike metode Vei dio ove knjige predstavlja empirijsku studiju alata i tehnika koje korporatisti koriste da bi proveli i ostvarili svoj orvelovski korporatizam. Postoji trinaest osnovnih alata koje korporatisti koriste za ostvarivanje svoje faistike dominacije:
T T

1. Komunistika struktura rada 2. Izmiljeni poslovni ciklus" 3. Kontaminacija ljudi (putem fluorida, cjepiva, zagaenja, Morgellonsa, hrane [pesticida, GMO hrane 65 ] itd.)
T T PF FP

- to e BigPharmi donijeti nevjerojatan profit - uz nezamislive poremeaje u biosferi kao, na primjer, u izvorima ljudske hrane: pelinjim proizvodima (sve to ukljuuje opraivanje), ivotinjskim proizvodima, biljnim proizvodima itd. Ova pitanja o kojima je rije u ovoj biljeci razradit u kasnije u knjizi kada u govoriti o transhumanizmu i posthumanizmu, robotici, bolesti Morgellons i majanskoj kozmogenezi.
T T T T

4. Falseflag terorizam 5. Izmiljeni i namjeteni ratovi 6. Izmiljanje u orvelovskom stilu nevidljivih/neprimjetnih teroristikih" mrea i neprijatelja 66 7. Koritenje medija (ukljuujui obrazovni sustav" koji su stvorili korporatisti) za ope ispiranje mozga i usaivanje stalnog straha od nevidljivih/neprimjetnih neprijatelja 8. Monopolizacija i tajno trovanje osnovnih resursa koje graanstvo treba za preivljavanje (hrana, zrak, voda, lijekovi, zemlja/tlo itd.) 9. Odvraanje pozornosti (zatrpavanje javnosti zabavom, igrama, tabloidima, pornografijom, sportom itd.) 10. Cjeloivotno poduavanje kako imati robovski mentalitet (to se uglavnom vri putem javnog obrazovanja), koje zapoinje u ranoj dobi i ne prestaje sve do smrti 11. Razliiti oblici nemilosrdnog osiromaivanja i ugnjetavanja graana 12. Sveprisutno koritenje logora za muenje, logora smrti, te rada u koncentracijskim logorima 13. Uvjeravanje graana da su slobodni dok su u stvarnosti robovi: korporatisti prikrivaju postojanje toaka 1-12 koje sam upravo naveo; umjesto toga, stanovnitvo ne prestaju uvjeravati da ivot ne moe biti bolji (npr. trovanje graanstva vodom koje moe biti putem prikrivanja informacija da se u vodi nalazi fluorid ili informiranjem graana da je fluorid zdrav - vitamin F", kako se ali Jeff Rense), da su vremena sjajna te da im cijeli svijet zavidi.
T T PF FP

Sve toke osim toke 12 u potpunosti su provedene, a korporatisti e znatno poveati njihovu primjenu u godinama koje slijede, kada se uspostavi Novi svjetski poredak. Kako emo vidjeti iz primjera u jednom od sljedeih poglavlja, koritenje tih orua od strane korporatista dovodi do uinkovite i sveprisutne kontrole razmiljanja i ponaanja amerikog graanstva, bez obzira je li to razmiljanje i ponaanje sveuilinog studenta koji razgovara na svoj mobilni telefon, umirovljenika koji nadgleda svoje dionice, takozvanih lanova bandi" i tako dalje.

66
P P P P

66Vidi

Prijetnje Al-Qaede, na primjer. Howard 1989., poglavlje dogaaju.

1,

za

vie

informacija

tom

ranijem

masonskom

a temelju dosad reenog moemo zakljuiti da je zaraivanje samo dio onoga to korporatiste zanima. Suprotno rairenom vjerovanju, mogue je dokazati da profit nije ono to najvie zanima monopolistike korporatiste. On je moda njihov trei najvei interes. Kada bi zarada bila najvaniji cilj korporatista oni bi sve rtvovali za vei profit; meutim, nalazimo primjere gdje to nije sluaj. Na primjer, da su ogromne medijske korporacije bile zainteresirane za profit vie od bilo ega drugoga u tom bi sluaju izvjetavale o dogaajima koji bi se najbolje prodavali, ali one to oito ne rade. Kada bi eljeli vijesti koje se najbolje prodaju izvjetavali bi, primjerice, o ogromnom smanjenju populacije pela do kojeg dolazi od 2003. 67 Zato masovni mediji o tome ne izvjetavaju? Izvjetavaju o Britney Spears koja je obrijala glavu, inei od toga glavnu vijest tjedna, ali nema niti jedne prie o nestajanju populacije pela koje je gore nego ikada, to je zasigurno jedna od najveih vijesti u povijesti koju bi korporativni mediji nedvojbeno mogli dobro prodati. Meutim, masovni mediji ne izvjetavaju o tome, ba kao to
T T PF FP

67Bee Decline Threatens Farm Economy" poljoprivredi"), NPR, 19. listopada 2006., John Nielson.
P P

(Smanjenje

broja

pela

prijeti

ne izvjetavaju o cjepivima, Sjevernoainerikoj uniji, CODEX-u, epidemijama, drevnim piramidama i Tiahuanacu, bolesti Morgellons, prikrivanju 11. rujna, tajni Sirijusa, zaljevu Tonkin, AIDS-u u Africi, unjastim lubanjama pronaenim na sjeveru Sjeverne Amerike, svakodnevnom kriminalitetu korporatista i vidljive vlade, injenici da je obrazovni sustav SAD-a na treem mjestu od posljednjeg u cijelom svijetu, i tako dalje. To nam govori da ogromne korporacije koje kontroliraju masovne medije u SAD-u nisu zainteresirane prvenstveno za dobit. U ovoj emo knjizi vidjeti da su oni, poput svih drugih monopolistikih korporatista, u prvom redu zainteresirani za opu, poniavajuu dominaciju nad obinim ljudima.
T T T

Teroristika prijevara: nepobitna je injenica da 1 1 . rujna u Pentagon nije udario mlanjak

T T

False flag terorizam vjerojatno je najmonije orue korporatista koje se trenutno koristi za potpunu uspostavu ve spomenute drave-strave Novog svjetskog poretka, to se odvija naoigled graana svijeta, dok se ljudi zabavljaju raznim svojim brigama", kako je na prvoj stranici svoje slavne knjige Rat svjetova napisao zagovornik svjetske vlade H. G. Wells. 68
T T T T PF FP

False flag terorizam javlja se kada jedna skupina, poput vlade ili kontrolora neke zemlje, napadne vlastite graane i/ili infrastrukturu, a za to potom okrivi grupu s kojom se korporatistiki upravitelji ele zaratiti ili koju ele terorizirati, ne bi li graane toliko razbjesnili da postanu eljni osvete i rata protiv te grupe. Mnotvo je primjera false flag terorizma koji su obiljeili poznatu povijest.
T T T T

Veina ljudi smatra da je Wells bio samo autor znanstvene fantastike. On je, meutim, bio agent Novog svjetskog poretka, pa se mnogi tajni planovi Novog svjetskog poretka mogu iitati iz Wellsova teksta. Na primjer, pri kraju uvoda njegove knjige Oblik stvari koje dolaze (The Shape ofThings to Come), u zadnjem odlomku napisanom 1936., Wells opisuje da se Novi svjetski poredak treba utemeljiti ruenjem nebodera na Manhattanu kako bi se otilo korak dalje u procesu ustolienja Novog svjetskog poretka: Zapoinjemo ovdje s onim to je oito poetak novog poglavlja u povijesti, iako to nije bio prvi papir u mapama koje su mi dali. Ono vrlo prikladno ocjenjuje dogaaje u svijetu zadnjih godina i to ini na meni nov i vrlo uvjerljiv nain. Analizira glavne imbenike velikog rata iz novog kuta. Iz te ocjene pria o Dobu frustracija", u ijim prvim godinama sada ivimo, vrlo je logian slijed. Osim ovog uvoda, razdoblje koje sama pria obuhvaa priblino je od oko 1929. do kraja 2105. godine. Posljednji zabiljeeni dogaaj odigrava se na Novu godinu 2106. godine; usput se spominje sravnjivanje sa zemljom ostataka kostura" slavnih Nebodera" u centru New Yorka toga dana. Tiskanje i objava vjerojatno su se dogodili brzo nakon Nove godine; dogodili su se - ili bih trebao napisati dogodit e se"?
68
P P T T

Meutim, osobno me u prvom redu zanima 11. rujna, napad na Amerikance koji je izvrila tajna korporatistika vlada (najmoniji korporatisti svijeta i organizacije koje oni upoljavaju: obavjetajne agencije, njihove tajne vojske i moni think tankovi itd.). Tajna korporatistika svjetska vlada prvenstveno postoji ukorporatistikim vladama Izraela, Velike Britanije, Vatikana te Amerike, no dojam je da prevladava u vladama svih zemalja koje su suglasne s prijelazom u dravu-strave Novog svjetskog poretka poput Kine, Rusije, europskih drava, Iranu te gotovo svim ostalim nacijama.
T T

Ljude koji ne prihvaaju priu o 11. rujna koju su vlada i nacionalni mediji ispriali Amerikancima u ovoj u knjizi nazivati skepticima 11. rujna. Pratimo li empirijske dokaze moemo tek potvrditi da su oni u potpunosti na strani skeptika 11. rujna, odnosno da 11. rujna u Pentagon nije udario mlanjak. Ako u Pentagon nije udario mlanjak tada cijela pria o 11. rujna postaje upitna i razotkriva se kao izmiljotina i prikrivanje prave istine. Ako je upitna pria o 11. rujna takoer su upitne i sve prie o teroristima, Osami, teroristikim mreama i elijama, Hezbolahu, Iranu i Sjevernoj Koreji te se sve mogu smatrati lanima (false flag terorizmom).
T T T T T T T T

Istraujui dogaaje od 11. rujna nailazimo na toliko mnotvo podataka da bi ovjek mogao cijeli ivot pokuavati razvrstati ih. Iz tog u se razloga usmjeriti samo na Pentagon. Ne znam nita o kontroliranom demoliranju, znaajkama zrakoplova koji udaraju u nebodere (ako mlanjaci mogu sruiti zgrade, koje bi boje bila eksplozija u trenu kada mlanjak udari u neboder itd.), i mogu li ili bi trebale te vrste sudara nebodere pretvoriti u ruevine u manje od dva sata nakon udara. To preputam strunjacima, a oni su o tim pitanjima iznijeli mnotvo injenica. 69 Umjesto toga, posvetit u pozornost neemu za razotkrivanje ega vam ne treba nikakva strunost: ako ogromni mlanjak koji putuje brzinom od 500 milja na sat udari u zid prepun prozora, u svakom sluaju mora razbiti te prozore. Ne moram biti strunjak niti u jednom podruju - poput znanosti o sudarima, jaini materijala, metalurkoj znanosti, strojarstvu i tako dalje - da bih znao da ako desettonski mlazni motor udari u prozor brzinom od 500 milja na sat, taj motor mora poiniti nekakvu tetu na tom prozoru. Govore nam da je ogromni mlanjak 11. rujna udario u zid Pentagona, ali snimke i vijesti tih prvih 25 minuta (prije nego to se krov tajanstveno uruio nakon poetne eksplozije u Pentagonu 11. rujna) prikazuju zid koji je vrlo malo
PF FP T T T T

69 Osim toga, strunjaci nepobitno pokazuju da su neboderi Svjetskog trgovakog centra 11. rujna dignuti u zrak i da ih nisu oborili mlanjaci koji su u njih udarili, to dokazuju brojni strunjaci za ruenje eksplozivima, kemiari, inenjeri i fiziari.
P P

oteen (odnosno, veina prozora je itava). Dovoljno je imati makar malo zdravog razuma i znati da je to nemogue. Dakle, ne mogu nego zakljuiti da je 11. rujna bio false flag dogaaj, a u ovoj knjizi u se usredotoiti na Pentagon 11. rujna da bih pokazao da 11. rujna nije ono u to su nas ujutro toga dana nai korporatistiki politiari poeli uvjeravati.
T T T T T

Detalji o Pentagonu prije uruavanja krova A to se tie onih itatelja ove knjige koji skeptike 11. rujna ne shvaaju ozbiljno, sve dok niste u stanju objasniti kako je ezdesettonski mlanjak koji je letio brzinom od preko 400 milja na sat mogao udariti u Pentagon bez uruavanja zida, bez da ak razbije veinu prozora na svojoj putanji, 70 bez veih koliina ostataka koji bi potjecali od preko 60 tona materijala zrakoplova, mi koji smo znanstveni, empirijski istraitelji nemamo drugog izbora do odbaciti ideju da je zrakoplov udario u Pentagon elimo li prioritet dati empirijskim dokazima, to je obiljeje znanstvenog pristupa.
PF FP T T T T

Koji izbor imaju skeptici 11. rujna osim odbacivanja neskeptika koji nas ele uvjeriti da mlanjak od 60 tona, irok 125 stopa, s dva 10-tonska motora promjera 9 stopa (svaki motor tei 10 tona), koji putuje brzinom od preko 400 milja na sat:
T T

1. moe udariti u zid letei samo nekoliko centimetara iznad zemlje, 2. smanjiti se, kako se tvrdi, nakon udara i preklopiti tako da moe proi kroz otvor irok 4,5 metra (a upravo to tvrdi slubena pria"), 3. ne izazvati veu tetu od tragova dima na dijelu zida oko tog otvora 4. te se zatim pretvoriti u tekui elik (koji je temperature od 2200 do 2750 stupnjeva Celzijevih, to je polovica temperature povrine Sunca) nakon to ue u Pentagon, ali 5. bez da i ak oprlji barem vei dio pentagonskog zida oko i unutar zone udara (na primjer, postoji sluaj sada ve slavne otvorene knjige koja je na stolu u zoni oteenja a ija niti jedna stranica nije oteena toplinom od navodnih monumentalnih temperatura koje tope elik) 6. te koji se zatim ohladi od tih nevjerojatno visokih temperatura u vremenu od oko najvie pet minuta (proces za koji su u stvarnosti potrebni tjedni),
T T T

70 Kao to je ve reeno, to je bio sluaj prije zagonetnog kolapsa dijela Pentagona, 25 minuta nakon vijesti o eksploziji u Pentagonu.
P P

iznenadnog

asimetrinog

7. omoguavajui vatrogascima izravno uetavanje u podruje oteenja, a da u sekundi ne budu spaljeni do kostiju? Zar su ljudi doista u to povjerovali? Kako moe postojati tako oigledan nedostatak empirijske osjetljivosti i iskrenog sljepila kod neskeptika?
T T

Pokuaji pobijanja dokaza o nepostojanju zrakoplova u Pentagonu Postoje tri metode koje koriste mediji i oni koji ele pobiti injenicu da 11. rujna u Pentagon nije udario zrakoplov: I. II. Tvrdnja da ne postoji faza prije uruavanja Pentagona. Tvrdnja da su svi prozori i zid Pentagona bili dovoljno snani da odbiju zrakoplov i ostanu itavi. III. Tvrdnja da su se na neki nain, umjesto da se kreu unaprijed to bi bilo oekivano, dijelovi zrakoplova (poput krila) kretali prema unutranjosti (prema trupu) kada je zrakoplov udario u zid, gdje je zrakoplov irok 120 stopa (nekako) implodirao upravo u trenutku udara u pentagonski zid, proao kroz otvor promjera priblino 4,5 metra, gdje se zatim, po ulasku u Pentagon, 60 tona zrakoplovnog elika rastopilo i/ili isparilo od ogromne vruine.

Tvrdnja I se, naravno moe, odbaciti: dovoljno je pogledati snimke vijesti od 11. rujna 2001. ili dokumentarne filmove koji su snimljeni kasnije (poput DVD-a Attack on the Pentagon [Napad na Pentagon] kanala Discovery). Tvrdnja I. oslanja se na injenicu da se mnogi Amerikanci ne sjeaju da se Pentagon uruio oko 25 minuta poslije eksplozije i zasniva se na uvjerenju da javnost nee provjeravati injenice.
T T T T

Pentagon nedugo nakon 11. rujna. (Ova fotografija nalik je fotografiji Pentagona koja se nalazi u Izvjeu komisije o 11. rujna). Slubena pria" o dogaajima od 11. rujna koja je servirana Amerikancima jest da se zrakoplov koji je navodno udario u Pentagon 11.
T T

rujna 2001.(koji je bio nainjen od 60 tona elika) po udaru u Pentagon rastopio i/ili ispario. 71 Meutim, za topljenje elika potrebne su temperature od vie tisua stupnjeva (1650-3000 C), s tokom isparavanja koja je gotovo jednake temperature kao ona na povrini Sunca. Meutim, ova fotografija ne prikazuje takav katastrofalni toplinski dogaaj (koji bi se hladio danima ili tjednima, tako da vatrogasci dugo vremena ne bi mogli pristupiti mjestu udara, to je suprotno onome to su Amerikanci vidjeli u vijestima od 11. rujna). Sve dok se Amerikancima ne objavi kako se to zrakoplov rastopio i/ili ispario u Pentagonu 11. rujna 2001. empirijski nastrojeni, racionalni i znanstveni mislioci nemaju drugog izbora nego odbaciti taj prikaz kao neto jednostavno nemogue: da bismo prihvatili injenicu da se 60 tona elika rastopilo i/ili isparilo 11. rujna, moramo imati neke dokaze za takav dogaaj, poput velike koliine rastopljenog elika, katastrofalne toplinske tete na i oko mjesta udara i tako dalje - a nita od toga nije zabiljeeno.
PF FP T T

Tvrdnja II takoer se moe odbaciti ako, kao i kod tvrdnje I, pogledamo izvorne snimke. Ako je zid Pentagona mogao odbiti60-tonskimlanjak koji putuje brzinom veom od 400 milja na sat bez oteivanja veine navodne zone udara" u Pentagon, na mjestu udara u vanjsku stranu Pentagona nalazili bi se deseci tona elika, ali izvorni video zapisi pokazuju da ih nije bilo. Pronaeno je svega nekoliko

Vidi, na primjer, asopis Popular Mechanics, izdanje iz oujka 2005., u kojem se raspravlja o otkriima profesora sa Sveuilita Purdue, po kojima se pentagonski zrakoplov rastopio 11. rujna 2001., ali pri emu u lanku nije razjanjeno kako su vatrogasci mogli pristupiti mjestu pentagonske nesree samo nekoliko minuta nakon eksplozije ako je ondje bilo 60 tona rastopljenog elika. 71 O ovom je citatu raspravljao Texe Marrs, bivi profesor na Sveuilitu Teksas, u Renseovoj radijskoj emisiji (www.rense.com) 10. listopada 2006.
71
P P T T P P HTU UTH

dijelova, za koje dobro poznati dokumentarni filmovi Painful Deceptions (Bolne obmane) i Loose Change Second Edition (Sitni, drugo izdanje) tvrde da ne odgovaraju dijelovima koji potjeu s ogromnog mlanjaka (ini se da su ti dijelovi podmetnuti). Meutim, ta tvrdnja o sumnjivim ili neodgovarajuim dijelovima nebitna je i ne elim da postane sredinjim pitanjem ove knjige. Ono to je bitno je da ispred Pentagona jednostavno nije bilo na desetke tona elika, ve samo nekoliko neobino cijelih dijelova za koje ne moemo potvrditi da su dio ogromnog mlanjaka. Diljem pentagonske tratine i ostalih dijelova oko mjesta udara trebale su biti naslage, grumeni i gomile raspadnutog i/ili ostalog amorfnog metala. Meutim, takvo polje ostataka jednostavno nije postojalo, to znai da injenini razlozi ovjeka znanstvenog uma primoravaju na odbacivanje tvrdnje II.
T T T T T

Tvrdnjom III detaljno u se baviti kasnije u knjizi. Postoje brojni naini da se jednostavno i definitivno pobije tvrdnja III kao, na primjer, da se pokae da u Pentagonu 11. rujna jednostavno nema nikakvih dokaza o doslovno kataklizmikoj vrsti topline i vatre potrebne da bi se otopilo ili isparilo 60 tona elika. Epizoda BBC-jeve emisije Conspiracy Files pod nazivom Zavjere o 11. rujna", koja je prikazana u Velikoj Britaniji 18. veljae 2007., govorila je o Pentagonu, ali se nije osvrnula niti na jedno pitanje koje sam upravo postavio o Pentagonu prije njegovog uruavanja 11. rujna. Te informacije ne mogu se otkriti (zbog onih koji ele da se 11. rujna ini kao izvorni teroristiki napad), budui da otkrivaju pravu istinu: da je 11. rujna la - false flag teroristiki in, ili ono to ja u ovoj knjizi nazivam korporatistikim oruem (koje je orue terora namijenjeno za reorganiziranje svijeta i ponovno obrazovanje [ispiranje mozga] ljudi). Meutim, taj dokumentarni film ukazuje na istraivanje sa Sveuilita Purdue koje je vodio inenjer Sozen, u kojem je tim zaduen za istraivanje stvorio film koji pokazuje kako pentagonski mlanjak u cijelosti prolazi kroz mali otvor u zidu Pentagona, ostavljajui prozore Pentagona neoteenima, gdje je zrakoplov bio toliko zbijen u trenutku prolaska kroz pentagonski zid da se, po ulasku u Pentagon, pretvorio u tekuinu i/ili ispario (injenica da je u pitanju bila tekuina ili plin ovisi o tome tko raspravlja o Sozenovom radu. Na primjer, Fox News govorio je o tekuini, dok je Popular Mechanics tvrdio da je ispario). Meutim, taj opis ne moe biti toan. Da jest, postojali bi neki dokazi 11. rujna a i poslije da je tamo bilo preko 60 tona tekueg i/ili isparavajueg elika a to bi bio spektakularan dogaaj, budui da bi toplina bila tolika da bi se inilo da se usred Washingtona D. C. nalazi dio Sunca ili neke male zvijezde. Da je to bio sluaj nitko ne bi uspio biti unutar jedne ili nekoliko milja od Pentagona (dobro osjeamo Sunevu toplinu na Zemlji, iako je Sunce udaljeno 93 milijuna
T T T T T T T T T T

milja; zamislite kako bi se Pentagon inio vruim bilo kome u Washingtonu da je ondje 11. rujna zaista postojao ekvivalent male zvijezde). Meutim, nikakvi dokazi za postojanje te vrste katastrofalnog toplinskog dogaaja 11. rujna jednostavno ne postoje. Dovoljno je da otvorite Izvjetaj komisije o 11. rujna koji je vlada SAD-a napisala i objavila o slubenoj verziji" dogaaja 11. rujna i pogledate stranicu 313: vidjet ete fotografiju Pentagona poslije njegovog uruavanja, ali na toj fotografiji nema nikakvih toplinskih oteenja koje bi bile posljedica katastrofalnog poara koji sam ovdje opisao.
T T T

Kako masovni mediji mogu prikrivati dogaaje 1 1. rujna?

T T

Masovni mediji stvarali su i nastavit e namjerno stvarati zbrku oko 11. rujna i Pentagona. Na primjer, izvijestit e da postoje stotine oevidaca koji izvjetavaju da su vidjeli kako ogromni mlanjak 11. rujna udara u Pentagon, to se savreno podudara sa slubenom priom. Meutim, mediji nee izvijestiti da gotovo isti broj oevidaca Pentagona 11. rujna tvrdi da nisu vidjeli ogromni mlanjak nego projektil, mali zrakoplov, ili da pak nisu vidjeli nita. Takvo jednostrano izvjetavanje uvjerit e javnost da su svjedoanstva oevidaca vjerodostojna te da je to jedina postojea strana prie. Masovni mediji provode to prikrivanje zbog injenice da ovise (zbog ogromne zarade od reklamiranja) o onim istim korporacijama koje su dio tajne korporatistike vlade. Tajna vlada ostvaruje ogromnu zaradu od rata, poveane kontrole ljudi, poveane potronje za vojsku i oruje, kao i od razliitih drugih stvari koje su posljedica 11. rujna. Dakle, sve prie masovnih medija o istini o 11. rujnu namjerno se izbacuju prije nego to ih se moe emitirati ili tiskati da bi se sprijeilo da masovni mediji uvrijede ili se suprotstave svom reklamnom tijelu (koje se sastoji od korporacija koje su zaradile na 11. rujnu i posljedicama 11. rujna, poput rata u Iraku, osnivanja Sjevernoamerike unije, osnivanja pijunske policijske drave itd.), to bi bilo poput odgrizanja ruke koja vas hrani". Jedini nain na koji masovni mediji mogu prikazati izvjetaje o istini o 11. rujna je kada bi u izravno emitiranom programu slavna medijska linost neoekivano iznijela istinite podatke o 11. rujna, i to prije nego to bi se kamere stigle ugasiti. To je ono to se dogodilo s Rosie O'Donnell u oujku 2003. u emisiji The View (Pogled). U ovoj knjizi neu se baviti odgovaranjem na pitanje je li 11. rujna bio posao obavljen iznutra. To pitanje rijeeno je empirijskim dokazima, pa ne-skeptici mogu napasti skeptike 11. rujna samo na temelju neempirijskih, nedokazivih ne-informacija (kao na primjer: Da, znam da nema fotografija 'pentagonskog zrakoplova', ali postoje oevici u Pentagonu koji tvrde da su vidjeli kako
T T

zrakoplov udara u Pentagon").' Umjesto toga, ova e se knjiga baviti pitanjem zato je 11. rujna bio posao odraen iznutra: zato to je false flag terorizam osnovna korporatistika taktika koja se koristi kada se za svjetske vazale eli orkestrirati promjena.
T T T T T

Tajna vlada
Predsjednik Harry Truman jednom od velikih holivudskih glumaca svoga vremena: Ti nisi najvei svjetski glumac... Ja sam!"75
T P TP

U Americi veina stanovnitva su ili krani ili su odgojeni u duhu neke vrste kranske moralnosti. A kada uju istinu o tajnoj vladi ne vjeruju da ta vlada moe biti toliko loa i podmukla... To je njihovo veliko pokrie. Ljudima iznesete injenice, a oni odgovaraju: Ma daj! Nitko to ne radi!" ... Kada ste odgojeni s odreenim moralom ne moete vjerovati da ljudi mogu biti toliko dijabolini. -dr. Lorraine Day7S
P P

Niti jedan povijesni dogaaj - od Drugog svjetskog rata do rata u Iraku, od povijesti nafte do postojanja nevidljive ,,al-Qaedine mree", od pokolja u Jerihonu do pokolja kod Wounded Kneeja, od razvoja atomske bombe do sveprisutnog osiromaenog urana (DU), od zagaivanja koje se trenutno dogaa do nedavnog iznenadnog smanjenja svjetske pelinje populacije, 72 od takozvanog poslovnog ciklusa" do ideje vlasnitva nad zemljom, od pada Babilonske kule do zakona 109. Kongresa HR 6166 (109. Kongres, 2006. kasnije se naziva Zakon o vojnim komisijama), od bolesti/kuge Morgellons do injenice da je zauujue da ljudi u bilo kojem trenutku koriste samo mali dio svog neokorteksa, od injenice da bolest kravljeg ludila danas postoji u svim amerikim proizvodima ivotinjske hrane, 73 do injenice da se razvijaju robotske vojske koje e se daljinski kontrolirati 74 i tako dalje - nema smisla sve
PF FP T T PF FP PF FP T

Ova je pria ostala relativno nepopraena u srednjostrujakim medijima, to i ne iznenauje. Evo jedne prie o tome: Bee Decline Threatens Farm Economy" (Smanjenje broja pela prijeti poljoprivredi"), NPR, 19. listopada 2006., autor John Nielsen, http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyld=6326020. 73 Za razloge vidi fusnote u odjeljku Posvemanje porobljavanje graanstva" u treem poglavlju. 74 O ovome se detaljnije govori na drugom mjestu u knjizi, kao na primjer u odjeljku Svijet strojeva" u posljednjem poglavlju.
72
P P HTU UTH P P P P

dok ne uvidimo i shvatimo da svijet kontrolira (kao to to ini ve jedan milenij) mala skupina ljudi koja ima sljedee znaajke:
T

a. oni su najmoniji ljudi na svijetu (odnosno, korporatisti), b. oni rade u nevjerojatnoj tajnosti (to je uobiajeno za vlade), c. imaju nadzorne agente koji kontroliraju doslovno sve dijelove ljudskih institucija (od Hollywooda do sveuilita, od gradskih vlada do megacrkava, i tako dalje), koji kontroliraju te institucije kako to korporatisti ele, d. nezadovoljni su svime osim cjelokupnom dominacijom nad cijelim svjetskim stanovnitvom i e. jako su motivirani za provedbu sveprisutnog muenja i pogubljenja graana svijeta, na razliite naine, i u veoj ili manjoj mjeri.
T T

U sljedeem dijelu dokazat u da tajna vlada postoji (drugi dokazi slijede kasnije u knjizi), dok e se te iznenaujue tvrdnje iz toaka (a - e) dokazati u ovom dijelu ali i u ostatku knjige. Meutim, prije svega navedenog obratite pozornost na sljedeu tvrdnju koja je vjerojatno najvanije to u u ovoj knjizi napisati: Sve dok ne shvatimo ta pitanja i sve dok ne shvatimo da postoji tajna svjetska vlada opisana u svakoj od ovih toaka, poremeena narav svijeta i svjetskog drutva nee imati nikakvog smisla. Dok to ne uvidimo, ultranasilna i divlja prirodapovijesti, masovno samoubojstvo rata, unitenje obitelji, korporativno sluenje kojem ljudi svakodnevno diljem svijeta rtvuju svoje ivote nikada nee imati bilo kakvog smisla, i kao rezultat toga nikada neemo stvarno shvatiti kako drutveni svijet doista djeluje.
T T

Ne moete vjerovati da takva vlada doista postoji? Ne moete vjerovati da moe biti toliko dobro koordinirana, skrivena, divlja i zatvorena kako je ovdje opisujem? Je li toliko teko povjerovati u postojanje tajne korporatistike vlade da ste skloni odbaciti cijelu ideju kao nevjerojatnu? Dakle, ako ste skloni odbacivanju zaboravili ste da se takve skupine pojavljuju kroz cijelu povijest uz istu razinu tajanstvenosti, divljatva i dobro organiziranog funkcioniranja. Nacisti su savren primjer - nacistike medijske informacije, medicina, vojska, vlada i tako dalje bili su savreno kontrolirani i koordinirani od strane tajne korporatistike vlade, ijeg postojanja Nijemci uglavnom nisu bili svjesni. Ne mislite da se isto to dogaa ovdje, u Sjedinjenim Amerikim Dravama? Dakle, u ovoj knjizi u dokazati da je to tono ono to se trenutno dogaa u SAD-u, tovie da ak i ukljuuje neke ljude koji su bili ukljueni i u nacistiki reim (na

primjer, djed Georgea W. Bush'a bio je Prescott Bush, glavni nacistiki i Hitlerov bankar 75 ).
TPF FP T

Nagovjetaji postojanja poremeene tajne vlade Nije potrebno naglaavati da tajna vlada nije dobrohotna skupina kakvom je prikazuju masovni mediji, ve je vie nalik Hitleru i Kaligulinom ludom sadistikom hedonizmu (odnosno, ubojstvu radi uzbuenja"). Povremeno e se pojaviti novinske prie ili podaci koji otkrivaju pravu prirodu tajne vlade, dajui nam djeli uvida u ono to se dogaa iza kulisa, a odnosi se na tajnu korporatistiku vladu to kontrolira svijet. 76 A ako pozorno pogledate mehanizam amerike kulture, ti nagovjetaji su sveprisutni. Na primjer, epidemija autizma koju uzrokuju cjepiva (dokazano u poglavlju 5), injenica da antidepresivi - koje li ironije - poveavaju broj samoubojstava, 77 injenica da SAD danas imaju najgori obrazovni sustav na svijetu, 78 Zaljev Guantanamo i tajni CIA-ini zatvori za muenje, ije je postojanje diljem svijeta Bush priznao, 79 HR 6166 (Zakon o vojnim komisijama), koji je izglasao 109. ameriki Kongres u jesen 2007., a bezbrojni primjeri mogu se pronai i u ovoj knjizi. Meutim, unato tome, Amerikanci doslovno ne shvaaju nita od onoga to se doista dogaa, iako ih znakovi izopaenosti tajne vlade okruuju sa svih strana, kao to to pokazuje sljedea vijest (koja govori o ,,al-Qaedi", za koju u u knjizi dokazati da je ustvari CIA-ina privatna vojska) iz Washington Posta:
PF FP PF FP PF FP PF FP T T

CIA skriva i ispituje neke od najvanijih zarobljenih lanova al-Qaede u kompleksu iz sovjetske ere smjetenom u Istonoj Europi, kau ameriki i strani slubenici koji su upoznati s tim rjeenjem. Tajni objekt dio je tajnog zatvorskog sustava koji je CIA osnovala prije gotovo etiri godine,

Ovu u injenicu dokumentirati u estom poglavlju. Na primjer, vidi sljedee prie: Three More Former Pages Accuse Foley of Online Sexual Approaches" (Jo tri biva praktikanta Kongresa optuila Foleyja za seksualna napastovanja preko interneta"), ABC News, 5. listopada 2006., Brian Ross, Rhonda Schwartz i Maddy Sauer; Naked, Drunk, Surrounded by Sex Toys - It's the Israeli Ambassador" (Gol, pijan, okruen seksualnim igrakama izraelski veleposlanik"), London Guardian, utorak 13. oujka 2007., Rory Carroll, dopisnik iz Latinske Amerike. Vidi takoer i filmove Alexa Jonesa u bibliografiji. 77 Vidi Richards 2006., naroito str. 15. 78 Precizno govorei, rangiran je kao trei najgori, ali tko uope broji kad je tako nisko. Za vie informacija vidi Tabor 2006., uvod i prvo poglavlje. 79 Vidi Bush: CIA Holds Terror Suspects in Secret Prisons" (Bush: CIA osumnjiene za terorizam dri u tajnim zatvorima"), CNN.com, 7. rujna 2006. Vidi takoer The Baghdad Gulag" (Bagdadski gulag"), Asia Times, 13. travnja 2007., Pepe Escobar.
75
P P

76
P P

a koji je u razliita vremena obuhvaao lokacije u osam razliitih zemalja, ukljuujui Tajland, Afganistan i nekoliko demokracija u Istonoj Europi, kao i mali centar u Zaljevu Guantanamo na Kubi, prema dananjim i bivim obavjetajnim djelatnicima i diplomatima s tri razliita kontinenta. Tajna globalna mrea za utamnienje sredinji je dio CIA-inog neuobiajenog rata protiv terorizma. On ovisi o suradnji stranih obavjetajnih slubi, kao i o skrivanju od javnosti, stranog osoblja i gotovo svih lanova Kongresa zaduenih za nadgledanje CIA-inih tajnih operacija, ak i osnovnih informacija o sustavu. Postojanje i smjetaj objekata - poznatih kao crna mjesta" u tajnim dokumentima iz Bijele kue, CLA-e, Ministarstva pravosua i Kongresa - poznato je samo nekolicini dunosnika u SAD-u, te obino samo predsjedniku i nekim glavnim obavjetajnim djelatnicima svake zemlje domaina. CIA i Bijela kua, pozivajui se na argumente vezane uz nacionalnu sigurnost i vrijednost programa, uvjerili su Kongres da ne zahtijeva odgovore od agencije koji bi bili dani u otvorenom svjedoenju o uvjetima u kojima se zatvorenici dre. Nije poznato doslovce nita o tome tko se nalazi u tim objektima, koje se metode ispitivanja na njima primjenjuju ili pak kako se donose odluke tko e biti zatvoren i na koliko dugo. Dok je Ministarstvo obrane objavilo gomile javnih izvjea i svjedoanstava o svojim postupcima zadravanja i pravilima nakon skandala sa zlostavljanjem u irakom zatvoru Abu Ghraib i Zaljevu Guantanamo, CIA ak niti ne priznaje postojanje takvih crnih mjesta. Kada bi to uinili, kae dunosnik upoznat s programom, SAD bi se mogle suoiti s pravnim problemima, posebno na inozemnim sudovima, te s poveanim rizikom od politike osude, kako kod kue, tako i u inozemstvu. Meutim, otkria o rairenom zlostavljanju zatvorenika u Afganistanu i Iraku od strane vojske SAD-a - koja djeluje prema objavljenim pravilima i transparentnim nadgledanjem Kongresa - poveala su zabrinutost zakonodavaca, inozemnih vlada i grupa za zatitu ljudskih prava za netransparentni CLA-in sustav. Ta zabrinutost porasla je prolog mjeseca, kada su potpredsjednik Cheney i direktor CIA-e Porter J. Goss zatraili od Kongresa izuzee zaposlenika CIA-e od zakona koji je ve podralo 90 senatora, a koji bi zabranio okrutno i poniavajue ponaanje prema bilo kojem zatvoreniku pod nadzorom SAD-a. Iako CIA ne eli iznositi pojedinosti svog sustava, obavjetajni djelatnici brane pristup agencije, tvrdei da uspjena obrana zemlje zahtjeva da agencija ima ovlasti zadrati i ispitati osumnjiene teroriste koliko god je potrebno, bez ogranienja koja namee zakonski sustav SAD-a ili ak i vojni sudovi pred kojima se pojavljuju zatvorenici u Zaljevu Guantanamo. Zbog zamolbe starijih dunosnika SAD-a Washington Post ne objavljuje imena istonoeuropskih zemalja ukljuenih u tajni program. Tvrdili su da razotkrivanje moe nakoditi protuteroristikim nastojanjima u tim zemljama i drugdje te da
T T

ih moe uiniti metama mogue teroristike odmazde... Od tog vremena o sustavu se ustro raspravlja unutar CIA-e, gdje postoji nemala zabrinutost po pitanju zakonitosti, moralnosti i praktinosti zadravanja ak i terorista koji se nisu pokajali u takvim uvjetima izolacije i tajanstvenosti, moda ak i cijeli ivot. CIA-ini slubenici srednje i visoke razine poeli su prije dvije godine raspravljati o tome je li sustav neodriv te je li odvratio agenciju od njene primarne misije obavjetavanja... Protivno je zakonu da vlada dri zatvorenike u takvoj izolaciji u tajnim zatvorima u SAD-u, to je razlog zato ih je CIA smjestila u inozemstvo, tvrdi nekoliko bivih i trenutnih obavjetajaca te drugih vladinih dunosnika. Pravni strunjaci i obavjetajni slubenici kau da bi se CIA-ina praksa zadravanja smatrala nezakonitom i prema zakonima nekoliko zemalja domaina, u kojima svi uhienici imaju pravo na odvjetnika ili na iznoenje obrane od optubi za zloin. Zemlje domaini su potpisnice UN-ove Konvencije protiv muenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog i poniavajueg ponaanja ili kazni, ba kao i SAD. Bez obzira na to, CIA-ini ispitivai na lokacijama izvan zemlje smiju koristiti odobrene CIA-ine unaprijeene ispitivake tehnike", od kojih su neke zabranjene konvencijom UN-a i vojnim zakonom SAD-a. Oni ukljuuju taktike poput ,,waterboardinga", pri emu se kod zatvorenika stvara osjeaj kao da se utapaju. Neki pritvorenici koje je CIA uhapsila i zatim prebacila stranim obavjetajnim agencijama tvrdili su nakon putanja da su bili mueni, iako je nejasno je li CIA-ino osoblje sudjelovalo u navodnom zlostavljanju. Uzevi u obzir tajanstvenost koja obavija osobe u CIA-inim pritvorima, takve optube poveale su zabrinutost stranih vlada i skupina za stanje ljudskih prava zbog CIA-inih postupaka pritvaranja i ispitivanja... 80
PF FP

Najbolja mogua zatita koju tajna korporatistika vlada ima ustvari je injenica da bi vrlo malo Amerikanaca ikada posumnjalo ili povjerovalo da takva genocidna grupa tajno kontrolira svijet te da postoje ljudi koji doista rade stvari opisane u tokama pod a-e. David Icke pie: Postoji jedan glavni razlog zato slubene lai postaju prihvaena istina. Alternativu je gotovo nemogue zamisliti, podnijeti ili o njoj razmiljati, tako da veina ljudi to i ne ini." 81
PF

CIA Holds Terror Suspects in Secret Prisons: Debate Is Growing Within Agency About Legality and Morality of Overseas System Set Up After 9/11" (CIA osumnjiene za terorizam dri u tajnim zatvorima: debata sve glasnija u Agenciji o legalnosti i moralnosti prekooceanskog sustava utemeljenog nakon 11. rujna", Washington Post, autorica Dana Priest, 2. studenoga 2005. 81 Icke 2005., 2.
80
P P P P

FP

Stvarnost ima smisla samo ako teoretiziranje o stvarnosti ukljuuje tajnu vladu Oni koji ne razumiju injenicu da postoji tajna vlada bit e prisiljeni opisivati stvarnost koristei sve vrste apsurdnih pojmova - samo nebo je granica. Pogreno e misliti da je korisno i dobro svoj novoroenadi staroj jedan dan davati izuzetno opasno i otrovno cjepivo protiv hepatitisa B (spolno prenosive bolesti!8?). Navest e ih se da povjeruju, na primjer, da je jadna, skrpana amerika vojska iz rata za neovisnost nekako uspjela pobijediti ultra-mono masonsko britansko carstvo. Navodit e ih se, primjerice, da vjeruju da se Vijetnamski rat dogodio zbog komunistike prijetnje",u to su masovni mediji uvjeravali Amerikance tijekom 1960-ih.
T T T T T T T P P T T T

Onima koji ne razumiju ili ne znaju da postoji tajna vlada init e se sluajnom injenica da djeji televizijski program vrvi sadrajima koji su ultranasilni, orwellovski 82 i zagovaraju rat, otvoreno propagirajui masovno ispiranje djejih mozgova, ukljuujui hipnotiki materijal, kao i sadraje koji doslovno mijenjaju um - ak i kada mogu izazvati masovnu epilepsiju djece, 83 moda slino onome to je opisano u filmu Videodrom. Bit e uvjereni, na primjer, da je bila sluajnost to da A1 Gore nije osporio (umjesto toga, odmah se ogradio od
PF FP T T PF FP T T

,,orwellovski" jer velik broj televizijskih emisija za djecu daje informacije (i upute) o biometriji, vojnim strojevima, konformizmu i drugim orwellovskim temama. 83 Ova vrsta masovne epilepsije izazvane televizijom" dogodila se u poznatom sluaju iz Japana, meu japanskom djecom koja su gledala epizodu Pokemona potkraj 1990ih, kada je doslovno na stotine djece moralo biti hitno prevezeno u bolnicu nakon gledanja istog segmenta epizode. Za vie informacija vidi After Flashing Causes Seizures, Japan Re-evaluates TV Cartoons" (Nakon napada izazvanih bljeskanjem Japanci rade reevaluaciju televizijskih crtia"), New York Times, Sheryl WuDunn, 20. prosinca 1997.; Cartoon-based illness mystifies Japan" (Bolest izazvana crtiima zbunila Japance"), CNN (Tokio), 17. prosinca 1997.; Avoiding 'Pokemon Seizures From TV, Video Games" (Kako izbjei pokemonske napade s televizije i video igrica"), WebMD.com, Miranda Hitti, 20. rujna 2005. Posljednji lanak sa stranice WebMD.com daje naslutiti da je ova vrsta masovne epilepsije neto to moda moemo oekivati od televizije bilo kada, pa bi roditelji trebali biti svjesni naina na koji je izbjei - kao da su roditelji ti koji moraju poduzimati mjere da ispravljaju stvari, a ne tvorci televizijskih emisija za djecu...
P P P P T T

82Kaem

protestiranja) rezultate predsjednikih izbora odranih u SAD-u 2000. Vjerovat e da je sluajnost da na snimkama slijetanja na Mjesec na nebu nema zvijezda i smatrat e samo neobinom injenicu da Eagle za vrijeme podizanja s povrine Mjeseca nije pokazivao znakove propulzivno-eksplozivne emanacije koja bi ga izbacila u svemir. Jednostavno e se vjerovati da 60-tonski zrakoplov moe udariti u Pentagon a da ne razbije njegove prozore, da bi potom jednostavno nestao. Popis je gotovo beskonaan, a svi ti detalji oito su apsurdni ako nemate spoznaja o tajnoj vladi i mislite li da su povijesni dogaaji neplanirani i nasumini.
T T

Dokaz za postojanje tajne vlade

T T

U ovom dijelu iznijet u dokaze za postojanje tajne vlade. Ovaj dio zamiljen je samo kao uvod u dokaze koje u tek podastrijeti, a cijelo drugo poglavlje posveeno je dokazivanju da monopolistiki korporatisti ine svjetsku vladu koja kontrolira sve resurse, ponaanje, informacije, razmiljanje i nas same. Postoji vie jednostavnih naina da se dokae postojanje tajne vlade. Na primjer, pogledajte sljedeu analizu koja to dokazuje u svega nekoliko rijei. Washington D. C. je prepun think tankova i lobista (to je tema etvrtog poglavlja) i nije tajna da oni financiraju politiare (oni ih plaaju da izglasaju i provedu neki zakon) i odreuju njihovo politiko usmjerenje. To znai da onaj koji ponudi najvee mito/isplatu moe navesti Washington da djeluje po njegovim eljama: onaj koji ponudi najvee mito/isplatu moe navesti politiare na izradu i izglasavanje nekih zakona, mogu stvoriti think tankove koji e diktirati razliita politika usmjerenja ili zakone. Dakle, to znai da Washington kontroliraju oni koji imaju najvie novca na svijetu a to su, dakako, korporatisti.
T T T T T T T T T

To znai da vladu SAD-a ne kontroliraju glasai ve nevidljive (tajne) sile koje plaaju i odreuju politika usmjerenja politiara u Washingtonu. To je dokaz da Washington kontroliraju korporatisti, a ne glasai. To je, dakle, ujedno dokaz da postoji tajna grupa - tajna vlada - koja kontrolira vladu SAD-a.
T

Doista je lako dokazati da postoji tajna vlada. esto sam uo ljude kako ideje da postoje (i) tajna drutva ili da postoji (ii) tajna/nevidljiva vlada" koja iza kulisa kontrolira vladu SAD-a i cijeli svijet nazivaju teorijom zavjere. Meutim, to je kao da tvrdimo da CIA ne postoji, da CFR (engl. Council on Foreign Relations - Vijee za vanjske poslove) ne
T T T T

postoji ili da ne postoje Bili Gates, Monsanto, Halliburton ili Fox News. Vrlo je jednostavno dokazati, kao nekontroverznu empirijsku injenicu, da tajna vlada kontrolira svijet. Razmislite o sljedeem sluaju koji ukljuuje CIA-u, za koju u upravo iznijeti dokaze da predstavlja dio tajne vlade.
T T T T T

Najprije u pojasniti na koji nain CIA kontrolira amerikog predsjednika, Kongres te Vrhovni sud, a zatim u objasniti kako to znai da je CIA samo jedna vrsta nevidljive/tajne vlade" koju sam upravo opisao u prethodnom odlomku. Utvrivanje tih injenica otkrit e jasnu uzronu vezu izmeu tajnih grupa (i) i (ii) vlade SAD-a, koja dokazuje da tajna drutva i tajna vlada kontroliraju svijet.
T T

Analizirate li meudjelovanje onoga to nam je poznato o, na primjer, interakciji izmeu CIA-e i Kongresa, ili izmeu CIA-e i predsjednike grane vlade, ubrzo uviamo da CIA u potpunosti kontrolira oboje. Hajdemo definirati rije kontrola" na sljedei nain: grupa x svjesno ili nesvjesno prisiljava grupu y da se ponaa ili razmilja kako to x eli da se ta grupa ponaa ili razmilja. Reeno nam je da je rat u Iraku (drugi, koji je zapoeo 2003.) zapoeo zato to je CIA (sumnjivo) predstavila predsjedniku Georgeu Bushu mlaem odreene dokaze o oruju za masovno unitenje u Iraku (to je bila lana informacija), to je, kako nam je reeno, bilo ono to je potaklo Busha mlaeg na pokretanje invazije na Irak (ok i strahopotovanje") u oujku 2003. Bush mlai tijekom 2003. i 2004. u nekoliko je navrata u masovnim medijima razgovarao o toj uzronoj interakciji u dva koraka 84
T T PF

84
P P

Kao to je reeno, ovo je bila jedna od dominantnih novinskih pria u drugoj polovici 2003. i cijele 2004. godine, o tom se pitanju beskonano govorilo u medijima. Evo jednog primjera: WASHINGTON (CNN) Suoen s neprekidnim pitanjima o naravi irakih prijetnji pred rat, predsjednik BUsh je u petak imenovao dvostranaku komisiju da otkrije zato" je dolo do oiglednih propusta u radu obavjetajnih slubi u vezi s naoruanjem Saddama Husseina. Takoer smo vrsto odluili da amerika obavjetajna sluba bude to je mogue preciznija glede svih buduih izazova", rekao je Bush tijekom kratke novinske konferencije u Bijeloj kui na kojoj je imenovao sedam lanova ... u komisiju. Ostavio je prostora za imenovanje dodatnih dvaju lanova. Ovaj je korak poduzet u svjetlu sve veih kritika koje demokrati upuuju republikanskoj administraciji uz tvrdnje da je Bijela kua preuveliala prijetnju koja dolazi od Saddama - osobito to se tie oruja za masovno unitenje - kako bi opravdala ameriku invaziju na Irak... Bush i vrh njegove administracije uporno su ponavljali da Saddam posjeduje takve zalihe naoruanja koje su prisilile ameriko zakonodavstvo i inozemne saveznike da podre vojnu akciju protiv Iraka, (iz Bush names panel to review Iraq intelligence: Move comes amid Democratic criticism" [Bush imenovao odbor za provjeru irakih obavjetajnih slubi: potez uinjen usred kritika demokrata"], CNN.com, subota 7. veljae 2004.)

FP

Ta uzrona interakcija odredila je da CIA u potpunosti kontrolira poteze predsjednika SAD-a u odnosu na politiku (Irak) koja e dominirati njegovim mandatom u godinama koje dolaze, sve do vremena objavljivanja ove knjige. Ta uzrona interakcija odredila je da CIA u potpunosti kontrolira vojsku i predsjednika SAD-a, budui da su CIA-ine informacije" bile ono to je odredilo kako e se predsjednik i vojska SAD-a ponaati/djelovati tijekom sljedeih nekoliko godina.
T T

A to je s Kongresom? Kontrolira li CIA i Kongres? Veina kongresnog prorauna od 2003. naovamo iskoritena je za financiranje rata u Iraku (drugim rijeima, veina kongresnog prorauna otila je vojno-industrijskom kompleksu [Halliburton, Lockheed Martin itd.] za stvaranje ratnog materijala [zrakoplova, vojnih baza, vojnikih odora, kamiona itd.] koji se koristi u ratu). Iz tog razloga oigledno je da CIA odreuje kako Kongres troi novac, to znai da kontroliraju i poteze Kongresa prema sljedeoj uzronoj interakciji:
T T T T

Neizabrani Vrhovni sud takoer se kontrolira, budui da njegove lanove bira predsjednik SAD-a (koga kontrolira CIA), to dovodi do sljedee uzrone interakcije:

Sve osim jednog suca Vrhovnog suda (u trenutku dok piem ovu knjigu) imenovali su Bush mlai, Clinton, Bush stariji i Reagan - a svi oni su ratni hukai i neokonzervativci. Ta etiri predsjednika nedvosmisleno su povezana s CIA-om (na primjer, Bush stariji je 1970-ih bio upravitelj CIA-e), oito je da su svi tajni partneri koji meusobno surauju (npr., Bush stariji i Bush mlai su otac i sin, a Bush stariji i Clinton sluajno" su postali najbolji prijatelji nakon to je Clinton napustio Ured, itd.), a u meuvremenu se pojavilo mnotvo uglavnom nezamijeenih i donekle zatajenih vijesti o tome kako su Clintonovi

i Bushevi tajni obiteljski prijatelji (ha primjer, redovito odlaze zajedno na odmor), to uope ne iznenauje uzmemo li u obzir blisku vezu Billa Clintona i Busha starijeg koja se moe vidjeti u nacionalnim medijima. 85 Dakle, Vrhovni sud u cijelosti sainjava skupina osoba koje kontrolira CIA, a najtoniji opis Vrhovnog suda bio bi opisati ga kao CIA-inu operaciju. Ne iznenauje da se iz njihovih odluka od 11. rujna naovamo moe zakljuiti da Vrhovni sud bez zadrke podrava rat, to ukazuje na injenicu da su i oni pod arolijom ratne manije koju je stvorila CIA.
TPF FP T T T

Upravo smo vidjeli dokaz da postoji uzrona interakcija kontrole koja djeluje od CIA-e prema vladi SAD-a, pokazujui da vladu SAD-a ne nadziru ljudi nego CIA (i druge tajne skupine koje u spomenuti kasnije), koja je tajna organizacija (tajno drutvo). U kasnijim poglavljima ove knjige vidjet ete da je vlada SADa uglavnom bila u ortatvu s CIA-om, s uzronim vezama koje smo upravo opisali, te da, na primjer, CIA nije morala prisiliti Busha mlaeg na pokretanje preventivnog" rata u Iraku. Meutim, ono to elim naglasiti je da postoji tajna via sila koja je iznad vlade SAD-a.
T T T T

Ako uzmemo u obzir injenice koje smo upravo iznijeli, izgleda da ne moemo izbjei zakljuak da CIA u potpunosti kontrolira predsjednika, Kongres, vojsku i Vrhovni sud SAD-a. To dokazuje da vladu SAD-a kontrolira tajno drutvo jer: i. CIA je drutvo ii. CIA kontrolira vladu SAD-a (kao to je kontroliraju mnoga druga tajna drutva), te iii. CIA djeluje tajno budui da, openito govorei tek malen broj vanjskih osoba (odnosno, korporatista) ima spoznaje o CIA-inim svakodnevnim aktivnostima.
T T T T T T

Mnogo je takvih pria i to je dobar primjer kako je opozicija" u medijima i u amerikoj vladi izmeu takozvanih liberala" i konzervativaca" vrlo teatralna kako bi se graanima odvukla pozornost prema nebitnim pitanjima i sukobima (za vie informacija vidi Pappas 2003.). Vidi, na primjer, ,,Hillary Heralds 30 Year Plus Control of America by Interlocking Crime Family: Pro-war Clinton candidacy success would mean same mob bosses have ruled U.S. since 1980" (,,Hillary najavljuje 30 i vie godina kontrole nad Amerikom od strane meusobno povezanih zloinakih obitelji: uspjena kandidatura ratu naklonjene Clinton znaila bi da jedni te isti mafijaki efovi vladaju Sjedinjenim Amerikim Dravama jo od 1980,"), PrisonPlanet.com, 22. sijenja 2007., autori Paul Joseph Watson i Alex Jones. Zanimljive su i sljedee prie: Barbara Bush Calls Clinton 'Son'" (Barbara Bush Clintona zove 'sinom'"), Drudge Report, 17. lipnja 2005.; ,,Hillary Clinton defends link with Murdoch" (,,Hillary Clinton brani vezu s Murdochom"), Financial Times, 10. svibnja 2006., autorice Holly Yeager i Caroline Daniel.
85
P P T T T T

Toke od i do iii potpuno sii nekontroverzne i oite, i zbog toga vas pitam: 'Kako je mogue ne izvesti jednostavan, logian i empirijski zakljuak da je CIA (dio) tajne/nevidljive vlade koja kontrolira vladu SAD-a? Odgovor: nije mogue.
T T

Ono to smo upravo naveli pokazuje da rasprava o tajnim skupinama i drutvima koje kontroliraju vladu SAD-a (i svijet) nije samo teorija zavjere". Ustvari, itatelj mora uvidjeti kako je izuzetno jednostavno dokazati tu injenicu. To je tema ove knjige: ukazivanje na to da postoje tajna drutva koja tajno kontroliraju svijet te da tajna drutva imaju hijerarhiju u kojoj su korporatisti na vrhu piramide. Da budemo precizniji, CIA-u kontroliraju ultraogromni, monopolistiki korporatisti. Na primjer, CIA-u uvijek predvode korporatisti [npr., Bush stariji, Woolsey itd.], ili ljudi koje su imenovali korporatisti [npr. Gates i Hayden, koje je imenovao Bush mlai], iz ega proizlazi da korporatisti kontroliraju CIA-u. Znai da postoji tajno drutvo korporatista koji ine tajno drutvo koje tajno, iza kulisa, kontrolira svijet, inei tajnu svjetsku vladu. Kao to moete vidjeti, to je jednostavno empirijsko pitanje koje je jednostavno dokazati, ali veina ljudi u svijetu o tome nema pojma.
T T T T

Dodatni dokazi
T T

Moja tvrdnja moe se dokazati na brojne druge naine, uz primjer CIA-e koji sam upravo naveo. Na primjer, dobro je poznato da su voe biotehnolokih industrija (poput Big Pharme) najistaknutiji kongresnici (npr. Bili Frist), 86 voe FDA (engl. Food and Drug Administration - Amerika agencija za hranu i lijekove), 87 vrhovni zapovjednici vojske (npr. Rumsfeld) i tako dalje. Ti se ljudi na televiziji predstavljaju kao nasmijani, prijateljski raspoloeni, usluni politiari i dravni slubenici, ali dovoljno je pogledati to rade kada nisu ispred televizijskih kamera i vidjeti da se njihove dnevne aktivnosti sastoje od promicanja interesa njihovih kompanija na nain da pomau stvarati politiku i izazivaju rat koji pogoduju njihovim korporativnim zaradama (a na tetu obinih ljudi). To je, u biti, tajna vlada: javno lice tih politiara-korporatista ista je suprotnost njihovom privatnom licu i njihovim dnevnim zadacima, a budui da je privatno lice stvarno (zbog injenice da se ponaanje korporatistapolitiara zasniva na privatnom licu), to znai da je javno lice izmiljotina.
T T T PF FP T T PF FP

86
P P

87
P P

Vidi Angell 2004., Kirby 2005. (osobito prolog i prvo poglavlje) te Richards 2004. Vidi Richards 2004.

Amerika javnost nije svjesna stvarne prirode i aktivnosti svojih korporatistikih politiara. Ideja da su to dobronamjerni, filantropski nastrojeni ljudi koji doista ele pomoi graanstvu potpuna je izmiljotina koju su stvorili masovni mediji. U stvarnosti korporatistiki politiari na bilo kojoj razini vlasti vie podsjeaju na opor pasa rata ili na Bossa Hoga iz emisije Dukes of Hazard, iako javnost te injenice uglavnom nije svjesna. Premda masovni mediji skrivaju taj prizor, pogledate li pozorno vidjet ete uinke te stvarnosti. Na primjer, koliko Amerikanaca zna daje izglasan zakon, uglavnom zaslugom kongresnika i biotehnolokog korporatista Billa Frista, koji proglaava nezakonitim da ljudi podiu tube protiv biotehnolokih kompanija zbog teta od cjepiva (zbog stvaranja cjepiva koja sadre ivu, aluminij, aspartam, formaldehid i viruse raka koji nanose tetu ili ubijaju djecu)? 88 To je jo jedna karakteristika stvarne, skrivene prirode korporatistikih politiara: necijepljena djeca osnovnokolske dobi redovito se iskljuuju iz kola sve dok se ne cijepe, a roditelje u Americi kolsko osoblje, masovni mediji i ameriki politiari lano obavjetavaju da je cijepljenje propisano zakonom. 89
T T T T T PF FP T T PF FPT

Korporatisti su Novi svjetski poredak

T T T

U ovoj knjizi najvie razine tajne vlade zvat u sljedeim imenima: Novi svjetski poredak, tajna vlada, svjetska vlada i, ono najvanije, korporatisti: Dokazat u da su korporatisti stvarna tajna skupina koja iz prikrajka kontrolira svijet te da grupe za koje ostali istraivai obino tvrde da su dio onih koji upravljaju svijetom (CIA, WHO, WTO, Trilateralna komisija, FDA, Fox News, grupe koje se bave globalnim zagrijavanjem i kontrolom stanovnitva itd.) to nisu - odnosno, da su samo zaposlenici koji rade za korporatiste.
T T

Ove u tvrdnje dokumentirati kasnije u knjizi. O ovom se pitanju, meutim, opirno raspravlja u Kirby 2005. (prolog). 89 Negdje od poetka 2007. ne postoji zakon koji osobu obvezuje da primi cjepivo u Sjedinjenim Amerikim Dravama te koji bi zabranjivao uenicima da se upiu u neku kolu. Sve to je potrebno uiniti je otii na internetsku stranicu vlade i potraiti dio o cijepljenju i izuzecima. Vidjet ete da zakoni vrlo jasno kau da se nijednom ueniku ne smije uskratiti upis u kolu zato to nije cijepljen. Obino je ljudima to okantno otkrie i jasno im govori da se neto udno dogaa. Moji studenti esto pitaju: Kako kole mogu biti toliko neusklaene sa zakonima i nesvjesne njihovog postojanja? Tko im je dao netone informacije i zato?" Moji studenti to smatraju vrlo bizarnim i nisu skloni u to vjerovati. Ja im, meutim, odgovaram da ih apsurdnost tog problema toliko okira samo zato to ne shvaaju da je to ono to se dogaa kada se korumpirana i dobro organizirana faistika vlada implantira u postojei kulturni i socijalni sustav, ukljuujui i onaj zdravstveni.
88
P P P P

Postoji velik broj skupina koje moemo nazvati lanovima tajne vlade": sve grupe Novog svjetskog poretka o kojima e biti rijei kasnije u ovoj knjizi: MMF, WTO, Svjetska banka, Banka za savezne rezerve (kao i bilo koja druga sredinja banka bilo koje nacije koja prakticira bankarstvo zasnovano na federalnim rezervama), Trilateralna komisija, FDA, ostatak korporatista iz ultraogromnih monopolistikih korporacija koje kontroliraju osnovne resurse koje civilizacija koristi: obrazovne, tiskarske, medijske, lihvarske, 90 prehrambene, vodovodne, odjevne, prijevozne i energetske industrije 91 (sve u ih navesti u jednom od sljedeih poglavlja), a te organizacije ili grupe izravno ili tajno rade za skupine Novog svjetskog poretka: lobistike organizacije, posebne imperijalistike think tankove i privatne vojne snage, kao i za bilo koju od obavjetajnih ili vojnih agencija (NSA, FEMA, CIA itd.). Te skupine ine tajnu vladu; i dok graani tre glasovati za Busha ili Kerryja (koji su, usput budi reeno, roaci, to nije dovoljno poznato) na namjetenim izborima, 92 tajna vlada kuje zavjere za daljnje zaglupljivanje svjetske populacije i stvaranje dodatnih sustava ope bijede za graane diljem svijeta.
T PF FP PF FP T T PF FP T

Postoje brojne tajne agencije i udruge Novog svjetskog poretka koje djeluju kao poligon za obuku koji budui politiari, medijske linosti i glavni lideri moraju pohaati prije nego to ponu djelovati. Te skupine obino su toliko tajne da ako njihovi lanovi otkriju bilo kakve podatke, ba kao i kod kvartovske bande, njih se ili ubija (kao to je to sluaj s Lubanjama i kostima) ili izbacuje (kao to je to sluaj s CFR-om). Te tajne organizacije ukljuuju odreena drutva za novaenje s Ivy League sveuilita (poput Lubanja i kostiju), CFR, bilo koju obavjetajnu agenciju (CIA-u, NSA, MI-6 itd.), tajne vojne organizacije, privatne vojne snage (engl. privatized military forces - PMF-ove), kao i ostale o kojima e biti govora u poglavljima koja slijede. Bez obzira na to odakle te agencije potjeu i koje su njihove znaajke, sve su tvorevina korporatizma i najmonije sredite tajne vlade - korporatista.
T T T T T

Mnoga od tih drutava koja kontroliraju svijet namjerno nisu tajna pa ak imaju i internetske stranice na kojima navode svoje motive, politiku i strategiju. (Dobar primjer je think tank pod nazivom Projekt za novo ameriko stoljee, glavna grupa koju su stvorili korporatisti, a o kojoj u detaljnije raspravljati u kasnijim poglavljima.) Meutim, budui da javnost uglavnom ne zna za njihovo postojanje, budui da mediji (vijesti, kolski sustavi itd.) ne ele o njima razgovarati ili izvjetavati, te skupine uglavnom ostaju tajne i nevidljive".
T T T T T

Ova je industrija ilegalna, prema Ustavu Sjedinjenih Amerikih Drava. Osim lihvarske, ovo su industrije koje se nazivaju legalnima. Postoje naravno i druge industrije koje su jednako velike kao i ove, kao na primjer ilegalna industrija lijekova, trgovine ljudima i prostitucije. 92 Vidi Miller 2005.
90
P P

91
P P

Vidjet emo da su korporatisti najrftoniji, upravni dio tajne vlade te da se nalaze u sreditu tajne vlade (to obuhvaa monopolistike bankare, koje neki ljudi smatraju najmonijim korporatistima i koji su ono to neki nazivaju iluminatima). Te grupe imaju vidljivo lice koje prikazuju javnosti i tajno lice koje skrivaju. U svom skrivenom nainu rada oni se tajno sastaju" i planiraju stvarne politike, ekonomske, pa ak i znanstvene dogaaje koji kontroliraju svijet (putem gore spomenutih korporatistikih orua i taktika).
T T T T

Vidljiva vlada i nevidljiva (tajna) vlada

T

Mnoge korporatistiko-vladine skupine nemaju upravljaki poloaj, ve je rije o organizacijama tajne vlade koje zapoljavaju i kontroliraju druge sile unutar tajne vlade ili sami korporatisti. Iako oni ne upravljaju, ve se njima upravlja (putem Novog svjetskog poretka), te grupe unato tomu valja smatrati dijelom tajne vlade budui da su ameriki porezni obveznici nesvjesni njihove prirode i/ili onoga to rade. Takve grupe ukljuuju okupacijske snage SAD-a (poput trupa u Iraku, gdje veina Amerikanaca nema pojma koje su njihove dnevne aktivnosti u toj zemlji), veinu ostalih vojnih organizacija, najmonije think tankove (PNAC, AEI, Institut Hudson itd.), FBI, korporatiste s Wall Streeta i njihove brokerske marionete", ameriku vladu (Kongres, predsjednika itd.), iz razloga koje sam objasnio, a koji se odnose na Frista, irake teroristike milicije,100 al-Qaedu i Hezbolah,101 da spomenemo samo neke.
T T T P P P P T

Njihovi sastanci i dogaaji vezani uz te sastanke imaju i nazive, kao to su Druba Bilderberg, Bohemian Grove, Trilateralna komisija, Ameriki institut za poduzetnitvo (AEI), PNAC/Weekly Standard i tako dalje. 100 Ope je poznato, a Busheva administracija je to i priznala, da se iraka policija koju je stvorila amerika vlada u velikoj mjeri ne moe razlikovati od teroristikih milicija koje teroriziraju Irak. U jesen 2006 kad je izbila ovo je bila udarna pria. Vidi ,,Iraqi Police Unit Probed for Link to Militias" (Jedinica irake policije u ispitivanju povezanosti s milicijama"), Associated Press, David Rising, 4. listopada 2006. Vidi takoer ,,Iraq police riddled by Shiite militia", Edward Wong i Paul von Zielbauer (novinari New York Timesa), San Francisco Chronicle, 17. rujna 2006. Ako sve ovo poveete, kako izbjei zakljuak da je provedba zakona" amerike vlade u Iraku identino al-Qaedi? Ideja je da je policiju nemogue razlikovati od milicija, a milicije od al-Qaede, pa je stoga policiju nemogue razlikovati od al-Qaede. Meutim, budui da su policiju stvorile amerike vojne snage u Iraku, to znai da se odreene amerike vojne snage u Iraku ne razlikuju od al-Qaede. Situaciju ilustrira sljedei dijagram:
99
T T T T

Amerikancima se govori da se njihova vlada sastoji od Kongresa, vojske SAD-a, Vrhovnog suda, predsjednika i njegovog kabineta, obavjetajnih agencija" (CIA, NSA, itd.), kao i navodnih regulatornih agencija" (FDA, FCC, EPA, da navedemo samo neke).102 Od sada nadalje te u skupine nazivati vidljivom vladom. Amerikanci uglavnom znaju za postojanje vidljive vlade jer je vide na djelu dok gledaju vijesti na svojim televizijskim prijemnicima, ali Amerikanci ne znaju mnogo, ili ak nita, o onome to vidljiva vlada doista radi svakoga sata, dana ili godine.
T P P T T T

To znai da je vidljiva vlada djelomino vidljiva, a djelomino nevidljiva. S jedne strane, vlada je vidljiva putem televizijskih programa svjetskoj populaciji, kao to smo to upravo objasnili, ali s druge strane, ono to ja nazivam vidljivom vladom nevidljivi je dio tajne vlade. Iz tog razloga ono to nazivam vidljivom vladom sigurno posjeduje nevidljive znaajke: tajna svojstva vlade. Na primjer, Hillary Clinton u sreditu je pozornosti medija zbog svoje navodne predsjednike kandidature 2008., (to je njena vidljiva strana), ali ona je ujedno i lanica CFR-a (engl. Council on Foreign Relations - Vijee za vanjsku politiku, kljune skupine Novog svjetskog poretka i svjetske vlade koju financira Rockefeller, koja djeluje zajedno s UN-om, a iji je lan, na primjer, i naftni korporatist i elni ovjek grupe Carlyle George Bush stariji). Nagaam da je manje od jedan posto Amerikanaca upoznato s tom injenicom.
T T T T T T T T

1
P

O tome na koji su nain al-Qaeda i Hezbolah dijelovi tajne vlade piem u nastavku: 1 pokazat u da su onevjeruju CIA-ine privatne poput Pote ili Saveznih rezervi Vladini Amerikanci esto samo da su institucije vojne snage. entiteti, ali to je pogreno. To su privatne korporacije.
P P P

Drugim rijeima, ono to ja nazivam vidljivom vladom", koju veina Amerikanaca jednostavno naziva vladom SAD-a", djeluje u interesu tajne vlade, ali takoer i glumi pred televizijskim kamerama da bi stvorila lanu sliku sile koja vlada Sjedinjenim Amerikim Dravama.
T T

Vlada SAD-a: vidljiva vlada postoji samo za televizijske kamere

T T

Vidljiva vlada koju Amerikanci svaki dan vide na televiziji ustvari je dio tajne vlade, ali gotovo niti jedan Amerikanac s time nije upoznat. Ne moemo prijei preko tog pitanja vezanog uz televiziju: vidljiva vlada nije jedini dio onoga to nazivamo federalnom vladom SAD-a (Vrhovni sud, predsjednik i njegov kabinet, Kongres, vojska, regulatorne agencije, policija 93 itd.). Umjesto toga, vidljiva vlada je samo dio vlade SAD-a koji je vidljiv masovnim medijima. Na primjer, kongresnik Ron Paul (republikanac iz Texasa), koji se kandidirao za predsjednika 2008., dio je vlade SAD-a, ali on nije dio vidljive vlade, budui da se Paul gotovo nikada ne prikazuje u masovnim medijima. Dakle, postoje lanovi vlade SAD-a koji nisu povezani s, ili nisu dio, tajne vlade Novog svjetskog poretka, ali nisu ni dio onoga to nazivam vidljivom vladom", budui da vrlo malo Amerikanaca zna za njihovo postojanje i vrlo malo Amerikanaca ih moe vidjeti u masovnim medijima ili uti o njima u uionicama.
PF FP T T T T T T T

Jednostavno reeno: vidljiva vlada sastoji se od korporatista koji su lanovi onoga to se naziva vladom SAD-a", a o kojima masovni mediji redovito izvjetavaju. Drugim rijeima, ako postoji lan vlade SAD-a o kojem se esto govori na CNN-u, kanalu Fox News ili u New York Timesu (poput Clintonovih, Bushevih, Kennedyjevih, Obame, Newta, 94 Kerryja, Gorea, Giulianija, Rumsfelda, Frista, Colina Powella, Condi Rice i tako dalje), nedvojbeno moete zakljuiti da se o njima govori iz nekog razloga - zato to su oni korporatisti tajne vlade a vi trebate, to se od vas oekuje, na njih usmjeriti svoju pozornost. 95
T T T T T T T PF FP PF

Ovdje ukljuujem i policiju jer se ona u razdoblju 2005.-2006. promijenila od necentraliziranih federalnih nevojnih konglomerata, i to velikim dijelom zdruivanjem s centraliziranom vojskom. 94 Newt zapravo nije u amerikoj vladi u vrijeme dok piem ovu knjigu, ali neki moda brkaju injenice i vjeruju da jest budui da je vrlo esto prisutan u masovnim medijima s raspravama o vladinoj politici. 95 Slino bi se moglo tvrditi o najveim korporatistima: ini se doista da ima nekoliko njih koji nisu dio genocidne, masonske tajne vlade. Na primjer, ini se da Mark Cuban, milijarder i vlasnik Dallas Mavericksa i kablovske mree HDT V, nij e lan korporatistike tajne vlade, emu u prilog govori injenica da planira distribuirati film Loose Change Final Cut u kina na ljeto 2007.
93
P P P P P P T T T T

FPT

Kada se kongresnici sastaju i posluju" s lobistima na svojim raskonim veernjim prijemima, oni djeluju kao dio tajne vlade. Kada ameriki kongresnici glasuju o zakonima poput HR 6166 109. Kongresa (Zakon o vojnim komisijama) i kada porue amerikom graanstvu daje to samo zakon koji e pomoi ratu protiv terorizma", oni u tom sluaju takoer djeluju u tajnosti, u interesu UN-a i Novog svjetskog poretka te tako djeluju kao dio tajne korporatistike vlade. Meutim, kada, na primjer, predsjednik dri govor o stanju u naciji, on/ona djeluju samo u svrhu stvaranja dojma kod naroda te je on/ona u tom sluaju lan javne vlade (odnosno, vidljive vlade), za koju veina Amerikanaca vjeruje daj e jedina amerika vlada koja postoji.
T T T

Razlog tomu je taj to je tipini Amerikanac rastresen zbog svog posla, zabave i drugih triarija te zato ne poznaje gotovo nita osim vidljivog lica vidljive vlade (njihove dnevne konferencije za novinstvo i govori koji se prenose na televiziji, njihovi skandali [poput Foleyjevog seksualnog skandala u listopadu 2006.], njihovo pojavljivanje na velikim sportskim dogaajima itd.) koje sam upravo opisao. Veina Amerikanaca ostala bi okirana i vjerojatno bi sve nijekali kada bi saznali za stvarne aktivnosti vidljive vlade, a koje bi uoili kada bi bolje pogledali. (Na primjer, Zakon o ouvanju svemira koji je predstavio Kuchinich, ogromna koliina korporativnih povlastica,106 Halliburtonovi izravni ugovori vezani uz rat u Iraku, gradnja ogromnog amerikog sustava koncentracijskih logora koji su spremni za koritenje, uskraivanje zdravstvene skrbi za vie od 43 milijuna Amerikanaca itd.).
T P TP T T

Mehanizam tajne vlade

T T

106
P P

Vidi Zepezauer 2004.

Prvi pravokutnik predstavlja tajnu vladu koja uglavnom kontrolira ekonomiju, teroristike dogaaje, bankarstvo, prirodne resurse, industrijsko istraivanje, obrazovanje, razmiljanje i ponaanje, rad, kao i gotovo sve velike svjetske agencije ili dogaaje. Do tajne vlade ne vode nikakve strelice.
T T

Glavna svrha tajne vlade provedba je brutalnog faizma putem vidljive vlade, na nain da ljudi nisu svjesni to se dogaa, o emu u pisati kasnije. ini se da ova taktika korporatistike tajne vlade djeluje budui da veina stanovnika SAD-a (kao i vei dio svijeta) pogreno vjeruje da je rat neplaniran i spontan, da je ekonomska aktivnost neplanirana i spontana, da teroristi nisu povezani s onima koji kontroliraju ekonomiju, da je korporativni jad radnog dana dopustiv i neizbjean, da su muenje (npr. Zaljev Guantanamo) ili zatvor (ultraogromni profitabilni ameriki sustav zatvora koji dri zatoenima milijune, veina kojih je utamniena zbog nenasilnih zloina) uobiajen nain postupanja s ljudima, da je rat mir, da je neznanje mo, da je sloboda ropstvo (navedeni su da misle da su slobodni" iako su ustvari robovi) i tome slino.
T T T T

Planirani neuspjeh vidljive vlade

T T

Slijedi nekoliko primjera kako se tajni faizam i muenje koje svijetom iri tajna vlada primjenjuju na graanima svijeta a da ljudi to ni ne znaju. U ovom dijelu vidjet ete kako se vidljiva vlada graanima predstavlja kao sila dobra, ali je u stvarnosti jedan od dijelova tajne vlade koja se koristi za varanje graana i stvaranje posvemanje bijede.
T

Svake etiri godine lanovi vidljive vlade kandidiraju se za predsjednika SAD-a. Godinu za godinom svaki od njih koristi reformu zdravstvene skrbi" i ideje o opoj zdravstvenoj zatiti za sve Amerikance" kao glavne izborne slogane u svojim kampanjama. Masovni mediji tim pitanjima pridaju veliku vanost. Kandidati Amerikance uvjeravaju da e poboljati zdravstvenu skrb, uiniti ju sigurnijom, jeftinijom i dostupnom svima. Na prvi pogled to moe izgledati kao dobrohotan potez, a ti kandidati doista mogu djelovati kao iskreni i dobroga srca dok to poruuju Amerikancima putem njihovih televizijskih prijemnika. To je vidljiva vlada na djelu-, beskrajno paradiranje ispred televizijskih kamera, propovijedanje slinog seta slogana, glumatanje ljubaznosti, dobrih namjera, moda i skromnosti, ak i oajnika elja za pobjedom na izborima. Naalost, meutim, svi izabrani kandidati, od prvog do zadnjeg, iz nekog razloga ne mogu obaviti posao, a obeana zdravstvena skrb nikada se ne moe u potpunosti ostvariti. Svake sljedee godine javljaju se novi problemi vezani uz zdravstvenu skrb (ali o njima se u nacionalnim medijima izvjetava malo ili se uope ne izvjetava) i sve vei broj ljudi ostaje bez odgovarajue zdravstvene
T T T T T

zatite ili bez zdravstvene zatite uope. To je tajna vlada na djelu-, predsjedniki kandidat pokazuje sve dobre namjere, ali naalost, uvjeti su bili takvi da ona ili on nisu uspjeli obaviti posao vezan uz zdravstvenu skrb zbog nepredvienih zastoja, problema ili drugih razloga, na kojima obino korporatisti sluajno" zarauju.
T T T

Kao dodatno pojanjenje na koji nain vidljiva vlada ustvari slui tajnoj vladi kao instrument bijede i jada pogledajte Vijetnamski rat, takozvani rat protiv droge" iz vremena predsjednika Busha starijeg, ratove u Iraku, rat protiv terorizma", a Nixon je ak imao i rat protiv raka". Jeste li opazili kako je svaki od tih ratova" sluajno" neslavno propao, ali tek nakon to je na njih potroena nesaglediva koliina novca poreznih obveznika koja je tim putem dospjela u ruke korporatista koji kontroliraju industrije to stoje iza tih ratova" tj. obrambenu" industriju i vojno-industrijski kompleks, medicinsku industriju i industriju lijekova za rak, i tako dalje? Je li puka sluajnost da glavni politiki ciljevi amerikih predsjednika u pravilu neslavno propadaju? Svi ti ratovi" zapoeli su kao plemeniti, naizgled dobronamjerni pokuaji politiara da pomognu ljudima i donesu slobodu i pravdu svijetu" (da se izrazimo na nain koji esto koristi Bush mlai), ali zbog loe sree ti ratovi" ne postiu uspjeh. Proitajte ovaj odlomak o takozvanom ratu protiv raka" sa samog poetka slavne knjige o raku koju je napisao dr. Ralph Moss:
T T T

im je plan osmiljen, [rat protiv raka"] naao se pod otrim udarima kritike znanstvenika iz istog tog podruja borbe protiv raka. Glavna pretpostavka plana bila je da se rak moe kontrolirati ve postojeim sredstvima. To je odgovaralo politikim potrebama predsjednika Nixona i Amerike udruge za borbu protiv raka. Do 1974. javnost - koja se zduno nadala da je lijek protiv raka na vidiku - poela se osjeati izdanom. Rat protiv raka bio je Nixonov drugi rat", a kada je Nixon podnio ostavku zbog Watergatea, to je samo pojaalo sumnje javnosti u prijevaru. 96
PF FPT T

Taj rat" nije ak ni pokrenut iako su na njega potroene ogromni dolarski iznosi. Mnogi Amerikanci vjerojatno ne znaju ili se ne sjeaju tog takozvanog rata protiv raka". Danas, 2007. godine broj oboljelih od raka stravino raste.m Na primjer, 1990. nisam poznavao nikoga s rakom prostate, a danas poznajem petoro ljudi, pri emu od raka prostate obolijeva 40% mukaraca starijih od 50 godina. 97 Sve vrste raka, od kojih za neke prije jedva da smo uli (poput raka
T P TP PF FP

96
P P

97
P P

Moss Page 2002., 5. Anderson 2004.-2006.

guterae), sada su u velikom porastu.'Medicina nam govori da lijeka nema te da se rtve raka moraju podvrgavati zraenju i kemoterapiji (to je jedan oblik muenja). Stanje o kojem govorim moe se prikazati sljedeim dijagramom:

Povijest dokazuje da je upravo opisana taktika kljuni manevar tajne korporatistike vlade koji se moe saeti na sljedei nain: Korporatisti tajno stvore neki problem za amerike graane (rak, 98 narkotike, 99 rat, 100 krizu okolia, bolest, terorizam, globalno zatopljenje 101 itd.),
PF FP PF FP PF FP PF FP

uzrokuju mesna i mlijena industrija (vidi Anderson 2004.-2006.). Narkotike kreira amerika vlada i frakcije tajne vlade koje ih proizvode i transportiraju u SAD, to postaje profitabilno za korporatiste koji prodaju i prevoze drogu, za medicinsku industriju i za korporatistiki sustav zatvora (vidi Scott 2003., Herival i Wright 2003. te Cockburn i St Clair 1998.). mO tome kako korporatisti osmiljavaju rat i kako im on donosi dobit piem na nekoliko drugih mjesta u knjizi. 101U fusnoti u kasnijem poglavlju pokazujem da je globalno zatopljenje - barem u smslu vjerovanja da ga uzrokuju ljudi - prijevara.
TP P T PT

98Rak 11
P

PT

TP

a potom vidljiva vlada (u slubi korporatista) uz pomo medija izmilja razlog koji je navodno izazvao problem i to priopava amerikoj javnosti, sugerirajui da se problem moe rijeiti ako amerika javnost vidljivoj vladi ustupi nepojmljive novane iznose tako da vlada moe rijeiti problem prema nekom planu koji je osmislila. Naalost, problem je bio toliko ozbiljan da ga vidljiva vlada nije mogla rijeiti premda je to pokuala. Novac i taj rat" brzo su zaboravljeni, a ameriko graanstvo nikada ne sazna da su problem namjerno izazvali korporatisti kako bi zaradili i stekli nadzor.
T T

eli li tajna vlada neto postii - poput invazije na neku zemlju, primjerice - izmisle neki problem koji vidljiva vlada potom rjeava. U sluaju invazije na neku naciju, nacija na koju e se izvriti invazija predstavlja se kao prijetnja, tako da narod prui podrku za takvu invaziju. Neuspjeli politiki smjer cijelo je vrijeme ustvari bio samo namjerna i profitabilna politika tajne vlade, ali izvravanje njihove politike pod krinkom dobrohotne vidljive vlade tajnoj vladi omoguuje da ostane skrivena te da izbjegne netrpeljivost graana (budui da graani vjeruju da je propala politika samo nenamjerna pogreka).
T T

Ne realiziraju se svi politiki ciljevi tajne vlade kao propala taktika vidljive vlade. Na primjer, ako tajna vlada graane eli otrovati fluoridom jednostavno plati znanstveno" oglaavanje, novinske priloge i ostalo da promiu pozitivne uinke" fuorida (npr., dobar je za zube i kosti), prikrivajui injenicu daje fluorid nuklearni otrovni otpad. Poanta je da je to bila politika tajne vlade, a ne vidljive vlade.
T T

Icke i postavka P-R-R

T T T

Planirani neuspjeh vidljive vlade ima dublje posljedice od samih problema koji se namjerno izazivaju na nain da se vidljiva vlada pretvara da je nesposobna. Ujedno ukljuuje probleme koje tajna vlada namjerno ali tajno stvara, da bi zatim za te probleme stvorila rjeenje, pri emu se rjeenje sastoji od preureenja svijeta i/ili novca na nain koji ide na ruku korporatistima. Posuujui ideje svojih prethodnika, poput velikog uenjaka Jordana Maxwella, David Icke elegantno saima taj proces, koji se esto naziva Hegelovom dijalektikom:
T T T T

Postoje dvije razliite tehnike grupne manipulacije koje ljudi moraju shvatiti ele li prozreti igru. Jednu od njih nazivam problem-reakcija-rjeenje", a drugu totalitaristiko uljanje na vrhovima prstiju". Tehnike su to koje se koriste ve tisuama godina za ostvarivanje nekog programa i - uz strah one su do dana dananjeg dva najuinkovitija oruja Iluminata. Prva tehniT

ka djeluje na sljedei nain: znate da ako otvoreno predloite oduzimanje osnovnih sloboda, zapoinjanje rata ili centralizaciju moi - javnost e na to reagirati. Zato koristite problem-reakciju-rjeenje. U prvoj fazi stvorite problem. On moe biti napad jedne zemlje na drugu, kolaps ekonomije ili vlade ili teroristika bomba. Ustvari, moe biti bilo to za to javnost smatra da je potrebno rjeenje". U drugoj fazi izvijestite o problemima" koje ste tajno stvorili na nain na koji elite da ih ljudi shvate. Pronaete nekoga koga ete okriviti, rtveno janje poput Timothyja McVeigha u Oklahomi, i izmislite pozadinu tih dogaaja na nain koji ljude potie da trae da se neto uini". To je upravo ono to elite uti zato to vam doputa napredovanje na treu fazu tj. alac. Tada otvoreno nudite rjeenja za probleme koje ste sami stvorili. Naravno, ta rjeenja ukljuuju centralizaciju moi, otputanje dunosnika ili politiara koji vam stoje na putu, ili ukidanje osnovnih sloboda. Koristei tu tehniku, moete manipulirati javnim mnijenjem: zahtijevat e da napravite ono emu bi se, u normalnim okolnostima:, estoko protivili. Oklahomska bomba u zgradi James P. Murrah, koja je eksplodirala 19. travnja 1995., bila je ogledni primjer tehnike problemreakcija-rjeenje. Dva najuinkovitija primjera tehnike problem-reakcijarjeenje bila su dva svjetska rata. Promijenili su svijet, kako to ratovi uvijek ine, i doveli do ogromne centralizacije moi. Ujedinjeni narodi, poput svog prethodnika Lige naroda, tvorevina su Illuminata koja djeluje poput trojanskog konja ili rtvenog jarca za svjetsku vladu. 102
PF FPT

Neki od najboljih primjera tog programa P-R-R u vrijeme pisanja ove knjige su rat u Iraku, predstojei rat s Iranom te Trei svjetski rat koji e vjerojatno uslijediti poslije invazije na Iran. to se tie rata u Iraku (onog drugog), Bush mlai navodno je dobio pogrene obavjetajne podatke o navodnom oruju za masovno unitenje" u Iraku, a cijela invazija bila je neuspjena" (osim ako ste rukovoditelj u velikoj naftnoj kompaniji, kao to je to Bush stariji). Na temelju modela koji opisujem u ovom dijelu svaki od tih ratova" bio je predodreen za propast da bi korporatisti mogli na razliite naine ostvariti zaradu. To je tajna vlada na djelu. Na primjer, prijetnja irakim orujem za masovno unitenje" bila je namjetena, a propali ratni plan Busha mlaeg bio je samo namjeteni politiki neuspjeh tako da se mogu izvriti aktivnosti tajne vlade, odnosno izvriti invazija na komad zemlje koji je izuzetno bogat naftom te je od stratekog interesa i potrebno ga je osvojiti u cilju utemeljenja Novog svjetskog poretka. Drugim rijeima, djela i pogreke vidljive vlade mogu se identificirati kao namjerne operacije tajne korporatistike vlade koja iza kulisa povlai konce vidljive vlade da bi irila smrt, uas, mijenjala granice i nacije kada i kako to
T T T T T

102 Icke 2001., 7-8. Leonard Horovvitz (vidi citirana P-R-R tezi, ali on je naziva hegelovskom dijalektikom".
P P

djela)

takoer

raspravlja

Ickeovoj

eli, prema potrebi prerasporedila stanovnitvo, ili resurse, ili poslovna partnerstva - dok istovremeno graanstvo vjeruje da se sve dogaa spontano (neplanirano). Te stravine operacije tajne vlade prikazuju se kao dobronamjerni ali neuspjeni politiki potezi vidljive vlade, ija je svrha irenje demokracije", stvaranje mira", pomo djeci" i tako dalje, to je meutim samo krinka za ono to se dogaa ispod povrine i iza marionetskih konaca vidljive vlade.
T

Teko je dovoljno naglasiti koliinu kontrole i znanja koje tajna vlada posjeduje. Kako ete vidjeti u ovoj knjizi, oni djeluju u tajnosti, manipulirajui svijetom po svojim eljama, dok istovremeno svjetsko stanovnitvo niti ne zna da postoji tajna vlada. Da parafraziramo rijei Francisa Bacona: tajna vlada je drutvo koje vidi i kontrolira sve, ali koje nitko drugi ne vidi. 103 Dok su Amerikanci zaokupljeni zabavom i sitnim interesima, pogreno vjerujui da su slobodni i sigurni, u stvari nemaju pojma kako ih se nadzire, stvara, oblikuje i kako se protiv njih neprestano kuju planovi.
T PF FP T

Saetak ovog dijela: svijet kontrolira tajna korporatistika vlada, a svrha tajne vlade je izmiljanje stravinih i presudnih svjetskih zbivanja i dogaaja - od ratova do burzovnih fluktuacija, od epidemija do religija, od zloporabe narkotika do povijesti, te od osobnih misli (ukljuujui mentalni poremeaj") do potroakog ponaanja kupaca - sve da bi na razliite naine izvukli zaradu iz tih dogaaja te da bi doslovno izazvali muenje, usamljenost, beznae i osjeaj potpune izgubljenosti kod svjetskog graanstva, ak i ako ti graani uglavnom nisu svjesni svog jada. Franklin Delano Roosevelt je rekao: ,,U politici se nita ne dogaa sluajno. Ako se neto dogodi, moete se kladiti da je tako bilo planirano."
T T

Korporatistika kontrola pomou P-R-R

T T

Ne samo da javnost nije svjesna postojanja Hegelove dijalektike koja se primjenjuje za kontroliranje dogaaja u svijetu, ve zauujue nije svjesna ni injenice da je drutveni svijet uhvaen u mreu globalistikog korporatisikog sustava. Vjerojatno zato to ih masovni mediji i obrazovni sustav uvjeravaju u suprotno, a javnost slijepo vjeruje daje to istina. Pogledajte, primjerice, sljedei odlomak iz asopisa The Economist koji govori o knjizi koju je lan firme za konzalting usluge Kissinger and Assoc. napisao o korporatistima:
T T T T T

103
P P

Parafrazirani citat iz Pinto 2006.

David Rothkopf, gostujui predava u Carnegiejevoj zakladi za meunarodni mir, tvrdi da te elite nisu nita drugo nego nova globalna superklasa". One imaju sve klupske znaajke stare nacionalne vladajue klase, ali uz bitnu razliku da djeluju na globalnoj sceni, daleko od jednostavnih nacionalnih izbornih jedinica. Oni pohaaju ista sveuilita (g. Rothkopf je izraunao da su danas Harvard, Stanford i Sveuilite u Chicagu tri glavna svjetska proizvoaa superklase). Odgaja ih se u nekoliko globalnih institucija, poput npr. Goldman Sachsa. Oni pripadaju istim klubovima - posebno je popularno Vijee za vanjske odnose u New Yorku - i meusobno sjede u nadzornim vijeima. Mnogi od njih djeluju izmeu javnih i privatnih sektora. Susreu se na globalnim dogaanjima poput Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu i Trilateralne komisije ili - kao creme de la creme - na Bilderbergovim skupovima ili seminarima u Bohemian Groveu, koji se svakog srpnja odvijaju u Kaliforniji. G. Rothkopf daje fascinantan prikaz svijeta superklase. On otvara vrata ureda efa Goldman Sachsa, Lloyda Blankfeina, koji se nalazi na vrhu Goldmanovog tornja u njujorkoj ulici Broad Street. Posjeuje tvornicu koja prilagoava mlanjake Gulfstream (svake godine gotovo 10% klijenata Gulfstreama posjeuje Davos). Posjeuje grupu Carlyle u kojoj se financijeri i bivi predsjednici sastaju da bi jedni druge uinili bogatijima. Nudi i upoznavanje s neobinim postupcima sastanaka u Bohemian Groveu, koje je Richard Nixon opisao kao najpederskiju prokletu stvar koju uope moete zamisliti". 104
T T T PF FPT

Zapanjujue je tko je sve ukljuen u tu superklasu korporatista koju opisuje Rothkopf u svojoj knjizi. Na primjer, ukljueni su Papa, Osama bin Laden i neki drugi:
T T

Rothkopf je objavio da su on i njegovi istraivai identificirali neto vie od 6000" osoba koje odgovaraju njegovoj definiciji superklase - odnosno, koji spadaju pod kompliciranu (i nedovoljno objanjenu) metriku osmiljenu za odreivanje sposobnosti redovitog utjecaja na ivote milijuna ljudi u razliitim zemljama diljem svijeta". Te osobe ukljuuju lidere zemalja, kao i vjerske i vojne voe - ak i poneku pop zvijezdu poput Bona - ali glavni dio lanstva ine poslovni ljudi: upravitelji hedge fondovima, tehnoloki poduzetnici i investitori privatnog kapitala... Papa je lan superklase, kao i Osama bin Laden, koji nepobitno ima utjecaj na dananja meunarodna pitanja, ak i ako ponekad ivi u peini. Ruski trgovac ilegalnim orujem Viktor Trgovac smrti" Bout je lan, kao i Rupert Murdoch i Bili Clinton, koji, iako vie nije vrhovni zapovjednik jedine svjetske supersile, jo uvijek
T T T

104
P P

Iz Billion-Dollar Babies", The Economist, 24. travnja 2008.

vodi svoju globalnu inicijativu, koja je potpuno novi pokreta na podruju meunarodne filantropije.
T T T T

Govori nam to da postoji tajni svijet" vlade koja stoji iza vidljivih vlada i koja kontrolira svijet, o emu graani svijeta ne znaju nita. To je nevidljiva vlada, nevidljiva i nepoznata. Mnogi od tih globalnih korporatista spominju se u masovnim medijima kao meusobni neprijatelji" (npr. Osama bin Laden kao protivnik zapadnih globalnih korporatista), to oni ustvari nisu, i to pokazuje da mnogi od sukoba" izmeu svjetskih voa ustvari uope nisu stvarni ve namjeteni sukobi koji dovode do vee kontrole svjetske populacije - slino onome kako je izmiljeni sukob koji nazivamo Drugi svjetski rat posluio kao razlog" za stvaranje Ujedinjenih naroda (proizalih iz Lige naroda), to je za globalni korporatizam znailo poveanje moi. Svim svjetskim krizama (prirodne katastrofe, bolesti, ekonomske aktivnosti, ratovi, promjene stanovnitva itd.) zajedniko je sljedee: namjerno planirani sukobi izmeu obinih ljudi koji ne znaju nita, gdje korporatisti nude rjeenje" koje sadri neke planove koje su cijelo vrijeme eljeli ostvariti: invaziju neke nacije bogate naftom koju izvodi vojska SAD-a, teroristike prijetnje i napade, poveanje koliine Prozaca koje ljudi uzimaju, pokretanje nove obrazovne reforme, valove zloina koji vode do gradnje dodatnih zatvora i tako dalje.
T T T T T T T T

Sredite tajne vlade: globalni korporatisti

T T

U razliitim intelektualnim krugovima mnogo se govori na akademskim internetskim radio stanicama, 105 blogovima i izdavatvu, a odnedavno do neke mjere u akademskim krugovima (iako su akademici novopridolice u ovoj igri) o nadolazeoj svjetskoj vladi, ije postojanje su oni koji je uspostavljaju, naravno, ve priznali. 106 Prema mnogim sudionicima ove rasprave, poput Alexa Jonesa (filmaa i aktivista) i Zbigniewa Brzezinskog (kljunog neokonzervativca o kojem u kasnije detaljno govoriti), svjetska vlada bit e korporatistika vlada, 107 a vidjet emo da e biti i faistika te da e biti najdramatiniji oblik drave strave koji je mogue zamisliti. Moja je namjera u ovoj knjizi govoriti o Americi. Meutim, veina lanova grupe Fortune 500 ve se je preselila u inozemstvo, korporatisti naime ne potuju granice koje vrijede za ostatak svijeta
PF FP PF FP T T PF FP T T

105Na
P P

Chessboard).
T

primjer, infowars.com, rense.com, nprlive.com, nutrimedical.com, izmeu ostalih. 106 Za primjer takvog priznanja zagovornika/agenta Novog svjetskog poretka vidi Slaughter (2005.), koji je lan Vijea za meunarodne odnose (CFR). 107Brzezinski o tome pie u svojoj znamenitoj knjizi Velika ahovska ploa (The Grand
P P P P T

(granice gradova, kontinenata, nacija'itd.). Oni djeluju globalno, a njihova je dominacija svjetska dominacija.
T

Korporatisti su voe tajne vlade zato to ine sve elemente tajne vlade: obavjetajne agencije, privatne vojne snage, vidljivu vladu/vlade, lobiste i think tankove, UN, razliita tajna drutva (npr. Lubanje i kosti), vojsku, organizacije Novog svjetskog poretka (Svjetsku banku, MMF i ostale koje spominjem u daljnjem tekstu) i tako dalje. Zbog sveg navedenog korporatisti dre pod kontrolom cijeli svijet, iako je s tim upoznat vrlo ogranien broj ljudi. Svi ultraogromni monopolistiki korporatisti do neke mjere surauju 108 i organiziraju se kroz svoje tajne agencije koje sam ovdje spomenuo. Korporativno natjecanje uglavnom je privid. Korporativna monopolizacija i dominacija ine pravu prirodu vlade.
T T T PF FP T

Zakljuak: obitelj i korporatizam

T

Otkrio sam da je Amerikancima teko shvatiti da ih se kontrolira te da im se ispire mozak, kao i da sreditem njihovih ivota u potpunosti manipulira tajna vlada. Najlake emo prepoznati tu cjelovitu kontrolu pogledamo li to se dogodilo amerikoj obitelji tijekom 20. stoljea. Obitelj je primarna antropoloka jedinica, a njezino namjerno razbijanje bio bi tvrd orah za skupinu korporatista koji nadziru razmiljanje i ponaanje. Meutim, ako pogledate u to se pretvorila obitelj vidjet ete da je korporatistima to polo za rukom.
T T T T

Razmislite o prosjenom danu prosjenog amerikog djeteta. Probudit e ga, vjerojatno prerano (nije se dovoljno naspavalo, to e kod malog djeteta izazvati stvarnu razdraljivost), da bi ga ve ranom zorom brzo otpremili u kolu (ili vrti). Ondje e ga prisiljavati da satima sjedi i slua ne-obrazovanje javnog obrazovnog" sustava, uei dosadne ne-injenice. Tijekom tih sati bit e primorano podnositi neto to se esto moe smatrati otvorenim poniavanjem od strane uitelja" (davanje negativne ocjene ueniku zbog nerazumijevanja pravih injenica [koje e u veini sluajeva biti ne-injenice, iako to nastavnik ne zna 109 ], nastavnici koji se svisoka obraaju djeci ili ih ustvari nije briga za njih [to dovodi do zlostavljanja djece], moda ak i vikanje na djecu ili zahtijevanje da sjede mirno, budu tiho itd.). Zatim, poslije kole (ako ima sree i odmah ode kui umjesto pohaanja programa poslije kole"), dijete e vjerojatno vei dio veeri provesti gledajui televizijske programe (odnosno, biti podvrgnuto
T T T PF FP

Vidi Bagdikian (2004.) za primjer kako se korporacije ne natjeu nego surauju". Vidi moj odjeljak na poetku ovog poglavlja o tome kako ameriko generalno ne sadri nikakve empirijski dokazive ideje i injenice.
108
P P

109
P P

obrazovanje

ispiranju mozga) i/ili igrajui Video igre (odnosno, biti pripremano za vojnu borbu 110 ). Tijekom dana dijete je konzumiralo otrovnu hranu prepunu MSG-a (engl. monosodium glutamate - otrova za mozak), aspartama (otrova za mozak), pesticida, herbicida, steroida, hormona, antibiotika, virusa (putem genetski modificirane hrane i izravnog prskanja virusa po hrani) te tekih metala (a radi se o hrani za koju mu njegovi nastavnici i roditelji pogreno govore da je zdrava hrana"), pije vodu s fluoridom (poznatim karcinogenom i neurotoksinom 111 ), a vrlo vjerojatno njegovim tijelom prolaze i visoke koncentracije tekih metala, tetnih antitijela (zbog mimikrije antitijela) i drugih katastrofalnih otrova koji su posljedica cijepljenja kojima se redovito podvrgava. Slobodno moemo rei da se to dijete doslovno maltretira, mui, da mu se ispire mozak, da se poniava tijekom cijelog dana u kojem ga drogiraju, truju i prisiljavaju da sjedi u tiini (u koli). Amerikanci ne samo da su napustili svoju djecu, oni ih svakodnevno mue zato to ih je njihova korporatistika vlada navela da tako postupaju. Kako pie Jim Keith:
PF FP T T PF FP T T

Stanovnitvo je drogirano, potreseno, ozraeno, uinjeno bolesnim, izmanipulirano. ak se i ubija u sklopu napora vojnih i obavjetajnih agencija i njihovih psihijatrijskih varalica da osmisle najuinkovitije i nevidljive okove za obuzdavanje lanova nae demokracije". 112
PF FPT T

Amerikanci, openito govorei, ne ive u ili oko svojih domova. Oni su beskunici. ivote provode u korporacijama. Kada Amerikanac upozna ovjeka koji radi u svom domu ostane okiran i ljubomoran. Amerikanci vjeruju da je normalno ivjeti na taj nain: provoditi vei dio ivota daleko od obitelji i doma. Biti vei dio vremena u vlastitom domu neto je to se smatra luksuzom (za one koji imaju razumne domove), a ne normalnom ljudskom karakteristikom, kako je bilo tisuama godina prije. Bez doma nema ni obiteljske strukture, a bez obiteljske strukture Amerikanci su blie ivotu u Vrlom novom svijetu nego to su toga svjesni. ini se da Amerikanci, iz gore navedenih razloga, ive kao beskunici, u nedostatku intime razorenih obitelji.
T T

110 Vidi Halter 2006. za informacije o tome kako video igrice esto prikriveno pokuavaju obuiti djecu za vojne aktivnosti. 111 Vidi lanak Determination of Fluoride in Water Residues by Proton Induced Gamma Emission Measurements", A.K.M. Fazlul Hoque, M. Khaliquzzaman, M.D. Hossain, A.H. Khan, objavljen u asopisu Fluoride 2002., svezak 35, br. 3, str. 176-184. Vidi takoer Bryson 2004. 112 Keith 2004., 31
P P P P T T P P

2.
Korporatizam

U bliskoj budunosti vidim kako nadolazi kriza koja me plai, zbog koje strepim za budunost svoje zemlje... Korporacije su postavljene na pijedestal, a dolazi doba korupcije na visokim razinama, dok e financijska mo zemlje pokuavati produiti svoju vladavinu, koristei predrasude ljudi sve dok se itavo bogatstvo ne nagomila u nekoliko ruku, a Republika se uniti. -Abraham Lincoln, 21. studenoga 1864. 113
PF FP

U ovom poglavlju dokazat u da su SAD korporatistika zemlja. (Isti argumenti takoer pokazuju da je i cijeli svijet korporatistiki.) Pritom u analizirati strukturu i prirodu Amerike, a detalji o kojima e biti rijei potvruju da Amerikom vlada korporatizam. Tu injenicu dokazat u na tri razliita naina, promatrajui tri razliita aspekta amerikog korporatizma: (1) kao korporatistiku tiraniju nad resursima koji su ljudima potrebni za ivot i kao neprekidno tiraniziranje ponaanja ljudi (budui da resursi odreuju ponaanje, kao to ete vidjeti); (2) kao korporatistiku tiraniju nad svakodnevnim ivotom ljudi a time i nad strukturom umova i osjeaja ljudi (odnosno, ljudske svijesti); te (3) kao ideju nepostojeeg entiteta koji ljudi stvaraju, a koji dovodi do potpune tiranizacije ljudske kulture i ivota. Te aspekte nazivam (1) strukturalnim korporatizmom, (2) ivljenim korporatizmom te (3) apstraktnim korporatizmom.
T T T T T T T T T T T T T

Citirano u Caldicott 2002., 24; i u Korten 2001., 64. Obratite pozornost na to da Lincoln koristi rije republika", a ne ohlokratski izraz demokracija". Premda je sam Lincoln bio surovi tiranin (vidi Tliomas DiLorenzo, The Real Lincoln, 2003., Three Rivers Press), koji je ubijao Indijance i slino, on je znao za osnivanje drave s dominacijom korporatistikih banaka koje se odvijalo u Sjedinjenim Amerikim Dravama (a dovreno je 1913.). Njegove mjere da se ono zaustavi razlog su, kako vjeruju mnogi, njegova ubojstva.
113
P P T T

Korporatistika struktura SAD-a (i svijeta)

T T

Moj prvi opis korporatizma ono je to nazivam strukturalnim tumaenjem korporatizma (to se takoer moe nazvati strukturalnim korporatizmom ili strukturalnim aspektima korporatizma). Resursi o kojima ovise ivoti ljudi - hrana, voda, lijekovi, dom, zdravstvena skrb, stvarno obrazovanje itd. potjeu od monopolistikih korporacija koje u dananjem svijetu kontroliraju korporatisti. Amerikanci imaju vrlo malo ili nimalo kontrole nad prirodom tih resursa. Na primjer, Amerikanci nemaju drugog izbora nego piti opasno zagaenu vodu - da budemo precizniji, vodu s fluoridom - za ije koritenje klijenti moraju platiti korporatistima. Na planetu Zemlji u dananje vrijeme ljudi uglavnom ne mogu piti vodu besplatno" ve za nju moraju platiti, a da bi mogli platiti moraju raditi (obino posao koji je vrlo slabo plaen) u korporaciji. Drugim rijeima, u dananjem svijetu ivjeti znai biti rob.
T T T T T T T T T T

Zatim u dokazati daje ta ovisnost Amerikanca o resursima koje kontroliraju monopolistike korporacije glavni razlog zato je struktura SAD-a tiranskokomunistika. Da bih izveo to strukturalno tumaenje amerikog korporatizma morat u podastrijeti tri posljedina argumenta koji se meusobno nadovezuju i koji precizno prikazuju korporatistiki mehanizam Amerike. Nazvat u ih 1. korakom, 2. korakom i 3. korakom, a prikazat u ih po redu prije nego to nastavim raspravu o ivljenom i apstraktnom korporatizmu.
T T T T T T T T T T

Strukturalno tumaenje - 1. korak

T T

Ovo je prvi od tri argumenta koje u navesti:

T T

1. Korporacije kontroliraju resurse i bogatstvo. 2. Resursi i bogatstvo kontroliraju ljudsko ponaanje.

T T T T

Dakle, korporacije kontroliraju ljudsko ponaanje.

TU UT T

Slijede pojedinosti o tom argumentu, ali najprije moramo pogledati nain na koji sam ga iznio. Argument je iznesen u sljedeem obliku argumenta":
T T

1 . A je B, 2. BjeC,
T T T T T

Dakle, A je C.

(A = korporacije, B = resursi, C = ponaanje) 114

PF T

FPT

to god dolazi prije rijei dakle" dokaz je za, te potkrjepljuje zakljuak koji dolazi nakon rijei dakle". Ovaj u oblik argumenta" koristiti na raznim mjestima u knjizi. 1 i 2 su kratke, jednostavne premise i dokazi, ija je svrha dovoenje do i dokazivanje tree linije koja je zakljuak. To je jedan od naina koji studenti ue kako izraziti argumente u poetnom sveuilinom predavanju o kritikom razmiljanju. Izraavanje zakljuivanja u jednostavnim tokama koje slue kao dokazi za zakljuak produktivan je i intelektualan nain dokazivanja onoga to se eli istaknuti.
T

Prva tvrdnja - korporacije kontroliraju sve koliine resursa - ne znai da korporacije posjeduju sve koliine resursa koje postoje. Umjesto toga, ono to elim rei tom prvom tvrdnjom je da u konanici korporacije u SAD-u na neki nain logistiki diktiraju aktivnosti gotovo svih resursa i novca. Drugim rijeima, oni nadgledaju i diktiraju koritenje svih resursa koje Amerikanci koriste, a Amerikanci s tim u vezi ne mogu uiniti mnogo. Na primjer, dojam je da Amerikanci vjeruju da imaju izbor (i mo) zato to su potroai, pa tako vjeruju da mogu birati izmeu dva sportska programa na satelitskoj televiziji, izmeu Kerryja i Busha, izmeu Coca Cole i Pepsija, izmeu jednog slabo plaenog posla i drugog, izmeu vode u boci i vode iz slavine, papira ili plastike, humoristine serije ili sapunice, CNN-a ili Fox Newsa, Sveuilita Teksas ili Sveuilita Purdue i tako dalje. Meutim, to se tie tih izbora Amerikanci ne mogu odluivati koje e im dvije opcije biti ponuene. Izbor je, dakle, iluzija. Na primjer, to ako elite neki trei sportski program, ili ako elite novu vrstu Cole. Ili to ako elite predsjednikog kandidata koji se protivi ratu i koji nije korporatist (i koji je dobio jednaku i pravednu
T T T T T T T T T T T T T T T

114 Vie tehniki reeno, je" u ovom obliku argumenta funkcionira kao znak =" i stoga ovaj oblik argumenta sadri matematiku preciznost. Nain na koji sam napisao gornji argument, a prije sam govorio o njegovoj simbolizaciji u obliku argumenta, ne pokazuje rije je". Meutim, je" je ipak ondje jer u argonu kritikog razmiljanja postoji stvar koja se moe opisati na dva naina: A je B, B je C, ali onda A je C. Drugim rijeima, prva premisa (korporacije kontroliraju resurse i bogatstvo) moe se ponovno napisati rijeju je" (znakom ="): skup korporacija je sustav koji kontrolira resurse i bogatstvo. Stoga, iako gore nisam morao napisati argument uz prisutnost rijei je", on se moe prepisati kao to slijedi, gdje je to je" prisutno, ime se pokazuje da se potuje strogi logiki oblik argumenta A je B, B je C, dakle A je C: 1. Skupina korporacija je zdanje koje kontrolira resurse i bogatstvo. 2. Zdanje koje kontrolira resurse i bogatstvo je skupina stvari koja kontrolira ljudsko ponaanje. Stoga, skupina korporacija je skupina stvari koja kontrolira ljudsko ponaanje.
TP P T T T T T T T T T T T

koliinu medijskog prostora ili mjesta na izbornim listiima u usporedbi s ostalim kandidatima)? Ili to ako elite vodu koja nije zagaena (na primjer, fluoridom, 115 perkloratom i Prozacom 116 )? Izbor ne postoji zbog injenice da nita od toga ne moete dobiti.
PF FP PF FP T

Nadalje, koja je stvarna razlika izmeu izbora koje sam upravo pobrojao? Na primjer, po emu se sportski programi zaista razlikuju? Jedan e veeras moda prikazivati koarku, a drugi ameriki nogomet, pa se stoga moe stei dojam da postoji izbor, ali to ako elite gledati tenis, a niti jedan program ga ne prikazuje? A to ako ne elite uope gledati sport, a niti jedan od 900 kablovskih kanala (koji su svi u vlasnitvu moda pet ili est medijskih korporacija) ne prikazuje ono to elite gledati, budui da veina sadri materijal iz tabloida, sport ili kvaziintelektualne obrazovne programe" (to je u stvarnosti samo izuzetno mono orue za ispiranje mozga, o emu u govoriti u svojoj drugoj knjizi koju upravo piem)? Fluorid je primjer naina na koji se Amerikance potajno truje. Nema znanstvenih studija ili publikacija koje dokazuju da fluorid pomae u razvoju jakih kostiju i zuba. 117 Zubna pasta sadri upozorenja koja obavjetavaju kupca da odmah potrae lijeniku pomo ako proguta vie zubne paste od onoga
T T T PF FP

Vidi Bryson 2004. Da, istina je, voda koju koristimo uglavnom je zagaena velikim koliinama Prozaca. To nije tajna, bila je to vana vijest diljem zemlje u korporatiziranim masovnim medijima poetkom 2008. Vidi tekst Prozac in Drinking Water? Likely So" (Prozac u vodi za pie? Vrlo vjerojatno") na stranici WebMD.com (http://www.webmd.com/ content/Article/92/101794.htm"), u kojem stoji sljedee: 10. kolovoza 2004. - Znanstvenici u Velikoj Britaniji pronali su odreenu razinu poznatog antidepresiva u vodi. To otvara sljedee pitanje: to je s vodom za pie u Sjedinjenim Amerikim Dravama? Trebamo li se zabrinuti? Tona koliina Prozaca pronaenog u rijenim sustavima i podzemnoj vodi koja antidepresiva se koristi za pie nije specificirana. Meutim, u izvjetaju iz Velike Britanije stoji da postoji mogunost da je toksina. Slini su problemi, premda na nioj razini, otkriveni i s lijekovima - kako onima na recept tako i bez njega - u SAD-u i diljem Europe. Mnogi se pitaju mogu li ak i male koliine ovih lijekova utjecati na ljudsko zdravlje i reprodukciju. 117 Vidi prvih nekoliko stranica Bryson 2004. za raspravu o tom nedostatku istraivanja.
115
P P

116
P P T

HTU

UTH

UT

to je normalno kod pranja zuba. emu takva upozorenja ako je sve tako sigurno? Vrsta fluorida koji se stavlja u jestive prehrambene proizvode (rije je 0 natrijevufluoridu koji se razlikuje od kalcijevogfluorida to se nalazi u prirodi, ali korporatizirani mediji esto prikrivaju razliku izmeu ta dva spoja i na taj nain obmanjuju ljude) ustvari je nusprodukt proizvodnje nuklearnog oruja kao i drugih toksinih industrijskih procesa. 118 Zubari nisu svjesni dokazane injenice da je fluorid jedan od najotrovnijih tvari u amerikoj hrani i vodi te da je istovremeno i sedativ. 119 Vodi iz slavine u Americi esto se dodaje fluorid, a superfluoridizirana voda esto je namijenjena djeci, a bespomoni roditelji, ne znajui, daju im da konzumiraju nuklearni otpad.
T T T T T PF FP PF FP T

to ako elite pogledati znanstvenu emisiju o kvantnoj isprepletenosti (koja, koliko ja znam, nikada nije postoj ala nakablovskoj televiziji, iako je isprepletenost jedna od najvanijih tema u kvantnoj fizici od 1980-ih naovamo)? to ako elite gledati informativni dokumentarni film o zagaenju? Ili o CIA-i? Ili o skepticima 11. rujna koji raspravljaju o pitanju Pentagona o kojem je bilo rijeu u prvom poglavlju? Ne moete jer takvi filmovi ne postoje. Ustvari, na televiziji imamo vrlo malo izbora budui da su doslovno svi programi informacije iz tabloida, sport i vijesti (koje ustvari, kako emo vidjeti, uope nisu vijesti ve kontrola misli). ak su i takozvani obrazovni" kanali (kanal National Geographic, History Channel itd.) u vlasnitvu istog ratobornog vojno-industrijskog kompleksa kao 1 ostalih 900 kablovskih kanala te, naravno, prikazuju emisije koje su ustvari kontrola misli a ne obrazovanje.
T T T T T T T T

Korporacije nadziru donoenje odluka o tome kako e se resursi koristiti, kako se dijele, razvrstavaju i prodaju. Ameriki potroai, primjerice, misle da mogu kupiti koji god proizvod ele, kao da oni kontroliraju resurse i od njih nainjene proizvode. Ameriki potroai mogu misliti da mogu kupovati i prodavati automobile na bilo koji nain, da bilo tko moe kupiti bilo koji automobil ako ga moe platiti. Meutim, ameriki potroai ne razmiljaju o tome koliko malo izbora imaju, kao to se moe vidjeti iz sljedeih pitanja koja sva za odgovor imaju Ne": Mogu li kupiti solarni automobil? Mogu li kupiti elektrini automobil (takozvani EV")? 120 A automobil koji pogoni voda? Mogu
T PF FP

Vidi Bryson 2004. Nije tajna u industriji nuklearnog naoruanja da je fluorid glavni proizvod koji se koristi u procesu. Na primjer, evo jednog od bezbroj lanaka objavljenih na temu fluorida kao kljunog elementa u nuklearnoj industriji: Concept of a closed nuclear fuel cycle with fluoride reprocessing of spent fuel", Atomic Energy, svezak 78, br. 4. 119 Za vie informacija o ovome vidi Bryson 2004. 120 Ovaj automobil - koji postoji i koji se dobro prodavao poetkom 2000-ih - proglaen je ilegalnim. Vidi Paine 2006.
118
TP P T T T TP P T TP P T

li kupiti bilo koji automobil koji nema benzinski pogon? Mogu li kupiti automobil koji ne zagauje, koji je tih i koji u sebi nema ureaj za praenje (transponder)? Mogu li kupiti automobil koji e trajati 10 ili 20 godina bez zamjene motora i veine drugih dijelova te bez troenja ogromnih iznosa na popravke? Mogu li kupiti automobil koji nije toliko skup da oduzima znatan dio mojih mjesenih primanja? Mogu li kupiti automobil koji pogoni generator besplatne energije? Odgovor na svako od ovih pitanja je negativan.
T T T

Mnogi Amerikanci da bi stigli na posao svakodnevno prelaze velike udaljenosti, a zbog injenice da u Americi ne postoji pristojan sustav javnog prijevoza (to je samo po sebi sumnjivo, budui da bi takva industrija oduzela profite naftnoj i automobilskoj industriji 121 ), Amerikanci nemaju drugog izbora nego koristiti vlastite automobile. Automobilsku industriju uglavnom su monopolizirali isti igrai, desetljee za desetljeem (Ford, Honda itd.), pri emu svi nude istu vrstu automobila (metalni automobil pogonjen benzinom s ugraenim ureajem za praenje), no Amerikanci vjeruju da imaju velik izbor kada kupuju svoje automobile, dok ustvari imaju samo jedan izbor jer mogu kupiti samo jednu vrstu automobila: nespretni, metalni, opasni, vietonski, smrdljivi, niskotehnoloki, buni, benzinski, bigbrotherovski automobil koji isputa nevjerojatno velike koliine plinova.
T PF FP T T T

Jo jedan dobar primjer (samo jedan od bezbrojnih primjera koje mogu navesti) nedostatak je izbora s kojim se ameriki potroai suoavaju zbog ivota pod izmom monopolistikih korporacija, naina na koji se mali ili veliki komadi zemlje dijele i daju na koritenje obiteljima, gradovima, korporacijama itd. Vlasnitvo nad zemljom vana je tema, tako da u se samo ukratko na nju osvrnuti. Raireno je uvjerenje da mnoge obitelji i pojedinci u Americi posjeduju zemlju, ali kao to emo vidjeti u treem poglavlju, to nije istina. to se tie korporacija, zemlja se esto doslovno poklanja korporacijama. Zepezauer raspravlja kako vlada SAD-a, sastavljena od korporatista, korporacijama esto ustupa sve vrste besplatnih stvari (zemlja je tek jedan od mnotva primjera), dok su porezni obveznici oni koji zbog toga ispataju, i to na vie naina:
T T T T T T T T

Blagostanje za bogate dolazi u pet osnovnih oblika. Prva dva su porezne olakice i izravno financiranje. 122 ... Ostala tri oblika stvaranja blagostanja za bogate suptilnija su od izravnog financiranja ili poreznih olakica. Jedan je kada Uncle Sam (SAD) prodaje imovinu koja pripada nama ljudima za omanji dio njezine stvarne trine vrijednosti. 123
T PF FP T T PF

121
P P

122
P P

123
P P

Vidi Black 2006. Zepezauer 2004., 4. Zepezauer 2004., 6.

FPT

Pogledajte sve naftne buotine koje postoje na sjevernoj Aljaski koja zauzima doisa ogromnu povrinu. Dakako, donedavno su na toj zemlji ivjela amerika plemena. Postavljaju se ova pitanja: Zato naftne kompanije danas posjeduju" i kontroliraju tu ogromnu koliinu zemlje? Kako su oni dobili svu tu zemlju kada su sve donedavno ondje ivjeli ljudi? Odgovor: iskljuivo preko vlade (koja je prepuna naftaa"), koja je stvorila politiku" i programe" koji su na razliite naine uklonili skupine ljudi tako da se njihova zemlja moe dati naftnim korporatistima.
T T

Pretpostavka 1 - korporacije kontroliraju resurse i bogatstvo - odnosi se na korporacije koje kontroliraju" resurse i bogatstvo, ali to je ustvari zgodan eufemizam. Ono to se obino dogaa je da korporacije prisvajaju (kradu) resurse i bogatstvo - od zemlje, energije i vode, pa sve do naih vlastitih ivota (naih svakodnevnih ivota), ukljuujui i nae ponaanje ili sposobnost zakljuivanja i mentalne vjetine potrebne za rjeavanje problema. To temeljno pitanje izvrsno je prikazano u citatu Elaine Bernard sa Sveuilita Harvard koja komentira ne o prolom ili buduem otimanju zemlje od amerikih plemena, ve o dananjem stjecanju" resursa od svih Amerikanaca da bi ih se stavilo u ruke korporatista.
T T T T T T

Uz deregulaciju, privatizaciju, [i] slobodnu trgovinu ono to vidimo je jo jedno ograivanje... privatno preuzima zajedniko. Jedno od pitanja za koje osobno smatrani da je u naim trenutnim raspravama vrlo zanimljivo jest - tko stvara bogatstvo? To bogatstvo stvara se samo kada je u privatnom vlasnitvu. Kako biste vi nazvali istu vodu, svje zrak, siguran okoli? Nisu li oni oblik bogatstva? Zato te stvari postaju bogatstvo tek kada netko oko njih stavi ogradu i prozove ih privatnim vlasnitvom? To nije stvaranje bogatstva, to je prisvajanje bogatstva. 124 to se tie druge pretpostavke u argumentu - resursi i bogatstvo kontroliraju ljudsko ponaanje - jednostavno je pokazati kako resursi i bogatstvo kontroliraju doslovno cjelokupno ljudsko ponaanje u Americi. Svi ljudi suoavaju se s istim problemima u svojim obinim, svakodnevnim ivotnim zadacima: kako doi do hrane i vode, odgojiti djecu, zagrijati domove, biti siguran, imati stalan prihod, svakoga dana obaviti sve obveze te (nadamo se) nai malo vremena za uivanje (pri emu se u dananjoj Americi ini da se zabava za veinu Amerikanaca svodi samo na jedno - televiziju)? Uzevi u obzir okoli u kojemu se ljudi nalaze, postoje odreeni naini koji su najbolji za rjeavanje tih problema. Jedino je smisleno da e se ljudi prilagoditi i koristiti najbolje taktike za rjeavanje i noenje sa svakodnevnim problemima. Drugim rijeima, ako dvoje ljudi mora
T PF FPT T T T

124
P P

Ovaj citat je iz Achbar i Abbot 2004.

ubrati bobice s visokog i trnovitog stabla da bi imali to za jesti, vjerojatno e svaki od njih nauiti koristiti neke sline taktike za rjeavanje tog problema te e njihovo ponaanje biti slino, a ne razliito. To je razlog zato se ljudsko ponaanje diljem Planeta ini tako slinim.
T

Na primjer, jedan od naih najveih problema je kako nabaviti hranu. Oigledno je da su neke strategije bolje od drugih te da e ljudi koji rjeavaju te probleme slino odabrati: jedenje mrkve bolje je od jedenja kamenja; jedenje tofua birat e se mnogo manje od jedenja neega masnog ili prepunog eera zbog svog okusa, zato to su eer i masnoe narkotika hrana" koja stvara ovisnost. Dakle, ponaanje ljudi mnogo je manje raznoliko a mnogo vie slino ako se nalaze u slinim kontekstualnim situacijama. Kada su ljudi gladni svi e traiti hranu, a traei hranu svi e traiti ono za to vjeruju da je pritom najbolja prilika (trait e najukusniju hranu koja im se trenutno jede i koju mogu pronai). Lako je pronai jo primjera slinosti ljudskog ponaanja u svakodnevnom ivotu: poanta je u tome da postoje optimalni naini rjeavanja tih problema, uzevi u obzir opcije koje su dostupne u okoliu u kojem se nalazite. Ljudi moraju pronai jednostavna rjeenja na takav optimalan nain. Drugim rijeima, u slinom okoliu ljudi se gotovo uvijek ponaaju vrlo slino, ali to ponaanje je uvijek ogranieno i odreeno pitanjem koji su resursi prisutni te karakteristikama okolia.
T T

Cjelokupno osnovno ljudsko ponaanje (odnosno, ponaanje potrebno za preivljavanje) naposljetku ukljuuje i kontrolirano je resursima kao to je hrana: ljudi nemaju drugog izbora nego traiti hranu i uglavnom nemaju mnogo izbora nego traiti optimalnu (to obino znai najukusniju) dostupnu hranu, te je stoga ljudsko ponaanje talac tih nagona. Resursi kontroliraju ponaanje, ali ponaanje ne kontrolira resurse. Meutim, kao to smo prethodno naveli, resurse, ukljuujui novac, kontroliraju korporatisti, tako da korporatisti kontroliraju cjelokupno ljudsko ponaanje.
T T T T T T T

Strukturalno tumaenje - 2. korak

T

Prvi argument od ova tri samo pokazuje dakorporacije kontroliraju ponaanje. Meutim, da bi pokazali da su SAD neupitno korporatistika drava bit e potrebno vie. Iz tog razloga prelazim na sljedei argument koji se nadovezuje na prethodni, a koristim isti oblik argumenta kao i u prvom koraku, to nas pak dovodi blie uvidu u to da je struktura Amerike korporatistika.
T T T T

U argumentu to slijedi zakljuak argumenta iz 1. koraka prva je pretpostavka:

T

1. Korporacije kontroliraju'ljudsko ponaanje. (Zakljuak 1. argumenta u 1. koraku) 2. Ljudsko ponaanje je kultura.

T T T T

3. Amerika kultura je ono to ini SAD.

T T

Dakle, korporacije kontroliraju ono to je SAD.

TU UT T

Kao i kod prvog argumenta, ovaj argument ima istu vrstu oblika argumenta:
T T

A je B,
T

BjeC,
T T

CjeD,
T T T

Dakle, A je D
T T

(A = korporacije, B = ponaanje, C = kultura, D = SAD)

T T PF FP

Sto se tie druge pretpostavke, koristim antropoloku definiciju rijei kul-tura": 125 kultura je interakcija izmeu ivih bia, gdje ta interakcija za posljedicu ima da iva bia ue ijedni od drugih kopiraju ponaanje. Ta drutvena interakcija je naposljetku i behavioralna interakcija, iz razloga koje u u daljnjem tekstu pojasniti.
T

Kada ne bih pomicao dijelove svog tijela na razliite naine (oi, usne, noge, miie na licu, ruke itd.) ne bih mogao ostvariti drutvenu interakciju s drugima. Iskljuivo svojim ponaanjem (odnosno, da budemo precizniji, pokretanjem i grenjem svojih miia), kada na razliite naine komuniciram s ostalima, mogu stvoriti prikaz (izraze lica, govor tijela", itd.) koji e ostali vidjeti i koji e moi pokrenuti ponaanje drutvene interakcije. 126
T T PF

ini se da je najbolje koristiti upravo nju jer su upravo antropolozi oni koji prouavaju i iznalaze definicije kulture. 126 Neki istraivai vjeruju da je kultura u prvom redu mentalni i subjektivni fenomen jer se moe initi daje povezan s umom, ali to je, ini se, netono jer taj model ponaanja ne ukljuuje temelj drutvene interakcije koju zahtijeva kultura, a to je bihevioralna' interakcija (pokreti miia) koju sam upravo opisao. Bihevioralna i drutvena interakcija ne zbivaju se na nain da ljudi meusobno vide svoj um (osim ako je kultura u prvom redu telepatska, to kod amerike, ini se, nije sluaj, osim ako PEAR grupa za istraivanje anomalija s Princetona [engl. Princeton Engineering Anomalies Research Group] uspije dokazati drukije), ve se dogaa putem njihovih lica: pokretima lica i radom facijalnih miia. Kad me pogledate vidite lice a ne moje misli. Kad ja pogledam vas ne mogu prodrijeti u va subjektivitet (tj. vau svijest), vidim iskljuivo vae lice i tijelo. Zato se kultura manifestira ponaanjem (pokretima miia) i odreuje se samo u smislu ponaanja, iako subjektivitet moe imati glavnu ulogu.
125
P P P P T T

FPT

to se tie tree pretpostavke drugog argumenta - kultura je ono to ini SAD - iako moemo vjerovati da su SAD mnogo toga (njena zemlja, povijest, korporacije itd.), ini se da su, vie od svega drugog, SAD najbolje definirane ljudima koji ive u toj zemlji (a koja trenutno postoji u korporatistikom okruenju): ljudi koji tvore korporacije i ljudi koji su stvorili ameriku industriju i povijest, bez obzira je li ih oblikovala tajna korporatistika vlada ili ne.
T T T T T T

Strukturalno tumaenje - 3. korak

T

Do sada smo otkrili da korporacije zapovijedaju i upravljaju SAD-om te smo pokazali da je Amerika korporatistiko carstvo. Meutim, podastrijet u jo jedan argument koji je nuan da bi se dokazalo da su SAD korporatistika drava. Koristei zakljuak 2. koraka, sljedei argument je:
T T

1. SAD su pod kontrolom korporacija (parafraza zakljuka 2. argumenta). 2. Ono to je pod kontrolom korporatista pod faistikom je kontrolom.
T T T T

Dakle, SAD je pod faistikom kontrolom.

TU UT T

Drugim rijeima, SAD su korporativna diktatura. Amerika nije diktatura u smislu da doslovno jedna osoba vlada svima ostalima (ali, kao to u to objasniti u daljnjem tekstu, ne mislim da su takve diktature ikada postojale, a sva drutva koje Amerikanci obino nazivaju komunistikim" ili tiranskim", poput nacistike Njemake ili crvene Kine primjerice, nisu imala samo jednog vladara). Umjesto toga, SAD ima otprilike 1000 do 2000 najviih korporatista (u ovoj knjizi moj cilj nije utvrivanje tonog broja, da bismo analizirali i shvatili korporatizam dovoljni su priblini brojevi) koji nikome nisu odgovorni, ali koji imaju puni nadzor nad resursima potrebnima graanima planeta Zemlje za svakodnevno preivljavanje. to se tie druge pretpostavke - ono to je pod kontrolom korporatista pod faistikom je kontrolom - jasno je da korporacije nisu demokratske institucije. Kada bi to bile radnici bi birali svoje korporativne voe (ako bi se korporativni voe uope smatrali potrebnima u stvarno demokratskoj korporaciji, kao to nisu potrebni u gore spomenutom anarhistikom korporatizmu), stvarali bi pravila korporacije, plae bi vjerojatno bile dovoljno visoke da budu dostatne (koliko je god to mogue) i jednake za sve radnike, meu radnicima donosile bi se zajednike odluke o tome kako trebaju izgledati aktivnosti i struktura
T T T T T T T

korporacije i tako dalje. 127 Meutim, to nije stvarnost korporatistike Amerike. Umjesto toga, korporacije su po svojoj hijerarhijskoj strukturi moi tiranske. Od radnika se oekuje da slua naloge i toka! Radnik obino ne moe odabrati svoje radno vrijeme (koje je obino vrlo dugo, negdje oko 35-90 sati na tjedan), svoju plau (koja je obino strano ili ak smijeno mala), to radi kada je u korporaciji (to je obino posao koji mrzi i koji ga ini nesretnim, oajnim, neobavijetenim), a napravi li pogreku nije rijetkost da e to za posljedicu imati dobro staro ribanje nosa" od strane efa, ak i ako je tu pogreku uzrokovao ef" (npr. zbog loe komunikacije ili pogrene odluke).
PF FP T T T

Neki uvjeti u korporacijama bolji su od ostalih uzmemo li u obzir da su okolnosti i postupanje okrutni i neobini. Krovopokrivae, na primjer, uglavnom jako saalijevamo zato to rade deset ili vie sati dnevno na temperaturi od 30 stupnjeva Celzijevih na vlanom zraku Michigana. Situacija je to doslovno nalik nekim od niih razina ispitivanja" (odnosno, muenja) u Zaljevu Guantanamo. S druge strane, smatra se da sveuilini profesori imaju dobar posao koji im omoguuje dobru zaradu, u kojem mogu biti radikalni ako to ele, itati knjige te esto rade samo nekoliko sati na tjedan. Meutim, je li to toan prikaz profesora? To je slika amerikog profesora koja - kako nas David Horowitz, autor popularne knjige The Professors: The 101 Most Dangerous Professors in America (Profesori: 101 najopasnijih profesora u SAD-u),m eli uvjeriti - prevladava na amerikim sveuilitima. Razumije se da doista postoje takvi sluajevi, ali veina dananjih sveuilinih profesora nimalo ne odgovara tom opisu. Ustvari, oni provode neku vrstu korporatistikog istraivanja: rade u nekom izuzetno specijaliziranom znanstvenom ili tehnolokom podruju (u kojem se doista ogroman postotak istraivanja obavlja u korporativne svrhe - farmaceutska istraivanja, vojna istraivanja, biomedicinska istraivanja, istraivanje psiholokih i behavioralnih modifikacija i tako dalje 128 - kao da sveuilita u Americi nisu nita drugo nego vojni i korporativni istraivaki centri koje financiraju porezni obveznici) i nalaze se pod ogromnim pritiskom da svoje istraivanje provode u zaista uskom podruju (to znai da su strunjaci samo za to podruje - ako ak mogu i to postati - i vjerojatno nemaju nikakvih spoznaja o drugim podrujima stvarnog svijeta). Nadalje, sveuilini profesori u pravilu su dobro plaeni ako predaju na bogatim sveuilitima (npr. kole iz grupe Velikih deset), ali na veini sveuilita plae profesora u najboljem su sluaju prosjene (esto znatno ispod 40.000 dolara godinje), a kontrolira ih se ne prema njihovim akademskim zaslugama ve od strane onoga to sam
T T P TP T T T T T T PF FP

To su znaajke koje se mogu primijetiti u primjerima stvarnog ivota, kao to su one koje je dokumentirao Lewis 2004. 128 Caldicott 2002. i Angell 2005. detaljno raspravljaju o ovome.
127
P P P P

anarhistikih

korporacija

iz

u prvom poglavlju nazvao vidljivom 'vladom. Dakle, profesor zasigurno ima bolje radne uvjete od krovopokrivaa uzmemo li u obzir veinu standarda koje mogu zamisliti, ali unato tomu i profesor ivi pod korporatistikom (tiranskom) opresijom. Porazgovarate li s, primjerice, prosjenim profesorom prirodnih predmeta - uzmimo za primjer profesora agrikulture - kod njega ete prepoznati posljedice te tiranije: vjerojatno neete vidjeti vrhunskog istraivaa koji je otkrio tajne stvarnosti, kao to su to uinili Einstein, Tesla, Buda ili Thoraeu. Umjesto toga najvjerojatnije ete vidjeti nekoga tko vam moe rei sve to elite znati (osim moda sigurnosnih standarda) o, na primjer, genetski modificiranoj Monsanto soji, ali nee znati to su to Savezne rezerve, nee znati za postojanje drevnog grada Tiahuanaca u Peruu (ili njegovo znaenje), nee poznati Povelju o ljudskim pravima ili to je incident u zaljevu Tonkin, ili koji su tetni uinci Monsantovih kravljih hormona rasta koje ljudi konzumiraju u mlijeku i nee imati pojma koliko je nezdrava soja, naroito ona genetski modificirana. 129 Vjerojatno e biti jednostavno izgubljen i zbunjen, ba poput svakog drugog Amerikanca koji je takvim stvoren, ak i ako profesor ima vie novca i bolji drutveni status od ostatka izgubljenog plemena koje se naziva Amerikancima.
T T T T PF FP T

Amerikanci esto misle da pohaanje sveuilita prua mogunost da se izabere vlastita sudbina i kontrolira karijera - ukratko, mogunost da se izabere to se eli uiniti sa svojim ivotom. Meutim, kad student inenjerstva odabere svoju karijeru koristei organizirani i dobro razraeni proces odluivanja vjerojatno nee imati mnogo izbora gdje e raditi i koje e zadatke obavljati na tom poslu. Ta kljuna pitanja ovise o tome tko u vrijeme njegove potrage za poslom zapoljava i to korporacija za koju radi eli da on radi na radnom mjestu tih 35-90 sati koliko e vjerojatno morati raditi. Korporacije se s tog gledita za veinu Amerikanaca bolje mogu opisati kao dom daleko od doma ili, drugim rijeima, to su logori za prisilni rad.
T T

Bez obzira na situaciju nije potrebno mnogo uvjeravanja da ustvrdimo da su korporacije faistike po svojoj strukturi moi i zato u nastaviti s priom (iako u se vratiti tom pitanju kasnije u ovom poglavlju). Ono to je dosad reeno u ovom poglavlju dokazuje jednostavnu injenicu: ameriku kulturu u potpunosti oblikuju i njome dominiraju korporacije, ali budui da su one faistike to znai da je i amerika kultura faistika. U daljnjem tekstu iznijet u drugo od tri tumaenja o kojima govorim u ovom poglavlju koje pokazuje da su Sjedinjene Amerike Drave korporatistiko carstvo.
T

129
P P

Vidi Daniel 2006.

ivljeni korporatizam: tiranizirano iskustvo svakodnevnog ivota

T T

U prethodnom dijelu otkrili smo da je struktura SAD-a korporatistika. U ovom dijelu u pokazati da je svakodnevno iskustvo Amerikanaca pod korporatistikom vladavinom tiranizirano iskustvo. Dakle, ne samo da je struktura SAD-a korporatistika, ve je i svakodnevno iskustvo Amerikanaca korporatizirano (tiranizirano). Razlog tomu je taj to su Amerikanci pod kontrolom i ovisni o korporacijama, a one su tiranije, to pak znai da je svakodnevno ivotno iskustvo Amerikanaca iskustvo tiraniziranih stvorenja.
T T T T T T T T T T T T

Na primjer, kada Amerikanci odlaze na posao, punei police Wal-Marta, piui raunovodstvena izvjea, okreui hamburgere u McDonaldsu, radei inenjerske planove, radei za blagajnom u nekom velikom trgovakom lancu, prodajui rabljena vozila, premjetajui kutije u skladitu, briui podove, piui memorandume i tako dalje, oni imaju vrlo malo ili nimalo moi, slab ili nikakav izbor, malo ili nimalo potovanja te malo ili nimalo uitka. Govorit e im da se korporacija brine za njih i da su sretni to imaju posao, ali ako pogledate svakodnevnu dinamiku njihovih ivota mogue je zakljuiti da korporacija jednostavno izaziva masovno muenje tih ljudi. Pogledajte to je David Icke napisao o toj temi:
T T T T T T

... veini ljudi se govori to da misle, kamo ii, to raditi i kako to raditi... [G]dje moete saznati 'informacije" koje vas dovode do zakljuka o sebi i svijetu? Tko odluuje u koje vrijeme svakog radnog dana ustajete? Tko odluuje kamo idete i to radite kada tamo stignete? Tko odluuje kako to obavljate? Ako ste poput velike veine ljudi koji trenutno ive u svijetu snova, te odluke uope ne donosite vi, namee vam ih sustav', paukova mrea kontrole koja diktira svoju volju u vaim 'ivotima'.
T T T

Svoje 'informacije' dobivate iz srednjostrujakih medija koji vam svakodnevno prodaju lai na temelju kojih odluujete to misliti i kako se ponaati. Morate ustati u odreeno vrijeme zato to se morate pojaviti na poslu i ne smijete kasniti. Idete tamo gdje vam efovi narede i radite ono to vam naloe. Ako se pobunite otpuste vas, a ako ne primate plau ne moete si priutiti dom i prehranjivanje... Da biste zadovoljili sve te predviene potrebe i odgovornosti svaki dan morate provesti inei druge ljude sretnima. Isto tako, vai efovi robovski prate upute onih koji kontroliraju njih i ni oni se ne usude iskoraiti iz zadanog okvira. 130
T T T T PF

130
P P

Icke 2005., 1.

FPT

Radnici uglavnom imaju malo ili' nimalo razumijevanja za svoje efove te prema njima osjeaju malo ili nimalo prijateljskih sklonosti, a njih, kako u to pokazati kasnije, uglavnom nije briga za radnike. 131 To je u naelu posvuda tako: u malim tvrtkama, u ogromnim monopolistikim korporacijama, poslovima u vladi, uslunim djelatnostima, obrazovanju 132 i meu sveuilinim profesorima. 133 Koje su grane djelatnosti ili zanimanja izuzeti iz korporatizma?
T PF FP PF FP PF FP T

Da biste shvatili znaenje te Uvijene tiranije razmislite o sljedeim pitanjima. Kao prvo, iz zakljuaka navedenih u 2. koraku strukturalnog tumaenja moemo izvesti sljedeu jednadbu:
T T T T

Sjedinjene Amerike Drave = mi ljudi

T T T

Iz te jednadbe sada moemo izvesti drugu jednadbu. Ako Amerikanci, openito govorei, ive u tiraniji, o emu u govoriti u ovom dijelu, tada vrijedi sljedea jednadba:
T

Sjedinjene Amerike Drave = ivot u tiraniji

T T

koju dobijemo zamijenimo li ljude" iz prve jednadbe ivotom u tiraniji" u drugoj jednadbi. Ta zamjena se ini opravdanom budui da je stanje ivota i svijesti ljudi ono to oni jesu - to je osoba, njen um i njena subjektivnost. Bez naeg mentalnog ivota, bez naih stanja svijesti prepunih ljubavi ili mrnje, bijesa ili sree, dosade, osobnih znaajki, snova, uspomena, osobnog identiteta i nade prestajemo biti ljudi. To ujedno znai da su ljudi proizvod prirode svojih svakodnevnih ivota, budui da je ovjekovo svakodnevno okruenje primarni imbenik koji oblikuje njegovo subjektivno ja. Dakle, osoba je ono to ukljuuju njezini osjeaji i misli, ono s im se ljudi identificiraju u svojim dnevnim poslovima. Osobu ine njezin dnevni posao i trud, ono kako se zbog
T T T T T

131 U poglavljima koja slijede dokazat u da najvie pozicionirani efovi - korporatisti - izgleda uivaju kad se njihove radnike ozljeuje, mui ili ubija. 132 Nastavnici u osnovnim kolama, na primjer, koliko je meni poznato, ne biraju svoje radno vrijeme, svoje uenike, svoj kurikulum, a esto ni uionicu. Nije njihov izbor odlaziti na bezbrojne sastanke poslije kole kojima u dananje vrijeme moraju prisustvovati, ni prihvaati onu Bushevu nijedno dijete nee biti izostavljeno". 133 Kao to je prethodno reeno, profesore se esto prikazuje kao ljude nesputane pravilima, koji mogu biti radikalni. Ova ideja je medijska izmiljotina, u stvarnosti je sveuilite velikim dijelom domena kojom vladaju kontrola misli i socijalni inenjering. Tko, primjerice, moe zaboraviti tko je nakon stoje Rumsfeld podnio ostavku na mjesto ministra obrane netom nakon izbora u pola mandata doao na njegovo mjesto: bio je to William Gates, koji je prije toga bio elnik teksakog A&M sveuilita, a jo prije toga prvi ovjek CIA-e!
P P P P P P

tog posla osjea te kako misli. Osnovna je to postavka drutvene znanosti: ono to ini osobu uglavnom je odreeno svijetom i okoliem u kojem se nalazi. Dakle, ako je osoba podvrgnuta neprekidnoj tiraniji svijeta oko sebe to znai da osjeaji, djela i misli te osobe ne mogu biti nita drugo nego tiranizirani.
T T T T T T

to to onda znai za Amerikance koji neprestano ive u tiraniziranom okoliu i u korporatiziranom stanju svijesti? Dakako, odgovor je da su njihova svijest i ego tiranizirani: tiranizirano iskustvo.
T T T

Iz dana u dan, iz godine u godinu, ivoti Amerikanaca su tiranizirani i korporatizirani.. Zbrojimo li cjelokupno takvo iskustvo za svakog pojedinca, zbrojimo li sva tiranizirana iskustva i ivote dobit emo zbroj svih iskustava Amerikanaca. to bi taj zbroj bio? Naravno, moe biti samo tiranizirano iskustvo. Kada bi uzeli sve ljude i zbrojili trenutke njihovih ivota samo bismo dodavali tiranizirana stanja i nikada se ne bismo iz toga izvukli: bez obzira koliko tiraniziranih stanja svijesti i stanja tiraniziranog ivota zbrojimo, neemo dobiti nita drugo doli tiranizirano ivotno iskustvo. 134
T T T PF FPT

Pogledajte sve te milijune i milijune ljudi u SAD-u, svi oni rade i ive u korporatiziranoj dravi. Pogledajte milijune i milijune roditelja koji rade i provode dane u korporatiziranom radnom logoru (korporaciji), u tiraniziranim uvjetima rada. Pogledajte njihovu djecu koja sate i sate provode u djejim vrtiima, budui da njihovi roditelji moraju dugo raditi zbog ega s djecom provode sve manje vremena, a navedeni su na usmjeravanje svoje energije i pozornosti na korporaciju i na svoje korporatizirano stanje postojanja (umjesto na sebe same ili na svoju djecu), uglavnom zato to pogreno vjeruju da moraju kupiti gluposti koje im ne trebaju", da ponovno upotrijebim citat iz filma Klub boraca. Navodi ih se da svoje ivote ne posveuju istraivanju samih sebe i otkrivanju svojih strasti i snova, ve da ih provedu robujui za tue snove, odnosno, financijske snove korporatista. To je, dakle, prosjena tiranizirana situacija prosjenog Amerikanca - tiranizirani ivot tiraniziranog iskustva.
T T T

Ako netko poeli vjerovati da su SAD oligarhijska a ne tiranska drava, kao to je sluaj s nekim istraivaima, ne vidim kako se moe doi do tog zakljuka s obzirom na razmiljanja u diskusiji o ivljenom korporatizmu ili tiraniziranom iskustvu. Dojam je da ako o Americi razmiljamo u smislu onog to se ini da je njena sr, a to smo mi ljudi" i nae svakodnevno ivljeno iskustvo, u sluaju da je to iskustvo korporatizirano, onda samo moemo zakljuiti da su SAD golema tiranska drava. Ako su generalno sva iskustva Amerikanaca tiranizirana, tada su SAD drava tiranije a ne oligarhije.
134
P P T T T T

Mediji u Americi (kako obrazovni sustav, tako i novinski i televizijski mediji) neprestano pokuavaju uvjeriti graanstvo da su njihovi korporatizirani ivoti
T

149

2005., 2.

dobri, moda ak i najbolji nain ivota kojim je itko na svijetu ikada ivio. esto ujem politiare kako u vijestima govore: Amerikanci imaju najbolji ivotni standard i najbolju zdravstvenu skrb na svijetu." (Razumije se, to nije tono, to u to dokazati na brojnim mjestima u ovoj knjizi.) Meutim, u amerikom korporatiziranom/tiraniziranom postojanju ogroman postotak stanovnitva ozbiljno se ugnjetava (o emu se doslovno nikada ne raspravlja u masovnim medijima), iz raznih razloga. U svom korporatiziranom postojanju u Americi ljudi moraju raditi na poslovima koje preziru, pod faistikom strukturom moi koja ih ne plaa dovoljno da mogu normalno odgajati svoju djecu. Na primjer, ne mogu platiti zdravstvenu skrb (a ako mogu, zdravstveni sustav nije nita drugo nego varljiva i beskorisna korporatistika prijevara), ili se moraju koristiti javnim obrazovnim sustavom koji kontroliraju vlada i UN, a koji djecu dri nepotrebno odvojenima od obitelji i podalje od stvarnog obrazovanja. 135
T T PF FPT

Apstraktni korporatizam: korporacija je samo ideja

T T

I tako se vrti i okree taj krug ovisnosti i nametanja volje. Rob nekog ovjeka je gospodar drugoga; ovca jednog ovjeka uvar je ovaca drugoga. To je nain na koji je svijet namjerno organiziran. Sustav eli da svatko kontrolira nekog drugog i to se radi na milijardu razliitih naina. Ono to mi nazivamo 'slobodnim drutvima' ustvari su preimenovani gulazi. Sustav nam ne slui - mi sluimo njemu. Mi smo robovi koji se zavaravaju da smo slobodni zato to se ne elimo suoiti sa stvarnou svoga poloaja. -David Icke149
P P

U prethodnom dijelu vidjeli smo da je struktura SAD-a korporatistika te da se ivljeno iskustvo Amerikanaca koji ine SAD sastoji od korporatiziranog/ tiraniziranog naina ivota. Sada u govoriti o posljednjem od tri razloga koje u ovom poglavlju navodim kao razlog zato su SAD korporatistiko carstvo, a taj posljednji razlog je ono to nazivam apstraktnim tumaenjem amerikog (i globalnog) korporatizma.
T T T T T T T T

Da biste stekli predodbu o onom to u pokuati pojasniti u ovom dijelu, proitajte sljedei izvanredni ulomak profesora Kortena:
T

150

2005., 2.

135
P P

Vidi Tabor 2006. za raspravu o pitanjima povezanima s obrazovnim sustavom.

Manje je zapaena tendencija pojedinih korporacija koje s rastom i porastom vlastite moi ele razviti svoje institucionalne planove usklaene s imperativima svojstvenim njihovoj prirodi i strukturi koje nisu u cijelosti pod nadzorom ak ni menadera i pojedinaca u ijem su vlasnitvu. Ti ciljevi usmjereni su na poveavanje njihovih zarada i zatiivanje samih
T

sebe od nesigurnosti trita. Oni proizlaze iz kombinacije konkurencije na tritu, potreba financijskih trita, napora individualaca za napredovanjem u karijeri i poveanja osobnih prihoda. Velike korporacije esto se udruuju da bi promovirale zajednike politike i ekonomske ciljeve. U Sjedinjenim Amerikim Dravama oni su vie od 150 godina ukljueni u restrukturiranja pravila i institucija vlasti tako da odgovaraju njihovim interesima. Neke itatelje mogla bi uznemiriti moja antropomorfizacija korporacije, ali to radim namjerno zato to po osnivanju korporacija one uglavnom poinju samostalno ivjeti, nevezano za namjere svojih ljudskih sudionika. Korporacije su dominantne upravne institucije na cijelom Planetu, a najvee meu njima prodiru u doslovce svaku zemlju na svijetu, a po veliini i moi nadmauju veinu vlada. Sve ee nalazimo da je korporativni interes, a ne ljudski interes, ono to definira ciljeve politike drava i meunarodnih tijela. 136
PF FPT

Ideja koju nam je profesor Korten ovdje ilustrirao i koju u detaljnije razraditi u ovom dijelu je da su ultraogromne monopolistike korporacije neto poput mravlje kolonije ili oceana: individualni dijelovi/lanovi/'jedinice (u ovoj analogiji koju sam naveo, to su mravi ili kapi vode, koji predstavljaju pojedinane radnike korporacije) ne mogu pojedinano kontrolirati ukupno djelovanje cjeline (u ovoj analogiji, cjelina je cijela mravlja kolonija ili ocean, to predstavlja cijelu korporaciju). Cijela struktura izvan je kontrole pojedinanih dijelova.
T T T T T T

Apstraktni korporatizam ukljuuje dvije izuzetno bitne iluzije u koje radnici moraju povjerovati:
T T

A. Da korporacija nije samo aktivnost radnika ve je neto vie od toga, neto vie i mnogo monije od bilo kojeg radnika - odnosno, sama korporacija. Meutim, to je to tono korporacija" radniku se nikada ne tumai (niti bilo kome drugome), kao ni kako korporacija moe biti vie od radnika i aktivnosti radnika koji je ine. Ali to nije bitno sve dok radnici pogreno vjeruju da su mali i beznaajni u usporedbi s korporacijom koja je na neki nain vea od njih i koja ih nadzire oni nikada nee pokuati preispitati svoju veliinu i nikada nee ostvariti sebi svojstvenu autonomiju i mo.
T T

B. Radnik ne moe kontrolirati apstraktnu ideju korporacije koja je vea od njega iz prethodne toke A, tako da se mora predati i popustiti korporacijama te im sluiti na bilo koji nain te apstraktne korporacije to od njega trae.
T

136
P P

Korten 2006., 59-60.

A i B tvore svijet snova: sliku ne-stVarnosti, sliku neega to ne postoji. Bez funkcioniranja i djelovanja radnika korporacija ne postoji - od nje ne ostaje nita - to znai da se korporacija" moe opisati samo kao djelovanje radnika - ni vie, ni manje. A apstraktna korporacija - ideja da je korporacija neto vie od radnika i njegove aktivnosti -samo je predodba neega to ne postoji.
T T T T T T

Korporatistima upravljaima od kljune je vanosti da se radnici ne probude iz tog sna. A mogli bi se probuditi ako im se da neki razlog za preispitivanje i procjenjivanje svojih ivota i okolnosti u kojima ive. Preispitivanje je in trijenjenja, buenja - surovo shvaanje - a ini se daje to razlog zato politiari i Veliki mediji ismijavaju skeptike" koje se esto opisuje pogrdnim rijeima. U uvenom dokumentarnom filmu BBC-a The Century ofthe Self 137 - koji govori o istraivanjima kako su korporacije provele detaljne i tajne planove i programe kako bi isprale mozgove itavih nacija, tako da pripadnici tih nacija novac troe na tono odreene naine koje korporacije ele - osoba koja je govorila u dokumentarnom filmu nazvana groficom Erziekaroly" raspravlja o drutvu u kasnom viktorijanskom dobu u Europi (koje je na neki nain slino drutvu bespomonih radnika koji nita ne pitaju, a koje sam upravo opisao, koji su odgojeni i izvjebani da slijede a ne da preispituju, razvijaju ili usmjeravaju panju na sebe i svoje sklonosti. Naime, kada bi to uinili ne bi mogli vie mogli ivjeti kao bezumni zupanici bez due koje sam upravo opisao). Grofica Erziekaroly rjeito objanjava to se dogaa s naim predodbama ponemo li ih preispitivati:
T T PF FP T T T

Podrazumijeva se da niste smjeli pokazivati svoje proklete osjeaje, niste mogli... Meutim, Freud je bio taj koji je poeo preispitivati tu ideju zato to, da bi preispitali sebe, morate prvo preispitati mnoge druge stvari, drutvo u kojem ivite, sve to je oko vas, a u to doba to nije bilo pametno... zato to bi se carstvo koje ste sami stvorili raspalo kao kula od karata.
T T

Dakle, radnici moraju biti prevareni i ispranoga mozga, to se ostvaruje pomou razliitih taktika o kojima piem na nekoliko mjesta u ovoj knjizi (strah, rastresenost, zaposlenost, TV, oaj, zabava, iluzorna uvjerenja da je njihova nevolja predivna i neizbjena itd.), zato da bi ih se moglo nadzirati: bez skepticizma, bez znanstvenog duha ili uma, obeshrabrene i smlavljenih dua.
T

Dokumentarac je prikazan na BBC-ju 2002., a autor mu je sam saznao na internetskoj stranici Alexa Jonesa, a postavljen http://www.infowars.com/articles/science/psychology freud was masses.htm.
137
P P HTU UTH UT

Adam Curtis. O filmu je na sljedeoj adresi: used control the

Korporacija postoji iskljuive) zbog ideja radnika; a korporacija je apstraktna ideja koja tiranizira um radnika. Drugim rijeima, korporatizam je apstraktna tiranija.
T T T T T T T

Kada se ljudi okupe i osnuju korporaciju u korporatistikom carstvu, u tom korporatiziranom okoliu radnici kada su u korporaciji poprimaju odreeno tiranizirano ponaanje. Na primjer, esto djeluju protiv vlastitih osjeaja ili ih nijeu, 138 obino obavljaju posao koji u veoj ili manjoj mjeri ne vole, esto nose odjeu koju ne ele nositi, podnose ugnjetavake uvjete za malu plau, esto raspravljaju o pitanjima i temama koje ih ustvari ne zanimaju i o kojima bi moda raspravljali samo kada bi im bilo dosadno i tako dalje.
T PF FP T T T

Radnik protiv radnika, borba za korporatiste

T T

Sada te injenice prikljuite onima da se radnike na razliite naine poduava da se ne slau i ne ujedinjuju s kolegama dok su na poslu, barem ne na nain koji bi meu njima razvio solidarnost. Na primjer, radnici imaju razliite plae, s njima se ponaa kao prema robovima ili djeci a ne kao prema odraslim ljudima, to ih potie da se tako ponaaju i jedni prema drugima zato to obnaaju poloaje koji imaju razliite razine prestia i prihoda, te ih efovi na razliite naine favoriziraju ili ne favoriziraju. (Slini problemi postoje i u kolama i obiteljima, gdje nastavnici i roditelji nesvjesno svoje odobravanje djeci pokazuju na razliit umjesto na uniforman nain, to zatim izaziva rivalitet, natjecanje, pakost, traenje odobravanja i opi nedostatak samouvjerenosti, koji esto traje cijeli ivot). Ta i druga pitanja esto stvaraju pakosno natjecanje meu radnicima umjesto osjeaja zajednitva. Dok korporatisti radnicima openito govore da bi trebali raditi zajedno" dok su na svojim poslovima u korporacijama to se nee dogoditi ako, na primjer, radnikkoji radi za minimalnu nadnicu i uiva minimalan presti bude zavidan i pakostan radniku koji zarauje vie i bolje je pozicioniran (i pritom moda manje radi, kao u sluaju menadera). Iz tih i drugih razloga zajedniki rad" moe biti samo podvala radnicima: red iz kaosa.

Koliko je meni poznato, to je postalo uobiajeno, normalno" i oekivano ponaanje meu ljudima u Sjedinjenim Amerikim Dravama, do te mjere da e se osoba koja si dopusti da se jednostavno osjea onako kako se osjea (ili kako je to budist Alan Watts rekao u svom klasiku The Way ofZen: nain na koji se osjea je ispravan nain"), na primjer dopusti si osjeaj tuge bez Prozaca, promatrati kao poremeena ili nestabilna samo zato to doputa da je ponesu osjeaji, a da pritom ne posegne za nekom vrstom terapije".
138
P P T T

Spojimo li te dvije izjave o radnicima razumjet emo zato radnici ne uspostavljaju vra saveznitva te zato ne mogu, primjerice, pokrenuti dobro organizirane, nenasilne bojkote ili sindikate, koji bi mogli biti u stilu Thoreaua ili Gandhija. Nadalje, zbog razloga koje sam upravo naveo moemo zakljuiti zato je ameriki radnik uglavnom usamljen, izoliran i nemoan, nesposoban kontrolirati vlastitu stvarnost (odnosno, stvarnost svoga korporatistikog postojanja). Ta nam pitanja pokazuju kako je jednostavno radnike navesti na rtvovanje vlastite razboritosti i moi (odnosno, svoje snage u brojevima") za obinu ideju: da postoji neto to je vee od njih, neto vanije od radnika - odnosno, korporacija - pri emu je ta ideja samo iluzija, budui da su radnici uvijek bili i jesu pokretai ekonomije.
T T

Korporatizirano postojanje je kraj ivota

T T T

Zapanjujue je do koje e mjere radnik rtvovati svoj duh i svoje sklonosti za tu ideju koja se zove korporacija, a za koju smatra da je na neki nain iznad njega. Razmislite o tome: radnik e se odrei svoje obitelji, slobodnog vremena i svijesti da bi proveo gotovo sve svoje budne sate radei neto u emu vjerojatno ni ne uiva, dapae, to vjerojatno iz dna due mrzi. Kakav je to ivot?
T T T T T

Unjegovukorporatiziranomstanjupostojanjaradnikaneprestano maltretiraju sile njegova korporatiziranog ivota, on nije u stanju promijeniti svoju sudbinu te e vjerojatno zakljuiti da je korporacija sila koja ga nadilazi, stoga sve to njemu ostaje odreeni je stupanj bespomonosti. To je ono na emu se zasniva nain ivota prosjenog Amerikanca, a njegova krajnja posljedica je TV kultura koja vlada Amerikom: Amerikanci su bespomoni, neostvarenih tenji, nemaju vremena otkriti tko su ili to se dogaa u svijetu oko njih. Izgubljeni su i jedino to im preostaje je TV- njihov najbolji veernji prijatelj. Da parafraziram to je Leuren Moret jednom prilikom rekla o televiziji i medijima: punjenjem svojih umova televizijom Amerikanci svoje domove pune vlastitim ureajima za kontrolu uma. Korporatizirano, bespomono, robovsko postojanje amerikog radnika ono je to u tolikoj mjeri potie ovisnost o televizijskim programima. Tamo gdje nema mnogo nade ili uivanja ovisnost je luksuz, budui da je istraivanje i bavljenje vlastitim sklonostima nemogue, a jedino se oajniki bijeg od ivota ini praktinim.
T T T T

Na temelju upravo opisanih razloga moemo vidjeti da su Amerikanci na prijevaru navedeni na trpljenje tiranskog tretmana, rtvujui svoje vrijeme, svoje obitelji, svoje interese, svoj duevni mir, svoju svijest, pa ak i vlastitu sigurnost za korporaciju", kao i za orwellovsko-korporatizirani ivot. Analiziramo li znanstveni princip koji sam upravo opisao - svijet stvara misli i ponaanje
T T

neke osobe - moemo shvatiti ato se Amerikanci esto toliko toga odriu u korist korporatizma. Situacija i okoli u kojima ovjek ivi odreuju njegovo razmiljanje i djelovanje 139 pa tako okolina ispunjena tiranizacijom dovodi do gore opisanog stila ivota korporatiziranog iskustva, gdje se ak i neto poput, na primjer, obitelji rtvuje u cijelosti.
T PF FP T

Kada odem na nogometnu utakmicu iznenada mogu poeti vikati, ili ako idem na sprovod doimat u se potitenim i/ili utljivim. Kada moji studenti dou na predavanje uvijek se pobrinem da se ponaaju na odgovaraju nain", preobraavajui se, dok ulaze u predavaonicu, ispred mojih oiju iz brbljavih i nasmijanih studenata u marljive ljude koji sjede ravno, gledaju ispred sebe, ne razgovaraju (barem ne veinu vremena, ovisno o tome koliko je moj sat zanimljiv), imaju ozbiljne izraze lica i tako dalje. Radnja, kao i odreeno ponaanje, ili okupljanje iz odreenog razloga (poput odlaska na sprovod, nogometnu utakmicu ili okupljanje i sjedenje u sveuilinoj predavaonici), u umu osobe potie predodbu (na primjer, ja sam student) koja uzrokuje ponaanje (npr. ja bih trebao biti marljiv). Tako okolina stvara misao, koja zatim stvara ponaanje.
T T T T T T T T T

Jo e izraenije to biti ako pogledamo situaciju u kojoj je okolina korporatistika, kao u sluaju SAD-a i globalne ekonomije, u kojoj su ljudi potlaeni i postaju meso bez misli, u kojoj se njihovi udovi pomiu bez svrhe ili izbora, u kojoj se njihovi umovi mrve u prah, i u kojem ih se prijevarom moe navesti na potporu ludilu i iracionalnosti drave bez obitelji, despiritualizaciji, ratu, sveprisutnom orvelizmu, te situaciji u kojoj je ljude mogue navesti na to da sami sebe i najvei dio svoje dinamike posvete nezadovoljavajuem ivotu nalik zvijezdi smrti.
T T

Uspon anarhistikog korporatizma

T

Nita ne posjeduj! Nita ne imaj! Buda i Krist su nas to uili, kao i stoici i cinici. Unato tomu to smo lakomi, zato ne moemo shvatiti taj jednostavan nauk? Zato ne moemo shvatiti da s vlasnitvom unitavamo svoje due?

Ovo je u skladu s idejom iz znanosti o drutvu spomenutoj gore da je ovjek proizvod svoje okoline a ne svoje slobodne volje - ovdje je rije o znanstvenom poimanju osobe, a ne metafizikom tumaenju. To ne znai da osoba ne posjeduje bilo kakav stupanj slobode (mada moe dovesti do toga), nego jednostavno da veina ljudi spontano izraste u osobe koje sile ivota neprestano i beznadno kovitlaju uokolo, umjesto da razviju autonomiju i naue biti svoji.
139
P P T T

Posjeduj samo ono to uvijek moe ponijeti sa sobom: znaj jezike, znaj zemlje, znaj ljude. Tvoje pamenje bit e tvoja putna torba. Koristi svoje pamenje! Koristi svoje pamenje! Samo to gorko sjemenje moe izniknuti i jednoga dana izrasti. Pogledaj oko sebe - oko tebe su ljudi." -Aleksandar Solenjicin

Predodbe u ljudskim umovima ono su to omoguuje postojanje faistikih korporacija. Sve to radnici moraju uiniti je promijeniti perspektivu o svojoj okolini, shvatiti da korporacija nije nita drugo osim radnika, da je u potpunosti pokreu jedino i iskljuivo radnici - kada bi radnici to znali njihovo ponaanje i ivot vie ne bi bili korporatizirani.
T T T T T

U takvom bi scenariju korporacije postale anarhistike korporacije o kojima sam pisao u prvom poglavlju umjesto faistikih korporacija o kojima je bilo rijei u ovom poglavlju. To je ustvari ono to je Gandhi poduavao kada je pomogao radnicima da oslobode Indiju i izguraju Britance: ne sudjelujte u faistikom korporatizmu, ne ulaite u njega, ne stavljajte svoj novac i snagu u njega. Ako se to dogodi, korporatizam gubi snagu i prestaje postojati (a na njegovom mjestu uzdie se anarhistiki korporatizam). Drugim rijeima, faistiki korporatizam (u kojem su ljudi bespomoni i korporatizirani) spontano bi se preobrazio u anarhistiki korporatizam (u kojem ljudi imaju stvarnu mo).
T T

Poinje malim, postupnim koracima kada se, na primjer, graani postupno ponu vraati ideji o samostalnom pribavljanju hrane ili od lokalnih farmera koji imaju zdrave usjeve i stoku koja se hrani travom i nije nadrogirana lijekovima (za one koji konzumiraju ivotinjske proizvode), koja slobodno tri livadom, umjesto povra i mesa iz Wal-Marta koje je otrovno, ozraeno i koje je proizvod eugeniko-korporatistike prehrambene industrije. Nakon toga prelazi se na drugi korak, kada gradite bunar ili shvatite da nastavak davanja potpore poreznom sustavu vlade SAD znai da vas pljakaju te da na taj nain podupirete ubijanje djece u Iraku (trovanjem osiromaenim uranom, na primjer) i tako dalje.
T T T T

Bespomoni, djetinjasti radnici apstraktne korporatistike zvijezde smrti

T T

Kada radnici surauju sa sustavom" i kada korporaciji daju svoju energiju i duh (umjesto da ih posveuju svojoj obitelji ili vlastitim interesima i ivotu) te kada prihvate apstraktni korporatizam tako to su svjesni da je korporatizam entitet" koji je iznad njih i koji ih kontrolira a ne instrument njihove kontrole, tada su u tako nastaloj situaciji efovi svemoni.
T T T

U sluaju apstraktne tiranije pojmovi poput Duponta", ,,FDA", Halliburtona", Saveznih rezervi", ,,Thomson-Wadswortha", ,,Carlyle Grupe", Amerike potanske slube", Mercka", ,,CIA-e", Monsanta" i tako dalje nezadrive su, tiraniziraj ue snage koje svojoj sili podinjavaju sve lanove korporacije (osim korporatista koji je kontroliraju), pri emu se stvara predodba da je ovjek nita a korporacija sve (npr. korporacija je jedina stvarna ili vrijedna, dok je radnik u usporedbi s njom beznaajan i mora joj sluiti). Stvarnost je obrnuta: postoje samo radnici, nita nije vee ili vanije od njih.
T T

U takvoj situaciji, kada su radnika mo, radnika autonomija i radnika solidarnost izbrisani s lica zemlje i radnicima nepoznati, mogunost za anarhizam (anarhistiki korporatizam) je unitena: smatra se da su radnicima nuni efovi" koji e im objasniti kako valja raditi. efovi ne pomau radnicima da rade za seb, ve za apstrakciju (korporaciju").
T T

U tom sustavu radnike e se uiti da su zupanici a ne mozgovi; potroni, bez due; neproduhovljeni, odnosno obino i doslovno elektrino meso. Tako e oni naposljetku sebe doivljavati kao nesposobne ili nezainteresirane za ulaganje u korporaciju (zbog nedostatka nagrade ili osjeaja ispunjenosti) te e biti primorani raditi na silu i zauzeti stav da sluaju naredbe i ue ih slijediti, elei da se netko pobrine za njih" umjesto da se na neki nain nametnu. Obrasci ove vrste javljaju se u ponaanju malodunih, korporatiziranih radnika zato to u korporatizmu (faistikom korporatizmu) nema ulaganja u sebe. Kada su ti imbenici prisutni korporacije - bez obzira jesu li velike ili male imaju strogu hijerarhijsku strukturu, od najmonijih lanova korporacije, pa do gomile fizikih radnika i uredskih vazala, sve to zbog injenice to e maloduni radnici vrlo esto biti nemotivirani da e ih se morati prisiljavati na izvravanje zadataka svoje tlake. Da budemo precizniji, korporacije imaju tiransku strukturu moi. Imaju hladnu, bezosjeajnu, praznu, plastinu, komunistiku i beskorisnu auru, poput namirisane, Huxleyjeve inaice Vaderove Zvijezde Smrti - prepune stanovnika koji se dosauju i koji poznaju ivot samo povrno, koji poznaju sebe samo povrno (ako i toliko) i koji su izgubljeni, budui da su na prijevaru navedeni (kroz obrazovanja i putem medija) da ne razumiju to je doista stvarnost i kakvo je doista njihovo ja, budui da su proli cjeloivotno ispiranje mozga.
T T T T T T T T

Amerikanci svakodnevno ive u potpunosti korporatizirano iskustvo i pritom ono dotie svaki njihov dio. Neobino je, meutim, da ta ideja uglavnom ne dopire do njihove svjesne svijesti (iako su na nekoj razini svjesni njenog postojanja, budui da su na prijevaru uvjereni da su slobodni - sloboda je ropstvo, kako kae orwellovski partijski slogan).
T T T

Apsolutna mo korporatista: osnovne ivotne potrebe monopolizirali su korporatisti

T T

Apstraktni korporatizam glavni je razlog uspjenosti korporatizma. Ljudi postaju zarobljeni korporatizmom i na prijevaru ih se navodi da prepuste svoju hranu, vodu, gorivo, rad, zdravstvenu skrb, odjeu, domove, obrazovanje, um i sve ostale osnovne ivotne potrebe u ruke korporatista. Pod tom komunistikom dominacijom korporatisti mogu prodavati (za profit), oporezivati te postupno poveavati cijene i kontrolirati opskrbu osnovnim predmetima koje ljudi trebaju za ivot. U takvom sustavu, eli li ovjek uope preivjeti, mora se pokoriti i sluati faizam jer e u suprotnom ostati bez osnovnih ivotnih potreptina i zatim umrijeti. Dakle, obini ljudi ne samo da e podnositi korporatistiko ugnjetavanje nego e ak nauiti braniti ga i boriti se za njega, titit e ga, pa za njega i sve rtvovati - dat e svoje ivote istim onim korporacijama koje su zasjenile njihovu ljudskost i unitile njihovu svijest.
T T T T

Jednostavan nain na koji moemo proanalizirati ovo pitanje je sljedei. Veliki postotak Amerikanaca ne voli svoj posao, ali unato toj injenici uglavnom e se boriti da ga zadre i da ga dobro obavljaju kako ne bi ugrozili svoj opstanak. Lako je predvidjeti da e u takvom sustavu ovjek uiniti sve to je potrebno kako bi osigurao osnovne ivotne resurse zbog ega e mase postati odani i predani borci i branitelji korporatistike drave strave. Dakle, svaki dan u Americi ogroman broj ljudi putuje na svoje malodune, monotone poslove koje preziru, koji ih odvajaju od njihove uroene strasti za ivotom i svojim ja, kao i od njihovih obitelji, te e umjesto toga svoje vrijeme i sudbinu uloiti u izgradnju korporacije koja ih je zarobila, esto radei u stanju oaja da zadovolje efa" i da ne budu otputeni". U najveem broju sluajeva ovo e biti njihov put od dna sve do vrha. Svaka osoba zarobljena u piramidalni drutveni sustav obino se boji gubitka svog poloaja, a taj strah odrava sustav. Ljudi pogreno vjeruju da moraju raditi u nekoj korporaciji umjesto, na primjer, na vlastitoj farmi da bi osigurali hranu (koja je izuzetno jeftina ako se koriste prirodne poljoprivredne metode, da ne spominjemo koliko je zdravija, a za njen uzgoj potrebna je otprilike ista koliina vremena tjedno koliko treba za nekoliko odlazaka u prodavaonicu koja je prepuna Monsantovih proizvoda). Zbog toga ljudi pogreno dre da je korporacija jedino to im se nudi te tako pogreno vjeruju da je ona njihova ivotna snaga, to oigledno nije istina. Na taj nain apstraktna tiranija vara graane i navodi ih da se bore za svoja vlastita korporatizirana iskustva: graanstvo je navedeno da povjeruje kako postoji samo korporacija i nita osim nje. Za obine ljude u toj mrei nebitno je to im njihovi osjeaji govore da moraju uiniti u toj hijerarhijskoj piramidi. Na primjer, ako neiji poloaj u
T T T T T T T T T T T

korporativno-komunistikoj hijerarhiji ukljuuje ugnjetavanje, poniavanje, patnje, previe vremena podalje od obitelji, i tako dalje, oni e se jednostavno s tim morati nositi. Ne smiju 'talasati' da ne bi bili otputeni. Misli, izgled, ponaanje, radne navike i sudovi koji e u efovim oima djelovati kao neto to izlazi izvan prihvatljivih okvira, radnika mogu otpustiti'. Zamislite radnika koji okree hamburgere u McDonaldsu kako pokuava svom efu rei sljedee: Smatram da moja plaa nije dovoljna za uzdravanje obitelji" ili Ovi hamburgeri nisu zdravi i zato bismo ljudima trebali spremati neto drugo". Iako su te opaske empirijski dokazive vjerojatno e ih se smatrati duhovitima, nebitnima, uvredljivima ili ak i problematinima, i gotovo je sigurno da ih ef" nee smatrati istinitima.
T T T

Vana je samo hijerarhijska struktura moi korporacije i to je osnovno pitanje u tome kako korporacija ostaje istinski faistika, bez obzira je li specifina korporativna situacija donekle mirna i razumna ili je ona Zvijezda Smrti".
T T T T

Ameriki stil tiranije

T T

Proanaliziravi koja tri naina od SAD-a ine korporatistiki sustav, nadalje u analizirati nekoliko dodatnih detalja o korporatizmu.
T

Tipino je za Amerikance da kada razmiljaju ili razgovaraju o diktaturi ili tiraniji pritom misle da se diktature i tiranije mogu pronai samo u dananjim reimima Treeg svijeta ili prolim reimima poput nacistike Njemake, Kaligulina Rima, sovjetske Rusije, crvene Kine ili Sadamova Iraka. Nadalje, Amerikanci uglavnom vjeruju da je tiranija sustav u kojem postoji doslovce samo jedan svemoni vladar. Websterov rjenik daje tri definicije pojma tiranija", a druga definicija obuhvaa tu ideju da jedna osoba vlada svima:
T T T

1: ugnjetavaka mo <svaki oblik tiranije nad ljudskim umovima - Thomas Jefferson>; naroito: ugnjetavaka mo koju demonstrira vlada < tirani ja policijske dravo 2a: vlada u kojoj apsolutna vlast poiva u rukama jednog vladara; naroito: jedna znaajka drevnog grkog grada-drave b: poloaj, autoritet i administracija tirana 3: rigorozno stanje koje je nametnuo neki vanjski imbenik ili sila <ivot pod tiranijom sata - Dixon Wecter> Ako pogledamo drugu definiciju, tiraniju kao vlast jedinog vladara", lako moemo otkriti da je to jednostavno netona definicija rijei tiranija". Dovoljno
T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T

je pogledati primjere tiranija koje danas postoje i koje su postojale kroz povijest, poput onih koje sam upravo spomenuo. Dovoljno je pogledati strukturu nacistikog reima, na primjer, pri emu bismo vidjeli da je Hitler sigurno bio svemoan, ali to je bilo i nekoliko drugih tirana u tom reimu (Himmler itd.) Hitler nije doslovno odreivao sve u nacistikoj Njemakoj i nije odreivao sve to su njegovi izravni podreeni radili, to znai da Njemaka nije imala samo jednog vladara", kako sugerira Websterov rjenik. Na primjer, Goering, glavni zapovjednik Treeg Reicha, odmah do Hitlera, gotovo je samostalno stvorio Gestapo (tajnu policiju) koji je bio izuzetno utjecajan u nainu na koji se cijela vladavina terora nacistikog reima odvijala. Goeringov in formiranja te institucije otkriva da je i on donekle bio svemoan, te da nije sluio Hideru. Ideja jedinog vladara" u tiraniji je izmiljeni, nerealni opis tiranija za koji se Amerikanci rado hvataju i koji ima vrlo malo ili nimalo osnove u empirijskoj stvarnosti.
T T T T T

Ovaj dijagram ilustrira stvarnu strukturu moi u korporatistikoj, tiranskoj dravi, gdje postoji vie osoba koje imaju svemonu kontrolu umjesto jednog svemonog vladara". U tom dijagramu krugovi predstavljaju osobe u korporatistikom sustavu, strelice predstavljaju smjer moi (pogledajte kako gornji krugovi nemaju strelica koje vode do njih, to znai da su to svemoni tiranski korporatisti), a strelice koje prikazuju mo kreu se samo u jednom smjeru: od vrha prema dolje.
T T T T

Zbog gore navedenih razloga iznenaujue rairena predodba da tiranije imaju samo jednog vladara neosnovana je i treba biti odbaena. Tiraniju" je prikladnije definirati kao sustav u kojem postoji vie svemonih divljih vladara a ne tek jedan vladar".
T T

Tona definicija tiranije koju smo citirali upravo je ono to korporacija ukljuuje: vie svemonih upravitelja koji kontroliraju i teroriziraju graanstvo. Ta definicija tiranije i korporatizma vie govori o kontroli resursa, ugnjetavanju ljudi i malodunosti graana u korporatistikoj i/ili tiranskoj dravi - to je tono ono to sam opisao u tri opisa korporatizma iz ovog poglavlja: struktura korporatizma, ivljeni korporatizam i apstraktni korporatizam.
T

Strelice na dijagramu predstavljaju jednosmjerni odnos moi i kontrole od vrha prema dnu - jednosmjerni kanal autoriteta od korporatista pa nadolje, do najniih vazala. Dijagram ugrubo prikazuje etiri reda koji podsjeaju na etiri razine moi, pri emu je gornji red najmoniji, drugi red je drugi najmoniji i tako dalje. Gornji red oznaava korporatiste (upravni odbor", lanove tajnog drutva, vlasnika/vlasnike, glavne dioniare, nevidljive bankare koji iza scene povlae konce, moda glavnog upravitelja i tako dalje). Kako emo vidjeti u jednom od sljedeih poglavlja, drugi red su lobisti i think tankovi ili bilo koja osoba ili institucija koja slui kao posrednik ili komunikacijska linija izmeu nevidljive tajne korporatistike vlade i vidljive vlade. To znai da trei red moi oznaava vidljivu vladu. etvrti red prikazuje nas ljude" i ukljuuje manje korporatiste (takozvane male poslove" ili srednje poslove"), koji su uglavnom bez utjecaja, nemoni, bez kontrole nad resursima, kojima svemoni monopolistiki korporatisti nareuju, ba kao i ostalima u etvrtom redu (to ukljuuje sve, od beskunika do holivudskih zvijezda koje nisu masoni), iako manji korporatisti takoer slue kao korporatistiko upravno tijelo, imitirajui njihove daleke, ultrasnane monopolistike roake.
T T T T

To je bitno razliita slika strukture moi u SAD-u od one na koju su ljudi navikli i po kojoj oni dre, na primjer, da je George W. Bush moan ovjek koji djeluje autonomno i spontano. Moe se stei dojam da George W. Bush djeluje samostalno kada odluuje autonomno neto izvriti, poput potpisivanja onog to politiki aktivisti nazivaju zakon za muenje" (HR 6166 109. Kongresa, koji je kasnije usvojen kao S3930, Zakon o vojnim komisijama; Bush je taj zakon" potpisiao u jesen 2006.), ili postavljanja rekorda u izbjegavanju stavljanja veta na kongresne zakone, to je uinio u proljee 2006. godine.
T T

Jedan od glavnih razloga zato Amerikanci ne razumiju i smatrat e da ju je nemogue empirijski dokazati pretpostavku da postoji tajna korporatistika vlada koja kontrolira svijet injenica je da su George W. Bush i ostali lanovi vidljive vlade nevjerojatno dobri glumci: profesionalno obueni laljivci, kako je to rekao Alex Jones. 140 Prosjenom Amerikancu pozornost odvlae televizija i obrazovni sustav, optereen je poslom jer odrauje velik broj sati tjedno. Amerikance se od malih nogu ui - kroz obrazovni sustav - da vjeruju vladi i politiarima te da ne budu kritini, skeptini, pronicljivi mislioci i promatrai, te stoga oni ne promatraju pozorno stvarne aktivnosti politiara iz dana u dan, tjedna u tjedan, godine u godinu. Oni vide samo proelje, na primjer Bushevo nasmijano lice i ono to je njegova partnerica iz CFR-a jednom nazvala njegovim
T PF FP

140
P P

Radijska emisija na infowars.com, 16. svibnja 2007.

armom". 141 Prosjeni Amerikanac neivi u tajnom svijetu prijevare, a budui da ih lice, odnosno glumaka strana nekog politiara kojeg vide na CNN-u ili FoxNewsu podsjea na obinog ovjeka, vrlo im je teko povjerovati da politiari djeluju kao agenti nie razine tajnog, makijavelistikog, masonskog kulta koji kontrolira svijet i koji se zadovoljava teroriziranjem graana svijeta.
PF FP T T T

Prigovor: potroai kontroliraju potranju i na taj nain kontroliraju korporacije

T T

Ovdje u spomenuti uobiajenu primjedbu koju dobivam na temu onoga to sam napisao u ovom poglavlju: izbori potroaa odreuju koji e proizvod korporacija stvoriti, to znai daje kontrola u rukama potroaa a ne korporacije, budui da potroa nadzire interese korporacije, a ne obrnuto.
T

Ova primjedba ukljuuje iroko rairenu obmanu da potroai biraju koji e proizvod kupiti. Ta ideja protivi se samoj biti marketinga koji predstavlja nain uzurpiranja izbora potroaa te nain na koji se potroaem manipulira da bi kupio proizvod X - proizvod koji esto ne eli ili ne treba - kao i nain na koji se potroaem manipulira da kupi proizvod X umjesto proizvoda Y, iako je X inferioran proizvod. Dakle, potroa nema slobodu izbora, umjesto toga on pogreno vjeruje da moe birati iako ga ustvari kontroliraju. Strunjak za ispiranje mozga Taylor o tome pie:
T T

Reklamiranje ne prisiljava, ali predstavlja namjerni pokuaj promjene u razmiljanju. Tvrtke ne reklamiraju svoje proizvode sluajno, njihov je primarni cilj poveanje zarade tako to e klijentima uzeti novac... Reklamiranje nedvojbeno nastoji promijeniti uvjerenje. Oglaiva eli izmijeniti va kognitivni krajobraz tako da se vaa prethodna ravnodunost, odbojnost ili potpuno nepoznavanje marke X zamjenjuje pozitivnim stavom prema toj marki. 142
T PF FPT

To je osnovno marketinko pitanje koje studenti ekonomije ue na svojim predavanjima: da bi prodali proizvod X prodava ne moe jednostavno sjediti i dopustiti potroau da mu kae to eli, umjesto toga prodava mora utjecati na miljenje potroaa i promijeniti ga (odnosno, sprijeiti njihov slobodan izbor
T

141 Vidi Stubborn Facts on the Ground", ABC News, 10. March Halperin, David Chalian, Teddy Davi, Jonathan Berger, O'Donnell. 142 Taylor 2004., 52-53.
P P P P

svibnja 2006., arah Baker i

autori Emily

u korist interesa prodavaa). Ovo su osnove marketinga: ne dozvoli kupcu da kupi to eli, on mora kupiti ono to reklamer/prodava eli da on kupi, pri emu je superiornost, kvaliteta ili stvarna potreba za proizvodom uglavnom sekundarno ili tercijarno pitanje.
T

Proizvod loije kvalitete esto e se prodavati bolje od proizvoda superiornije kvalitete, ak i do te mjere da e superiorniji proizvod nestati s trita. Da bi se u to uvjerili dovoljno je da pogledate brojne primjere kada su proizvodi koji su preplavili amerika kuanstva ustvari bili proizvodi loije kvalitete u usporedbi sa slinim proizvodima na tritu. Dobar primjer je Monsanto: Monsantova hrana, koja je okantno otrovna i koja je zasigurno odgovorna za mnoge sluajeve raka i drugih epidemija koje se ire nacijom, zamijenila je veinu zdrave hrane koja je nekada postojala u trgovinama.
T T T T

Osim toga, pogledajte VHS vrpcu, slavni sluaj koji se esto spominje na sveuilinim predavanjima o marketingu. Vladala je tritem kunih filmova od kada je ta industrija 1980-ih pokrenuta, ali bila je mnogo loija od svog rivala, takozvane beta vrpce. Neko ste vrijeme mogli kupiti oba proizvoda, ali beta je uskoro nestala, pa su vam ostale samo VHS vrpce za kupiti.
T T

Lako je pronai dodatne primjere: EV-ovi (elektrina vozila) zamijenjena su automobilima na naftu/gorivo, kemoterapija je zamijenila prehranu zasnovanu na amigdalinu (odnosno, zasnovanu na nitrolicidu) koja je sprjeavala rak (dok kemoterapija izaziva rak i nema nikakvog dokaza da ga lijei), 143 papirnati novac zamijenio je plemenite metale u novanoj razmjeni 144 i tako dalje. Zato su police trgovina prepune baterijskih prijenosnih radio prijemnika, ali teko je pronai solarne prijemnike? Zato je na policama trgovina opasno teflonsko posude i pribor 145 u velikoj mjeri zamijenilo sigurnije, staromodne lonce? Zato nacije diljem svijeta koje se oslanjaju na prijevoz skuterima (npr. Italija, mnoge azijske zemlje itd.) koriste glasne skutere pogonjene gorivom koji zagauju, a ne tihe, iste skutere s pogonskim elijama (poput onoga koji je tvrtka iz Novog Meksika Manhattan Scientifics patentirala i za koji je osvojila brojne nagrade)? Zato
T PF FP PF FP PF FP T T

143 Vidi The Nitrilosides (Vitamin B-17) - Their Nature, Occurrence and Metabloic Aignificance (Antineoplastic Vitamin B-17 Y, Journal of Applied Nutrition, 1970., autor Ernst T. Krebs mlai, svezak 22, br. 3/4. Vidi takoer Cancer Doesn't Scare Me Anymore, predavanje na DVD-u dr. Lorraine Day, u kojem raspravlja o tim pitanjima (dostupan na www.drdav.com), Rockford Press, Thousand Palms, CA. Predavanja su odrana i snimljena poetkom 2000-ih. 153 Vidi Smith 2001. 145 Vidi Harmful Teflon Chemical To Be Eliminated by 2015", Washington Post, 26. sijenja 2006., autorica Juliet Eilperin, stranica Al.
P P T T T T HTU UTH UT P P P P

se na sveuilitima koriste sumnjivi, isprazni i nevjerojatno skupi udbenici" koji vrve grekama umjesto jeftinijih, dobro istraenih knjiga kakve profesori objavljuju na tisue svake godine, za svaku temu koju moete zamisliti? Popis je gotovo beskonaan, no ini mi se da obini ljudi to jedva primjeuju.
T T T

Prije nego krenemo dalje navest u jo nekoliko primjera kako inferiorni proizvodi uspijevaju na tritu dok superiorni proizvodi ostaju nezamijeeni. Mediji su jedna od najveih i najvie koritenih potroakih roba. Kako sam prethodno spomenuo, mediji su postali bogataki mediji", a interesi osobe koja nije bogata uope nisu zastupljeni u masovnim medijima, njih se neprestano ignorira i namjerno prikriva. Dakle, potroa nema drugog izbora osim prihvatiti njihove medije kao korporatistike medije (osim ako ne koristi internet koji trenutno barem donekle kontroliraju ljudi). Na primjer, rat, tajna vlada, senatori, zatvori, vladini zakonodavci i vojska stavke su kojima Amerikanci ustupaju nepojmljive svote novca (putem oporezivanja), ali poput medija, i vojska, rat, tajna i vidljiva vlada te zatvori stvari koje su u cijelosti izvan kontrole prosjenog ovjeka (npr. jesu li Amerikanci glasovali o poveanju broja vojnika u Iraku u sijenju 2007. do kojeg je dolo odmah nakon to su demokrati preuzeli kontrolu nad Kongresom?). Mediji, vlada i vojska korporatistiki su entiteti koji nastaju i postoje daleko izvan dosega volje i svijesti prosjenog pojedinca, amerikog graanina.
T T T T T T

Nema boljih primjera za inferiorni proizvod koji dolazi na trite od farmaceutske industrije (engl. BigPharma). Dr. Angell, prethodno zaposlenica asopisa New England Journal of Medicine, pie: Ono to je tono za gorilu teku 800 funti tono je i za kolosa kakav je farmaceutska industrija. Navikli su initi sve to im se prohtje." 146 U svojoj knjizi o farmaceutskoj industriji (Big Pharma), za koju vrlo malo ljudi zna (budui da se o njoj ne govori u nacionalnim medijima jer te medije uglavnom financira BigPharma, to moete vidjeti ako upalite Fox News i vidite oglas za Merck, koji je proizvoa droge smrti Vioxxa), Angell pie: Stvarna farmaceutska industrija... u zadnjih dvadeset godina znatno se odmaknula od svoje izvorne plemenite svrhe pronalaenja i proizvodnje novih lijekova. Danas uglavnom marketinki stroj ija je svrha prodaja lijekova sumnjive uinkovitosti, ta industrija koristi svoje bogatstvo i mo za asimilaciju svake institucije koja joj se moe nai na putu, ukljuujui Kongres, Upravu za hranu i lijekove, akademske medicinske centre, pa i samu medicinsku struku. Tijekom dvadeset godina rada provedenih u
T T T T T PF FP T T T T T T T T

146
P P

Angell 2005., 3.

asopisu New England Journal of Medicine iz prve sam ruke svjedoila utjecaju industrije na medicinsko istraivanje. Osnovna znaajka asopisa je istraivanje o uzrocima i terapijama bolesti. Taj posao sve vie sponzoriraju proizvoai lijekova. Svjedoila sam kako tvrtke poinju zadobivati nadzor nad nainom na koji se provode istraivanja, to je bilo neuveno u vrijeme kada sam poela raditi za asopis, a cilj je oito bio namjetanje kako bi bili sigurni da e njihovi proizvodi izgledati dobro. Na primjer, tvrtke bi traile da istraivai usporede nove lijekove s placebom (eernom tabletom) umjesto s lijekom starije generacije. Na taj nain novi bi lijek ostavljao dobar dojam ak i ako je u stvarnosti bio loiji od staroga. Postoje i drugi naini utjecanja na istraivanje, a ak ni strunjaci nisu u stanju prepoznati svaki od tih naina. Naravno, ako bismo prepoznali takva istraivanja odbacivali smo ih, ali ona bi esto bila objavljena u drugim asopisima. Ponekad tvrtke ne doputaju istraiteljima objavu njihovih rezultata ako ovi ne govore u prilog lijeka tvrtke. Gledajui kako utjecaj industrije raste postajala sam sve zabrinutija zbog mogunosti da je veina objavljenih istraivanja ozbiljno netona i da navode lijenike na uvjerenje da su novi lijekovi openito uinkovitiji i sigurniji nego to to doista jesu... Umjesto veeg ulaganja u nove lijekove i smanjivanja cijena, farmaceutske tvrtke troe velik novac na marketing, pravne manevre za proirivanje patentnih prava i lobiranje u vladi ne bi li sprijeile bilo kakav oblik regulacije cijena. 147
T T PF FPT

Kontrola resursa je kontrola miljenja, ponaanja i ivota obinog ovjeka

T T T

Obini ljudi vole misliti da su slobodni i autonomni te da su njihovo ponaanje, misli i ukupna struktura njihovih ivota proizvod njihove vlastite slobodne volje. Ne ele prihvatiti da ih se kontrolira, oblikuje i kreira kako bi bili robovi i zupanici u korporatistikom sustavu. Meutim, ono to sam iznio u ovom poglavlju i to u nastaviti iznositi u preostalom dijelu knjige jest da mislima, ponaanjem i ivotom upravljaju resursi, ali budui da resursima upravljaju korporatisti to znai da oni ujedno diktiraju i nae misli, ponaanje i ivot. Ovo je dijagram koji prikazuje ono to smo do sada naveli u ovom poglavlju:

147
P P

Angell 2005., xxv-xxvii.

Kao i kod ostalih dijagrama u ovom poglavlju, strelice koje pokazuju prema dolje ukazuju na smjer kontrole i moi. U svaki okvir moete unijeti razliite vrijednosti i vidjeti kako se one uklapaju u dijagram te tako vidjeti da miljenje, ponaanje i ivot kontroliraju korporatisti i korporatizam.
T T

Na primjer, ako u srednji okvir - okvir resursa" - upiemo osnovni ivotni resurs, informaciju", 148 vidjet emo pojavu sljedeeg uzronog lanca:
T PF FP

148 Informacija je osnovna ivotna potreba/resurs jer je ona u krajnjoj liniji jezik, a jezika ljudska bia ne mogu funkcionirati, slino kao to ne mogu funkcionirati hrane, vode ili sigurnosti.

bez bez

Zakljuak U ovom poglavlju dokazao sam da skupina monopolistikih korporatista kontrolira cijeli svijet, od resursa koje ljudi koriste, koliko novca imaju, do samih misli ili naina na koji se ponaaju. Dokazao sam da postoji tajna korporatistika vlada te da ona upravlja cijelim svijetom. Takoer sam pokazao da ta tajna vlada eli psiholoki, drutveno i fiziki muiti graane svijeta. Korporatisti koji tajno kontroliraju cijeli svijet imaju razna orua i tehnike koje koriste za uspostavljanje te kontrole: zakonodavstvo, novac, bankarstvo, lobiranje, rat, siromatvo, zabavu, konzumerizam, trita dionicama, false flag terorizam, monopolizaciju, cjepiva, strah, nadzor nad medijima, sustav javnog
T T T T T

obrazovanja, bolesti i kontaminaciju ljudi, sveprisutno nadgledanje, komunizam i religiju, uz jo mnoge druge (o svemu tome bit e rijei u poglavljima koja slijede).
T

Ova knjiga govori o tome kako korporatisti prodiru u svaki aspekt naih ivota - od toga kako govorimo, kako se odijevamo, koliko vremena provodimo sa svojim obiteljima, prodiru u nae misli, djela i tako dalje. Tipinom Amerikancu njegovo razmiljanje oblikuju politiari, medijske osobe i esto obrazovni djelatnici, neprestanim uvjetovanjem ti si slobodan", ivi u demokraciji", SAD su najslobodnija zemlja", demokracija je jedini legitimni oblik vlasti", standard ivota Amerikanaca bolji je od bilo kojeg drugog", ameriki zdravstveni sustav najbolji je na svijetu", moramo uhvatiti te teroriste".
T T

Meutim, do sada smo u ovoj knjizi vidjeli brojne primjere koji pokazuju da je slobodu, toliko esto spominjanu u Americi, vrlo teko pronai bilo gdje, kod bilo koje osobe. Poslodavci se ne ustruavaju radnicima nametnuti tiraniju usmjerenu protiv obitelji. Pogledajte ovaj primjer razgovora izmeu radnika i efa koji je iz filma Matrix, ali koji je toliko realan da bi mogao biti neka vrsta propovijedi koju e mnogi radnici u Americi sutra uti na svojim poslovima:
T T T T T

Imate problem s autoritetima, gospodine Anderson. Vi vjerujete da ste posebni, da se pravila nekako ne odnose na vas. Oito ste u krivu. Ova tvrtka jedna je od vodeih softverskih tvrtki u svijetu zato to svaki pojedinani zaposlenik razumije da je dio cjeline. Znai, ako zaposlenik ima problem i tvrtka ima problem. Dolo je vrijeme izbora, gospodine Anderson: moete izabrati hoete li od danas nadalje biti za svojim stolom na vrijeme ili ete izabrati potragu za novim poslom. Jesam li bio jasan7."
T T T T T T T T T T T T T P P T

Obratite pozornost da je to reeno na takav nain da se ini da zaposlenik ne razumije tiranske uvjete ove faistike/nedemokratske situacije te kako monolog ukljuuje uvijek prisutni pokuaj ostvarivanja iluzije da ljudi imaju izbor i slobodu (Dolo je vrijeme izbora, gospodine Anderson..."). Vlasnitvo koje poslodavac ima nad radnikovim ivotom i vremenom toliko je prirodno u amerikoj kulturi kao da je to normalan i prirodan dio stvarnosti, da Amerikanci uglavnom vie nisu sposobni vidjeti da je faizam ono to vlada njihovim ivotima. Amerikanci su nauili vjerovati da je faizam sloboda - da je sloboda ropstvo.
T T T T T T

3.
Korporativni komunizam

Ljudi na Srednjem zapadu ne shvaaju - ovo je socijalistika drava. 149 - Dwayne Andreas, predsjednik korporacije Archer Daniels Midland
T PF

FPT

Prestanete li plaati porez na svoje vlasnitvo vrlo ete brzo saznati da ga ustvari i ne posjedujete. - George Whitehurst-Beery, ekonomist, u emisiji Radija Rense, 11. svibnja 2006. Va drug ne potuje ljudski ivot, ak niti svoj vlastiti. Upravo iz tog razloga, ljudi, elim vam ukazati na potrebu da budete na najveem moguem oprezu. Neprijatelj se moe pojaviti sam, s vojskom ljudi, a moe doi ak i u odorama naih vlastitih postrojbi. Kako god se pojavio, mi ga moramo zaustaviti... Ne vjerujte nikome! - iz filma Dr. Strangelove Stanleyja Kubricka
T T

Mehanizam korporatistike drave

T T T

Da bi se razumio ameriki korporatizam od kljune je vanosti razumjeti jasne i jednostavne razloge zato su Sjedinjene Amerike Drave komunistika drava. To je cilj ovog poglavlja. Kad to shvate, itatelji e bolje razumjeti okolnosti i sudbinu vlastitog ivota u korporatistikoj dravi strave i uasa. U raspravi o amerikom korporatistikom komunizmu u ovom poglavlju najprije u iznijeti nekoliko dodatnih pojedinosti o korporatizmu koje e itatelju pomoi da bolje shvati ameriki komunizam, a potom u veinu ovog poglavlja posvetiti detaljnom razlaganju amerikog komunizma.
T T

107

149
P P

Citirano u Thorn 2003., 217.

Sustavi vlasti
T T

Vie nije posebno kontroverzno iznositi miljenje da je predodba da su SAD demokracija" neutemeljena. Demokracija je scenarij u kojem konformistika masa", odnosno mi narod" imamo kontrolu: veina stanovnitva koje ini naciju (a uglavnom su to oni siromaniji) dri vlast u svojim rukama i oblikuje kulturu. Posve je oito da SAD nisu demokracija i da je doista malo pravih demokracija postojalo.
T T

Demokracija se razlikuje od oligarhije koja je drutveno ustrojstvo u kojem tek nekolicina ljudi dri vlast. Mnogi istraivai (npr. Tarpley 2006.) smatraju da su SAD oligarhija, ali iz razloga koje sam iznio u 2. poglavlju (posebno u dijelu u kojem govorim o ivljenom korporatizmu) ini se da oligarhija ne prua najbolji opis Amerike jer su gotovo svi Amerikanci izvrgnuti tiraniji i ivi su primjer korporatizacije i slomljenoga ja". Oligarhija i korporatizam zapravo su vrlo slini, ali oligarhija ukljuuje samo opis kulture kao drave u kojoj vladaju malene skupine ili nekolicina ljudi. Oligarhija je tako opis politikog svijeta koji nije dovoljno obuhvatan - ne naglaava da je vlada uvijek instrument zastraivanja, rata, torture i opeg uasa, to je pak u samoj biti korporatizma koji jefaistoidni sustav (osim ako je rije o prethodno spomenutom anarhistikom korporatizmu, koji se u naelu ne ukljuuje u definiciju korporatizma"). Definicija oligarhije na taj se nain uvijek mora svesti na definiciju korporatizma.
T T T T T T

Faistiko drutvo slino je oligarhiji utoliko to malena skupina ljudi dri kontrolu, kao to je izneseno u drugom poglavlju. Bit u odreivanju nacije kao oligarhije je naglasiti da postoji golema razlika izmeu broja ljudi koji se kontrolira i broja onih koji tu kontrolu vre. To je drukije nego kod faistikih vlada, koje se definiraju kao one koje posjeduju iskljuivo orwellovske karakteristike, zbog ega sam faistike nacije i prozvao dravama strave i uasa. Kao to je prethodno reeno, Amerika je iz tog razloga faistika a ne oligarhijska zemlja.
T T T T

Korporatistiki drutveni ustroj je onaj koji se sastoji od vie od jedne faistike vlade. Preciznije reeno, korporatistika drava sastavljena je od dvaju ili vie faistikih reima unutar drave, od kojih je svaki od njih:
T T

1.
T

velikim dijelom autonoman

T

2.
T

u meusobnoj vezi i suradnji s onim drugim

T T

3. 4.

u posjedu kontrole nad resursima i ponaanjem

T

izvor bijede za graane (obine smrtnike, radnike) koji u njima ive.

T

Ovo su razlozi zato u krporatistikom sustavu (kao to je aktualna sveamerika i globalna korporatokracija) nacije" ne postoje. One su samo fabricirane ideje za koje se masa hvata, ali koje nemaju nikakvog stvarnog temelja. Umjesto njih postoje orwellovsko-monopolistike korporativne diktature koje zamjenjuju nacije i na taj nain cijeli svijet ine faistikim.
T T

Ako postoji vlada ugnjetavanje od strane iste je neizbjeno

T T T

itatelji koji poznaju povijest znaju da nisu samo korporatizam i faizam ti koji u sebi ukljuuju tragino ugnjetavanje graana svijeta. Gotovo je nemogue pronai primjere demokracija ili kvazidemokracija (kao to je npr. suvremeni Brazil) koje ne ukljuuju grubo ugnjetavanje graanstva od strane vlasti. Isto tako, ini se da faizam, korporatizam i oligarhija uvijek podrazumijevaju potlaivanje ljudi. Za to postoji razlog: svi sustavi vlasti ukljuuju ugnjetavanje ljudi od strane vladajuih jer ako jedna osoba ili skupina ima mo i/ili vlast nad drugom osobom ili skupinom, skupini na vlasti ne moe se vjerovati da e tu vlast drati pod nadzorom, pa gotovo i da nema primjera koji bi ukazivali na to da se ona ikad dri pod kontrolom. (Jedini primjer kojeg se mogu sjetiti su tibetanski budisti koji sada ive u egzilu izvan Kine i imaju velikim dijelom kvazifaistiku strukturu vlasti, ali kod kojih je ugnjetavanje meu njihovim voama ve stoljeima vrlo slabo ili ga nema. Tibetanski budisti stoga u naelu nisu faisti, budui da nisu okrutni ugnjetavai i vie im odgovara opis onih koji imaju nenasilnu strukturu vlasti.)
T T T T T

Fraktalni korporatizam
T T

U drugom smo poglavlju naznaili, a poblie emo u ovom, da su Sjedinjene Amerike Drave korporatistika drava. Sastoje se od skupova faistikih dijelova koji se kao takvi sastoje od faistikih elemenata, pri emu je nacija poput fraktalnog pleksusa koji see od najponiznijih robova do najbogatijih bankara korporatista. Pogledajte donji dijagram koji pokazuje fraktalnu korporatistiku strukturu Sjedinjenih Amerikih Drava. Obratite pozornost na to da se taj dijagram sastoji samo od krugova. Drugim rijeima, cijela drava (koja je krug) podsjea na korporacije (koje su takoer prikazane krugovima) i odjele korporacija (koji su takoer kruni). Drava se uklapa u definiciju korporatistikog sustava, ali to vrijedi i za korporacije i njihove segmente. Odozdo prema gore i od vrha prema dolje, svi su slojevi i razine SAD-a faistiko-korporatistiki, pri emu su dijelovi i cjelina praktiki nerazluivi. Drugim rijeima, gdje god pogledali, nai ete korporatizam:
T T T T T

korporatistiki jad i bijeda uvlai se i proima cjelokupnu kulturu - od obitelji, preko uionice, pa sve do lijenike ordinacije i radnih mjesta. Icke lucidno govori o fraktalnom korporatizmu i pritom koristi rije illuminati" za monopolistike korporatiste:
T T T

Illuminati su u itavom drutvu stvorili piramidalnu strukturu koja im omoguuje upravljanje globalnim planom, za ije postojanje zna tek nekolicina ljudi. To je poput onih ruskih lutkica koje se sastoje od vie lutki, jedna unutar druge, u kojima ih sve obuhvaa ona najvea... Svaka je organizacija danas piramidalno ustrojena. Nekolicina onih na vrhu zna ime se organizacija zapravo bavi i to nastoji postii. to se vie sputate niz piramidu to je vie ljudi koji rade za organizaciju, ali manje znaju o njenim stvarnim aktivnostima. Svjesni su samo svog posla koji svakodnevno obavljaju. Nemaju pojma u kakvoj je vezi njihov doprinos s onim drugih zaposlenika u drugim dijelovima kompanije. Te su informacije odvojene od segmenta kojem pripadaju, a njima se govori samo ono to moraju znati da bi obavljali svoj posao. Te manje piramide, kao to je lokalna poslovnica neke banke, dio su sve veih piramida, a na kraju se nalazi ona najvea koja obuhvaa sve banke. Isto je i s transnacionalnim korporacijama, politikim strankama, tajnim drutvima, medijskim carstvima i vojskom. Odete li dovoljno visoko, sve te transnacionalne korporacije (poput naftnog kartela), velike politike stranke, tajna drutva, medijska carstva i vojske (preko NATO-a, na primjer) kontroliraju iste piramide i isti ljudi koji sjede na vrhu svih piramida. Na kraju se nalazi globalna piramida, koja ukljuuje sve ostale... 150
T PF

150
P P

Icke 2001., 5-6.

FPT

Put od blagog do snanog korporatizma Faza prva: nejaki korporatizam (1870. - 11. rujna 2001.)
T T T T T

Od sedamdesetih godina 19. stoljea pa do 1970. godine korporacije su imale potpunu kontrolu nad Sjedinjenim Amerikim Dravama, 151 ali, zanimljivo, izvan korporacija (i u kolama, obiteljskom ivotu, crkvi itd.), pa ak i unutar nekih mirnijih korporacija (sveuilita, na primjer) u SAD-u mnogi faistiki elementi nisu postojali: u nekoj mjeri postojala je sloboda govora, postojao je tek fragmentarni umjesto sveprisutnog sustava radnih koncentracijskih logora, 152 postojali su rijetki ali povremeni tragovi slobode tiska i sustava informiranja, Ustav SAD-a s vremena na vrijeme uspijevao se pokazati kao bitna instanca na sudu i velikim se dijelom potovao kao dokument iako je Franklin D. Roosevelt zaobiao Ustav tijekom Drugog svjetskog rata i premda su korporacije evidentno krile Ustav svakog dana od 1870. do 1970. itd., Sjedinjene Amerike Drave imale su tek osnove korporatistike strukture, ali su usprkos tome bile korporatistika drava i stoga bi ih se moglo nazvati nejakom korporatistikom dravom u usporedbi s, recimo, nacistikom Njemakom, Amerikom u doba ropstva ili sovjetskom Rusijom.
PF FP PF FP T T T

Korporatistika struktura SAD-a ojaala je izmeu 1970. i 11. rujna 2001. kao rezultat sve vee moi od strane korporatista financiranih think tankova i lobista. 153 Meutim, Sjedinjenim Dravama su jo uvijek nedostajali mnogi elementi prave ili potpune korporatistike drave od 1970. do 11. rujna 2001.
T T T PF FP T

Faza druga: umjereni korporatizam (11. rujna 2001. - 2007.)

T

Dogaaji od 11. rujna 2001. bili su katalizator na putu SAD-a prema potpuno korporatistikoj dravi, odnosno onome to se moe nazvati snanoj ili isto korporatistikoj dravi. Ta drava jo uvijek nije u cijelosti implementirana jer zakon o izvanrednim stanjima, masovna reorganizacija stanovnitva u koncentracijske logore, masovno smanjenje broja stanovnika 154 itd. jo nisu u
T PF FP

Vidi Korten 2001. i Nace 2003. za detaljnu analizu. Vidi Herival i Wright 2003. 153 Korten 2001.; Nace 2003. 154 Od 1970. do vremena izdavanja ove knjige u drutvo se uvuklo ono to se moe nazvati umjerenim smanjivanjem broja stanovnika. Ono se odvija putem prehrane na bazi mesa (koja rezultira bolestima srca i drugim oboljenjima), bolesti koje su djelo ovjeka (kao to je AIDS), lijeenja raka, cijepljenja, ratova i tako dalje. Ovo nazivam programima umjerene redukcije stanovnitva jer se stanovnitvo SAD-a zbog ovih skrivenih genocidnih programa poveava i zato to je stopa masovnog ubijanja preniska da bi ih se smatralo pravim genocidom.
151
TP P T

152
TP

TP

TP

cijelosti provedeni, jo ih se priprema za provedbu. To je ono to ja nazivam umjerenim korporatizmom, stanje u kojem se Sjedinjene Amerike Drave nalaze u trenutku izdavanja ove knjige.
T T T

Najvanije pitanje u ovoj umjerenoj fazi je sljedee: svi tragovi nejakog korporatizma korporatistiki su nadzornici eliminirali u korist potpunog korporatizma, ali ti nadzornici jo nisu zapoeli u potpunosti implementirati svoju u potpunosti korporatistiku dravu.
T T T T

Ovaj prijelaz od slabog do snanog korporatizma moe se vidjeti u prijedlozima zakona koje je donio Kongres (npr. HR 6166 u jesen 2006. poznat kao Zakon o vojnim komisijama, potom Patriotski zakon itd.), brojnim amerikim invazijama u zemlje bogate naftom, priama o novim invazijama u vrijeme izdavanja ove knjige (kao to je npr. Iran), sve pomnijem praenju i nadzoru graana, 155 tajnovitom i nemarnom ponaanju Saveznih rezervi (primjer kojega je suludo poveanje novanih zaliha) 2006 i 2007. godine itd. Ova pitanja pripremaju nas za treu fazu - fazu punokrvnog korporatizma.
T PF FP T

Faza trea: punokrvni ili pravi korporatizam (zapoet e, procjenjuje se, negdje izmeu 2008. i 2014.)
T T

U zadnjem poglavlju ove knjige vidjet emo da ameriki politiari, lanovi think tankova i vojni generali najavljuju da e se - u sluaju da se dogodi drugi 11. rujna" - Amerika pretvoriti u diktaturu utemeljenu na zakonu o izvanrednim stanjima. To jo od 1994. predvia" i najavljuje Newt Gingrich (meutim, budui daje on lan AEI-a, koji ukljuuje mnoge lanove za ije e suuesnitvo u dogaajima 11. rujna posljednje poglavlje knjige podastrijeti dokaze, vidjet emo da su Gingrich i ostali tako vidoviti" samo zato to stvaraju ovakve orv/ellovske falseflag dogaaje koji su se dogodili prije izdavanja ove knjige [11. rujna, bombardiranja damija 22. veljae 2006. u Iraku, bombe u Oklahoma Cityju, na USS Coleu itd.] i koji e se dogoditi nakon njenog objavljivanja).
T T T T T

155 Mogue je da vlada zapravo ne poveava nadzor, ali moe biti da se Amerikance prati ve desetljeima, a ono to je sada drukije je da vidljiva vlada smiljeno koristi korporatistike medije da objavi da se prate svi graani, kao da im svima eli dati do znanja da ih u svakom trenutku gleda divovsko oko i Veliki brat. Vjerojatnije je da se zapravo to skriva iza medijske kampanje koja traje od 2003. i objave o tajnom pijuniranju" Amerikanaca jer znamo da viada prati Amerikance ve desetljeima (Begich 2005.) i da u osnovi nema nieg novog u priznanju vlade da su svi Amerikanci pod nadzorom. Koju bi, dakle, drugu svrhu mogle imati te objave nego stvoriti strah meu Amerikancima i oduzeti im osjeaj anonimnosti?
P P T T

Sljedei 11. rujna", da se posluimo Gingrichevim rijeima, oznait e poetak faze potpunog korporatizma. Ona bi mogla zapoeti bilo kada nakon objavljivanja ove knjige. U potpunosti korporatistiko-makijavelistiku vojnu dravu mogli bi, meutim, pokrenuti i drugi dogaaji proizvedeni' od strane tajne vlade kao, na primjer, napad tajne vlade na Amerikance koji e ukljuivati prsnue balona zaduivanja", da se izrazimo frazom ekonomista Georgea Whitehursta, namjerni kolaps amerikog dolara, namjerno irenje pandemije ptije gripe ili ebole, brzinsko osnivanje Sjevernoamerikog saveza uz pomo vojske itd. Sve to znamo je da je vojna drava na putu, a kako ili kada e doi moemo samo nagaati.
T T

U potpunosti korporatistika drava sadri sve standardne faistike elemente: standardizirane i sve brojnije logore smrti, tajnu policiju, preventivno ratovanje, velianje torture i njezino nametanje kao neeg normalnog, masovnu bijedu, strogo kontrolirane masovne medije, nadzor i misaone zloine iz Orwellovih djela, nepostojanje slobode govora, jednostranaku vlast, prisilni rad (ropstvo), vojna novaenja, beskrajne ratove, nevidljive neprijatelje itd. Mnoge od tih pojava ve su prisutne u SAD-u, tajna ih vlada moe sve istog trenutka implementirati. Godina 2007. - godina izdavanja ove knjige - predstavlja posljednje trenutke onog to je nekad bilo poznato kao Amerika.
T T T T

Komunistika Amerika
T T

Prijeimo sada na ameriki korporatistiki komunizam.

T

Korporacija je skupina ljudi koji rade zajedno i od kojih je veina potplaena, od kojih se mnoge u veoj ili manjoj loe tretira, gdje svi najvei dio svog vremena i energije tijekom svog ivota ulau ne u svoje snove nego u snove osobe ili osoba na najviim poloajima u korporaciji (korporatista: vlasnika, lanova tajnih drutava, lanova upravnih odbora itd.). Pogledajte to o tome kae profesor Korten:
T T

Ono najudesnije vezano uz korporaciju kao drutvenu inovaciju jest to da ona u jednu strukturu moe okupiti na stotine tisua ljudi i natjerati ih da djeluju u skladu s ciljem korporacije koji nije nuno i njihov vlastiti. One koji se pobune ili ne zadovolje pravila izbacuje se i zamjenjuje pokornijima. 156
T PF

156
P P

Korten 2001., 74.

FPT

Nadzor korporacije lei u rukama nekolicine neizabranih koji posjeduju i nadziru rad svih ostalih koji rade za korporaciju. Nadzornici nameu neke prihvatljive naine razmiljanja i ponaanja, istovremeno odbacujui i kanjavajui neprihvatljiva miljenja i stavove. To su misaoni zloini" ili zloinaka ponaanja". Radni uvjeti su fabricirani, plastini", orwellovskog karaktera, esto vrlo surovi i izopaeni, a veina je radnika osiromaena (jer je, na primjer, minimalna plaa daleko ispod granice siromatva, a ak ni oni dobro plaeni" radnici ne mogu zaraditi dovoljno da bi uzdravali obitelj, pa tako oba roditelja moraju raditi izvan doma kako bi zaradili za ivot).
T T

Smatra se da korporatist koji zaposli ovjeka posjeduje vrijeme, ponaanje, a u znaajnoj mjeri ak i misli tog zaposlenika sve dok je on/ona na poslu (vjerojatno u prilinoj mjeri i izvan radnog mjesta kao, na primjer, kad korporatist zahtijeva od zaposlenika da se dovoljno naspava [umjesto da, na primjer, ostane dulje budan, da ita i informira se o drutvu i svijetu], sve kako bi bio odmoran za dugaak radni dan u korporaciji.
T T T T

Prije nego to krenemo dalje, itatelj bi trebao obratiti pozornost na nain na koji se pojedinosti koje ovdje iznosim o korporacijama otkrivaju: moe se pokazati da korporacije imaju znaajke koje se ne mogu razluiti od znamenitih i po posljedicama jo uvijek prisutnih komunistikih diktatura iz povijesti (nacistike Njemake, sovjetske Rusije, totalitaristike Kine itd.). Korporacije su vie nego sline i minijaturnom orwellovskom drutvu opisanom u romanu 1984. Kad doemo do kraja ovog poglavlja vie nee biti sumnje da su korporacije komunistike tvorevine i da su kao takve pretvorile SAD u komunistiku dravu.
T T T T T T

Orwellovska Amerika
T

Nadzorne kamere uobiajena su pojava u mnogim gradovima. Nadziru uglove opasnih ulica kako bi sprijeile kriminal, osjetljive vladine zgrade, a love ak i prebrze vozae na cestama. Kamere su prisutne i u gradskim autobusima i na eljeznikim kolodvorima, predvorjima zgrada, kolama i trgovinama. Veina ih video snimke prenosi u sredinje nadzorne prostorije gdje ih nadgleda osoblje zadueno za osiguranje. Inovacije bi mogle dovesti do toga da e biti potrebno manje ljudi za pregledavanje onog to one snime i da e ih biti jednostavnije postaviti na javnim mjestima i privatnim kuama i stanovima. (naglasak dodan.) - Associated Press i Fox News, 25. veljae 2007. 157
T T T T T T PF

157 ,,In-Development Press, 25. veljae 2007.

P P

Security

Cameras

to

Detect

Suspicious

Actions",

Associated

FPT

Korporacije imaju faistiku strukturu zbog svojih strogih odnosa moi usmjerenih od vrha prema dolje kao i zbog injenice da imaju neizabrane voe koji izdaju naloge umjesto da sudjeluju u demokratskom dijeljenju moi. Drugim rijeima, ako se - rasprave radi - korporaciju moe uzeti kao naciju ili drutvo tada se ini da Amerikanci, kada su na poslu, sudjeluju i ive u orwellovsko-komunistikom drutvu.
T T T

Vrlo je vano napomenuti da ovo komunistiko orwellovsko drutvo u kojem Amerikanci sudjeluju i kojem posveuju svoj ivot kad su na poslu" posjeduje najekstremnije karakteristike orwellovske i komunistike stvarnosti: odsutnost i nepostojanje obitelji, odsutnost raznovrsnosti govora, odijevanja, ponaanja, potpuni nadzor, terorizam, genocid i ultranasilje (pojasnit u ga kasnije), odsutnost i nepostojanje reprodukcije i romantike, odsutnost intelektualizma i kritikog miljenja, orwellovski misaoni zloini i zloini poinjeni krivim izrazom lica, ekstremna kontrola, guenje i sputavanje emocija, kreativnosti, spontanosti i kretanja - a to je samo poetak onog to nalazimo kad Huxleyja, Orwella ili na Zvijezdi Smrti. (Te iste znaajke koriste se esto i u opisima kunog i obiteljskog ivota te etvrti i naselja u Americi.)
T T

itatelja e moda iznenaditi poneto od ovog to ovdje iznosim, kao na primjer kako korporacije mogu vriti masovni genocid. Meutim, ako je tako tada tom itatelju ta pitanja nisu najjasnija jer se terorizam i genocid koji vre korporatisti prakticiraju vrlo tajno i nevidljivo, podalje od naih oiju. Na primjer, cjepiva se nude kao sigurna i korisna, ali su ustvari instrument genocida. Isto tako, radnicima se govori da im je radna okolina sigurna, a u stvari je zagaena u tolikoj mjeri da je smrtonosna, o emu e biti rijei u nastavku.
T T

Ameriko poimanje komunizma

T T

Kao to emo vidjeti, ovaj orwellovsko-komunistiki utjecaj koji korporacije imaju na ivot ljudi prisutan je u velikoj mjeri i izvan njihova radnog vremena, i to na vie naina nego to su Amerikanci toga svjesni. Iz upravo navedenih kao i mnogih drugih razloga koje u navesti u ovom poglavlju i u ostatku knjige ustroj Sjedinjenih Amerikih Drava je, koje li ironije, komunistiki - i posve je u antitezi s onime to su nam o njemu desetljeima govorili politiari, nastavnici i mediji.
T T T T

Ja, naravno, nisam prvi koji uoava ovu slinost izmeu korporacija i komunistikih drutava. Profesor Gar Alperovitz sa Sveuilita Maryland napisao je da
T

bi razlika izmeu sustava kojim dominiraju General Motors i Exxon i onog koji se temelji na farmeru zemljoposjedniku kao pojedincu mogla lako biti i vea... nego razlika izmeu sustava zasnovanog na velikoj privatnoj birokraciji u Sjedinjenim Amerikim Dravama i javnoj birokraciji u socijalistikim dravama. 158
T T T T PF FPT T

Rijei kao to su faizam" ili komunizam" tipinom Amerikancu najee imaju samo jednu vrstu znaenja. Kao to pie Felton: 'Faizam' je postao toliko beznaajan epitet prezira da osoba ni ne moe racionalno raspravljati o tom predmetu osim ako je se grubo ne optui za toleriranje zvjerstava Treeg Reicha." 159 Ono na to Felton, izgleda, cilja jest da kad Amerikanci pomisle na faizam, tiraniju, diktaturu ili komunizam oni, kako se ini, izjednauju te pojmove s onim to poznaju kao najuasnije reime o kojima su sluali u koli ili na televiziji - s nacistikom Njemakom, sovjetskom Rusijom, Saddamovim Irakom, crvenom Kinom i moda jo ponekim drugima. U akademskom svijetu komunizam se prouava u irim okvirima i ukljuuje prouavanje nekoliko razliitih vrsta politikih aktivnosti i razliite pojavne oblike, ovisno o mjestu i vremenu pojavljivanja diljem svijeta (Kuba, Stari Rim, Vijetnam, Njemaka, Luksemburg itd.). Ja se, meutim, u ovoj knjizi neu baviti akademskim pogledima na komunizam i umjesto toga u se usredotoiti prvenstveno na labavu i popularnu" definiciju komunizma koju koriste Amerikanci i to kako je ta labava i popularna definicija komunizma ili faizma kojoj Amerikanci esto pribjegavaju identina orwellovskoj stvarnosti, poput one koju je opisao u svojoj 1984.
PF FP T T

Osnovne znaajke koje po labavom i popularnom" vjerovanju Amerikanaca imaju faistike i komunistike drave su: nepostojanje privatnog vlasnitva, sveopa bijeda, rairena kontrola miljenja, dezintegrirana obiteljska struktura, masovni teror, vjeiti i sveopi strah i iracionalnost, genocid, odsutnost masovnog konzumerizma te jedan jedini iracionalni vladar kojeg se predstavlja kao svemogueg. Ovo su opet osnovne orwellovske karakteristike. Moe se pokazati da su identine karakteristikama koje odlikuju ameriku korporaciju.
T

158
P P

159
P P

Citirano u Korten 2001., 75. Felton 2005., 130.

Kad Amerikanci razmiljaju ili govore o komunistikim dravama u pravilu zamilj aju komunizam s j akim naglaskom na to da j e komunistika drava carstvo strave i uasa, prepuno izgubljenih graana podvrgnutih stalnim mukama, manipulaciji, terorizmu i kontroli uma, a sve to u izvedbi jednog svemonog diktatora koji rukovodi ovim carstvom odvratnosti. Profesor Halberstam nudi
T

175

Halberstam 1999., 2.

nam ivopisan i vrlo odgovarajui dpis onog to nedemokratske drave 160 pobuuju u glavi tipinog Amerikanca:
PF FP T T

Ideja totalitarizma pobuuje sliku arobnjakova uenika, drutvenih i politikih sila koje izmiu kontroli, svijeta koji se izobliio ba kad se mislilo da je ovjeanstvo zakorailo prema politikoj zrelosti i intelektualnoj neovisnosti, konano se poevi oslobaati idola iz prolosti i razvivi spremnost da preuzme odgovornost za svoju sudbinu. 161
PF FPT T

Amerikanci tipino misle da su sve nedemokratske drave komunistike i da su komunistike drave gotovo uvijek jeziva legla uasa, koncentracijskih logora i/ili osiromaenih zaguenih gradova, ispiranja mozgova, dravnog vlasnitva svih dobara i naruene obiteljske strukture; Meutim, pri kraju ovog poglavlja vidjet emo da je taj sablasni komunizam koji se Amerikance ui da mrze, preziru ili da ga se plae upravo onaj sustav vlasti u kojem oni ive u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
T T

Kao to je ve naznaeno, labava i popularna definicija komunizma ukljuuje raznorazna stravina obiljeja u glavama Amerikanaca i moda ba zato Amerikanci rabe izraze faizam", komunizam", diktatura", tiranija" i totalitarizam" kao da su meusobno zamjenjive istoznanice. (Budui da Amerikanci najee tako rabe ove rijei i ja u uiniti isto u ovoj knjizi, a u ovom poglavlju elim pokazati da su korporacije identine ovim vrstama komunistikih drava strave i uasa.)
T T

Kako se stvara ameriko poimanje komunizma Ovo netom opisano labavo i popularno odreenje komunizma zagovara se i stvara u medijima. Da pokaem to pod time mislim navest u nekoliko primjera vijesti i komentara politiara o komunizmu. Iz njih moemo iitati kako Amerikanci oblikuju svoje poimanje komunizma i zato ih on toliko plai.
T

175

Halberstam 1999., 2.

160 Halberstam koristi rije totalitarizam" a ne komunizam". U nastavku u pokazati zato ih tretiram kao da su meusobno zamjenjive i da za tipinog Amerikanca sa spomenutim neodreenim i popularnim pogledom na komunizam imaju isto znaenje.
P P

Pogledajmo najprije nain na koji Associated Press opisuje diktaturu" i komunizam" u sljedeem novinskom lanku, kao jednom od nebrojenih
T T T

lanaka o Sjevernoj Koreji objavljenih tijekom mahnite medijske pompe poetkom srpnja 2006. (koja je iznenada odgoena kad je nedugo zatim, u srpnju 2006., dolo do rata osiromaenim uranom izmeu Izraela i Hezbolaha) oko sjevernokorejskog lansiranja rakete (posebnu pozornost obratite na rijei prenesene kosim slovima: okrutni diktator", komunizam", izgladnjivanje svog naroda", terorist" itd.):
T

SEUL, Juna Koreja (5. srpnja) - Kod kue u njegovoj zemlji sjevernokorejskog vou Kima Jonga II mediji u rukama drave slave kao udesnog generala, vrhunskog filmskog redatelja i zvijezdu vodilju za 21. stoljee". Ostatku svijeta on je okrutni diktator koji radi na oruju za masovno unitenje dok istovremeno izgladnjuje svoj narod. Kim (64) je mnogo puta uznemirio svijet prijetnjama uporabom oruja. U srijedu se razmahao jednim od svojih najjaih aduta lansirajui sedam testnih projektila, ukljuujui i dalekometni Taepodong-2, za koji neki analitiari kau da bi mogao imati domet do kopna SAD-a. Kim je doao na vlast nakon smrti svoga oca, osnivaa Sjeverne Koreje Kim II Sunga 1994. u dobi od 82 godine, to je bio prvi nasljedni transfer vlasti u komunizmu. Aktivisti procjenjuju daje i do 2 milijuna Sjevernokorejaca umrlo od neishranjenosti ili s neishranjenou povezanih bolesti sredinom i potkraj 1990-ih kad je kronino neuinkovitu sjevernokorejsku poljoprivrednu industriju pogodio niz poplava i sua... Demonska slika Kima na Zapadu djelomino se temelji na sumnjama da je on isplanirao teroristiko bombardiranje Mijanmara 1983. godine u kojem je ubijeno 17 visokopozicioniranih junokorejskih dunosnika te bombaki napad na junokorejski zrakoplov 1987. u kojem je poginulo svih 115 putnika. 162 (vlastiti kurziv)
T T T T T T T T T T T T T T T T T PF FP T

Pogledajte sada BBC-jev lanak u kojem autor iznosi gomilu eksplikativnih rijei (socijalist", komunist", diktator", faist", pa ak i ateist", izmeu ostalog), to su sve kljune rijei u amerikom leksikonu strane komunistikoorwellovske none more:
T T T

Ne uju se u dananje vrijeme esto hvalospjevi panjolskom faistikom diktatoru generalu Francu. Takoer ih ni u kom sluaju ne oekujete uti u Europskom parlamentu. Njegovi su zastupnici stoga ostali okirani kad je poljski zastupnik Maciej Giertych ustao da im se obrati. Govorio je usred jedne od onih debata koje se ine vrlo pobonima i besmislenima, i to povodom obiljeavanja sedamdesete obljetnice reima koji je odavno mrtav i pokopan, kojem se veina prezrivo izruguje. Gospodin Giertych

162 Ova je pria preuzeta iz lanka ,,N. 2006., autor Jae-Soon Chang, Associated Press.
P P

Korea

Leader

Seen

in

Several

Lights",

5.

srpnja

nije neka marginalna figura. Bio je predsjedniki kandidat a njegova je stranka koalicijski partner u poljskoj vladi. Njegov je sin na dvostrukoj funkciji zamjenika premijera i ministra obrazovanja. Giertych stariji izjavio je sljedee: Zahvaljujui panjolskoj vojsci i Francu komunistiki napad na katoliku panjolsku je osujeen. Prisutnost takvih ljudi kao to je bio Franco u europskoj politici jamila je odranje tradicionalnih vrijednosti u Europi, a danas nam takvih dravnika nedostaje. Kranska Europa danas gubi bitku protiv ateistikih socijalista i to se mora promijeniti." On kae da su dananje pretpostavke povijesni revizionizam". Na koji nain mislite da bi povijest Europe bila drukija da su izabrana socijalistika vlada i njihovi komunistiki saveznici pobijedili u panjolskoj? 163
PF FPT

Pogledajte sada jo jednu priu koja se koristi rijeju tiranija" u opisu Kube (o kojoj se takoer univerzalno govori kao komunistikoj dravi 164 ) i koja tu dravu opisuje kao tiraniju bezakonja, strave i uasa, iji se graani izgladnjuju i zlostavljaju, a u lanku se pretpostavlja da ih se izgladnjuje i zlostavlja zbog tiranije:
T PF FP T

MIAMI (AP) - Brod pun Kubanaca s namjerom da ilegalno udu u SAD pokuao je udariti u brod Obalne strae na nemirnom moru rano ujutro u subotu, pri emu je jedna ena smrtno stradala, izvijestile su vlasti. 11 metara dugaak brzi brod ignorirao je naredbe da se zaustavi kad ga je Obalna straa pokuala presresti 4 milje juno od Boce Chice oko 6.30 sati prijepodne, rekao je brodski doasnik James Judge, glasnogovornik Obalne strae. Obalna straa na to je ispalila dva hica u motor plovila kako bi ga onemoguila, izjavio je. Brod je ludo poskakivao u svim smjerovima. More je bilo nemirno i uzburkano, sa snanim valovima", rekao je Judge. ,,U vie od pet navrata pokuali su udariti u nae plovilo, ali nisu ga uspjeli dodirnuti." Brod je prevozio 31 Kubanca i troje ljudi za koje su vlasti rekle da su krijumari. Poginula ena zadobila je ozljedu glave i teke povrede lica, a obdukcija je predviena za nedjelju. Judge je rekao da se trima osobama s broda saniraju manje zadobivene ozljede. Vlasti su izjavile da nijedna ozljeda nije uzrokovana vatrom koju je ispalila Obalna straa. Jedna trudnica takoer je hospitalizirana, ali njezino stanje poslije nesree nije poznato. Preostali migranti zadrani su na kuteru Obalne strae i protiv njih e se pokrenuti uobiajeni postupak, izjavio je. U skladu
T T T T T

Europe diary: Franco and Finland", Mark Mardell (urednik na BBC-ju), 6. srpnja 2006., BBC News, http://news.bbc.co.Uk/2/hi/europe/5151504.stm? 1 s. 164 Jedan od bezbroj primjera da se pokae kako se Kubu obino opisuje kao komunistiku dravu je i sljedei: Castro Brothers' Plan: The Party Must Go On", Miami Herald, Jaime Suchlicki, 12. srpnja 2006.
163
P P HTU UTH UT P P

s tzv. politikom mokrih nogu/suhih nogu" veini Kubanaca koji uspiju doi na tlo Sjedinjenih Amerikih Drava doputeno je ostati, dok se one koje se presretne na moru u pravilu alje nazad kui... Treba kriviti one koji krijumare ljude", rekao je Alfredo Mesa, izvrni elnik ove skupine. Istovremeno pozivamo Ameriku obalnu strau da ne zaborave da su ovo ljudska bia koja bjee od tiranije" 165 (vlastitikurziv)
T T T PF FPT T

Pogledajte sada sljedei ulomak iz obraanja Georgea W. Busha Kongresu o stanju nacije 2006. u kojem se takoer kao sinonimi koriste rijei tiranija", diktatura", radikalizam" i terorizam":
T T

Izvan nae zemlje naa je nacija posveena povijesnom i dugoronom cilju - mi elimo dokinuti tiraniju u svijetu. Neki taj cilj odbacuju kao promaen idealizam. U stvarnosti, meutim, budua sigurnost Amerike ovisi o njemu. 11. rujna 2001. spoznali smo da problemi u propaloj i ugnjetavakoj zemlji 7.000 milja udaljenoj odavde mogu donijeti smrt i razaranja naoj zemlji. Diktature pruaju sklonite teroristima, potiu srdbu i radikalizam i rade na oruju za masovno unitenje. Demokracije srdbu zamjenjuju nadom, potuju prava svojih graana i pridruuju se borbi protiv terorizma. Svaki korak prema slobodi u svijetu nau zemlju ini sigurnijom - i zato emo se smiono boriti za slobodu kao cilj. (Pljesak.)
T T

Pogledajte sada izjave potpredsjednika Dicka Cheneyja koji izjednauje tirane s teroristima u govoru trupama u Norfolku u Virdiniji, o viegodinjoj misiji u Iraku:
T T

Ovu misiju neemo naputati sve dok ne zavri - zato to smo dali svoju rije i zato to je pobjeda slobode u Iraku od kljune vanosti za nau vlastitu sigurnost. Da teroristi ostvare uspjeh oni bi vratili Irak vladavini tirana i ponovno ga uinili izvorom nestabilnosti na Srednjem istoku. Ako ta regija ostane mjesto vladavine tiranije i srdbe moemo oekivati jo nasilja usmjerenog protiv Sjedinjenih Amerikih Drava i drugih slobodnih zemalja. Ako se, meutim, ljudima da pravo glasa i odluivanja o vlastitoj sudbini i ako se Srednjem istoku omogui da se razvija u slobodi tirani i teroristi izgubit e svoju mo. Zavladaju li sloboda i demokracija u tom dijelu svijeta imat emo vie izgleda ostvariti budunost ispunjenu sigurnou i mirom. 166 (vlastiti kurziv)
T T T T T T T T T T T T T PF FP

165 Boat Carrying Cubans to U.S. Tries to Ram Coast Guard Vessel, Authorities Say; Woman Dies", 8. srpnja 2006., Kelli Kennedy, Associated Press. 166 Remarks by Vice President Cheney at a Rally for Expeditionary Strike Group 8", 7. srpnja, PR Newswire.
TP P T T TP P T

Donosim i odlomak iz ludo popularnog online asopisa u kojem tri politika teoretiara razgovaraju sa studentom po imenu Jamie:
T T T T T T T

Ljevica ima dugu, otunu, runu i krvlju umrljanu povijest tovanja najopakijih, barbarskih tiranija 20. stoljea, ukljuujui Staljinov Sovjetski Savez, Maovu Kinu, Ho i Minov Vijetnam i Castrovu Kubu... Nitko na ljevici osim komunista ne vjeruje u besklasno drutvo i jedva da ih ima koji jo uvijek postoje. Da zagovaram vee poreze za bogate Amerikance i predlaem, na primjer, rad na promicanju jadnog stanja u javnom kolstvu, biste li doista ozbiljno tvrdili da su to prvi koraci na putu prema gulagu? ... Jamie, ti kae da si cijeli niz godina proveo u akademskim krugovima, a moj ti je savjet da odande to prije izae, prije nego li ti se razmiljanje jo vie unazadi. Naravno, mogu prihvatiti da biti okruen mnogobrojnim postmodernim teoretiarima moe biti dovoljno da zaludi i najrazboritije mukarce i ene, ali tvoji komentari su primjer u malom zato Amerika gubi. Evo te ovdje protiv psihopatske totalitaristike ideologije. Trebao bi uivati naklonost demokrata diljem svijeta. Meutim, ako ti, ba poput Busheve administracije, odbija shvatiti da postoje razliite struje u demokratskom miljenju i nesvjestan svoje gluposti kae da je ljevica kroz itavu svoju povijest totalitarna" odbija svoje potencijalne saveznike. Demokracija je malo vie od amerikog koncepta slobodnog trita koji Amerika slijedi vie teoretski nego u praksi. 167
PF FPT T

Ovi ulomci vrve preirokim generalizacijama, estokim jezikom i vrijeanjem, neanalitikim navodima i neempirijskim raspravama. Openito gledajui, tako se stvara labava i popularna amerika definicija komunizma koja se sastoji od obiljeja Zvijezde Smrti: prisilnog rada u koncentracijskim logorima, odsutnosti vlastitih sklonosti i obitelji te drugih gore spomenutih jezivih karakteristika. Ovakvi lanci podgrijavaju predrasude Amerikanaca u njihovom vjerovanju i percepciji nedemokratskih drutava, potiu strah i mrnju, iako ne nude prave empirijske i nepristrane informacije, i premda se moe pokazati da su podruja pod komunistikom vlau identina okolnostima kojima Amerikanci posveuju svoj ivot u sklopu korporacije tijekom cijelog svog ivota.

Ovo su rijei Nicka Cohena u lanku Jamieja Glazova ,,A iznimno popularnoj stranici Frontpagemag.com (14. srpnja frontpagemag.com/Articles/ReadArticle.asp?ID=23339.
167
P P UT

New 'New Left'?" na 2006.), http://www.

HTU UTH

Karakteristike komunizma Nakon ovog osnovnog prikaza komunizma sada moemo saznati zato je Amerika komunistika drava.
T T T

Amerikanci u pravilu vjeruju da je komunizam kulturoloki sustav koji odlikuju sljedee karakteristike:
T

TU

TU

Diktatura. Jedna neizabrana malena skupina ljudi (upravni odbor i slino) ili neizabrani pojedinac koji ne odgovaraju narodu diktatorski kontroliraju cjelokupno drutvo: cjelokupnu proizvodnju, resurse, ponaanje radnika, medije i informacije te, kao to emo vidjeti, ak i unutarnje misli stanovnitva. Pripadnost nalik kultu. Postoji slijepa, bezuvjetna i iracionalna pripadnost Partiji" (kao u Orwellovoj 1984.). Osiromaivanje. Graani nisu imuni, nemaju puno mogunosti te esto nemaju materijalna dobra koja bi trebali imati i koja su nuna za preivljavanje. Dominacija rada. Intenzivno se naglaava industrijalizacija i kontrolirani rad. Nepostojanje privatnog vlasnitva. Tvrdi se da je proizvodnja u posjedu vlasti. Svi graani i njihova dobra u rukama su vlasti. Odsutnost kapitalizma. Vjeruje se da u komunistikom drutvu kapitalizam ne postoji ili je u velikoj mjeri potisnut. Tednostranaje. Ovaj reim ukljuuje jednu stranku koja vlada besklasnim drutvom i daleko je manje razlika po bogatstvu i hijerarhiji u usporedbi s, recimo, Amerikom. Ekonomija koja ne ukljuuje konkurenciju
TU UT T TU UT T T TU UT T TU UT T UT T TU UT T TU UT T TU UT

Terorizam. esta vojna aktivnost koja unosi nered kao, na primjer, logori smrti. Nepriznavanje slobode govora
TU UT T UT

TU

Ateizam
UT

TU

Graani ispranog mozga Beskonani imperijalistiki ratovi. Preventivne ratne aktivnosti koje esto naizgled nemaju nikakvu svrhu. Besklasno drutvo Masovni, irom zemlje prisutni logori smrti i/ili radni logori u kojima se dogaaju neuvena zvjerstva
TU UT TU UT T TU UT UT T T T T

Objasnit u zato sva ova komunistiko-faistika naela opisuju takoer i orwellovske monopolistike korporacije i njihovu strukturu usmjerenu od vrha
T

prema dnu. Pritom u dokazati da je Amerika komunistika drava. (U ovom poglavlju nee se govoriti o svim ovim upravo navedenim karakteristikama komunizma; o nekoliko njih bit e rijei u sljedeih nekoliko poglavlja.)
T T

Korporatistiki genocid i terorizam Najprije e biti rijei o tome na koji nain korporacije sudjeluju u masovnom genocidu i terorizmu. Velik broj ljudi svake godine umire od korporativnog zagaivanja - od masovnog zagaivanja (azbestom, na primjer) do napada na stanovnitvo kemijskim orujem/zagaivaima kao to su DDT, aspartam, Serratia marcescens,m perklorat, timerosal, stoni hormon rasta, bakterije koje izazivaju hripavac i koje se kemijskim putem prskaju po Amerikancima (vrlo vjerojatno putem kemijskih tragova; engl. chemtrails),m GMO hrana, Morgellons vlakna, 168 nutricidalna hrana 169 te osiromaeni uran kao najvee genocidno oruje vojnoindustrijske sile. Korporativno zagaivanje ubija vie ljudi od ratova, a korporatisti koji nad svime dre kontrolu toga su svjesni.186 Postoje, meutim, brojne vrste korporatistikog genocida, a ovdje u ukratko opisati jedan primjer: ekonomsku kontrolu stanovnitva.
T T P TP T P TP PF FP PF FP P P T

Pogledajmo zanimljiv citat profesora Chossudovskog na tu temu, kljuni sastavni dio stvaranja Novog svjetskog poretka korporatista koji ukljuuje njihovu ozbiljnu namjeru da stvore sveope siromatvo u svijetu i radne logore:
T

uo sam kako neki istraivai, kao na primjer doktor Bili Deagle, tvrde da ne vjeruju da su amerika vojska ili tajna vlada mogle stvoriti Morgellons kao bioloko oruje zbog njegove neobinosti, sofisticiranosti i prividne izvanzemaljske prirode. Mogue je daje to istina, ali pitanje je, ini se, otvoreno. Morgellons vlakna su u oitoj vezi s prskanjem kemijskim tragovima (engl. chemtrails), kao to je pokazao Clifford Carnicom, i jasno 186 Winslow 2003., 46. je da tajna vlada ima svoje prste u tajnim tehnologijama koje amerika javnost ne moe ni zamisliti, a koje su po svojoj sofisticiranosti sline Morgellons biolokom oruju. Tipini Amerikanac nema pojma koliko su tajne tehnologije u svijetu danas postale sofisticirane i stoga vjerujem da je prerano rei je li Morgellons stvorena od strane tajne vlade. 169 Vidi Afrika 2000. Brojne informacije dostupne su i na www.healthfreedomusa.org.
168
P P T T T T P P HTU UTH

Strukturalna prilagodba 170 vodi do oblika ekonomskog genocida" koji se provodi putem svjesne i planske manipulacije zakonima trita. U usporedbi s prijanjim razdobljima kolonijalne povijesti (npr. prisilnim radom i ropstvom), njegov drutveni uinak je razoran. Programi strukturalne prilagodbe imaju izravan utjecaj na ivot vie od etiri milijarde ljudi... Ovaj novi oblik ekonomske i politike dominacije - neka vrsta trinog kolonijalizma" - podinjava ljude i vlade putem naizgled neutralnog" meudjelovanja trinih sila. 171
T PF FP PF FPT

Organizacije Novog svjetskog poretka, kao to su MMF, UN, Svjetska banka, WTO i druge kreiraju ekonomsku politiku koja se predstavlja kao korisna za graane svijeta, ali u stvari je rije tek o nainima da se sputa ekonomiju to e posljedino izazvati masovno umiranje i bijedu. Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, otputen" je iz Svjetske banke jer je obznanio da Svjetska banka namjerno ini ba to kako bi stvorila povoljnije" uvjete (kao to je masovno ropstvo) za korporatiste i kako bi omoguila usmjeravanje novca u njihove ruke. O korporativnom terorizmu podrobnije e biti rijei u kasnijim poglavljima.
T T

Ateistiki korporatizam Prijeimo na sljedee pitanje. Neki e itatelji moda biti nepovjerljivi prema tvrdnji da je prosjena korporacija ateistika. Propovijeda li se kranstvo u prosjenom korporativnom okruenju? Ne bi se reklo. Dapae, na svim poslovima koje sam radio u mladosti, po tvornicama, uredima, lancima restorana brze hrane, trgovinama, skladitima, dostavljakim firmama, a i sada na mjestu predavaa na IUN-i i PUC-u, nikada nisam uo da bi mi netko propovijedao kranstvo ili me na bilo koji nain nastojao na njega preobratiti, a mnogi ljudi s kojima sam radio bili su sirovi, perverzni, vulgarni i naoigled daleko od bilo kakvog primjera duhovnosti. 172 Pivo ih je zanimalo vie od Krista, a televizija
T PF FP

na MMF Meunarodni monetarni fond (engl. International i druge zakonodavne" agencije Novog svjetskog poretka koje kreiraju svjetsku politiku i zakone na nain da se korporatistima omogui neometan put do globalne monopolizacije. O ovim u agencijama" detaljnije raspravljati kasnije u knjizi. 171 Chossudovsky 2006., 20. 172 Koristim rijei poput sirovi" i slino ne zato to sam tako vidio svoje kolege na poslu ve iskljuivo zato to su mnogim radnicima kao, na primjer, skladitarima takvu etiketu lijepili zaposlenici kompanija u kojima sam radio koji su pripadali vioj klasi".
170
P P

Monetary

Chossudovsky

Fund

misli

IMF)
T

vie od Biblije. Meutim, u uredima gdje sam radio mnogi su ljudi bili krani, neki od njih vrlo revni, ali mi nikada nisu propovijedali, a rekao bih, u sluaju da jesu, uprava bi na to gledala s neodobravanjem, a moda i veina drugih zaposlenika. Zato imam dojam da je moje radniko i uredsko poslovno iskustvo u korporacijama bilo nereligijsko. Tvrditi da je tu bilo rijei ak i o naznakama religijskog iskuenja na nain na koji je to crkva bilo bi u potpunosti neistinito.
T

Filmski klasik Kako dobiti nogu (Office Space) ilustrira brojne ideje iznesene u ovoj knjizi, ukljuujui i nemogunost da ovjek ivi religiozni ili duhovni ivot kada svo vrijeme posveuje sluenju korporaciji umjesto njegovanju vlastite svijesti. Pod korporatizmom se slama ljudski duh, a znanstvena i religiozna stremljenja zamjenjuju se gnjevom, ovisnou, mazohizmom i trivijalnostima.
T T T T

Spomenuto se odnosi na Amerikance dok su na poslu, u korporatistikom okruenju. Meutim, kakva je situacija izvan radnog mjesta? Kao to je ve reeno, utjecaj korporatizma u Americi nije svojstven samo korporativnoj okolini, on see ire, do svih razina drutva, dopirui svugdje: do naih umova, vjerskih organizacija, naih obitelji itd. Ako je tako trebalo bi oekivati da e korporatistiki sustav vlasti u Americi utjecati na drutvo na svim njegovim razinama i u svakoj njegovoj dimenziji, ukljuujui crkvu nedjeljom. A to je tono ono to se zbiva s religijom u korporatistikom svijetu - neovisno o religiji kojoj se priklanjamo - bilo da je rije o budizmu, hinduizmu, islamu, kranstvu itd. - to u sada i objasniti.
T T

Ako je ovjek istinski religiozan za pripremu i vrenje svoje vjerske prakse on na raspolaganju mora imati vremena i energije. Amerikanci veinu svog vremena provode na poslu, u koli, spavajui, brinui se o djeci, gledajui
T

televiziju ili obavljajui ostale svakodnevne zadatke. Primjeujete da se na tom popisu ne nalaze prakticiranje vjerskih obreda, kontemplacija, itanje religijske literature i prouavanje religije. Posao i kola tipinim Amerikancima oduzimaju toliko vremena da se moe rei da poljuljaju ravnoteu njihovih ivota: veinu svojih napora Amerikanci ulau u nastojanje da uspiju u korporaciji ili u koli, zbog ega im ne ostaje dovoljno energije za druge upravo spomenute stvari kao to je religija. Veinu vremena ovjek provodi u korporaciji tako da je ostatak vremena izvan posla vrijeme kad je zaposlena osoba iscrpljena, u urbi (zbog mnogobrojnih obveza koje treba obaviti u vrlo kratkom vremenu koje joj ostaje izvan korporacije), pa je rije o vremenu vegetacije: radnik je iscrpljen, pa kad su djeca u krevetu, stol pospremljen, dvorite pokoeno, pas u garai itd., ostalo je malo energije i malo toga drugog moe se raditi osim oputanja ispred televizijskog ekrana. Ameriki ivot, dakle, tee ili u korporaciji ili izvan nje, u gledanju televizije ili jurnjavi kroz osnovne obveze i poslove. U Americi je rijetkost - iznimna rijetkost - pronai ovjeka koji provodi vie od nekoliko umornih i vrlo neusredotoenih minuta dnevno na neku vrstu vjerske prakse. Sve ovo o emu u ovom odjeljku govorim vodi prema sljedeem zakljuku: korporatizam u Sjedinjenim Amerikim Dravama prijei ljude da budu religiozni, a ako nisu religiozni onda su nereligiozni, a nereligioznost je srodna ateizmu. Korporatistika Amerika je ateistika. 173 Amerikanci su religiju navikli shvaati kao puko vjerovanje, neto to se ritualno prakticira jednom tjedno, ako i toliko. Ameriki kranin ili ameriki budist danas u pravilu smatra normalnim provesti veinu dana obavljajui nepobone radnje u korporaciji, i tek neznatno malo vremena posveivati meditaciji i molitvama koje su esto trivijalne naravi, i zazivaju tek sigurnost i bogatstvo najrazliitijih vrsta. Religija jepostala lagana religija", da parafraziram ono to sam jednom uo da je rekao Bili Moyers: religija bez religijske svijesti ili dubine, gdje ovjek iznimno malen dio ivota provodi u prakticiranju religijske prakse, molitvama, meditaciji itd. To je religija" koja je tek neto vie od vjerovanja u neto nevidljivo; religija kao nejaka pripadnost skupini ili klubu kao to je crkva. Lagana religija smatra se normalnom u amerikom drutvu,
T T T T PF FPT T

173 Ako itatelji smatraju da se u ovom paragrafu ateizam osuuje ili da se nastoji prikazati da ateizam postoji iskljuivo u korporatistikim i komunistikim drutvima ne razumiju da ateizam postoji u mnogo varijanti. Korporatistiki ateizam koji sam upravo opisao nije filozofska ili znanstvena vrsta ateizma koja ateizam priznaje iz plemenitih razloga, ve je iskljuivo rezultat injenice da graani korporatistikog drutva nemaju vremena i energije da budu religiozni te da isto tako nemaju vremena, energije i obrazovanja da prigrle bilo kakvu vrstu snanog filozofskog ili znanstvenog ateizma. Graanin korporatistikog carstva ima dovoljno mentalne snage samo za zabavu i razne oblike odvlaenja pozornosti, a sve to zbog bezdunosti i sumanute trke za postignuima koje je primoran prihvaati od roenja pa sve do smrti.
P P

meutim proui li se komparativna religija i upoznaju li se sve postojee religije brzo se uvia da je takva lagana religija u Sjedinjenim Amerikim Dravama uistinu anomalna.
T

Na temelju upravo iznesenog namee se zakljuak da Americi, po svemu sudei, najbolje odgovara opis potpuno ateistike zemlje. Strunjaci koji su pisali i drali predavanja o razvoju nove svjetske vlade (Novog svjetskog poretka), kao na primjer profesor Michael Coffman u svom radu o UN-u, 174 pokazali su nam kako je slom obitelji i religije diljem svijeta dio smiljenog plana 175 masona korporatista. Ti su nam strunjaci ukazali i na to da korporatisti Novog svjetskog poretka imaju za cilj utemeljiti svjetsku religiju - 'religiju Novog svjetskog poretka' - koja bi trebala biti neto poput degeneriranog oblika hinduizma. Nije teko zamisliti da bi ateistika priroda korporatistikih nacija pod pravim uvjetima mogla pogodovati pojavi takve religije (kao to je strah uzrokovan falseflag terorizmom).
T PF FP PF FP T T T

BigPharma i soma: korporatizirana religija i stvaranje superobmana

T T T T

Neko sam vrijeme vjerovao da e religija Novog svjetskog poretka imati neke veze s tvrdnjama koje su drugi strunjaci, koji su prouavali i drali predavanja o Novom svjetskom poretku, iznijeli o teoriji da e Novi svjetski poredak biti svjetsko drutvo koje e ukljuivati sveope lijeenje, gdje e se svi graani neprestano trpati farmaceutskim lijekovima kako bi se osjeali dobro". Vidimo da je prva faza ovog svijeta some" ve otpoela, budui da se ogroman postotak amerikog stanovnitva ve sada obmanom vabi na svakodnevno uzimanje prozaca, wellbutrina, litija, ritalina, lipitora, viagre i mnogobrojnih drugih lijekova.
T T T T T T

Ovo je, meutim, tek prva faza, a uskoro e SAD, ako ne i cijeli svijet, biti svijet some opisan u Huxleyjevu Vrlom novom svijetu. Pogledajte sljedeu novinsku priu iz vrlo popularnog neokonzervativnog asopisa WorldNetDaily:
T T T T T T

Opus profesora Coffmana je velik. Sjajan saetak, po mom miljenju, prua predavanje Final Countdown to UN World Government", dostupno na DVD-u na www.cuttingedge.org. 175 To, dakako, nije tajna, i korporatisti i Novi svjetski poredak to priznaju. Vidi, na primjer, BrZezinskijevu knjigu Velika ahovska ploa (The Grand Chessboard), primjerice na stranici 40.
174
P P HTU UTH P P T T

Predsjednik Bush sljedeeg mjeseca planira predstaviti dalekosenu inicijativu za mentalno zdravlje koja preporuuje pregled svih graana i promie upotrebu skupih antidepresiva i antipsihotika koji uivaju naklonost pristalica administracije. Inicijativa Nova sloboda", prema izvjeu o napretku, eli u cijelosti integrirati mentalno oboljele pacijente u zajednicu, osiguravajui im usluge u zajednici, a ne institucijama", navodi British Medical Journal. Kritiari govore da taj plan titi profit farmaceutskih kompanija na raun javnosti. Inicijativa je pokrenuta kada je Bush u travnju 2002. pokrenuo Komisiju Nove slobode za mentalno zdravlje koja je provela sveobuhvatno istraivanje amerikog sustava pruanja usluga mentalnog zdravlja". Panel je doao do zakljuka da usprkos njihovoj uestalosti, mentalni poremeaji ostaju nedijagnosticirani" i preporuio detaljno ispitivanje mentalnog zdravlja konzumenata svih dobnih skupina", ukljuujui i predkolsku djecu. Komisija je objavila da se svake godine djeca izbacuju iz predkolskih institucija i institucija za brigu o djeci zbog izrazito neprihvatljivih oblika ponaanja i emocionalnih poremeaja". kole, zakljuuje panel, imaju kljunu ulogu" u procjenjivanju 52 milijuna uenika i 6 milijuna odraslih koji rade u kolama. Komisija je preporuila da se pregled tretira kao tretman i podrka", ukljuujui i najsuvremenije oblike tretmana" upotrebom specifinih lijekova za specifina stanja". 176
T T T PF FPT

Amerika kultura je kultura mentalnog zdravlja", to znai da je raireno vjerovanje da ljudi mogu imati neto to se naziva mentalno oboljenje" koje se mora lijeiti i da svako ponaanje koje npr. djelatnici kole smatraju pomalo iracionalnim" - kao kad je npr. sedmogodinjem djeaku u osnovnoj koli teko satima sjediti na stolici u razredu i sluati vrlo vjerojatno dosadnog nastavnika koji ga nije u stanju zainteresirati - zahtijeva korektivni lijek" kao to je Ritalin da bi se dijete popravilo". S ovim novim programima kao to je Inicijativa Nova sloboda" programi za mentalno zdravlje i sveope drogiranje Amerikanaca farmaceutskim prepisanim" lijekovima samo e se rapidno proiriti. Big Pharma e zaraditi nepojmljive iznose novca, a Ameriku e biti nemogue razlikovati od drutva opisanog u Huxleyjevu Vrlom novom svijetu. U drutvu iz Huxleyjeve knjige sve se graane nemilice drogira farmaceutskim lijekom somom" koji izaziva euforiju, otupljuje um i izaziva osjeaj opijenosti i koja je neto poput superjakog Xanaxa, Ritalina ili Prozaca. Ona sve graane pretvara u polupijane, umirene, sretne i hihotave, poslune, seksom zaluene partijanere te lakovjerne i pokorne radnike u tvornicama. Soma se koristi kako bi se istinsko vjersko iskustvo (koje
T T T T T T T T T

176
P P

Bush

to

screen

population

for

mental

illness",

WorldNetDaily.com,

21.

lipnja

2004.

je, pretpostavljam, iskusilo vrlo malo' Amerikanaca, a kamoli da ga ostvaruje na dnevnoj bazi) zamijenilo degeneriranom pseudoreligijom (tj. nerazumnom opijenou umjesto eksplozivnog vjerskog iskustva). Nije teko zamijetiti da je amerika kultura lagane religije" (koja je zapravo samo korporatistiki ateizam) ustvari tek na nekoliko koraka od toga da postane Vrli novi svijet.
T

esto, meutim, ujem svojevrsno protivljenje tomu to sam upravo ustvrdio poput ovog:
T T T

Moja je prijateljica bila u tekoj depresiji nakon to je rodila drugo dijete. Nije se mogla brinuti ak ni za svoju obitelj, a onda je poela uzimati SSRI antidepresive i stanje joj se posve poboljalo, sada vodi brigu o obitelji... Kako to moe biti loe?
T T

Ovo je tipian primjer naina na koji ljudi pozitivno govore o SSRI lijekovima (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina; engl. selective serotonin reuptake inhibitors). U dananjoj Americi kulturu se nikad ne okrivljuje za probleme ljudi (kao to je njihova takozvana mentalna bolest"); umjesto toga, uvijek je kriv mozak pojedinca, a profesionalci" ljudima govore da moraju ispraviti" svoju mentalnu neuravnoteenost" i ostatak ivota (ili sve dok se problem ne izlijei) uzimati na milijarde vrijedne blockbuster" lijekove ako imaju problem s mentalnim zdravljem".
T T T T T T T T

U nastavku u, meutim, pokazati da je tono sljedee:

T T

U svakom sluaju u kojem se zbog neke mentalne bolesti" uvode SSRI lijekovi tvrdim da je ustvari posrijedi kulturoloki problem i poremeaj koji je zapravo do problema i doveo, a ne disbalans u mozgu" ili modani poremeaj".
T T

Pojedinac nije bolestan; stvar je u tome da ga se prisiljava da se uklopi u bolesnu kulturu. U gore opisanom sluaju majke koja se ne brine o svojoj obitelji prirodni kulturoloki fenomen koji uzrokuje depresiju preoptereenost je poslom. Slika zapadnjake ene koja je majka, koja je kod kue i koja ne koristi pretjerano televizor kao 'dadilju' (u prethodnom sam poglavlju pokazao koliko je svako izlaganje televizijskom programu tetno za djecu i bebe) slika je u kojoj je ona zarobljena u svom prigradskom kavezu od kue, drastino preoptereena brigom za djecu (koja esto pada iskljuivo na nju), posebno kad je djece vie. Ova zapadnjaka ena uz takvo preoptereenje nema doslovce nimalo vremena misliti ili odvojiti koji trenutak za sebe, to moe kod nje izazvati osjeaj
T T

da je na neki nain mrtva, a fo nipoto nije stanje koje e uroditi osjeajem zadovoljstva.
T

Pogledamo li primitivne kulture lovaca i sakupljaa iz kojih smo potekli (bilo evolucijom, kreacijom ili intervencijom, to su tri najpopularnije teorije o podrijetlu ljudske vrste), vidjet emo da su ene velikim dijelom bile kongregacijski nastrojene: udruujui se u skupine, meusobno si pomaui, s djecom koja se zajedno igraju i brinu jedni o drugima. Suluda optereenost poslom zapadnjake kuanice majke u to vrijeme nije postojala. Znaajan postotak takvih majki u zapadnom e svijetu stoga nedvojbeno u nekoj mjeri patiti od panike, depresije ili ljutnje zbog neusklaenosti sa svojim evolucijskim nasljeem.
T T

ivotne potekoe su neizbjene i neupitno je da one uvijek vode ljudskom razvoju. alost je normalna pojava i neizbjean sastavni dio ivota jer tegobe su njegova normalna sastavnica. I dok je dobro pokuavati izbjegavati fizike ozljede (npr. ne pokuavati pasti s bicikla), i dok je jasno da e ljudi nastojati izbjegavati mentalne potekoe, Prozac, na primjer, je samo nain da se osoba nadrogira umjesto da ui iz potekoa, Psihijatar moe prepisati ak i kokain umjesto SSRI-ja. Poput ulinih droga" koje stvaraju ovisnost, SSRI lijekovi su toksini, izazivaju ovisnost i depresiju i smrtonosni su. 177 Ba poput tjelesnih bolesti (rak, bolesti srca, dijabetes itd.) takozvane mentalne bolesti" problem su koji moemo nai iskljuivo u zapadnim i zapadnjakim kulturama. 178 Mentalna oboljenja" su stoga kulturoloki problem, a SSRI i drugi lijekovi za mentalno zdravlje" nisu rjeenje nego problem.
T PF FP PF FP T T

Potekoe su u ivotu neizbjene. Je li bolje

T T

(a) pronai uzroke naim psihikim tegobama, suoiti se s njima i nauiti kako se nositi s problemima u ivotu, a ne se dati njima pokoriti svaki put kad nam se na putu isprijei neka vea potekoa (to se esto dogaa)? Ili bismo trebali (b) nauiti biti ovisni, npr. o Prozac i potirati iskustveno uenje o ivotu i zbog toga ne nauiti kako se nositi s neizbjenim tekoama s kojima se susreemo?
T T

Vidi Richards 2006. Vidi Hansen 2000. za sjajan primjer kako primitivne kulture ne znaju za mentalna oboljenja" i kriminal zapadnjakih kultura. Walsh (1990.) takoer pokazuje kako mnoge primitivne kulture tuju ono to bi se u zapadnjakoj psihijatriji zvalo shizofrenijom. Gowan (1975.) misli to isto i opisuje kako je amanovo ludilo" esto shvaano kao vjerski trans koji je ukljuivao korisnu vjersku poruku za pleme.
177
P P

178
P P

ini se da je opcija pod (a) puno 'smislenija. ini se da (b), jednostavno reeno, znai bjeanje od problema, odnosno pokuaj da ih se rijei ispijanjem lijekova. Osim toga, (b) je nain da se slui tajnoj vladi, budui da se ona svodi na stvaranje ovisnosti u javnosti o njezinim supstancama (u ovom sluaju ovisnosti o prozac-somi, ali tu su i drugi primjeri, kao to su televizija, alkohol, nafta, brza hrana, mlijeko, meso itd.). Opcija (b) pogoduje ovisnosti o tajnoj vladi, dok (a) vodi ka autonomiji.
T T

S obzirom na sve ovo, ini se da mentalna bolest" ne postoji. Rekao bih da je prikladno ovdje navesti citat komentara profesora Szasza s poetka njegove knjige Mit o mentalnoj bolesti (The Myth of Mentol Illness):
T T T T

Psihijatrija se najee definira kao podruje medicine specijalizirano za dijagnosticiranje i lijeenje mentalnih oboljenja. Tvrdim da ovakva definicija, koja je jo uvijek iroko prihvaena, psihijatriju stavlja u rang s alkemijom i astrologijom, gurajui je u kategoriju pseudoznanosti. Razlog tome je taj to ne postoji neto to se naziva mentalno oboljenje". Psihijatri sada moraju birati izmeu odreenja svoje discipline u okvirima nepostojeih entiteta i pojava i njezina redefiniranja u smislu stvarnih intervencija ili procesa koje provode.196
P TP

Besklasnost Neke itatelje mogla bi zauditi tvrdnja da je korporacija besklasno drutvo budui da oito postoje razliiti slojevi korporacije odreeni razliitim primanjima i poloajima koje ljudi u njoj zauzimaju. Meutim, predodba da su komunistika drutva na takav nain besklasna posve je pogrena. Veina itatelja ove knjige vjerojatno se sjea kako je u filmu Schindlerova lista vlasnik korporacije Oscar Schindler imao radnike, ali je on bio daleko ispod drutvenog statusa lanova sredinjice nacistike stranke i najviih nacistikih korporatista. Pozivanjem na film Schindlerova lista moe se jednostavno pokazati da amerika predodba da komunistiko-faistike drave krasi ekonomska besklasnost nije tona.
T T T T T T

Zanimljivo je kako su pogreno Amerikanci prikazali komunizam vjerujui da ga resi ekonomska besklasnost. ak i rjenike definicije ukljuuju taj netoan prikaz ekonomske besklasnosti. Evo to kae Webster:
T

196

Szasz 1974., 1.

196

Szasz 1974., 1.

Glavna natuknica: ko-mu-ni-zam

T T T

1
T

a: teorija koja zagovara ukidanje privatnog vlasnitva b: sustav u kojem je roba u zajednikom vlasnitvu i dostupna svima po potrebi velikim slovima a: doktrina zasnovana na revolucionarnom marksistikom socijalizmu te marksizmu-lenjinizmu, slubenoj ideologiji Saveza Sovjetskih Socijalistikih Republika b: totalitaristiki sustav vlasti u kojem jedna autoritarna stranka kontrolira sredstva proizvodnje u vlasnitvu drave c: zavrna faza drutva u marksistikoj teoriji, u kojoj je drava dezintegrirana a ekonomska dobra distribuiraju se pravedno d: komunistiki sustavi zajedno
T T T T T T T T T T T T T T T T

Pogledajte sada to Dictionary.com kae u definiciji 2.a. o rijei komunizam":

T

1. Teoretski ekonomski sustav koji karakterizira kolektivno vlasnitvo i rad organiziran na zajedniku korist svih lanova. 2. a. Sustav vlasti u kojem drava planira i nadzire ekonomiju, a jedna, esto autoritarna stranka dri vlast i tvrdi da napreduje prema viem drutvenom poretku, u kojem ljudi ravnopravno dijele sva dobra; b. Marksistiko-lenjinistika verzija komunistike doktrine koja zagovara ruenje kapitalizma revolucijom proletarijata. 179
T T T T T T PF FPT

Prava besklasnost graana u komunistikom reimu ne nalazi se u njihovim slinim ekonomskim situacijama nego u njihovim umovima koje je stvorila drava i koji su svi praktiki identini. Rije je ne o ekonomskoj nego vie o ljudskoj ili mentalnoj besklasnosti ljudskog duha, gdje se ljudska spontanost i razliitost ukidaju, a svi ljudi postaju jedni drugima vrlo slini, i to po svojim eljama, snovima, mislima, jeziku, preferencijama, izgledu, obrazovanju itd. Pogledate li sjajne filmove Otok (The Island), 180 1984.'" ili Vrli novi svijet (Brave New World)100 vjerojatno e vam odmah upasti u oi kako se svi ljudi u spomenutim filmovima doimaju slinima: svi su posve spokojni, odjeveni gotovo identino, govore gotovo identino, ponaaju se gotovo posve jednako pa se stjee dojam da svi i misle isto. Zanimljivo, meutim, ini se kao da
T T T T PF FP T T P TP

179
P P

Heritage
2000.
T T

Sve

natuknice

Dictionary

s
T

Dictionary.com preuzete su iz of the English Language,

T T

etvrtog izdava

izdanja rjenika The American Houghton Mifflin Company,

T

180
P P

Redatelj: Michael Bay, 2005. Studio: Dreamworks Video. ASIN: BOOOBOOLH2.

nitko od stanovnika tih svjetova nije svjestan nijedne od tih pojedinosti, oni zapravo vjeruju da su poprilino jedinstveni i meusobno razliiti. Amerikanci, openito govorei, pokazuju takav konformizam koji zadire duboko u gotovo sve njih, iako skoro nitko od njih to ne uvia. Amerikanci vjeruju istim lanim predstavljanjima stvarnosti (kao rezultat naina na koji im se nude u obrazovnim ustanovama i medijima), dijele jednake strahove (strahuju od terorista, nuspojava lijekova, automobilskih nesrea, dugih redova u restoranima, poraza svoje omiljene ekipe nedjeljom, nestanka struje koji bi im onemoguio gledanje televizije, proputenih poziva na mobitelu, loe kave, pada na burzama itd.), imaju iste interese (kupovina, kablovska televizija, mobiteli, nova raunala, crkva, glasovanje na izborima itd.), a to je samo vrh ledenog brijega. Promotri li se taj problem pozornije, zapravo je teko pronai neto u emu Amerikanci nisu gotovo posve jednoobrazni. Na primjer, teko je pronai dvoje ljudi koji ne vole iste TV emisije (jo je tee pronai ljude koji ne posjeduju televizor), koji ne vole istu vrstu hrane (pizzu, kruhu nalik hranu prepunu natrijevog glutamata itd.) ili koji ne razgovaraju o istim prevakanim temama (demokratima nasuprot republikancima, globalnom zatopljenju, ratu i teroristima", vremenu, televiziji i ostalom).
T T T T T

Besklasnost svijesti koju opisujem i koja proima amerike korporacije funkcionira vrlo slino upravo opisanoj komunistikoj ekonomskoj besklasnosti. Amerika korporatistika besklasnost ukljuuje ideju da se Amerikance ui i navodi da vjeruju da smo svi jednaki": crnci, bijelci, bogati, siromani, Arapi i idovi, svi smo mi jednaki ljudi - sve dok svi razmiljamo jednako i mislimo ono to je doputeno misliti (kao to je vjerovanje da su korporacije estite institucije, da je oporezivanje poteno i neizbjeno, da postoje nevidljivi teroristi koji svakog asa mogu napasti" itd.). Rijetko bi koje tvrdnje mogle zvuati naglaenije marksistiki ili komunistiki od ove vrste besklasnosti. Zanimljiv strip pod nazivom Introducing Chomsky (Uvod u Chomskog) autora Mahera i Grovesa ovako postavlja stvar: za korporatiste je iznimno vano navesti ... ljude, ... stanovnitvo da vjeruju da ne postoje klase. Svi smo jednostavno jednaki. Svi smo jednostavno Amerikanci. ivimo skladno. Svi radimo zajedno. Sve je sjajno." 181 Profesor Howard Zinn o temi besklasnosti kae sljedee:
T T T PF FP T T

Nai politiki voe vole se pretvarati da u ovoj zemlji nema klasa i da svi mi imamo isti interes: Exxon i ja, George Bush i vi. Ali mi smo oduvijek u ovoj zemlji imali klase, klasne sukobe, klasnu borbu,... siromane protiv bogatih,... poput Shayova ustanka, koji je uznemirio Oeve osnivae. 182
T T T T T T PF

181 Page 144. u prvom redu zbog onog to u ovoj knjizi ponekad nazivam medijima bogatih", gdje bogatai dre medije i stvaraju sliku da su stavovi bogatih dobri za sve ili jedini mogui (npr. primjeri Iraka, Osame, Irana, nafta je u redu itd.).
P P

FPT

Ovo je vrlo kakljivo pitanje. Prethodno sam pokazao nekoliko naina na koje se Amerikance ui da gaje nepovjerenje, da se natjeu i cjepidlae jedni protiv drugih, tako da ne bi razvili meusobne duboke bratske odnose, budui da su bliska udruivanja meu ljudima za tajnu vladu opasna. Amerikance se istovremeno ipak ui i da vjeruju da smo ,,u ovome svi zajedno" kako bismo stvorili dovoljno povrinskog drugarstva da moemo zajedno raditi u sklopu korporacije. Ljude se, dakle, ui dvjema kontradiktornostima: svatko je potencijalni neprijatelj 183 i svatko je poput vas. To je kao da imate susjeda na kojega ste ljubomorni jer ima bolji automobil od vas ili na kojega gledate ispod oka jer ima drukiji ukus to se tie televizijskih emisija, ali ako od njega morate posuditi malo eera uspijete namjestiti smijeak, otii do njega, pokucati mu na vrata i zamoliti ga da vam ga posudi.
T PF FP T

U Americi politiki voe nastoje stvoriti dojam da su povezani" sa svojim narodom i da dijele iste interese s graanima. (Na primjer, George Bush mlai nastojat e se pred televizijskim kamerama ponaati kao kauboj, nosit e kaubojski eir i govoriti kaubojskim naglaskom, iako nitko drugi u njegovoj obitelji nema taj naglasak.) Ovaj oblik besklasnosti ljudskog duha snano se namee putem medija i obrazovnog sustava. Amerikance se ui toj predodbi da smo svi mi Amerikanci sa zajednikim interesima", da smo svi u ovome zajedno". Paljivo osmiljen te lairan imid i vladanje Georgea W. Busha za TV kamere, pred kojima ga se predstavlja kao simpatinog, srdanog, obinog momka jednostavnih ideja, koji govori poput obinog kauboja iz naroda i koji je dovoljno snaan da odlazi cijepati drva (Bili 0'Reilly s kanala Fox News takoer se pokuava predstaviti kao tek jedan obini tip") moe kod ljudi ostaviti dojam da se s njime mogu poistovjetiti, daje to jedan obian ovjek" koji je na njihovoj razini, a ne neki napuhanac, intelektualac ili elitist. Jedina je kvaka u tome da je taj obini momak" nenormalno bogat i da je glasnogovornik PNAC-a, iji su prijatelji izvrni direktori naftnih kompanija, i koji od ljeta 2006. u svojim rukama dri uzde amerike vojske i Kongresa.
T T T T

Putem poruka koje im odailju korporatistiki mediji Amerikance se lano navodi da vjeruju da su izvrni direktori Wal-Marta, Exxona, Lockhead Martina, Disneyja, Duponta kao i veina drugih korporatista dragi, obini ljudi koje zanimaju ivot i potrebe njihovih radnika jer smo ,,u ovome svi zajedno". Kao
T T T

Osobito je to prisutno u ratu govore da su teroristi meu nama" sumnjiavo gledamo. 183 Chossudovsky 2003., 10.
183
P P P P

protiv terorizma", pri emu nam politiari rutinski i slino, to rezultira time da svi jedni na druge

to emo vidjeti, ne postoje empirijski dokazi koji bi potvrdili da su korporatisti doista takvi, a kasnije u ovom poglavlju te u sljedeem vidjet emo dokaze koji otkrivaju da oni u stvari arko ele potlaiti svoje radnike do te mjere da su im spremni uskratiti ono osnovno to im je potrebno za ivot, ak i ako ih to ubije. Stoga je jedna od temeljnih funkcija bogatih medija korporatiste prikazati kao prijateljski rasploene obine ljude, a korporacije kao neto najbolje to je svijet dosad vidio. Da mediji to ne rade teko je zamisliti da bi korporacije toliko revno nastojale plaati bogatim medijima basnoslovne svote novca za oglaavanje na njihovim mreama i u njihovim novinama.
T

Mit o privatnom vlasnitvu u Sjedinjenim Amerikim Dravama Neki se itatelji ove knjige moda nee sloiti sa tvrdnjom da je korporacije gotovo nemogue razlikovati od komunistike diktature jer vjerojatno dre da ameriku kulturu krase privatno vlasnitvo i privatna potronja dobara. Meutim, doista je jednostavno pokazati da u Sjedinjenim Amerikim Dravama nema znaajnijeg privatnog vlasnitva te da je nevjerojatno da Amerikanci doista vjeruju da u njihovoj zemlji postoji masovno privatno vlasnitvo dobara i/ili zemlje, to je samo dokaz koliko graani mogu postati naivni i/ili dokaz koliko moni znaju biti socijalni inenjering i kontrola uma graana.
T T

Kad je tipini Amerikanac na poslu u korporaciji tipian je scenarij onaj po kojem je veina dobara i predmeta u vlasnitvu korporacije: klamerica, radni stol, viliar, zgrada, raunalo te gotovo sve drugo osim odjee i ruka koje radnik donese sa sobom u korporaciju. Ovo je posve identino situaciji koja postoji u komunistikoj dravi (prema slobodnoj i popularnoj definiciji korporatizma), gdje korporatisti posjeduju" (tj. kontroliraju) sve, a ljudi" nita. Upravo zbog toga nema smisla zamiljati da postoji bilo kakvo privatno vlasnitvo meu radnicima u korporatistikom okruenju.
T T

To je sluaj s korporacijom iznutra, kad su graani u njoj. Jo je zanimljivije pogledati tipinu osobu iz Amerike kad nije na poslu, kad je u okruju svoga doma, Chucky Cheesea, trgovakih centara, javnih obrazovnih ustanova, gradskih etvrti, stambenih naselja, crkve itd. Kad tipini ameriki radnik nije na poslu vlasnitvo u rukama vlasti mnogo je vee nego to je veina Amerikanaca sklona priznati. Ogromna veina Amerikanaca koji posjeduju" kue i/ili zemlju to svoje vlasnitvo nisu otplatili" (jo uvijek otplauju hipoteku bankama), to znai da ak i ako kuevlasnici ili zemljoposjednici duguju makar jedan dolar u otplati svog doma i/ili zemlje, banka pod odreenim okolnostima (kao u sluaju zakanjelog plaanja) to njihovo vlasnitvo moe uzeti. Je li u takvom scenariju osoba doista vlasnik svoga doma, ako joj se isti moe oduzeti i ako kontrolu
T T T T T

nad njim ima iskljuivo pod odreenim okolnostima (na primjer, samo dok je sposobna otplaivati kredit i plaati poreze)?
T

Biste li rekli da posjedujete automobil da ste posudili novac od svog efa (koji upravlja vaim prihodom, a time i vaom stabilnosti, pa ak moda i mirom u obitelji i razinom stresa) kako biste ga tijekom sljedee tri godine vraali s kamatom? to ako nakon dvije i pol godine to ste vraali novac efu s kamatom on odlui dati vam otkaz i time vam toliko narui izvore prihoda da vie niste u stanju otplaivati dug i da ste u zamjenu za to prisiljeni predati mu automobil u vlasnitvo? Razmislite na kakvom je dobitku pritom va ef. Ne samo da bez gotovo ikakva troka dobije automobil nego ste mu vi uz to protekle dvije i pol godine davali novac uz kamate. Va bi ef dobio besplatan automobil i gotovo cjelokupan gotovinski iznos koliko on vrijedi jer biste tijekom vremena otplaivanja uz uplate platili i kamatu, to bi priblino znailo originalnu cijenu automobila (ako ne i vie od toga). Nije loe, efe! Ovo je istovjetno situaciji kada svom efu platite vie od cijene automobila kako bi vam on taj isti automobil uzeo. to ako, umjesto da dobijete otkaz, nakon dvije i pol godine otplaivanja umrete? Jo jedna sjajna situacija za vaeg efa.
T T T T

U navedenim sluajevima va je ef primjer meusobno povezane bankarske zajednice irom svijeta koja kontrolira i fabricira ekonomiju po potrebi kako bi sprijeila gomilanje kapitala graana putem lanih koncepata i izmiljotina poput ponude i potranje", kamata" i prirodne inflacije". Ne samo da nikada niste doista posjedovali automobil, nego vas se moe obmanuti tako da ga se morate odrei, a da k tome drugoj grupi ljudi/osobi u meuvremenu isplaujete novac. Vrlo malen broj ljudi vozi automobile i ivi u domovima koji su otplaeni. Ovi upravo izneseni primjeri pokazuju da u takvim sluajevima vlasnitvo ne postoji. Privatno vlasnitvo u Americi je iluzija.
T T

to se zemlje i stambenog pitanja tie, Amerikanci ne posjeduju svoje kue i zemlju u potpunosti: mogu ondje ivjeti samo toliko dugo koliko su u stanju otplaivati hipoteku, a to je uglavnom esto samo plaanje da bi se pokrile kamate i porezi. Vlasnitvo je tek iluzija koja se obino svodi na golemu uzurpaciju zemlje i dobara od strane korporatistikih banaka koje su u neku ruku najjai od svih korporatista, oni koji kontroliraju sve ostale korporatiste (esto na tetu ostalih velikih korporatista). Slina je situacija s veinom automobila, brodova, poduzea i glavne poslovne opreme (npr. tiskarskih strojeva u tiskarskim kompanijama) u Americi. Amerikanci u potpunosti posjeduju" vee stvari tek nakon godina otplaivanja, a takvo je pravo vlasnitvo vrlo rijetko. Sjetite se samo Thoreauovih rijei iz Waldena: ,,I kad farmer ima svoju kuu ona ga vjerojatno ne ini bogatijim nego siromanijim, ona je ta koja posjeduje njega."
T T T T T

ak i kada ovjek posjeduje kuu, na primjer, vlasniku" se ona jo uvijek moe oduzeti ako ne moe plaati poreze u, na primjer, doba recesije".
T T

Sav novac za pozajmice" u Sjedinjenim Amerikim Dravama, ukljuujui i kredite za tvrtke i osnovnu poslovnu opremu u konanici dolazi iz Saveznih rezervi (koje su privatna, prema profitu usmjerena korporacija, iako to ne zna mnogo ljudi), tako da su na neki nain automobili, brodovi, obrazovanje, stanovi i kue, mediji i poduzea u Americi u biti u vlasnitvu vlade/korporatista. Drugim rijeima, otplaujete li na primjer automobil on je u vlasnitvu goleme korporacije Saveznih rezervi, vjerojatno najmonije od svih korporacije. Stoga u odreenoj mjeri i gledano iz odreene perspektive u Americi postoji daleko vie korporatistikog vlasnitva nego to to, ini se, tipini graanin Amerike vjeruje. Ne vidim, dakle, naina da izbjegnem zakljuak da su Sjedinjene Amerike Drave nalik komunistikoj dravi u kojoj korporatistiki monici posjeduju dobra, radnu snagu i zemlju, a obini graani u svom posjedu zapravo nemaju nita.
T T T T

U korporatistikoj Americi vlasnitvo = vlasnitvo u rukama vlade Financijska mo i globalni utjecaj korporatista Novog svjetskog poretka eliminira i unitava lokalno gospodarstvo, uzurpira, eliminira i unitava mo koja lei u industrijskom istraivanju i izumima na nioj razini (koji su prava prijetnja monopolistikom korporatizmu) i doslovno istiskuje ekonomiju na gradskoj razini. Profesor Chossudovsky pie:
T T T

U ovom sustavu mo drave namjerno sankcionira napredak privatnih monopola: veliki kapital unitava mali kapital u svim njegovim oblicima. Inzistiranjem na oblikovanju ekonomskih blokova i u Europi i u Sjevernoj Americi poduzetnitvo na regionalnoj i lokalnoj razini se iskorjenjuje, ivot u gradu se transformira, a individualno vlasnitvo na nioj razini se zatire.204
P TP T

esti su pokuaji ljudi iz medija u Sjedinjenim Amerikim Dravama da se pokae da ta zemlja nije komunistiko-korporatistika nego kapitalistika i slobodna". Ono to je do sada iz ovog poglavlja vidljivo jest da su takve ideje neosnovane. Iz netom opisanog proizlazi da je privatno vlasnitvo znaajnijih stvari (za razliku od onih beznaajnih, poput alica, halj ina i rola toaletnog papira) koje su od kljune vanosti (kue, automobili itd.) u korporatistikoj Americi

rijetkost. Neobino je, meutim, da Amerikanci gotovo uope nisu svjesni te injenice. Pogledajte na koji nain sljedei ulomak iz lanka iz ludo popularnog internetskog asopisa FrontPageMagazine.com pokuava potkrijepiti iluzornu ideju da Amerika nije socijalistika drava budui da se, kako se tvrdi u lanku, u njoj sve vrti oko privatnog vlasnitva nad dobrima:
T T T

to je korporatizam? Jednostavno (idonekleneprecizno) reeno, socijalizam za buroaziju. Izvana ima oblik kapitalizma jer uva privatno vlasnitvo i privatno upravljanje, ali uz jednu kljunu razliku: kao i u socijalizmu, vlada jami protok materijalnih dobara, to kod pravog kapitalizma nije sluaj. U klasinom kapitalizmu onome koji je nazvan dravom-nonim uvarom" uloga vlade u ekonomiji je samo sprijeiti da sila ili prijevare ometu autonomno djelovanje slobodnoga trita. Tritu se vjeruje. U korporatizmu to nije tako - njime se sustavno manipulira kako bi proizvelo dobra za politiku klijentelu. To ukljuuje gotovo sve, od ekonomske elite do obinih potroaa. 184 (originalni kurziv)
T T T PF FP T

Ovo je uobiajen nain indoktrinacije obinih Amerikanaca: jednostavno e im se rei da je u Sjedinjenim Amerikim Dravama raireno privatno vlasnitvo, a oni e u to bez razmiljanja povjerovati iako u naelu uope nema dokaza za postojanje takvog vlasnitva bilo gdje u Americi.
T T

Osim toga, ovaj ulomak polazi od pretpostavke da amerika vlada doista upravlja, te da su joj vlasnici korporacija odgovorni. Ulomak dri vodu samo na temelju te neosnovane pretpostavke. Meutim, ja u ovoj knjizi izrijekom pokazujem da je ta pretpostavka krajnje neutemeljena (i da je taj ulomak stoga apsurdan) te da su ameriki politiari potpuno nebitni jer oni samo implementiraju politiku u ime svemonih korporacija. Kako bi se utvrdilo da je pretpostavka iz ovog ulomka netona dovoljno je pogledati tko upravlja tvrtkama kao to su Big Pharma, Big Media, BigAgra, FDA, FCC, EPA, USDA, mesna industrija, industrija pesticida itd., pa da se vidi da je rije o uvijek istim ljudima. Npr. ljudi koji kontroliraju EPA-u ujedno su i oni koji kontroliraju Monsanto, a oni koji kontroliraju FCC (engl. Federal Communications Commission - Savezna komisija za komunikacije; op. pr.) ujedno su i ljudi koji kontroliraju Velike medije. Vladu i industriju nemogue je razluiti, a upravo se na to svodi korporatizam, to ulomak sa stranicefrontpagemag.com jednostavno ignorira s ciljem da se pogura predodba da je Amerika u vlasnitvu nas ljudi" (obinih graana).
T T T T T T T T T

,,What 13. rujna 2002.

184
P P T

is

American

Corporatism?",

autor

Robert

Locke,
T

FrontPageMagazine.com,

Mitska ideja da smo vlasnici svojih" misli i ponaanja Vano je primijetiti da korporatizam ne ukljuuje samo monopolizaciju i vlasnitvo vlasti nad zemljom, radnom snagom i dobrima nego i monopolizaciju i vlasnitvo vlasti nad mislima i ponaanjem obinih graana.
T T T T

U vrlo izravno intoniranom ulomku profesor Halburstam pie da

T T T

(1) je totalitarizam vladavina silom, bez pristanka. Totalitarizam iskorjenjuje politiku slobodu, demokratske procese i legalitet kao takav dnevnim nametanjem izjava vladara i stranke kao svemone sile koja ima nekontroliranu mo provoenja kontrole nad institucijama drave i svim drugim drutvenim institucijama. (2) Totalitarizam kri slobodu svijesti. Silom iri ideologiju koja je totalna i koja se namee kao autoritet svim podrujima individualne svijesti. (3) Totalitarizam gazi granice izmeu javne i privatne sfere politizacijom svih domena ivota zajednice, ukljuujui i one koje prema liberalizmu pripadaju privatnoj sferi i smatraju se domenom individualne slobode izbora. 185
PF FPT

U ovom pododjeljku pozabavit u se izreenim pod tokom (1) [(2) i (3) na red e doi kasnije]. (1) ukljuuje korporatizaciju iskustva i svijesti o kojoj sam pisao u prethodnom poglavlju. Usporedimo li strukturu korporacije s prvom tvrdnjom u Halburstamovom ulomku, ima li boljeg opisa korporacije od njegovog? Na primjer, zamijenimo li u Halburstamovoj tvrdnji (1) rije drave rijeju korporacije, totalitarizam rijeju korporatizam, a drutvene institucije rijeju dio korporacije, rekao bih da imamo savren opis onoga to se zbiva u korporaciji i totalitaristiko-korporatistikom drutvu (kao to je totalitaristika nacistika Njemaka, sovjetska Rusija ili suvremene Sjedinjene Amerike Drave), a da se pritom nimalo ne mijenja znaenje Halburstamovog ulomka jer korporacije ukljuuju totalitaristiku strukturu. Evo kako izgleda Halburstamov ulomak s dotinim izmjenama:
T T T T T T T T T T T T

(1) Korporatizam je vladavina silom, bez pristanka. Korporatizam iskorjenjuje politiku slobodu, demokratske procese i legalitet kao takav dnevnim nametanjem izjava vladara i stranke kao svemone sile koja ima nekontroliranu mo provoenja kontrole nad institucijama korporacije i svim drugim dijelovima korporacije. Halburstamov navod pod (1) ukljuuje nepostojanje slobode ovjeka u korporatistikoj Americi. Postavite si sada jedno jednostavno pitanje: ako
T T T

185 Halberstam 1999., 5-6. Halberstam raspravlja o dvjema stranici 6, ali zbog popriline apstraktnosti ovdje ih neu navoditi.
P P

drugim

karakteristikama

na

ovjek nije slobodan, to ga to' tono ini ne-slobodnim? Gore smo vidjeli da ovjeka ini svijest: subjektivni svijet osjeaja i misli. Nepostojanje slobode korporatiziranog ovjeka stoga podrazumijeva nepostojanje slobode svijesti, a to moe znaiti samo dominaciju i utamnienje misli i ponaanja.
T T T

Ako ovjek radi u McDonaldsu, na primjer, on nije u potpunom posjedu svog ponaanja i misli dok radi u korporaciji. Najee ne odluuje kad e raditi, koje e zadatke obavljati a koje ne, kolika e mu biti plaa, to je primjereno rei, nositi ili gledati 186 u vrijeme dok je u korporaciji. Umjesto toga, zaposlenicima korporacija nareuju oni vieg" drutveno-korporativnog statusa u korporatistikom jednosmjernom odnosu moi, a moe ih se ak i upozoriti da e u sluaju nesuraivanja biti bezuvjetno otputeni".
T T T T T PF FP T T T

Iz ovih se razloga u korporatistikom sustavu ljudski duh posjeduje (kontrolira) umjesto da bude spontan. Kao to sam pokazao u drugom poglavlju, rije je o tiranizaciji svijesti i ljudskog duha. U takvom sustavu radnici gube svijest o moi koju imaju, zbog ega u takvom scenariju gotovo sva mo lei u rukama korporatista. Od radnika se oekuje da bude posluan i odan poput roba te da ne propituje okolnosti svog korporatiziranog svijeta i ivota. Rezultat toga bit e potpuna pokornost radnika, do te mjere da je i najozloglaeniji i najkorumpiraniji vojni generali i robovlasnici gledaju s odobravanjem.
T T T T

Profesor DiLorenzo o ovakvom vlasnitvu nad ljudskim duhom raspravlja u odlomku koji prua odgovarajui opis korporacije (samo ako rije drava" zamijenimo rijeju korporacija"):
T T

S ekonomskog gledita faizam je znaio (i znai) intervencionistiku industrijsku politiku, merkantilizam, protekcionizam i ideologiju koja pojedinca podlae dravi. Ne pitaj to Drava moe uiniti za tebe, nego to ti moe uiniti za Dravu" bio bi dobar opis ekonomske filozofije faizma. Ideja koja stoji iza kolektivizma openito i faizma jest ideja pokoravanja graana dravi i ustupanja vlasti nad raspodjelom resursa u ruke malobrojne elite. Kao to to elokventno tvrdi ameriki faistiki ekonomist Lawrence Dennis, faizam ne prihvaa liberalne dogme kao to su suverenitet potroaa ili trgovca na slobodnom tritu... Najmanje od svega dri da su sloboda trita i mogunost ostvarivanja dobiti
T

186 Na primjer, obino se smatra neprimjerenim da osoba odluta mislima i zuri u prazno" dok je u korporaciji. Nije doputeno uivati u trenucima slobode i uronjenosti u sebe, ve se oekuje da se sva mentalna energija zadri podalje od takvih trenutaka neproduktivnog poetskog ponaanja i usmjeri na elje korporatista.
P P

putem konkurentnosti prava pojedinca". Takve odluke trebala bi donositi dominantna klasa", koju on naziva elitom".208
T T P TP

Korporatizirana osoba u korporatistikom drutvu uspjeno se obmanjuje kako ne bi pitala to moe uiniti za sebe i kako sebi pomoi. Umjesto toga, lukavo ju se uvlai u poricanje svoje osobnosti - svijesti i subjektivnosti kako bi se predala u ruke korporacije. Dokaz tomu njezino je svakodnevno rtvovanje svoga vremena korporaciji, pri emu ogroman dio njenog dana odlazi na korporaciju umjesto na neke vlastite interese (djecu, hobije, umjetnost, obrazovanje, poljodjelstvo, zajednicu itd.). Rije je o bezumnoj, bezobiteljskoj, bestrasnoj, bezumjetnikoj, bespomonoj i totalnoj odanosti dravi (korporaciji) koja kao da je sila sa stranica Orwellove 1984.
T T T

ini se da je taj jezivi komunizam od kojeg Amerikanci toliko zaziru i koji toliko preziru upravo ono unutar ega se odvija njihov svakodnevni ivot dok su na poslu u korporaciji (i izvan nje). To je moda najbolji nain da se pokae da su Amerikanci rtve onoga to neki teoretiari nazivaju najuspjenijom vrstom ropstva: onog u kojem robovi ni ne znaju da su robovi, pa misle da su slobodni i sretni. ini se da Amerikanci vjeruju da su osloboeni tiranije i komunizma i da ameriki nain ivota nije komunistiki (izgleda da to u prvom redu misle jer na raspolaganju imaju toliko mnogo jeftinih potroakih proizvoda s kojima se mogu igrati). ak i ameriki akademici, koji u pravilu vjeruju da nisu ispranog mozga i da su izuzeti od enkulturacije kroz koju prolazi ostalo stanovnitvo, najee svojim studentima govore da Amerika nije komunistika drava i stjee se dojam da esto vjeruju u predodbe za koje nedostaje dokaza, kao to je predodba da su Sjedinjene Amerike Drave kapitalistika, demokratska i nekomunistika drava ili pak ona da su republika.
T T T T

Vlasnitvo nad subjektivnou korporatiziranih osoba to je s drugom Halburstamovom tvrdnjom? Prisiljava li se i obmanjuje ljude da vjeruju neto ili da prihvaaju odreeni sustav razmiljanja, ak i cijelu ideologiju kad su u korporaciji? Ako je to tono, utjee li to i na njihovu ideologiju dok su izvan korporacije, na primjer dok su kod kue poslije posla i gledaju televiziju, brinu se o djeci, kose travu i tome slino?
T T

Dopustite mi da odgovor zaponem jednim drugim pitanjem: jeste li ikada ili na WC u robnoj kui Target? Ako jeste moda ste primijetili ulaz za zaposlenike
T T T

208

DiLorenzo 1993.

koji je esto pozadi, kod WC-a. Na vratima ulaza za zaposlenike vjerojatno e stajati znak, ali na njemu ne pie Ulaz za zaposlene" nego, kao to sam primijetio, Ulaz za lanove tima". To sam opazio u dvije Targetove trgovine koje sam 2005. i 2006. godine tek nekoliko puta posjetio, a sline sam stvari viao i u drugim trgovinama kao to je Subway. Postavite si sada jo jedno pitanje: jeste li ikada bili na razgovoru za posao u korporaciji na kojem se od vas nije oekivalo da mislite pozitivno" i da pozitivno doprinosite" (budete pozitivni timski igra") u korporaciji? Naravno da ne. Jeste li ikada bili na poslu u korporaciji i svom efu vie puta ponovili da ne elite biti ondje, a da su ti prirodni osjeaji prihvaeni kao normalni u takvoj situaciji? Mogao bih i dalje navoditi primjere, ali vjerujem da ovo to sam napisao u ovom odlomku dovoljno govori o tome kako snano korporacije kontroliraju nae misli. Najee stvar ne zavrava tako da ste timski igra" (tj. da dobro suraujete s drugima), da ste pozitivni" i tako dalje. Obino stvar ide mnogo dalje, do toga da se od vas zahtijeva" ili da vas se uvjerava", na primjer, da se ne smijete poaliti na visinu plae koju primate (koja je u amerikom sluaju gotovo redovito nedostatna), da se ne smijete aliti na to to vam korporacija ne osigurava zdravstvenu skrb, na jadan i neljudski tretman, da ne smijete govoriti odreene neprimjerene" stvari i nositi neprimjerenu" odjeu. Tipino, zaposlenike korporacije primoravat e se da imaju slina miljenja kao i korporatist/korporatistica (primjerice, miljenje da korporatisti zauzimaju vie mjesto u prehrambenom lancu od radnika, da je stratificiranost plae prirodna i neizbjena, da je normalno i dobro provoditi vei dio tjedna u korporaciji umjesto s obitelji, da su radniki sindikati neto loe, i tako dalje), kao da su miljenja i nain ivota bogatih dobri i za ne-bogate.
T T T

Od kljune je vanosti razumjeti kako korporacije stvaraju uvjerenja i miljenje obinih ljudi u svoju korist, a na tetu obinih graana u komunistikoj Americi, premda veina graana za svog ivota nee shvatiti da se to dogaa. Prava svrha korporatistike kulture je
T T T T

da zastraivanjem ljudi u njih usadi nekritino uvjerenje da su korporacije svemone. Ljudi ue da molitvi treba dugo da promijeni ono to u malo vremena mogu uiniti zakon, uionica, zatvorska elija ili metak. Na taj se nain ovjeka koji je prvih osamnaest godina ivota odgajan u vjerskom i obiteljskom okruenju moe putem vlasti (korporacija) slomiti, liiti mate, strasti i iluzija u svega nekoliko mjeseci. Kad se jednom usadi ovo uvjerenje usaditi sve ostalo postaje posve jednostavno. 187
T PF

187
P P

(Silent

Ovo

vojnom IBM inventara.

Weaponsfor

je

modifikacija stroju

Quiet

odjeljka

koji

Wars),
T

se,

iz nacrta slavnog dokumenta Neujno oruje za tihi rat iz svibnja 1979., a pronaenog 7. srpnja 1986. u bivem legenda kae, nekako stvorio na prodaji rashodovanog
T

FPT

Korporatizirani ovjek ne oblikuje 'svoje ja i svoju subjektivnost, oni se za njega stvaraju. Iz tog razloga takva osoba ne posjeduje samu sebe nego se nalazi u vlasnitvu drave. Ona je tek instrument za Vrli novi svijet.
T T

Ispiranje mozga i unisoni plan Velikih medija Jedan od elemenata klimave no popularne definicije komunizma bila je i injenica da komunistike i faistike drave ukljuuju masovno ispiranje mozga graana. To je moda najvanije pitanje u studiji korporatizma i amerikog komunizma. Opisi kontrole misli od strane korporacija koje sam upravo iznio ukazuju na to da se mozgovi Amerikanaca nairoko i suptilno ispiru. Nauilo ih se da je grozan ivot posveen crnenju u korporaciji (umjesto posveenosti obitelji kod kue) u orwellovskom korporatistikom okruenju bez due prirodan, normalan i dobar. Proitate li koju knjigu iz antropologije i prouite nain ivota ne-zapadnih, predciviliziranih" ljudi (npr. klasian ali rigorozan tekst Foraging Spectrum Roberta L. Kellyja210), otvorit e vara e oi i uvidjet ete da ameriki nain ivota i kultura nisu prirodan i spontan nain ivota te da je normalni ljudski ivot usmjeren na poljodjelstvo i djecu a ne na televiziju i orwellovsko rintanje, kao i na znanje i religioznost u najdubljem smislu rijei, a ne na ispiranje mozga i despiritualizaciju.
T T T T T P P T

Amerikanci gotovo da nemaju pojma kakav je zapravo obian ljudski ivot; da je posveen obitelji, filozofiji, intimnosti i spontanosti. Da predstavlja istu suprotnost amerikoj kulturi koja je, kao to se to naalost moe dokazati, konglomerat pristaa korporatizma ispranih mozgova koji sudjeluju u razaranju obitelji, dokidanju slobode ponaanja i uma te nanoenju tete gotovo svoj amerikoj djeci (cijepljenjem, loom prehranom, sustavom javnog obrazovanja koje diktira vlada itd.). Nije mala stvar stjerati u tor cjelokupno stanovnitvo tako da radi ono to ga ini nesretnim i porobljenim. Za to su potrebne godine planiranja u tajnoj vladi. Meutim, tajna vlada cijeli projekt ini vrlo jednostavnim jer ima kontrolu nad svim amerikim medijima, a cilj joj je Ameriku pretvoriti u golemi vojni logor za ispiranje mozgova.
T

210

Smithsonian 1995.

Gotovo sve medijske informacije bilo koje vrste u SAD-u nadzire aica supergolemih korporacija sa slinim, orwellovskim interesima (Viacom, Carlyle Grupa, Hearst Corporation, Disney, GE, News Corp. Tribune Company, Gannett Company, Clear Channel, AOL, McClatchy Company, The New York Times Company itd.), koje su sve pod kontrolom ljudi koji zajedniki djeluju iza
T T T T T

kulisa, 188 koje provjereno zanima rat i koji za vrijeme rata ostvaruju financijsku dobit. Profesorica Aurora Wallace s Odsjeka za komunikaciju Sveuilita New York kae: Zato bi kompanije kao to su GE i Walt Disney eljele posjedovati najvee medijske korporacije poput NBC-ja i ABC-ja? Zato da bi mogle nadzirati informacije koje se odatle plasiraju." 189 Kao to smo vidjeli prije invazije na Irak 2003., kad su se na informativnim programima svake minute vrtjeli izvjetaji o oruju za masovno unitenje, korporatisti su nakon odreenog vremena u stanju do u pojedinosti diktirati to e se pojavljivati na vijestima".
PF FP T T PF FP T

Vjerujem da bi milijuni Amerikanaca vrlo vjerojatno posumnjali u moju tvrdnju da svi informativni mediji mogu djelovati toliko usklaeno da funkcioniraju kao mehanizam za ispiranje mozga, do te mjere da se mogu smatrati programima koji rade u korist tajne vlade, a sve to s ciljem prenoenja netonih informacija svijetu (npr. da su cjepiva sigurna, da je fluorid hranjiv, da Saddamov Irak raspolae orujem za masovno unitenje, daje mlanjak 11. rujna 2001. udario u Pentagon i tako dalje). Vjerujem da bi veini Amerikanaca ovo zvualo besmisleno i smijeno, neto to pripada mranim dobima i mranim reimima, kao to je onaj nacistike Njemake, ali ne i Sjedinjenih Amerikih Drava. Meutim, ako je tomu tako i ako mediji nisu tako paljivo orkestrirani, koreografirani, fabricirani, usklaeni i isprogramirani, zato sve medijske mree istupaju jednoobrazno, izvjetavajui o istim priama i posveujui im otprilike jednako vremena, ne vraajui im se vie nakon to izgube na aktualnosti, bez ikakvog osjeaja za zatvaranje i privoenje prie kraju? Svi moemo potvrditi ovu koheziju koja vlada medijima jer je to neto emu smo svi svjedoci. U trenutku dok ispisujem ove retke (svibanj i lipanj 2006.), sve korporativne informativne agencije (ukljuujui u nekoj mjeri i NPR - National Public Radio) ogroman dio svog programskog prostora iz dana u dan, iz tjedna u tjedan posveuju izvjetajima o nepotvrenim tvrdnjama da je nekoliko lanova momadske lacrosse ekipe Sveuilita Duke silovalo jednu ili dvije ene. Trenutno je diljem SAD-a zasigurno aktualno mnogo optubi za silovanje, pa emu onda beskrajni izvjetaji o jednoj sumnjivoj prii dok se istovremeno ignoriraju sve ostale? I zato sve prethodno spomenute srednjostrujake novinske agencije toliko prostora posveuju upravo ovoj prii, ignorirajui druge sluajeve silovanja diljem zemlje? Spominju li se neki drugi sportai sa sveuilita u sluajevima silovanja? Ili ih se samo optuuje za silovanje? Ne mislite li da bi barem jedna od ovih najveih medijskih korporacija procijenila da ova pria ustvari i nije vijest" i umjesto o njoj izvjetavala o neem drugom? Ili bi odluila izvijestiti o drugom sluaju silovanja, ili bi barem izvijestila o neemu drukijem, a ne
T T T T T T T T T

188
P P

189
P P

Bagdikian 2004. Ovaj citat je iz Pappas 2003.

samo besprijekorno oponaala druge ilovinske agencije? Osim toga, sjeate li se onog nevjerojatnog izvjetavanja o Marthi Stewart, Michaelu Jacksonu i Cobyju Bryantu 2002. i u ljeto 2003? to je s Bradom i Jenn ili Bradom i Angelinom, Billom i Monicom, Bruceom i Demi, Robertom Downyjem Jr., T.O.-om, O.J.-em i tako gotovo unedogled? emu takva uniformnost u pretjeranom izvjetavanju o ovim trivijalnim, esto tabloidnim priama? I opet, zato barem jedna vea mrea ne bi zaustavila ili izbjegla izvjetavanje o njima i ponudila izvjetaje o drugim stvarima?
T T T

U lacrosse ekipi Sveuilita Duke ak nije bilo ni slavnih osoba i njihovih seks skandala. Zato svi korporatistiki medijski konglomerati izvjetavaju o istim priama? Zasigurno je mogua i odreena raznolikost, neke razlike u seksualnim skandalima, traevima o poznatim osobama, vijestima o ratovima, vijestima o teroristikim prijetnjama", vijestima o skandalima iz vlade i tako dalje, o kojima bi se dalo izvjetavati. Lako je dokazati da ova uniformnost korporatistikih medija nije u prvom redu voena profitom: ona nije u primarnom interesu dobrog poslovanja. Na primjer, zato su 11. rujna 2001. sve vanije srednjostrujake korporativne medijske kue, ukljuujui i NPR, izvijestile da je Osama bin Laden odgovoran za napade iako za takve tvrdnje nije podastrijet nijedan dokaz? 190 Ako mediji ne djeluju unisono, zato se gotovo uope nije izvjetavalo o nedavnim ratnim sukobima u Kongu/Zairu i Angoli, to je jedan od najkrvavijih ratova jo od Drugog svjetskog rata, s milijunima mrtvih? Zato se gotovo uope nije izvjetavalo o Brazilu, koji je 2006. radio na oplemenjivanju radioaktivnog materijala kako bi proizvodio nuklearne bombe, dakle isto ono ime su se mediji vie nego intenzivno bavili u Sjevernoj Koreji i Iranu tijekom 2006. godine.
T T T T T PF FP T

Prosjenom Amerikancu moda je teko povjerovati daje cjelokupni medijski aparat zapravo tajni i precizno usklaeni mehanizam za masovno ispiranje mozgova u vlasnitvu tajne vlade koji narodu namjerno i smiljeno podastire netone informacije s ciljem da u glavama stanovnika svijeta stvori pogrenu sliku stvarnosti, koja vjerojatno nije daleko od one u filmu Matrix. Rampton i Stauber pokazali su da su mediji pod nadzorom korporatista i da provode tajne planove upravljanja percepcijom", 191 pri emu se
T T T PF FP

Oni koji sumnjaju u dogaaje 11. rujna jasno su dokazali da je snimka s priznanjem Osame bin Ladena koja je kasnije putena u javnost lana. Vidi Tarpley 2006. za mnotvo informacija o nepostojanju dokaza da je Osama bin Laden bio povezan s dogaajima 11. rujna. 191 Rampton i Stauber 2002., 22-30.
190
TP P T TP P T

PR industrija (industrija bdnosa s javnou) okrenula drutvenim znanostima za pomo u razvijanju tehnika... Psiholozi, sociolozi i ispitivai javnog mnijenja rade u tandemu s raunalnim programerima na razvitku sloenih baza podataka koje su toliko razraene da mogu precizno pokazati dominantnu psihografiku" pojedinih gradskih etvrti... Danas je industrija odnosa s javnou toliko prisutna da njena nevidljivost jednim svojim dijelom potjee od injenice da je nadasve sveprisutna - od majica s natpisima na kojima su imena raznih proizvoda, preko prikrivenog oglaavanja u filmovima, do raznih zakulisnih taktika upravljanja problemima", upravljanja percepcijom" ili upravljanjem u kriznim uvjetima" (da spomenemo samo neke od trenutno aktualnih pomodnih rijei). 192
PF FPT

Mediji i 1 1 . rujna
T T

Zamislite da ste 1999. prijatelju rekli da e politiari i svi ameriki mediji s iznimnim arom svijetu govoriti da je 11. rujna 2001. zrakoplov udario u zgradu Pentagona, ali da se na mjestu nesree nee pronai dijelovi zrakoplova (to se nikad prije ni u jednom padu zrakoplova nije dogodilo), 193 da se u javnost nee pustiti nikakve slike udara zrakoplova u Pentagon i da stoga nitko nee moi slikom potkrijepiti da je to bio zrakoplov koji se obruio na zgradu. 194 Vjerojatno bi vas bilo sram neto slino rei prijatelju. Zamislite potom da ste 1999. prijatelju rekli da svi politiari i osobe iz korporatistikih informativnih medija bezrezervno i bez propitivanja govore svijetu da je masivni mlanjak doista udario u Pentagon, a da pritom ak ni ne spomenu zbunjujue injenice i mnogobrojne apsurde koji se vezuju uz priu o zrakoplovu koji je udario u zgradu Pentagona. Ne biste li se bojali ili sramili ispriati prijatelju takvu priu, iz straha da ne zazvuite kao luak ili teoretiar zavjere? Ako vam je teko povjerovati da novinski i informativni mediji djeluju tako unisono kao to tvrdim, zato onda nijedna informativna agencija nije barem jednom izvijestila o nesrazmjeru veliine rupe u Pentagonu prije uruavanja (prije uruavanja krova 25 minuta nakon eksplozije 11. rujna 2001.) sa irinom
T PF FP PF FP T T T T T T

Rampton i Stauber 2002., 26-27. Pronaeno je tek nekoliko uglavnom neogrebanih i zaudo nepougljenjenih krhotina zrakoplova, koje su zaudo pronaene prilino daleko od mjesta nesree, na pentagonskom travnjaku u blizini ceste, koje ni nisu jasno nalikovale dijelovima zrakoplova. 194 Trebalo bi biti slika u izobilju jer je Pentagon jedna od zgrada s najjaim nadzorom na svijetu.
192
TP P T

193
TP

TP

zrakoplova? 195 Zato nijedna informativna agencija niti jednom nije ukazala na suludost ideje da mlanjak moe pogoditi Pentagon pri brzini od 400 milja na sat, a da pritom ne razbije gotovo niti jedan prozor (a zid na zgradi Pentagona pun je prozora)? U svibnju 2006. ja sam se ak potrudio nazvati (vie puta) svoju lokalnu TV postaju, WLFI u West Lafayetteu u Indiani, ak sam im emailom poslao podatke i slike vezane za ovu priu o Pentagonu, rekavi im da i sami mogu vidjeti dokaze pogledaju li snimke pada na Pentagon snimljene 11. rujna 2001. Pomislili biste da bi jedna informativna agencija udjela za takvom velikom priom - priom koja bi mogla biti jedna od najveih u posljednjih 50 godina. Meutim, ne samo da WLFI iz West Lafayettea u Indiani nije izvijestio o toj prii, nego nisu eljeli ak ni razgovarati sa mnom o tome, kao da je rije o gubitku vremena.
PF FP T T T T T T T T T

Ovo 'pentagonsko' pitanje izuzetno je jednostavno, svodi se na usporedbu dviju stvari: predmet A (promjer krila zrakoplova) je irok preko 36 metara i stoga oigledno ne moe stati u predmet B (rupu od nekih 4,5 metra u zidu zgrade Pentagona). Ova jednostavna usporedba neto je to svi nauimo u dobi od godinu ili dvije kad se igramo kockicama ili igrakama na slaganje: rije je o najjednostavnijoj empirijskoj stvari, poput usporeivanja veliine otvora na boci mlijeka s veliinom zdjelice itarica u koju to mlijeko ulijevam - jedan je otvor vei od drugoga. Okrugli otvor na boci mlijeka manji je od onog na veoj zdjelici. Posve jednostavna stvar, ali o tome nije bilo nijedne rijei u nacionalnim medijima jo pola desetljea nakon teroristikog ina" 11. rujna 2001. Nekolicini senatora takoer sam poslao e-mail s tim podacima, ali nikad se nije pojavio izvjetaj u nacionalnim medijima, ba kao niti odgovor e-mailom od bilo kojeg senatora. Nazvao sam ak i liberalnog" senatora iz Nevade, ali mi se nije javio na poziv, ba kao to nije ni odgovorio na e-mail koji sam mu poslao.
T T T T T T T T

Uniformnost Velikih medija Izgleda da je predodba da korporatistiki mediji ne mogu biti udesno unisoni pogrena. Korporatistiki informativni mediji moraju biti u savrenom skladu. Ideja da su korporatistiki mediji savreno unisoni nije samo mogua, ona je dokaziva, i to na nekoliko primjera koje sam ve naveo u ovoj knjizi. Donosim jo nekoliko primjera. Netom prije rata u Iraku na filmu je snimljeno kako amerika vojska napada i ubija lanove arapske novinske agencije AlT

195 Moete provjeriti da o tome nije izvijestila nijedna srednjostrujaka korporatistika informativna agencija ako, na primjer, izvrite pretragu na newslibrary.com koja pretrauje kljune rijei u novinskim tekstovima.
TP P T

Jazeere. 196 O ovom se naveliko' izvjetavalo izvan SAD-a, ali ne i u SAD-u. U slavnoj bitci kod Falude" 2004. godine tijekom Irakoga rata Amerikanci su koristili kemijsko oruje protiv Iraana. 197 Drugim rijeima, amerika administracija je tijekom itave 2002. pa sve do invazije u oujku 2003. optuivala iraku vladu da posjeduje oruje za masovno unitenje spremno za upotrebu, to nije bila istina, ve je amerika administracija upotrebljavala oruje za masovno unitenje protiv Iraka. Ovo je primjer izvrtanja onog to se tipinim Amerikancima namee kao istina u njihovim informativnim medijima. O ovoj prii o kemijskom napadu u Faludi mnogo se izvjetavalo izvan SAD-a, ali gotovo nita u samom SAD-u.
T PF FP PF FP T T T

Evo i drugog primjera. Kompanija US Steel sa sjeditem blizu Sveuilita Northwest u Indiani na kojem sam predavao do lipnja 2007. isputa opasne kemikalije zagaujui cijelo jezero Michigan, a u smjeru vjetra smjeteni su mnogi gradovi (Kalamazoo, Hollans, Benton Harbor, Ann Harbor itd.), o emu se praktiki uope ne izvjetava. Kad se uzmu u obzir katastrofalne posljedice koje iva moe izazvati kod djece i na fetusima, ova pria moda sadri jednako toliko ubojstava i krvoprolia kao i tipina iraka ratna pria, ali se o njoj ne moe nai nikakav medijski zapis. 198 To je jo jedan primjer naina na koji mediji uvijek nastupaju usuglaeno. Zato su u studenom 2000., kasno u no nakon dana odravanja predsjednikih izbora, sve mree Busha poele proglaavati izbornim pobjednikom kad se oigledno tako neto tada jo nije moglo ustvrditi, budui da za to nije bilo dokaza i nisu bili prebrojani svi glasovi? Zato su sve mree praktiki ignorirale govor o PNAC-u (o kojem se govori u sljedeem poglavlju), ne-tajnoj, ali gotovo nepoznatoj organizaciji (think tanku) koja izjavljuje da eli globalnu vojnu dominaciju SAD-a i tvrdi da se ona moe pravovremeno postii samo ako se graane SAD-a osnai nekim Pearl Harboru
T T T PF FP T T T T

196
P P

Mnogo je novinskih pria o tome izvan SAD-a. Na primjer, ,,White Phosphorus: Weapons on the Edge", autor Paul Reynolds, 16. studenoga 2005., BBC News. jedini primjer popraenosti ove teme od strane neke amerike informativne agencije za koji znam je onaj u Washington Post Foreign News: U.S. Forces Battle Into Heart of Fallujah Units Meet Scattered Resistance; Attacks Continue Elsewhere", Jackie Spinner, Karl Vick i Omar Fekeiki, 10. studenoga 2004., Washington Post Foreign Service, stranica A01. 198 Zanimljivo je takoer da Ameriku pogaa epidemija autizma: autizam je u samo deset godina prerastao iz ne toliko este bolesti meu djecom u jednu od najeih. Po mojim spoznajama, iva je najizgledniji uzronik te epidemije. Meutim, ne postoji ni jedna medijska pria o kompaniji US Steel, jednom od vodeih zagaivaa ivom. Vidi uvod u Kirby 2005. koji, kako se ini, dokazuje da uzrok epidemije autizma lei u ivi iz cjepiva.
197
P P T T T T T T P P T T

Gate.
T

Za

vie

informacija

vidi

film
T

Control

Room.
T

Redatelj:

Jehane

Noujam.

Studio:
T

Lion's

slinim dogaajem koji e ih navesti rla pripremnost za borbu, a koja ukljuuje lanove kao to su Dick Cheney, Donald Rumsfeld, Jeb Bush, Steve Forbes, da spomenemo samo neke? 199 Primjeri uniformnog djelovanja medija gotovo su bezbrojni. Evo jo jedne prie o kojoj doslovce nikad nije bilo govora u SADu: sankcije Iraku u reiji SAD-a koje su otpoele poetkom 1990-ih i koje bez ikakvog razloga ili opravdanja nikad nisu ukinute, to je rezultiralo smru najmanje jednog milijuna irakih civila. 200 Tri stotine milijuna Amerikanaca nema pojma da se to dogodilo upravo zbog nevjerojatno koordiniranih i sinkroniziranih informativnih medija. Nevjerojatno je takoer da gotovo nijedan Amerikanac ne zna to je vie od 150.000 amerikih trupa svakodnevno radilo u Iraku od 2003. do 2006. jer se o tome nikada ne izvjetava. 201
PF FP PF FP PF FPT

Uz sve navedeno ini se zaudnim da nitko nikad nije pretpostavio da mediji nisu u potpunosti uniformni. Nema razloga za takvu pretpostavku, a uniformnost masovnih medija pokazuje koliko su oni uspjean instrument ispiranja mozga. Kad se pozornije pogledaju medijske korporacije, vidi se da su one ustvari jedna velika kompanija koja surauje u svrhu biznisa i profita. 202
T T T PF

FPT

Apsurdnost i kontrola medija Informacije u korporatistikim masovnim medijima trebale bi naizgled dolaziti u najrazliitijim okusima, bojama i iz svih razliitih kutova i izvora. To je, meutim, iluzija. 203 Svi su oni okrenuti korporatistima i prenose iskljuivo jednu
T T T PF FP

O PNAC-u - Projektu za novo ameriko stoljee - detaljnije u pisati u narednom poglavlju; pokazat u i njihovu elju za pearlharborovskim dogaajem slinom onome 11. rujna, kojim bi se narod pridobio za preventivni rat. 200 Za vie informacija vidi Brohy i Ungerman 2001. te Felton 2005., poglavlje 13. 201 Evo primjera onog to rade. Prakticiraju starinsku (moglo bi se ak rei nacistiku) taktiku zastraivanja: pokuavaju izgledati zastraujue kako bi im se snage inile veima nego to jesu. Isto tako, tijekom noi doslovce upadaju u domove ljudi, koji su esto pod okupacijom, u njihova mirna obiteljska kuanstva, ulijeu esto izravno u djeje sobe, izazivaju u njima nevien strah i preturaju po njihovim stvarima. O ovome vidi Olds i Scott 2005. te Langan 2003. Neki studenti kojima sam predavao na trima sveuilitima na kojima sam drao nastavu a koji su vojnici takoer su mi potvrdili da je ovakvo nasilno provaljivanje u kue ono to postrojbe u Iraku najveim dijelom rade u Iraku svakog dana (i noi). 202 Vidi Bagdikian 2004. za vie informacija o ovom monopolu jedne ogromne korporacije nad medijima. 203 Vidi Rampton i Stauber 2002., poglavlje 1, i Bagdikian 2004. za vie informacija o tome kako mediji trebaju ostaviti dojam razliitosti, kao da je rije o veem broju konkurentnih korporacija, a ustvari je rije samo o fasadi.
199
TP P T TP P T TP P T TP P T TP P T

vrstu informacija - informacije! koje udovoljavaju korporatistima. Pojedinac je cijelog ivota izloen takvim informacijama, a krajnji je uinak masovno uenje korporatistiki prihvatljivih gledita, politikih pozicija i tako dalje.
T T T

Televizija se moe... isplanirati tako da poduava drutvenim vrijednostima i drutvenom ponaanju jednako kao i akademskim i kognitivnim vjetinama. Moe se osmisliti na nain da mobilizira gledatelje na poduzimanje odreenih koraka i koristiti kao forum za emitiranje drutveno kontroverznih tema. 204
T PF FPT

Potrebni su tek najjednostavniji primjeri da se utvrdi da masovni mediji utjeu na misli i/ili strukturiraju ih. Na primjer, odgleda li ovjekneku seksi televizijsku reklamu mogue je da e nakon toga imati vie seksualno intoniranih misli. Evo i drugog primjera: 10. rujna 2001. inilo se da Amerikance terorizam ba pretjerano i ne brine, ali 12. rujna 2001. to je bila najaktualnija tema u gradu, i to svakom. Predodba da masovni mediji vre utjecaj na svijest i da mogu utjecati na drutvo u cjelini ini se krajnje jednostavnom, ali zanimljivo je da bih je izgleda lake objasnio svojoj estogodinjoj neakinji nego to bi mi to uspjelo s veinom odraslih.
T T T T

Znameniti romani Vrli novi svijet i 1984. takoer govore o drutvima s potpuno kontroliranim medijima koji su u rukama dominantnih monika u dravi. Kao i ameriki mediji, tako se i mediji opisani u ovim romanima sastoje od istih takvih stalnih, uvijek ponavljajuih propagandnih fraza koje, ba kao i ameriki masovni mediji, obiluju apsurdima (rat je mir", posao je zabava", jeste li vikend-ratnik?", sloboda je ropstvo" itd.) te ire strah, glorificiraju rat, porobljavanje i korporatizam, omalovaavaju obitelj, ne sadre gotovo nikakve injenice (vidi prvo poglavlje), a ivot prikazuju plitkim i umjetnim: kao neto to obiluje samo mladou i radou, usiljenom i lanom zabavom" i sreom". Mnogim Amerikancima poznate su ove slavne knjige i znaju za kontrolirane medije o kojima govore, ali ti isti Amerikanci mahom ne vide kako, analogijom, ameriki masovni mediji funkcioniraju na identian nain. Moda je najoitija slinost u ponavljanju u amerikim medijima i onima u Vrlom novom svijetu i 1984. Istim se porukama u glave Amerikanaca beskonano ponavljaju jedne te iste mantre i Orwellov doublespeak, kao na primjer: Irak je prijetnja", Irak posjeduje oruje za masovno unitenje", Hezbolah su teroristi", mrze nas jer smo slobodni", trgovina dionicama za samo 8 dolara", Iran bi vas uskoro mogao
T T T T T T T T T T T T T T T

204 Huston, Donnerstein, Zuckerman 1992., 63.

P P

Fairchild,

Feshbach,

Katz,

Murray,

Rubinstein,

Wilcox

napasti nuklearnim orujem kad naprave bombu", Amerika je demokracija", moramo uhvatiti teroriste", dobivate li ono najbolje od svoje beine mree?", vi ste slobodni", teroristike elije infiltrirale su se u ameriko drutvo", velik broj mukaraca starijih od 40 godina treba Viagru" i tako dalje. Kao i Orvvellovi i Huxleyjevi svjetovi u 1984., odnosno Vrlom novom svijetu, ovo su sulude ideje. Temelje se na stvarnosti koja ne postoji i ukljuuju skriveno protuslovlje (zapravo je tu pred nosom, ali skrivena za one koji je ne vide). Toliko je mnogo toga za to Amerikanci dre da je istina o nekim stvarima i dogaajima a to uope ne postoji i nije postojalo ili sadri kontradikciju, kao to je ideja da je Irak bio prijetnja, predodba da su 11. rujna i Pearl Harbor bili iznenaenje za sve amerike politiare i korporatiste, da je Kristofor Kolumbo bio osoba koja je otkrila Sjevernu Ameriku, da je George W. Bush demokratski izabran 2000. i 2004. ili da su cjepiva sigurna, da spomenemo tek neke od praktiki bezbrojnih primjera koji bi se mogli navesti.
T T T T T T T T T

ini se da veina Amerikanaca nije svjesna koliko je apsurdno bombardiranje informacijama unificiranih korporatistikih medija. Sveprisutna apsurdnost medijskih informacija temeljna je karakteristika medija pod kontrolom korporatista u komunistiko-faistikom okruenju. Upravo takvu vrstu medija susreemo u svijetu opisanom u Orwellovoj 1984. i upravo takve informativne medije nalazimo u svijetu zabave u Huxleyjevom Vrlom novom svijetu. Svima su nam poznate nelogine izjave u amerikim medijima jer ih sluamo cijeli ivot: samo si ratom (preventivnim napadima) moemo zajamiti mir", mislimo da se Osama bin Laden nalazi u goletnim planinama Afganistana, ali ga ne moemo uhvatiti i locirati". I tko moe zaboraviti Rumsfeldove rijei iz priopenja 12. veljae 2002. za medije Ministarstva obrane:
T T T T T T T

Kao to znamo, ima poznatih stvari koje znamo.

T

Postoje stvari koje znamo da znamo.

T

Takoer znamo da postoje poznate stvari koje ne znamo.

T T

To znai da znamo da postoje i neke stvari koje ne znamo.

T

Ali postoje i nepoznate stvari koje ne znamo,

T T T

One za koje ne znamo da ih ne znamo.

T T

ini se da veina Amerikanaca ne primjeuju krajnje apsurdnosti i nemarno izvjetavanje koje proima medije; biraju priviknuti se na takvu vrstu nepreciznog i apsurdnog kolanja informacija. Rezultat toga je zatupljivanje cjelokupnog svjetskog stanovnitva koje prestaje zahtijevati, pa ak i oekivati kvalitetne, provjerljive i znanstveno orijentirane informacije od svojih medija (ukljuujui i informacije koje im se serviraju u kolama i na sveuilitima).

Drugim rijeima, mediji mogli vrvjeti apsurdima, no tko je zapravo dovoljno lucidan da to zamijeti?
T T

Kontrolirani, implantirani, repetitivni jezik masovnih medija U kulturama kao to je naa i svjetovima poput onih u Huxleyjevu Vrlom novom svijetu i Orwellovoj 1984. masovni su mediji, obrazovanje i religijski sustavi zemalja od najranije ljudske dobi prvenstveno posveeni oblikovanju neznanstveno nastrojenih graana koji ne razmiljaju kritiki i analitiki i koje se ne ui cijeniti dokazive i logike naine miljenja. Umjesto toga ih se ui da je vjerovanje (koje se definira kao misao ili izjava bez provjerljivih temelja) zapravo znanje i daje dokaz, posve doslovno, neto to zasluuje prezir. Graani koji govore na temelju podataka i svoje tvrdnje daju samo na temelju empirijskih dokaza smatraju se problematinima, esto ak i budalama!
T T T T T T T T T

Mogue je da nekim ljudima reenice iz masovnih medija godinama titraju u glavi, ukljuujui ak i one koje su im usaene u glavu kao djeci, a u odrasloj dobi jo uvijek im se roje po glavi: ,,Where's the beef?", General Electric, we bring good things to life", Heeeeeeers Johnny!", Take the Pepsi Challenge", snap, crackle, pop", ,,they're grrrrrrrrreat!", Coke is it!", ,,they make money the old-fashioned way, they earn it", ,,kid tested, mother approved", ,,I love this place", ,,trickle-down ekonomija", Read my lips: no new taxes\", ,,I did not have sex with that woman", ,,Power E-trade", Ihats the wayeee theyeee became the Brady Bunch". esto se ini da je na um poput magnetofona i da usaene fraze poput ovih amerikih struje naim mozgom, a da ih jednostavno ne moemo kontrolirati. Neovisno o tome koji kanal ili emisiju gledali, sluali ili pratili, ima situacija (kao 2002. i 2003. s frazama kao to je ona Irak je prijetnja miru" 205 )
T T T T T T T T T T T T T PF FP

Pogledajte sljedee rijei Georgea W. Busha, izgovorene 7. listopada 2002. u Cincinnatiju: Veeras elim posvetiti nekoliko minuta ozbiljnoj prijetnji miru i odlunosti Amerike da povede svijet u borbu s tom prijetnjom. Prijetnja dolazi iz Iraka. ... Prije jedanaest godina, kao preduvjet za zavretak rata u Perzijskom zaljevu, iraki je reim trebao unititi svoje oruje za masovno unitenje, obustaviti svaki rad na njemu te prekinuti svaku podrku teroristikim skupinama. Iraki reim prekrio je 229 sve ove obveze. Posjeduje i proizvodi kemijsko i bioloko oruje. U potrazi je za Chang 2005b, xviii. nuklearnim orujem. Pruio je sklonite i podrku terorizmu te provodi teror nad vlastitim narodom. ... Ne smijemo takoer nikada zaboraviti dogaaj iz nedavne prolosti koji nam je u najivljem sjeanju. 11. rujna 2001. Amerika je osjetila koliko je ranjiva... izloena ak i prijetnjama koje se raaju na drugoj strani Planeta. Bush sada koristi identine fraze kad govori o Iranu (Iran je prijetnja"), kao na primjer u Bijeloj kui 13. sijenja 2006.
205
P P

kad moete uti ponavljanje odreenih fraza, ak nf stotine puta u jednom satu na nekom informativnom kanalu, na primjer, i kad ih moete vidjeti na desetke puta na naslovnoj stranici novina ili na stotine puta uti u sat vremena trajanja neke radijske emisije. Zatim ete otii na posao, razgovarati s drugim ljudima i ondje vrlo vjerojatno opet uti druge kako razgovaraju o istim stvarima, ponekad i bez prestanka. Takvu debatu koja se odvija diljem zemlje stvaraju masovni mediji i ona se iri drutvom. Vidjet emo da to dovodi do situacije da Amerika poprima karakteristike ogromnog i uinkovitog masovnog logora za ispiranje mozgova, koji stvaraju i kojim upravljaju korporatisti.
T

Neizravna vladavina ini se da Amerikanci obino zamiljaju da tiranska drava ukljuuje takozvanu izravnu vladavinu, pod kojom su graani prisiljeni ivjeti u krajnjem i opem beznau i bijedi jer ih se pitoljima tjera da rade i da se ponaaju na strane naine. Meutim, raireno formiranje razmiljanja i ponaanja bez sile i bez znanja ljudi, koje se naziva neizravnom vladavinom",229 bilo je dominantna znaajka mnogih diktatura i komunistikih drava (npr. nacistike Njemake), a tirani u njoj vide daleko laki nain uspostavljanja tiranske kontrole graanstva od izravne vladavine. Faistika neizravna vladavina u mnogo stvari bolja je od izravne. Kod izravne vladavine jednom kad zavladate graanstvom izravnom silom postajete ovisni o izravnoj sili za odravanje kontrole i uvijek je mogua pobuna. Sila je skupa i stoga je nastojanje da se uspostavi kontrola putem informacija i indoktrinacije daleko odrivije i ekonominije, a revolt daleko manje vjerojatan jer ljudi nisu svjesni da ih se mentalno porobljava i kontrolira.
T T T T T P P T

Ako kontrolori naroda mogu oblikovati elje, emocije, vjerovanja i osobnost graana po vlastitoj volji, oni e vjerojatno biti u stanju i odrati jau kontrolu nego to bi im polazilo za rukom uz pomo opsadnog stanja. Na primjer, ako se graanima moe na desetke tisua puta rei kako su slobodni i kolika je prijetnja neka druga drava toj njihovoj slobodi, i ako vide da svi drugi oko njih vjeruju to isto, zato bi oni vjerovali u neto drugo? Vjerovati u neto drugo iz njihove se perspektive ak moe initi ludim.
T T

229

Chang 2005b, xviii.

229

Chang 2005b, xviii.

Miljenje, ponaanje i osobnost kreira korporatizam Tvrdnja da je masovno ispiranje mozga sveprisutno na slobodnom" Zapadu moe zvuati previe ekstremno ak i itateljima ove knjige. Meutim, ako je moja tvrdnja da su Amerikanci izvrgnuti krajnjem ispiranju mozga previe ekstremna, kako onda objasniti zato su, na primjer, u oujku 2003. i vie od 13 godina prije toga Amerikanci vrsto vjerovali da je voa druge drave (Saddam Hussein) prijetnja iako on to zapravo nije bio? I zato toliko Amerikanaca vjeruje da ameriki zdravstveni sustav nudi najbolje lijeenje na svijetu kad vie od 20% amerikog stanovnitva to lijeenje ne moe koristiti s obzirom na to da vie od 40 milijuna ljudi u Sjedinjenim Amerikim Dravama nema nikakvu zdravstvenu skrb? I kad onima koji je imaju taj zdravstveni sustav uskrauje njihova prava i ne pomae? 206 Kako moemo misliti da Amerika ima najbolji zdravstveni sustav na svijetu kad se u ortodoksnom zdravstvenom sustavu nikad ne razvijaju lijekovi za bolesti? 207 Zato su se milijuni Amerikanaca, pripadnika radnike klase poslije smrti Ronalda Reagana okupili da obiljee smrt po njima jednog od najveih predsjednika u amerikoj povijesti kad je on ustvari bio olienje predsjednika superbogatih, koji je namjerno izazvao stranu recesiju poetkom 1980-ih samo kako bi se u depove bogataa slilo jo novca (program je slubeno prozvan Vudu ekonomijom"), a istrgnuo ga iz ruku ne-bogatih Amerikanaca? Vjeruju li Amerikanci doista da je DVD stvarno bolja tehnologija od VHS vrpce? DVD-i kao poboljanje? 208 Jesu li ankete usred ratne histerije koja je poharala Ameriku nakon 11. rujna (oslabivi 2004.) i u vrijeme invazije na Irak (ok i strahopotovanje") stvarno pokazale da veina Amerikanaca podrava upotrebu nuklearnog oruja protiv Iraka? 209 Proizvode
T PF FP PF FP T T PF FP T T PF FP

206 Vidi peto poglavlje knjige za vie informacija. Vidi takoer Richards 2006., Court i Smith 1999. i Angell 2005. 207 To ukljuuje bolesti kao to su polio i velike boginje, za koje se Amerikancima (ukljuujui i amerike studente medicine) govori da su cjepivima iskorijenjene. Vidi peto poglavlje. 208 DVD-ovi su esto tri do pet puta skuplji od filmova na VHS vrpci, stalno se zamrzavaju (na to mislim da nas ba i nisu upozorili prije kupnje, takva zamrzavanja slike nisu ni priblino toliko esta kod VHS vrpci), lako ih je ogrebati, slomiti, esto ne moete toliko jednostavno napraviti kopije kao s VHS-om i tako dalje. Meutim, Amerikancima je reeno da je DVD-ove puno bolje gledati i da je zapis na njima puno ii" nego na VHS-u. No je li to doista istina? I ne ovisi li veina toga o drugim stvarima, kao to su jasnoa slike na televizijskom ekranu (HD naspram onih bez HDa) i tako dalje? 209 Anketa Fox Newsa i tvrtke za istraivanje trita Opinion Dynamics provedena 11. i 12. oujka 2003. pokazala je da 65% Amerikanaca podrava upotrebu oruja za masovno unitenje u Iraku ako ga Irak upotrijebi protiv amerikih vojnika. Anketa se moe pogledati na pollingreport.com.
P P P P P P T T P P T T T T

li farmaceutske kompanije stvarno nove lijekove? (Nevjerojatno, ali vidjet emo u nastavku da ne!) Je li Iran stvarno prijetnja sigurnosti Amerikanaca? Vjeruje li velik broj Amerikanaca doista da je voda iz boce zdrava? Koliko Amerikanaca zna da je jedno od prvih otkria vrlo opasnog i podmuklog zagaivaa perklorata zabiljeeno upravo u vodi iz boce? Jesu li 11. rujna 2001. ne milijuni nego milijarde ljudi diljem svijeta doista istog trena povjerovali da je golemi mlanjak udario u zgradu amerikog Pentagona, premda se taj dogaaj nije mogao vidjeti ak ni u ponovljenoj snimci na vijestima? 210
T T T T T T PF FPT

Ovo su situacije u kojima se milijune ili milijarde ljudi obmanjuje da bezrezervno povjeruju da je apsurdna i kriva stvarnost ustvari prava:
T T T T

vjeruje se da ono to je stvarno to nije, a da ono to nije jest.

T T T

Ovo ispiranje mozga izuzetno je mono i graane e se obmanjivati toliko snano da e ih se ak navesti na apsurdne stvari kao, na primjer, da bez ikakvog protivljenja ratuju u Iraku i Afganistanu, a roditelji e pruiti podrku svojim sinovima i kerima da se bore u tim ratovima. Nema dugo da se milijarde ljudi diljem svijeta obmanom navuklo da povjeruju kako je sukob izmeu Hezbolaha i Izraela u srpnju 2006. bio stvaran i spontan dogaaj a ne krajnje umjetno izazvan, unaprijed osmiljena prijevara tajne vlade (na drugim mjestima u knjizi govorim zato je to bila prijevara). Drugim rijeima, svijet se obmanom navukao na vjerovanje da je X istinit i stvaran, no ono to je ustvari stvarnost je ne-X. Povrh toga, X je obino u nekoj mjeri komino apsurdan u oima onih iji mozak nije ispran, kao to se vidjelo na primjeru mnogih Amerikanaca koje su zaprepastili apsurdni potezi vojnika koji su se otili boriti u Irak.
T T T

Muslimanski filozof al-Ghazali (1058.-1111.) komentirao je kako e svi djeaci u jednoj kulturi vjerovati u svoga Boga, a svi djeaci u drugoj kulturi u nekog drugog, i svaka e od te dvije kulture odbacivati Boga one druge, esto u tolikoj mjeri da zbog tog pitanja doe i do nasilja. To pokazuje snagu kulturolokog oblikovanja vjerovanja i razmiljanja, a kad je kultura korporatistika razmiljanje i ponaanje e se oblikovati na nain da ih se slama tiranizirajuom silom robovlasnikog sustava i sustava obrazovanja u kojem se kontroliraju misli. Priroda amerikih graana je da budu unitene osobe koje vjeruju da su slobodne: misle da imaju slobodu kad, na primjer, odu kui i toboe rade ono to ele" poslije posla (to obino ukljuuje gledanje televizije). Obmanom ih
T T T T T

210 Slubenu snimku nadzornih kamera u Pentagonu amerika vlada do svibnja 2006., a taj kratki snimak nije otkrio nikavu znaajniju reeno). Kako je rekao Bili 0'Reilly s Fox Newsa, sve to vidim je rekao u emisiji The Factor na kanalu Fox News 18. svibnja 2006.)
P P T T

nije objavila sve informaciju (blago eksplozija". (To je

se moe navesti da vjeruju da imaju kontrolu u svojim rukama i da prakticiraju svoju slobodnu volju. Meutim, nemaju pojma da su od roenja zatrovani cjepivima koja su im otetila mozak i svijestte da ih se potom prijevarom navelo da tijekom ivota piju fluoriranu vodu (kao dnevnu dozu snanog neurotoksina koji dodatno oslabljuje kognitivne sposobnosti, svijest i motivaciju), 211 poslije ega uu u zrele godine, nakon godina ivota provedenih u gledanju televizije i prisilnom kolovanju prepunom uenja nedokazivih injenica" (koje se moe nazvati orwellovskim obrazovanjem) da bi za malu plau obavljali neki posao koji ne vole i koji im razara obitelj jer uveer vremena i energije nema za obitelj nego za televiziju, koja je vladin kuanski sustav kontroliranja uma koji je prisutan i koji se upotrebljava u gotovo svim domovima u Americi. Amerike graane na taj se nain lomi i unitava, njihova svijest ranjava, a oni cijelo vrijeme vjeruju da su slobodni.
PF FP T T T

Uniformnost medija, primjeri koje sam prije naveo (a moglo bi ih se pobrojati jo nebrojeno mnogo), pokazuje da je korporatistika kultura a ne slobodna volja ta koja odreuje da ljudi razmiljaju na nain na koji razmiljaju i vjeruju u to to vjeruju, da osjeaju ono to osjeaju, da budu onakvi kakvi jesu, i tako dalje. Tipino je da pripadnici kultura diljem svijeta ne primjeuju te modele vjerovanja i razmiljanja koji se pojavljuju u razliitim kulturama, a po kojima se ljudi razvijaju tako da misle, osjeaju i ponaaju se isto. Umjesto da uvide da je vlastito ja najee rezultat mjesta koje ovjek zauzima u nekoj kulturi, mnogi, izgleda, misle da su te osobine proizvod slobodne volje pripadnika kulture, a ne kulture u koju je osoba uronjena od roenja nadalje.
T T T T

ovjeku koji spava teko je objasniti da sanja jer najvjerojatnije nee vidjeti taj san. Kako riba moe znati da je posvuda oko nje voda kad joj je ta voda nevidljiva? Siguran sam da kad bi se bilo tko od nas mogao vratiti u prolost i rei Mansonovim enama" da im je Charles samo ispirao mozak, da bi se tome takoer otro usprotivile. Slino tome je teko Amerikancima pokazati empirijske podatke koji ukazuju na to da su oni unitena bia koja nisu u posjedu ak ni vlastitih misli, osjeaja i djela.
T T

Ispiranje mozgova ukljuuje navoenje masa na vjerovanje u lanu i apsurdnu stvarnost, i to ne prislanjanjem pitolja uz sljepoonicu ve jednostavnom kontrolom nad informacijama koje upijaju. Profesorica Kathleen Taylor napisala je da se ispiranje mozga u fikciji esto opisuje kao prisilno muenje, ali u svojoj biti - a ona se sastoji u namjernom i manipulativnom mijenjanju
T

211
P P

O tome oujka 2007.

se

detaljno

raspravljalo

Renseovoj

radijskoj

emisiji,
HTU

www.rense.com.
UTH UT

23.

vjerovanja - ne iziskuje nuno silu". 212 Kao i u Orvvellovoj 1984., graani ne poznaju drugu stvarnost osim one njezine slike koju im serviraju masovni mediji to su pod dravnim nadzorom i dolaze iz dravne radionice. Uz to, koliko ljudi u Sjedinjenim Amerikim Dravama u jednom danu ili jednom satu gotovo sve svoje informacije prima iz nacionalnih korporatistikih medija (ukljuujui, naravno, i informacije iz crkve i kole budui da, kao to sam prethodno spomenuo, rije mediji" koristim za sve informacije koje nacija prima)?
PF FP T T T

Televizualno obrazovanje" ini se da je ispiranje mozga najuspjenije kad se provodi u obliku vladinog obrazovnog sustava" i uz pomo teleekrana" (televizualnih informacija), da se izrazim orwellovskim izrazima, kakve imamo ovdje u Americi. Radijski voditelj Jeff Rense izjavio je da je televizija najvee oruje ikad upereno u ovjeanstvo. 213 Obratite pozornost na sljedei odlomak nekolicine vodeih znanstvenika u kojem raspravljaju o televizualnom ispiranju mozgova putem medija:
T T T PF FP T

Znanstvenici i drutveni kritiari [koji se bave pitanjima vezanim za nacionalne medije] ... svi se slau u nekoliko osnovnih pitanja. Kao prvo, kao to je jednom prilikom rekao povjerenik Saveznog povjerenstva za komunikaciju, svaka je televizija obrazovna televizija. Premda se televizija esto koristi za zabavu, ona je uvijek vie od puke zabave. ak i kad joj izvorna namjena nije poduiti neemu, ona prenosi poruke o drutvenim interakcijama te prirodi i vrijednostima drutvenih skupina koje mogu izvriti utjecaj na stavove, vrijednosti i postupke gledatelja. Ona slui kao izvor informacija o svijetu, traili gledatelji zabavu ili prosvjeenje. 214
T PF FPT

Mijenjanje miljenja je, ini se, prirodni dio ljudske interakcije i kulture. Na primjer, jakad predajem pokuavam upotrijebiti empirijske (znanstvene) dokaze kako bih promijenio miljenje svojih studenata o razliitim pitanjima i pokuao ih poduiti o stvarnosti. Rei u im: Na vama je elite li slijediti ove dokaze." Postupajui na takav nain ja ne nastojim isprati njihov mozak, ne pokuavam ih silom navesti na promjenu miljenja i strukturirati im miljenje na drukiji
T T T

212 Taylor 2004., 52. Vidi takoer Taylor, stranice 53-54. Na stranici 54 ona govori o tome kako marketing i mediji oblikuju nae miljenje na najsuptilnije naine kojih uope nismo svjesni". 213 Rense je to izjavio u radijskoj emisiji Alexa Jonesa 1. prosinca 2006. 214 Huston, Donnerstein, Fairchild, Feshbach, Katz, Murray, Rubinstein, Wilcox i Zuckerman 1992., 6.
TP P T TP P T TP P T

nain, ne pokuavam ih obmanom navesti da vjeruju u neto to ne postoji i ne pokuavam zamijeniti njihovu osobnost novim ja" koje im se namjerno usauje mjerama prisile. Kada profesor, politiar ili medijska osoba govori pred ljudima koristi razliite rijei kojima ih nastoji u neto uvjeriti. Nastojanja da se druge ljude u neto uvjeri i da im se promijeni miljenje stup su ljudskog ivota i malo je stvari koje bismo mogli smatrati loginijima i normalnijima od toga. Uostalom, da ljudi nemaju elju promijeniti miljenje drugih ne bismo imali znanost, knjinice i slino.
T T T T T

Ispiranje mozga se, meutim, od toga razlikuje. Ono ukljuuje sveopu, sveprisutnu, nasilnu i totalitaristiku preinaku razmiljanja i zamjenu osobnosti ogromnog broja graana. Kao u filmskom klasiku Invazija tjelokradica (Invasion ofthe Body Snatchers), to je kao kad netko uzme neku osobu i njenu osobnost zamijeni nekom nezemaljskom, stranom osobnou - nekom vrstom sablasnog stranog identiteta: vae ja" se odstranjuje ili unitava, a novo se usauje u va ivani sustav. U Sjedinjenim Amerikim Dravama obrazovanje se odvija od samog roenja u obliku lica, zvukova i osjeaja, a onda kasnije uz pomo krivnje, malodunosti, osjeaja dunosti, kontrole uma i tako dalje. Na svim poljima cilj ovog obrazovanja" jest zatrti osobu i zamijeniti je korporativnim vlasnitvom.
T T T T

Ispiranje mozga nasuprot znanosti Drugim rijeima, ini se da je ispiranje mozga neto to ima za cilj u znaajnoj mjeri liiti osobe njihove osobnosti i izvriti invaziju na njihov subjektivitet i identitet. Svijest i samosvijest osobe razara se do nitavila, a u njih se na mjesto izvornog identiteta usauje lana, nezrela i nepodnoljiva osobnost.
T T T T

U sluaju amerikog ispiranja mozgova odvija se namjerno usaivanje neloginog, iracionalnog i zastraenog ja", a upravo je to ono to predstavlja praksu ispiranja mozga. Obino kad osobno pokuavam svoje studente uvjeriti u neto njihova autonomija pritom ostaje netaknuta. Ja u tom procesu ne pokuavam silom unititi temelj njihovih stavova i njihovu subjektivnu osobnost u nastojanju da im usadim potpuno novo ja" koje nimalo ne nalikuje izvornom (to se doslovno dogaa kod klasinog, kolskog primjera ispiranja mozga). Osim toga, svojim studentima posve otvoreno podastirem neke informacije koje slue kao dokazi, to je sama bit znanstvenog procesa, ali ne i procesa ispiranja mozgova, koje je za razliku od njega tajno i skriveno te se uglavnom osobi namee silom i bez dokaza.
T T T T

Ispiranje mozga trik je koji se tajno izvodi pred osobama kako bi ih se u neto uvjerilo, do te mjere da se, kao krajnji rezultat, gubi i zamjenjuje njihova
T

osobnost. Nije otvoreno, znatieljom potaknuto i empirijsko, kao to je to moje poduavanje i kao to je to znanost. 215 Ne propituje suprotnosti i ne nudi ideje koje zatim pokuava osporiti, kao to ini znanstveni rad. Kad bih ja svoje studente namjerno nastojao prevariti, a ne ih jednostavno pokuavao opskrbiti nekim izravnim empirijskim dokazima, namjerno ih nastojei zavarati da prihvate pogrene pa ak i apsurdne informacije, s ciljem da ih navedem da povjeruju u iracionalne stvari te da se na kraju svega i ponaaju iracionalno, tada bi se radilo o klasinom totalitaristikom ispiranju mozga. Ispiranje mozga ukljuuje situaciju u kojoj se ponitava spontana i prirodna ovjekova sposobnost i sklonost da analizira i razmilja o empirijskoj stvarnosti jer se gotovo sve misli prisilno ubacuju u njegov mozak. Um ovjeka ispranog mozga sastoji se od razorenih i iracionalnih stavova o stvarnosti, pri emu taj ovjek ivi u stanju polusna. Kao to je ve spomenuto, to se postie uniformnom kontrolom koju u svojim rukama dre masovni mediji. U ovoj emo knjizi vidjeti da su gotovo svi Amerikanci svakodnevno podvrgnuti totalitaristikoj reedukaciji" (istom, kolskom, orwellovskom primjeru ispiranja mozga); ta reedukacija" preuzima vlast nad njihovom svijeu, zamjenjuje ju nekom drugom i pretvara je u novu, korporativnu (korporatiziranu i komunistiku) svijest.
PF FP T T T

Studija sluaja: BigPharma i ispiranje mozgova

T T

Temu ispiranja mozgova elio bih dodatno analizirati na temelju jo jednog primjera - Big Pharme. Big Pharma je jo jedan primjer, uz one navedene u prethodnim poglavljima, kontaminacije ovjeanstva. Kao to je ve bilo govora o tome, korporatisti iz Big Pharme vjerojatno su meu najmonijim korporatistima uope. Obmanom su naveli Amerikance da povjeruju da je jedina medicina ona ortodoksna (koja se temelji na lijekovima i operacijama), a da je prirodna" medicina inferiorna tj. ona je vraanje". Korporatisti Big Pharme. preobrazili su Sjedinjene Amerike Drave u korporatistiku dravu, odnosno ono to bi se moglo nazvati farmatokracijom.
T T T T T T T T T

Amerikance se ui da su goleme farmaceutske kompanije ukljuene u intenzivna istraivanja s ciljem pronalaska novih farmaceutskih proizvoda za Amerikance. Goleme farmaceutske kompanije stvaraju iluziju da su one pioniri u istraivanju lijekova. Ta se poruka u prvom redu alje (I) putem masovnih medija gdje je Big Pharma sveprisutna jer raspolae neizmjernim bogatstvom
T T T

215 Kad ljudi koji tvrde da su znanstvenici ne potuju kriterije koje ovdje navodim (koji, kao takvi, definiraju znanost), oni zapravo nisu znanstvenici, bez obzira na to to oni ele da mi mislimo. Stoga mnogi ljudi u svijetu danas koji nam govore da su znanstvenici to ustvari nisu.
P P

na koje se moe osloniti pri stvaranju nebrojenih reklama u koje uvlai ameriku javnost, te (II) svojom nemjerljivom financijskom moi nadzire medicinske fakultete i lijenike.
T T

esto drim kolegij pod nazivom Biomedicinska etika na Sveuilitu Northwest u Indiani. Svaki semestar dio kolegija posveujemo prouavanju Big Pharme. Taj dio nastave uvijek zapoinjem na isti nain, sljedeim pitanjem:
T T T T T T

Zna li itko od vas koliko novih lijekova velike komercijalne farmaceutske kompanije razviju svake godine?
T T T T

Studenti - uglavnom studenti sestrinstva, pripremnog studija medicine i slino, pa tako poznaju biomedicinsku industriju - uvijek daju iste, predvidljive odgovore:
T

100", kae jedan student.

T T

1000", kae drugi.

T T

30", rei e trei.

T T

Ja ih zatim namjerno samo kratko prekinem i kaem:

T

71"
T T T

Potom im objasnim da je ta brojka ponekad ak i manja.

T

Nije potrebno rei da se studenti tome glasno suprotstavljaju. Kao studenti biomedicine, bre-bolje kreu nabrajati tehnike nazive lijekova za koje pouzdano znaju da su novi". to se ovdje zapravo zbiva? Kako profesor filozofije moe skupini studenata biomedicine govoriti daje neto tako jednostavno poput broja novih lijekova koje Big Pharma pusti u promet svake godine drastino pogreno? Je li to samo jo jedan primjer kaotinosti jednog filozofa?
T T T T T T T T T T

Farmaceutske kompanije. Kad se govori o kompanijama za proizvodnju lijekova (one najvee su poznate pod nazivom Big Pharma", u daljnjem tekstu i BP), ono najvanije je da one tvrde da moraju stalno podizati cijene lijekova kako bi pokrile (1) nevjerojatno visoke trokove svog razvoja i svojih istraivanja te (2) kako bi pokrile iznimno visoke trokove procesa plasiranja novih lijekova na trite. Vidjet emo, meutim, da su obje ove tvrdnje tek obina la.240
T T P

240

Vidi Angell 2004.

PT

240

Vidi Angell 2004.

Razvoj novih lijekova doista jest skup i neizvjestan proces. Osim toga, lijekovi koji su u procesu razvoja mogu zakazati kada su ve u poodmakloj fazi skupog razvojnog procesa, ime se gubi sav novac kao i istraivanje uloeno u njihov razvoj. Iz tog razloga moemo pretpostaviti da je mogue da BP poduzima mjere da zaradi novac tako da izbjegava skupi proces razvoja lijekova. Jedan od naina da se to postigne jest modifikacija postojeih lijekova koji su ve na tritu i koji se ve provjereno dobro prodaju - dakle, obinim kopiranjem postojeih lijekova - da bi ih se potom prodavalo pod novim nazivom, uz nove fanfare u medijima i oglasima. Ovaj tip kopiranja je jeftin, profitabilan i siguran - ukljuuje daleko manje rizika od originalnog procesa razvoja lijekova.
T T T T T T T T T T

Ovakve kopije lijekova nazivaju se generiki ili me-too (,,i ja takoer") lijekovi. 216 Angell pie:
T T T PF FP T

Prava farmaceutska industrija se... tijekom zadnja dva desetljea znaajno udaljila od svoje izvorne plemenite svrhe otkrivanja i proizvodnje korisnih novih lijekova. Danas je ta industrija prvenstveno marketinki stroj za prodaju lijekova upitne uinkovitosti te koristi svoje bogatstvo i mo da kooptira svaku instituciju koja joj se nae na putu, ukljuujui i Kongres, Upravu za hranu i lijekove, akademske medicinske centre, pa i samu medicinsku struku. 217
T PF FPT

Kapitalistika/korporatistika monopolizacija industrije i svjetskih resursa od strane korporatista diktira potragu industrije lijekova za lijekovima koji donose profit". Angell pie da je za mnoge druge 'me-too' lijekove - neznatne varijante lijekova koji su ve na tritu - proces istraivanja i razvoja mnogo bri jer je njegov velik dio ve obavljen".243 BP e svoje ogromno bogatstvo troiti na plasiranje ,,me-too" lijekova na police ljekarni, njihov marketing i prodaju.
T P P

243

Angell 2005., 21-22

216
P P

217
P P

Angell 2005., xxiv. Angell 2005., xxv - xxvi.

Kapitalistiko-korporatistiki sustav po samoj svojoj prirodi zabranjuje velikim farmaceutskim kompanijama da sve svoje bogatstvo investiraju u nove lijekove koji su jo nepoznati, rizini i vrlo skupi. Sama utrka za profitom onemoguuje Big Pharmi da radi neto mnogo vie od proizvodnje me-too" lijekova. Big Pharma to pokuava sakriti i ne dopustiti ljudima da spoznaju da se u njezinim korporacijama i ne odvija ba mnotvo razvojno-istraivakih aktivnosti, nastojei stvoriti dojam da radi na razvoju najrazliitijih vrsta novih lijekova. Prikrivanje prave slike stvari vrlo je profitabilno. Na primjer, dranjem svojih neasnih aktivnosti podalje od javnosti moe sakriti injenicu da je u
T T T T T

246

Angell 2005., 21-22

razdoblju izmeu 1980. i 2000. prodaja lijekova proizvedenih u Big Pharmi vrtoglavo porasla, ali da su se sam sastav tih lijekova i njihova kvaliteta vrlo malo promijenili, pa ak i pokvarili. 218
T T PF FPT

Dvazakona" iz 1980-ih. Kako se sve to dogodilo? Sve je zapoelo osamdesetih godina uvoenjem dvaju zakona koji su praktiki doveli do nestanka istraivanja i razvoja u Big Pharmi (i koji su zasluni za druge stvari, kao to su podmiivanje sveuilinih istraivanja, na primjer). Donosim informacije o ova dva zakona:
T T T T T T

Bayh-Doleov zakon (1980.): omoguio je sveuilitima i manjim tvrtkama patentiranje otkria koja su proizlazila iz istraivanja koja je sponzorirao Nacionalni zdravstveni institut (NIH), glavni distributer poreznog novca za medicinska istraivanja, a onda dodjelu ekskluzivnih licenci farmaceutskim kompanijama. Do tada su otkria financirana novcem poreznih obveznika pripadala javnoj domeni i bila dostupna svakoj kompaniji koja ih je eljela koristiti. 219
PF FPT T

To znai da se proizvodi financirani novcem poreznih obveznika predaju u ruke privatnim tvrtkama, gdje ih mogu diktirati korporatisti i nepravedno poveavati njihovu cijenu, ne vraajui pritom dio svog profita javnosti, iako je rije o poreznim obveznicima koji su velikim dijelom financirali njihov razvoj. To dovodi do ozbiljnih pitanja, kao na primjer zato se ne uje glas javnosti o tome to raditi s lijekovima za iji je razvoj dala novac te kako im se ti lijekovi mogu nuditi po cijenama koje rastu do vrtoglavih visina.
T

Hatch-Waxmanov zakon (1984.): ovi su zakoni proirili monopolna prava na brendirane lijekove. Ekskluzivnost je od vitalnog znaenja za ovu industriju jer ona znai da nijedna druga kompanija ne moe u odreenom vremenskom razdoblju prodavati isti lijek. Kad isteknu ekskluzivna marketinka prava kopije (takozvani generiki lijekovi) ulaze na trite i cijena obino pada ak i do 20 posto one nekadanje.246
T P

247

Angell 2005., 21-22

218
P P

219
P P

Angell 2005., 4. Angell 2005., 7.

Moe se initi da ako X izumi Y, onda bi X trebao imati kontrolu nad Y i biti onaj koji iz tog proizvoda izvlai profit te ima pravo na monopol nad njim. Zato se to nije dogodilo prije nego to su na snagu stupila ova dva upravo opisana zakona? Odgovor je sljedei: zato to X nije imao doputenje imati potpunu kontrolu nad Y prije ovih dvaju zakona, iako je X stvorio Y, a to je bilo
PT

250

Angell 2005., 21-22

tako jednostavno zato to se prepoznalo da su X financirali drugi i da X-ova monopolizacija Y-a onemoguuje da maksimalan broj ljudi ima koristi od Y-a.
T

Zanimljivo je da ovaj upravo opisani scenarij ide na ruku amerikim potroaima jer ne doputa da se dogodi ono to se dogaa kad se isto dokine (nabijanje cijena, pad kvalitete, izostanak inovacija itd.). Ovaj scenarij doprinosi tome da se cijena lijekova dri niskom, stupanj inovacije visokim, konkurencija na razini i tako dalje. Meutim, ovi su zakoni u potpunosti potkopali javnu dimenziju inovacije na podruju proizvodnje lijekova i dokinuli njihove niske cijene. Sjajan je to primjer kako zakonodavci i Kongres ne djeluju u skladu s opim interesima ve iskljuivo u skladu s interesima korporatista.
T T T T

Angell pie:
T T T

... ovi zakoni znae da se farmaceutske kompanije vie ne moraju oslanjati na vlastito istraivanje i razvoj novih lijekova pa samo malo velikih to ini. Sve se vie pritom oslanjaju na akademike, male biotehnoloke start-up kompanije i Nacionalni zdravstveni institut (NIH)... Jedna od posljedica je i sve vea proindustrijska pristranost u medicinskim istraivanjima... Ljudi iz struke koji su se prije zadovoljavali onime to se nekad zvalo skromnim, ali otmjenim' stilom ivota poeli su se pitati, rijeima moje bake: Ako si toliko pametan zato onda nisi i bogat?" Medicinski fakulteti i sveuiline klinike poeli su ulagati vie sredstava u potragu za komercijalno iskoristivim mogunostima. 220
T T PF FPT T T T PF FP T T

Nereguliranost Big Pharme. Angell pokazuje 221 da Big Pharma nije regulirana te da je dobit koju ostvaruje toliko nevjerojatna da je to ini daleko najjaom od svih monopoliziranih vladinih industrija. Raspravlja i o tome kako Big Pharma eli da vjerujemo da svoju dobit ulae u istraivanja i razvoj, 222 ali ako samo pogledamo Big Pharmu vidjet emo da se veina njezina golemog profita usmjerava prema administraciji i marketingu", gdje se ti trokovi esto povezuju s kriminalom.
T T PF FP T T T

Angell nam govori 250 da su u tijeku opsene kriminalne istrage, a potom daje zgodan saetak:
T P P

251

Angell 2005., 21-22

220
P P

221
P P

222
P P

Angell 2005., 8. Angell 2005., 10-11 Angell 2005., 11-12

252

Angell 2005., 21-22

Umjesto da bude motor inovacije ona je golem marketinki stroj. Umjesto da bude uspjena trina pria ona ivi od istraivanja koja financira vlada i od prava na monopol. Ova industrija, unato tome, zauzima kljunu ulogu u amerikom zdravstvenom sustavu i ima vrlo vanu funkciju, ako ve ne u otkrivanju vanih novih lijekova onda barem u njihovu razvoju i plasiranju na trite. 223
T PF FPT

Sve se u Big Pharmi vrti oko stvaranja imida" putem njene snane marketinke kampanje. To je tono ono to Big Pharma ne eli da znate.
T T T T T T

Upoznavanje s boleu ili stanjem obino je poetak onog istraivakog" dijela istraivanja i razvoja i moe vrlo dugo trajati, ponekad i desetljeima. Nema sumnje da je ovo najkreativniji i najneizvjesniji dio procesa istraivanja i razvoja. Za razliku od industrijske propagande, ono se gotovo uvijek provodi na sveuilitima ili vladinim istraivakim laboratorijima, bilo u zemlji ili inozemstvu. 224
T PF FPT

Potrebno je mnogo vremena da se lijek odobri i proe klinika testiranja, to zadire duboko u blagajnu kompanije. BP se stoga uvijek izrazito pouruje da pokrene proces odobravanja lijekova. 225 BP ak ima kompanije koje je stvorila i zaposlila da pomogne pogurati proces odobravanja lijekova.
T PF FP T

Regulatorni" FDA - Uprava za hranu i lijekove, - razumljivo, reklamira se kao zatitnik obinih ljudi. Meutim, ako se udrui s korporativnim tiranima i ako su oni njegov sastavni dio, tada e i on postati nereguliran kao to je sluaj s prethodnim primjerima. Evo kako na to gleda Winslow:
T T T

Uprava za hranu i lijekove 2000. godine imala je godinji proraun od svega 1,4 milijarde za regulaciju farmaceutskih lijekova koji izazovu izmeu 50.000 i 100.000 smrti svake godine zbog predoziranja i nepravilne uporabe, dok vladine agencije troe 30 do 40 milijardi amerikih dolara godinje na borbu protiv ilegalne trgovine lijekovima koja ima za posljedicu izmeu 8000 i 10000 smrtnih sluajeva uzrokovanih predoziranjem lijekovima... 226
PF

223
P P

224
P P

225
P P

226
P P

Angell 2005., 22. Angell 2005., 22. Angell 2005., 28. Winslow 2003., 42,

FPT

Kompanije Big Pharme nam govore'

T T T T

da su lijekovi preskupi zato to one moraju pokrivati vrlo skupe trokove svog istraivanja i razvoja. Godine 2001. one su te trokove prikazale u iznosu od 802 milijuna dolara (s obzirom na teaj 2000.) za svaki novi lijek koji izbace na trite, [vlastiti kurziv] (Kasnije je konzultantska tvrtka Bain & Company taj iznos povisila na 1,7 milijardi po svakom lijeku, ukljuivi u to i trokove marketinga.) Ono to ova tvrdnja podrazumijeva neka je vrsta ucjene: elite li da farmaceutske kompanije nastave s proizvodnjom lijekova koji spaavaju ivot zahvalno ete plaati to god one zahtijevale. U suprotnom biste se jednog dana mogli probuditi i vidjeti da vie nema novih lijekova. 227
T T T T T PF FPT

BP kae da plasiranje novog lijeka na trite kota 802 milijuna dolara. 228 Svi trokovi, ukljuujui i razvoj, nalaze se u crnoj kutiji, skriveni od oiju". 229 Mi ne znamo koje aktivnosti ukljuuju istraivanje i razvoj". 230 Meutim, Angell i drugi su izradili vlastite izraune trokova razvoja novog lijeka: oni iznose izmeu 170 i 270 milijuna dolara, to je daleko manje od iznosa iz crne kutije od 802 milijuna. 231 Mediji su iznos od 802 milijuna dolara prihvatili kao injenicu" i nekritiki", 232 kao i sve ostalo to dolazi od strane BP. Nekritiki stav medija na taj nain samo potie ovo stalno obnavljanje imida Big Pharme. Studije koje provodi BP i one iju provedbu plaa znanstvenicima na sveuilitima krajnje su besmislene. 233 Javnost i mediji u nedostatku znanstvenosti to ne razumiju i stoga nisu u stanju razumjeti muljau. BP, dakle, oito nije istraivako-razvojna industrija. Umjesto toga, ona se koristi javno financiranim istraivanjem za stvaranje otrovnih proizvoda i Amerikancima koji koriste njezine lijekove pretjerano naplauje ono za to smo ve platili.
T PF FP PF FP PF FP PF FP PF FP T T PF FP T

Kao to emo vidjeti i na drugim mjestima u knjizi, kao i druge goleme korporacije i BP ostvaruje velike porezne olakice. 234 To pitanje, kao i neka druga o kojima pie Angell, pokazuje da postoji partnerstvo izmeu Big Pharme i Kongresa. To je, dakako, zatitni znak amerikog korporatizma.
T PF FP T T

227
P P

228
P P

229
P P

230
P P

231
P P

232
P P

233
P P

234
P P

Angell 2005., 37. Angell 2005., 38. Angell 2005., 39. Angell 2005., 39. Angell 2005., 40. Angell 2005., 41. Angell 2005., naroito stranica 42. Angell 2005., 45, a na stranici 46 donose se toni iznosi.

Angell nam nadalje govori 235 da vlada Big Pharmi dodjeljuje novac ako ova trpi gubitke (kao da nema dovoljno novca da ih sama pokrije). BP drugim korporacijama plaa da se umjesto nje bave Kongresom kad je rije o pitanjima poput ovih i na taj nain funkcionira priblino poput think tanka. Jedna takva korporacija citirana je na stranici 53: Glasai ne ele ugroziti udesnost inovacija koje spaavaju ivot u suvremenoj medicini." To je dobar primjer kako think tankovi imaju specifine metode da pomau samo korporatistima nautrb Amerikanaca.
T PF FP T T T T T T T

U nastavku donosim e-mail koji sam poslao svojim studentima u travnju 2006. u kojem piem o njihovim pritubama da su moja predavanja netona jer (po njima) postoje specifini primjeri novih lijekova za koje oni znaju da ih je osmislila Big Pharma. Sljedei podaci pobijaju njihove tvrdnje:
T T T T T T T T T

Lijekovi koje ste mi predstavili na predavanju posve oito NISU konkurentni u smislu da su bolji (ili gori) od drugih postojeih lijekova koji su trenutno na tritu. Izgleda da bi Caduet i Vytorin mogli imati prednosti nad drugim lijekovima (to, meutim, moram utvrditi jer je teko pronai studije koje su nepristrane i/ili koje nisu 'tajne' studije koje provode same kompanije), ali ono to je vano glede Vytorina i Cadueta jest to to su i jedan i drugi kombinirani lijekovi, ali ne sadre nove sastojke te stoga u odreenom smislu nisu lijekovi koji su rezultat napornog procesa plasiranja novih lijekova na trite to je, kao to smo rekli na predavanju, ono to nam BP neprestano govori da radi. Da zakljuimo, dakle: NIJEDAN lijek od onih koji ste mi spominjali ne moe se sa sigurnou nazvati NOVIM.
T T T T T T T T T

O svim ovim podacima govorit u na predavanju, ali evo mojih rezultata:

T

1. Seasonale:
T T T

ini se da koristi samo ve postojee sastojke koji se samo u tijelo oslobaaju na drukiji nain. Evo i izvjetaj FDA:
T T T

Kliknite ovdje: FDA odobrila oralni kontraceptiv Seasonale

T

Budui da ne nudi praktiki nikakve sastojke koje drugi lijekovi ne sadre, nisam siguran kako se ovaj lijek moe smatrati konkurencijom drugim lijekovima iz perspektive onoga kako lijek djeluje na tijelo. Rei da to ini bilo bi kao da se kae da je Jello konkurencija generikoj elatini jer se generika mnogo bre stvrdnjava, iako su im sastojci identini, obje imaju isti okus i obje imaju isti uinak na tijelo.
T T T T T

235
P P

Angell 2005., naroito 50-51.

2. Vytorin: Evo novinske prie u kojoj se govori o dobroj prodaji Vytorina, ali zanimljivo, nema ni rijei o tome zato je tome tako i po emu je razliit od drugih lijekova protiv kolesterola.
T T T T T T

Kliknite ovdje: Vytorin se vinuo na broj 3 na ljestvici najprodavanijih lijekova protiv kolesterola - 26. srpnja 2005.
T T T T

3. Caduet: Ovo je kombinirani lijek, tako da bi mogao biti konkurentan postojeim lijekovima za dotinu bolest da se moe dokazati da doista ima bolji uinak (to ja nisam provjeravao). U svakom sluaju, meutim, Caduet nije novi lijek u smislu da ukljuuje velik trud u izradi i razvoju novog lijeka jer je rije tek o kombinaciji postojeih lijekova.
T T T T T T

4. Boniva: Ovaj me je lijek zbunio. Nije mi bilo jasno zato su neki od vas sugerirali da je rije o novom i konkurentnom lijeku. Ovaj lijek uope nije nov, toliko je star da ve ima cijeli niz generikih varijanti (kopija). Sjetite se, kao to smo rekli na predavanjima, da lijek koji postoji dugo vremena ima generike varijante, tako da ako Boniva ima generike kopije, to znai da nije nov. Evo poveznice za internetsku stranicu FDA jedne od generikih varijanti:
T T T T T T

Kliknite ovdje: Ibandronate Sodium (u prodaji kao Boniva): informacije za korisnike lijeka
T T T T

Svi vi koji ste mi govorili da je rije o konkurenciji jer se radi o novom lijeku i/ili da on ima varijante, vidite da je Boniva dobar primjer za naa predavanja jer pokazuje da vas je Big Pharma prevarila!
T T T T T T

Ovo je jo jedna internetska stranica na kojoj se govori o svim skupinama kopija (generikih varijanti) Bonive (ne znam koliko je ta stranica pouzdana, ali ini se da je tekstove na njoj napisao lijenik ili slino):
T T T T

Kliknite ovdje: Boniva (ibandronate) za osteoporozu - medicinski audio podcastovi na MedicineNet.com

T T T T

5. Fosamax: Kao i kod 4, ovdje se ne radi o novom lijeku. Stranica koju sam pogledao preko Googlea govori o tome da je ovaj lijek prisutan ve najmanje desetak godina. Evo stranice FDA (koja, zanimljivo, ukljuuje pismo
T T T T T

jednog znanstvenika iz 1996. godine, koje je objavila FDA, a koje govori o nuspojavama ovog lijeka koje su izgleda, to je vrlo zanimljivo, preuene (?) u odobrenju FDA?):
T T

Kliknite ovdje: MedWatch saeci o sigurnosti - Fosamax

T T T T

O ovom lijeku nisam radio dodatna istraivanja budui da nije rije o primjeru novog lijeka ili lijeka koji je konkurencija postojeima, kao to mislim da su neki od vas podrazumijevali.
T T T T T

6. Cialis vs. Levitra vs. Viagra Ovi su lijekovi pravi blockbusteril Neki su me od vas pitali za njih. Vrlo sam se malo njima bavio, ali na stranici 87 i drugim mjestima Angell govori o tome da su oni meusobne kopije. Uz to, donosim vam i neke podatke FDA o tome kako su ovi lijekovi u jednom te istom kou, s obzirom na svoj identian status.
T T T T T T T T T T

Stranica s podacima o Cialisu (Tadalafilu)

T T T T

Posvemanje porobljavanje graanstva Graane se ini potpuno ovisnima o korporatistikom sustavu. U Americi je sve manje dvorita i bunara. Graani postaju ovisni o korporatistima kada su u pitanju hrana i voda, a korporacije im ih podastiru otrovane. Graani prestaju koristiti dodatke prehrani, bilje, zdravu prehranu i lijekove iz kune radinosti, a umjesto njih koriste proizvode i usluge iz medicinske industrije i velikih farmaceutskih kompanija za koje je nadaleko poznato da su smrtonosni, neuinkoviti i podrijetlom nacistoidni. 236 Graani vie ne usvajaju temeljne vjetine preivljavanja, vjetine lova i tome slino. Naputaju se sve osnovne ivotne vjetine i znanja, a graani umjesto toga sve svoje vrijeme i umnu energiju ulau u rad za korporaciju, preputajui se potom povrnoj zabavi i izvorima razbibrige koje su korporatisti Novog svjetskog poretka namjerno i pomno osmislili kako bi odvratili pozornost graana. 237 Tu lee dva trika:
T PF FP PF FP

Angell 2005., Horowitz 2001., Richard 2006., Tenpenny 2005., Matsumoto 2004., a za informacije o povezanosti s hranom, Codexom i nutricidom vidi Pawlick 2003. i Afrika 2000. 237 Nije tajna da ovaj sustav zabave i odvraanja pozornosti graane otupljuje i zatomljuje njihovo kritiko razmiljanje. Novi svjetski poredak govori o tome u mnogim dokumentima, kao na primjer u Brzezinskijevoj knjizi Velika ahovska ploa.
P P T T P P T T

236Vidi

1. ovakva ovisnost u potpunosti 'porobljuje ljude i ini ih ovisnima o korporatistima i 2. proizvodi i usluge koje graani moraju kupovati od korporatista svi (da, svil) su tetni za graanstvo.
T T T T T T

Nije tajna da ovo pod 1 i 2 postupno i smiljeno provodi tajna vlada s ciljem porobljavanja i trovanja graanstva ne bi li mogla initi to god poeli. Na primjer, Catherine Bertini, izvrna direktorica UN-ova Svjetskog programa za hranu, izjavila je sljedee: Hrana je mo! Koristimo je da bismo mijenjali ponaanje. Neki bi to mogli nazvati podmiivanjem. Mi se ne ispriavamo." 238 Profesor Chossudovsky rjeito pie da su trgovaki centri, trgovine i masovna globalistika korporatistika proizvodnja hrane tu da uklone lokalne farme i gospodarstvo i na taj nain graane uine bespomonima:
T T T PF FP T

Na lokalnoj razini mali i srednji poduzetnici guraju se u bankrot ili su prisiljeni proizvoditi za globalnog distributera. To ima za posljedicu da su velike multinacionalne kompanije preuzele kontrolu nad tritima na lokalnoj razini kroz sustav korporativnih franiza. Proces je to koji omoguuje velikom korporativnom kapitalu (franizodavcu) da preuzme vlast nad ljudskim resursima, jeftinom radnom snagom i poduzetnitvom. Velik dio zarade malih lokalnih tvrtki i/ili trgovaca na malo na taj nain prisvaja globalna korporacija, dok velik dio ulagakih izdataka preuzima nezavisni proizvoa (franizoprimac).257
T P TP

Druga stavka mogla bi iznenaditi neke itatelje, ali nije tajna da je vodovodni sustav zatrovan, 239 kao i lijekovi, cjepiva, namjetaj, hrana, sapuni, tekstil, zrak, plastika, petrokemikalije i tako dalje, sve proizvodi koje korporacije proizvode da bi ih za svoje preivljavanje koristilo stanovnitvo diljem svijeta. Svi su oni krajnje toksini i namjerno zatrovani. 240 Ti su proizvodi tajno punjeni i zagaeni pesticidima, ivom, olovom, herbicidima, steroidima, aluminijem, antibiotikim ostacima, neurotoksinima ljudske izrade, bizarnim sastojcima kao to su ogromne koliine Prozaca (koji se svi nalaze u vodi iz vodovoda, na primjer), da spomenemo samo neke. 241
T PF FP T T PF FP T T T T PF FPT

Tajnost u kojoj tajna korporatistika vlada izvodi ovo sveope trovanje svjetskog stanovnitva je nevjerojatna. Na primjer, povre je zbog genetskog
T

238
P P

239
P P

240
P P

241
P P

Citirano u Thorn 2003., 213. Bryson 2004. Vidi Simontacchi 2000. Vidi Fagin i Lavelle (1999.) za zanimljive informacije o tome.

inenjeringa izgubilo svoju prehrambenu vrijednost. 242 Rajica na polici trgovine moda izgleda zdravo i hranjivo, ali ima daleko manje esencijalnih, vanih nutrijenata od nekadanjih rajica. Lijekovi, kao to su oni psihijatrijski 243 ili cjepiva, 244 izmeu ostaloga, doslovce su otrovni i smrtonosni. Uz to, amerika vlada Amerikance redovito prska bioteroristikim i kemijskim orujem 245 i, nevjerojatno ali istinito, to je prskanje ozakonjeno, iako izaziva masovne smrti Amerikanaca, budui da je dio opeg amerikog zakonika. 246 Amerikanci su ovisni o trgovinama namirnicama i drugim korporatistikim podrunicama koje ih guraju u bolest i smrt, no oni ondje ostavljaju svoju tjednu zaradu.
PF FP PF FP PF FP PF FP T T PF FP T

Ideja je da korporatisti preuzmu vlast, graane uine ovisnim o otrovnoj hrani, odjei, vodi, zraku, namjetaju i dr. to e dovesti do razvoja bolesti i loeg stanja cjelokupnog stanovnitva, pri emu e neki korporatisti (Big Pharma) osmisliti lijekove za lijeenje ovih namjerno izazvanih poasti. Na primjer, ako se rak izaziva na nain da se Amerikance na prijevaru navodi da svakodnevno jedu meso i ivotinjske proizvode, kao da je to neto to ljudi oduvijek ine, karcinomi koji posljedino nastaju pripisivat e se, na primjer, starenju, nedostatnom vjebanju ili neem drugom, ali nikako korporatistikim proizvodima. Amerikance se uvjerava da su proizvodi koje koriste u svakodnevnom ivotu sigurni i dobri. Dojam je da ih veina Amerikanaca bez straha konzumira i koristi. Amerikancima se govori da im je oekivani ivotni vijek dulji nego to je ikad bio, a oni su umorni, lijeni, ovisni o bezbrojnim lijekovima i sedativima (Prozac i drugi), sa slomljenim kukovima, osteoporozom, tumorima mozga, karcinomima, dijabetesom, alergijama, astmom, multiplom sklerozom, sindromom iritabilnog kolona, gastroezofagealnim refluksom, Alzheimerovom bolesti, 247 autizmom, premosnicama i drugim kirurkim intervencij ama, upalom
T T T T T T T T T PF FP

Vidi Pawlick 2006. Vidi Breggin 1991. i Richards 2006. 244 Vidi peto poglavlje knjige i uvod u Kirby 2005. Vidi takoer Tenpenny 2006. 245 Cole 1988. Vidi takoer peto poglavlje. 246 Vidi Zakonik, naslov 50, poglavlje 32, odjeljak 1520a, paragraf b. ustvari imaju prionsku bolest (npr. kravlje ludilo). (Ovi statistiki podaci preuzeti Renseove radijske emisije, www.rense.com, emitirane 2. sijenja 2004., iz intervjua med. Michaelom Gregorom.)
242
P P

243
P P P P

TU

UT

HTU

UTH

su iz s dr.

plua i tako dalje. Podvrgavaju se presaivanju srca, jetre, bubrega i kotane sri, a pritom ih se i dalje obmanom uvjerava da je ovo najbolje vrijeme i da nijedna kultura na svijetu nije u tako dobroj formi i zdravstvenom stanju. 248
PF FPT

U korporatistikoj Americi nema kapitalizma (osim za korporatiste)

Ne moete poticati i sami sebi stvarati dojam daje burza u padu, ali to svejedno inite jer Komisija za burze i vrijednosnice to ne razumije... To je krajnje protuzakonito, ali... ja smatram da je doista vano poticati... To je ono to se doista dogaa u pozadini trita to vi ne vidite. Ono to je, meutim, vano kad ste u hedge fondovima jest da ne radite nita to je makar priblino istinito jer istina je toliko daleka vaem vienju stvari da je vano stvoriti novu istinu da se stvori fikcija, a fikciju stvara gotovo svatko tko je u padu dva posto ovdje, est posto negdje drugdje... Koga briga za osnove? Kod stvarnog trita sjajno je to to ono nema nikakve veze sa stvarnim vrijednosnicama... Sve je to fikcija, fikcija i samo fikcija. -Jim Cramer 249
T T T T PF FP

Posljednja karakteristika amerikog komunizma o kojoj u govoriti u ovom poglavlju vjerojatno i najvie toga otkriva jer pojanjava nain na koji se kontrolira cijeli mehanizam drutva, tako da korporatisti mogu ostvarivati basnoslovan profit i uzimati novac nekorporatistima.
T T

U korporatistikoj dravi, u kojoj razmiljanje i ponaanje nisu vlasnitvo obinih graana, ljude se zbog toga moe uvjeriti da vjeruju svemu to korporatisti poele, bez obzira koliko to apsurdno ili neobino bilo kao, primjerice, da su ljudi mesoderi, da je Amerika demokracija, da su graditelji velikih egipatskih piramida bili primitivni zemljoradnici te vjerojatno najudnija predodba od svih: da Ameriku krase kapitalizam i privatno vlasnitvo.
T T

Da su Sjedinjene Amerike Drave kapitalistika drava Amerikanci bi imali neke dokaze na koje bi se jednostavno mogli pozvati kako bi potkrijepili tu predodbu. Na primjer, vidjeli bi da stanovnitvo akumulira i posjeduje
T

Za vie informacija o pitanjima iz ovog paragrafa vidi Angell 2005., Tenpenny 2005. i naroito Anderson 2004.-2006. 249 Ovo je dio dugakog, sjajnog intervjua s Jimom Cramerom u Wall Street Confidential, gdje je Cramera intervjuirao Aaron Task potkraj prosinca 2006. i u kojem Cramer otvoreno govori kako trite dionicama doista funkcionira. U oujku 2007. ovaj je intervju bio dostupan na http://www.youtube.com/watch?v=ZTt7IQB9rc0. 249 To bi trebali biti bogatstvo i imovina koju oni doista posjeduju i koju im se ne moe tek tako oduzeti u sluaju da ekonomiju zahvati recesija ili depresija u izmiljenom ekonomskom ciklusu".
248
P P P P T T HTU UTH P P

odreeno bogatstvo i imovinu.279 Na raznim mjestima u ovom poglavlju pokazat u da u Sjedinjenim Amerikim Dravama nema bogatstva (kapitala) i privatnog vlasnitva meu nekorporatistima. Dokazat u ujedno da je to toliko oigledno da bi vjerovati suprotno bilo poput vjerovanja da je nebo zeleno.
P P T

Zanimljivo je koliko su ove iluzorne ideje rairene u korporatiziranoj Americi. Pogledajte ovu natuknicu sa stranice Hiesaurus.com koja sadri u biti netonu informaciju da komunizam znai dravnu kontrolu i da mu je suprotnost kapitalizam:
T T

Glavna natuknica: komunizam

T

Vrsta rijei:
T T

imenica
T

Definicija:
T T

vlast
T

Sinonimi:
T

boljevizam, marksizam,
T

kolektivizam, diktatura,
T

socijalizam, dravno vlasnitvo, dravni socijalizam Antonimi:

T T T

kapitalizam
T

Takoer je zanimljivo primijetiti da natuknica kapitalizam" na Thesaurus. com tvrdi daje demokracija" sinonim za kapitalizam":
T

Glavna natuknica: kapitalizam

T

Vrsta rijei:
T T

imenica
T T

sustav komercijalizam, konkurencija, demokracija, slobodno poduzetnitvo, slobodno trite, industrijalizam, laissezfaire, merkantilizam, privatno poduzetnitvo Antonimi: kolektivizam, komunizam, socijalizam 250
T T T T T T T T T T T PF

Definicija: Sinonimi:

250 Natuknice na Thesaurus.com su iz prvog izdanja tezaurusa, Lexico Publishing Group, 2006. Sva prava pridrana.
P P

Rogetovog

New

Millennium

FPT

Akademici vrlo esto informiraju graane da je komunizam antiteza kapitalizmu, da je kapitalizam pojava rairena diljem Amerike te da je zakon ponude i potranje kljuni imbenik trine aktivnosti u njihovu amerikom svijetu. Meutim, ovim podacima, koji se podastiru bez dokaza, protuslove empirijski podaci koje donosim na raznim mjestima u ovoj knjizi.
T T

Novac je najvee oruje i sredstvo korporatista Obini graani u novcu obino vide neto ega uvijek moraju imati jo, neto zbog ega moraju biti sretni to ga imaju kad ga imaju (osobito kad raspolau vikom), a kad ga imaju vie troe ga na nepotrebne stvari. Korporatisti na novac ne gledaju tako. Oni kontroliraju svjetski novac i resurse, pa nemaju razloga traiti novac kako bi bili sretni to ga imaju. Oni u novcu jednostavno vide sredstvo kojim osmiljavaju i oblikuju drutvo na nain na koji ele.
T T

Novac u svojim raznim oblicima (zlatne kovanice, gotovina, raunalni knjigovodstveni unosi itd.) glavno je oruje i najjae sredstvo kojim se korporatisti slue. Koriste ga da bi oblikovali kulturu, usmjeravali resurse na odreene naine te kontrolirali ljude i njihovu svijest. Novac je najuinkovitiji kad ga ima relativno ili iznimno malo, ili kad se barem tako ini u oima obinih ljudi. Kad ga nedostaje ljude je lako navesti da uine bilo to da ga steknu, to znai mo za korporatiste koji posjeduju kapital (viak novca) nacije. Novac je takoer svemono i uinkovito sredstvo i oruje kad se ljude obmanjuje da vjeruju kako je to najvanija stvar u ivotu te da beznaajna imovina ovjeku donosi sreu i status u drutvu. U takvoj se situaciji ljude moe navesti da uine gotovo sve za novac, ak i da financiraju ubijanje djece, kao to je trenutno sluaj uz pomo novca poreznih obveznika u Iraku.
T T

Novac oblikuje i upravlja cjelokupnom kulturom i razmiljanjem. Na primjer, ako korporatisti ele da sveuilita na specifian nain oblikuju miljenje svojih studenata neki od njih, putem Fondacije Rockefeller, mogu financijski podupirati odreene profesore i akademske programe koje odobravaju, a zaustaviti financiranje onih koje ne odobravaju. 251 Takva praksa u potpunosti oblikuje sveuilite, a time i uenje studenata, ime se nadziru ideologije koje studenti na sveuilitu usvajaju.
T PF FP T

Svaki aspekt korporatistike kulture ukljuuje ovu vrstu financijske dominacije, ak i stvari koje mediji i politiari lano prikazuju kao osloboene
T

251
P P

Vidi Simpson 1994. za vie informacija.

bilo kakvog financijskog uplitarija, kao to je glasovanje. Ova financijska nadmo smiljeno se i tajno planira. Na primjer, predsjedniki kandidati takvim se postupkom smiljeno stvaraju, a predsjednici paljivo biraju (pri emu javnost pogreno vjeruje da ih se bira), 252 a to se postie na nain da se neki kandidati istiu u masovnim medijima, a neki ne, to je neto to se radi novcem, o emu u govoriti u sljedeem poglavlju. U lipnju 2006. dunosnici savezne drave Vermont pokuali su postaviti ogranienja kad je rije o ulaganju novca u kampanji za savezne izbore, ali se naknadno umijeao Washington i to zabranio. Pogledajte to je o tim dogaajima reeno u lanku lista Boston Globe:
PF FP T T

Savezne drave laboratoriji su demokracije sve dokse nekom u Washingtonu ne svidi sadraj epruvete. Juer je Ameriki vrhovni sud ponitio vermontski zakon kojim se eljelo unijeti malo razbora u financiranje politikih kampanja. Bila je to razoaravajua odluka, osobito u asu kad je korozivni uinak novca na politiku vidljiv u medijskim naslovima gotovo svakodnevno. 253
T PF FPT

NPR je takoer popratio ovu priu u emisiji Ali Things Considered" 26. lipnja 2006.:
T T T T

Podijeljeni Vrhovni sud odbio je prihvatiti vermontska ogranienja financiranja kampanja, odluivi da taj zakon predstavlja ograniavanje slobode govora, ime se kri Prvi amandman. Ogranienja sredstava namijenjenih za kampanje i prikupljanje sredstava u Vermontu najnii su u dravi. 254
T PF FPT

Ameriki komunizam Amerikanci e esto izmiljati sone detalje o komunistikim dravama (nacistikoj Njemakoj, sovjetskoj Rusiji itd.) koje su nauili prezirati i kojih su se nauili bojati putem medija (ukljuujui i sustav obrazovanja), pa tako zamiljaju da komunistike drave iskljuuju bilo kakav oblik kapitalizma i da njihove ekonomije odlikuje nepostojanje konkurencije, za razliku od amerike, koja obiluje konkurencijom i kapitalizmom. Promatrati Ameriku na taj nain do te je mjere radikalno nazadno da je i apsurdno, ba kao da se tvrdi da je
T

Vidi Miller 2005. ,,Saying 'No' to Vermont", 27. lipnja 2006., Boston Globe, Globe Editorial. 254 High Court Throws Out Vermont Campaign Limits", NPR.org, 26. lipnja 2006.
252
P P

253
P P P P

autorica

Nina

Totenberg,

nebo zeleno umjesto plavo. I dok u kofnunistikim dravama vide nepostojanje kapitalizma, Amerikanci znaju misliti i da komunistike drave ne znaju za kapitalizam jer im nije prueno pravo obrazovanje o pravoj prirodi slavnih komunistikih drava (Rusije, nacistike Njemake itd.), a takav e stav imati ak i ako su pogledali poznati film Schindlerova lista koji govori o njemakom nacistikom kapitalistu koji zaradi golem kapital.
T T T T T

U preostalom dijelu ovog poglavlja pokazat u zato korporatistika Amerika nije kapitalistika drava kao i to da je ne krasi nikakva vrsta kapitalizma (osim one koja postoji u znamenitim komunistikim reimima, a to je kapitalizam samo za korporatiste), ali i da nema privatnog vlasnitva kapitala za sve ostale lanove drutva (nekorporatiste). Kao to je u svojoj radijskoj emisiji 7. veljae 2007. rekao Alex Jones: kapital je neprijatelj monopolista; oni ga ele svog za sebe!
T T T T

to vrijedi za Ameriku jednako kao to je vrijedilo za nacistiku Njemaku ili sovjetsku Rusiju. U ovom emo pododjeljku vidjeti da se ameriko gospodarstvo sastoji od sustava monopola (to je bit korporatizma) koji je lien bilo kakve vrste konkurencije i u kojem su ekonomska zbivanja unaprijed isplanirana i osmiljena radi stratosferinog profita korporatista, te u kojem nekorporatisti (obini graani) pate, uvjereni da je poslovni ciklus" spontan, a ne izmanipuliran i insceniran.
T T

Korporatistika ekonomija je monopolistika nelokalna ekonomija Profesor Chossudovsky pie:

T T

Opstanak najsposobnijih: poduzetnici s najnaprednijim tehnologijama ili oni koji imaju kontrolu nad najniim plaama opstaju u svjetskoj ekonomiji... I dok je anglosaksonski liberalizam okrenut poticanju konkurencije", makroekonomska politika G-7 (putem strogih fiskalnih i monetarnih kontrola) u praksi podupire val korporativnih spajanja i akvizicija, kao i bankrot malih i srednjih poduzea. 255 Svi smo ve vidjeli taj proces na djelu kad, na primjer, Wal-Mart doe u grad, financijski daleko nadmoan i s temeljima koji su u rukama illuminata, pa ta invazija rezultira nestajanjem veine lokalnih poduzea (farmi, malih lokalnih trgovaca, trgovina odjeom i ostalih) u zajednici jer graani - ne u cijelosti svjesni tete i utamnienja kojima se izlau odlazei u Wal-Mart u potrazi za
T PF FPT T T T T T

255
P P

Chossudovsky 2003., 9.

niskim cijenama" - naputaju 'svoje lokalno gospodarstvo u korist nelokalnog Wal-Mart gospodarstva sa sjeditem u Kini. Drugim rijeima, kao to bi to rekao Chossudovsky: globalistika ekonomija zamjenjuje lokalne ekonomske mree: velike multinacionalne kompanije preuzele su kontrolu nad lokalnim tritima putem sustava korporativne franize". 256
T T PF FPT

Gore navedeni odlomak profesora Zinna opisuje kako imuni ameriki obrazovni sustav i informativni mediji stvaraju sliku daje svijet koji osmiljavaju monopolistiki korporatisti dobar za sve te da su perspektive i sustavi vjerovanja koje nude najbogatiji korporativni kontrolori posve pravilni, tovie najbolji i jedini ispravni, kroz koje se treba sagledavati stvarnost. Drugim rijeima, bogati korporatisti govore ne-bogatim Amerikancima (putem ultrabogatih medija) da su svijet i filozofija ultrabogataa dobri za ne-bogatae i da bi oni trebali eljeti i podravati svijet bogatih, oponaati ga, usvajati njemu svojstvena razmiljanja i filozofiju, a u sluaju da to neki odbiju, rije je o teroristima. (Sjetite se Busha i njegova govora o stanju nacije 2002., nedugo nakon dogaaja 11. rujna: Ili ste uz nas ili uz teroriste.")
T T

Monopolizacija svjetske industrije i resursa ukljuuje izazivanje umjetne nestaice Temelj komunizma amerikog korporatizma korporatisti postiu monopolizacijom resursa, industrije i misli. U korporatistikoj monopolizaciji najvanije je sveukupno stanovnitvo i cijeli svijet uiniti ovisnima o monopoliziranim resursima koje kontroliraju korporatisti, a potom izmisliti manjke ili vikove kako bi se ljude kontroliralo po elj i i kako bi se maksimalizirao financijski profit. Na primjer, kad imaju monopolistiku kontrolu nad resursima korporatisti mogu, bude li potrebno, stvoriti umjetan manjak i nestaicu, pri emu e graanima servirati lanu i neprovjerljivu filozofiju ponude i potranje putem nacionalnih medija kako bi stvorili lanu sliku da je ponuda slaba, a potranja velika te da stoga i cijene mogu biti samo visoke. 257
T T T T T PF

Ibid. Black 2006. pokazuje kako je kroz cjelokupnu zabiljeenu povijest (tj. onu povijest koju djeca ue u kolama i na fakultetima) nekolicina korporatista imala potpuni monopol energetskih resursa potrebnih za opstanak. Black istie da je prvo gorivo poznato u standardnoj verziji povijesti drvo (drvo za ogrjev), koje je bilo vrjenije od zlata". U takvom scenariju mogu se lairati nestaice s ciljem kontroliranja ljudi ili pak veliki rast s ciljem stvaranja bogatstva koje se moe usmjeravati korporatistima (kao kad se banke domognu zemlje i brojnih resursa od naroda tijekom depresije ili recesije). Na primjer, u srednjovjekovnoj Engleskoj bilo je protuzakonito posjedovati drvo. Posjedovao ga je kralj (nadzor nad gorivom i sposobnost stvaranja nestaica itd.).
256
TP P T

257
TP

FPT

Mnogobrojni su primjeri takve prakse kroz povijest, budui da je rije o glavnom nainu na koji su korporatisti dominirali i terorizirali narode svijeta tisuama godina. Nedavne eskapade s naftom od 1998. do 2007. izvrstan su primjer koji se moe navesti, to u i uiniti na nekoliko mjesta u ostatku ovog poglavlja. Ono to se dogodilo jest da naftu, koje ima u obilju diljem svijeta (uope je ne manjka, kao to je izmeu ostaloga otkrilo i Sveuilite Cornell, 258 a i sam Bush mlai komentirao je koliko je nafte u aljakoj divljini, ali da mu borci za zatitu okolia ne daju da je takne), 259 velikim dijelom kontroliraju Sjedinjene Amerike Drave i neki njihovi saveznici" putem amerike vojske, pri emu se postojanje velikog dijela te nafte dri u tajnosti. Graanima se pak govori (putem obrazovnih ustanova i velikih medija, kao i uvijek) da je raspoloiva samo mala koliina nafte, to je naravno la, kao to tvrdim i drugdje u knjizi. Resursu o kojem ovisi svijet namjerno se namee nestaica tako to se skrivaju postojee zalihe i ograniava njegova proizvodnja. Na primjer, od poetka 1970-ih nije sagraena nijedna rafinerija nafte iako je ponuda u meuvremenu dramatino porasla. 260 Cijenu resursa o kojem ovisi svijet i ija nestaica" vlada mogue je namjerno vinuti nebu pod oblake kad je to potrebno tako da korporatisti ostvare vrtoglave zarade, a nekorporatiste se dri zarobljenima. Korporatisti obino govore Amerikancima (putem masovnih medija) da Arapi", OPEC" ili netko trei onemoguuju proizvodnju nafte, to navodno poveava cijenu, te bi stoga Amerikanci na njih trebali biti bijesni. Meutim, to je samo jo jedan nain da se izazove pobuna graana svijeta jednih protiv drugih i da se izazove jo jedan rat koji korporatistima donosi profit, pri emu se desetkuju graani zemalja ukljuenih u rat, a to dovodi do nepojmljivih dobiti za korporatiste koji su u tajnosti iza kulisa, u svojim bankama, salama za sastanke, 261 redakcijama i sveuilinim seminarima sve to i iskonstruirali.
T PF FP PF FP PF FP T T PF FP

Vidi Sustainable Oil?", WorldNetDaily, Chris Bennet, 25. svibnja 2004. Vidi Senate Rejects Drilling in Alaska Wildlife Refuge", AP/MSNBC, 21. prosinca 2005.; Senate Rejects Oil Drilling in Alaskan Wildlife Refuge", AP/CNN, 19. oujka 2003.; House Drops Arctic Drilling From Bili", AP/Washington Post, autor Andrew Taylor, 10. studenoga 2005. To je ono to zaista stoji iza svih bogatih ekolokih skupina: kako da stanovnitvo ostane primitivno i na niskom stupnju tehnolokog razvoja tako da ne moe doi do demografskog porasta budui da su resursi i zemlja vezani interesima boraca za okoli, a ljudi umiru jer se ne mogu prehraniti i opstati. 260 O tome je bilo rijei u emisiji Nutrimedical Report, www.nutrimedical.com, 31. svibnja 2007. 261 Vidi Rampton i Stauber 2002. (poglavlje 1) za informacije o tome kako korporacije izravno stvaraju medije i vijesti. Veina Amerikanaca nije svjesna da se to dogaa, oni kao da vjeruju da sve medije kreiraju samo velike medijske korporacije.
258
TP P T

259

TP

TP

HTU

UTH

UT

TP

Primarni je to problem koji ve tisuama godina upravlja ekonomijom. Pitanje kojim resursom dominiraju korporatisti - je li rije o drvu za ogrjev, nafti, vodi, hrani, novcu, kamenu, svijesti, metalu ili neem drugom - nije ni vano. Ono to jest vano je to da su oni pod kontrolom korporatista, da se ljude navodi da vjeruju da im je taj resurs nuno potreban, da je jedini koji e im omoguiti ivot i da e bez njega umrijeti. Tako, recimo, umjesto da uzgajaju vlastitu zdravu hranu, Amerikance se lae da moraju masno plaati" za nutricidalnu i karcinogenu hranu iz trgovina.
T T

Ako korporatisti one ovisne (nekorporatiste, obine graane) trebaju nekako ucijeniti ili izmanipulirati, tada im se moe uskratiti nafta, hrana koju su stvorili korporatisti (hrana iz trgovina) ili bilo to drugo to neopravdano vjeruju da moraju imati i ne mogu sami nabaviti, sve dok se ne pokore korporatistima i ponu raditi ono to korporatisti od njih ele. Na primjer, budui da ovo piem 2006., Amerikanci su veinom protiv rata u Iraku (rata radi nafte), ali ako se pobune zgazit e ih, a rat e se vjerojatno nastaviti jer ljudi ne shvaaju da moraju bojkotirati naftu ele li imati bilo kakav stvaran utjecaj na situaciju. Ako se korporatisti domognu dovoljne koliine bogatstva monopolizacijom nafte, na primjer, ili bilo kojeg drugog resursa koji monopoliziraju mogu stvarati goleme vojske i tehnologije kojima e ostvariti jo jau vlast nad graanstvom, kao to se trenutno dogaa u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
T T T T T T

To nam pokazuje kako se kultura kontrolira ovisnostima. Korporacija e stvoriti ovisnost (u ovom sluaju naftu, drugi primjeri ukljuuju nezdravu mesnu ili slatku hranu [junk food"], lijekove farmaceutskih kompanija, nikotin, natrijev glutamat, video igrice, kablovsku televiziju itd.), a graane e se zatim na prijevaru navoditi na to da se strano rtvuju kako bi do dotine stvari doli - ak do te mjere da e roditelji, recimo, zanemarivati djecu, djeca gubiti razum, SSRI antidepresivi biti u uporabi kao ovisnost, a porezi se voljno plaati tako da korporatisti mogu nastaviti s ratovima u kojima se ubijaju djeca.
T T T T

Nije tajna da svijet samo to ne eksplodira od zaliha iskoristive nafte. 262 Svjetska nestaica nafte - tzv. zenit proizvodnje i crpljenja nafte - postaje apsurd i smicalica kad se to shvati. Korporatisti su, meutim, stvorili svijet koji je u potpunosti ovisan o nafti, a kako bi se provela prethodno spomenuta kontrola, Amerikancima se ponavlja da se iskoristiva nafta moe nai samo na Bliskom istoku i nekoliko drugih lokacija te da ti izvori imaju razliita vremenska ogranienja, kao da e jednog dana u ne tako dalekoj budunosti presuiti.
T PF FP

262 Vidi prethodnu Williams 1980.

P P

biljeku

nafti

na

Aljaski

Meksikom

zaljevu;

vidi

takoer

Takvom ovisnou i monopolizacijom resursa provodi se potpuna kontrola, a politike aktiviste koji su protivnici rata zavaravat e se da je Bush nasrnuo na Irak iz potrebe da se kontrolira preostala svjetska nafta".
T T

Analizirajui monopolizaciju svjetskih zaliha goriva i resursa moemo vidjeti da e samo najbogatiji ljudi akumulirati bogatstvo (kapital) te da je kapitalizam stoga samo za korporatiste a ne i za ostatak stanovnitva (obine smrtnike). To je ista ona vrsta kapitalizma koja je postojala u komunistikoj Rusiji. Naziv kapitalizam" nije prikladan jer drava koju ini tri stotine milijuna ljudi, od kojih je samo nekoliko desetaka ili stotinu tisua kapitalista (ako i toliko), nije nacija kapitalista i stoga se ne moe nazvati kapitalistikom. To je komunistika drava u kojoj ljudi ne posjeduju mnogo (osim moda trivijalnih stvarica poput video igrica i televizora, ali i velik broj njih se u Americi kupuje kreditnim karticama te se stoga ak ni to ne posjeduje).
T T T T

Lani poslovni ciklus Osim umjetno stvorene nestaice i drugi su pojmovi poput ponude i potranje", poslovnog ciklusa" i trita dionicama" takoer izmiljotine osmiljene da obine graane onemogue da dou do kapitala, ime ih ine potpunim komunistima (u dugovima i bez bogatstva).
T T

Jedan od najboljih naina da se uvidi da nema pravog kapitalizma u komunistiko-korporatistikoj Americi (osim kapitalizma koji postoji tek za nekolicinu korporatista) jest prouiti izmiljeni poslovni ciklus". Amerikanci su svi donekle upoznati s priom o poslovnom ciklusu", a ona obino ide ovako nekako:
T T

U onome to se smatra normalnim" poretkom stvari ekonomija oscilira izmeu razdoblja inflacije i deflacije, odnosno izmeu rasta i recesije. Vlada nastoji smanjiti vojatilnost ili amplitudu tih ciklusa te sprijeiti probleme koje uzrokuju ekstremne promjene. Recimo, primijetili smo u estom poglavlju da je naa vlada od Velike depresije i slinih dogaaja nauila da je metoda za uspjeno noenje s ekonomskom krizom stimuliranje rasta s brzom infuzijom gotovinskog novca.293
T P

293

Leeb 2006., 91.

Ovo miljenje navodnog strunjaka" pod imenom Leeb, vrlo poznatog i popularnog strunjaka" s Wall Streeta, prikazuje ono to on naziva
PT

prihvaenim gleditem". To je gledite kojem se poduavaju i uenici i studenti u srednjim kolama i na fakultetima i koje se plasira u ostalim nacionalnim medijima. Ono podrazumijeva da su ekonomski ciklusi normalni i neizbjeni (neplanirani), da vlada pokuava minimalizirati te preokrete koji su velikim dijelom sluajni, to znai da ih nitko ne izaziva i da ih nijedna skupina ljudi namjerno ne osmiljava kako bi iz njih izvlaila korist (ako znate to e trite uiniti, onda doista moete basnoslovno zaraditi).
T

Vidjet emo da praktiki ne postoji ni najmanji dokaz za ovakvo prikazivanje stvari i da je zapravo nevjerojatno jednostavno dokazati da se poslovni ciklus kontrolira, planira i osmiljava te da iznenauje to Amerikanci to ne shvaaju budui da te izmiljotine ak ni nisu tajne: lako ih moe prozreti svatko tko samo na trenutak kritiki razmisli o amerikom i svjetskom gospodarstvu.
T T T T

Ameriki poslovni ciklus se kontrolira i povezuje s

T T T

1. mjerom u kojoj Savezne rezerve stvaraju" novac-dug (iz niega) te 2. porastom i padom kamatnih stopa, koje takoer kontroliraju i planiraju Savezne rezerve.
T T T

I prvo i drugo nadziru Savezne rezerve i oboje u kombinaciji pokreu rast i pad burzovnog trita i poslovni ciklus. Ekonomisti esto ele da vjerujemo da nije rije o neem predvidljivom nego neem spontanom, tekom za predvidjeti, gdje velike promjene nastupaju bez upozorenja. Budui da Savezne rezerve u potpunosti kontroliraju i I i II i budui da su I i II glavni motori pokretai koji stoje iza poslovnog ciklusa namee nam se zakljuak da poslovni ciklus osmiljavaju Savezne rezerve.
T T

Burzovno trite je oruje koje se upire u nekorporatiste u Americi, pri emu gomilanjem bogatstva (onog na papiru") u kratkom vremenu putem burzovnog rasta nekorporatisti koji sudjeluju u burzovnim ulaganjima stvaraju iluziju da su kapitalisti (iluzorno zamiljaju da su zgrnuli pravo bogatstvo, odnosno stvarni kapital). Meutim, usred tih nepredvidljivih" trinih i ciklikih prevrata ti nekorporatisti mnogo ee gube svoju zaradu" zahvaljujui injenici da je poslovni ciklus osmiljen na nain da bez upozorenja krene prema dolje, a to sve zato to burzovno trite kontroliraju korporatistiki bankari koji nadziru Savezne rezerve i kamatni ciklus". Drei kontrolu nad proizvodnjom novca i kamatnim ciklusom" Saveznih rezervi, bankari" u Saveznim rezervama imaju potpunu mo upravljanja ekonomijom i poslovnim ciklusom u kojem god smjeru poele, pa tako mogu vidjeti i kreirati financijsku budunost kako bi izvukli profit iz trinih fluktuacija i ulagaa koji ulau prije nego to doe do sloma trita i poslovnog ciklusa.
T T T

Preciznije reeno, sustav funkcionira ovako:

T

Savezne rezerve namjerno poveavaju zalihe novca, to dovodi do inflacije (tj. za kupovinu robe potrebno je vie dolara" [tj. papirnatih novanica Saveznih rezervi]). Amerikancima se tumai daje inflacija tetna. (Nikada im se ne govori zato je to tako, a ekonomisti esto tvrde da nije tetna osim ako je rije o hiperinflaciji). Bankari stvaraju situacije u kojima je teko doi do kredita (obino poveanjem kamatnih stopa) kako bi se oslabila ekonomija te kao protulijek inflaciji. (Amerikancima se takoer nikad ne govori zato je i to tako i nikad im se ne pojanjava na koji su nain, na primjer, meusobno povezane inflacija i kamatne stope. Kao to je rekao ekonomist George Whitehurst, 263 izgleda da je zapravo nemogue pokazati da su inflacija i kamatne stope na bilo koji matematiki, znanstveni ili predvidljivi nain povezane.) Poslije porasta stopa poslovna aktivnost se, to je vrlo predvidljivo, usporava, a esto ak doivljava i kolaps jer se kreditna aktivnost banaka usporava kad ima dovoljno naglih porasta kamatnih stopa. Prije kolapsa, meutim, korporatisti se rjeavaju svojih udjela pri vrhu poslovnog ciklusa, kad su dionice na najvioj razini, a onda nakon sloma, kad je trite na najnioj razini, ponovno kupuju kako bi udjele dobili po najniim cijenama. I najvanije, tijekom gospodarske krize obini graani esto nee biti u stanju plaati svoje raune, a bankarski korporatisti e im putem ovrha i ponovnog preuzimanja zaloenog vlasnitva uzeti zemlju, imovinu, resurse i novac koji su graani toboe posjedovali".
T T T T T PF FP T

Lihvarski korporatisti u potpunosti upravljaju poslovnim ciklusom i tu kontrolu koriste da bi manipulirali njime na nain da periodiki i predvidljivo kolabira" (kao to se dogodilo 1929., poetkom 1980-ih, 1987., poetkom 1990-ih, 2000., izmeu ostalog) i pri emu nekorporatisti (obini graani) u pravilu gube sve ili veinu svog ulagakog bogatstva", kao uostalom i imovinu i resurse. Gomilanje bogatstva na tritu kapitala je iluzija, uglavnom samo nain na koji korporatisti uzimaju novac nekorporatistima, to se uklapa u ovo poglavlje o amerikom komunizmu budui da su burzovno trite i poslovni ciklus kljuni u sprjeavanju da obini ameriki graani nagomilaju bogatstvo i postanu ne-komunisti stjecanjem kapitala.
T T

Uvijek iznova ista slika drutva: krah pa falseflag pa rat i poast (K->FF->R/P)
T T

263
TP P

O tome je raspravljao u nekoliko gostovanja u Renseovoj radijskoj emisiji 2006.

T

Zanimljivo je da postoji vrlo Interesantan i uvijek isti obrazac koji se ponavlja unutar poslovnog ciklusa" u posljednjih sto godina: dogaaju se krahovi burzovnog trita (K), a zatim - dok je trite u padu - dogaa se false flag teroristiki dogaaj (FF), poslije ega slijedi rat (R), esto praen nekom poasti (P). To je obrazac koji se ponavlja kroz povijest:
T T T T

K->FF->R/P Prvo dolazi do kraha trita kapitala, potom slijedi false flag dogaaj, a zatim rat i poast. Obrazac dakako podrazumijeva da tijekom povijesti ovakav osnovni slijed dogaaja reira tajna vlada, a dokazi koje nudi ova knjiga govore tome u prilog. A meu mnogobrojnim vodeim povjesniarima nije tajna da je upravo ta vlada paljivo osmislila velike ratove, holokauste i burzovne kolapse tijekom posljednjih dvjesto godina.
T T T T

Amerika trita kapitala rasla su potkraj 1990-ih sve do proljea 2000. kada su poetkom oujka iste godine iznenada i naglo krahirala. Posebice se to odnosilo na burzovno trite NASDAQ (akronim za National Association of Securities Dealers Automated Quotations - amerika elektronika burza dionica sa sjeditem u New Yorku ; definicija preuzeta s Wikipedije, op. pr), koje je izgubilo priblino 80% svoje vrijednosti, zabiljeivi pad s vie od 5000 na oko 1000 poena. Kad su trita dosegnula najniu razinu, dogodili su se i 11. rujna i invazija na Irak, a postoji i razlog zato su se dogodili ba u to vrijeme. U nastavku u ispitati mehanizam ovog zamrenog procesa u reiji tajne vlade.
T T T T T T

Uobiajena pria koju bankari putem medija plasiraju obinim graanima nejasna je zamisao da psihologija moe diktirati trite". 264 Drugim rijeima,
T PF FP

dugoronog dranja vidi se u sustavu uravnoteenih pokazatelja Motley Fool dionikog savjetnika Davida i Toma Gardnera. Savjetnik za dionice {Stock Advisor) svoj je debi imao 2002. Pogledate li sve kupovine te godine, vidjet ete da je svaka od njih ostvarila dvoznamenkasti ili troznamenkasti porast. Na primjer, u vrijeme pisanja ove knjige Marvel Entertainment, kupljen u srpnju 2002. sada ostvaruje porast od 670%. Mooy's, koji se preporuivao u travnju 2002., aprecirao je za 250%. Dugorono investiranje zahtijeva da se bude iskren sa samim sobom je li budunost odreene kompanije jo uvijek orijentirana prema razvoju. To nisu odluke koje bi itko od nas trebao donositi tek tako jer bismo mogli ostati bez velikog novca ako pogreno procijenimo i prodamo dionice prerano (a da i ne spominjemo prodaju kad smo na gubitku i zatim otkrie da je negativan predosjeaj bio daleko od istine). U svojim tekstovima Fisher se takoer bavi injenicom da ponekad kratkorona negativna psihologija na Wall Streetu moe unititi kapital, bilo da se radi o neem opravdanom ili tek predvianjima. Takav negativan osjeaj moe nastati zbog medvjeih trita, makroekonomskih neizvjesnosti, straha da budunost kompanije u pogledu rasta i nije najsvjetlija ili pogrenog tumaenja da je cijena dionica premaila budui rast. Slijepo povoenje za takvim kratkoronim i esto emocionalnim predosjeajima moe dakako biti opasno za va portfelj. (Iz Long Haul, Giant Gains", Motleyfool.com, Alyce Lomax, 30. sijenja 2007.).
T T T T

264
TP P

Zanimljivo, ova tvrdnja je kontradiktorna jer ne postoji neto to moe biti nita".
T

obinim se ljudima govori da ako se dogode neki negativni politiki dogaaji poput teroristikog napada", oni mogu negativno utjecati na trita jer e dovesti do pada kupaca dionica, budui da e kupci strahovati da e negativni dogaaj usporiti poslovni ciklus i da e kao rezultat toga trite dionica padati.
T T

Razumljivo, malo je podataka koji bi potkrijepili ovu tezu. Na primjer, i l i . rujna i invazija na Irak dogodili su se kad je trite tijekom krize 2000. - 2003. dotaklo dno, ali je iza tih dogaaja uslijedio oporavak trita koji jo uvijek traje dok ova knjiga odlazi u tisak. Dakle, ono to elim otkriti je sljedee:
T T T T T T T

Ako Savezne rezerve ele lairati poslovni ciklus one ga moraju uskladiti s aktivnostima ostalih instanci tajne vlade (ratovima, teroristikim napadima, smanjenjem broja stanovnika i njegovom preraspodjelom itd.) tako da se katastrofe koje tajna vlada osmiljava dogode samo onda kada poslovni i burzovni ciklus dosegne svoju najniu razinu.
T T

Zato se dogaaji kao to su teroristiki napadi, ratovi i drugi koji se spominju u knjizi po smiljenom planu zbivaju pri dnu lairanih ciklusa jer se loe stvari ne mogu dogoditi za vrijeme dok traje dobro stanje trita ako je, kao to nam se govori, psihologija" vaan imbenik. Sami moete vidjeti ovaj proces na djelu. Na primjer, 2000. godine doslovno svi burzovni strunjaci" iz velikih medija, na primjer CNBC-ja, CNN-a itd. (u pravilu su ti strunjaci" zapravo samo zaposlenici bankarske industrije), javnost su izvjeivali da trita idu gore i rastu te da trebaju bez ikakve brige
T T T T

kupovati i kupovati. Strunjaci" su ovo ponavljali s nevjerojatnim arom i uz nevienu galamu, a onda je uslijedio ogroman NASDAQ-ov krah u proljee 2000. Zanimljivo je da su ti strunjaci" ulagaima poruivali da moraju kupovati ba tehnoloke dionice", koje e doivjeti daleko najvei slom, ali su strunjaci unato tome uporno ponavljali: Kupujte! Kupujte! Kupujte! Kupujte tehnoloke!", doslovce i tu no prije velikog kraha 2000.
T T T T T T T

Dopustite mi sada da sve ovo ponovim jer na vrlo oigledan nain pokazuje da je trite kapitala obmana te da mu je jedini cilj uzeti kapital obinim graanima kako bi Sjedinjene Amerike Drave ostale potpuno komunistika drava (oblikovati naciju tako da ne postoji kapital osim onog koji pripada aici monopolistikih korporatista). Kao to je reeno, 2000. godine iz usta gurua s Wall Streeta" bez prestanka se slijevao optimizam, sve do samog kraha i doslovce do veeri uoi njegova poetka. Pitanje koje se stoga postavlja je sljedee:
T T T T T

Kako su svi ti strunjaci" zajedno mogli biti toliko u krivu?

T T

Kako to da ba nitko iz velikih financijskih medija nije imao pojma to predstoji? Odgovor: morali su znati, samo su lagali i glumili pred kamerama i izvjestiteljima masovnih medija. Ono to elim naglasiti je sljedee:
T T

ini se nemoguim da sve do samog kolapsa i no uoi doslovce nitko iz velikih medija nije imao pojma ak ni da se sprema usporavanje rasta trita kapitala, a kamoli sveopi slom.
T

Abbey Joseph Cohen, navodni guru" trita kapitala a ustvari samo zaposlenica velikih banki (Goldman Sachs), predvidjela je na CNBC-ju 2000. uz mnogo pompe da e DOW industrijsko trite dionica porasti do gotovo
T

15 000 i da bi ulagai trebali ulagati u 'Dell Computer jer je on navodno trebao dosei viu cijenu dionica zbog rastueg DOW bikovskog trita koje je trebalo uslijediti. Gotovo odmah nakon to je to izjavila zapoelo je ono to e se pretvoriti u masovni burzovni i gospodarski krah, dionice Dell Computera znatno su izgubile na vrijednosti, a prije nego to je krah doao svome kraju trite dionica NASDAQ izgubilo je ogroman dio svoje vrijednosti.
T T T T T

Standardni je to scenarij na Wall Streetu: svi gurui" esto, eto samo tako, odjednom zagonetno grijee i svi ti strunjaci" nekim udom nisu u stanju predvidjeti to e se dogoditi. Nikada ne predvide krah, iako su ti krahovi periodini i neizbjeni zbog toga to su Sjedinjene Amerike Drave sustav s novcem-dugom: kao da nikad ne vide da slijedi iako to doista nije teko predvidjeti. Svi ti gurui", koji su samo zaposlenici lihvarske industrije i Wall Streeta, uvijek pogrijee u predvianjima pada trita i poslovnog ciklusa" kad objavljuju svoje prognoze na CNN-u, CNBC-ju, FOX-u, u Wall Street Journalu i tako dalje.
T T

Komunistika ekonomija ne-kapitala: sustav novca-duga Kao to je ve bilo rijei u ovom poglavlju, kapital gotovo da i ne postoji u Sjedinjenim Amerikim Dravama, osim za korporatiste. Razlog tomu je to su Sjedinjene Amerike Drave sustav novca-duga: do skupih se proizvoda (kua, automobila, tvrtki itd.) ne dolazi bogatstvom nego dugom. Mnogi mlai Amerikanci ne znaju da prije svega nekoliko desetaka godina ovakav ekonomski sustav utemeljen na dugu u Sjedinjenim Amerikim Dravama uglavnom nije ni postojao te da je SAD bio sustav zasnovan na bogatstvu - dovoljno je upitati djedove i bake.
T T

Malo ljudi razumije da je svaka jedinica novca u SAD-u dug. Dopustite da objasnim na jednom primjeru. Ako vam dam u zajam etrdeset dolara koje mi kasnije morate vratiti, a vi potroite taj novac na mjeseni raun za kablovsku televiziju moe izgledati da posjedujete odreeno bogatstvo jer ste bili u stanju platiti taj raun, ali vi ustvari niste nimalo bogatiji. Jo uvijek mi dugujete novac zbog ega se vae bogatstvo u stvari umanjilo premda se ini kao da se uvealo i mada ste imali odreenu kupovnu mo zato to ste uspjeli platiti raun. Meutim, to je kao da sam taj raun umjesto vas platio ja: vi ste tu bili tek dodatni par ruku koji je od mene novac proslijedio svom kablovskom operateru. U meuvremenu ste se, meutim, zaduili za etrdeset dolara koje morate vratiti. Imat ete, dakle, osjeaj da ste zaradili neki novac, ali zapravo niste. Zaradili ste dug.
T T T

297

Icke 2005., 9.

Zamislite sada da mogu jednbstavno stvoriti 40 dolara koje sam vam posudio tako da, na primjer, na prazan komad papira nacrtam broj 40" i da pritom tvrdim da je to stvaran novac. I, gle uda, stvar funkcionira jer ga va kablovski operater prepozna kao valutu i prihvati vau" uplatu. Ovako funkcioniraju Savezne rezerve i takav je sav - da, sav - novac u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Svaki pojedini cent koji je ikad stvoren" dug je Saveznim rezervama (koje nemaju nikakvih rezervi). Savezne rezerve ispisuju ek, ali tekueg rauna nema, da se izrazimo kao to je to jednom rekao Edward Griffin. Postoji samo ek. ek postaje knjigovodstveni unos negdje na nekom raunalu, ali nema nikakve osnove - i zbog toga je on nita. Sav ameriki novac je nita.296 David Icke lucidno pie o tom pitanju:
T T T T T P P T

Kad banka daje kredit", ona pozajmljuje nita. Ona jednostavno na va raun ukuca iznos koji vam je odluila pozajmiti" na teret vae kue, poduzea ili zemlje. Ona ne stvara novac, ona stvara dug unosom u neki raunalni program i od tog trenutka nadalje vi joj morate vraati nepostojei novac" koji vam je pozajmila" plus kamate! Ne uinite li to, moe vam oduzeti imovinu - zato to vam je posudila nita. Vlade posuuju novac" na isti nain, a porezni obveznici se obvezuju vraati" bankama nepostojei novac koje su u njihovo ime posudile" vlade, kojima upravljaju iste sile u ijem su vlasnitvu banke. Da na temelju ovoga napiete knjigu rekli bi vam da je prenevjerojtna da bi joj itko povjerovao... 265
T T T T T T T PF FPT

Smatram prikladnim ovdje uvrstiti dugaak citat o ovom pitanju iz sjajnog ulomka Craiga R. Smitha, predsjednika vicarsko-amerike trgovake korporacije. UnjemuSmithopisujekakojeamerikiekonomskisustavizmanipuliran da bi se Amerikance ikaniralo, osiromailo i pretvorilo u roblje: Zamislite na trenutak da moete stvoriti neki novac a da ne morate nita proizvesti. Postoji li itko ili ita to ne biste mogli kupiti? Vjerojatno ne. Zvui nemogue? Trebalo bi biti, ali nije. Upitajte svog lokalnog bankara iz Saveznih rezervi - oni to rade svakodnevno. Izvrtanje amerikog monetarnog sustava ozakonjeno je 1913. kada su oformljene Savezne rezerve. Davno prije bankari su otkrili malu prljavu tajnu poznatu kao bankarstvo frakcijskih rezervi" koje se zasniva na kreditima i stvaranju duga iz niega. Moderni ameriki monetarni sustav rezultat je incestuozne
T T T

To je kao kad biste rekli da postoji neto to ne postoji ili, drugim rijeima, da postoji stvar koja je nepostojea. U ovome se vidi ista apsurdnost amerikoga novanog" sustava.
T T

veze izmeu vlade i privatnog bankarskog kartela koji se, da bi zavarao, naziva sustavom saveznih rezervi... Temeljna zabluda danas je da amerika papirnata ili elektronika valuta, denominirana u novanicama Saveznih rezervi, zapravo ima neku intrinzinu vrijednost. Rijeima biveg Fedovog ekonomista Johna Extera, dananji ameriki dolar danas je nita vie do 'ne dugujem ti nita""... Koliko god to potenim i radinim Amerikancima bilo teko shvatiti, temelj amerikog politikog i ekonomskog sustava legalna je pljaka. Frederic Bastiat, ekonomist iz 19. stoljea, ovako je saeo sklonost sredinje vlasti ozakonjenju pljake: Dva su naina da se doe do lijepih stvari u ivotu: da ih se proizvede ili da ih se opljaka. Kad pljaka postane nain ivota za skupinu ljudi koji ive zajedno u drutvu oni s vremenom stvore zakonski sustav koji tu pljaku doputa i moralni kodeks koji je velia." Ukratko, mi ljudi dopustili smo Saveznim rezervama, uz punu suradnju slubene vlasti, da puritanski radni moral" zamijene poganskim planom obmane", a sada stvari dolaze na naplatu. Da bi se ostvario ovaj veliki plan preraspodjele bogatstva potrebno je bilo zamijeniti vrijednosti: ono to su nekad bile marljivost i odgovornost sada su gotovo posvemanji nerad i kockanje. Ova drastina promjena odigrala se postupno, tijekom posljednje dvije ili tri generacije... Povijest je dokazala ... da ni bankari ni vlade nemaju dovoljno discipline koja je potrebna da se ogranii iznos kredita (odnosno papirnatog novca) za izjednaavanje istinskih zaliha zlatnih i srebrnih kovanica. Stoga zalihe papirnatoga novca (kredita/duga) moraju kontinuirano rasti. Rezultat je dugorono uvijek katastrofalan jer gospodarstvo trpi kroz cikluse inflacije, deflacije, umjetnog rasta, recesije i depresije. Budui da se ameriki graani nisu usprotivili upotrebi novca na dug, na je ekonomski sustav poeo degenerirati u nevjerodostojan ili fiat novac... Fiat novac ni na koji nain ne obeava da e nadoknaditi papirnatu valutu bilo kakvom fizikom robom... Savezne rezerve i vlada raunaju s tim da javnost nee prozreti ovaj podmukli proces... sve dok ve ne bude prekasno... injenica je da su opa obmana i povjerenje javnosti jedine dvije sile koje odravaju na aktualni sustav zasnovan na fiat novcu. 266
T T T T T T PF FPT

Nepredvidljivi" poslovni ciklusi dogaaju se predvidljivo Amerikancima se govori da su takozvani poslovni ciklusi" nasumini, nepredvidljivi i posljedica neplaniranih i spontanih dogaaja u svijetu kao to su ratovi, nestaice resursa, promjene u potroakim navikama i tako dalje. Istina je, meutim, posve drukija: poslovni ciklus samo je proizvod stupnja
T T T T T T T

299

Icke 2005., 9.

266
TP P

Smith 2001., 2-7.

T

dostupnosti kredita potroaima koju pak odreuju bankarski karteli (a koji su pod kontrolom Saveznih rezervi). Kada postoje restrikcije odobravanja kredita dolazi do recesije i depresije, a kada tih restrikcija nema dolazi do inflacije i prosperiteta. Moete se u to uvjeriti pogledate li kada dolazi do slabljenja biznisa i vidite da se to u pravilu dogaa nakon kreditnih restrikcija. Na primjer, netom poslije Velike depresije Savezne rezerve masovno su podizale kamatne stope. Najpopularniji nain restrikcije kredita je tvrdnja da je inflacija problem, nakon ega slijedi misteriozno povisivanje kamatne stope da bi se problem rijeio". Meutim, povisivanje kamatnih stopa potroae navodi na zakljuak da bi trebali priekati s uzimanjem kredita dok se stope ponovno ne smanje, a na to se svodi planirano ograniavanje davanja kredita (i slabljenje gospodarske aktivnosti koje iz njega proizlazi). Postoje i druge taktike koje se koriste za ograniavanje odobravanja kredita, ali glavna je podizanje kamatnih stopa.
T T

Iz nekog razloga profesionalni i akademski ekonomisti ne primjeuju ove obrasce i neprestano bez dokaza tupe da su trini ciklusi nepredvidljivi i spontani. To je jo jedan nain na koji akademska zajednica radikalno previa jednostavne obrasce i dogaaje, a svoje istraivanje temelji na pretpostavkama i teorijama (koje esto po prvi put u javnost plasiraju masovni mediji i politiari). Ne iznenauje stoga da ova vrsta bezvrijednog istraivanja" dovodi do apsurda i besmislenih rezultata. Na primjer, ekonomisti (posebice oni koji rade za velike banke i koji se pojavljuju u velikim medijima, na primjer na CNBC-ju) e nam govoriti da je poslovni ciklus krajnje teko predvidjeti, ali isto tako i da moemo predvidjeti da e, na primjer, doi do velikog rasta na tritu (i da stoga trebate ulagati u dionice upravo sada!). To je kontradikcija: istovremeno i moemo i ne moemo predvidjeti trine trendove.
T T

U nastavku u navesti citat iz popularnog sveuilinog udbenika ekonomije, iji je autor profesor s Harvarda, i koji se koristi na mnogim amerikim sveuilitima kao to je Columbia, a koji govori da ekonomske fluktuacije nisu predvidljive. Meutim, ekonomisti nam u pravilu gotovo nikada ne kau zato je tome tako (a vidjet emo kasnije da je iznenaujue jednostavno shvatiti da one ustvari jesu predvidljive). Evo to on kae u svom udbeniku:
T T T T T T T

Fluktuacije u ekonomiji esto se nazivaju poslovnim ciklusom... Termin poslovni ciklus, meutim, pomalo zavarava jer kao da na neki nain sugerira da ekonomske fluktuacije prate neki pravilni i predvidljivi obrazac. Ekonomske fluktuacije ustvari uope nisu pravilne i gotovo ih je nemogue precizno predvidjeti.299
T T T T P

301

Mankiw 1998., 682.

PT

Nevjerojatno, ali tri stranice nakon'citiranog teksta u istom udbeniku (na stranici 685) Mankiw pie da ekonomski ciklusi i poslovni ciklus jesu pravilni! Opisati pravilne obrasce koje ekonomija tijekom vremena prati u svojim fluktuacijama je jednostavno. Objasniti to uzrokuje te fluktuacije neto je tee."300 Na tim stranicama Mankiw nam istovremeno govori da je poslovni ciklus posve nepredvidljiv i predvidljiv. To je kao da netko kae da nebo je i nije plavo.
T T T P P T

Nije ni potrebno naglaavati da e itateljima ovog udbenika (koji su, naalost, najbolji i najbistriji" studenti brojnih amerikih sveuilita) biti teko zakljuiti to je posrijedi: je li poslovne cikluse nemogue" odgonetnuti (stranica 682) ili su pravilni" (stranica 685) pa ih je stoga lako predvidjeti. Kao to sam pokazao na drugim mjestima u knjizi, ova vrsta sofistikog i kontradiktornog pisanja preplavljuje fakultetske udbenike.
T T

A istina je jednostavna:
T T T

Poslovne cikluse uzrokuju nagli porasti inflacije i kamatnih stopa koji su, i jedni i drugi, pod potpunom kontrolom Saveznih rezervi i koji se, i jedni i drugi, uvijek mogu sprijeiti jer Savezne rezerve mogu jednostavno obustaviti izdavanje novca (to zaustavlja inflaciju) i na taj nain obuzdati potrebu za naglim rastom kamatnih stopa.
T

Savezne rezerve ne poduzimaju mjere da se ovi dogaaji sprijee, a to je, suprotno onome to se gotovo svim Amerikancima govori, zato to Savezne rezerve ne nastoje sprjeavati oscilacije u poslovnom ciklusu nego ih namjerno izazivaju kako bi od njih profitirale. Poslovni ciklus jedna je od stvari na svijetu koju je najlake predvidjeti. Potrebno je samo pogledati brzinu kojom Savezne rezerve stvaraju novac i kako ga stvaraju previe, to dovodi do inflacije i potie Savezne rezerve da podiu kamatne stope (ili se poduzimaju neke druge mjere da se dovede do kreditne krize, tzv. credit cruncha", pri emu je ljudima mnogo tee doi do kredita i dodatno se zaduiti), to posljedino vodi u slabljenje ekonomije budui da je maknut sam motor koji pokree i odrava sustav novcaduga, odnosno mogunost da se dodatno zaduujemo uzimanjem kredita za skupe stvari.
T

302

Mankiw 1998., 682.

Poslovni ciklus lako je predvidjeti zbog toga to je lairan i zato to se svaki pad u ciklusu laira uz pomo jedne te iste strategije: otisni i stvori novac velikom brzinom, oglasi u medijima da postoje problemi s inflacijom, povisi
T

kamatne stope kao navodni nain rjeavanja problema inflacije, priekaj da poslovni ciklus krene prema dolje, a onda gledaj kako korporatisti oduzimaju kue, tvrtke, zgrade, zemlju itd. graanima koji imaju potekoe s plaanjem u oslabljenoj" ekonomiji.
T

Stoga su citati iz udbenika ekonomije harvardskog profesora koje sam upravo naveo samo jo jedan primjer oiglednih lai u sveuilinim udbenicima renomiranih akademika". esto bi me znalo zapanjiti na koliko sam takvih primjera tijekom godina naiao. Prema tom udbeniku, trebali bismo vjerovati da je poslovni ciklus teko predvidjeti (stranica 682) (to, kao to sam pokazao, nije sluaj) i da ga nije teko predvidjeti (stranica 685). Ovo je klasini orwellovski doublespeak".
T T

Postoje korporatisti koji kontroliraju trita dionica na nain da kontroliraju zalihe novca i druge faktore. Ako itko vjeruje da oni nikada ne bi pali u iskuenje kontrolirati ili svjesno planirati burzovne fluktuacije zbog vlastite koristi, takvi naivni pojedinci trebaju munuti glavom i shvatiti da su u krivu. Ben Bernanke, direktor Saveznih rezervi, 8. studenoga 2002. na proslavi 90. roendana Miltona Friedmana u Chicagu dvosmisleno je izjavio: to se tie Velike depresije, da, u pravu ste, mi smo je stvorili. Iskreno nam je ao."
T T

Monopolizacija i mit o ponudi i potranji" Jo jedna izmiljotina kojom se koriste korporatisti koncept je ponude" i potranje". Na naim nam se sveuilitima i u medijima pojanjava da ekonomijom upravljaju ponuda i potranja, ali nije teko dokazati da ovo naelo ne opisuje ono to se doista dogaa u stvarnosti. Umjesto toga, moe se dokazati da su monopolizacija i uzurpacija trita i resursa od strane monopolistikih korporatista ono to odreuje cijene i da se moe pretpostaviti da korporatisti odreuju toliko visoke cijene koliko smatraju da mogu proi. Prethodno navedeni ulomak iz lanka o nafti itatelje nastoji uvjeriti da rastue cijene nafte nisu nuno neto ega se treba groziti ili to treba izbjegavati, nego da je rije 0 neemu prirodnom i neizbjenom poput smrti i poreza. Tarpley 267 i mnogi drugi, meutim, pokazuju da porast cijena nafte nema nikakve veze s ponudom 1 potranjom te da je on zapravo rezultat unaprijed osmiljenog i paljivo provedenog plana korporatista koji osigurava nevjerojatne iznose novca i njima i raznim drugim kontrolorima nafte, emu se pridaje dosta publiciteta. 268
T T T PF FP T T PF

267
TP P

268
TP P

Tarpley 2006., 100-120. Na primjer, vidi ,,Exxon listopada 2006.

T T

Mobil

Posts

$10.49B

Profit

in

3Q",

Associated

Press,

26.

FPT

Nadalje, nisu nam potrebni doktori ekonomije da uvidimo daje pria o ponudi i potranji kao uzroku eskalacije cijene nafte obina la jer je ona od 1999. do 2007. porasla sedam puta (700%). Svo to vrijeme strunjaci" nam govore da ponuda nije fluktuirala ni priblino toliko koliko se sedam puta smanjila, sve to kako bi se promijenilo trite da cijene budu 700% vee. U to vrijeme potranja nije porasla ni priblino dovoljno da objasni toliki porast cijena nafte. Osim toga, prethodno sam govorio o tome koliko je naftno bogatstvo diljem svijeta te da stoga nema nestaice zaliha; posve suprotno, zalihe postoje i to u izobilju. Teza da su ponuda i potranja uzrok rasta cijena nafte stoga je jednostavno neistinita.
T T

Nagli rast cijena energenata vrlo teko pada ne-bogatima. Amerikancima nije dano da biraju koju bi vrstu goriva eljeli koristiti u opskrbi svoje civilizacije energijom. Taj su izbor umjesto njih izvrili naftai koji su odluili prijevoz i cijelo drutvo ne opskrbljivati izvorima energije koji nisu na bazi nafte (npr. nuklearnom energijom napajani gradovi, vlakovi, elektrina vozila itd.). Porast cijena nafte stoga nije izbor Amerikanaca. Oni nemaju drugog izbora nego plaati gorivo nekoliko puta vie nego jo donedavno, sve zbog monopolistike vlasti nad energijom nafte, to e zasigurno radikalno promijeniti drutvo u bliskoj budunosti. 269
T PF FPT

Dojam je da gotovo svi vjeruju da su ponuda i potranja najvaniji pokretai onog to se smatra nekomunistikom, kapitalistikom ekonomijom. Meutim, u ovom poglavlju vidimo da su korporatistike drave zapravo komunistike i nekapitalistike i, kao i na primjeru o kojem se ovdje raspravlja (monopolizacija nafte), vie se radi o tome da bogatstvo, resurse i intelektualno vlasnitvo uzurpiraju supervelike korporacije kako bi diktirale cijene i koje to proizvode ljudi mogu a koje ne mogu kupiti. Nije, dakle, da su u ovom sluaju ponuda i potranja na bilo koji nain relevantni. Doista je lako naii drugeprimjere monopolizacije i nepostojanjakonkurencije u korporatistikoj Americi. Recimo, tko je konkurencija Microsoftu u stvaranju rivala Wordu? Zato su sve gigantske medijske korporacije kolaborirajui partneri a ne konkurenti? 270 Zato Monsanto i tek nekolicina drugih ultravelikih korporacija u potpunosti dominiraju industrijom hrane, sjemenja i pesticida 271 te protuzakonito gaze ak i svoje bezopasne i/ili male konkurente"? 272 Ovakvi
T T T T T T T PF FP T T PF FP PF FP

269
TP P

270
TP P

271
TP P

272
TP P

Vidi Ruppert 2004.; Deffeyes 2003., Simmons 2005. i Greene 2004. Vidi Bagdikian 2004., 4-10. Thorn 2003., poglavlje 30. Vidi Garcia 2005.
T T T T

primjeri mogu se navesti za sva podruja - BigPharmu, naftu, potu, automobile, energiju, vodu itd. - u kojima nigdje nema stvarne konkurencije, ve njima vlada ista i sirova monopolizacija.
T T T

Ako su ultravelike korporacije faistike, o emu govorim u ovoj knjizi, tada bismo oekivali da e amerikim gospodarstvom prevladavati komunistika i nekapitalistika ekonomska praksa i politika. Zato moemo oekivati najrazliitije vrste obmana, lai, skandala i prevarantskih trikova meu elnicima korporativne vlade. Doista na to i nailazimo kad pogledamo zbivanja u ekonomiji, gdje se sve to se amerikim graanima govori o ekonomiji u potpunosti zasniva na laima, apsurdu i kominim alama. Analizirajte sljedei odlomak iz novinskog lanka u LA Timesu koji, u kontradikciji sa zadnjim lankom o ponudi i potranji, itateljima govori da se veliko podizanje cijene nafte ne pripisuje ponudi i potranji nego tenzijama 5 Iranom na Bliskom istoku. Meutim, Sjedinjene Amerike Drave ne dobivaju naftu iz Irana i stoga Iran ne moe imati utjecaja na ponudu u amerikom izraunu cijena na temelju ponude i potranje:
T T T T T T

Sve ozbiljniji geopolitiki sukob podigao je u etvrtak cijenu nafte do nove najvie razine i izazvao velik pad dionica diljem svijeta, zaprijetivi tako reprizom proljetnog kaosa na financijskim tritima. Fjuersi sirove nafte u New Yorku vinuli su se s 1,75$ do 76,70$ po barelu, potukavi time prijanji rekord od 75,19$ od prolog tjedna, zbog straha da bi eskalirajue nasilje izmeu Izraela i Hezbolahovih militanata u Libanonu moglo pojaati tenzije s Iranom i proiriti se na druge naftom bogate bliskoistone zemlje. Cijena nafte nastavila je rasti i u after-hours trgovanju na Njujorkoj robnoj burzi potkraj etvrtka, dosegavi cijenu od 78.40$. Na Wall Streetu industrijski prosjek Dow Jonesa survao se na 166,89 bodova, odnosno 1,5%, na 10.846,29, to je njegov trei troznamenkasti pad u pet sesija. Iako su se Dow i veina drugih amerikih indeksa zadrali iznad svojih lipanjskih najniih vrijednosti, kompozitni indeks NASDAQ pao je na svoju najniu razinu od listopada. Dionice su takoer znatno pale i u Aziji i Europi. Financijska trita ove godine kao da uglavnom ignoriraju nasilje u Iraku te prijetnje Sjeverne Koreje i Irana njihovim nuklearnim programima. Glavna briga mnogih investitora bio je rastui trend inflacije i kamatnih stopa. Meutim, analitiari su objasnili da je konflikt izmeu Izraela i Hezbolaha prouzroio jo jedan problem s kojim se ulagai nisu znali nositi. Strah poinje prevladavati", rekao je Dan McMahon, glavni trgovac brokerske kue CIBC World Markets. Ulagai, kae on, smatraju da postoje brojni razlozi zato prodavati dionice, a tek malobrojni zato ih kupovati". Osim toga, kako cijena nafte uporno raste, to komplicira situaciju s kamatnim stopama i izglede globalnog ekonomskog rasta.
T T T T T T T T T

Mnogi ulagai oekuju da e SaVezne rezerve uskoro prekinuti svoju dvogodinju kampanju postroivanja uvjeta za odobravanje kredita, moda i na sastanku kreatora politike 8. kolovoza. Meutim, daljnji porast cijene nafte mogao bi potpiriti inflaciju i izvriti pritisak na Fed i druge sredinje banke da nastave s povisivanjem kamatnih stopa. Strunjak za energetiku Daniel Yergin rekao je da oscilacije trita nafte preteu nad injenicom da trite u svojim temeljima zapravo napreduje". Svjetske zalihe sirove nafte su u dobrom stanju, rekao je Yergin, direktor konzultantske tvrtke Cambridge Energy Research Associates. Pa ipak, kae on, jo jedan sljedei dogaaj mogao bi lako cijenu nafte povisiti na preko 80$, iako temeljno stanje trita to ne opravdava". Futures ugovori za sirovu naftu za oujak, travanj i svibanj 2007. svi su u etvrtak zakljueni s vie od 80$ po barelu, to pokazuje nervozu trgovaca glede naftnih zaliha do sljedeeg proljea. Trite dionica uspjelo se oporaviti u prva etiri mjeseca ove godine ak i kad se cijena nafte po prvi put popela na razinu iznad 70$. Wall Street i trita vlasnikim vrijednosnicama diljem svijeta poela su tonuti sredinom svibnja tek nakon to su Fedovi dunosnici jasno poruili da su zabrinuti zbog inflacije i da e nastaviti postroavati uvjete za dodjelu kredita. Blu chip Dow zabiljeio je pad od 8% s najvie razine u est godina od 11,642.65 na dan 10. svibnja na 10,706.14 na dan 13. lipnja. Vei dioniki indeksi i mnoga strana trita doivjela su znaajniji pad. Meutim, dionice su se posljednjih tjedana oporavile kad su ulagai jo jednom procijenili da je Fed pri kraju s povisivanjem stopa. Neki su analitiari izjavili da sada prevladava zabrinutost da bi Dow i ostali indeksi mogli pasti i na niu razinu od lipanjske. To bi moglo pojaati zabrinutost da je proljetna rasprodaja bila poetak medvjeeg trita, a ne samo kratkotrajni prekid rasta cijena. 273 (vlastiti kurziv)
T T T T T T T PF FP T

Obratite pozornost na to kako nam se u ovom novinskom lanku daje posve drukije objanjenje galopirajue cijene nafte od onog prethodnog, u kojem se tvrdilo da iza porasta stoji naelo ponude i potranje. U ovom se lanku misteriozno i vrlo uvijeno za porast krivi to to poinje prevladavati strah" (to je zacijelo u vezi s navodnom psihologijom trita", koju sam prethodno spominjao) i pretpostavljam da autor ovog lanka od itatelja oekuje da to prihvate kao dovoljno jasno i precizno objanjenje za ovakav rast cijene nafte. Ali u stvarnosti, naravno, ovaj pojam straha koji poinje prevladavati" uope nema nikakvo znaenje, a ovaj lanak svojim sadrajem uope ne nudi nikakve informacije.
T

273
TP

Mideast Violence Lifts Oil to New High: Crude soars to $76.70 a barrel on rising anxiety about supply. Stocks tumble worldwide", 14. srpnja 2006., Tom Petruno i Elizabeth Douglass, Times Staff Writers, Los Angeles Times.
P T T

Tome treba, meutim, dodati da ovaj lanak kontradiktorno tvrdi da vlada zabrinutost zbog naftnih zaliha, ali onda isto tako spominje da su one sasvim u redu - ba tim rijeima, zalihe su u dobrom stanju". Ovo je klasian primjer orwellovskog dvostrukog govora jer lanak govori i da postoji zabrinutost zbog zaliha i da je nema. Neovisno o tome, ovaj nam lanak zapravo govori da ponuda i potranja nisu razlog visoke cijene nafte tijekom ljeta 2006., to je u izravnoj kontradikciji s prvim citiranim lankom o ponudi i potranji.
T T T T

Mislim da moemo zakljuiti da ovaj lanakne daje nikakve prave informacije. Rije je o klasinom postupku masovnih medija. Ne samo da je to jo jedan dobar primjer kako korporatistiki mediji u smislu informativnosti nemaju nikakve vrijednosti ve slue iskljuivo kao sredstvo za ispiranje mozga, nego nam slui i kao dokaz uniformnosti korporatistikih medija, o kojoj je bilo rijei ranije. Da se preciznije izrazim, dva lanka o nafti citirana u ovom dijelu knjige zajedno s gotovo svim drugim izvjetajima velikih medija o nafti, uniformno nam ne govore nita o pravim uzrocima porasta cijene nafte: nafta se nalazi pod monopolistikom kontrolom.
T T T T

Zanimljivo je vidjeti koliko daleko idu ova objanjenja u lairanju razloga zbog kojih cijena nafte divlja, ali nijedan od tih razloga nikada nije onaj pravi - monopolizacija. Pogledajte sljedei lanak Associated Pressa: Cijene nafte porasle su u ponedjeljak nakon to je saudijski ministar naftnog gospodarstva izjavio da bi OPEC mogao smanjiti proizvodnju kad se sastane sljedeeg mjeseca. Bilo je jo nekih geopolitikih i meteorolokih imbenika koji su odreivali cijene, koje su se zadrale u okvirima onih posljednjih osam tjedana. Cijena lagane slatke sirove nafte za sijeanjske isporuke porasla je za 50 centa na 59.74 amerikih dolara po barelu u elektronikom trgovanju na Njujorkoj robnoj burzi. Cijena brent sirove nafte skoila je 27 centa na 60.30$ po barelu na ICE Futures burzi u Londonu u ponedjeljak poslijepodne. Trgovina je prolog tjedna bila slaba, a floor trgovanje zatvoreno je na dva dana povodom Dana zahvalnosti. Cijene nafte pale su oko 23% od najvie ikad dosegnute razine od preko 78 amerikih dolara po barelu sredinom srpnja. Nisu bile vie od 62$ jo od 1. listopada usprkos najavi Organizacije zemalja izvoznica nafte sredinom listopada da e smanjiti proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno. Sumnje da lanice OPEC-a planiraju smanjivati proizvodnju, kao i temperature umjerenije nego inae u Sjedinjenim Amerikim Dravama ove jeseni, obuzdale su cijene. Novine Al-Hayat, sa sjeditem u Londonu, objavile su daje ministar naftnog gospodarstva Saudijske Arabije Ali al-Naimi dao do znanja da e organizacija procijeniti uinke odluke donesene u listopadu na svom iduem sastanku sljedeeg mjeseca u Abuji te da e, bude li potrebno, dati
T T T T T T T T

zeleno svjetlo za daljnje redukcije. U drugim trgovanjima Nymexa nafta za grijanje porasla je za 21 cent na 1.6860$ po galonu, bezolovni benzin za pola centa na 1.5935$, a prirodni plin za 19.7 centa na 7.915$ po 1000 kubnih stopa. 274
PF FPT

U ovom nam se lanku govori da nije monopolizacija ta koja je odgovorna za porast cijena nafte ve su to: 1. OPEC, 2. geopolitiki imbenici (to god to znailo), 3. vremenski uvjeti te 4. temperature zraka (ovo 4. pritom, ini se, nije jednako 3.). Iz ovoga moemo zakljuiti da
T T

su mnoga ekonomska naela o kojima se Amerikancima govori u koli, na fakultetu i u nacionalnim korporatistikim medijima kao to su, na primjer, pojmovi ponude i potranje, besmisleni, iz jednostavnog razloga to ne mogu objasniti empirijske dogaaje i empirijske okolnosti (u ovom sluaju, filozofski koncepti ponude i potranje ne mogu objasniti poveanje cijene nafte od 700%). ini se da se takvim pojmovima neprestano mae pred oima i glavama Amerikanaca kako bi se prikrila prava, monopolistika priroda amerike ekonomije - rije je o prethodno spomenutim faistikim mreama" (tj. monopolistikim korporacijama) - i kako bi im se glava napunila lanim priama o tome kako je Amerika na konkurenciji zasnovano slobodno trite koje djeluje u interesu obinih ljudi. Ja naravno nisam jedini akademski graanin koji primjeuje da je iluzorno vjerovati da kapitalizam u Americi postoji za bilo koga drugog osim aice ultrabogatih korporatista.
T T T T

Premda se Amerikancima govori da su ponuda i potranja pokretai trita nafte, nije osobita tajna da to ba i nije tako. Pogledajte to je senator Byrd, demokrat iz Zapadne Virginije, u kongresnom govoru o preventivnom ratu u Iraku oito priznao kao motiv koji stoji iza rata u Iraku i koji dovodi do toga da ameriki interesi upravljaju cijenom nafte:
T T T

Nema debate. Nema diskusije. Nema niega. Niega... Ova je administracija strpljivu umjetnost diplomacije izvrnula naopake... i pretvorila je u etiketiranje i prozivanje... Cijele zemlje obiljeiti kao zle7. U omalovaavanju sila i europskih saveznika vidjeti neto nebitno? ... Hoemo li se domoi irakih naftnih polja, postati okupatorska sila koja kontrolira cijenu i zalihe nafte u toj zemlji u skoroj budunosti? ... Mnoge odluke ove administracije su neuvene! Nema druge rijei za to. Pa ipak, u ovoj prostoriji vlada tako straan muk. Muk\m
T T T T T T P P T T T T T T P

274
TP P

Oil prices rise despite lack of news to drive prices", Associated Press, 27. studenoga 2006.
T

PT

Senator Byrd, pomalo austajder usred neokonzervatizma koji je preplavio Washington, ovaj je komentar uputio dok je nastupao kao jedan od rijetkih senatora disidenata. Odmah prije ovog citata Karelov (2004.) pripovjeda navodi da je bilo toliko malo otpora i rasprave o situaciji u Iraku da je amerika vlada nalikovala jednostranakom sustavu".
T T

Velika nafta: primjer lanog trita zasnovanog na ponudi i potranji" Kad shvatimo da su poslovni ciklus i trite dionica dijelovi mehanizma tajne vlade moemo poeti razumijevati i kako funkcioniraju biznis i velika trita te kako se lairaju i nadziru u svrhu profita korporatista Novog svjetskog poretka. Sjajan su primjer podivljale cijene nafte i goriva od 1999. do 2007., ali osobito 2005. i 2006., o emu je upravo bilo rijei.
T T

Kao prvo, zanimljivo je pogledati propagandu u korist porasta cijene nafte. Na primjer, Amerikancima veliki mediji ustvari govore da su astronomske cijene, kojima im se uzima novac iz njihovih depova i prosljeuje nekolicini ultrabogatih naftnih monopolista, dobre za njih. Amerikancima se tumai da je to dio prirodnog i neizbjenog procesa i da ne postoji razlog da za to bilo koga okrivljuju ili da se na ikoga srde. Pogledajte ulomak iz lanka Associated Pressa s vrlo orwellovskim naslovom: Naftni efovi poruuju da je gorivo relativno jeftino":
T T T T T T

Amerikanci koji plaaju 3$ po galonu na crpkama relativno jeftino prolaze u usporedbi s cijenama u svijetu, kau rukovoditelji kompanija za proizvodnju nafte i plina, koji brane svoj rekordni profit tvrdnjama da je on nuan za odravanje zaliha... Ovo je globalni biznis i nije samo da moramo poveavati zalihe nego moramo i smanjiti potranju", kae Mulva. Samo u Sjedinjenim Amerikim Dravama imamo oko 2 posto svjetskih naftnih rezervi, 5 posto svjetskog stanovnitva, a ipak na nas otpada oko 25 posto svjetske potronje nafte." Mulva i druga dva rukovoditelja koji su se pojavili u NBC-jevoj emisiji Meet the Press" rekli su da su optimistini to se tie sprjeavanja porasta domaih cijena, osim u sluaju da se ostvare njihovi strahovi zbog potencijalne tete za ameriku proizvodnju energije od sezone uragana, koja je poela 1. lipnja. 275
T PF

275 Big Oil Executives Say Fuel Is Relatively Cheap", autor John Heilprin, 18. lipnja 2006., Associated Press. itatelji neka obrate pozornost na to da ovaj lanak ne navodi bilo kakve podatke koji bi govorili u prilog tvrdnjama o ponudi i potranji.
TP P T T T

FPT

Osim to Amerikancima poruuje 'da bi ih trebalo veseliti kako divljajua cijena nafte napreduje, ovaj ulomak se u odreenoj mjeri bavi i starim ekonomskim naelom ponude i potranje", za koje se openito smatra da upravlja cijenom robe diljem svijeta. To je jo jedan pojam kojim se Amerikance esto zasipa putem nacionalnih medija. Na primjer, William Clay Ford u srpnju 2006. u jednoj reklami za Ford koja zagovara etanol, a koja se na informativnim kanalima (kao to je Fox News Channel) prikazivala svakog dana, rekao je da ... mi ne moemo kontrolirati cijenu benzina..." Amerikance se ui da vjeruju da zakon ponude i potranje diktira cijenu nafte. Malobrojni Amerikanci uviaju da ne postoji nestaica nafte u svijetu i da nema potrebe vriti invazije u bliskoistone zemlje kako bi se pribavila nafta. Amerikancima se neprestano ponavlja da diljem svijeta vlada zabrinutost zbog naftnih zaliha 276 i stoga neki od njih (ukljuujui mnogobrojne aktiviste) vjeruju da je invazija na Irak izvrena da bi se dolo do njegove nafte, kao to kae PNAC-ov dokument. Meutim, ne postoji nikakva nestaica nafte, a
T T T T T T T PF FP

Na primjer, u vrijeme prije izdavanja ove knjige u velikim se medijima stalno govorilo o tome kako cijena nafte raste zbog nestaice zaliha. Vidi Oil Breaches $60 On Supply Concerns", Reuters, autorica Barbara Lewis, 9. veljae 2007. Pogledajte isto tako i ovaj ulomak iz MSNBC-jevog lanka pod naslovom ,,How Long Will the Worlds Oil Last" (Do kad e biti nafte u svijetu?"), objavljen 25. listopada 2004. Nitko ne sugerira da se svjetska naftna industrija pribliila iscjeivanju posljednje kapi nafte. Pitanje koje se sada, meutim, postavlja jest mogu li se dovoljno brzo pronai nove rezerve koje e zamijeniti iscrpljena naftna polja i omoguiti zadovoljavanje rastue potranje. Neki tvrde da se svijet rapidno pribliava stupnju na kojem e brzina crpljenja nafte premaiti rast novih zaliha. Vlada zabrinutost eka li nas neto jo gore od Velike depresije 1930-ih - naroito strah da SAD ozbiljno ne stradaju budui da smo mi ti koji sagorijevaju etvrtinu svjetske nafte", rekao je geolog sa Sveuilita Princeton Kenneth Deffeyes. Deffeyes je moda vodei zagovornik pokojnog M. Kinga Hubberta, geologa iz Shell Oila koji je u kontroverznom radu iz 1956. tono predvidio da e 1970. godine amerika proizvodnja nafte dosegnuti svoj vrhunac. Deffeyes je primijenio Hubbertov rad na svjetske naftne zalihe i doao do vlastite projekcije vrhunca svjetske proizvodnje. On oekuje da e svjetska proizvodnja nafte dosegnuti svoj vrhunac oko Dana zahvalnosti 2005., plus-minus nekoliko tjedana. Vidi Williams 1980. Vidi takoer Williamsov intervju od 7. veljae 2005. u arhivama Renseove radijske emisije, www.rense.com. Ameriko graanstvo se zastrauje priama o presuivanju naftnih izvora minimalno od 1970-ih (zanimljivo je i nimalo iznenaujue kako su ista 1980-ih i 1990-ih utihnula da bi se tek unazad zadnjih nekoliko godina ponovno javila), ba nakon navodnog vrhunca" naftne proizvodnje u Americi, to je ustvari trenutak kad su Sjedinjene Amerike Drave poele koristiti saudijsku i bliskoistonu naftu. (Naravno, nije nikakva tajna da Amerika posjeduje bogate zalihe nafte u Aljasci i Meksikom zaljevu, a Kanada je drava koja je po naftnom bogatstvu na razini Saudijske Arabije).
276
TP P T T T T T T HTU UTH T

ponuda i potranja nisu pokretai odreivanja cijene nafte, ve lai i rezultat monopolizacije resursa i industrije u reiji tajne vlade. Poput koncepata inflacije" i poslovnog ciklusa", ponuda i potranja" jo su jedna prijevara: sredstvo kojim se laira trite, koje koriste korporatisti za voenje trinih aktivnosti po vlastitoj elji i s ciljem ostvarivanja vlastitog profita.
T

Zakljuak: Amerika - komunizam s mnogo razbibrige U ovom sam poglavlju pokazao da je Amerika isto komunistika drava, uz to to je korporatistika. Demokracija, privatno vlasnitvo, snaga radnike klase, sloboda i autonomno miljenje, te zdravo i bogato stanovnitvo jednostavno ne postoje. Amerikancima se govori da su slobodni i da ive u demokraciji, a oni su u naelu prezaposleni, a pozornost im je previe zaokupljena drugim stvarima da bi uvidjeti da to oigledno nije istina. Amerikanci stoga ne shvaaju da ih je velikim dijelom nemogue razlikovati od pripadnika drugih nacija koje oni sami toliko saalijevaju. Icke ovo i druga pitanja otvorena u ovom poglavlju saima u monom ulomku (koji slijedi iz njegova ulomka koji sam naveo ranije u prvom poglavlju): Jednom kad postignete mentalitet stada koje samo sebe dri pod nadzorom dolazi trea faza u tom porobljavanju ljudske svijesti. Unutar stada stvarate frakcije i meusobno ih zaratite. To se postie stvaranjem razliitih" sustava vjerovanja (koji uope nisu drukiji) i njihovim dovoenjem u sukob. Ti sustavi vjerovanja poznati su kao religije, politike stranke, ekonomske teorije, drave, kulture i najraznovrsniji izmi". Ta se vjerovanja percipiraju kao suprotna" [ali]... oni su suprotna, a u isto vrijeme potpuno ista. Vizija stvarnosti i mogunosti unutar tora toliko je ograniena da ne sadri suprotnosti. Stoga elita mora stvoriti percepciju sebe da bi mogla proizvesti podjele koje e joj omoguiti da podijeli i vlada... Krajnja ljevica, simbol koje je Josif Staljin u Rusiji, uvela je centraliziranu kontrolu, vojnu diktaturu i koncentracijske logore. Njezina suprotnost" bila je krajnja desnica, koju simbolizira Adolf Hitler. ime se bavio on? Centraliziranom kontrolom, vojnom diktaturom i koncentracijskim logorima. Ove su dvije suproistosti" unato tome ule u rat zbog propagande koja ih je proglaavala suprotnostima. Jedina razlika izmeu Sovjetskog Saveza i takozvanog Zapada" tijekom Hladnog rata bila je ta to je nekolicina ljudi upravljala Sovjetskim Savezom otvoreno, a Zapadom nekolicina ljudi tajno. A kad se uspnete do vrha piramide vidite da su to zapravo bile iste malobrojne strane" koje su drale kontrolu. Ista
T T T T T T T

sila s Wall Streeta i iz londonskog Cityja financirala je sve strane" u dva svjetska rata, to se moe i dokazati. 277
PF FPT

Jedini razlog, po mom miljenju, zato Amerikanci vjeruju da je sovjetska Rusija, na primjer, bila komunistika, a da su SAD nekomunistike jest taj to Amerikancima mnogo vie toga odvlai pozornost: zabava, jeftina roba (video igrice, televizija, odjea iz Wal-Marta koju rade djeica-robovi u Kini), sportska TV mrea ESPN i tako dalje. Amerikanci e esto rei da su upravo to stvari koje definiraju amerikanizam i koje se ne mogu nai u sovjetskoj Rusiji. Da ih se ukloni, meutim, Amerikanci bi se brzo otrijeznili i vidjeli ne samo da i sami ive u sovjetskoj dravi nego i mnogo gore, da ive u dravi nalik onoj iz 1984.
T T T T T

Zanimljivo je primijetiti kako tiranska kontrola i diktatorsko ponaanje mogu prodrijeti u gotovo sve domene drutva. Oni su zapravo uobiajeno orue kojim se dolazi do gotovo svih vrsta drutvene interakcije te glavni nain na koji se dolazi do kontrole u gotovo svim institucijama amerikog drutva. Razmislite, recimo, to pie djeja psihologinja Jane Nelson u ulomku o tome kako je roditeljsko discipliniranje djece obino blisko ponaanju tirana, a ne prijatelja punih ljubavi i podrke:
T T T T

Mnogi duboko vjeruju da strogoa i kanjavanje djeluju... [Ali] odakle nam ta suluda ideja da elimo li da nam djeca budu bolja prvo moramo postii da se osjeaju gore?... Roditelji i nastavnici ne vole pretjeranu kontrolu ili popustljivost, ali ne znaju to drugo uiniti... Oni pokuavaju provoditi pretjeranu kontrolu sve dok vie ne mogu podnijeti sami sebe zbog svog tiranskog pristupa. 278 Amerikance hvata jeza i okree im se eludac pri pomisli na tiraniju. Meutim, ponaanje stranog tiranina je, u nekoj mjeri, upravo ono emu esto pribjegavaju roditelji u bavljenju sa svojom djecom i nain na koji se nastavnici ophode sa svojim uenicima, nain na koji se gosti u restoranu ophode prema konobarima i konobaricama, nain na koji se zatvorski uvari ponaaju prema zatvorenicima, profesori prema studentima i, naravno, korporatisti prema svojim djelatnicima. Totalitaristiki oblik ponaanja Amerikancima je toliko normalan", prihvaen i sveprisutan da najee ni ne znaju da postoje drugi oblici ponaanja koji se mogu primjenjivati. U oima tipinih Amerikanaca tiranska kontrola kao da je toliko prirodna i normalna da oni ni ne mogu
T PF FPT

Icke 2001., 4-5. Za vie 2000., Sutton 2002. i Tarpley 2004. 278 Nelson 1996., 13-14.
277
TP P T TP P T

informacija

tim

pitanjima

vidi

Horowitz

2001.,

Stinnet

zamisliti neku instituciju (ukljuujui i instituciju obitelji, koja jedva da i postoji u Sjedinjenim Amerikim Dravama, koje su svojevrsna zemlja preko dana uvane djece") kojom se upravlja na drukiji nain. Veina Amerikanaca, ini se, ne bi imala pojma kako disciplinirati dijete bez tiranskog faistikog nareivanja i kanjavanja koje nanosi bol. Faistiki obrazac drutvene interakcije toliko je ukorijenjen da se smatra normalnim, neizbjenim, pa ak i razumnim.

4.
T T T

Tajnost, teror, krae i razaranja: korporatistika strategija, taktika i ekonomija

T

Iza svih lai i obmana koji su pratili sve ove ratove stajao je jedan osnovni motiv: ekspanzija, mo, ekonomija, biznis." -Howard Zinn 279
T T T PF FPT

[Na ekranu] se inilo da euroazijski vojnik napreduje, ogroman i straan, njegova automatska puka grmjela je te se inilo kao da e iskoiti s povrine ekrana, tako da su neki ljudi u prvom redu uzmicali na svojim sjedalima. Meutim, u isti trenutak, uz dubok uzdah olakanja svih prisutnih, neprijateljska figura [na ekranu] pretopila se u lice Velikoga brata, crnokosog, s crnim brkom, prepunog moi i zagonetne mirnoe, te toliko golemog daje gotovo ispunio ekran. Nitko nije uo to Veliki brat govori. Bilo je to tek nekoliko rijei ohrabrenja..." -1984.
T T T T

Svaki rat se temelji na obmani." - Sun Tzu, veliki kineski filozof 280
T T PF

FPT

U ovom poglavlju govorit u o sredstvima i taktikama kojima se slue korporatisti (kako kontroliraju svijet i kojim se sredstvima pritom koriste). Preciznije govorei, pokazujem kako korporatisti na vlasti kontroliraju sudove, ratove, vojsku i policiju te itavu vidljivu vladu, kao i radnu snagu, svijest, terorizam, pa ak i ivot i smrt. Rasprava o tome je kljuna jer se tie pojedinosti i mehanizama naina na koji stvarni tajni vladari Sjedinjenih Amerikih Drava (i svijeta) ustvari provode svoju vlast.
T

279
TP P

280
TP P

Citirano u Miller i Ellis 2005.; originalni kurziv. Iz njegove knjige Umijee ratovanja, I, 18.
T T T T

Podaci o kojima e biti govora u' ovom poglavlju praktiki ne postoje u amerikim kolama i na fakultetima jer su, vidjet emo, takoer pod kontrolom korporatista. Amerikanci praktiki nemaju nikakvih spoznaja o tome na koji nain korporatisti djeluju te kako stoga funkcionira svijet. Na svojim sam predavanjima, primjerice, provodio ankete sa studentima svaki put kad bih imao skupinu njih koje sam mogao ispitati, postavljajui im pitanje znaju li to su to lobisti i think tankovi (to su kljuni korporatistiki entiteti koje korporatisti koriste da bi kreirali svijet i njime vladali), ime se oni bave te jesu li ih ikad drugi nastavnici ili profesori informirali o tome tko su oni. Iz godine u godinu, predavanje za predavanjem, nikad ne dobijem potvrdan odgovor ni od jednog jedinog studenta. Iako sama sudbina, ivot i svijest ljudi ovise o lobistima i think tankovima i oni ih kontroliraju, njihovo je postojanje najveim dijelom velika tajna.
T T T T T T

Ovo poglavlje bavi se svim, uglavnom tajnim, nainima na koje tajna vlada kreira, upravlja i vri kontrolu nad kulturom. Detaljnije u se pozabaviti nekim od taktika i sredstava kojima se slue korporatisti, a kojima ne posveujem mnogo prostora drugdje u knjizi: siromatvom, ratovima, tajnim vojnim aktivnostima, terorom, uzurpacijom bogatstva i resursa, neadekvatnim obrazovanjem, monopolizacijom, konzumerizmom i onime to ja nazivam ekonomijom unitenja", izmeu ostalih. (Postoje i druge taktike i sredstva kojima se slue korporatisti: ispiranje mozga, dominacija nad resursima i osnovnim ivotnim potrebama, tiraniziranje svijesti, namjerno zagaivanje hrane, vode i lijekova, raireno ropstvo, bankarstvo i takozvani poslovni ciklus" - o kojima podrobno piem u drugim poglavljima knjige, pa u ih se u ovom samo dotaknuti). Ove taktike korporatista mogu nas osvijestiti o naem sadanjem ivotu u Americi: 0 naoj amerikoj psihologiji, naim pomutnjama i problemima s kojima se svakodnevno suoavamo kao i o nainima na koje nas stvara i oblikuje kultura kojom smo okrueni. Uz to, ove korporatistike taktike mogu nas upoznati i s nadolazeom orwellovskom dravom strave i uasa, koja e zacijelo ukljuivati 1 pojavu masovnih logora smrti i/ili radnih logora koje e stvarati i kojima e upravljati korporatisti, s ciljem uvoenja neofeudalnog ropstva globalnih razmjera.
T T T T T T

Mo zasnovana na bogatstvu, Novi svjetski poredak i think tankovi: mehanizam korporativne tiranije
T T

To podsjea na arobnjaka iz Oza u kojem obje strane obavljaju prljave poslove za skrivenu figuru koja se skriva iza zastora. I premda se ti pojedinci moda i ne slau oko nekih pojedinosti, svi oni imaju zajedniki cilj, tako da pribjegavaju razliitim sredstvima kako bi taj cilj i ostvarili. Dvije od tih taktika su distrakcija i dezinformiranje.
T

Kontrolori svakoga dre u sukobu s drugima umjesto da usmjere svoju energiju na stvarnog neprijatelja. ine to tajnim financiranjem svake suprotstavljene skupine, a onda povlaenjem i promatranjem posljedica dok se ovi tuku kao psi i make. -Victor Thorn, The New World Order Exposed, stranica 83 (Sisyphus Press, 2003.)
T T T T T

Za vrijeme rasprave o ratu u Iraku u emisiji Beltway Boys emitiranoj u nedjelju 17. prosinca 2006. na kanalu Fox News jedan od voditelja, Fred Barnes, 281 izvijestio je publiku ovog TV kanala da je jedan lan Amerikog instituta za poduzetnitvo (AEI-ja, ultramonog, militaristikog think tanka) razvio novi plan za Bushevu administraciju glede neuspjelog rata u Iraku. Plan je pozivao na veliko poveanje trupa u Iraku iako su ispitivanja javnog mnijenja u Sjedinjenim Amerikim Dravama godinama pokazivala da ogromna veina stanovnitva ne podrava rat i dranje trupa u Iraku. Pritom je vano sljedee: osoba koja nije bila lan amerike vlade (tj. vidljive vlade) kreirala je ratnu politiku koju je trebala provesti amerika vlada, a javnost nije glasovala slae li se ili ne s implementacijom te politike. Jo vanije, tom se politikom nije trebao zavriti rat ili dovesti trupe kui nego ih jo znatno poveati. Ovaj primjer pokazuje u kakvoj su Amerikanci zabludi kad vjeruju da njihov glas neto znai (i da se broji) te da su oni ti koji upravljaju dravom. Amerikanci mogu izlaziti na koliko god birakih mjesta ele, ali sve dok ne shvate think tankove, lobiste i druge korporatistike organizacije i taktike upravljanja svijetom i dalje e biti krajnje nemoni (iako e vjerovati da su slobodni), kao to to pokazuje i primjer lana AEI-ja koji kreira ratnu politiku umjesto amerike javnosti koja ne eli nastavak rata. Najvanije od svega, think tankovi koji odreuju politiku (kakav je PNAC 282 ) pripremaju i jedan potpuno novi rat za od rata umornu ameriku javnost (rat s Iranom, koji e biti Trei svjetski rat). I dok se ova knjiga poetkom 2007. sprema za tisak neumitnost ovog novog rata ve se i otvoreno najavljuje. 283
T T T T T PF FP T T T T T T PF FP T T PF

Barnes je takoer izvrni urednik Weekly Standarda, po koncepciji identinom PNAC-u (Projektu za novo ameriko stoljee) - vidi Cladicott 2004., xxi. Kasnije u u knjizi pokazati da je PNAC bio odgovoran za dogaaje 11. rujna. (Znamo da su PNAC i Weekly Standard identini jer se javnosti govori da imaju mnogo zajednikih lanova i zato to su imali istu adresu sve do 2007. godine: 1150 17th Street, NW, Suite 505, Washington, DC 20036). 282 2000. (vidi bibliografiju za potpune informacije). 283 U.S. Weighs Military Buildup to Warn Iran", autorica Pauline Jelinek, Associated Press, 18. prosinca 2006.; US naval war games off the Iranian coastline: A provocation which could lead to War?", Globalresearch.ca, autor Michel Chossudovsky, 24. listopada
281
TP P T TP P T TP P T T

2006.
T T

FPT

Think tankovi (PNAC, AEI, Institut Hudson i drugi) 284 i organizacije Novog svjetskog poretka (CFR, MMF, WTO i nekoliko drugih o kojima e biti rijei u nastavku) osnivaju se, financiraju i postoje zbog korporatista i kreiraju zakone, infrastrukturu, kadar, programe i politiku za militaristiki i monopolistiki nastrojene korporatiste, bez obzira sluili se pritom zakonitim ili nezakonitim sredstvima, tajnim ili ne-tajnim, teroristikim, srednjovjekovnim ili nacistikim. To dovodi do toga da se think tankovi i Novi svjetski poredak trpaju u istu kategoriju, to i ja inim u ovom poglavlju, budui da su svi obiljeeni slinom posebnom namjenom:
T T PF FP T T T T

da djeluju kao posrednici izmeu (i) korporatista s jedne strane i (ii) obinih graana i vidljive vlade s druge.
T T T

Drugim rijeima, osnovno obiljeje think tankova i organizacija Novog svjetskog poretka jest to da oni osiguravaju vrlo strukturiran, detaljan i specifian proces komunikacije od korporatista do vidljive vlade (Kongresa, predsjednika, Vrhovnog suda, dijelova vojske itd.) i graanstva.
T T T T T T

Think tankovi i organizacije Novog svjetskog poretka imaju samo jednu osnovnu svrhu:
T T T

koristiti korporativni novac kako bi se domogli moi i koristiti tu mo kako bi utjecali na Washington, gdje je taj utjecaj toliko jak da nadvladava sve druge interese i glasove, i gdje se taj utjecaj koristi za stvaranje zakona, politike, vojnih aktivnosti deregulacije, kojoj je cilj pomoi korporatistima - i koja, kako se ini, na kraju nikada ne pomogne obinim ljudima". Osnivanje Novog svjetskog poretka bio je projekt u izradi stotinama godina, ako ne i tisuama, pod vodstvom, u svojoj biti, iste tajne skupine slobodnih zidara 285 i iluminata. 286 Meutim, aktivnost u procesu osnivanja drastino se pojaala od 1913. (godine osnutka Saveznih rezervi i prve godine kad su Amerikanci bili prisiljeni plaati porez na svoj rad), a vrhunac doivljava od vremena Drugog svjetskog rata, i onda opet potkraj 1960-ih i poetkom 1970ih, u dva razdoblja povijesti prepuna obmana. Tijekom posljednjih deset godina aktivnosti su se primakle zavrnom stadiju. Dogaaji kao to su prvi Zaljevski rat (Pustinjska oluja"), zagaivanje zemlje osiromaenim uranom, 11. rujna, drugi Iraki rat, nadolazei rat s Iranom, oiti transhumanistiki interesi
T T T PF FP PF FP

284 Think tankovi se esto nazivaju grupama za akciju", koalicijama", obrazovnim institutima" i tako dalje. 285 Za vie informacija vidi Howard 1989. i Pinto 2006. 286 Vidi Maxwell 2000. i Jones 2005.
TP P T T TP P T TP P T

javni

interes",

vijeima

za

politiku

korporatista (koje je elaborirao izumitelj Ray Kurzweil, koji je u Bushevoj komisiji za tehnologiju"), 287 pojava bolesti Morgellons, izmeu ostalih - sve to ukazuje na to da se pribliava golemi svjetski preokret koji e do kraja ustoliiti korporatistiku svjetsku vladu, to e znaiti korak prema globalnom orwellovskom nainu ivota i vrlo vjerojatno prelazak svih ljudi u novo stanje globalne svijesti, o emu piem u poglavljima koja slijede, to e moda biti i vea promjena svijesti od one koja se, kako se vjeruje, dogodila s pojavom filozofije i zaecima znanosti irom svijeta oko 450. godine prije Krista.
PF FP T

Think tankovi
T

Korporativno zanimanje za think tankove jaa oko 1970. godine, to je ujedno vrijeme kada dolazi do velikog porasta njihova broja. 288 Iz tog razloga, dok raspravlja o predsjedniku Fordu, profesor Zinn nas izvjetava da su Fordovi najblii prijatelji u Washingtonu bili korporativni lobisti". 289 (Kasnije u objasniti vezu s lobistima, za sada ih moete smatrati slinima think tankovima; to su osobe ili skupine koje odreuju djelatnosti vidljive vlade i ultimativno stvaraju nain razmiljanja i djelovanja grupe Ljudi, to smo mi.") Ovaj porast zanimanja bio je grupiran oko takozvanog Poslovnog okruglog stola, o kojemu raspravljaju Nace, Rich i veina istraivaa koji prouavaju mehanizme think tankova. Rich pie:
T T T PF FP PF FP T T T T T

... do 1972. sa stvaranjem Poslovnoga okruglog stola glavni izvrni direktori mnogih Fortune 500 tvrtki postali su osobno ukljueni u politiko djelovanje Washingtona. Poslovni okrugli stol djelovao je u svrhu promoviranja i zatite zajednikih poslovnih interesa. 290
T PF FPT

Rich naglaava da su neokonzervativci specifino planirali biti vladari ideja": Priznavanjem da su ideje jedino oruje koje je sposobno svrgnuti ustanovljeni poredak, te marljivim radom na izgradnji svog vlastitog poretka konzervativci su osnovali i ojaali mnoge institucije." 291
T T T PF

Vidi Kurzweil 1999. Rich 2004., 49-50. 289 Zinn 2003., 546. 290 Rich 2004., 50. Zanimljivo je da kasnije na toj stranici Rich podrazumijeva da su socijalni protesti, a ini se i cijela atmosfera 60-ih" bili uzrokom velikog porasta broja think tankova - gotovo kao da se to vrijeme medijski stvorene pobune" koju su izreirali korporatisti pokazalo korisnim za realizaciju posljednje faze Novog svjetskog poretka. 291 Smith 1991., 182.
287
TP P T

288
P TP P

TP

TP

TP

FPT

Tijekom 1970-ih i 1980-ih pa sve do danas cjelokupni politiki krajobraz u Washingtonu okrenuo se konzervativnom" fokusu, 292 to uglavnom znai da je Washington ojaao svoja korporativna saveznitva - iako se tijekom 2000ih Washington uglavnom pretvorio u neokonzervativizam koji je obiljeen naelima navedenim u PNAC-u (2000., vidi bibliografiju): sveukupnom kontrolom informacija, ratovanjem iz predostronosti na svjetskoj razini, dominacijom nafte, implementacijom biooruja specifinog za neku rasu, i tako dalje. 293 Ovaj prijelaz u konzervativizam, a zatim i neo-konzervativizam dogodio se upravo zbog gore spomenute promjene fokusa koja se dogodila potkraj 1960-ih i poetkom 1970-ih, kako kae Nace:
T PF FP T T PF FP T

Potkraj 60-ih i poetkom 70-ih... stavovi javnosti prema poslovnom ovjeku bili su sve loiji... Moda je bilo mogue predvidjeti da e uspjeh ekolokih i potroakih pokreta potaknuti neku vrstu odgovora velikih tvrtki, ali se razmjer korporativne politike mobilizacije pokazao bez presedana. 294
T PF FPT

Prije nego to nastavimo, vrijedno je ispraviti Naceove tvrdnje o ekolokim i potroakim pokretima." Kultura je drutveno osmiljena, i kao to je to naglasio Franklin D. Roosevelt, ako se politiki dogaaj dogodi - bio je planiran. 295 To znai da ne postoje sluajna dogaanja. Naelno su sve velike politike dogaaje koji oblikuju socijalnu stvarnost stvorili korporatisti. Uzmemo li u obzir taj revizionistiki pogled na povijest, postavlja se sljedee pitanje: to su kontrakulturalni" pokret 60-ih godina i ekoloki pokret" 70ih godina (uinci kojih uglavnom seu do danas) uinili za korporatistiku tajnu vladu? Kontrakulturalni pokret 60-ih pomogao je izazvati prosvjed protiv oiglednog zvjerstva Vijetnamskog rata koji je potpomogao raspad amerikog ovinizma i nacionalizma, to je bio sastavni dio uspostavljanja korporativnog Novog svjetskog poretka. 296 , 297 Kasne 2006. snimatelj filmova i prouavatelj internetskog radija Alex Jones iz Infowars.com naglasio je da je pokret za zatitu okolia samo paravan za otimanje zemlje", gdje se graanstvo na
T PF FP PF FP PF FP

Rich 2004., 10,18-25. Sva ta pitanja razjanjena su u PNAC-u 2000. godine, to bi itatelji trebali proitati. Bio-oruja specifina za rasu" moe znaiti bolest Morgellons ili AIDS, uzevi u obzir da su te bolesti bioteroristika oruja koja su stvorili ljudi, a koja se primjenjuju posljednjih nekoliko desetljea. Za informacije o AIDS-u vidi Horowitz (1999., 2001.), a za informacije o Morgellonsu vidi peto poglavlje. 294 Nace 2003., 137-138. Rich takoer istie kako je 1970. bila vrijeme ogromnog porasta broja think tankova te kako su tim porastom dominirali konzervativni think tankovi (vidi Rich 2004., stranica 28 i ostala mjesta u 1. poglavlju). 295 Toan navod je ,,U politici se nita ne dogaa sluajno. Ako se dogodi, moete se kladiti da je tako bilo planirano." - Franklin D. Roosevelt. 296 Vidi Epperson 1985., 3. poglavlje; Perloff 1989., 1. poglavlje. 297 Moda postoje dodatni, spekulativni dokazi za ideju da je 1960-te lairala korporatistika tajna vlada: znamo da su kljuni lanovi pokreta bili Lubanja i kosti (John Kerry), agenti Novog svjetskog poretka, poput Alaistara Crowleyja (Pinto [2006.] tvrdi da je Crowley mogao biti jedan od glavnih katalizatora pokreta 1960-ih). Moda nije sluajnost da je znak mira koji je koristio kontrakulturni pokret 1960-ih ustvari jedan od glavnih okultnih simbola.
292
TP P T

293
TP

TP

TP

TP

TP

prijevaru navodi na uvanje zemlje u ime ekoloke zatite", a zatim tu zemlju uzurpiraju korporatisti, kao to je Jones naveo da se mnogo puta dogodilo u Teksasu. Teko je rei koliki je dio revolucije 60-ih bio izvoran, a koliki je bio izreiran (ali ako shvatimo FDR-ovu maksimu doslovno moemo smatrati da su doslovno cijele ezdesete izreirane). Ono to je poznato je da su 60-te na razne naine ile u korist tajnoj vladi korporatista i interesima Novog svjetskog poretka: poveale su trgovinu drogom (koju kontroliraju i na kojoj zarauju korporatisti), 298 dokinule su osjeaj amerikog nacionalizma (to je u nekim aspektima pozitivno jer ini SAD multikulturalnijima, ali korporatisti nemaju dobrohotne ili ne-orwellovske motive to se tie tog sloma nacionalizma), uinile su Ameriku manje kranskom, nanijele su tetu obrazovnom sustavu i pribliile ga obrazovanju u stilu UN-a, 299 . ezdesete su takoer ukljuivale napad na intelektualizam, to je uvijek dobro za korporatiste koji ele dominirati javnou koja ne razmilja. Ako se vratimo na raspravu o think tankovima, odnosno, da budemo precizniji, neokonzervativnim think tankovima, danas, 2007. godine, moemo vidjeti da je veliki porast korporativne reorganizacije putem think tankova koji se dogodio poslije 60-ih ustvari dobro organizirani program za koritenje amerikih resursa i amerikog bogatstva za izgradnju vojske i bogatstva SADa u svrhu pripreme za sljedei svjetski rat: nadolazei trei svjetski rat, koji e zasigurno biti kataliziran konfliktom izmeu Izraela i Irana, ili onim izmeu SAD-a i Irana, ali koji e se ubrzo pretvoriti u konflikt izmeu SAD-a i Kine i/ili SAD-a i Rusije (budui da Iran ima veinu nafte koju koriste Kina i Rusija), to e u konanici znaiti potpunu uspostavu Novog svjetskog poretka. Nace nadalje raspravlja kako je koritenje ultra-konzervativnih" (npr. neokonzervativnih) think tankova planirano i u poetku bogato financirano od strane, npr. pivara i izuzetno bogatog korporatista Josepha Coorsa, 300 uz mnoge druge. Uspon neokonzervativaca i poveano angairanje neokonzervativnih think tankova od strane korporacija dogodili su se u isto vrijeme, omoguivi izuzetno
PF FP PF FP T T T T T T T T T T PF FP T T

Vidi Ruppert 2004a, 2004b, Scott 2003. te Cockburn i Clair 1998. Vidi Tabor 2006., 1. poglavlje. 300 Nace 2003., 143. Coors je osnovao AEI, jo jedan think tank koji je moda, kao to u u nastavku pokazati, bio ukljuen u osmiljavanje dogaaja 11. rujna, zajedno s PNAC-om.
298
TP P T

299

TP

TP

bogatim neokonzervativcima sa bazoln u Vijeu za vanjske odnose (Council on Foreign Relations - Vijee za vanjske odnose; op. pr) poetak sveobuhvatnijeg preuzimanja amerikog militarizma, medija, 301 miljenja i ponaanja od 1970ih naovamo. 302 Neokonzervativci su skupina dobro organiziranih, tajanstvenih, neomakijavelistikih korporatista povezanih s CIA-om, imaju dostojevsku (dvolinu) narav. ine znaajan dio globalnog Novog svjetskog poretka i posve su neprikriveno odredili imperijalistike planove za svjetski rat usmjerene na uzurpaciju svjetske energije.338,339 Oni ukljuuju korporatiste Georgea Busha mlaeg, Georgea Busha starijeg, Dicka Cheneyja, Stevea Forbesa, Rumsfelda i Jamesa Woolseyja, da spomenemo tek neke.
T T PF FP PF FP P P T

Washington je uvijek bio pun imperijalistikih naftnih okupatora, ali ini se da su neokonzervativci posebna klasa koja se ponaa neto drukije od stare grupe, kao to su to bili politiari/korporatisti/imperijalisti Nixonove i Rooseveltove ere, budui da su trenutne neokonzervativne skupine definitivno hitlerovskog karaktera u svojim nastojanjima za uspostavljanjem Novog svjetskog poretka (to je takoer bio i Hitlerov motiv, ali Hitler ga je nazivao samo Svjetski poredak" umjesto Novi svjetski poredak"). Poetkom 70-ih, pomalo smijeno, rani neokonzervativci tog vremena koji e kasnije stei potpunu kontrolu nad Washingtonom, smatrali su se anti-komunistikima\M0
T T P TP

Solecizam think tankova

T T

Think tankovi se u Washingtonu i medijima opisuju i o njima se raspravlja kao da se radi o impresivnim, prestinim akademskim organizacijama. Njihovi opisi esto sadre akademski krug (npr. intelektualna istraivaka organizacija"), a esto sadre i akademsku vrstu pojmova kojima se opisuju njihovi lanovi: stariji lan", emeritus", istraiva" i tako dalje. Meutim, uz te akademske pojmove vezani su problemi i obmane.
T T

301
TP P

302
TP P

Vidi Bagdikian 2004. Rich 2004., 49-53.

T T

Za poetak, kada promotrimo lanove najmonijih neokonzervativnih think tankova intelektualni opis ini se neutemeljenim. Na primjer, PNAC obiluje lanovima koji su prvenstveno komentatori vijesti, poslovni ljudi ili politiari, a samo je aica njih stvarnih akademskih istraivaa ili profesora. Primjerice, Jeb Bush, Donald Rumsfeld, Dick Cheney, Steve Forbes i jo nekoliko drugih koje moemo nabrojiti u svakom sluaju nisu akademici i nemaju onu vrstu kvalifikacija koje imaju sveuilini profesori. Spomenuti kao i veina drugih lanova PNAC-a nemaju doktorate, akademske publikacije ili profesorska radna mjesta, iako te osobine definiraju akademike, to znai da im oni nisu slini, dapae, dijametralno su im suprotni. Slino moemo tvrditi za mnoge druge ultramone neokonzervativne think tankove.
T T T T T

Nisam jedini kojem je sumnjiva intelektualna" i akademska" narav think tankova. Raspravljajui o (esto spornim) istraivanjima koje organiziraju think tankovi, profesor Rich pie:
T T T T T T

... kako se pojavljuje sve vie think tankova iji zadaci ukljuuju promociju jasnih ideologija a ne neutralnog istraivanja, neovisna vrijednost njihovih istraivanja sve se vie uzima sa skepsom od strane tvoraca politike koji su preplavljeni velikim brojem studija sline tematike, od kojih svaka studija ima razliite dokaze i zakljuke. Studija koja je bolje reklamirana zadobit e vie njihove panje. 303
T T T PF FPT T

Promocija koju Rich spominje u posljednjoj reenici ovog odlomka ini se vezanom uz mo bogatstva o kojoj sam raspravljao u prethodnom dijelu, koja je ultimativno orue i oruje korporatista, zbog injenice da irenje informacija zahtijeva novac, a to je vie novca informacija e se bolje iriti. Iz tih razloga samo militaristiki korporatistiki interesi doista e se manifestirati u stvarnosti i u procesu donoenja odluka u vladi.
T T T T T T

Tajna mo preko bogatstva korporatista Think tankovi i organizacije Novog svjetskog poretka postoje iz samo jednog razloga: uspostavljanje jednostranog odnosa kontrole i moi od korporacija prema graanstvu (putem posrednitva vlade [politiara, policije, obrazovnih sustava, sudova, medija, vojske, CIA, FDA, NSA, iskvarenog kranstva, itd.]). Ekonomist s Princetona Gene Grossman jasno navodi problem u samom uvodu lanka u kojem omalovaava romantinu ideju iste demokracije, koju smatra
T T T T

303
TP P

Rich, 2004., 25. Vidi takoer Felton, 2005., 9. poglavlje.

T

samo idejom to su puanstvu prodali politiari koje financiraju korporatisti, dok u stvarnosti visoku politiku kontroliraju financijski podrani specijalni interesi (think tankovi i organizacije Novog svjetskog poretka):
T T T T

U idealiziranom demokratskom drutvu ekonomska politika odreuje se principom jedan ovjek, jedan glas". Meutim, u svim stvarnim drutvima posebne interesne skupine imaju znaajnu ulogu u procesu koji odreuje ekonomsku politiku. Grupe za pritisak predstavljaju relativno uske interese, npr. uzgajivae kikirikija, radnike u automobilskoj industriji ili dioniare ili tvrtke koje proizvode poluvodie. One takoer predstavljaju ire interese, kao to su to oni umirovljenih radnika, vlasnika kapitala, te onih koji se posebno bave okoliem. 304
PF FPT T T T

Kada radnici nisu svjesni moi koju imaju - a to je mo ljudi - svemonost se preputa korporatistima putem njihovih vlastitih think tankova i organizacija Novog svjetskog poretka. Na taj nain korporatisti kontroliraju vidljivu vladu, a ini se da veina Amerikanaca ak ni ne zna da ti think tankovi i organizacije Novog svjetskog poretka postoje, pa graanstvo ima tu romantinu i ispraznu predodbu da im glasovanje ili pisanje svome kongresniku" daje kontrolu nad SAD-om. To predstavlja oit gubitak kritikog zakljuivanja i skeptinosti amerikog graanstva, i to zbog nesposobnosti da primijete oite injenice da politiari ne djeluju u interesu naroda, to se svakog dana iznova potvruje, ak i u glavnim nacionalnim medijima. Teko je shvatiti kako nisu u stanju uvidjeti da ih iskoritavaju za uspostavljanje Novog svjetskog poretka putem vojnog holokausta koji se provodi diljem cijelog svijeta (npr. trei svjetski rat) koji e izmijeniti socijalnu sliku svijeta u mnogo veoj mjeri nego to je to uinio Drugi svjetski rat. Smatram da je taj oit gubitak vizije i sposobnosti samoouvanja tipinog Amerikanca proizvod gore spomenute korupcije uma amerikog graanina putem obrazovnog sustava koji osobu ne poduava kritikom razmiljanju, ne poduava je da bude znanstvenik ili pjesnik. Smatram daje taj oit gubitak vizije i gubitak aktivnosti samoouvanja tipinog Amerikanca rezultat injenice da je Amerika zemlja otrova (voda s fluorom koja smanjuje aktivnost mozga, 305 iva u hrani i lijekovima koja unitava dijelove ivanog sustava (vidi 5. poglavlje),
T T T T T T T T PF FP

Grossmann, 2000. To su prve reenice lanka koji se moe u cijelosti proitati na http://www.nber.org/ reporter/. 305 Vidi tekst Determination of Fluoride in Water Residues by Proton Induced Gamma Emission Measurements", AKM Fazlul Hoque, M. Khaliquzzaman, MD Hossain i AH Khan, objavljen 2002. u asopisu Fluoride, 35. svezak, broj 3, stranice 176-184. Vidi takoer Bryson 2004.
304
TP P HTU UTH UT T TP P T T T

zatrovana hrana i zrak imaju isti uinak itd.), gdje prosjean ovjek ima oteen ivani sustav a da uglavnom toga nije svjestan. Smatram da je taj oit gubitak vizije i sposobnosti samoouvanja tipinog Amerikanca proizvod cjeloivotnog obrazovanja putem televizije i video igara koji Amerikanci, a naroito amerika djeca, dobivaju poevi od ranog djetinjstva. Krajnji proizvod je zemlja puna Amerikanaca koji su tipino bez mentalne, duhovne ili psiholoke dubine ili izdrljivosti, bez uvjerenja i usmjerenja, koji samo utjelovljuju poluzombijevsko stanje, ive od trenutka do trenutka, razmiljajui gotovo iskljuivo o aktivnosti svojih mobilnih telefona, to gledati na televiziji, izlascima u klubove, neobaveznom razgovoru, dosadi svojih poslova te informacijama u novinama. Svrha ovog opisa nije zajedljiva kritika Amerikanaca, ve je to empirijska mrana analiza onoga to vidim na licima drugih ljudskih bia na ulicama i kampusima Amerike. Korporatisti su eljeli Vrli novi svijet radnika koji ne postavljaju pitanja i u tome su uspjeli.
T

Vratimo se think tankovima i organizacijama Novog svjetskog poretka. Caldicott lucidno opisuje mo koju one imaju u postupku oblikovanja vidljive vlade i svijesti Amerikanaca. Ona opisuje nain na koji korporatisti, da bi to ostvarili, koriste novac kao oruje:
T T T T

Sedamdesetih godina vodei internacionalni korporatisti zajedniki su organizirali i potpomagali niz think tankova - svoje vlastite organizacije za upravljanje bitkom" - ija je primarna svrha bila usmjeravanje javnog i politikog mnijenja u smjerovima korisnim za korporativne pokrovitelje think tankova. lanovi tih think tankova ueni su istraivai koji su autori uvodnika, televizijskih priloga, eseja, medijskih napisa i zakonodavnih materijala koji su dobro osmiljeni, temeljito istraeni, vjeto napisani, jednostavni za razumijevanje i vrlo prihvatljivi medijima i Kongresu... Uglavnom smjeteni u Washingtonu, ti think tankovi takoer imaju sveobuhvatni utjecaj na medije, a njihovi glasnogovornici redoviti su politiki komentatori u ranonedjeljnim razgovornim emisijama i tisku...
T T T T T T T T T T T

Ta iroko rasprostranjena, sofisticirana manipulacija visoke razine takozvanih slobodnih, demokratskih medija i zakonodavstva... izuzetno je uspjena za korporacije-pokrovitelje i gledita koja one zastupaju. Takav pristup uinkovito kontrolira vladine programe u mnogim zemljama - u svakom sluaju ukljuujui SAD - mnogo je.uinkovitiji od organizacija obinih ljudi, za sve osim nekoliko tema za koje je mogue mobilizirati milijune zainteresiranih graana...
T T T T

Meutim, ti think tankovi nisu ni slobodni, niti demokratski. Oni su neizabrana, privatna tijela koja kontroliraju bogate i mone korporacije.

Oni su ustvari reklamne agencije koje rade za korporacije koje su ih osnovale i koje ih financiraju. Predstavljaju korporativnu filozofiju ekonomskog racionalizma", koja preferira korporativno preuzimanje svih javnih poslova - od zdravstvene skrbi i obrazovanja do vode i elektrine energije - te program koji ukljuuje smanjivanje ili ukidanje vladine regulacije velikih tvrtki, sniavanje korporativnih poreza i poreza za bogate, unitavanje sindikata i poveavanje korporativnih profita. MMF, Svjetska banka, GATT, NAFTA, APEC, FTAA i WTO djeluju prema programima tih think tankova. 306
T T PF FPT

U izvrsnoj knjizi Caldecottove itatelju bi bilo korisno proitati nekoliko sljedeih stranica koji slijede poslije ovog ulomka gdje Caldecottova objanjava da postoje specijalizirani think tankovi i organizacije Novog svjetskog poretka koje su unajmile najvee i najbogatije globalne korporacije (npr. GE, Exxon, itd.), od kojih su mnoge i ogromni vojni proizvoai oruja (TRW i Lockheed Martin, uz GE). Taj tajni dogovor koji korporatisti imaju s vojnim korporatistima i vidljivom vladom SAD-a, koja svoju autonomnu snagu duguje bogatstvu koje se nalazi u rukama korporatista, jami da se u distriktu Columbia zastupaju iskljuivo interesi korporatista i vojno-industrijskog kompleksa, kao i stratosferska vojna i monetarna mo distrikta Columbia.
T T T T T T T T T T T T

Nadalje, kao to je navedeno, Rich komentira kako su konzervativni think tankovi procvali zbog svemonih korporativnih financija koje ih podupiru, 307 te se iz toga moe zakljuiti da samo vrsto korporacijski orijentirani, korporacijski nastrojeni think tankovi koji su interese korporacijskih voa uinili svojim interesima bili uspjeni. Rich je opisao kako su ti korporatistiki think tankovi na poseban nain eljeli uzdrmati naciju u korist korporatista, da bi jo uinkovitije dominirali kulturom:
T T T PF FP T T T T T T T

Prouavatelji modernih konzervativaca pripisuju pojavu konzervativnih think tankova naporima konzervativnih intelektualaca zajedno s korporativnim i ideolokim pokroviteljima koji su osnovali think tankove i druge organizacije u svrhu remeenja politikog status quoa. 308
T T T T T T PF

Caldicott 2002., 24-26. Rich 2004., 32. U tom navodu Rich ustvari eli rei neokonzervativni". 308 Rich 2004., 32.
306
TP P T

307
TP P

moemo

pretpostaviti

da

pod

pojmom

konzervativni"

TP

FPT

Na isti nain kao i Caldecottova, Nace govori 309 kako su think tankovi i organizacije Novog svjetskog poretka iz 70-ih - iji su pogledi bili najsliniji neokonzervativcima - bili vie nego adekvatno financirani, te su zbog toga postali najmoniji i najutjecajniji think tankovi i organizacije Novog svjetskog poretka. 310 Kao to je to jo uvijek sluaj, ultramoni think tankovi bili su tajni (ispod stola", kako ih naziva Nice), a njihov cilj bio je zacementirati u umove ljudi ideju da su interesi korporatista u skladu s javnim interesima. (To je nalik onome to smo opisali u prethodnom poglavlju, kako su velike novinske kue objavljivale lanke koji su ameriko graanstvo informirali da su visoke cijene nafte i goriva dobre za njih.)
T PF FP T T T T PF FP T T T

Kao to je to opisano u drugom poglavlju, veina amerikih resursa i bogatstva poiva u rukama korporatista i think tankova, organizacija Novog svjetskog poretka te vidljive vlade (sve tri kategorije rade za korporacije, iako e se svijetu lano prikazivati da rade u korist ljudi). Mo i bogatstvo te trojke proizlazi iz korporacija, a one imaju toliku mo i bogatstvo da svo ostalo bogatstvo i novac postaju besmisleni. To otkriva osnovno naelo korporatizma:
T T T T T

Oruje i mainerija korporatista je novac.

T

Nace pie:
T T

Fondacije, think tankovi, koalicije, parnini centri, PR agencije, publikacije, pravno obrazovanje - sve je to pridonijelo korporativnom politikom povratku [u 70-ima]. Meutim, postojao je jo jedan, posljednji staromodni sastojak koji je dodan mjeavini: novac. 311
T T T T PF FPT

To je jo uvijek isti napad koji korporatisti danas vre na amerike i svjetske graane. Jednadba mehanizma, moi i bogatstva i lanca utjecaja izgleda ovako:
T

Nace 2003., 143-147. To me donekle podsjea na ono o emu smo raspravljali u drugom dijelu ove knjige na temu proizvodnje suglasnosti, kako su mediji na slian nain tijekom stoljea evoluirali i postali samo korporativni mediji, budui da je korporativni novac mogao istrijebiti ostale novine ulaganjem mnogo novca u manjinske opskurne novine koje su se sluajno slagale s onim to se svialo korporatistikim voama. To me takoer podsjea na Pappasovu (2003.) tvrdnju da svaki put kad se izumi novi nain komunikacije, bio to think tank, internet, televizija i tako dalje, uvijek je samo pitanje vremena kada e ga korporacije u potpunosti preuzeti. 311 Nace 2003., 147. Nace opisuje kako su se 70-ih donosili razliiti zakoni i poduzimale aktivnosti koje bi omoguile slobodniji protok novca i komunikaciju izmeu korporacija i vlade, do te mjere da je postao doslovno neogranien, kakav je i danas, to je i dovelo do situacija poput Enrona (2003., 147-151).
309
TP P T

310
P

TP

TP

Korporatisti - think tankovi i organizacije Novog svjetskog poretka - vidljiva vlada - graanstvo (obini ljudi).
T T T T

Proces prikazan u gornjoj jednadbi mogu je zato to je vlada prepuna bogatih poslovnih ljudi opijenih novcem koji se vode iskljuivo korporatistikim interesima. To je izuzetno bitno pitanje; pitanje koje omoguuje postojanje korporatizma. Uz to, nije ni sluajno, a to u upravo sad objasniti.
T

Klju korporatistike moi: dominacija u Washingtonu, D. C. Kao to je dobro poznato, kandidati na izborima u SAD-u ne pobjeuju pravedno ili legitimno. Tonije, nain na koji ameriki nacionalni izbori" ustvari djeluju je sljedei:
T T

Uz pomo novca i kontroliranih medija nekoliko ultrabogatih korporatista koje je paljivo izabrala tajna vlada istiu se kao kandidati. Oni su uglavnom marionete obuene u Vijeu za vanjske odnose (CFRu) 312 (takoer, ponekad su to holivudski glumci, kao to je bio sluaj s Reaganom i Schwarzeneggerom). Mediji se fokusiraju na kandidate koji su osobno izabrani od strane tajne vlade, a ostale ignoriraju ili im posveuju minimalno panje. Amerikancima se tumai da su oni kandidati koji dobivaju najvie medijske panje oni za koje su ankete pokazale da imaju najvie anse. Odravaju se izbori koji su u potpunosti proeti prijevarom i korupcijom, 313 ali uobiajeno je da gotovo nita od toga nikada ne dospije u nacionalne medije, 314 te Amerikanci stoga ne znaju da se to uope dogaa i pogreno vjeruju da je izbor poten i precizan.
T PF FP PF FP PF FP T

Neobino je da veina predsjednikih kandidata u SAD-u ak niti ne dospijeva na birake listie, ini se da su eliminirani i prije izbora. A budui da je jedini nain da ameriki narod vidi ili uje nekog kandidata onaj putem korporatistikih medija, kada doe izborno vrijeme veina Amerikanaca ak niti
T T T

Vidi Perloff 1988., 1. poglavlje. Vidi Miller 2005. 314 Izuzetak su predsjedniki izbori 1999. za predsjedniki poloaj 2000. izmeu Busha mlaeg i Gorea, gdje su nekoliko tjedana dolazila izvjea o korupciji na Floridi i gdje barem jedan dan nakon izbora predsjednik nije bio izabran zbog upitne prirode okolnosti izbora u Floridi. Na kraju se A1 Gore jednostavno povukao, bez bitke, Vrhovni sud Floride obavijestio je naciju da nee ponovno prebrojavati glasove, a dravna slubenica Katherine Harris proglasila je Busha pobjednikom prije nego to je izvreno ponovno prebrojavanje.
312
TP P T

313
TP P P

TP

ne zna da je bilo nekih drugih kandidata osim demokratskih ili republikanskih, i/ili su uvjereni da su drugi kandidati inferiorni u odnosu na demokratske ili republikanske kandidate. Neki kandidat e dobiti pristup korporatistikim medijima samo ako ga je izabrala tajna vlada, ako ima novac za oglaavanje na njihovim korporatistikim medijskim mreama i kanalima te ako su ideologiju kandidata odobrili korporatistiki mediji i tajna vlada. 315
PF FPT

Budui daje slobodno oglaavanje u kampanji i emitiranje bilo kakvih reklama za osobe koje se natjeu za poloaj (nekako) proglaeno ilegalnim u SAD-u, 316 to znai da se samo vrlo malen broj ljudi moe natjecati za poloaj i dobiti potrebni publicitet i prostor u novinama za vrijeme kampanje. Osim toga, nacionalni mediji emitirat e na svojim medijskim kanalima iskljuivo onaj materijal koji su odobrili njihovi korporatistiki pokrovitelji, a ako oni budu nezadovoljni informacijama koje se predstavljaju u nacionalnim medijima koje sponzoriraju mogu se aliti i/ili obustaviti sponzoriranje. Rezultat je taj da se na 900 kabelskih kanala nalaze samo poruke naklonjene korporatistima, korporatistiki politiki kandidati te pro-ratne i pro-vojne poruke. (Neto od medijskog pokrivanja rata i vojske na televiziji moe se doimati proturatnim, ali ono to ustvari nije. John Kerry se 2004. natjecao za predsjednika SAD-a na temelju onoga to je nazivao anti-bushevskim pristupom Iraku, to je trebalo znaiti da se Kerry protivi ratu. Meutim, Kerry se zalagao za dugotrajni ostanak trupa u Iraku, ba kao i Bush. Hillary Clinton e se 2008. kandidirati za predsjednicu, a danas, 2007., kada ovu knjigu aljem u tisak, esto i agresivno zastupa zavretak rata u Iraku." 317 Mnogi vjeruju da ona promie proturatnu poruku, ali ona ustvari promie pro-ratnu poruku: Drite trupe u Iraku u svrhu ratnih aktivnosti jo tri godine. Pogledajte sljedei ulomak iz prie pod nazivom Clintonova obeava okonanje rata bude li izabrana" (Associated Press, 2. veljae, 2007., napisala Nedra Pickler):
T T T T T PF FP T T PF FP T T T T T

Vjerujte mi, razumijem frustraciju i zaprepatenje," rekla je Clinton u svom govoru na sastanku demokratskog nacionalnog odbora koji je po prvi put okupio devet kandidata stranke za Bijelu kuu. Morate imati 60 glasova za povlaenje trupa, za ogranienje bilo kojih fondova. Ako mi u Kongresu ne zavrimo ovaj rat prije sijenja 2009. ja u ga zavriti kao predsjednica."
T

TP

Za detaljniju raspravu o ovoj temi vidi Bagdikian 2004. i Pappas 2003. O tome detaljno raspravljaju profesor McChesney, Pappas i drugi u Pappas 2003. 317 Vidi N.H. Voters want clarity on Clintons Iraq views", CNN, 12. veljae 2007., http://www.cnn.com/2007/POLITICS/02/2008.campaign.trail.ap/: i ,,Hillary Clinton Vows to End the Iraq War", agencija France Presse, 2. veljae 2007.
315
TP P T

316
P TP P

HTU

UTH

UT

To je ista poruka koju je istaknuo Bush: Drite trupe u Iraku dok ne bude vrijeme da ih vratimo kui!" (K tomu, kao to je dobro poznato, Hillary Clinton je glasala za rat u Iraku. 318 )
T PF FP T T

Zakljuak ovoga o emu raspravljam je:

T T

Samo korporatisti i oni koje su izabrali da za njih budu na monim poloajima imaju utjecaj na federalnu vladu u SAD.
T T

Kako to Hertz navodi u raspravi o kandidatima za amerike predsjednike izbore 2000., sama njihova mogunost kandidature ovisila je o osiguranju korporacijskog financiranja. Fondovi za kampanju Ala Gorea iznosili su 33 milijuna dolara, oni Georgea W. Busha 191 milijun dolara,... s Enronom i njegovim izvrnim direktorima meu Bushevim najveim donatorima." 319 Razmotrite kako na tu temu teoretizira profesor Grossman:
T T PF FP T T

Prilozi kampanji (vremena i novca) su ... orue putem kojeg interesne skupine mogu utjecati na politiki postupak... Postoji strateka interakcija izmeu interesnih grupa i kreatora politike s jedne strane, te strateka interakcija izmeu interesnih skupina s druge strane... Trgovinska politika moe se doivljavati kao predmet za prodaju", s politiarom kao prodavaem i posebnim interesnim skupinama kao kupcem... Politiar eli politike priloge koji se mogu koristiti za financiranje ponovne kandidature. Politiari [postaju]... obini agenti" posebnih interesa. Pretpostavlja se da posebne interesne grupe predstavljaju interese industrije u ekonomskom modelu u kojemu se oni (ljudskim ili fizikim) kapitalom uloenim u industriju mogu okoristiti putem zatite ili potpore njihovom sektoru. Kod [ovog] modela svaka organizirana interesna skupina natjee se za utjecaj. Ti natjeaji mogu poprimiti oblik kontribucijskih rasporeda" koji povezuju iznos koji e grupa donirati politiaru i odreivanje trgovinske politike koju e politiar usvojiti. Ne postavljamo nikakva ogranienja za takve ponude, osim da niti jedna skupina ne moe izvriti negativnu donaciju... Svaka grupa shvaa da e se i ostali natjecati za utjecaj, te da e na kraju politiar odrediti takvu trgovinsku politiku koja e maksimalizirati politiku objektivnu funkciju koja smatra ukupnu dobrobit i ukupne priloge argumentima. Grupe osmiljavaju svoje priloge za maksimiziranje

Vidi ,,Hillary Clinton: No Regret on Iraq Vote", CNN, 21. travnja cnn.eom/2004/PQLITICS/04/21 /irag.hillarv/. 319 Hertz 2003., 10-11. itateljima koje zanima numerologija i tajna odlomku iz Hertza sljedei financijski brojevi (33 i 191 [911]) biti zanimljivi.
318
TP P UT T TP P T

2004.,
HTU

http://www.
UTH

vlada

tom

dobrobiti njihovih lanova, pretpostavljajui da e se druge skupine slino ponaati i da je politiar politiki motiviran... Koliina zatite koju uiva neka industrija rezultat je dvaju sastojaka: prvi sastojak, zajedniki svim industrijama u nekom politikom sustavu, odraava znaaj koji politiar pripisuje ukupnoj drutvenoj dobrobiti i dijelu populacije koju predstavlja organizirana interesna skupina. To se moe smatrati saetkom politikog okruenja. Drugi sastojak varira od industrije do industrije, ovisno o njihovim ekonomskim znaajkama. On pretpostavlja da e vie zatite biti prueno politiki organiziranim industrijama s visokim omjerom izvoza, te onim industrijama iji su zahtjevi za uvozom relativno nefleksibilni. 320
PF FPT

Budui da stvarnu mo u Washingtonu imaju i demonstriraju iskljuivo korporatisti, to znai da e vidljiva vlada kreirati samo ono bitno za korporatistiku kulturu (poput rata, profita za korporatiste, itd.), a drugi aspekti drutva koji nisu naklonjeni korporatistikim interesima i profitima - kao to su postojanje srednje klase, kvalitetno obrazovanje, razumne plae i zdravstvena zatita, lijekovi itd. - bit e ogranieni ili uniteni. Ako vidljiva vlada neto posjeduje ili nadzire, to ustvari nadziru korporatisti. Vjeruje se da mnoge stvari, poput cesta i mostova, nadzire ili posjeduje vidljiva vlada ili ameriki graani, ali to nije tako, ustvari su u vlasnitvu korporacija. 321 Tako e korporatisti donositi odluke na temelju korporatistikih monopolistikih interesa, bez obzira to e te odluke za posljedicu imati siromatvo, rat, alost, uas, ropstvo i doslovnu ljudsku demenciju (slom mozga/uma). Ako su ratovi u Iranu ili Iraku ili falseflag terorizam dobri za profit, korporatisti u vidljivoj vladi nastavit e ih provoditi i osmiljavati na bilo koji dostupan nain.
T PF FP T T T

Prema Ministarstvu domovinske sigurnosti, Amerikanci su al-Qaeda Korporatisti financiraju organizacije Novog svjetskog poretka i think tankove kojima su naklonjeni kako bi imali politiku stvorenu prema svojim interesima. Kada korporatisti trebaju sprovesti neku politiku vidljiva vlada e jednostavno preuzeti i iskoristiti politiku think tankova organizacija Novog svjetskog poretka koje su korporatisti stvorili u svrhu izvravanja svojih korporatistikih planova, te na taj nain osiguravaju korporacijama i korporatistima kontrolu nad bogatstvom i moi, kao i sadomazohistiku dominaciju. Iz tih razloga doslovno
T T T T T T T

Grossman 2000. O ovome sam detaljno raspravio u treem poglavlju. Za vie podataka vidi Korten 2001. Alex Jones je takoer vie puta raspravljao o tim temama u svojim radijskim emisijama na infowars.com emitiranima u studenom i prosincu 2006.
320
TP P T

321
P

TP

je nemogue pronai stvarne primjere sluajeva u kojima korporatistiki politiari stvaraju politiku i zakone koji doista idu u prilog graanstvu. Donese li se zakon za koji se ini da bi mogao pomoi graanstvu to je uglavnom samo privid i u stvarnosti ne pomae. Dobri primjeri su takozvani Patriotski zakon ili stvaranje Ministarstva domovinske sigurnosti koji su nastali poslije 11. rujna, a za posljedicu su imali stvaranje orvvellovske, Big Brother infrastrukture nalik nacizmu, stvorene od strane korporatista u biometrijskim, komunikacijskim i drugim profitabilnim industrijama. Danas, godinama nakon 11. rujna, nema dokaza da amerika vlada trai Osamu bin Ladena, nema gotovo nikakvih potraga za teroristima". Umjesto toga, Amerikance sada Domovinska sigurnost neprestano maltretira u zranim lukama, 322 na autocestama, 323 na raunalima, 324 u kolama, 325 u bankama 326 i ostalim mjestima. 327 Zato to teroristi nikada nisu ni postojali. Jedino to postoji je plan za pokoravanje amerikog naroda i svjetskog graanstva.
T T PF FP PF FP PF FP PF FP PF FP PF FP T

Korporatisti kontroliraju vladu. Dakle, korporatizam je vlada. Kljuna tema ovog poglavlja je da vladini kreatori politike u Washingtonu ne mogu kontrolirati i ne kontroliraju korporatiste i njihove korporatistike
T

Vidi sljedee prie: ,,Phoenix Airport to Test X-Ray Screening", Associated Press, 1. prosinca 2006.; Air Travelers Stripped Bare with X-Ray Machine", USA Today, 15. svibnja 2005., Thomas Frank; Nice Bombs Ya Got There", Associated Press, 26. lipnja 2003.; Massive Terror Screening Draws Outrage: Lawmakers and Businessmen Object to Terrorist Screening of American International Travelers", Associated Press, Michael J. Sniffen, 1. prosinca 2006.; Iris Scanning To Begin At Orlando International Airport", Associated Press, 11. svibnja 2005.; Fingerprint, Iris Scans for Airport Employees: Canada To Use First Biometric System in World; National system to boost security in wake of 9/11", Toronto Star, Kevin McGran, 7. prosinca 2005. 323 ,,Is the US Becoming a 'Nation of Snitches'?'" WorldNetDaily, Barbara Ferguson, 19. srpnja 2004., Speed cameras fail to halt a rise in fatalities on the roads", London Telegraph, 12. veljae 2007. 324 Vidi ,,IMs Being Monitored at Home, Work", CBS News, 31. listopada 2006.; Big Brother Isn't Watching - Google Is", Christian Science Monitor (CSMonitor.com), Tom Regan, 1. veljae 2006., http://www.csmonitor.com/2006/p 16s01 -cogn.html. 325 Pentagon Creating Student Database: Recruiting tool for military raises privacy concerns", Washington Post, Jonathan Krim, 23. lipnja 2005. 326 Pentagon Viewing Americans' Bank Records", Associated Press, Lolita Baldor, 14. sijenja 2007. 327 Vidi sljedeu novinsku priu, kojoj je izvor Alex Jones: Big Brother: Watching, Listening, Shouting And Firing X-Rays: Where will the surveillance stop and how do naked pictures of people stop terrorism?", Infowars.net, Steve "VVatson, 31. sijenja 2007.
322
TP P T TP P T TP P HTU UTH UT T TP P T TP P T TP P T

interese. Vano je naglasiti tu injenicu budui da ogroman broj ljudi smatra da vlada kontrolira i regulira tvrtke. Budui da je poloaj korporatista u drutvu bitno moniji od drutvene razine vlade/kreatora politike (kao to smo naveli, korporatisti ionako zauzimaju ili biraju kandidate za veinu politikih poloaja u Washingtonu), to znai da je autoritet vlade/kreatora politike uvijek inferioran autoritetu korporatista. Drugim rijeima, budui da provedba ili kontrola slabije skupine nad jaom ne moe postojati due vrijeme (ako uope postoji), to znai da vlada ne moe regulirati, upravljati ili sprovesti zakon (ili kaznu) nad korporacijama, pa tako korporacije nikome ni za to odgovaraju.365 Hertz pie da:
P P T

Svako novo spajanje korporacijama daje jo vie moi. Sve stvari koje kupujemo ili koristimo - gorivo, lijekove koje propisuju lijenici, nuno potrebne stvari poput vode, prijevoza, zdravlja i obrazovanja, ak i nova kolska raunala i usjevi koji rastu u poljima oko naih naselja - sve se to nalazi pod kontrolom korporacija koje nas mogu, prema vlastitom hiru, othraniti, podravati ili uguiti. To je... svijet u osvit novog milenija. ini se da su vladine ruke sputane, a mi... ovisimo o korporacijama.367
T P TP

Pogledajte popis velikih korporacija. Vidjet ete tvrtke Big Pharma, Monsanto, Microsoft, Ameriku potu, tvrtke za upravljanje vodama, energijom i prijevozom i tako dalje. elimo li preivjeti, ovisimo o proizvodima najveih korporacija. Po onome to vidim, Amerikanci uglavnom pogreno misle da potroai kontroliraju korporacije, budui da korporacije trebaju potroae koji e kupovati njihovu robu. Meutim, u mnogim dijelovima ove knjige pokazat u da je stvarna ovisnost ustvari ovisnost graanstva o korporacijama i korporatistima a ne obratno. Korporacijska uzurpacija resursa o kojoj piem u ovoj knjizi zabranjuje stvarno trino natjecanje, a ako korporacije nadziru resurse koje svaka osoba treba da bi preivjela, graani mogu biti samo u potpunosti ovisni o korporatistima koji te resurse kontroliraju.
T T T T T T

to moe bilo tko uiniti korporacijama koje su uzurpirale resurse kako bi stvarale i kontrolirale ono to je svakom Amerikancu nuno za preivljavanje? Mogu li im politiari zaista nametnuti poreze?368 Mogu li politiari doista traiti poveanje minimalne dnevnice? Jesu li politiari u stanju primorati korporacije na plaanje zdravstvenog osiguranja za svoje zaposlenike? Budui da vladu ine
T P P

korporatisti, zato bi oni sami sebi nanletnuli takvu vrstu iskustava"? Bilo bi to kao da uzimaju novac iz vlastitih depova. Ako bi politiar u svojoj kampanji predloio poveanje minimalne dnevnice, mislite li da bi korporatistiki mediji pravedno izvjetavali o tom kandidatu, bi li objavljivali njegove oglase na svojim medijskim kanalima? to bi se dogodilo da CNN izvijesti o cijenama koje odreuju naftne kompanije to kontroliraju naftu o kojoj svi Amerikanci ovise da bi odrali svoj nain ivota u civiliziranom svijetu? S takvom priom CNN bi predstavljao prijetnju njihovim prihodima od nafte ili srodnih pokrovitelja putem oglaavanja. to bi se dogodilo da CNN izvijesti o sveprisutnom kriminalu i krivotvorinama u tvrtkama Big Pharme, 328 koje su moda najvei oglaivai u korporatistikim medijima? Ne bi li sve tvrtke Big Pharme preispitale odluku o oglaavanju na CNN-u (odnosno, trebaju li one financirati CNN). Prekid takve potpore za CNN bi mogao biti toliko tetan da bi doveo u pitanje njegov opstanak. Lako je uvidjeti kako je novac korporatistiko oruje potpune kontrole, ak i preko naih medija i vlastitih umova.
T T PF FP T T T

Lobisti Glavni nain na koji korporatisti kontroliraju vladu je - jasno i glasno kupovanje i plaanje politiara tako da oni glasaju i stvaraju politiku koju eli najbolji ponua. Na taj nain glavno oruje korporatista - novac - kontrolira (vlada) svijetom. Ako think tankovi i organizacije Novog svjetskog poretka isporuuju politiku korporacija vladi, lobiste moete smatrati isporuiteljima isplate koja je potrebna za kupnju politiara, a kojom korporacije i korporacijski interesi financiraju vladu. Glavno djelovanje politiara - kako republikanca, tako i demokrata 329 - je, bez pretjerivanja, jednostavno sluenje kao partijskog primatelja mita, osobe koja uzima novac od razliitih korporatista, esto nou,
T T T T T T T T T PF FP

Vidi Angell 2003. povijesnih politikih granica amerikog sustava, titei korporativno bogatstvo i mo, odravajui ogromni vojni stroj koji je isisao nacionalno bogatstvo te povezujui SAD s inozemnim desniarskim tiranijama. (Zinn 2003., 565) Silverstein daje kratku analizu naina na koji je Clintonovim predsjedanjem dominiralo i upravljalo lobiranje, a ne ljudi". (Silverstein 1998., 4-5) 329 Silverstein 1998., 18.
328
TP P T T T T T TP P T

da bi bio isplaen za stvaranje politike koja je u interesu korporatista koji dobro plaaju. Nekim je Amerikancima to teko shvatiti, i to zato to se mnogo truda ulae u zadravanje lobistikih aktivnosti izvan vidokruga te privida da politiari svakodnevno raspravljaju o razliitim temama u Kongresu. Meutim, kada se analizira i ispita to to ustvari zakonodavci rade, kao i prirodu zakonodavnih djelatnosti koje provodi, primjerice, Kongres, te prouavanjem djelatnosti lobista moe se doi do zakljuka da sve te rasprave u Senatu nisu nita drugo doli oblik obilatog pravnikog glumatanja.
T

Preciznije, pojam lobist" moe se definirati na sljedei nain:

T T T

Lobist je isporuitelj novca, isporuitelj punih omotnica", od korporacija prema vladinim zakonodavcima, gdje isporuen novac odreuje kako se u Washingtonu stvara i provodi politika.
T T T T T T T T T T T

lanovi vidljive vlade u stvaranju politike prate i think tankove i lobiranje. Predodba da politiari sluaju amerike glasae ili da im je do njih stalo obina je iluzija. Obje pojave ljudima" uinkovito zabranjuju bilo kakav utjecaj na stvaranje politike i ine da se korporatistika vizija u potpunosti provodi u Washingtonu. Prouavanje lobista nudi produktivan nain istraivanja uroenog faizma/korporatizma u SAD-u, budui da je to jednostavan nain za ilustriranje kako iza kreiranja politike stoje samo korporatisti.
T

Silverstein (1998) se 90-ih pretvarao da je lobist u Washingtonu da bi se infiltrirao i stekao uvid u taj tajni svijet. Njegova knjiga razvidno opisuje uznemirujui svijet prijevara i tajnovitosti koji postoji u korporatistikom sustavu, a nalazi se izvan percepcije i svijesti Amerikanaca. Uvjeravaju nas da Kongres radi za ljude", ali lobiranje pokazuje da je to potpuna neistina, kao to je ve reeno.
T T

Za dan ili dva po infiltraciji u svijet lobista, odmah nakon to je Silverstein ustanovio svoj lani lobistiki status, njegovo ime poelo je kruiti Washingtonom te je pozivan i na demokratske i na republikanske skupove kamo je trebao donijeti pune omotnice kojima bi utjecao na (kupio) stvaranje politike. Na primanjima, nakon to bi isporuio ek ili izjavio da ima ek za isporuku, konT

gresnik bi ga upitao to eli", to je zn'ailo neto poput: koju politiku elite da pokuam stvoriti ili izglasati kao posljedicu vae isplate?
T

U vrijeme pisanja Silversteinove knjige lobisti su u Washingtonu premaivali broj lanova Kongresa u omjeru od 70:1.371 itajui Silversteina (1998.) itatelj upoznaje priu o politiarima kao glumcima, u doslovnom smislu, koji se namjerno pretvaraju da bi prevarili ameriki narod, a im se kamere iskljue postaju netko drugi. Dojam je da Silversteinova knjiga prikazuje lanove Kongresa - bez obzira kako se oni doimali na CSPAN-u (Cable-Satellite Public Affairs Network, amerika kabelska TV mrea, op. pr) - kao skupine koje esto nalikuju pijanim lanovima bratstava koji e uiniti sve za bogatu veeru i punu omotnicu. Silversteinova knjiga lanove Kongresa takoer prikazuje kao osobe koje, kada se kamere iskljue, nemaju nikakvog pojma da tamo vani", u Americi, zaista postoje ljudi. Pogledajte to o tome pie Caldecottova:
T P P T T T T T

Tko upravlja Kongresom sve ove godine? Transnacionalne korporacije iji izvrni direktori izvode na veere i pia, zavode, podmiuju i korumpiraju ljude na poloajima u Bijeloj kui i Kongresu: od predsjednika i potpredsjednika do gotovo svih izabranih kongresnih dunosnika. Te svemone korporacije kontroliraju i manipuliraju veinom federalnih zakona, inozemnih i domaih, koji prolaze kroz Kongres. ine to pomou razliitih mehanizama: think tankova, korporativnih spajanja, lobiranja i politikih donacija. 330
T T T PF FPT

Ekonomija unitenja U radijskoj emisiji Jeffa Rensea emitiranoj 4. prosinca 2006. revolucionarni fiziar i izumitelj John Bedini raspravljao je s JefFom Renseom kako stvari kao to su baterije, elektrane i veina drugih niskotehnolokih energetskih izvora to se koriste u Americi ustvari nisu potrebne zato to postoje naini pokretanja civilizacije i bez njih. Rense i Bedini u tom su intervjuu raspravljali i o drugim vrstama postojeih ali skrivenih goriva i izvora energije koji se ne moraju redovito ponovno puniti" po visokim cijenama te zato korporatistima nisu profitabilni. Baterije se moraju mijenjati, automobili puniti gorivom, da biste imali elektrinu energiju u kui svaki mjesec morate plaati raun, u suprotnom e vam opskrba biti prekinuta. Uz Sunevu energiju, energiju vjetra, zraka ili vode,
T

330
TP P

Caldicott 2002., 24.

T

ili uz Bedini-Beardenov generator besplatne energije 331 stvari poput baterija, punjenja gorivom, rauna za elektrinu energiju itd. nisu potrebne jer energija je besplatna ako imate solarni generator ili vjetrenjau, ako sagradite BediniBeardenov generator besplatne energije ili ako imate neku drugu vrstu opreme. Sto kaete na automobil koji vozi na kinicu? 332 Sve su te stvari ve izumljene i postoje godinama, ali budui da Amerikanci o njima nisu informirani putem masovnih medija ili obrazovnog sustava one im nisu poznate pa vjeruju da je primitivno gorivo na bazi nafte jedini izbor za vozila.
PF FP PF FP T

Upravo spomenute teme otkrivaju kljuno pitanje korporatistike tajne vlade: profit proizlazi iz unitenja (u ovom sluaju baterije, benzin i energija iz strujne mree unitavaju se [preobraavaju] tijekom koritenja). U poslovnim kolama to se naziva planirano zastarijevanje. Samo aica ljudi doista razumije koliko daleko dosee ekonomija unitenja. Ona ne dominira samo ivotima obinih Amerikanaca, kao to smo to upravo objasnili, ve i cijelom strukturom svijeta - od ratova, ekolokih katastrofa, do ekonomskih tekoa - sve te pojave zasnivaju se na filozofiji koja govori da je za ostvarivanje profita (korporatista) potrebno unitenje - red iz kaosa.
T T T T

Ne mora biti tako, a korporatisti bi mogli zaraivati na ljudima inei ih zdravima i sretnima, ali to nije u interesu skrivenih korporatista: oni su sretni s manjom zaradom proizalom iz unitenja stvari (posebice ukljuujui ljude i njihovu svijest), tako da graanstvo neprestano iznova mora kupovati, a korporatisti mogu uivati u unitenju koje stvaraju.
T

331 Vidi Bearden i Bedini 2006. za vie informacija o Bedini-Beardenovom generatoru slobodne energije. 332 Prema Wave-3 News (podrunici NBC-ja) iz Louisvillea, u lanku pod nazivom Car Powered by Water a Reality" (Automobil s pogonom na vodu je stvarnost") Erica Flacka (objavljenom 6. rujna 2009.). Uz obalu Floridskog zaljeva vode ima posvuda. Od zaljeva, preko plae, do grada Clearwatera, gdje pronalazimo Dennyja Kleina. ovjek s pogonom na vodu, doslovno. Klein je izumio prvi svjetski automobil s pogonom na vodu. Automobil troi ono to Klein naziva Akvagen". Akvagen je voda ili H20, rastavljena na HHO plin, neto to su znanstvenici smatrali nemoguim. Bilo koja osoba s doktoratom ili knjiga e vam rei da ne moete mijeati vodik i kisik. Jo uvijek nam mnotvo ljudi ne vjeruje zato to se to ne slae s onim to su nauili", rekao je Klein. Meutim, ljudi brzo shvaaju da su Klein i njegov automobil stvarni. Klein kae da se njegov izum moe montirati na bilo koji klipni motor. Tim za ekonomski razvoj okruga i televizije lokalnih vlasti dobili su demonstraciju dok smo mi bili ondje. Klein kae da je on prvotno razvio Akvagen da bi stvorio sigurniji aparat za zavarivanje koji manje zagauje okoli. Klein je shvatio da se Akvagen moe koristiti i za ienje automobilskih plinova. Jedino to bi izlazilo iz automobilskog ispuha je voda. Uskoro je njegova vizija postala stvarnost.
TP P T TP P T T B B T

injenica da Amerikanci neprestano prazne svoje bankovne raune za energiju i gorivo je planirana. Slobodni izvori energije namjerno se dre u tajnosti. Zato Amerikanci nisu uli za elektrino vozilo (takozvani EV") ili zato ga vie njih ne posjeduje? (Neki e itatelji moda misliti da govorim o vozilu s pogonskom elijom" koje se razlikuje od EV-a.) Ne samo da imamo tehnologiju za elektrina vozila, ona postoji due od vozila pogonjenog gorivom, a veina ranih automobila na cestama poetkom 1900-ih bila su elektrina vozila! 333 Povuena su iz komercijalne prodaje ubrzo nakon izuma automobila pogonjenih gorivom, ali je EV ponovno pronaao put na trite poetkom 2000-ih. Meutim, stvoreni su zakoni koji zabranjuju njihovu prodaju pa su takva vozila doslovce oteta ljudima koji su ih kupili. 334
T T T PF FP PF FPT

Zato se ta tehnologija, koja je oito mnogo bolja za Amerikance, ne uini komercijalno dostupnom i dri se u tajnosti? Upoznao sam tek malen broj ljudi koji su uli za EV, a mnoge koji su doista naitani. Ako netko govori o EV-u, ili ako netko sagradi vjetrenjau ili generator besplatne energije, i zatim o tome razgovara sa svojim susjedom, pa svom susjedu kae: Ja ne plaam energiju, a ti plaa zbog tajnog plana za pranjenje bankovnih rauna ljudi" susjed e vas vjerojatno nazvati pobornikom teorija zavjere/" umjesto da vas zamoli da mu te tvrdnje dokaete. Ali to moe biti jednostavnije ili loginije od toga da korporacije poduzimaju tajne mjere za poveanje profita, to je ustvari upravo ono to ta tvrdnja koju ste izrekli svojem susjedu znai?
T T T T

Ako civilizacija na raspolaganju ima takve tehnologije slobodne energije" kao to smo upravo opisali, graani ove nae civilizacije ne bi morali i dalje troiti veliki dio svog financijskog bogatstva na nabavku energije za financiranje svog ivota. Ne bi morali plaati mjesene raune za energiju, grijanje i tako dalje. U gore spomenutom intervjuu s Bedinijem Jeff Rense precizno komentira da smo suoeni s vjerojatno najopasnijim monolitom na Planetu, a to su gonii robova koji ele da nastavimo plaati ono to je nae uroeno pravo, odnosno ivot, slobodu, udobnost i potragu za sreom". Nadovezuje se to na ono to ja nazivam ekonomijom unitenja" i ukljuuje situacije u kojima se graani prisiljavaju na kupovinu stvari koje zatim jednostavno unitavaju (gorivo, lo-ulje, elektricitet, baterije, itd.) a samo zato da bi preivjeli.
T

predstavljanje Edwina Blacka, autora knjige koje je emitirano na BookTV 16. prosinca 2006. (to predavanje moe se nabaviti na BookTV.org), a prikazuje predstavljanje Unutarnje sagorijevanje, snimljeno 19. listopada 2006. Black, vrhunski njegove knjige povjesniar i autor knjiga IBM i holokaust (IBM and the Holocaust) te Zarada na Bagdadu (Banking on Baghdad), u svom predavanju govori o povijesti elektrinih automobila. Za vie detalja pogledajte Blackovu knjigu Unutarnje sagorijevanje (2006.). 334 Vidi Paine 2006.
333
TP P T

Unutarnje

Vidi

Paine

sagorijevanje
T

2006.

Takoer

(Internat

vidi

Combustion),
T T

BookTV

TP

U korporatistikoj Americi ivjeti znai plaati i biti prisiljen redovito plaati da se ne umre od gladi i hladnoe. ivjeti znai biti primoran plaati takav ivot, zbog ega morate biti zaposleni u nekoj korporaciji.
T T T

Ako se netko opameti i sagradi farmu na svojoj zemlji, opskrbljuje svoj dom energijom iz vjetrenjae i iskopa bunar za opskrbu vodom, taj ovjek unato svemu i dalje raznim vladama mora plaati visoke poreze na zemlju. Da biste u Americi ivjeli od zemlje morate plaati, a da biste platili morate sluiti korporacijama da biste dobili plau koja vam omoguava plaanje. U Americi jedini nain ivota je onaj po kojem se ivot i energija moraju provesti u osiguravanju milostinje korporacija, dok ostali (nastavnici, odgajatelji u vrtiima itd.) podiu djecu nacije umjesto da tu djecu nacije podiu roditelji. Pogledamo li poblie taj scenarij on je vrlo nalik prii iz Orwellove 1984. koja opisuje zemlju prisilnog rada, bez obitelji, bez ljubavi ili strasti, zemlju proetu faizmom.
T T T T T T

Profit iz unitenja Primjere ekonomije unitenja pronai emo i u brojnim drugim aspektima osim onih energije i goriva. Korporatistika vlada graane primorava na neprestano troenje svoje milostinje na stvari koje ne trebaju, a ako je mogue graane prisiljavati na neprestanu kupnju jednih te istih proizvoda korporatisti ostvaruju sve vee profite. Na primjer, imate li automobil, on e trajati svega nekoliko godina umjesto nekoliko desetljea. Kada bi trajao nekoliko desetljea to bi smanjilo zaradu korporatistikih proizvoaa automobila. Umjesto toga, automobili se proizvode tako da traju vrlo ogranieno vrijeme koje otprilike odgovara vremenu potrebnom za otplatu petogodinjeg kredita koji veina ljudi podie za kupnju automobila. Po isteku tih pet godina automobil se ini mnogo manje poeljnim budui da e vjerojatno zahtijevati skupe zahvate (gume, podeavanje, volan te druge sline i skupe popravke) i nee biti u dobrom stanju u drugom pogledu (moda prijee 100.000 milja zbog e zahtijevati skupe popravke), tako da ovjek mora kupiti potpuno novi automobil.
T T

Drugim rijeima, ono to je originalno kupljeno (automobil) ustvari se unitava (ne u svom originalnom ili korisnom stanju ili njemu nalik) tako da potroa mora kupiti drugi: mora kupiti ono to ve posjeduje. To je ono to ja nazivam ekonomijom unitenja", a taj pojam openito obuhvaa sljedeu ideju: Ekonomija unitenja: nakon to potroai kupe proizvode, proizvodi se moraju postupno ili brzo unititi tako da ih potroai ponovno moraju kupiti (i to se neprestano ponavlja). to se tie proizvoda koji se ne unitavaju
T T T T T T T T

dovoljno brzo, potroae se treba' na prijevaru nagovoriti na kupnju/ potronju proizvoda koje taj potroa ve posjeduje.
T

Ekonomija unitenja je unitavanje stvari za profit korporatista. Jedan od osnovnih entiteta koji se u korporatistikoj kulturi unitavaju je vojnik. Rat su izmislili korporatisti: putem masovnih medija vojnici se na prijevaru nagovaraju da postanu plaenici rata, oni se unitavaju, drutvo ih uglavnom zaboravlja, a zatim se taj ciklus godinama kasnije ponavlja; kupuju se novi vojnici i zatim unitavaju. U zadnje je vrijeme vlada SAD-a obavjetavala javnost samo o vrlo malom broju vojnika poginulih u ratu, a ti brojevi ne ukljuuju, na primjer, rtve rata koje umiru u bolnikim krevetima, na kraju dana kada zavre dnevne borbene aktivnosti, ili rtve koji umiru kasnije, npr. u bolnicama za veterane. O tim pitanjima bit e govora u drugom dijelu knjige.
T T T

Sindrom Zaljevskog rata Dio tekoa s kojima se Ministarstvo obrane suoava u odreivanju uzroka takozvanih bolesti Zaljevskog rata tie se irokog spektra simptoma o kojima izvjetavaju amerike trupe kao i injenice da za njihove tegobe ne moe biti odgovoran samo jedan imbenik.
T T T T

Babilon Kao to smo to prije, na nekoliko mjesta u ovoj knjizi, ve naveli i raspravili, iste korporatistike skupine nadziru svjetske resurse i graane otkad je ljudske povijesti. 335 Cijelo to vrijeme oni koriste iste ekonomske metode, jedna od kojih je profit iz unitenja. Vrlo rani primjer te metode nalazimo u jednom od najranijih poznatih nastupa slobodnih zidara - padu Babilonske kule. Howard jasno opisuje taj rani dogaaj koji je organizirala tajna vlada, prikrivi pritom svoju umijeanost:
T PF FP T T T

Masonska tradicija govori da su se masoni prvi put organizirali u korporativno tijelo za vrijeme graenja Babilonske kule. Prema Postanku 11:4-6, ideja je bila da kula dosegne nebo i stupi u kontakt s Bogom. Pad Babilonske kule unitio je zajedniki jezik ovjeanstva i okonao drugo Zlatno doba koje je nastupilo poslije Potopa. Arhitekt kule bio je kralj Nimrod Babilonski koji je bio mason. On je svom roaku, kralju Ninive, osigurao ezdeset zidara koji su trebali pomoi u graenju njegovih gradova. Zidarima je na odlasku reeno da jedni drugima ostanu odani, pod svaku cijenu izbjegnu nesuglasice, ive skladno i slue svog vladara kao gospodara na Zemlji. Prema opem vjerovanju, Hebreji su svoje poznavanje gradnje stekli od Babilonaca i donijeli ga u Egipat kada su postali robovi. U Egiptu su na to znanje utjecali Misteriji i okultne tradicije graditelja piramida koji su bili vjeti u tehnikama svete geometrije. 336
T PF

Postoje mnogi izvrsni opisi te povijesti. Jedan sjajni opisi su Maxwell 2000.; Fomenko 2003.; Howard 1989. 336 Howard 1989,4-5.
335
TP P T TP P T

on

mojih

favorita

je

Black

2006.

Drugi

FPT

ini se daje to ranije kontrolirano ruenje - lana prijetnja starija od WTC1, WTC2 i WTC7 11. rujna. Tajna vlada njeguje tradiciju ruenja impresivnih struktura kada to ruenje pokree nove planove koji vode implementaciji Novog svjetskog poretka.
T T

Ovaj ulomak iz Howarda govori o ekonomiji unitenja, glavnom obiljeju korporatistike ekonomije: ekonomija mora rasti", a ona raste gradnjom stvari, unitavanjem tih istih stvari nedugo po gradnji, ponovnom gradnjom, ponovnim unitavanjem, ponovnom gradnjom, i tako u beskonanost. Babilonska pria sadri to unitenje kule ili grada koje zatim dovodi do daljnje ekspanzije: iz razaranja i kaosa raa se izgraivanje i poveanje profita korporatista. Uniti i ponovno gradi, stalno iznova. To je poput gradnje kompleksa Svjetskog trgovinskog centra na Manhattanu, njegovog unitenja, te zatim gradnje takozvanog Tornja slobode koji se poeo graditi u vrijeme kad je ova knjiga odlazila u tisak. Ekonomija unitenja najbolje ilustrira vojno-industrijski kompleks: gradnja stvari (bombi, itd.) koje se koriste samo da bi bile unitene (i za unitenje ostalih stvari) te ostvarenje nevjerojatnih profita kroz ratni proces. to je ratno razaranje (vie rata) vee, to e i profit biti vei, zbog injenice da to vie bombi eksplodira, to se mora proizvesti vie novih.
T T T T

Odjea, hrana, automobili, elektronika, odmori, terminatorsko sjeme, elektrina energija, baterije, softver i gotovo svaki predmet koji ljudi koriste u korporatistikoj kulturi potroai unitavaju i ponovno kupuju. Naravno, korporatisti ne koriste rijei unitavanje" i ponovna kupnja", koriste meke, ,,prijateljskije" pojmove: unapreivanje programa", u sluajevima programa koji se moraju zamijeniti" (odnosno, unititi, kao kada, na primjer, uklanjate stare programe sa svog raunala). ak se i cijeli gradovi mogu unititi i ponovno izgraditi zbog profita, kao to je to bilo sa Chicagom (poar), New Orleansom (uragan, najvjerojatnije izazvan HAARP sustavom 337 ), Bagdadom (oruje), Tokijem (nuklearne bombe), Babilonom, koji je vjerojatno bio neka vrsta planiranog kolapsa ili unitenja, i tako dalje.
T T T PF FP T

Ekonomski rast" Amerika ekonomija raste" kada Amerikanci kupuju stvari koje im ne trebaju i kada stalno kupuju jedno te isto. Najlake se to postie kada se uniti ono to potroai ve imaju i kad to moraju ponovno kupiti. Zanimljivo je, meutim, primijetiti da je ekonomski rast" ustvari rast samo za korporatiste.
T

337 Vidi dio o kemijskim tragovima u petom upravljanju vremenskim prilikama i zakonu S517.
TP P T

poglavlju

ove

knjige,

gdje

piem

Za vrijeme trajanja onoga to se naziva ekonomskim rastom" dobiva li radnik u trgovini 7-11 ili poti veu plau? Radnici u poti imaju ugovorenu plau, to znai da nee dobiti vie novca. Radnik u trgovini 7-11 moe ostvariti nekoliko prekovremenih sati, meutim, njegova plaa toliko je niska da je poveanje prihoda zanemarivo malo, pa sve to se radniku u 7-11 dogaa je da provodi vie vremena u korporaciji, umjesto kod kue ili negdje drugdje. Postavlja se, dakle, pitanje: tko profitira za vrijeme takozvanog ekonomskog rasta"? Odgovor je, naravno - iskljuivo monopolistiki korporatisti.
T T T T T T T T

Ekonomski rast" odnosi se na rast profita do kojeg je dolo zbog rasta prodaje, to pak dovodi do poveane akumulacije kapitala. Meutim, kao to je navedeno u 3. poglavlju, jedini stvarni i izvorni kapitalisti u Americi su monopolistiki korporatisti (i oni koji su izravno s njima povezani, kao i njihovi bliski suradnici), to znai daje razdoblje ekonomskog rasta" nebitno za veinu obinih graana. Razdoblja ekonomskog rasta" popraena su pompoznom pozornou masovnih medija. esto susreem obine graane koji izraavaju svoje oduevljenje tim pretpostavljenim porastom poslovnog ciklusa. Ali kada bi ti obini graani analizirali vlastiti poloaj uvidjeli bi da se za njih malo toga promijenilo u razdoblju ekonomskog rasta", osim moda da vie radnih sati moraju provoditi u korporaciji (to znai da radnici s ugovorenom plaom ne dobivaju vie novca za vei broj radnih sati) da bi odravali proizvodnju i poveane profite koji odlaze u depove korporatista (koji vjerojatno ne moraju raditi dulje za vrijeme pretpostavljenog porasta poslovnog ciklusa).
T T

Iz tih razloga se ini da je koncept ekonomskog rasta" samo jo jedan primjer kako obini graani prihvaaju, slave, sudjeluju u idejama i za njih se bore/ robuju im a da su te ideje za njih tetne (tetne zbog gore spomenutog produljenja radnog vremena, na primjer), ali su dobre za korporatiste. Slino nainu koji smo opisali u prethodnim poglavljima na koji korporatisti obine graane navode na borbu za ideje i nain ivota koji su dobri za korporatiste, ali loi za obine graane. Recimo, obinog e se graanina nagovoriti da odustane od poznavanja obrade zemlje i samodostatnosti kako bi svu robu mogao kupovati u npr. Wal-Martu. Obinog graanina e se uvjeriti da su cijene nafte niske (3. poglavlje), ili da u Americi postoji privatno vlasnitvo, ili da kapitalizam postoji te da je dobar za Ameriku, itd.
T T T T

Globalno siromatvo i ropstvo: slobodna trgovina i Novi svjetski poredak Prethodno sam ustvrdio da su bogatstvo, think tankovi, organizacije Novog svjetskog poretka te ekonomija unitenja osnovna orua i taktike koje korporatistika tajna vlada koristi za kontroliranje, oblikovanje i porobljavanje
T T T

graana svijeta kao i za zgrtanje bogatstva za sebe. U sljedea dva pododjeljka pisat u o dvama kljunim oruima i taktikama koje koristi korporatistika tajna vlada, a koje su usko povezane: siromatvo i neznanje. Prvo emo govoriti o siromatvu.
T

Slobodna trgovina" Tek je mali broj ljudi svjestan da se provodi plan za stvaranje svjetske vlade i dovoenje cjelokupnog svjetskog stanovnitva u stanje siromatva i ropstva (mnogi antiglobalistiki aktivisti nazivaju to globalnom kolonizacijom), tako da korporatisti (i agencije koje slue korporatistima) mogu u potpunosti uzurpirati svo bogatstvo, resurse i zemlju te uspostaviti novi svjetski feudalizam. 338 Iako mnogi graani svijeta to ne znaju, to je ono emu tei takozvana slobodna trgovina" te ono to se skriva iza hvalospjeva masovnih medija posveenih slobodnoj trgovini". Takozvana slobodna trgovina" samo je nain na koji monopolizirajue korporacije po vlastitim eljama premjetaju ljude i resurse, bez pravila i propisa i na nain koji pod svaku cijenu maksimalizira profit. Kako je rekao Alex Jones, poznati radijski voditelj: slobodna trgovina su globalne korporacije koje postaju naa/vaa vlada" 339 - a to je, naravno, korporatizam.
T T T PF FP PF FP T T

Iz tih razloga slobodna trgovina" ustvari je orwellovski pojam budui da zvui kao neto pozitivno, ali u stvarnosti je samo nain ukidanja pravila i ogranienja kako bi korporacije mogle jo temeljitije monopolizirati resurse, radnu snagu i bogatstvo. Slobodna" = neregulirana". Sloboda u slobodnoj trgovini ustvari je sloboda samo za korporatiste, dok za ostale u konanici znai neku razinu ropstva. To uklanjanje pravila i ogranienja za korporatiste stvara jedno novo pravilo: korporatisti mogu raditi to ele, bez obzira tko e patiti - ak i ako to za posljedicu ima smrt mnotva ljudi (to korporatisti esto smatraju profitabilnim, to emo i pokazati u daljnjem tekstu).
T T T T T

TP

Za detaljni opis tog plana i procesa njegova provoenja vidi Brzezinski 1998., Mclnerney i Vallely 2004., PNAC 2000., Thorn 2003., Chossudovsky 2003. i ostale. Takoer moete proitati Huxleyjev Vrli novi svijet ili Orwellovu 1984. da biste stekli ideju o nainu uspostavljanja tog korporatistikog Novog svjetskog poretka. 339 Radijska emisija Alexa Jonesa, www.infowars.com, 20. prosinca 2006.
338
TP P T T T T T P HTU UTH UT T

Novi svjetski poredak: dananja svjetska vlada Organizacije koje stvaraju osoblje i politiku za korporatiste, koje izravno upravljaju novim mreama globalne slobodne trgovine i pravilima za korporatiste ono su to se esto naziva korporatistikim Novim svjetskim poretkom. Taj Novi svjetski poredak ine korporatisti i njihove organizacije, kao npr. Svjetska banka, CFR, WTO, MMF, WHO, FDA, EPA, CDC, grupe Rockefeller, UN, obavjetajne agencije u cijelom svijetu, Rimski klub, Bilderberg, administracija raznih velikih amerikih sveuilita, NATO, Triliteralno povjerenstvo, razliiti think tankovi (poput PNAC-a i AEI-a), razliita tajna drutva (poput Yaleovih Lubanji i kostiju), Crveni kri, NASA i mnoge druge. 340 To su neke od organizacija koje korporatisti koriste za uspostavu i voenje svoje svjetske vlade (Novog svjetskog poretka). Svijet se oblikuje prema eljama korporatista koji djeluju kroz te organizacije. Kao to je spomenuto u prvom poglavlju, uobiajeno je za korporatiste da budu lanovi nekoliko razliitih organizacija Novog svjetskog poretka, ali da u isto vrijeme budu i korporatisti. Na primjer, R. James Woolsey bio je na elu CIA-e za vrijeme prve Clintonove administracije, glavni je lan PNAC-a, redovito se pojavljuje u vijestima CNN-a i Fox Newsa, predsjedao je izvrnim odborom upravnog vijea Sveuilita Stanford, bio je potpredsjednik savjetodavnog odbora tvrtke Global Options LLC i lan upravnog odbora korporacije BC International, Sun HealthCare grupe, USF&Ga, tvrtke Yurie Systems, Martin Marietta-, British Aerospace, kompanije Fairchild Industries, korporacije Titan i DynCorpa, a bio je i lan upravnog odbora Filadelfijske burze.
T T T PF FP T T T T T T T T T T T T T

Funkcija organizacija Novog svjetskog poretka nije samo ukidanje pravila za korporacije ve i stvaranje okolia koji e biti to robovskiji za graane svijeta da bi se to vie bogatstva zadralo izvan ruku radnika (a u rukama korporatista). Bogatstvo raste u cijelom svijetu, ali iskljuivo za korporatiste. Na djelu je globalizacija siromatva koja se iri cijelim svijetom, Europom i amerikim drutvenim razredima. U ovom upeatljivom ulomku profesor Chossudovsky pie:
T T

Vlade G7 zemalja i globalne institucije, ukljuujui MMF, Svjetsku banku i Svjetsku trgovinsku organizaciju, 341 leerno nijeu porast razine siromatva u svijetu; prikriva se socijalna stvarnost, manipulira se slubenim statistiT T T PF FP T T

Postoji jo mnogo drugih. Na primjer, nisam naveo mnoge prekomorske organizacije koje se predstavljaju kao obavjetajne ili regulatorne agencije drugih drava. 341 To su posebno institucije Novog svjetskog poretka koje rade na uspostavi globalnog korporatizma i oblikovanju svijeta na nain da korporatisti uspiju u nakani osnivanja globalnog korporatistikog radnog logora.
340
TP P T TP P T

kama, a ekonomski pojmovi se izokreu. Zauzvrat, mediji bombardiraju javno mnijenje pozitivnim prizorima globalnog rasta i blagostanja. Tvrdi se da je svjetska ekonomija u procvatu zahvaljujui reformama slobodnog trita"... Bez debate ili rasprave, takozvana zdrava makroekonomska politika" (odnosno, razliite mjere tednje, deregulacija, smanjivanje i privatizacija) pozdravlja se kao klju ekonomskog uspjeha. 342
PF FPT

U svijetu je trenutno primjetan jedan trend: standard ivota stanovnitva se sniava, a prihodi ostaju isti ili se smanjuju. Trend je takoer takav da sve vei broj ljudi osiromauje, kao to moemo vidjeti na primjeru Amerike gdje je minimalna dnevnica" (koja je ispod granice siromatva) uglavnom nepromijenjena ve jedno desetljee, a i prije toga porast je bio zanemariv. (Meutim, trenutno mnogi siromani ljudi u Americi ive u raskoi u usporedbi sa siromanima u cijelom svijetu i to zbog priljeva jeftine robe proizvedene robovskim radom koja se uvozi u SAD. 343 )
T PF FP T

Amerikanci se izravno podvrgavaju i postaju rtve poveanog rasta siromatva, ali su ujedno uglavnom posve nesvjesni tog fenomena, a masovni ih mediji uvjeravaju da ne postoji fenomen opeg siromatva koje je postojei problem u SAD-u, i koje se i dalje dodatno iri i raste. Iako se siromatvo posvuda moe vidjeti (na primjer, kada vidite mnotvo beskunika koji lutaju Amerikom [a njih je toliko da se ini da je veina Amerikanaca toliko navikla viati ih da ih vie uope ne primjeuje]), Amerikanci e prije vjerovati da je ivot prikazan u epizodi Prijatelja ili nekoj drugoj seriji stvaran (te e oponaati ponaanje, ivotne stilove, odjeu, interese i stavove ljudi u tim serijama), nego to e povjerovati stvarnosti koju vide svuda oko sebe (ukljuujui gore spomenute beskunike).
T T T T

Ope siromatvo preplavljuje Amerikance, ali oni to ne primjeuju: ono njima izgleda kao ribama voda, nevidljiva, iako je osnovni okoli i glavni sastojak riba. Prihodi Amerikanaca rastu vrlo sporo ili ostaju isti, pa mnogi Amerikanci brzo tonu u siromatvo (to ustvari znai da dnevnice padaju, jer ako dnevnice rastu sporije od inflacije to zapravo znai da se one smanjuju, a onda e i novac koji Amerikanci posjeduju sve manje vrijediti tj. moi e kupiti sve manje robe). Meutim, Amerikanci se daju prevariti i vjeruju da su bogatiji zato to mogu kupiti vie DVD-a u Wal-Martu, zato to su njihovi ormari puni jeftine odjee koju su proizveli robovi u Aziji ili drugim mjestima izvan SAD-a. K tomu, Amerikanci rijetko obraaju pozornost na injenicu da si ne mogu priutiti zdravstvenu skrb, da ne mogu otplatiti dugove, da si ne mogu (ili imaju
T T T T T T T T T

342
TP P

343
TP P

Chossudovsky 2003., 26. Za dodatne informacije vidi Chossudovsky 2003.

T T

potekoa) platiti studiranje, da imaju malo ili nimalo uteevine za mirovinu, da esto ne mogu dobiti hipoteku, da ne mogu otplatiti svoju postojeu hipoteku (ako je imaju) ili zajmove, te da ne posjeduju nikakav kapital ili predmete koji stvaraju bogatstvo. Ameriki standard ivljenja naglo pada, ali umjesto da ljudi shvate to se dogaa, ini se da im je drae gledati televizijske programe to, kao to emo vidjeti, nije nikakva sluajnost.
T

Obrazovanje za neznanje
Cilj totalitaristikog obrazovanja nikad nije bio usaivati uvjerenja nego unititi sposobnost da ih se uope stvara." -Hannah Arendt 344
T T T PF FPT

U korporatistikoj naciji prve stvari koje dolaze pod udar, koje se osvajaju, porobljavaju i na kraju unitavaju su sloboda i svijest. Ljudsko bie postaje podljudsko, a spontanost uroeno poetske ljudske svijesti pretvara se u televizijsku svijest". Najoitiji primjer te pojave je korporatistiko otimanje obrazovnog sustava.
T T T T T T

Ono to je neko bilo najivlje, najproduhovljenije, najvitalnije i najstrastvenije podruje ljudskog djelovanja, s amerikim herojima poput Emersona, Thoreaua, Einsteina, 345 Howarda Zinna, Helen Keller i ostalih, koji su pokretali i motivirali obrazovni sustav svojim umovima i pisanjem, inili ga pozitivnim mjestom preobrazbe i ponovnog roenja uenika, danas nije nita drugo doli masivna, nacionalna tehnika kola" koja se koristi za ispiranje mozgova uenika putem obrazovanja ne-injenica te za jednostavnu obuku radnika za ivot pun napora i poslunosti u orwellovskoj korporativnoj Americi. U ovom pododjeljku kratko u se osvrnuti na prirodu obrazovanja koje kontroliraju korporatisti. Obrazovanje u SAD-u uglavnom nadzire vlada. Ono se financira kroz vladino koritenje poreznih sredstava, gdje obrazovni administratori moraju sluiti interesima svojih nadreenih (vladinih slubenika) umjesto da slue interesima i potrebama uenika. Kako Nathan Tabor detaljno navodi u prvom poglavlju svoje najnovije knjige, 346 ameriko obrazovanje koristi se za namjerno zatupljivanje uenika umjesto da ih ohrabruje i daje im izvorni intelektualizam. Obrazovanje koje nadzire vlada preuzeli su Ujedinjeni narodi 347 i
T PF FP T T PF FP PF FP

344
TP P

345
TP P

346
TP P

347
TP P

Citat iz Thorn 2003., stranica 103. Einstein nije roen u Americi, ali je vei dio svoje karijere proveo na Princetonu. Tabor 2006. Tabor 2006., 1. poglavlje.
T T T T

korporatisti da bi postalo korporatistiki kontrolirano obrazovanje, budui da ono umjesto inteligencije i skepticizma predstavlja ropstvo i poslunost koji moraju proimati obrazovanje da bi pomoglo korporatistima u stvaranju poslune radne snage koja ne postavlja pitanja. To znai da je obrazovanje u Americi usmjereno na ograniavanje umjesto poticanje svijesti amerike djece i uenika.
T T T

Nacija na lijekovima: cjelokupno ponaanje je mentalna bolest", a krivnja lei na osobi umjesto na korporatiziranoj kulturi Amerika ubrzano postaje drava koja vjeruje da djeji um ne funkcionira pravilno osim ako nije potpomognut lijekovima na kojima Big Pharma svake godine zaradi milijardu dolara. Dr. Byron Richards o tome kae:
T T T T

Nau djecu ubrzano poduavaju da njihovi mozgovi bez lijekova ne mogu pravilno raditi. Prema najslabijoj dijagnozi bolesti koju moemo zamisliti, poznatoj kao hiperaktivni poremeaj nedostatka panje (ADHD), 348 danas se u pravilu pretpostavlja da mozgovi milijuna amerike djece pate od neurolokog poremeaja koji zahtijeva tretiranje lijekovima. Ta nova bolest zasniva se na subjektivnom zapaanju da neko dijete ima potekoa s koncentracijom ili zapoinjanjem nekog zadatka. Ako prema neijem miljenju to za posljedicu ima probleme u akademskoj uspjenosti djetetu se dijagnosticira ADHD, stanje koje zahtijeva lijeenje. 349
T PF FP PF FPT

Neobino je da si tisue lijenika i istraivaa, osim milijuna roditelja koji podupiru postojanje ADD-a i ADHD-a meu djecom nacije, ne postave nekoliko jednostavnih pitanja:
T T T T

Zato amerika djeca nisu trebala lijekove za ADD i ADHD tijekom 50-ih? Zato u to doba nije bilo sluajeva ADD-a i ADHD-a. Ili, ako netko vjeruje da je takvih sluajeva bilo, kako to da su amerika djeca bila mnogo uspjenija u koli nego to su to danas? U to vrijeme Amerika je imala najbolji obrazovni sustav na svijetu (sada je trei od kraja), pa kako je mogue da su se djeca i uenici toliko i tako brzo promijenili u posljednjih pedeset godina? Je li mogue da su te promjene vezane uz kulturu (loa prehrana, loi nastavnici, previe televizije i video igara, voda s fluorom,
T T T

Mnogi istraivai tvrde da ADHD i ADD ustvari se obino navodi toliko slaba da je beznaajna i besmislena. 349 Richards 2006., 21.
348
TP P T T TP P T

nemaju

dijagnozu
T

jer

je

ona

koja

odsutni, premoreni i nepaljivi roditelji, neurotoksina cjepiva, dananji stil obrazovanja u usporedbi s onim u pedesetima, itd.), a ne uz strukturu mozgova nae djece? Je li mogue da kultura moe izazvati te takozvane ADD i ADHD bolesti", te da su naa djeca ustvari nevine rtve kulture?
T

Slina se pitanja mogu postaviti o depresiji, takozvanim manino-depresivnim poremeajima, pretilosti, bilo kojem drugom problemu u uenju i tako dalje.
T T

Amerika je zemlja u kojoj se vjeruje da ako neto poe po zlu - ako ovjek osjeti tugu, tekoe ili ak stvari poput greva u elucu - taj mora nabaviti skupi lijek koji e pomoi popraviti njegove neravnotee", nedostatke" i probleme" vezane uz njihov um. Ako je, npr. mladi uenik nemiran, ima problema sa sjedenjem za radnim stolom satima svakoga dana, nemir tog mladog uenika moe se smatrati poremeajem i nee se smatrati da nije normalno da malo dijete svakoga dana satima sjedi na svom mjestu i slua dosadne informacije". Stvarno obrazovanje djeteta je kad dijete stavi ruke na zemlju i igra se s crvima; uenje kako graditi stvari, crtati, druiti se s prijateljima, razgovarati o prirodi, uiti o slovima crtajui ih i razgovarajui o njima i tako dalje. Kako moemo oekivati da dijete nee izraziti svoju razdraenost kada mu te stvari oduzmemo, kada je prisiljeno satima mirno i tiho sjediti? Ameriko obrazovanje koje regulira vlada za dananju je djecu oblik zatvora, prema onome to sam upravo napisao, i ono je ustvari nain krae svijesti njezine zamjene robovskim/korporatistikim mentalitetom.
T T T T T T

Sukladno tome, ako neki radnik u korporatistikom sustavu postane depresivan zato to prezire duge sate provedene na poslu u beivotnoj korporaciji koju ne voli, ako se savjetuje s psihijatrom i potrai pomo u noenju s tom tugom, taj lijenik najvjerojatnije nikada nee pretpostaviti odgovornost korporacije ili amerike korporatistike/orvvellovske kulture. Umjesto toga, lijenik e preispitati pacijenta i umjesto pronalaenja problema u kulturi, problem e pronai u umu pacijenta. Pacijentima e se rei da su mentalno nestabilni". Ako ste alosni zato to ste cijeli dan razdvojeni od svoje djece, obavljate posao koji ne volite, smatrat e se da imate mentalni problem koji se mora popraviti" skupim lijekovima; vjerojatno vam nee rei da ivite u zaraenoj kulturi koju je potrebno mijenjati.
T T T T

Masovno tretiranje lijekovima poput Prozaca, Ritalina itd. moe se saeti i razumjeti jednim jednostavnim pojmom:
T T T T

Mentalne bolesti i poremeaji (depresija, problemi u uenju itd.) imaju jedan uzrok: korporatistiku kulturu, ali nju lijenici nikada ne navode
T

kao uzrok mentalne bolesti. Umjesto toga, uvijek se krivi mentalna neravnotea" ili kemijska neravnotea mozga". Lijenici na taj nain iskazuju nerazumijevanje mentalnih bolesti i poremeaja.
T

Naravno, to je vjerojatno namjerna pogreka" istraivaa Big Pharme budui da je cijelo vrijeme planirano da nacija bude na lijekovima, kako je to najavio Huxleyev Vrli novi svijet (koji je on napisao zato to je imao pristup vladinim dokumentima o planovima za budunost).
T T T T T T

Amerika je danas drava u kojoj gotovo svi imaju savjetnika ili psihijatra koje posjeuju da bi dobili pomo" i gdje je gotovo svaka osoba koju sretnete na nekoj vrsti lijeka koji djeluje na psihike funkcije (Ritalin, Prozac itd.). Kulturu (korporatistiku kulturu) gotovo se nikada ne krivi za probleme koje imaju ljudi u Americi. Umjesto toga, krivi se pojedinac: tvrdi se da pojedinac treba popraviti svoju mentalnu neravnoteu, stei vie samopouzdanja, biti uporniji, nadvladati strahove, ili se od ljudi oekuje da na bilo koji nain ne dopuste sebi da budu ono to jesu, svatko se mora na neki nain popraviti", promijeniti i poboljati. Na primjer, umjesto da se raspravlja o tome kako aspartam i MSG (koje moete nai u veini prehrambenih proizvoda u trgovinama) poveavaju apetit, 350 krivnja za pretilost prebacuje se na genetiku osobe, 351 tako da to postaje krivnja pojedinca koji trebaju skupe lijekove koji e rijeiti" njihov problem.
T T T T T PF FP PF FP T

Odobreno ponaanje i razmiljanje danas su primarni aspekti amerikog obrazovnog sustava: ljudi se ue misliti ispravne misli, rei ispravne stvari i imati ispravna uvjerenja, a otklon od prihvatljivih misli, govora ili uvjerenja izazvat e podsmijeh, ako ne i odbacivanje. Podsmijeh i odbacivanje danas e gotovo uvijek biti popraeni neznanstvenom etiketom: mentalno nestabilan", mentalno uneravnoteen", ,,s potekoama u uenju", manino-depresivan", disfunkcionalan" i tako dalje. Ovo ponaanje i etiketiranje poduava se putem televizijskih serija, u kolama i lijenikim ordinacijama.
T T

Sveprisutno propisivanje lijekova" sr je korporatistikog obrazovnog sustava: donosi ogromne profite od propisivanja lijekova koji (1) otimaju ljudima njihove strasti i sposobnost funkcioniranja i (2) uzrokuju raspoloenje u kojem su ljudi mirni, posluni i ne razmiljaju, umjesto da budu kreativni, inteligentni i samostalni. Ameriki obrazovni sustav, koji je usklaen s Big Pharmom, posveen je zatiranju uma i duha djece.
T

Vidi Blaylock 1997. Tu ideju da su ljudi pretili iz genetskih razloga naroito propagiraju masovni mediji. Na primjer, pogledajte ,,New Fat Gene Blamed for Weight Gain", Associated Press, 13. travnja 2007.
350
TP P P T

351
TP

Korporatistiko obrazovanje: 'Niti jedno dijete se ne zaobilazi" Obitelj Bush upravlja tvrtkom koja se zove Ignite! Inc. Donosimo opis tvrtke Ignite preuzet s internetske stranice Hoovers.com iz veljae 2007. godine:
T T T T T T

Ignite! stvara online, multimedijske obrazovne proizvode za uenike osnovne kole. Tvrtka nudi teajeve rane amerike povijesti, svjetske kulture i geografije, svjetske povijesti, povijesti Teksasa, te znanosti. Tvrtkina Reality, Inc. serija znanstvenih programa obuhvaa naslove za teme poput ekosustava i hranidbenih sustava, Newtonovih zakona kretanja i gravitacije, jednostavnih strojeva, genetike i tektonskih ploa. Ignite! je osnovao Neil Bush, brat predsjednika Georgea W. Busha.
T T T T T T T T T

Tvrtka neobinog imena Ignite! Inc. postala je glavni opskrbljiva obrazovnim materijalima" namijenjenim za ameriki obrazovni sustav (tzv. K-12), koji je preuzeo takozvani Niti jedno dijete se ne zaobilazi" program - koji, na korporatistiki nain, ima orwellovski naziv, budui da se doslovno sva djeca zaobilaze programom Ujedinjenih naroda. 352 To je zato to program Niti jedno dijete se ne zaobilazi", kao to smo upravo naveli, ustvari nije prvenstveno program obitelji Bush ve program Ujedinjenih naroda koji samo provodi Busheva administracija, gdje UN namjerno unitava ameriko obrazovanje 353 da bi korporatisti mogli profitirati. Ignite! Inc. je preobrazio (unitio) obrazovni sustav na nain opisan u zadnjem ulomku i omoguio obitelji Bush ogromnu zaradu. Ignite! potpomau mnogi sumnjivi korporatisti, prepun je uglavnom beskorisnih informacija" (kao i vei dio amerikog obrazovanja ovih dana) i doslovce svodi obrazovanje na gledanje televizije, kako to opisuje sljedei lanak iz asopisa Business Week: Diljem zemlje neki se nastavnici ale da reforma javnog obrazovanja predsjednika Georgea W. Busha promovira poduavanje za ispitivanje". Predsjednikov mlai brat Neil ima drukiji pristup: on prodaje za ispitivanje. Zakon Niti jedno dijete se ne zaobilazi" obvezuje kole na dokazivanje da su njihovi uenici usvojili odreene injenice, a to se testira standardiziranim testovima. Pritisak uspjenosti pokrenuo je industriju instrukcijskih programa vrijednu 1,9 milijardi dolara godinje. Danas, pet godina nakon razvoja i potpore investitora kao to su npr. saudijski princ Alwaleed Bin Talal i nekadanji kralj dionica Michael R. Milken, Neil Bush eli uvesti svoje visokotehnoloke nastavne pomagae u uionice diljem zemlje. On ih naziva mobilni kurikulum" ili COW. Ljubiasta plug-and-play
T T T PF FP T T PF FP T T T T T T T

352
TP P

353
TP P

Tabor 2006. Vidi Tabor 2006.

T T

raunala/projektori vrijedni 3.800 dolara prikazuju ivahne video spotove i crtane filmove: XYZ afera iz 1790-ih prikazana je kao opereta, Odurna taksa iz 1828. je horor film. Ureaj svira pjesme koje bi trebale pomoi pamenju imena 22 rijeke u Teksasu ili drugih injenica koje se mogu nai u dravnom ispitu kao neophodno znanje". Bushev Ignite! od 2005. prodao je 1700 COW-ova, uglavnom u Teksasu, gdje Bush ivi i gdje je njegov brat bio guverner. U kolovozu Upravni odjel za kolstvo grada Houstona odobrio je potronju do 200.000 $ za COW-ove. Tvrtka u 2006. oekuje zaradu od pet milijuna dolara. Bush govori o uinku svoga imena: Ne tvrdim da mi nije otvorilo neka vrata. Moda mi je pomoglo u ponekoj prodaji." ... Zvijezde nisu uvijek bile naklonjene Bushu, ali financijska potpora ponekad jest. Zaklada povezana s kontroverznim sveenikom Sun Myung Moonom donirala je milijun dolara za COW-ov istraivaki projekt u kolama u Washingtonu D. C. 2004., jedna angajska tvrtka za proizvodnju ipova pristala je Bushu dati dionice u to doba procijenjene na 2 milijuna dolara samo za pojavljivanje na sastancima odbora. (Bush kae da je primio jednu petinu dionica.) Godine 1988. tedionica u Coloradu propala je dok je on sjedio u njenom odboru, te ga uinila prominentnim simbolom skandala sa tedionicama. Neil sebe naziva politiki najoteenijim od brae [Bush]." Iako nije prvi brat koji je osramotio nekog predsjednika - sjeate li se Billyja piva Billya artera ili kokaina Rogera Clintona? - Neil bi mogao biti prvi koji e traiti zaradu na predsjednikom kriarskom pohodu. Isto vrijedi i za kriarski pohod jednog guvernera: Jeb takoer stavlja kolske standarde u sredite pozornosti. Neil tvrdi da s braom nikada ne razgovara o poslu. On pripisuje svoj interes za obrazovanje svojoj borbi s disleksijom. Njegov sin Pierce takoer je imao problema u koli, kae on. Niti jedan on naih investitora nije traio nikakav poseban pristup - vizu, posjet Lincolnovoj spavaoj sobi, potpisanu fotografiju ili bilo to drugo." 354
T T PF FPT

Sljedei ulomak pokazuje kako korporatisti namjerno osmiljavaju obrazovanje na nain da slui kao gore spomenut modifikator ponaanja, pri emu se ta modifikacija ostvaruje uzimanjem velikih koliina lijekova (koje farmaceutskim tvrtkama svake godine pribavljaju milijarde dolara profita). Upravo to lei u samom sreditu takozvanog individualiziranog uenja" koje politiari i medijske osobe uestalo hvale. Proitajte ovaj odlomak iz jednih austinskih novina o poecima tvrtke Ignite!:
T T

354
TP P

Iz No Bush Left Behind", Business Week, 16. listopada 2006., autor Keith Epstein.
T

George W. Bush moda je ispraen iz Austina uz fanfare, ali predsjednikov mlai brat tiho vodi lokalnu startup tvrtku koja prikuplja barem 10 milijuna dolara u drugom krugu financiranja. Ignite! Inc. Neila Busha, koji razvija edukacijske programe, nada se da e u bliskoj budunosti ostvariti drugi krug financiranja, kae Pamela Richardson, glavna izvrna i strateka slubenica Ignitea!. Tvrtka je prikupila vie od pet milijuna dolara u prologodinjem prvom krugu financiranja, kae ona.... Imamo alternativne putove za usvajanje tog materijala - na primjer, interaktivnim istraivanjem glazbe", kae Richardsonova. Ili moda elim itati ili pak rijeiti neke matematike vjebe. To je serverska aplikacija koja se pokree u pretraivaima koja se visokim brzinama dostavlja u K-12 kole." U usporedbi s veinom tvrtki koje proizvode obrazovne programe, Ignite! se zasniva iskljuivo na internetskom pristupu i uinkovitije prati individualizirane stilove uenja, kae Melinda George, efica obrazovnog odjela Udruge proizvoaa softvera i informacijske tehnologije u Washingtonu, D.C. Ignite! je lan te udruge. Ignite! programi namijenjeni su i djeci s potekoama u uenju, u rasponu od disleksije do nemogunosti biljeenja podataka, objanjava George. Oni zaista rade neto novo i drukije" govori George o tvrtki Ignite!. Koriste internet i promiu individualizirano uenje. Njihovo individualizirano uenje identificira uenike stilove uenja. Ono to se pojavi na mom zaslonu razlikovat e se od onoga na zaslonu nekog drugog uenika." 355
T T T T T T T T T T T T T T T PF FPT

Svrha obrazovanja vie nije znanje nego poduavanje kako se ponaati - obrazovanje je socijalno oblikovanje i modificiranje ponaanja. Jednim dijelom potvruje to i injenica da ameriki obrazovni sustav nije dobar. Uenici nemaju izazova, a nastavnici preivljavaju umjesto da nadahnjuju. Na sveuilitima profesori se esto boje studenata budui da samo jedna prituba studenta - npr. studenta koji nije dobro napisao test - profesora moe kotati ispitivanja u dekanovu uredu. Teme i knjige koje se koriste u vladinom obrazovnom sustavu nisu zanimljive niti bitne. Kao to je Alex Jones rekao u svojoj radijskoj emisiji emitiranoj 16. veljae 2007. godine: nastavnici e mjesecima vrlo detaljno predavati o graanskom ratu, ali njihovi uenici nikada nee proitati ameriki ustav. Ameriko obrazovanje ne prua stvarnu sliku realnosti i na taj nain pridonosi masovnom ispiranju mozga: ameriko obrazovanje uenike navodi na vjerovanje da stvarnost ne postoji. Graanstvo stoga vjeruje da je ne-stvarnost stvarna, pa se esto razbjesne kada naie netko realan i postavlja pitanja o svijetu snova u kojem ive, na taj nain im pokazujui put prema stvarnosti.
T

355
TP P

Neil Bush Ignites Education 2001., autorica Amanda Bronstad.

T

Software

Firm",

Austin

Business

Journal,

16.

veljae

Pogledate li zanimljive filmove Oto'k,m 1984.3" ili Vrli novi svijet 356 vidjet ete da svaki od tih filmova kratko opisuje uionice za graane (ukljuujui odrasle) tih svjetova, a svaka uionica puna je uenika ispranih mozgova koji nita ne znaju. Takoer, u tim filmovima uionice su samo produetak i pojaanje onoga to graani neprestano ue izvan uionica, putem sveproimajuih i sveprisutnih masovnih medija tih svjetova. Drugim rijeima, graani tih svjetova doivotno su izloeni neprekidnoj televizijskoj stimulaciji koja im prikazuje propagandu i korporatizam. Obrazovanje u tim svjetovima nije snani ili stimulativni dio ivota graana tih svjetova, a kada se u filmovima prikazuje kolski obrazovni okoli, on ukljuuje uenike koji runo obavljaju zadatke u autopilot" nainu rada, a zadaci su daleko ispod njihove razine.
T T P P P P T T TPF FP T T T

Na primjer, u Otoku se svijet sastoji samo od odraslih, a njihove uionice pune su odraslih koji itaju djeje knjige, kao npr. knjige o Dicku i Jane. To se otprilike moe vidjeti u SAD-u. Pogledate li, recimo, neznanstveni, popularni film Ala Gorea Neugodna istina koji govori o uvjerenju o globalnom zatopljenju koje su uzrokovali ljudi i koji bi trebao biti obrazovni film, na poetku ete vidjeti djetinjasti i glupi crtani film koji, po mom miljenju, uope u taj film ne pripada. (Zanimljivo je da crtani film sadri nekoliko klasinih obrazovnih pitanja, kao npr. glupo neinteligentno dijete na koje vie neki tiranski lik nalik na nastavnika, kao da nam crtani film pokuava prikazati to bismo trebali vjerovati kako izgleda normalno" ponaanje.) To bi trebao biti film o znanosti, ali u filmu znanosti nema, 357 a odrasle gledatelje filma poduava se o globalnom zagrijavanju putem crtanog filma. U posljednjem dijelu vidjeli smo da obrazovna orua" tipa niti jedno dijete se ne zaobilazi" obitelji Bush takoer koriste crtane filmove. A pogledate; li masovne medije (televiziju, serije, humoristine serije, asopise, itd.), stalno ete viati odrasle kojima se predstavlja informacijski materijal prilagoen djeci, dok e odrasli u masovnim medijima biti prikazani kako se ponaaju kao neinteligentni komedijai (to, na primjer, moete vidjeti u bilo kojoj epizodi Prijatelja ili Bradyjevih).
T T T T T PF FP T T T T

U klasiku Davida Finchera Klub boraca prikazana su dva antijunaka koji se bude u stvarnosti korporatistike kulture unutar koje ive. Stoga obojica u potpunosti izlaze iz kulture (npr. obojica gotovo potpuno prestanu koristiti novac, okreu lea obrazovnom sustavu, poinju na korporacije primjenjivati taktiku koju su korporacije koristile na njima, itd.). Veina filma fokusira se na
T T T

356
TP P

357
TP P

1 988., Studio: Universal Pictures. ASIN: B00004S32U. To je televizijski" film. Vidi okvir 1.
T T

nain na koji je amerika kultura opsjednuta takozvanom mentalnom bolesti", graenjem samopotovanja", grupama za samopomo itd. Umjesto injenica i inspiracije, ta imaj dobro miljenje o sebi" filozofija ini temelj amerikog obrazovanja. 358
T PF FPT

Malo dijete protiv glomazne korporatokracije

Ameriko obrazovanje usmjereno je na pojedinanog uenika" koji je protiv vlade i okruen njome, bez zatitniki nastrojenih roditelja ili obitelji, kojeg se neprekidno napada i poniava zbog svake spontane geste ili vrpoljenja u kolskoj klupi koje nastavnik smatra neprikladnim, oteenog mozga od desetaka cjepiva i od cjeloivotne potronje vode s fluorom koja onemoguuje njegovu sposobnost razrjeavanja konfuzije ivota, a uveer, nakon uobiajeno dugog dana u koli i programa nakon kole", bombardira ga se satima televizijskog programa umjesto zatitnikog druenja s roditeljima. Tabor pie:
T T T T

alosna je injenica da je politiki korektno razmiljanje postalo poeljnije od individualizma, kreativne neovisne misli ili akademskog postignua... Roditelji se u obrazovnom establishmentu Ujedinjenih naroda esto doivljavaju kao subverzivan utjecaji. 359 Djeca se pretvaraju - putem javnog obrazovnog" sustava koje se financira iz poreza - u politiki ispravne mislioce, ue kako ispravno stajati u redu, ui ih
T PF FPT T

358
TP P

359
TP P

Za vie informacija vidi Tabor 2006. Ibid., 3.

T T

se da jedu MSG ruak u kolskom restoranu, da govore samo kada im se netko obrati, da odgovaraju na pitanja kako su naueni, da sve injenice koje uju prihvaaju kao neosporne istine te da ne postavljaju previe tekih pitanja". Ameriki uenik zavrit e srednju kolu i/ili sveuilini studij s doslovno vrlo slabim znanjem ili informacijama, unato tome to je do tada vei dio svog ivota proveo u obrazovnom sustavu, ali jedno e mu biti vrlo jasno: sustav vlada.
T

Korporatistiko obrazovanje vojno je obrazovanje

Amerika sveuilita i javne kole vladine su institucije. Kada je dijete u koli ono je pod vladinom kontrolom, skrbi" i nadzorom. Uzevi u obzir
T T

(i)
T T

to je gore navedeno, te
T

(ii) injenicu da je vlada dokazala da eli fiziki natetiti doslovno svoj djeci (putem cjepiva, vode, hrane, siromatva, neznanja i nepismenosti, itd.) te (iii) injenicu da je vlada dokazala da je primarni cilj njezinog djelovanja ostvarivanje profita iz rata,
T T T

temeljem tih injenica moemo zakljuiti sljedee:

T T T

Vladino obrazovanje ne ukljuuje uenje ve kontrolu misli, pri emu ta kontrola misli prvenstveno slui poduavanju uenika kako biti vojnici - vojnici za korporaciju i/ili za bojno polje. Vladino obrazovanje nije posveeno uenju o tome kako svijet funkcionira ili kako razviti interese i samopouzdanje koje svatko posjeduje. Vladino obrazovanje ukljuuje uenje kako zaboraviti da ljudi imaju interese i svoje ja te uenje kako vjerovati da je strast namijenjena samo smijenim pjesnicima i propalicama. Vladino obrazovanje nije prihvaanje uenika ve njegovo slamanje na vojni nain, kanjavanjem, putem takozvanih tekoa u uenju", mentalne neuravnoteenosti" i drugih stvari koje uenike lano uvjeravaju da s njima neto nije u redu te daje samo korporatistika drava zdrav organizam u koji se mora uklopiti.

Korporativni terorizam: zagaenje, osiromaeni uran, smanjenje broja stanovnika, roboti, transhumanizam i tajne tehnologije
Sto mi ustvari osiguravamo? ... Mi ustvari osiguravamo sami sebe... to doista titimo?... Ne znam." - Kapetan Terence Callguire iz satnije Alfa, izvjetavajui u Iraku prije bitke za Faludu 360
T T T T T T T PF FPT T

Konana bilanca definira poslovni cilj, ali ne i zbroj odgovornosti lidera. Uprava mora potovati radnike. Tvrtka treba biti lojalna zajednici i uvati okoli. U Americi gotovo sve tvrtke ispunjavaju svoje odgovornosti. One ne pribjegavaju etikim preacima i ne zanemaruju radnike ili drutvene standarde. Dobra tvrtka pronalazi prilike i iskoritava ih na najbolji mogui nain. Dobra tvrtka takoer uvijek potuje granice izmeu dobra i zla. U naoj zemlji zakon odreuje mnoge od tih odgovornosti, od sigurnosti na radu do zatite okolia. Za javne tvrtke zakon ide jo dalje, odreujui standarde objavljivanja informacija neovisnim certifikatima od strane revizorskih kua. -Predsjednik George W. Bush, 7. oujka 2002., iz Washingtona D.C.
T T T

Terorizam je jedno od najproduktivnijih orua korporatista. Nacisti su, primjerice, bili toliko uspjeni samo zbog tajnih ratnih poslovnih partnerstava koje su imali s IBM-om, Fordom, Standard Oilom i drugim amerikim korporacijama. 361 Toliko je mnogo korporativnog terorizma da je teko odrediti gdje zapoeti. U ovom u dijelu ukratko saeti naine na koji korporatisti koriste terorizam za muenje i deformiranje svojih radnika i graanstva u cjelini.
T T T T T T T PF FP T

Na primjer, osiromaeni uran (koji se nalazi u amerikim bombama i streljivu koje su proizveli korporatisti) koriten u ratovima u Iraku od 1990ih zagauje cijeli svijet, 362 a plinovita kemikalija djeluje kao globalni kemijski otrov usmjeren protiv graana svijeta. Preciznije reeno, osiromaeni uran (DU) globalni je teroristiki napad koji korporatisti provode protiv graana svijeta. Dokumenti kljunih operativaca, neokonzervativaca, korporatistikih 364 Endgame 365 ) pokaplanera i think tankova (PNAC, 363 The Grand Chessboard,
T PF FP T T PF FPT PF FP TPF FP

TP

Citat iz Olds i Scott 2005. Da navedemo samo jedan primjer, vidi Black 2001. za primjer kako je do nacistikog terora dolo samo zbog tajnih poslovnih odnosa koje su amerike korporacije (IBM u sluaju Blackove knjige) imale s nacistima, gdje su te korporacije davale nove tehnologije (u sluaju IBM-a, prva raunala) te ih tako uinile nepobjedivom armadom. 362 Za dodatne informacije vidi radijski intervju s dr. Leuren Moret od 14. studenoga 2006. te intervju s dr. Dougom Rokkeom od 28. rujna 2006., oba odrana u Renseovim radijskim emisijama, www.rense.com, i mogu se nai u arhivama stranice Rense.com. 363 Vidi PNAC 2000. 364 Brzezinski 1998. 365 Mclnerney i Vallely 2004.
360
TP P TP T

361
P

TP

HTU

UTH

UT

TP

TP

zuju nam da je napad osiromaenim u'ranom koji graani trpe od 1990. ustvari samo poetak. Osiromaeni uran rairit e se i dramatino pojaati s buduim ratom u Iranu, a ti teroristiki kemijski napadi zasigurno e dramatino smanjiti broj svjetskog stanovnitva (upravo to je nakana masonskih monopolizirajuih korporatista), to je zapoelo u Iraku (irako stanovnitvo smanjilo se za 2,5 milijuna od Pustinjske oluje").
T

Osiromaeni uran povezan je sa smanjenjem broja stanovnika, smanjenjem broja stanovnika u svijetu na otprilike 500 milijuna. Smanjenje populacije projekt je koji ve dugo traje, o emu svjedoe afriko AIDS bio-oruje, ptija gripa i druga bioteroristika oruja, lijekovi, implementacija nutricida koji je kreirala Svjetska zdravstvena organizacija 366 te osiromaeni uran. (Dokaz da je smanjenje broja stanovnika planirani korporatistiki projekt itatelj treba pronai i proitati u npr. PNAC (2000., vidi bibliografiju), ili NSSM 200, Vladino izvjee iz ranih 1970-ih.)
T PF FP T

Ljude esto zbunjuje smanjenje broja stanovnika jer korporatistima su potrebni graani svijeta za generiranje radne snage, bogatstva i poreza: to je vie ljudi, to je vie radne snage, bogatstva i poreza za korporatiste. Zato, dakle, korporatisti pokuavaju istrijebiti veliku veinu ovjeanstva? Odgovor moemo pronai u onome to je Alex Jones jednom rekao: Oni [korporatisti Novog svjetskog poretka] nas ne trebaju!" Oni nas ne trebaju jer razvijaju tehnologiju koja e pokretati civilizaciju na daljinski pogon i bez ljudskih bia: robotske vojske, robotska drutva, elite transhumanista i kiborga (To je tema posljednjeg poglavlja ove knjige.) Kao to emo vidjeti u sljedeem poglavlju, tajni vladini korporatisti vjerojatno preobraavaju obine ljude u porobljene, morgelonosferne nanostrojeve s umovima poput konice.
T T

U 19. stoljeu i na prijelazu stoljea Tesla, Einstein i Maxwell doveli su do nevjerojatnog tehnikog napretka: i sve to prije pojave automobila, u vrijeme kad su glavni nain prijevoza bili konj i koija. Zamislite kada je J. J. Thomson 1897. otkrio elektron - ako je on nekim prijevoznim sredstvom doao u laboratorij gdje je otkrio elektron to su vjerojatno bili konj i koija. Neobian prizor: drutvo je uglavnom jo bilo u takozvanom mranom dobu", ali znanstvenici u laboratorijima bili su toliko napredni da veina ljudi u svijetu nije imala pojma koliko je sloen i napredan njihov znanstveni rad. Taj me scenarij donekle podsjea na space shuttle: Amerikancima se govori da je shuttle vrhunac svemirske tehnologije, dok je on u stvarnosti niskotehnoloki jer njegova je tehnologija ustvari iz 1970-ih. Zar emo doista povjerovati da od 1970-ih nije bilo daljnjeg
T T T T T

366
TP P

Vidi Afrika 2000.

T

rada na istraivanju svemira? ar mi stvarno vjerujemo da je glomazni space shuttle sve to je NASA uspjela smisliti od vremena Tesle, iako je od tog vremena imala 70 godina za napredak? Uzevi u obzir koliko je tehnologija bila napredna u 19. stoljeu gotovo je sigurno da je tehnologija tajne vlade toliko naprednija od onoga to je veini graana svijeta poznato da je vjerojatno ne bi ni prepoznali kao ljudsku tehnologiju. Sjetite se toga kada emo u sljedeem poglavlju govoriti o bolesti Morgellons.
T T T T

Ray Kurzweil, autor Doba duhovnih strojeva (The Age ofSpiritual Machines), u emisiji koja je emitirana u studenom 2006. (ali je snimljena u prosincu 2005.), gdje je govorio o tome kako smo blizu onome to on naziva singularitetom", gdje ljudi postaju vie od ljudi jer e, kao npr. Darth Vader, imati tehnologiju da postupno zamijene dijelove tijela nanobotima (roboti veliine stanice, molekule i atoma: robo-stanice i robo-molekule) koji daju besmrtnost onima koji su bili dovoljno sretni da im je ta tehnologija usaena u tijela. 368 Kako Alex Jones, Jeff Rense i drugi neprestano ponavljaju, monopolistiki korporatisti koji ele smanjenje broja stanovnika uvaju tu tehnologiju samo za vlastitu uporabu, dok je ostatak svjetske populacije uglavnom smetnja koji e se kasnije pretvoriti u najjadnije robove ili jednostavno eliminirati. (To ope ropstvo tema je posljednjeg poglavlja ove knjige). To je vjerojatni ishod nae sudbine, zbog injenice da npr. osiromaeni uran namjerno zagauje cijeli svijet, a oni koji biraju masovno zatiranje ljudske vrste u svom posjedu imaju i tehnologiju besmrtnosti. Dakle, korporatisti e vjerojatno htjeti potpuno istrijebiti cjelokupni ljudski rod nakon to sebe pretvore u robo-ljude. Kako sam ve spomenuo u ovoj knjizi, prosjeni Amerikanac u potpunosti je nesvjestan razine tehnologije koja postoji u svijetu (i koja postoji ve due vrijeme), na sveuilitima i u vladama cijelog svijeta. Prosjeni lan svjetske populacije ak niti ne zna da razliite vojne agencije diljem svijeta koriste vojsku na daljinsko upravljanje, iako je ista prikazana u emisiji kanala Discovery 'Oruja
T T T T T T PF FP T

367

PF

FPT

gostovao je na BookTV-u

budunosti' (Futureweapons).
T

Terorizam zagaenja: najvei teroristiki napadi kemijskim orujem u povijesti

Kao to moemo vidjeti iz prethodnog dijela koji govori o osiromaenom uranu, transhumanizmu i opem istrebljenju ovjeanstva, kada bih elio u detalje istraiti korporacijski terorizam ovaj bi dio brojio na tisue stranica. Naalost,
T

Viking (Penguin Putnam), 1999. Vidi Moravec 1999. za dodatne transhumanizma.

367
TP P T

368
P

TP

informacije

sadanjosti

budunosti

robotike

primoran sam biti saet. Iz tog razloga u ostatku ovog poglavlja govorit u samo o nekoliko vrsta korporativnog terorizma: o false flag terorizmu, PMFovima (privatiziranim vojnim snagama), CIA-inim i orwellovskim teroristima i teroristikim mreama", a u ovom pododjeljku bit e govora o korporacijskom zagaenju koji predstavlja jedan oblik kemijskog teroristikog napada.
T T T

Ovih dana gotovo da se na nacionalnim medijima ne uju i ne vide prie o zagaenju, o ljudima koje je zagaenje ubilo i slino. Ustvari, ne mogu se sjetiti da sam uo takvu priu tijekom istraivanja koje sam provodio za ovu knjigu - sluajui i gledajui kanale nacionalnih medija za vrijeme pisanja ove knjige. Sitni kriminal, seks skandali, kongresnici pedofili (npr. Foley), kuni poari, umski poari, potonua kruzera ili trovanja hranom njihovih putnika, napadi morskog pasa, teroristi, pume i klizita u Kaliforniji, oteti sveuilini studenti i svi drugi nebitni dogaaji o kojima izvjetavaju mediji prepuni lanih vijesti naini su prikrivanja stvarnih injenica o korporatistikom terorizmu: zagaenju, osiromaenom uranu, trovanju vode i hrane, prskanju kemikalija iz zrakoplova, programima kontrole uma i ispiranja mozga, ratovanju vojnoindustrijskog kompleksa, kontroliranom obrazovnom sustavu", korporativnoj zatvorskoj mrei, 369 trovanju lijekovima i genocidu (npr. Merckov Vioxx, SSRI genocid, trovanje aspartamom, holokaust cjepivom, SV40 (engl. simian vacuolating virus 40) i AIDS bio-oruje itd.) i mnogim drugim. Dobro je poznato da je korporativni terorizam ve dugo prisutan.
T PF FP T T T T T

U listopadu 2001. proitao sam u novinama i vidio na nacionalnim vijestima da netko zemljom namjerno iri antraks, pokuavajui ubiti ljude. To su nacionalni mediji nazvali kemijskim teroristikim napadom". Pitanje je sljedee: po emu se to razlikuje od korporativnog zagaenja? Napadi antraksom iz 2001. odgovaraju istim kriterijima kao i korporatistiko zagaenje: oba predstavljaju smrtonosno trovanje ljudi koje zagaivai svjesno i namjerno vre.
T T T T

Raspravljajui o radu Ralpha Estesa, Winslow nam pokazuje kako su razmjeri terorizma korporativnog zagaenja mnogo vei od napada antraksom iz 2001. godine, Agentom Orange u Vijetnamskom ratu, napada boginjama koji je britanska vojska izvrila nad amerikim Indijancima prije nekoliko stotina godina 370 ili bilo kojeg drugog kemijskog ili biolokog napada u svjetskoj povijesti:
T T T PF FP

369
TP P

370
TP P

Vidi Herival i Wright 2003. Vidi Cole 1988., 11-12.

T T

Citirajui nekoliko studija o'dugotrajnom uinku otrovnih kemikalija na radnom mjestu, Estes je pokazao da te kemikalije uzrokuju 274,7 milijardi dolara ekonomske tete godinje te da izlaganje karcinogenima na radnom mjestu godinje ubije oko 150.000 Amerikanaca. Ovaj broj smrtnih sluajeva u jednoj godini znai da je u zadnjih deset godina umrlo 15 milijuna ljudi, to je mnogo vie od ukupnog broja umrlih na bojnom polju u svim amerikim ratovima od 1860. godine.415
T P T PT

Napadi antraksom
Ubili samo nekoliko ljudi
T T T

Napadi korporativnim zagaenjem

Ubili (i jo ubijaju) vie ljudi od svih velikih amerikih ratova
T

Politiari ih opisuju kao najgore zlo

T T

Smatraju se samo problemom koji se moda mora otkloniti i/ili izmijeniti (za one politiare koji te napade zaista smatraju problemom)
T T T

Detaljno popraeni u medijima

T T T

Danas doslovno ignorirani u medijima

T

Opisuju se kao teroristika aktivnost"

T T

Opisuju se kao posao"

T T

Obino ubijaju vrlo brzo

T T

Obino im treba mnogo due da ubiju osobu

T

Napadi Agentom Orange

Ubili mnogo ljudi, ali to je bio samo postotak 2-5 milijuna ljudi ubijenih u Vijetnamu
T T T

Napadi korporativnim zagaenjem

Ubili i jo ubijaju vie ljudi od svih velikih ratova (vidi donju raspravu)
T

Politiari ih opisuju kao dobre i neophodne, sastavni dio pravednog rata

T T

Smatraju se samo problemom koji se moda mora otkloniti i/ili izmijeniti (za one koji te napade zaista smatraju problemom)
T T T

Adekvatno pokriveni u medijima u vrijeme pojavljivanja, danas doslovce ignorirani

T T

Danas doslovno ignorirani u medijima

T

Opisuju se kao teroristika aktivnost"

T T T

Opisuju se kao posao"

T T

Obino ubijaju osobu neto sporije (npr. mnogo sporije od antraksa)

T T

Obino im treba bitno dulje da ubiju osobu.

T

415

Winslow 2003., 46.

415

Winslow 2003., 46.

Korporativni terorizam u obliku kemijskog terorizma/zagaenja na razini je nuklearnog holokausta (uzmemo li u obzir i osiromaeni uran, to Winslow ne ini, tada se korporativni kemijski terorizam moe smatrati stvarnim nuklearnim holokaustom, s brojem smrtnih sluajeva mnogostruko veim od onoga u Hiroshimi). Kako napade antraksom iz 2001. ili korporativno zagaenje mogu smatrati drukijim od napada sredstvom Agent Orange u Vijetnamu (koji je proizvela ogromna monopolistika korporacija Monsanto)? 371 Dojam je da uope nema velike razlike izmeu tih dvaju scenarija jer su oba nita drugo nego namjerni, tajni kemijski napad koji uzrokuje smrt ljudi, s ime su oni koji ire te kemikalije vrlo dobro upoznati. Usporedite sljedee tabele koje pokazuju slinosti izmeu napada i otkrivaju kako se korporatistiki napadi prikrivaju u nacionalnim medijima, a lana upozorenja o teroristikim napadima ne:
T T T T T PF FP T

Korporatizam ukljuuje skriveni terorizam koji je mnogo gori od bilo kojeg uasa na naem planetu. Taj uas dolazi u obliku teroriziranja i unitenja obitelji, orwellovske dosade i muenja na poslu, unitenja ljudske kreativnosti i svijesti, korporatistikog zagaenja i tako dalje; sve se to dogaa nama pred nosom, ali je svejedno nevidljivo velikoj veini Amerikanaca. Svaki put iznova zaprepasti me koliko malo sveuilini studenti na mojim predavanjima znaju o korporatizmu i korporativnom terorizmu koji utjee na njih, u kojoj ih se mjeri vara korporatizmom te kako estoko u svom neznanju brane korporatizam pod svaku cijenu. To su sveuilini studenti koji gomilaju nevjerojatne dugove za trokove studija koje e vraati cijeli ivot, koji provode svoje vrijedne godine na sveuilitu radei mizerne poslove za strahovito mali novac i koji su odrasli u domovima gdje su roditelji bili odsutni jer su radili u korporacijama umjesto da su provodili vrijeme sa svojom djecom, ali unato svemu oni nisu svjesni da je korporatizam uzrok tih i drugih problema s kojima se u ivotu suoavaju.
T T

Globalno zatopljenje, ouvanje prirode i hipijevska eugenika

Uz injenicu to ubija graane zagaenje je kljuno pitanje koje korporatisti u posljednje vrijeme koriste u svrhu kontrole miljenja i novca. Globalno zatopljenje - ili izmiljena teza da globalno zatopljenje uzrokuju ljudi -glavno je sredstvo koje se koristi u toj kontroli miljenja. Velike organizacije posveene ouvanju prirode (WWF, Nature Conservancy itd.) gotovo nikada ne progovaraju o sveprisutnom korporativnom zagaivanju koje se dogaa u cijelom sviT

371
TP P

Achbar i Abbot 2004.

T

jetu. 372 Umjesto toga gotovo e uvijek govoriti o nekom pitanju koje je ili nebitno za dobrobit ovjeanstva (npr. ugroenoj" populaciji polarnih medvjeda itd.), 373 ili je potpuno nebitno i nedokazivo (npr. globalno zatopljenje). Svaki put kad mediji i politiari vidljive vlade neto propagiraju sigurno neto planiraju, a skeptici moraju otkriti to. Tek nekoliko stvari se u zadnje vrijeme vie propagira od takozvanog globalnog zatopljenja do kojeg su doveli ljudi". 374
TPF FP PF FP PF FPT

U amerikim korporatistikim masovnim medijima mnogo se pie i govori o ekolokim temama, ali neobino je da su pritom ameriki korporatisti glavni zagaivai. ini se da je ovdje na djelu neki tajni plan, a taj plan je sljedei:
T T

Iskoristiva zemlja i resursi daju ljudima mo, to znai da ako korporatisti koji kontroliraju ele oslabiti mase oni moraju od njih preuzeti kontrolu nad zemljom i resursima.
T T

To je neka vrsta hipi genocida": poeljno je i u trendu biti ekoloki osvijeten, ah to pomae iskljuivo korporatistima da sprijee graane svijeta da prosperiraju i postanu bogati koristei prirodna bogatstva. Masovni rock koncerti stavljaju naglasak na to kako je vrlo cool i moderno biti ekoloki osvijeten i bojati se globalnog zatopljenja, ali o znanosti - odnosno njenom izostanku - rijetko se govori. Umjesto toga, masovni e mediji jednostavno informirati milijune ljudi da veina" svjetskih znanstvenika vjeruje da emisije C02 zagrijavaju Planet, ali e rijetko intervjuirati vie od nekoliko pripadnika tih tisua znanstvenika koji pripadaju veini" zato to ta veina ustvari ne postoji. 375 Izgleda da se ouvanje
T T T T T B B PF FP

Na primjer, uz mnoge ostale prie pogledajte Fear for Health of a River: Red Flag Raised Over What Plant Dumps into Water", Delaware News Journal (www. delawareonline.com), autor Jeff Montgomery, 15. travnja 2004. 373 S jedne strane, masovni mediji e nam rei da su polarni medvjedi ugroeni te da e za 40 godina biti blizu izumiranja (a budui da je to budunost, to jednostavno predstavlja nepotvreno predvianje). Vidi Polar Bear Population Seen Declining", Associated Press, autora Johna Heilprina, 8. rujna 2007., lanak koji su istaknuli masovni mediji, a koji ne sadri nikakve podatke ili dokaze. S druge strane, meutim, masovni mediji e takoer priznati injenicu da se broj polarnih medvjeda poveao pet puta u nekoliko posljednjih desetljea! Vidi Polar Bears Caught in Heated Eco-debate", USA http://www.usatodav.com/weather/climate/ Today, autor Oren Dorell, 11. oujka 2008., koji kae da se populacija polarnih globalwarming/2008-03-09-polar-bears N.htm, medvjeda poveala s 5000 1972. na izmeu 20.000 i 25.000 danas". 374 Za samo jedan primjer tog medijskog munjevitog rata vidi Report Blames Global Warming on Humans: Scientists Say Hotter Temperatures to Continue", Associated Press, autor Seth Borenstein, 2. veljae 2007. Takoer vidi ,,Warming 'Likely' ManMade, Unstoppable", Associated Press, Seth Borenstein, 1. veljae 2007. 375 Vidi Coffman 2007.
372
TP P TU UT T TP P T T HTU UTH UT T TP P T T T T T TP P T

uvijek koristi za ograniavanje profita od poljoprivrede i resursa. Kao ilustrativan primjer proitajte ovu vanu priu o sjei 20.000 stabala avokada u Kaliforniji zato to navodno koriste previe vode (dok se desalinacijske tehnologije ne koriste):
T T

Prije nego to je uvezena voda navodnila farme okruga North, pustinja je bila sve samo ne plodna. Umjesto stabala limuna, avokada i drugih usjeva, krajolikom je dominiralo kamenje i bunje. Ta bi se pustinja mogla vratiti. Suoeni s visokom cijenom i nedostatkom vode, zemljoradnici u uzgajivakim zajednicama Valley Center i Fallbrook smanjuju svoju djelatnost i - sijeku stabla. Mrtva stabla limuna i u bijelo obojeni panjevi stabala avokada - avokado je jedan od najvanijih izvora prihoda u okrugu - mogu se pronai u vonjacima u cijelom Valley Centeru, Fallbrooku, kao i drugim poljoprivrednim centrima okruga North. Mislim da u budunosti u junoj Kaliforniji nee biti poljoprivrede", kae Bob Polito, uzgajiva iz Valley Centera u Farmama obitelji Polito. Moda e ponegdje postojati mali vonjaci koji koriste lokalnu vodu, ali velika veina poljoprivrede u junoj Kaliforniji e nestati." Polito je rekao da je on ve uklonio oko 1000 stabala od ukupno 6000 stabala limuna i avokada, posjekao ih i pretvorio u kompost. Panjevi stabala avokada mogu ponovno narasti, ali panjevi stabala limuna umiru. Jednom kada se stabla posijeku obino se nikada ponovno ne posade, rekao je Gary Arant, glavni upravitelj gradskog vodovoda Valley Centera. Budui da se poljoprivreda u Kaliforniji sve vie marginalizira, uzgajivai ne ele investirati u sadnju i zalijevanje novih stabala i onda ekati na njihov urod. Stabla limuna se sijeku prva zato to limun nije toliko profitabilan kao avokado, rekao je Arant. Ali budui da cijene vode nezaustavljivo rastu, uzgajivai kau da e sve vie sjei i stabla avokada. Oko 10 do 15 posto od 24.000 hektara zasaenih stablima u Valley Centeru posjeeno je od 2005., rekao je Arant... Uzgajivai kau da su se donedavno mogli nositi s cijenama vode - uglavnom zbog programa koji osigurava vodu po snienim cijenama iz vodnog okruga Metropolitan, veletrgovca vodom za junu Kaliforniju. U zamjenu za popust od 30 posto uzgajivai pristaju na smanjenje opskrbe do 30 ili vie posto u sluaju ozbiljne nestaice vode. Otprilike 80% poljoprivredne vode u Valley Centeru kupuje se kroz program, pojasnio je Arant. Prole godine, po prvi put u dvadeset godina postojanja programa, opskrbljiva je aktivirao taj lanak. Tako su uzgajivai sa ednim stablima posjekli neka stabla da bi ostala mogla nastaviti proizvodnju. U Fallbrooku uzgajivai sijeku otprilike treinu svojih stabala avokada, rekao je Bob Lucy, partner u tvrtki Del Rey Avocado. Lucy je rekao da uzgajivai njegove tvrtke imaju izmeu 4500 i 5000 hektara zasaenih stablima avokada. 376
T T T PF

376 Farmers Struggle with Water autor Bradley Fikes, 3. svibnja 2008.
TP P T

Prie,

Cuts",

North

Country

Times

(nctimes.com),

FPT

Jednostavno je nedopustivo' ignorirati tako vanu priu. Ameriko trite hranom jedva da je dostatno, ali ova pria otkriva da e ogromna koliina usjeva postati nedostupna upravo u vrijeme orkestracije nestaice hrane u svijetu. Ako uzmemo u obzir injenicu da postoji tehnologija desalinizacije koja slanu vodu pretvara u pitku i da e to oito intenzivirati ve postojeu svjetsku nestaicu hrane, nije teko zakljuiti da je to namjerni eugeniki manevar - to je ekoloki osvijetena, hipi" eugenika.
T T

Hipi eugenika dosee vrhunac prijevarom o globalnom zatopljenju, odnosno teorijama da je C02 tetan, da je to znaajan stakleniki plin te da ljudsko koritenje goriva uzrokuje globalno zatopljenje. Vrlo lukav nain za kontroliranje ovjeanstva koji se koristi zato to ljudi nisu odgovarajue obrazovani, zbog ega vjeruju nekim ne-injenicama u npr. nedavnom filmu o globalnom zatopljenju Ala Gorea.
T B B T

Nekim itateljima ove knjige tvrdnja da Goreov film nije znanstven moe djelovati zbunjujue, budui da se stjee dojam da u filmu ima znanosti, kao to su na primjer znanstveni grafikoni koji se u filmu pojavljuju. Gore prikazuje vremensku skalu od 650.000 godina koja demonstrira vrijednosti temperature i C02: vrlo gruba korelacija dakako doista postoji, to je dobro poznato u geologiji. Meutim, ono to je bitno jest da Gore ne prikazuje uzronu vezu izmeu globalnog zatopljenja koje predvia i trenutno rastuih razina C02. U znanstvenoj zajednici dobro je poznato da se zagrijava cijeli Sunev sustav a ne samo Zemlja. 377 To pak ukazuje na injenicu da se zagrijava Sunce, da je u nekoj vrsti sunevog ciklusa. 378 Dakle, krajnje je sumnjivo da Gore ne spominje tu injenicu u svom filmu. Zagrijavanje Sunevog sustava ozbiljno dovodi u pitanje teoriju o globalnom zatopljenju koje su uzrokovali ljudi", a umjesto te teorije teorija o globalnom zatopljenju koje je uzrokovao sunev ciklus" postaje vjerojatnija. injenica da Gore nije spomenuo tu injenicu ne samo da njegov film ini neznanstvenim (budui da je znanost suoavanje s injenicama koje pobijaju vau teoriju, a ne njihovom ignoriranju i/ili zamjenjivanju nekom nedokazivom teorijom), nego istovremeno ostavlja dojam da on prikriva to pitanje. Mogue je da, na primjer, zagrijana Zemlja iz nekog razloga jednostavno ima vie C02 te da nema znaajnije uzrone povezanosti izmeu te injenice i masivnog zatopljenja koje Gore spominje kako bi izazvao strah. Gore ne preispituje takva pitanja, on jednostavno prikazuje grubu korelaciju izmeu razine
T B B T T B B PF FP PF FP T T B B

TP

Postoje mnoge prie o tom bitnom ali skrivenom pitanju; jedan primjer: Global Warming on Pluto Puzzles Scientists", Space.com, autora Roberta Roya Britta, 9. listopada 2002., http://www.space.com/scienceastronomy/pluto warming 021009.html. 378 elim zahvaliti Alexu Jonesu to me upozorio na to pitanje.
377
TP P HTU UTH UT T P T

C02 i temperature u razdoblju od 650.000 godina te zatim brzo kroz ostatak filma prelazi na dugo i turobno oplakivanje Zemlje.
T B B T T T

Podaci" koje Gore predstavlja takoer ne potkrjepljuju neodgodivo masovno zatopljenje Zemlje kojega on eli da se bojimo. Gore prikazuje da Zemlja trenutno ima 300 PPM C02, to se doima posljedicom ljudskog djelovanja. Ali u istom dijelu svoga filma eli nas uvjeriti da su razine temperature i C02 neraskidivo povezane. Meutim, time je Gore poinio fatalnu pogreku, budui da je 300 PPM mnogo vie od bilo koje druge razine C02 izmjerene na Zemlji prikazanoj na Goreovom dijagramu, to znai da Goreovi podaci pokazuju da bi Zemlja trebala biti mnogo toplija nego to to trenutno jest. Jednostavnije reeno: ako postoji korelacija izmeu razina temperature i COs budui da ZemT B B B B B B T T T B B

lja trenutno ima najviu razinu C02 u zadnjih 650.000 godina, to znai da bi sada trebala imati najviu temperaturu, to pak oito nije tono. To je kardinalna
B B T

greka u Goreovom filmu: ako C02 izaziva zatopljenje tada bi poveana razina C02 uvijek trebala dovoditi do zatopljenja. Unato tome, najvia razina C02 koju Gore prikazuje na svom dijagramu nije povezana s najviom temperaturom niti bilo kojom drugom neuobiajeno visokom temperaturom u 650.000 godina koje Gore prikazuje u svojim dijagramima. To znai da Gore nije u pravu kad zastupa svoje teorije o globalnom zatopljenju i u svojoj brzopletoj tvrdnji da je ono izazvano ljudskim faktorom". Gore ne spominje oita pitanja koje ja ovdje naglaavam. To nije znanost jer znanost pretpostavlja uzimanje u obzir protutvrdnji i suprotnih injenica, a ne brzu i grubu korelaciju te vrsti zakljuak na temelju korelacije umjesto uzrone povezanosti.
B B B B B B T T T

Gore takoer proputa spomenuti da korelacije" izmeu temperature i C02 u rasponu od 650.000 godina pokazuju daje najprije porasla temperatura, a tek zatim C02! Atmosfera se zagrijala stotinama ili tisuama godina prije porasta razine C02. 379 O tome su znanstvenici esto raspravljali, npr. paleontolog sa Sveuilita u Ottavvi lan Clark u emisiji Alexa Jonesa emitiranoj 9. oujka 2007. (9. je oujka Jones prikazao isjeak iz britanskog dokumentarca s Clarkom). To je samo poetak ne-znanosti i besmislica u Goreovom dokumentarnom filmu. Gore ne spominje injenicu da se mnogi znanstvenici ne slau s teorijom da ljudi uzrokuju globalno zatopljenje, te kroz cijeli film govori o znanstvenicima kao da postoji usklaena velika skupina znanstvenika koji imaju usklaene podatke koji dokazuju teoriju ljudskog uzroka", to danas, 2007. godine, jednostavno nije tono. Ponavljam, odlika prave znanosti spominjanje je protivnika teorije; Gore ih jednostavno ignorira, to je glavna taktika masovnih medija. Najzanimljivija injenica je da Gore niti jednom ne spominje elektrino
T B B T T B B B B PF FP T T T T

379
TP P

Vidi Coffman 2007. za podatke koji se odnose na to pitanje.

T

vozilo (EV) koje sam opisao u prethodnim poglavljima. Da je Gore bio iskren, da je zaista elio pronai odgovor za globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim faktorom", on bi jednostavno snimio film o EV-u jer bi to vozilo rijeilo sve probleme. Umjesto toga on to jednostavno prikriva, i trai od nas da sebe okrivljavamo, da se osjeamo krivima za ameriku ekonomiju zasnovanu na nafti (za koju on u nekoliko navrata tvrdi da je glavni problem u globalnom zatopljenju). Gore ne spominje da ekonomija utemeljena na nafti ne postoji zbog nepaljivih obinih ljudi, ve zato to joj graanstvo svijeta robuje zbog taktike naftnih korporatista (To dokazuju i Paine 2006., Williams 1980., Black 2006., a naroito Clarke 1995.). Takoer je zanimljiva injenica da Gore, kao i veina raspirivaa straha od globalnog zatopljenja, spominje aktivnu uragansku aktivnost posljednjih godina koja je oito posljedica globalnog zatopljenja (to se pokazalo pogrenim u sezoni uragana 2006. u kojoj gotovo uope nije bilo uragana), ali Gore jednostavno ne spominje HAARP tehnologiju za koju istraivai vremenskih prilika dobro znaju da moe izazvati uragane (vidi Begich, 1995.). S tom tehnologijom u posjedu vlade SAD-a ne moemo zakljuiti da su uragani via sila" ili posljedica globalnog zatopljenja. Moramo prihvatiti bolju teoriju - da ih je uzrokovala vlada. Ta teorija je najbolja zato to objanjava kaotinu promjenu uraganske aktivnosti, od goleme nezapamene sezone 2005. do 2006. gotovo bez uragana ili tropskih oluja. Sve to ukazuje na vladu, a ne spontanost prirode. 380
T T T T PF FPT

Zdravstvena skrb
Zdravstvena skrb jo je jedna metoda korporatistikog terorizma i to vrlo profitabilna: to je vie ljudi ubijeno, to vie tvrtka za zdravstvenu skrb profitira, budui da ne mora pokriti bolest i na taj nain tedi. 381 To je samo jedan primjer korporatistikog terorizma.
T PF FP

Dr. Michael Coffman (u predavanjima na DVD-u Proroanstvo i svjetski dogaaji" [,,Prophecy and World Events"] i Zavrno odbrojavanje do svjetske vlade UN-a" [Final Countdown to UN World Government"], vidi takoer www.discerningtoday. org) pokazuje daje ono to doista stoji iza medijskog propagiranja globalnog zatopljenja ustvari poetna faza uspostave svijeta sa samo jednom vjerom (koja se moe nazvati vjerom Novog svjetskog poretka"), a Alex Jones u svojoj je radijskoj emisiji fwww. infowars.com) u sijenju i veljai 2007. istaknuo da se planira globalni porez na gorivo, to je dodatni razlog za tezu da je globalno zatopljenje izazvano ljudskim faktorom". 381 Vidi Court i Smith 1999.
380
TP P HTU UTH UT T T TU UT T TP P T

Prema dr. Lorraine Day, kirurginji i autorici brojnih knjiga, u razdoblju od deset godina zdravstvena skrb ubija vie Amerikanaca (8 milijuna) nego to ih je poginulo u svim ratovima u kojima su SAD ikada sudjelovale. 382 Svakog desetljea 7,8 milijuna umire krivnjom lijenika. 383 Ne spominje se nebrojeno mnotvo koje se ubija proizvodima Big Pharme. Dakako, tu je i vojno-industrijski kompleks. 384
T PF FP PF FP T T PF FPT

Industrijski otrovni otpad postaje hrana, voda i lijekovi

Ako postoje otpadni proizvodi (fluorid, benzen, itd.) otrovnih industrijskih procesa korporacijama je isplativije prodati ih umjesto negdje odloiti. Dakle, korporacije su se dogovorile da mnoge od tih otrovnih tvari prodaju prehrambenim i medicinskim kompanijama koje ih stavljaju u hranu i lijekove. Nekoliko iz cijelog mnotva primjera su:
T T

fluorid koji se namjerno stavlja u pitku vodu; dolazi iz tvornica umjetnog gnojiva i industrijskih proizvodnih procesa proizvodnje atomskih bombi; 385
PF FPT

sojini proizvodi u SAD-u koji se uglavnom sastoje od otpadnih tvari (sojinih otpadnih tvari), ali koji se nazivaju zdravom hranom"; 386 otrovni otpad iz dimnjaka naftnih rafinerija strue se i stavlja u umjetno gnojivo koje se zatim prodaje amerikim poljoprivrednicima i u vrtnim centrima za kune vrtove; taj otpad sadri olovo, ivu i kadmij. Radioaktivni otpad niske razine" takoer se koristi kao umjetno gnojivo. 387
PF FPT T PF FPT

Ne postoji znanost ili istraivanje koji dokazuju da su te tvari (fluor, soja iz amerike hrane, iva, olovo, kadmij i otrovni i nuklearni otpad) korisne za ljude, postoji samo istraivanje koje dokazuje da su oni izuzetno tetni po ljude (vidi 5. poglavlje i raspravu o tome kako iva uzrokuje autizam). Industriji je
T

Dr. Day je o tome govorila u Renseovoj radijskoj emisiji (www.rense.com) 26. listopada 2005. Vidi takoer Court i Smith 1999. 383 Dr. Lorraine Day u Renseovoj radijskoj emisiji (www.rense.com) 26. 2005. 384 Vidi Angell 2005. 385 Vidi Bryson 2004., uvod. 386 Vidi Daniels 2005., uvod. 387 Ovaj podatak dolazi iz razgovora Jeffa Rensea i Gerija Guidettija u radijskoj emisiji, www.rense.com, emitiranoj 21. travnja 2004.
382
TP P HTU UTH T TP P HTU UTH UT T TP P T TP P T TP P T TP P HTU UTH UT T

emitiranoj listopada

Renseovoj

potrebno neko mjesto za odlaganje takvih tvari, a to moe biti skupo. Osim toga, korporatisti ele zaraditi na postupku odlaganja otrovnog otpada da bi ojaali svoju korporatistiku mo i interese bliske iluminatima. Korporatisti su otkrili da je najbolji nain odlaganja tih tvari na nain koji sam upravo objasnio: recite ljudima da su toksini bezopasni (iva), ili da su zdravi i poeljni (sojin otpad, fluoridi), a zatim ih stavite u hranu, vodu i lijekove za ljudsku potronju.
T T

Privatizirane vojne snage (PMF-ovi) i tajni rat

Kada su se u svibnju poeli pojavljivati prizori iz nonih mora zlostavljanja irakih zatvorenika u Abu Ghraibu samo bi aica investitora u tvrtki CACI International sa sjeditem u Arlingtonu (Va.)... pretpostavila daje opskrbljiva informacijsko-tehnolokim uslugama bio na bilo koji nain ukljuen. Zato bi bili? Ipak se CACI bavi organiziranjem i upravljanjem podacima i vladinim IT sustavima. Pokazalo se daje CACI imao 10 zaposlenika koji su radili u zatvoru, gdje su obavljali ispitivanja. Barem jedan od njih naveden je u vojnom izvjeu kao izravni krivac za zlostavljanje. Dok ispitivanja ine manje od 1% ukupnih prihoda, izvjea u tisku skupo su kotala CACI u vrijednosti dionica i odnosima s javnou, zakljuuje Chris Penny, analitiar u tvrtki Friedman, Billings, Ramsey. Njihova ukljuenost u ispitivanja svakako je iznenadila ulagae", kae Penny.
T T T T

-Business Week 388

T PF T

FPT

Prema Miltonu Friedmanu, ekonomskom bogu" korporatistikog ekonomskog krajolika:

T

Skrivena ruka trita nikada nee djelovati bez skrivene ake: McDonalds ne moe napredovati bez McDonnell Douglasa, proizvoaa zrakoplova F-15. A skrivena aka koja svijet odrava sigurnim za tehnologije Silikonske doline zove se vojska, zrakoplovstvo, mornarica i marinci Sjedinjenih Amerikih Drava. 389
T T T T T PF

388
TP P

389
TP P

CACI: Wiping Off Abu Ghraibs Taint", Business Week, 18. kolovoza 2004., Amy Tsao. To je citat iz New York Timesa, a citiran je u Chang 2005b, xx.
T T

Privatizirane vojne snage (PMF-ovi) su tajne vojske koje korporatisti financiraju i koriste za oblikovanje svijeta po svojim eljama i vlastitim korporatistikim interesima. Upravo je to, dakako, svrha i amerike vojske (budui da veina ljudi ne zna to amerika vojska svakodnevno radi, vojska SAD-a moe se definirati kao tajna vojska) koja je, koliko to zna obini graanin, korporatistika vojna sila. Meutim, u ovom dijelu neu govoriti o vojnim snagama poznatim javnosti. Umjesto toga, bavit u se privatnim vojnim snagama (PMF-ovima), tajnim ratovanjem i tajnim korporastikim vojnim snagama, a neu se usmjeriti na javne ratove (ratove koji su poznati amerikom graanstvu, poput ratova
FPT T T

u Iraku), ve na tajno ratovanje koje u'cijelom svijetu vode korporatistike vojske: tajne, ali nevjerojatno mone vojne snage koje su stvorile korporacije, a nazivaju se CACI, Titan, Blackwater i mnoge druge.
T T T

Militarizam koji financiraju korporatisti i vojni masakri korporativnom Amerikancu uope nisu novi. Na primjer, 1914. godine Nacionalna garda u Coloradu, koju je financirao jedan od najmonijih korporatista svih vremena Rockefeller, plaena je da napadne i pobije rudare koji su napadali njegov rudnik ugljena, a Rockefeller je naloio da se pobiju naroito ene i djeca. U povijesnim knjigama koje opisuju taj teroristiki napad naziva ga se Ludlowskim masakrom. 390
T T T PF FPT

Vojna tajnovitost nije nova pojava za vojske koje financira ameriki porezni obveznik, ali meni se esto ini da mnogo mojih sunarodnjaka Amerikanaca vjeruje da su ratovi koji se prikazuju i pokazuju u masovnim medijima jedini koji postoje, te da se ti ratovi zaista odvijaju na nain na koji ih u masovnim medijima prikazuju: ono to vidi je ono to dobije. Mene esto nazivaju teoretiarem urote" ako koristim navode iz neke knjige o tajnom ratovanju koje provodi vlada SAD-a, kao na primjer Sigurni za demokraciju: tajni CIAin rat (Safe For Democracy: The Secret Wars ofthe CIA) koju je napisao John Prados, 391 knjiga Droga, nafta i rat (Drugs, Oil, and War), koju je napisao profesor Peter Dale Scott 392 ili knjiga Tiger Force, autora Michaela Sallaha i Mitcha Weissa, 393 a koje govore o ultratajnim ophodnjama za muenje, masakriranje i prestravljivanje vojske SAD-a koje su djelovale za vrijeme Vijetnamskog rata. Meutim, bez obzira kako me nazivaju, postoje mnogi primjeri tajnog ratovanja vojske SAD-a.
T T T PF FP T T PF FP T T PF FP T

Tajni rat
Meu posebno vanim za ovu knjigu je Savak, tajna teroristika vojska koja je ustvari bila CIA-ina operacija 394 koritena za izvoenje teroristikih aktivnosti (poput al-Qaede) u Iranu sredinom dvadesetog stoljea. Korporatisti za ostvarivanje svojih ratnih elja esto trebaju tajnu prijetnju u obliku
T T T PF FP

TP

TP

TP

454 Singer 2003., 15-447. Za dodatnu raspravu vidi Zinn 2004. 2006., Chicago: Iran R. Dee. 392 2 0 03., New York: Rowman and Littlefield. 393 2006., New York: Little, Brown and Company. 394 Vidi Jones 2006. i The Secret History of the CIA in Iran", New York Times, 16. travnj a, 18. lipnja 2000. http://www.nytimes.com/library/world/mideast/041600irancia. 390
TP P T

391
P P

TP

HTU

UTH

teroristike organizacije. Tajna prijetnja" spominje se u PNAC-ovom 395 planu te u Velikoj ahovskoj ploi, 396 a ta prijetnja je oito al-Qaeda koja je od 11. rujna Ameriku uvukla u rat u Afganistanu i Iraku. Tajna prijetnja moe toliko uplaiti graanstvo da e oni biti toliko mahniti da e napraviti gotovo bilo to, kao na primjer odmah se odrekli svog ivota koji se sastoji od rada i obiteljskih obaveza da bi se tajno borili u ratu i tajno masakrirali obine ljude koje nisu nikada upoznali, kao to se dogodilo s tajnim masovnim bombardiranjem civila u Vijetnamu (to su ga naredili Kissinger i Nixon), 397 u Drugom svjetskom ratu (masakri civila u Europi, 398 Japanu 399 i drugdje), u srednjoistonim ratovima u zadnjih dvadeset godina, uz koritenje nuklearnog oruja (projektili i streljivo s osiromaenim uranom) od ranih 1990-ih 400 od strane amerike vojske u Iraku, pod Bushem starijim, Clintonom i Bushem mlaim. To su tek neki od brojnih primjera u kojima je vojska SAD-a u tajnosti ratovala i vrila masakre. Te i druge amerike vojne operacije korporatistike su operacije ija je svrha profit.
TPF FP T T PF FP PF FP PF FP PF FP PF FP T

Sve te operacije bile su tajne operacije, a izvravale su ih vojne snage kojih su Amerikanci bili svjesni: Amerikanci znaju da postoji vojska, mornarica, zrakoplovstvo i marinci. Meutim, PMF-ovi su doista druga vrsta vojske: Amerikanci ne znaju da postoje, a oni su stvarna strana sila koja tajno preoblikuje svijet na nain koji e omoguiti uspostavu svjetske vlade. U svojoj knjizi Corporate Warriors (Korporativni ratnici) Singer opisuje novo poslovno lice ratovanja" 401 i kako se ekonomski i drutveni krajolik cijelog svijeta447 mijenja sukladno eljama korporatista koji koriste snage za koje gotovo nitko ne zna da postoje: privatne korporativne vojske. Te privatne vojske ujedno su korporacije koje unajmljuju i plaaju najvee monopolistike korporacije da bi provodile profesionalne vojne akcije, otvoreno ratovanje ili tajno-prikriveni i/ili oiti suludi terorizam. Te su skupine izuzetno tajanovite, provode svaku akciju koja se
T T T PF FP P P

Vidi PNAC 2000. Brzezinski 1998. 397 O ovome se govori u Jarecki 2003. 398 Howard Zinn raspravlja o tome u Mueller i Ellis 2005. 399 Vidi Morris 2004. 400 Za dodatne informacije vidi gornji tekst o osiromaenom uranu ili Brohy i Ungerman 2001. i Lando 2007. Takoer vidi radijske intervjue s Leuren Moret 14. studenoga 2006. i s dr. Dougom Rokkeom 28. rujna 2006., oba dana u Renseovoj radijskoj emisiji, www. rense.com, a mogu se pronai u Renseovim arhivama. 401 Singer 2003., 18.
395
TP P T

396
TP P TP P

TP

TP

TP

TU

UT

TP

od njih trai sve dok im se za to plaa,'a vidjet emo da, kako se ini, je al-Qaeda ustvari PMF. 402 Singer lucidno raspravlja o ovim temama:
TPF FP T

Jedan aspekt koji je prethodno ograniavao mo multinacionalnih korporacija bila je njihova fizika slabost koja ih je drala ovisnima o dravi i omoguavala im djelovanje samo u zonama relativne stabilnosti. Tu sigurnost osiguravala je drava, to znai da su te operacije, ak i preivljavanje kao legitimni posao, bile uvjetovane dravom koja izvrava svoje dunosti. Danas ovo ogranienje ne mora biti tono. PMF-ovi su oruane snage koje su ravne ili ak bolje od dravnih. One to mogu prenijeti svojim multinacionalnim korporacijskim klijentima. Dakle, multinacionalne korporacije i njihove privatne vojne tvrtke danas imaju sposobnost ukljuivanja u ono to oni nazivaju ulaganje uvjetovano sigurnou", gdje je fizika slabost drave u kojoj su bazirane nebitna za njihovo poslovno djelovanje. Brojne multinacionalne korporacije ve su stvorile uporita unutar slabih drava ili situacije unutarnjeg sukoba, zatiene svojim vlastitim vojnim snagama koje su unajmljene od tvrtki koje pruaju vojne usluge. Naalost, interesi takvih monih korporacija esto nisu identini interesima lokalnog drutva ili vlade. PMF-ovi tako mogu djelovati kao voe nove korporacijske dominacije, ili kako je to rekao UN-ov specijalni izvjestitelj, multinacionalnog neokolonijalizma dvadeset i prvog stoljea". ... Ako nita drugo, takva zatiena korporativna uporita pruaju sigurnost samo bogatim autsajderima i djeluju tako da usmjere prijetnje na siromanije i slabije zatiene dijelove lokalnih drutava... Neke transnacionalne korporacije ve se povezuje uz nasilne sukobe, ukljuujui opskrbu opremom i potporu lokalnim vojnim snagama koje sluaju njihova nareenja da bi proirili vlastite poslovne interese ...............Vano je ne zaboraviti da mnogi PMF-ovi posjeduju vjetinu i mo koji su esto vei ili jednaki malim vojnim snagama slabijih zemalja [pod pojmom slabije zemlje" Singer misli male zemlje"]. Mnogi smatraju da su tvrtke dovoljno mone za ruenje bilo koje vlade u Africi" te na taj nain predstavljaju stvarni izazov za bilo koju lokalnu vlast koja ih se usudi izazvati. 403
T T T T T PF FPT

Dakle, raistimo sljedee. Struktura Planeta dramatino se mijenja (vidi Singerovu knjigu za bezbrojne primjere) putem militarizma koji je doslovno nevidljiv amerikoj potroakoj kulturi, ali u potpunosti poduprt i sagraen od strane te potroake kulture. PMF-ovi su lice budueg ratovanja, no sve to se dri u tajnosti.
T

454

Singer 2003., 15-449.

Singer to ne primjeuje, vojnim snagama, da. 403 Singer 2003., 188-189.

402
TP P T TP P T

ali

Gandini

Saleh

(2005.),

koji

raspravljaju

privatnim

Preoblikovanje svijeta za korporatiste

Poput UN-ovih postrojbi, 404 PMF-ove se esto opisuje kao uvare mira", 405 ali Rosemann navodi kako su oni, financirani od strane vlade SAD-a, u ratu u Iraku poinili mnoga zvjerstva, 406 a privatni specijalisti za sigurnost ondje mogu zaraditi do 1000 dolara dnevno. 407 Singer pie o aktivnostima korporatistikih PMF-ova u pronicljivom odlomku o tome kako vladini korporatisti (ne nuno tajne vlade, ve vidljive, lane vlade) preoblikuju svijet za korporacije:
T PF FP PF FP PF FP PF FP T

Ironino je da, unato tome to su danas dominantna sila na meunarodnoj sceni, SAD najvie koriste privatiziranu vojnu industriju. Doista, od 1994. do 2002. Ministarstvo obrane SAD-a sklopilo je vie od 3000 ugovora s amerikim tvrtkama, a vrijednost tih ugovora procjenjuje se na vie od 300 milijardi dolara... Podruja koja se preputaju vanjskim djelatnicima nisu samo minorna, poput npr. prehrane vojske i slino, ve ukljuuju razliite aspekte koji su izuzetno vani za glavne misije amerike vojske... U vrijeme kada su smanjenje [za vrijeme predsjednika Clintona] i pojaana primjena snaga na terenu smanjili vojsku SAD-a, privatne tvrtke pruile su Sjedinjenim Amerikim Dravama cijelu paletu usluga: sigurnost, vojno savjetovanje, obuku, logistiku potporu, policijsku aktivnost, tehnoloku ekspertizu te obavjetajnu aktivnost. U posljednjih nekoliko godina Ministarstvo obrane SAD-a prepustilo je vanjskim suradnicima sve, od odravanja skladita i baza do vie od 70 posto obuke u zrakoplovstvu... takve tvrtke koje djeluju uz amerike snage postale su gotovo sveprisutne... I premda opskrbljivai ve dugo prate oruane snage SAD-a, takvo unajmljivanje vanjskih suradnika od 1990-ih posljedino je bez presedana... Svaka velika amerika vojna operacija u post-hladnoratovskoj eri ukljuivala je znatnu razinu potpore i aktivnosti privatnih tvrtki koje nude usluge koje je vojska SAD-a nekada obavljala sama.454 (naglasak dodan)
T P P

454 Mirovne" Singer 2003., 15-16. trupe UN-a jedna su od najstranijih vojski na svijetu i odgovorne su za neke od najgorih zloina za koje znam. Vidi Tabor 2006. za izvanrednu raspravu o tim pitanjima. 405 Singer 2003., 9. 406 Rosemann 2005., 77-82. 407 Rosemann 2005., 83. 404
TP P T TP P T TP P T TP P T

Od 11. rujna glavna svjetska vojna aktivnost ne odvija se u Afganistanu i Iraku ve u cijelome svijetu. Klijenti PMF-a... proteu se na moralnom spektrumu od nemilosrdnih diktatora, nemoralnih pobunjenika i narkokartela, pa
T

sve do legitimnih suverenih drava, Uglednih multinacionalnih korporacija i humanitarnih nevladinih organizacija." 408
TPF FPT

False flag teror: glavna taktika korporatista

T

On je bio prevaren, kao i svi mi. ini se daje Kancelar [Car] stajao iza svega, ukljuujui i rat. - Obi Kenobi, iz Ratova zvijezda, Epizoda III: Osveta Sitha
T T T T T

Terorizam, odnosno/ake/Iog terorizam jedno je od produktivnijih orua koje koriste korporatisti, prvenstveno zato to moe pokrenuti druga korporatistika orua kao npr. ispiranje mozga, smanjenje broja stanovnika, neznanje, ekonomiju unitenja, siromatvo, novaenje, ometanje itd.
T T

Zapanjen, profesor s MIT-a Noam Chomsky primijetio je koliko su napadi 11. rujna 2001. nevjerojatni zbog jednostavne injenice da u posljednjih nekoliko stotina godina niti jedna velika imperijalna sila ili skupina 409 nije bila napadnuta od strane neimperijalne sile ili skupine. 410 Chomsky je u pravu, ali ne zato to je ustvrdio da se 11. rujna po prvi put dogodilo neto novo ve je opravdano zapanjen da se tako neto uope moglo dogoditi. 11. rujna bio je nevjerojatan dogaaj, ustvari toliko nevjerojatan da e, kako emo kasnije vidjeti, empirijski pristup otkriti da je previe nevjerojatan da bi bio istinit i da su se jedino uz pomo magije dogaaji 11. rujna mogli odviti na nain koji je predstavljen Amerikancima dana 11. rujna 2001. i nakon njega.
T PF FP PF FP T T T T T

Kasnije, u prosincu 2006., na internetskoj stranici Alexa Jonesa www.infowars.com objavljen je televizijski intervju s Chomskim koji je prikazao njegov drukiji komentar, takav koji ga razotkriva kao agenta Novog svjetskog poretka. Jesu li oni [Busheva administracija] na bilo koji nain to [11.rujna] planirali? To mi se ini krajnje nevjerojatnim. Kao prvo, trebali bi biti ludi da pokuaju neto slino... Postoji ogromna internetska lijeva industrija ... koja tvrdi da je sve to namjeteno, da je sve isplanirala Busheva administracija i tako dalje. Meutim, pogledate li dokaze svatko tko zna neto o znanosti jednostavno bi odbacio te dokaze. Postoji mnogo koincidenT TU UT T T

Singer 2003., 9. Chomsky spominje SAD, jednu europsku zemlju Kanadu, a onedavno se popisu mogu dodati Brazil i Indija. 410 U Junkerman 2002.
408
TP P T

409
P

TP

Japan,

moda

Kinu,

Rusiju,

TP

cija... Ali proizvedeni dokazi' su ... potpuno bezvrijedni. A uvjerenje da se tako neto moglo uiniti je,... hm ... tako malo vjerodostojno... Velik dio ljeviara ima mnotvo razliitih teorija zavjera na tu temu... ak i da su tone, to je iznimno nevjerojatno, koga je briga? ... To samo preusmjerava panju s ozbiljnih pitanja koja su izuzetno vana. 411
T T T T PF FPT

U ovom u dijelu govoriti o pitanju koje je izuzetno bitno za bilo koje empirijsko i analitiko prouavanje korporatizma, a to je false flag terorizam. Prvenstveno u se fokusirati na 11. rujna (iako e biti rijei i o drugim false flag situacijama). Korporatist ima odreena orua koja je uvijek prethodno koristio, poput na primjer komunistike strukture rada, masovnog ispiranja mozga, kontroliranja obrazovanja i informacija, kontroliranja prehrambene i zdravstvene industrije, otimanja znanstvenih istraivanja, ponovnog pisanja povijesti, osiromaenja graana, neprekidnog rata i straha, uzurpacije energije i resursa, namjetenih izbora i tako dalje, ali vjerojatno najuinkovitije korporatistiko orue od svih je false flag terorizam ili ono to je Webster Tarpley nazvao
T T T T T T T

sintetikim terorizmom.
T T

Pentagon 1 1 . rujna: neoboriv dokaz zafalse flag teror

T T T T

U ovoj sam knjizi ve ranije spomenuo da empirijski dokazi iz dogaaja 11. rujna 2001. pokazuju da je pria o 11. rujnu koja je Amerikancima ispriana netona. Ti dokazi su nedvosmisleni i gotovo ih je nemogue pobiti. Toliko je jednostavno pokazati da ih je nemogue pobiti da se moe usporediti s time kako je jednostavno znati da krug ima razliiti oblik od kvadrata. Kada se pregledaju dokazi o 11. rujna (koje su ameriki medijski kanali toliko dobro prikrili), do spoznaje da je 11. rujna ustvari false flag operacija toliko je jednostavno doi kao i do spoznaje da je nebo plavo i da je trokut razliit od kvadrata: ti dokazi nisu ni na koji nain sloeni.
T T T T

Budui da danas postoji mnogo zbrke po tom pitanju (na primjer, dezinformacija Chomskog u citatu s poetka ovog dijela), prvo u kratko iznijeti dokaze. Ovdje navodim nekoliko takvih dokaza (prvi dokaz je jedini o kojem u raspravljati u ovom dijelu nakon to napravim popis zato to je, po mom miljenju, glavni dokaz koji pokazuje da je 11. rujna bio false flag dogaaj):
T T T

To je s konferencije na lokaciji koju video ne odaje, 2006. na http://www.infowars.com/articles/septll/chomsky was conspiracy.htm i moe se vidjeti na ovoj adresi.
411
TP P HTU UTH UT T

a objavljeno je doesnt matter

27. prosinca if there

Dogaaji u Pentagonu 11. rujna 2001. dijele se u dvije faze: a) Pentagon prije ruenja: od poetne eksplozije za koju je svijetu nedugo poslije reeno da je bio zrakoplov 757; b) Pentagon nakon ruenja: oko 25 minuta nakon te poetne eksplozije, pogoeni dio Pentagona se sruio.
T T

Prije faze a) krov je bio neoteen, to znai da je krov koji se uruio bio neoteen. Neoboriv dokaz o kojem u govoriti u ovom dijelu proizlazi iz faze a). Ta faza prikazana je na sljedeoj fotografiji (moete koristiti vatrogasce za procjenu veliine):
T

Moete se uvjeriti da su se faza a) i faza b) odvile na nain koji opisujem ako pogledate izvornu 911 snimku, a ispod u navesti izvore. Moete se takoer uvjeriti da nacionalni mediji danas pokuavaju prikriti da se faza a) uope dogodila. Na primjer, u izdanju asopisa Time od 11. rujna 2006. objavljenje prilog o teorijama urote o 11. rujnu", a u kojem faza a) nije spomenuta. Spomenuta je jedino faza b), i to je izvedeno na nain da se doima da se dogodila samo faza b).
T T T T T T T T T T

to se tie prvih fotografija Pentagona od 11. rujna (za vrijeme faze a), moramo se zapitati:
T T

Zato nema rupe koja je barem priblino jednako velika kao i rupe koje su zrakoplovi napravili na tornjevima Svjetskog trgovakog centra? Zato su gotovo svi prozori u takozvanom podruju tete" Pentagona prije ruenja nerazbijeni i neoteeni? Kako moe 60-tonski, 125 stopa iroki mlazni zrakoplov s dva 9-tonska motora visoka 9 stopa, koji putuje brzinom od 450 milja na sat,
T T T T T

udariti u zid bez razbijanja stakala (pogledajte fotografiju, procijenite veliinu po vatrogasnom vozilu)?
T

Zato u Pentagonu nisu pronaeni dijelovi zrakoplova? (To je prvi put

T

u povijesti avijacije da na mjestu pada zrakoplova nisu pronaeni nikakvi dijelovi.) 412
PF FPT

Ta pitanja otkrivaju da Pentagon 11. rujna jednostavno nije bio mjesto pada, ali jo u se vratiti tom pitanju tako da svi detalji budu ispravno navedeni.
T T

Sve te dokaze moete provjeriti pogledate li dokumentarni film kanala Discovery Napad na Pentagon" (Attack at the Pentagon"), u kojem se 1 minutu i 20 sekundi od poetka dokumentarnog filma prikazuje snimka ruenja Pentagona do koje je dolo tek 25 minuta nakon poetne eksplozije 11. rujna 2001., odnosno tono kada faza a) prelazi u fazu b). Ono to vidite na snimci je ruenje lagano oteenog zida (jedino stvarno oteenje koje moemo zamijetiti na zidu je oteenje od dima) s nerazbijenim prozorima.
T T T T T T

Postoje jo neka otvorena pitanja. Zato na tratini Pentagona nije bilo tragova ako je ogromni zrakoplov navodno klizio po njoj prije nego to je udario u zid Pentagona, kao to je reeno Amerikancima? Mnogi tvrde da je pentagonski zrakoplov u cijelosti usisan u minijaturnu rupu u Pentagonu promjera 15 stopa, da su zato prozori ostali cijeli, dok se zrakoplov u potpunosti rastopio ili ispario. Meutim, za to bi bila potrebna vatra temperature 2.200 -6.100 C, a nema dokaza da je takva katastrofina toplina postojala igdje u Pentagonu 11. rujna.
T T

Ovo su samo neka od jednostavnih empirijskih pitanja koja dokazuju da je 11. rujna lairan. Postavlja se pitanje: kako da akademski graanin poput mene - netko obuen da prati empirijske dokaze pod svaku cijenu - protumai te injenine detalje? Trebam li poput Chomskog jednostavno ignorirati te pojediosti? Trebam li poput Chomskog inzistirati da jednostavno nema dokaza? Ili je vie u duhu intelektualnog racionalnog istraivanja preispitati ta pitanja? Nadalje, kao akademik, kako mogu izbjei barem postaviti hipotezu da u Pentagonu nije bilo zrakoplova? Ako sam nepristrani akademik, kako mogu donijeti ishitrene zakljuke kako je to uinio Chomsky? Ja to u svakom sluaju ne mogu, ako djelujem kao nepristrani, objektivni istraitelj. Ako sam nepristrani istraiva te injenice moram smatrati jakim, monim, moda ak i
T T T

412
TP P

Change,
T

Ustvari su pronaena dva dijela, ali pogledajte dokumentarni film na DVD-u Loose autora Dylana Averyja da biste vidjeli zato se ti dijelovi mogu zanemariti te zato najbolje izjave koje opisuju pentagonski incident od 11. rujna tvrde da nije pronaen niti jedan dio zrakoplova.
T T T T

uznemirujuim dokazima. Ono to sam upravo napisao prua dobar primjer (jedan od mnogih u ovoj knjizi) akademicima poput Chomskog koji ne samo da nisu nepristrani ve ne obavljaju istraivanje na klasini, prosvjetiteljski nain racionalnog ispitivanja, a esto se stjee dojam i da su na platnim listama vlade i korporacija sa zadatkom irenja dezinformacija.
T

Dokaz: pentagonski zrakoplov znai da nema muslimanskih terorista kojih bismo se morali bojati
Ako 11. rujna 2001. nije bilo zrakoplova u Pentagonu, tada nije bitno kakve zamrene prie priaju Chomsky, Bili 0'Reilly, Sean Hannity, George Bush ili bilo tko drugi, a jedna injenica je neosporno tona:
T T

Ako 11. rujna nije bilo zrakoplova u Pentagonu, ali su vladini korporatisti (korporatisti vidljive vlade) lano izjavili daje zrakoplov postojao nekoliko minuta nakon faze a) pentagonske eksplozije 11. rujna, to znai da je 11. rujna false flag dogaaj te da su vladini korporatisti na neki nain suuesnici u dogaajima 11. rujna.
T T T T T T

To je najjednostavniji nain dokazivanja da je 11. rujna false flag dogaaj te da je to ustvari bila zavjera povezana s vidljivom vladom SAD-a. Detaljnije u pisati o tom dokazu, ali za sada moemo ustvrditi da se taj dokaz ne moe pobiti. Ja sam pokuao i nisam uspio: nedostatak zrakoplova znai da nije bilo teroristikog napada al-Qaede\ Ljudi poput Chomskog i Billa 0'Reillya pokuavaju zakomplicirati stvari, ali jednostavnost pentagonske prie govori sama za sebe. Ljudi poput Chomskog i 0'Reillya ili neke druge osobe sa CNN-a ili Foxa koje su obiavale prikazivati skeptike 11. rujna kao budale neprestano koriste istu vrstu napada na skeptike, a ti ponovljeni napadi ustvari se sastoje od spominjanja jednih te istih nebitnih, ometajuih, neloginih i sumnjivih pitanja koje u ovdje navesti:
T T T T T T T T

Jesu li sateliti SAD-a ispalili svemirske zrake i sruili tornjeve?

T T

Teko je vjerovati da je Busheva administracija ili bilo koji drugi element (vidljive) vlade SAD-a mogao izvesti tako divljaki napad, to znai da oni to nisu uinili Ako nije bilo zrakoplova u Pentagonu, to je onda vlada uinila s tijelima ljudi koji su navodno bili u zrakoplovu koji je navodno udario u Pentagon?
T

Previe je oekivati da jeli. rujna bila tajna urota; netko bi progovorio prije nego to se to dogodilo, i to jo u fazi planiranja; ali nitko nije, to znai,da nije bila zavjera i da je Osama bin Laden to zaista izveo 413 Bush je to napravio
PF FPT T

Bush se nikada ne bi uspio izvui

T

Kada bi postojali dokazi da je Bush to napravio, sutra bi bili objavljeni na naslovnici New York Timesa, a budui da se to nije dogodilo, dokazi ne postoje Tvrdnja da je 11. rujna bila operacija izvedena iznutra svetogre je za obitelji rtava
T T T T T

To su vrste pitanja koje masovni mediji spominju u pokuaju zbunjivanja javnosti po pitanju injenica vezanih uz 11. rujna, ali dovoljno je da pogledamo nae pitanje (faza a) Pentagona) i vidjet emo da su sva ta pitanja samo pokuaji odvraanja pozornosti koji nemaju ni s im veze i da niti jedno od tih pitanja nije vano. Tada emo uvidjeti da je pitanje savreno jednostavno: faza a) PenT T

tagona dokazuje da u Pentagonu nije bilo zrakoplova, a nedostatak pentagonskog zrakoplova neosporno dokazuje da 11. rujna nije bio teroristiki napad al-Qaede. Zakljuak je to koji ne moemo pobiti.
T

Pokuaji objanjavanja pentagonskog zrakoplova: nevjerojatno vrsti prozori i sklapanje krila. uo sam mnoge pokuaje izbjegavanja dokaza pentagonT T

ske faze a). uo sam mnoge kako tvrde da je, primjerice, rupa u pentagonskoj fazi a) tako mala zato to su sa zrakoplova otpala krila dok je prelazio pentagonsku tratinu (ili autocestu koja prolazi uz Pentagon) prije nego to je mlanjak udario u zid Pentagona. Meutim, to nije mogue jer na pentagonskom travnjaku ili bilo gdje drugdje izvan Pentagona u blizini mjesta pada koji se dogodio 11. rujna nisu pronaena ni krila ni mlazni motori s krila (da biste se uvjerili u tu injenicu jednostavno pogledajte snimke Pentagona nakon eksplozije 11. rujna 2001.). Takoer sam uo ljude koji tvrde da su pentagonski prozori moda izuzetno vrsti te su mogli odbiti zrakoplov i ostati neoteeni. To bi znailo da su prozori na Pentagonu bili vri od elika u tornjevima WTC-a jer su

Ustvari, informacije oil. rujna su mnogo puta procurile" - na primjer, ak su i glavne novine upozoravale da bi se tako neto moglo dogoditi. Vidi Ruppert 2004., 14. poglavlje, za vrlo detaljan opis prethodnog upozorenja koji su svijet i SAD dobili o 11. rujna, ukljuujui izvjea prije 11. rujna koja su glavni mediji objavili diljem cijelog svijeta. To potvruje da se u gornjem odlomku Chomsky ne samo pravi glup, ve da namjerno pokuava prikriti dokaze i ispirati mozak, odnosno, navesti ljude da povjeruju lanom prikazu stvarnosti i na orwellovski nain ponovno ispiu povijest kako bi se tiranija mogla nesmetano nastaviti.
413
TP P T T T T T

mlanjaci proli kroz elik tornjeva otprilike jednako lako kao metak koji prolazi kroz list papira. (K tomu, prozorski okviri u pentagonskoj fazi a) takoer su uglavnom cijeli, a na zidu Pentagona bilo je samo oteenja od dima; znai da su i ti okviri bili jai - mnogo jai - od elika WTC-a 1 i WTC-a 2 ako su uspjeli odbiti zrakoplov 757 koji se navodno zabio u Pentagon 11. rujna).
T T T

Dakle, moramo otkriti je li to mogue, mogu li prozori biti toliko vrsti. Za to postoji jednostavan nain. Zamislimo da je opis koji sam upravo naveo toan: zamislimo da pentagonski prozori u fazi a) nisu bili razbijeni i da su openito bili gotovo neoteeni zato to su bili vri od elika tornjeva, dovoljno vrsti da odbiju ogromni mlanjak. Problem je sljedei: ako pregledamo vizualne foto-dokaze snimljene 11. rujna (kao npr. s gore spomenutog DVD-a kanala Discovery), oekivali bismo vidjeti ostatke zrakoplova budui da je 757 koji se 11. rujna navodno zabio u Pentagon teio 60 tona, to znai da bi ispred Pentagona trebali vidjeti desetke tona neke vrste ostataka zrakoplova kako lee u podnoju zida ili moda razasuti po itavom raskonom pentagonskom travnjaku koji nalikuje igralitu za golf. Problem je to ne vidimo niti jedan takav ostatak.
T T T T

Druga primjedba koju sam mnogo puta uo je tvrdnja da je cijeli mlanjak mogao proi kroz siuni otvor (promjera moda 15 stopa), ui u Pentagon u fazi a) i unutra se otopiti te doslovce nestati/ispariti (kao da je temperatura u Pentagonu bila dovoljno visoka da bi se to dogodilo), istovremeno ostavljajui vanjske dijelove Pentagona neoteenima, pa ak i cijele prozore. Nekoliko vrlo uvjerljivih inenjera, ak i s mog vlastitog sveuilita Purdue, podnijelo je vrlo impresivne izvjetaje o tom pitanju, koje u ovdje opisati. to se tie lanaka u popularnom tisku na tu temu, proitajte ovaj ulomak sa samog poetka sada slavnog lanka iz asopisa Popular Mechanics, jo jednog lanka koji pokuava pokazati da se u Pentagonu dogodila samo faza b), iz dijela lanka pod nazivom Veliki zrakoplov, mali otvori" (Big Plane, Small Holes"):
T T T T

TVRDNJA: Dva mala otvora bila su vidljiva na Pentagonu odmah nakon napada: ulazni otvor irok 75 stopa na vanjskom zidu zgrade te otvor irok 16 stopa u Prstenu C, srednjem prstenu Pentagona. Teoretiari zavjere tvrde da su oba otvora premala da bi ih napravio Boeing 757. Kako zrakoplov koji je 125 stopa irok i 155 stopa dugaak stane u otvor koji je promjera svega 16 stopa?" pita reopen911.org, internetska stranica posveena otkrivanju stvarne istine o tome to se zaista dogodilo 11. rujna 2001. 414
T PF

414 9/11: Debunking the Myths: PM examines to refute the most persistent conspiracy theories od oujka 2005.
TP P T

the evidence of September

and 11",

consults the objavljeno u

experts izdanju

FPT

Uviate li to je asopis Poputar Mechanics (PM) ovdje napravio? Jednostavno su zanijekali postojanje pentagonske faze a), ak i ako je ona prikazana na gore spomenutom DVD-u kanala Discovery i mnogo puta na FOX Newsu; osobno sam te snimke vidio mnogo puta na razliitim medijskim kanalima u SAD-u. Sretna okolnost za PM je injenica da je prosjeni Amerikanac prezaposlen da obraa panju na sve pojedinosti ili ih ak pokua shvatiti, pa e ga biti lako uvjeriti da ne postoji pentagonska faza a) i da su ljudi koji su skeptini prema dogaajima 11. rujna glupi udaci" ili teoretiari zavjere", kako ih nazivaju Veliki mediji.
T T T T T T

PM tvrdi da je postojao otvor od 75 stopa, kao da je to jedino to se dogodilo u Pentagonu, kao da faza a), faza prije ruenja Pentagona, nikada nije postojala. Vlasnik PM-a je korporacija Hearst koja posjeduje mnoge novine i asopise (Teen, Cosmopolitan, Esquire, The Oprah Magazine, Good Housekeeping, da navedemo tek neke), takoer djelomino posjeduje satelitski radio XM, Drugstore. com, a s Disneyjem dijeli vlasnitvo nad ESPN-om, to predstavlja samo mali dio njihove imovine. Djelovanje korporacije Hearst upitno je budui da je, na primjer, jedan od njenih glavnih poslovnih partnera Check Point Software, 415 tvrtka koja se nekada zvala Data Base Technologies a pomogla omesti 100.000 glasova crnih glasaa na Floridi u predsjednikim izborima 2000. godine 416 i na taj nain pribrojila glasove Floride Bushu iako je Gore imao veinu glasova u toj dravi, te tako amerike predsjednike izbore 2000. uinila nalik onima u Iraku. Uzevi u obzir injeninu potvrdu snimaka faze a) u Pentagonu 11. rujna, nemamo drugog izbora nego proglasiti prvi odlomak tog lanka iz PM-a netonim.
T T T T T T T T T T T PF FP T T PF FP T

Neobino je da nakon ovog odlomka koji sam upravo naveo PM-ov lanak postaje zloban i gnjevan (taj dio ovdje nisam citirao jer nije vezan uz temu). To nije znaajna injenica, ali ju je zanimljivo znati jer ako netko ima potpuno jasne injenine dokaze koji govore u prilog vlastitog stava obino nema nikakve potrebe da bude uznemiren i/ili gnjevan. Najoitiji mogui injenini dokaz je neto poput: nebo je plavo. Ako vam netko pokua rei da nebo nije plavo ve zeleno, hoete li se zaista uznemiriti zbog te netonosti? Moda ete se zapitati: to nije s njim/njom u redu? Hoete li tu osobu pokuati uvjeriti da je nebo plavo ili ete samo pogledati prema gore, pokazati na nebo i rei: vidi, tamo je, oboje moemo potvrditi da je nebo plavo. Dakle, ako postoji toliko mnogo dokaza da je pentagonski mlanjak stao u otvor promjera 15 stopa i zatim se rastopio, emu defanzivnost?
T T T T T

Ovo sam saznao iz objave za tisak koja je objavljena na internetskoj stranici Checkpoint: Check Point Chosen to Secure Hearst Corporations Global Network", 2. rujna 2003., http://www.checkpoint.com/press/2003/hearst090203.html. 416 Vidi Palast 2004.
415
TP P HTU UTH T TP P T

Pogledajmo sljedei dio tog lanka koji iznosi navodnu znanstvenu analizu nestalog zrakoplova (neto od dolje navedenog materijala se ponavlja, ali ja u citirati lanak kako je napisan):
T T

Do istine je jo manje stalo francuskom autoru Thierryju Meyssanu, ije neosnovane tvrdnje slue kao materijal ak i glavnim europskim i srednjoistonim medijima. U svojoj knjizi Velika la Meyssan zakljuuje da je Pentagon pogoen satelitski navoenom raketom, to je bio dio sloenog vojnog udara u SAD-u. Taj napad", pie on, moglo je poiniti samo vojno osoblje SAD-a, a bio je usmjeren protiv ostalog vojnog osoblja SAD-a."
T T T T

INJENICA: Kada je let 77 American Airlinesa udario u vanjski zid Pentagona, Prsten E, napravio je otvor irok oko 75 stopa, prema Izvjeu ASCE-a o gradnji Pentagona. Vanjska fasada uruila se oko 20 minuta nakon udara, ali ASCE je zasnovao svoja mjerenja na izvornom otvoru na nekoliko potpornih stupova prvog kata koji su uniteni ili oteeni. Raunalne simulacije potvrdile su nalaze.
T T T T

Zato otvor nije irok kao raspon krila zrakoplova 757 koji iznosi 124 stope i 10 ina? Mlanjak koji udara u zid ne ostavlja otvor u obliku zrakoplova u zgradi sazidanoj od armiranog betona kao u crtanim filmovima, kae lan ASCE tima Mete Sozen, profesor strukturalnog inenjerstva na sveuilitu Purdue. U ovom sluaju, jedno krilo udarilo je u zemlju; drugo je otrgnuto od siline udarca u nosive stupove Pentagona, objanjava Sozen, ija je specijalnost ponaanje betonskih zgrada. Ono to je ostalo od zrakoplova ulo je u strukturu u stanju bliem tekuini nego vrstoj tvari. Ako ste oekivali da e se cijelo krilo urezati u zgradu", Sozen kae PM-u, to se nije dogodilo."
T T

Uredan otvor u Prstenu C bio je irok 12 stopa - a ne 16. ASCE zakljuuje da gaje napravio stajni trap zrakoplova, a ne trup. 417
T PF FPT

to se tie Sozenovog komentara kako zrakoplov ne ostavlja svoj obris kao u crtanim filmovima, tornjevi Svjetskog trgovakog centra bili su napravljeni od elika i betona (kao npr. betonski podovi). Kroz zidove i kroz podne slojeve, zrakoplovi su uli u tornjeve kao ronilac u vodu (zrakoplovi su stali nakon to su oito u potpunosti uli i nestali u zgradama), a u tom procesu oni su doista napravili obrise kao u crtanim filmovima. Dakle, faza a) Pentagona trebala
T

417 9/11: Debunking the Myths: PM examines to refute the most persistent conspiracy theories od oujka 2005.
TP P T

the evidence of September

and 11",

consults the objavljeno u

experts izdanju

je prouzroiti barem neka oteenja bila koje vrste - neto drugo od obinog oteenja od dima (i malog otvora promjera priblino 15 stopa koji se moe vidjeti na fotografijama) - da opravda raspon krila od 125 stopa: barem neku vrstu otiska koji su krila ili vietonski motori promjera 9 stopa trebali napraviti, uzmemo li u obzir lakou s kojom su 11. rujna probijeni tornjevi, to su mogli vidjeti svi Amerikanci, 418 ali takvog oteenja nema. ak se i lanak PM-a slae po tom pitanju.
T T T T PF FP T

Budui da takvog obrisa nema moramo proanalizirati teoriju da su se krila preklopila unazad prema trupu zrakoplova kada je on uao u mali otvor. Ta se pretpostavka, meutim, ini besmislenom. (1) Prvo, teko je objasniti kako bi se krila sklopila na takav nain. Pri brzini od preko 400 milja na sat - koja dovodi do ogromnog momenta sile prema naprijed, a ne unatrag, momenta sile usmjerenog trupom - morao bi postojati neki imbenik koji bi objasnio zato su krila povuena, ili gurnuta, unatrag prema trupu. Koji bi to imbenik mogao objasniti? to bi moglo djelovati protiv ogromnog momenta sile koji je stvorilo 60 tona koje se kreu unaprijed brzinom od preko 400 milja na sat, djelovati tako da uini da krila zaustave to nevjerojatno snano kretanje, tako da se krila pokrenu u suprotnom smjeru? Takoer, (2) nema nikakvog traga bilo kakvog sklapanja krila" zrakoplova koji su udarili u Svjetski trgovaki centar, a morali bismo oekivati barem neto jer govorimo o istim vrstama materijala (elik i beton) koji su koriteni i u Pentagonu i u WTC-u. Kako je dolo do potpuno neobjanjivog sklapanja krila u Pentagonu, a koje je u potpunosti izostalo u WTC-u? Nisam inenjer, ali sam obdaren s dovoljno zdravog razuma da znam da takvo sklapanje krila jednostavno nije mogue, i to iz sljedeih razloga. Ideja da je zrakoplov u Pentagon uao kroz vrlo mali otvor i zatim se rastopio i nestao podrazumijeva da su motori mlanjaka promijenili smjer na gore opisan nain te da je mjesto udara u Pentagon doseglo temperaturu visoku kao gotovo pola temperature Suneve povrine, to se nije dogodilo. Uzmite u obzir vietonske motore promjera 9 stopa. Tvrdnja da su oni promijenili smjer na gore opisan nain je poput tvrdnje da su ti motori koji su putovali brzinom od nekoliko stoT T T

Moje koritenje rijei lakoa" za opis kako su probijeni tornjevi Svjetskog trgovakog centra nije pretjerivanje. Ako pogledate izvorne snimke od 11. rujna lako ete zapaziti na nekim detaljnijim snimkama drugog zrakoplova koji je udario u tornjeve, sve do vrhova njegovih krila, da je on probio otvor koji je nalik onome koji se pojavljuje u crtanim filmovima. Dakle, Sozenova tvrdnja o nemogunosti otvora poput onih iz crtanih filmova probijenih u strukturama od armiranog betona i elika pobija se tim snimkama otvora nalik onima iz crtanih filmova koji se mogu vidjeti u tornjevima Svjetskog trgovakog centra, koji su bili od betona i elika.
418
TP P T

tina milja na sat u trenutku udara zaustavili svoje silovito kretanje unaprijed, te bez da ak i razbiju prozore Pentagona koji okruuju mali otvor promjera oko 15 stopa, nekako se premjestili na stranu i unaprijed, prema sreditu otvora, te da su se zatim nekako ponovno pomaknuli unaprijed i s ostatkom zrakoplova uli u otvor i rastopili se. Mislim da je to nemogue, zbog injenice da nema sile koja moe djelovati tako da povue motore prema unutra, zaustavlja kretanje unaprijed ogromnih krila i motora mlanjaka, koji tada implodiraju prema sreditu mase mlanjaka ili se pokreu u nekom smjeru koji vie nije samo kretanje prema naprijed. Najloginiji scenarij za to preklapanje krila" je da uzmemo u obzir, kako i samo ime teorije govori (sklapanje krila"), da su se krila sklopila prema unatrag tako da su se krajevi krila ne samo prestali kretati naprijed ve su se poeli kretati unatrag. Pogledajte sljedei dijagram:
T T T T T T T

Ideja je da je toka Ft djelovala kao arka, da je tako nazovemo u nedostatku boljeg naziva, katapultirajui cijelo lijevo krilo unatrag do poetne toke udara krila, gdje se nalazi toka Fr Prema tom modelu, na toki F( morala se stvoriti sila koja je uinila da se cijelo krilo pomakne unazad, to predstavlja toka F2 na kojoj krilo ide u suprotnom smjeru od smjera zrakoplova, da bi dolo do preklapanja krila unatrag". Mora postojati neto to se dogodilo u toki F da bi cijelo krilo promijenilo smjer kretanja iz svoje velike brzine od 400 milja na sat, naglo se prestane kretati te okrene smjer i kree se brzinom veom od izvorne brzine kretanja unaprijed (budui da se krila moraju sklopiti prije nego to udare u zid, to znai da moraju promijeniti smjer i kretati se brzinom od oko 500 milja na sat u suprotnom smjeru). Neto u toki F( moralo bi utjecati na toku F2 da dovede do ukupne promjene smjera materijala krila na toki F2 od priblino 900 milja na sat. Toka Fj morala bi izazvati takvu silu koja bi uzrokovala da se krila ogromnom brzinom preklope unatrag.
T B B B B B B B B T T T T B B B B B B

Postavljaju se pitanja: kako toka F uzrokuje to savijanje i zato bi udar u toku Fj uzrokovao taj viak brzine na toki F2? Meutim, jednostavno je pokazati da nita na toki F; nije moglo utjecati na toku F2 tako da krila promijene smjer na bilo koji nain te je stoga vrlo jednostavno pokazati da je ta teorija o preklapanju krila" potpuno pogrena. Pitanje je sljedee:
T B B B B B B T

Ako je trup uspjeno uao u Pentagon, zato onda materijal krila u toki F1 nije takoer proao kroz zid Pentagona, budui da materijal krila na toki F1 nije nita gui od materijala trupa?
T T T T T T

Odgovor: ako je trup probio impresivno debeli zid Pentagona, tada ga krila takoer moraju probiti na toki Ftjer se kreu istom brzinom kao i trup, nainjena su od istog materijala i tako dalje. Meutim, teorija sklapanja krila podrazumijeva da krila na toki F( nisu ula u Pentagon, to znai da je teorija pogrena:
T B B B B T

Nemamo razloga vjerovati da bi materijal trupa prodro u Pentagon, dok Fl materijal ne bi.
T T T B B T T

Ustvari, vjerojatnije je da bi tvar u toki Fx bila vra od tankog trupa, to znai da ako nam Sozen govori da je npr. trup uspjeno probio zid Pentagona, to znai da bi tvar na toki F( takoer ula. Problem je da ako tvar na toki Ft ue u Pentagon, onda zid Pentagona ne prua dovoljan otpor na toki F1 da uzrokuje uvijanje/preklapanje krila potrebno da se krilo savije unatrag, da materijal krila na toki F2 uope promijeni smjer, a kamoli promjeni smjer brzinom od oko 900 milja na sat. Da bi dolo do uvijanja na toki F( mora postojati neka vrsta gotovo potpunog otpora zida na mjestu ulaska tvari u toki F , ali ako je tanki trup mogao ui u super-vrsti zid Pentagona, sigurno je da bi i izdrljivi materijal krila na toki Ft takoer uao: nema uvrtanja/preklapanja krila - i teorija o preklapanju krila propada.
T B B B B B B B B B B B B T

Mlanjak koji se rastapa? Ovdje postoji jo jedan problem: reeno nam je da je ustvari postojala zona rastopljenog metala toliko visoke temperature da je cijeli ili gotovo cijeli 60 tona teak zrakoplov ispario bez traga. Za neto slino bila bi potrebna nevjerojatna koliina topline, koliina koja bi zasigurno bila vrlo opasna za ljude u blizini, kojoj bi sigurno trebalo neko vrijeme da se ohladi. Meutim, snimke s vijesti nainjene nekoliko minuta i sati nakon dogaaja 11. rujna u Pentagonu jasno pokazuju da takve opasnosti nema.. Izravni injenini dokazi. injenica je, kako smo to prethodno naveli, da u Pentagonu nije bilo leta 77, te je iz gore navedenih razloga Pentagon 11. rujna oito bio false flag dogaaj. Dokazi koje smo upravo naveli izravni su injenini
T T T T T T T T T T T

dokazi, poevi od snimki vijesti nainjenih na sam dan napada, dakle 11. rujna. Svatko moe odmah provjeriti te dokaze jednostavnim gledanjem dokumentarnih filmova koji sadre snimke gore spomenutog uruavanja zida, kao npr. DVD Napad na Pentagon u produkciji kanala Discovery. Jednostavnost i nekontroverznost tih izravnih injeninih dokaza otkriva nam da je u svrhu prikrivanja dogaaja 11. rujna mnogo ljudi ukljueno u Novi svjetski poredak, a ini se da agenata - poput Chomskog - ima posvuda: od medija (ne samo medija koji emitiraju vijesti, ve i obrazovnih medija, ukljuujui sveuilita), do vidljive vlade i korporativne Amerike, moda i na poloajima voa veine ili svih bitnih institucija, od crkava, kola i vidljive vlade do monopolistikih korporacija. 419
T T T T T T T T PF FPT

Vladin odgovor i svjedoanstva oevidaca

Vlada SAD-a odgovorila je na izuzetno aktivnu raspravu milijuna ljudi (takozvanih teoretiara zavjere") koji sumnjaju u tonost prie o dogaajima 11. rujna. Meutim, po mojim spoznajama, nije odgovorila na gore navedene tvrdnje (kao npr. o pentagonskoj fazi a) koju osobno drim najboljim dokazom). Moda nije odgovorila zato to ne moe, budui da pentagonska faza a) predstavlja jednostavno neoborive dokaze da je 11. rujna false flag dogaaj. Nain na koji je vlada odgovorila" na pitanja o 11. rujnu sve u svemu nije niti profesionalan, niti prikladan. Evo primjera. Otprilike u isto vrijeme dok ispisujem ove rijei vlada SAD-a objavila je internetsku stranicu, 17. svibnja 2006., 420 koja bi navodno trebala biti odgovor milijunima ljudi koji sumnjaju da se 11. rujna ikada dogodio ili sumnjaju u priu o ratu protiv terorizma koju objavljuju mediji. Eksplozija u Pentagonu vano je pitanje, kako smo to gore naveli. Svaki pojedinani dokaz" naveden na toj internetskoj stranici nije nita drugo do oblik osobnog svjedoanstva neke vrste oevidaca koji tvrde da su vidjeli doT T T T T T T PF FP

419 Za dodatne informacije vidi Icke 2001., 1. poglavlje. Takoer vidi Maxwell 2000., vjerojatno najbolji rad na tu temu. 420 http://usinfo.state.gov/media/Archive/2005/Jun/28-581634.html. Taj dokumentarni film, prikazan 31. svibnja 2006., naslovljen je kao da govori samo o Pentagonu, ali je ustvari loe organiziran, a njegovi dijelovi takoer spominju nevane injenice vezane uz tornjeve Svjetskog trgovinski centra. Jedini dijelovi dokumentarnog filma koji se ne oslanjaju iskljuivo na osobna svjedoanstva su teme vezane uz tornjeve Svjetskog trgovinskog centra, ali ak je i veina tog materijala zasnovana na osobnim svjedoanstvima, dok se ostatak bavi bespredmetnim pitanjima koja ionako ne zanimaju teoretiare urote. Ponavljam, ovo se zasniva na tome kako je izvjee izgledalo 31. svibnja 2006.; dakako, kasnije je moglo doi do promjena.
TP P T TP P HTU UTH T

kaze da je zrakoplov udario u 'Pentagon, a koji zvue otprilike ovako: Joe je rekao da je vidio zrakoplov, to znai da je zrakoplov postojao." 421
TPF FPT

Osobno svjedoanstvo je vrsta obavijesnog znanja do kojeg se dolazi pod sljedeim uvjetima: osoba o{ ima informaciju i, a jedini razlog zato ot posjeduje tu informaciju je zato to je neka druga osoba, o2, rekla osobi o( o i. Osobno svjedoanstvo je uobiajena vrsta dokaza" koje koriste glavni mediji, sudovi SAD-a te politiari. Meutim, u znanstveno usmjerenoj potrazi za znanjem - poput injeninog opisa Pentagona koji sam upravo iznio i poput metode ispitivanja kojoj poduavam svoje studente filozofije i koju elim u potpunosti primijeniti u ovoj knjizi - samo osobno svjedoanstvo bez izravne injenine potvrde (ili barem mogunosti potvrde kada bi to netko elio uiniti) nikada se ne prihvaa kao dokaz. Moe djelovati na sudu, ali nee djelovati u znanstvenoj predavaonici ili laboratoriju.
T B B B B B B T T B B T

Povijest false flag terora

T T

Mogu vas uti, ostatak svijeta moe vas uti, a ljudi koji su sruili te zgrade uskoro e nas sve uti!" - George W. Bush (s vatrogascima, viui u megafon na Nultoj toki, ponaajui se kao da je 11. rujna bio iznenaenje, nekoliko dana poslije napada 11. rujna) 422
T T T T T PF

osobno svjedoanstvo shvaa ozbiljno, kako na sudovima, tako i na obrazovnoj" televiziji {Discovery Channel, National Geographic Channel itd.) i slino. Meutim, istovremeno se ta osobna svjedoanstva ne prihvaaju kao znanstveni dokazi, a razlozi za to su jednostavni. Osobno svjedoanstvo ustvari djeluje na sljedei nain: Joe kae da je X tono, a budui daje on to rekao, to mora biti tono. Ali ako je to tono, onda moemo jednostavno ignorirati oito, sveprisutno laganje do kojeg svakodnevno dolazi (Nije mi dosadno na satu", Ma, moj posao nije lo, svia mi se") te na neki nain moramo prihvatiti da je ono to ljudi govore istinito. Dakle, na primjer, budui da tri milijuna Amerikanaca (broj koji je otprilike 100.000 puta vei od broja pentagonskih svjedoka), tvrdi da je vidjelo NLO, tada su dokazi" za postojanje NLO-a svuda oko nas. Nadalje, s obzirom na to da ima mnogo ateista koji nisu vidjeli Boga, to je dokaz" da Bog ne postoji; meutim, postoje krani koji tvrde da ga mogu osjetiti, to je dokaz" da... hm... Bog postoji. Oito je da pridavanje takve vjerodostojnosti osobnim svjedoanstvima nema smisla. 422 Moete vidj eti taj dogaaj u Jarecki 2005. Bush je to vikao grupi ushienih vatrogasaca koji su skandirali SAD! SAD! SAD!" u New Yorku na mjestu gdje su stajali tornjevi (Ground Zero), nedugo nakon napada 11. rujna.
TP P T T T TP P T

421 Zauujue je koliko se esto vladinim internetskim stranicama i

FPT

Nae knjige iz povijesti sadre brojne izvjetaje o sintetikom teroru koji se protee tisuljeima. Od stvaranja Amerike do takvog je terora dolo nekoliko puta, a provodili su ga odreeni faistiki zapovjednici i vladari. Kroz povijest se esto koristio za izazivanje ratova, masovnih ubojstava te preseljenja stanovnitva, tamo gdje su te pojave bile korisne za neke faistike vladare razliitih nacija. Neki od naih najpopularnijih amerikih filmova ak prikazuju sintetiki teror (kao npr. drugi i trei film u sagi Ratovi zvijezda, Klonovi napadaju i Osveta Sitha, kao i Predsjednike lai, Kanadska slanina itd.). Isto se odnosi na neke od naih najpopularnijih knjiga (1984.). Veina glavnih (velikih) ratnih aktivnosti u kojima je Amerika sudjelovala u 20. i 21. stoljeu zapoeli su namjetenim dogaajima: Drugi svjetski rat, Vijetnamski rat, Prvi svjetski rat, te drugi Iraki rat. 423 Prvi svjetski rat poeo je u Sarajevu atentatom na nadvojvodu Franza Ferdinanda Austrijskog, a taj je atentat bio in sintetikog terora. Drugi svjetski rat zapoeo je namjetenim napadom 1939. u Njemakoj, kada je izgledalo kao da je Poljska napala njemaku radijsku stanicu Gleiwitz. 424 Vijetnamski rat zapoeo je incidentom u zaljevu Tonkin. Taj incident" sastojao se od toga da je vojska SAD-a bombardirala svoj vlastiti brod i zatim okrivila Sjeverni Vijetnam, to je potaknulo vojne zapovjednike SAD-a da pokrenu napad. Bivi tajnik za obranu za vrijeme Vijetnamskog rata, Robert McNamara - koji je najbolji autoritet i izvor o dogaaju u Tonkinu - dao je naslutiti da se on uope nije dogodio. 425 To se odnosilo na 4. kolovoza 1964., dok je napad 2. kolovoza priznao. U snimljenom razgovoru objavljenom 2001. McNamara je predsjedniku Johnsonu rekao da misli da se napad nikada nije dogodio. 426 Iraki rat zapoeo je teroristikim napadima 11. rujna: Busheva je administracija iskoristila te napade za napad na Saddamovu diktaturu, to je detaljno dokumentirano. Meutim, Iraki rat takoer je zapoeo lanom priom o oruju za masovno unitenje u Iraku, to je jo jedan izmiljeni dogaaj.
T T T T T T T T T PF FP PF FP PF FP PF FP

Za uvodni popis dogaaja sintetikog terora vidi Tarpley 2006., 66-70. Ustvari, postoji nekoliko false flag dogaaja vezanih uz Drugi svjetski rat. Mogue je da je spaljivanje Reichstaga, to je bio false flag dogaaj koji je organizirao Hitler, bilo stvarni pokreta none more Drugog svjetskog rata. Takoer, predsjednik Roosevelt je znao za mogui napad na Pearl Harbor i iskoristio ga je da bi usadio bijes u Amerikance i pripremio ih za nadolazei rat. Postoje nedavna izvjea koja pokazuju daje Roosevelt ak pomogao planirati Pearl Harbor. Postoje mnoga prikrivena pitanja vezana uz Veliki rat" (Drugi svjetski rat), a koja navodim ha raznim mjestima u ovoj knjizi. Za dodatne informacije o false flag dogaajima vidi Jones 2006. i Stinnet 2000. 425 Cronkite: Gulf of Tonkin's Phantom Attack", autor Walter Cronkite, NPR, Ali 2. kolovoza 2004. http://www.npr.org/templates/story/story. Things Considered, Najbolji prikaz dokumentacije koja govori o tome kako je php?storvId=3810724. prevara u zaljevu Tonkin organizirana nalazi se u Jones 2006. 426 Te razgovore mogue je presluati na internetskim stranicama NPR-a koje su navedene u prethodnoj fusnoti.
423
TP P T

424
P

TP

TP

HTU

UTH

UT

TP

Kao zakljuak, vrijedi proitati nekoliko ulomaka koje je napisao jedan od naih vodeih strunjaka za sintetiki terorizam Webster Tarpley. Vrlo precizno rasvjetljava pitanja koja se odnose na sintetiki terorizam o kojima ja ovdje piem:
T T

... to se dogaa kada se ratovi, politika i institucionalne promjene koje vladajua elita eli ne sviaju velikoj veini graana i ne mogu dobiti njihovo razumijevanje ili potporu? Kada ga oligarhijska priroda sustava uini toliko inertnim da se ne moe pomaknuti u smjeru koji ele najmonije oligarhijske frakcije? Pod tim uvjetima, posebice ako su politiki i ekonomski sustavi u krizi, moe se pojaviti terorizam pod pokroviteljstvom drave...
T T T

Ono to ovdje nudimo moe se smatrati teorijom sintetikog terorizma. Taj terorizam je sintetiki zato to objedinjuje nastojanja odreenog broja razliitih komponenti: naivnih osoba, krtica, profesionalaca, medija i kontrolora. Takoer je sintetian u smislu da je umjetan: ne javlja se spontano iz oaja i opresije, ve je proizvod nastojanja neke organizacije ili smjera u kojima vladine frakcije imaju nezamjenjivu ulogu. 427
PF FPT T T T

Tarpley to suprotstavlja naivnom poimanju terorizma:

Naivno poimanje terorizma je da on nastaje izravno iz opresije, ekonomske bijede i politikog oaja. Ljudi koji su ugnjetavani i iskoritavani ili oni koje je kolonizirala neka strana sila navodno se spontano okupljaju u skupine od jedne ili dvije osobe, stvore organizaciju i nakon nekog vremena priprema zapoinju oruanu borbu protiv svojih ugnjetavaa ili okupatora...
T T

To naivno shvaanje ne uzima u obzir veinu institucionaliziranih aktera u svijetu terorizma: tajne obavjetajne agencije poput CIA-e, FBI-a, NSA-e, KGBa, Stasija, MI-6 i ostalih. 428
T PF

427
TP P

428
TP P

Tarpley 2006., 59. Tarpley 2006., 60.

T T

Takoer valja pojasniti da terorizam kojemu je pokrovitelj drava ne moe sebe nazivati njegovim pravim imenom. Neophodno ga je prikriti autentinim glasom ugnjetavanih, bili oni Arapi, Muslimani, radnici, nacionalne manjine ili neto drugo. Teroristike skupine ne mogu biti nazvane CIA ili KGB - one se moraju zvati Crvene brigade, frakcija Crvene armije, ETA ili al-Qaeda. Lani dogaaji i lana ideologija omoguavaju
FPT

478

Taylor 2004., 11.

teroristikoj skupini da se pretvara da je neto, to nije i da uvjeri milijarde naivnih gledatelja CNN-a ili al Jazeere da je namjetena predstava stvarnost. 429
T T PF FPT

1 1 . rujna i ispiranje mozga

T T

Mo false flag dogaaja uglavnom lei u nainu na koji mijenja ljude, u 430 nainu na koji im ispire mozak. Profesor Taylor, autor knjige Ispiranje mozga, raspravlja kako je vremenski raspon potreban za promjenu miljenja osoba s ispranim mozgom znaajan za postupak ispiranja mozga.
T T T T PF FPT T T T

Kako ljudi odrastaju vjerovanja i osobnosti neprestano se mijenjaju. Moja uvjerenja o postojanju Djeda Boinjaka danas su dijametralno suprotna uvjerenju koje sam imao kada sam bio dijete. Je li moj mozak ispran svijetom odraslih? Ne. Jednostavno sam odrastao, postupno prihvaajui injenicu da Djed Boinjak ne postoji. Meutim, pogledajte mog prijatelja Keitha i njegovo vrsto vjerovanje u kranstvo. Kada bi Keith nestao na mjesec dana i pojavio se kao zadrti ateist, posumnjao bih da je netko na njega neprilino djelovao. Meutim, kada ga ne bih vidio deset godina vjerojatnije bih promjenu pripisao prirodnim uzrocima. Drugim rijeima, to je krae vrijeme prijelaza izmeu novih i starih uvjerenja, to je vjerojatnije da se dogodio neki oblik ispiranja mozga.478
T P TP

Prije 11. rujna moemo tvrditi da veina Amerikanaca nije bila pretjerano zabrinuta zbog Afganistana, Osame bin Ladena, razliitih drugih ljudi za koje su im rekli da ive u peinama, ili preventivnog rata (zato ameriki Veliki mediji nazivaju 11. rujna dogaajem koji je sve promijenio" ili dogaajem koji je zauvijek promijenio svijet"). Prije 11. rujna Amerikanci nisu ak ni mogli izazvati dovoljno zanimanja da izvre invaziju na Ruandu da bi zaustavili oite sluajeve neshvatljivog genocida. Meutim, poslije 11. rujna Amerikanci nisu mogli doekati invaziju na zemlju (Irak) za koju nisu imali nikakvog dokaza da im je prijetnja. Prilino nagli zaokret u raspoloenju i razmiljanju. Budui da je 11. rujna dogaaj skretanja panje i da nije bilo teroristikih prijetnji, taj pomak u raspoloenju i razmiljanju zasnovan je na stvarnosti koja nije postojala. Nisam siguran kako drukije objasniti tu promjenu u amerikom vjerovanju i raspoloenju o neemu to nije stvarno osim inom ispiranja mozga koji je izazvao sintetiki terorizam.
T

478

Taylor 2004., 12.

429
TP P

430
TP P

Tarpley 2006., 62. 2004., Oxford University Press.

T T

Nakon ulomka profesora Taylora koji smo upravo citirali, bitno je zapaziti vremenski raspon u kojem se ta promjena dogodila. Nagaam da je u 8 sati ujutro po istonom standardnom vremenu 11. rujna 2001. postotak Amerikanaca koji su podravali rat u Afganistanu (ili Iraku) bio zanemarivo nizak. Meutim, kladim se da je do veeri 13. rujna 2001. (ako ne i ranije) taj postotak bio moda i vei od 90 posto (taj broj je utemeljen na anketama koje ete vidjeti u 6. poglavlju). Taj minijaturni vremenski raspon bitan je za Taylorovu analizu ispiranja mozga, gdje se kljuni dijelovi osobe izvru, kao npr. prijelaz iz pacifistike nezainteresiranosti za Afganistan u razdraenost i spremnost da osobno ubije graane te zemlje u kratkom razdoblju od priblino tridesetak sati. I opet, ini se da je jedan od najboljih naina na koji moemo opisati taj fenomen nazvati ga izravnim ispiranjem mozga (koja druga psiholoka pojava to moe objasniti?) stvorenim putem dogaaja sintetikog terora - to je, naravno, standardna tehnika ispiranja mozga. Taj sintetiki teror zasnovan na prijetnji slian je sluaju koji je objanjen u Browningovim Obinim ljudima, prii o tome kako se nekoliko obinih ljudi - sredovjenih obiteljskih ljudi iz radnikih obitelji ili obitelji srednje klase iz grada Hamburga" 431 - pretvorilo u nacistike masovne ubojice vie od tisuu ena i djece, ukljuujui dojenad.
T T T PF FP T

Taylor navodi jo jednu karakteristiku ukupnog iskustva od 11. rujna koju je u Americi lako identificirati, a koja je takoer znaajka ispiranja mozga:
T T

Ljudi koji rade npr. sa rtvama kultova esto primjeuju da su nova vjerovanja [koja su proizvod ispiranja mozga] povezana uz izuzetno emocionalna stanja. Racionalno preispitivanje takvih vjerovanja je teko, ako ne i nemogue. rtva ne samo da takvo preispitivanje doivljava kao neprijateljski in, ve odbija sudjelovati u racionalnom razgovoru; nova vjerovanja smatraju se svetima' i izvan dohvata razuma. To je neto to svi mi do neke mjere radimo, ali neprijateljski otpor navodne rtve ispiranja mozga moe biti ekstreman. Sadraj novih uvjerenja takoer se moe drugim ljudima doimati bizarnim - iako... je to stvar gledita.480
T P

478

Taylor 2004., 13.

431
TP P

Stranica 1.
T

PT

478

Taylor 2004., 14.

Dokaz da su ameriki korporatisti i korporatisti vidljive vlade unaprijed znali za 1 1 . rujna

T T

Opaska koju je tajnik za obranu Donald Rumsfeld izrekao tijekom govora na Badnju veer odranim pred amerikim trupama u Bagdadu potakla je nove teorije zavjere o teroristikim napadima 11. rujna 2001. U svom govoru Rumsfeld je spomenuo let 93 United Airlinesa koji se sruio u Pennsylvaniji nakon to su putnici pokuali zaustaviti otmiare al-Qaede. Meutim, u svojim opaskama Rumsfeld je spomenuo ljude koji su napali SAD u New Yorku i oborili zrakoplov iznad Pennsylvanije". Glasnogovornik Pentagona tvrdi da je Rumsfeld jednostavno pogreno rekao, ali internetski teoretiari zavjere uhvatili su se za izjavu da je zrakoplov oboren. - Jamie Mclntyre, CNN Washington 432
T T T T T PF FPT

Dakle, znamo da je pentagonska pria o 11. rujna lana. To znai da je cijela pria o 11. rujna upitna te daje cijela pria o 11. rujna prijevara. To je takoer sluaj s takozvanim teroristima", ratovima izazvanim dogaajima od 11. rujna, porastu nadzora, Patriotskim zakonom itd. - sve je to prijevara, dio vrlo sofisticirane i sloene operacije tajne vlade.
T T

Lako je dokazati da su se korporatisti vidljive vlade" SAD-a, vojska i mnogi od najmonijih svjetskih korporatista urotili i tajno isplanirali false flag dogaaj od 11. rujna. Da bismo to dokazali dovoljne su nam snimke pentagonske faze a). U ovom dijelu dokazat u da su ti dogaaji bili oekivani, a u dijelu iza toga dokazat u tu zavjeru.
T T T T

Dokaz o prethodnim spoznajama. Prva izvjea koja su Amerikanci uli

T T

putem nacionalnih medija iz Pentagona 11. rujna govorila su da je u njega udario mlanjak, od samog trenutka eksplozije u Pentagonu 11. rujna 2001. Donald Rumsfeld je za vrijeme napada 11. rujna radio u Pentagonu, 433 tako da je imao najbolji pregled prizora - prozora koji su ostali cijeli ili samo blago oteenog zida - bolji od bilo koga drugog na svijetu. Meutim, Rumsfeld nije potvrdio te detalje, on nije izvijestio da ima dokaza o mlanjaku. Ustvari, postojali su dokazi da to zapravo uope nije bio mlanjak. Umjesto toga, on je potvrdio priu o mlanjaku, ak i ako je bilo nemogue da ima ikakvih dokaza koji potvruju prisutnost mlanjaka te ak i ako mislimo da su dokazi koje jest imao
PF FP T T T T

Pentagon: Rumsfeld Misspoke on Flight 93 Crash: Defense Secretary's Remark to Troops Fuels Conspiracy Theories", 27. prosinca 2004., autor Jamie Mclntyre, CNN. 433 To je dobro poznata stvar. Vidi ,,Analysis/Special Report: Scene at the Pentagon Described", 11. rujna 2001., izvjestitelj Steve Inskeep, NPR. O tome se takoer raspravlja u lanku Pentagon Attack ame Minutes after Rumsfeld Predicted: 'There will be another event'", Associated Press, autor Robert Burns, 12. rujna 2001.
432
TP P T TP P T T T

mogli dokazivati samo pogodak projektilom, uzevi u obzir da je on navodno provjeren i iskusan" vojni strunjak. Ovo je izvjee o Rumsfeldovom opisu danom sljedeeg dana koje je objavio Associated Press:
T T

Rumsfeld je rekao da je osjetio udar kada je zrakoplov pogodio zgradu" i zatim otrao na mjesto udara zrakoplova. Iznosili su ozlijeene ljude, veinom su bili ivi i pokretni, ali ozbiljno ranjeni", rekao je. Tada je tajnik za obranu otiao u Nacionalni vojni zapovjedni centar u donjim razinama Pentagona. 434
T PF FPT

Postojanje pentagonskog zrakoplova" 11. rujna 2001. takoer su potvrivali ostali koji su vidjeli Pentagon prije uruavanja ili su imali pristup svim obavjetajnim podacima o Pentagonu prije uruavanja (s nadzornih kamera itd.). Pogledajte opaske dravnog odvjetnika Johna Ashcrofta naciji 11. rujna 2001. u 7.15 naveer po istonom standardnom vremenu:
T T

Danas je Amerika doivjela jednu od najveih tragedija koja je ikada zadesila nae tlo. Ti gnusni inovi nasilja napad su na sigurnost nae nacije. Oni su napad na sigurnost i slobodu svakog amerikog graanina. Neemo tolerirati takve inove. Uloit emo svaki napor i posvetiti sve potrebne resurse da ljude odgovorne za ta nedjela privedemo pravdi... Ovo je saetak poznatih injenica o dananjim dogaajima. Let 11 American Airlinesa poletio je iz Bostona za Los Angeles. Oteli su ga osumnjienici naoruani noevima i on se zabio u Svjetski trgovinski centar. Let 175 United Airlinesa poletio je iz Bostona za Los Angeles, otet je i zabio se u Svjetski trgovaki centar... Let 77 American Airlinesa poletio je iz washingtonske zrane luke Dulles za Los Angeles, otet je i zabio se u Pentagon. Let 93 United Airlinesa poletio je iz Newarka za San Francisco, otet je i sruio se u Shanksvilleu, u Pennsylvaniji. 435
T T T T T T T T T PF FPT

Rumsfeld i Ashcroft imali bi bolje podatke o onome to se dogodilo u Pentagonu 11. rujna od bilo koga drugog na svijetu. Meutim, nemogue je da su imali ikakvih dokaza o udaru zrakoplova u Pentagon. U Pentagonu nije bilo zrakoplova, ali Rumsfeld i Ashcroft tvrdili su da su bili upoznati s nemoguim i rekli su svijetu da znaju da je zrakoplov udario u Pentagon. Nejasno je zato su to trebali napraviti. Jesu li Rumsfeld i Ashcroft trebali amerikom narodu objaT T T

Pentagon Attack ame Minutes after Rumsfeld Predicted: 'There will be another event'", Associated Press, autor Robert Burns, 12. rujna 2001. 435 U srpnju 2006. taj se govor nalazio na http://www.whitehouse.goV/news/releases/2 001/09/20010911-10.html.
434
TP P T T T TP P T T T HTU UTH UT UT

viti lanu priu? Mogli su rei: ,,U Pent'agon nije udario zrakoplov, ve projektil. ini se da su teroristi imali projektil za koji vjerujemo da je lansiran s lansera projektila koji je prokrijumaren u SAD i na podruje Washingtona D.C." Ne vjerujem da bi se pojavila bilo kakva teorija zavjere o dogaajima u Pentagonu da su to izjavili - a neosporno je da je Busheva administracija eljela obuzdati teorije zavjere. Dva mjeseca poslije napada 11. rujna u sjeditu Ujedinjenih naroda George W. Bush izjavio je sljedee:
T T T

Moramo rei istinu o terorizmu. Nemojmo nikada tolerirati nevjerojatne teorije zavjere o napadima 11. rujna; zlobne lai koje pokuavaju premjestiti krivnju podalje od terorista, njih, podalje od krivaca. Raspirivanje etnike mrnje znai potporu uzrocima terora. 436
T PF FPT

A taj isti dan, u radijskom obraanju naciji iz Ovalnog ureda, Bush je rekao
T

sljedee:
T T

Ne postoji dobar terorist. Bilo koju vladu koja pokua odabrati svoje teroristike prijatelje smatrat emo pomagaima terorizma. Oekujemo da nacije govore istinu o terorizmu. Ne bi trebale ohrabrivati zlobne lai i nevjerojatne teorije zavjere koje se odnose na napade 11. rujna. Niti jedna vlada ne bi trebala promovirati teroristiku propagandu. Oekujemo da nacije nee zlorabiti rat protiv terorizma kao izgovor za proganjanje etnikih i religijskih manjina u bilo kojoj zemlji.
T T

Bush to izjavljuje kao da ne postoji razlog za sumnju u vladinu priu o zrakoplovu u Pentagonu koja je, kako smo vidjeli, nemogua, to je jasno kao 1 + 1 = 2. Iz tih izjava iz studenog 2001. moemo zakljuiti da postoji plan da se bilo koja osoba koja samo ukae na problem sa slubenom pentagonskom priom o zrakoplovu smatra pomonikom terorista te da je ona takoer terorist, kao da netko tko gleda DVD kanala Discovery i razmilja kako to da zrakoplov nije razbio prozore?" ima teroristike primisli. Ta kampanja da se ljude koji postavljaju pitanja identificira kao teroriste nastavlja se od samog 11. rujna, a znaajno je pojaana 2006. Navodim jo jedan primjer, onaj od 11. studenog 2005. u Tobyhanni u Pennsylvaniji, kad je Bush iznio sline pokude teorije zavjere": Radikali ovise o elnim operacijama kao npr. lanim dobrotvornim udrugama, koje financiraju teroristike aktivnosti. Te operacije su osnaene onima koji obilato financiraju irenje radikalnih, netolerantnih inaica islama u nestabilne dijelove svijeta. Militantima pomau i neki elementi arapskih
T T T T

436
TP P

Bush je to rekao 10. studenoga 2001.

T

medija koji potiu mrnju i antisemitizam, koji pothranjuju teorije zavjere i govore o takozvanom amerikom ratu protiv islama", rijetko spominjui ameriku akciju za zatitu muslimana u Afganistanu, Bosni, Somaliji, Kosovu, Kuvajtu i Iraku. Ili nau velikodunu pomo muslimanima koji se oporavljaju od prirodnih katastrofa na mjestima kao to su Indonezija i Pakistan (Pljesak.)
T

Taj govor gotovo je istovjetan govoru odranom u Ujedinjenim narodima 2001. Gotovo isti odlomak izgovoren je i 28. listopada 2005. u Norfolku u Virginiji te 25. listopada 2005. u zrakoplovnoj bazi Bolling.
T T

Takoer demonstrirajui propagandistiko nazivanje pogrdnim imenima te oslovljavajui al-Qaedu kao teoretiare zavjere" (pojam koji se koristi za opisivanje svih koji preispituju postojanje pentagonskog zrakoplova, kao i ostale besmislice o 11. rujna), Stephen Hadley, savjetnik za nacionalnu sigurnost u Bushevoj administraciji, 31. listopada 2005. u Los Angelesu rekao je:
T T

Protulijek za tu radikalnu viziju su demokracija, pravda i sloboda. Taj program nudi mo kao protuteu ropstvu. Nudi sudjelovanje umjesto iskljuenja. Nudi trite ideja za suprotstavljanje tamnom svijetu teorije zavjere. Nudi individualna prava i ljudsko dostojanstvo umjesto nasilja i ubojstva. U principu, to znai da ljudi sami sudjeluju u vlasti umjesto da ih vode drugi koje nikada ne biraju, nikada ne mogu promijeniti ili na njih utjecati. 437
T PF FPT

Vratimo se Ashcroftu i Rumsfeldu. Zamislite da ste jedan od njih: jedan od prvih slubenih osoba na licu mjesta u Pentagonu neposredno nakon eksplozije, prije faze b): prije nego to se Pentagon uruio". Zamislite sebe na licu mjesta, stojite ispred Pentagona i vidite dim i vatru kako izlaze iz nekoliko pentagonskih prozora. Ako zamiljate da ste Rumsfeld, vi ste navodno u (potpunom) oku zbog dogaaja u Pentagonu i gotovo je sigurno da ste vidjeli kako dva mlazna zrakoplova udaraju u tornjeve u New Yorku te vam moe pasti na pamet da je mlanjak udario u Pentagon dok ste trali po pentagonskoj tratini u nevjerici i opoj pomutnji. Meutim, da budemo jo precizniji, dio vas zaista nema pojma to se dogaa u Pentagonu kada ste prvo izali iz grade, ako je napad za vas doista bio iznenaenje. Dakle, stiete na tratinu i vidite vanjski zid na svome mjestu, prozore tamo gdje trebaju biti, ne vidite nikakve vee komade zrakoplova, vidite poar unutar zgrade i vatrogasce odmah uz zgradu (to znai da ona nije mogla biti jako vrua). Ako ste u potpunom oku i iznenaeni,
T T T T T

U srpnju 2006. taj 005/10/20051031 -4.html.

437
TP P UT T

se

govor

nalazio

na
HTU

http://www.whitehouse.goV/news/releases/2
UTH

ako ne znate to se dogaa i ako vam' niti jedan dravni slubenik ili ovjek iz medija nije rekao da je 60-tonski mlanjak koji je letio brzinom od 400 milja na sat, nekoliko ina iznad zemlje, uzrokovao tu tetu, zbog ega biste pomislili da je to bio zrakoplov? Zato bi Rumsfeld nedugo zatim poruio svijetu da je pentagonsku tetu uzrokovao zrakoplov? Odgovor: nema razloga. I moemo potvrditi da injenica da je to rekao otkriva zatakavanje.
T

Meutim, zamislite nemogue: zamislite da ste upravo pomislili daje dogaaj u Pentagonu uzrokovao zrakoplov, ak i ako niste imali nikakvih dokaza. Vidjeli ste zrakoplove u New Yorku i zbog oka izazvanog tim dogaajima pogreno ste pretpostavili da je u Pentagon takoer udario zrakoplov. To se ini nemoguim uzmemo li u obzir stanje pentagonskog zida prije nego to se sruio. Osobno dvojim kako bi itko mogao pomisliti da je u zid udario mlanjak, ali probajte to svejedno zamisliti.
T T

Kako dan (11. rujna) odmie, a vi rjeavate zbrku u Pentagonu, gledate medijske snimke i druge fotografije, pregledavate snimke s nadzornih kamera u Pentagonu, pregledavate mjesto udara, vjerojatno biste poeli preispitivati svoje poetno histerino i neracionalno uvjerenje da je odgovoran zrakoplov. Vrlo je vjerojatno da biste, da ste Rumsfeld, u vrijeme Ashcroftove izjave u 7.15 ve znali da nemate dokaza da je u Pentagon udario zrakoplov i to biste Ashcroftu rekli, a on bi to prenio amerikom narodu. Ili, da ste Rumsfeld, sigurno biste doli do tog zakljuka sljedei dan ili sljedei tjedan. Sigurno biste to zakljuili do vremena kada je predsjednik Bush odao poast Pentagonu u podne 11. listopada 2001., kada je ponovno potvrdio priu o mlanjaku govorei i o djeci ubijenoj u napadu. Doli biste svijesti i shvatili da nije bilo zrakoplova. Navodim te potvrdne rijei:
T T T T

Okupili smo se ovdje odati nae potovanje 125-ero mukaraca i ena koji su umrli sluei Americi. Takoer se prisjeamo 64-ero putnika otetog zrakoplova, onih mukaraca i ena, djeaka i djevojica koji su pali u ruke zloinaca i takoer ovdje poginuli prije tono mjesec dana.
T T

Ako je 11. rujna zaista bio iznenadni napad te ako se nita nije moralo zatakati, da ste vi bili Rumsfeld, zato ne biste shvatili da u Pentagonu nije bilo zrakoplova i zato to jednostavno ne biste priopili Amerikancima? Zato jednostavno ne korigirati svoje miljenje? Umjesto inzistiranja na teoriji o zrakoplovu, da ste Rumsfeld, vi (kao i Bush, Ashcroft itd.) mogli ste rei: Prvotno smo mislili da je to bio zrakoplov, ali nije, bio je to projektil, a ne zrakoplov, sada to znamo, ali ne znamo to se dogodilo s otetim zrakoplovom." Ako je itko znao i vidio injenine dokaze s mjesta udara onda su to bili ljudi koje sam upravo spomenuo. Znai da nema ba nikakvog razloga zato bi ih oni prikrivali. Ako
T T T

su bili iznenaeni i nesvjesni napada kao i bilo tko drugi ne bi bilo razloga za prikrivanje tih dokaza.
T T T

Nemogue je da Rumsfeld i ostali koje u uskoro spomenuti nisu unaprijed znali za napade 11. rujna. Kada tek stignete na mjesto udara u Pentagon jedini zamislivi razlog da vaim mozgom iznenadai proleti misao mlanjak" dok stojite na pentagonskoj tratini je, kako smo to gore naveli, da ste vjerojatno upravo na televiziji vidjeli dva zrakoplova kako udaraju u WTC1 i WTC2 u New Yorku. Ali razmislite li malo o toj pretpostavci uvidjet ete daje ona nemogua. to ste to tono upravo vidjeli na televiziji u New Yorku? Ono to ste vidjeli su mlanjaci, ali vidjeli ste kako oni probijaju ogromne otvore promjera vie od 100 stopa u tornjevima Svjetskog trgovakog centra, uz ogromnu tetu na rubovima otvora. Meutim, u Pentagonu imate situaciju koja je obrnuta od situacije u New Yorku: vrlo mali otvor, samo tragovi dima oko njega (ak su i prozori neoteeni). Koji bi ovjek pri zdravoj pameti pomislio da su te situacije - suprotne po sebi - ustvari identine? Bilo bi to kao da kaete da je kvadrat ustvari krug, to je otprilike jednako smisleno kao i tvrdnja da je otvor promjera 15 stopa isti kao i otvor promjera 120 stopa. Ti scenariji su nemogui i ako je netko zaista okiran napadima, ne bi mogli zakljuiti da je u zid s neto tragova dima i otvor promjera 15-20 stopa upravo udario 60-tonski mlazni zrakoplov irok 125 stopa, koji je letio brzinom od 400 milja na sat, te pomisliti da je to imalo nalik onome to se dogodilo u WTC-u. Stojei na mjestu udara u Pentagon, u stanju potpunog oka zbog iznenadnog napada niste mogli vidjeti otvor promjera 15-20 stopa i pomisliti: Aha! To je mogao uiniti samo mlanjak irok 125 stopa! Moram te vijesti prenijeti amerikom narodu na konferenciji za novinstvo za jedan sat!"
T T T T T T

Ne postoji valjani razlog zato ljudi na mjestu zloina ne bi promijenili miljenje osim ako neto ne zatakavaju. Kako emo dalje pokazati, to je dokaz da su oni koji podravaju priu o dogaajima 11. rujna namjerno iznosili lanu priu te se iz tog razloga samo mogu smatrati suuesnicima. Naime, ti ljudi ne bi imali razloga skrivati stvarnu priu, a taj nedostatak razloga potvruje da su bili spremni na zatakavanje. Bez zrakoplova koji bi posluio kao dokaz, bez znatno oteenog zida Pentagona (prije uruavanja), takvi jednostavni i neoborivi injenini dokazi morali su biti poznati vladinim dunosnicima (Ashcroftu, Bushu, Rumsfeldu i bilo kojem drugom vladinom dunosniku koji je paljivo pregledao sve detalje i podatke o oteenjima na Pentagonu i/ili video snimke). Ako su bili okirani zbog napada, zato su svi izmislili drukiju priu? injenica da su to napravili, zajedno s njihovim ponaanjem i djelima u irenju lane prie, dovodi do samo jednog mogueg i jednostavnog rezultata: pokuali su sprijeiti da Amerikanci saznaju to se doista dogodilo.
T

Ve u lipnju 2006. u Americi dolazi do ogromne kontroverzije o nedosljednostima vezanima uz napade 11. rujna. Pokret nevjerojatno brzo raste. Busheva administracija oito eli sprijeiti irenje teorija zavjere, to spominju prethodni citati i to pokazuju neki od dokumenata koje sam spomenuo u ovoj knjizi (kao, na primjer, internetska stranica koju sam spomenuo u gornjem tekstu koja navodi sva osobna svjedoanstva oevidaca pentagonskog udara). 438
T PF

13. srpnja 2006. ta stranica je jo uvijek bila dostupna na adresi http://usinfo.state.gov/ media/Archive/2005/Iun/28-581634.html. Donosim odlomak (obratite pozornost kako se lanak posebno pokuava usredotoiti na oite greke" takozvanih teorija zavjere). Je li zrakoplov udario u Pentagon? Francuski teoretiar urote tvrdi da nije. 2002. francuski teoretiar zavjere Thierry Meyssan napisao je knjigu u kojoj sugerira da je 11. rujna Pentagon pogodio projektil a ne zrakoplov, te da zrakoplovi koji su pogodili tornjeve Svjetskog trgovinskog centra nisu oteti, ve se njima upravljalo na daljinski pogon. Gospodin Meyssan vjeruje da su oba napada osmiljena ne od strane al-Qaede ve od nekoga unutar amerikog dravnog aparata.") (9/11: The BigLie, stranica 139). Tvrdnje gospodina Meyssana imaju brojne, oigledne pogreke. to se tie pentagonskog napada, gospodin Meyssan ignorira ili negira injenice: da su mnogi svjedoci vidjeli kako se zrakoplov zabija u Pentagon da su ostaci putnika i posade iz leta 77 tvrtke American Airlines pronaeni na mjestu udara u Pentagon svjedoanstva oevidaca i fotografije pokazuju ostatke zrakoplova na mjestu udara u Pentagon da su putnici leta 77 American Airlinesa telefonirali i izvjetavali o tome da je njihov avion otet da su voe al-Qaede priznali odgovornost za napade 11. rujna... Brojna svjedoanstva oevidaca Gospodin Meyssan sugerira da je projektil s glavom napunjenom osiromaenim uranom, a ne zrakoplov, 11. rujna udario u Pentagon. Meutim, on nikada nije bio u SAD-u, nije istraivao ili razgovarao s brojnim oevicima napada na Pentagon. On ignorira ili negira mnoga svjedoanstva oevidaca - od kojih su neka tono identificirala zrakoplov kao letjelicu American Airlinesa, kao Boeing 757, te kao zrakoplov s putnicima, koje se moglo vidjeti kroz prozore. 16. svibnja 2006. Pentagon je objavio video snimku na kojoj se vidi kako zrakoplov udara u Pentagon. Na kraju ovog dokumenta takoer moete pronai dijelove nekih od tih svjedoanstava. Naravno, na snimci koju spominju zrakoplov nije bio vidljiv te je sve to osobno svjedoanstvo. Taj dokument dalje objanjava kako su pronaeni ostaci dvoje putnika, to je smijeni dio slubenog stajalita": zrakoplov se zbog udara pretvorio u tekuinu, ali pronali su ostatke dvoje putnika.
438
TP P TU HTU UTH UT T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T TU UT T T T T

FPT

Takoer, gore spomenuti ljudi nikada nisu jednostavno rekli: Da, nemogue je da je u Pentagon udario zrakoplov; posve je jasno da su teroristi koristili projektil." Meutim, to se nikada nije dogodilo i, kao to smo pokazali, dolo je do zatakavanja.
T T

Osama bin Laden je korporatist, a ekonomija terora" je korporatistika ekonomija vrijedna trilijun dolara
Loretta Napoleoni u svojoj nevjerojatnoj knjizi Teror d.o.o.: Praenje dolara koji stoje iza teroristikih mrea (Terror Incorporated: Tracing the Dollars Behind the Terror Networks) 439 pratila je nain financiranja islamskog terorizma i otkrila
T T TPF FP

daje to industrija vrijedna trilijun dolara (s veim BDP-om od Velike Britanije), koju financiraju saudijski, ameriki i drugi korporatisti i koja je postala neodvojiv ali i nevidljiv dio vidljive amerike i svjetske korporatistike ekonomije. ak je i Osama bin Laden korporatist, budui da se proizvodi njegove tvrtke uvoze u SAD, to znai da su obini Amerikanci pridonijeli njegovom bogatstvu. (Stoga pretpostavljam da se on ne skriva u planinama izmeu Afganistana i Pakistana. 440 ) Al-Qaeda je ortak amerikih korporatista. To financiranje koje se odvija putem amerikih, saudijskih i drugih bankara i korporatista je ono to je dovelo do uspona al-Qaede.
PF FP T T

Saetak: Pogledajmo sada ovaj saetak onoga to je do sada reeno da bismo

T T

uvidjeli kako taj dokaz djeluje: i.

T

Al-Qaeda i svjetski korporatizam meusobno su isprepleteni do te mjere da ih se ne moe raspoznati.

T T

ii. Postoje neoborivi dokazi da u Pentagon nije udario zrakoplov. iii. Teoriju o pentagonskom zrakoplovu" i prijevaru pokrenuli su i odravali najvii pentagonski dunosnici i dunosnici amerike vlade. iv. Teorija o pentagonskom zrakoplovu" ustvari je bila zatakavanje.
T T T T T

v.

Ve poetkom 2007. u Americi bijesni rasprava je li vlada SAD-a tajno odgovorna za 11. rujna.
T

439
TP P TP

2005., New York: Seven Stories Press. Ovaj komentar je humoristian, ali takoer je vezan uz vano pitanje o navodnom skrivanju. Da su Amerikanci informiraniji, znali bi daje ta vrsta skrivanja u planinama nemogua zato to HAARP tehnologija vojske SAD-a omoguava amerikim fiziarima pogled unutar planina te bi tako mogli uhvatiti sve koji se u njima skrivaju. Meutim, sve je to bilo izmiljeno, zbog ega nisu koristili HAARP.
T

440
P

vi. Kontroverzija opisana u toki iv: prvenstveno je usmjerena na tvrdnju da vlada (Bush, vojska) stoji iza dogaaja 11. rujna. vii. Bush i ostali oito ele diskreditirati takozvane teorije zavjere.
T T T T

viii.

Bush i ostali niti pod koju cijenu ne ele raspravljati o gore navedenoj toki iii. (nepostojanje pentagonskog zrakoplova), ak ni da bi skinuli ljagu sa svojih imena; ne ele pokazati fotografije pentagonskog zrakoplova i ne ele nam rei kako su faza a) i faza b) Pentagona mogle biti uzrokovane udarom leta 77 u Pentagon.
T T T T T

Sada se zapitajte: Ako ti gore navedeni ljudi (Bush, Ashcroft itd.) nisu bili umijeani u dogaaje 11. rujna te ako nisu bili svjesni da e se 11. rujna dogoditi napadi, i ako su bili iznenaeni kao i svi drugi, zato bi postojala toka vii.? Ako su doista nevini, jednostavno bi poduzeli korake koji su potrebni za dokazivanje svoje nevinosti i koji bi diskreditirali teoretiare zavjere" suprotnim dokazima.
T T T T

Zato ne ele izai u susret skepticima po pitanju dogaaja od 11. rujna i jednostavno pokrenuti istragu o oitim anomalijama prie o pentagonskom zrakoplovu. Umjesto toga, oni ute kao zaliveni o svim pitanjima o Pentagonu 11. ruT T

jna. Zato ne ele priznati postojanje anomalija? Ako nemaju to kriti, zato ne razgovaraju s ljudima koji su opravdano zabrinuti? Umjesto toga: tiina. Zato ne objaviti neke od brojnih nadzornih snimaka iz Pentagona? To bi zasigurno zaustavilo sva pitanja. Kao to pripovjeda DVD dokumentarnog filma Loose Change (drugo izdanje) pita: Ako je vlada nevina zato jednostavno ne objave nekoliko video snimki?"
T T T T T

Tvrdim da je nemogue da u potpunosti nevina grupa ljudi koji su na vlasti bude okrivljena za zloin stoljea i pritom se uope ne oglasi o tom pitanju te umjesto da one koji je optuuju naziva teroristima, jednostavno ne prikae jednu video vrpcu i dokae svoju nevinost - ako je pentagonski zrakoplov zaista postojao, i ako su oni doista nevini.
T T T T T T T T

Zamislite generalnog direktora ogromne korporacije koju emo nazvati Nevina korporacija. Sad zamislite da je u Nevinoj korporaciji dolo do zapanjujue pucnjave i do nekakvog napada koji izaziva ok i zapanjenost" poput 11. rujna, moda na minijaturnoj razini, a taj napad je takav da su zaposlenici jo godinama u potpunom oku, uplaeni i prestravljeni. Sada zamislite da generalni direktor Nevine korporacije zaista nema veze s tim napadom, da nije znao da e se napad dogoditi i da je bio jednako potresen i uasnut kao i ostali u Nevinoj korporaciji. Zamislite da zaposlenici Nevine korporacije godinama poslije priaju o tom uasnom zloinu, ali zanimljivo je da nekoliko godina poslije dogaaja, oko 30-40 posto zaposlenika poinje odluno tvrditi da imaju neoborive dokaze da postoje anomalije u prii o pucnjavi koji dokazuju da se
T

dogaaji tog dana nisu odvijali onako kako je ispriano i da to nije bio spontani dogaaj ve dogaaj unaprijed isplaniran i orkestriran od strane generalnog direktora Nevine korporacije. Zamislite da taj generalni direktor moe jednostavno dokazati svoju nevinost prikazivanjem video dokaza. Zato ne bi to uinio? Zamislite da je izmeu 30 i 40 posto zaposlenika zapoelo glasno, samouvjereno i uvjerljivo optuivati generalnog direktora da stoji iza napada. Bi li optueni postao nervozan i poeo defanzivno govoriti: Ne sluajte glasine, ljudi koji ih ire su zli" ako taj generalni direktor odmah moe pobiti te optube podastiranjem dokaza o vlastitoj nevinosti?
T

Moja tvrdnja je daje to nemogue stanje stvari. Naravno, u tom primjeru generalni direktor je lan vlade koja ima najbolje informacije o okolnostima onoga to se 11. rujna dogodilo u Pentagonu (Bush, Rumsfeld, Wolfowitz, Cheney, Mueller, Ashcroft, mnogi lanovi CIA-e, NSA-e, vojske i Pentagona, uz ostale), 30-40 posto onih koji se uju su takozvani teoretiari zavjere", bezumna pucnjava jeli. rujna, ukljuujui napad na Pentagon, a dokaz nevinosti generalnog direktora Nevine korporacije je neto poput jedne od nadzornih kamera u Pentagonu koja je snimila pentagonsku eksploziju 11. rujna. To je nemogue stanje
T T

stvari zato to nije u domeni mogueg ljudskog ponaanja da potpuno nevina osoba koja moe dokazati svoju nevinost na vrlo jednostavan nain preuzme krivnju za najbezumniji stravini zloin koji njegova/njezina radna snaga moe zamisliti i ne kae niti jednu rije kao odgovor, umjesto toga samo ogovarajui tih glasnih 30-40 posto kada god se za to ukae prilika. Kao to sam opisao drugdje u ovoj
T

knjizi, ljudi se ponaaju predvidljivo. Meutim, ono to sam upravo opisao ne samo da nije predvidljivo nego nije ni realno. Taj opis dokazuje da je vlada bila spremna prikriti dogaaje 11. rujna, to znai da su oni za njih unaprijed znali i dopustili da se dogode jer ih nisu pokuali zaustaviti, to ih ini suuesnicima zato to su napad dopustili.
T

Upravo opisano dokazuje da su lanovi vlade koje sam ovdje spomenuo od poetka bili svjesni injenice da pentagonski zrakoplov nije postojao, odnosno od trenutka kada su se dogodili napadi 11. rujna, te su od samog poetka lagali amerikoj javnosti. To je jednostavno dokazati i pokazuje da je onaj tko je pokrenuo priu o Pentagonu 11. rujna ujedno i osoba koja je imala sve potrebne spoznaje o dogaajima u Pentagonu; i mogue je dokazati d a je ta osoba znala za napade 11. rujna prije nego to e se oni dogoditi, kao to je takoer mogue dokazati da je ta osoba ve imala usklaeni plan prikrivanja.
T T T T T T T

Tko su poinjitelji dogaaja 11. rujna? Tko su, dakle, te osobe? Mogu biti
T T T

bilo tko od vladine administracije pod uvjetom da su

imali sve spoznaje i obavjetajne podatke o svemu to se 11. rujna dogodilo u Pentagonu bili na takvom politikom poloaju gdje su oni bili ljudi na televiziji koji govore ljudima to se dogodilo (na primjer, zrakoplov je udario u Pentagon) te tako organizirali lani plan i program za svijet, bili na televiziji iznosei lanu priu o zrakoplovu u Pentagonu. Moe se dokazati da su ti ljudi bili ukljueni u prikrivanje: znali su unaprijed to e se dogoditi i bili su odluni u namjeri da sprovedu prikrivanje uz pomo lanog plana.
T T T T T T T T T

Primjer takve osobe je, naravno, Robert Mueller, direktor FBI-ja:

T T

Najprije bih elio rei da se mukarci i ene iz FBI-ja pridruuju naciji u izraavanju nae iskrene suuti za rtve ovih uasnih tragedija i njihove obitelji. Mi - svi mi u FBI-ju - zaklinjemo se onima koje su ti napadi izravno pogodili da emo pretraiti nebo i zemlju u svojoj potrazi za odgovornima i da emo ih privesti pravdi. Dopustite mi da sada spomenem, ako smijem, napore koje je FBI poduzeo da bi istraio te tragedije. Netom to su zrakoplovi juer poeli padati, im smo uli da je neki grad bio ili polazna toka leta ili grad, poput New Yorka, u kojem je bilo odredite leta, ustanovili smo komandne toke. Na tim komandnim tokama imamo, kao i u svim uredima diljem zemlje gdje vodimo istragu, vie od 4000 specijalnih agenata koji su angairani za tu istragu; 4000 posebnih agenata i 3000 pomonog osoblja. Vie od 400 lanova naeg laboratorijskog osoblja rasporeeno je na mjestima zloina u New Yorku, juno od Johnstowna u Pennsylvaniji i u Pentagonu. 441
PF FPT T

A ovo to slijedi je konferencija za novinstvo Colina Powella odrana 12. rujna 2001., na kojoj govori o pentagonskom zrakoplovu":
T

Dravni tajnik POWELL: S kim? Ah da, ve sam razgovarao sa Saudijcima

T

i jo u razgovarati poslijepodne. Jo uvijek mijenjamo vremenske zone dok ja uzvraam pozive. Hvala. ALAN: Hvala vam. Neidentificirani izvjestitelj #10: Tajnie Powell, ABC News izvjetava...
T T T T

CONAN: Dravni tajnik Powell je gotovo napustio govornicu prije nego to je pozvan natrag tim pitanjem. Sada slua drugo pitanje.

441
P P

Associated Press, 11. rujna 2001.

T T

Neidentificirani izvjestitelj #10: ... da cilj nije bio Pentagon, ve, ustvari,
T

Bijela kua, te da je Air Force One takoer bio cilj.

T T

Tajnik POWELL: Ari je to rekao?

T T

Neidentificirani izvjestitelj #10: Da. Jeste li to uli?

T T

Tajnik POWELL: Da.

T T

Neidentificirani izvjestitelj #10: Moete li nam detaljnije rei to ste uli... Tajnik POWELL: Ne.
T T

Neidentificirani izvjestitelj #10:... o predvienoj meti... (nerazumljivo)? Tajnik POWELL: Ne. Nemam nita dodati onome to je Ari rekao. Taj dio valja prepustiti obavjetajnim i policijskim agencijama. Hvala vam. 442
PF FPT

Dokaz o suuesnitvu amerikih korporatista u dogaajima 1 1 . rujna

T T

Rat protiv terorizma" je izmiljotina. - Profesor Michel Chossudovsky, Sveuilite u Ottawi

T T T

U politici se nita ne dogaa sluajno. Ako se dogodi, moete se kladiti da je tako bilo planirano. - Franklin D. Roosevelt
T

Zamislite svijet u kojem se ljudi boje slobodno izraziti svoje miljenje, voe nisu odgovorne za svoje obmane i vodi se neprekidan rat protiv nevidljivog neprijatelja; svijet gdje je Neznanje Snaga, Sloboda Ropstvo, Rat je Mir, a Veliki Brat vas promatra. George Orvvell stvorio je taj svijet prije vie od pola stoljea u svom romanu 1984., ali taj tekst jo uvijek u dananjem drutvu postavlja provokativna pitanja. - Plakat za izvedbu 1984. Georgea Orwella 443
T T T T T T T PF FPT

Te teroristike organizacije se ukopavaju meu stanovnitvo ... Ukopaju se i skrivaju." - Condoleeza Rice 444
T T PF FPT

U prethodnom dijelu dokazao sam da je vrhuka vlade SAD-a pridonijela prikrivanju dogaaja od 11. rujna. U ovom dijelu dokazat u da su to tajno izveli.
T

NPR, 12. rujna 2001. Redatelj Tim Robbins, petak i subota 3. i 4. studenoga 2006. u teatru Loeb, u sklopu kampusa Sveuilita Purdue, West Lafayette, Indiana. 444 1. kolovoza 2006., 11.04 poslijepodne po istonom standardnom vremenu, u emisiji Factor" kanala Fox News.
442
TP P T

443
P

TP

TP

Svi gledaju orwellowski kanal". U filmu Michaela Redforda 1984., snimljenom prema knjizi Georgea Orwella, graani su zatrpani neprekidnom bujicom medijskih informacija o ratu i neprijatelju koji je u blizini, ali nikada doista vien, a njegovo postojanje nikada nije stvarno potvreno. Mediji serviraju beskrajne prie o neprijatelju, u mnogim dijelovima filma ujemo eksplozije bombi, ali nikada ne vidimo neprijatelja" te tako nikada nemamo izravnu potvrdu njegovog postojanja osim svjedoanstava medija koje sponzorira drava. Ne vidim zato bi ta pria bila drukija od onih o al-Qaedinoj mrei koja ivi u peinama i planinama koje Amerikanci sluaju od 11. rujna: teroristi su nevidljiva skupina koju Amerikanci doslovno nikada ne vide vlastitim oima. Amerikancima je postojanje terorista potvreno jedino putem medija u vlasnitvu korporacija koje su sklone ratu (mnoge medijske korporacije takoer su u posjedu velikog dijela vojske SAD-a) te putem potplaenih politiara i psihopatolokih vojnih zapovjednika. 445
T T T T T T PF FPT

CIA-in zaposlenik koji se zove Osama bin Laden. Amerikanci su obmanuti da vjeruju da moraju neprestano biti u strahu od terorista", ali prema Alexu Jonesu, 446 svake godine vie Amerikanaca gine u svojim bazenima i od udara munje nego od ruke terorista. Lako je potvrditi da je Osama bin Laden, glavni svjetski terorist (kako tvrdi vidljiva vlada SAD-a), ustvari zaposlenik CIA-e i voa korporatistike privatne vojske. Nije ak niti upitno da su prije nekoliko desetljea amerike vojne snage suraivale s bin Ladenom tijekom ruskog rata s Afganistanom, dok su novine 80-ih i 90-ih redovito izvjetavale o bin Ladenu
T T PF FP

Na primjer, elni ovjek najtajanstvenije vojne agencije u SAD-u, general-pukovnik William G. Boykin, koji je na elu Obavjetajne slube SAD-a, za vrijeme propovijedi koju je odrao u velikoj crkvi, obuen u odoru, objasnio je da to nije Osama bin Laden, neto to moete vidjeti. To je neprijatelj na duhovnoj razini". (Moete vidjeti Boykina kako to govori u Karei 2004.) Duhovni rat", duhovni ratnici" i duhovni teroristi" jo su nevidljiviji" od tajanstvenih i nevidljivih peinskih terorista. New York Times je objavio svoje miljenje o sveenikoj slubi elnog ovjeka Obavjetajne slube SAD-a. Prva izvjea zvuala su kao pretjerana satira Bushevog Pentagona: zamjenik tajnika za obranu, zaduen za obavjetajne slube - rangirani general zaduen za lov na Osamu bin Ladena - paradirao je u odori kranskim propovjedaonicama i propovijedao da je Bog stavio Georgea Busha u Bijelu kuu te da islamske teroriste moemo pobijediti samo ako krenemo na njih u Isusovo ime". Meutim, sada je pentagonska istraga zakljuila da je general-pukovnik William Boykin doista odrao tu uvredljivu propovijed u 23 crkve, proglaavajui Sotonu glavnom osobom koja stoji iza terorista zato to on eli unititi nau kransku vojsku". (Holding the Pentagon Accountable: For Religious Bigotry", 26. kolovoza 2004., New York Times). 446 Iz emisije Alexa Jonesa 5. sijenja 2007.
445
TP P T T T T T TP P T

kao zaposleniku CIA-e. 447 Meutim, mnogo je bitnije da je za vrijeme CIA-e starijeg Busha 1976. i 1977. stvoren plan za uzurpiranje srednjoistone nafte, prema kojem bi gore spomenuta izmiljena nestaica monopolizirane nafte bila iskoritena za pokretanje ratova i poveanje profita, odnosno za biznis. Neki tvrde da je plan prvotno nazvan Carterov plan", kasnih 80-ih preimenovan je u ,,Wolfowitzev plan", da bi 2000. bio nazvan Ponovna izgradnja amerike obrane". 448 ,,Wolfowitzeva doktrina" i njena kasnija verzija, PNAC-ova Ponovna izgradnja amerike obrane", bila je politika biblija Georgea W. Busha" 449 i u prvom je redu posveena imperijalizmu i umjetno izazvanoj nestaici nafte. 450
TPF FP PF FP PF FP PF FPT

Ono to je bitno zapaziti o PNAC-u (2000.) je da na stranici 51 navodno tvrdi da je potreban novi dogaaj poput Pearl Harbora kako bi ujedinio naciju za ostvarenje PNAC-ovih vojnih ciljeva (invazija na nekoliko srednjoistonih zemalja, poevi s Afganistanom i Irakom), ba kao to je Franklin D. Roosevelt dopustio, ako ne i pomogao, planirati Pearl Harbor. Donosimo ulomak:
T T

Nadalje, proces preobraaja, ak i ako donosi revolucionarne promjene, vjerojatno e biti dugotrajan, osim ako se ne dogodi neto katastrofino i katalizirajue - poput novog Pearl Harbora.
T

Na primjer, pogledajte ovaj MSNBC-jev lanak: Kako njegov javni CIA-in ivotopis navodi, bin Laden je napustio Saudijsku Arabiju da bi se borio protiv sovjetske vojske u Afganistanu nakon moskovske invazije 1979. Ve 1984. on je upravljao elnom organizacijom poznatom kao Maktab al-Khidamar - MAK - koja je usmjeravala novac, oruje i borce u rat u Afganistanu. Ono to CIA prikladno ne navodi (barem ne u javnoj inaici) je da su MAK potpomagale pakistanske dravne sigurnosne slube, agencija za inter-usluge, ili ISI, koja je CIA-ina glavna ispostava za tajno ratovanje protiv sovjetske okupacije... Dakle, bin Laden, zajedno s malom grupom islamskih militanata iz Egipta, Pakistana, Libanona, Sirije i palestinskih izbjeglikih logora rasutih diljem Bliskog istoka, postao je pouzdani" CIA-in partner u njenom ratu protiv Moskve. (Bin Laden Comes Home to Roost: His CIA Ties are Only the Beginning of a Woeful Story", autor Michael Moran, 24. kolovoza 1998., MSNBC.) Postoje mnogi drugi primjeri koje moemo navesti, poput ,,CIA-Made Terrorists Source of Saudi Bombings?", autor Nicholas Goldberg, 10. srpnja 1996., The Seattle Times, stranica A3. 448 Vidi PNAC 2007. u bibliografiji. 449 Felton 2005., 272. 450 Felton (2005., 13. poglavlje, naroito str. 272) potvruje daje PNAC-ov dokument Obnova amerike obrane" (Rebuilding Americas Defenses") prvenstveno posveen nafti (i naravno imperijalizmu). To je izuzetno bitno pitanje ako uzmemo u obzir to e biti reeno u posljednjem stavku s liste o nestanku saudijske nafte.
447
TP P T T T TP P T TP P T TP P T

Odmah nakon 11. rujna Veliki mediji nazvali su ga novim Pearl Harborom".
T

Tarpley govori o tom koritenju izjave o Pearl Harboru":

T

Jo izravniji poziv za ameriku dominaciju svijetom doao je iz Projekta za novo ameriko stoljee, neokonzervativnog pokreta iz kojega je dola veina vrha administracije 43. predsjednika Busha. Nakon to su analizirali svoje imperijalistike planove, autori PNAC-a, pod vodstvom Williama Kristola, usmjerili su se na nain na koji bi obmanuli ameriki narod i naveli ga da podupre nove inozemne avanture: ... proces preobraaja vjerojatno e biti dugotrajan, osim ako se ne dogodi neto katastrofino i katalizirajue - poput novog Pearl Harbora." (PNAC, rujan 2000.) Korijene 11. rujna trebamo traiti u tom nemirnom raspoloenju, elji za novim svjetskim sukobom koji bi sprijeio pojavu izazova novom angloamerikom svjetskom poretku, vjerovanju da demokratski sustav ne reagira na njihovo elitistiko ratno hukanje te u oekivanju potpore koju bi pruio spektakularni napad izvana. 451 Sada se prisjetite daje Bush stariji dobro poznat po svojoj izvrsnosti i uivanju u izmiljanju detaljno i obilato namjetenih dogaaja i supertajnih ratova", poput rata protiv droge" koji je stvorila CIA za vrijeme Bushevog vodstva, 452 da navedemo samo jedan primjer. Kroz njenu povijest prije 1982. jedna od primarnih funkcija CIA-e bila je organizacija teroristikih skupina diljem svijeta koje se trebaju doimati autonomnima i koje su stvarale kaos u cijelom svijetu za korporatistike amerike interese. 453 Vaan primjer su SAVAK i iranski ah u razdoblju od 1953. do 1979. godine. 454 Dobro je bilo poznato da CIA surauje s odreenim ljudima na Srednjem istoku kako bi stvorila srednjoistone teroristike grupe koje su djelovale od 1950-ih do 1970-ih (npr. SAVAK u Iranu), a ija je jedina funkcija bila stvaranje namjetenih teroristikih napada. SAVAK je ustanovljen u isto vrijeme kada su u Iranu SAD postavile marionetsku vladu s iranskim ahom na elu (Mohammad Reza Pahlavi), odnosno poetkom 1950PF FPT T PF FP PF FP PF FP

Tarpley 2006., 135. Vidi detaljan opis toga u knjizi profesora Petera Dalea Scotta iz 2003. Tarpley 1992. takoer izvanredno opisuje obmane Busha starijeg. Felton 2005. takoer sadri mnoge korisne informacije o brojnim namjetenim ratovima i sukobima. Izmiljanje ratova i neprijatelja bilo koje vrste jedan je od osnovnih naina na koji ratovi mogu postojati. Stvaranje neprijatelja i ratova glavni je zadatak vojno-industrijskog kompleksa. 453 Za to postoje brojni dokazi, ak postoji i CIA-ino ime - Operacija Gladio - koje se odnosi na sve operacije. Dobar pregled toga moe se pronai u Jones 2006. 454 Za dobar pregled ove operacije vidi priu New York Timesa koja se moe pronai na ovoj internetskoj adresi (pria sadri pregled literature koj a se o toj temi moe proitati): http://www.nytimes.com/library/world/mideast/041600iran-cia-index.html.
451
TP P T

452
P

TP

TP

TP

HTU

UTH

ih. SAVAK i iranskog aha u Iran je ranih pedesetih postavila CIA, a oni su se pretvarali da su komunisti da bi maltretirali iranske vjerske voe i vrili bombardiranja. Znai, CIA-in je zadatak bio organizacija teroristike skupine koja je izgledala kao neto to nije. 455 Zbigniew Brzezinski 1997. napisao je Veliku ahovsku plou. 456 On je bio savjetnik za nacionalnu sigurnost Jimmyja artera, lan CFR-a, lan odbora i osniva trilateralnog vijea (glavne organizacije Novog svjetskog poretka), pod Reaganom je obavljao obavjetajni posao i bio je supredsjedatelj Busheve grupe za nacionalnu sigurnost. Njegova knjiga navodi plan koji je nalik PNAC-u (2000.), u kojem on na 211. stranici pie da mora postojati dobro poznata izravna vanjska prijetnja da bi se ostvarili ciljevi i aktivnosti za uspostavu svjetske vlade. Znai, plan je prilino jasan: CIA kao i inae posluje s Osamom bin Ladenom i bin Ladenovom mreom al-Qaeda. 1970-ih i 1980-ih, u potrazi za izmiljenom/namjetenom prijetnjom u obliku najnovije CIA-ine teroristike grupe, stariji Bush traio je vou za tu skupinu i odabrao sina svog bliskog prijatelja, Osamu bin Ladena, koji e godinama kasnije biti terorist koji e SAD-u dati pretpostavljeni razlog za invaziju na vei broj zemalja te za organizaciju teroristike prijetnje". Skupina imperijalista koji kontroliraju vladu i korporatizam SAD-a uvijek je pokuavala vladati uz pomo uvjeravanja a ne sile, 457 tako da bi trebali uvjerljiv argument koji e toliko razbjesniti Amerikance da oni ponu podupirati njihov imperijalizam. Al-Qaeda je posluila toj svrsi, i ako spojite tu injenicu o vladavini uz pomo uvjeravanja sa svim to sam upravo napisao o Osami bin Ladenu, oito je dokazano daje Osama bin Laden zaposlenik CIA-e i da je cijeli globalni rat protiv terorizma izmiljotina, da upotrijebimo frazu profesora Chossudovskog. Vano je znati da je PNAC jedan od najmonijih svjetskih think tankova, ako ne i najmoniji. Sastoji se od mnogih vladinih korporatista (Cheney, Bush, Rumsfeld, Steve Forbes, itd.) i njihovih glavnih agenata, kao npr. bivih
T PF FPT T PF FPT T T PF FP T T T T

to se tie te tvrdnje, zanimljivo je daje Leuren Moret, iskusna istraivaica razliitih ratnih tema dananjice (naroito one o osiromaenom uranu), rekla u Renseovoj radijskoj emisiji (www.rense.com) 14. studenoga 2006. da je glavni CIA-in zadatak navoditi Amerikance da toliko mrze neke druge ljude da bezgranino troe svoj novac i bogatstvo na rat. 456 Brzezinski 1998. 457 U neizravnoj tiraniji (tiraniji uvjeravanja) korporatisti/vlada ne ele da graani znaju za njihovu stranu prirodu pa e se predstavljati kao dobri momci" te oblikovati svijet na takav nain da su graani prisiljeni odabrati raditi ono to korporatisti ele (npr. ako korporatisti ele izvriti invaziju na Afganistan, oni e stvoriti false flag dogaaj koji e razbjesniti ameriki narod i navesti ih da to uine). U izravnoj tiraniji (tiraniji sile i zastraivanja) oni otkrivaju svoju pravu prirodu i svoje stvarne stravine pobude, stanovnitvo je prestravljeno, a korporatisti/vlada upravljaju silom - orujem.
455
TP P HTU UTH T TP P T TP P T T T

upravitelja CIA-e. PNAC postoji zbog korporatistikog financiranja, njime upravljaju korporatistiki interesi, to znai da je korporatistiko orue. Iz tog korporatistikog orua dolazi plan za uspostavu svjetske vlade putem izmiljenih globalnih teroristikih mrea. Moe se potvrditi da PNAC takoer stoji iza dogaaja 11. rujna (budui da su lanovi PNAC-a isti oni ljudi za koje smo u prethodnom dijelu dokazali da stoje iza dogaaja 11. rujna), to znai da korporatisti stoje i iza tih dogaaja. To je samo poetak duboke agonije svega onoga za to je strana korporatistika drava sposobna, kao to emo u daljnjem tekstu vidjeti.
T

Nevidljivi ratnici iz peina

U posljednja dva dijela ovog poglavlja o false flag terorizmu raspravljat u o dva pitanja koja su izuzetno bitna za izvoenje te operacije: anonimnost i nevidljivost sintetikih terorista.
T T T T

Prema Georgeu W. Bushu: 458 Mi smo u ratu s tim ljudima, ali oni ne nose uniforme." Poslije 11. rujna sa sigurnou se moe rei da je glavna pria iz vijesti koja je opstala cijelo ovo vrijeme pria o teroristima koji se skrivaju u sjeni, koje nitko nikada ne vidi, ali koji moda ive u vaem susjedstvu, negdje su tamo vani, spremni za napad. Oni su uvijek tamo negdje, planiraju kako e nas ubiti ili muiti, ali mi ih nikada ne vidimo zato to su oni izuzetno tajnoviti, a od nas se oekuje da vjerujemo da su oni toliko tajnoviti da nismo u stanju uhvatiti neke ljude (Osamu i prijatelje) koji eu planinama, ak i ako se ini da beino komuniciraju putem prijenosnih raunala, to je mogue pratiti. Proitajte ove rijei Georgea W. Busha iz govora u Kapitolu odranog 20. rujna 2001. na temu terorista", kada je zapoinjao usaivati propagandu o Osami bin Ladenu u svijest uplaenih amerikih graana: Teroristi prakticiraju granini oblik islamistikog ekstremizma koji su odbili muslimanski uenjaci i velika veina muslimanskog sveenstva granini pokret koji iskrivljuje miroljubivo uenje islama. Teroristima je nareeno ubijati krane i idove, ubijati sve Amerikance, bez obzira jesu li vojnici ili civili, ukljuujui ene i djecu. Ta skupina i njen voa - osoba pod imenom Osama bin Laden - povezani su s mnogim drugim organizacijama iz razliitih zemalja, ukljuujui egipatski islamistiki Dihad i islamistiki pokret u Uzbekistanu. Postoje tisue tih terorista u vie od 60 zemalja. Oni se novae iz njihovih vlastitih naroda i susjedstava i dovode
T PF FP T T

458
TP P

U CNN-ovoj emisiji ,,Larry King Live" 6. srpnja 2006.

T

u kampove smjetene na mjestima poput Afganistana, gdje se obuavaju za taktiku terora. Zatim se alju natrag u svoje zemlje ili ih se alje da se sakriju u zemljama diljem svijeta, gdje planiraju zloine i unitenje... Ti teroristi ne ubijaju samo da unite ivote, ve da ometu i prekinu nain ivota. Nakon svake poinjene strahote oni se nadaju da e se Amerika jo vie zastraiti i da e se povui od svijeta i poeti naputati svoje prijatelje. Oni nam se suprotstavljaju zato to im mi stojimo na putu.
T

Danas, godinama nakon 11. rujna, potrage za Osamom bin Ladenom" gotovo i nema. Domovinska sigurnost u potpunosti je usmjerena na promatranje obinih Amerikanaca umjesto Osame". Osama bin Laden" navodno ivi u planinama i koristi prijenosno raunalo.
T T

Pogledajte ovaj dio govora o stanju nacije Georgea W. Busha odranog 31. sijenja 2006.: Nitko ne moe zanijekati uspjeh slobode, ali neki ljudi bijesne i bore se protiv nje. Jedan od glavnih izvora reakcije i opozicije je radikalni islam, plemenita vjera koju je nekolicina iskrivila u ideologiju terora i smrti. Teroristi poput bin Ladena posveeni su masovnim ubojstvima, stoga svi mi moramo ozbiljno shvatiti njihove namjere. Na cijelom Srednjem istoku oni ele nametnuti bezosjeajni sustav totalitarne kontrole i naoruati se orujem masovnog unitenja. Njihov cilj je osvajanje vlasti u Iraku, koji bi zatim koristili kao sigurno utoite za pokretanje napada na Ameriku i svijet. Kako nemaju vojnu snagu dostatnu da se izravno suoe s nama, terT T T

oristi su odabrali oruje straha. Kad. ubiju djecu u koli u Beslanu, dignu u zrak putnike u Londonu ili odsjeku glavu vezanom zatoeniku teroristi se nadaju da e te strahote slomiti nau volju, doputajui nasilnima da naslijede zemlju. Ali preraunali su se: mi volimo svoju slobodu i borit emo se da je sauvamo. (Pljesak.)
T

ini se da je slinost izmeu orwellovskog rata u 1984. i rata protiv terorizma" poprilina. Bushevi isjeci opisuju al-Qaedu kao organizaciju s mnogo orwellovskih karakteristika: ona je nevidljiva (ne moe se vidjeti osim na televiziji), eli ubiti djecu, ona je poput ivotinje; svugdje je oko nas i moe napasti u bilo kojem trenutku. Obje organizacije su stvorene i postoje u amerikim medijima. One nisu neprijatelji koje moemo vidjeti vlastitim oima, one su samo beskrajne prie o teroristima koje nam svaki dan serviraju mediji: prie o peinskim ljudima nalik na ivotinje 459 koji ele poklati Amerikance.
T T T PF FP T

Graani u orwellovskom svijetu, kao i u SAD-u, putem medija su uvjereni da mrze i boje se ljudi koje nikada nisu susreli zato to im se neprestano govori koliko ih ti ljudi ele unititi. 11. rujna bio je poetak nove ere medija u SAD-u, kao da su mediji u cjelini postali sluba za proizvodnju izmiljenih orwellovskih informacija: ono to moemo nazvati ,,orwellovskim kanalom".
T T

Nita nije mogue potvrditi u ratu protiv terorizma

U gornjem tekstu sam spomenuo da orwellovski ratnici (al-Qaeda) nikada nisu jasno vidljivi zbog ega ne moemo potvrditi njihovo postojanje. Meutim, to je takoer tono i za ostala pitanja koja se odnose na izmiljeni globalni rat protiv terorizma. Teroristike mree, rat protiv terorizma, Osama, al-Qaeda i dr. postoje samo u tele-vizualnim medijima. Kad bi iz nekog razloga svi Amerikanci iznenada prestali gledati televiziju i poeli izbjegavati sve medije koje kontroliraju korporatisti (odnosno, sve medije osim nekih dijelova interneta), uskoro bi zaboravili da tamo negdje vani" postoji taj sablasni, nevidljivi neprijatelj orwellovskog tipa.
T

459
TP P

Ono to mislim pod pojmom peinski ljudi" donekle je orwellovska personifikacija al-Qaede, koja ivi poput ivotinja. Pogledajte ovu izjavu iz Ontarija u Kaliforniji, koju je Bush dao nedugo nakon 11. rujna, 5. sijenja 2002.: Nalazimo se u opasnoj fazi prvog vala rata protiv terorizma. Zbog terena u Afganistanu i zato to jo uvijek ima neprijateljskih elemenata ostvarujemo svoj cilj peinu po peinu. Znate, ljudi koji alju mlade, nevine djeake u smrt u ime Alaha ele spasiti svoju vlastitu kou skrivajui se u peinama. I ja sam rekao svijetu, ba kao to sam rekao naoj vojsci, napravit emo sve to je potrebno da ih privedemo pravdi. (Pljesak.)
T

To se moe saeti i bolje razumjeti ako pogledate sljedei dijagram koji pokazuje smjer kretanja informacija na orvvellovskom kanalu" te kojim se redoslijedom o tim dogaanjima izvjetava i kako dolazi do uma amerikog graanina. Dijagram pokazuje da je nemogue potvrditi sve teroristike dogaaje (korak A u dijagramu): oni su izvan dosega vida i ula kako Amerikanaca, tako i bilo koga drugog:
T T T T

Amerikanci su uglavnom uvjereni'da je to nain na koji se informacije u vijestima koje se odnose na terorizam prenose i otkrivaju. Gotovo svi detalji o koraku A, ili ak i o postojanju A, poznat je samo B, a i samu injenicu da se A dogodio moe potvrditi samo B. Na primjer, reeno nam je da su 11. rujna otmiari oteli zrakoplove, ali ta informacija je dana Amerikancima u koraku D i ona ukljuuje informacije iz koraka A koje se daju samo u koraku B, te je tako jedini dokaz svjedoenje osoba iz koraka B (u ovom sluaju, Rumsfelda, Cheneyja, Busha i drugih). Drugim rijeima, informacije iz koraka A su takve da nitko na Kugli zemaljskoj ne zna za A osim ultra-tajnih, skrivenih i esto anonimnih osoba A i B. Amerikanci dobivaju informacije (to je kvadrat E u dijagramu) preko C ili D i nikada nisu svjesni ili imaju dokaze za informacije pristigle s razine B. A i B dogaaji Amerikancima su doslovce nevidljivi, ili ako nisu, obavijeni su laima i enigmom (npr. Amerikanci vide oteenje Pentagona, ali razlozi kojima je objanjeno to oteenje nisu pravi razlozi). Amerikanci vide samo svjedoenja i izvjea pristigla s razina D i C. Vijesti koraka A nisu tajne.
T T

Pogledajte rijei dravnog odvjetnika Gonzalesa iz poznatog govora odranog u kolovozu 2006., nedugo nakon fanfara o insceniranom uhienju terorista 10. kolovoza 2006.:
T T

Za nekoliko tjedana obiljeit emo petogodinjicu tih napada. Tijekom tog razdoblja nai ivoti su se korjenito promijenili. Naa djeca i unuci odrast e u svijetu koji se u mnogome razlikuje od naeg. S napretkom tehnologije poput npr. interneta, naravno da je promjena za sljedee generacije prirodna. Meutim, najdramatinija promjena je priroda neprijatelja s kojim se naa zemlja suoava ovih dana - neprijatelj bez drave koji se ponekad skriva i djeluje u naem vlastitom susjedstvu, koristei svaku prednost onih istih zakona koje ismijavaju ubijanjem i unitavanjem, kao tit od otkrivanja i progona. 460 (naglasak dodan)
T T T PF FP T

U citatu u kojem raspravlja o problem - reakcija - rjeenje" tezi o kojoj sam prethodno naveo odlomak, David Icke takoer raspravlja o tom pitanju da informacije koje se ljudima prezentiraju o njihovom svijetu esto nije mogue potvrditi:
T T T

Mediji igraju svoju ulogu u savrenstvu problem - reakcija - rjeenje" scenarija. Na vlasnikoj razini, ljudi poput Conrada Blacka iz grupacije Hollinger znaju to se dogaa i koriste svoje novine za provedbu programa Illuminata.
T T

460
TP P

,,Text of Attorney General's Speech", Pittsburgh Post-Gazette, 16. kolovoza 2006.

T T T

Glavni urednici koje oni imenuju mogu znati neto o tome, kao i neki kolumnisti. Meutim, veina novinara nee znati nita. Urednik je uvijek prisutan i blokira sve napise koji nisu u interesu Illuminata, a ako novinari inzistiraju na praenju nepoeljne prie uskoro e biti primorani potraiti novi posao. Veina tih novinara i tako pie iz slubenih izvora (izvora Illuminata). Iz kojih izvora novinari dobivaju informacije odmah nakon takvih dogaaja poput Oklahome? Iz slubenih izvora. Govore nam da izvori iz Bijele kue kau ovo, a izvori iz FBI-ja ono. To je nain na koji Illuminati kroz medije prenose inaicu tih dogaaja u koju ele uvjeriti javnost. Ta izvjea pronose se putem novinskih naslovnica, radijskih i televizijskih novosti i biltena diljem svijeta, a ono to se u njima tvrdi postaje norma". 461
T PF FPT

Korporatistiki mediji priznaju da je njihovo izvjeivanje u stilu koraka A. Da navedemo samo jedan primjer, kao odgovor na navodno uhienje terorista koji su eljeli oteti mlanjak koje se dogodilo 10. kolovoza 2006. u 2.34 ujutro 462 kanal Fox News priznao je u svojoj emisiji News Watch od 14. kolovoza 2006. da je izvor tih pria o terorizmu vlada te da su one povezane samo uz ono to vlada zna. John Flannary, ameriki sudski slubenik, u 2.54 ujutro 19. kolovoza 2005. na kanalu Fox News rekao je da nema dokaza za krivnju osoba koje su u to doba provele dugo vrijeme u zatvoru pod optubom da su eljeli raznijeti dvanaestak zrakoplova.
T PF FPT T T T T T T

Isplanirani, lairani rat: vojno-industrijski kompleks i globalizacija

Sve to se dogodilo, dogodilo se po mojem planu. - Car, Ratovi zvijezda: Povratak Jedija
T T T T T T

Ako prouavate povijest, shvatit ete da su ratovi uvijek popraeni laima. Ratovima su uvijek pridruene obmane." - Howard Zinn 463
T T T T PF FPT T

Ovo je rat [u Iraku] koji velikim tvrtkama priskrbljuje milijarde dolara." - Osama bin Laden, travanj 2004., govorei o Halliburtonu
T T T T T T T T

Posljednje korporatistiko oruje o kojem u pisati je rat. Uz false flag terorizam rat je glavno orue korporatista. Dosad smo uvidjeli da korporatisti tajno planiraju ratove, terorizam, siromatvo i razliite druge oblike uasa kako bi kontrolirali i muili i/ili ubijali bezbrojne ljude, ali na nain da pritom i mnogo zarade. Postoji mnogo naina na koje se to moe postii: stvaranje ovisnosti i
T

461
TP P

462
TP P

463
TP P

Icke 2001., 8. To su bile reprize popodnevne emisije na Foxu od 13. kolovoza 2006. Mueller i Ellis 2005.
T T T

bolesti u koje e graanstvo ulupati svoj novac, izazivanje katastrofa ili ratova u koje e javnost ulagati svoju duu, djecu i novac, i tako dalje. Svijet (resursi, ljudi, ideologije, stanja svijesti, itd.) se ratovanjem moe oblikovati tono onako kako korporatisti ele.
T

Privatni opskrbljivai
Kako je to Klein (2007.) detaljno opisao, svijet postaje privatiziran: vojska, industrija, istraivanje i razvoj, rat, obrazovanje, poljoprivreda, itd. izmiu iz ruku glasaa te padaju u ruke korporatista koji na njima ele zaraditi.
T T

Ratovi se ne dogaaju spontano ili sluajno. Oni se planiraju, oni su poslovni pothvati. Franklin D. Roosevelt je rekao: ,,U politici se nita ne dogaa sluajno. Ako se dogodilo, moete se kladiti da je tako isplanirano." Greenvvald (2006.) naglaava da su gotovo svaki aspekt rata u Iraku kontrolirali privatni opskrbljivai koji rade za profit. Ako je trebalo popraviti zrakoplov korporacija je bila tamo da obavi taj posao za visoku cijenu. Tu visoku cijenu morali su platiti ameriki porezni obveznici zbog injenice da odluke o ratu u SAD-u donose Kongres i predsjednik i o njima se ne glasa. Nadalje, Amerikanci nisu imali mogunost glasanjem opozvati predsjednika Busha zato to predsjedniki izbori u Americi nisu poteni, oni su namjeteni. 464 Osim toga, ako Amerikanci ne plate poreze, porezni organi zamrznut e njihove plae i/ili zaplijeniti njihovu zemlju. Dakle, ameriki graanin nema drugog izbora osim financirati rat koji prelijeva novac u ruke vojno-industrijskog kompleksa (koji je ustvari niz tvrtki koje proizvode ratne potreptine - tenkove, zrakoplove, vojne baze, kamione, brodove, hranu itd. - ostvarajui pritom ogromnu zaradu, sve na raun poreznih obveznika: 40 centi od svakog dolara 465 ), koji svaki dan ubija ameriku i iraku djecu. Zapanjujue je da se, uz mo masovnih medija, taj korporatistiki ratni pothvat moe prodati prosjenom Amerikancu na nain da e on/ona podupirati vojne aktivnosti zato to nije upoznat sa svim injenicama o tom ratu.
T PF FP PF FP T

Mentalni poremeaj
Tirani nemaju mnogo boljeg oruja od koritenja pojma normalnosti": ideje da postoji odreeni skup obrazaca ponaanja koje graani mogu primjenjivati, a ako se ponaaju na nain koji nije u tom prihvatljivom skupu, to je problem
T T

464
TP P

465
TP P

Vidi Miller 2005 Greenvvald 2006.

T T

- to je loe". Na primjer, gledanje sati i sati televizijskog programa doputeno je ponaanje (prosjeni graanin nee to smatrati neobinim), ali veganstvo, protivljenje cijepljenju ili enciklopedijsko znanje nije i vjerojatno e ga prosjeni graanin u nekoj mjeri osuditi.
T T

U Americi, ne-normalnost se smatra zloinom ili mentalnom bolesti. Nuno je u umove graanstva usaditi tu vrstu paradigme elimo li ih obmanuti da uzimaju SSRI-je ili bilo koju drugu vrstu lijekova koji utjeu na ponaanje. Ta taktika djeluje: u SAD-u djeca koriste pet puta vie Ritalina od cijelog svijeta zajedno! 466
T T T PF FPT

Amerikanci se gotovo od roenja dresiraju da sebe okrivljavaju za razne stvari. Ako netko nema dovoljno novca o sebi e vjerojatno ovako razmiljati: Da sam bar studirao inenjerstvo", umjesto da kae: Premalo sam plaen i nisam ja kriv za svoju patnju, njoj je uzrok nepravednost korporatista."
T T

Razum trai kontrolu. Potraga za razumijevanjem i vjerovanje u njega ukazuje na to da je ljudsko bie zainteresirano za kontrolu prirode. Ono to se ne moe kontrolirati dobiva specijalne nazive poput patologija", opasnost", abnormalnost" itd.
T T

Best i Kellner piu:

T T

On tvrdi da razliita ljudska iskustva poput ludila ili seksualnosti postaju objekti intenzivne analize i prouavanja. Ona su diskursivno (re)konstruirana unutar racionalnih i znanstvenih referentnih okvira, unutar diskursa modernog znanja te su na taj nain uinjena dostupnima za administraciju i kontrolu. Od osamnaestog stoljea postoji diskurzivna eksplozija pri emu se svo ljudsko ponaanje svodi pod 'imperijalizam modernog diskursa i reima moi/znanja. Foucault tvrdi da je zadatak Prosvjetiteljstva bila multiplikacija 'politike snage razuma' ... i njeno irenje kroz drutveno polje, sve dok ne prome prostor svakodnevnog ivota. 467
T PF

TP

Ovo je prema dr. srpnja 2004. 467 Best i Kellner 1991., 38.
466
TP P T P T

Rossu

Peltonu

Renseovoj

radijskoj

emisiji,
HTU

www.rense.com,
UTH UT

21.

FPT

Najjednostavnije reeno: ono to nije dobro za korporaciju i korporativni stav (stav koji korporativni tirani smatraju poeljnim) naziva se poremeajem, abnormalnim, problemom koji se moe popraviti. Najbolji primjer za koji znamo - tek jedan od mnogih - je fenomen ADD-a/ADHD-a za koji smatram da se moe rei da je preplavio naciju. To je savren primjer pokuaja korporatistikih amerikih elemenata da kontroliraju doslovno sve: da izmjene vitalitet ovjeanstva i zamijene njegov svaki interes, misao i nain ponaanja koji moemo spontano osjetiti u bilo kojem trenutku. Dolje je navedeno miljenje strunjaka" o tome to je ustvari ADD/ADHD, preuzeto iz prvih reenica u izuzetno popularnoj knjizi Driven to Distraction:
T T T

Jednom kada shvatite to taj sindrom znai, vidjet ete ga svugdje... Moda ete prepoznati neke simptome i u svojem ponaanju. Mnogi simptomi ADD-a su toliko zajedniki svima nama da je potrebno pojmove vezane uz ADD tono definirati, da oni imaju specifina znaenja i da nisu samo znanstvena oznaka za sloene ivote koje ivimo. 468
T PF FPT T

ADD je neuroloki sindrom ija klasina trijada definicija simptoma ukljuuje impulzivnost, labilnu pozornost te hiperaktivnost ili viak energije. 469
PF FPT T

Ne zvui li to tono kao frustrirani roditelj koji pokuava dijete nagovoriti na uenje matematike, injenica o Georgeu Washingtonu, amerike povijesti 19. stoljea (iz udbenika koje stvara/propisuje vlada 470 ), pravopisa?
PF FP T

... dijagnoza ADD-a se ne zasniva na samoj prisutnosti tih simptoma, nego na njihovoj jaini i trajanju te mjeri u kojoj utjeu na svakodnevni ivot. 471
T PF FPT T

To bi se moglo pokazati subjektivnim i nemjerljivim.

T T

esto me iznenadi kada moram podsjetiti ljude da je to jednostavno opis prirodne, zdrave ljudskosti. Dopustite mi da detaljnije pojasnim.
T T

Hallowell i Ratey 1995., 3. Hallowell i Ratey 1995., 3. 470 Vidi Hoffman 1991. za zaista izvanredan, izuzetno dobro istraen opis onoga o emu je ta povijest zaista govorila te zato je povijest koju djeca ue u osnovnim kolama i na sveuilitima na granici potpune izmiljotine. 471 Hallowell i Ratey 1995., 6.
468
TP P T

469
P TP P

TP

TP

Sjetite se kada ste bili u osnovnoj ili srednjoj koli, gdje su vam rekli (prisilili vas?) da proitate neto o, na primjer, amerikoj povijesti 19. stoljea (iz udbenika koje stvara/propisuje vlada) za zadatak iz povijesti, ili geometriji za sat matematike, ili neto drugo. Zatim se sjetite kako ste se u tim trenucima nali u poznatom poloaju u kojem smo se svi barem jednom zatekli, a u kojem itate ulomak i ne moete zapamtiti mnogo od onoga to ste upravo proitali. Zatim ga itamo ponovno i dok stignemo do druge reenice, mi moda itamo, ali ne shvaamo nita pa moramo stalno iznova itati isti ulomak, i to jednostavno ne funkcionira. Slubeni stav je da osoba u toj situaciji ima problem, kako to pokazuje gore navedeni ulomak. Znai, moramo pronai nain, npr. lijekove (naroito Ritalin), na koji emo izmijeniti svoje umove da bi bolje odgovarali onome to nam je zadano. Profesor David B. Stein, koji je objasnio zato ADD i ADHD ne postoje", 472 tvrdi da su djeca s ADD-om/ADHD-om doista na neki nain razliita", ali isto tako potpuno normalna" 473 - to sam ja protumaio da znai da su ADD i ADHD karakterne osobine te da cijela ta ADD/ADHD pomama znai da neki roditelji i moda njihovi djeji psiholozi oznaavaju djecu kao bolesnu" zato to njihovo ponaanje ne odgovara lokalnoj tiraniji. On objanjava kako su glavne osobine djece s ADD-om i ADHD-om da ne obraaju pozornost i da su nestana". 474 Meutim, u 4. poglavlju Stein tvrdi da su drutveni uvjeti u SAD-u zreli za takvo ponaanje djece: 475 razvedeni, prezaposleni, umom odsutni, neusredotoeni roditelji, loe komunikacijske vjetine u obiteljima, pretjerane reakcije medija, kola i obitelji na loe ponaanje djece (koje je vjerojatno uzrokovano gore navedenim situacijama) i tako dalje. Da zakljuimo: to je pritisak korporativne diktature na obitelj i otimanje intelektualnog uma koji to uzrokuje.
T T T PF FP PF FP PF FP PF FP

Stein 2001., xi. U ovoj knjizi Stein objanjava kako danas postoje teorije da je izuzetno popularni lijek Ritalin ustvari plan velikih proizvoaa lijekova da prodaju taj slavni lijek dva milijuna (2001., str. x) djece koja navodno imaju tu bolest". (Vidi Stein 2001., 3. poglavlje) 473 Stein 2001., 30-31. 474 Stein 2001., 58. 475 Stein 2001., 61-83.
472
TP P T T T T T TP P T TP P T TP P T

to je, meutim, s mijenjanjem naih umova da bolje odgovaraju sustavu? to se tu doista dogaa? Ja to shvaam kao zanemarivanje naeg najskrivenijeg subjektivnog ja", budui da ga odmah pokuavamo promijeniti umjesto da ga potujemo i posluamo to nam ima za rei. Kada bismo pokuali posluati znali bismo da je poruka nevjerojatno jednostavna, a odnosi se na gore opisan scenarij o nemogunosti razumijevanja ulomka: ta poruka glasi da ako nam materijal nije zanimljiv na se um ne moe usredotoiti! Dakle, je li problem zaista u nama? Zvui vie kao da nastavnik nije odabrao zanimljiv materijal
T

526

Vidi zanimljivu raspravu o tom pitanju u Pappas 2003.

koji bi moda bilo lake shvatiti. Sjetite se vremena kada ste proitali neto to vam se jako svialo i to vas je izuzetno zanimalo. Jeste li imali problema sa shvaanjem? Sumnjam. Vjerojatno ste proitali cijeli tekst bez imalo napora, gotovo ga savreno razumjevi. Sada zamislite, da itate neto malo manje zanimljivo. Vjerojatno taj tekst jo uvijek moete dobro shvatiti, ali ne toliko dobro kao prethodni. Sada zamislite gore spomenuti ulomak, onaj koji niste mogli shvatiti; Vjerojatno to niste mogli zato to vam nije bio zanimljiv. Dakle, to je smislenije - misliti da je problem u vama ili misliti da je situacija potpuno normalna i da vam taj ulomak jednostavno nije bio zanimljiv?
T

Ovo pokazuje kako u tiranskoj korporativnoj dravi postoji nastojanje da se osobe promijene na nain da odgovaraju tiranskim interesima te da ne postoji potovanje za te osobe. Doista, injenica da su ljudi vrlo razliiti esto se ismijava (pod tim uope ne mislim na boju koe, razinu pigmenta u koi).
T T

Zakljuak
Nacionalni korporatistiki masovni mediji graanima e promovirati, predstavljati kao glamurozne i prodavati razliite programe i ideje koje podupiru korporacije (poput globalizacije, antisindikalizma, niskih plaa, slobodne trgovine", Sjevernoamerike unije", rata, mrnje prema teroristima, cjepiva, nezdrave hrane itd.) kao da su to stvari od kojih e svi imati koristi i kao da e oni pomoi da svatko u svijetu postane bogatiji. Sve to trebate uiniti je pogledati situaciju u SAD-u i uvidjet ete da korporatistiki plan nije dobar za nikoga osim za korporatiste. Beskunici, siromane etvrti i bijeda preplavljuju SAD. Plae i minimalne dnevnice uglavnom se nisu mijenjale ve deset godina. Broj smrti koje su posljedica industrijskog zagaenja raste (kako smo to gore ve naveli). Postotak Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja raste. Raste broj zaraza i bolesti.525 Cijene goriva skau. Bogataki mediji postali su jedini mediji (osim interneta, ali i to e se uskoro promijeniti526). Industrijsko zagaenje raste zastraujuom brzinom. Pojavljuje se novo doba sintetikog terorizma (falseflag terorizma) u kojem napadamo strane zemlje (poput Iraka) i zatim brzo dovedemo amerike opskrbljivae" (odnosno, korporativnu djelatnost) da ponovT P P P P T T

527

Gina Cobb.

no izgrade" zemlju, dok se graiani te zemlje bore s oskudicom i siromtvom. 11. rujna, Irak, osiromaeni uran, stvaranje koncentracijskih logora, osnivanje Sjevernoamerike unije, skoro novaenje (vjerojatno ubrzo nakon to pone rat s Iranom)527 i tako dalje. Pored svega toga, veina Amerikanaca koje sretnem naljute se na mene ponem li navoditi ovu vrstu dokaza, ako razgovaram o korporatistikoj monopolizaciji resursa i svijesti ili ako razgovaram o masovnoj opresiji i masovnom ropstvu diljem svijeta.
TP P

5.
T T T T

Globalna kontaminacija ovjeanstva: glavna taktika Novog svjetskog poretka

T

Uvod
U ovom poglavlju govorim o jo tri korporatistike taktike: cjepivima, kemijskim tragovima (engl. chemtrails) i bolesti Morgellons. Posebno poglavlje posveujem tim trima problemima zato to (i) je svaki od njih blisko povezan s druga dva kao korporatistika taktika i (ii) svaki opisuje jedan specifian problem: korporatisti su stoljeima mukali razliite tvari i otkrili su naine kako ih usaditi i/ili ubrizgati u ljude da bi deformirali, muili, trovali te genetiki i strukturalno izmijenili ljude. To se najuinkovitije postie putem cjepiva, hrane, lijekova, kemijskih tragova i bolesti Morgellons (ini se da se Morgellons iri putem kemijskih tragova, kao to u to kasnije opisati). Budui da sam ve ranije opirno opisao kontaminaciju lijekovima i hranom sada u opisati kemijske tragove i kontaminaciju cjepivima.
T T T

527

Gina Cobb.

Tematika ovog poglavlja slina je raspravi u prethodnim poglavljima o fluoridu, GMO hrani, tretmanima kemoterapijom i radijacijom, lijekovima Big Pharme te zagaenju - to su sve takoer djelo korporativnog terorizma koji deformiraju stanovnitvo svijeta. Meutim, teme ovog poglavlja - cjepiva, kemijski tragovi i Morgellons - slini su fluoridu, GMO hrani i zagaenju, ali su oni ujedno i druga vrsta zagaivaa: zajedniki im je cilj preobrazba i ozbiljno oteivanje i obeshrabrivanje cijele ljudske rase. To je ozbiljnije od, na primjer, zagaenja pitke vode fluoridom koje slabi organizam, ali osoba nije u tolikoj mjeri oslabljena da bi dolo do doslovnog unitenja mozga, to je sluaj s cjepivima i zagaivaima iz kemijskih tragova. Na primjer, ve sam u ovoj knjizi spomenuo a u ovom u poglavlju dokazati, iva u cjepivima jedini je
T T T T T

odgovoran imbenik za epidemiju autizma koja hara Amerikom. 476 Posljedica je ta da su, bez pretjerivanja, sva djeca u Americi na ovaj ili onaj nain ozbiljno oteena cjepivima za dojenad. Simptomi se mogu primijetiti kod sve djece, to u i opisati u tekstu koji slijedi. To je prava priroda cjepiva, kemijskih tragova i Morgellonsa: oni su namijenjeni drastinoj preobrazbi svih ljudi na Planetu u globalnoj kozmogenezi koja e, ini se, dovesti do potpuno nove vrste ljudi koja e ivjeti u onome to se esto naziva naom transhumanom budunosti".
TPF FP T T T

Cjepiva
Nikada, ni u jednom povijesnom razdoblju, nije postojalo cjepivo koje je iskorijenilo neku bolest ili cjepivo koje je smanjilo njenu uestalost.
T T

Tijekom i prije pisanja ove knjige nikada se nisam prestao uditi koliko malo javnost zna o cjepivima. Ali u isto vrijeme gotovo svi s kojima sam razgovarao o cjepivima bez razmiljanja bi mi rekli neto poput: Mi [Amerikanci] smo sretni da imamo cjepiva koja tite nau djecu." Takoer, esto bih uo, samo tako, od strane svih vrsta ljudi, stvari poput: Ne zaboravi se cijepiti protiv gripe, Jeff!" Bez obzira s kim razgovarao - s pedijatrom, biologom, osobom iz amerikog medicinskog udruenja, sakupljaem smea ili s bilo kim drugim, uvijek sam bio zateen koliko se malo zna o tim cijepljenjima, iako su me neki od tih ljudi nagovarali da se to je prije odem cijepiti. Na primjer, nikada nisam upoznao nikog tko je bio upoznat s injenicom da je razina ive u cjepivu protiv gripe za dojenad preko 50 puta via od sigurne razine" ive koja se preporua kao sigurna granica" za odrasle! 477 To je samo jedan primjer od desetaka njih koje bih mogao navesti u ovoj knjizi o tome koliko se malo zna o cjepivima i o tome koliko je javnost zavedena po tom pitanju. Izuzetno je zanimljivo da se doima da nedostatak znanja i silno pogreno shvaanje nisu ogranieni iskljuivo na javnost. Isto neznanje po tom pitanju zapazio sam bez obzira razgovarao li s pedijatrom, biologom, studentom
T T T T T PF FP

U vrijeme pisanja ove knjige jedno od 166 djece boluje od autizma (Kirby 2005., xiv.). Alex Jones je u svojoj radijskoj emisiji (www.infowars.com) potkraj 2006. izjavio da ima 531 izvjea Angellukazuju na to2006. taj broj ustvari iznosi jedno dijete na 80. Moda koja 2005. i Richards da postoje neki sluajevi gdje aspartan izaziva autizam, budui da je on ekcitotoksin koji oteuje mozak (slino, ali manje ozbiljno od ive, kada aspartan dospije u mozak), ali moji dokazi u ovom poglavlju pokazat e da je iva mnogo ei uzrok. 477 Kirby 2005., xii. Na toj stranici Kirby pie da su razine ive ,,u svakoj injekciji u iznosima koji su pedeset puta vei od dravne sigurne razine za odrasle..."
476
TP P HTU UTH T TP P T T

kole za njegovatelje, antropologom, bioetiarom, nutricionistom ili, kako sam ve spomenuo, osobom zaposlenom u amerikoj medicinskoj udruzi.
T

Lijenici
Prosjeni lijenik ne provodi dane istraujui, u potrazi za znanjem, potvrujui informacije koje su mu posredovane na medicinskom fakultetu, i slino. Oni provode dane zaraujui novac primanjem pacijenata i razgovorima 478 To s akviziterima lijekova" (odnosno, trgovakim putnicima Big Pharme). znai da su vei dio svog znanja stekli kroz etverogodinju trku kroz medicinski fakultet, ali nakon toga ne naui se mnogo zbog ega znanje prosjenog lijenika potjee iskljuivo s medicinskih fakulteta (a medicinske fakultete kontrolira Big Pharma531). Teko je povjerovati da etiri godine ubrzanog uenja uz nedovoljno sna ovjeku moe pruiti dovoljnu koliinu znanja da razumije bolesti, nevjerojatnu sloenost ljudskog tijela, lijekove, prehranu, farmaceutsku industriju i industriju zdravstvene skrbi, da navedemo tek poneto. Pa ipak, doktori su sposobni brzo i samouvjereno nam rei da naa mala djeca trebaju na desetke cjepiva, ak i kada to pitanje nisu istraivali. Sigurno je i uinkovito, sve je to dobro opisano u znanstvenoj literaturi", rei e vam.
T T PF FPT T P P T T

Upravo opisano moe ukazivati na to da se lijenici veinu vremena ponaaju neznanstveno. Takoer moe ukazivati na injenicu da nisu pouzdan izvori informacija, a kako bi i mogli biti kada nisu vrsni istraivai, kada ih se rijetko moe vidjeti kako neto istrauju te kada njihovo obrazovanje" uglavnom dolazi od Big Pharme. ini se da se lijenici uglavnom bez svog znanja koriste kao agenti tajne korporatistike vlade koji provode nacistiku taktiku (o tome u mnogo podrobnije govoriti u drugom dijelu), u sklopu koje se Amerikanci - a naroito amerike bebe - pretvaraju u podljude, poput stvorova na otoku dr. Moreaua. Amerikanci su vjerojatno najbolesniji, najdeblji, najmanje inteligentni ljudi na svijetu. To nije krivnja biomedicinskih strunjaka i lijenika, nije krivnja ljudi koji su bolesni, pretili i zaglupljeni. Oni su svi navedeni na trovanje samih sebe. Sve je to dio namjernog plana tajne vlade: sve je to varka, sve se to dogaa tajno, kao npr. stavljanje ive u cjepiva i kazivanje ljudima da ona u cjepivima nije, a zatim okrivljavanje roditelja ili genetike kada dijete zadobije oteenje mozga ili postane autistino.
T T T T T T T

531

Angell 2005. i Richards 2006.

478
TP P

Vidi Angell 2005. za dodatne informacije o tom pitanju.

T

531

Angell 2005. i Richards 2006.

Biljeka o stanju znanstvenog istraivanja

Znanost bi trebala biti nepristrana. To znai da bi istraivanje cjepiva trebalo biti nepristrano. Meutim, u istraivanju cjepiva, kako je to detaljno opisao dr. David Ayoub, 479 postoje sve vrste lanaka koji navode na pogreno miljenje, a koji su objavljeni u prestinim znanstvenim asopisima. Oni e imati naslove poput Nisu dokazani tetni uinci kod djece cijepljene cjepivom koje sadri konzervans thimerosal", ali kada proitate lanak, istraivanje je, bez ikakvog pretjerivanja, smijeno. Dakle, prema naslovu lanka, ini se da lanak dokazuje da su cjepiva sigurna i uinkovita, a mnogi ga uope nee proitati zato to tko bi ikada pomislio da bi se prestini medicinski istraivai i njihovi asopisi mogli ponaati na takav nain.
T PF FP T T T T T

Iz tih razloga lijenici, korporatisti i vladini istraivai u SAD-u mogu govoriti da su cjepiva sigurna i da pomau iskorijeniti bolesti, pa obavjetavaju javnost da je ta injenica dobro utvrena u medicinskoj literaturi". Samo aica ljudi zaista e proitati te lanke, prouiti u njima iznijete podatke i ustanoviti da su lani, ustanoviti da to uope nisu podaci, kao to je Ayoub ilustrirao velikim brojem primjera.533
T T T P TP

Zato se to, dakle, dogaa? Jednostavan razlog je sljedei: kada se urednicima asopisa, znanstvenicima i istraivaima ponude nevjerojatne svote novca oni e uiniti bilo to (ukljuujui objavljivanje neznanstvenih lanaka koji dovode do netonih informacija o cjepivima), ak i ako to bude tetno za milijune djece. Pogledajte to dr. Marcia Angell pie o problemu loih i sumnjivih lanaka koji se objavljuju u prestinim" akademskim asopisima:
T T

Iz prve sam ruke svjedoila utjecaju industrije na medicinsko istraivanje tijekom dva desetljea rada u asopisu New England Journal of Medicine. Osnovna svrha asopisa je istraivanje o uzrocima i lijeenju bolesti. Taj rad sve vie sponzoriraju farmaceutske tvrtke. Vidjela sam da tvrtke poinju kontrolirati nain na koji se provode istraivanja, to je bilo neuveno u vrijeme kada sam tek poela raditi, a cilj je oito bio namjetanje rezultata tako da njihovi lijekovi izgledaju dobro.534
T T T P

533 534

Ayoub 2005., xxvi. Tenpenny 2005. takoer sadri informacije o tim pitanjima. Angell 2006.

479
TP P

Ayoub 2005., 2006.

T

Tajna vlada - kroz masku dobrohotne" Big Pharme - infiltrirala je i zagadila znanstveno istraivanje. Kako Angell daje naslutiti, sveuilini i drugi medicinski
PT T T

687

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006.

istraitelji su nam, naalost, dokazali da vie ne moemo vjerovati onome to se dogaa unutar, kao ni onome to izlazi iz, njihovih laboratorija, bolnica, klinika i akademskih odsjeka. Kasnije u opisati sluaj gdje su proizvoai cjepiva platili sveuilinim istraivaima za objavu izvjea o cjepivima, a vidjet ete da je izvjee traljavo, da ne upotrijebim jo goru rije. Jordan Maxwell istaknuo je da je jedan politiar nekada davno rekao da
T T

ne moe u isto vrijeme biti slobodan i ivjeti u neznanju. 480

PF T

FPT

Amerika je kultura bez znanstvene osnove, a sama znanost je iskvarena. Bez znanstvene osnove nacija je neuka, izgubljena i pati. U takvoj klimi, bez ikakvog pretjerivanja, ljudi nita ne znaju, to i ova knjiga dokazuje. Politiari, medijske linosti, nastavnici i sveenici govore im X, a oni bez pogovora u to vjeruju i borit e se do smrti za tu stvar. Ali X nee biti potvren, gotovo uvijek e ga biti nemogue potvrditi; dok e ne-X vjerojatno biti jednostavna injenica. (Jim Marrs jednom je rekao: Ne vjerujem u nita to je istinito dok to vlada ne zanijee." 481 ) Unato tome, oni e ismijavati i napadati skeptike i one ljude koji postavljaju pitanja. Meutim, kroz ovu maglu neznanja namjeravam detaljno istraiti pitanje cjepiva, pa ovdje to i zapoinjem.
T T PF FP T

Zato niti jedno cjepivo nikada nije iskorijenilo ili smanjilo uestalost pojavljivanja neke bolesti
Cjepiva nisu orue medicine i medicinske tehnologije. Ona su orua profita, unitenja i kontrole. Istovremeno su namijenjena za stvaranje i proizvodnju to je mogue vie bolesti (jer medicinska industrija zarauje na veem broju bolesnika: to je stanovnitvo bolesnije, to se vie novca slijeva u medicinsku industriju). Cjepiva su takoer povezana s drutvenim inenjeringom. Cjepiva ne djeluju: ona ne iskorjenjuju bolesti nego ih izazivaju - vidjet ete da je to ono to pokazuju podaci. To ukljuuje bolesti poput djeje paralize i boginja za koje je Amerikancima (ukljuujui amerike studente medicine) reeno da su iskorijenjene zahvaljujui cjepivu (vrlo je lako dokazati da to nije tono). Iako je ljudima teko to vjerovati, standardni podaci koji se ljudima prezentiraju putem masovnih medija i medicinskih kola izmiljeni su i/ili iskrivljeni (to u dokazati dolje navedenim primjerom). Toni i potpuni povijesni podaci o cjepivima i bolestima koji se mogu dobiti od vlada i koji se mogu pronai u
T T T

538

Richards 2006., 14-15.

To je istaknuto u Maxwellovom predavanju na DVD-u Astroteologija (Astrotheology) koje se moe pronai na sovereignearth.org.
480
TP P T T T

knjigama poput one Neila Z. Millera Cjepiva (Vaccines) pokazuju da cjepiva nisu imala veze s iskorjenjivanjem bolesti (vidi Miller 1999., stranice 18-23). Skrivanje ili izmjenjivanje podataka uobiajena je praksa u korporatistikoj medicinskoj industriji koja je orijentirana iskljuivo na zaradu, a posebno je namijenjeno prikrivanju dokazivih tvrdnji da je cilj medicinske industrije (a ponajvie Big Pharme) ubijanje ljudi, kao to to rtve Vioxxa, Prozaca, Zyprexe, cjepiva i tretmana kemoterapijom i zraenjem znaju. itatelji ove knjige trebaju pogledati Richardsa 2006. i Angell 2005. te mnoge druge knjige o cjepivima koje citiram u ovom poglavlju ele li saznati vie informacija o tvrdnjama koje ovdje iznosim. Navodim primjer koji moete nai ako traite empirijske podatke o tome to je, naalost, u stvarnosti medicinska industrija, a osobito BigPharma:
T PF FPT T T T T T T

482

Najprodavaniji lijek tvrtke Ely Lilly je Zyprexa koja je u 2005. zaradila 4,2 milijarde dolara, i na koju otpada dvadeset i osam posto ukupne prodaje lijekova tvrtke Lilly. Bila je to trea uzastopna godina da Zyprexa zarauje vie od 4 milijarde dolara. Taj lijek donosi jednake prihode kao i cijela nacionalna nogometna liga. Sedamdeset posto prodaje Zyprexe odvija se kroz Medicare i Medicaid programe koje financiraju porezni obveznici. Zyprexa je moan antipsihotik odobren za primjenu kod ozbiljne mentalne bolesti. FDA je odobrila njezino koritenje na temelju klinikog ispitivanja iz 1996. kojim se istraivalo lijeenje odraslih shizofreniara. Dvije treine od ukupno 2500 ispitanika imalo je takve nuspojave da su odustali od klinikog ispitivanja. Od onih koji su ostali 22% pretrpjelo je ozbiljne posljedice po zdravlje... Recenzenti FDA otkrili su da su za vrijeme estotjednog ispitivanja subjekti u prosjeku dobivali na teini pola kilograma tjedno, a da su se pacijenti na Zyprexi koji su sudjelovali u ispitivanju godinu dana u prosjeku udebljali trinaest kilograma. Eli Lilly i FDA zatakali su dvadeset smrtnih sluajeva i dvanaest samoubojstava meu osobama koje su uzimale Zyprexu, nikada ne izvijestivi o tome lijenike ili ameriku javnost. Umjesto toga, pustili su da se taj lijek koristi za naivnu ameriku djecu s blagim mentalnim problemima... 15. srpnja 2005. Eli Lilly se nagodio u otprilike 8100 sudskih tubi podnesenih u SAD-u. Tube su se odnosile na navodni izostanak upozorenja tvrtke o poznatom riziku da Zyprexa moe uzrokovati dijabetes. Tvrtka je pristala isplatiti 690 milijuna dolara, ali je zanijekala ikakvu greku sa svoje strane... U oujku 2006. novac po nagodbi jo nije bio isplaen. 483
T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T PF

538

Richards 2006., 14-16.

482 1999 ( santa Fe: New Atlantean Press. Dr. S. Tenpenny komentirao je koliko je Millerova studija vjerodostojna kao izvor informacija, Tenpenny 2005.
T B B B B T T T

FPT

538

Richards 2006., 14-17.

Da ponovim neto to je dr. Angell iznijela u svojoj zadnjoj knjizi:539 eli li razumjeti pravu narav medicinske industrije uvidjet e da to nije lijep prizor.
T P P T

Cjepiva stvara Big Pharma. Ustvari, tvrtka upravo spomenuta u Richardsovom ulomku, Eli Lilly, glavna je tvrtka odgovorna za proizvodnju ive koja se stavlja u djeja cjepiva, ukljuujui cjepiva za novoroenad staru 12 sati koja su roena u SAD-u i kojima se daje cjepivo protiv hepatitisa B. Cjepiva nikada nisu bila potrebna. udesno je kako se zdrav imunosni sustav - izgraen na jakoj veganskoj prehrani - moe boriti protiv bolesti. ak i bebe koje se doje izuzetno su dobro zatiene (pod pretpostavkom da se majka hrani na upravo spomenuti nain). Meutim, veina Amerikanaca ne zna da je to tako jer im od roenja govore da imuno-sustav ne obavlja svoj posao (to je u Americi rezultat injenice da je prosjena prehrana izuzetno deficitarna mineralima i vitaminima i da se ustvari sastoji od otrovne hrane) te da ga moramo ojaati cijepljenjem.
T T T T T T

Cijepljenje je prijevara, a to moemo vidjeti iz jednostavnog grafikona koji sam ovdje iscrtao koji pokazuje mortalitet u Sjedinjenim Amerikim Dravama u razdoblju od 63 godine za pet razliitih bolesti (samo za tri od njih postoje cjepiva koja su dio rutinskog amerikog cijepljenja djece):
T

539

Angell 2005.

539

Angell 2006.

Ovaj grafikon sadri podatke koji se mogu pronai u Eisensteinu (2002.), Goldenu (1998.), Horowitzu (1999., 2001.), Milleru (1999.), Scheibneru (1993.), Tenpennyju (2005.) i jo mnogim drugim knjigama. Pokazuju da cjepiva nisu zasluna za zaustavljanje triju bolesti iz ovog grafikona za koje postoji cjepivo (hripavac, rubeola, difterija - nikada se nismo cijepili protiv skarletne groznice, a cjepivo protiv tifusa koristilo se vrlo rijetko). Sve bolesti protiv kojih smo se cijepili ve su prirodno izumirale, vjerojatno zbog poboljanja sanitarnih uvjeta u gradovima u 20. stoljeu.
T T T

U australskom predavanju' na DVD-u Vaccinations: The Hidden Truth (Cjepiva: skrivena istina) koje sadri intervjue s Goldenom, Scheibnerom i
T T T

drugima, Golden istie da su ispitivai morali otii zdravstvenim slubenicima nacionalnih vlada da bi dobili informacije i podatke potrebne za izraunavanje krivulja na tim grafikonima. Kada sam na DVD-u uo Goldena kako to spominje ostao sam iznenaen. Zapitao sam se zato je morao ii tom izvoru (vladi) umjesto, na primjer, akademskim ili medicinskim izvorima. (U to vrijeme nisam znao da se velika vlada, velika medicina i velika akademija najee ne mogu razlikovati.) Meutim, kasnije sam saznao da je to bilo zato to su informacije u gornjem grafikonu bez izuzetka prikrili akademici (na medicinskim fakultetima, bioetikim predavanjima itd.). Veina ljudi ne vjeruje kada im netko iznese tu injenicu, a i meni je trebalo dugo da to shvatim. Da biste se u to uvjerili dovoljno je da prelistate akademske udbenike koji se koriste na medicinskim fakultetima, odsjecima za biologiju, njegovateljskim programima, te udbenike o bolestima i imunologiji: u tim udbenicima neete pronai gornji grafikon. Uskoro u dati primjer.
T T T T T T T

Vana je injenica da su postojala cjepiva samo za neke od bolesti prikazanih u gornjem grafikonu. Na primjer, nikada nije postojalo cjepivo protiv skarletne
T T T

groznice, ali ona se smanjila na potpuno isti nain kao i bolesti za koje je postojalo cjepivo. To je prvi injenini dokaz koji pokazuje da cjepiva nisu bila zasluna za eliminaciju bolesti iz gornjeg grafikona.
T

Porast nakon cijepljenja. Ne samo da su bolesti nestajale same od sebe, vjerojatno zbog bolje higijene i/ili ostalih nepoznatih faktora, 484 ve se uestalost pojavljivanja onih bolesti za koje je postojalo cjepivo esto poveavala nakon kampanja cijepljenja, to moemo vidjeti u grafikonu pogledamo li podatke koji se odnose na hripavac i difteriju. (Boginje su do vremena kada se cjepivo poelo koristiti bile toliko rijetke da grafikon nije dovoljno precizan za oitavanje podataka.) To je dodatni ako ne i odluujui dokaz koji pokazuje da cjepiva nisu pridonijela smanjivanju uestalosti pojavljivanja bolesti. Ustvari, gornji grafikon nam govori da se uestalost onih bolesti za koje je postojalo cjepivo poveala nakon cijepljenja - a to nije beznaajan podatak budui da otkriva da cjepiva nisu bila djelotvorna. Nisu bila djelotvorna zato to, jednostavno reeno, nisu smanjivala uestalost pojavljivanja bolesti! Ako cjepivo djeluje u kulturi koja je cijepljena preko takozvane razine imuniteta stada" ne bi smjelo biti apsolutno nikakvog porasta uestalosti bolesti, a bolest bi trebala gotovo u cijelosti nestati. To se nikada nije dogodilo s bolestima za koje postoji cjepivo,
T T PF FP T T T T T T

esto se pretpostavlja da je kvalitetnija prehrana pridonijela pojave bolesti. Meutim, to nije mogue budui da se kvaliteta smanjila. (Vidi Pawlick 2006. i Simontacchi 2000. [uvod i 1. poglavlje].)
484
TP P T T T

smanjenju uestalosti prehrane od 1900-ih

ustvari, nema nikakvih podataka o bolestima koji pokazuju niu uestalost (umjesto toga, pojavljuju se samo porast i epidemije). Sada itatelj ove knjige moe upitati: postoji li uope negdje lijenik koji ita znanstvenu literaturu koja sadri takve injenice?
T

Postoje mnogi razlozi za takav porast (ukljuujui namjerno prskanje stanovnitva bolestima poput hripavca, to emo opisati u dijelu o kemijskim tragovima), ali ono to je jasno je sljedee: cjepiva nisu odmah smanjila uestalost pojavljivanja bolesti te se zato ne moe tvrditi da su cjepiva ta koja
T T

su pridonijela smanjivanju bolesti za koje su postojala cjepiva, a to smanjivanje zapoelo je 1900-ih, odnosno prije pojave cjepiva. Iz tih podataka moemo izvesti
T

samo jedan zakljuak: ako uestalost pojavljivanja bolesti poinje rasti nekoliko dana, mjeseci ili godina poslije pojave cjepiva to znai da cjepivo ne djeluje, budui da nije pridonijelo smanjenju uestalosti neke bolesti.
T

Ljudi mi esto zamjeraju gore navedene zakljuke o cjepivima uz sljedei prigovor:

T T T

Prigovor: nakon to su se poela koristiti, cjepiva su pomogla smanjiti

T

uestalost pojavljivanja bolesti, iako se ta uestalost poela smanjivati prirodnim putem, a te bolesti su ve bile gotovo u potpunosti eliminirane.
T T

Meutim, moemo vidjeti da je taj prigovor nevaljan zbog injenice da je dolo do znaajnog porasta uestalosti pojavljivanja bolesti nakon to je drutvo poelo koristiti cjepiva, kako smo to ve prethodno naveli.
T T T T T

Primjer kako Big Pharma potplauje istraivae cjepiva da bi rezultati njihovih istraivanja" bili povoljni
T T

Poveanje uestalosti pojavljivanja bolesti poslije procjepljivanja vano je pitanje, a zapanjujue je koliko se esto ta injenica previa zbog munih informacija koje otkriva o neuspjehu cjepiva. Takoer nije tajna da cjepiva ne djeluju. Proitajte nedavni lanak o hripavcu: Studija sugerira da dravni zakoni koji djeci olakavaju preskakanje obaveznog cijepljenja u koli moda pridonose epidemijama hripavca diljem zemlje. Sve drave doputaju djeci izbjegavanje kolskih cijepljenja iz medicinskih razloga - zato to mogu, na primjer, loe reagirati ili imati slab imunosni sustav - a 48 drava doputa osloboenje od cijepljenja iz osobnih ili vjerskih razloga. Da bi dobili nemedicinsko osloboenje neke drave trae administraciju, ovjerene dokumente, pa ak i posjete
T T T

lokalnim zdravstvenim odjelima. U drugim dravama dovoljno je da roditelji potpiu zahtjev za osloboenje. Prema istraivanju, u usporedbi sa stroim dravama, one drave s jednostavnim nainom osloboenja imale su oko 50 posto vie sluajeva hripavca. Osim toga, otprilike 50 posto vie osoba dobilo je hripavac u dravama koje su doputale osloboenje iz osobnih razloga, u usporedbi s dravama koje su doputale samo osloboenje iz vjerskih razloga, pokazalo je istraivanje. Drave su pod sve veim pritiskom da olakaju dobivanje osloboenja, esto od strane roditelja s neosnovanim strahovima o opasnostima djejih cjepiva, rekao je istraiva sa Sveuilita Florida Daniel Salmon, koautor istraivanja. Rekao je da bi lake dobivanje osloboenja bilo opasno po javno zdravlje. Istraivanje je objavljeno u izdanju od srijede asopisa amerike medicinske udruge. Djelomino ga je financirao federalni Centar za kontrolu bolesti. Istraivai iz Bloombergove kole javnog zdravlja pri Sveuilitu Johns Hopkins pridonijeli su istraivanju, ukljuujui dva znanstvenika koja su prijavila financijske veze s proizvoaima cjepiva. Salmon je izjavio da nema nikakvih financijskih veza s proizvoaima cjepiva. Hripavac, koji se takoer naziva i pertussis, bakterijska je infekcija koja uzrokuje jake napade kalja. Vrlo je zarazan i moe biti smrtonosan za dojenad. Prvo
T T T T T

cjepivo za hripavac u SAD-u licencirano je za uporabu 1948. i dovelo je do dramatinog smanjenja uestalosti pojavljivanja bolesti. Meutim, u zadnje
T

vrijeme biljei se sve vie sluajeva: od 1020 u cijeloj naciji 1976. do 25.827 sluajeva 2004. 485 Javni zdravstveni djelatnici vjeruju da su brojevi u porastu zato to zatita koju prua cjepivo postaje sve slabija. Preporua se ponovno cijepljenje tinejdera i odraslih. Salmon je rekao da je liberalna politika osloboenja moda pridonijela poveanju uestalosti. Najvei prosjeni godinji broj sluajeva hripavca od 1986. do 2004. je oko 13 sluajeva na 100.000 stanovnika u Vermontu, dravi s relativno liberalnom politikom osloboenja, pokazalo je istraivanje. Omjer je bio nii od jednog sluaja na 100.000 stanovnika u Mississippiju i nekoliko drugih drava sa stroom politikom. Dr. Samuel Katz, specijalist za cjepiva sa Sveuilita Duke koji je savjetovao proizvoae cjepiva, rekao je da on nije uvjeren da je liberalna politika osloboenja u nekim dravama povezana s porastom pojave hripavca. On kae da neke drave s liberalnom politikom nemaju visoke omjere pojavljivanja bolesti. Meutim, dr. William Schaffner, specijalist za zarazne bolesti sa Sveuilita Vanderbildt koji je suraivao s proizvoaima cjepiva, ustvrdio je da je povezanost vjerojatna. Schaffner je rekao da bi
PF FP T T

485 To su najvjerojatnije prijavljeni sluajevi", to ukazuje na injenicu da je hripavac 2004. bio mnogo raireniji, s vjerojatno 100.000 ili vie sluajeva. To e biti znaajno kasnije, kada u pisati kako se ta vrsta epidemije, ako cjepivo doista djeluje, ne bi smjela dogaati meu procijepljenom populacijom.
TP P T

trebalo dopustiti nemedicinska oslbboenja, ali samo ako roditelji dobe obrazovne informacije o cjepivima. Oni bi takoer trebali svake godine obnavljati svoj status osloboenja, kao to neke drave danas propisuju, rekao je Schaffner. 486
PF FPT

Ovaj lanak sadri informaciju koja jednostavno nije istinita: Prvo cjepivo za hripavac u SAD-u licencirano je za uporabu 1948. i dovelo je do dramatinog smanjenja uestalosti pojavljivanja bolesti." Podaci iz grafikona u prethodnom dijelu pokazuju da nema dokaza da se uestalost hripavca smanjila zbog cijepljenja (a datum ukazuje na to da nije jer se uestalost pojavljivanja bolesti ve smanjivala sama od sebe, tako da nema razloga zakljuiti da su cjepiva bila zasluna za smanjivanje uestalosti pojave bolesti). Nadalje, hripavac je ustvari postao ei (doivio porast) nakon to se cjepivo poelo koristiti, kako to pokazuje grafikon u prethodnom dijelu i kako sam nekoliko puta ranije naveo. Ta pogrena informacija u lanku AP-a pokazuje nam koji su stvarni motivi masovnih medija koji trae zaradu (u ovom sluaju, ti motivi su objavljivanje Big Pharmi naklonjenih podataka jer Big Pharma putem oglaavanja svake godine masovnim medijima isplauje milijarde dolara).
T T T T T T T T

Obratite pozornost na to kako lanak za tu epidemiju" krivi samo labave zakone". Meutim, u lanku se ne postavljaju sljedea oigledna pitanja:
T T

Ako velika veina amerike djece (dojenadi) nekoliko puta prima cjepivo protiv hripavca (kao to je bio sluaj desecima godina prije i do vremena objave tog lanka AP-a), kako onda moe doi do epidemije? Saetije reeno: kako moe doi do epidemije u kulturi koja je primila toliko mnogo cjepiva (blizu ili preko takozvane razine imuniteta stada)?
T T

Odgovor: Ne moe, osim ako cjepiva ne djeluju.

T

486
TP P

,,Whooping Cough Outbreaks listopada 2006., Lindsey Tanner.

T

Tied

to

Lax

Laws,

Study

Says",

Associated

Press,

11.

Dobro je poznato da se djeca u Americi cijepe na razini ili blizu takozvane razine imuniteta stada", koja je najvie 92-94% za bilo koju bolest protiv koje se djeca redovito cijepe kao dojenad ili u dobi od dvije do tri godine. 487 Ako nema
T PF FP

Prema lanku ,,Lower Vaccination Rates Put Children at Risk", Science Daily, 29. travnja 2005., (izvor Sveuilite u Alberti), 8,9% djece nije odgovarajue cijepljeno. Stranica Nacionalnog informacijskog centra za cijepljenje pod nazivom Hripavac, cjepivo DPT i smanjivanje reagiranja na cjepiva", koja se nalazi na http://www.909shot. com/Diseases/whooping.htm, govori nam da je u SAD-u oko 95% djece cijepljeno protiv hripavca", to je mnogo vie od razine imuniteta stada za hripavac.
487
TP P T T TU UT T

vanjskog uzroka (vanjskog uzroka osim nositelja hripavca koji prenose bolest na normalan nain) te ako su sanitarni standardi drutva relativno konstantni znai da ako se povea broj sluajeva hripavca to dokazuje da cjepivo ne titi ljude od bolesti.
T

Pria AP-a bila je, primjerice, vodea pria na vijestima AOL-a i Googlea due od jednog dana u listopadu 2006., ali ini se da nitko nije shvatio da taj lanak AP-a otkriva da problem nisu zakoni (odnosno, takozvani labavi zakoni"), ve da problem lei u tome da cjepivo za hripavac nije djelotvorno. ini se da je takva oigledna pogreka napravljena zato to je to pria iz masovnih medija, 488 a masovne medije u velikoj mjeri financira Big Pharma, a Big Pharma na cjepivima ostvaruje enormne zarade.
T T T T PF FPT T T T

ini se da je to doista sluaj s istraivanjem hripavca koji se spominje u lanku AP-a. Pogledajte podatke iz lista Sveuilita Johns Hopkins u kojem se raspravlja o istraivanju hripavca:
T T T

Daniel Salmon, glavni autor studije i pridrueni profesor epidemiologije na Medicinskom fakultetu Sveuilita Florida, rekao je: Nai rezultati pruaju nam nove podatke u naporima koje poduzimamo za kontrolu hripavca. Smanjenje broja amerike djece koja se cijepe u koli remeti jednu od najuinkovitijih metoda za prevenciju epidemija bolesti koje se mogu sprijeiti cijepljenjem", dodao je Salmon koji je takoer profesor-vanjski suradnik na Odsjeku za meunarodno zdravlje kole Bloomberg...
T

U lanku objavljenom u svibnju 2005. u Arhivima pedijatrije i adolescentske medicine Salmon i suradnici izvijestili su da su roditelji koji su traili osloboenje od cijepljenja doivljavali cjepiva kao nesigurna i nedjelotvorna unato vrstim zdravstvenim dokazima koji govore suprotno. Takoer su vjerovali da su djeca manje prijemiva za bolesti koje se mogu sprijeiti cijepljenjem te da bolesti nisu toliko opasne. Roditelji osloboene djece istovremeno nisu imali povjerenja u vladu.
T T T T

Studiju, koju je djelomino financirao Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, napisali su Omer, William K. Y. Pan, Neal A. Halsey, Shannon Stokley, Lawrence H. Moulton, Ann Marie Navar, Mathew Pierce i Salmon.
T

Koautori su primili financijsku naknadu za konzultantski rad ili svjedoenje nevezano uz tu studiju od tvrtki Sanofi Pasteur, GlaxoSmithKline, Merck, Chiron i Ministarstva pravosua SAD-a. 489 (naglasak dodan).
T PF FPT

549

Angell 2005. i Richards 2006. navode mnoge takve primjere.

Vidi Angell 2005. Iz lanka High Rates of Whooping Cough Sveuilita Johns Hopkins, Kenna Lowe, 23. listopada 2006.
488
TP P T

489
TP P

Associated

With

Easy

Exemptions",

list

Taj lanak iz lista Sveuilita Johris Hopkins otkriva mnotvo zanimljivih podataka. Zadnji dio lanka (koji sam stavio u kurziv) otvoreno priznaje da su ultrabogati proizvoai cjepiva 490 platili istraivaima za tu studiju. To je neto kao da ultrabogata mesna industrija plati farmerima za objavljivanje medijskih izvjea o tome da je njihovo meso sigurno, isto i da nije zaraeno kravljim ludilom. Vrlo je zanimljiva injenica da lanak AP-a ne sadri tu informaciju te umjesto toga samo obavjetava itatelja da su grupu financirale vladine organizacije (CDC itd.). 491 AP-ov lanak samo insinuira da su dva istraivaa imala veze s proizvoaima cjepiva": AP-ov lanak informira nas da voditelj istraivakog tima, Daniel Salmon sa sveuilita u Floridi, nema financijskih veza s proizvoaima cjepiva. Meutim, AP-ov lanak ne pojanjava to to znai. Ne govori nam ima li Salmon nekih drugih, ,,ne-financijskih" veza s proizvoaima cjepiva - je li Salmon stekao presti, napredovao u karijeri ili dobio neke druge beneficije? To je bitna injenica jer je uobiajeno pronai tajne, ne-financijske veze izmeu istraivaa i industrije. K tomu, AP-ov lanak ne govori nam je li Salmon dobio novac za istraivanje iz drugih izvora (npr. Sveuilita Florida, CDC-a, FDA, itd.). AP-ov lanak kae da je studiju financirao CDC koji kontrolira BigPharma tako da je Salmonu moda platio (i vjerojatno jest) CDC, a ustvari mu je neizravno platila BigPharma, dok AP-ov lanak netono navodi da Salmon nije imao veza s proizvoaima cjepiva. Teko je vjerovati da je Salmon na tom projektu radio besplatno budui da se, kako to navodi Angell, 492 sveuiline istraivae danas uglavnom plaa na razliite naine za njihova istraivanja, a isti istraiva", koji istrauje samo zbog znanja i slave otkria, u potpunosti je nestao iz znanstvenih akademskih krugova.
T PF FP PF FP T T T T PF FP T

Uzmemo li u obzir Big Pharminu sklonost korupciji i plaanju za lairane podatke,549 ini se da moemo zakljuiti da ta studija takoer ukljuuje neku vrstu korupcije te da je Big Pharma jednostavno potplatila ukljuene istraivae da bi dobila rezultate koji zagovaraju cijepljenje. To je pouzdani induktivni zakljuak, a traljavost podataka u studiji ukazuje da je taj zakljuak vjerojatno toan.
T T T P P T T

490 Angell (2005.), Kirby (2005.) i Richards (2006.) raspravljaju o tome koliko su doista korporatisti Big Pharme basnoslovno bogati i moni (to javnosti nije dovoljno poznato). 491 U Richardsu 2006. pokazano je da regulatorne agencije" poput CDC-a, FDA, AMA-e, ACS-a i tako dalje ustvari nisu agencije za regulaciju: one ne reguliraju Big Pharmu. Umjesto toga, istie Richards, te su agencije ustvari korporacije koje rade za profit; njima upravlja i kontrolira ih Big Pharma. 492 Angell 2005., 1. poglavlje.
TP P T T T TP P T T T T TP P T

Studija otvoreno napada roditelje. AP-ov lanak ismijava roditelje i njihove neosnovane strahove", dok lanak iz novina Sveuilita Johns Hopkins sadri udnu reenicu, koja se u tekstu niotkud pojavljuje, potpuno izvan konteksta:
T T T T T

Roditelji osloboene djece takoer nisu imali povjerenja u vladu."

T T

Zagonetno je da se ta reenica pojavljuje u lanku iz novina Sveuilita Johns Hopkins. Zato se ondje nala? Ta reenica nema nikakve veze s lankom AP-a ili s podacima iz lanka iz novina Sveuilita Johns Hopkins.
T

Ne vidim kako izbjei zakljuak da je ta reenica u lanku mjesto nala iz sljedeih razloga: da napadne roditelje, izazove neprijateljstvo i prijezir prema roditeljima koji se protive cijepljenju, sprijei slobodu miljenja, omete roditeljsku autonomiju i izazove strah kod onih koji sumnjaju u korporatiste i vidljivu vladu. To je kao da lanak tvrdi sljedee:
T T T

Ako sumnjate u vladu vi ste zloinac.

T T

(U ovom sluaju, zloin bi se sastojao u tome da su roditelji protiv vlade ili to zanemaruju djecu zato to ih ne tite" cijepljenjem.)
T

Ono to je po mom miljenju vrlo zanimljivo je da ako paljivo proitate oba lanka, onaj AP-a i onaj iz novina Sveuilita Johns Hopkins, vidjet ete da oba sadre donekle skrivenu poruku: lanci u konanici za epidemiju hripavca ne krive zakone, lijenike, politiare, cjepiva ili proizvoae cjepiva, kole, loe zdravstveno stanje, pretilost, poveano siromatvo u Americi ili nezdravu hranu koja se u Americi konzumira. Umjesto toga, oba lanka nedvosmisleno stavljaju krivnju na roditelje, kao da govore:
T T T T T T T T T

Epidemiju hripavca izazvali su roditelji koji su protiv vlade!

T

lanak AP-a navodi da javni zdravstveni djelatnici vjeruju da su brojevi u porastu zato to zatita koju prua cjepivo postaje sve slabija", (kurziv dodan) Obratite pozornost na rije u kurzivu, vjeruju". To je priznanje da je lanak AP-a neznanstven te se zato moe zanemariti, jer uvjerenje nije znanstveno. Takoer je zanimljivo zabiljeiti da ova reenica ukazuje da je sve u tom lanku AP-a ustvari zasnovano na uvjerenju a ne na znanosti. Osim toga, ta reenica namee itateljima uvjerenje da je epidemija izazvana injenicom da se ljudi ne docjepljuju dovoljno (dakle, ponovno je sve krivnja roditelja.) To je priznanje da cjepivo ne djeluje. ini se da lanak govori sljedee: nije se pokazalo da postojee cjepivo titi stanovnitvo, znai ne moemo zakljuiti da cjepivo nije djelotvorno, ve emo umjesto toga zakljuiti da rjeenje lei u vie cjepiva (docjepljivanju).
T T T T T T T

549

Angell 2005. i Richards 2006. navode mnoge takve primjere.

(To je kao da kaete da stavljanje meda na pod ne odbija ohare, tako da je najbolji nain kako se rijeiti ohara staviti jo meda na pod.) Meutim, niti za jednu od tih izjava nisu podastrijeti dokazi te je samo pretpostavka da je nedovoljno docjepljivanje razlog nedavne epidemije hripavca. Da samemo:
T T T

Priznanje potrebe za docjepljivanjem = priznanje da cjepivo nije djelotvorno.

T T T T

Zanimljivo je i da niti jedan lanak ne navodi neke druge mogue razloge epidemije: uz nedjelotvorno cjepivo, epidemije mogu biti izazvane poveanim siromatvom u Americi (to je povezano s osnivanjem Sjevernoamerike unije) ili oajno loom prehranom i vrlo visokim razinama pretilosti u Americi. Prema lancima, jedini krivci su roditelji (zato to su toliko neodgovorni i koriste labave zakone").
T

Takoer, lanak iz novina Sveuilita Johns Hopkins pokazuje da istraivai odluno tvrde da postoje jaki dokazi" da je cjepivo za hripavac djelotvorno (odnosno, da sprjeava pojavu bolesti). Ali nismo li mi upravo vidjeli (gore) da to nije sluaj? Zanimljivo je da lanci ne navode to su ti dokazi, ili nam, na primjer, pokazuju jasan pregled podataka koji ine te oite dokaze". Umjesto toga, lanci nam govore sljedee:
T T T

Postoji epidemija hripavca, a cjepivo za hripavac je djelotvorno cjepivo!

T

Prema Orwellovoj 1984., to se naziva dvostruki govor: X je ne-X.

T T T

Zanimljivo je takoer spomenuti kako se lanci podudaraju u informacijama (dezinformacijama) koje donose. To je dobar primjer kako masovni mediji nemaju razliite informacije ili gledita. Na primjer, vaa kablovska televizija moe imati nekoliko kanala s vijestima, ali svi oni e objavljivati iste informacije, a niti jedan nee izvjetavati o tome kako se, primjerice, broj medonosnih pela u Americi drastino smanjuje, kako vrijednost amerikog dolara drastino pada (od travnja 2007.) i tako dalje. Umjesto toga, glavni mediji s vijestima posveeni su Michaelu Jacksonu, lakrosu na Sveuilitu Duke, Janet Jackson, Hillary Clinton, Marthi Stewart, Anne Nicole Smith, Monici i Billu i drugim likovima iz tabloida.
T T

Nadalje, podaci o cijepljenju iz 1900-ih koji se nalaze u gornjem grafikonu pokazuju da je cjepivo za hripavac:
T

687

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006.

ii. popraeno poveanjem uestalosti pojave hripavca (kao da ustvari izaziva hripavac, a ne titi od njega) te da iii. nikada nije dokazano da ono pridonosi eliminaciji ili smanjenju hripavca.
T T T T

nepotrebno, Zanimljiva i. injenica da istraivai koje su proizvoai cjepiva financirali je za studiju o kojoj se raspravlja u AP-u (i novinama Sveuilita Johns Hopkins) jednostavno ignoriraju toke (i) - (iii), pa jedino to moemo zakljuiti jest da prikrivaju jednostavne znanstvene podatke, to njihovu studiju" ini lanom. Je li to prikrivanje i neznanstvena neistinitost dodatni dokaz da je istraivae (pod vodstvom D. Salmona) jednostavno potplatila Big Pharma za izmiljanje studije? Je li to izmiljanje jo jedna posljedica injenice da su istraivai primorani da lairaju istraivanje tako da bi dobili zakljuke koje eli Big Pharma (koji su: hripavac izazivaju roditelji), prikrivanjem stvarnih podataka, kako sam to gore naveo?
T T T T T T

lanak AP-a ne govori nam da postoji povezanost izmeu drava s takozvanim labavim zakonima" i poveanjem broja sluajeva hripavca. Ne govori nam koliko je sluajeva bilo u dravama s labavim zakonima", niti koliko je u nekim dravama teko dobiti osloboenje, to lanak sugerira. lanci nam ne govore jesu li postojali neki drugi imbenici (prehrana, kemijski tragovi 493 itd.) osim labavih zakona" (to, kao to sam ve naveo, ustvari znai loi roditelji koji su protivnici vlade"), a koji bi mogli biti odgovorni za epidemije. Umjesto toga, lanak zakljuuje sljedee:
T PF FP T T

U dravi X bilo je vie hripavca nego u dravi Y, znai da je to odgovornost roditelja koji su protivnici vlade.
T T T

Skinete li lak, to je ono to oba lanka zakljuuju, to je tono ono to se moe oekivati od korporatistikih medija: prokorporatistike dezinformacije. Ta i druga izostavljanja (otkrie da cjepivo nije djelotvorno) pokazuju da taj lanak ne samo da nije znanstven, ve oito izostavlja informacije koje bi ga diskreditirale i porekle. To je, dakako, kljuni element naina na koji masovni mediji informiraju i izvjetavaju: izvijestite samo o nekim pojedinostima, i to na takav nain da se pria promijeni u korist korporatista.

493 To je izuzetno bitan nedostatak o kojem to je pitanje koje objanjava to doista stoji iza cjepiva.
TP P T

emo

govoriti

kasnije

ovom

poglavlju,

Takoer valja spomenuti da AP-ov lanak itatelja informira da roditelji imaju neosnovane strahove" od cjepiva. Meutim, ne samo da u u nastavku teksta to pobiti znanstvenim dokazima, budui da je u mnogim lancima iz medicinskih asopisa pokazano da cjepivo protiv hripavca uzrokuje smrt u kolijevci, oteenja mozga i autoimune bolesti, ve i sam lanak AP-a u drugoj reenici takoer ukazuje da postoje problemi s cjepivom za hripavac, kao, npr. kada dijete moe loe reagirati". Znai, taj lanak sadri oiglednu kontradikciju u rezoniranju": ne morate se bojati cjepiva, ali moete loe reagirati na njih (znai da postoji neto ega se trebate bojati). Dakle, AP-ov lanak nam govori da je X ustvari ne-X. Ponovno, to se naziva dvostruki govor, kako je to Orwell naveo u svojoj knjizi 1984.
T T T T T

Zatakavanje empirijskih podataka o cjepivima u medijima i obrazovanju

Najee koriteni udbenici za imunologiju i imunosne sustave koji se koriste u medicinskim kolama i na medicinskim fakultetima u Americi ne sadre grafikone poput onoga koji smo gore prikazali! Na primjer, esto koriten udbenik The Immune System (Imunosni sustav) koji je napisao stanfordski profesor Peter Parham (New York, Garland Publishing), ne ukljuuje niti jedan od podataka navedenih u ovom poglavlju, kao primjerice gore prikazani grafikon. Umjesto toga, Parham ukljuuje grafikone samo za boginje, djeju paralizu, difteriju i ospice (ali ne za druge bolesti!), ali najvanije je da on mijenja grafikone, pa oni ne zapoinju s 1900. kao gornji grafikon. Time prikriva injenicu da se uestalost pojavljivanja bolesti ve uvelike smanjivala prije uvoenja cijepljenja, a umjesto toga sugerira da se uestalost poela smanjivati poslije uvoenja nacionalnog cijepljenja.
T T T T T T

Pogledajte kako se zbog injenice da grafikon za ospice poinje s 1960-ima ini da je cjepivo zasluno za smanjenje broja sluajeva (iako grafikon ukazuje na gotovo stopostotno poveanje odmah po poetku procjepljivanja, to se ne bi dogodilo da je cjepivo djelotvorno). Prikazivanje podataka koji obuhvaaju krai vremenski raspon od 1960-ih naovamo, to je sluaj s tim grafikonima, umjesto od 1900-ih naovamo, prikriva ogromno smanjivanje uestalosti pojavljivanja bolesti prije toga i pokazuje da cjepivo nije bilo odgovorno za nita osim gore spomenutog porasta bolesti neposredno po cijepljenju. Dobar je to primjer besramne podmuklosti i lairanja koji su danas postali standard u akademiji.
T T T T T

Uspjene kampanje cijepljenja. Difterija, djeja paraliza i ospice su doslovno

iskorijenjene u SAD-u, kao to moemo vidjeti iz ova tri grafikona. Strelice pokazuju kada su zapoele kampanje cijepljenja. Subakutni sklerozni panencefalitis (SSPE) je bolest mozga koja je kasnija posljedica zaraze ospicama kod manjeg broja pacijenata. Smanjenje ospica popraeno je smanjenjem pojave SSPE-a 15 godina kasnije. Budui da te bolesti nisu istrijebljene u cijelom svijetu, a uestalost meunarodnih putovanja vrlo je velika, imunizacija se mora odravati kod veine populacije da bi se sprijeila ponovna pojava bolesti."
T

Imunosnog sustava (The Immune System) to se tie ostalih Parhamovih grafikona, nemam pojma odakle potjee grafikon difterije objavljen u njegovoj knjizi. Nije, naime, utemeljen na injenicama. Parham tvrdi da grafikon predstavlja stanje u Sjedinjenim Amerikim Dravama, a ak se i internetska stranica Svjetske zdravstvene organizacije slae s podatkom daje cijepljenje protiv difterije u SAD-u zapoelo 1920-ih, a ne 1940-ih. Znai, to smanjenje broja sluajeva difterije o kojem
27. stranica Parhamovog
T T T

govori Parhamova knjiga jednostavno nije podatak koji navode drugi izvori (kao npr. WHO i gore citirane knjige). Gore prikazana stranica iz Parhamove knjige tvrdi da je rije o SAD-u, tako da bi netko pomislio da i grafikon pokazuje stanje u SAD-u, budui da stranica ne tvrdi suprotno. Ali ponavljam, to znai daje grafikon jednostavno... izmiljotina. (U potonjem tekstu u objasniti zato grafikon djeje paralize obmanjuje.)
T

Korelacija i uzronost
to lijenici kau o djeci koja se ozbiljno razbole poslije cijepljenja: puka je sluajnost da su se cijepljenje i bolest dogodili u isto vrijeme.
T T

to su lijenici i medicinsko osoblje nauili rei kada roditelji prijave da je, na primjer, dva sata, dva dana ili dva tjedna po cijepljenju njihovo dijete pretrpjelo opasnu bolest i/ili oboljenje? ini se da lijenici uvijek kau isto: Samo zato to se dijete razboli odmah nakon cijepljenja ne znai da je cjepivo izazvalo bolest". Oni tvrde da postoji korelacija, a ne uzronost, izmeu dva dogaaja (cijepljenja i bolesti): dva dogaaja odvijaju se u isto vrijeme, ali nisu ni na koji nain povezana.
T T T T

Korelacija se razlikuje od uzronosti. Korelacija je kada se dvije stvari dogode istovremeno ali ih se ne moe dovesti u vezu, a uzronost je kada se pokae da su te dvije stvari povezane. Korelacija je, na primjer, poput skakanja za vrijeme pljuska: oboje se dogaa u isto vrijeme, ali oito jedan dogaaj ne uzrokuje drugi (na primjer, aba moe skakati i kada je vjetrovito, sunano ili maglovito). Uzronost je, meutim, poput tornada i oteene kue: obje stvari su se dogodile u isto vrijeme i na istom mjestu, a jedini nain na koji moemo objasniti oteenje kue je jedini dogaaj koji je mogao biti dovoljno snaan da oteti kuu (tornado). Ono to je izuzetno vano rei o razlici izmeu korelacije i uzronosti je da aba moe skoiti bez obzira je li kiilo ili nije (to znai da kia nije uzrokovala abin skok), dok kua moe biti oteena iskljuivo ako postoji tornado (znai, tornado je uzrok oteenja kue). Dakle, u sluaju cjepiva, ako dijete nedugo nakon cijepljenja pone pokazivati simptome autizma (npr. dijete je poelo lijepo govoriti, ali prestalo je govoriti nekoliko dana po primitku cjepiva), a ti simptomi su identini simptomima trovanja ivom, to ete vidjeti u donjem tekstu, tada je jedina stvar koja moe objasniti simptome autizma/ trovanja ivom masivna koliina ive koja se unijela u tijelo, a to zasienje ivom moglo je doi jedino iz cjepiva. Kao i u sluaju tornada, to je uzronost, ne samo korelacija.
T T T

Uzronost se moe definirati na sljedei nain:

T

TU

Uzronost: Y e se dogoditi samo ako se najprije dogodi X, a ako se X

UT T T

ukloni, Y se nee dogoditi. Na primjer, (Y) autizam se dogaa samo ako postoji trovanje ivom (X).
T T T T

U nastavku u to i na primjeru dodatno pojasniti.

T T

Uestalost pojavljivanja
Ako se tijekom vremena obrazac ponavlja, ako se dvije stvari esto ili iskljuivo pojavljuju u isto vrijeme poet e izgledati kao uzronost, a ne korelacija. Na primjer, ako aba skoi svaki put kad pada kia i netko tome svjedoi vie puta, moe mu se uiniti da kia uzrokuje abin skok. Meutim, sve dok se izmeu abe i kie ne utvrdi uzrona povezanost moe se smatrati jedino korelacijom.
T T T T

Pogledajmo sada drugi primjer. Ako dobijem bolest nalik gripi (nazovimo je B) nakon to sam jedanput ili dvaput iao u neki restoran gdje sam jeo isto jelo (nazovimo taj dogaaj RJ: odlazak u odreeni .Restoran i jedenje specifinog Jela), ne znam je li restoran uzrok bolesti; znam samo da su se te dvije stvari dogodile istovremeno. Meutim, ako sam u tom restoranu bio 50.000 puta s dugim razmacima (recimo, mjesec dana) izmeu posjeta, i ako sam se razbolio 25.000 puta, ali nikada se nisam razbolio negdje drugdje, to ukazuje da postoji uzronost (a ne korelacija), zato to postoji mnogo korelacije: u ovom sluaju,
T T T

to je neto to se ponavljalo u 50% sluajeva, pod istim okolnostima, a uzorak je bio ogroman. Meutim, strogo uzevi, to nije dokaz uzronosti, to je samo
T T

dobra indikacija da moda postoji uzronost. U ovom sluaju, u 50% sluajeva restoran se pokazao izvorom bolesti.
T

Kada je neto korelacija, a kada uzronost

T T T T T

U gornjem primjeru, B se dogodio samo ako se prvo dogodio RJ. Postavljaju se neka jednostavna pitanja: postoji li izmeu B i RJ doista samo korelacija, ili moda postoji uzronost, gdje RJ uzrokuje B? Kako to moemo procijeniti? Odgovor je jednostavan: ako se B dogaa samo kada se prije njega dogodi RJ, i kada je vremenski raspon izmeu B i RJ uglavnom jednak, to znai da je to uzronost, a ne korelacija. Razlog za to je jednostavan: B moe postojati samo ako se dogodi RJ, a bez RJ nema ni B.
T T

Zakljuak je sljedei: mogu dobiti B samo ako napravim RJ, a ako ne napravim RJ neu dobiti B. Na taj nain filozofi definiraju uzronost: B se dogaa ako i samo ako najprije postoji RJ. To je upravo poput sluaja tornada i ive u cjepivu.
T T

Moda postoje neki imbenici koji me potiu da istrpim dva dogaaja: odlazak u restoran RJ i zatim dobivanje bolesti B, a gdje RJ nije uzrok B. Meutim, ako ja nekoliko puta odem u drugi restoran i svaki put jedem isto jelo kao u prvom restoranu (nazovimo to RJ2), ali nikada ne doe do B, tada znam da RJ2 ne uzrokuje B i da moram provesti RJ da bi izazvao B. Nadalje, mogu dokazati da RJ uzrokuje B ako odem u mnogo, na primjer, 100 restorana (nazovimo ih RJ2 ), ali B se nikada ne pojavi, tada znam da jedino RJ uzrokuje B, i ako prvo ne napravim RJ, B nee uslijediti. To je uzronost, a ne korelacija.
T T T B B B B B B T

Lijenici esto tvrde da je ono to kod djeteta izgleda kao teta nastala zbog cjepiva korelacijski dogaaj, ali roditelji e esto tvrditi da je to uzroni dogaaj. Da bi se rijeilo ovo pitanje trebalo bi dokazati da bolest djeteta postoji samo zbog prisutnosti toksinih sastojaka cjepiva (npr. istaknuti kako do trovanja ivom [za koje emo u nastavku dokazati da je ustvari autizam] dolazi samo ako postoji prisustvo injekcije s ivom). Kako emo nakon ovog vidjeti, bilo je mnogo sluajeva gdje je to dokazano, preciznije, gdje je dokazano da cjepiva izazivaju autizam, oteenje mozga, autoimune bolesti, sindrom smrti u kolijevci, smrt i mentalnu poremeenost, da navedemo tek neke - a bez cjepiva te bolesti ne bi postojale.
T T T T T T

Cijepljenje i imunizacija
Sada emo pregledati specifine podatke o cjepivima to je vano znati tako da moemo razumjeti kako su ona korporatistiko orue. Prvo:
T T

TU

Cijepljenje: davanje injekcije (davanje toksoida, imunobiolokog sredstva)

UT T T TU UT

Imunizacija: postupak izazivanja umjetnog imuniteta davanjem cjepiva

T

To su dvije razliite stvari. Primjena toksoida ne dovodi automatski do razvoja odgovarajue imunosti, kako smo prethodno vidjeli. Mora se dokazati da cjepivo uzrokuje imunizaciju, u suprotnom u istraivanju cijepljenja i imunizacije nema znanosti. Vidjet emo da ustvari nema povezanosti izmeu cijepljenja i imunizacije, to znai da postupak nije znanstven. To je, ustvari, korporatistiko orue, to znai da je genocidan i namijenjen izazivanju masovnog jada.
T T T

Uinkovitost studije
Dr. Lorraine Day navodi sljedee dvije kategorizacije: 494
T PF FPT

Uinkovitost istraivanja: teorija i praksa koje kau da ako ubrizgate

T T

cjepivo u neku osobu moete dokazati da ta osoba razvija antitijela protiv virusa/bolesti za koje je cijepljena
T

Klinika uinkovitost: empirijska studija i provjeravanje je li istraivanje

T T

uinkovito ili ne: dokazujete da ta antitijela koje osoba ima nju ustvari tite od bolesti. (Provjeravate da se uvjerite da se bolest smanjila ili je li nestala.)
T

Klinika uinkovitost nikada se ne prouava ni zajedno cjepivo. 495 Za cjepivo se tvrdi daje uinkovito samo na temelju uinkovitosti istraivanja. Uinkovitost istraivanja doista se javlja (stvaraju se antitijela, ona se pojavljuju), ali to je sve to je poznato, a nije poznato niti tite li antitijela od bolesti. Podaci pokazuju da ustvari ne dolazi do klinike uinkovitosti.
T T T PF FP T T T

Dakle, u stvarnosti nije znanstveno poznato ili dokazano da je bilo koje cjepivo djelotvorno (to Viera Scheibner pokazuje u australskom predavanju 496 na DVD-u Cijepljenje: skrivena istina [Vaccination: The Hidden Truth] ). Zbog te injenice primoran sam tvrditi da su cijepljenje i klinika uinkovitost neznanstveni: nema znanosti u istraivanju cjepiva.
T T T T PF FP T T

Podaci o boginjama
Sada u ukratko pokazati zato svi sluajevi masovnog cijepljenja ne ukljuuju znanost, ve sve vrste udnih stvari, to pokazuje da cjepiva nisu ono to udbenici iz imunologije i televizijske reklame Big Pharme tvrde da jesu. Najprije nekoliko rijei o boginjama.
T T T

Ona je podastrla sljedee corou emitiranoj 11. studenoga 2005. 495 Ibid. 496 To predavanje izdala je u Information Service), PO Box inoz.com).
494
TP P UT T TP P T TP P UT T

informacije

Renseovoj

radijskoj

emisiji,
HTU

www.rense.
UTH

DVD formatu 4, Turramurra

Informacijska sluba za NSW 2074, Australija

cjepiva (Vaccine (www.vaccination.

HTU UTH

1980.: WHO tvrdi da su u SAD-u iskorijenjene

T T

U Indiji, gdje je 88% populacije cijepljeno, nedavno je dolo do velikih epidemija boginja555
P TP

Postoje brojna izvjea da je Bayerovo cjepivo protiv boginja zaraeno

T T

T T

AIDS-om Cjepivo protiv boginja nije se pokazalo djelotvornim557

P TP P TP

556

Bolest: Pogledajte sljedee grafikone:

554
T

Engleska i Wales: Prosjeni godinji broj smrtnih sluajeva od boginja

Veina ovih informacija potjee iz Tenpennyja 2005. Tenpenny 2005. 556 ,,Bayer Sold HIV-Risky Meds", Frankfurt, Njemaka, CBS/AP, 22. svibnja 2003. (Takoer se nalazi na http://cbsnews.com/stories/2003/05/22/health/main555154. shtmL) 557 Tenpenny 2005.
554 555
T T T T T HTU UTH UT T T T

Bolest:554

Zahvale stranici healthsentinel.com na ovom grafikonu.

T

(Gornja linija pokazuje skarletnu groznicu, a donja boginje).

Gornji grafikoni pokazuju da su drutva koja su u potpunosti cijepljena redovito imala epidemije boginja. To pokazuje da cjepivo protiv boginja nije dovelo do iskorjenjivanja te bolesti, a u mnogim sluajevima nije dovelo do smanjenja uestalosti njihovog pojavljivanja.
T T T

1900: zemlje su zabiljeile malo vie od 21.000 sluajeva boginja, a 894 oboljelih je umrlo: smrtnost od 4,2 posto
T T T

To pokazuje da postoji problem s esto spominjanih 30 posto manjom smrtnosti od boginja koju istraivai uobiajeno navode. 497
T T T PF FPT

Nadalje, nema smisla da bi boginje ubile velik broj ljudi jer je to samo kona bolest. 498 Dakle, doslovce sve tvrdnje o dramatinom padu sluajeva boginja (navodno zbog cjepiva) netone su. Kako bi obina kona bolest koja ubija samo 4,2 posto bolesnika mogla toliko smanjiti svoju uestalost? Dr. Tom Mack sa Sveuilita Southern California rekao je na skupu CDC-a odranom 6. lipnja 2002. da smrtnost od boginja nije onakva kakva se navodi". 499 Dr. Mack takoer je rekao da bi ak i s masovnim cijepljenjem boginje na kraju izumrle. Ve su poele odumirati. Samo bi potrajalo malo due". 500 To je, naravno, ono to bismo i oekivali ako uzmemo u obzir gore navedene podatke o uestalosti bolesti koje su se smanjivale 1900-ih prije pojave cjepiva.
T PF FP PF FP PF FP T

Konano, Tenpenny (2005.) je pokazao da, zauujue, nitko ne zna zato ljudi umiru od boginja, i nitko ne zna to uzrokuje smrt od boginja u onim rijetkim sluajevima u kojima ubijaju svoju rtvu.
T T

Krae reeno, informacije i podaci o boginjama i cjepivu protiv boginja zaista su zaprepaujui. Nemaju smisla i nevjerojatno su traljavi, amaterski, neznanstveni i nesuvisli. Meutim, sve to ima smisla uzmemo li u obzir to je u prvom poglavlju navedeno o tajnoj korporatistikoj vladi. Tada moemo uvidjeti da je cjepivo protiv boginja jednostavno dio njihovog programa.
T T T

497
TP P

498
TP P TP

TP

Za dodatne informacije o tim pitanjima vidi Tenpenny 2005. Tenpenny 2005. 499 Tenpenny 2005. 500 Mack je to rekao na sastanku Savjetodavnog odbora odran 19. i 20. lipnja 2002. Hvala Tenpennyju (2005.) za taj citat.
T T P T P T

za

imunizaciju

(ACID),

koji

je

Podaci o djejoj paralizi

90 posto ljudi izloenih virusu djeje paralize dobiju tek glavobolju ili prehladu 501 54 posto ljudi izloenih virusu djeje paralize dobiju abortivni poliomijelitis (ili idiosinkratsku bolest koja nije opasna, poput neobine upale grla) 502 3 posto ljudi izloenih virusu djeje paralize dobije poliomijelitis koji nije paralizirajui (poluozbiljnu bolest, poput jake glavobolje), bez trajnih posljedica, s manifestacijama koje izgledaju poput virusnog meningitisa 503 2 posto ljudi izloenih virusu djeje paralize dobiju paralitiki polio (za to veina Amerikanaca vjeruje da je jedini mogui set simptoma do kojih dolazi kada je osoba izloena virusu djeje paralize). 50% ljudi koji dobiju paralitiki polio u potpunosti se oporave. Svega je 2 posto od 2 posto onih koji dobiju paralitiki polio (to je ispod desetine od 1 posto svih ljudi izloenih virusu djeje paralize - to je vrlo mali dio svih ljudi koji su izloeni virusu djeje paralize) 504 Polio nije jednak paralizi
PF FPT T PF FPT PF FPT T T T T T T T T PF FPT T T

1955. godine zapoelo je masovno cijepljenje. Popratila ga je promjena u definiciji djeje paralize, gdje je umjesto definicije djeje paralize kao dva posjeta lijeniku unutar nekoliko dana pri emu postoji neka razina paralize u svakom sluaju" bio sluaj da od dva izvjea mora proi 60 ili vie dana, tako da je razumljivo da se veina sluajeva djeje paralize ne biljei (budui da je djeja paraliza obino toliko blaga da jednostavno prolazi za nekoliko dana), a podaci pogreno pokazuju da se uestalost pojavljivanja djeje paralize smanjila. Takoer, u isto vrijeme (1955.) definicija epidemije promijenjena je od 6 sluajeva na 100.000 stanovnika u 35 na 100.000, tako da je potrebno da vei broj ljudi dobije djeju paralizu da se to nazove epidemijom. 505 Dakle, uestalost djeje paralize ustvari se od 1955. i nekoliko godina nakon 1955. poveala, a lijenici su 506 izvijestili da se smanjila.
T T T PF FP T T T PF

501
TP P

502
TP P

503
TP P

504
TP P

505
TP P

2005. za taj citat). Vidi takoer Tenpenny 2005. 506 O tome se govori u Milleru 1999. DVD-u Cjepiva: skrivena istina.
T TP P T T

American

Tenpenny 2005. Tenpenny 2005. Tenpenny 2005. Tenpenny 2005.

T T

Journal

of

Public

Health,

broj te u

45, gore

dodatak

1-63,

1955.

(hvala

Tenpennyju na

spomenutom

australskom

predavanju

Zadnji sluaj djeje paralize u SAD-u zabiljeen je 1991. i ini se da djeja paraliza nikada nije predstavljala opasnu prijetnju. Meutim, amerika djeca primaju pet doza cjepiva od roenja do pete godine, a danas je dobro poznato da te doze sadre desetke virusa karcinoma (kao npr. SV40 virus karcinoma). 507
T T T PF FPT

Podaci o hepatitisu B Bolest: 508

PF FP

Uzrokuje je virus
T T

Traje 4-8 tjedana

T T

Vrlo teak sluaj gripe sa uticom

T T

Prenosi se krvnim putem, spolnim odnosom ili s majke na dijete

T T

Najvei broj sluajeva zabiljeen je meu tekim ovisnicima, prostitutkama i homoseksualcima (izuzetno rijetko kod trudnica) 50 posto onih koji obole nema nikakvih simptoma
T T T T T

30 posto dobije gripu

T T T

20 posto dobije simptome hepatitisa B (munina, povraanje, utica) i posjeuje lijenika (95 posto njih iz te skupine u potpunosti se oporavi)
T

T T

Od onih 5 posto koji se ne oporave u potpunosti:

T T T

o 75 posto ima asimptomatsku infekciju (infekciju bez simptoma), tako da nije bitno jesu li se u potpunosti oporavili ili ne (to je 3,75 posto od ukupnog broja izloenih hepatitisu B)
T T

o 25 posto od tih 5 posto dobiju bolest jetre ili karcinom jetre desetljeima
T

nakon zaraze (ako su ti problemi s jetrom doista izazvani hepatitisom

T

B). (To je 1,25 posto od ukupnog broja izloenih hepatitisu B)

T

Kako to kae Tenpenny (u mojoj parafrazi): mi cijepimo milijune djece da bi navodno sprijeili nekoliko stotina ili tisua sluajeva kronine bolesti jetre u gore spomenutim visokorizinim skupinama, trideset godina kasnije, ako su te bolesti uope izazvane hepatitisom B a ne nekim drugim imbenicima (alkoholizmom itd.). 509
T PF

569 570

Veina ovih informacija potjee iz Tenpennyja 2005. Tenpenny 2005.

Vidi Bookchin i Schumacher 2005. Horowitz takoer detaljno raspravlja o tome u svojoj knjizi (vidi bibliografiju), a Russell Blaylock govorio je o tome u radijskoj emisiji Nutrimedical Report fwww.nutrimedical.com) i Renseovoj radijskoj rense.com).
507
TP P T T T T TU UHT UTH UT T

emisiji
TU

fwww.

FPT

Naziva se ,,Recombvax" (Merck)

T T

Daje se bebama starima jedan dan, nikada nije istraeno je li sigurno za novoroenad 510 Sadri ivu 511 i aluminij
PF FPT PF FP T

T T

Vrlo nestabilno, lako se raspada u kratkom vremenskom razdoblju 514

PF

Genetski stvoreno cjepivo 512 (tako da usauje izvanzemaljski DNA u novoroenad staru jedan dan) Sadri 1 posto kvasca 513 (uzgaja se u GMO kvascu) Cjepivo:
PF FP T PF FP T

FPT

elio bih dodati teoriju o cjepivu protiv hepatitisa B (kaem teoriju" jer je ovo nagaanje a ne injenica). Dobro je poznato (meu istraivaima cjepiva) da cjepivo protiv hepatitisa B uzrokuje poveanu dugotrajnu razdraljivost 515 kod cijepljenih ljudi, na primjer beba starih 1 do 2 dana. Mislim da je razlog to se to nepotrebno cjepivo namee djeci roditelja koji nita ne sumnjaju u tako mladoj dobi zato to roditelji svoje dijete ne poznaju dovoljno te kada beba postane razdraljiva nakon to primi cjepivo oni nee uoiti vidljivu razliku izmeu svoje bebe prije cijepljenja i poslije, kada postaje razdraljivija.
PF FP

Tenpenny 2005. Tenpenny 2005. 512 Tenpenny 2005. 513 Tenpenny 2005. 514 Tenpenny 2005. 515 Vidi lanak Hepatitis B Vaccination of Premature Infants: A Reassessment of Pediatrics, svezak 103, broj Current Recommendations for Delayed Immunization", 2, 1999. U dijelu tog lanka pod nazivom Cijepljenje" (Vaccination") navedeno je da je tri dana po cijepljenju Merckovim cjepivom Recombvax dolo do iritabilnosti dojenadi, ali zanimljivo, nije reeno u kojoj mjeri, niti koliki je bio postotak dojenadi sa simptomima. Osim samog spominjanja nema drugih podataka. Meutim, prema podacima VAERS-a (koji su ak poznati Odjelu za ljudsko zdravlje i usluge, a koji se odnose na iritabilnost i cjepivo protiv hepatitisa B, na http://www.hss.gov/asl/testifv/ t990518a.html), iritabilnost i produljeno plakanje trajali su mnogo due od onoga to navodi Pediatrics. Zanimljivo je zapaziti da mnogi lanci izvjetavaju daje ta iritabilnost prelazna" (poput lanka Comparison of Two Hepatitis B Vaccines (GeneVacB i Engerix-B) in Healthy Infants in India", Clin. Vaccine Immunol., lipanj 2006., 13(6): 661-664), to je vrlo nejasna rije koja moe znaiti bilo to, a nijedan od tih lanaka ne navodi podatke koji pokazuju kada to tono nakon tih tri dana iritabilnost prestaje.
510
TP P T

511
TP P TP P

TP

TP

TP

HTU

UTH

UT

Cjepivo:

Nema sumnje da novo rekombinirano cjepivo 516 protiv hepatitisa B ima sposobnost pokretanja autoimunosti." (Journal of Autoimmunity, Vaccine-Induced Autoimmunity" (Autoimunost uzrokovana cjepivom"), 1966., 9(6)) 517 To cjepivo za posljedicu ima molekularnu mimikriju. Kod djece cjepivo uzrokuje mladenaki reumatoidni artritis, dijabetes tipa 1, Kavvasakijevu bolest, a u odraslih vaskulitis. 518 Nuspojave:596 30-50 posto svih cijepljenih osoba gubi sva antitijela u razdoblju od 7 godina, 60 posto gubi sva u 12 godina.580 Kako cjepivo sadri ivu pridonosi izazivanju autizma (vidi donji tekst o autizmu)
T PF FP T T T T PF FPT T PF FPT T P TP T T

Podaci o DTaP cjepivu

DTaP cjepivo je kombinacija triju cjepiva u jednom (to je vrlo opasan postupak cijepljenja, budui da nagomilava sastojke cjepiva [npr. aluminij, ivu, itd.] u tijelu novoroeneta), koje pokriva tri bolesti protiv kojih se djeca cijepe: difteriju, tetanus i pertusis.
T T

Ovo je grafikon za cijelo podruje SAD-a, i okrug Orange u Kaliforniji, preuzet s internetske stranice http://www.ochealthinfo.com/newsletters/ phbulletin/2005/2005-sf.htm, a on pokazuje kako cjepivo ne ini nita u sprjeavanju porasta uestalosti pojave hripavca:
T HTU UTH

580

Hvala Tenpennyju 2005. za ovaj citat. DNK. DNK iz dva ili vie izvora

Rekombinirana DNK umjetno je stvorena objedinjena je u jednu rekombiniranu molekulu. 517 Hvala Tenpennyju 2005. za ovaj citat. 518 Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005.
516
TP P T TP P T TP P T

Grafikon pokazuje epidemijsko ponaanje u potpuno cijepljenom drutvu, kako sam to ve gore spomenuo govorei o epidemiji hripavca. Ovdje u opisati sve elemente DTaP cjepiva.
T

1. Difterija Bolest:581
P P

Difterija je bakterija.
T T

Bakterija difterije vie nije prisutna (nitko je nikada ne dobiva), ali jo uvijek se cijepi protiv nje Ona je poput supergripe
T T

10 posto izloenih umire, ali samo ako ne prime lijeniku skrb (npr. penicilin)
T

Cjepivo:

Bolest je bila gotovo iskorijenjena kada je 1950-ih uvedeno cijepljenje

T T

Trenutno se u SAD-u pojavljuje samo 1-3 sluaja difterije godinje, ali djeca se jo uvijek 5 puta protiv nje cijepe 582 (moemo se zapitati zato je tomu tako)
P P

582 581

Tenpenny 2005. Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005.

582 582

Tenpenny 2005. Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005.

Toksoid, razvijen oko 1921., u irokoj uporabi 1930-ih

T T

1940-ih toksoid difterije kombiniran je s cjepivom protiv pertusisa i toksoidom tetanusa i stvoreno je kombinacijsko DTP cjepivo 2005. licencirana su dva nova toksoida tetanusa te cjepiva protiv reducirane difterije i acelularnog pertusisa. Ta cjepiva su prva licencirana cjepiva koja sadre acelularni pertusis koja se mogu dati osobama starijim od 7 godina. Sigurnost (ukljuujui dugoronu sigurnost) bilo kojeg cjepiva vrlo je slabo ispitana 519 Strunjaci" tvrde da cjepiva protiv difterije imaju vrlo malo nuspojava. 520
T T T PF FPT T PF FPT

2. Tetanus Bolest: 521

PF FP

Tetanus je bakterija u sporama

T T

Tetanus uzrokuje stalni gr miia, spazme, ukoenu vilicu i vrlo je opasan Tetanus raste u tlu, ne moe preivjeti na kisiku
T T

Oporavak traje nekoliko mjeseci

T T

Oporavlja se 89 posto osoba koje obole (medicinske kole govore studentima da nema oporavka i da je uvijek fatalan)
T P P

Cjepivo:586

Amerikanci se cijepe protiv tetanusa od 1940-ih

T T

14 dana nakon izlaganja, bakterija se umnoava (spore klijaju), a osoba moe primiti cjepivo bilo kad u tih 14 dana bez opasnosti
T

esto se dogaa da se tetanus javlja kod osoba koje su u potpunosti cijepljene Cjepivo se uzgaja u govedini, detoksificira se (i sadri) formaldehid i timerosal
T T

586

Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005.

519
TP P

Tenpenny 2005. Tenpenny 2005. 521 Tenpenny 2005.

T

520
TP P TP P

587

Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005.

Cjepivo ponekad izaziva Gullian-Barreov sindrom (opasnu autoimunu bolest), encefalopatiju (bolest mozga), povraanje, bol u zglobovima te mnoge druge probleme 522
PF FPT

3. Pertusis Bolest: 523

PF FP

Nuspojave:596
T T

Toksini i neurotoksini koje izluuju bakterije Moe izazvati kaalj dok ne povratite
T T

Zabiljeeni su senzacionalni i legendarni sluajevi ljudi koji su toliko jako kaljali zbog hripavca da su slomili rebra ili dobili oteenje mozga, ali moe biti da virus uzrokuje oteenje mozga 16 posto osoba izloenih bakteriji dobije upalu plua
T T T

3 posto osoba izloenih bakteriji dobije encefalopatiju

T T

0,02 posto osoba izloenih bakteriji umire

T T

To je jedna od bolesti za koju znamo da se iri prskanjem (vidi dio o kemijskim tragovima)
T

Hripavac je trenutno rairen u SAD-u, ali masovni mediji nee o tome izvjetavati jer to razotkriva injenicu da je cjepivo nedjelotvorno. To je prvenstveno bolest koja se koristi za utjerivanje straha u ljude. Meutim, od 1980. do 1995. zabiljeeno je svega 92 smrtna sluaja od te bolesti (6 godinje). 524 Mnogo vie djece svake godine umire u bazenima.
T PF FP T

Cjepivo:

Cjelostanino (prije 2001.): jeftinije za proizvodnju, sadri formaldehid (izuzetno opasno) Encefalopatija: 1 od 60.000 cijepljenih dobije ope (ne blago) oteenje mozga. Mnogi dobivaju visokopostotna stanja: blago oteenje mozga, probleme s govorom, 525 slabije rezultate na testovima inteligencije itd. 526
T PF FP PF

TP

Tenpenny 2005. Svi podaci, osim posljednje toke, potjeu iz Tenpennyja 2005. 524 Tenpenny 2005. 525 To moe biti povezano s autizmom, kao da je blagi ili poetni autizam. 526 Tenpenny 2005. Tenpenny navodi lanke iz medicinskih tvrdnju. Vidi takoer Scheibner 1993. i Miller 1999.
522
TP P T

523
TP P P

TP

TP

asopisa

koji

dokazuju

tu

FPT

Nuspojave:596

2001. razvijeno je novo cjepivo. Trebalo je 64 godine da se to novo, sigurnije cjepivo pone koristiti (budui da je razvijeno 1930-ih). O tom cjepivu nema mnogo podataka, osim da jo uvijek sadri formaldehid.
T

Nuspojave DTaP cjepiva:

Nuspojave:596
T T

Poznato je da uzrokuje CNS poremeaj, sindrom smrti u kolijevci, spazme dojenadi, konvulzije, epilepsiju (CDC, Epidemiology and Prevention - Epidemiologija i prevencija, The Pink Book - Ruiasta knjiga, 6. izdanje, 6. poglavlje, Pertusis, stranica 80) 527 Sadri obilne koliine ive i aluminija
T T T PF FPT T

Podaci o pneumokoknoj bolesti i Prevnaru

T T

Bolest:

Koristi se za cijepljenje pneumokoknih bolesti, koje vrlo rijetko napadaju djecu koja su prosjenog zdravlja. 528
PF FPT

Cjepivo:

Prevnar se proizvodi iz sedam genetski modificiranih sojeva bakterije

T

streptococcus pneumonia, tako da je ono ekvivalent primanja sedam cjepiva Cjepivo sadri 0,125 mg aluminija koji je vrlo opasan neurotoksin 529
T T T PF FPT

Tvrdi se da se aluminij koristi za stimulaciju imunosnog sustava kako bi proizveo visoke razine antitijela Aluminij se u cjepivima koristi od 1940-ih (od vremena kada su nacistiki lijenici" takoer eksperimentirali s lanim lijekovima i cjepivima) Nikada nije razvijen test koji bi pokazivao na koji nain aluminij zaista djeluje na ljude.595
T T T P

595

Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005. i Miller 1999. Postoje

Hvala Tenpennyju za ovaj citat. Takoer vidi Scheibner 1993. mnoga akademska izvjea o nuspojavama. 528 Tenpenny 2005. 529 Pediatrics, svezak 97, broj 3,1996., 413-416. Hvala Tenpennyju za ovaj citat.
527
TP P T TP P T TP P T T

PT

Jedan posto beba ima kvrice koje svrbe na mjestu uboda etiri godine nakon cijepljenja, to je vrlo vjerojatno uzrokovano aluminijem Djeca esto dobivaju viestruka cjepiva s aluminijem za jednog posjeta lijeniku, tako da je toksinost aluminija u djetetu zaprepaujua (aluminij se iz tijela uklanja putem bubrega, ali bubrezi novoroeneta 596 nemajuNuspojave: produktivne funkcije bilo kakve vrste dok ne napune dvije godine; bebe do tada imaju vrlo nisku funkciju bubrega) Jedan posto odraslih na kojima je cjepivo testirano morali su potraiti hitnu lijeniku pomo Lijenici kau da su simptomi Prevnara apneja i zadravanje daha kod bebal (Jeste li ikada vidjeli bebu kako zadrava dah?) Meutim, esto pokuavaju otkloniti krivnju za tu pojavu s cjepiva.
T T T T T T T T T T T T T

Podaci o haemophilus influenci tipa B (HIB) Bolest: 530

PF FP

Nazvana haemophilus influenca tipa B

T

Bolest nalik gripi, izaziva razne infekcije u tijelu (plua itd.), ukljuujui mogui meningitis 12.000 sluajeva godinje, uz petpostotnu smrtnost
T T T

Neuroloke komplikacije u 25-35 posto preivjelih (npr. gubitak sluha).

T

Cjepivo i nuspojave:

Ubrizgavanje dijela bakterije (ne cijele bakterije), i zatim se razvijaju antitijela za cijelu bakteriju
T

Sadri saharozu
T

531
PF FPT

Sadri formalin (formaldehid) 532

PF

FPT

Sadri kvasac i timerosal

T

533
PF FPT

Potvreno je da mnogo doza (4-5) izaziva dijabetes tipa l.601

P

601

Autoimmunology, 35,247-53,2002. Hvala Tenpennyju za ovaj citat.

T

530
TP P

531
TP P

532
TP P

533
TP P

Svi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005. Cjepivo Connought Labsa. Cjepivo Connought Labsa. Cjepivo Wyeth-Ayersta.
T T T

PT

Nuspojave:597

601

Autoimmunology, 35,247-53,2002. Hvala Tenpennyju za ovaj citat.

Nuspojave:596

Kada je cjepivo uvedeno dolo je do iznenadnog pada broja sluajeva tipa B H gripe. To je stvorilo privid da se haemophilus influenca smanjuje. Meutim, cjepivo nije bilo uinkovito u eliminaciji ili smanjenju uestalosti pojavljivanja haemophilus influence zato to su se u isto vrijeme pojavili drugi sojevi H. gripe, tako da HIB cjepivo ne pomae svim rtvama H. gripe te je HIB jo jedan primjer neuinkovitog cjepiva. 534
T PF FPT

Antitijela cjepiva zaista ubijaju haemophilus influenzu tipa B, ali zatim napadaju guterau, uzrokujui autoimunu bolest guterae (a to slabljenje guterae uzrokuje cijeli niz drugih problema). Poslije je potrebno primiti jo jedno cjepivo koje ubija ta HIB antitijela. 535 To je nalik uobiajenom scenariju Big Pharme: daj ljudima otrov u hrani, vodi, lijekovima itd., od ega e se razboljeti, a zatim im nametni lijekove za tretiranje tih bolesti, ali ti lijekovi uzrokuju nove probleme i tako u krug.
T PF FP T T

603

Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005.

Kako tvrdi Meryl Dorey, autorica Ruleta s cjepivom (Vaccination Roulette), Australska mrea za cijepljenje (Australian Vaccination Network, AVN), 1998. Ona Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 7. sijenja 2004.
534
TP P T T T T HTU UTH UT T

je

to

rekla

Podaci o MMR cjepivu 1. Zaunjaci (mums) Bolest:

Groznica
T T

Bezopasan
T T

Potpuni oporavak je uobiajen

T T T

Vrlo rijetko uzrokuje sterilitet kod mukaraca,

T

Nema dokaza za sterilitet ena

P

604
TP

(Preuzeto s blog.vcu.edu/cbuttery/epidemiology/, internetske stranice dr. C. M. G. Butteryja, profesora na Sveuilitu Virginia Commonwealth)
T

Ovaj grafikon zanimljiv je jer se ini da postoji korelacija izmeu smanjenja broja sluajeva zaunjaka i vremena kada je cjepivo stavljeno na preporuenu listu. Meutim, to bi mogla biti samo korelacija, to vjerojatno i jest, budui da je broj sluajeva ve bio u padu, kako moemo vidjeti iz mog grafikona i grafikona dr. Butteryja, budui da su brojke ve bile bitno nie kada je uvedeno cjepivo. Tek je potrebno otkriti vezu izmeu opadanja broja sluajeva mumsa i cjepiva.
T T T

Meutim, ini se da je opravdano ustvrditi da cjepivo nije razlog pada zbog injenice da je nedavno bilo nekoliko sluajeva izbijanja zaunjaka u SAD-u

604

Tenpenny 2005.

(npr. u Iowi,605 izmeu ostalog), potpuno cijepljenoj kulturi, kako to pokazuje sljedei grafikon (na kraju grafikona je porast, to se ne bi dogodilo da je MMR cjepivo djelotvorno).
T P P T

Postoje brojna izvjea o tome, a ak se o tome neko vrijeme izvjetavalo i u masovnim medijima (vjerojatno da bi se ljudi zastraili i natjerali na dodatno cijepljenje). Meutim, epidemija je kao i obino izbila meu potpuno procijepljenim stanovnitvom. Pogledajte sljedee izvjee sa stranice MedPage Today: DES MOINES, Iowa, 4. travnja - Broj sluajeva mumsa popeo se na 300 u epidemiji koja je izbila u Iowi i proirila se na susjedne drave, uz izuzetak June Dakote. Meghan Harris, tajnica za javno zdravstvo Odsjeka za javno zdravstvo Iowe, rekla je da su najnoviji sluajevi zabiljeeni u Missouriju koji je prijavio samo jedan sluaj.
PT P T T T

605

Broj, koji je ovdje danas objavljen, od petka je porastao za 55 sluajeva. Harris je izjavila da oekuje porast broja sluajeva do etvrtka, kada e objaviti sljedee izvjee. Dodatna izvjea zavrena su za 154 sluaja. Od njih 68% se pojavilo
T T

kod ljudi koji su primili preporuene dvije doze cjepiva za boginje-mums-rubeolu (MMR). Prema Harrisovoj, Iowa je drava s visokim omjerom cijepljenja, a
T

ona pretpostavlja da e se veina sluajeva javiti meu ljudima koji se smatraju sigurnim na osnovi njihovih podataka o imunizaciji. Ali znamo da cjepivo ne djeluje kod svakoga," rekla je. Harrisova kae da objavljeni podaci sugeriraju da je omjer neuspjeha cijepljenja protiv zaunjaka oko 5%. Znai, prema mojim procjenama, postoji oko 200.000 ljudi u Iowi koji su primili preporuena cjepiva, ali nisu imuni na mums." 300 potvrenih, vjerojatnih ili sumnjivih sluajeva zaunjaka predstavljaju najveu nacionalnu zarazu mumsom u posljednjih 17 godina... (naglasak dodan.) Ovo je preuzeto iz lanka ,,Iowa Mumps Outbreak Linked to Primary Vaccine Failure", MedPage Today, autorica Peggy Peck, urednica, MedPage Today, 4. travnja 2006., http://www.medpagetoday.com/PublicHealthPolicy/PublicHealth/tb/2987.
T T HTU UTH

606

Tenpenny 2005.

Ovo je grafikon iz Velike Britanije koji pokazuje epidemijske karakteristike ospica i zaunjaka u kulturi koja je u potpunosti cijepljena MMR-om, preuzet sa stranice http://www.statistics.gov.uk/cci/nugget.asp?id=1361:
T HTU UTH T

Tisue
T T

Ovaj grafikon vaan je zato to pokazuje epidemiju koja se 2004. pojavljuje u potpuno cijepljenoj kulturi, i to epidemiju koja ukljuuje isti soj zaunjaka poput onog koji se moe pronai u SAD-u. 536
T PF FPT

Cjepivo:

Cjepivo protiv zaunjaka nainjeno je od ivog atenuiranog (oslabljenog) virusa. Nejasno je koje su nuspojave jer se cjepivo mijea s ,,M" i ,,R" dijelovima MMR-a i teko je odrediti koji dijelovi izazivaju nuspojave.
T

2. Rubela Bolest: 537

PF FP

Sitan osip
T T

Traje priblino tri dana

607

Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005.

T

On se opisuje kao identian onome iz lanka ,,Iowa Mumps Outbreak Linked to Primary Vaccine Failure", MedPage Today, Peggy Peck, urednica, MedPage Today, 4. travnja 2006. http://www.medpagetoday.com/PublicHealthPolicy/PublicHealth/ tb/2987.
536
TP P T HTU UTH UT T

608

Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005.

50 posto ljudi ak i ne zna da je ima

T T

Najgori sluaj: lagano curenje nosa, mala groznica. Ponovno, veina djece ak ni ne zna da su bolesni.
T

Cjepivo:

ivi virus
T

Sadri fetalni govedski serum

T T

Sadri ljudski serum albumin (koji potjee iz ljudskog pobaenog fetalnog tkiva) - to znai da su u cjepivu protiv rubeole mrtvi dijelovi pobaenog fetusa saharoza (stolni eer)
T T

sorbitol (zaslaiva, umjetni eer) 538

PF

FPT

Nuspojave:
Jasna povezanost izmeu cjepiva i akutnog artritisa (petnaest posto odraslih ena) 539 Cjepivo ulazi u tekuinu u zglobovima, uzrokuje infekciju u raznim dijelovima tijela 540
T PF FPT T PF FPT

3. Ospice Bolest:

Njemake ospice
T T

Kaljanje, osip, traje tjedan dana

T

Niska stopa smrtnosti

T

Bez komplikacija
T T

Vitamin A smanjuje simptome

T

Cjepivo se poelo koristiti 1963., ali je bolest ve gotovo u potpunosti nestala potkraj 1950-ih 2001. se dogodio jedan sluaj na milijun djece (petu godinu za redom), a preko sedamdeset posto djece nije bilo iz SAD-a611
T P

611

Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005.

538
TP P TP

Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005. Tenpenny 2005. 540IOM Academic Press, 1991., stranice 194-95. Hvala Tenpennyju 2005. za ovaj cita
T

539
P TP P

PT

612

Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005.

Sadri timerosal
T

ivi virus
T

Uzgaja se u pileem fetusu (stoga je vjerojatno da su kontaminanti iz pileta prisutni u cjepivu)

T

Zato je iva tetna za ivani sustav

MMR cjepivo

Nema mnogo unijih rasprava oko cjepiva od one o ivi u cjepivima. Zdravstveno osoblje, vladini slubenici i akademici sa svih strana nae zemlje obino govore da nema opasnosti te da iva u cjepivima nije tetna za djecu (ili odrasle). Je li to doista tono? Dr. David Ayoub s Medicinskog fakulteta Sveuilita Southern Illinois tvrdi da je iva otrovna za bilo koji dio ljudskog tkiva koji dodirne. 541 Je li u pravu? Kako on moe biti u pravu, a brojni drugi profesori i zdravstveni radnici u krivu? Zato imamo takvu situaciju gdje jedna strana tvrdi jedno, a druga strana neto drugo, to oito ukazuje na to da jedna strana lae? Je li to sluaj u koji su jo jednom ukljueni Big Pharma i genocid tajne vlade? Naalost, pokazat u da je to doista tako i, kako ete vidjeti, izuzetno je lako dokazati da je (i) iva tetna za bilo koju osobu kojoj se ubrizga bilo koja koliina iste, i da je (ii) iva jedini uzronik epidemije autizma koja je trenutno izvan kontrole u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Meutim, kako emo konkretno pokazati da je iva tetna za ivani sustav i da uzrokuje autizam, probleme u govoru, probleme s vidom, probleme s probavom, ozljede mozga i mnoge druge potekoe? To je tema ovog dijela. Otkrio sam da su ameriki graani prilino nepovjerljivi prema cjepivima, ali javnost ne zna nita o bilo kojem pitanju koje se odnosi na ivu u cjepivima. Na primjer, ljudi mi esto govore, ,,A, mislio sam da se iva vie ne koristi niti u jednom cjepivu." 542 To je greka koja je posljedica izvjetaja masovnih medija koji navode na pogreno miljenje, netonih podataka s medicinskih fakulteta, uz druge izvore. Ayoub, 543 Kirby 544 i Tenpenny616 raspravljaju o razini ive u
T PF FP T T T T PF FP PF FP PF FP P P

TP

TP

TP

Ayoub 2006. Ayoub to dokazuje odgovarajuom znanstvenom dokumentacijom. Za priu u kojoj se raspravlja koliko malo Amerikanci znaju o tom pitanju vidi, na 616 2005. primjer, Americans Surprised, Concerned that 90% of Flu Shots Contain Mercury", PR Newswire, 13. studenoga 2006. Zanimljivo je da mi je to isto jednom izjavio i imunolog sa Sveuilita Purdue! 543 2005., 2006. 544 2005.
541
TP P T

542
P

cjepivima te kako javnost pogreno vjeruje da je iva uklonjena iz cjepiva. A istina je da se ogranienja koliine ive koja se moe staviti u cjepiva sputaju, no na mnogo naina ogranienja niti nema: proizvoai cjepiva mogu staviti ive koliko hoe. Prema California Healthlineu: Zaklada za zdravlje Kalifornije (California Healthcare Foundation), od 25. listopada 2006., u lanku pod nazivom FDA odbacuje peticiju protiv timerosala" (FDA Rejects Thimerosal Petition), 545 koji govori o lanku koji se pojavio u Associated Pressu neto ranije:
T T T T T T T T T PF FPT T

FDA je odbacila peticiju za nova ogranienja koritenja konzervansa timerosala u cjepivima i lijekovima, priopila je agencija u odgovoru datiranom 26. rujna i objavljenom u utorak, izvjetava AP/Seattle Post-Intelligencer. Koalicija za lijekove bez ive 2004. predala je peticiju zbog zabrinutosti da je timerosal povezan s autizmom. Koalicija i neke druge skupine tvrde da timerosal, koji se po teini sastoji od oko 50% ive, izaziva autizam. Sva cjepiva koja se daju estogodinjoj i mlaoj djeci od 2001. ne sadre timerosal ili sadre samo tragove tog konzervansa. 546 Neka cjepiva za odrasle, kapi za oi, sprejevi i otopine za nos jo uvijek sadre timerosal. Jeffrey Shuren, pomoni povjerenik za politiku u FDA, napisao je u odbijenici peticije: Samo mali broj licenciranih i odobrenih proizvoda jo uvijek sadri timerosal, a dostupni dokazi podravaju zakljuak FDA da su sva trenutno licencirana cjepiva i ostali farmaceutski proizvodi koji sadre timerosal sigurni."
T T T PF FP

545 Taj lanak je Government Rejects Petition that Sought New Limits on Mercury Preservative in Vaccines", Associated Press, 24. listopada 2006., autor Andrew Bridges. Slijedi odlomak iz lanka: WASHINGTON (AP) - Federalni zdravstveni slubenici nee donijeti nova ogranienja za koritenje konzervansa zasnovanog na ivi u cjepivima i ostalim lijekovima, odbijajui peticiju kojom se zahtijevalo ogranienje iz zdravstvenih razloga. Grupa pod nazivom Koalicija za lijekove bez ive podnijela je peticiju Upravi za hranu i lijekove 2004. godine traei ogranienje timerosala i izraavajui zabrinutost da je konzervans povezan s autizmom.... Timerosal, koji se oko 50% sastoji od ive, koristi se od 1930ih za ubijanje mikroba u cjepivima. Postoje sumnje da timerosal uzrokuje autizam. Meutim, studije koje su pratile tisue djece nikada nisu pronale vezu izmeu poremeaja mozga i konzervansa na bazi ive. Kritiari tvrde da studije nisu ispravne. ... Veina doza cjepiva za gripu jo uvijek sadri timerosal... 546 Ayoub (2005., 2006.) raspravlja to znai pojam ,,u tragovima" i otkriva daje ustvari koliina ive u cjepivima ogromna, to znai da je pojam ,,u tragovima" jednostavno zavaravaju i neprecizan.
TP P T T T T T TP P T

MMR cjepivo

618

2005.

Na koji nain iva utjee na ivani sustav?

Prema dr. Russellu Blaylocku s Medicinskog fakulteta Sveuilita Mississippi, m autoru knjige Ekscitotoksini (Excitotoxins), najmanja razina ive u mozgu uzrokuje uzbuenje (putem ekscitotoksina), izluujui velike koliine glutamata (koji je ekscitotoksin), a taj viak glutamata unitava veze izmeu stanica mozga (ali ne i same modane stanice). 547 Ako je to tono, trebamo oekivati pojavu rairene, katastrofalne tete izazvane ivom (poput epidemije autizma) Nuspojave:596 kod djece u svim dijelovima svijeta u kojima postoje kulture koje ubrizgavaju ponovljene doze ive u dojenad i malu djecu.
T T P TP PF FP T

Koncentrirat u se iskljuivo na autizam, budui da mogu dokazati da je ta bolest uzrokovana iskljuivo ivom u cjepivima, to e biti dostatno za razrjeavanje rasprave je li iva u cjepivima sigurna.
T T

Kako dokazati da iva u cjepivima izaziva autizam

Uzmite u obzir sljedee injenice koje sve pridonose dokazivanju da iva uzrokuje autizam:
T T

Prema dr. Ayoubu, 548 moe se dokazati da su simptomi trovanja ivom jednaki simptomima autizma; priblino 15 simptoma trovanja ivom identino je simptomima autizma 549 Prema Kirbyju, koliine ive koje se stavljaju u cjepiva savreno e odgovarati postotku ive izmjerenom kod autistine djece; drugim 550 rijeima, korelacije su predvidljive
PF FP T T PF FPT T PF

Preuzeto iz razgovora s Blaylockom u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 24. lipnja 2006. 548 2005., 2006. 549 Ayoub je otkrio zapanjuju dokaz koji posve znanstveno dokazuje da iva izaziva autizam. 550 Kirby raspravlja o ovome u prvom dijelu svoje knjige iz 2004. Dokaz o tetnosti (Evidence ofHarm). On tvrdi da ako se u cjepiva stavlja odreena razina ive, a zatim 2005 Svi ovi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005. se ona daju dojenadi, moe se predvidjeti postotak djece koja e postati autistina. Smanjite li razinu ive, smanjuje se broj sluajeva autizma na nain koji je mogue statistiki predvidjeti. Povisite li razinu ive, broj se poveava na nain koji je mogue statistiki predvidjeti. Na primjer, ako se X koliina ive stavi u ukupnu koliinu cjepiva za djecu iz Engleske i SAD-a, tada e obje drave imati isti postotak, nazovimo ga P, djece s autizmom, a P se nee javiti u drutvima koja nemaju X.
547
TP P UT HTU UTH T TP P T TP P T TP P T T T

FPT

Kirby 551 i Olmsted 552 su pokazali da populacije koje nisu cijepljene nemaju autizam 553 Prema dr. Ayoubu, 554 moe se dokazati da autistina djeca puno tee izluuju ivu iz tijela (to se mjeri iz uzoraka kose), to ukazuje na to da autisti ne izbacuju ivu iz tijela. Umjesto toga, ona se taloi u tkivima, npr. u mozgu 555 Kongres je izglasao zakone koji tite velike farmaceutske korporacije od sudskih tubi zbog tete nastale od cijepljenja. 556 Zato bi Kongres (koji u velikoj mjeri kontrolira Big Pharma [npr. Bili Frist]) izglasao takve zakone ako su cjepiva sigurna? Prema dr. Ayoubu, 557 moe se dokazati da ivotinje pokazuju simptome autizma kada im se ubrizga iva Golden, Scheibner, Lorraine Day i Leonard Horowitz (vidi bibliografiju) jednoglasno pokazuju i tvrde da je istraivanje cjepiva neznanstPF FP PF FP PF FPT T PF FP PF FPT PF FP T T T PF FP T T

veno
T

Zbrojite li sve ove injenice doi ete do jednostavnog dokaza da je iva u cjepivima jedini uzronik epidemije autizma.
T

2005. 2 0 05. (Vidi bibliografiju). 553 Na primjer, u svom lanku o Amiima koji nisu cijepljeni Olmsted pokazuje da su meu desecima tisua djece zabiljeena tek tri sluaja autizma, i u svakom od' tih sluajeva rije je bila o djeci koja su usvojena u drutvo i koja su dola iz otrovnog okolia (npr. grada s rudnicima ugljena [dim iz ugljena moe dovesti do trovanja 630 2005., 2006. ivom budui da detaljno raspravlja u Kirby 2005.Olmsted takoer govori o tome kako je FDA 629 O tome se se ona nalazi u dimu]). ismijavala ljude koji su traili da se preispita to pitanje Amia koji nisu cijepljeni. FDA je rekla da to nije ozbiljno istraivanje na koje bi trebalo troiti novac. 554 2005., 2006. 555 Za dodatne informacije vidi lahak Reduced Levels of Mercury in First Baby Haircuts of Autistic Children", Amy S. Holmes, Mark F. Blaxill i Boyd E. Haley, International Journal of Toxicology, 2003., 22: 277-285.
551
TP P T

552
P TP P

TP

TP

TP

Do sada sam u ovom poglavlju utvrdio da cjepiva nisu znanstveno stvorena medicinska sredstva. Pokazuju sve znakove tajne korporatistike vlade, ukljuujui genocid, masovnu bijedu, nanoenje tete i to u prvom redu djeci. Ukljuuju trovanje graanstva koje je skriveno od oiju". Cjepiva deformiraju i zaglupljuju ovjeanstvo, ba kao to to ine i fluorid, pesticidi, kemijski zaslaivai, GMO hrana i televizija, ali u mnogo veoj mjeri. Moe se zakljuiti da doslovno sva djeca kojoj su ubrizgana cjepiva sa ivom imaju do neke mjere
T

631

Vidi Horowitz 1999. i 2001.

oteen mozak (to e se oitovati u problemima s govorom i drugim simptomima) te da su doslovno sva djeca u Americi pretrpjela velika oteenja zbog cjepiva.
T

Nacifikcija medicine
Nakon to sam pisao o cjepivima, hrani, vodi i ostalim kontaminiranim stvarima koje Amerikanci neizbjeno koriste, a koje proizvode biomedicinske i prehrambene industrije, mislim da je tema o kojoj ovdje elim govoriti - nacifikacija medicine - dobila odgovarajui uvod. Nacifikacija medicine dobar je predgovor ostalim temama ovog poglavlja: zagaenje ovjeanstva kemijskim tragovima (engl. chemtrail) i bolest Morgellons. Potpuno i sveprisutno zagaenje dio je korporatistike drave snova. Ta drava snova dokazana je u ovom dijelu sljedeim saetkom medicinske industrije.
T T T T T T

Dananja amerika biomedicinska industrija ne samo da je povezana s nacistikim carstvom putem svojih povijesnih korijena i podrijetla,631 ona ustvari provodi taktiku koja ga do najsitnijih detalja izuzetno dobro imitira, kako to pokazuje ova knjiga. Dr. Bili Deagle iz radijske emisije Nutrimedical Report (www.nutrimedical.com) opisao je ono to on naziva nacifikacijom medicine". Njegov projekt me je zanimao jer se ini da on empirijski opisuje kako je amerika biomedicinska industrija vrlo slina mehanizmu nacistikih koncentracijskih logora. U ovom dijelu navest u nekoliko stavki koje pokazuju tu korelaciju. Neke od navedenih stavki formulirao je dr. Deagle, a neke ja sam.
T P P T T HTU UTH UT T

1. rtve koncentracijskih logora tretiraju se slino bolnikim pacijentima i pacijentima u lijenikim ordinacijama: injekcije, prisilna golotinja, muenje, trovanje, ubojstva i ostali openiti uasi (kemoterapija, radijacija, eksperimentalni lijekovi, prisilno drogiranje djece, prisilno cijepljenje djece i odraslih biotoksinima i neurotoksinima, nametanje proizvoda Big Pharme, preporuivanje loe prehrane [prehrane zasnovane na ivotinjskim proizvodima] itd.) 2. Lijenici tete svoj naoj djeci i odraslima i nanose im nepopravljive tete. To se provodi putem cjepiva, kemoterapije, radijacije, ive, promicanja prehrane koja nije prikladna za ljude [promocija prehrambene piramide umjesto veganstva] itd.
T T T T T T T

631

Vidi Horowitz 1999. i 2001.

631

Vidi Horowitz 1999. i 2001.

3. Lijenici ne promiu izljeenje've tretiranje", ali to tretiranje je u skladu s tokama 1 i 2. 4. Medicina se ne razlikuje od muenja (injekcije, kemoterapija, radijacija, ogranienja lijekova protiv boli, eksperimentalni lijekovi itd.). 5. Pacijent nije netko tko plaa za uslugu ve osoba koja bi se trebala osjeati poaenom to se lijenik njome bavi. 6. Medicina puta da ljudi umiru, dok istovremeno zarauje silne novce.
T T T T T T T T

7.

Legitimna" medicina odreena je provedbom zakona i centraliziranom velikom vladom (koju strukturiraju i podravaju korporatisti). 8. Odnos lijenika i pacijenta esto je u nekoj mjeri poniavaju, neinformativan, oslabljujui, tiranski, prepun poruge, odnos izmeu vazala i gospodara. ak i u sluaju ljubaznog lijenika" raspoloenje u lijenikoj ordinaciji bit e takvo da lijenik zna najbolje (iako ova knjiga pokazuje da lijenici znaju samo ono to Big Pharma eli da znaju). 9. Javnost se tajno truje (hranom, vodom, zrakom, cjepivima, televizijom, obrazovanjem i kemijskim tragovima),zbog ega ova postaje bolesna te mora traiti lijeniku pomo (jer uglavnom nee znati to drugo uiniti osim potraiti lijeniku pomo), a lijekovi i tretmani koji im se propisuju toliko su skupi da e ljude otjerati u bankrot, a tretiranje e biti u skladu s gornjim tokama 1-8. 10. Lijenici ustvari obino ne prakticiraju medicinu.
T T T T T T T T T T

11. Lijenici rade sve to im drava kae (npr. zakoni o cijepljenju, zakoni o lijeenju karcinoma, partnerstva izmeu CPS-a i lijenika itd.). 558
T PF

558 CPS je kratica za Slubu za zatitu djece" (Child Protective Services). Mnogi su tijekom godina zamijetili da CPS nije nita drugo do klika koja otima djecu za vladu, gdje, u mnogim sluajevima, vlada krade djecu bez odgovarajueg postupka, izvan zakona, bez dokaza zlostavljanja, i za to koristi vojne specijalne postrojbe. Mnogima je to teko vjerovati, ali dogaaj iz travnja 2006. kada je CPS odveo oko 400 djece s poligamnog rana u Teksasu mnogima je otvorio oi. Bez ikakvih dokaza o poinjenom zloinu, kasnije je proglaeno protuzakonitim, a zatim je reeno da je akcija pokrenuta na temelju anonimne telefonske dojave za koju se poslije smatralo da je bila lana. Vidi lanak ,,Texas Seizure of Polygamist-sect Kids Thrown Out" (Associated Press, 22. svibnja, autorica Michelle Roberts): U presudi koja bi mogla torpedirati postupak koji se vodi protiv zapadnoteksake poligamistike sekte, dravni prizivni sud u utorak je priopio da vlasti nisu imale pravo oduzeti vie od 440 djece u raciji u sjedite otpadnike sekte koja je provedena prolog mjeseca. Trei prizivni sud u Austinu objavio je da drava nije dokazala da su djeca bila u ikakvoj neposrednoj opasnosti, to je jedina osnova u teksakom zakonu koja omoguava oduzimanje djece roditeljima bez sudskog naloga. Nije jasno kada bi djeca - koja se trenutno nalaze u udomiteljskim obiteljima diljem cijele drave - trebala biti vraena roditeljima. Presuda je dala sucu nieg suda 10 dana za oslobaanje djece iz skrbnitva, ali drava se moe aliti Vrhovnom sudu Teksasa i zaustaviti oslobaanje... Sva djeca s rana Yearning for Zion u Eldoradu odvedena su prije vie od est tjedana, nakon to je netko nazvao izravnu liniju za pomo, predstavivi se kao trudna, zlostavljana supruga adolescentske dobi. Djevojka nije pronaena, a vlasti istrauju mogunost da su pozivi bili lani.
TP P T T T T T

FPT

12. Lijenici ne vre istraivanja (to je gore opisano).

T T T

13. Lijenici djeluju kao policija (zakon kae da morate cijepiti bebu, tako da ne moete napustiti bolnicu prije nego to to uinite"). 14. Lijenici vre nepotrebne procedure (sva cijepljenja, beskorisne ali profitabilne kontrole i posjeti, itd.). 15. Lijeenje karcinoma (kemoterapija, radijacija) je muenje, izravno usporedivo s npr. eksperimentima" s oima i bolom koji su se provodili u koncentracijskim logorima. 16. Cjepiva su poput plina u tuiraonicama koncentracijskih logora: doite po va tu/cjepivo, pomoi e vam, to je na dar za vas. Meutim, tuevi isputaju otrovni plin, kao to su i cjepiva otrov. tete od cjepiva su poput holokausta, kako je to naveo dr. Leonard Horowitz. 17. Amerika medicina specijalizirana je za razliite vrste orwellovskog muenja i subverzije, poput lobotomije (kemijska lobotomija" putem cjepiva), gdje se prednji reanj mozga doslovno gasi (to se vri putem cjepiva, SSRI-ja, ritalina, hrane, televizije itd.) te ljudi ne mogu ispravno razmiljati, ne mogu povezivati stvari, ne mogu pamtiti detalje ili ih uinkovito povezivati, ne mogu se brinuti za djecu, biti motivirani ili odrediti prioritete u ivotu.
T T T T T T T T T

Kemijski tragovi Uvod

Jedan od najboljih naina za razumijevanje kako biomedicinska industrija djeluje prouavanje je kemijskih tragova (engl. chemtrail). Kemijski tragovi koriste se za prskanje graana tvarima od kojih oni obolijevaju, a javnost se - ne znajui to drugo uiniti - za pomo okree Big Pharmi, oduzimajui graanima njihovu neovisnost, novac i zdravlje. U principu, obrazac djeluje kao to je to opisano u sljedeem dijagramu.
T T T T T

I tako dolazimo do kemijskiK tragova. Oni su moda u isto vrijeme najtajniji, ali u isto vrijeme i najvidljiviji nain kemijske kontaminacije graana.
T T

Dopustite mi da predstavim studiju kemijskih tragova ulomkom koji je napisao profesor s Rutgersa. 1988. godine profesor Leonard Cole napisao je:
T T

Tijekom 1970-ih Amerikanci su saznali da su desetljeima sluili kao Nuspojave:596 pokusne ivotinje za agencije svoje vlade. Sredinja obavjetajna agencija (CIA) tajno je stavljala narkotike koji utjeu na um u pie graana i zatim pratila njihove reakcije. Amerika sluba za javno zdravstvo prevarila je sifilitine crnce koji su mislili da se lijee, dok se ustvari promatralo kako se njihovo stanje pogorava. U testovima na bojnim poljima vojnici su marirali na mjesta nuklearnih eksplozija gdje su bili izloeni opasnim razinama radijacije. Milijuni Amerikanaca bez da su to znali bili su zamorci za te eksperimente, mnogi od njih su se razboljeli i umrli. Meutim, svi ti projekti zasjenjeni su vojnim programom za procjenu ranjivosti nacije na bioloka oruja. Barem zadnjih dvadeset godina vojska je tajno izlagala milijune Amerikanaca ogromnim oblacima bakterija i kemijskih tvari. Organizmi i tvari prskani su iznad naseljenih podruja da bi se promatrale njihove putanje, to je bila priprema za sovjetski napad jo smrtonosnijim bakterijama. Meutim, dok je vojska mjerila zrane struje i vrijeme preivljavanja bakterija nisu poduzimane nikakve mjere predostronosti za zatitu zdravlja i dobrobiti milijuna izloenih ljudi. Poput ostalih eksperimenata koje su provodile vladine agencije, javnost je otkrila postojanje ispitivanja bakterijskog ratovanja putem novinskih napisa 1970-ih. Slino kao i kod ostalih eksperimenata, ti su eksperimenti obustavljeni u vrijeme javnog otkrivanja. Meutim, za razliku od ostalih eksperimenata, ispitivanje bakterijskog ratovanja nije samo povijesna injenica. Vojno izvjee iz 1986. otkriva da se ponovno provode testiranja na otvorenom, makar i u ogranienoj mjeri. 559
T PF FPT

Ako uzmemo u obzir injenicu da je Hladni rat izmeu SAD-a i SSSR-a bio neka vrsta false flag dogaaja - namjeteni dogaaj za stvaranje prijetnje koja e izazvati Hladni rat634 - pria da se prskanje vrilo zbog ratnog istraivanja situacije sa Sovjetima ne moe biti tona i moramo je u potpunosti odbaciti. Nadalje, to znai da je vlada namjerno prikrivala svoje motive. Postavlja se, dakle, pitanje: koja je svrha prskanja?
T T T P P

534

Vidi Thorn 2003., 6. poglavlje.

559
TP P

Cole 1988., 3.
T

To kemijsko prskanje nije tajno, sluaj je htio da javnost ne zna za to, kao to je sluaj i s veinom ostalih problema s tajnom vladom o kojima se raspravlja u ovoj knjizi. Vojska se samouvjereno hvali da im je zakonski doputeno prskanje Amerikanaca toksinima (a dolje ete vidjeti da to zaista postoji u zakonu SAD-a). Cole pie: ,,Alexander M. Capron, koji je sluio kao izvrni direktor Predsjednike komisije za bioetiku, rekao je da prema vaeim pravilima vojska moe prskati gusto naseljena podruja, a da javnost za to ne bi znala." 560 Poruka je sljedea: Amerikance neprestano prskaju tajanstvenim kemikalijama putem zrakoplova visoko iznad njihovih glava, to svatko moe potvrditi pogleda li prema gore, to pak radi vrlo malo ljudi.
T PF FPT T T

Za sunanih dana Amerikanci koji obraaju pozornost i gledaju u nebo vidjet e vrlo neobine kondenzacijske tragove zrakoplova na nebu. Ti tragovi e na nebu ostati satima, bez rasipanja (to je kljuna osobina kemijskog traga i po tome se razlikuje od kondenzacijskog traga, koji se rasipa), i oblikovat e uzorke kakve ne bismo oekivali od normalnih putnikih mlanjaka. To je ogromni program prskanja koji se provodi ve vie od deset godina i koji bi mogao predstavljati najznaajniji nain kontaminacije ljudske vrste, toliko da bi ak mogao znaiti i kontaminaciju cijele biosfere, uzrokujui ak i neku vrstu kozmogeneze 2012., kao to u to u nastavku opisati. Prije svega, meutim, kako biti siguran to se doista dogaa?
T T T T

Kako znamo da nas prskaju? Zakonik Sjedinjenih Amerikih Drava

Kao prvo, prskanje Amerikanaca putem kemijskih tragova je zakonito, kao to u u nastavku dokazati. Ustvari, ne samo da je to sluaj, ve je zakonito ak i ubijati Amerikance kemijskim prskanjem. Zakon se nalazi u Zakoniku SAD-a, naslov 50 Zakonika, 32. poglavlje, odjeljak 1520a, ulomak b.636 Moete pogledati Zakonik jer je dostupan na internetu na adresi http://uscode.house.gov. Ovdje je kopija zakona s internetske stranice Zakonika SAD-a:
T T T P P HTU UTH

636

Hvala Alexu Jonesu to me je upoznao s tim dijelom Zakonika SAD-a.

560
TP P

Cole 1988., 4.
T

636

Hvala Alexu Jonesu to me je upoznao s tim dijelom Zakonika SAD-a.

Ured za reviziju zakona, Zastupniki dom SAD-a CITAT 50 USCSec. 1520a 01/19/04 -EXPCITENASLOV 50 - RAT I NACIONALNA OBRANA 32. POGLAVLJE - KEMIJSKO I BIOLOKO RATOVANJE PROGRAM -ZAGLAVLJEOdjeljak 1520a. Ogranienja koritenja ljudskih subjekata za testiranje kemijskih ili biolokih agensa
T T

-STATUT(a) Zabranjene aktivnosti Ministar obrane ne smije (izravno ili ugovorno) obavljati (1) bilo kakvo testiranje ili eksperiment koji ukljuuje koritenje kemijskog ili biolokog agensa na civilnom stanovnitvu; ili (2) bilo koje drugo testiranje kemijskog ili biolokog agensa na ljudskim subjektima. (b) Izuzeci Prema pododjeljcima (c), (d) i (e) ovog odjeljka, zabrana iz pododjeljka (a) ovog odjeljka ne primjenjuje se na test ili eksperiment koji se izvode u sljedee svrhe: (1) Bilo koja mirnodopska svrha koja se odnosi na medicinske, terapeutske, farmaceutske, poljoprivredne, industrijske ili istraivake aktivnosti. (2) Bilo koja svrha koja je izravno vezana uz zatitu od toksinih kemikalija ili biolokog oruja i agensa. (3) Bilo koja svrha koja slui za provoenje zakona, ukljuujui bilo koju svrhu vezanu uz kontrolu nereda. (c) Trai se informirani pristanak

Ministar obrane moe obavljati testiranje ili eksperiment opisan u pododjeljku (b) ovog odjeljka samo ako je od svakog ljudskog subjekta prije testiranja dobiven informirani pristanak. (d) Prethodna obavijest Kongresu

Ne kasnije od 30 dana nakon datuma'konanog odobrenja unutar Ministarstva obrane planova za bilo koji eksperiment ili studiju koja e se provoditi pod pokroviteljstvom Ministarstva obrane (izravno ili ugovorno), a ukljuuje koritenje ljudskih subjekata za testiranje kemijskog ili biolokog agensa, ministar obrane podnijet e Odboru za oruane snage Senata i Odboru za oruane snage Zastupnikog doma izvjee koje sadri potpuni opis tih planova, a eksperiment ili studija mogu se provesti samo po zavretku 30-dnevnog razdoblja, poevi od datuma primitka takvog izvjea od strane odbora. (e) definicija biolokog agensa" U ovom odjeljku pojam bioloki agens" znai bilo koji mikroorganizam (ukljuujui bakterije, viruse, gljivice, rikecije ili protozoe), patogen ili zaraznu tvar, ili bilo koji dio takvog mikroorganizma, patogena ili zarazne tvari koji su nastali prirodno, bioinenjeringom ili sintezom, koje god bilo njegovo porijeklo ili nain proizvodnje, a koji moe izazvati (1) smrt, zarazu ili neki drugi bioloki problem kod ovjeka, ivotinje, biljke ili nekog drugog ivog organizma; (2) zagaenje hrane, vode, opreme, zaliha ili bilo kojeg drugog materijala; ili (3) tetnu promjenu u okoliu. Zakonik poinje raspravom kako je nezakonito kemijski prskati Amerikance, ali tada to povlai u odlomku b gdje kae neto u smislu da ako vlada eli prskati Amerikance to je zakonito, ako se provodi u miroljubive svrhe. Moramo, meutim, zapamtiti da politiari obino ne koriste rije mir" na nain na koji je koriste obini graani. Na primjer, George Bush mlai rekao nam je da smo morali izvriti invaziju na Irak da bismo uspostavili mir na Srednjem istoku. To je poput izjave da moramo zapoeti rat da bi imali mir. Dakle, pojam mir u Zakoniku moda nema neko posebno znaenje i umjesto toga moe biti da odlomak b ustvari govori da mogu vriti kakvo god prskanje ele.
T

Zakon o ouvanju svemira: H. R. 2977 od 107.

Osim Zakonika SAD-a i kongresni zakoni sadre neskrivene izjave o kemijskim tragovima. Na primjer, kongresnik Kucinich (demokrat iz Ohija) predloio je zakon koji je trebao zabraniti kemijske tragove, ali Kongres ga nije izglasao. Pitanje je: ako se prskanje putem kemijskih tragova ne dogaa, zato je taj zakon predloen? ini se da je jedini mogui odgovor taj da postoji prskanje putem kemijskih tragova, da je postojalo i u prolosti, te da je kontaminiralo sve Amerikance, to emo i vidjeti u daljnjem tekstu.
T T

Kucinichev zakon je ono to se naziva Zakonom o ouvanju svemira" (Space Preservation Act). Kemijski tragovi spominju se u toki 2(B) (ii) zakona. U knjizi
T T T

donosim cijeli zakon da bih itatelju pokazao koliko prosjean Amerikanac ivi u neznanju to se tie stvarnog oruja koje vojska SAD-a i korporatistika vlada imaju na raspolaganju (shvaanje koliko malo Amerikanci znaju o tom pitanju bit e korisno kada emo kasnije govoriti o bolesti Morgellons).

Iz ovog zakona moe se saznati mnotvo podataka. 561 Prvo, kao to sam ve naveo, ako je pitanje kemijskih tragova prijevara, zato kongresnik predlae zakon koji zabranjuje njihovo koritenje? U Renseovoj radijskoj emisiji (www. rense.com) emitiranoj 7. svibnja 2007. (strunjak za kemijske tragove dr. Mike Castle bio je te veeri gost emisije) objavljeno je da postoje dobri razlozi za zakljuak da se Kucinich naao oi u oi sa smru" zbog prijetnji smru i maltretiranja od strane vojno-industrijskog kompleksa zato to je ukljuio izraz kemijski tragovi" u svoj prijedlog.
T PF FP TU UT T

Ono to je jo zanimljivije kod tog zakona je da spominje razna oruja o ijem postojanju veina Amerikanaca nita ne zna. Na primjer, spominje se ELF oruje koje je povezano s tehnologijom HAARP na Aljasci te drugim slinim ureajima diljem svijeta. Ta tehnologija moe u potpunosti kontrolirati vrijeme u cijelom svijetu, ukljuujui stvaranje ili zaustavljanje uragana. To pitanje takoer je predmet nedavnog zakona, S 517 107. zasjedanja Kongresa. Ovdje takoer donosim prvih nekoliko stranica tog zakona.
T

561
TP P

Hvala Leonardu Horowitzu to me je upoznao s tim zakonom.

T

Otkria o kontroliranju vremenskih uvjeta dovode pod znak pitanja jesu li dogaaji poput uragana Katrina 562 i trenutne ope gladi 563 prirodni dogaaji", budui da oni ustvari mogu biti korporatistike operacije kontrole vremena i projekti koji se koriste za preoblikovanje svijeta (resursa, ljudi i svijesti) jer korporatisti imaju kontrolu nad vremenom. 564 Spominjui osobe koje kontroliraju svijet u razgovoru s dr. Billom Deagleom o kontroli vremena i uraganu Gonuu koji je poetkom lipnja 2006. pogodio omanske i iranske naftne rezerve, Alan Watt 565 je rekao: Pratite kako e cijene nafte ekstremno porasti. Zanimljivo je kako Majka Priroda uvijek s njima surauje u pravo vrijeme." 566 Watt je takoer izjavio da ima stare udbenike iz kanadskog kolskog sustava koji sadre fotografije naftnih izvora u Kanadi koji su zatvoreni 1920-ih, koji se ne koriste i ije se postojanje dri u tajnosti, a sve u cilju skrivanja zaliha da bi se lairala nestaica potrebna za namjetanje cijena. Tekst HR-a 2977 moe se vidjeti na http://www.carnicom.com/hr2977.htm. Prijedlog zakona zabranio bi Sjedinjenim Amerikim Dravama koritenje svemirskog oruja, ukljuujui projektile, energetska oruja, molekularnu ili atomsku energiju, subatomske snopove estica, elektromagnetsko zraenje, plazmu, energetsko zraenje izuzetno niske frekvencije (ELF) ili ultraniske frekvencije (ULF), zraenje, elektromagnetske, psihotronske, sonine, laserske i druge energije, informacijski rat, kontrolu raspoloenja ili uma, kemijske ili bioloke agense, elektronska, psihotronska ili informacijska oruja; kemijske tragove; oruane sustave ultraniske frekvencije koji se nalaze na velikim visinama; plazmu, elektromagnetska, sonina ili ultrasonina oruja; laserske oruane sustave; strateko, teatarsko, taktiko ili izvanzemaljsko oruje; kemijska, bioloka, ekoloka, klimatska ili tektonska oruja; egzotine oruane sustave', ukljuujui oruje dizajnirano za oteenje svemira ili prirodnih ekoT PF FP PF FP PF FP PF FP PF FP T T HTU UTH T

Vidi takoer moju raspravu o uraganu Katrina u etvrtom poglavlju, odjeljak Ekonomija unitenja". 563 Vidi lanak ,,A Drought for the Ages Spreads Across U.S.", autor Patrick O'Driscoll, USA Today, 8. srpnja 2007. 564 prvj pUt kada televizijski meteorolog Scott Stevens (www.weatherwars. se info) pojavio u Renseovoj radijskoj emisiji sugerirao je da je vladin program kontrole vremenskih uvjeta ogroman, da su doslovno svi meteoroloki uvjeti - ak i stvaranje najmanjeg oblaka pod vladinom kontrolom. Za dodatne informacije o kontroli vremena i vremenskom oruju itatelj treba proitati Ratovanje vremenom: Vojni plan za novaenje Majke Prirode" (Weather Warfare: The Military's Plan To Draft Mother Nature), autor Jerry E.Smith, Adventures Unlimited Press, 2006. 565 Alan je autor lanka Cutting Through the Matrix, koji se moe pronai na www. cuttingthroughthematrix.com. 566 Radijska emisija Nutrimedical Report, www.nutrimedical.com, 5. srpnja 2007.
562
TP P T TP P T T B B B B B B HTU UTH UT T T T T T T T TP P T T TU UT T TP P T T HTU UTH UT T

sustava (poput ionosfere i gornje atmosfere) ili klimatskih, vremenskih i tektonskih sustava ija je svrha pogoenost ili unitenje ciljne populacije ili regije na Zemlji ili u svemiru.
T

Priznanje da amerika vlada obavlja prskanje

Do sada smo vidjeli da je amerika vlada ozakonila kemijsko prskanje Amerikanaca te da ga je barem jedan kongresnik pokuao staviti izvan zakona. Pogledajmo daljnje dokaze: amerika vojska priznaje ne samo da prska graane ve da to radi od vremena Drugog svjetskog rata, a prskanje je toliko raireno da se moe zakljuiti da su svi ameriki graani viekratno poprskani. Prema profesoru Coleu:
T T T T T T

Sasluanja koje je odrao Senatski pododbor za zdravlje i znanstveno istraivanje Odbora za ljudske resurse 1977. otkrila su prave razmjere ranijeg programa za testiranje bakteriolokog ratovanja. Vojni glasnogovornici potvruju da je 239 naseljenih podruja od jedne do druge obale tretirano bakterijama u razdoblju izmeu 1949. i 1969. godine. Testiranja su obuhvaala podruja Aljaske i Havaja te gradove San Francisco, Washington D. C., Key West i Panama City na Floridi. Neki su eksperimenti bili koncentriraniji, poput onih gdje su bakterije prskane po pensilvanijskoj obilaznici ili u sustav podzemne eljeznice grada New Yorka. 567
T PF FPT

U 1. i 2. poglavlju Coleove knjige on opisuje kako su se ta vojna prskanja dogodila iznad San Francisca 1950." i da je bilo ljudskih rtava. 568 Takoer istie da je farmaceutska tvrtka Merck bila jedna od korporacija koje su bile ukljuene u taj sveprisutni vojni program prskanja, u sklopu kojega su operacije, razvoj i provedba programa prskanja provoeni u najveoj tajnosti". 569 Cole govori i o tome kako je vojska SAD-a tvrdila da provodi benigne operacije da bi se upoznala s prijetnjama kemijskim orujem poput (namjetene) prijetnje Rusije, kao da je to prskanje ustvari bilo radi sigurnosti" Amerikanaca. Meutim, Cole istie da je vojno osoblje koje je provodilo te operacije priznalo da nita nisu nauili iz tih eksperimenata, 570 da nikada nije dokazano da su testovi i tvari kojima su ljudi prskani sigurni te da se testiranje mora nastaviti jo veim intenzitetom. 571 Cole pie: Tijekom 1960-ih, kako to potvruju drugi dokumenti, vojska je oslobaala razliite plinove i halucinogene narkotike u testiranjima na otvorenom u Marylandu i Utahu. Izloeno je bilo na tisue vojnika. Nedugo nakon to su 1979. izvjea o testiranjima otkrivena vojska je objavila da e pokuati
T PF FP T T PF FP PF FP PF FP T T

567
TP P

568
TP P TP

569 570
P P P T

Cole 1988., 5-6. Cole 1988., 5-6. Cole 1988., 15.

T T T

16.
B T

571 17_
B

kontaktirati rtve i provjeriti postoje li dugorone posljedice... Vojska nikada nita nije objavila po tom pitanju. Ti testovi su ukljuivali bioloke, kemijske i radioaktivne agense za koje se znalo da su zarazni i toksini.

Mnogo ljudi, moda deseci milijuna, bilo je izloeno bakterijskim i kemijskim agensima za koje je vojska tvrdila, i jo uvijek tvrdi, da su bezopasni.
T T

Ti takozvani simulanti patogenih bakterija prskani su po svim podrujima SAD-a, od jedne do druge obale, iznad gradova, u zgradama, na cestama, u tunelima. Medicinska literatura objavljena u vrijeme testiranja ... postavljala je pitanja o sigurnosti svakog koritenog simulanta. Unato svemu, amerika vlada nastavlja osporavati dokaze da su njeni simulantski agensi ikada izazvali bolest. Doista, neki od istih tih agensa koriste se u trenutnim testiranjima na otvorenom amerike vojske. 572 (naglasak dodan)
PF FP T

Vizualni dokazi: kondenzacijski tragovi i kemijski tragovi

Svi smo vidjeli kondenzacijske tragove mlanjaka na nebu: tragove koje ostavljaju mlanjaci koji putuju tko zna gdje. Kemijski tragovi razlikuju se od kondenzacijskih tragova. Ovo je najjednostavniji nain raspoznavanja:
T T

Kemijski trag je trag pare i ispuha koji nastaje iza mlanjaka koji ne nestaje i ne rasipa se. Kondenzacijski trag je trag pare i ispuha koji nastaje iza zrakoplova i zatim postupno nestaje i rasipa se.
T T T T T T T T

To je glavna i najoitija razlika izmeu kondenzacijskih i kemijskih tragova: kemijski tragovi ne isparavaju, a kondezacijski da. Kao to ete u nastavku vidjeti, to dokazuje da kemijski tragovi sadre vie od ispuha: jo neto dolazi iz ispunog sustava zrakoplova, neto to ne bi oekivali kod uobiajenog rada motora mlanjaka. Dolje ete vidjeti da je to zato to se po amerikim graanima neto prska iz mlanjaka, kako komercijalnih, tako i nekomercijalnih (npr. vojnih). 573 574 Kondenzacijski tragovi mogu nastati samo kada je zrak vrlo hladan, budui da se para stvara iz tople vodenaste tvari kada se ta tvar nae na vrlo hladnom zraku. Zato se kondenzacijski tragovi ne stvaraju iza zrakoplova kada oni npr. polijeu, slijeu ili lete nisko, kroz topliji zrak (iako, za hladnijih dana, vidjet
T PF FPT T T PF FPT

650

Thomas 2004., 9-10.

Cole, 1988., 18-19. ini se da se komercijalnim mlanjacima neto dodaje u gorivo jer je to jedini nain na koji moemo objasniti kako obini mlanjaci mogu ostavljati kemijske tragove.
572
TP P T

573
TP P

ete kako se kondenzacijski tragovi stvaraju iza zrakoplova odmah nakon polijetanja, na primjer). Svi smo vidjeli tu pojavu kada vidimo svoj dah kada je napolju hladno.
T

Ovo je fotografija pare koja izlazi iz tvornikih dimnjaka u Calumetu u Indiani, kod kampusa Sveuilita Purdue-Calumet. Ta para se ne pojavljuje kada je vrijeme toplo, a kada je ta fotografija snimljena, temperatura je bila -8 C (9 sati ujutro, 20 sijenja 2007.).
T

Takoer, oblaci i kondenzacijski tragovi ne mogu nastati ako je zrak vrlo suh, ispod 50 ili 60 posto vlage. 575 Ed Hopkins, profesor sa Sveuilita Wisconsin, objavio je na svojoj internetskoj stranici sljedee:
T PF FP T

Kondenzacijski trag koji ostaje iza mlaznog zrakoplova naziva se contrail". On nastaje kada se vrui, vlani zrak iz ispunog sustava zrakoplova mijea s vanjskim zrakom niskog tlaka i temperature. Mijeanje je posljedica turbulencije koju stvara ispuh motora. Stvaranje oblaka procesom mijeanja
T T T T

slina je oblaku koji vidite kada izdahnete i vidite svoj dah". 576
PF T

FPT

Znai, kondenzacijski tragovi trebali bi isparavati, ba poput vaeg daha. Hopkins nastavlja:

Thomas 2004., 10-11. 9. sijenja 2007. Hopkins edu/wxwise/class/contrail.html.

575
TP P T

576
P

TP

je

to

objavio

na

sljedeoj

adresi:
HTU

http://cimss.ssec.wisc.
UTH

UT

Ako pratite stvaranje i trajanje kondenzacijskih tragova zamijetit ete da se oni mogu brzo rasuti ili horizontalno rairiti u veliki tanki sloj cirusa. Koliko dugo kondenzacijski trag ostaje nedirnut ovisi o strukturi vlage u
T

Nuspojave:596

654

http://asd-www.larc.nasa.gov/SCOOL/contrails.html.

zraku i vjetrovima u gornjoj trop'osferi. Ako je atmosfera blizu zasienja kondenzacijski trag moe se neko vrijeme zadrati. Meutim, ako je atmosfera suha kada se kondenzacijski trag pomijea s okoliem on se rasipa. 577
TPF FPT

Hopkins nam ne govori to znai reenica kondenzacijski tragovi mogu postojati neko vrijeme". Meutim, pretpostavljam da ne znai ne rasipa se, kao to je to sluaj s kemijskim tragovima. Takoer pretpostavljam da to ne znai da se mogu iriti i pokrivati sve ira podruja, bez rasipanja. Znai, ako se zapazi takva aktivnost, pri kojoj se kondenzacijski tragovi ne rasipaju, najrazboritija stvar koju moete uiniti jest pretpostaviti da to nije kondenzacijski trag.
T T T T

Dakle, to znai da moemo donijeti jednostavan zakljuak: ako se kondenzacijski tragovi ne rasipaju onda se ne sastoje od obinog vlanog zrakoplovnog ispuha, to znai da se sastoje od jo neega. U nastavku e biti rijei o tome to se to tono prska i iznijet e se dokazi da se neto prska, nakon to navedem to o kondenzacijskim tragovima kae NASA.
T T

NASA kae da se kondenzacijski tragovi ne rasipaju

Suprotno onom to smo upravo iznijeli, NASA tvrdi da se kondenzacijski tragovi ne rasipaju:
T T

Kondenzacijski tragovi e ponekad poprimiti karakteristike prirodnog cirusnog oblaka i vie nee izgledati poput kondenzacijskih tragova nakon otprilike svega pola sata. Dugotrajni kondenzacijski tragovi mogu postojati dugo nakon to je zrakoplov koji ih je napravio napusti podruje. Mogu trajati nekoliko minuta ili due od jednog dana [ne rasipaju se]. Meutim, budui da se stvaraju na velikim visinama gdje su vjetrovi obino vrlo jaki, oni e esto odmaknuti od podruja na kojem su nastali. Kada pogledamo u nebo moemo vidjeti stare dugotrajne kondenzacijske tragove koji su nastali negdje drugdje, ali su se pomakli zbog vjetra... Dugotrajni kondenzacijski tragovi su oni koji mogu utjecati na klimu.654
T P TP

Uzevi u obzir ono to je Hopkins napisao i ono o emu smo govorili u prethodnom dijelu, mora biti da NASA ustvari misli na kondenzacijske tragove koji sadre dodatne tvari (i koji su stoga kemijski tragovi, a ne kondenzacijski
T

656

Ibid.

577
TP P

Ibid.
T

tragovi), o emu sam pisao na samom kraju prethodnog dijela. Iz tog odlomka s NASA-ine internetske stranice moemo zakljuiti da NASA pokuava promijeniti definiciju kondenzacijskih tragova tako da ta definicija ukljuuje kondenzacijske tragove koji se ne rasipaju [odnosno, kemijske tragove]. ini se da NASA - za koju je dobro poznato da je tajanstveni i korumpirani dio tajne korporatistike vlade 578 - eli da vjerujemo da se para ne rasipa, ak i ako smo svi mi to vidjeli vlastitim oima, bezbroj puta za hladnih dana. Zato bi NASA objavljivala informacije koje su suprotne onome to, na primjer, tvrdi Hopkins, i koje su toliko suprotne naim svakodnevnim iskustvima s karakteristikama pare? Nadalje, zato bi NASA objavljivala informacije o kondenzacijskim tragovima koje oito izbjegavaju raspravu o karakteristikama vlanosti, temperature itd., na nain koji je vie tehniki od Hopkinsovog?
TPF FP T T T

Vidjet emo da odgovor na ta pitanja moe biti samo jedan: zato to je NASA upoznata i ukljuena u prskanje kemijskim tragovima (moete se uvjeriti da oni sudjeluju u prouavanju vremena i/ili kontroli vremena putem ove internetske stranice Sveuilita Washington: http://cargsun2.atmos.washington.edu), i oito je da ele prikriti tu injenicu, a internetska stranica http://asd-www.larc.nasa. gov/SCOOL/contrails.html, koju sam gore citirao sudjeluje u tom prikrivanju. Kako drukije objasniti amaterizam gore navedenog NASA-inog citata preuzetog sa stranice http://asd-www-arc.nasa.gov/SCOOL/contrails.html? NASA je, naravno, dobro poznata po svojim prikrivanjima. 579
T T HTU UTH T HTU UTH UT T HTU UTH PF FPT

Karakteristike kemijskih tragova

Slijedi popis karakteristika kemijskih tragova. Vidite li bilo koju od ovih karakteristika izmeu kondenzacijskih tragova zrakoplova moi ete odrediti jesu li to ustvari kemijski a ne kondenzacijski tragovi:
T T T T T

1. Kemijski tragovi pojavljuju se odmah. Cijelo jutro nebo e biti isto, nebeski plavo, a zatim e se tono u podne, na primjer, iznenada preko cijelog neba pojaviti tragovi koji se ne rasipaju. Zatim ponovno, u tri ili pet sati popodne primjerice, nestat e (a nebo e tada vjerojatno biti maglovito, a ne plavo, sve dok se magla ne raskine).

656

Ibid.

Vidi Tamni mjesec (Dark Moon), 2001., autori Mary Bennett i David Percy, Adventures Unlimited Press.
578
TP P T T T T

656

Ibid.

2. Kemijski tragovi uglavnom nisu nasumini: oni se pojavljuju u specifinim uzorcima, kao npr. uzorci u obliku mree za krii-krui, uzorci paralelnih ili gotovo paralelnih linija, ili uzorci u obliku slova X, kako pokazuju sljedei crtei.
T T

3. Tragovi koji se ne rasipaju (kemijski tragovi) stvaraju se na takav nain da nisu kontrolirani razinom vlage, to bi trebao biti sluaj s obinim kondenzacijskim tragovima. To znai da kondenzacijski tragovi ustvari nisu kondenzacijski tragovi, ve kemijski tragovi. Oekivali bismo u vlanijim uvjetima vidjeti daje atmosfera pogodnija za stvaranje oblaka ili kondenzacijskih tragova, budui da poveana vlaga izaziva vei broj sluajeva obiju pojava. Meutim, to se ne dogaa s kondenzacijskim tragovima koji se ne rasipaju (odnosno, kemijskim tragovima). Ponekad se moe zapaziti oekivana znanstvena korelacija izmeu uvjeta vlage i stvaranja oblaka ili kondenzacijskih tragova, kao npr. kada mlanjak leti kroz oblak i njegov kondenzacijski trag postaje izraeniji, da bi postao manji kada zrakoplov izae iz oblaka. To je oekivano jer je poveana razina vlage uzrokovala (izraenije) stvaranje kondenzacijskih tragova dok je zrakoplov letio kroz oblak. Meutim, izmeu aktivnosti oblaka i razine vlage i kemijskih tragova uglavnom ne postoji takva korelacija. Kemijski tragovi mogu nastati bez obzira na razinu vlage.
T T

Slijedi nekoliko primjera koji pokazuju da nema korelacije izmeu niske razine vlage i aktivnosti oblaka kada su na nebu prisutni kondenzacijski tragovi koji se ne rasipaju (kemijski tragovi) i gdje taj nedostatak korelacije nema smisla ako vjerujemo da su kondenzacijski tragovi koji se ne rasipaju samo obini kondenzacijski, a ne kemijski tragovi:
T T

Mogue je primijetiti sluajeve zrakoplova koji lete jedan blizu drugoga, pri emu jedan ostavlja trag koji se ne rasipa (kemijski trag), dok drugi ostavlja trag koji se vrlo brzo raskida (obini kondenzacijski trag). To ne bismo oekivali pretpostavimo li da je razina vlage ista za oba mlanjaka. b. Mogui su sluajevi da se trag stvara pri razini vlage od, na primjer, 20 do 50 posto, to je nedovoljno za stvaranje oblaka ili bilo koje vrste obinih kondenzacijskih tragova. Clifford Carnicom (www.carnicom. com), zapazio je tu vrstu fenomena kemijskih tragova u Novom Meksiku gdje je proveo vei dio svog poznatog istraivanja kemijskih tragova. Svjedoio je i dokumentirao velik broj dana s niskom razinom vlage kada je zabiljeena toliko jaka aktivnost kemijskih tragova da bi doveli do naoblake ili magle, iako je razina vlage bila vrlo niska. c. Mogue je primijetiti i sluajeve da se stvara trag koji se ne rasipa, to ne bismo oekivali da su ti tragovi vezani samo uz vlagu, kao to se moe vidjeti na primjeru oblaka koje kontrolira vlaga i koji se neprestano stvaraju i rasipaju. d. Kao to je prethodno navedeno, nebo moe biti isto cijeli dan (pokazujui da atmosfera nije povoljna za stvaranje oblaka ili obinih kondenzacijskih tragova), ali zatim e se iznenada - esto u svega nekoliko minuta - nebo ispuniti tragovima koji se ne rasipaju (ali bez oblaka), iako se razina vlage na nebu nije mogla tako drastino promijeniti u tom kratkom vremenskom razdoblju i iako nije letio toliki broj mlanjaka koji bi objasnili sve te kondenzacijske tragove".
T T T T HTU UTH UT T T T T T T T T T T

a.

4. Kemijski tragovi imaju krajnje 'toke ili zavretke, kao da trag (prskanje) jednostavno naglo poinje i/ili zavrava. To je njihova vrlo bitna karakteristika. Zavreci mogu izgledati ovako:
T T T T T T

Da su to bili samo obini kondenzacijski tragovi" ne bi imali krajnje toke (poetke i zavretke tragova), ve bi tragovi bili kontinuirani (a ne razlomljeni, kao u sluaju tragova s krajnjim tokama/zavrecima), ili bi postupno nestali (rasuli se) poput pare koja isparava, umjesto da nestanu u trenu. Drugim rijeima, oni bi trebali postojati bez isprekidanih poetaka i zavretaka" i postupno bi izblijedjeli, a ne bi se iznenada pojavili ili nestali. Fotografija tvornice na stranici 367 snimljene sa Sveuilita Purdue - Calumet pokazuje gusti stup pare koji postupno nestaje nakon nekoliko metara.
T T T T

Isprekidani i apsolutni poeci i zavreci" mogli bi postojati samo kad bi se motori mlanjaka gasili i ponovno palili za vrijeme leta. To je u svakom sluaju nemogue, jer kad bi pogasio svoje motore za vrijeme leta, zapoeo bi sloT T T

bodno padati i uskoro zatim bi se sruio. Bilo tko tko je letio komercijalnim mlanjakom i koji je uo tiho, neprekidno zujanje motora za vrijeme leta zna da komercijalni mlanjaci ne pale i gase motore za vrijeme leta.
T T

Nadalje, budui da se kemijski tragovi pojavljuju u uzorcima, to podrazumijeva da se i prirodni kondenzacijski tragovi", ako takvi postoje, takoer pojavljuju u uzorcima kako mlanjaci neprestano pale i gase" svoje motore na istom mjestu na nebu. To se ini nemoguim, pa izgleda da tragovi s krajnjim tokama mogu biti samo kemijski tragovi - tragovi kemikalija koje nisu samo voda i gorivo iz mlaznih motora - koji se isputaju iz mlanjaka. Kondenzacijski tragovi ne mogu imati krajnje toke/zavretke. Te krajnje toke/zavreci mogu biti samo posljedica naglog poetka i/ili zavretka neeg to nije obini ispuh mlanjaka koji nastaje i/ili nestaje u ispunom sustavu zrakoplova.
T T T T

Mnogi ljudi, a tu i sebe ubrajam, promatrali su prskanje kemijskim tragovima i vidjeli su zrakoplove s obinim kondenzacijskim tragovima koji nestaju na oekivani nain, a odmah potom dobiju kemijski trag, kao da su poeli prskati dok smo ih promatrali.
T T T T

5.
T

Kemijski tragovi esto e pokrivati samo pola neba: jedna polovica neba je ista i plava, dok je druga proarana linijama, ak i ako mlanjaci lete preko oba dijela. esto sam to bio u prilici vidjeti iz svoje kue u West Lafayetteu u Indiani gdje sam, kad bih pogledao na jug u smjeru Indianapolisa, vidio velik broj kemijskih tragova (linija koje se ne rasipaju), dok je u isto vrijeme iznad moje glave nebo bilo isto - iako je i tamo bilo mnogo letova mlanjaka. Jesu li uvjeti bili takvi da se tragovi nisu mogli stvarati iznad moje kue, ali su ve 40 milja junije uvjeti bili toliko povoljni da se cijeli dan pojavljivao ogroman broj tragova koji se nisu rasipali i koji su se zadravali due vrijeme? ini se da to ba nema smisla, osim ako su linije iznad Indianapolisa bile kemijski tragovi.
T T T T T T T

6.

Posljednju karakteristiku kemijskih tragova ve sam opisao: kako sam prethodno objasnio, za razliku od kondenzacijskih tragova kemijski tragovi se ne rasipaju i ostaju na nebu cijeli dan.
T T T T

ime se, dakle, prska po Amerikancima?

U ovom poglavlju dokazano je da ameriki korporatisti redovito prskaju Amerikance. Ali ime?
T

Profesor Cole istie da niti jedna tvar prskana po Amerikancima do 1988. nije bila bezopasna: te tvari su bile ili tetne ili nije bilo poznato jesu li sigurne. 580 Cole pie o tome kako se prskanje pokazalo smrtonosnim za velike sisavce na Karibima, 581 to znai da je bilo smrtonosno i za ljude.
T PF FP PF FP T

U prvom poglavlju svoje knjige Oblaci tajnosti (Clouds of Secrecy) Cole opisuje kako je vojska SAD-a desetima godina prije i do 1988. izjavljivala da su njihova testiranja sigurna i bezopasna, dok su u stvarnosti namjerno trovali. Cole takoer izvjetava da se Amerikancima uporno govorilo da se testiranja provode zbog njihove sigurnosti i da bi razumjeli Ruse, da bi nam nakon godina testiranja rekli da vojska nije nita nauila iz tih pokusa, to je udno, te je radi toga morala provesti dodatna testiranja (koje su ponovno zapoinjali u vrijeme izdavanja knjige profesora Colea). 582
T T T T T PF FPT

Ne postoje li uvjeti koji mogu stvoriti epidemiju (prljavtina u gradovima, zaraeni useljenici, novostvorene bolesti koje prenose komari itd.), ali ubrzo doe do epidemije ili pandemije (kao npr. gripe svake jeseni), tada se za njih mora potraiti drugi razlog. Kemijski tragovi su vrlo dobar alternativni izvor zato to ve znamo da su oni u prolosti esto bili izvori epidemija i pandemija. Nadalje, u ovoj knjizi je dokumentirano da korporatisti koji su odgovorni za kemijske tragove imaju dugu povijest trovanja graana diljem svijeta (putem cjepiva i lijekova koje proizvode te vode i hrane koju monopoliziraju u cijelom svijetu), a kemijski tragovi samo su jo jedan nain te kontaminacije svjetske populacije. Ako ovjek razumije kontaminaciju cjepiva kontaminaciju kemijskim tragovima doivljava kao jo jedan aspekt namjerne i sveprisutne kontaminacije svjetske populacije; 583 to je vrlo jednostavno.
T PF FP T

Vlakna Morgellons i crvena krvna zrnca. Clifford Carnicom (www. carnicom.com) predstavio je istraivanje koje je provedeno diljem svijeta, u sklopu i
T T T T

izvan sveuilita. On je izvijestio da je otkriveno da su crvena krvna zrnca, kao i neka vrsta nepoznatih vlakana, povezana s prskanjem kemijskim tragovima. ini se da su ljudi pronali te tvari kako lebde u zraku i na zemlji kada su kemijski tragovi plutali iznad njihovih glava.

Cole 1988., 17-18. Cole 1988., 18. 559 Cole 1988., 16-17. 583 Kontaminacija stanovnitva nije jedina svrha koriste za kontroliranje vremena, o emu emo govoriti kasnije.
580
TP P T

581
P P

TP

PT

TP

kemijskih
T

tragova;

oni

se

takoer

Prskanje bakterijom hripavca. Profesor Cole izvjetava da su 1950-ih Amerikanci prskani bakterijom hripavca, a kao posljedica tih prskanja uestalost pojavljivanja hripavca na nekim je podrujima drastino porasla. 584 Zbog otkria u ovoj knjizi, gdje smo utvrdili da korporatisti neprestano kontaminiraju ovjeanstvo na mnogo raznih naina, moemo induktivno zakljuiti da to nije izolirani incident i predvidjeti da e se ovjeanstvo neprestano prskati bakterijama, virusima i drugim agensima od kojih e se razbolijevati. To je kljuno pitanje jer pokazuje kako e graanstvo biti namjerno kontaminirano da bi se razboljelo i da bi Big Pharma mogla zaraditi na rjeenju" za bolest koja je posljedica kontaminacije (u ovom sluaju, rjeenje je skupo cjepivo protiv hripavca).
T T T T PF FP T T T

Coleov izvor za tu tvrdnju su novine (International Herald Tribune ). Predstavlja li to problem? Ako se o nekoj vijesti ne izvjetava znai da se ona prikriva. Na primjer, kada je otkriveno da je djed Georgea W. Busha bio jedan od glavnih nacistikih financijera, 586 o tome se u poetku pisalo u nekoliko novina, ali zatim je pria - koja je definitivno bila udarna - nestala iz novina. To ne ukazuje da pria nije dobar izvor zarade za novine (jer ona to svakako jest), ve ukazuje na injenicu da je pria zatakana i da se zbog tog zatakavanja rtvuje zarada. To se ini analognim onome to se dogodilo s izvjeem o bakteriji hripavca kojom su Amerikanci prskani, to je sigurno jo jedna udarna pria (koja bi dovela do ogromne prodaje novina). Ako je neka novinska pria udarna, ali o njoj izvjetavaju samo jedne ili nekoliko novina, te ako je ostatak masovnih medija ignorira ili ismijava (npr. Fox News, New York Times, CNN itd.), to ukazuje na injenicu da je pria istinita jer je to znak prikrivanja, to dokazuje nedostatak izvjetavanja. Umjesto toga, vijesti e biti prepune nebitnih tabloidnih pria, poput one koju su Amerikanci 2007. mjesecima sluali o bankrotu Anne Nicole Smith, ili kada su masovni mediji izvijestili da je Britney Spears obrijala glavu. Prie o kojima se nairoko izvjetava uglavnom su do neke mjere neistinite ili iskrivljene - barem do te mjere da se pogreno predstavljaju kao vijest i na taj nain prikrivaju stvarne vijesti. Iz tog razloga, Coleovo citiranje novina u ovom je sluaju dobar izvor informacija. Vlada koja namjerno iri zarazu hripavcem meu populacijom trebala bi biti najvanija vijest desetljea, ali samo su jedne novine o tome izvijestile.
T T PF FP T PF FP T T T T

585

584
TP P TP

Cole 1988., 18. Treba rei da je izvjetaj objavljen u IHT-u prije nego to je on dospio pod kontrolu New York Timesa i Washington Posta (do ega je dolo 1991.). 586 O ovome govorim na drugim mjestima u knjizi.
T

585
P

potpunu

TP

Zakljuak rasprave o kemijskim tragovima

Budui da je dokazano da tajna korporatistika vlada ovjeanstvu priprema muenje i uase, moemo zakljuiti da je prskanje kemijskim tragovima dio tog projekta te da je moda povezano s estim izbijanjima bolesti koje se pojavljuju diljem svijeta, poput npr. bolesti Morgellons. Postoje izvjetaji da kemijski tragovi mogu uspavati ljude, promijeniti atmosferu u neku vrstu plazmikog entiteta koji e biti pogodan za razliite vrste tvari koje kontroliraju um, i slino. U dijelu koji slijedi iznijet u jednu od horror pria o kemijskim tragovima.
T T T T

Bolest Morgellons Uvod. Kako bismo razumjeli bolest Morgellons moramo biti otvorena uma,
T T

razmiljati izvan okvira konvencionalnih ogranienja i shvatiti da je vlada u posjedu tajnih tehnologija koje su toliko napredne da ih veina ljudi doslovce nije u stanju pojmiti. 587 Pod bolesti Morgellons smatraju se napadi na ljude, insekte i ivotinje ultravisokotehnolokom nanostrojnom ili u skupine okupljenom vlaknastom nanointeligencijom. Budui da se Morgellons iri kao velika globalna pandemija koju trenutno istrauju znanstvenici s ponajboljih sveuilita, ali koju se skriva od masovnih medija, a FDA (Amerika uprava za hranu i lijekove) i CDC (Centar za kontrolu bolesti) ju ismijavaju, to je, ini se, znak da iza svega stoje korporatisti budui da oni koriste svoje korporatistike medije kako bi sve zatakali, kao to su to ve uinili u toliko drugih sluajeva.
PF FP T

Naziv bolest Morgellons" zasniva se na opisu slinog stanja sa stvaranjem vlakana koje je 1674. meu djecom otkrio Sir Thomas Browne. Mikroskopski crtei koji potjeu iz 1682. od dr. Michela Etmullera ine se slinim vlaknima koja nalazimo meu dananjim oboljelima. 588
T T T PF

primjer je nevidljivo vojniko odijelo". Vojska raspolae odijelom koje postaje kad ga se odjene. Veina ljudi to odbacuje kao neto nemogue. Meutim, tome je tako samo zato to ne znaju kako to funkcionira i koliko je ustvari jednostavno. Odijelo se sastoji od siunih kamera i visokotehnolokih siunih videorekordera. Odijelo snima ono to se, na primjer, nalazi iza vojnika koji nosi odijelo, a onda projicira tu sliku onoga to je iza njega/nje na prednji dio vojnikova odijela. Sve to se vidi kad se gleda nevidljivog vojnika" jest slika iza vojnika. Vidi ,,Widespread Military Applications Seen for Invisibility Technology", The Scotsman, James Reynolds, 1.oujka Oruje za masovnu kontrolu (Weapons 2005. Vidi takoer i predavanje na DVD-u ofMass Control), Bob Fletcher, 1997., dostupno u World News Insight, RO. Box 216, Bayview Idaho, 83803. 588 Preuzeto s internetske stranice Centra za medicinske znanosti Sveuilita Oklahoma State, http://healthsciences.okstate.edu/morgellons, oujak 2007.
587
TP P T

nevidljivo
T

Dobar

TP

HTU

UTH

UT

FPT

Koliko je meni poznato, prva osoba koja je utvrdila da je Morgellons velikim dijelom na silikonu utemeljen i izvanzemaljskoj inteligenciji nalik nanostroj koji je, kako se ini, tisuama godina ispred svake poznate tehnologije, bio je dr. Bili Deagle iz radijske emisije Nutrimedical Report (www.nutrimedical.corri).
T T HTU UTH UT T

Zaklada za istraivanje Morgellonsa zapoela je evidenciju ljudi sa simptomima ove bolesti 2002. godine. Meutim, postoje i pacijenti koji tvrde da simptome imaju ak dva desetljea. Veini njih dijagnosticirana je deluzionalna parazitoza. 589
T PF FPT

Godine 2006. bolest je zabiljeena u barem 5.000 kuanstava - to su samo kuanstva koja su bolest prijavila na morgellons.org, mogue je, dakle, da se radi o jednoj ili vie osoba po svakoj prijavi, ovisno o broju zaraenih u kuanstvu. 590 Meutim, nakon to se putem popularnog Rense radijskog showa poeo pronositi glas o ovoj bolesti 3. travnja 2007. pojavio se izvjetaj po kojemu je bilo 60.000 ljudi evidentiranih kao rtve Morgellonsa, 591 to ga je u to vrijeme stavilo uz bok broju oboljelih od polija tijekom kulminacije histerije cijepljenja protiv polija pedesetih godina 20. stoljea.
T PF FP T T PF FP T

Veina sluajeva u SAD-u dolazi iz Kalifornije, Teksasa i Floride, iako su sluajevi zabiljeeni u svih 50 saveznih drava. U odreenim geografskim regijama Kalifornije i Teksasa nalaze se epicentri s najveim brojem zaraenih. Bolest je zabiljeena diljem Europe, June Afrike, Japana, Filipina, Indonezije i Australije. 592
T PF FPT

to je Morgellons? iroj je javnosti vrlo teko povjerovati da je bolest Morgellons stvarna. To je tako u prvom redu zato to je rije o potpuno novoj vrsti neshvatljivog, nadrealnog oblika ivota" koji nalikuje stroju, to znai da ga je netko kreirao u laboratoriju. Budui da Amerikanci uope nisu upoznati s ovom vrstom napredne tehnologije, esto e je uz porugu odbacivati, moda i iz straha da ih se nastoji obmanuti da povjeruju u neku sljedeu praznovjernu prijevaru. Meutim, neovisno o tome to obini Amerikanci misle o Morgellonsu, injenica je da postoje pravi primjeri ove bolesti koji se prouavaju na najprestinijim amerikim sveuilitima, tako da dokazi postoje.
T T

Preuzeto s internetske stranice Centra za medicinske znanosti Sveuilita Oklahoma State, http://healthsciences.okstate.edu/morgellons, oujak 2007. 590 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 17. srpnja 2006. 591 Radijska emisija Nutrimedical Report, www.nutrimedical.com, 3. travnja 2007. 592 Preuzeto s internetske stranice Centra za medicinske znanosti Sveuilita Oklahoma State, http://healthsciences.okstate.edu/morgellons, oujak 2007. O nekima od ovih pitanja raspravljalo se i u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 22. lipnja 2006.
589
TP P HTU UTH T TP P HTU UTH UT T TP P T T HTU UTH UT T TP P HTU UTH UT HTU UTH UT T

ini se da postoje tri mogunosti za ono to Morgellons zapravo jest:

T T

a)
T

tajna eksperimentalna infestacija pokrenuta od strane vlade, ili

T

b)
T

bolest izvanzemaljskog podrijetla, ili pak

T

c)
T

kombinacija (a) i (b).

593
FPT

PF

Za (a) postoje dokazi u patentima koji su usvojeni za tehnologiju vrlo slinu Morgellons nanovlaknima. 594 Dr. Bili Deagle, koji je povezan s ljudima iz vladajuih krugova, tvrdi da postoje i dokazi za (b). 595 Neu dalje ulaziti u ova pitanja, samo u iznijeti pretpostavku da je ono to je navedeno pod (a) istina, s obzirom na informacije o patentima o kojima u travnju 2007. izvjetava dr. Staniger, a do kojih se moe doi na stranici Rense.com. Ono to se tvrdi pod (a) od osobite je vanosti za ovu knjigu jer govori u prilog pretpostavci da je Morgellons korporatistiki projekt, o emu u neto kasnije i govoriti.
T PF FP PF FP T

Definicija Morgellonsa. 5. travnja 2007. na internetskoj stranici Rense.com

T T T

objavljena je sljedea definicija Morgellonsa:

T

prirunik o opasnim materijalima:pravila, nadzor, rukovanje i sigurnost ( Comprehensive Handbook ofHazardous Material: Regulations, Monitoring, Handling & Publishing/CRC Press, iz intervjua u radijskoj emisiji Nutrimedical
T T

Dr. Bili Deagle zastupao je ovu tezu, zajedno s onom da je Morgellons 672 Radijska emisija Nutrimedical Report, www.nutrimedical.com. 3. travnja 2007. nano oblik ivota. 594 Ovo je prema dr. Hildegarde Staninger, autorici svjetskog bestselera
593
TP P T TP P T

silikonski

Cjeloviti Lewis
www.

nutrimedical.com, 3. travnja 2007.

Safety), Report,
T

Komunikabilna nanotehnoloka invazija na ljudsko tkivo u obliku samospajajuih, samoreplicirajuih nanocijevi, nanoica, nanomatrica sa senzorima i drugih nanokonfiguracija, od kojih neke nose genetski izmijenjenu i izrezanu DNK/RNK. Ovi nanostrojevi uspijevaju u alkalijskim pH uvjetima i koriste bioelektrinu energiju tijela i druge (neidentificirane) elemente za svoju energiju. Postoje neki dokazi da ovi siuni strojevi posjeduju vlastite interne baterije. Vjeruje se takoer da mogu primati odreene podeene mikrovalne, EMF i ELF signale i informacije, ali do koje mjere, nije poznato. Simptomi variraju od lezija na koi iz kojih izbijaju obina ili obojena vlakna koja se ne pretvaraju u normalne kraste, iznimno sporo zarastaju i nikad se bakterijski ne inficiraju do kognitivne disfunkcije, premorenosti, depresije itd. Takoer je utvreno da se Morgellons nanostrojevi esto nalaze u svim tjelesnim tekuinama, otvorima, a esto i u folikulama kose. Vjeruje se da rutinski prodiru u cjelokupni tjelesni sustav. Gotovo svi oboljeli navode da Morgellons nanostrojevi kao
T

676

To je rekao u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 22. lipnja 2006.

da posjeduju neku vrstu kolektivne ili grupne" inteligencije. ini se da je komunikabilnost mogua/vjerojatna putem isputanja vlakana od strane zaraenih te svim ostalim normalnim bakterijskim ili viralnim vektorima. Pokazalo se da neka vlakna podnose temperature i vie od 760C (1400F), pa je rutinska sterilizacija za Morgellons nanostrojeve kod svih viekratno koritenih medicinskih i stomatolokih instrumenata upitna. Postoje i vrsti dokazi koji chemtrail aerosolna vlakna dovode u vezu s Morgellons vlaknima, iako dokazi o prijenosu putem zapraivanja iz zraka ostaju samo anegdotalni.
T T T T

Osnove. Nejasno je prenosi li se Morgellons hranom, 596 ugrizima insekata,

T PF FP

cjepivima, vodom iz vodovoda, zrakom ili izravnim prijenosom s ovjeka na ovjeka, odnosno sa ivotinje na ovjeka. Meutim, kao to je ve spomenuto, 597 Ono to je, izpostoje neki dokazi o tome da se Morgellons iri chemtrailovima. gleda, primijeeno je da se samo neki ljudi mogu zaraziti Morgellonsom, o emu je govorio i dr. Bili Deagle, te je mogue da se Morgellons na ljude prenosi selektivno, iako ta bolest generalno sada poinje biti prisutna na cijelom svijetu. 598
T PF FPT PF FPT

Morgellons se sastoji od siunih pominih i inteligentnih vlakana koja djeluju kao kolektiv i napadaju cijelo tijelo biolokog domaina, postupno jaajui i zamjenjujui dijelove domainova tijela. To je neto poput najgore najezde nanokukaca koju moete zamisliti.
T T

Morgellons je agresivan. to ga se vie napada to je on prisutniji i jae nasre na svoje rtve. Jeff Rense je izjavio da to ukazuje na to da Morgellons vlakna posjeduju inteligenciju676 i kao da su dio nekog mnogolanog pseudoorganizma. Ovakvo kolektivno ponaanje moglo bi se moda donekle usporediti s nainom na koji mravlja kolonija funkcionira kao jedinstven organizam usmjeren na rjeavanje nekog problema, ali razlika je ta to mravi izravno komuniciraju, kontaktirajui jedni druge (dodirujui glave kako bi prenijeli kemikalije u kemijskom komunikacijskom sustavu), a Morgellons vlakna, ini se, komuniciraju
T T TP P

Postoje navodi da je pronaen u hrani. Renseova radijska emisija, www.rense.com. 16. kolovoza 2006. 597 Vidi Morgellons: Prva opaanja" (Morgellons: First Observations"), Clifford E Carnicom, 12. kolovoza 2006., Clifford E Carnicom i Jan Smith, 2006., http://carnicom. com/morgobs 1 .htm. Clifford Carnicom je redoviti gost Rense.com radijske emisije i njegova se istraivanja prouavaju na nekoliko sveuilita diljem svijeta (ali ih FDA ignorira). 598 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 16. kolovoza 2006.
596
TP P UT HTU UTH T TP P HTU UTH UT T TP P HTU UTH UT T

na daljinu bez direktnog dodirivanja,' nekom vrstom nevidljivog komunikacijskog posredovanja meu vlaknima. Moda je to neki oblik nevidljivog zvuka ili ELF komunikacije. esto se spominje da rtve Morgellonsa zrae snano elektrino polje koje nezaraeni ljudi nemaju, zbog ega bi to e-polje moglo imati neke veze s mehanizmom komunikacije.
T

Morgellons se manifestira kao jak koni osip, a u otvorenim se ranama mogu pronai vlakna. Meutim, oboljeli mogu osjetiti kako im se ta vlakna pomiu po tijelu i unutar njega. Moe se vidjeti kako se ta vlakna povlae nazad u tijelo kad ih rtva pokua iupati iz otvorenih rana. 599 Na ovo JefFRanse kae: Vlakna su pametna i znaju kako pobjei od opasnosti." 600 To je jo jedna indikacija neke vrste grupnog ponaanja slinog onome u mravljoj koloniji. rtve govore da intuitivno osjeaju da su ostaci takvoga jednog mnogolanog kvaziorganizamskog entiteta" koji po njima iri svoju najezdu samo povrina, odnosno vanjski sloj neeg mnogo kompleksnijeg i/ili veeg organizma" koji pfebiva u njihovim tijelima, proimajui svaki njihov dio. Cliff Mickelson, koji boluje od Morgellonsa, rekao je da ne raspolaemo jezikom i pojmovima kojima bismo mogli opisati tu bolest. Rekao je da ona dolazi iz najveih dubina ikad izmjerenih... i utjee na svaki dio vas; s ovom boleu 'nikada niste sami'." 601
T PF FP PF FP PF FPT

Tvrdnje o psiholokim/neurotikim uzrocima. Suvremena medicina velikim dijelom ne zna kako pristupiti Morgellonsu. Ne nudi nikakve teorije i istraivanja tako da su tu bolest uglavnom odbacili kao psiholoki problem". 602 Morgellons je stoga samo jedna od nebrojenih tegoba koje dijagnostiari, kao u kakvoj igri pikada, nazivaju psiholokim problemima" - sluaj ba est u svijetu moderne medicine, o emu e biti rijei kasnije u vezi s antidepresivima i poremeajima spavanja.
T T PF FP

676 599
TP P

To je rekao u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 24. lipnja 2006.

HTU UTH UT T

600
TP P

601
TP P

602
TP P

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. To je rekao u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 22. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006.
HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T

Govori se i o tome da bolnice odbijaju pacijente jer simptomi ne odgovaraju nijednoj poznatoj bolesti i stoga se tvrdi da je to stanje uvjetovano psiholokom boleu ili sadomazohistikim ponaanjem. 603 Tvrdi se da su oboljeli DoP tj. da imaju deluzije o parazitozi. 604 Meutim, Morgellons u najboljim sveuilinim
T PF FP T T PF FP

687

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006.

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Za raspravu o ovom pitanju vidi The Mystery of Morgellons Disease: Infection or Delusion?" 2006. American Journal of Clinical Dermatology. Virginia R. Savely, Mary M. Leitao i Raphael Stricker. Svezak 7. Br. 1. Str. 1-5
603
TP P HTU UTH UT T

604
TP P

laboratorijima (kao to je onaj ria MIT 605 ) prouavaju najbolji sveuilini profesori (Yale, Sveuilite Oklahoma itd.) i on pokazuje mjerljive i jasne simptome koje ispituju ovi vrhunski znanstvenici, koristei pritom prave klinike uzorke (prema dr. Wymoreu, uzorci... dolaze izravno od pacijenata u klinikama" 606 ), tako da se ini vrlo tekim ponuditi objanjenje da je to samo proizvod neije mate.
TPF FP PF FP T

Ove tvrdnje o deluziji trebalo bi ispitati, ali s obzirom na upravo izloeno, ini se prije da je dijagnosticiranje deluzije" u vezi s aljkavou lijenika koji e esto odbaciti stvarne podatke i prava istraivanja te jednostavno neto izmisliti. Na primjer, poznato je da su lijenici tvrdili da Prozac lijei poremeaje spavanja. 607 Moda upravo iz tih razloga profesori poput Randyja S. Wymorea (asistenta na Odsjeku za farmakologiju i fiziologiju Sveuilita Oklahoma State) govore stvari kao to je sljedee: Preliminarni dokazi ukazuju na to da bolest Morgellons nema veze s DoP (deluzijom parazitoze)." 608
T T T PF FP T T PF FPT

Mnoge rtve Morgellonsa protiv ove bolesti uzimaju antipsihotike koje im je prepisao lijenik i neko se vrijeme ini da im ti lijekovi pomau i da su moda ipak stvarno poludjeli, te da je to razlog nastupanja Morgellonsa. Meutim, svi antipsihotici sadre torazin, a on sadri odreene kemikalije koje se daju svinjama i nisu namijenjene lijeenju psihikih oboljenja te bi stoga mogle biti odgovorne za promjene u ponaanju Morgellonsa. 609 Osim toga, Morgellons reagira i bori se protiv osobe na temelju razine njezina stresa, a budui da SSRI antidepresivi i antipsihotici od ljudi ine zombije i smanjuju njihovu unutarnju napetost, mogue je da SSRI antidepresivi i antipsihotici pruaju privremenu pomo zato to mogu smanjiti razinu stresa.
T PF FP T

Osnovne karakteristike.

esta vlaknasta struktura

T T

Najee geometrijska struktura (piramidalna itd.)

T

ivotnost (pokretljivost, sredinji nukleus)

T

Dr. Hildegarde radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. www.rense.com, 29. oujka u Renseovoj radijskoj emisiji, 687 Renseova Staninger 2007. 606 Preuzeto s internetske stranice prof. Randala Wymorea sa Sveuilita Oklahoma State, http://www.healthsciences.okstate.edu/morgellons/research.cfm. 607 Za raspravu o ovome vidi Richards 2006., 12-13. 608 Preuzeto s internetske stranice prof. Randala Wymorea sa Sveuilita Oklahoma State, http://www.healthsciences.okstate.edu/morgellons/research.cfm.
605
TP P HTU UTH UT T TP P HTU UTH T TP P T TP P T T HTU UTH T

T T T

Vrlo brz rast 610 Vlakna su fluorescentna i sjaje u mraku 611 Imunosni sustav ostavit e bolest u potpunosti na miru. 612 Broj bijelih krvnih zrnaca oboljelih u pravilu je manje-vie normalan, to ukazuje na to da obrambeni sustav na nju ne reagira 613 Vlakna su priblino poput fungalnog rasta, ali daleko vea 614 Nije rije ni o virusu ni o bakteriji. 615 To jednostavno nije poznati oblik ivota. Tome je tako zbog temperature i odolijevanju toplini, kao i nedostatku interne strukture vlakana
PF FPT PF FPT PF FP PF FPT T PF FPT PF FP T

T T

Ne umiru ni u 91%-tnom alkoholu 616

PF PF FP

FPT

. Ne gore, 617 osim na temperaturi znatno vioj od 530C (1000F) 618 - 619
PF FP PF

FPT

Mogu gorjeti s butanom bez posljedica

620
PF FPT

JefF Rense je rekao da su vlakna koja su primijeena diljem tijela izrast iz nekog organizma" ili oblika ivota, ili neke nanobakterije koja je submikroskopskih dimenzija. 621
T PF FPT

Gel nije krasta, ve dio organizma koji izlazi iz otvorene rane. rtve navode da se aktivnost odvija ispod zavoja, s vlaknima oko ruba gdje se krasta moe polako proiriti. Navode i da se ispod zavoja dijelovi njihovih tijela zamjenjuju masom isprepletenih vlakana koja ak zapravo ni nije tkivo nego neka nova vrsta tkiva" (JefF Ranse ga naziva photissue"). Vlakna su esto prozirna, 622 a ima ih i u raznim drugim bojama - crvenoj, plavoj, crnoj - a svako obojeno vlakno ima specifina ponaanja i funkcije. Vlakna tvore boje na nain koji nitko ne bi oekivao od stvorenja zasnovanog na ugljiku budui da siuno ugljino stvorenje ne sadri sastavnice koje su za to potrebne.701
T PF FP P

610
TP P

611
TP P

612
TP P

613
TP P

614
TP P

615
TP P

616
TP P

617
TP P

618
TP P

619
TP P

620
TP P

621
TP P

622
TP P

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 24. listopada 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. 687 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 24. listopada 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006.
HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T

PT

687

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006.

Pokua li se vlakno iupati (u sluaju veih vlakana koja su jasno vidljiva i mogu se zahvatiti), vlakno e na takav napad esto reagirati izbacivanjem viskozne ljepljive tvari. 623
T PF FPT

Himera. Grupno povezani Morgellons materijal ima sposobnost te se ini uvijek spremnim preuzeti bilo koji oblik zemaljskog ivota na koji nasre: insekta, gmaza, sisavca itd. Prema Jeffu Renseu, rije je o gelastoj masi,... predloku Nuspojave:596 koji eka neto da u njega utisne genetski potpis ili kod koji e tu gelastu masu usmjeriti da se u neto razvije." 624 Rense potom kae da eka da neto postane, a postaje orio pored ili unutar ega se nalazi.
T T PF FP T

Zbog toga je veini ljudi teko prihvatiti injenicu da je Morgellons stvarnost, i to zato to je toliko razliit i mnogo sofisticiraniji od bilo koje tehnologije pojmljive veini ljudi. Veini je Amerikanaca space shuttle primjer najvie tehnologije jer nemaju uvida u pravi tehnoloki razvoj koji se u meuvremenu dogodio. Na primjer, veina Amerikanaca ni ne zna da je njihova vojska razvila robotsku vojsku. Uz to, Amerikanci su nauili meusobno se ismijavati kad god netko iznese neku novu, smionu ili nepoznatu ideju 625 i skloni su ne prihvatiti injenicu da se oko njih moda dogaa neto sasvim novo.
T T T PF FP T

ivot, ali ne bioloki. Profesor John Janovy, Jr. sa Sveuilita Nebraska u Lincolnu, inae tajnik Amerikog drutva parazitologa te autor jedne od najznaajnijih knjiga o parazitologiji, ustvrdio je da simptomi Morgellonsa nisu stanini (eukariotski), da nimalo ne nalikuju bilo kojem obliku ivota i da se ini da nisu genetski nadzirani. 626 Prokariotske stanice imaju DNK materijal u staninoj membrani. Morgellons vlakna nemaju staninu i jezgrenu membranu. Tu nije rije o stanici nego vie o azbestnom vlaknu, poput kakvog nanomaterijala. Nemaju organele, DNK, plutajuu DNK itd. 627 Ne sadre nita to bi nalikovalo ivotinjama, biljkama, bakterijama ili neem slinom. Nemaju podstrukturu, kao ni staninu strukturu.
T T T T PF FP PF FP

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 17. srpnja 2006. Ovo je citat iz Renseove radijske emisije, www.rense.com, 9. studenoga 2006. 625 Ako sumnjate da je tako, posjetite neke prijatelje i recite im da vjerujete da nije bilo zrakoplova koji je udario u Pentagon 11. rujna 2001., da NASA razvija svemirski zrakoplov" jo od 1980-ih, da slonovi meusobno komuniciraju na kilometre udaljenosti 654 http://asd-www.larc.nasa.gov/SCOOL/contrails.html. pomou ultraniskih frekvencija koje ljudi obino ne mogu uti (v. Animal Talk, autori Eugene S Morton i Jake Page, 1992., New York: Random House), ili da NLO-i postoje. Nijedna od ovih ideja nije apsurdna i sve se one tiu stvarnih zapaanja koje su ljudi i znanstvenici ispitali, ali to vjerojatno nee sprijeiti vae prijatelje da se ponu hihotati i smijati jer ih je tome nauio nesigurni obrazovni sustav pod upravom vlade. 626 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. 627 Dr. Hildegarde Staninger u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 29. oujka 2007.
623
TP P HTU UTH UT T

624
TP P P

HTU

UTH

UT

TP

TP

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

Simptomi bolesti: psihiki i fiziki. Bol od koje se vriti". U naelu, vlakna vre najezdu po cijelome tijelu, stvarajui stravine bolove u zglobovima i grenje utrobe, pri emu vlakna perforiraju cijelo tijelo. Neke rtve vlakna u potpunosti promu, dok kod drugih izbiju tek ponegdje. 628 rtve takoer navode da osjeaju svrbe i kao da im neto pue" ispod koe. 629 Osjeaj je kao da vam neki organizam gmie ne samo po koi, ve i, na primjer, unutar stopala.
T T PF FP PF FP T

Drugi simptomi koji se navode su problemi s kratkoronim pamenjem i koncentracijom te nesposobnost razmiljanja. 630 Zamjetno je kod oboljelih od Morgellonsa da se smanjuje njihova humanost i osobnost (a to se obino zbiva prije otkrivanja vlakana i esto kad bolest tek minimalno poinje pokazivati simptome) 631 i da esto ne mogu normalno razmiljati, izvoditi vie radnji odjednom, jasno se jezino izraavati i misli preobraavati u rijei. 632
T PF FP PF FP PF FPT

rtve navode da misli koje uju u svojoj glavi pri razmiljanju i procesu stvaranja jezine poruke ne odgovaraju onome to doista verbalno izraze u komunikaciji s drugima. 633 Kao to je JefF Rense rekao jednoj rtvi: Dakle, niste bili u stanju proizvesti govorene rijei za koje ste mislili da ih izgovarate?" rtva s kojom je razgovarao to je potvrdila i rekla da ne zna to se zbiva (navodno su joj to morali govoriti drugi). 634
T PF FP PF

628
TP P

629
TP P

630
TP P

631
TP P

632
TP P

633
TP P

634
TP P

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. 687 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 10. svibnja 2007. Morgellons #4. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 10. svibnja 2007. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 10. svibnja 2007.
HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T T HTU UTH UT T HTU UTH UT T

rtve navode stalan porast gubitka interesa za praktine aspekte ivota, kao na primjer za vakanje hrane. 635 rtve to esto zamjeuju prije pojavljivanja konih simptoma, to pretpostavlja postojanje organizma" koji djeluje u tijelu prije nego to se bolest pojavi na koi i koji isto tako djeluje u mozgu 636 (a snimke mozga rtava Morgellonsa pokazuju lezije u bijeloj modanoj tvari),716 manipulirajui mozgom na neki nain, to vodi do pretpostavke da taj entitet" preuzima vlast nad mentalnim sposobnostima domaina. rtve navode i da se taj entitet" urezuje u njihovu osobnost i da se ini kao da izaziva i osnauje negativne osobine koje su u njima postojale prije oboljenja. Na primjer, ako ste
FPT PF FP T T PF FP P P

687

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006.

635
TP P

636
TP P

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 17. srpnja 2007. Morgellons #4.

HTU UTH UT T T

se prije Morgellonsa borili s podmirivanjem svojih dugovanja, nakon njega taj e zadatak biti doslovce nemogu. 637
TPF FPT

Navodi se da Morgellons dovodi do gubitka motivacije za, na primjer, ienje kue. Oboljeli tvrde da ako ste aktivni da e vas ovo stanje oboriti s nogu", ali ste kod kue i odmarate se na sofi, ostavit e vas na miru. to vie radite, znojite se i bavite se fizikom aktivnou, to e se vie razbuktati. Ova bolest ne eli da budete fiziki aktivni." 638 rtve razvijaju tikove, trzaje, Bellovu paralizu (koja napada kranijalni ivac). 639
T PF FP PF FPT

Agresivan ako ga se napadne. Ako ga domain napadne (na primjer, upanjem vlakana), Morgellons odmah postane vrlo agresivan. 640 O tome rtve naveliko govore, a spominju i da ako primijenite topikalni lijek kako bi unitili entitet" on postaje agresivan kao da prijee u stanje hiperprodukcije, izazivajui pogoranje vidljivih konih lezija te izlazak crnih, crvenih i bijelih vlakana. 641 Ako ga se napadne na nain opisan u posljednjoj reenici na, na primjer, jednom mjestu na tijelu (primjerice, runom zglobu), izraslina e vas poeti mahnito napadati, kao da postoji komunikacijska mrea ili meusobna veza izmeu vlakana i/ili dijelova organizma". rtve nam govore da su vlakna mikrointegrirana i da posjeduju odreenu razinu sposobnosti komunikacije i ivota. To je kao da se oblik ivota ui asimilaciji s domainom, bez namjere da ga mui, ali to sluajno ini dok ui suraivati s domainom i na kraju nad njim uspostavi dominaciju. 642 Ovo pitanje preuzimanja vlasti bit e vano u kasnijim raspravama.
T T T T PF FP PF FP PF FP T

Druga prisutnost". Na ovom su tragu i izjave rtava da je 24 sata dnevno

T T

prisutan osjeaj o postojanju druge prisutnosti", tereta" koji je s pogoenim kao u simbioznoj vezi, a pri emu se entitet" suprotstavlja domainu ili pak moda s njim surauje.
T

U tijelu kao da postoji druga inteligencija koja ima neku vrstu svijesti s usmjerenjem, planom i programom. 643 Znate da vas osjea, kao to znate da vas osjea osoba s kojom razgovarate.724 Pogoene rtve podvrgavaju se koloniT PF FP P P

637
TP P

638
TP P

639
TP P

640
TP P

641
TP P

642
TP P

643
TP P

Morgellons #4. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Morgellons #4. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006.
T HTU UTH UT T T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T

zaciji" - ne na nain na koji bakterija kolonizira tijelo - ve imperijalistikoj kolonizaciji"; osjeaj je to kao da se rtva bori protiv neke druge inteligencije koja ui i osjea svoj put dok njime napreduje. 644
T T PF FPT

Vlakna. Ako iz rtve odstranite vlakna, stavite ih u isto bjelilo i vratite se nakon est sati, vidjet ete da su se vlakna uspela uz staklenku do vrha, 645 to opet ukazuje na neku vrstu ponaanja koje oponaa insekte. Amonijak ga u tome ne sprjeava. 646 Opet, meutim, i u skladu s prethodno navedenim, ovo nije ponaanje nekog poznatog oblika ivota, kao to to pokazuje i primjer s bjelilom, i zato to amonijak pomijean s bjelilom (mjeavina koja stvara plin smrtonosan za ljude) ne teti ovim vlaknima koja kao da stvaraju svoje konice. 647 Morgellons nije biolokog podrijetla. 648
T T T T T T PF FP PF FP PF FP PF FPT

Karakteristike konice. Ako se vlakna odstrane iz rtve i stave u kantu vode (kao da rtva u njoj pere ruke), vlakna se ponu privlaiti" i kovitlati (uvijek u smjeru kazaljke na satu, o emu navodi stiu sa sjeverne hemisfere) kako bi oblikovala klupko. 649 Jedna je rtva navela da bi to mogla biti vrsta organizma koji se moe unititi i ponovno sastaviti, tako da se radi o kombinaciji jednostaninog i viestaninog ivota. 650
T T PF FP PF FPT

ini se da postoje neka vlakna koja su pokretljivija od drugih i ona fluorescentna koja prodiru kroz kou i iz nje izviruju. 651
T PF

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. 646 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. 647 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. 648 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. 687 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. 649 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. 650 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. 651 Jan Smith u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 29. oujka e moda zauditi da su vlakna fluorescentna, no takvi oblici ivota su prirodi, kao na primjer u dubinama oceana.
644
TP P HTU UTH UT T

645
TP P TP P

HTU

UTH

UT

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

2007. Neke uobiajeni u

Koni simptomi. Najoitiji simptom jaki je koni osip popraen snanim i neprestanim svrabom. rtve govore o konim ranama koje ne zarastaju, a
FPT T T T

oko njih imaju osjeaj grienja. Spominju i vrlo osjetljivu kou koja lako puca. Morgellons se ispoetka doima kao strani sluaj doticaja s otrovnim brljanom koji snano zapoinje, traje est tjedana i zatim nestaje, da bi se ponovno pojavio godinu dana kasnije (ponekad na isti dan), a taj ciklus moe se nastaviti i postati snaniji. Navodno je medu djecom u Britaniji dolo do epidemije
T T

687

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006.

ekcema; meutim, kada su ti ekcemi mikroskopski pregledani zamijeena su vlakna, to znai da je to mogla biti latentna inaica Morgellonsa. 652 Smatra se da su mnoge slabije inaice Morgellonsa pogreno dijagnosticirane kao razliite nove bolesti koje su se tijekom zadnjih deset ili dvadeset godina pojavile diljem svijeta: artritis, kronini umor itd. 653
TPF FP PF FPT

S vremenom rane prestaju zarastati, lezije ostaju otvorene, ali se ne inficiraju, 654 vlakna poinju preplavljivati tijelo (ispod noktiju, kada ispuhujete nos, itd.). rtve govore o obilnim slojevima vlakana koje gube po cijeloj kui, do te mjere da je ponekad nemogue odravati kuu istom. 655
T PF FP PF FPT

Zamrene nakupine vlakana izgledaju kao viebojni pamuk. Vlakna su obino veoma mala, ali mogu biti veliine od 2,5 do 5 cm: ona rastu, a to ih due ostavite rasti postaju dulja. Skupljaju se oko rubova lezije. Pacijent s Morgellonsom iskaljavat e tisue tih vlakana, to ukazuje na to da bolest zahvaa cijelo tijelo. Pacijent s Morgellonsom osjeat e pokrete vlakana u pluima, nosnim otvorima, folikulama kose itd. Izvjetava se o neprekidnoj boli koja prestaje odmah nakon to se vlakno iupa. Kada se vlakna iupaju moe se promatrati njihovo kretanje izvan tijela (bijela i prozirna vlakna su ona koja se kreu).
T T

Seli se po cijelom tijelu; ako su otvorene rane kroz koje organizam" die" blokirane, on e se preseliti na primjer u sinuse, a zatim u plua. 656
T PF FPT T

Zamjena ljudskog tijela Morgellons-tijelom." Morgellons vlakna mogu

T PF FP

unititi folikule kose i izrasti umjesto njih kao Morgellons kosa". 657 To je jedan od naina na koji Morgellons zapoinje zamjenu dijelova svojih rtava. 658 Mogua je zamjena svih folikula na tijelu, tako da Morgellons kosa prekriva cijelo tijelo, ali uvijek posebno u blizini lezija. 659
PF FP PF

652
TP P

653
TP P

654
TP P

655
TP P

656
TP P

657
TP P

658
TP P

659
TP P

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 17. srpnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 29. oujka 2007. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 24. listopada 2006. 687 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 17. srpnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006.
HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T HTU UTH UT T

Iz rana rastu male dlaice; im se iupaju, pacijenti se bolje osjeaju, ali dlaice za nekoliko sati ponovno narastu. Razliite dlake rastu u razliitim tkivima otvorene rane.741 Kada se iupaju iz koe vlakna brzo mijenjaju sastav
FPT P P

i postaju tvrda. 660 To donekle podsjea na Thomasov izvjetaj o vlaknima koja su navodno pala iz zrakoplova za zapraivanje: Nakon to su pauinaste niti pale na Santa Cruz jedan je mjetanin uzeo uzorak i zatim promatrao kako se te udne niti raspliu u staklenki." 661 Postoje brojni izvjetaji o povezanosti Morgellonsa i susreta s tom pauinom s neba".
TPF FP PF FP T

Postoje izvjetaji o jajnicima koji srastaju za abdominalni zid, potpunom uklanjanju hrskavice u zglobovima (iako rtva moe hodati), 662 te se ini da dolazi do zamjene zgloba. rtve Morgellonsa vjeruju da im on proima cijelo tijelo, te osjeaju djelovanje vlakana duboko u tijelu. Mnoga vlakna potrebno je odmah potraiti zato to su toliko mala. 663
T PF FP PF FPT

Nema sekundarnih infekcija. Iznenaujua je injenica da unato velikim oteenjima i otvorenim ranama nosioci Morgellonsa doslovce nikada ne dobivaju sekundarne infekcije. Jedna rtva izjavila je daje mnogo puta izvrila veliki kirurki zahvat sam na sebi" te da nikada nije (kao ni ostali koji su izvrili takav zahvat na sebi) dobila sekundarnu infekciju, a rije je o ljudima koji boluju ve gotovo cijelo desetljee. 664 Nadalje, zamijeeno je da rtve Morgellonsa nemaju normalne bakterije koje se uobiajeno nalaze na koi ili razliitim dijelovima tijela. Povezivanje ove injenice s nedostatkom sekundarne infekcije moe znaiti da invazivni Morgellons oblik ivota" jede bakterije na tijelu da bi preivio, a moda i kao nain za odravanje domaina na ivotu. 665
T T PF FP PF FPT

rtve bolesti izvjetavaju da jednom kada izvre gore spomenuti kirurki zahvat na sebi njihove rane izuzetno brzo zarastaju.
T T T T

Izbirljivost infekcije
Po rijeima istraivaa sa Sveuilita Oklahoma State: Jo uvijek nema zakljuka je li bolest zarazna. U nekim obiteljima zaraen je samo jedan lan, ak i nakon produenog izlaganja, dok druge obitelji izvjetavaju o vie zaraenih." 666 Meutim, postoje izvjetaji o obiteljima koje su cijele zaraene,
T PF FP

660Renseova
TP P

TP

TP

TP

TP

radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. Thomas 2004., 24. 662 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. 687 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. 663 Jan Smith u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com. 29. oujka 2007. 664 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. 665 Renseova radijska emisija, www.rense.com. 28. lipnja 2006. 666 preuzeto s internetske stranice Centra za medicinske znanosti State, http://healthsciences.okstate.edu/morgellons, oujak 2007.
HTU UTH UT T

661
TP P P

HTU

UTH

UT

HTU

UTH

UT

HTU

UTH

UT

HTU

UTH

UT

Sveuilita

Oklahoma

HTU

UTH

UT

to znai da bi bolest barem u nekim okolnostima mogla biti zarazna. 667 S druge strane, postoje sluajevi gdje su majke zaraene, a njihova djeca (koju ak i doje) nisu. 668 Postoje i sluajevi gdje majka nije zaraena, dok dijete jest. 669
TPF FP PF FP PF FPT

Vjerujem da ovo vrsto podupire gore spomenutu tvrdnju Dr. Billa Deaglea da Morgellons pogaa samo neke osobe, odnosno da se ini da je bolest izbirljiva" - napadne jednu osobu, ali preskoi sljedeu. Takoer je navedeno da bolest Morgellons bira, i moe birati, odreene osobe te da se ini da je vrlo odreena u smislu onoga koga e napasti. 670 Moda je ovo nalik oruju koje je posebno namijenjeno za neku rasu", iji razvoj podupire izuzetno moni think tank PNAC (2000., v. bibliografiju).
T T T PF FP T T T

Neljudska ivotinjska bolest. Morgellons veoma uinkovito ubija biljke i iri

T T

se na sve vrste bia: insekte, reptile, lj ude. 671 ini se da bolest ne ubij a ljude, ali ubija insekte i reptile. 672 Takoer postoje izvjetaji o zaraenim psima, 673 makama i konjima. 674 Openito gledajui, iri se kroz itavo ivotinjsko carstvo, a moe ga prenositi insekt (to, pretpostavljam, moe objasniti selektivnost zaraenih osoba). 675 ini se da je zaraza Morgellonsom zaraza cijele biosfere: kunih muha, pasa, maaka, stoke i divljih ivotinja. 676
PF FP PF FP PF FP PF FP PF FP PF FPT

Preobrazba biosfere u Morgellons-sferu." Kao to je navedeno, Morgellons oblici ivota" nastavljaju evoluirati u nove bio-oblike ivota i mogu se preobraziti u mnogo razliitih vrsta. 677 To ukazuje na injenicu da je mogue da Morgellons preobraava znatne dijelove biosfere u organizme" sainjene od Morgellons tvari. Postavlja se pitanje: hoe li doi do eskalacije, te ako je odgovor na potvrdan, hoe li se cijela biosfera preobraziti u Morgellons ivot" - odnosno, u Morgellons-sferu?
T T PF FP T

TP

TP

Renseova radijska emisija, www.rense.com. 22. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006.. 669 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. 670 Radijska emisija Nutrimedical Report, www.nutrimedical.com, 6. travnja 2007. 671 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 17. srpnja 2006. 672 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. 673 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. i 17. srpnja 2006. 674 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 17. srpnja 2006. 675 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 16. kolovoza 2006. 676 Dr. Hildegarde Staninger u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 29. oujka 2007.
667
TP P HTU UTH UT T

668
TP P TP P

HTU

UTH

UT

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

HTU

UTH

UT

Dr. Bili Deagle iz Nutrimedical Repdrta smatra da je to mogue te da Morgellons moda predstavlja prvi val zaraze za kojim e slijediti snaniji valovi koji, ako je to tono, mogu podrazumijevati takvu preobrazbu u Morgellons-sferu. Morgellons ,,organizmi"-konice repliciraju se u obliku ive tvari koju nastanjuju, u prostoru u kojem je ta iva tvar, 678 tako da zaista trebamo biti zabrinuti zbog gore navedenih mogunosti, posebice zato to zasad 60.000 ljudi tvrdi da ima tu bolest.
T PF FP T

Jedna je rtva navela da je u uzorcima uzetim iz njegova tijela (iz njegove noge) pronaena larva muhe. 679 Pretpostavlja se da je do toga dolo zato to je muha sletjela na domaina, iz nekog razloga osjetila poriv za polaganjem jajeta, te da je rtva Morgellonsa bila pogodan okoli za ivot jajeta. Druga mogunost je da tvar Morgellons ima sposobnost preobrazbe u druge oblike ivota, kao to je to gore opisano, a to se dogaa unutar rtve Morgellonsa. Ako je ovo potonje sluaj, tada entitet" Morgellons ita genetski kod i postaje taj oblik ivota, kao to to navodi JefF Rense. 680
T PF FP T T PF FPT

Opsjednutost
Sada ovome to je upravo opisano dodajte mogunost da Morgellons vlakna imaju sposobnost preuzimanja i opsjedanja svijesti. Na to ukazuje injenica da rtve Morgellonsa uvijek mogu naslutiti i osjetiti vlakna koja se unutar njih nalaze, a rtva niti jedan trenutak nije slobodna od Morgellons organizma". Oni osjeaju prisutnost stranaca" u tijelu, kako to navodi JefF Rense. 681
T PF FPT

Doktor Bili Deagle opisao je Morgellons kao neto to osobu opsjeda, preuzimajui njezin duh. 682 Ljudi izvjetavaju da su njihovi umovi izgubljeni, preuzeti i da se osjeaju kao da neto pokuava preuzeti njihovo 'ja' iz njihovih tijela-spremnika u kojima prebivaju. Dr. Staniger je rekla da rtve Morgellonsa navode sljedee: Osjeam se kao da je moja dua razbijena i da me naputa." 683
T PF FP PF

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 29. oujka 2007. 687 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenogastudenoga 2006. 680 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. 681 To je rekao u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 22. lipnja 2006. 682 Radijska emisija Nutrimedical Report, www.nutrimedical.com, 3. travnja 2007. 683 Dr. Hildegarde Staninger u radijskoj emisiji Nutrimedical Report, com, 3. travnja 2007.
678
TP P HTU UTH UT T

679
P TP P

TP

HTU

UTH

UT

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

TP

www.nutrimedical.
HTU UTH

UT

FPT

Morgellons ne ubija svoje rtve ali ih uvjerava da njihovo tijelo vie nije njihovo vlasnitvo te ih nagovara da poine samoubojstvo. 684 Njegova je namjera optereenje osoba, pretvaranje njihovih ivota u pakao, ali ne i njihovo ubojstvo. 685
T PF FP PF FPT

Zamjena tijela i teorija eksperimentiranja nanobotima. Ray Kurzweil, au686 tor slavne knjige Doba duhovnih strojeva (The Age ofSpiritual Machines), u studenom 2006. na BookTV-u govorio je o tome kako smo blizu onoga to on naziva singularnost" - gdje ljudska bia postaju vie od ljudi jer e poput Dartha Vadera imati tehnologiju koja e postupno zamijeniti dijelove njihovih tijela nanobotima (robotima veliine atoma), koji u stvari pruaju besmrtnost onima koji su bili dovoljno sretni da im ta tehnologija bude usaena u tijela, pretvarajui ih u superljude.
T T T PF FPT T T T T T

Ta injenica Morgellons situaciju ini veoma stvarnom. Kurzweil je dio Bushevog vijea za tehnologiju i jedan od najpoznatijih svjetskih izumitelja, pa ipak je bio na BookTV-u (CSPAN) i raspravljao o osnovnim aspektima Morgellons tehnologije, kao da je to neto potpuno oekivano i svakodnevno" poput CNN-a ili McDonaldsa.
T T T

Uzevi u obzir injenicu da su Amerikanci eksperimentalne rtve vladinih programa, kao to je to gore opisano u dijelu o zapraivanju, te uzevi u obzir da je Kurzweil rekao da je ta tehnologija u razvojnoj fazi, vjerojatno je da je potrebno eksperimentiranje. To nas dovodi do teorije da je Morgellons dio faze eksperimentalne kontaminacije obimnije ili moda sveobuhvatne (morgellonosferne) kontaminacije zemlje.
T T

Zato vlakna zamjenjuju dijelove tijela na odreen nain, zato je veoma esto da se npr. dlake, dijelovi koljena, itd. zamjenjuju novom Morgellons ivotnom tvari"?769 To u svakom sluaju izgleda kao operacija u kojoj se tijelo zamjenjuje dio po dio, segment po segment, kao na primjer kada umirua osoba eli imati nove dijelove tijela koji bi zamijenili njihove stare umirue dijelove. Sto se tie prethodno opisanoga brzog zacjeljivanja, rtve Morgellonsa kau da to izgleda kao da se preko otvorenih Morgellons rana koje je uzrokovala bolest stvara pokrov poput zakrpe, ali se ini da taj pokrov" nije stvorilo ljudT P P T T

684
TP P

685
TP P

686
TP P

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. Renseova radijska emisija, www.rense.com, 22. lipnja 2006. Viking 1999.
HTU UTH UT T HTU UTH UT T T

sko tijelo ve je u stvari nusprodukt drugog, Morgellons oblika ivota", a ne dio prirodnog procesa zacjeljivanja tijela. 687 Razliite korporacije, poput korporacije Cryolife, koja ima proizvod koji se zove Bioglue, razvijaju napredne tehnologije zacjeljivanja, kao i napredne mogunosti zacjeljivanja. 688 Zanimljivo je da je proizvod Cryolifea pokrov, flaster pod nazivom ProPatch, koja do neke mjere imitira ono to je gore opisano. Meutim, ne znam postoji li izravna veza izmeu tih tehnologija i Morgellonsa. Neke rtve smatraju da vlakna koja se nalaze u njihovom tijelu nastaju u tom flasteru dok je on poetno u obliku gela, 689 moda u svrhu stvaranja nove Morgellons ivotne tvari".
TPF FP T T T T PF FP T T T T PF FP T

,,U tijelo je ugraen ip." Naslov ovog dijela je citat Jeffa Rensea: ,,U tijelo je ugraen ip." 690 JefFRense i rtva pod imenom Cliff raspravljali su o tome kako mnoge slike struktura Morgellons izgledaju poput antena te kako se ini da Morgellons pleksusi ekaju primitak signala. 691
T T T PF FP PF FPT

Danas je dobro poznato da tajna vlada eli ugraditi ipove u sva ljudska bia na Planetu. To bi bila zavrna etapa potpune kontrole ovjeanstva. Budui da je teko povjerovati da e se svi ljudi dobrovoljno podvrgnuti ugradnji ipa zaraza predstavlja sljedei najbolji nain na koji tajni korporatisti mogu ugraditi ipove u ljudsku populaciju.
T T

Tvrdim da postoje tri vodee teorije to je u stvari Morgellons i zato infestira ljudska bia:
T T

Djelovat e kao veoma produktivno, sveobuhvatno super-ugraivanje ipa. b. Preobrazit e ovjeanstvo u sljedeu fazu postojanja, a moja teorija je da o tome zapravo i govori majanska kozmogeneza 2012. (dolje opisano). c. Mjeavina a i b.
T T T T T

a.

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. 687 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 9. studenoga 2006. Vidi ,,CryoLife Receives FDA 510(k) Clearance for ProPatch(TM) SoftTissue Repair Matrix", Genetic Engineering News, 11. prosinca 2006. 689 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 28. lipnja 2006. 690 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 29. oujka 2007. 691 itatelj treba posjetiti stranicu http://www.rense.com/Datapages/morgdat.htm i pogledati nekoliko fotografija.
687
TP P HTU UTH UT T

688
TP P

TP

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

UT

TP

HTU

UTH

Prema dr. Staninger, Morgellons vlakna su nanotehnoloka: oblik ivota i minijaturni robotski stroj stvoren atom po atom. 692 Dr. Staninger kae da je sljedea slika Morgellons vlakna iz njene datoteke 693 nalik na nanocijev, kao i mnoge druge slike:
T PF FP PF FP T

Nuspojave:596

Ona nam govori da ta cijev ima visoku koncentraciju kalcija i eljeza. Takoer nam govori da su u Morgellons vlaknima drugih pacijenata prisutni i cink, aluminij, eljezo i sumpor. 694
T PF FPT

Teorija glasi da budui da je ljudsko tijelo bioelektrini organizam i da zaraena osoba osjea golemi gubitak energije, Morgellons struktura koristi neto bioelektriciteta ljudskog tijela za napajanje. 695 Ako je Morgellons nanooruje vjerojatno e funkcionirati poput ostalih nanomaterijala, u dva dijela: (1) asembler, koji stvara druge dijelove i koji treba izvor energije i (2) funkcionalne jedinice: nanoboti stvoreni u svrhu izvravanja tono odreenog zadatka. 696
T PF FP PF

Dr. Hildegarde Staninger u Renseovoj radijskoj emisiji, 654 http://asd-www.larc.nasa.gov/SCOOL/contrails.html. 2007. 693 Lokacija datoteke: http://www.rense.com/morgphase/phase2 1 .htm. 694 Dr. Hildegarde Staninger u Renseovoj radijskoj emisiji, 2007. 695 Renseova radijska emisija, www.rense.com, 29. oujka 2007. 696 Dr. Hildegarde Staninger u Renseovoj radijskoj emisiji, 2007.
692
TP P T TP P HTU UTH UT T TP P HTU T TP P HTU UTH UT T TP P T

www.rense.com,
HTU UTH UT

29. 29.
UT

oujka oujka oujka

www.rense.com,
UTH

www.rense.com,
HTU UTH UT

29.

FPT

Nadalje, ini se da Morgellons mrea vlakana u tijelu stvara svoje vlastito elektrino polje, budui da je izmjereno da je koa rtve Morgellonsa izuzetno dobar vodi, obino oko sedam puta bolji od pacijenta koji nije zaraen Morgellonsom. 697 Mrea agenata koji alju signale jedan drugome, kao to to moda ine Morgellons vlakna, stvorit e svoje vlastito polje. 698 Takoer postoje izvjea da rtve Morgellonsa mogu ukljuivati raunala i iskljuivati svjetla ili ovlaivae zraka 699 jer njihovo vlastito elektrino polje oito utjee na druge elektrine entitete. Dr. Bili Deagle i JefF Rense istraivali su imaju li ili ne Morgellons organizmi" izuzetno nisku frekvenciju te mogu li oni primati vanjske signale i/ili su elektromagnetski povezani s nakupinama Morgellonsa u drugim domainima. Ako je to sluaj, to bi dodatno ilo u prilog teoriji o ugradnji ipa o kojoj smo raspravljali u prethodnom odlomku.
T PF FP PF FP PF FP T

Izvanosjetilna percepcija i transhumanizam. Daljnji aspekti plana tajne vlade za masovno ugraivanje ipa ukljuuju preobraaj ljudskih bia u umkonicu. Kada se rtve Morgellonsa jedni drugima priblie, recimo na oko metar udaljenosti, bez dodirivanja mogu osjeati jedni druge. 700 JefF Rense zamijetio je da je to poput konice koja kontaktira drugu konicu". 701 To moe imati transhumanistike primjene jer DARPA eli da u transhumanistikoj budunosti ovjeanstvo s ugraenim ipovima ima meusobno povezani umkonicu.
T T PF FP PF FP T

Majanska kozmogeneza 2012. i Morgellonosfera. Drevni Maje s poluotoka Yucatan u Meksiku bili su iznenaujue napredna kultura koja je u mnogoemu prednjaila u tadanjoj Americi. Od iznimne je vanosti njihovo raunanje vremena i njihov kalendarski sustav. Majanski kalendar zavrava na odreeni datum 2012. godine. Majanska kozmogeneza" pojam je koji obuhvaa ideju da taj nagli prekid kalendara ukazuje da e se 2012. dogoditi neto veliko, moda ak i smak svijeta.
T T

Dr. Hildegarde Staninger u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 2007. 698 Dr. 784 Hildegarde Renseova Startinger u www.rense.com, 29. oujka 2007. www.rense.com, radijska emisija, Renseovoj radijskoj emisiji, 2007. 699 Jan Smith u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 29. oujka 2007. 700 Dr. Hildegarde Staninger u Renseovoj radijskoj emisiji, www.rense.com, 29. oujka 2007.
697
TP P HTU UTH UT T TP P HTU UTH UT T TP P HTU UTH T TP P HTU UTH UT T T T

29. 29.

oujka oujka

784

Renseova radijska emisija, www.rense.com, 30. oujka 2007.

Mnogi istraivai, meu kojima je i Michael Tsarion, 702 sugeriraju da majanska kozmogeneza ne znai smak svijeta ve preobraaj svijeta - moda preobraaj svijesti - te neopozivu i nadolazeu promjenu ovjeanstva. Takve promjene u povijesti su este. Posljednja je zabiljeena oko 500. do 300. godine pr.n.e., kada je ljudska vrsta diljem cijelog svijeta doivjela radikalnu promjenu, to moemo opaziti u kulturi (pismo, arhitektura, religija i filozofija itd.).
T PF FP T T T

U ovoj je knjizi proanaliziran velik broj potpunih katastrofa za ljudsku vrstu koje se naziru na obzoru i koje e zasigurno izbrisati veinu svjetske ljudske populacije tijekom sljedeih deset ili dvadeset godina da se gotovo ini da iza ove predviene majanske kozmogeneze postoji neto to e uskoro zapoeti, ako su Maje bili u pravu. Kao dopuna Tsarionu i ostalima koji misle da 2012. godina donosi sljedeu veliku promjenu ljudskog ivota i svijesti, elio bih dodati da transhumanizam vjerojatno predstavlja tu sljedeu promjenu te da su Morgellonsi, zajedno s razliitim robotskim tehnologijama o kojima e biti govora u posljednjem poglavlju, odgovorni za ovu neizbjenu promjenu ljudske vrste. Moe biti sluajnost da se sve te katastrofe, ukljuujui Morgellonse, priblino podudaraju s vremenskim rasporedom teorije majanske kozmogeneze, ali neosporno je da je to tako i da ova promjena dolazi. Tvrdim da e, zbog svih razloga navedenih u ovoj knjizi, ta promjena ukljuivati desetkovanje svjetske ljudske populacije, kao to su to istaknuli mnogi, prije mene, a zatim e preostali ljudi iskusiti i podvrgnuti se kozmogenskoj promjeni u morgellonsku ili neku slinu zarazu te tako preuzeti ivot i svijest. 703
T PF

786

Jedan od najboljih opisa ove promjene nudi Moravec 1999.

TU

Tsarion pie o ljudskoj povijesti. Njegova internetska stranica je http://www. taroscopes.com.

702
TP P HTU UTH UT UT T

Kao to to pokazuju podaci o Morgellonsu te kako otkriva robotska tehnologija o kojoj u raspravljati u posljednjem poglavlju, doba ljudskosti kakvu poznajemo primie se svome kraju i zapoinje doba transhumanizma (superhumanih, telepatskih strojeva/ljudi-robova). Morgellons se mnogim itateljima ini previe udnim i nadrealnim da bi bio uvjerljiv budui da se toliko razlikuje od bilo ega s im se ljudska vrsta do sada susrela, ak i u holivudskim filmovima. Meutim, injenica je da postoje stvarni uzroci morgellonske tvari koje prouavaju vrhunski znanstvenici na prestinim sveuilitima koji potvruju ono to sam napisao u ovom poglavlju o Morgellonsu. Dakle, ini se da je Morgellons zaista stvaran. itatelj mora ostati doista zadivljen naprednom tehnologijom Morgellonsa - tehnologijom koja je oito daleko naprednija od bilo ega to obini ljudi poznaju ili za to je poznato da je izumila vlada SAD-a. Stvarni problem je da javni mediji odbijaju podrobno izvjetavati o MorgellonFPT T T

su, bez obzira na zapanjujui broj rtava koji je mnogo vei od drugih epidemija koje su izuzetno dobro medijski pokrivene. To govori da mediji zatakavaju Morgellons. Poveete li sve to sam napisao u ovom odlomku, u ovom dijelu i onom prije njega, iz svih tih podataka stvara se teorija - teorija da Morgellons predstavlja pomak od obinog ljudskog tijela prema Morgellons tijelu u koje je ugraen ip, koje ima um poput konice, te e na taj nain biosfera i ljudska vrsta biti podvrgnuta prethodno spomenutom Tsarionovom pomaku u svijesti koji e se dogoditi 2012., od biosfere do Morgellonosfere.
T

Zakljuak
U ovom poglavlju opisao sam kako korporatistika tajna vlada namjerno i sveprisutno kontaminira ovjeanstvo. Informacije u ovom poglavlju pokazuje da je kontaminacija potpuna (um, dua i tijelo), a iza nje stoji tortura, dominacija i jo gore ropstvo. Ljudi dobrovoljno sudjeluju u veini tih kontaminacija (npr. odlazak u trgovinu i kupnja hrane koja sadri aspartam). ak i prije nego to je dolo do najjae kontaminacije (koja bi trebala zapoeti 2009. nakon implementacije Codexa Alimentariusa), posljedica te kontaminacije je da je ovjeanstvo deformirana vrsta. Kao i stvorovi na otoku dr. Moreaua koji nisu znali da su zaraeni, deformirani i glupi, Amerikanci su prevareni i vole svoj Vrli novi svijet, umjesto da se probude i uvide ono to je skriveno ispred njihovih noseva. Poput ostalih korporatistikih taktika, svrha kontaminacije prvenstveno je zapanjujue sadistiko muenje, kao to je to sluaj s epidemijom autizma koji mui tolike obitelji diljem svijeta. Moda bi sada, pred kraj knjige, trebalo spomenuti da postoji neto neobino vezano uz korporatiste: oni se ne ponaaju poput obinih ljudi koje znam i s kojima sam odrastao, oni imaju potpuno drukija uvjerenja i djeluju na posve drukiji nain. Vjerujem da ak i najokrutniji ljudi koje sam do sada upoznao ne ele nanijeti tetu i muiti doslovno sve bebe (i njihove obitelji) u svijetu, to se dogaa s cjepivima. ini se da su svi korporatisti toliko zli i grabeljivi, tajanstveni i dobro organizirani da su, bez pretjerivanja, neljudski.
T T T T

6.
Korporatistika drava snova: svijet logora smrti
T T

Winston je sanjao o svojoj majci. Mora da je imao, mislio je, deset ili jedanaest godina kada je njegova majka nestala... Oca se maglovito sjeao kao tamnog i mravog, uvijek obuenog u urednu tamnu odjeu... koji je nosio naoale. Oito daje njih dvoje progutala jedna od prvih velikih istki pedesetih. -1984., stranica 29, Signet Classics izdanje
T T T T T T

Ili ste uz nas ili uz teroriste. - George W. Bush, nedugo nakon 11. rujna
T T T

elim pobjei, elim se sakriti, elim sruiti zidove koji me dre unutra. elim posegnuti i dotaknuti plamen, tamo gdje su ulice bezimene. elim osjetiti sunce na svom licu, vidjeti oblak praine kako nestaje bez traga, elim se skloniti s otrovne kie, tamo gdje su ulice bezimene... Grad je poplavljen, a naa ljubav pretvara se u ru, vjetar nas tue i raznosi, nabija u prainu. Pokazat u vam visoko mjesto u pustinjskoj ravnici, gdje su ulice bezimene.
T T

- U2 704
PF

Ovo je tekst pjesme ,,Where the Streets Have No Name" s albuma grupe U2 Joshua Ta pjesma govori o orwellovskom gradu logora smrti/koncentracijskih logora. U2 se esto smatra grupom politikih aktivista, ali je oito da su oni ustvari agenti Novog svjetskog poretka. To je u potpunosti razotkriveno kada je Bono zajedno s Wolfowitzom kandidiran za poloaj elnog ovjeka Svjetske banke. (Vidi lanak Bono, World Bank chief? A Los Angeles Times editorial proposes a new gig for the U2 frontman", Reuters, 26. veljae 2005.; Bono Eyed for World Bank Chief?", CBS News/Associated Press, 6. oujka 2005.). Takoer, Bono je jedan od najpoznatijih svjetskih zagovaratelja cijepljenja. Glavni je zagovaratelj cijepljenja u Africi gdje su cjepiva oito zaraena AIDS-om te su stvarni izvor ogromne subsaharske epidemije koja ondje hara. (Vidi Horowitz 1999.) Takoer, pria pod nazivom Bono Avoids taxes, Joins Forbes" (Newsmax, 8. kolovoza 2006.) pokazuje da su Bono i U2 vrsto povezani sa Steveom Forbesom, koji je jedan od glavnih lanova PNAC-a.
704
TP P T

Tree.
T

FPT

U ovom poglavlju pokazat u da

T T

1. Amerika ima ogromni sustav logora" diljem teritorija koji se ne koristi (odnosno, ti logori su potpuno funkcionalni, ogromni koncentracijski logori koji su prazni, kao da ekaju da ih netko koristi/napuni). 2. je taj sustav logora" osmiljen za budui smjetaj obinih Amerikanaca.
T T T T

U ovom poglavlju vidjet ete da se vojni lideri SAD-a pripremaju za drugi 11. rujna" koji e Amerikance potaknuti na preispitivanje Ustava SAD-a", kako kae Tommy Franks (visoki vojni voa, odgovoran za planiranje invazije ok i strahopotovanje"). Uz pomo te vrste terorizma (to e, naravno, biti false flag napad), ameriki vojni lideri pretvorit e SAD u potpuno militaristiku, faistiku policijsku dravu i napuniti gore spomenute koncentracijske logore svima za koje je procijenjeno da su neprijateljski borci" (to god to znailo) od strane tajnog odbora zaduenog za te procjene koji je opisan u nedavnim zakonima poput Zakona o vojnim povjerenstvima" iz 2006., koji sam spominjao u prethodnim poglavljima. FEMA (Federal Emergency Management Agency Savezna agencija za upravljanje kriznim situacijama u okviru federalnog odijela dravne sigurnosti; op. pr.) bit e glavna skupina za skupljanje ljudi kada doe do tog drugog 11. rujna. Najzanimljivije i najvanije za ovu knjigu je da e FEMA, vojska i bilo koja druga vladina organizacija koja e biti na vlasti u to kaotino doba (za to politiari i policija nee biti odgovorni) slijediti naredbe korporatista: korporatisti stoje i stajat e iza planiranja i reorganizacije drutva nakon tog drugog 11. rujna. 705
T T T T T T T PF FPT

Zaljev Guantanamo posluit e kao dobar primjer svim itateljima ove knjige koji ne mogu vjerovati da bi korporatistika vlada ikada imala snage sagraditi ogromne sabirne logore" (logore smrti), gdje namjeravaju drati bezbrojne Amerikance kojima nije sueno, a nisu ni osueni. Samo je aici ljudi poznato da je jedna od glavnih TV izvjestiteljica kanala Fox News Michelle Malkin napisala knjigu u kojoj pokuava opravdati rasno profiliranje i masovno porobljavanje milijuna Amerikanaca koji trebaju biti
T T T T T

Za mnogo dodatnih koje je odrao profesor emitiranoj 27. lipnja 2007.

705
TP P T T

informacija o tom pitanju itatelj treba Daneen Peterson u Renseovoj radijskoj

konzultirati predavanje emisiji, www.rense.com

HTU UTH

smjeteni u koncentracijske logore. 706 Ako je Guantanamo, prvi od javno poznatih teroristikih logora", 707 model za ono to budunost donosi, sabiranje nevinih ljudi dogodit e se u ime lanog rata protiv terorizma" i ukljuivat e godine i godine muenja mnogih zatvorenika" (poznate tehnike muenja koje se koriste u Guantanamu su, na primjer, ekstremno uskraivanje sna koje traje godinama, gdje se zatvorenici" npr. prisiljavaju da sjede nagi ili gotovo bez odjee u neudobnim poloajima, bez pomicanja, pri niskim temperaturama, s ventilatorom koji pue izravno u njih dok oni nose povez na oima, a glasna i zastraujua statika buka dopire iz slualica na njihovim uima 708 - a to se, kako smo ve naveli, ponavlja godinama, ili desetljeima, bez ikakvog razloga osim uitka" u torturi (jer je rat protiv terorizma izmiljen). Budui da nema rata protiv terorizma" i da su zatvorenici u Guantanamu zatvoreni zbog namjetenog dogaaja (11. rujna), to znai da je jedini razlog postojanja Guantanama elja vladinih korporatista za postojanjem logora za muenje, gdje mogu muiti ljude bez ikakvog razloga osim radi uitka koji im muenje priinja. To je razlog zato sam gore koristio rije uitak" i zato je nacija koncentracijskih logora korporatistika drava snova: drava nacionalne ili svjetske krajnje i masovne bijede, gdje su s vremenom svi graani (osim korporatista) porobljeni, ispranih mozgova i mueni, gdje postoji samo korporatistiki zakon" kako bi se korporatistika taktika i orua opisana u prethodnim poglavljima mogla u potpunosti primijeniti.
TPF FP PF FP PF FP T T T T T

Postojanje nacije koncentracijskih logora/logora smrti za korporatista je neizbjeno jer je, kako sam pokazao primjerima u prethodnim poglavljima, korporatist opsjednut mrnjom prema svojim robovima i udi za tim da ih vidi u neprestanoj agoniji, stravi i razliitim oblicima izravnog ili neizravnog, namjernog muenja. Korporatist svoje robove eli iskljuivo muiti. Muenje je korporatistima sveto, kako je to Orwell prikazao prizorom Winstonovog muenj a u svojoj 1984., (te kao to to takoer pokazuju Guantanamo, ameriki zatvorski sustav, tajni CLA-ini zatvori te javno obrazovanje u SAD-u). Stavljanje znatnog dijela svjetske populacije u globalni sabirni logor/logor smrti predstavljalo bi za korporatiste koji vole muenje maksimalni uitak. 709
T T T PF

Vidi Erik i Tarik 2005. te arter 2005. za dodatne informacije. Naravno, koncentracijski logori ili logori za muenje koji su nalik na one iz Guantanama nisu nita novo, a Guantanamo je samo prvi koji je postao poznat iroj javnosti. Vidi Peglen, Trevor i Thompson (2006.) za informacije o ostalim tajnim CIA-inim programima koncentracijskih logora/logora za muenje. 708 Za dodatne informacije vidi arter 2005. 709 Ovo nije pretjerivanje. Korporatisti oboavaju muenje. Vidi Klein 2007. za zanimljiv opis koliko je cjelokupnom korporatistikom svijetu muenje svojstveno i sveto.
707
TP P T TP P T TP P T

Malkin, Michelle, 2004., Obrana internacije: sluaj 'rasnog profiliranja' u Drugom svjetskom ratu i ratu protiv terora (In Defense of Internment: The Case for 'Racial Profiling' in World War II and the War on Terror), Regnery Publishing.
706
TP P T T T

Ali stvarnol Kakva besmislica!" - 'pomislili ste ili rekli? Zar bi oni zaista proveli takav plan? U maniji false flag dogaaja, dakle... tko je zaista zabrinut za humanost? A sa strahom koji oni ire, tko je zaista raspoloen za graanska prava? Za vrijeme kaosa nakon 11. rujna, kada je trauma tog dogaaja promijenila psihu ljudi, ali i gdje su svi dogaaji ustvari bili orwellovska prijevara, u asopisu National Revievv od 13. rujna 2001. Ann Coulter - koja je jedan od najistaknutijih glasova masovnih medija (naroito Fox News) - napisala je:
T T T T T T T T T T T

Ovo nije vrijeme za traenje onih pojedinaca koji su izravno umijeani u taj teroristiki napad... Mi ne trebamo dugotrajne istrage forenzikih dokaza da bi odredili sa znanstvenom preciznou koja je osoba ili koje su osobe izdale zapovijed za taj napad... Naciju je napao fanatini, ubilaki kult. Mi moramo izvriti invaziju na njihove zemlje, ubiti njihove voe i preobratiti ih na kranstvo. Mi nismo pokuali pronai samo Hitlera i njegove glavne asnike. Prekrili smo njemake gradove bombama, ubijali smo civile. To je rat. I ovo je rat. 710
PF FPT T

To je zamolba, ako ne i zahtjev, koji je iznijela vodea medijska osoba - koja je po poloaju slina Rushu Limbaughu - da se napuste svi zakonski postupci, da se pokrene bezobziran rat u kojem se ubija po volji i bez paljivog nianjenja (dok znate da su na vatrenoj liniji djeca), da se ubijaju civili, zatvaraju i/ili izvre pokolji cijelih nacija - sve to prije nego to smo uope pomislili zapitati vladu da objasni kako je moglo doi do pentagonske faze a. Poziv Coulterove na anticivilizirano ratno ludilo odraava srednjovjekovni mentalitet, iji je primjer Ashcroft, koji je takoer iskreno rekao, na primjer, da ako se netko ne slae s njegovom politikom i ne podrava njegovu administraciju smatrat e se teroristom.794 To odraava Bushev komentar s poetka ovog poglavlja: Ili ste uz nas ili uz teroriste." Ta izjava ukazuje da ako se ne slaete s politikom aktualne administracije to znai da ste terorist i mjesto vam je u logoru smrti. Zakon HR 6166 izglasan u jesen 2007. u 109. Kongresu (izglasan je kao S3930 u rujnu 2006. kao Zakon o vojnim komisijama) uinio je takva djela zakonitima".
P P T

Svijet strojeva

794

To se pokazuje u Marshall 2003.

710
TP P

Hvala Gregu Feltonu za ovaj citat.

T

Pretpostavimo da su raunalni strunjaci uspjeli razviti inteligentne strojeve koji mogu obavljati stvari bolje od ljudi. U tom sluaju moemo pretpostaviti da e sav posao obavljati ogromni, visoko organizirani sustavi
T

strojeva te nee biti potrebno ulagati nikakav ljudski napor. Moe se dogoditi jedna od dvije stvari. Strojevima moe biti doputeno donoenje vlastitih odluka bez ljudskog nadzora ili e ljudi zadrati kontrolu nad strojevima. Ako se strojevima dopusti donoenje vlastitih odluka nije mogue predvidjeti posljedice zato to je nemogue predvidjeti kako e se strojevi ponaati. Jednostavno napominjemo da bi sudbina ljudske vrste bila u rukama strojeva.... S druge strane, mogue je da e ljudi zadrati kontrolu nad strojevima. U tom sluaju prosjena osoba moe imati kontrolu nad nekoliko privatnih strojeva u svom vlasnitvu poput automobila ili osobnog raunala, ali kontrola nad velikim sustavima strojeva bit e u rukama malobrojne elite - ba kako je to sluaj danas, ali uz dvije razlike. Zbog poboljanih tehnika elita e imati veu kontrolu nad masama; a zato to ljudski rad vie nee biti potreban mase nee biti potrebne, predstavljat e beskorisno optereenje za sustav. Ako je elita nemilosrdna moe jednostavno odluiti istrijebiti veliki dio ovjeanstva. 711 -Bili Joy, suosniva i glavni znanstvenik tvrtke Sun Microsystems
T PF FPT

U prethodnim poglavljima rekao sam kako korporatisti planiraju globalno istrebljenje otprilike 9 od 10 ljudi na Zemlji, a oni koji ostanu strpat e se u radne logore i logore smrti, koji su dio planirane robovske kolonije budunosti. Teko je tono rei kako e se to izvesti i/ili zato to rade. Sve to je ustvari poznato u vrijeme pisanja ove knjige je ono to se moe sa sigurnou potvrditi, a to je da korporatisti marljivo grade logore smrti te da stvaraju ogromnu robovsku dravu i infrastrukturni sustav policijske drave. Takoer se sa sigurnou moe potvrditi injenica da e tom dravom strave upravljati samo nekolicina te da korporatistiki nadzornici nee morati koristiti velike koliine jurinika i policije, kao to su to morali npr. nacisti. I to zato to korporatisti imaju pristup tehnologijama koje su malo poznate obinim ljudima (iako su ih oni financirali), a veliki dio tih tehnologija vezan je uz, na primjer, robote 712 koji e tvoriti njihovu vojsku strave i uasa. Korporatistiki nadzornici vjerojatno e se preobraziti u transljude, 713 a tehnologije e se (ako ve i nisu) usaivati u njihova tijela kako bi imali superljudske kvalitete: odsutnost starenja, odsutnost bolesti, sposobnost postizanja superuitaka itd. 714 Amerika javnost
T T T PF FP PF FP PF FP

711 Ovo je iz lanka ,,Why the Future Doesn't Need Us", autor Bili Joy, asopis Wired, 4. kolovoza 2000. 712 Vidi Kurzweil 1999. i Moravec 1999. za dodatne informacije o stvarnosti robotike tehnologije. 713 Vidi Kurzweil 1999. i Moravec 1999. za dodatne informacije o toj tehnologiji. 714 Vidi Kurzweil 1999. i Moravec 1999., koji takoer govore o pitanjima vezanima za transhumanizam.
TP P T TP P T TP P T TP P T

veim je dijelom u potpunosti nesvjesna tehnologije koja se razvija 715 kako bi se koristila protiv njih i protiv svih ljudi na svijetu, nezaustavljive sile protiv koje e protesti, a moda naposljetku i bojkoti korporatistikih poslovnih pothvata biti potpuno nemoni.
TPF FP T

Mnogi ljudi ne mogu vjerovati daje to istina. Ali to je samo zato to ne znaju da knjige koje su napisali Moravec, Kurzweil i drugi izumitelji koji su povezani s vrhunskim sveuilitima i vladom (npr. Kurzweil je lan tehnoloke komisije predsjednika Busha), potvruju te detalje, kao i izumitelji u svojim knjigama, intervjuima i predavanjima. Bili Joy, suosniva i glavni znanstvenik tvrtke Sun Microsystems, 2000. je napisao:
T T T T T

Od trenutka kada sam se ukljuio u stvaranje novih tehnologija brinule su me njihove etike dimenzije, ali tek u jesen 1998. zaista sam postao svjestan koliko su velike opasnosti s kojima emo se suoiti u 21. stoljeu. Mogu precizno odrediti datum poetka svoje zabrinutosti: bio je to dan kada sam upoznao Raya Kurzvveila, zaslueno slavnog izumitelja prvog stroja za itanje slijepima, kao i mnogih drugih nevjerojatnih stvari.... Uvijek sam mislio da su roboti koji osjeaju stvar znanstvene fantastike. Meutim sada sam od nekoga koga sam potovao sluao jak argument da su oni realnost ve u bliskoj budunosti. Bio sam zapanjen, osobito ako uzmemo u obzir Rayevu dokazanu sposobnost zamiljanja i stvaranja budunosti. Ve sam znao da nam nove tehnologije poput genetskog inenjeringa i nanotehnologije nude mogunost preoblikovanja svijeta, ali realistini i bliski scenarij za inteligentne robote me je iznenadio. 716
PF

dobar pregled te i slinih tehnologija vidi DVD predavanje Oruja masovne Boba Fletchera iz 1997. koji se moe nabaviti na World News Insight, RO. Box 216, Bayview, Idaho, 83803. Takoer vidi epizode emisije Oruja budunosti emitirane na kanalu Discovery i Vojnom kanalu (emisija bi se ustvari trebala zvati Budui rat [Futurewar] budui da uglavnom opisuje ve postojeu tehnologiju za budue ratovanje, iako je veina te tehnologije ve upotrijebljena u Libanonu, Iraku itd.) za sve vrste primjera (na primjer, 5. travnja 2007. kanal Discovery prikazao je epizodu u kojoj su pokazane mnoge tehnologije koje omoguavaju ratovanje putem daljinske kontrole i robotike, poput nekog igraa video igara koji kontrolira rat iz daljine, na nain na koji Ratovi zvijezda prikazuju vojsku droida). Takoer, vidi asopis MIT Technology Review za dodatne informacije, kao i mnoge vojne asopise. 716 Ovo je iz lanka ,,Why the Future Doesn't Need Us", autor Bili Joy, asopis Wired, 4. kolovoza 2000.
715
TP P

kontrole
T

Za

TP

FPT

Kao to sam naveo u prethodnim poglavljima, tehnologija je stvarna i spremna je za koritenje. Korporatistiki roboti su ubojice veliine strljena, 717 dovoljno
T T T PF FP

su visokotehnoloki da izgledaju poput Terminatora 2, 718 a te robo-ubojice kontroliraju AI (Artificialintelligence - Umjetna inteligencija; op. pr.) zapovjedna raunala, kao u Terminatoru 3, gdje AI gospodari mogu skladati muziku i uiti, te stvoriti ponaanje roja kod robota koje kontroliraju u borbi protiv neprijatelja. 719 Ti roboti posebno su stvoreni za rat i kontrolu: ine svemone vojske kojima ne smeta vrijeme i koji su, dakako, opremljeni svim vrstama nadljudskih
PF FP T T PF FP T

Ovo je fotografija TALONA ... monog, laganog, svestranog robota dizajniranog za zadatke u rasponu od izvianja do isporuke oruja. Njegov veliki, brzo otvarajui prostor za teret

moe smjestiti razliite senzore, to ga ini idealnim rjeenjem za razliite potrebe zadatka. Sagraen sa sposobnou kretanja po bilo kojem vremenu, danu ili noi, te amfibijskim sposobnostima, TALON moe djelovati pod najgorim uvjetima i svladati gotovo svaku vrstu terena. Robot veliine aktovke kontrolira se dvosmjernom radiofrekvencijskom ili fiberoptikom linijom iz portable ili prijenosne jedinice za operatorsku kontrolu (OCU) koja prua neprekidne podatke i video
T

feedback za precizno
T

pozicioniranje vozila... TALON-ove opcije tereta i senzora ukljuuju: viestruke kamere (u boji, crno-bijele, infracrvene, termalne, nulta svjetla), ruku s dva zgloba, hvataljke, sposobnost saginjanja i zakretanja, dvosmjernu komunikaciju, NBC (nuklearne, bioloke, kemijske) senzore, senzore radijacije UXO/senzore za detekciju mina, module za postavljanje granata i dimnih bombi, orua za probijanje, komunikacijsku opremu, te opremu za odvraanje panje i ometanje".801
P

717
TP P

718
TP P

719
TP P

Isreal Developing Anti-militant 'Bionic Hornet'", Reuters, 17. studenog 2006. Future Police State Use of ASIMO The Robot?", Infowars.com, 17. prosinca 2004. ,,Experimental AI Powers Robot Army", Wired, David Hambling, 14. rujna 2006.
T T T T T T T

PT

sposobnosti. 720 Rijeima Alexa Jonesa': Te stvari eksponencijalno rastu, svake godine broj im se udvostruuje", 721 to znai da se razvija i stvara sve vie takve tehnologije. Imao sam studente raunarstva na sveuilitu Purdue koji su mi rekli da su svjedoili velikim pomacima u fokusu inenjerskih programa na tom i drugim kampusima sveuilita Purdue, pomacima prema upravo toj vrsti tehnologije zato to su vidjeli da vladino financiranje nalae da se tehnologija vojne robotike uini vodeom istraivakom temom na tim kampusima.
T PF FP PF FP T

Ovo poglavlje opisuje budui globalni sustav koncentracijskih i robovskih logora te logora smrti. Openito govorei, taj sustav je logini nastavak smanjenja populacije: gore spomenuti programi za smanjenje broja stanovnika (svjetski rat, epidemije, nutricid, osiromaeni uran) potaknut e masovni kaos koji e zatim primorati vlade svijeta (tajni korporatistiki Novi svjetski poredak) da se umijeaju i prave se da spaavaju ovjeanstvo zaustavljajui kaos uvoenjem strogog ratnog zakona, programa cijepljenja, rata itd., a to je ustvari samo poetak planova za osnivanja globalnog logora smrti.
T T

Zametke tog plana moete vidjeti u SAD-u, u obliku stvaranja Sjevernoamerike unije 722 i masovnog egzodusa industrije iz SAD-a. 723 Plan Sjevernoamerike unije jest zamjena veine amerikog stanovnitva meksikom populacijom kako bi korporacije mogle zaobii zakone o radu (poput minimalne dnevnice) koji vrijede za amerike graane. Nakon to se ameriki graani zamijene ili uklone oni e morati biti istrijebljeni ili porobljeni. A budui da korporatisti razvijaju robotske vojske i uzevi u obzir ono to smo opisali u prethodnim poglavljima moramo pretpostaviti da e se te vojske koristiti, kao i ogromni zatvorski sustav koji grade korporatisti.
T PF FP PF FP

720 Israel Unveils Portable Hunter-Killer Robot", Reuters, 8. oujka 2007.; TALON Small Mobile Robot", GlobalSecurity.org, 24. sijenja 2005.; USA Plans Carlyle Group's 'Robot Troops' for Iraq", BBC, 17. veljae 2005. 721 Emisija Alexa Jonesa, www.infowars.com, 8. oujka 2007. 722 North American Union Leader Says Merger Just Crisis Away", WorldNetDaily, Jerome R. Corsi, 15. prosinca 2006. 723 Za samo jedan takav primjer vidi tekst Ford Had Its Worst Loss Ever In 2006: Washington Post, Sholnn Freeman, 26. Carmaker Struggles To Correct Mistakes", sijenja 2007. Alex Jones je 15. veljae 2007. u svojoj radijskoj emisiji rekao da vlada SAD-a plaa korporacijama da napuste SAD.
TP P T T T TP P HTU UTH UT T TP P T TP P T T T

Kako e doi do preobraaja u globalni logor smrti?

Metoda kojom svaka totalitarna zemlja preuzima kontrolu i nadzire populaciju ... [je] kontrola hrane. To je nain istrebljenja eliminiranjem dijelova - ogromnih dijelova - stanovnitva (Staljin, Hitler, Kuba, Kina...) Oni ne troe metke, nemaju potrebno ljudstvo... Oni izgladnjuju ljude. -Steve Shanks 724
T T T PF FPT

Nije tajna da tajna korporatistika vlada planira potpuno preuzimanje ljudi da bi utemeljila orwellovsku neofeudalnu dravu. Proitajte sljedei, izuzetno vaan lanak objavljen u Washington Postu koji objavljuje da nakon novog 11. rujna vlast prelazi u ruke vlade iz sjene":
T T T T

Predsjednik Bush juer je izdao slubenu direktivu o nacionalnoj sigurnosti, nalaui agencijama da pripreme planove za sluaj iznenadnog ozbiljnog napada na federalnu vladu, a odgovornost za koordinaciju tih planova dodijelio je Bijeloj kui. Mogunost detonacije nuklearne bombe u Washingtonu bez prethodnog upozorenja, bez obzira jesu li je prokrijumarili teroristi ili strana vlada, mnogi analitiari sigurnosti od napada 11. rujna 2001. naveli su kao razlog za zabrinutost... Poslije tih napada Bush je odredio da se oko 100 starijih civilnih upravitelja tajno rotiraju na lokacijama izvan Washingtona tjednima i mjesecima da bi osigurali preivljavanje nacije, kao tajna vlada koja je nastala na temelju
T T T T

dugotrajnih planova za kontinuitet operacija". Od tada su druge agencije, ukljuujui Pentagon, Ured direktora za nacionalno obavjetavanje i CIAu, poduzele su korake za relokaciju jedinica ili kljunih funkcija izvan Washingtona iz svojih vlastitih razloga, navodei imbenike poput ekonomije ili vanost izbjegavanja Beltwayevog grupnog razmiljanja". Norman J.
T

Ornstein, znanstvenik s Amerikog gospodarskog instituta i savjetnik nezavisnog Odbora za kontinuitet vlade, rekao je da je naredba izravnije prihvaanje onoga to je od 11. rujna postojalo kao implicitni ali jasni paket pretpostavki". Dodao je: Frustriran sam jer te pretpostavke ne zanimaju Kongres na isti nain." Drugi bivi dunosnici u Bushevoj administraciji izjavili su da direktiva formalizira prijelaz autoriteta s Ministarstva domovinske sigurnosti na Bijelu kuu. Prema izvrnoj naredbi koja datira iz Reaganove administracije, odgovornost za koordinaciju, provedbu i ostvarivanje takvih planova izvorno je bila povjerena Saveznoj agenciji za upravljanje kriznim situacijama, a kasnije Ministarstvu domovinske sigurnosti, navela je kongresna istraiteljska sluba u svom izvjeu iz 2005. o reorganizaciji Ministarstva domovinske sigurnosti koja je u tijeku.

724
TP P

Iz radijske emisije Nutrimedical Report, www.nutrimedical.com, 5. oujka 2007.

T T HTU UTH T

Nova direktiva dodjeljuje posao kdordiniranja politike predsjednikovom pomoniku za domovinsku sigurnost i protuterorizam - Frances Fragos Townsend, koja e dobiti naslov nacionalne koordinatorice kontinuiteta - a savjetovat e se s Bushevim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Stephenom J. Hadleyjem, uz potporu osoblja Odbora za nacionalnu sigurnost Bijele kue. Townsend mora sastaviti plan provoenja unutar 90 dana. Tajnik domovinske sigurnosti Michael Chertoff nastavit e koordinirati operacije i aktivnosti, kae direktiva. 725 (naglasak dodan.)
T PF FP T

Ova pria sadri priznanje da stvarna mo vojske i vlade nije u rukama Kongresa ve u rukama vlade u sjeni" da bi se pripremili za sljedei 11. rujna, koji e biti nuklearni napad.
T T

Kako je navedeno u treem poglavlju, tragedije se dogaaju za vrijeme pada poslovnog ciklusa" - odnosno kada korporatisti planiraju da se dogode - pa stoga moemo zakljuiti da je vrlo vjerojatno da e u nadolazeoj amerikoj krizi zapoeti velike istke i tako zapoeti pokret za globalno ropstvo.
T T

Ono to e se vjerojatno dogoditi od 2008. do 2012. je sljedee. 726 Prvo e doi do ogromnog prsnua balona zaduenosti", da citiramo ekonomista Georgea Whitehursta. 727 To e dovesti do globalne krize. Stvorit e se dojam da je to vrijeme kaosa, iako ga je paljivo isplanirala korporatistika tajna vlada.
T PF FP PF FP

725 Bush Changes Continuity Plan: Administration, Not DHS, Would Run Shadow Government", Washington Post, autor Spencer S. Hsu, 10. svibnja 2007., stranica A12. 726 Da budemo precizni, plan za globalni logor smrti ve je zapoeo. Meutim, slubeni poetak" bit e - po mojoj procjeni - 2009., i to iz nekoliko razloga. To je vrijeme kada e se poeti otkrivati koliko je osiromaeni uran unitio svijet i vrijeme kada e WTO primijeniti i provesti Codex Alimentarius u cijelom svijetu (vidi Afrika 2000. te Laibow i Stubblebine 2006.). Nadalje, postoje razlozi i za pretpostavku da e doi do ogromnog slabljenja ekonomije, na to ukazuje planirani program ponovnog otkupa dionica tvrtke 3M, najavljen za 2009. (vidi lanak ,,3M objavljuje program ponovnog otkupa vrijedan 7 milijardi dolara"). (Tvrtke planiraju ponovni otkup dionica kada je lairani poslovni ciklus" na niskoj razini.) Postoje i drugi razlozi (npr. implementacija nacionalnih identifikacija), ovo je samo dobar uvodni popis. Kada te podatke spojite s obrascem koji sam opisao u treem poglavlju o nainu provoenja ekonomske politike (putem sljedeeg obrasca: ekonomski slom -> dogaaj false flag terora -> rat i bolest), ti podaci ukazuju na injenicu da e 2009. godina biti loa za ekonomiju, to znai da e se taj obrazac provesti. 727 Da biste shvatili pravu prirodu ekonomije i to znai pojam prsnue balona dugova", pogledajte predavanja Georgea Whitehursta u arhivama Renseove radijske emisije (www.rense.com') od 2005. do 2006.
TP P T T T TP P T T T T T TP P TU UT T

Drugo, doi e do false flag dogaaja kako bi stanovnitvo SAD-a poduprlo masovnu invaziju i rat (vjerojatno s Iranom).
T T T T

Tree, u tom kaotinom razdoblju pojavit e se rat, zarazne bolesti i masovno umiranje, kao to je bio sluaj i s dogaajima vezanim uz Drugi svjetski rat.
T T

Pogledate li kroz povijest, te vrste dogaaja (ekonomski krah->/aZse flag dogaaj->masovno ratovanje->globalna poast) gotovo se uvijek javljaju istim redoslijedom, kao to smo naveli u treem poglavlju. Akademici izmiljaju sve vrste besmislenih objanjenja" tog obrasca (na primjer, o Velikoj depresiji akademici nam govore da je bila izazvana problemima s poljoprivrednicima, ili da Drugi svjetski rat nije zapoeo zbog nafte ili IBM-a ili Rockefellera, ve zbog Hitlerove sposobnosti da izgradi Njemaku). Meutim, gotovo nikada ne spominju najbolju teoriju o tim uzorcima: tajna vlada organizira ponavljanje onoga to se u povijesti dogodilo ve toliko mnogo puta. Javnost nee nita znati, a bolest, kaos, smanjenje broja stanovnika itd. nazivat e se spontanim dogaajima", kao i kod vremenskih prilika - via sila".
T T T T

Za masovne zaraze okrivit e se virusi koji se ire od osobe do osobe ili neplanirano gladovanje, ali u stvarnosti bit e isplanirana posljedica nutricida, 728 osiromaenog urana, namjerne kontaminacije cjepivima i smiljenih zaraza. 729 Te masovne smrti ispunit e cilj korporatistike tajne vlade, odnosno smanjiti populaciju svijeta na oko 500.000 ljudi, to oni koji prouavaju tajnu vladu dobro znaju da je trenutni glavni projekt tajne vlade.
T PF FP PF FP T

Planiranje i ostvarivanje drutva logora smrti

Kako sam ve spomenuo, 2005. i 2006. svijet je saznao da vlada SADa prikuplja doslovno sve podatke (bankovni rauni, e-mail itd.) o amerikoj javnosti zato to, kako su tvrdili, trae teroriste. Sada se prisjetite da nema terorista, kao to sam takoer pokazao. Postavlja se, dakle, pitanje: Zato se o svim Amerikancima prikupljaju toliko detaljni podaci? Zato, ako ne zbog terorista? Vidjet emo da se moe dokazati da se informacije skupljaju zbog samih Amerikanaca. Pozabavimo se sada pojedinostima.
T T T T T T

Sposobnost pritvaranja milijuna stvarna je mogunost:

T T T

728
TP P

729
TP P

Vidi Afrika 2000. Vidi Horowitz 2001. za izvrsnu raspravu o tome kako bi te bolesti mogle izgledati.
T T

FEMA, federalna agencija zaduena za pripreme za sluaj katastrofe, pokuava se brzo pripremiti za viestruke napade koji e u amerikim gradovima izazvati masovna unitenja - ukljuujui stvaranje prilagodljivih privremenih gradova koji bi mogli primiti milijune raseljenih osoba, saznaje NewsMax. FEMA se priprema za nuklearne, bioloke i kemijske napade na amerike gradove, ukljuujui mogunost viestrukih napada orujem za masovno unitenje. Agencija je ve obavijestila prodavae, opskrbljivae i konzultante da mora biti pripravna nositi se s logistikom pruanja pomoi milijunima raseljenih Amerikanaca koji e pobjei iz urbanih podruja koja bi se mogla nai pod napadom. Agencija planira stvoriti interventne privremene gradove koji bi mogli primiti na stotine tisua ako ne i milijuna Amerikanaca koji e pobjei iz svojih urbanih domova budu li njihovi gradovi napadnuti. Zloslutno zvui da je FEMA kao krajnji rok za pripremanje tih gradova odredila sijeanj 2003., dakle za otprilike est mjeseci. Izvor upoznat s krajnjim rokom vjeruje da su ti napori vezani uz pripreme Amerike za protunapade do kojih moe doi ako sljedee godine SAD izvri invaziju na Irak. FEMA trenutno trai ponude od velikih tvrtki za upravljanje nekretninama jer u bliskoj budunosti planira imenovati tri tvrtke koje e brinuti za logistiku i planiranje tih privremenih gradova. Slubenici FEMA-e rekli su tim tvrtkama da ve imaju naruene atore i kamp-prikolice. atori i kamp-prikolice bit e sklonita za raseljeno stanovnitvo. Oekuje se da tvrtke za nekretnine osiguraju inenjere i arhitekte koji e isplanirati infrastrukturu za hitne sluajeve, poput kanalizacije i elektrine energije. 730
T PF FPT

Moe se initi kao puka sluajnost da su korporatisti izgradili ureaje za logore smrti i moe biti teko povjerovati da je to istina. Meutim, sve sumnje padaju u vodu kada se sjetite Zaljeva Guantanamo i drugih logora osnovanih odmah nakon namjetenih dogaaja od 11. rujna i upoznate li se s prolou obitelji Bush te naklonjenosti Cheneyja, Ashcrofta i ostalih eugenici i smanjenju populacije. 731 Ovdje neu detaljno pisati o tome jer su to drugi ve napravili i zato to je ovo poglavlje posveeno samo korporatistikom oruu robovskog rada u logorima smrti.
T PF FP

816

Vidi Tarpley i Chaitkin 2004.

FEMA Preparing for Mass Destruction Attacks on Cities", John O. Edwards, 15. srpnja 2002., NewsMax.com.
730
TP P T T

816

Vidi Tarpley i Chaitkin 2004.

KBR-ovi/Halliburtonovi sabirni logori"

Djed Georgea Busha, pokojni ameriki senator Prescott Bush, bio je direktor i dioniar tvrtki koje su zaraivale na poslovanju s financijerima nacistike Njemake. The Guardian je u novootkrivenim dokumentima iz Nacionalnih arhiva SADa pronaao potvrdu da je tvrtka kojoj je Prescott Bush bio direktor poslovala s financijskim arhitektima nacizma. - The Guardian (glavne britanske novine), 25. rujna 2004. 732
T T T T T T PF FPT

Koliko logorskog prostora postoji? Ovo je pria iz asopisa Businesswire koja donosi vie informacija o stvaranju sabirnih logora koji se trenutno grade.
T T T T

KBR je danas objavio da je Odsjek domovinske sigurnosti (DHS), dijela za useljenitvo i carinu SAD-a (ICE), dodijelio KBR-u ugovor neodreene isporuke/neodreene koliine (IDIQ) za izvanredna stanja, za opskrbu ICE-ovih objekata za sluaj izvanrednog stanja. KBR je inenjerska i graevinska podrunica Halliburtona (NYSE:HAL). S maksimalnom ukupnom vrijednosti od 385 milijuna dolara u razdoblju od pet godina, u trajanju od jedne godine i etiri jednogodinje opcije, konkurentno dodijeljeni ugovor izvrit e inenjerski korpus vojske SAD-a, iz okruga Forth Worth. KBR je imao prethodni ICE ugovor od 2000. do 2005. ...Ugovor, koji stupa na snagu odmah osigurava ustanovljavanje privremenih objekata za zadravanje i procesiranje kao pojaanje postojeim ICE-ovim objektima programa operacija zadravanja i uklanjanja u sluaju izvanrednog dotoka useljenika u SAD ili slui kao potpora brzom razvoju novih programa. Ugovor za izvanredna stanja osigurava planiranje i, prema potrebi, pokretanje specifine inenjerske, graevinske i logistike potpore za osnivanje, upravljanje i odravanje jednog ili vie ekspanzijskog objekta. Ugovor takoer moe osigurati potporu u zadravanju migranata ostalim organizacijama vlade SAD-a u sluaju poveanog priljeva useljenika, kao i razvoju plana za reagiranje u sluaju nacionalnog izvanrednog stanja, poput prirodne katastrofe. U sluaju prirodne katastrofe opskrbljiva moe dobiti zadatak osiguravanja
T T T

Za detaljan opis te veze izmeu Busha i Hitlera vidi Tarpley 1992. Strunjaci raspravljaju o toj prii i u Karei 2004. Vidi takoer Of skulls and bones: More secrets of the tomb", autor Noam Rudnick, 24. listopada 2003., The Yale Herald, svezak XXXVI., broj 8; Skull and bones", 13. lipnja 2004., CBS News. Korporatistiki mediji tvrdili su da je, kada je ta pria 2004. otkrivena, Prescott Bush prekinuo svoje veze s Hitlerom 1930-ih, ali podaci iz nacistike arhive o holokaustu uope se ne slau s tim, ba kao ni novinske prie iz 1940-ih. Vidi ,,Thyssen Funds Found in US", 31. srpnja 1941., The Zanesville Signal (Zanesville, Ohio).
732
TP P T

smjetaja za osoblje ICE-a koje obavlja funkcije provedbe zakona i slui kao potpora pruanju pomoi. 733
T PF FPT

Zanimljivo je primijetiti da politiari ne nijeu postojanje programa graenja ogromnih logora. Oni to priznaju, a ono to je potrebno istraiti su tvrdnje za to e se doista taj sustav logora koristiti.
T T

U sljedeem lanku iz New York Timesa tvrdi se da e logori biti koriteni za nove programe za koje je potreban dodatni prostor za zadravanje":
T T T T

Korpus vojnih inenjera ugovor vrijedan do 385 milijuna dolara za gradnju privremenih sabirnih logora za useljenike dodijelio je tvrtki Kellogg Brown & Root (KBR), podrunici Halliburtona koji su kritizirani zbog prevelikih naknada za svoj rad u Iraku. KBR e graditi centre za Odjel domovinske sigurnosti ija je namjena prihvat neoekivanog priljeva useljenika, smjetanje ljudi u sluaju prirodne katastrofe ili za nove programe za koje je potreban dodatni prostor za zadravanje, rekli su rukovoditelji tvrtke. KBR, koji je proli mjesec objavio da je dobio ugovor, ve je imao slian ugovor s useljenikim agencijama od 2000. do prole godine... Glasnogovornica ureda za useljenitvo i carinu Jamie Zuieback rekla je da e KBR graditi centre samo u sluaju izvanrednih stanja, poput onoga kada je tisue Kubanaca na splavovima doplovilo u SAD. Naglasila je da centri moda nikada nee biti sagraeni ako ne doe do takvog izvanrednog stanja... Glasnogovornik korpusa Clayton Church rekao je da bi centri mogli biti smjeteni na nekoritenim vojnim lokacijama ili privremenim strukturama, te da e svaki moi primiti 5000 ljudi. Kada je priljev ljudi u SAD velik kako emo ih nahraniti, kamo emo ih smjestiti i kako ih zatititi?" - upitao je gospodin Church. Zato postoje te vrste ugovora." Gospodin Church rekao je da KBR nije gradio centre za vrijeme trajanja prethodnog ugovora, ali da je gradio privremena sklonita za ljude koji su evakuirani za vrijeme uragana Katrina... Posljednjih mjeseci Odsjek domovinske sigurnosti obeao je da e poveati broj kreveta u svojim prihvatnim centrima da bi mogli smjestiti tisue ilegalnih useljenika koji ekaju deportaciju. U prvom kvartalu fiskalne godine 2006. gotovo 60 posto uhvaenih ilegalnih useljenika iz svih zemalja osim Meksika puteni su navlastitu odgovornost... Zagovornici useljenika rekli su da se boje daje novi ugovor jo jedan pokazatelj da je vlada planirala proiriti zadravanje ilegalnih useljenika, ukljuujui traitelje azila. Oito je daje namjera vlade
T T T T T T T T T T

733 KBR Awarded U.S. Department of Homeland Security Project for Emergency Support Services", 24. sijenja 2006., Businessware,
TP P T T

Contingency

Support

zadravanje sve veeg broja ljudi da bi se oni potom mogli lake ukloniti",
T

rekla je Cheryl Little, izvrna direktorica Centra za zastupanje useljenika iz Miamija na Floridi. 734 (naglasak dodan.)
T PF FP T

Ovaj lanak pokazuje da pria koja je Amerikancima servirana o tim ogromnim logorima nema smisla. KBR od 2000. gradi koncentracijske logore, ali oni nisu koriteni za rtve uragana Katrina.
T T

Koliko sabirnih logora postoji ako su se oni gradili posljednjih est godina? Broj mora biti ogroman. Bush, Cheney i ostali korporatisti ukljueni u to dokazali su da ih ne zanima koritenje logora za rtve prirodnih katastrofa (jer rtve uragana Katrina nisu bile tamo smjetene) i ilegalne useljenike" (budui da se ilegalci" ne stavljaju u logore), tako da je ideja da Bush, Cheney i ostali korporatisti ele sagraditi sabirne logore za rtve katastrofe, kako su to New York Timesu rekli lanovi Busheve administracije, jednostavno netona informacija (odnosno la). Izjava novi programi za koje je potreban dodatni prostor za zadravanje" tako je nejasna da moe biti takva samo namjerno, to je standard za vladine korporatiste (npr. Guantanamo je sukladan enevskoj konvenciji", kako je rekao Rumsfeld). ini se malo vjerojatnim da e useljenici ikada doi u ovu zemlju na nain koji sugerira lanak, a ak ako se to i dogodi, zato ih moramo zadravati"? Amerika je u prolosti koristila logore za zadravanje kriminalaca", a koristi ih i danas (japanski graani u vrijeme Drugog svjetskog rata, ameriki Indijanci, afriki robovi, graani dananjeg Iraka, dananji ameriki zatvorski sustav, Zaljev Guantanamo, tajni CIA-ini zatvori itd.), ali nisu se koristili za masovno useljenitvo ili prirodne katastrofe. to je doista njihova namjena?
T T T T T T T T

Autor lanaka u New York Timesu tvrdi da su ti centri potrebni za sluajeve poput onih kada je u prolosti tisue Kubanaca stiglo u SAD. Ali tisue" znai moda 2000 ili 12.000, a ne 100.000, na primjer, zato to u sluaju da tisue" ustvari znai 100.000, tada bi se u lanku koristio izraz deseci tisua" ili stotinu tisua". Svaki sabirni logor KBR-a ima kapacitet od 5000 ljudi, a mora da ih ima mnogo budui da su se gradili od 2000. Znai, ini se da je prostor u logorima koje je KBR sagradio mnogo vei od onoga koji je potreban za tisue" useljenika.
T T T T T T

Mogue je da se trenutna planirana invazija useljenika na Ameriku (posebice iz Meksika) koji trebaju ustanoviti Sjevernoameriku uniju planira samo zato da bi se ilegalci" stavili u logore, ali to ba nije vjerojatno. Prisjetite se uragana
T

734 Halliburton Subsidiary Gets Contract to Add Temporary Centers", 4. veljae 2006., autorica Rachel L. Swarns, New York Times.
TP P T T

Immigration

Detention

Katrina, katastrofe koju je cijeli svijet promatrao tjedan dana, a koja je masu ljudi iznenada ostavila bez njihovih domova, to, u principu, funkcionira kao nagli priljev useljenika. Meutim, kako sam ve spomenuo, sabirni logori nisu se koristili za vrijeme Katrine i nije bilo nikakvog ozbiljnog pokuaja spaavanja u organizaciji vlade. Uzevi u obzir tu injenicu, nemamo drugog izbora osim zakljuiti da logori nisu namijenjeni za katastrofe. Nadalje, logori KBR-a samo su vrh ledenog brijega. Sustav logora Rex 84 jo je jedan sustav pokrenut 1980ih, a koji diljem nacije ima mnogo vie kapaciteta od logora KBR-a. Osim toga, dobro je poznato da FEMA ima svoje kampove diljem zemlje, kako su otkrili prosvjednici protiv MMF-a i UN-a u Seattleu 1999. i neke od rtava uragana Katrina. Nadalje, mnoge amerike kole, nacionalni parkovi, Wal-Mart trgovine, vojne baze i ostale korporatistike institucije napravljene su na nain da se mogu koristiti kao koncentracijski logori.
T T T

Beech Grove u Indiani mali je grad juno od Indianapolisa koji ima ogromnu, ograenu stanicu Amtraka koja je navodno uglavnom zatvorena i danas uglavnom slui kao turistika atrakcija. Ta A m t r a k o v a stanica veliki je komad zemlje u obliku obrnute krnje piramide (kao obrnute
T T T

svevidee piramide) na lijevoj polovici fotografije. Meutim, ako poblie pogledamo tu Amtrakovu stanicu" (npr. ako se tamo odvezemo), otkrit emo da je to neka vrsta praznog utvrenog vojnog zatvora, opremljenog sofisticiranom ogradom i ostalim karakteristikama zatvora, pa mnogi sumnjaju da je to ustvari koncentracijski logor skriven od sviju" i spreman za uporabu kada zapone posljednja korporatistika faza o kojoj smo raspravljali u gornjem tekstu i prvom poglavlju. Postoje i druge sumnjive injenice, kao npr. injenica da od oujka 2007., ako posjetite internetsku stranicu grada Beech Grovea (http://www. beechgrove. com), neete nai spomena Amtrakove stanice kao turistike atrakcije. Budui da je Beech Grove vrlo mali grad, oekivali biste da e istaknuti svoju veliku eljezniku stanicu kao turistiku atrakciju, zar ne?
T HTU UTH UT

Da samemo, informacije o tim logorima nemaju smisla, barem ne na nain na koji nam ih opisuju politiari i nacionalni mediji. Moramo zanemariti sva gore navedena opravdanja. Moramo ii dalje i pronai stvarni razlog postojanja logora: korporatistiku dravu snova, dravu masovnih radnih logora/logora smrti koja je poput regresije i povratka u dane trgovine afrikim robovima, samo na mnogo veoj, ak i globalnoj skali.
T T

Zato su logori za obine Amerikance

Pokrov Tamne Strane je sputen." -Yoda
T T T T T

Pogledajte to smo do sada saznali, uzmemo li u obzir to je do sada napisano u ovoj knjizi:
T

1. Nema rata protiv terorizma, nema terorista, a l i . rujna bio je false flag dogaaj. 2. Ako uzmemo u obzir toku 1, amerika vlada ne uhodi Amerikance zato to trai teroriste, kako to tvrdi, ve zato da bi zbog nekih drugih razloga napravili baze podataka o Amerikancima. 3. Guantanamo, zatvorski sustav SAD-a, tajni CIA-ini zatvori te ostali ameriki sustavi logora smrti ukazuju na injenicu da su sustavi logora i objekti za muenje visoko na listi prioriteta amerikih korporatista. 4. Postoji dovoljno prostora u logorima za smjetaj gotovo polovice svih Amerikanaca (150 milijuna ljudi) u logore (zbrojimo li sve mogue logorske prostore nabrojane u posljednjem dijelu). 5. Nema ni priblino dovoljno useljenika, terorista, uljeza i rtava katastrofa da popune ogroman broj mjesta u logorima koje korporatisti ele popuniti. 6. Ilegalni useljenici ulaze u SAD preko Sjevernoamerike unije, a dolaze uz pomo amerike korporatistike tajne vlade. Useljenici su pogodni za jeftinu radnu snagu (robovski rad). Znai, oni korporatistima vrijede vie od amerikih graana. 7. Korporatisti grade novi svjetski poredak, a uvjet za taj poredak je unitenje Amerike (drugim rijeima, u svjetskoj vladi ne moe postojati supersila, te se zato Amerika, koja je ogromna supersila, mora liiti moi). 735
T T T T T T T T T T T T T T T T T T T PF

735
TP P

Kao to je prethodno navedeno, Perloff 1988., Chossudovsky 2003. i drugi.

T

postoje

mnogi

izvanredni

opisi,

kao

na

primjer

FPT

Grade li vladini korporatisti logore bez razloga ili iz nekog razloga? Oito ovo potonje. 9. Razlozi kojima korporatisti opravdavaju gradnju logora nisu valjani. 8.
T T T T T T T T T T

Kada se tih devet toaka stavi na jedno mjesto one potvruju da je ogromna matrica praznih logora diljem Amerike namijenjena obinim Amerikancima. Dopustite mi da objasnim.
T

Ako korporatisti trebaju unititi Ameriku, nedavna povijest pokazuje da su oni paljivo osmislili nain na koji e izazvati propast gradova, nacija i rasa. Na primjer, sljedee katastrofe bile su dobro planirane, sa slinim karakteristikama: rat u Iraku, uragan Katrina, 736 AIDS u Africi, profitabilne i meusobno povezane narkoindustrije i zatvorske industrije, rat u Vijetnamu, amerike vojne operacije u Srednjoj Americi 1980-ih, uz jo mnoge druge. Sve imaju sline karakteristike:
T PF FP T

Dogodi se katastrofa, vidljiva vlada SAD-a kae da e intervenirati i pomoi spasiti stanovnitvo, ali ustvari poduzima mjere za izazivanje to veeg kaosa i uope ne pomae, ostavljajui ljude bez hrane, krova na glavom i vode. Ti ljudi nemaju kamo te moraju traiti pomo vlade, a zatim ih se jednostavno stavlja u koncentracijske logore 737 gdje ih se bez njihovog znanja truje i s njima loe postupa (daje im se otrovana voda itd.), a katastrofe dovode do ogromnih financijskih profita za korporatiste.
T PF FP T

Ti dogaaji imaju vrlo specifian obrazac i usmjeravaju se na skupinu ljudi koju ameriki vladini korporatisti ele maknuti s lica Zemlje (u gornjim sluajevima su to naftom bogati Irak, vrhunske" nekretnine u New Orleansu, Africi i amerikom susjedstvu).
T T T T

To je kljuna toka budui da oznaava poveznicu sa Sjevernoamerikom unijom koja je uglavnom projekt to ukljuuje uklanjanje amerikih graana s amerikog tla da bi moglo doi do invazije neamerikih graana te tako zasnovati novu naciju kojom ne upravljaju graani ili ustavni sustav SAD-a. Dakle, kao to smo potvrdili u prethodnim poglavljima, ameriki korporatisti amerike graane ele uiniti bezvoljnima (te ih zatim ukloniti), a povijest nam pokazuje da e to uiniti koristei metode kojima su se ve prije koristili.
T

Da biste shvatili kako uragan Katrina moe biti planirani dogaaj, vidi Manning i Begich 1995. 737 U sluaju AIDS-a koncentracijski logori" sluili bio kao sirotita. U sluaju uragana Katrina oni bi bili FEMA-ini kampovi, o kojima masovni mediji, koje kontrolira tajna vlada, ne izvjetavaju.
736
TP P T TP P T

Da bi toliko veliki dio svjetskog stanovnitva bio destimuliran, uklonjen i/ili istrijebljen potrebna je ogromna koliina prostora u logorima smrti. Postoji cijeli niz scenarija koji se mogu dogoditi - moda neto poput irakih atorskih koncentracijskih logora podignutih usred podruja kontaminiranih osiromaenim uranom, 738 ili zatvorski rad koji se za ogromne korporacije obavlja unutar amerikog zatvorskog sustava, 739 ili, da navedemo povijesni primjer, neto poput afrike trgovine robovima ili moda logora nacistikog stila. Ali sigurno je da e planiranje, postavljanje i rad logora biti tako organizirani da donosi ogromne financijske profite korporatistima, a nezamislivu bijedu robovima, ako nam je povijest vodilja (povijest 19. i 20. stoljea pa sve do 2000ih). U tim situacijama namjerno se stvara kriza, ljudi - koji ovise o resursima (hrana, novac, voda itd.) za koje ih korporatisti veu - iznenada se nau bez osnovnih sredstava za ivot te zavre na ulici, jadni i bespomoni ali - tipino - jo uvijek puni povjerenja u korporatistiku vladu, pa ih se stavlja u unaprijed planirani korporatistiki sustav koncentracijskih logora.
T PF FP PF FP T

Zanimljivo je primijetiti kako se esto takav obrazac pronalazi u mranim masonsko-korporatistikim drutvima. Na primjer, kao to smo pokazali, Amerikanci se neprestano truju i deformiraju beskorisnom, tetnom, te otrovnom hranom" koja izaziva ovisnost, kemikalijama (npr. aspartamom), otrovnom vodom (npr. fluoridom itd.), otrovnim cjepivima, zrakom koji se truje kemijskim orujem to se koristi na Amerikancima, kemijskim tragovima koji nas jo vie truju, bolestima poput hripavca koje se prskaju na graane, bolestima poput AIDS-a, ebole i drugih koje su stvorene u laboratoriju i kojima se graanstvo prska da bi ljudi bili bolesni, slabi i ovisni o proizvodima Big Pharme, a koji su takoer zamka puna otrova. Formula glasi: tajno poduzeti mjere koje e ljude uiniti slabima i bespomonima, a zatim im predstaviti rjeenje" koje je ustvari samo jo jedan otrov, i tako ciklus ponovno poinje.
T T T

738
TP P

Uhvaeni u unakrsnoj vatri: neispriana pria o Faludi (Caught in the Crossfire: The Untold Story ofFalluja) za dokumentacij u i video zapis tih koncentracijskih/
Vidi film
T T

atorskih logora ili gradova. Taj je film uglavnom zabranjen u SAD-u moe se kupiti na Amazonu), a moe se nabaviti na stranici www.conceptmedia.net. 739 Vidi Herival i Wright 2003.
HTU UTH T TP P T

(na

primjer,

ne

Izvanredno stanje
Nejasno je hoe li se sakupljanje dogoditi odjednom ili e biti postupno. Ako je sakupljanje brzo potreban je sustav izvanrednog stanja. Ve je bilo prikrivenih najava budue amerike drave pod opsadnim stanjem, kako pokazuje ovo izvjee iz emisije ,,Countdown"(Odbrojavanje") MSNBC-ja, koje govori o sada slavnim opaskama Tommyja Franksa (iz amerike vojske, sada umirovljenog):
T T T T

OLBERMANN: Zapovjednik koji je vodio amerike vojne operacije u Afganistanu i Iraku otkrio je da se pribojava da e se na Ustav raspasti" u sluaju napada na ovu naciju orujem za masovno unitenje... Naa trea pria veeranjeg ODBROJAVANJA, general Tommy Franks, koji se povukao u mirovinu prije manje od etiri mjeseca s poloaja vode CENTCOM-a, rekao je da predvia scenarij u kojem e nae stanovnitvo poeljeti militarizaciju nae zemlje". Njegovi komentari pojavljuju se na neobinom mjestu. Franks, koji rijetko daje intervjue, dao je jedan otmjenom asopisu za mukarce Cigar Afficionado. U tom intervjuu on brani akcije u Iraku, ak i ako nisu pronaena oruja za masovno unitenje, postavljanjem retorikog pitanja i odgovaranjem na njega: to je najgora stvar koja se moe dogoditi u naoj zemlji? Franks odgovara u asopisu da najgora stvar dolazi u dva koraka. Prvi korak bio bi spona izmeu oruja za masovno unitenje i terorizma. To dovodi do koraka broj dva" - nastavlja Franks - ,,a taj je da zapadnjaki svijet, slobodni svijet, izgubi ono to najvie cijeni, a to je sloboda koju uivamo ve nekoliko stotina godina u ovom grandioznom eksperimentu koji se naziva demokracija." On se pribojava znaajnog dogaaja s velikim brojem rtava negdje u zapadnjakom svijetu - moda u Sjedinjenim Amerikim Dravama - zbog kojeg nae stanovnitvo poinje preispitivati svoj vlastiti Ustav i militarizirati nau zemlju da bi izbjegli ponavljanje jo jednog dogaaja s velikim brojem rtava". General Franks zakljuuje: ,,A to zatim poinje unitavati na Ustav." Pozvali smo Tommyja Franksa da nam se pridrui u programu ili da nam da neku izjavu koja bi pojasnila njegove opaske koje su u svakom sluaju uznemirujue. General Franks poziv je odbio.825
T T T T T T T P TP

Sada proitajte sljedeu priu koja pokazuje koliko je ideja izvanrednog stanja prisutna u umovima nekih politiara. Slijedi pria koja se pojavila u razliitim novinama u New Jerseyju netom prije rata u Iraku.
T

825

,,Countdown", MSNBC, 21. studenoga 2003.

TRENTON - Ako nacija eskalira u stanje crvene uzbune" koja ukazuje na neizbjean napad, vlasti e pretpostaviti da ste neprijatelj ve i ako samo izaete iz svoje kue, kae dravni car antiterora. Ova drava ima stvari pod kontrolom", rekao je Sid Caspersen, direktor Ureda za kontraterorizam savezne drave New Jersey. Caspersen, bivi agent FBI-ja, razgovarao je s reporterima zajedno s guvernerom McGreeveyjem u utorak kada je, po prvi put, otkrio kako bi crvena uzbuna zaustavila dravu. Takva uzbuna ujedno bi suspendirala sve osobne slobode kretanja i udruivanja. Crvena uzbuna znai prekid svih funkcija koje nisu nune", pojasnio je Caspersen. Gotovo cjelokupno poslovanje ne bi bilo nuno, osim onog vezanog uz zdravstvo." Crvena uzbuna znai da postoji ozbiljna opasnost od teroristikog napada, prema federalnim smjernicama Ministarstva domovinske sigurnosti. Drava e ograniiti prijevoz i pristup kritinim lokacijama", kae nova dravna broura o teroristikoj situaciji. Morate potovati ogranienja koja je objavila vlast i pripremiti se za evakuaciju ako vam se to naredi. Obratite pozornost na hitne obavijesti." Caspersen je otiao dalje od broure. Vladine agencije radile bi s vrlo malim ogranienjima", rekao je. Dravna policija i ljudi iz krizne uprave preuzeli bi nadzor nad autocestama. Vi doslovno bez pogovora ostajete kod kue, osim ako ne morate biti negdje drugdje. Ni po emu se ne razlikuje od situacije kada imate izvanredno stanje zbog snjene oluje. Razlog je taj da ono to mi govorimo je: Svi sjednite!" Ako ostanete stajati vjerojatno ste terorist. A ako niste pripadnik snaga zakona ili hitnih slubi, uhvatit emo vas. Neete vie imati gdje sjesti. To je glavni princip svega", kae on. 740
PF

740 Prijevod crvene uzbune': ostanite Asbury Park Press (Neptune, NJ), Gannett State.
TP P T

kod 16.

kue" oujka

(,Red 2003.,

alert' Tom

translated: Stay home"), Baldwin, osoblje Ureda

John Judge, politiki aktivist iz Washingtona D.C., osniva Koalicije o politikim ubojstvima, 741 istraio je i objasnio kako se nakon dogaaja razine 11. rujna cijela struktura vlade mijenja na razne naine, pri emu samo nekoliko ljudi mora donositi odluke bez savjetovanja s izabranim" predstavnicima. 742 Umjesto toga, Ministarstvo obrane, FEMA i NSA su one koje donose odluke o onome to se dogaa sa zakonom i aktivnostima kreatora politike. (Prorauni tih agencija su ogromni. FEMA-in proraun iznosi vie od 6 milijardi dolara Nuspojave:596 godinje! 743 Meutim, zanimljivo je da je veina onoga to FEMA treba iz tog budeta povjerljivo" ili tajno.) To su neizabrane skupine koje imenuje
FPT PF FP PF FP PF FP T T

654

http://asd-www.larc.nasa.gov/SCOOL/contrails.html.

741
TP P

742
TP P

743
TP P HTU

Judge se pojavljuje u Marshall 2003. To je dokumentirano u Marshall 2003. http://water.usgs.gov/osw/pubs/FEMA.htm. (ta stranica bila je dostupna u lipnju 2006.)
T T UTH T

predsjedniki ured - odnosno, naravno, ona ista grupa za koju smo prethodno dokazali da su bili idejni zaetnici 11. rujna.
T

Ta promjena u vladi uglavnom se ve dogodila bez znanja javnosti, budui da korporatistikim medijima sve od 11. rujna dominiraju druga pitanja (kriminalna istraga Marthe Stewart, Anne Nicole Smith, seksualni pedofilski skandal Michaela Jacksona, seksualni skandal lakros ekipe Sveuilita Duke, seksualni skandal Kobea Bryanta, oruja za masovno unitenje koja navodno postoje u Iraku, Britney Spears, teroristike mree itd.).
T T

Sakupljanje milijuna
T T

Judge istie kako postoji dobro razraen proces na koji e vlada ograniiti slobodu sve dok se ne uspostavi izvanredno stanje kada vlada moe, po vlastitoj volji, strpati ljude u sabirne logore sabiranjem ljudi iz odreenih kvartova, gdje se, pretpostavljamo, cijele stambene etvrti nekako mogu smatrati teroristikim prijetnjama". (Ta ideja da se cijela stambena etvrt, to, pretpostavljamo, ukljuuje i djecu, moe smatrati teroristikom prijetnjom" nalikuje nainu opisanom u ovoj knjizi na koji dananja vlada i korporatistiki mediji u Americi itave nacije - poput Irana - etiketiraju kao teroristike") Prema Judgeu, mi smo na drugom koraku od ukupno tri, pri emu je trei korak izvanredno stanje. 11. rujna bio je drugi korak, a moemo pretpostaviti da e jo jedan, vei teroristiki false flag napad biti izveden u SAD-u koji e pokrenuti trei korak.
T T T T

Tim izvanrednim situacijama" vlada iznenada moe postii odreene stvari, kao to su planiranje okupljanja ljudi u sabirne logore i davanje potpune kontrole nad svim masovnim medijima, elektronikom potom, telekomunikacijama, potom i svim ostalim uredima za izvanredna stanja (FEMA itd.) i vojsci. Sve to je potrebno je izvanredno stanje", a im doe do toga, izabrana" vlada gubi kontrolu, a sva kontrola prelazi toj vladi iz sjene", kako se esto naziva (FEMA, NSA, CIA itd.), a o kojoj veina Amerikanaca ne zna doslovce nita.
T

419

Biljeke
T T

A
Alterman, Eric. 2003.
T T T

Achbar, Mark, and Abbon Jennifer (Directors). 2004.

T

What Liberal Media?. New York: Basic Books. The Corporation. DVD lecture. ASIN:
T T T T

B0007DBJM8.
T T

Anderson, Mike. 2004-2006.

T

The Rave Diet and Lifestyle. Self-published by Mike Anderson. ISBN:

T

0-9726590-48. Anderson, JeffreyJ. 1992.

T T

The Territorial Imperative: Pluralism, Corporatism, andEconomic Crisis. The Truth about Drug Companies. New York: Random House. Nutricide: The Nutritional Destruction ofthe Black Race. New York: A 8c
T T T

New York: Cambridge University Press. Angell, Marcia, MD. 2005.

T T T

Afrika, Llaila. 2000 (1993).

T

B Publishing Group.
T

Ayoub, David, MD. 2006. "Thimerosal in Vaccines and Autism." DVD lecture. Foundation for
T

Autism Information and Research (FAIR). http://www.autismmedia.org/index.html.

HTU UTH T

Ayoub, David, MD. 2005. "Mercury, Autism and the Global Vaccine Agenda." Radio Liberty
T

Conference (www.radioliberty.com), November 19. Aptos, CA. USA. Viewable on Google.com

HTU UTH

Video: http://video.google.com/videoplay? docid=6890106663412840646&q=ayoub8thl=en

HTU UTH T

B
Bagdikian, Ben H. 2004.
T T T

Bales, Kevin. 2004 (1999).

T

The New Media Monopoly. Boston: Beacon Press. Disposable People: NewSlavery in the Global Economy. Berkeley, Los
T T T T

Angeles: University of California Press. Bearden, T.E., and Bedini, John. 2006. Free Energy Generation: Circuits and Schematics. Cheniere
T

Press.
T

Begich, Nicholas J. 2005.

T T

Mind Control. DVD lecture. Anchorage: Earthpulse Press. ISBN: 1T T T

890693-50-2.
T

Begich, Nicholas J. 1995. Angels Don't Play this Haarp. Anchorage: Earthpulse Press. Berman, Morris. 2006. Dark Ages America: The Final Phase ofEmpire. New York: W. W. Norton.
T T T T T T

Berne, Eric. 1992 (1964).

T

Games People Play: The Handbook ofTransactional Analysis. New York:

T

Ballantine Books.

Postmodern Theory. New York: The Guilford Press. Internat Combustion: How Corporations and Governments Addicted the World to Oil and Derailed the Alternatives. New York: St. Martin's Press.
Best, Steven, and Kellner, Douglas. 1991.
T T T T

Black, Edwin, 2006.

T

Black, Edwin. 2001. IBM and the Holocaust: The Strategic Alliance between Nazi Germany and America's Most Powerful Corporation, New York: Crown Publishers.
T T

Blaylock, Russell. 1997.

T T

Excitotoxins: The Taste that Kills. Santa Fe: Health Press.

T

420

Bookchin, Debbie, and Schumacher, Jim. 2005..77je

T

Virus and the Vaccine: Contaminated Vaccine, Deadly Cancers, and Government Neglect. New York: St. Martiris Press.
T T

Brzezinski, Zbigniew. 1998. The Grand Chessboard: American Primacy and Its Geostrategic
T

Imperatives. New York: Basic Books. Bright, Stephen E. 2003. "The Accused Get What the System Doesn't Pay For." In Herival, Tara,
T

and Wright, Paul.

T T

Brohy, Audrey, and Ungerman, Gerard (directors). 2000.

T

Prison Nation. New York: Routledge. Pages 6-22. Hidden Wars of Desert Storm. DVD
T T T T

lecture. Studio: Arab Film Distribution. ASIN: B0000800TA. Browning, Christopher R. 1993.
T T

Bryson, Christopher. 2004.

T T

Ordinary Men. New York: Harper Collins. The Fluoride Deception. New York: Seven Stories Press.
T T T T

C
Caldicott, Helen, 2004, "Introduction to the 2004 Edition," in Caldicott, Helen, 2002, TheNew Nuclear Danger: George W. Bush's Military-Industrial Complex, with a New Introduction on the Situation in Iraq. New York: The New Press. Pages XXI-L.
T T T T

Caldicott, Helen, 2002, The NewNuclear Danger: George W. Bush's MilitaryIndustrialComplex,

T

with a New Introduction on the Situation in Iraq. New York: The New Press.
T

arter, Tim (director). 2005.

T T

Torture: The Guantanamo Cookbook. Film documentary. (This

T

documentary aired on British television in London on Channel 4, and on the Sundance Channel in the USA.)
T

Cervi, Carmine (director). 2003.

T T

Axis ofEvil. DVD lecture. Studio: Qualiatica. ASIN: B0006H31

T T T

Future FastFoward (2nd Edition), Malaysia : Thinker's Library. Charig, Matthias. 2005b. Brainwashedfor War Programmed to Kili. Malaysia: Thinker's Library. Chossudovsky, Michel. 2003. The Globalization ofPoverty and the New World Order. Second
Chang, Matthias. 2005a.
T T T T T T T T T

K8.
T

Edition. Pincourt (Quebec): Global Research.

T T

Clarke, Anthony (director). 1995.

T T

Hemp Revolution. DVD lecture. Studio: Vanguard Films. ASIN:

T T T T

B00005L04T. Cockburn, Alexander, and St. Clair, Jeffrey. 1998.

T

Coffman, Michael S. 2007.

T T

Whiteout: The CIA, Drugs, and the Press. New York: Verso. Global Warming or Global Governance? DVD lecture. Bangore, Maine:
T T

Sovereignty International, Inc. 207-945-9878. Cole, Leonard A. 1988.

T T

Clouds ofSecrecy: The Army's Germ Warfare Tests Over Populated Areas.
T

New York: Rowman & Litdefield. Court, Jamie, and Smith, Francis. 1999.
T

Making a Killing: HMOs and the Threat to Your Health.

Monroe ME: Common Courage Press.

T T

D
Daniel, Kaayla. 2005.
T T T

The Whole Soy Story. Washington, DC: New Trends Publishing.

T T

Davies, Paul, and Gribbin, John, 1992,

T

Deffeys, Kenneth. 2003.

T

The Matter Myth, Touchstone: New York. Hubbert's Peak: The World's Impending Oil Shortage. Princeton: Princeton
T T T

University Press.

de la Pena, Nonny (director). 2004.

T

Unconstitutional. DVD lecture. Studio: The Disinformation

T T

Company.
T T

DiLorenzo, Thomas, J. 1993. "Economic Fascism."

Truth Seeker. V. 121. No. 3. < http://www.

T HTU UTH T

banned-books.com/truth-seeker/1994archive/121_3/ts2131.html >

E
Earp, Jeremy, and Jhally, Sut (directors). 2004. Hacking Catastrophe: 9/11, Fear & the Selling of American Empire. DVD documentary. MEF (Media Education Foundation). ISBN: 1T T T

893521-97-4.
T T

Don't Vaccinate Before You Educate. Ann Arbor: CMI Press. Elster, Jon. 1986. An Introduction to Karl Marx. New York: Cambridge University Press. Epperson, Ralph. 1985. The Unseen Hand.' An Introduction to the Conspiratorial View of History.
Eisenstein, Mayer. 2002.
T T T T T T T

Tucson: Publius Press.

T

Estes, Ralph. 1996.

T T

The Tyranny of the Bottom Line. San Francisco: Berret-Koehler Publishes.

T T

Toxic Deception: How the Chemical Industry Manipulates Science, Bends the Law and Endangers Your Health. Monroe Maine:
Fagin, Dan, and Lavelle, Marianne. 1999.
T T T T T

Common Courage Press. Felton, Greg. 2005.

T T

Enemies by Design: Inventing the War on Terrorism. Joshua Tree: Banned Books/
T T

Progressive Press.
T T

Fitrakis, Bob, Rosenfeld, Steve, and Wasserman, Harvey. 2006.

T

What Happened in Ohio? New York:

T T

The New Press.

T

Fomenko, Anatoly T. 2003.

T

History: Fiction or Science. Chronology 1. Douglas (UK): Delamere

T T

Resources.
T

Fukayama, Francis. 2002.

T T

Our Posthuman Future. New York: Farrar, Straus and Giroux.

G
Gandini, Erik, and Saleh, Tarik (directors). 2005.
T T

Gitmo: The New Rules ofWar. DVD

T T T

documentary. Red Envelope Entertainment (A Netflix Company)

T

Garcia, Deborah Koons (director). 2005.

T

The Future ofFood. DVD lecture. Studio: Cinema Libre

Distrib. ASIN: B000BQ5IXM.

T T

Geyman, John. 2006. Shredding the Social Contract. Monroe, Maine: Common Courage Press.
T

Gitlin, Todd. 2002. Media Unlimited: How the Torrent of Images and Sounds Overwhelms Our
T

Lives. New York: Henry Holt and Company.

T

Gleason, Abbot, Goldsmith, Jack, and Nussbaum, Martha. 2005. "Introduction." In Gleason,
T

Abbot, Goldsmith, Jack, and Nussbaum, Martha, (Ed.s). 2005. On Nineteen Eighty-Four: Orwell and Our Future. Princeton: Princeton University Press. Goldberg, Michelle. 2006. Kingdom Corning. New York: W.W. Norton.
T T T T T T

Golden, Isaac. 1998.

T T

Vaccination? A Review ofthe Risks and Alternatives (5th Edition).

T T T

Canberra, Australia: National Library. ISBN: 0-7316-8099-5.

T

Gowan, John Curtis. 1975.

T

Trance, Art, and Creativity. Buffalo: The Creative Education

T T

Foundation. Greene, Gregory (director). 2004.

T

The End ofSuburbia. DVD lecture. Studio: Electric

T T

Wallpaper. ASIN: 097369470X.

T

Greenwald, Robert (director). 2006.

T

Iraq For Sale: The War Profiteers. DVD lecture. Studio:

T T

The Disinformation Company. ASIN: BOOOHWXOTO.

T

Greenwald, Robert (director). 2004.

T

Uncovered: The War On Iraq. DVD documentary.

T T T

Studio: Cinema Libre. ASIN: B0002ZDWGC. Griffin, Edward G. 1997.

T T

World Without Cancer: The Story of Vitamin B17. Westfake Village, CA:
T

American Media.
T

Gross, Martin L. 1999.

T

The Conspiracy of Ignorance: The Failure of American Public Schools. New

T

York: Harper Collins. Grossman, Gene M. 2000. "Special Interest Groups and Economic Policy."
T

National Bureau of

Economic Research. < http://www.nber.org/reporter/ >.

T HTU UTH T

Grupp, Jeffrey. 2006. "Mereological Nihilism: Quantum Atomism and the Impossibility of
T

Material Constitution."
T T

Axiomathes. Vol. 16. No. 3. Pages 245-386.

T T T T

Grupp, Jeffrey. 2005. "The R-Theory of Time, or Replacement Presentism: The Buddhist Philosophy of Time."
T

Indian International Journal of Buddhist Studies. 2005. No. 6. 51-122.

H
Hachmeister, Lutz (director). 2004.
T T

The Goebbels Experiment. DVD lecture. Studio: First Run

T T

Features. ASIN: BOOOEULKIO.

T

Halberstam, Michael. 1999.

T T

Totalitarianism and the Modem Conception ofPolitics. New Haven: Yale

T T

University Press.
T T

From Sun Tzu to Xbox. Berkeley: Thunder's Mouth Press. Stranger in the Forest: On Foot Across Borneo. New York: Vintage. Harris, Sam. 1997. The End ofFaith: Religion, Terror, and the Future ofReason. New York: W. W.
Halter, Ed. 2006.
T

Hansen, Eric. 2000.

T T

Norton & Company.

An Introduction to Buddhist Ethics. New York: Cambridge University Press. Prison Nation. New York: Routledge. Hertz, Noreena. 2003. The Silent Takeover: Global Capitalism and the Death ofDemocracy. New York:
Harvey, Peter. 2000.
T T T T T

Herival, Tara, and Wright, Paul. 2003.

T T T

Harper Business (Division of Harper Collins).

T

Hoffman, Michael A. 1991,

T T

They Were White and They Were Slaves. Coeur d'Alene, ID: The
T T T

Independent History and Research Company.

T

Hollowell, Edward, and Ratey, John. 1995. Edition).

T

Driven To Distraction. New York: Touchstone (Reprint

T T T

Horgan, John, 2003,

T

Horowitz, David. 2006.

T

Rational Mysticism, Houghton Mifflin, New York. The Professors: The 101 Most Dangerous Academics in America. New York:
T

Regnery Publishing, Inc.

Horowitz, Leonard G. 2001.

T T

Death in the Air: Globalism, Terrorism and Toxic Warfare. Sand Point,
T T T

Idaho: Tetrahedron Publishing Group.

T

Horowitz, Leonard G. 1999 (1996). Publishing Group.

T

Emerging Viruses: AIDS and Ebola. Sand Point, Idaho: Tetrahedron

T

The Occult Conspiracy: Secret Societies- Their Influence and Power in World History. Rochester VT: Destiny Books. Hufschmid, Eric (director). 2003. Painful Deceptions. DVD lecture. Studio: Hufschmid. ASIN:
Howard, Michael. 1989.
T T T T T

BOOOBHNNO2.
T T

Hudson, Michael (Editor). 1996.

T T T

Merchants ofMisery: How Corporate American Profitsfrom Misery.

T

Monroe, Maine: Common Courage Press. Hustin, Aletha, Donnerstein, Edward, Fairchild, Halford, Fashbach, Norma, Katz, Phyllis, Murray,
T

John, Rubinstein, Eli, Wilcox, Brian, and Zuckerman, Diana. 1992.

T

Big World, Small Screen: The Role ofTelevision in American Society. Lincoln: University of Nebraska Press.
T T

I
T T

Infinite Love is the Only Truth; Everything Else is Just Illusion. Exposing the Dreamworld We Believe to be 'Real'. Wildwood, USA: Bridge of Love Publications USA. Icke, David. 2001. Children ofthe Matrix: Howan Interdimensional Race has Controlled the Worldfor Thousands ofYears-and Still Does. Valencia, CA: Bridge of Love Publications USA.
Icke, David. 2005.
T T T T

James, William, "On A Certain Blindness in Human Beings," in Myers, Gerald E. (ed.). 1992.
T T T

William James: Writings: 1878-1899. New York: The Library of America. Pages 841-860. Jarecki, Eugene (director). 2005. Why We Fight. DVD lecture. Studio: Sony Pictures. ASIN:
T T T T T

B000FBH3W2.
T

Jarecki, Eugene (director). 2003.

T T T

The Trials ofHenry Kissinger. DVD lecture. Studio: First Run

T T T

Features. ASIN: B00009v7s0.

T

Jones, Alex (director). 2006.

T

Terrorstorm. DVD lecture. Studio: Alex Jones Productions / Dark Secrets / The Order of Death. DVD documentary. Studio:
T T

Infowars.com.
T

Jones, Alex (director). 2005.

T T

Alex Jones Productions / Infowars.com.

T

Jones, Alex (director). 2001.

T T

ComprehensiveAnnual Financial ReportsExposed! VHS documentary.

T T T

Studio: Alex Jones Productions / Infowars.com. Junkerman, John (director). 2002. Features. ASIN: B00008XS 1 C.
T

Power and Terror - Noam Chomsky in Our Times. First Run

T

K
Karei, William. 2004.
T T

The World According to Bush. DVD lecture. Studio: Flach Film. ASIN:
T T

B00067WSV6.
T T

Kawin, Bruce F., 1978,

Mindscreen: Bergman, Godard, and First-Person Film, Princeton

T

University Press: Princeton.

Keith, Jim. 2004 (1999). Saucers of the Illuminati. Kempton, Illnios: Adventures Unlimited Press.
T T T

Kirby, David. 2005 Evidence of Harm: Mercury in Vaccines and the Autism Epidemic: A Medical Controversy. New York: St. Martins Press.
T

The Shock Docrtime: The Rise ofDisaster Capitalism. Metropolitan Books. Korten, David C. 2001. When Corporations Rulethe World, Second Edition. San Francisco: Kumarian
Klain, Naomi. 2007.
T T T T T

Press.
T

Krebs, J.R., and Davies, N.B. 1993 (1981).

T T

An Introduction to Behavioral Ecology. Third Edition.

T T

Oxford: Blackwell Publishers.

T T

Kurzweil, Ray. 1999.

T T

The Age of Spiritual Machines. New York: Viking.

L
Labow, Rima MD, and Stubblebine, Albert Maj Gen. 2006.
T T

Codex and Nutricide. DVD lecture

T

of Keynote Address at Bauman College, for the Annual Meeting of the National Association of Nutritional Professionals (www.nanp.org). San Rafael, CA. October 28-30,2005. Available
HTU UTH

from www.healthfreedomUSA.org.
HTU UTH T

Packaging Girlhood.-Rescuing our Daughtersfrom Marketers' Schemes. New York: St. Martins Press. Lando, Barry. 2007. Web ofDeceit: The History of Western Complicity in Iraq,fom Churchill to Kennedy to George W. Bush. New York: Other Press. Langdon, Sean (director). 2003. Mission Accomplished. DVD lecture. Studio: Doc Workers. ASIN:
Lamb, Sharon, and Brown, Mikel. 2006.
T T T T T T T

B0007Z009K. (I believe this film is also associated with, or was produced by, the BBC, since that is advertised at the end of the film.)
T

Lardner, James, and Smith, David (ed.s). 2006.

T T

Leeb, Stephen. 2006.

T T

Inequality Matters. New York :New Press. The Corning Economic Collapse: How You Can Thrive When Oil Costs $200 a
T T T T

Barrel. New York: Warner Business Books. Lewis, Avi (director). 2004. The Take. DVD lecture. Studio: First Run Features. ASIN:
T

B000CCD1X4.
T

Lewis, Justin. 2001.

T T

Lifton, Robert. 1989.

T T

Constructing Public Opinion. New York: Columbia University Press. Thought Reform and the Psychology ofTotalism: A Study of "Brainwashing" in
T T T T

China. Chapel Mili: University of North Carolina Press. Luce, J. V., 1992, An Introduction to Greek Philosophy, Thames and Hudson: London. Luderman, Gerd. 1996. The Unholy in Holy Scripture. Louisville: VVestminster John Knox Press.
T T T T T T

The Australian Aborigines, The Penguin Press, London. Maher, John, and Introducing Chomsky. New York: Totem Books. Mankiw, Gregory N. 1998.Principles ofEconomics. New York: the Dryden Press. Manning, Jeane, and Begich, Nick. 1995. Angels Don't Play This Haarp: Advances In Tesla Technology.
Maddock, Kenneth, 1972,
T T T

Groves, Judy. 1997.

T T

Anchorage: Earthpulse Press.

T T T

Marshall, Steven (director). 2003.

T

Aftermath: Unanswered Questions from 9/11. DVD lecture. Studio:

T

Disinformation (in collaboration with the Guerrilla News Network [GNN]).

Vaccine A: The Covert Government Experiment That's Killing our Soldiers and Why GI's Are Only the First Victims. New York: Basic Books. Maxwell, Jordan. 2000. Matrix ofPower: Secrets of World Control. San Diego: The Book Tree. McElroy, Ann, and Tovvnsend, Patricia K. 1989 (1979). MedicalAnthropology in Ecological Perspective.
Matsumoto, Gary. 2004.
T T T T T T T

Boulder: Westview Press.

T T

Endgame: The Blueprintfor the Victory in the War on Terror. New York: Regnery Publishing, Inc. Milgram, Stanley. 2004. Obedience and Authority: An Experimental View. New York: Perennial
Mclnerney, Lt. General Thomas, and Vallely, Maj. General Paul. 2004.
T T T T T T T

Classics.
T

Miller, Judith, Engleberg, Stephen, and Broad, William. 2001. Germs: Biological Weapons and America's Secret War. New York: Simon and Schuster. Miller, Mare Crispin. 2005. Fooled Again. New York: Basic Books Miller, Mare Crispin. 2004. Cruel and Unusual. New York: W.W. Norton. Miller, Mare Crispin. 1989. Boxed In: The Culture ofTV, 3'd Edition. Evanston: Northwestern
T T T T T T T T T T T T T T T

University Press.
T T

Miller, Neil Z. 1999 (1992).

T

Vaccines: Are They Really Safe and Effective? Santa Fe: New Atlantean
T T T

Press.
T

Fog of War. DVD lecture. Studio: Sony Pictures. Moravec, Hans, Robot, Oxford University Press: New York Moss, Ralph. 2002 (1980). The Cancer Industry. Brooklyn: Equinox Press. Mueller, Denis, and Ellis, Deb (directors). 2005. Hotvard Zinn: You Can't Be Neutral on a Moving Train. DVD lecture. Studio: First Run Features. ASIN: B0007TKOSC. Murphy, Timothy. 2004. Case Studies in Biomedical Ethics. Cambridge; MIT Press.
Morris, Errol (director). 2004.
T

1999,
T

N
Nace, Ted. 2003.
T

Gangs of America: The Rise ofCorporate Power and the Disabling ofDemocracy. San
T T

Francisco: Berret-Koehler Publishing, Inc. Napoleoni, Loretta. 2005. York: Seven Stories press Nelson, Jane. 1996 (1981).
T T

Terror Incorporated: Tracing the Dollars Behind the Terror Networks. New
T

Positive Discipline. New York: Ballantine Books

T T

O
T T T

Olds, lan, and Scott, Garrett (directors). 2005.

T T

Occupation Dreamland. DVD lecture. Studio: Rumur

T

Releasing, AS 1N: B000DZ7XYI. Olmsted, Dan. 2005. "No Autism for the Unvaccinated Amish? The Age of Autism:' A Pretty Big
T

Secret." United Press International. December 7, 2005.

T

Orwell, George. 1977 (1949)

T T T

1984. New York: Signet Classic, Centennial Edition.

T T

Owen, Stephen. 2003. "Absolute Power, Absolute Corruption." In Herival, Tara, and Wright, Paul.

Prison Nation. New York: Routledge. Pages 23-29.

T T

p
T T T T

Paglen, Trevor, and Thompson, A.C. 2006.

T

Torture Taxi: On the Trial of the CIA's Rendition Flights.

T

Hoboken, NJ: Melville House Publishing.

T T

Paine, Chris (director). 2006.

T T

Who Killed the Electric Car? DVD lecture. Studio: Sony Pictures. ASIN:
T T

B000I5Y8FU Palast, Greg. 2004.

T T T

Pappas, Robert Kane (director). 2003.

T

The Best Democracy Money Can Buy. New York: Plume. Orwell Rolls in His Grave. DVD lecture. Studio: Go-Kart
T T

Records.
T

The End ofFood: How the Food Industry is Destroying our Food Supply, and What You Can Do About It. Fort Lee, NJ: Barricade Books. Perloff, James. 1988. Shadows ofPower: The Council on Foreign Relations and the American Decline.
Pawlick, Thomas. 2006.
T T

Boston, Los Angeles: Western Islands.

T

Pinto, Christian J. (director). 2006. The Secret Mysteries ofAmerica's Beginnings. Volume One: The New Atlantis. DVD lecture. Studio: Antiquities Research Films. ASN: B000FIGJ84. This
T T T

documentary consists of two hours of interviews with the premier experts on freemasonry, and the secret societies at the origin of America.
T

PNAC (Project for a New American Century). 2000.

T T

Rebuilding America's Defenses: Strategy, Forces, and Resources for a New Century. A report from the Project for a New American Century. 1150
T T T

Seventeenth Street, N.W. Suite 510. Washington, D. C. 20036. Proctor, Robert N. 1999.
T

The Nazi War on Cancer. Princeton: Princeton University Press.

T T

Q
Quigley, Carroll. 1966.
T

Tragedy and Hope: A History ofthe World In Our Time. MacMillan Company:
T

New York.

Trust Us, We're Experts: How Industry Manipulates Science and Gambles with Your Future. New York: Tarcher/Putnam. Rich, Andrew. 2004. Think Tanks, Public Policy, and the Politics of Expertise. New York: Cambridge
Rampton, Sheldon, and Stauber, John. 2002.
T T T T

University Press. Richards, Byron. 2006.

T

Fightfor Your Health: Exposing the FDA's Betrayal of America. Tuscon: Truth
T

in VVellness, LLC. Rosemann, Nils. 2005. "The Privatization of Human Rights Violations-Business Impunity or
T

Corporate Responsibility? The Case of Human Rights Abuses and Torture in Iraq."
T

Non-State

Actors and International Law. 5: 77-100.

T T T

Rubin, Jordan S. 2003. Patient Heal Thyself: A Remarkable Program Combining Ancient Wisdom with Groundbreaking Clinical Research. Freedom Press.
T

Ruppert, Michael. 2004a.

T T

Ruppert, Michael. 2004b.

T T

Age ofOil. New Society Publishers. The Truth andLies of9-ll. DVD recording of Portland State University
T

Crossing the Rubicon: The Decline ofthe American Empire at the End ofthe

lecture that occurred on November 28, 2001. From the Wilderness Publications, at www, fromthewilderness.com.

Russon, John. 2003.

T T

Human Experience: Philosophy Neurosis, and the Elements of Everyday Life.

Albany: State University of New York Press.

S
Schechter, Danny (director). 2004.
T T

Weapons ofMass Deception. DVD lecture. Studio: Cinema Libre.

T

ASIN: B00074DXFS.
T

Schechter, Danny. 2002.

T

Media Wars: News at a Time of Terror. New York: Rowman and Littlefield.
T T

Scheibner, Viera. 1993.

T T

Vaccination: 100 Years of Orthodox Research Shows that Vaccines Represent a

T

Medical Assault on the Immune System. Victoria Australia: Australian Print Group. Born To Buy. New York: Schribner. Scott, Peter Dale. 2003. Drugs, Oil, and War. New York: Rowman and Littlefield. Silverstein, Ken. 1998. Washington on $10 Million A Day. Monroe Maine: Common Courage Press.
Schor, Juliet B. 2004.
T T T T T T T T T T

Simmons, Matthew. 2005.

T

Twilight in the Desert. Hoboken: Wiley.

T T

Simontacchi, Carol. 2000.

T T

The Crazy Makers: How the Food Industry is Destroying Our Brains and
T T

Harming our Children. New York: Tarcher/Putnam.

Simpson, Christopher. 1994.
T

Science ofCoercion. New York: Oxford University Press.

T T

Singer, P. W. 2003.
T

Corporate Warriors: The Rise of the Privatized Military Industry. Ithaca: Cornell A New World Order. Princeton: Princeton University Press.
T T

University Press.
T

Slaughter, Anne-Marie. 2005.

T

Smith, Craig R. 2001.

T

Rediscovering Gold in the 21s' Century. Phoenix: My Idea Factory.

T

Smith, Jeffrey. 2003.

T T

Seeds of Deception: Exposing Industry and Government Lies About the Safety of
T

the Genetically Engineered Foods You're Eating. Fairfield Iowa: Yes Books. The Idea Brokers. New York: The Free Press. Standing, Brian (director). 2004. War is Seli. DVD lecture. Studio: Prolefeed Studios. ASIN:
Smith, James. 1991.
T T T T T T

B000BWFSNQ.
T

Stein, David B. 2001.

T T

Unraveling the ADD/ADHD Fiasco: Successful Parenting Without Drugs. Kansas

T

City: Andrews McMeel Publishing. Stinnet, Robert, 2000,

T T

Stone, Robert (director). 1986.

T

Day ofDeceit: The Truth About FDR and Pearl Harbor. New York: Touchstone. Radio Bikini. DVD lecture. Studio: New Video Group. ASIN:
T T T

BOOOOTPAMO.
T

Sutton, Anthony. 2002.

T T

Wall Street and the Rise of Hitler. San Pedro, CA: GSG and Associates
T

Publishers.
T

The Federal Reserve Conspiracy. Boring Oregon: CPA Book Publishers. Swinburne, Richard. 2001. Epistemic Justification. Oxford: Oxford University Press. Szasz, Thomas S. 1974. The Myth ofMental Illness. New York: Harper and Row.
Sutton, Antony C. 1995.
T T T T T T T

T
Tabor, Nathan. 2006.
T T

The Beast on the East River: The UN Threat to America's Sovereignty and Security.
T T

Nashville: Nelson Current. Taicher, Robert (director). 2005.

Rush to War. DVD lecture. Studio: RTW Productions, LLC. ASIN:

T T

B0007NA3ZC.
T T

Tarpley, Webster Griffin. 2006.

T T

9/11 Synthetic Terror: Made in the USA. 2nd Edition. Joshua Tree:
T

Progressive Press. Tarpley, Webster G., and Chaitkin, Anton. 2004 (1992).
T T

George Bush: The Unauthorized Bibliography.

T T T

Joshua Tree: Progressive Press. Taylor, Kathleen. 2004.

T

Brainwashing: The Science of Thought Control. Oxford: Oxford University

Press.
T

Taylor, Richard, 1992,

T T T

Tenpenny, Sherri. 2005.

T T

Metaphysics, 4'h Ed., Prentice-Hall, Englewood ClifFs. Vaccines: The Risks, the Benefits, the Choices. DVD lecture. Studio: NMA
T T T T

Media Press. ISBN: 0-9743448-1-8. Thomas, William. 2004.

T

Chemtrails Confirmed. Carson City: Bridger House Publishers.

T T T

Thorn, Victor. 2003.

T

The New World Order Exposed. Happy Valley, PA: Sisyphus Press.

W
Walsh, Roger N. 1990.
T T

The pirit ofShamanism. New York: Tarcher/Putnam.

T T

Williams, Lindsey. 1980.

T

The Energy Non-Crisis (2d Ed.). Master Books.

T T T T

Winslow, George. 2003. "Capital Crimes: The Corporate Economy of Violence." In Herival, Tara, and Wright, Paul.
T

Prison Nation. New York: Routledge. Pages 41-56.

Z
Zepezauer, Mark. 2004.
T T

Take the Rick off Welfare. Cambridge: South End.

T T T

Boomerang! Monroe Maine: Common Courage. A People's History ofthe United States. New York: Harper Perennial. Zinn, Howard. 2004. The People Speak: American Voices, Some Famous, Some Little Known.
Zepezauer, Mark. 2003.
T

Zinn, Howard. 2003 (1980).

T T T

Audio Book. New York: Harper Audio (Harper Collins Publishers).

T

igrali se sa svojom djecom danas za njih odabiru TV, video snimke i DVD-e, uvjereni da je to vrijeme provedeno pred ekranom dobro za njih, kae Christakis. Vjeruju prodavaima djejih video snimki i televizijskih programa i zanemaruju upozorenja Amerike pedijatrijske akademije da vrlo mala djeca ne bi uope trebala gledati TV, rekao je Frederick Zimmerman, glavni autor studije, ekonomist koji radi za sveuilite kao istraiva zdravstvenih pitanja. Najbolji dostupni dokazi sugeriraju da je to (za bebe koje gledaju TV) tetno, ali oni nisu ni u kojem sluaju definitivni", izjavio je Christakis. Druge studije pronale su vezu izmeu ranog gledanja televizije i poremeaja nedostatka panje, agresivnog ponaanja i loeg kognitivnog razvoja, rekao je Zimmerman... Suprotno opem vjerovanju da roditelji TV koriste kao elektronskog uvara djece, studija je otkrila da je glavni razlog zbog kojeg bebe gledaju TV i video snimke to to roditelji vjeruju da je to za njih dobro, rekao je Christakis... Meutim, studija koja je u ponedjeljak objavljena u Arhivima pedijatrije i adolescentske medicine pokazuje da bebe gledaju mnogo vie televizijskih programa nego to bi trebale... Do starosti od 3 mjeseca 40% beba redovito gleda televiziju. Taj broj raste na 90% za dvogodinjake, otkriva studija... Roditelji su istraivaima rekli da doputaju svojoj djeci da provode vrijeme ispred TV-a zato to misle da je to dobro a djeje mozgove (29 posto), zato to djeca u tome uivaju ili ih to oputa (23 posto) ili zato to TV koriste kao uvara djece (21 posto)... Zimmerman je izjavio da je osobito zabrinut zato to prodavai videa uvjeravaju roditelje da su neki video zapisi korisni, iako ne postoje dokazi koji bi to poduprli. Christakis je rekao da prodavai varaju roditelje tako to iznose neuvene tvrdnje" koje nisu dokazane. Ustvrdio je da djeje video snimke pretjerano stimuliraju djecu i da je to ono to ih dri u stalnom pogonu... (Iz Babies Watch Too Much TV, Study Finds: 90 Percent of
T T

2-Year-Olds Are Regular Vievvers"[Bebe previe gledaju TV, rezultati studije: 90 posto dvogodinjaka redovito gleda TV"], Associated Press, Donna Gordon Blankinship, 9.
T

svibnja 2007.) 25 Vidi Black (2001.) za detaljan pregled. Ako to spomenem prosjenom ovjeku kojeg svakodnevno susreem, njegova prva reakcija bit e agresivno nijekanje, kao na primjer Zato bih ja tome vjerovao? Samo zato to je netko napisao knjigu i neto rekao ne znai da je to istina!" To je, dakako, izvrsna primjedba. Standardni povijesni prikaz glasi da se Njemaka uzdigla od slomljene nacije do glavne svjetske supersile s vojskom i organizacijskom sposobnosti koja je u potpunosti zapanjila ostatak svijeta u razdoblju od svega nekoliko godina. Neobina je injenica da je Njemaka to dosegla u samo pet godina. Nastavnici, povjesniari i mediji obino e nam tek rei da se ta promjena dogodila zato to se za vrijeme Hitlerove vladavine Njemaka udesno oporavila", ali nam uglavnom nee rei kako ili zato je dolo do tog udesnog i prethodno nezabiljeenog oporavka i objasniti ga na nain koji ima smisla ili koji navodi bilo koju injenicu. Obino e nam rei, na primjer, da je industrija u Hitlerovoj Njemakoj bila produktivna" i da to objanjava prethodno nezabiljeen i neobian oporavak. Meutim, to navodno objanjenje tajanstveno je zbog brzog tempa oporavka, koje nije jasno i razumno objanjeno. Iz tog razloga se ini da bi pronalazak tono odreenog razloga bio mnogo razumniji nain za analiziranje tih povijesnih dogaaja. A kada otkrijemo daje IBM nacistima jeftino prodao raunala i strojeve za popis stanovnitva pod posebnim uvjetima koje ostatak svijeta nije imao (kako Block pokazuje, to je zabiljeeno u dokumentima o holokaustu, ak i u Muzeju holokausta u Washingtonu D.C.), to je potaknuto udesnim novim izumom (raunalom), ini se da smo otkrili taj tono odreeni razlog, ali taj razlog su obrazovni djelatnici i mediji u SAD-u neobjanjivo izostavili iz svojih prikaza povijesti. (Postojalo je i mnogo drugih naina, uz IBM-ovo poslovanje s nacistima, na koje je nacistiko carstvo financirano i izgraeno od strane njihovih navodnih neprijatelja tijekom Drugoga svjetskog rata [vidi Horowitz 2001., 1. poglavlje].) Ono to je najzanimljivije po pitanju IBM-a koji je prodao ili donirao" raunala neprijateljskim narodima" je kako je IBM 1990-ih i 2000-ih napravio istu stvar, ali ih je u ovom sluaju ustupio Kini. (To je dobro poznata stvar meu istraivaima, o emu se raspravljalo u Renseovoj radijskoj emisiji u razgovoru izmeu Charlesa R. Smitha i Jeffa Rensea 17. studenoga 2004.) IBM je opskrbio Kinu tolikom koliinom superraunala da je raunalna tehnologija u Kini doslovno unaprijeena za nekoliko desetljea. Ta injenica, u kombinaciji s drugim injenicama vezanim uz Kinu koje iznosim u ovoj knjizi, pokazuje jezivo predvianje to nosi budunost kada govorimo o Treem svjetskom ratu, a naroito kada uzmemo u obzir da je ameriki nacionalni dug - koji je toliko velik da nikada nee biti otplaen (to znai da su SAD insolventne) - osiguran zadunicom, koja u stvari predstavlja ameriku zemlju (nacionalni parkovi itd.) te da Kinezi moda u bliskoj budunosti ele naplatiti svoje zadunice. (Za vie 67 Razlozi zato je GMO hrana toliko tetna po ljude su: ljudskom su tijelu potrebni gradbeni blokovi kako bi zamijenila stanini materijal tijekom procesa reprodukcije stanica (izmeu ostalog). Jedna od stvari koja se u ovom procesu reproducira je dvostruki heliks DNK. Ljudi svoj DNK materijal dobivaju iz hrane (u hrani su drugi dijelovi DNK, iz drugih ivuih tvari). DNK u vaem tijelu jest DNK koja je bila u drugim ivim biima. Konzumiranjem hrane mi u sebe unosimo DNK materijal iz te hrane, a neki dijelovi DNK iz hrane iskoristit e se za stvaranje naeg DNK. Iz tih razloga DNK iz stvorenja u prirodi uvijek se iznova i neprestano dijeli: sva stvorenja dijele i uzimaju iz istog izvora DNK materijala. GMO hrana se sastoji od DNK koja ne postoji nigdje u ivotinjskom ili biljnom carstvu - ona je doslovce izvanzemaljska DNK. Ve postojei fond DNK koji biljke i ivotinje dijele u prirodi na taj e se nain kontaminirati potpuno novim DNK materijalom. Budui da je DNK odgovorna za strukturu tijela biljaka i ivotinja, to znai da e konzumacija GMO hrane promijeniti DNK, a promijenjena DNK e rezultirati izmijenjenom strukturom koja e reproducirati stanice ljudskih tijela i tijela svih biljaka i ivotinja na Zemlji. Masovna primjena GMO hrane diljem svijeta koja se trenutno provodi putem globalnog korporatistikog sustava poljoprivrede na taj e nain ovjeanstvo uiniti ovisnim o izvanzemaljskoj DNK i njom ga zatrpati. To e dovesti do nepojmljive kontaminacije ovjeanstva i nezamislivih bolesti i poremeaja
P P T T T T T T T T P P T T T T

Ovo je izmijenjena verzija citata iz intervjua s dr. Day u Renseovoj radijskoj emisiji 27. lipnja 2005. 87 ak i vlastiti dokumenti CDC-a koje daju pedijatrima i bolnicama da daju roditeljima u vrijeme cijepljenja otkrivaju da se hepatitis B prenosi samo spolnim putem, transfuzijom krvi ili sa zaraene majke na dijete. Dakle, osim ako neka majka za koju se zna da je zaraena ne ue na porodiljni odjel, bolnice oito pretpostavljaju da e novoroenad stara 12 sati koja je cijepljena cjepivom protiv hepatitisa B uskoro stupiti u spolne odnose ili se drogirati? 108 Vidi Fagin i Lavelle 1999. (predgovor i uvod). Broj oboljelih od raka u prolom je stoljeu porastao za vie od 100%. 140 2006., Washington, DC: Regnery Publishing, Inc. 182 Vidi Cole 1988., 6. Vojni dunosnici za nju obino tvrde da nije opasna kemikalija kad se prska po ljudima, ali vidi kako to Cole pobija. 183 Cole 1988., 18. 199 Redatelj: Michael Radford, 1984. Studio: Polygram. ASIN: 6304362498. 200 1 988. Studio: Universal Pictures. ASIN: B00004S32U. Rije je o filmu napravljenom za televiziju". 202 Zinn 2004., vrpca 1. Zinn komentira sukob bogatih i siromanih. U poglavljima koja slijede pokazat u da je taj sukob moda i najmanji ikad dosad u suvremenoj Americi, 267 Chossudovsky 2003., 9. 276 Veina sluajeva Alzheimera najvjerojatnije su sluajevi kravljeg ludila (to dvoje imaju identine simptome). Nije tajna da je amerika vlada prikrivala sluajeve kravljeg ludila (vidi USDA Suspected of Hiding Mad Cow Cases", United Press International, Steve Mitchell, 9. veljae 2004.) i da je prestala s brojnim testiranjima kad je tema opskrbe mesom zaraenim kravljim ludilom dospjela u medije (vidi Government to Reduce Mad Cow Testing", Associated Press / CBS, 14. oujka 2006.). Ta teorija jo je izglednija uzme li se u obzir da 1920-ih Alzheimerova bolest praktiki nije ni postojala, a sada, 2007. godine, od te bolesti samo u SAD-u boluje etiri milijuna ljudi (100.000 - 400.000 novih sluajeva godinje) i da se Alzheimer esto dijagnosticira kad pacijenti 295 Ovo je uobiajena frazeologija propagande s Wall Streeta. Navest u primjer da ilustriram na koji nain funkcionira. Proitajte sljedei ulomak s iznimno popularne internetske stranice Motley Fool koji govori o takozvanim kratkoronim" uincima negativne psihologije" na trite (i dugorone i kratkorone strunjaci" s Wall Streeta [tj. bankari i market makeri] podjednako redovito navode kao imbenike koji utjeu na trite) i ukljuuje predodbu da negativna psihologija" moe imati utjecaj na trite ali i pokretati ga (ovaj lanak sadrava i drugo kljuno propagandno pitanje o kojem u govoriti kasnije, a to je koncept kupi i dri"): Amorfni dugi rok je filozofsko pitanje o kojem vrijedi promisliti. Vremenski okvir od pet do deset godina (ili vie) svakako dolazi u obzir iako neki ulagai moda vie vole razdoblje od svega nekoliko godina. Nedavno sam itao Common Stocks and Uncommon Profits and Other Writings" Philipa Fishera i njegova su me se razmiljanja o dugoronom ulaganju doista dojmila. Pokojni gospodin Fisher predlagao je da se nau kompanije s kvalitetnim upravljanjem, orijentirane na razvoj te s velikim trinim mogunostima i da se u njima godinama dri dioniki udjel - moda ak i zauvijek. Mo 309 Citat iz Karei 2004.
P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P PT P T T T T T PT P T

76

Hertz 2003., 8. 368 Vidi Zepezauer 2004. za jasnu, empirijsku studiju o tome kako se porezni zakoni ne provode u ogromnim monopolizirajuim korporacijama. 370 Samo izostankom promatranja stvarnog ponaanja i aktivnosti zakonodavaca moe se i dalje vjerovati da izmeu republikanaca i demokrata postoje bitne razlike. ini se da danas demokratski", ratu naklonjeni politiari poput Hillary Clinton i Josepha Liebermana koriste pojam demokrat" da bi osvojili glasove velike skupine tradicionalno demokratskih glasaa. Meutim, mogue je da je cijela ideja Demokratske stranke", gdje demokrati (arter, Clinton itd.) ele stvoriti privid da su oni za ljude", uvijek bila
PT P T PT P T PT P T T

PNAC 2000. Meutim, kao to sam naveo u prethodnoj fusnoti, vjerojatnije je daje stvarni motiv planirani poraz Amerike u ultravelikom ratu izmeu Kine i SAD-a, gdje bi poslije poraza bogatstvo i mo SAD-a bili jo vie usmjereni u kinesko gospodarstvo nego to to ve jest sluaj nedavnom selidbom tvrtki American Fortune 500 (osobito u Kinu, kao npr. Dell, Boeing, Wal-Mart itd.). 340 Rich, 2004., 50. 366 Moemo se zapitati: A to s Enronom? Enronovi problemi postali su javni zato to je Enron ostao bez mogunosti prijevare", odnosno, nestalo je lanog novca.
PT P T

338 339
PT P

PT

PT

367

neka vrsta mitske i/ili propagandistike ideje. Pogledajte, na primjer, to profesor Zinn pie o bivem predsjedniku Bushu: Predsjedanje Jimmya artera ... inilo se kao pokuaj jednog dijela establishmenta, onog koji predstavlja Demokratska stranka, za ponovnim pridobivanjem graana koji su ostali bez iluzija. Ali arter je, osim nekoliko simbolinih gesti prema crncima i siromanima, unato govora o ljudskim pravima" u inozemstvu ostao unutar 398 Michael Bay (redatelj), 2005., Otok. Studio: Dreamworks Video. ASIN: BOOOBOOLH2. 399 Michael Radford (redatelj), 1984,1984. Studio: Polygram. ASIN: 6304362498. 525 Danas postoji mnogo vrsta novih epidemija: karcinom guterae, dijabetes, karcinom prostate, respiratorne bolesti, Alzheimer, sindrom iritabilnog crijeva, poremeaji titnjae, djeja leukemija, karcinom mozga, astma, alergije, autizam, ekcem, bolest Morgellons, tumor na mozgu, lupus, problemi s govorom (djeca jako malo govore do druge, tree ili etvrte godine ivota), depresija, sve vrste autoimunih bolesti, pretilost i tako dalje. 596 Svi podaci potjeu iz Tenpennyja 2005. 619 1997., Santa Fe: Health Press. 804 Iz lanka TALON Small Mobile Robot", GlobalSecurity.org, 24. sijenja 2005.
T T T T T PT P T T T PT P T T T PT P T T T T T PT P T PT P T T PT P T