Ivica Koar Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci

___________________________________________________________________________________
rujan 2009 1 OZR
1 Programsko okruenje za modeliranje Mathcad

1.1 Modeliranje
Programsko okruenje Mathcad moemo, u prvom redu, smatrati alatom za ininjersko
modeliranje putem raznih matematikih postupaka. Ininjersko modeliranje je opisivanje
stvarnih pojava na nain koji nam omoguuje predikciju dogaaja vezanih uz pojavu koju
razmatramo. Najei predmet naih razmatranja su ininjerske konstrukcije/tvorevine, a
metode idu od ispitivanja umanjenih modela u laboratoriju, preko ispitivanja/mjerenja na
stvarnoj konstrukciji, pa do simulacija na raunalnim modelima. U ovim predavanjima
neemo se baviti ispitivanjem konstrukcija, nego samo modelima na raunalu. Metode koje
se pri tome koriste razliite su; najee su to fizikalni principi iskazani putem raznih
matematikih modela, ali mogu biti i modeli bazirani na metodama umjetne inteligencije
(ekspertni sustavi, baze znanja, genetski algoritmi) ili nekim drugim principima
(stohastiki modeli, Monte-Carlo metoda).
Modeli mogu vie ili manje odgovara stvarnoj pojavi. Neki problemi se mogu vrlo tono
modelirati, na pr. geometrijski problemi tipa raunanje volumena nekakve graevine,
odnosno, openito problemi opisani linearnim modelima. Problemi koje opisujemo
nelinearnim modelima su u pravilu sloeniji, na pr. problemi elastinih i neelastinih tijela
pri velikim pomacima, meudjelovanje tijela i fluida i mnogi drugi (linearne zakonitosti su
u prirodi rijetke).
Mathcad kao programsko okruenje omoguuje nam postavljanje i rjeavanje razliitih
matematikih izraza i grafiki prikaz veliina u 2 i 3 dimenzije (ak i u 4 jer moemo raditi
animacije). Jedinstveno je svojstvo Mathcada da se matematike operacije, postupci
rjeavanja i grafiki prikazi slobodno mogu slagati po ekranu/papiru, tj. postupak rada
maksimalno mogue slijedi postupak rada olovkom na papiru. Rad u Mathcadu moe biti
numeriki (sve nepoznanice poprimaju brojane vrijednosti i rezultat je takoer izraen
preko brojki) i simboliki (nepoznanice zadravaju svoje simboliko ime i rezultat je
izraen preko simbola).

1.2 Neke osnovne znaajke
U pravilu se matematike operacije u Mathcadu zadaju preko odgovarajuih menija,
pisanje operatora putem tipkovnice uglavnom ne daje eljene rezultate (Mathcad je
interpretersko okruenje i svaka komanda/operacija ima svoj token; nema meutim
parser za tekst pa se naredbe ne mogu zadavati na taj nain).
Tako treba pripaziti da postoje tri vrste znaka jednako:
Zadavanje brojane vrijednosti nepoznanice
:= a 1 :=

Prikaz brojane vrijednosti nepoznanice
= a 1 = 2 3 + 5 =

Logiko jednako usporedba vrijednosti nepoznanica
a 1 1 = a 2 0 =

Nepoznanice/varijable sastoje se od slova i brojeva, a mogu imati i indekse (indeksi tipa
superscript nisu doputeni, eksponent uvijek oznaava operaciju potenciranja). Budui da
Mathcad moe raditi s nizovima (vektorima i matricama) potrebno je razlikovati indeks
Ivica Koar Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
___________________________________________________________________________________
rujan 2009 2 OZR
tipa subscript koji je sastavni dio imena (znak .) i indeksa koji oznaava komponentu niza
(znak [).
a
p
:= a
p
=
p

Vizualno su ta dva indeksa vrlo slina (znakovi . i [ ne vide se na ekranu ili ispisu), ali im
je znaenje sasvim razliito!

1.3 Matrina algebra
Za potrebe rjeavanja problema u linearnim prostorima definirane su operacije nad
matricama. Ovdje se prikazuju samo osnovne matrine operacije:
transponiranje
mnoenje matrica
invertiranje
determinanta matrice
Te se operacije u pravilu raunski intenzivne i izvode se na raunalu a ovdje su prikazane u
Mathcad okruenju:

A:=

(
(
(
(
4 3 2 1
3 3 2 1
2 2 2 1
1 1 1 1
B:=

(
(
(
(
20
19
16
10


Transponirana matrica se dobije kombinacijom tipki Alt !:

A
T
:=

(
(
(
(
4 3 2 1
3 3 2 1
2 2 2 1
1 1 1 1


Invertirana matrica se dobije ako za eksponent napiemo -1:

A

(
(
(
(
1
1 1 0 0
1 2 1 0
0 1 2 1
0 0 1 2
:

a determinanta ako napiemo znak , (naalost, to je znak za malo slovo na novim
hrvatskim tipkovnicama, tako da se korisnik ponekad moe zbuniti):

A = 1

Rjeenje sistema jednadbi se dobiva mnoenjem vektora desne strane inverznom
matricom (naravno, pravilnom organizacijom nepoznanica tako je mogue dobiti vie
stupaca rjeenja istovremeno):
Ivica Koar Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
___________________________________________________________________________________
rujan 2009 3 OZR
X A B : * =
1
X =

(
(
(
(
1
2
3
4


U MathCAD-u moemo razlikovati izmeu skalarnog i vektorskog produkta dvaju vektora
(u prvom sluaju rezultat je skalar, a u drugom vektor):

1
2
3
3
2
1
10

(
(
(

(
(
(
= *
1
2
3
3
2
1
4
8
4

(
(
(

(
(
(
=

(
(
(


Znak za skalarni produkt je obino mnoenje, a za vektorski produkt to je kombinacija
tipki Alt * (ili preko menija matrix toolbar).
Svojstvene vrijednosti matrice dobiju se funkcijom eigenvals

eigenvals A ( )
0.283
0.426
1
8.291
|

\
|
|
|
|
|

=


Svojstveni vektori mogu se dobiti funkcijama eigenvec i eigenvecs

eigenvecs A ( )
0.228
0.577
0.657
0.429
0.429
0.577
0.228
0.657
0.577
0
0.577
0.577
0.657
0.577
0.429
0.228
|

\
|
|
|
|
|

=

Kontrola
eigenvecs A ( ) :=
1
A
0.283
0
0
0
0
0.426
0
0
0
0
1
1.578 10
15

1.057 10
15

2.136 10
15

0
8.291
|

\
|
|
|
|
|
|

=


1.4 Neke osnovne funkcije
Razlikujemo definirane funkcije i korisnike funkcije. Definirane funkcije mogu se pronai
u meniju insert function (i drugdje). Na pr.:
cos 0 ( ) 1 = sin

2
|

\
|
|

1 =

Korisnik svoje funkcije zadaje preko imena i liste ulaznih varijabli, a vrijednost funkcije
pridodaje nekoj varijabli.
f x ( ) x
2
:= f 2 ( ) 4 =

Ivica Koar Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
___________________________________________________________________________________
rujan 2009 4 OZR
g x ( )
0
x
x f x ( )

d := g 1 ( ) 0.333 = g 2 ( ) 2.667 =


1.5 Grafiki prikaz
Razlikujemo grafiki prikaz u 2 i 3 dimenzije i animaciju. Svaki od navedenih prikaza ima
razliite mogunosti ureivanja grafike: izbor linija (pune, isprekidane, sa ili bez toaka),
boja, palete, prikaza (ploha, izo-linije, stupci). Argumenti za crtanje mogu biti skalari,
vektori i matrice (funkcije se interno prije crtanja pretvore u vektore).

Primjer grafikog prikaza
u 2 dimenzije:








Primjer grafikog prikaza u
3 dimenzije:








Primjer animacije:


10 5 0 5 10
0
50
100
100
0
f x ( )
10 10 x
Ivica Koar Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
___________________________________________________________________________________
rujan 2009 5 OZR
1.6 Uvod u programiranje
Mathcad omoguuje izradu raunalnih programa unutar svog okruenja (to znai da ne
proizvodi samostojee programe nego se oni mogu pokrenuti samo unutar Mathcada).
Program se slae tako da se definicija nepoznanice proiri dodavanjem novih linija. U te se
linije upisuju programski simboli (iz menija) za izvoenje logikih kontrola, petlje,
pridodavanje vrijednosti, a u svemu se mogu koristiti funkcije (predefinirane ili vlastite).
Meni programskih simbola koji je na raspolaganju:
Programming_____________________________________________________________
Add Line

if otherwise for
while break continue return on error

Primjeri jednostavnih programa:

t - visina od tangente do kruznog luka
L - odmak od lijevog ruba tangente
- kut od zadanog L
- kut R - radijus T - duljina tangente
t L ( )
5.6
11
16.2
21.1
25.7
30.1
34.3
38.2
41.8
45.1
48.2
51
53.6
55.8
57.8
59.5
60.9
62
62.8
63.4
63.6
= L
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
210
= L 10 20 , 210 .. :=
t
T
2
|

\
|
|

v + 390 =
t
T
2
|

\
|
|

63.629 =
kontrola :
t 0 ( ) 5.981 10
14
=
t L ( ) T2
T
2
L
R2 T2
2
v
2
+
R1 R R2
atan
T2
2v
|

\
|
|

R1
cos ( )
:=
v 326.371 = v
T
2tan ( )
:=

180

33.191 =
0.579 = asin
T
2R
|

\
|
|

:=
R 390 := T 427.0 :=


Ivica Koar Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
___________________________________________________________________________________
rujan 2009 6 OZR
1.7 Simboliko raunanje
Mathcad moe, osim s brojevnim vrijednostima, raditi i sa simbolikim vrijednostima
nepoznanica.
a b + ( )
2
1 b + ( )
2

x
f x ( )
d
d
2 x
a b + ( )
2
expand 1 2 b + b
2
+
2
x
f x ( )
d
d
2
2
a b + ( )
2
x f x ( )

d
1
3
x
3

a
2
2 a b + b
2
+

1.8 Rjeavanje jednadbi
Mathcad moe rjeavati linearne, nelinearne i diferencijalne jednadbe, sisteme
diferencijalnih jednadbi i parcijalne diferencijalne jednadbe.
E
0
1000 := a 0.001 :=
0
0.005 :=
0
500 :=
f t y , ( )
1

0

0
y
( )
E
0
exp
y
0

a
|

\
|
|

:=
t0 0 := y0 0 := N 100 := t1 25 :=
Given
t
y t ( )
d
d
f t y t ( ) , ( ) y t0 ( ) y0
y Odesolve t t1 , ( ) := y t1 ( ) 5 10
3
=
0 5 10 15 20 25
0.002
0.004
0.006
y t ( )
t

Numeriko rjeavanje diferencijalnih jednadbi i sistema diferencijalnih jednadbi predmet
je posebnog poglavlja.

Ivica Koar Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
___________________________________________________________________________________
rujan 2009 7 OZR
1.9 Rad s podacima
Mathcad moe obraivati podatke, na pr. podatke dobivene mjerenjima. Podaci se uitaju
iz vanjskog izvora i pridodijele nekoj nepoznanici i dalje se s njima radi kao s bilo kojim
drugim nepoznanicama.
ip 1 2 .. := Put "D:\WinMCad\Danila\manning\" :=
nizvodno
Nazivi
"Profil1.kor"
"Profil1A.kor"
|

\
|
|

:=
uzvodno
Tocke
ip
READPRNconcat Put Nazivi
ip
,
( ) ( )
:=

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
10
11
12
13
14
15
profil 1
profil 1A
poprecni presjek profila
.


Vie podataka obraeno i sklopljeno u 3D sliku:
K
n

Ivica Koar Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
___________________________________________________________________________________
rujan 2009 8 OZR
2 Primjeri Mathcad projekata
2.1 Savijanje grede na beskonanom elastinom tlu

EI
4
x
y
d
d
4
q
=0
K
fL
1
3 x
B a
L

16
2
2
1
|

\
|
|

:= K
fD
1
3 x
B a
D

1
2
2
16
|

\
|
|

:=

0.6 0.4 0.2 0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6
8
.
10
5
6
.
10
5
4
.
10
5
2
.
10
5
0
.


2.2 Grafiki prikaz implicitno zadanih funkcija

neka su zadane funkcije:
F x y , ( ) cos 0.4 y x
2
+
( )
x
2
+ y
2
+ 1.6 :=
=0
G x y , ( ) 1.5 x
2

y
2
0.36
1 :=
=0

1.6 1.2 0.8 0.4 0 0.4 0.8 1.2 1.6
1.2
0.9
0.6
0.3
0
0.3
0.6
0.9
1.2
.


Ivica Koar Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
___________________________________________________________________________________
rujan 2009 9 OZR
2.3 Torzija presjeka

funkcija naprezanja
Graf
naprezanja
y
xz

x
yz

yz
x y , ( )
16 G a

2
k
1
k
2
1 ( )
k 1
2
1
cosh
k y
2 a
|

\
|
|

cosh
k b
2 a
|

\
|
|

\
|
|
|
|

sin
k x
2 a
|

\
|
|

(
(
(
(

:=
Graf1
i j ,

yz
x
i
y
j
,
( )
:=

yz
a 0 , ( ) 58625.9 =
kN
m
2


2.4 Teenje u kanalu

E h ( ) h
Q
2
2 g A h ( )
2

+ := dE h ( ) 1
Q
2
2 g
A h ( )
2
( )
+ 1
Q
2
2 g
2
A h ( )
3
A h ( ) + 1
Q
2
g
1
A h ( )
3
dA h ( ) :=


10 10.5 11 11.5 12 12.5 13 13.5 14 14.5 15
10
100
Energija - dubina
Ei
hi
11 11.5 12 12.5 13 13.5
5
4
3
2
1
0
1
2
3
4
5
kriticna dubina
dEi
0
hi hi
i
,



Ivica Koar Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
___________________________________________________________________________________
rujan 2009 10 OZR
2.5 Voenje topline
rjesava se jednadzba:
t

x
k
d
x

\
|
|

+ 0

Given
blok za rjesavanje
w
t
x t , ( ) a w
xx
x t , ( )
diferencijalna jednadzba koja se rjesava
(parabolicna)
rubni i pocetni uvjeti
w x 0 , ( ) 0.0
pocetna temperatura tijela
temperaturni rubni uvjeti na
krajevima tijela (Dirichletovi)
w 0 t , ( ) 0 w L
u
t ,
( )
1.0
w Pdesolve w x ,
0
L
u
|

\
|
|

, t ,
0
T
u
|

\
|
|

(
(

:=
funkcija rjesenja

i
w x i 5 , ( ) :=
rjesenje u trenutku kad je proslo 5 sekundi
0 0.2 0.4 0.6 0.8
0
0.5
1
X
i

i
x i


2.6 Odreivanje kontakta elastinih tijela
3 2 1 0 1 2 3 4 5 6
1
0
1
2
3
4
5
6
5
0.01
y1
d
yd
y2
d
5.522 2 x1
d
xd , x2
d
,