Zakon o Vlasnistvu I Drugim Stvarnim Pravima

ZAKON O VLASNITVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA
Dio prvi OPE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA .......................................................3 Dio drugi POSJED..........................................................................................................................................6 Glava 1. OPE ODREDBE ........................................................................................................................6 Glava 2. STJECANJE ................................................................................................................................6 Glava 3. KAKVOA POSJEDA ................................................................................................................8 Glava 4. TRAJNOST I ZATITA ..............................................................................................................8 Glava 5. PRESTANAK ............................................................................................................................10 Dio trei PRAVO VLASNITVA ...............................................................................................................11 Glava 1. O VLASNITVU UOPE .........................................................................................................11 Glava 2. SUVLASNITVO ......................................................................................................................13 Odjeljak 1. Ope odredbe .....................................................................................................................13 Odjeljak 2. Upravljanje stvarju .............................................................................................................13 Odjeljak 3. Zatita ................................................................................................................................15 Odjeljak 4. Razvrgnue ........................................................................................................................15 Glava 3. Zajedniko vlasnitvo ................................................................................................................17 Glava 4. VLASNITVO POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE ........................................................19 Odjeljak 1. Ope odredbe ....................................................................................................................19 Odjeljak 2. Uspostava vlasnitva posebnoga dijela .............................................................................21 Odjeljak 3. Izvravanje ovlasti glede posebnoga dijela .......................................................................23 Odjeljak 4. Izvravanje ovlasti glede cijele nekretnine .......................................................................25 Odjeljak 5. Prestanak vlasnitva na posebnom dijelu ...........................................................................28 Glava 5. SUSJEDSKA PRAVA ..............................................................................................................29 Glava 6. STJECANJE VLASNITVA ...................................................................................................33 Odjeljak 1. Stjecanje na temelju pravnoga posla ..................................................................................33 Odjeljak 2. Stjecanje odlukom suda ili druge vlasti ............................................................................35 Odjeljak 3. Stjecanje nasljeivanjem ....................................................................................................36 Odjeljak 4. Stjecanje na temelju zakona ..............................................................................................36 c) Stjecanje prirataja ..............................................................................................................................39 d/ Stjecanje dosjelou ............................................................................................................................42 Glava 7. Zatita vlasnitva ........................................................................................................................43 Glava 8. Prestanak vlasnitva ...................................................................................................................45 Dio etvrti SLUNOSTI ...............................................................................................................................46 Glava 1. O SLUNOSTIMA UOPE .....................................................................................................46 Glava 2. STVARNE SLUNOSTI ...........................................................................................................48 Odjeljak 1. Ope odredbe .....................................................................................................................48 Odjeljak 2. Posebna pravila za pojedine slunosti ...............................................................................49 Glava 3. OSOBNE SLUNOSTI ............................................................................................................51 Odjeljak 1. Ope odredbe ....................................................................................................................51 Odjeljak 2. Posebna pravila o pojedinim slunostima .........................................................................52 1
Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09
Glava 4. STJECANJE................................................................................................................................55 Odjeljak 1. Osnivanje prava slunosti ..................................................................................................55 Odjeljak 2. Stjecanje neijih prava slunosti .......................................................................................58 Glava 5. ZATITA ...................................................................................................................................58 Glava 6. PRESTANAK ...........................................................................................................................59 Dio peti STVARNI TERETI ........................................................................................................................61 Glava 1. O STVARNIM TERETIMA UOPE ........................................................................................61 Glava 2. TERETI U KORIST NEKRETNINA .......................................................................................63 Glava 3. TERETI U KORIST OSOBE .....................................................................................................63 Glava 4. STJECANJE...............................................................................................................................63 Odjeljak 1. Osnivanje stvarnih tereta ....................................................................................................64 Odjeljak 2. Stjecanje neijih stvarnih tereta .......................................................................................65 Glava 5. ZATITA ..................................................................................................................................65 Glava 6. PRESTANAK ...........................................................................................................................66 Dio esti PRAVO GRAENJA ....................................................................................................................67 Glava 1. O PRAVU GRAENJA UOPE ..............................................................................................67 Glava 2. STJECANJE ...............................................................................................................................68 Odjeljak 1. Osnivanje prava graenja ...................................................................................................68 Odjeljak 2. Stjecanje neijega prava graenja .....................................................................................69 Glava 3. ZATITA ...................................................................................................................................69 Glava 4. PRESTANAK ...........................................................................................................................69 Dio sedmi ZALONO PRAVO ....................................................................................................................70 Glava 1. O ZALONOM PRAVU UOPE .............................................................................................70 Glava 2. STJECANJE...............................................................................................................................72 Odjeljak 1. Osnivanje zalonoga prava ................................................................................................72 Odjeljak 2. Stjecanje neijega zalonoga prava ...................................................................................76 Glava 3. VJEROVNIKOVA OVLATENJA DO NAMIRENJA ..........................................................76 Odjeljak 1. Ovlatenja glede zaloenih pokretnina ...............................................................................76 Odjeljak 2. Ovlatenja glede zaloenih nekretnina ..............................................................................78 Odjeljak 3. Ovlasti glede zaloga prava ................................................................................................79 Glava 4. OSTVARENJE PRAVA NA NAMIRENJE .............................................................................79 Glava 5. ZATITA ...................................................................................................................................81 Glava 6. PRESTANAK ............................................................................................................................81 Dio osmi STVARNA PRAVA STRANIH OSOBA ....................................................................................83 Dio deveti PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ...................................................................................85 Glava 1. PRETVORBA DRUTVENOG VLASNITVA ......................................................................85 Glava 2. USPOSTAVA PRAVNOGA JEDINSTVA NEKRETNINE ...................................................88 Odjeljak 1. Uspostava jedinstva zemljita i zgrade ..............................................................................88 Odjeljak 2. Uspostava jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade .............................................89 Glava 3. IZVRAVANJE OVLASTI GLEDE CIJELE NEKRETNINE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU .............................................................................................................................................90 Glava 4. ZAVRNE ODREDBE .............................................................................................................93
2
ZAKON O VLASNITVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

Dio prvi OPE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA
Vlasnitvo i druga stvarna prava lanak 1. (1) Svaka fizika i pravna osoba moe biti nositeljem prava vlasnitva, a i drugih stvarnih prava: prava slunosti, prava iz stvarnoga tereta, prava graenja i zalonoga prava na svemu to moe biti objektom tih prava, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Samo je jedna vrsta prava vlasnitva. (3) Pravo vlasnitva i drugih stvarnih prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograniiti samo pod pretpostavkama i na nain odreen zakonom. (4) Kad vlasnik mora neto trpjeti ili propustiti glede svoje stvari, treba to i ovlatenik drugoga stvarnoga prava na istoj stvari koji svoje pravo izvodi iz njegova, ako nije to drugo odreeno zakonom. (5) Ovaj Zakon uspostavlja ope ureenje pripadanja stvari osobama; pravila ovoga Zakona primjenjivat e se i na pripadanje stvari koje su podvrgnute nekom posebnom pravnom ureenju, ako nisu s tim ureenjem u suprotnosti. (6) to god je zakonom odreeno za pravo vlasnitva i vlasnike, vrijedi na odgovarajui nain i za sva druga stvarna prava, ako za njih nije to posebno odreeno zakonom niti proizlazi iz njihove pravne naravi. Predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava lanak 2. (1) Predmet prava vlasnitva i drugih stvarnih prava moe biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne. (2) Stvari su u smislu ovoga Zakona tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu. Uzima se da su stvari i sve drugo to je zakonom s njima izjednaeno. (3) Nekretnine su estice zemljine povrine, zajedno sa svime to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drukije odreeno. (4) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca). Stvari koje su po svojoj naravi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnima ako su pripadak nepokretne stvari ili ih zakon izjednauje s nekretninama. (5) Prirodne sile su stvari u smislu ovoga Zakona ako su podlone ljudskoj vlasti. (6) Zakonom mogu neke vrste prava ili bilo to drugo biti izjednaeno sa stvarima; u takvu se to sluaju ubraja u pokretne stvari, a u nekretnine samo ako je spojeno s vlasnitvom nepokretnih stvari, ili je njihov teret, ili je zakonom proglaeno nekretninom. (7) U sumnji je li to pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna. Sposobnost stvari lanak 3. (1) Sposobne biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava jesu sve stvari, osim onih kojima njihove naravne osobine ili zakonske odredbe prijee da pripadaju pojedincu. (2) Nisu sposobni biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizike ili pravne osobe pojedinano, nego su na uporabi svih, kao to su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opa dobra).
3
(3) O opim dobrima vodi brigu, njima upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (4) Pravno nisu dijelovi opega dobra one zgrade i druge graevine koje su na njemu izgraene na temelju koncesije, pa one tvore zasebnu nekretninu dok koncesija traje. Stvari od interesa za Republiku Hrvatsku lanak 4. (1) Stvari za koje je na temelju Ustava Republike Hrvatske posebnim zakonom odreeno da su dobra od interesa za nju pa imaju njezinu osobitu zatitu, a nisu opa dobra, sposobne su biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. (2) Vlasnici i ovlatenici drugih prava na stvarima iz stavka 1. ovoga lanka smiju se sluiti tim svojim pravima u skladu sa zakonom odreenim nainom uporabe i iskoritavanja tih stvari, a za ogranienja kojima su time podvrgnuti, pripada im pravo na naknadu odreenu zakonom. Stvar i njezine pripadnosti lanak 5. (1) Objekt prava vlasnitva je pojedinano odreena stvar. (2) Tko ima pravo vlasnitva ili koje od drugih stvarnih prava na nekoj stvari, ima ga time i na svim njezinim pripadnostima, ako zakonom nije drukije odreeno. (3) Pripadnost stvari je svaki njezin dio, sve to se s njom razmjerno trajno spoji (prirast) i svaki njezin plod, sve dok se od nje ne odvoji. Pripadnost stvari je i sve ono to je njezin pripadak (pertinencija). Dijelovi stvari lanak 6. (1) Dio stvari koji se ne moe od nje fiziki odvojiti, a da ne bude time uniten on ili sama stvar (bitni dio), ne moe biti samostalnim objektom stvarnih prava, ako zakonom nije to drugo odreeno. (2) Na dijelovima stvari koji nisu bitni (odvojivi dijelovi) postoje ona ista prava kao i na cijeloj stvari, osim ako na takvu dijelu postoji na posebnom pravnom temelju neko pravo u korist neke druge osobe. Tko tvrdi da takvo pravo postoji na nekom odvojivom dijelu, treba to i dokazati. (3) Bila stvar fiziki djeljiva ili ne, nju se moe pravno razdijeliti na sadrajno jednake dijelove kojima je veliina raunski odreena njihovim razmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije to drugo odreeno. Svaki idealni dio stvari njezin je odvojeni dio. (4) Stjecatelj cijele stvari ili stvarnih prava na njoj koji nije znao niti je morao znati da na njezinu odvojivom dijelu postoji neije pravo razliito od prava na cijeloj stvari, stekao je cijelu stvar, odnosno pravo na njoj bez obzira na to pravo druge osobe. U takvu sluaju to je njezino pravo prestalo, a da li e ona moi za to traiti naknadu od otuivatelja, prosuivat e se prema obveznopravnim pravilima. (5) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju dotadanja prava ako nije to posebno odreeno. Pripadak stvari lanak 7. (1) Pripadak (pertinencija ili pobona stvar) je pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno slui svrsi glavne, a stoji u takvu prostornom odnosu prema glavnoj stvari koji odgovara toj namjeni. Nije pripadak ona stvar koja se prema shvaanju u prometu ne smatra pripatkom. (2) Prolazna uporaba jedne stvari za svrhu druge stvari ne daje joj svojstvo pripatka. (3) Prolazni prestanak sluenja pripatka svrsi glavne stvari, kao i prolazni prestanak prostornoga odnosa prema njoj, ne oduzima pripatku to svojstvo. (4) Smatra se da su namijenjeni da trajno slue svrsi zgrade trajno namijenjene nekoj proizvodnoj ili obrtnoj djelatnosti (poslovna zgrada), kao glavnoj stvari, strojevi i slini ureaji namijenjeni toj djelatnosti. (5) Smatra se da su namijenjeni da trajno slue svrsi nekretnine trajno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, kao glavnoj stvari, strojevi i stoka namijenjeni daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji, poljoprivredni proizvodi i sjeme potrebni za daljnju
4
poljoprivrednu proizvodnju kroz ono vrijeme za koje se moe oekivati da e takvi ili slini biti dobiveni tom proizvodnjom, kao i postojee gnojivo i gorivo. Koristi lanak 8. (1) Koristi su plodovi neke stvari ili prava, a i druge prednosti koje donosi uporaba neke stvari ili prava. (2) Plodovi stvari su proizvodi koje ona daje prirodno ili posredovanjem neijega rada, a i sve drugo to ona daje s obzirom na svoju namjenu. (3) Plodovi nekoga prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju namjenu, kao kod prava koje ovlauje na stjecanje plodova ili drugih dijelova stvari - dobiveni dijelovi stvari. (4) Plodovi su i prinosi koje stvar ili pravo daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa, kao to su to najamnine, zakupnine i kamate. (5) Koristi pripadaju onome kome pripada i stvar ili pravo koje ih donosi, ako na posebnom pravnom temelju ne pripadaju kome drugome. Tko se na postojanje takva pravnoga temelja poziva, treba ga i dokazati. (6) Tko je duan predati plodove neke stvari ili prava, ovlaten je zahtijevati naknadu trokova koje je imao radi dobivanja tih plodova, ako bi ih imao dobar gospodar, ali nikada vie od vrijednosti plodova koje je duan predati. Osobito o nekretninama lanak 9. (1) Pojedinanu nekretninu ini zemljina estica, ukljuujui i sve to je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj povrini ili ispod nje; ali kad je vie zemljinih estica upisano u zemljinoj knjizi u isti zemljinoknjini uloak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljinoknjino tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. (2) Trava, drvee, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja raa na svojoj povrini dijelovi su te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje. (3) to je na povrini zemlje, iznad ili ispod nje izgraeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugraeno, njoj dograeno, na njoj nadograeno ili bilo kako drukije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljita one zgrade i drugo to je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene. (4) Nisu dijelovi zemljita one zgrade i druge graevine koje su trajno povezane s tim zemljitem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nositelja ovlauje da na tom tuem zemljitu ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu; isto na odgovarajui nain vrijedi i za zgrade i druge graevine koje od zemljita ili od opega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlauje da na tome ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu. (5) Strojevi i slini ureaji koji bi inae bili dio neke nekretnine ne smatraju se njezinim dijelom nego samostalnim stvarima ako se s pristankom vlasnika nekretnine zabiljei u zemljinoj knjizi da su oni vlasnitvo druge osobe. Uinak te zabiljebe traje dok ona ne bude izbrisana, s time da taj uinak i bez brisanja prestaje protekom pet godina od upisa, ali tijek toga roka zastaje za vrijeme steajnoga i ovrnoga postupka. (6) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnou te nekretnine.
5
Dio drugi POSJED

Glava 1. OPE ODREDBE
Posjednik lanak 10. (1) Osoba koja ima faktinu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. (2) Tko svoju faktinu vlast izvrava osobno ili posredovanjem pomonika u posjedovanju neposredni je posjednik. (3) Kad netko stvar posjeduje kao plodouivatelj, zaloni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, uvar, posudovnik ili u kojem drugom slinom odnosu u kojemu je prema drugome ovlaten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu treemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik. (4) Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktinu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slino. (5) S posjedom stvari izjednaeno je faktino izvravanje sadraja prava stvarnih slunosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajui nain odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. (6) Kad isti posjed stvari ili prava ima vie osoba, one su suposjednici. Samostalni posjednik lanak 11. (1) Tko stvar ili pravo posjeduje priznajui viu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik. (2) Posjed e se smatrati samostalnim, ako se ne dokae suprotno. (3) Svatko moe u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajui se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako. Pomonik u posjedovanju lanak 12. (1) Posjed nema onaj tko ne izvrava nikakvu svoju vlast glede neke stvari. (2) Dok osoba koja je u radnom ili slinom odnosu ili u neijem kuanstvu postupa pokoravajui se tuim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvrava iskljuivo tuu faktinu vlast, ona nema posjed toga, nego je samo posjednikov pomonik u posjedovanju.
Glava 2.
STJECANJE
Izvorno i izvedeno stjecanje lanak 13. Posjed je steen kad stjecatelj uspostavi svoju faktinu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim inom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda). Predaja lanak 14. (1) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvrena im se stjecatelj s voljom prenositelja nae u poloaju izvravati vlast glede stvari.
6
(2) Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvrena kad stvar primi sam stjecatelj ili osoba koja ga po njegovoj volji ili po zakonu u tome zastupa, a predajom prijevozniku samo ako prijevoznik radi za raun stjecatelja. (3) Kad su za robu predanu prijevozniku ili skladitaru izdani vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takva papira znai predaju te robe; pritom kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga je u dobroj vjeri primila robu - posjed robe je stekla ova druga. Predaja oitovanjem volje lanak 15. (1) Samim oitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stjee neposredni posjed samo ako je ve u poloaju da izvrava svoju vlast glede stvari. (2) Samim oitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju moe posjed prijei na njega tako da dotadanji posjednik zadri stvar, a stjecatelju se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadanji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj treoj osobi, a stjecatelj dobije pravo da mu ona preda tu stvar. (3) Predaja posjeda uinjena samim oitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju djelovat e prema treima samo ako su o tome obavijeteni, ili im je to inae poznato. Stjecanje posjeda prava lanak 16. (1) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano uini glede nekretnine koju drugi posjeduje neto to taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne slunosti na drugoj nekretnini kao poslunoj. (2) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano zabrani posjedniku druge nekretnine initi na toj nekretnini neto to bi taj inae mogao initi, pa to taj zbog toga propusti uiniti, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne slunosti da se to proputa initi na drugoj nekretnini kao poslunoj. (3) Kad posjednik jedne nekretnine po sporazumu s posjednikom druge nekretnine uini glede te druge nekretnine neto to njezin posjednik inae ne bi trebao trpjeti, pa to taj otrpi, posjed prava stvarne slunosti initi to glede druge nekretnine, kao poslune, nastao je u korist prve nekretnine, kao povlasne, izvoenjem iz posjeda te druge nekretnine. (4) Kad posjednik nekretnine pone na temelju sporazuma s posjednikom druge nekretnine proputati da na nekretnini koju posjeduje ini neto to bi inae mogao initi, posjed prava stvarne slunosti da se to proputa initi na drugoj nekretnini kao poslunoj nastao je u korist prve nekretnine kao povlasne izvoenjem iz posjeda te druge nekretnine. (5) U sluajevima iz stavka 3. i 4. ovoga lanka uzima se da je posjed prava stvarne slunosti predan stjecatelju. (6) Posjed prava stvarnih slunosti uspostavljen u korist odreene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te povlasne nekretnine na stjecatelja kad ona bude predana drugome u posjed, no onaj tko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stjee samim time i posjed prava stvarne slunosti koja postoji u njezinu korist. Nasljeivanje posjeda lanak 17. (1) Ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu asu, onakvi kakvi su u tom asu bili u ostavitelja. (2) Kad su ostaviteljevi posjedi zbog njegove smrti preli na dva ili vie sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakoga pojedinoga od tih posjeda, pa e ga tako izvravati, osim ako je na temelju oporukom izraene ostaviteljeve volje ili odluke ostavinskoga suda izvravanje povjereno nekome drugome. (3) Prelaskom ostaviteljeva posjeda na njegova nasljednika ili nasljednike ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava.
7
Glava 3. KAKVOA POSJEDA

Zakonitost, istinitost i potenje posjeda lanak 18. (1) Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). (2) Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da titi svoj posjed koji joj je tako oduzet. (3) Posjed je poten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali potenje prestaje im posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. (4) Ako je u sporu o pravu na posjed pravomono odlueno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepoten od asa kad je primio tubu; to na odgovarajui nain vrijedi i kad je o pravu na posjed konano odluilo drugo nadleno tijelo ili sud u nekom drugom postupku. (5) Posjed se smatra potenim, osim ako se dokae suprotno. (6) Potenje i istinitost posjeda pravne osobe prosuuje se prema potenju i postupanju one fizike osobe koja je za tu pravnu osobu ovlatena poduzimati ine stjecanja ili izvravanja njezina posjeda, a potenje i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskoga zastupnika - prema potenju i postupanju toga njihova zastupnika.
Glava 4. TRAJNOST I ZATITA

Naelo trajnosti lanak 19. (1) Posjed traje dok traje posjednikova faktina vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili proputanje izvravanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. (2) Smatra se da posjed nakon to je steen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao. Samovlasno smetanje lanak 20. (1) Samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jae pravo na posjed. (2) Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. (3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon to joj prestane pravo na zatitu posjeda. (4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je in oduzimanja ili smetanja posjeda doputen zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to doputa. No, samovlasno je i kad je in oduzimanja ili smetanja posjeda uinjen u nekom javnom, drutvenom ili slinom interesu, ako nije doputen zakonom ili na temelju zakona. Pravo na zatitu posjeda lanak 21. (1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zatitu posjeda. (2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevi drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo tititi svoj posjed; jedino ga nema pravo tititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet e to i protiv nje nakon to mu posjed postane miran. (3) Pravo na zatitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za in smetanja i poinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
8
(4) Pravo na zatitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoi. (5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik sluei se svojim pravom na zatitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu. Sudska zatita lanak 22. (1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlaten je svoj posjed tititi putem suda, zahtijevajui da se utvrdi in smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u asu smetanja, te zabrani takvo ili slino smetanje ubudue. (2) Sud prua ovu zatitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, potenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu drutvenom, javnom ili slinom interesu. (3) Pravo na poduzimanje posjedovnih ina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. lanak 23. (1) Zatitu posjeda ovlaten je traiti i posredni posjednik, s time da u sluaju kad neposredni posjednik ne moe ili nee ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik moe za sebe zahtijevati predaju stvari. (2) Posredni posjednik nije ovlaten staviti zahtjev u cilju zatite svoga posrednoga posjeda od smetanja koje je poinio neposredni posjednik, ako bi za odluivanje o tom zahtjevu bilo nuno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. lanak 24. (1) Svaki je suposjednik ovlaten tititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja tree osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno iskljuili od dotadanjega suposjeda ili su mu bitno ograniili dotadanji nain izvravanja faktine vlasti. (2) Suposjednik nije ovlaten staviti zahtjev za zatitu svoga suposjeda od smetanja koje je poinio njegov suposjednik ako bi za odluivanje o tom zahtjevu bilo nuno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. lanak 25. (1) Posjed koji je s ostavitelja preao na nasljednike ovlaten je tititi svaki nasljednik, odnosno sunasljednik od samovlasnoga smetanja tree osobe. (2) Kad objektom posjeda upravlja na temelju svojega ovlatenja izvritelj oporuke ili skrbnik ostavine, tada je on ovlaten traiti zatitu posjeda koji je s ostavitelja preao na nasljednika, odnosno nasljednike. (3) Odredbom stavka 2. ovoga lanka ne dira se u pravo svakoga pojedinoga nasljednika ili sunasljednika na zatitu, no s time da moe zahtijevati povrat oduzetoga jedino prema izvritelju oporuke, odnosno skrbniku ostavine. lanak 26. Pravo na posjed moe se utvrivati i ostvarivati pred sudom, ili drugim nadlenim tijelom vlasti, neovisno o trajanju i ishodu postupka za zatitu posjeda. Doputena samopomo lanak 27. (1) Tko ima pravo na zatitu posjeda, smije svoj posjed zatititi za vrijeme trajanja rokova iz lanka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nuno jer bi sudska pomo stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zatitu svoga posjeda ne primjeni silu vee jakosti nego li je primjerena okolnostima (doputena samopomo). (2) Doputenom samopomoi smije se umjesto posjednika posluiti posjednikov pomonik u posjedovanju. (3) Ostvari li posjednik svoje pravo na zatitu posjeda putem samopomoi kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, zatitio je svoj posjed, ali odgovara za tetu koju je pritom nanio.
9
Glava 5. PRESTANAK
Prestanak posjeda stvari lanak 28. (1) Posjed stvari je prestao kad je stvar propala, kad se izgubila, a nema izgleda da e se opet nai, a i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar. (2) Dotadanjem je posjedniku prestao njegov posjed kad je stvar stekla u posjed osoba koja nee izvravati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije ostvario zatitu svoga posjeda. Prestanak posjeda prava lanak 29. (1) Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvravao sadraj toga prava ili se posjednik odrekao svojega posjeda prava. (2) Posjed prava ne prestaje samim neizvravanjem sadraja prava stvarne slunosti dok ga njegov posjednik moe izvravati ako to eli; prestaje, meutim, kad posjednik poslune nekretnine prestane initi to je dotada inio, prestane trpjeti da se i dalje izvrava sadraj prava slunosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane proputati to je do tada proputao, ako posjednik prava ne ostvari zatitu svoga posjeda. (3) Posjed prava stvarne slunosti prestaje dotadanjem posjedniku i zajedno s prestankom njegova posjeda nekretnine u iju ga je korist izvravao.
10
Dio trei
PRAVO VLASNITVA
Glava 1. O VLASNITVU UOPE

Vlasnikova prava lanak 30. (1) Pravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je volja te da svakoga drugoga od toga iskljui, ako to nije protivno tuim pravima ni zakonskim ogranienjima. (2) U granicama iz stavka 1. ovoga lanka vlasnik ima, meu ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, koritenja i raspolaganja svojom stvari. Opa ogranienja lanak 31. Vlasnitvo obvezuje i vlasnik je duan pridonositi opem dobru, pa je openito prilikom izvravanja svoga prava duan postupati obzirno prema opim i tuim interesima koji nisu protivni njegovu pravu, a osobito: - vlasnik se, a ni itko drugi, ne smije sluiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome teti ili da ga smeta, - vlasnik nije ovlaten zabraniti tui zahvat u svoju stvar kad je taj nuan radi otklanjanja tete koja nekome neposredno prijeti, a nerazmjerno je vea od one to iz toga zahvata proizlazi za vlasnika, nego je samo ovlaten potraivati naknadu za pretrpljenu tetu, - vlasnik nekretnine nije ovlaten braniti tue zahvate poduzete na tolikoj visini ili dubini gdje on nema nikakva opravdanoga interesa da ih iskljui. Posebna ogranienja lanak 32. (1) Vlasnik stvari ne smije izvravati svoje pravo vlasnitva preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na temelju ovoga ili posebnih zakona radi zatite interesa i sigurnosti drave, prirode, ljudskoga okolia i zdravlja ljudi. (2) Vlasnik neke od stvari koje su na temelju Ustava posebnim zakonom proglaene stvarima od interesa za Republiku, i za koje je propisan poseban nain njihove uporabe i iskoritavanja od strane njihovih vlasnika i ovlatenika drugih prava na njima, duan je izvravati svoje pravo vlasnitva s time u skladu, ali mu pripada pravo na naknadu za ogranienja kojima je podvrgnut. (3) Kad je radi zatite interesa i sigurnosti drave, prirode, spomenika kulture, ljudskoga okolia ili zdravlja ljudi odreeno da je vlasnik na temelju zakona duan neto poduzeti glede vlastite stvari, a njega se na to ne moe prisiliti, opinski naelnik, gradonaelnik odnosno upan je ovlaten uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju) primjenjujui na odgovarajui nain pravila o privremenom skrbnitvu nad ostavinom za sluaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatoga boravita, ako posebni zakon ne odreuje to drugo. (4) U izvravanju privremenoga upravljanja, opinski naelnik, gradonaelnik odnosno upan moe stvari dati u zakup. (5) Ugovor o zakupu sklapa se na odreeno vrijeme. (6) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka zakupnina se moe koristiti samo za odravanje stvari ili za ispunjenje druge obveze zbog koje je uspostavljeno privremeno upravljanje stvarju. (7) Vlasnik ima pravo na vraanje posjeda stvari i prije proteka roka iz ugovora, ako u cijelosti isplati uloena sredstva ili ispuni drugu obvezu zbog koje je uspostavljeno privremeno upravljanje stvarju. Naknada lanak 33. (1) Pravo vlasnitva moe u interesu Republike Hrvatske biti zakonom oduzeto (potpuno izvlatenje) ili ogranieno osnivanjem za drugoga nekoga prava glede vlasnikove stvari (nepotpuno izvlatenje), u kojem sluaju vlasnik ima pravo na naknadu prema propisima o izvlatenju.
11
(2) Bude li zakonom nekoj vrsti stvari oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasnitva, to za dotadanje vlasnike takvih stvari proizvodi jednake pravne uinke kao da je glede tih stvari provedeno potpuno izvlatenje. (3) Ako je vlasnik glede neke svoje stvari podvrgnut ogranienjima radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskoga okolia ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju teu rtvu, ili ga inae dovode u poloaj nalik na onaj u kojem bi bio da je provedeno izvlatenje - on ima pravo na naknadu kao za izvlatenje. (4) Ne bude li razlog radi kojega je bilo provedeno neko izvlatenje ostvaren u propisanom, odnosno razumnom roku, izvlatenik ima pravo zahtijevati da se uspostavi prijanje pravno i faktino stanje koliko je to najvie mogue, ali tada smije zadrati samo onoliko od primljene naknade koliko je na gubitku u odnosu na stanje kakvo bi prema redovitom tijeku stvari bilo bez izvlatenja. Ogranienja na temelju pravnoga posla lanak 34. (1) Ako nije to drugo odreeno, vlasnik moe u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograniiti, uvjetovati ili oroiti, a moe ga i opteretiti. (2) Odredi li vlasnik pravnim poslom zabranu otuenja ili optereenja svoje stvari, to ga obvezuje. Ta e zabrana djelovati i prema treima, ako je osnovana u korist branoga druga, djeteta, roditelja, posvojenika ili posvojitelja, a i upisana je u zemljinu knjigu, odnosno u javni upisnik bez ega se ne moe stei stvar za koju je zabrana odreena. (3) Odredi li vlasnik pravnim poslom uvjet ili rok pravu vlasnitva, to ga obvezuje. Ogranienje uvjetom ili rokom djelovat e i prema treima, ako je upisano u zemljinu knjigu, odnosno u takav javni upisnik bez ega se ne moe stei stvar za koju je ogranienje odreeno. (4) Vlasnik ije e pravo vlasnitva prestati ispunjenjem uvjeta ili istekom roka (prethodni vlasnik) duan je postupati obzirno prema onome tko eka da time postane vlasnikom (potonji vlasnik) te mu prenijeti vlasnitvo poto istekne rok ili se ispuni uvjet, pri emu e se njihov meusobni odnos prosuivati kao da je prethodni vlasnik bio plodouivatelj. Kad je vlasnitvo uvjetovano ili oroeno djelovanjem prema treima, tada samim ispunjenjem uvjeta, odnosno istekom roka ono pripada potonjem vlasniku, ako zakonom nije drukije odreeno, a pravna raspolaganja stvarju koja je bio poduzeo prethodni vlasnik gube uinak. (5) Vlasnik koji je dobio ili je pridrao pravo vlasnitva odreene stvari radi osiguranja ispunjenja neke trabine, obvezan je propustiti sluiti se i raspolagati tom stvari osim za namirenje te trabine, a ovlaten je, ne bude li mu trabina o dospijeu ispunjena, namiriti je iz stvari u skladu s pravilima o namirivanju zalogom osiguranih trabina izvansudskim putem. Ogranienje vlasnitva radi osiguranja trabine djelovat e i prema treima ako je upisano u zemljinu knjigu, odnosno u takav javni upisnik bez upisa u koji se ne moe stei stvar za koju je ogranienje odreeno. (6) I kad djeluju i prema treima, vlasnikova ogranienja, uvjetovanja, oroenja i optereenja stvari ne utjeu na tua prava koja ve postoje na stvari, osim ako njihovi nositelji na to u pisanom obliku izriito pristanu, a ne utjeu ni na prava koja bi u pravnom prometu stekli trei koji nisu znali niti su mogli znati za tu ogranienost, uvjetovanost, oroenost ili optereenost. Osobito o vlasnitvu Republike Hrvatske i drugih osoba javnoga prava lanak 35. (1) Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnoga prava koje su nositelji prava vlasnitva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak poloaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije to drugo odreeno. (2) Stvarima u vlasnitvu Republike Hrvatske raspolae, upravlja i koristi se Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlateno tijelo ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Ovlasti za raspolaganje, upravljanje i koritenje stvarima u vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave odreena propisom o ustrojstvu lokalne i podrune (regionalne) samouprave, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (3) Namjenu stvari u vlasnitvu Republike Hrvatske odreuje zakon ili dravno tijelo koje je za to nadleno na temelju zakona. (4) Svatko ima pravo stvarima u vlasnitvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u opoj uporabi) sluiti se na nain koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadleno za odreivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije to posebno propisano zakonom, na javna dobra u opoj uporabi na odgovarajui se nain primjenjuju pravila koja vrijede za opa dobra. (5) Stvari u vlasnitvu Republike Hrvatske koje su namijenjene neposrednom izvravanju prava i dunosti Republike Hrvatske, njezinih tijela i ustanova (javna dobra u javnoj uporabi) rabe u skladu s tom namjenom ona tijela i ustanove kojima ih je dalo na upravljanje tijelo nadleno za odreivanje namjene, ako ih to tijelo nije zadralo u svojoj neposrednoj uporabi.
12
(6) Pravo vlasnitva na stvarima u vlasnitvu Republike Hrvatske koje nisu namijenjene za opu ni za javnu uporabu izvrava tijelo nadleno za odreivanje namjene, ako to nije povjerilo kojem drugom tijelu, ustanovi ili osobi, a isti prihod od tih stvari prihod je dravnoga prorauna. (7) Tko god odluuje o opim dobrima ili o stvarima u vlasnitvu Republike Hrvatske, ili njima upravlja, duan je postupati kao dobar domain i odgovara za to. (8) Na pravo vlasnitva jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune (regionalne) samouprave na odgovarajui e se nain primjenjivati pravila o vlasnitvu Republike Hrvatske, ako nije to drugo odreeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba. Isto vrijedi i za pravo vlasnitva ustanova, te s njima izjednaenih pravnih osoba.
Glava 2. SUVLASNITVO
Odjeljak 1. Ope odredbe Suvlasniki dijelovi lanak 36. (1) Ako vie osoba ima neku stvar u svome vlasnitvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasnitva, raunski odreen razmjerom prema cijelom pravu vlasnitva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasnitva koji im pripadaju njihovi su suvlasniki dijelovi. (2) U sumnji koliki su suvlasniki dijelovi, smatra se da su jednaki. Idealni dio stvari lanak 37. (1) Kad postoji suvlasnitvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadrajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veliina odreena veliinom suvlasnikih dijelova. (2) Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasnikoga dijela koji ga odreuje. (3) U pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve to je odreeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije to posebno propisano. (4) Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasnikom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih moe izvravati s obzirom na narav idealnoga dijela. (5) Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasnikim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tua prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju. (6) Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasnitva. Izvravanje prava vlasnitva glede cijele stvari lanak 38. (1) Nije li to drugo odreeno, svaki suvlasnik smije izvravati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasnitva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijea prava ostalih suvlasnika. (2) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i trokovi i tereti, dijele se meu sve suvlasnike razmjerno veliini njihovih suvlasnikih dijelova, ako se drukije ne sporazumiju. (3) Svaki suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se poloe rauni i podijele sve koristi. (4) Svaki suvlasnik nekretnine koji ima za to odgovarajui suvlasniki dio, ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasnikoga dijela nekretnine osnuje vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela, ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono moe osnovati. Odjeljak 2. Upravljanje stvarju Pravo na upravljanje lanak 39.
13
(1) Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odluivanju o svemu to se tie stvari koja je u suvlasnitvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. (2) Kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasnike stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga. Poslovi redovite uprave lanak 40. (1) O poslovima koji se tiu samo redovitoga upravljanja stvarju odluuju suvlasnici veinom glasova. (2) Veina glasova rauna se po suvlasnikim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. (3) Ne moe li se postii veina, a poduzimanje nekoga posla redovite uprave je nuno za odravanje stvari, na zahtjev bilo kojega od suvlasnika odluku e donijeti sud. (4) Svaki suvlasnik protiv ije je volje veina odluila da se neki posao poduzme, ili je to uinio sud, ima pravo zahtijevati osiguranje za buduu tetu. Tko bude obvezan dati osiguranje treba tu obvezu ispuniti davanjem zaloga, a jamstvom samo ako sud ocijeni da bi davanje zaloga bilo za njega prevelik teret. (5) Sud odluuje u izvanparninom postupku, ako nema spora tko su suvlasnici niti o veliini njihovih suvlasnikih dijelova. Izvanredni poslovi lanak 41. (1) Za poduzimanje poslova koji premauju okvir redovitoga upravljanja (naroito promjena namjene stvari, vei popravci, dogradnja, nadogradnja, preureenje, otuenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih slunosti, stvarnoga tereta ili prava graenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. (2) U sumnji se smatra da posao premauje okvir redovitoga upravljanja. (3) Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predloio posao predvidivo koristan za sve, moe zahtijevati razvrgnue suvlasnitva, pa makar to inae u tom asu ne bi mogao. Odluka o izvravanju posjeda i vlasnikih ovlasti lanak 42. (1) Svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odluiti da e meusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvravanje svih ili nekih vlasnikih ovlasti glede nje. (2) Donoenje odluke iz stavka 1. ovoga lanka posao je redovite uprave, a isto tako i odluivanje o izmjenama i opozivu prijanje odluke o tome. Odluka o uspostavi etanoga vlasnitva lanak 43. (1) Sastoji li se nekretnina od zemljita sa zgradom, suvlasnik iji je suvlasniki dio te nekretnine dovoljno velik za to ovlaten je uz suglasnost ostalih suvlasnika i pod daljnjim pretpostavkama iz glave 4. treega dijela ovoga Zakona uspostaviti i sa svojim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela te nekretnine (etano vlasnitvo). (2) Uspostavom vlasnitva odreenoga posebnoga dijela nekretnine ne dira se u suvlasnitvo, ali se izvravanje ovlasti i dunosti suvlasnika s ijim se suvlasnikim dijelom povezalo etano vlasnitvo usredotouje u prvom redu na taj posebni dio nekretnine, ograniavajui ujedno izvravanje ovlasti ostalih suvlasnika nekretnine na tom njezinu posebnom dijelu, prema odredbama sadranim u glavi 4. treega dijela ovoga Zakona. (3) Ako je barem i na samo jednom posebnom dijelu nekretnine uspostavljeno etano vlasnitvo, pravne odnose suvlasnika te nekretnine, kako meusobno tako i prema treima, ureuju u prvom redu posebne odredbe glave 4. treega dijela ovoga Zakona i na njihovu temelju doneseni pravni akti, a tek podredno opa pravila o suvlasnitvu sadrana u ovoj glavi Zakona, ako nije to drugo odreeno. (4) Suvlasnici nekretnine mogu suglasno odluiti da e svoja suvlasnika prava ograniiti tako da e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela (etano vlasnitvo) suvlasnike nekretnine, pa makar taj suvlasniki dio i nije toliko velik koliko se inae trai za odgovarajui suvlasniki dio po odredbama lanka 74. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
14
(5) Suglasno oitovanje volje svih suvlasnika da e uspostaviti vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine u korist nekoga suvlasnikoga dijela, smatra se do uspostave vlasnitva toga posebnoga dijela njihovim sporazumom o podjeli posjeda stvari i izvravanju suvlasnikih ovlasti. (6) to vrijedi za zemljite sa zgradom, vrijedi na odgovarajui nain i za pravo graenja kad je izgraena zgrada. Upravitelj lanak 44. (1) Suvlasnici mogu suglasno povjeriti upravljanje stvarju odreenoj osobi kao upravitelju, koji e djelovati kao njihov opunomoenik. Za upravitelja mogu izabrati jednoga ili nekolicinu izmeu sebe, a mogu upravljanje povjeriti i bilo kojoj drugoj poslovno sposobnoj fizikoj ili pravnoj osobi. (2) Za suvlasnika koji posjeduje suvlasniku stvar ili njezin samostalni dio na temelju odluke suvlasnika kojom su meusobno podijelili posjed stvari i izvravanje suvlasnikih ovlasti, smatra se da mu je povjerena redovita uprava nad time, ako nisu to drugo sporazumno odredili svi suvlasnici. (3) Kad ima vie upravitelja, oni odluuju veinom glasova, ako suvlasnici nisu odluili drukije. (4) Odluivanje o postavljaju i djelokrugu upravitelja posao je izvanredne uprave, ali ako se suvlasnici ne mogu o tome suglasiti, svaki od njih moe zahtijevati da umjesto njih o tome odlui sud u izvanparninom postupku. Pravni poloaj upravitelja lanak 45. (1) Upravitelj je nalogoprimac suvlasnika pa se glede njegovih prava, dunosti i prestanka odnosa s njim, ako nije to drugo odreeno, primjenjuju odgovarajua pravila o nalogu, s time to: - upravitelju postavljenom na neodreeno vrijeme mogu suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova otkazati uz otkazni rok od tri mjeseca, koji e poeti tei prvoga dana mjeseca koji slijedi otkazu, - upravitelju postavljenom na vrijeme dulje od pet godina mogu, nakon proteka pet godina, otkazati suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova, ne navodei otkazni razlog, - ako za to postoji vaan razlog, upravitelja mogu u svako doba smijeniti suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova, - ako upravitelj grubo zanemaruje svoje dunosti, sud e ga smijeniti na zahtjev bilo kojega suvlasnika i odrediti drugoga upravitelja; smijenjena osoba ne moe nikad vie biti postavljena za upravitelja iste stvari, - upravitelj koji je postavljen na neodreeno vrijeme ovlaten je otkazati uz otkazni rok od tri mjeseca, koji e poeti tei prvoga dana mjeseca koji slijedi otkazu. (2) Kad upravitelju prestane mandat odlukom suvlasnika koji za nju nisu imali suglasnost svih, ti su suvlasnici duni poduzeti to je potrebno da se do donoenja odluke o daljnjem upravljanju upravlja stvari u skladu s predmnijevanom voljom svih, za to i odgovaraju ostalim suvlasnicima. Odjeljak 3. Zatita lanak 46. (1) Svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasnitva. (2) Svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje moe staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed moe od treega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. Odjeljak 4. Razvrgnue Pravo na razvrgnue lanak 47. (1) Suvlasnik ima pravo na razvrgnue suvlasnitva, ako je mogue i doputeno; to mu pravo ne zastarijeva. (2) Suvlasnik moe zahtijevati razvrgnue u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na tetu ostalih, no moe i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno oekivati da e se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnue ne bi bilo na tetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne moe zahtijevati razvrgnue odluit e sud nadlean za voenje postupka razvrgnua.
15
(3) Suvlasnik se ne moe valjano unaprijed odrei prava na razvrgnue, ali moe valjano ugovoriti ogranienja prava na razvrgnue. (4) Ugovor o ogranienju prava na razvrgnue nee vezati nasljednike, ali zabiljee li se ogranienja prava na razvrgnue u zemljinim knjigama - vezat e svakoga. Ostvarivanje prava na razvrgnue lanak 48. (1) Suvlasnik moe svoje pravo na razvrgnue ostvarivati zahtijevajui ga potpuno ili pak samo djelomino, i to to se tie suvlasnika s kojima se dijeli ili pak to se tie stvari i prava glede kojih se suvlasnitvo razvrgava. (2) Pravo na razvrgnue ostvarivat e suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasnitvo (dobrovoljno razvrgnue), ili putem suda (sudsko razvrgnue), ako nije to drugo zakonom odreeno. (3) Kad se provodi sudsko razvrgnue, sud odluuje u izvanparninom postupku, ako zakon ne odreuje drukije. Nain razvrgnua lanak 49. (1) Suvlasnici sporazumno odreuju nain razvrgnua, u granicama moguega i doputenoga. (2) Kad zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasnike stvari, ta se zabrana ne odnosi na razvrgnue isplatom niti na civilno razvrgnue, osim ako je izriito i na njih protegnuta. (3) Suvlasnici mogu sporazumno odabrati osobu koja e umjesto njih odluiti o nainu razvrgnua. (4) Ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnua, svaki moe zahtijevati da o tome odlui sud. Nain sudskoga razvrgnua lanak 50. (1) Kad razvrgnue provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o nainu razvrgnua, ako takav postoji, a mogu je i doputen, a i pravom na razvrgnue isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. (2) Ako sud nije glede naina razvrgnua vezan u smislu stavka 1. ovoga lanka, sud e djeljive pokretne stvari dijeliti fiziki, a nekretnine geometrijski. (3) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud moe osnovati slunost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nuno za uporabu ili iskoritavanje dijela koji se diobom odvaja. (4) Ako dioba iz stavka 2. ovoga lanka nije mogua, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud e odluiti da se stvar proda na javnoj drabi ili na drugi prikladan nain, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasnikim dijelovima (civilno razvrgnue). Pravo na razvrgnue isplatom lanak 51. (1) Suvlasnik ima pravo na razvrgnue isplatom ako je to posebno odreeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako uini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa e sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji e sud odrediti prema okolnostima. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ostali suvlasnici imaju do isplate zalono pravo na stvari koja je pripala traitelju razvrgnua. Ne isplati li ih u roku, oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu i traiti da se poniti odluka o razvrgnuu isplatom. (3) Suvlasnici iji su suvlasniki dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju uiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. ovoga lanka. Razvrgnue suvlasnitva na nekoliko stvari lanak 52.
16
(1) Kad suvlasnici razvrgavaju suvlasnitvo na nekoliko stvari istodobno, sud moe na zahtjev svakoga od njih odluiti da, umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne odreena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasnikim dijelovima, uzimajui u obzir njihove potrebe. (2) Sud e udovoljiti onom zahtjevu za razvrgnue iz stavka 1. ovoga lanka koji je s obzirom na okolnosti opravdan. (3) Ako stvari koje ovakvim razvrgnuem pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasnikoga dijela, taj suvlasnik duan je nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima. Na nadoplatu e se na odgovarajui nain primijeniti pravila o pravu na razvrgnue isplatom. Razvrgnue uspostavom etanoga vlasnitva lanak 53. Ako suvlasnici suglasno odlue da e umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim idealnim dijelom povezati vlasnitvo posebnoga dijela suvlasnike nekretnine (uspostaviti etano vlasnitvo), uzima se da je to njihova odluka o nainu razvrgnua, pa se na odgovarajui nain i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuu. Trokovi razvrgnua lanak 54. Trokove razvrgnua snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum odreuju drukije. Pravni uinci razvrgnua lanak 55. (1) Svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuu stjee na temelju sporazuma o razvrgnuu ili pravomone odluke suda o razvrgnuu, a na zakonom odreeni nain, pravo vlasnitva ili/i neko drugo pravo, izvodei ga iz onoga svoga suvlasnikoga dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuu, a koji mu istodobno prestaje. (2) Zakonom odreeni nain stjecanja i prestanka prava vlasnitva, odnosno suvlasnitva i drugih stvarnih prava na temelju sporazuma, odnosno odluke suda iz stavka 1. ovoga lanka jest predaja pokretnina u samostalan posjed, odnosno uknjiba prava na nekretninama u zemljinim knjigama, ako nije to posebno propisano. (3) U sluaju sudskoga razvrgnua, izvrenje odluke o razvrgnuu moi e zahtijevati svaki od suvlasnika koji je sudjelovao u tom razvrgnuu, bez obzira na to na iji je zahtjev sud odluivao. (4) Nakon razvrgnua svi suvlasnici koji su sudjelovali u razvrgnuu solidarno odgovaraju za materijalne i pravne nedostatke onoga to je svaki pojedini od njih stekao, odnosno trebao stei na temelju iz stavka 1. ovoga lanka. Tua prava lanak 56. (1) Razvrgnue ne moe biti na tetu prava treih osoba, prava suvlasnika koji nisu sudjelovali u razvrgnuu, a kad razvrgnue nije bilo potpuno - ni onih stvari i prava s kojima sudionici nisu sudjelovali u razvrgnuu. (2) Sva zalona prava, slunosti i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnua teretila podijeljenu stvar mogu se izvravati kao i do tada. Ipak, kad se izvravanje stvarne slunosti odnosi samo na jedan dio, prestaje to pravo u pogledu ostalih dijelova. (3) Ako neka slunost ili stvarni teret daje pravo na koristi, moe pri diobi gospodujue nekretnine svaki ovlatenik, a pri diobi poslune nekretnine svaki optereenik zahtijevati da sud uredi izvravanje na pravedan nain.
Glava 3.
Zajedniko vlasnitvo
lanak 57.
Neodreenost udjela u vlasnitvu (1) Stvar je u zajednikom vlasnitvu kad na nepodijeljenoj stvari postoji vlasnitvo dviju ili vie osoba (zajedniara) koje sve u njemu imaju udjela, ali veliina njihovih udjela nije odreena, bez obzira na to to je odrediva.
17
(2) Stvar moe biti u zajednikom vlasnitvu samo na temelju zakona. (3) Kad je stvar na temelju zakona u zajednikom vlasnitvu dvaju ili vie zajedniara, nema utjecaja na to injenica da je u zemljinim knjigama ili bilo gdje drugdje prikazana kao vlasnitvo samo nekoga od njih, osim prema treim osobama ije se povjerenje u prometu titi. (4) U sumnji sudjeluju li osobe u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu neke stvari, smatra se da je to suvlasnitvo.
Udio zajedniara lanak 58. (1) Zajedniar moe svoj udio u zajednikom vlasnitvu prenijeti u cijelosti ili djelomino samo na drugoga zajedniara iste stvari, inae ne moe pravnim poslovima meu ivima valjano raspolagati svojim udjelom. (2) Udio koji zajedniar ima u zajednikom vlasnitvu prelazi na njegove nasljednike. (3) Odgovornost osobe za dugove obuhvaa i odgovornost udjelom u zajednikom vlasnitvu. Izvravanje zajednikoga vlasnitva lanak 59. (1) Zajedniar je ovlaten izvravati sve vlasnike ovlasti glede zajednike stvari jedino zajedno sa svim ostalim zajedniarima, ako to drugo nije odreeno ovim ili drugim zakonom ili sporazumom zajedniara. (2) Plodovi i druge koristi od zajednike stvari pripadaju zajedniarima te stvari jednako kao i ona. (3) Trokove i terete koji se odnose na zajedniku stvar snose zajedniari solidarno. (4) Svaki je zajedniar ovlaten zahtijevati da se zajedniko pravo vlasnitva nekretnina upie u zemljine knjige u korist svih zajedniara kao njihovo zajedniko vlasnitvo, a isto tako i da se zajedniko vlasnitvo pokretnina upie u javne upisnike ako se vode za pokretnine. Upravljanje zajednikom stvari lanak 60. (1) Svaki zajedniki vlasnik ima pravo sudjelovati u odluivanju o svemu to se tie stvari koja je u suvlasnitvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. (2) Zajednikom stvari upravljaju zajedniari zajedniki, donosei sve odluke sporazumno, ako odluivanje nije povjereno upravitelju. Raspolaganja zajednikom stvari lanak 61. (1) Zajednikim stvarima raspolau zajedniari zajedniki; pojedini od njih moe stvarju raspolagati samo na temelju ovlasti koju su mu za to dali svi ostali. (2) Iznimno, od stavka 1. ovoga lanka, a radi zatite povjerenja u pravnom prometu, trea e osoba moi, na temelju pravnoga posla koji nije sklopljen sa svim zajedniarima, stei pravo vlasnitva: - na pokretnoj stvari, ako je stvar pribavila na temelju naplatnoga posla, postupajui u dobroj vjeri, - na nekretninama pod pretpostavkama pod kojima se titi povjerenje u zemljine knjige ako vlasnitvo nije bilo upisano u zemljinim knjigama kao zajedniko. (3) Odredbe stavka 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i na stjecanje drugih stvarnih prava na zajednikoj stvari. Zatita lanak 62.
18
(1) Svaki zajedniar ima pravo glede zajednike stvari postavljati ostalim zajedniarima one zahtjeve koji proizlaze i iz njegova zajednikoga vlasnitva. (2) Svaki zajedniar ima pravo glede cijele stvari postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje moe postaviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed moe od treega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama.
Pravo na diobu lanak 63. (1) Svaki zajedniar ima pravo na diobu stvari koja je mogua i doputena; to mu pravo ne zastarijeva. (2) Svaki je zajedniar ovlaten u svako doba zahtijevati da se zajedniko vlasnitvo podijeli tako da se odredi koliki mu suvlasniki dio pripada na ime njegova udjela u zajednikom vlasnitvu. Odreivanjem njegova suvlasnikoga dijela, postaje on suvlasnik s ostalima, koji u preostalom dijelu ostaju zajedniki vlasnici, sve dok se i oni ne podijele. (3) Veliina suvlasnikoga dijela koji e diobom pripasti dotadanjem zajedniaru odreuje se sporazumom svih zajedniara, a inae o tome odluuje sud na zahtjev bilo kojega od zajedniara. (4) Sud odluuje o veliini suvlasnikoga dijela prema mjerilima koja za odreivanje veliine udjela zakon postavlja za odnosni sluaj zajednikoga vlasnitva, a u sumnji e se uzeti da niti jedan od zajedniara nema vie prava nego drugi. (5) Pri odreivanju dijelova uzet e se u obzir i one udjele u zajednikom vlasnitvu koje su jedni zajedniari valjano ustupili drugima. (6) Kad zakonske odredbe zabranjuju diobu zajednike stvari, ta se zabrana odnosi iskljuivo na fiziku diobu stvari, ako izriito nije postavljena za diobu odreivanjem suvlasnikih dijelova, ili protegnuta i na odreene druge naine diobe. Tua prava na diobu lanak 64. Pravo zahtijevati da se zajedniko vlasnitvo podijeli odreivanjem koliki suvlasniki dio pripada odreenom zajedniaru na ime njegova udjela u zajednikom vlasnitvu imaju: - vjerovnici glede udjela njihova dunika, - nasljednici glede ostaviteljeva udjela, - svatko glede udjela bilo kojega od zajedniara, ako za to ima pravni interes. Podredna primjena pravila o suvlasnitvu lanak 65. Glede onoga to o zajednikom vlasnitvu nije odreeno ovim ili drugim zakonom, niti proizlazi iz naravi takva vlasnitva, prosuivat e se prava i dunosti zajedniara odgovarajuom primjenom pravila postavljenih za suvlasnike.
Glava 4. VLASNITVO POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE

Odjeljak 1. Ope odredbe Suvlasnitvo cijele nekretnine i vlasnitvo posebnoga dijela lanak 66. (1) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine (etano vlasnitvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajuim suvlasnikim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno.
19
(2) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine ovlauje suvlasnika na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno, da upravljajui tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvrava sve vlasnike ovlasti i dunosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasnitvo, pa da, ako nije drukije odreeno, ini s tim dijelom i koristima od njega to ga je volja te svakoga drugoga iz toga iskljui. (3) Vlasnitvo posebnoga dijela moe biti uspostavljeno na odgovarajuem suvlasnikom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom. (4) Kad je uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasnikom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine ureuju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opa pravila o suvlasnitvu.
Posebni dio nekretnine i njegovi pripadci lanak 67. (1) Vlasnitvo posebnoga dijela moe biti uspostavljeno glede dijela suvlasnike nekretnine koji ini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvravanje suvlasnikovih ovlasti, kao to je stan ili druga samostalna prostorija. (2) Meu druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garae ili jasno omeena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. (3) Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine moe se protezati i na sporedne dijelove kao to su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kuni vrtovi, mjesta za ostavljanje najvie do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. (4) Da bi se vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgranien od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s mee nekretnine ili iz njezinih zajednikih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije iji bi bio sporedni dio. (5) Glede sporednih dijelova na odgovarajui se nain primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari. (6) Vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine ne moe postojati na dijelovima nekretnine koji slue kao zajedniki, ili im se namjena protivi iskljuivoj uporabi samo u korist odreenoga posebnoga dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio slui kao zajedniki i da mu se namjena protivi iskljuivoj uporabi u korist odreenoga posebnoga dijela. Odgovarajui suvlasniki dio lanak 68. (1) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine moe proizai i biti uspostavljeno samo na suvlasnikom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajui suvlasniki dio). (2) Je li neki suvlasniki dio odgovarajui dio za to da bi iz njega moglo proizai i biti na njemu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, utvruje sud svojom odlukom, ako ovim Zakonom nije to drugo odreeno. (3) Ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odlue da e svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, te o tome sastave ispravu, uzet e se da je to odgovarajui dio iz kojega moe proizai i na njemu biti uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasniki dio. Neodvojivost lanak 69. (1) Vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine nedjeljivo je povezano s odgovarajuim suvlasnikim dijelom nekretnine, pa ga se moe samo zajedno s njime ograniiti, opteretiti, otuiti, prenijeti za sluaj smrti i podvrgnuti ovrsi . (2) Upisi u zemljinim knjigama na odgovarajuem suvlasnikom dijelu proteu se na vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine i onda kad mu prethode u prvenstvenom redu. (3) U sluaju prisilne drabe suvlasnikoga dijela nekretnine na kojemu je osnovano vlasnitvo posebnoga dijela, na kupca prelaze sva ogranienja koja proizlaze iz vlasnitva posebnog dijela nekretnine, bez obzira na mjesto u zemljinoj knjizi i bez uraunavanja u najviu ponudu.
20
Vie ovlatenika glede istoga posebnoga dijela lanak 70. (1) Ako bi na bilo kojem temelju odgovarajui suvlasniki dio nekretnine zajedno s vlasnitvom odreenoga posebnoga dijela stekle dvije ili vie osoba kao suvlasnici ili zajedniki vlasnici, sva e prava i dunosti u svezi s vlasnitvom toga posebnoga dijela nekretnine oni moi izvravati samo solidarno, pa e se u odnosu prema treima i prema ostalim suvlasnicima iste nekretnine uzimati da su jedna osoba, kako glede upravljanja cijelom nekretninom, tako i svih ostalih prava i obveza iz ove glave zakona. (2) Sve to je u glavi 4. treega dijela ovoga Zakona odreeno glede suvlasnika na ijem je dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, vrijedi za sve osobe iz stavka 1. ovoga lanka, s time da ih se sve zajedno smatra tim suvlasnikom. (3) Meusobni odnosi osoba iz stavka 1. ovoga lanka prosuuju se, ovisno o vrsti sudjelovanja tih osoba u suvlasnitvu odgovarajuega suvlasnikoga dijela, po pravilima o suvlasnitvu odnosno o zajednikom vlasnitvu, ali nikada suprotno pravilu iz stavka 1. ovoga lanka. Odjeljak 2. Uspostava vlasnitva posebnoga dijela Zahtjev za uspostavu lanak 71. (1) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit e se na odreenom suvlasnikom dijelu, ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajui suvlasniki dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom. (2) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit e se i na zahtjev zajednikih vlasnika koji imaju u svome zajednikom vlasnitvu barem odgovarajui suvlasniki dio te nekretnine, ako su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom, s time da e se nakon uspostave na njih primjenjivati odredba lanka 70. ovoga Zakona. (3) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit e se i na suglasni zahtjev vie suvlasnika te nekretnine, ako njihovi suvlasniki dijelovi ukupno iznose barem koliko je odgovarajui suvlasniki dio, a ispunjene su i sve pretpostavke odreene zakonom, s time da e se nakon uspostave na njih primjenjivati odredba lanka 70. ovoga Zakona. (4) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit e se i na zahtjev vlasnika zemljita, odnosno nositelja prava graenja koji dijele tu nekretninu na suvlasnike dijelove koji su odgovarajui dijelovi za uspostavu vlasnitva posebnih dijelova, ako su ispunjene pretpostavke iz lanka 75. ovoga Zakona. Nain uspostave lanak 72. (1) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljinu knjigu kao pravo povezano s odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine. (2) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlasnikom listu na suvlasnikom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasnitvo posebnoga dijela, uz navoenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se protee, a na posjedovni se list stavlja natpis: Etano vlasnitvo. Pravni temelj lanak 73. (1) Vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine. (2) Niti jedan suvlasnik nekretnine ne moe uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasnitva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajui suvlasniki dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasnitva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograniila prava koja njemu ve pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasnitva posebnoga dijela. (3) Vlasnitvo posebnog dijela ne moe se uspostaviti dok nadleno tijelo ne potvrdi da je odreeni stan ili druga prostorija u odreenoj zgradi i na odreenoj zemljinoj estici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadravati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgraeni u skladu s dozvolom nadlenog tijela. (4) Potvrdu iz stavka 3. ovoga lanka moe zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgraena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrenim graevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.
21
(5) Vlasnitvo posebnoga dijela ne moe se uspostaviti dok ne postane pravomonom odluka suda o utvrivanju korisnih vrijednosti toga stana, odnosno druge prostorije te korisnih vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, osim kad ovaj Zakon odreuje da pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava suvlasnika. Odgovarajui dio i korisne vrijednosti lanak 74. (1) Je li suvlasniki dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasnitva na nekom odreenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajui, prosuuje se prema tome je li taj suvlasniki dio u odnosu prema vlasnitvu cijele nekretnine jednak ili vei od odnosa korisne vrijednosti stana, odnosno druge samostalne prostorije glede koje se trai uspostava vlasnitva posebnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. (2) Korisne vrijednosti utvruje sud svojom odlukom donesenom u izvanparninom postupku, po pravilima da se: - korisna vrijednost stana ili druge prostorije izraunava iz korisne povrine stana ili druge prostorije i odgovarajuih dodataka ili odbitaka za razlike koje poveavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim stanovima, odnosno prostorijama, a koje po shvaanju u prometu i iskustvu proizlaze iz namjene, poloaja i sl., a nisu nastale na troak samo jednoga od suvlasnika, - prigodom izraunavanja korisne vrijednosti zanemaruju razlike koje poveavaju ili smanjuju vrijednost, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje 2% korisne povrine stana ili druge prostorije, - korisna povrina je ukupna podna povrina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za irinu zidova koji je prekidaju, - prigodom izraunavanja korisne povrine nee se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubita, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama lanka 67. stavka 3. do 5. ovoga Zakona, - korisna se povrina u pravilu izraunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio graevinske dozvole ili koji je potvren po nadlenom tijelu; ali ako netko uini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna e se povrina izraunati prema stvarnom stanju. (3) Iznimno, od odredbe stavka 2. ovoga lanka, ako su suvlasnici nekretnine suglasno odluili da e svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, uzima se da je taj suvlasniki dio odgovarajui dio, pa tada pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci. lanak 75. (1) Vlasnik zemljita sa zgradom, odnosno nositelj prava graenja sa zgradom moe svojim oitovanjem volje uinjenim zemljinoknjinom sudu podijeliti svoje pravo vlasnitva na suvlasnike dijelove i pritom sa svakim od tih dijelova uspostaviti pravo vlasnitva na odreenom stanu ili drugom posebnom dijelu u zgradi. (2) Dioba prava vlasnitva na suvlasnike dijelove proizvodi pravni uinak upisom u zemljinu knjigu; da bi bilo uspostavljeno i pravo vlasnitva na posebnim dijelovima zgrade u korist suvlasnikoga dijela nastaloga tom diobom, trebaju se ispuniti i pretpostavke pod kojima je mogua uspostava prava vlasnitva na posebnim dijelovima zgrade, s time da pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje odgovarajua odredba vlasnika zemljita, odnosno nositelja prava graenja. (3) Podijeli li vlasnik zemljita, odnosno nositelj prava graenja svoju nekretninu na kojoj tek treba biti izgraena zgrada na suvlasnike dijelove, on moe oitovati svoju volju da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo vlasnitva na odreenom stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade ako ona bude izgraena, u kojem e sluaju vlasnitvo posebnoga dijela biti uspostavljeno tek ako zgrada bude izgraena te uz pretpostavke iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Ako je prodavatelj odredio kako e se upravljati nekretninom, to e djelovati i prema treima ako je zabiljeeno u zemljinoj knjizi. Naknadna promjena korisnih vrijednosti lanak 76. (1) Premda je ve utvrena, korisna e se vrijednost nanovo utvrivati na zahtjev za to ovlatene osobe ako su se promijenile prilike na neki od naina predvienih odredbama lanka 77. ili 78. ovoga Zakona. (2) Sud koji nanovo odredi neku korisnu vrijednost, ujedno e utvrditi mijenja li se, i koliko zbroj svih korisnih vrijednosti stanova i ostalih posebnih dijelova iste nekretnine.
22
lanak 77. (1) Na zahtjev svakoga suvlasnika nekretnine, a nakon zavretka gradnje i svakoga tko eli stei vlasnitvo posebnoga dijela, sud e nanovo utvrivati korisnu vrijednost ako su se od tada izmijenile prilike u tom smislu: - da se utvrena korisna vrijednost stana, odnosno druge prostorije utvrena prije zavretka gradnje, promijenila do zavretka gradnje za najmanje 2% radnjama za koje je potrebna graevna dozvola, s time da u tom sluaju zahtjev za ponovo utvrivanje moe biti postavljen samo u roku od godine dana od pravomonosti uporabne dozvole, - da se nakon zavrene gradnje bitno promijenila utvrena korisna vrijednost stana, odnosno druge prostorije takvim graevinskim zahvatima obavljenim na nekretnini za koje je potrebna graevna dozvola, s time da u tom sluaju zahtjev za ponovo utvrivanje moe biti postavljen samo u roku od godine dana od pravomonosti uporabne dozvole. (2) Utvrdi li se ponovo korisna vrijednost zbog promjene iz stavka 1. ovoga lanka, duni su suvlasnici meusobno preuzeti ili prenijeti one suvlasnike dijelove koji su potrebni kako bi svakom etanom vlasniku pripao barem onoliki dio koji je nakon utvrenja korisnih vrijednosti nuan za uspostavu njegova prava vlasnitva na posebnom dijelu (odgovarajui suvlasniki dio). lanak 78. (1) Korisnu e se vrijednost ponovno utvrivati i ako se prije utvrena vrijednost promijenila zbog promjena stanja stanova, odnosno drugih prostorija koji neposredno prostorno granie, ili zbog prijenosa sporednih dijelova jednoga posebnoga dijela zgrade na drugi, ako zahtjev za ponovno utvrivanje korisne vrijednosti stave vlasnici posebnih dijelova koji izvode promjene ili prijenos. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka utvrdit e se korisna vrijednost stanova ili drugih prostorija na koje se odnosi promjena ili prijenos tako da bude jednak zbroj njihovih korisnih vrijednosti prije i nakon promjene ili prijenosa. (3) Utvrdi li se ponovno korisna vrijednost u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, suvlasnici ija je korisna vrijednost poveana duni su punu naknadu onim suvlasnicima kojima se korisna vrijednost njihovih dijelova smanjila. Odjeljak 3. Izvravanje ovlasti glede posebnoga dijela Uprava umjesto svih suvlasnika lanak 79. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine upravlja tim posebnim dijelom umjesto svih suvlasnika, pri emu je ovlaten da sve vlasnike ovlasti i dunosti izvrava kao da je taj posebni dio samo njegovo vlasnitvo, pa da, ako nije drukije odreeno, ini s tim dijelom to ga je volja te svakoga drugoga iz toga iskljui. (2) Suvlasniku na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnog dijela nekretnine pripadaju svi plodovi i druge koristi od toga dijela, ako oni na nekom posebnom pravnom temelju ne pripadaju komu drugomu. Dunost odravanja lanak 80. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine duan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te za njima namijenjene ureaje, osobito svjetlovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke toga posebnoga dijela brinuti se i tako ih odravati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva teta. (2) Za svu tetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s izvravanjem dunosti iz stavka 1. ovoga lanka, ili zbog njezina neizvravanja, odgovara im onaj suvlasnik ija je to bila dunost odravanja, a ako je to bila dunost vie suvlasnika - oni odgovaraju za tu tetu solidarno. (3) Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine duan je dopustiti pristup u stan, odnosno prostoriju i njihovu uporabu, ako je to potrebno za odravanje zajednikih dijelova nekretnine; imovinsku tetu koju u svezi s time pretrpi duni su mu primjereno naknaditi suvlasnici solidarno. Najam i zakup lanak 81.
23
(1) Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine ovlaten je taj dio, cijeli ili pojedine njegove dijelove, iznajmiti ili dati u zakup, ne traei za to odobrenje ostalih suvlasnika, ako nije to drugo ugovoreno i upisano u zemljinoj knjizi. (2) Odnose izmeu suvlasnika na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnog dijela nekretnine i osoba koje njegov posebni dio rabe ili iskoritavaju kao stanari, najmoprimci, zakupoprimci i dr., ureuju odnosna pravila obveznoga prava, ako nisu ureeni posebnim zakonom.
Promjene stanja lanak 82. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine ovlaten je, ne traei za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s graevinskim propisima o svome troku izvriti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, ukljuujui i promjenu namjene, ako se pridrava sljedeih pravila: - promjena ne smije prouzroiti oteenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zasluuju zatitu; osobito ne smije prouzroiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari, - ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajednike dijelove nekretnine, to je doputeno samo ako je takva promjena uobiajena ili slui vanom interesu vlasnika posebnoga dijela, inae je svaki suvlasnik moe zabraniti; ali ne moe zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i slinih ureaja, a ni postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije mogu ili nije odobren prikljuak na postojeu antenu, te izvoenje radova kojima se osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti, - radi promjena na svome dijelu nije doputeno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasnitvu drugoga suvlasnika bez njegova odobrenja; ali taj e ipak morati trpjeti ono u vezi s tuim prepravkom ime se bitno i trajno ne povreuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono to je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi, - vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu duan je dati primjerenu naknadu drugomu ija je prava time povrijedio i kad je taj bio duan trpjeti tu povredu. (2) Ako je za promjenu namjene iz stavka 1. ovoga lanka potrebna dozvola vlasti, drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlateni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za tetu koju bi prouzroili svojom uskratom. (3) to je u stavku 1. ovoga lanka odreeno za stanove i druge samostalne prostorije jednako vrijedi i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripadci, a ove se odredbe primjenjuju i u sluaju prijenosa sporednih dijelova koji slue jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju. (4) Za svu tetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s promjenama koje je izvrio suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, ako je nisu bili duni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik; vie suvlasnika odgovaraju za tu tetu solidarno. Primjereno osiguranje lanak 83. (1) Ako s obzirom na okolnosti prijeti ozbiljna opasnost da e nastati teta zbog onoga to u izvravanju ili prekoraenju ovlasti poduzima ili je ve poduzeo glede nekretnine pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih, svaki od suvlasnika cijele nekretnine je ovlaten od njega zahtijevati primjereno osiguranje. (2) Poduzimanje bilo ega to je suvlasnik po zakonu duan ili ovlaten obaviti ne moe biti uvjetovano davanjem osiguranja. (3) O zahtjevu za davanjem osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka odluuje sud u izvanparninom postupku, ako nije to drugo propisano, ili ako se u svezi s onim to je suvlasnik poduzeo ili poduzima ve vodi neki drugi postupak u kojem je mogue odrediti davanje primjerenoga osiguranja.
24
Trokovi posebnoga dijela lanak 84. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine odrava taj dio o svome troku te snosi sve javne obveze i terete u svezi s vlasnitvom toga dijela, ako nije to drugo zakonom odreeno. (2) Kad dunik obveze na povremena davanja za komunalne usluge u svezi s uporabom nekog posebnoga dijela nekretnine (naknade zbog troenja elektrine energije, plina, toplinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neka druga osoba, suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo toga posebnoga dijela nekretnine duguje te naknade dobavljaima odnosno davateljima usluga. (3) Ako je dunik obveze iz stavka 2. ovoga Zakona osoba koja posebni dio nekretnine rabi ili iskoritava na temelju najma, zakupa ili drugoga ugovora sa suvlasnikom na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo toga posebnoga dijela, taj suvlasnik jami dobavljau za ispunjenje te obveze. Odjeljak 4. Izvravanje ovlasti glede cijele nekretnine Uprava svih suvlasnika lanak 85. (1) Cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili vie suvlasnikih dijelova osnovano vlasnitvo odreenoga posebnog dijela upravljaju suvlasnici po opim pravilima o upravljanju suvlasnikom stvari, ako ovim Zakonom nije to drugo odreeno. (2) Suvlasnici su duni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja e obavljati poslove zajednikoga upravitelja i osnovati zajedniku priuvu. (3) Ako odgovarajui suvlasniki dio na kojem je uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnog dijela nekretnine steknu dvije ili vie osoba kao suvlasnici ili zajedniki vlasnici, sve te osobe sudjeluju u upravljanju kao da su one sve zajedno jedan suvlasnik cijele stvari, pri emu se na odgovarajui nain primjenjuju pravila obveznoga prava o solidarnosti vjerovnika, odnosno dunika. (4) Suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave i izvanrednih poslova, s tim da meusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom (meuvlasniki ugovor). Poslovi redovite uprave lanak 86. Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito: - redovito odravanje zajednikih dijelova i ureaja nekretnine, ukljuujui i graevne promjene nune radi odravanja, - stvaranje primjerene zajednike priuve za predvidive budue trokove, - uzimanje zajmova radi pokria trokova odravanja koji nisu pokriveni priuvom, a potrebni su za obavljanje poslova urednoga odravanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine, - primjereno osiguranje nekretnine, - imenovanje i opoziv zajednikoga upravitelja, - odreivanje i promjene kunog reda, - iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela, s tim da je doputeno otkazati najam mjesta u zajednikoj garai ili zajednikom parkiralitu im nastane potreba bilo kojega suvlasnika za tim mjestom, a uz rok od tri mjeseca, pa makar bilo i to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno, -iznajmljivanje i davanje u zakup zajednikih dijelova zgrade, odnosno zasnivanje drugih pravnih odnosa vezanih za postavljanje, odravanje i razvoj elektronike komunikacijske infrastrukture i plaanje naknade vlasnicima u skladu s posebnim propisima. Izvanredni poslovi lanak 87. (1) Osim za one poslove koji se i inae smatraju izvanrednim poslovima, za donoenje odluke o poduzimanju poboljice zajednikih dijelova i ureaja nekretnine potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine.
25
(2) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga lanka, ipak nije potreban pristanak svih ako suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova odlue da se poboljica uini, a da e oni sami snositi trokove ili se ti trokovi mogu pokriti iz priuve, ne ugroavajui time mogunost da se iz priuve podmire potrebe redovitoga odravanja, te ako te poboljice nee ii suvie na tetu nadglasanih suvlasnika. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, pristanak svih suvlasnika nije potreban ni za poboljicu kojom se na zajednikim dijelovima i ureajima nekretnine osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti.
Pravo svakoga suvlasnika lanak 88. Svaki suvlasnik nekretnine ovlaten je, neovisno o ostalima, zahtijevati od suda da svojom odlukom odredi: - rok u kojem se treba obaviti neki od poslova iz lanka 86. ovoga Zakona, o kojem je veinom glasova donesena odluka, - stvaranje primjerene zajednike priuve ili primjereno poveavanje, odnosno smanjivanje te priuve koju je odredila veina, prema pravilu da pri odreivanju priuve i doprinosa u nju treba, osim o predvidivim trokovima, voditi rauna i o imovinskom stanju svih suvlasnika, - da se tom suvlasniku, ako bi mu bilo nemogue odmah platiti dio trokova nekoga posla odravanja cijele nekretnine koji se javlja u vremenskim razmacima duljim od jedne godine, a nije pokriven priuvom, doputa da plati u mjesenim obrocima u razdoblju ne duem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovu suvlasnikom dijelu, s uobiajenim kamatama na dug osiguran hipotekom, - zakljuenje primjerenoga osiguranja od poara ili od odgovornosti treim osobama, - postavljanje zajednikoga upravitelja, ili smjenjivanje upravitelja koji grubo zanemaruje svoje dunosti, - ukidanje ili izmjenu onih odredaba kunoga reda koje je donijela veina, ako one vrijeaju takve interese toga suvlasnika koji zasluuju zatitu, ili bi njihovo izvravanje bilo nepravedno zahtijevati od njega, - otkazivanje ugovora o najmu jednoga mjesta u zajednikoj garai ili parkiralitu zbog potreba toga suvlasnika, ali to samo ako je on ujedno i vlasnik posebnoga dijela zgrade. Trokovi cijele nekretnine lanak 89. (1) Trokove za odravanje i za poboljavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, ako nije drukije odreeno. (2) Doprinose za zajedniku priuvu radi pokria trokova odravanja i poboljavanja nekretnine te za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, ako nije drukije odreeno. (3) Suvlasnici mogu odrediti drukiji klju raspodjele trokova i doprinosa zajednikoj priuvi nego u stavku 1. i 2. ovoga lanka, i to: - odlukom veine suvlasnikih dijelova, kad je rije o trokovima za odravanje onih ureaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, kao to su trokovi za dizalo, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju razliite mogunosti pojedinih suvlasnika da te ureaje rabe i nemogunost utvrivanja stvarnoga potroka svakoga pojedinoga suvlasnika, - suglasnom odlukom svih suvlasnika, u pisanom obliku, glede svih ostalih trokova za odravanje i poboljavanje nekretnine te doprinosa zajednikoj priuvi. (4) Svaki suvlasnik moe zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li nain raspodjele trokova pravilu iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga lanka i je li valjana odluka iz stavka 3. ovoga lanka, a kad nema valjane odluke o raspodjeli trokova za odravanje
26
onih ureaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, da po pravednoj ocjeni utvrdi klju za raspodjelu trokova s obzirom na razliitu mogunost uporabe tih ureaja. (5) Odredbe suvlasnika o kljuu raspodjele trokova iz stavka 3. ovoga lanka, ako su potpisi suvlasnika javno ovjerovljeni, kao i pravomone odluke suda koji je utvrdio klju raspodjele trokova po pravednoj ocjeni, zabiljeit e se na zahtjev u zemljinoj knjizi. (6) Ako trokovi za nekretninu budu podmireni iz zajednike priuve u skladu s njezinom namjenom, oni se nee dijeliti na suvlasnike koji su uplatili svoje doprinose u tu priuvu.
Zajednika priuva lanak 90. (1) Zajednika priuva iz lanka 85. stavka 2. ovoga Zakona je namjenski vezana zajednika imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokrie trokova odravanja i poboljavanja nekretnine te za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova. (2) Zajedniku priuvu tvore novani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene veinom suvlasnikih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekoga suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive trokove i uzimajui u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika. (3) Zajednikom priuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj nekretnine kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojega suvlasnika, uloenom na nain da donosi plodove. (4) Doputena su samo ona plaanja iz priuve koja su uinjena radi plaanja trokova odravanja i poboljavanja nekretnine ili otplatu zajma uzetoga za pokrie tih trokova; ovrhu je doputeno provoditi na zajednikoj priuvi samo radi podmirenja tih trabina. (5) Upravitelj kojem je zavrila uprava duan je bez odgaanja poloiti raun o priuvi i ostatak predati novom upravitelju; razrijei li sud upravitelja, naloit e mu da u roku od etrnaest dana pod prijetnjom ovrhe preda utvreni ostatak novom upravitelju. (6) Suvlasnik koji je otuio svoj suvlasniki dio nekretnine nema pravo zahtijevati povrat svoga doprinosa u zajedniku priuvu, nego taj ostaje i dalje u njoj kao doprinos toga suvlasnikoga dijela. Koristi lanak 91. (1) Plodovi i druge koristi od stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela pripadaju svim suvlasnicima nekretnine razmjerno njihovim suvlasnikim dijelovima, ali svakom od suvlasnika koji je ujedno i vlasnik nekoga posebnoga dijela te nekretnine pripadaju ti plodovi i druge koristi samo za onoliko za koliko mu je suvlasniki dio vei od odgovarajuega suvlasnikoga dijela. (2) Plodovi i druge koristi od nekretnine na koje se ne odnosi odredba stavka 1. ovoga lanka pripadaju svim suvlasnicima razmjerno njihovim dijelovima. (3) Nitave su sve odredbe pravnih poslova koje bi bile suprotne odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka. Dunost prijave tete lanak 92. (1) Svaki suvlasnik je ovlaten i duan bez odgaanja prijaviti zajednikom upravitelju tete za koje je spoznao da su nastale na dijelovima ili ureajima nekretnine kojima taj upravlja, a i tete na onim posebnim dijelovima te nekretnine na kojima je uspostavljeno vlasnitvo u korist odreenoga suvlasnikoga dijela ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine.
27
(2) Kad prijeti opasnost od tete, svaki je suvlasnik ovlaten poduzeti nune mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika. Upraviteljeve dunosti i ovlasti lanak 93. (1) Upravitelj, bio postavljen od suvlasnika ili od suda, upravlja nekretninom i zajednikom priuvom kao zastupnik svih suvlasnika, i to umjesto njih, pri emu u odnosu prema treima ne djeluju ogranienja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. (2) U upravljanju nekretninom upravitelj je ovlaten voditi u ime svih suvlasnika nekretnine postupke pred sudom ili drugim tijelima vlasti, to ukljuuje i ovlasti da opunomouje strune zastupnike za voenje tih postupaka. (3) Upraviteljev odnos sa suvlasnicima glede njegova upravljanja nekretninom ravna se po opim pravilima o zastupanju i posebnim pravilima o upravitelju kojega postavljaju suvlasnici, ako to drugo ne proizlazi iz poloaja koji upravitelju nekretnine daju odredbe glave 4. treega dijela ovoga Zakona. (4) Upravitelj je obvezan koliko je najvie mogue uvati interese svih suvlasnika nekretnine i u obavljanju poslova redovite uprave slijediti upute veine, a izvanredne poslove poduzimati samo na temelju suglasnosti svih suvlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje; uz to je osobito duan: - poloiti svakom suvlasniku uredan raun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan nain na uvid isprave na kojima se temelji, i to najkasnije do 30. lipnja svake godine, - izraditi pregled predvienih poslova za odravanje i poboljice, kao i predvidivih trokova i optereenja u narednoj kalendarskoj godini, te to na prikladan nain objaviti u kui najkasnije do isteka tekue kalendarske godine, - prikupiti vie ponuda za poslove odravanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine, kao i za vee radove radi poboljice. (5) Suvlasnici, u ije ime upravitelj upravlja nekretninom, duni su o promjeni osobe upravitelja ili o promjenama njegovih ovlasti koje se i njih tiu obavijestiti najmoprimce i zakupnike na prikladan nain; ono to bi neobavijeteni najmoprimci i zakupnici ispunili osobi koja vie nije upravitelj, ili vie nije ovlatena primiti ispunjenje, valjano je ispunjeno i oslobaa dunike obveze, ali samo ako nisu znali za tu promjenu. Odjeljak 5. Prestanak vlasnitva na posebnom dijelu Propast predmeta lanak 94. Vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmetom toga vlasnitva trajno prestane biti prikladna za samostalno izvravanje suvlasnikovih ovlasti, a s time ujedno prestaje i vlasnitvo sporednih dijelova. Brisanje lanak 95. (1) Osim u sluaju iz lanka 94. ovoga Zakona, vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine prestaje uknjibom brisanja u zemljinoj knjizi onog upisa kojim je vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine. (2) Za uknjibu brisanja iz stavka 1. ovoga lanka na temelju odreknua nuan je pristanak svih suvlasnika i knjinih ovlatenika ija prava optereuju odgovarajui suvlasniki dio. Prestanak suvlasnitva lanak 96. Kad dotadanji suvlasnik nekretnine prestane biti suvlasnikom odgovarajuega suvlasnikoga dijela, prestalo je za njega i vlasnitvo onoga posebnoga dijela koje je bilo uspostavljeno na tom odgovarajuem dijelu; ali prestanak vlasnitva posebnoga dijela ne povlai za sobom prestanak suvlasnitva na nekretnini. Iskljuenje iz suvlasnike zajednice lanak 97.
28
Svaki od suvlasnika iste nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom duan je prigodom izvravanja svoga prava postupati osobito obzirno prema ostalima, u protivnom njegovi suvlasnici mogu ishoditi njegovo iskljuenje iz suvlasnike zajednice, pod pretpostavkama koje odreuju lanci 98. i 99. ovoga Zakona. Iskljuenje na zahtjev veine lanak 98. (1) Suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova mogu odluiti da e zahtijevati iskljuenje iz suvlasnike zajednice odreenoga suvlasnika na ijem je odgovarajuem suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo nekoga posebnoga dijela nekretnine, ako za to postoji neki od razloga iz stavka 3., odnosno 4. ovoga lanka. (2) Kad je vlasnitvo posebnih dijelova uspostavljeno na vie od polovine suvlasnikih dijelova neke nekretnine, suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova mogu odluiti da e se zahtijevati iskljuenje iz suvlasnike zajednice bilo kojega odreenoga suvlasnika, ako za to postoji neki od razloga iz stavka 3., odnosno 4. ovoga lanka. (3) Odluka o iskljuenju odreenoga suvlasnika moe se donijeti: - ako suvlasnik ne udovoljava dunostima koje proizlaze iz zajednice, osobito ako ne plati dune iznose ni do zavretka rasprave koja prethodi presudi prvostupanjskoga suda, a ako je bilo sporno koliko je duan platiti pa je sud donio meupresudu, tada do zavretka prvostupanjske rasprave koja slijedi nakon meupresude, - ako dijelove nekretnine koji su u njegovu vlasnitvu kao posebni dijelovi ili dijelove koje rabe i drugi suvlasnici rabi na nain koji znatno ide na tetu interesa drugih suvlasnika, - ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ili uope nedolinim ponaanjem uini tegobnim zajedniko stanovanje ostalim suvlasnicima, ili poini kanjivo djelo protiv imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti kojega od suvlasnika ili druge osobe koja stanuje u kui, a nije rije o djelima tako maloga znaenja da bi ih trebalo zanemariti. (4) Radnje i ponaanja suvlasnikovoga branoga druga i drugih lanova obitelji koji s njim stanuju, kao i osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio sprijeiti koliko je bilo mogue, uzimaju se za radnje toga suvlasnika. (5) Suvlasnici koji su odluili da e zahtijevati iskljuenje odreenoga suvlasnika tubom e zahtijevati da sud utvrdi postojanje razloga za iskljuenje i odlui da je tuenik duan otuiti svoj suvlasniki dio i napustiti posjed, jer e se u protivnom na zahtjev tuitelja, koji ne moe biti stavljen u roku kraem od tri mjeseca od pravomonosti presude, tuenikov suvlasniki dio prodati na javnoj drabi. (6) Time to suvlasniki dio stekne druga osoba, zajednica s iskljuenim suvlasnikom prestaje. Iskljuenje na zahtjev manjine lanak 99. (1) Ako je neki suvlasnik nekretnine drugoga suvlasnika, koji ga niim nije izazvao, povrijedio bezobzirnim, nepristojnim ili uope nedolinim ponaanjem, uinio mu tegobnim zajedniko stanovanje, ili je poinio kanjivo djelo protiv njegove imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti ili nekoga od njegovih ukuana, a nije rije o djelima tako maloga znaenja da bi ih trebalo zanemariti, tada povrijeeni suvlasnik, ako i nije dobio od drugih dovoljnu podrku da bi veina donijela odluku iz lanka 98. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, moe tubom zahtijevati od ovoga da se ubudue suzdrava od takvih postupaka. (2) Radnje i ponaanja suvlasnikova branoga druga i drugih lanova obitelji koji s njim stanuju, kao i osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio sprijeiti koliko je bilo mogue, uzimaju se za radnje toga suvlasnika. (3) Nastave li se takvi postupci i nakon pravomonosti presude kojom je sud odluio da se tuenik duan suzdravati od njih, povrijeeni suvlasnik moe i sam podnijeti tubu iz lanka 98. stavka 5. ovoga Zakona, u kojem e se sluaju na odgovarajui nain primjenjivati odredbe koje inae vrijede kad tu tubu podnose suvlasnici koji su donijeli odluku da e zahtijevati iskljuenje.
Glava 5.
SUSJEDSKA PRAVA
Ope odredbe lanak 100.
(1) Susjedska su prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnoga izvravanja prava vlasnitva daju odredbe ovoga ili drugoga zakona vlasniku nekretnine, ovlaujui ga da u svezi s izvravanjem svojega prava vlasnitva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, proputa ili ini glede svoje nekretnine ono to je odreeno zakonom.
29
(2) Kad odredbe ovoga Zakona nareuju vlasniku neko trpljenje, proputanje ili injenje radi uzajamno obzirnoga izvravanja prava vlasnitva, tada su ovlateni to od njega zahtijevati kao svoje pravo vlasnici drugih nekretnina koji za to imaju opravdani interes, te to ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predvien drugi put zatite. Jednako kao i vlasnik ovlateni su to zahtijevati i oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenoga iz njegova. (3) Susjedska prava doputeno je izvravati samo u mjeri i na nain da se time to manje ograniava, optereuje ili na drugi nain uznemirava onoga tko treba neto trpjeti, propustiti ili initi. (4) Trpljenje, proputanje i injenje koje se moe zahtijevati od vlasnika neke nekretnine moe se umjesto od njega zahtijevati od onoga koji nekretninu posjeduje na temelju prava izvedenoga iz njegova. (5) Ono to je odreeno za susjedska prava vlasnika zemljita vrijedi na odgovarajui nain i za vlasnike ostalih nekretnina, ukljuujui i suvlasnike na ijim je suvlasnikim dijelovima uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine, ako nije suprotno zakonu ili naravi nekretnina.
Zajednika ograda lanak 101. (1) Ograde izmeu susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, ivice i druge prepreke) kao i stvari koje slue kao meni znakovi, zajednike su ograde i u suvlasnitvu su susjeda s obje strane mee, osim ako se dokae (naroito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasnitvo jednoga susjeda. (2) Suvlasnitvo stvari koje slue kao zajednike ograde ili meani znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu. (3) Zajedniku ogradu moe svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine irine, moe do te irine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ali ne smije initi nita to bi ogradu dovelo u opasnost ili to bi njegova susjeda sprjeavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine. (4) Trokove odravanja zajednike ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za tetu koja bi treima nastala zbog toga to ograda nije odravana u stanju kakvo je uobiajeno s obzirom na namjenu ograde i ograene nekretnine, te na mjesne prilike. Vlastita ograda lanak 102. (1) Ograda koja se nalazi iskljuivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasnitvu susjeda, nego u vlasnitvu onoga ije je zemljite. (2) Svaki je vlasnik duan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukije propisano, niti je drugi mjesni obiaj. (3) Vlasnik ograde je duan odravati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela tetu susjedu, no u pravilu nije duan ponovo graditi svoj srueni zid, osim ako to od njega trai odredba stavka 2. ovoga lanka. Mea lanak 103. (1) Ako su meani znakovi izmeu dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oteeni da bi se moglo dogoditi da se mee nee moi raspoznati, ili ako se mee vie ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparninom postupku (postupku ureenja mea) obnovi ili ispravi meu. (2) Sud e meu obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to mogue i ako na to stranke pristaju. (3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga lanka, sud e meu obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda ija je mea u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi prema pravinoj ocjeni. (4) Istodobno s donoenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga lanka, sud e na licu mjesta oznaiti meu meanim znakovima. (5) Od trenutka kad je sud meu oznaio meanim znakovima smatra se da postoji vlasnitvo do te mee, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
30
(6) I nakon to je sud u postupku ureenja mea obnovio ili ispravio meu, svatko moe u parnici dokazivati vlasnitvo i zahtijevati da se u skladu s njim oznai mea, no susjed koji je sudjelovao u postupku ureenja mea ne moe to zahtijevati nakon proteka roka od est mjeseci od dana pravomonosti odluke donesene u postupku ureenja mea. Stablo na mei lanak 104. (1) Stablo pripada onome iz ijega je zemljita izraslo deblo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se protee korijenje i vise grane. (2) Stablo ije je deblo izraslo na samoj mei u suvlasnitvu je susjeda s obje strane mee. (3) to je odreeno glede stabla, na odgovarajui se nain primjenjuje i na drugo raslinje.
Grane i korijenje lanak 105. (1) Vlasnik smije iz svojega zemljita istrgnuti ile i korijenje tuega drvea i ostaloga raslinja kao i odsjei grane tuega drveta i dio debla koje se nalaze u zranom prostoru iznad njegove nekretnine i zadrati ih za sebe, ili se pak sluiti tim dijelovima tuega drveta. (2) Za tetu koju su njegovoj nekretnini prouzroile ile, korijenje ili grane tuega drvea, a to se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljita ima pravo traiti naknadu. (3) Ako je vlasniku posebnim propisom zabranjeno postupanje iz stavka 1. ovoga lanka, ostaje mu pravo na naknadu tete iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka ne primjenjuju se u sluaju meusobnoga granienja uma. Pristup na tue lanak 106. (1) Ako na tuu nekretninu dospiju neija ivotinja, roj pela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno postojati, onaj ije su to stvari moe, u primjerenom roku pristupiti na tue zemljite da bi ih uzeo nazad. (2) Vlasnik nekretnine moe u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka zabraniti pristup na svoju nekretninu jedino ako te stvari bez odgaanja sam preda njihovu posjedniku. (3) Ako je od ivotinje, roja pela i drugih stvari koje su dospjele na tuu nekretninu ili od njihova uzimanja ili vraanja natrag nastala teta za vlasnika nekretnine na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u svezi za vlasnika nekretnine nastali trokovi koji su bili nuni, on ima pravo zadrati stvar sve dok mu teta i trokovi ne budu u cijelosti naknaeni. Uporaba tue nekretnine radi izvoenja radova lanak 107. (1) Vlasnik nekretnine na kojoj je nuno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili koritenje moe privremeno uporabiti tue zemljite radi izvoenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi nain ne moe izvesti. (2) Tko je uporabio tuu nekretninu za potrebe iz stavka 1. ovoga lanka, duan ju je im prestane potreba za takvu uporabu dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga, a poinjenu tetu naknaditi po opim propisima o odgovornosti za tetu. (3) Za uporabu zemljita iz stavka 1. ovoga lanka, na zahtjev vlasnika nekretnine koja je privremeno uporabljena plaa se primjerena naknada, koja ne moe biti manja od one na koliku bi imao pravo da je bilo provedeno nepotpuno izvlatenje njegova zemljita. Postavljanje vodova i drugih ureaja lanak 108. Postavljanje vodova i drugih ureaja (elektrinih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuoj nekretnini bez pristanka njezina vlasnika mogue je u interesu Republike Hrvatske na temelju zakonskih odredaba
31
koje ureuju nepotpuno izvlatenje, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju slunosti vodova i drugih ureaja odlukom suda, ako zakon ne odredi drukije. Potkopavanje tue nekretnine lanak 109. (1) Vlasniku nije doputeno kopati svoje zemljite i uope initi na svojoj nekretnini ita za to je razumno oekivati da bi moglo dovesti u opasnost stabilnost tue nekretnine. (2) Vlasnik nekretnine ija je stabilnost u opasnosti moe traiti prestanak radova iz stavka 1. ovoga lanka, ako nisu poduzete sve mjere, ukljuivi i postavljanje posebnih konstrukcija kad je to potrebno, od kojih se opravdano moe oekivati da e otkloniti opasnost za stabilnost njegove nekretnine. (3) Ako mjere iz stavka 3. ovoga lanka nije mogue s uspjehom provesti a da se pritom posebne konstrukcije ne postavljaju na nekretninu ija je stabilnost u opasnosti, njezin vlasnik moe zahtijevati zabranu radnji od kojih njegovoj nekretnini prijeti opasnost za stabilnost te nekretnine. (4) Vlasnik nekretnine koji je postavio posebne konstrukcije radi osiguranja stabilnosti tue nekretnine odgovara za svaku tetu koja bi s njima u svezi nastala, a odravanje tih konstrukcija u dobrom stanju primjereno svrsi ovlaten je zahtijevati susjed ijoj nekretnini inae prijeti opasnost. Imisije lanak 110. (1) Nitko se ne smije sluiti ni koristiti nekretninom na nain da zbog toga na tuu nekretninu sluajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, aa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju tetu, ili su nedoputeni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). (2) Vlasnici nekretnine koje su izloene prekomjernim posrednim imisijama ovlateni su od vlasnika nekretnine s koje one potjeu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi tetu koju su nanijele, kao i da ubudue proputa initi na svojoj nekretnini ono to je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemogue prekomjerne imisije. (3) Iznimno, od stavka 2. ovoga lanka, kad prekomjerne posredne imisije potjeu od djelatnosti za koju postoji doputenje nadlene vlasti, vlasnici nekretnine koja im je izloena nemaju pravo dok to doputenje traje zahtijevati proputanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlateni zahtijevati naknadu tete koju su imisije nanijele, kao i poduzimanje prikladnih mjera da se ubudue sprijee prekomjerne imisije, odnosno nastupanje tete, ili da se smanje. (4) Vlasnik nekretnine nije duan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time to posebnim ureajima ili na drugi nain neposredno odailje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, au, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlaten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena teta. (5) Vlasnik ijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tue nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio duan trpjeti, ovlaten je zahtijevati da se odrede i provedu svrhovite mjere radi njihova sprjeavanja. Opasnost od ruenja zgrade lanak 111. Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se neija zgrada ili neki drugi dio neije nekretnine mogao potpuno ili djelomino sruiti, od ega prijeti opasnost susjednoj nekretnini, susjed ija je nekretnina u opasnosti moe od onoga iji je to objekt zahtijevati poduzimanje svih potrebnih mjera za sprjeavanje nastanka tete, kao i zahtijevati dovoljno osiguranje naknade budue tete. Zabrana mijenjanja naravnoga toka vode lanak 112. (1) Vlasnik zemljita ne smije na tetu drugoga zemljita mijenjati smjer ili jainu naravnog toka vode preko svoga zemljita ili kroz njega (podzemne vode). (2) Vlasnik je duan zemljite du obala, vodotoka i jezera tako koristiti da ne ometa naravni tok vode, ne ugroava stanje ili koritenje korita, obala i vodogospodarstvenih objekata na obali i pored obale i da ne sprjeava njihovo odravanje.
32
(3) Vlasnik nizvodnoga zemljita ne smije stvarati ni postavljati prepreke tome da na njegovo zemljite dotjee voda koja prirodno otjee s uzvodnoga zemljita, niti vlasnik uzvodnoga zemljita smije svojevoljno uiniti neto to bi u veoj mjeri opteretilo nizvodno zemljite. Odvoenje kinice s krova lanak 113. Vlasnik nekretnine je duan poduzeti sve potrebne mjere da kinica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na tuu nekretninu.
Glava 6.
STJECANJE VLASNITVA
Pravni temelji stjecanja lanak 114.
(1) Vlasnitvo se moe stei na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadlene vlasti, nasljeivanjem i na temelju zakona. (2) Na temelju stavka 1. ovoga lanka steeno je pravo vlasnitva kad su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom. Odjeljak 1. Stjecanje na temelju pravnoga posla Ope odredbe lanak 115. (1) Na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasnitva prelazi vlasnitvo s dotadanjega vlasnika na stjecatelja, a na nain odreen zakonom. (2) Na temelju pravnoga posla ne moe se stei vlasnitvo preko granice otuivateljeve ovlasti da raspolae stvarju, osim kad stjecanje vlasnitva u dobroj vjeri uiva zatitu. (3) Pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasnitva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku. (4) Stjecanje vlasnitva na temelju pravnoga posla ne utjee na prava treih koja postoje na toj stvari, osim ako je drukije odreeno zakonom radi zatite onoga koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljine knjige ili druge javne evidencije namijenjene spoznaji mjerodavnih podataka. a/ Stjecanje pokretnina Predaja u samostalni posjed lanak 116. (1) Vlasnitvo pokretne stvari stjee se predajom te stvari stjecatelju u samostalan posjed na temelju valjano oitovane volje dotadanjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasnitvo prijee na stjecatelja, ako zakonom nije odreeno drukije. (2) Bude li stvar predana stjecatelju u samostalni posjed tako da ostane u neposrednom posjedu otuivatelja, time izvreni prijenos vlasnitva nee djelovati na prava koja bi trei stjecali na toj stvari ako oni u trenutku svojega stjecanja nisu znali niti su morali znati da je vlasnitvo preneseno drugomu. Viestruko ugovaranje otuenja lanak 117.
33
(1) Kad je vie osoba sklopilo s otuivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasnitva iste pokretnine, vlasnitvo e stei ona od njih kojoj je stvar prije predana, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za stjecanje vlasnitva. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, odnose otuivatelja s osobama s kojima je sklopio pravne poslove ali one nisu stekle vlasnitvo pokretnine ureuju obveznopravna pravila. Stjecanje od nevlasnika lanak 118. (1) Tko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed pokretne stvari na temelju naplatnoga pravnog posla sklopljenoga radi stjecanja prava vlasnitva s posjednikom kojem ta stvar ne pripada, ili koji nije ovlaten njome tako pravno raspolagati, stekao je vlasnitvo te stvari. (2) Stjecatelj iz stavka 1. ovoga lanka, stekao je vlasnitvo stvari u trenutku stjecanja samostalnoga posjeda, ako mu je stvar predana u neposredni posjed ili se ve otprije nalazi kod njega. Ali, ako mu je stvar predana u samostalni posjed samim oitovanjem volje, on e pravo vlasnitva stei tek kad mu bude predana u neposredni posjed. (3) Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zakljuenja posla, a ni u trenutku primanja neposrednoga posjeda, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuivatelju. (4) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se ako je stvar njezinu vlasniku ili osobi putem koje je on posjedovao bila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zametnuo; osim glede stjecanja gotova novca, vrijednosnih papira na donosioca ili na javnoj drabi. (5) Prava treih koja terete pokretnu stvar prestaju stjecanjem vlasnitva od otuivatelja kojemu stvar ne pripada; meutim, ne prestaju ona prava treih za koja je stjecatelj znao da postoje ili je to morao znati u asu kad je stjecao vlasnitvo. b/ Stjecanje nekretnina Upis vlasnitva u zemljinu knjigu lanak 119. (1) Vlasnitvo nekretnine stjee se zakonom predvienim upisom stjecateljeva vlasnitva u zemljinoj knjizi na temelju valjano oitovane volje dotadanjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasnitvo prijee na stjecatelja, ako zakonom nije odreeno drukije. (2) Odredbe ovoga Zakona o stjecanju vlasnitva nekretnine upisom u zemljinu knjigu na odgovarajui se nain primjenjuju i na promjene i prestanak vlasnitva na temelju pravnih poslova. (3) Nain osnivanja i voenja zemljinih knjiga te nain upisivanja u njih ureuju odredbe zemljinoknjinoga prava. Stjecanje uknjibom lanak 120. (1) Vlasnitvo na nekretninama stjee se uknjibom u zemljinu knjigu, ako zakon ne omoguuje da se vlasnitvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljinu knjigu. (2) Radi uknjibe vlasnitva mora se o pravnom poslu na ijem se temelju vlasnitvo stjee sastaviti isprava iji sadraj i oblik mora odgovarati pravilima zemljinoknjinoga prava. (3) Provedena uknjiba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za tu uknjibu. (4) Na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige vlasnitvo se stjee polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za uknjibu prava u zemljinu knjigu, kojom dotadanji vlasnik doputa uknjibu tuega vlasnitva, na to se na odgovarajui nain primjenjuju pravila o stjecanju uknjibom. Stjecanje predbiljebom lanak 121. (1) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljinoknjino pravo zahtijeva za uknjibu, a zatraena je uknjiba prava vlasnitva, stjecanje prava vlasnitva e se predbiljeiti, ako su ispunjene barem one pretpostavke pod kojima ta pravila doputaju predbiljebu. (2) Predbiljebom e vlasnitvo biti steeno pod uvjetom naknadnoga opravdanja te predbiljebe. (3) Predbiljeba se opravdava na nain i u rokovima odreenim zemljinoknjinim pravom.
34
(4) Bude li predbiljeba naknadno opravdana, vlasnitvo je steeno jo u trenutku kad je bio sudu podnesen zahtjev za uknjibu prava vlasnitva u zemljinu knjigu. (5) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige stjee se vlasnitvo polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za predbiljebu, na to se na odgovarajui nain primjenjuju pravila o stjecanju predbiljebom. Zatita povjerenja u zemljine knjige lanak 122. (1) Smatra se da zemljina knjiga istinito i potpuno odraava injenino i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljine knjige, ne znajui da ono to je u njih upisano nije potpuno ili da je razliito od izvanknjinoga stanja, uiva glede toga stjecanja zatitu prema odredbama zakona. (2) Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuivatelju. (3) Nedostatak dobre vjere ne moe se predbaciti nikome samo iz razloga to nije istraivao izvanknjino stanje. Djelovanje povjerenja u istinitost lanak 123. (1) Stjecatelj upisom stjee nekretninu kao od njezina vlasnika, ako je, postupajui s povjerenjem u zemljinu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine premda to nije bila, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti. (2) Brisanje upisa iz stavka 1. ovoga lanka moe se zahtijevati zbog neistinitosti (nevaljanosti) prednikova upisa tubom za brisanje dok ne proteknu tri godine od kad je bio zatraen prednikov upis; ali onaj tko je o neistinitom prednikovu upisu bio uredno obavijeten, moe zbog neistinitosti prednikova upisa zahtijevati brisanje upisa samo ako je u roku za albu zatraio zabiljebu da je taj upis sporan i odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za albu, podnio tubu protiv onih koji su osporenim upisom stekli pravo ili su na temelju njega ishodili daljnje upise u zemljinu knjigu. Djelovanje povjerenja u potpunost lanak 124. (1) Stjecatelj koji je, postupajui s povjerenjem u zemljine knjige, u dobroj vjeri stekao pravo vlasnitva neke nekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tua prava, tereti ni ogranienja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljinih knjiga bilo vidljivo da je zatraen njihov upis. (2) Stjecatelj koji je, makar i postupajui s povjerenjem u zemljine knjige, stjecao u dobroj vjeri, ne uiva zatitu povjerenja u potpunost iz stavka 1. ovoga lanka glede onih prava, tereta i ogranienja koji postoje na temelju zakona, a ne upisuju se u zemljinu knjigu. Viestruko ugovaranje otuenja lanak 125. (1) Kad je vie osoba sklopilo s otuivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasnitva iste nekretnine, vlasnitvo e stei ona koja je u dobroj vjeri prva zatraila upis u zemljinu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasnitva. (2) Brisanje upisa vlasnitva osobe iz stavka 1. ovoga lanka i uknjibu u svoju korist moe zahtijevati osoba kojoj je otuivatelj otuio nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokae da stjecateljica nije postupila u dobroj vjeri jer je u trenutku kad je sklopila pravni posao s otuivateljem znala da je nekretnina drugomu ve valjano otuena i predana u samostalni posjed. Zahtjev za brisanje moe se postaviti u roku od tri godine od upisa ije se brisanje zahtijeva. (3) Odnos otuivatelja s osobama s kojima je sklopio pravne poslove, ali one nisu stekle vlasnitvo nekretnine, ureuju obveznopravna pravila. Odjeljak 2. Stjecanje odlukom suda ili druge vlasti Djelovanje odluke lanak 126. (1) Odlukom suda ili drugoga tijela stjee se vlasnitvo u sluajevima odreenim zakonom, a na nain i pod pretpostavkama odreenim zakonom.
35
(2) Pravo vlasnitva stjee se u trenutku pravomonosti sudske, odnosno konanosti odluke druge vlasti, ako to drugo nije odreeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi. (3) Stjecanjem prava vlasnitva odlukom suda ili drugoga tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to odreeno tom odlukom ili posebnim zakonom, ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Posebno glede nekretnina lanak 127. (1) Tko stekne pravo vlasnitva nekretnine odlukom suda ili drugoga tijela, ovlaten je ishoditi upis steenoga prava vlasnitva u zemljinoj knjizi. (2) Vlasnitvo nekretnine steeno odlukom suda ili drugoga tijela ne moe se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajui s povjerenjem u zemljine knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok jo pravo koje je bilo steeno odlukom suda ili drugoga tijela nije bilo upisano. Odjeljak 3. Stjecanje nasljeivanjem lanak 128. (1) Nasljednik stjee vlasnitvo naslijeenih stvari u asu otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Nasljednik je ovlaten ishoditi upis svoga prava vlasnitva nekretnine u zemljinoj knjizi. (3) Stjecanjem prava vlasnitva nasljeivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to odreeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. (4) to je odreeno za nasljeivanje, vrijedi na odgovarajui nain i za svako sveope sljednitvo (univerzalnu sukcesiju). Odjeljak 4. Stjecanje na temelju zakona a/ Openito Djelovanje zakonskih pretpostavaka lanak 129. (1) Kad je zakon odredio da e se vlasnitvo stei ispunjenjem odreenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stjee vlasnitvo, niti su nasljeivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stjee samim tim pravo vlasnitva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka. (2) Ako nije to drugo zakonom odreeno, stjecanjem vlasnitva na temelju zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je stjecatelj znao da postoje ili je to morao znati. (3) Odnosi prijanjega vlasnika i osoba ija su prava na odnosnoj stvari prestala zbog stjecanja prava vlasnitva na temelju zakona, prosuuju se po obveznopravnim pravilima, ako nije to posebno zakonom odreeno. Posebno glede nekretnina lanak 130. (1) Tko stekne pravo vlasnitva nekretnine na temelju zakona, ovlaten je ishoditi upis steenoga prava vlasnitva u zemljinoj knjizi. (2) Vlasnitvo nekretnine steene na temelju zakona ne moe se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajui s povjerenjem u zemljine knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok jo pravo koje je bilo steeno na temelju zakona nije bilo upisano. b/ Stjecanje prisvojenjem i nalazom Prisvojenje lanak 131. (1) Na pokretnoj stvari koju nitko nema u svom vlasnitvu, stei e vlasnitvo osoba koja uzme tu stvar u samostalni posjed s namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije drukije odreeno.
36
(2) Na pokretnim stvarima koje nitko nema u vlasnitvu, a koje se mogu nabavljati ili rabiti samo uz posebnu dozvolu koju daje nadleno tijelo, vlasnitvo moe stei prisvojenjem samo osoba koja ima takvu dozvolu. (3) Ne moe se stei prisvojenjem vlasnitvo na stvarima koje po posebnom zakonu mogu biti samo u vlasnitvu Republike Hrvatske ili jedinice podrune (regionalne)samouprave; ali kad se radi o stvarima ija je namjena prisvajati ih (kao to su to rude, ribe, voda iz vodotoka i sl.), tada svaka osoba koja je na prisvajanje ovlatena zakonom ili doputenjem izdanim na temelju zakona, stjee vlasnitvo onoga to prisvoji na temelju i u granicama te ovlasti, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (4) Na nekretnini koju nitko nema u vlasnitvu, ne moe se prisvojenjem stei pravo vlasnitva. Naputene stvari lanak 132. (1) Osim izvorno niijih stvari, niije su i one koje je vlasnik napustio ako se time odrekao svoga prava vlasnitva. (2) Pokretna stvar je niija od trenutka kad njezin vlasnik, u namjeri da se odrekne vlasnitva, napusti posjed te stvari. (3) Prisvojenjem se ne moe stei tue; u sumnji se smatra da stvar nije niija; no, uzima se da je pripitomljena ivotinja niija ako sama od sebe izostane etrdesetdva dana, a i da je niiji roj pela koji vlasnik nije vijao dva dana. (4) Naputeni suvlasniki dio pokretnine prirasta dijelovima ostalih suvlasnika razmjerno njihovim suvlasnikim dijelovima. Posebno o naputenim nekretninama lanak 133. (1) Nekretnina je niija tek kad na temelju oitovanja o odreknuu od vlasnitva danog u obliku isprave prikladne za zemljinoknjini upis bude to pravo izbrisano u zemljinoj knjizi. (2) Naputena nekretnina prelazi na temelju zakona u vlasnitvo Republike Hrvatske, ako nije zakonom to drugo odreeno. (3) Kad e se smatrati da su naputena i uzeti u vlasnitvo Republike Hrvatske zemljita na kojima je obrada sasvim zaputena ili zgrade ruevne jer nisu popravljene, odreuju posebni propisi. Izgubljena stvar i nalaznik lanak 134. (1) Stvar koju je vlasnik izgubio, koja je zametnuta, ili mu je ukradena, nije samim tim prestala biti njegovim vlasnitvom, pa ju je nalaznik duan bez odgode predati onomu tko ju je izgubio, odnosno vlasniku stvari, ako po znakovima na stvari ili iz drugih okolnosti moe za njega saznati, a nije mu teko dostupan. (2) Nalaznik koji nije naenu stvar predao onom tko ju je izgubio, odnosno njezinu vlasniku, duan ju je bez odgode predati najbliem nalaznom uredu osobno ili putem osobe u ijim ju je prostorijama, prijevoznom ili slinom sredstvu naao, a koja e je predati nalaznom uredu u ime nalaznika; nalaznik jedino nije duan predati nalaznom uredu stvar ija je vrijednost prema opem shvaanju zanemariva. Nalazni ured lanak 135. (1) Nalazni ured duan je naenu stvar primiti u polog, te uvati za onoga koji ju je izgubio iz posjeda, odnosno za njezina vlasnika, kao i poduzeti sve mjere radi ouvanja stvari. (2) Stvari koje nee ili ne moe sam uvati, nalazni e ured povjeriti na uvanje pouzdanom uvaru. (3) Ako je naena stvar pokvarljiva ili su za njezino uvanje ili odravanje potrebni trokovi nerazmjerni njezinoj vrijednosti, stvar e se prodati na javnoj drabi i za nju dobiveni novac poloiti u sud. Povrat stvari lanak 136. (1) Ako se onaj koji je stvar izgubio ili je njezin vlasnik javi u roku od godine dana od objave oglasa i dokae da je stvar izgubio iz posjeda, odnosno da je njezin vlasnik, predat e mu se stvar ili iznos dobiven njezinom prodajom, im se od njega naplate svi nuni trokovi u svezi s naenom stvari, kao i nagrada nalazniku (nalaznina). (2) U sumnji kojoj od vie osoba treba predati naenu stvar, ako okolnosti ne upuuju na koju drugu osobu, prednost ima ona koja ju je izgubila iz neposrednoga posjeda.
37
(3) O predaji stvari osobi koja je dokazala da ju je izgubila iz posjeda, odnosno da je njezin vlasnik, nalazni ured duan je odmah pisano obavijestiti nalaznika, te mu izruiti nalazninu. Nalaznina lanak 137. (1) Nalaznik ima pravo na nalazninu u visini od 10% od prometne vrijednosti stvari, a i na naknadu za nune trokove koje je imao u svezi s naenom stvari. (2) Nalaznik stvari je i onaj koji je stvar prvi opazio i za nju se maio, iako ju je drugi prije dohvatio. Vie osoba koje su zajedno nale stvar imaju pravo na nalazninu na jednake dijelove. (3) Osoba koja je duna platiti nalazninu moe zahtijevati da se iznos nalaznine pravino smanji kad bi nalaznina predstavljala nerazmjerno veliku korist s obzirom na prilike nalaznika i osobe koja je duna platiti nalazninu, kao i okolnosti pod kojima je stvar izgubljena i naena. (4) Ako se vrijednost naene stvari ne moe procijeniti ili ona postoji samo za njezina vlasnika, odnosno osobu koja ju je izgubila, tada nalaznik moe zahtijevati da se odredi pravini iznos nalaznine. (5) Osoba koja duguje trokove i nalazninu moe se osloboditi te svoje obveze tako da se odrekne stvari, pa e se uzeti da se uope nije ni javila. Predaja stvari nalazniku lanak 138. (1) Ako se osoba koja je izgubila posjed stvari, a niti vlasnik stvari, ne jave u roku od godine dana od objave oglasa o nalazu stvari, ili ne dokau svoje pravo na stvar ili odbiju primiti stvar, tada se naena stvar, odnosno novac dobiven njezinom prodajom predaje u neposredni posjed nalazniku. (2) Javi li se naknadno onaj koji je stvar izgubio ili njezin vlasnik, nalaznik mu mora vratiti stvar zajedno s dobivenim koristima, odnosno vratiti za nju dobiveni novac zajedno s kamatama, po odbitku nunih trokova, a onaj kome je stvar vraena duan je platiti nalazninu. Stjecanje vlasnitva naene stvari lanak 139. (1) Naenu stvar, odnosno za nju dobiveni novac moe nalaznik stei u vlasnitvo pod pretpostavkama za stjecanje stvari putem dosjelosti, s tim da je njegov posjed naene stvari poten ako ne zna niti bi morao znati ija je stvar. (2) Nalaznik koji nije postupio po odredbama lanka 134. do 136. i lanka 138. stavka 2. ovoga Zakona, ne moe stei pravo vlasnitva stvari dosjelou, niti ima pravo na nalazninu. Nalaz blaga lanak 140. (1) Blagom se u smislu ovoga Zakona smatraju novac, dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bile skrivene tako dugo da se vie ne moe utvrditi tko im je vlasnik. (2) Nalaznik je duan uzeti naeno blago u posjed za Republiku Hrvatsku, ime ono, ako zaista nema vlasnika, postaje vlasnitvo Republike Hrvatske. (3) Nalaznik je duan bez odgode obavijestiti o naenom blagu najblii dostupni nalazni ured te po njegovoj naredbi predati posjed toga blaga, a do predaje poduzeti mjere koje su nune da blago ne bi propalo, bilo oteeno ili otueno. (4) Nalazni ured je duan o nalazu blaga, odnosno arhivske grae od opega kulturnoga interesa odmah obavijestiti nadleno dravno tijelo za zatitu spomenika kulture, odnosno arhiv, koji su ovlateni te predmete uzeti u posjed i uvanje, ako posebnim zakonom nije to drugo odreeno. (5) Nalaznik i vlasnik nekretnine u kojoj je naeno blago imaju pravo na primjerenu nagradu od Republike Hrvatske, koja ne moe biti manja od nagrade kakva bi bila za naenu tuu stvar ni vea od vrijednosti naenoga blaga, a imaju pravo i na naknadu nunih trokova. (6) Jedna polovina nagrade iz stavka 5. ovoga lanka pripada nalazniku, a druga vlasniku nekretnine, ali ako je koji pokuao zatajiti nalaz blaga, on nema pravo ni na kakvu nagradu ni naknadu.
38
(7) Republika Hrvatska se moe osloboditi svoje obveze da dade nalazninu i naknadu trokova za blago tako da se odrekne stvari, te da nalazniku i vlasniku nekretnine preda blago u samostalni suposjed, u kojem e se sluaju na odgovarajui nain primjenjivati odredbe ovoga Zakona o predaji stvari nalazniku i o stjecanju vlasnitva naene stvari. (8) Odredbe o pravu vlasnika nekretnine na nagradu na odgovarajui se nain primjenjuju i na nositelja prava graenja, ako je blago naeno u zgradi koja je pripadnost zemljita na kojem on ima pravo graenja.
c) Stjecanje prirataja Stjecanje odvajanjem lanak 141. (1) Plodovi i sve to se odvoji od neke stvari pripada i nakon odvajanja njezinu vlasniku, ako nije to drugo odreeno. (2) Posjeduje li neka druga osoba kao samostalni posjednik tuu stvar od koje su se odvojili plodovi ili to drugo, ona je samim odvajanjem postala vlasnikom odvojenoga, ali ne ako u tom asu nije bila potenim posjednikom tue stvari. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka, vlasnik, odnosno samostalni posjednik stvari ne stjeu vlasnitvo plodova i drugoga to se od stvari odvojilo, ako vlasnitvo toga stekne za sebe neka druga osoba po pravilima iz lanka 142. i 143. ovoga Zakona. Stjecanja na temelju ogranienoga stvarnog prava lanak 142. (1) Kome na temelju njegova ogranienoga stvarnog prava pripada pravo na vlasnitvo plodova ili drugih dijelova neke tue stvari, taj postaje njihovim vlasnikom kad se odvoje od vlasnikove stvari; ali ako ga njegovo pravo samo ovlauje da uzme plodove ili dijelove neke stvari u vlasnitvo, oni e postati njegovi tek kad ih za sebe ubere. (2) Posjeduje li stvar od koje su se odvojili plodovi, ili to drugo, neka druga osoba kao da je nositelj ogranienoga stvarnog prava na temelju kojega bi joj pripadalo vlasnitvo plodova ili drugih dijelova te stvari, ona je samim odvajanjem postala vlasnikom odvojenoga, ali ne ako u tom asu nije bila potenim posjednikom tue stvari. (3) Nositelj ogranienoga stvarnog prava na stvari, odnosno druga osoba koja stvar posjeduje kao da je nositelj takva prava ne stjeu vlasnitvo plodova i drugoga to se od stvari odvojilo, ako vlasnitvo toga stekne za sebe neka druga osoba po pravilima iz lanka 143. ovoga Zakona. Stjecanje na temelju obveznoga prava lanak 143. (1) Tko na temelju nekoga obveznoga prava ima pravo na plodove ili druge dijelove tue stvari koja mu je predana u posjed, a posjeduje je u asu odvajanja tih plodova ili dijelova, stekao ih je u vlasnitvo samim odvajanjem; nema li u tom asu stvar u posjedu, stei e ih tek kad ih primi u posjed. (2) Posjeduje li stvar od koje su se odvojili plodovi, ili to drugo, neka druga osoba kao da je ona nositelj obveznoga prava na temelju kojega bi joj pripadalo vlasnitvo plodova ili drugih dijelova te stvari, ona je samim odvajanjem postala vlasnikom odvojenoga, ali ne ako u tom asu nije bila potenim posjednikom tue stvari. Plodovi ivotinje lanak 144. (1) Plodovi ivotinje i sve druge koristi od nje pripadaju njezinu vlasniku, odnosno drugim osobama, prema pravilima iz lanka 141. do 143. ovoga Zakona.
39
(2) Onaj ija je ivotinja oplodila tuu ivotinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je to drugo odreeno ili uobiajeno. Prirataj zemljita lanak 145. (1) Nastane li otok u sredini vodotoka koji nije ope dobro, a posebnim zakonom nije nita drugo odreeno, tada otok pravno prirasta zemljitima koja lee du toga otoka na obje obale po duini zemljita, a u irinu do polovine vodotoka. (2) Ako je u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka otok nastao na jednoj polovini vodotoka, vlasnik blie obale ima iskljuivo pravo na njega. (3) Odredbe o stjecanju priratajem otoka nastalih u vodotoku ne primjenjuju se na otoke koji nastanu presuivanjem vode, ili diobom vode na vie rukavaca, ili ako zemljita budu poplavljena, jer tada dotadanja prava ostaju nepromijenjena.
lanak 146. (1) Ako vodotok promijeni svoj tok, zainteresirani priobalni vlasnici imaju pravo da u roku od tri godine vrate prijanji tok o svom troku, ako se to ne protivi planu regulacije toga vodotoka, niti odredbama posebnoga zakona. (2) Ne bude li uspostavljen prijanji tok vode, vlasnici zemljita koji zbog novoga toka trpe tetu imaju pravo na naknadu iz ostavljenoga korita ili iz njegove vrijednosti, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (3) Osim u sluaju naknade prema odredbi stavka 2. ovoga lanka, ostavljeno korito pripada vlasnicima obale u skladu s pravilima o stjecanju vlasnitva otoka, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. lanak 147. (1) Otrgne li vodotok komad zemljita i pripoji ga drugom zemljitu, vlasnik otrgnutoga komada zemljita smije u roku od godine dana vratiti taj komad zemljita. (2) Po proteku roka iz stavka 1. ovoga lanka otrgnuti komad koji nije vraen, postaje sastavnim dijelom zemljita kojem je pripojen, pa se pravo vlasnitva ovoga protee i na taj komad. (3) Zemlja koju vodotok taloi na neku obalu pripada vlasniku obalnoga zemljita. Prerada, sjedinjenje, mijeanje i graenje tuim materijalom lanak 148. (1) Tko tue pokretne stvari preradi, sjedini sa svojima, pomijea ili smijea s njima, ili se to dogodilo bez njegove volje, nije time dobio nikakvo pravo na tue, ako za to nema pravni temelj stjecanja. (2) Ako se stvari koje su preraene mogu bez nerazmjerno velikih trokova vratiti u prijanje stanje, odnosno ako se one koje su sjedinjene, pomijeane ili smijeane mogu bez nerazmjerno velikih trokova rastaviti, svakomu e se vratiti to je njegovo, a obveznopravna pravila odreuju ima li tko pravo traiti naknadu i od koga. (3) Kad je netko tue stvari preradio, sjedinio sa svojima, pomijeao ili smijeao s njima tako da je time nastala nova stvar osobite umjetnike ili druge kulturne vrijednosti koja bi propala povratom u prijanje stanje preraenih, odnosno rastavljanjem sjedinjenih, pomijeanih ili smijeanih stvari, tada on ima pravo zahtijevati da sud odlui da se ne dopusti uspostava prijanjega stanja, odnosno rastavljanje stvari. Nenamjerno suvlasnitvo lanak 149. (1) Ako uspostava prijanjega stanja preraenih, sjedinjenih, pomijeanih ili smijeanih stvari, odnosno njihovo rastavljanje, nije mogue ili nije doputeno, a po opem je shvaanju nastala nova stvar, tada, nema li pravnog temelja na kojem bi ta stvar pripala komu drugomu, ona pripada svim sudionicima u suvlasnitvo, prema razmjeru vrijednosti njihovih stvari i korisnoga rada u asu kad je od toga nastala nova stvar, a obveznopravna pravila odreuju ima li neki od suvlasnika pravo potraivati naknadu i od koga.
40
(2) Onom od suvlasnika ija je stvar krivnjom ostalih pretvorena u novu stvar, pripada pravo razvrgnuti to suvlasnitvo tako da zadri za sebe cijelu stvar, naknadivi drugima vrijednost njihovih dijelova, ili da je ustupi njima uz naknadu; nema li krivnje ni na jednoj strani, onaj ija je stvar vie vrijedila ima pravo otkupiti cijelu stvar. Prirastanje glavnoj stvari lanak 150. (1) Kad uspostava prijanjega stanja, odnosno rastavljanje nije mogue bez nerazmjerno velikih trokova, a nije nastala nova stvar nego je postojeoj stvari kao glavnoj prirasla druga stvar postavi njezinom pripadnou, ili su u nju uloeni tui rad ili sredstva, vlasnitvo glavne stvari postoji i dalje, proteui se i na sve ono to je toj stvari priraslo ili je u nju uloeno, a obveznopravna pravila odreuju tko ima pravo traiti naknadu i od koga. (2) Ako vlasnik zemljita izgradi na njemu zgradu tuim materijalom, i uope ako ugradi u svoju nekretninu tuu stvar koja se ne moe odvojiti bez nerazmjerno velikih trokova, ili je ugradi tko drugi, vlasnitvo nekretnine protee se i na to, a bivem vlasniku materijala, odnosno ugraenih stvari pripada pravo potraivati naknadu po obveznopravnim pravilima. (3) Odredba stavka 2. ovoga lanka na odgovarajui nain vrijedi i u korist nositelja prava graenja koji je izgradio zgradu tuim materijalom, odnosno u iju je zgradu on ili tko drugi neto tuega ugradio. Utjecaj na ograniena stvarna prava lanak 151. (1) Kad preradom, sjedinjenjem, mijeanjem ili stvaranjem smjese, graenjem tuim materijalom ili njegovom ugradnjom u vlastitu nekretninu prestane samostalno postojati neka pokretna stvar, prestaju time i sva ograniena stvarna prava na njoj, osim onih koja po svojoj naravi mogu za predmet imati naknadu na koju bivi vlasnik ima pravo. (2) Zajedno sa stvarju u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka prestaju i najam i zakup te stvari. (3) Imaju li osobe ija su prava prestala po odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka pravo traiti naknadu i od koga, odreuju obveznopravna pravila. Graenje na tuem zemljitu lanak 152. (1) Zgrada koju netko bez znanja i volje vlasnika zemljita izgradi na tuem zemljitu pripada vlasniku tog zemljita. (2) Vlasnik ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemljite sa zgradom, a graditelj e moi od vlasnika traiti naknadu, ako je na to ovlaten po pravilima obveznoga prava. (3) Vlasnik zemljita koji za to ima pravni interes moe, umjesto prava iz stavka 2. ovoga lanka, zahtijevati uspostavu prijanjega stanja, pa e graditelj biti duan po tom zahtjevu postupiti, ne traei nikakve naknade za to, ali je ovlaten sav materijal koji je bio njegov uzeti za sebe. (4) Pravo vlasnika na naknadu od graditelja prosuuje se po pravilima obveznoga prava. (5) Sa stajalita ovoga Zakona smatra se zgradom svaki graevinski objekt koji se razmjerno trajno povezao sa zemljinom esticom na njezinoj povrini ili ispod nje, s time da je zgrada izgraena kad je dovedena u takvo stanje da ju je mogue rabiti za svrhu kojoj takve zgrade redovito slue. Poteni graditelj i nepoteni vlasnik lanak 153. Ako je vlasnik zemljita znao za graenje, a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju potenom graditelju, zemljina estica sa zgradom koja je na njoj izgraena pripada graditelju, a prijanji vlasnik zemljita ima samo pravo zahtijevati naknadu trine vrijednosti zemljita. Nepoteni i graditelj i vlasnik zemljita lanak 154. (1) Ako graditelj nije bio poten, zgrada je pripala vlasniku zemljita i kad nije bez odgode zabranio gradnju, no vlasnik zemljita tada nema pravo zahtijevati uspostavu prijanjega stanja.
41
(2) Graditelj je u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ovlaten uspostaviti prijanje stanje o svom troku i uzeti za sebe svoj materijal koji je bio ugradio u zgradu, ali ne nakon to protekne rok u kojem bi po pravomonosti odluke suda trebao dobrovoljno predati posjed zemljita sa zgradom njezinu vlasniku. Prekoraenje mee graenjem lanak 155. (1) Ako je graenjem zgrade prekoraena mea i zahvaen dio susjednoga zemljita uz meu, vlasnik susjednoga zemljita ima pravo zahtijevati uspostavu prijanjega stanja. (2) Dok ne bude potpuno provedena uspostava prijanjega stanja, uzima se da je vlasniku zgrade do opoziva dana stvarna slunost imati dio svoje zgrade na susjednom zemljitu. (3) Vlasnik zemljita na kojem se nalazi dio tue zgrade ima pravo na naknadu u obliku novane rente, a u visini zakupnine za zahvaeno zemljite, koju je svagdanji vlasnik zgrade duan plaati svaganjem vlasniku optereenoga zemljita sve dok postoji dio zgrade na tom zemljitu; time se ne dira u pravo na naknadu pretrpljene tete. (4) Vlasnik zemljita na kojem je izgraen dio tue zgrade ima pravo zahtijevati da vlasnik zgrade otkupi cijelo njegovo zemljite po trinoj cijeni; to moe zahtijevati i vlasnik zgrade koji je bio poteni graditelj, ako je vlasnik zemljita zahtijevao uspostavu prijanjega stanja, a ta nije mogua bez znatnije tete za ostali dio zgrade ili nerazmjerno velikih trokova. Dogradnja, nadogradnja, preureenje i ulaganje lanak 156. (1) Dogradnjom, nadogradnjom ili preureenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasnikim, zajednikim ili tuim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne moe se stei vlasnitvo, ako nije to drugo odredio vlasnik dograene, nadograene, odnosno prigraene nekretnine. (2) Pripada li pravo na naknadu onomu tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odnosno prostoriju iz stavka 1. ovoga lanka, ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, odreuju pravila obveznoga prava. Graenje na tuem pravu graenja lanak 157. Kad je graeno na zemljitu optereenom tuim pravom graenja, nositelju toga prava pripadaju prava i obveze vlasnika zemljita iz lanka 152. do 155. ovoga Zakona. Sijanje i saenje lanak 158. (1) Biljke koje puste korijenje u nekom zemljitu vlasnitvo su onoga ije je to zemljite, bez obzira na to ije je bilo sjeme ili sadnice, a odnos s vlasnikom sjemena ili sadnica prosuivat e se prema obveznopravnim pravilima. (2) to je u stavku 1. ovoga lanka odreeno za biljke koje su pustile korijenje, vrijedi i za one koje se ne mogu od nekretnine odvojiti bez nerazmjerno velikih trokova. d/ Stjecanje dosjelou lanak 159. (1) Dosjelou se stjee vlasnitvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom odreenu kakvou i neprekidno traje zakonom odreeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. (2) Samostalni posjednik iji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i poten, stjee je dosjelou u vlasnitvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem poten stjee je dosjelou u vlasnitvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (4) Samostalni posjednik stvari u vlasnitvu Republike Hrvatske, upanija i jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune (regionalne) samouprave i s njima izjednaenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasnitvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne trae za sebe dobitak nego slue za dobrotvorne ili druge opekorisne svrhe, stei e dosjelou vlasnitvo tih stvari tek poto je njegov zakonit, istinit i poten, ili barem poten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka.
42
Tijek vremena lanak 160. (1) Vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. (2) U vrijeme potrebno za dosjelost uraunava se i vrijeme za koje su prednici sadanjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, poteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao poteni samostalni posjednici. (3) Nasljednik postaje potenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u sluaju kad je ostavitelj bio nepoteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati. (4) Kad se potenom posjedniku iji posjed nije zakonit i istinit uraunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, poteno i istinito, pravo vlasnitva stei e istekom jo onoliko vremena koliko je potrebno da poteni posjednik stekne stvar dosjelou. (5) Kad se zakonitom, potenom i istinitom posjedniku uraunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao poteno, ali ne zakonito ili istinito, vlasnitvo e stei dosjelou istekom jo onoliko vremena koliko je potrebno da poteni posjednik stekne stvar dosjelou, osim ako stvar ve nije stekao time to je njegov zakoniti, poteni i istiniti posjed trajao onoliko vremena koliko je potrebno da je zakoniti, poteni i istiniti posjednik stekne dosjelou. (6) Na prekid odnosno zastoj tijeka vremena dosjelosti na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju tijeka rokova za zastaru trabina.
Glava 7. Zatita vlasnitva

Vlasniki zahtjev za povrat stvari lanak 161. (1) Vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. (2) Vlasnikovo pravo iz stavka 1. ovoga lanka ne zastarijeva, ako zakonom nije to drugo odreeno. (3) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ne pripada osobi koja je otuila stvar u svoje ime, dok ta stvar jo nije bila njezina, a poslije ju je stekla u vlasnitvo. Prava vlasnika tuba lanak 162. (1) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadlenim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasnitvo i da se nalazi u tuenikovu posjedu. (2) Vlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama koje je razlikuju od istovrsnih stvari, pa ne moe zahtijevati stvari kao to su gotov novac pomijean s drugim gotovim novcem, vrijednosne papire na donositelja pomijeane s istovrsnima, ako ne postoje okolnosti iz kojih tuitelj ipak moe dokazati svoje pravo vlasnitva i iz kojih je tuenik morao znati da tu stvar ne smije prisvojiti. (3) Tuenik koji taji pred sudom da posjeduje stvar, a dokae se da je posjeduje, mora ve samo zbog toga predati tu stvar tuitelju u posjed, ali zadrava pravo da stvar natrag zahtijeva vlasnikom tubom; a tko tvrdi da posjeduje neku stvar a ne posjeduje je, pa time vara tuitelja, odgovara za svu tetu koja iz toga proizlazi. (4) Tuenik koji je stvar posjedovao pa je posjed napustio poto mu je dostavljena tuba, treba je o svome troku predati tuitelju koji se ne bi htio drati pravoga posjednika, odnosno treba mu nadoknaditi punu vrijednost stvari. Posjednikovi prigovori lanak 163. (1) Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlauje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). (2) Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako izvodi svoje pravo na posjed od posrednoga posjednika, koji ima pravo na posjed te stvari, osim ako je posjed dobio posjednik od posrednog posjednika koji nije bio ovlaten da mu ga dade.
43
(3) Ako posjednik stvari koja je bila otuena ustupom, zahtijeva da je posjednik preda njezinu vlasniku, moe novom vlasniku suprotstaviti i prigovore svoga prava na posjed koje bi imao prema ustupitelju. (4) Ako je tuenik nesamostalni posjednik, on se od zahtjeva da preda posjed stvari moe braniti imenovanjem posrednoga samostalnog posjednika iju viu vlast priznaje i iz ijega posjeda izvodi svoj posjed. Pravni poloaj potenoga posjednika lanak 164. (1) Poteni posjednik tue stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije duan dati naknadu za to to ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono to je pritom oteeno ili uniteno. (2) Zahtijeva li vlasnik da posjednik preda stvar, poteni posjednik moe traiti naknadu za nune i korisne trokove koje je imao, te stvar zadrati dok mu oni ne budu naknaeni. (3) Nije koristan troak onaj kojim je poteni posjednik promijenio namjenu stvari, ako to vlasniku nije korisno. (4) Za trokove koji nisu ni nuni ni korisni ne moe ni poteni posjednik zahtijevati naknadu, ali ako mu ona ne bude ponuena, moe prije nego to vrati stvar odvojiti i sebi uzeti ono to joj je tim trokovima dodao, ako se to moe uiniti bez oteenja same stvari. (5) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je imao od stvari odbit e se od trokova koje posjednik osnovano trai. (6) Trokovi, kao i vrijednost plodova, obraunavaju se prema cijenama kad ih se naknauje. (7) Pravo na naknadu nunih i korisnih trokova zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari. Pravni poloaj nepotenoga posjednika lanak 165. (1) Nepoteni posjednik tue stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve tete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario. (2) Vlasnikovo traenje naknade iz stavka 1. ovoga lanka zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana. (3) Nepoteni posjednik ima pravo na naknadu trokova ako bi oni bili nuni i vlasniku; to mu pravo zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari. (4) Nepoteni posjednik nije ovlaten zadrati stvar dok mu ne budu naknaeni trokovi za koje trai naknadu, nego mora stvar predati bez odgode. (5) Ono to je posjednik dodao, uinivi trokove koji mu se ne naknauju, ovlaten je odvojiti i sebi uzeti, ali jedino ako to moe uiniti bez oteenja same stvari. (6) Od asa kad je poteni posjednik postao nepoten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepotenoga posjednika; isto se tako ravnaju i u pogledu onoga to je poteni posjednik inio sa stvarju neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada. Vlasnika tuba predmnijevanoga vlasnika lanak 166. (1) Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadlenim tijelom dokae pravni temelj i istinit nain svoga stjecanja stvari smatrat e se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju. (2) Predmnijevanom e vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time to mu je posjed nepoten ili nezakonit, ili to ne moe oznaiti svojega prednika ili moe samo sumnjivoga, ili to je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no nee mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on. (3) Predmnjeva vlasnitva ne djeluje u korist osobe koja nije bila poteni posjednik stvari. (4) Predmnijevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasnitvo, dokazati injenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasnitvo i injenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga lanka; inae se na vlasniku tubu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni poloaj koji ima poteni odnosno
44
nepoteni posjednik kad je duan predati stvar vlasniku, na odgovarajui nain primjenjuje ono to i za pravu vlasniku tubu, ako nije drugo odreeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tube predmnjevanoga vlasnika. Zatita od uznemiravanja lanak 167. (1) Ako trea osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi nain, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik moe i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. (2) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadlenim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga lanka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasnitvo i da ga druga osoba uznemirava u izvravanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono to uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokae. (3) Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena teta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu tete po opim pravilima o naknadi tete. (4) Pravo na zatitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasnitvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadlenim tijelom dokae pravni temelj i istiniti nain svoga stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zatitu vlasnitva od uznemiravanja onaj koji nije bio poteni posjednik stvari. Na pravo na zatitu predmnjevanoga vlasnika na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o vlasnikoj tubi predmnjevanoga vlasnika.
Zatita od povrede upisom u zemljinoj knjizi lanak 168. Ako netko povrijedi vlasnikovo pravo vlasnitva nevaljanim upisom u zemljine knjige, vlasnik se ima pravo tititi od toga sredstvima koja za zatitu knjinih prava daju pravila zemljinoknjinoga prava.
Glava 8. Prestanak vlasnitva

Propast stvari lanak 169. (1) Pravo vlasnitva prestaje propau stvari koja je bila predmetom toga prava, no ostanu li neki ostaci stvari, vlasnik na njima zadrava vlasnitvo. (2) Pravo vlasnitva prestaje i kad stvar priraste drugoj stvari tako da postane njezinim dijelom koji nije od nje pravno odvojen na posebnom pravnom temelju. Stavljanje izvan prometa lanak 170. Pravo vlasnitva prestaje zakonskom odredbom po kojoj stvar koja je bila predmetom prava vlasnitva vie to ne moe biti, u kojem sluaju za dotadanjega vlasnika nastupaju pravni uinci kao da je glede te stvari provedeno potpuno izvlatenje. Tue stjecanje lanak 171. Pravo vlasnitva potpuno prestaje kad druga osoba izvorno stekne vlasnitvo stvari, dok s prelaskom vlasnitva na drugu osobu ono prestaje samo za dotadanjega vlasnika. Odreknue lanak 172. (1) Pravo vlasnitva pokretnina prestaje naputanjem posjeda stvari koje znai odreknue od prava vlasnitva. (2) Pravo vlasnitva nekretnina prestaje odreknuem tek kad na temelju oitovanja o odricanju od vlasnitva, danoga u obliku isprave prikladne za zemljinoknjini upis, to pravo bude izbrisano u zemljinoj knjizi, ako zakon ne odreuje drukije.
45
(3) Ako je pravo vlasnitva upisano u zemljinoj knjizi, prestat e tek njegovim brisanjem. Prestanak na temelju zakona lanak 173. (1) Pravo vlasnitva prestaje kad to odreuje posebni zakon, pod pretpostavkama i na nain odreen zakonom. (2) Kad pravo vlasnitva nekretnine na temelju posebnoga zakona prestane bez brisanja u zemljinoj knjizi, takav prestanak prava vlasnitva ne moe ii na tetu onih koji za nj nisu znali niti su to morali znati, pri emu se nikomu ne moe predbaciti da nije istraivao izvanknjino stanje.
Dio etvrti SLUNOSTI

Glava 1. O SLUNOSTIMA UOPE
Ovlatenikovo pravo lanak 174. (1) Slunost je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari koje ovlauje svojega nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari (posluna stvar) ma ija ona bila, a njezin svagdanji vlasnik je duan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje neto proputati. (2) Kako je nositelj prava slunosti ovlaten sluiti se poslunom stvari, odreuje se kod osnivanja prava slunosti; ako se slunost osniva na temelju pravnoga posla, odreuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj ija je posluna stvar; ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti, odreuje se to tom odlukom; inae to odreuje zakon. (3) Slunost ima sadraj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonito izmijenjen; tko tvrdi da je izmijenjen, treba to dokazati. Svrha lanak 175. (1) Svaka slunost mora imati razumnu svrhu. (2) Ako je svrha slunosti bolje i korisnije gospodarenje nekretninom, slunost je stvarna; inae je osobna. Ovlatenik slunosti lanak 176. Nekretnina moe biti optereena pravom slunosti, bilo u korist svagdanjega vlasnika odreene nekretnine (povlasna nekretnina) ili nositelja prava graenja na njoj, bilo u korist odreene osobe. Izvravanje ovlasti lanak 177. (1) Ovlatenik prava slunosti moe ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvravati po svojoj volji, ali ne irei ih, nego steui koliko to doputa narav i svrha slunosti. (2) Ovlatenik prava slunosti mora pri izvravanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da to manje optereuje poslunu stvar. (3) Vlasnik poslune stvari ne smije initi nita to bi onemoguilo ili bitno otealo izvravanje slunosti; ali nije duan ita sam initi, ako nije drukije odreeno.
46
Preinaka naina izvravanja lanak 178. (1) Dotadanji nain izvravanja svojih ovlasti moe nositelj prava slunosti glede sadraja i mjesta na kojem ih izvrava na poslunoj stvari preinaiti po svojoj volji, ako bitno ne mijenja dotadanji nain na koji ih je izvravao. (2) Ako bi se bitno promijenio dotadanji nain izvravanja ovlasti, preinaka je doputena samo u sporazumu s vlasnikom poslune stvari, a ako bi se time ometao dotadanji nain izvravanja ostalih stvarnih prava na istoj stvari - tada i u sporazumu s ovlatenicima tih prava. (3) Na preinaku iz stavka 2. ovoga lanka, na odgovarajui se nain primjenjuje ono to je odreeno za osnivanje slunosti na temelju pravnoga posla. Prelaganje lanak 179. (1) Slunost je teret na cijeloj poslunoj stvari, ali ako se stalno izvrava samo na jednom njezinu dijelu, moe vlasnik poslune stvari zahtijevati da se izvravanje preloi na neko drugo, ovlateniku podjednako prikladno mjesto, ako je izvravanje na dosadanjem mjestu vlasniku osobito tegobno. (2) Trokove prelaganja slunosti snosi vlasnik poslune stvari. (3) Vlasnikovo se pravo iz stavka 1. ovoga lanka ne moe pravnim poslom iskljuiti niti ograniiti. Izvravanja vie slunosti na istoj poslunoj stvari lanak 180. (1) Jedna nekretnina moe biti optereena s vie slunosti, ali novija slunost ne moe ograniiti izvravanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu. (2) Ako slunosti odnosno drugi stvarni tereti koji daju pravo na koristi imaju isti prvenstveni red, a izvravanje jednoga ometa izvravanje drugoga, svaki ovlatenik moe zahtijevati da sud na pravedan nain uredi izvravanje u interesu svih ovlatenika. (3) Nitko ne moe imati slunost na neijem pravu slunosti. Trokovi odravanja lanak 181. (1) Trokove odravanja i popravka poslune stvari snosi ovlatenik, ako nije drukije odreeno. (2) Ako se poslunom stvari slui i njezin vlasnik, on je duan razmjerno snositi trokove iz stavka 1. ovoga lanka, ali se te dunosti moe osloboditi ustupivi poslunu stvar ovlateniku, ma i protiv njegove volje. (3) Ovlatenik koji ima na poslunoj stvari neku napravu kojom izvrava slunost duan je tu svoju napravu drati u urednom stanju, koliko to zahtijevaju interesi vlasnika poslune stvari. (4) Trokove odravanja naprave iz stavka 3. ovoga lanka snosi ovlatenik; ali ako je ta naprava na korist i vlasnika poslune stvari, duan je i on sudjelovati u trokovima odravanja razmjerno svojoj koristi, osim ako su drukije ugovorili. Neodvojivost lanak 182. (1) Slunost se ne moe samovlasno razdvojiti od poslune stvari, niti prenijeti na drugoga ovlatenika ili stvar. (2) Slunost je prenosiva samo zajedno s poslunom stvari, a stvarna slunost i s povlasnom stvari. Utjecaj diobe lanak 183. (1) Slunost je nedjeljiva; poveanjem, smanjenjem ili komadanjem poslune stvari, ukljuujui i promjene oblika, povrine ili izgraenosti katastarske estice koja je posluna stvar, ne moe se slunost koja je tereti promijeniti ni razdijeliti, ako nije to drugo odreeno zakonom.
47
(2) Ako se slunost izvravala samo na pojedinom dijelu poslune stvari, a ona bude podijeljena, moe se zahtijevati ukidanja slunosti glede ostalih dijelova. (3) Ako se podijeli nekretnina koja je povlasna stvar u iju korist postoji stvarna slunost, ta slunost ostaje i dalje u korist svih dijelova, ali se izvravati moe samo tako da se time ne povea ukupno optereenje vlasnika poslune nekretnine; no, ako je svrha slunosti bila da slui samo potrebama pojedinoga dijela koji se odvojio, moe se zahtijevati da ona bude ukinuta glede ostalih. Prividne slunosti lanak 184. (1) Ovlasti kakve daje neka slunost mogu se dati i do opoziva (prividna slunost), u kojem e se sluaju ovlasti i dunosti do opoziva prosuivati uz odgovarajuu primjenu pravila o slunostima. (2) Odstupanja od naravi slunosti ne predmnjevaju se, nego ih mora dokazati onaj tko se na njih poziva. Zakonske slunosti lanak 185. Odreuje li neki posebni zakon da pod odreenim pretpostavkama neke slunosti terete one stvari glede kojih su te pretpostavke ispunjene (zakonske slunosti), to su zakonska ogranienja prava vlasnitva, pa se na njih ne primjenjuju pravila o slunostima, ako zakonom nije drukije odreeno.
Glava 2. STVARNE SLUNOSTI

Odjeljak 1. Ope odredbe Povlasna nekretnina i slunost lanak 186. (1) Stvarna slunost je stvarno pravo svagdanjega vlasnika odreene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na odreeni nain slui neijom nekretninom (posluna nekretnina), iji svagdanji vlasnik to mora trpjeti ili mora proputati odreene radnje glede svoje nekretnine koje bi inae imao pravo initi. (2) Stvarna slunost osnovana u korist neke nekretnine kao povlasne ne moe se razdvojiti od vlasnitva te nekretnine, te je njezin pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nekretninom. (3) Stvarna slunost moe postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u opoj ili u javnoj uporabi, ako se tome ne protivi njihova pravna narav. (4) Kad je povlasna nekretnina u vlasnitvu vie suvlasnika ili zajednikih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvravanja stvarnih slunosti u korist povlasne nekretnine; a kad je posluna nekretnina u vlasnitvu vie suvlasnika ili zajednikih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlatenik slunosti koja tereti njihovu nekretninu njome slui na nain na koji ga ovlauje njegovo pravo, odnosno svaki mora proputati radnje glede poslune nekretnine koje bi bile suprotne tuem pravu stvarne slunosti. Pravo graenja na povlasnoj nekretnini lanak 187. to je odreeno za vlasnika povlasne nekretnine, na odgovarajui nain vrijedi i za nositelja prava graenja, ako nije to drugo odreeno, niti proizlazi iz naravi toga prava. Sadraj ovlasti lanak 188. (1) Vlasnik povlasne i vlasnik poslune nekretnine mogu osnivati stvarne slunosti bilo kojega sadraja koji je mogu, a nije zabranjen, bilo da time nastane stanje koje traje i nije potrebno ovlatenikovo injenje za izvravanje ovlasti koje ta slunost daje, bilo da se slunost izvrava ponavljanjem ljudskih radnji, uzastopce ili na odreeno vrijeme ili u odreeno doba godine, osim ako je to drugo zakonom odreeno.
48
(2) Slunost moe biti osnovana da slui povlasnoj nekretnini namijenjenoj poljodjelstvu; u takvu sluaju je poljska, inae je kuna slunost. (3) Da bi sluile nekretninama namijenjenim poljodjelstvu, mogu se osnovati poljske slunosti, kao to su osobito: 1. slunosti puta, ili kao pravo staze, pravo progoniti stoku, ili kao pravo kolnika na poslunoj nekretnini; 2. slunosti vode, ili kao pravo crpsti vodu, ili pojiti stoku, bilo vodovoda, tj. vodu odvraati ili navoditi, 3. slunosti pae; 4. umske slunosti, ili sjei drva, ili kupiti suho granje, ir; ili to drugo. (4) Da bi sluile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati kune slunosti koje vlasnika te nekretnine ovlauju da neto poduzima na susjedovoj nekretnini kao poslunoj, to je taj duan trpjeti, kao to su to osobito: 1. pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuu; 2. gredu ili ronik umetnuti u tui zid; 3. imati prozor u tuem zidu radi svjetla, ili i radi vidika; 4. imati dijelove svoje zgrade bilo u susjedovu zranom prostoru, ili na susjedovu zemljitu ili imati svoje naprave na tuoj nekretnini; 5. provoditi dim ili druge plinove kroz susjedov dimnjak; 6. navoditi kapnicu sa svojega krova na tuu nekretninu; 7. odvoditi ili prolijevati tekuine na susjedovo zemljite; ili to drugo. (5) Da bi sluile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati slunosti koje vlasnika te nekretnine ovlauju na to da vlasnik poslune nekretnine neto proputa, to bi inae slobodno inio, kao to su osobito: 1. svoju kuu ne povisivati ili je ne snizivati; 3. ne oduzimati povlatenoj zgradi svjetlo i zrak, ili vidik; 4. ne odvraati kinicu s krova svoje kue od susjedova zemljita kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili na neki drugi nain; ili to drugo.
Nepravilna slunost lanak 189. (1) Slunost koja je po svojoj naravi stvarna moe se osnovati na poslunoj nekretnini i u korist odreene osobe (nepravilna slunost). (2) Bude li osnovana slunost iz stavka 1. ovoga lanka, na nju e se na odgovarajui nain primjenjivati pravila o osobnim slunostima. (3) Tko tvrdi da je stvarna slunost osnovana u korist odreene osobe, treba to i dokazati. Odjeljak 2. Posebna pravila za pojedine slunosti O slunostima puta lanak 190. (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlaten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi putati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlaten je time i sluiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlaten je voziti se po poslunoj nekretnini jednom ili vie zaprega, motornim vozilom i biciklom. (2) Pravo hodati stazom ne obuhvaa ovlast jahati niti voziti se biciklom, a ni gurati bicikl po poslunoj nekretnini; pravo progoniti stoku ne obuhvaa ovlast vui teke terete preko poslunoga zemljita; pravo voziti se po poslunoj nekretnini ne obuhvaa pravo tuda goniti nevezanu stoku. (3) Prostor za izvravanje na poslunoj nekretnini prava ii stazom, progoniti stoku i prava kolnika treba biti toliki koliko je nuno da bi ih se izvravalo, s obzirom na mjesne prilike. Ako bi putovi i staze postali neuporabljivi zbog poplave ili kojega drugoga sluaja, mora se do uspostave prijanjega stanja odrediti novi prostor, ako nadlena vlast odmah ne poduzme potrebne mjere. O slunostima puta kao nunom prolazu lanak 191. (1) Nuni prolaz je slunost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom. (2) Na nuni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za slunosti puta, ako glede nunoga prolaza nije to posebno propisano. O slunosti vodovoda lanak 192.
49
(1) Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlaten crpsti vodu na poslunoj nekretnini, ima i pravo na slobodan pristup k njoj. (2) Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlaten navraati vodu s tue nekretnine na svoje zemljite ili je sa svojega odvraati na tue zemljite, ovlaten je takoer postaviti za to potrebne cijevi, ljebove, brane, spremnike za vodu i druge naprave o svom troku, a u mjeri koja se utvruje po potrebama povlasnoga zemljita. O slunosti pae lanak 193. (1) Ako u asu stjecanja prava slunosti pae nisu odreeni vrsta i broj stoke niti vrijeme i mjera izvravanja prava pae, mjerodavno je kako se mirno izvravao posjed toga prava slunosti kroz dvadeset godina. (2) Ako se vrsta i broj stoke ne moe utvrditi prema pravilu iz stavka 1. ovoga lanka, tada se ravna prema sljedeem: pravo pae odnosi se, ako se to ne protivi posebnim propisima, na svaku vrstu teglee stoke, goveda i ovaca, ali ne na svinje i perad, niti na koze u umskim podrujima; neista, nezdrava i tua stoka uvijek se iskljuuje od pae; ako se broj stoke koja se napasa mijenjao u zadnjih dvadeset godina, tad se uzima srednji broj iz prve tri godine, a ako nije jasno kolik je, ima se uzeti u obzir to je pravedno s obzirom na to kolika je i kakva paa; ni u kojem sluaju ovlateniku nije doputeno da na tuoj pai dri vie stoke nego to je mogue preko zime prehraniti krmom dobivenom s povlasnoga zemljita; no stoku koja jo sie ne rauna se nikad u broj stoke. (3) Vrijeme pae odreuje se uope po ustaljenom mjesnom obiaju, ali radi pae ne smije nikad biti smetano ili oteano poljsko obraivanje ureeno posebnim propisima. (4) Pravo pae ne protee se ni na kakvu drugu korist, pa ovlatenik ne smije niti kositi travu, ne smije otetiti suanstvo pae, niti iskljuiti stoku vlasnika poslune nekretnine od pae na njegovoj nekretnini, a kad prijeti opasnost da bi stoka mogla nanijeti tetu, ona treba biti uvana na prikladan nain. O ostalim poljskim slunostima lanak 194. to je odreeno za pravo pae, na odgovarajui se nain primjenjuje i na slunost sjee drva i ostale poljske slunosti. O pravu prozora lanak 195. (1) Pravo prozora u zidu poslune nekretnine daje vlasniku povlasne nekretnine samo pravo na svjetlo i zrak; a na vidik samo ako mu je ta ovlast posebno dana. (2) Tko nema pravo na vidik duan je na zahtjev vlasnika zida staviti reetku na prozor. (3) Tko ima pravo prozora, duan je uvati otvor; tko to zanemari, odgovara za tetu koja otuda nastaje. O pravu imati dio zgrade i naprave na poslunoj nekretnini lanak 196. (1) Vlasnik povlasne nekretnine kojega njegovo pravo slunosti ovlauje da na susjednoj nekretnini, na njezinoj povrini, ispod nje ili u njezinu zranom prostoru ima dio svoje zgrade, neku drugu izgraenu napravu ili kakav ureaj koji slui njegovoj zgradi, duan je to uzdravati o svome troku, a vlasniku poslune nekretnine plaati naknadu za iskoritavanje njegove nekretnine u visini zakupnine, ako nije drukije odreeno ugovorom ili zakonom. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje kad vlasnika povlasne nekretnine njegovo pravo slunosti ovlauje da na susjednoj nekretnini, na njezinoj povrini, ispod nje ili u njezinu zranom prostoru ima vodove i druge ureaje (elektrine, kanalizacijske, plinovodne, vodovodne, toplovodne, telekomunikacijske i dr.). (3) Vlasnik poslune nekretnine koji je duan trpjeti teret susjedne zgrade, umetak tue grede u svoj zid, prolaz tuega dima kroz dimnjak, tuu antenu na svom krovu, tuu reklamu ili natpis na proelju svoje zgrade ili to slino, duan je razmjerno prilagati za odravanje svojega, za to odreenog zida, stupa, stijene, dimnjaka, krova, proelja i sl., ali nije duan podupirati niti popravljati tuu stvar. O pravu provoenja tekuina lanak 197.
50
Ako su za provodnju tekuina kroz poslunu nekretninu potrebni jarci i kanali, mora ih izgraditi vlasnik povlasne nekretnine, te ih drati dobro pokrivene i iste i time olakati optereenje poslunoga zemljita. O pravu kapnice lanak 198. (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo odvoenja kinice sa svojega krova na poslunu nekretninu (pravo kapnice) moe pustiti da kinica otjee na tuu nekretninu slobodno ili kroz lijeb. (2) Ovlatenik slunosti iz stavka 1. ovoga lanka smije uzdii svoj krov, ali mora poduzeti mjere da time slunost ne postane tegotnija za vlasnika poslune nekretnine. (3) Ovlatenik slunosti iz stavka 1. ovoga lanka duan je odravati ljebove namijenjene otjecanju kao i svoj krov u takvu stanju da mlaz kinice ne teti optereenoj nekretnini, a i napali snijeg na vrijeme poistiti.
Glava 3.
OSOBNE SLUNOSTI
Odjeljak 1. Ope odredbe Slunosti osobne naravi lanak 199. (1) Osobna slunost je stvarno pravo koje ovlauje pojedinano odreenu osobu da se na odreeni nain slui tuom stvari (posluna stvar), iji svagdanji vlasnik to mora trpjeti. (2) Osobne slunosti su: pravo plodouivanja, pravo uporabe i pravo stanovanja. Posluna stvar lanak 200. (1) Osobne slunosti mogu postojati na cijeloj poslunoj stvari, a i na idealnom dijelu ako je to mogue s obzirom na sadraj slunosti i narav predmeta. (2) Kad je uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinu idealnom dijelu, osobna slunost moe imati za predmet taj posebni dio samo zajedno s idealnim dijelom na kojem je uspostavljeno vlasnitvo toga posebnoga dijela. Ogranieno trajanje lanak 201. Osobne slunosti traju samo onoliko vremena za koliko su osnovane te prestaju najkasnije smru njihova ovlatenika, ako zakon ne odreuje drukije. Neotuivost i nenasljedivost lanak 202. (1) Osobne slunosti ne mogu se prenositi s ovlatenika na drugu osobu. (2) Osobne slunosti su nenasljedive, osim slunosti izriito osnovanih i za ovlatenikove nasljednike. (3) Iznimno, kad je osobna slunost izriito osnovana i za ovlatenikove nasljednike, nasljeivanjem e ona prijei na one koji nasljeuju zbog smrti prvoga ovlatenika; smru nasljednika koji je naslijedio osobnu slunost, ona se beziznimno gasi.
51
Odjeljak 2.
Posebna pravila o pojedinim slunostima a/ O pravu plodouivanja Uope lanak 203.
(1) Pravo plodouivanja je osobna slunost koja svojega nositelja (plodouivatelja) ovlauje da se u svakom pogledu slui neijom stvari (posluna stvar) u skladu s njezinom namjenom, uvajui njezino suanstvo. (2) Pravo plodouivanja moe postojati na poslunoj stvari koja je nepotrona, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na vie pokretnih stvari zajedno; na potronim stvarima mogue je samo nepravo plodouivanje. (3) Pravo plodouivanja moe postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi; u tom se sluaju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajui nain primjenjuje ono to je odreeno za stvari iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Predmet svakoga prava plodouivanja je stvar u smislu stavka 2. do 4. ovoga lanka, zajedno sa svim svojim pripadnostima. (5) Pravo plodouivanja iste poslune nekretnine moe imati i vie osoba, u kojem je sluaju svaka samostalni nositelj svojega dijela prava plodouivanja, osim kad su u takvu odnosu da im pravo plodouivanja ili neki dio toga prava pripada zajedniki; u sumnji se uzima da svakoj pripada jednaki dio prava plodouivanja. (6) Kad je posluna nekretnina u vlasnitvu vie suvlasnika ili zajednikih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlatenik prava plodouivanja koje tereti njihovu nekretninu njome slui na nain na koji ga ovlauje njegovo pravo.
Ovlasti lanak 204. (1) Plodouivatelj je ovlaten da se, bez obzira na to kolike su mu potrebe, slui poslunom stvari u skladu s njezinom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik te je potpuno za sebe rabi, a njegov je i isti prihod od iste vrijednosti te stvari, ali sve to samo u granicama ouvanja suanstva, to ukljuuje i ouvanje temeljne namjene poslune stvari. (2) Plodouivatelj moe pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvravanje svojih ovlatenja iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Vlasnik poslune stvari mora trpjeti izvravanje plodouivateljevih ovlasti na svojoj stvari, a svoje pravo vlasnitva smije izvravati ako time ne vrijea plodouivateljevo pravo. isti prihod od iste vrijednosti lanak 205. (1) Plodouivateljev je sav prihod koji posluna stvar daje bez umanjenja suanstva, ali on snosi trokove i terete odreene ovim Zakonom. (2) Prihod poslune stvari ine svi plodovi i druge koristi koje stvar daje bez umanjenja suanstva; blago naeno u poslunoj stvari nije prihod plodouivatelja. (3) Plodove poslune stvari stjee plodouivatelj njihovim odvajanjem, a isto vrijedi i za sve ostalo to se odvojilo od stvari ne umanjujui njezino suanstvo, osim kad zakon drukije odreuje. (4) to je u stavku 3. ovoga lanka odreeno za plodove vrijedi i za najamnine, zakupnine, kamate i druge prihode koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (civilne plodove), ali s time da je plodouivateljevo ono to se od toga odnosi na razdoblje trajanja prava plodouivanja, bez obzira na to kad je dospjelo i je li ubrano; ostalo pripada vlasniku poslune stvari, pa on to moe zahtijevati. (5) Plodouivatelj snosi sve trokove za uporabu i iskoritavanje poslune stvari, bez obzira na to kolik je prihod ostvaren. (6) Plodouivatelj je duan kao dobar domain odravati poslunu stvar u stanju u kojem ju je primio, te snositi trokove redovitoga odravanja i obnavljanja stvari, javne obveze s njom u svezi (porezne i sl.), realne terete koji je optereuju, a i kamate na trabine osigurane hipotekom na njoj; ali to je plodouivatelj duan snositi samo u granicama vrijednosti koja ostaje kad se od prihoda iz stavka 2. do 4. odbiju trokovi iz stavka 5. ovoga lanka. Izvanredni popravci i obnova stvari
52
lanak 206. (1) Ako je zbog dotrajalosti ili vie sile postalo nuno obaviti izvanredne popravke ili izvanredna obnavljanja poslune stvari, plodouivatelj je duan bez odgaanja obavijestiti vlasnika, odnosno onoga tko za vlasnika upravlja tom stvari, osim ako je te popravke ili obnavljanja duan uiniti o svome troku. (2) Ako vlasnik poslune stvari obavi nune izvanredne popravke ili izvanredna obnavljanja poslune stvari, plodouivatelj mu je duan naknaditi kamate na vrijednost onoga to je vlasnik utroio, u omjeru u kojem se time poboljalo njegovo plodouivanje. (3) Ako vlasnik ne moe ili nee obaviti nune popravke ili obnavljanja, plodouivatelj nije ovlaten od njega zahtijevati da popravlja ili obnavlja vlastitu stvar, nego smije sam to uiniti i po prestanku plodouivanja zahtijevati naknadu kao poteni posjednik, ili zahtijevati primjerenu naknadu za plodouivanje koje je izgubio zbog proputenoga graenja. (4) Plodouivatelj je duan o svom troku izvriti one izvanredne popravke i izvanredne obnove stvari koje je sam skrivio ili ih je prouzroila osoba za koju on odgovara. Poboljice lanak 207. (1) Plodouivatelj nije duan dopustiti da vlasnik obavlja poboljice na poslunoj stvari koje nisu nune, osim ako mu se vlasnik obvee dati punu odtetu za uporabu i prihod koji plodouivatelj gubi zbog obavljanja radova. (2) Vlasnik stvari koji je izvrio poboljice ima pravo zahtijevati od plodouivatelja koji je traio odtetu po odredbi stavka 1. ovoga lanka da se od te odtete odbije korist koju plodouivatelj ima od poboljica. (3) Ako je plodouivatelj bez sporazuma s vlasnikom uinio poboljice, ovlaten je odvojiti i sebi uzeti ono to je dodao, ako je to mogue bez oteenja stvari, ali naknadu za poboljice moe zahtijevati samo ako bi to bio ovlaten kao poslovoa bez naloga. Popis i procjena lanak 208. (1) Vlasnik i plodouivatelj sastavit e ovjerovljeni popis svih poslunih stvari s naznakom njihove vrijednosti u vrijeme sastavljanja popisa i procjene, radi lakega dokazivanja uzajamnih trabina. (2) Nedostaje li popis i procjena iz stavka 1. ovoga lanka, predmnjeva se da je plodouivatelj primio u uporabljivom stanju poslunu stvar srednje kakvoe, sa svim pripadnostima potrebnim za uredno plodouivanje. Dunost dati osiguranje lanak 209. (1) Kad je ugroeno suanstvo poslune stvari, vlasnik moe od plodouivatelja zahtijevati primjereno osiguranje. (2) Ako plodouivatelj ne bi dao osiguranje koje se obvezao dati ili koje je sud odredio, vlasnik moe zahtijevati da sud ukine plodouivanje, s time da vlasnik dade pravednu naknadu za njega. (3) Sud nee ukinuti plodouivanje nego e postaviti upravitelja poslunom stvari kad je to bolje s obzirom na okolnosti sluaja, ako to zahtijeva plodouivatelj koji se obvezao da e sve trokove te uprave snositi kao trokove za uporabu i iskoritavanje poslune stvari. (4) Sud koji je postavio upravitelja sastavit e bez odgode popis i procjenu poslune stvari. Povrat stvari lanak 210. (1) Poto prestane pravo plodouivanja, duan je dotadanji plodouivatelj predati posjed poslune stvari njezinu vlasniku, pri emu stvar treba biti u stanju u kakvu ju je plodouivatelj bio primio. (2) Ako stvar nije u stanju u kakvu ju je plodouivatelj bio primio, on odgovara vlasniku za smanjenje njezine vrijednosti, bez obzira na to ime je ono prouzrokovano, no ne odgovara za smanjenje vrijednosti zbog starenja ili redovitoga troenja stvari koje se nije moglo izbjei ni otkloniti potpunim ispunjenjem dunosti iz lanka 205. stavka 6. ovoga Zakona. (3) Plodouivatelj ne odgovara za ono smanjenje vrijednosti poslune stvari koje se moglo izbjei ili otkloniti jedino izvanrednim popravcima ili izvanrednim obnavljanjem te stvari, osim ako je bio duan o svome troku izvriti te izvanredne popravke ili izvanrednu obnovu stvari.
53
(4) Jo neodvojeni plodovi pripadaju vlasniku, a on e trokove koje je plodouivatelj imao da bi ih dobio, morati naknaditi plodouivatelju ili njegovu nasljedniku prema pravilima koja odreuju pravni poloaj potenoga posjednika prigodom povrata stvari vlasniku. (5) to je u stavku 4. ovoga lanka odreeno za neodvojene prirodne plodove vrijedi i za civilne (najamnine, zakupnine, kamate i sl.) koji se odnose na razdoblje nakon prestanka plodouivanja. (6) Dunosti i odgovornosti plodouivatelja terete njegova nasljednika, odnosno drugoga sveopega sljednika. Nepravo plodouivanje lanak 211. (1) Ako je pravo plodouivanja osnovano na stvari koja je potrona ili na pravu koje ne daje plodove, to je nepravo plodouivanje. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka posluna stvar je novana vrijednost stvari koja e se vlasniku vratiti poto prestane to plodouivanje. (3) Gotovim novcem moe za trajanja nepravoga plodouivanja ovlatenik raspolagati po volji; ali ako je to plodouivanje osnovano na ve uloenoj glavnici, ovlatenik moe zahtijevati samo kamate. (4) Na nepravo plodouivanje na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o pravu plodouivanja, ako nije to posebno odreeno zakonom niti to zahtijeva narav takva plodouivanja.
b/ Pravo uporabe Uope lanak 212. (1) Pravo uporabe je osobna slunost koja svojega nositelja (uporabovnika) ovlauje da se za svoje potrebe slui neijom stvari (posluna stvar) prema njezinoj namjeni, uvajui njezino suanstvo. (2) Pravo uporabe moe postojati na poslunoj stvari koja je nepotrona, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na vie pokretnih stvari; na potronim stvarima nije mogua ni neprava uporaba. (3) Pravo uporabe moe postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi, u kojem se sluaju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajui nain primjenjuje ono to je odreeno za stvari iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Predmet prava uporabe je stvar u smislu stavka 2. i 3. ovoga lanka, zajedno sa svim svojim pripadnostima. (5) Pravo uporabe ne moe imati vie osoba, osim kad su u takvu odnosu da im ono pripada zajedniki. (6) Na pravo uporabe na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o pravu plodouivanja, ako nije to posebno odreeno zakonom niti to zahtijeva narav prava uporabe. Ovlasti lanak 213. (1) Uporabovnik je ovlaten da se za svoje potrebe slui poslunom stvari tako da je, u time odreenom opsegu, posjeduje kao nesamostalni posjednik, rabi je i uzima njezin prihod, ali uvajui njezino suanstvo. (2) Uporabovnik ne moe pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvravanje svojih ovlasti iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Vlasnik poslune stvari mora trpjeti izvravanje uporabovnikovih ovlasti na svojoj stvari, a svoje pravo vlasnitva smije izvravati ako time ne vrijea uporabovnikovo pravo, pa sve koristi koje se mogu crpsti iz stvari bez smetanja ovlatenika pripadaju vlasniku. Uporabovnikove potrebe lanak 214.
54
(1) Uporabovnik je ovlaten, bez obzira na ostalu svoju imovinu, sluiti se poslunom stvari u opsegu svojih potreba, primjerenih njegovu dobu, zvanju, zanimanju i veliini obiteljskog kuanstva. (2) Uporabovnikove potrebe odreuju se prema stanju kad je osnovana slunost uporabe; kasnije promjene zvanja i zanimanja ne daju mu pravo na proirenje uporabe, ako nije to drugo odreeno. (3) Pod potrebom uporabovnika podrazumijevaju se i potrebe njegovog obiteljskog kuanstva, pri emu i promjene u njegovom obiteljskom kuanstvu koje su bile prirodno oekivane i predvidive (brani drug i maloljetna djeca, kao i osobe koje je po zakonu duan uzdravati) ili koje su promjene nuno potrebne za voenje obiteljskog kuanstva. Stjecanje plodova i drugih koristi lanak 215. (1) Plodove poslune stvari stjee uporabovnik kad ih na temelju ovlasti koje mu daje njegovo pravo uporabe ubere za svoje potrebe, a isto vrijedi i za sve ostale koristi od stvari. (2) to je u stavku 1. ovoga lanka odreeno za plodove, vrijedi i za najamnine, zakupnine, kamate i druge prihode koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (civilni plodovi), ali s tim da uporabovnik nije ovlaten ubirati nita to se ne odnosi na razdoblje trajanja njegova prava uporabe; ostalo pripada vlasniku poslune stvari, koji to moe zahtijevati. Trokovi i tereti lanak 216. (1) Sve koristi koje se mogu crpsti iz stvari bez smetanja uporabovnika pripadaju vlasniku, pa je vlasnik duan snositi sve redovite i izvanredne trokove i terete poslune stvari, te je o svome troku odravati u dobru stanju. (2) Ako trokovi i tereti nadilaze korist koja preostaje vlasniku, mora ovlatenik snositi taj viak, osim ako se odrekne svojega prava uporabe. c/ Pravo stanovanja lanak 217. (1) Pravo stanovanja je osobna slunost koja svojega nositelja (stanovatelja) ovlauje da se slui neijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim stanovanju (posluna stvar) u skladu s tom namjenom, a uvajui njezino suanstvo. (2) Pravo stanovanja prosuuje se po pravilima o uporabi, ako nije to drugo odreeno. (3) Ovlauje li pravo stanovanja svojega nositelja da se slui svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje tako da ih, uvajui suanstvo, u cijelosti uiva, tad je to plodouivanje stambene zgrade, pa se prosuuje po pravilima o plodouivanju. (4) U svakom sluaju vlasnik zadrava pravo raspolagati onim dijelovima nekretnine koji nisu namijenjeni stanovanju a i stambenim dijelovima koji nisu predmetom stanovateljeva prava stanovanja, ali ne tako da time sprijei izvravanje prava stanovanja. (5) Izvravanjem prava stanovanja ne smije se vlasniku onemoguiti ili oteati potrebno nadgledanje cijele njegove nekretnine.
Glava 4. STJECANJE
Odjeljak 1. Osnivanje prava slunosti Openito lanak 218. (1) Na temelju pravnoga posla vlasnika poslune nekretnine, odluke suda ili druge vlasti, ili samoga zakona, osniva se pravo stvarne slunosti kao pripadak povlasne stvari za njezina svagdanjega vlasnika, a na teret odreene stvari kao poslune. (2) Na temelju pravnoga posla vlasnika poslune nekretnine osniva se pravo osobne slunosti u korist odreene osobe na teret odreene stvari kao poslune, a isto vrijedi i za osnivanje nepravilnih slunosti. (3) Pravo slunosti je osnovano kad se ispune sve pretpostavke odreene zakonom. a/ Osnivanje na temelju pravnoga posla
55
Pravni temelj lanak 219. (1) Na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje slunosti osnivaju se prava slunosti izvoenjem iz vlasnitva poslune stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je posluna stvar, a na nain odreen zakonom. (2) Sadraj slunosti odreuje vlasnik poslune stvari, odnosno nositelj prava koje je posluna stvar svojom voljom, ili u sporazumu sa stjecateljem pravnim poslom iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Pravnim poslom iz stavka 1. ovoga lanka moe se pravo slunosti ograniiti i opteretiti na svaki nain koji je mogu, a nije nedoputen niti suprotan pravnoj naravi toga prava. (4) Pravni posao kojemu je cilj osnutak slunosti, osim to mora zadovoljavati ope pretpostavke za valjanost, treba biti i u pisanom obliku ako je posluna stvar nekretnina. (5) Kad je nekretnina u vlasnitvu nekolicine suvlasnika ili zajednikih vlasnika, samo svi oni suglasno mogu odrediti da se ona optereti slunou. Nain osnivanja slunosti na nekretninama lanak 220. (1) Pravo slunosti na nekretnini osniva se uknjibom toga prava u zemljinoj knjizi kao tereta na poslunoj nekretnini, osim ako zakon omoguuje da se slunost osnuje drukije. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljinoknjino pravo zahtijeva za uknjibu, a zatraena je uknjiba prava slunosti, predbiljebom e se osnovati to pravo pod uvjetom naknadnoga opravdanja toga upisa, ako su ispunjene barem pretpostavke pod kojima pravila zemljinoknjinoga prava doputaju predbiljebu. (3) Na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige pravo slunosti osniva se polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za upis prava u zemljinu knjigu, kojom vlasnik nekretnine doputa uknjibu slunosti na njoj; za to polaganje uzima se da je uknjiba, odnosno predbiljeba i na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o stjecanju tim upisom u zemljinu knjigu. (4) Odredbe ovoga Zakona o osnivanju prava slunosti na nekretninama upisom u zemljinu knjigu na odgovarajui se nain primjenjuju i na promjene i prestanak slunosti na temelju pravnih poslova. Zatita povjerenja lanak 221. Na zatitu povjerenja u zemljine knjige glede prava slunosti, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 122. do 125. ovoga Zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi tih prava. Nain osnivanja slunosti na pokretninama lanak 222. (1) Pravo osobne slunosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari stjecatelju u nesamostalni posjed na temelju valjano oitovane volje vlasnika usmjerene na to da se stjecatelju izvede pravo slunosti, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Kad je vlasnik sklopio vie pravnih poslova radi osnutka prava osobne slunosti na istoj stvari kao poslunoj, a te slunosti ne bi mogle istodobno postojati na istoj stvari, osnovana je ona od njih za koju je stvar prije predana, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za stjecanje te slunosti. (3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka odnose otuivatelja s osobama s kojima je sklopio pravne poslove, ali one nisu stekle osobnu slunost, ureuju obveznopravna pravila. b/ Osnivanje odlukom suda ili druge vlasti Osnivanje odlukom lanak 223. (1) Slunost moe svojom odlukom, pod pretpostavkama odreenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nunoga prolaza, odnosno nunoga osnivanja slunosti vodova ili drugih ureaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim sluajevima odreenim zakonom. (2) Stvarnu slunost moe, pod pretpostavkama odreenim zakonom, osnovati nadleno tijelo upravne vlasti u postupku izvlatenja, komasacije, kao i u ostalim sluajevima odreenim zakonom.
56
(3) Pravo slunosti osniva se u trenutku pravomonosti sudske odluke iz stavka 1., odnosno konanosti odluke druge vlasti iz stavka 2. ovoga lanka, ako to drugo nije odreeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi. (4) Onaj u iju je korist na nekretnini osnovano pravo slunosti odlukom suda ili drugoga tijela ovlaten je ishoditi upis steenoga prava u zemljinoj knjizi. Odluka o nunom prolazu lanak 224. (1) Nuni prolaz preko neke nekretnine kao poslune osnovat e svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nunoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom vea od tete na poslunoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u iju se korist nuni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslune nekretnine. (2) Nuni prolaz ne moe sud osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograena kuna dvorita, kroz ograena uzgajalita divljai; a kroz ograene vrtove i vinograde moe osnovati nuni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog. (3) Sud e svojom odlukom kojom osniva nuni prolaz odrediti da se on osniva u korist odreene nekretnine kao slunost prava staze, progona stoke, kolnika, ili svega zajedno, vodei rauna o potrebama povlasne nekretnine i o tome da posluno zemljite bude to manje optereeno; no nikad ne moe osnovati nuni prolaz u korist odreene osobe, niti opega dobra. (4) Sud e svojom odlukom kojom osniva nuni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u iju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslune nekretnine plati punu novanu naknadu za sve to e on trpjeti i biti oteen, koja ne moe biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlatenje, te e osnutak nunoga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako su se stranke glede naknade nisu drukije sporazumjele.
Odluka o nunim vodovima i ureajima lanak 225. (1) Slunost vodova ili drugih ureaja (elektrinih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuoj nekretnini kao poslunoj osnovat e svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljaem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim ureajima i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno ureaja za gospodarenje tom nekretninom vea od tete na poslunoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u iju se korist osniva slunost vodova ili drugih ureaja da plati punu naknadu vlasniku poslune nekretnine. (2) Na nuno osnivanje slunosti vodova ili drugih ureaja iz stavka 1. ovoga lanka, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o nunim prolazima. Odluka u diobnom i ostavinskom postupku lanak 226. (1) Sud koji provodi diobu suvlasnitva ili zajednikoga vlasnitva moe odluiti da se osnuje pravo stvarne slunosti, ako su stranke s tim suglasne, a kod geometrijske diobe nekretnine i bez njihove suglasnosti. (2) Sud koji provodi ostavinski postupak svojom e odlukom odluiti da se osnuje pravo slunosti ako je ostavitelj svojim valjanim zapisom ili nalogom bio odredio da se osnuje to pravo. (3) Pravo slunosti iji je osnutak sud odredio na temelju odredba ovoga lanka osniva se na nain koji je ovim Zakonom predvien za stjecanje prava slunosti na temelju pravnoga posla. Zatita povjerenja lanak 227. Pravo slunosti koje je na teret neke nekretnine osnovano odlukom suda ili druge vlasti, ali nije upisano u zemljinu knjigu, ne moe se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajui s povjerenjem u zemljine knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok jo nije bilo upisano pravo slunosti koje je osnovano odlukom suda ili druge vlasti. c/ Osnivanje na temelju zakona
57
Openito lanak 228. (1) Neposredno na temelju zakona pravo slunosti osnovat e se kad se ispune sve zakonom predviene pretpostavke za dosjelost slunosti; inae samo kad tako odredi posebni zakon. (2) Tko stekne pravo slunosti nekretnine na temelju zakona, ovlaten je ishoditi upis steenoga prava vlasnitva u zemljinoj knjizi. Dosjelost slunosti lanak 229. (1) Stvarna slunost osniva se na temelju zakona dosjelou, ako ju je posjednik povlasne nekretnine poteno posjedovao izvravajui njezin sadraj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslune nekretnine nije se tome protivio. (2) Ne moe se dosjelou osnovati stvarna slunost ako se njezin sadraj izvravao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslune nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. (3) Ako se slunost po svojoj naravi moe samo rijetko izvravati, mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelou, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio sluaj izvravanja takve slunosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvrio njezin sadraj. Zatita povjerenja lanak 230. Pravo stvarnih slunosti koje je na teret neke nekretnine osnovano na temelju zakona, ali nije upisano u zemljinu knjigu, ne moe se, niti kad je utvreno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajui s povjerenjem u zemljine knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok jo nije bilo upisano to pravo slunosti koje je osnovano na temelju zakona. Odjeljak 2. Stjecanje neijih prava slunosti lanak 231. Tko stekne vlasnitvo povlasne stvari na bilo kojem pravnom temelju, stekao je ujedno i svako pravo stvarne slunosti koje je njezin pripadak, osim ako je drukije odreeno. Stjecanje s poslunom stvari lanak 232. Tko stekne vlasnitvo poslune stvari na bilo kojem pravnom temelju, stekao ju je optereenu svakim pravom slunosti koje je njezin teret, osim ako zakonom nije drukije odreeno.
Stjecanje s povlasnom stvari
Glava 5. ZATITA
Zahtjev za potovanje prava slunosti lanak 233. (1) Ovlatenik prava slunosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslune stvari da prizna i trpi njegovo pravo slunosti kao teret na poslunoj stvari, te da trpi izvravanje ovlatenikova prava na njoj, odnosno da proputa initi na njoj ono to je zbog ovlatenikova prava duan proputati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim inima nijee njegovo pravo slunosti ili ga samovlasno onemoguuje ili uznemirava u izvravanju toga prava. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka imaju svaki pojedini suvlasnik i zajedniki vlasnik povlasne stvari i svaki pojedini od vie ovlatenika istoga prava slunosti plodouivanja. (3) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka prestaje protekom roka od dvadeset godina od kad je ovlateniku slunosti oduzet posjed toga prava. Tuba ovlatenika slunosti
58
lanak 234. Da bi ovlatenik prava slunosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadlenim tijelom, ostvariti svoje pravo iz lanka 233. ovoga Zakona, mora dokazati svoje pravo slunosti i tuenikov in onemoguavanja ili uznemiravanja izvravanja toga prava. Tuba predmnjevanoga ovlatenika slunosti lanak 235. (1) Pravo na zatitu svojega predmnjevanoga prava slunosti ima, poput onoga koji je dokazao svoje pravo slunosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadlenim tijelom dokae pravni temelj i istiniti nain svoga stjecanja posjeda te slunosti (predmnjevani ovlatenik slunosti). (2) Na pravo predmnjevanoga ovlatenika na zatitu na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o tubi predmnjevanoga vlasnika. Zatita od povrede upisom u zemljinoj knjizi lanak 236. (1) Ako netko povrijedi pravo slunosti nevaljanim upisom u zemljinu knjigu, ovlatenik se ima pravo tititi od toga sredstvima koja za zatitu knjinih prava daju pravila zemljinoknjinoga prava. (2) Na preinaku sadraja na odgovarajui se nain primjenjuje ono to je odreeno za osnivanje stvarnih tereta na temelju pravnoga posla.
Glava 6.
PRESTANAK
Propast stvari lanak 237. (1) Propau povlasne ili poslune stvari prestaje i pravo slunosti, ali im se stvar vrati u prijanje stanje, oivljava i ona. (2) to vrijedi za propast stvari vrijedi i za sluaj da stvar bude stavljena izvan prometa. (3) Ako je umjesto propale poslune stvari nastalo pravo koje je nadomjeta (pravo na naknadu, na osigurninu i sl.), tada propau stvari nije prestalo pravo plodouivanja nego ono i dalje postoji na tom nadomjestku kao poslunoj stvari. Sjedinjenje lanak 238. (1) Ako se vlasnitvo povlasne i poslune nekretnine nau u imovini iste osobe, tada tim sjedinjenjem samim po sebi prestaje stvarna slunost. (2) Ako se vlasnitvo povlasne i poslune nekretnine razdvoji prije brisanja slunosti u zemljinoj knjizi, slunost oivljava. Odreknue ovlatenika lanak 239. (1) Pravo slunosti prestaje valjanim jednostranim odreknuem njezina ovlatenika, bez obzira na to na kojem je pravnom temelju osnovana. (2) Pojedini suvlasnik ili zajedniki vlasnik povlasne nekretnine ne moe se odrei prava stvarne slunosti bez pristanka ostalih. (3) Vlasnik povlasne nekretnine koja je optereena pravom plodouivanja ili zalonim pravom ne moe se odrei bez pristanka ovlatenika tih prava. (4) Na temelju odreknua prestaje slunost bez pristanka vlasnika poslune stvari, pa i onda kad je i on imao korist od te slunosti. (5) Ako je slunost upisana u zemljinoj knjizi, ona e prestati tek kad bude izbrisana.
59
Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta lanak 240. (1) Slunost prestaje istekom vremena na koje je bila osnovana ili na koje je bilo osnovano pravo vlasnitva iz kojega je izvedena, a isto je i kad se ispuni raskidni uvjet pod kojim je bila osnovana ona ili pravo vlasnitva iz kojega je izvedena. (2) Ako je slunost osnovana za vrijeme dok trea osoba navri odreene godine, prestat e tek u to vrijeme, premda je trei umro prije tih godina. (3) Ako je slunost upisana u zemljinoj knjizi, ona e prestati tek brisanjem. Neizvravanje lanak 241. (1) Pravo slunosti prestaje zastarom ako se nije izvravalo kroz dvadeset godina. (2) Pravo slunosti koje se po svojoj naravi moe samo rijetko izvravati ne prestaje zastarom dok tri puta ne nastupi prigoda u kojoj treba izvriti njezin sadraj, a ovlatenik to ne uini. (3) Pravo slunosti prestaje ako se vlasnik poslune stvari protivio njegovu izvravanju, a ovlatenik ga zbog toga nije izvravao neprekidno tri godine. (4) Zastara ne nastupa, niti pravo slunosti prestaje neizvravanjem, dok na poslunoj stvari postoji naprava namijenjena upravo izvravanju toga prava. (5) Ako je slunost upisana u zemljinoj knjizi, ona e prestati tek brisanjem.
Ukinue lanak 242. (1) Izgubi li pravo slunosti razumnu svrhu, vlasnik poslune stvari moe zahtijevati da se ono ukine; ako nije to posebno odreeno, odluku o ukinuu donijet e sud na zahtjev vlasnika poslune stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta slunost bila osnovana. (2) Sud e na zahtjev vlasnika poslune nekretnine svojom odlukom ukinuti nuni prolaz, a i drugu slunost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslunoga zemljita ini manje tete, ili pak jednako prikladan javni prolaz. (3) Sud e na zahtjev vlasnika poslune stvari, kojemu plodouivatelj nije dao osiguranje koje se obvezao dati ili koje je sud odredio, odlukom ukinuti plodouivanje i obvezati vlasnika na plaanje pravedne naknade. (4) Sud koji vodi postupak radi ukidanja plodouivanja jer plodouivatelj nije dao nuno osiguranje, moe, umjesto da ukine plodouivanje, odlukom postaviti upravitelja poslunoj stvari, ako utvrdi da je to bolje s obzirom na okolnosti sluaja, te ako to zahtijeva plodouivatelj koji se obvezao da e sve trokove te uprave snositi kao trokove za uporabu i iskoritavanje poslune stvari. (5) Ako je slunost upisana u zemljinoj knjizi, ona e prestati tek brisanjem. Zatita tuega povjerenja lanak 243. Slunost koja nije upisana u zemljinoj knjizi prestaje kad poslunu stvar stekne osoba koja nije znala niti je morala znati za tu slunost. Prestanak ovlatenika lanak 244. (1) Pravo osobne slunosti prestaje smru ovlatenika ili prestankom pravne osobe koja je bila ovlatenik toga prava, ako nije drukije odreeno.
60
(2) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga lanka, ako je pravo osobne slunosti izriito osnovano i za ovlatenikove nasljednike, nasljeivanjem e ono prijei na one koji nasljeuju zbog smrti prvoga ovlatenika; smru nasljednika koji je naslijedio pravo osobne slunosti ona se gasi, ako nije drukije odreeno. (3) Ako je osobna slunost osnovana u korist jedne obitelji, prestaje kad ta obitelj izumre; u sumnji se smatra da je osnovana za nasljednika, a tko tvrdi da je osnovana za obitelj, treba to i dokazati. Rastereenje zakonom ili odlukom upravne vlasti lanak 245. (1) Slunosti prestaju ispunjenjem pretpostavaka koje je za to odredio posebni zakon. (2) Tijelo upravne vlasti ukinut e slunost u sluajevima i pod pretpostavkama odreenim posebnim zakonom. (3) Ako ukidanje slunosti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ima znaenje izvlatenja, osoba ija je slunost prestala ima pravo na punu naknadu. (4) Ako je slunost upisana u zemljinoj knjizi, ona e prestati tek brisanjem, ako zakonom nije drukije odreeno.
Dio peti STVARNI TERETI

Glava 1. O STVARNIM TERETIMA UOPE
Pojam i sadraj lanak 246. Stvarni teret daje svomu korisniku stvarno pravo na nekretnini koju optereuje ovlaujui ga da mu se na teret njezine vrijednosti ponavljano daju stvari ili ine radnje koje su sadraj toga stvarnog tereta. Optereena nekretnina lanak 247. (1) Stvarnim teretom moe biti optereena nekretnina koja je sposobna biti predmetom zalonoga prava, a i zajedno vie takvih nekretnina. (2) S optereenom nekretninom optereene su i sve njezine pripadnosti. (3) to vrijedi za nekretninu, vrijedi i za suvlasniki dio nekretnine. Korisnik tereta lanak 248. Nekretnina moe biti optereena stvarnim teretom, bilo u korist svagdanjega vlasnika odreene nekretnine (povlasna nekretnina) ili nositelja prava graenja na njoj, bilo u korist odreene osobe. Sadraj tereta lanak 249.
61
(1) Sadraj stvarnoga tereta je inidba na koju korisnik ima pravo na teret vrijednosti optereene nekretnine. (2) Sadraj stvarnoga tereta moe biti mogua, doputena i odreena ili barem odrediva inidba ponavljanih davanja stvari ili novca, ili injenja koja imaju novanu vrijednost, a nije nuno da je u vezi s gospodarskom namjenom optereene nekretnine, niti da slui za ostvarivanje gospodarske svrhe korisnikove nekretnine. (3) inidba jednokratnoga davanja ili injenja koje ima novanu vrijednost moe biti sporedni sadraj stvarnoga tereta, u kojem sluaju za nju na odgovarajui nain vrijedi isto to i za davanja, odnosno injenja iz stavka 2. ovoga lanka, ako nije to posebno odreeno. Preinaka sadraja lanak 250. (1) Preinaka sadraja stvarnoga tereta doputena je samo u sporazumu s vlasnikom poslune stvari, a ako bi se time ometao dotadanji nain izvravanja ostalih stvarnih prava na optereenoj nekretnini, tada i u sporazumu s ovlatenicima tih prava. (2) Na preinaku sadraja primjenjuje se na odgovarajui nain ono to je odreeno za osnivanje stvarnih tereta na temelju pravnoga posla. Temeljna vlasnikova obveza lanak 251. (1) Stvarni teret obvezuje svagdanjega vlasnika optereene nekretnine da korisniku tereta ispunjava sadraj tereta, za to odgovara vrijednou te nekretnine. (2) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka prenosiva je samo zajedno s optereenom nekretninom. (3) S prelaskom vlasnitva optereene nekretnine na drugu osobu ujedno prelazi i obveza iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka ne zastarijeva.
Pojedinane obveze davanja ili injenja lanak 252. (1) Kad na temelju vlasnikove obveze iz lanka 251. ovoga Zakona dospije za ispunjenje neko davanje ili injenje, nastala je time pojedinana obveza onoga tko je tada vlasnik optereene nekretnine da to davanje, odnosno injenje ispuni korisniku tereta kao vjerovniku, a za korisnika tereta pravo da to od njega trai. (2) Korisnik tereta ovlaten je traiti ispunjenje pojedinane obveze iz stavka 1. ovoga lanka, ili umjesto dospjele a neispunjene pojedinane obveze traiti njezinu novanu vrijednost. (3) Pojedinane obveze davanja i injenja zastarijevaju za tri godine od dospijea svake pojedine. Osobna odgovornost za pojedinane obveze lanak 253. (1) Tko je vlasnik optereene nekretnine u doba kad je nastala neka pojedinana obveza davanja ili injenja iz lanka 252. ovoga Zakona, odgovara za ispunjenje te obveze vlastitom imovinom, a ta mu odgovornost ne prestaje s prestankom njegova prava vlasnitva optereene nekretnine. (2) Ako trei samostalno posjeduje optereenu nekretninu, on za pojedinana davanja i injenja na koja obvezuje stvarni teret na toj nekretnini odgovara vlastitom imovinom umjesto njezina vlasnika. (3) Plodouivatelj nekretnine optereene stvarnim teretom odgovara vlastitom imovinom umjesto vlasnika te nekretnine za pojedinana davanja i injenja na koja obvezuje stvarni teret. Stvarnopravna odgovornost za pojedinane obveze lanak 254. (1) Za sve dospjele a nezastarjele pojedinane obveze, davanja i injenja iz lanka 252. ovoga Zakona odgovara svagdanji vlasnik vrijednou optereene nekretnine; a nakon diobe te nekretnine, vrijednou svojih dijelova solidarno svi vlasnici dijelova na koje je razdijeljena.
62
(2) Stvarnopravna odgovornost za pojedinanu obvezu davanja i injenja solidarna je s osobnom odgovornou za istu obvezu. Neodvojivost lanak 255. (1) Stvarni teret ne moe se odvojiti od nekretnine koju optereuje, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasnitvo optereene nekretnine, stekao je nekretninu optereenu stvarnim teretom, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Pravo iz stvarnoga tereta osnovanoga u korist neke osobe ne moe se prenositi s ovlatenika na drugu osobu, ako nije drukije odreeno, a pravo iz stvarnoga tereta osnovanoga u korist svagdanjega vlasnika neke nekretnine prenosi se samo zajedno s vlasnitvom te nekretnine.
Glava 2.
TERETI U KORIST NEKRETNINA

Teret i povlasna nekretnina lanak 256.
(1) Stvarni teret u korist neke nekretnine (povlasna nekretnina) daje svagdanjem vlasniku povlasne nekretnine ogranieno stvarno pravo na optereenoj nekretnini koje ga ovlauje da mu se ponavljano daju stvari ili ine injenja koja su sadraj toga stvarnoga tereta, a da mu za to odgovara svagdanji vlasnik optereene nekretnine njezinom vrijednou. (2) Stvarni teret koji je osnovan u korist neke nekretnine kao povlasne ne moe se razdvojiti od vlasnitva te nekretnine, te je njezin pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nekretninom. Utjecaj diobe lanak 257. (1) Ako se podijeli povlasna nekretnina, stvarni teret postoji i dalje u korist pojedinih dijelova, i to razmjerno veliini svakoga dijela, ako su djeljiva davanja i injenja na koje stvarni teret ovlauje; glede onih koje to nisu, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o nedjeljivim obvezama. (2) Diobom se ne smije oteati optereenje vlasnika optereene nekretnine, pa on ima pravo zahtijevati da se ukine stvarni teret ili da se smanje davanja i injenja koja su zbog diobe postala za njega tea. Prenosivost pojedinih trabina lanak 258. Dospjele pojedinane obveze davanja ili injenja na koje je svagdanji vlasnik nekretnine obvezan stvarnim teretom u korist neke nekretnine mogu se prenijeti na drugu osobu, ako nije drukije odreeno.
Glava 3. TERETI U KORIST OSOBE

Tereti osobne naravi lanak 259. (1) Stvarni teret u korist neke osobe daje joj ogranieno stvarno pravo na optereenoj nekretnini koje je ovlauje da joj se ponavljano daju stvari ili ine injenja koja su sadraj toga stvarnoga tereta, a da joj za to odgovara svagdanji vlasnik optereene nekretnine njezinom vrijednou. (2) Pravo iz stvarnoga tereta osnovanoga u korist neke osobe ne moe se prenositi s ovlatenika na drugu osobu, ako nije drukije odreeno. Prenosivost pojedinih trabina lanak 260. Dospjela pojedina davanja ili injenja na koja je svagdanji vlasnik nekretnine obvezan stvarnim teretom u korist osobe moe se prenijeti na drugu osobu, ako nije drukije odreeno niti suprotno naravi inidbe koja se trai.
Glava 4.
STJECANJE
63
Odjeljak 1. Osnivanje stvarnih tereta Openito lanak 261. (1) Stvarni teret se osniva na odreenoj nekretnini kao poslunoj na temelju pravnoga posla vlasnika nekretnine koju se optereuje, a i odlukom suda. (2) Stvarni teret javnopravne naravi osniva se na temelju zakona. (3) Stvarni teret je osnovan kad su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom. a/ Osnivanje na temelju pravnoga posla Pravni temelj lanak 262. (1) Na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj osnutak stvarnoga tereta osniva se stvarni teret njegovim izvoenjem iz vlasnitva nekretnine koju se njime optereuje, a na nain odreen zakonom. (2) Pravni posao iz stavka 1. ovoga lanka nuno sadri odredbe o osnivanju tereta na odreenoj nekretnini, njegovu sadraju i korisniku tereta, a da bi bio valjan, treba biti u pisanom obliku. (3) Pravnim poslom iz stavka 1. ovoga lanka moe se stvarni teret ograniiti na svaki nain koji je mogu, a nije nedoputen niti suprotan pravnoj naravi toga prava. (4) Kad je nekretnina u vlasnitvu nekolicine suvlasnika ili zajednikih vlasnika, samo svi oni suglasno mogu odrediti da se ona optereti stvarnim teretom.
Nain osnivanja lanak 263. (1) Stvarni se teret osniva njegovom uknjibom u zemljinoj knjizi kao tereta na njime optereenoj nekretnini, a kad se osniva u korist svagdanjega vlasnika odreene nekretnine, tada i kao prava u korist povlasne nekretnine, osim ako zakon omoguuje da se stvarni teret osnuje drukije. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljinoknjino pravo zahtijeva za uknjibu, a zatraena je uknjiba stvarnoga tereta, on e se osnovati predbiljebom pod uvjetom naknadnoga opravdanja toga upisa, ako su ispunjene one pretpostavke pod kojima pravila zemljinoknjinoga prava doputaju predbiljebu. (3) Na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige osniva se stvarni teret polaganjem u sud ovjerovljene isprave kojom vlasnik nekretnine doputa uknjibu stvarnoga tereta na njoj; za to se polaganje uzima da je uknjiba odnosno predbiljeba i na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o stjecanju tim upisima u zemljinu knjigu. (4) Odredbe ovoga Zakona o osnivanju stvarnoga tereta na nekretninama upisom u zemljinu knjigu na odgovarajui se nain primjenjuju i na promjene i prestanak stvarnih tereta na temelju pravnih poslova. Zatita povjerenja lanak 264. Na zatitu povjerenja u zemljine knjige glede stvarnih tereta, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 122. do 125. ovoga Zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi stvarnoga tereta. b/ Osnivanje odlukom suda Osnivanje odlukom lanak 265.
64
(1) Stvarni teret moe svojom odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku, ako je ovlaten u tom postupku osnovati slunost, a i u drugim sluajevima odreenim zakonom. (2) Na osnivanje stvarnoga tereta odlukom suda na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o osnivanju slunosti odlukom suda. c/ Osnivanje na temelju zakona Javnopravni stvarni tereti lanak 266. (1) Na temelju zakona osniva se javnopravni stvarni teret ispunjenjem pretpostavaka koje za to odreuje zakon. (2) Ako zakon na temelju kojega se osniva stvarni teret to nije drukije odredio, javnopravni teret ne upisuje se u zemljinu knjigu. Odjeljak 2. Stjecanje neijih stvarnih tereta lanak 267. Tko stekne vlasnitvo povlasne nekretnine na bilo kojem pravnom temelju, stekao je ujedno kao njezin pripadak i stvarni teret u korist svagdanjega vlasnika te nekretnine, osim ako je drukije odreeno.
Stjecanje s povlasnom nekretninom
Glava 5.
ZATITA
Zahtjev za zatitu ovlatenikova prava lanak 268. (1) Korisnik tereta ima pravo zahtijevati od svagdanjega vlasnika optereene nekretnine koji ne priznajui stvarni teret uskrauje davati ili initi ono to je sadraj toga tereta da prizna i trpi stvarni teret na optereenoj nekretnini. (2) Korisnik tereta ima pravo zahtijevati od svakoga koji ometa izvravanje davanja ili injenja onoga to je sadraj stvarnoga tereta da prizna i trpi stvarni teret na optereenoj nekretnini, te da prestane s ometanjem. (3) Pravo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ima samostalno svaki pojedini suvlasnik i zajedniki vlasnik povlasne nekretnine i svaki pojedini od vie ovlatenika istoga prava koje daje stvarni teret. Zahtjev osobno odgovornoj osobi lanak 269. (1) Korisnik tereta ima pravo zahtijevati ispunjenje dospjelih a neispunjenih pojedinanih obveza iz lanka 252. ovoga Zakona, ili njihovu novanu protuvrijednost, od onoga koji za tu obvezu osobno odgovara na temelju lanka 253. ovoga Zakona. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka imaju samostalno svaki pojedini suvlasnik i zajedniki vlasnik povlasne nekretnine i svaki pojedini od vie ovlatenika istoga prava. Zahtjev stvarnopravno odgovornoj osobi lanak 270. (1) Korisnik tereta ima pravo zahtijevati da vlasnik optereene nekretnine trpi iz njezine vrijednosti namirenje dospjelih a neispunjenih pojedinanih obveza davanja ili injenja iz lanka 252. ovoga Zakona, ili njihove novane protuvrijednosti.
65
(2) Isto to i od vlasnika, moe korisnik tereta zahtijevati od treega koji samostalno posjeduje optereenu nekretninu, te od plodouivatelja nekretnine optereene stvarnim teretom. (3) Pravo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka imaju samostalno svaki pojedini suvlasnik i zajedniki vlasnik povlasne nekretnine i svaki pojedini od vie ovlatenika istog prava. (4) Na zahtjev iz stavka 1. i 2. ovoga lanka i njegovo ostvarenje na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o zalonom pravu na nekretninama. Tuba korisnika tereta lanak 271. (1) Da bi korisnik tereta mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadlenim tijelom ostvariti svoje pravo iz lanka 268. ovoga Zakona, mora dokazati stvarni teret u svoju korist i tuenikov in uskraivanja dunih inidaba, odnosno in onemoguavanja ili uznemiravanja izvravanja tih inidaba. (2) Da bi korisnik tereta mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadlenim tijelom, ostvariti svoje pravo iz lanka 269. ovoga Zakona, mora dokazati stvarni teret u svoju korist, da su dospjele pojedinane obveze iz lanka 252. ovoga Zakona, te da je tuenik bio vlasnik optereene nekretnine u trenutku njihova dospijea za isplatu. (3) Da bi korisnik tereta mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadlenim tijelom, ostvariti svoje pravo iz lanka 270. ovoga Zakona, mora dokazati stvarni teret u svoju korist, da su dospjele pojedinane obveze iz lanka 252. ovoga Zakona, te da je tuenik vlasnik ili predmnjevani vlasnik optereene nekretnine, odnosno njezin samostalni posjednik ili plodouivatelj. (4) Korisnik tereta moe u postupku pred sudom, odnosno drugim nadlenim tijelom, staviti i ostvarivati zahtjeve iz lanka 268. do 270. zajedno ili odvojeno. Zatita od povrede upisom u zemljinu knjigu lanak 272. Ako netko povrijedi pravo korisnika stvarnoga tereta nevaljanim upisom u zemljinu knjigu, on se ima pravo tititi od toga sredstvima koja za zatitu knjinih prava daju pravila zemljinoknjinoga prava.
Glava 6.
PRESTANAK
Propast stvari lanak 273. (1) Propau optereene, a i povlasne nekretnine prestaje i stvarni teret, ali im se stvar vrati u prijanje stanje, oivljava i on. (2) to vrijedi za propast stvari, vrijedi i za sluaj da stvar bude stavljena izvan prometa. Odreknue ovlatenika lanak 274. (1) Stvarni teret prestaje valjanim jednostranim odreknuem njegova korisnika. (2) Odricanje od pojedinanih obveza davanja ili injenja iz lanka 252. ovoga Zakona ne smatra se odreknuem od stvarnoga tereta. (3) Pojedini suvlasnik ili zajedniki vlasnik povlasne nekretnine ne moe se odrei stvarnoga tereta u korist te nekretnine bez pristanka ostalih, ako je sadraj tereta nedjeljiv. (4) Vlasnik povlasne nekretnine optereene pravom plodouivanja ili zalonim pravom ne moe se odrei stvarnoga tereta u korist te nekretnine bez pristanka ovlatenika tih prava. (5) Ako je stvarni teret upisan u zemljinoj knjizi, on e prestati tek njegovim brisanjem. Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta lanak 275. (1) Stvarni teret prestaje istekom vremena na koje je bio osnovan kao i ispunjenjem raskidnog uvjeta pod kojim je bio osnovan.
66
(2) Ako je stvarni teret upisan u zemljinoj knjizi, prestat e tek njegovim brisanjem. Ukinue lanak 276. (1) Izgubi li stvarni teret razumnu svrhu, vlasnik optereene nekretnine moe zahtijevati da se on ukine; ako nije to posebno odreeno, odluku o ukidanju donijet e sud na zahtjev vlasnika optereene nekretnine, bez obzira na pravni temelj na kojem je taj teret bio osnovan. (2) Stvarni e teret prestati na temelju odluke zemljinoknjinoga suda koji, nakon to je proveo postupak koji je za to predvien zemljinoknjinim pravom, dopusti amortizaciju toga tereta. (3) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka stvarni e teret prestati brisanjem u zemljinoj knjizi. (4) Sud nije ovlaten ukinuti javnopravni stvarni teret, ako zakonom nije drukije odreeno. Zatita tuega povjerenja lanak 277. (1) Stvarni teret koji nije upisan u zemljinoj knjizi prestaje kad optereenu nekretninu stekne osoba koja nije znala niti morala znati da on postoji. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se na javnopravne stvarne terete, ako zakonom nije drukije odreeno. Prestanak korisnika lanak 278. (1) Stvarni teret koji je bio osnovan u korist odreene osobe prestaje njezinom smru odnosno prestankom osobnosti pravne osobe, ako nije drukije odreeno. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, ako je stvarni teret izriito osnovan i za korisnikove nasljednike, nakon korisnikove smrti on traje dok ima onih koji nasljeuju prvoga korisnika; njihovom se smru teret gasi, ako nije drukije odreeno. (3) Ako je teret osnovan u korist jedne obitelji, prestaje kad ta obitelj izumre; u dvojbi se smatra da je osnovan za nasljednike, a tko tvrdi da je osnovan za obitelj, treba to i dokazati. Rastereenje zakonom ili odlukom upravne vlasti lanak 279. (1) Stvarni tereti prestaju ispunjenjem pretpostavaka odreenih posebnim zakonom. (2) Ako je stvarni teret upisan u zemljinoj knjizi, prestat e tek brisanjem tereta u zemljinoj knjizi, ako zakonom nije drukije odreeno. (3) Ako ukidanje tereta ima znaenje izvlatenja, osoba ije je pravo iz stvarnoga tereta time prestalo ima pravo na punu naknadu.
Dio esti PRAVO GRAENJA

Glava 1. O PRAVU GRAENJA UOPE
Pojam lanak 280. (1) Pravo graenja je ogranieno stvarno pravo na neijem zemljitu koje ovlauje svoga nositelja da na povrini toga zemljita ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdanji vlasnik tog zemljita duan je to trpjeti. (2) Pravo graenja je u pravnom pogledu izjednaeno s nekretninom.
67
(3) Zgrada koja je izgraena, ili koja bude izgraena, na zemljitu koje je optereeno pravom graenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljite. Sadraj prava graenja lanak 281. (1) Tko je nositelj prava graenja taj je i vlasnik zgrade koja je pripadnost toga njegova prava, a glede zemljita koje je optereeno pravom graenja ima ovlasti i dunosti plodouivatelja; svaka tome suprotna odredba je nitava. (2) Nositelj prava graenja duan je vlasniku zemljita plaati mjesenu naknadu za zemljite u iznosu prosjene zakupnine za takvo zemljite, ako nije to drugo odreeno. (3) Pravo graenja ima sadraj s kojim je osnovano, ako nije kasnije zakonito izmijenjen; tko tvrdi da je izmijenjen, treba to dokazati. Preinaka sadraja lanak 282. (1) Preinaka sadraja prava graenja doputena je samo u sporazumu s vlasnikom optereene stvari, a ako bi se time ometao dotadanji nain izvravanja ostalih stvarnih prava na optereenoj nekretnini - tada i u sporazumu s ovlatenicima tih prava. (2) Na preinaku sadraja primjenjuje se na odgovarajui nain ono to je odreeno za osnivanje prava graenja na temelju pravnoga posla. Neodvojivost lanak 283. Pravo graenja ne moe se odvojiti od zemljita koje optereuje, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasnitvo optereenoga zemljita, stekao je zemljite optereeno pravom graenja, ako zakonom nije drukije odreeno. Nositelj prava graenja lanak 284. (1) Nositelj prava graenja je osoba u iju je korist to pravo osnovano ili je na nju prelo. (2) Vlasnik zemljita moe biti nositelj prava graenja na svome zemljitu. Prometnost lanak 285. (1) Pravo graenja je otuivo i nasljedivo kao i druge nekretnine, ako nije to drugo odreeno. (2) Pravo graenja je mogue opteretiti slunostima, stvarnim teretima i zalonim pravom. (3) Zgrada koja je izgraena dio je prava graenja, pa se prenosi, nasljeuje i optereuje zajedno s pravom graenja.
Glava 2. STJECANJE
Odjeljak 1. Osnivanje prava graenja Openito lanak 286. (1) Pravo graenja osniva se na temelju pravnoga posla vlasnika nekretnine koja se optereuje, a i odlukom suda. (2) Pravo graenja je osnovano kad su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom. a/ Osnivanje na temelju pravnoga posla Pravni temelj lanak 287.
68
(1) Na temelju valjana pravnoga posla kojemu je cilj osnutak prava graenja osniva se to pravo izvoenjem iz vlasnitva nekretnine koja se njime optereuje, a na nain odreen zakonom. (2) Pravni posao iz stavka 1. ovoga lanka nuno sadri odredbe o osnivanju prava graenja na odreenoj nekretnini, a da bi bio valjan, treba biti u pisanom obliku. (3) Pravnim poslom iz stavka 1. ovoga lanka moe se pravo graenja ograniiti na svaki nain koji je mogu, a nije nedoputen niti suprotan pravnoj naravi toga prava. (4) Kad je zemljite u vlasnitvu nekolicine suvlasnika ili zajednikih vlasnika, samo svi oni suglasno mogu odrediti da se ono optereti pravom graenja. Nain osnivanja lanak 288. (1) Pravo graenja osniva se dvostrukim upisom toga prava u zemljinu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljitu koje optereuje te njegovim upisom kao posebnoga zemljinoknjinoga tijela u za to novoosnovanom zemljinoknjinom uloku. (2) Upis prava graenja u zemljinu knjigu kao tereta na zemljitu koje optereuje mogu je samo na temelju pisanoga oitovanja volje njegova vlasnika da time optereti svoje zemljite; ali ako bi pravo graenja tetilo ve upisanim ogranienim stvarnim pravima na zemljitu koje bi se opteretilo pravom graenja, ono se moe upisati samo s pristankom ovlatenika tih prava. (3) Zgrada, bude li izgraena, upisat e se kao da je izgraena na pravu graenja. (4) U vlasniki list novoga uloka upisat e se nositelj prava graenja, i to e se, ako vlasnik zemljita nije drukije odredio, vlasnik upisati kao nositelj toga prava. (5) Kad zakonom nije to drugo odreeno glede naina osnivanja prava graenja, njegove promjene i prestanka te glede zatite povjerenja u zemljine knjige, na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe lanka 263. i 264. ovoga Zakona. b/ Osnivanje odlukom suda Osnivanje odlukom lanak 289. (1) Pravo graenja moe svojom odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku, ako je ovlaten u tom postupku osnovati slunost, a i u drugim sluajevima odreenim zakonom. (2) Na osnivanje prava graenja odlukom suda na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o osnivanju slunosti odlukom suda. Odjeljak 2. Stjecanje neijega prava graenja Prijenos i nasljeivanje lanak 290. (1) Na prijenos prava graenja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o stjecanju prava vlasnitva na nekretninama na temelju pravnoga posla, odluke suda i nasljeivanja, ako nije to drugo odreeno niti proizlazi iz pravne naravi prava graenja. (2) S pravom graenja ujedno se prenosi i vlasnitvo zgrade izgraene na pravu graenja; suprotna odredba je nitava.
Glava 3. ZATITA
Zatita prava graenja lanak 291. (1) Pravo graenja, dok nije izgraena zgrada, a i nakon toga, uiva zatitu po pravilima o zatiti prava slunosti, koja se primjenjuju na odgovarajui nain. (2) Pravo vlasnitva zgrade izgraene na pravu graenja uiva zatitu po pravilima o zatiti prava vlasnitva, koja se primjenjuju na odgovarajui nain.
Glava 4.
PRESTANAK
69
Openito lanak 292. (1) Pravo graenja prestaje propau stvari, ovlatenikovim odreknuem, istekom roka i ispunjenjem raskidnoga uvjeta, zatitom tuega povjerenja, prestankom korisnika, rastereenjem te ukinuem. (2) Pravo graenja upisano u zemljinoj knjizi prestaje kad, zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka, bude izbrisano kao teret na zemljitu optereenom tim pravom i kao posebno zemljinoknjino tijelo. Propast stvari i neki drugi razlozi lanak 293. Na prestanak prava graenja propau stvari, ovlatenikovim odreknuem, istekom roka i ispunjenjem raskidnoga uvjeta, zatitom tuega povjerenja, prestankom korisnika i rastereenjem, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o prestanku stvarnih tereta. Ukinue lanak 294. (1) Ne bude li na pravu graenja izgraena zgrada u roku od dvadeset godina od osnutka toga prava, vlasnik optereene nekretnine moe zahtijevati da se ono ukine; ako nije to posebno odreeno, odluku o ukinuu donijet e sud na zahtjev vlasnika optereene nekretnine, bez obzira na pravni temelj na kojem je pravo graenja bilo osnovano. (2) Pravo graenja na kojem je bila izgraena zgrada, ali je sruena do te mjere da se ne moe rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena, prestat e ukinuem kao da zgrada i nije bila izgraena, ako nije u roku od est godina ponovno izgraeno barem u mjeri koliko je najnunije da slui svojoj prijanjoj glavnoj namjeni. (3) Rok iz stavka 2. ovoga lanka poinje tei prvoga dana one godine koja slijedi nakon godine kad je zgrada sruena, ali ne tee dok postoje okolnosti pod kojima bi zastao tei i rok dosjelosti. (4) Pravo graenja prestat e na temelju odluke o ukinuu tek brisanjem u zemljinoj knjizi zbog ukinua. Posljedice prestanka lanak 295. (1) S prestankom prava graenja postaje pripadnost zemljita ono to je pravom graenja bilo od zemljita pravno odvojeno. (2) Na odnos vlasnika zemljita i osobe kojoj je prestalo pravo graenja na odgovarajui e se nain primjenjivati pravila po kojima se prosuuju odnosi nakon prestanka prava plodouivanja, ako nije to posebno odreeno. (3) Vlasnik je duan osobi kojoj je prestalo pravo graenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrjednija s tom zgradom nego bez nje. Tua prava lanak 296. (1) Tua stvarna prava koja su bila teret prava graenja prestaju s prestankom toga prava, ako nije to drugo odreeno. (2) Zalono pravo koje je teretilo pravo graenja nakon prestanka toga prava tereti naknadu koju je vlasnik duan osobi ije je pravo graenja prestalo. (3) Slunosti, stvarni tereti i zalona prava u korist i na teret prava graenja sa zgradom, ostaju kao slunosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teret zemljita sa zgradom, a s dotadanjim prvenstvenim redom.
Dio sedmi ZALONO PRAVO

Glava 1. O ZALONOM PRAVU UOPE
Pojam lanak 297.
70
(1) Zalono pravo je ogranieno stvarno pravo na odreenoj stvari (zalogu) koje ovlauje svog nositelja (zalonoga vjerovnika) da odreenu trabinu, ne bude li mu o dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma ija ona bila, a njezin svagdanji vlasnik (zaloni dunik) duan je to trpjeti. (2) to je odreeno za zalono pravo primjenjivat e se na odgovarajui nain i na prijenos vlasnitva radi osiguranja, kao i na svako drugo osiguravanje namirenja trabine stvarima ili pravima dunika ili tree osobe, ako zakonom nije to drugo odreeno. Zalog lanak 298. (1) Zalonim pravom moe biti optereena pojedinano odreena pokretna ili nepokretna stvar sposobna za unovenje, kao i idealni dio takve stvari. (2) Jednako kao stvar, zalonim pravom moe biti optereeno pojedinano odreeno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju trabinu, ako zakonom nije drukije odreeno. (3) Jednako kao stvar, zalonim pravom moe biti optereeno i nekoliko nekretnina kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednika, simultana hipoteka). (4) Sa zalogom su ujedno optereene i sve njegove pripadnosti, ako nije to drugo odreeno. (5) Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) moe biti samostalnim zalogom. (6) Ako dunik jednom vjerovniku zaloi stvar, a kasnije drugomu zaloi njezine plodove, kasnije zalono pravo djeluje samo glede onih plodova koji su u trenutku kad se zalau ve odvojeni, odnosno ubrani. (7) Zalono pravo na brodovima i zrakoplovima ureuju odredbe ovoga Zakona ako nije ureeno posebnim zakonom. Neodvojivost lanak 299. (1) Zalono pravo ne moe se odvojiti od zaloga koji optereuje, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne zalog, stekao ga je optereenoga zalonim pravom, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Zalono pravo ne moe se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije to drugo odreeno.
Zaloni vjerovnik lanak 300. Zalog se optereuje zalonim pravom u korist svagdanjega vjerovnika odreene trabine ije se namirenje time osigurava. Trabina i zalono pravo lanak 301. (1) Zalonim se pravom osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga odreene novane trabine, ili trabine kojoj je vrijednost izraena u novcu; dovoljno je odreena trabina kojoj su odreeni vjerovnik i dunik, pravni temelj i visina, ili barem najvii iznos do kojega se osigurava zalogom. (2) Jednako kao i postojea trabina, zalonim se pravom moe osigurati i da se iz vrijednosti zaloga namiri trabina koja bi tek nastala nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uvjeta, ako ta trabina ispunjava pretpostavke za to iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Pored glavne trabine iz stavka 1. ovoga lanka zalono pravo ujedno osigurava i namirenje iz vrijednosti zaloga sporednih trabina, kamata, trokova za ouvanje stvari i trokova naplate trabine. (4) Dok traje zalono pravo, namirenje trabine osigurava zalog kao cjelina, ukljuivi sve njezine pripadnosti; ako se zalog podijeli, zalono pravo nastavlja teretiti ono na to se zalog podijelio ili se od njega odvojilo; ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomjeuje (pravo na naknadu, na osigurninu i dr.), zalono pravo traje i dalje na tom pravu.
71
(5) Zalono pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga odreene trabine kao cjeline, pa se optereenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem trabine, ako nije to drugo zakonom odreeno. (6) Ako je zalono pravo osnovano tako da osigurava namirenje odreene trabine iz vrijednosti vie nekretnina kao jednoga zaloga (zajednika, simultana hipoteka), zaloni vjerovnik moe slobodno birati odakle e namirivati svoju trabinu, ako nije to drugo odreeno. (7) Dunik koji je radi osiguranja vjerovnikove trabine osnovao zalono pravo nije duan ispuniti vjerovnikovu trabinu ako mu se ne vrati zalog, odnosno dopusti brisanje zalonoga prava upisanoga u zemljinoj knjizi. (8) Prestankom zalonoga prava koje osigurava neku trabinu ne prestaje sama po sebi i ta trabina. Prednost pri namirivanju lanak 302. (1) Trabina osigurana zalonim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim trabinama koje nisu osigurane zalonim pravima na tom zalogu, ako nije to drugo zakonom odreeno. (2) Ako je zalog optereen s vie zalonih prava, prednost pri namirivanju ima ona trabina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu. (3) Mjesto u prvenstvenom redu odreuje se prema trenutku nastanka zalonoga prava, ako zakonom nije drukije odreeno. (4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je mogue valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu odreuju se pravilima zemljinoknjinoga prava. Prometnost lanak 303. (1) Zalono se pravo moe otuiti i naslijediti samo zajedno s trabinom koju osigurava. (2) Zalono se pravo moe opteretiti podzalogom. (3) Za podzalog vrijedi na odgovarajui nain ono to i za zalog, ako to drugo zakonom nije odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi podzaloga.
Zalono pravo kao hipoteka lanak 304. (1) Dobrovoljno zalono pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlauje da dri zalog u posjedu jest hipoteka. (2) Na nekretninama je mogue osnovati zalono pravo jedino kao hipoteku. (3) Na pokretnim stvarima i pravima koja se mogu stei jedino upisom u javni upisnik, ili se bez upisa u takav upisnik ne smiju rabiti, mogue je osnovati hipoteku pod pretpostavkama i na nain odreen za to zakonom (registarsko zalono pravo). (4) Na hipoteku osnovanu na stvarima iz stavka 3. ovoga lanka primjenjuju se posebne zakonske odredbe, a podredno e se na odgovarajui nain primijeniti i odredbe ovoga Zakona koje ureuju zalono pravo na nekretninama, ako nisu suprotne posebnim zakonskim odredbama ni naravi takve hipoteke.
Glava 2.
STJECANJE
Odjeljak 1. Osnivanje zalonoga prava Davanje u zalog
72
lanak 305. (1) Zalono pravo osniva se na odreenoj stvari ili pravu kao zalogu na temelju pravnoga posla osobe iji je zalog (dobrovoljno zalono pravo), sudske odluke (sudsko zalono pravo) ili zakona (zakonsko zalono pravo), a na nain odreen zakonom. (2) Zalono je pravo osnovano kad su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom. a/ Osnivanje dobrovoljnoga zalonoga prava Izvoenje iz vlasnitva zaloga lanak 306. (1) Na temelju pravnoga posla kojemu je cilj osnivanje zalonoga prava na odreenoj stvari ili pravu radi osiguranja namirenja odreene trabine iz vrijednosti zaloga osniva se dobrovoljno zalono pravo njegovim izvoenjem iz vlasnitva stvari, odnosno pripadanja prava koje se njime optereuje, a na nain odreen zakonom. (2) Kad je stvar koja se zalae u vlasnitvu vie suvlasnika ili zajednikih vlasnika i kad pravo koje se zalae pripada nekolicini osoba, samo sve one suglasno mogu odrediti davanje u zalog tih stvari ili prava; no svatko iji je idealni dio stvari ili prava, moe ga dati u zalog ne traei suglasnost ostalih. Zaloni ugovor lanak 307. (1) Ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, obvezuje se dunik ili netko trei (zalogodavac) da e radi osnivanja zalonoga prava koje e osiguravati odreenu vjerovnikovu trabinu, predati vjerovniku odreenu pokretnu stvar u zalog, ili e mu dopustiti da svoje zalono pravo upie u javnu knjigu kao teret odreene stvari, ili e mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Ujedno se obvezuje druga strana da e uvati pokretni zalog i im njegova trabina prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili da e uiniti to je potrebno da bi se izbrisalo zalono pravo iz javne knjige, ili da e mu natrag prenijeti pravo. (2) Na ugovor o davanju u zalog primjenjuju se pravila koja vrijede za naplatne ugovore, ako nije to posebno propisano. (3) Nitave su sve odredbe ugovora suprotne naravi zaloga i one trabine koja bi trebala biti osigurana zalonim pravom. (4) Nitave su odredbe da e zalog prijei u vjerovnikovo vlasnitvo ako dug ne bi bio plaen u odreeno vrijeme, da dunik ne moe zalog nikad iskupiti, ili da ne moe nikomu drugomu dopustiti da osnuje zalono pravo na istom zalogu, ili da vjerovnik ne bi niti nakon dospijea osigurane trabine smio zahtijevati prodaju zaloga. (5) Nitave su i odredbe da vjerovnik moe po svojoj volji ili po unaprijed odreenoj cijeni otuiti zalog ili ga zadrati za sebe, ali nisu nitave ako zalog ima propisanu cijenu. (6) Da bi ugovor o davanju u zalog nekretnine (ugovor o hipoteci) mogao biti valjan, mora biti u pisanom obliku. Nain dobrovoljnoga davanja u zalog pokretnina lanak 308. (1) Dobrovoljno ugovorno zalono pravo na pokretnoj stvari stjee vjerovnik kad ona na temelju zalonoga ugovora bude predana u posjed njemu ili onomu koga on odredi. (2) Ako je stvar iz stavka 1. ovoga lanka ve zaloena nekomu, daljnje zalono pravo stei e na njoj novi vjerovnik time to e zalogodavac obavijestiti o novom davanju u zalog vjerovnika kod kojega se stvar nalazi i narediti mu da je nakon prestanka svoga zalonoga prava preda drugom zalonom vjerovniku. Nain dobrovoljnoga davanja u zalog nekretnina lanak 309. (1) Dobrovoljno ugovorno zalono pravo na nekretnini (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu izjednaenom s nekretninom stjee vjerovnik uknjibom toga prava u zemljinu knjigu kao tereta na njime optereenoj nekretnini, ako zakonom nije to drugo odreeno. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljinoknjino pravo zahtijeva za uknjibu, a zatraena je uknjiba zalonoga prava na nekretnini, ono e se osnovati predbiljebom pod uvjetom naknadnoga opravdanja toga upisa, ako su ispunjene one pretpostavke pod kojima ta pravila doputaju predbiljebu.
73
(3) Na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige, osniva se dobrovoljno zalono pravo polaganjem u sud ovjerovljene isprave kojom vlasnik nekretnine doputa uknjibu toga prava na njoj; za to se polaganje uzima da je uknjiba, odnosno predbiljeba i na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o stjecanju tim upisima u zemljinu knjigu, ako zakonom nije to drugo odreeno. (4) Odredbe ovoga Zakona o osnivanju dobrovoljnoga ugovornoga zalonoga prava na nekretninama upisom u zemljinu knjigu na odgovarajui se nain primjenjuju i na promjene i prestanak zalonoga prava na nekretninama do kojih dolazi na temelju pravnih poslova. Nain dobrovoljnoga davanja u zalog prava lanak 310. (1) Dobrovoljno zalono pravo na vrijednosnim papirima koji glase na donositelja stjee vjerovnik jednako kao i na pokretnim stvarima, na papirima po naredbi zalonim indosamentom, na papirima koji glase na ime, kao i na trabinama - ustupom radi osiguranja i obavjetavanjem dunikova dunika o tom ustupu, a na ostalim pravima na nain koji je predvien za prijenos tih prava, ako to drugo nije zakonom odreeno. (2) Na pravima koja nastaju upisom u javne knjige ili druge javne upisnike, a o njima nije izdan vrijednosni papir, stjee se zalono pravo upisom u tu knjigu ili upisnik na temelju prijave za upis podatka o osnutku zalonoga prava, koju podnosi osoba ije se pravo zalae, prilaui zaloni ugovor. (3) Prvenstveni red zalonih prava osnovanih na nain iz stavka 2. ovoga lanka, odreuje se odgovarajuom primjenom pravila zemljinoknjinoga prava, ako zakonom nije drukije odreeno. b/ Osnivanje sudskoga i zakonskoga zalonoga prava Osnivanje prisilnoga sudskoga zalonoga prava lanak 311. (1) Prisilno sudsko zalono pravo osniva se na temelju odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja trabine. Zakonske odredbe koje ureuju sudski postupak osiguranja novanih trabina odreuju pretpostavke pod kojima sud moe odluiti da se osnuje prisilno zalono pravo. (2) Na temelju odluke iz stavka 1. ovoga lanka osniva se prisilno sudsko zalono pravo na nain koji odreuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju. (3) Tko na nekretnini stekne zalono pravo na temelju odluke suda, ovlaten je ishoditi upis steenoga prava u zemljinoj knjizi.
Osnivanje dobrovoljnoga sudskoga zalonoga prava na pokretnim i nepokretnim stvarima lanak 312. (1) Sudsko zalono pravo na pokretnim i nepokretnim stvarima osniva se dobrovoljno na temelju zalonoga ugovora koji, u obliku sudskoga zapisnika o sporazumu stranaka da zalonim pravom osiguraju odreenu trabinu, one sklope pred sudom u postupku osiguranja novane trabine. (2) Zakonske odredbe koje ureuju sudski postupak osiguranja novanih trabina odreuju postupak oblikovanja zalonoga ugovora u sudski zapisnik o sporazumu stranaka o osiguranju trabine zalogom i njegove pravne uinke. (3) Na temelju sporazuma stranaka iz stavka 1. ovoga lanka osniva se dobrovoljno sudsko zalono pravo na nain koji odreuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju. (4) Tko na nekretnini stekne zalono pravo po odredbama ovoga lanka, ovlaten je ishoditi upis steenoga prava u zemljinoj knjizi. Osnivanje dobrovoljnoga sudskoga zalonoga prava na pravima lanak 313.
74
(1) Sudsko zalono pravo na pravima osniva se dobrovoljno na temelju zalonoga ugovora koji, u obliku sudskoga zapisnika o sporazumu stranaka da zalonim pravom osiguraju odreene trabine, one sklope pred sudom u postupku osiguranja novane trabine. (2) Zakonske odredbe koje ureujui sudski postupak osiguranja novanih trabina odreuju postupak i pravne uinke sporazuma stranaka o osiguranju trabina zalogom pokretnih i nepokretnih stvari, na odgovarajui se nain primjenjuju i na davanje u zalog prava. (3) Na temelju sporazuma stranaka iz stavka 1. ovoga lanka osniva se sudsko zalono pravo na nain koji odreuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju za osnivanje prisilnoga zalonoga prava na pravu. Osnivanje zakonskoga zalonoga prava lanak 314. (1) Zakonsko zalono pravo osniva se ispunjenjem pretpostavaka koje za to odredi posebni zakon. (2) Zakonsko zalono pravo na nekretnini upisat e se u zemljinu knjigu na zahtjev zalonoga vjerovnika. c/ Osnivanje podzalonoga prava Dobrovoljno podzalono pravo lanak 315. (1) Zaloni vjerovnik moe zaloenu mu pokretnu stvar koju posjeduje dalje zaloiti u granicama svojega prava na namirenje iz nje, a na pravnom temelju i na nain odreen za osnivanje dobrovoljnoga zalonoga prava; zaloi li je, osnovano je na zalogu podzalono pravo podzalonoga vjerovnika. (2) Vjerovnik trabine osigurane zalonim pravom na nekretnini moe, u granicama svojega prava na namirenje iz te nekretnine, osnovati na postojeem zalonom pravu (hipoteci) hipoteku u korist tree osobe (nadhipoteku) i bez pristanka zalonoga dunika, a na pravnom temelju i na nain odreen za osnivanje dobrovoljnoga zalonoga prava na nekretninama; uini li to, osnovana je na hipoteci nadhipoteka kao podzalono pravo podzalonoga vjerovnika. (3) Bude li zaloni dunik obavijeten da je zalog dalje zaloen podzalonom vjerovniku, moe podmiriti dug svomu vjerovniku samo ako na to pristane onaj koji ima podzalono pravo, ili tako da poloi dug u sud; inae zalog ostaje zaloen za podzalonoga vjerovnika. Sudsko i zakonsko podzalono pravo lanak 316. (1) Na zalogu koji osigurava trabinu zalonoga vjerovnika osniva se prisilno sudsko podzalono pravo na temelju sudske odluke, a na nain kako se osniva sudsko zalono pravo. (2) Na zalogu koji osigurava trabinu zalonoga vjerovnika osniva se dobrovoljno sudsko podzalono pravo na temelju zalonoga ugovora, oblikovanoga u sudski zapisnik o sporazumu stranaka da zalonim pravom osiguraju odreenu trabinu u postupku osiguranja novane trabine, a na nain kako se osniva sudsko zalono pravo. (3) Na zalogu koji osigurava trabinu zalonoga vjerovnika osniva se zakonsko podzalono pravo ispunjenjem pretpostavaka koje za osnivanje zakonskoga zalonoga prava odredi posebni zakon. Poto bude osnovano, zakonsko podzalono pravo na nekretnini upisat e se u zemljinu knjigu na zahtjev zalonoga vjerovnika. d/ Zatita povjerenja Stjecanje od nevlasnika lanak 317. (1) Ako je vjerovnik koji ima pravni temelj za stjecanje dobrovoljnoga zalonoga prava dobio u zalog tuu pokretnu stvar bez pristanka njezina vlasnika, stekao je time zalono pravo ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi mogao stei i pravo vlasnitva na toj stvari od nevlasnika, odnosno od osobe koja nije ovlatena tako pravno raspolagati stvarju; to na odgovarajui nain vrijedi i ako je dobio u zalog vrijednosni papir na donositelja. (2) Na stjecanje dobrovoljnoga podzalonoga prava kad je vjerovnik dobio tu stvar u zalog bez pristanka zalonoga vjerovnika ija trabina osigurava taj zalog, na odgovarajui se nain primjenjuje odredba stavka 1. ovoga lanka. Zatita povjerenja u zemljine knjige
75
lanak 318. Na zatitu povjerenja u zemljine knjige glede zalonih prava na nekretninama (hipoteka), na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 122. do 125. ovoga Zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi tih prava. Odjeljak 2. Stjecanje neijega zalonoga prava Prijenos lanak 319. Prijee li na bilo kojem pravnom temelju trabina osigurana zalonim pravom na drugu osobu, na nju je time ujedno prelo i to zalono pravo bez posebnoga pravnoga temelja za to i bez posebnoga naina stjecanja, osim ako je to drugo bilo odreeno. Posjed i upis lanak 320. (1) Ako zaloni dunik nije pristao da pokretna stvar koja je zalog bude predana u neposredan posjed novom vjerovniku zalogom osigurane trabine, zalog ostaje u posjedu prenositelja trabine da ga uva za zalonoga vjerovnika kao posrednoga posjednika; vrijedi i za predaju vrijednosnoga papira na donositelja. (2) Novi e vjerovnik moi izvravati ovlasti koje ima na temelju hipoteke koja je prela na njega zajedno s trabinom koju osigurava poto ona bude upisana u zemljinim knjigama kao njegovo pravo.
Glava 3.
VJEROVNIKOVA OVLATENJA DO NAMIRENJA

Odjeljak 1. Ovlatenja glede zaloenih pokretnina Pravo na posjed lanak 321.
(1) Zaloni vjerovnik ima na temelju svoga dobrovoljnoga zalonoga prava na pokretnoj stvari pravo posjedovati tu stvar. (2) Ako nije to drugo odreeno, zaloni vjerovnik ima pravo na neposredni posjed zaloga. (3) Zaloni vjerovnik koji je stekao zalono pravo na stvari koja je u tom asu ve bila zaloena nekomu drugomu zadovoljit e se posrednim posjedom te stvari, sve dok stvar neposredno posjeduje onaj koji je prije stekao zalono pravo na njoj. (4) Zaloni vjerovnik ija je trabina osigurana sudskim, zakonskim ili registarskim zalonim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na posjed stvari.
uvanje i povrat zaloga lanak 322. (1) Zaloni vjerovnik treba zalog koji posjeduje uvati panjom dobroga domaina, a u protivnom odgovara za tetu. (2) Zaloni je vjerovnik ovlaten rabiti zalog koji posjeduje i dati ga drugomu na uporabu samo ako mu je to dopustio zaloni dunik, ili je to nuno da bi ispunjavao svoju dunost uvanja zaloga. (3) Kad prestane trabina koja je zalogom osigurana, zaloni je vjerovnik duan zalog bez odgaanja vratiti onomu od koga ga je primio u posjed. (4) Zaloni dunik moe i prije nego to prestane trabina, ako mu je nuno da zalog ima u svome neposrednom posjedu, zahtijevati da mu ga zaloni vjerovnik vrati, ako mu u zamjenu dade neki drugi zalog kojemu vrijednost nije manja, a uvanje ne zahtijeva vei trud, trokove i brigu od uvanja prvobitno zaloene stvari. (5) Pravo zalonoga vjerovnika na naknadu trokova koje je imao za zalog, kao i smije li ga zadrati dok mu ne budu podmireni, prosuuje se odgovarajuom primjenom pravila o posjednikovim prigovorima u sluaju kad vlasnik zahtijeva povrat stvari.
76
(6) Zahtjevi zalonoga dunika prema zalonom vjerovniku zbog pogoranja zaloene mu stvari zastarijevaju u roku od jedne godine od dana kad mu je stvar vraena. U jednakom roku zastarijevaju i zahtjevi zalonoga vjerovnika od zalonoga dunika za naknadu trokova uinjenih radi poboljanja stvari koju je imao u zalogu. Plodovi zaloga lanak 323. (1) Plodovi i druge koristi od zaloene stvari pripadaju zalonom duniku. (2) Zaloni vjerovnik koji neposredno posjeduje zaloenu stvar ovlaten je plodove i druge koristi od te stvari ubrati i sebi uzeti, osim ako se obvezao da to nee initi. (3) Plodovi koje je za sebe ubrao zaloni vjerovnik postaju time njegovo vlasnitvo, a njihova se vrijednost prebija s njegovom trabinom, i to u prvom redu s trokovima na iju naknadu vjerovnik ima pravo, zatim s kamatama koje mu duguje dunik, te konano s glavnicom. Uzimanje iz vjerovnikova posjeda lanak 324. Zaloni dunik moe zahtijevati putem suda da se zalog oduzme iz neposrednoga posjeda zalonoga vjerovnika te se preda nekoj treoj osobi da ga uva za raun vjerovnika kao posrednoga posjednika, ako zaloni vjerovnik ne uva zalog kako treba, ako ga neovlateno rabi ili ga je neovlateno dao drugomu na uporabu, ili je za sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga premda se obvezao da to nee initi. Davanje u podzalog lanak 325. Zaloni je vjerovnik ovlaten dati zalog koji posjeduje u podzalog, pa i protiv zabrane zalonoga dunika ili zalogodavca, ali e odgovarati i za sluajnu propast i oteenje zaloga do kojih inae ne bi dolo. Skriveni nedostatci lanak 326. (1) Pokae li se da zalog ima neki stvarni ili pravni nedostatak za koji vjerovnik nije znao niti trebao znati kad je zalog primio u posjed, a zbog kojega zalog nije dovoljno osiguranje namirenja njime osigurane trabine, zaloni je vjerovnik ovlaten zahtijevati od zalogodavca drugi primjereni zalog. (2) Nedostatak zaloga, pa makar zalog i propao, ne ovlauje zalonoga vjerovnika da zbog toga raskine obvezni odnos u kojem je njegova trabina bila osigurana tim zalogom. Nuna prodaja zaloga lanak 327. (1) Ako se pokretna stvar koju je zaloni vjerovnik dobio u zalog kvari ili gubi na vrijednosti iz nekoga razloga koji nije u skrivenim nedostacima stvari, pa postoji opasnost da zalog postane nedovoljan za osiguranje trabine zalonoga vjerovnika, zaloni dunik ima pravo zahtijevati da se zalog odmah proda po burzovnoj ili trinoj cijeni te dovoljan dio cijene poloi kod suda radi osiguranja vjerovnikove trabine. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ima i zaloni vjerovnik; ali, zatrai li nunu prodaju zaloga, zaloni dunik moe prodaju izbjei dade li u zamjenu neki drugi zalog kojemu vrijednost nije manja, a njegovo uvanje ne zahtijeva vei trud, trokove i brigu od uvanja prvobitno zaloene stvari. Zatita zaloga lanak 328. Zaloni vjerovnik je ovlaten svakomu, pa i vlasniku zaloene stvari, postavljati sve zahtjeve potrebne radi zatite svojega prava na zalogu, a osobito ima pravo: - zahtijevati od onoga koji bespravno posjeduje zaloenu stvar da mu je preda; na to se na odgovarajui nain primjenjuju pravila za vlasnika, odnosno za predmnjevanoga vlasnika koji titi svoje pravo vlasnitva, - zahtijevati od onoga koji ga u njegovu pravu glede zaloene stvari bespravno uznemirava na drugi nain a ne oduzimanjem te stvari da ga prestane uznemiravati; na to se na odgovarajui nain primjenjuju pravila za vlasnika, odnosno za predmnjevanoga vlasnika koji titi svoje pravo vlasnitva,
77
- zahtijevati od zalogodavca drugi primjereni zalog umjesto zaloga sa skrivenim nedostacima; na to se na odgovarajui nain primjenjuju pravila o odgovornosti za stvarne i pravne nedostatke, - zahtijevati nunu prodaju zaloga. Odjeljak 2. Ovlatenja glede zaloenih nekretnina Zalono pravo bez posjeda lanak 329. (1) Vjerovnik trabine osigurane zalonim pravom na nekretnini (hipotekarni vjerovnik) nema pravo na posjed zaloene nekretnine, niti ima pravo ubirati i prisvajati njezine plodove i druge koristi od nje, ili bilo kako upotrebljavati tu nekretninu. (2) Odredba ugovora ili drugoga pravnoga posla suprotna stavku 1. ovoga lanka je nitava, ako nije to drugo odreeno zakonom. (3) to je odreeno o pravnom poloaju vjerovnika ija je trabina osigurana zalonim pravom na nekretnini, na odgovarajui se nain primjenjuje i na vjerovnika ija je trabina osigurana sudskim ili zakonskim zalonim pravom na pokretnoj stvari, ili koji ima registarsko zalono pravo. Odranje vrijednosti zaloga lanak 330. (1) Ako hipotekarni dunik ini neto to dovodi u opasnost ili smanjuje vrijednost nekretnine optereene hipotekom, hipotekarni je vjerovnik ovlaten zahtijevati da hipotekarni dunik propusti to initi, a ako to ne propusti, moe i prije dospijea zahtijevati prisilnu naplatu trabine osigurane hipotekom. (2) Postupci hipotekarnoga dunika iz stavka 1. ovoga lanka, pa makar zbog njih zalog i propao, ne ovlauju zalonoga vjerovnika da zbog toga raskine obvezni odnos u kojem je njegova trabina bila osigurana hipotekom. Civilni plodovi nekretnine kao zalog lanak 331. (1) Kad je zalonom vjerovniku zaloeno samo pravo na plodove koje nekretnina daje posredovanjem kakva pravnoga odnosa, on ih ima pravo ubrati. (2) Vrijednost plodova iz stavka 1. ovoga lanka koje je zaloni vjerovnik ubrao, prebija se s njegovom trabinom; u prvom redu s trokovima na iju naknadu ima pravo, zatim s kamatama koje mu duguje dunik, te konano s glavnicom.
Zatita lanak 332. (1) Zaloni vjerovnik je ovlaten svakomu, pa i vlasniku zaloene nekretnine, postavljati sve zahtjeve potrebne radi zatite svojega zalonoga prava na nekretnini, a osobito ima pravo: - zahtijevati zatitu svojega povrijeenoga zalonoga prava sredstvima koja za zatitu knjinih prava daju pravila zemljinoknjinoga prava, - zahtijevati da zaloni dunik ili trei proputa initi glede zaloene nekretnine ono to dovodi u opasnost ili smanjuje njezinu vrijednost, - zahtijevati da se njemu preda ono to daje zaloena stvar posredovanjem kakva pravnoga odnosa, ako je njemu zaloeno pravo na te plodove. (2) Na zahtjeve koje zaloni vjerovnik postavlja radi ostvarenja svojih ovlasti glede zaloene mu stvari, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila koja vrijede za vlasnika, odnosno predmnjevanoga vlasnika koji titi svoje pravo vlasnitva.
78
Odjeljak 3. Ovlasti glede zaloga prava Ope pravilo lanak 333. (1) Zaloni vjerovnik koji ima u zalogu neije pravo izjednaeno s pokretnom stvari ima glede toga prava ovlasti i dunosti poput onih koje bi imao da mu je zaloena pokretna stvar, ako nije to drugo zakonom odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (2) Zaloni vjerovnik koji ima u zalogu neije pravo izjednaeno s nekretninom, ima glede tog prava ovlasti i dunosti poput onih koje bi imao da mu je zaloena nekretnina, ako nije to drugo zakonom odreeno ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. Posebno o zalogu trabine lanak 334. (1) Zaloni vjerovnik kojemu je zaloena neija trabina duan je poduzeti mjere potrebne za ouvanje te trabine. (2) Ako zaloena trabina daje kamate ili kakva druga povremena davanja, zaloni ih je vjerovnik duan naplatiti. Njihova e se vrijednost prebiti s trokovima na iju naknadu ima zaloni vjerovnik pravo, zatim s kamatama koje mu duguje dunik i napokon s glavnicom. (3) Kad zaloena trabina dospije za ispunjenje, zaloni je vjerovnik duan uiniti to je potrebno da je dunik ispuni i primiti ispunjenje. (4) Ispunjenjem zaloene trabine zalono pravo prelazi na stvar kojom je trabina ispunjena, ali kad je na ime ispunjenja zaloene mu trabine zaloni vjerovnik primio novac, duan je poloiti ga u sud. Jedino ako je trabina zalonog dunika ve dospjela, ovlaten je od primljenoga novca zadrati koliko mu se duguje, a ostatak je duan predati zalogodavcu. Zatita zaloga lanak 335. (1) Zaloni vjerovnik je ovlaten svakomu, pa i onomu ije je zaloeno pravo, postavljati sve zahtjeve potrebne radi zatite svojega zalonoga prava na tom zalogu, a osobito ima pravo: - zahtijevati od dunika zaloene trabine dospjele kamate i druga povremena davanja koja daje ta trabina, odnosno od treega zahtijevati ono to je primio na ime dospjelih kamata i drugih povremenih davanja, - zahtijevati od dunika da mu ispuni zaloenu trabinu koja je dospjela, odnosno od treega zahtijevati ono to je primio na ime ispunjenja zaloene trabine. (2) Na zahtjeve koje zaloni vjerovnik postavlja radi ostvarenja svojih ovlasti na zaloenom mu pravu, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila koja vrijede za odgovarajue zahtjeve zalonoga vjerovnika kojemu je zaloena pokretna odnosno nepokretna stvar, a podredno obveznopravna pravila koja vrijede za vjerovnika koji ostvaruje svoje pravo.
Glava 4.
OSTVARENJE PRAVA NA NAMIRENJE
Pravo na namirenje zalonoga vjerovnika lanak 336. (1) Ako se zalogom osigurana trabina ne ispuni o dospijeu, zaloni je vjerovnik ovlaten ostvarivati svoje pravo na namirenje te trabine iz vrijednosti zaloga. (2) Pravo na namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloga ostvaruje zaloni vjerovnik putem suda, a po pravilima odreenim u ovom Zakonu i na nain odreen propisima o ovrsi novanih trabina, ako nije to drugo odreeno zakonom. (3) Zaloni dunik ima pravo od svagdanjega vlasnika zaloene stvari, a i od svakoga treega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloene stvari, ako nije to drugo zakonom odreeno.
79
(4) Zaloni vjerovnik moe, bio njegov dunik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati hoe li zahtijevati namirenje svoje trabine ponajprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog dunika, ili istodobno i zaloga i dunikove imovine. (5) Zahtijeva li zaloni vjerovnik namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju trabinu, dunik mu ostaje duan razliku; naprotiv, proda li se zalog za vie od vjerovnikove trabine, viak je dunikov. (6) Zaloni vjerovnik ije zalono pravo tereti stvar na kojoj se provodi postupak prisilnoga namirenja neije trabine prodajom zaloga ovlaten je otkupiti trabinu zbog koje se provodi taj postupak, ali to moe uiniti najkasnije do poetka javne prodaje. (7) Zaloni vjerovnik ije zalono pravo tereti stvar ili pravo koje je sposobno da daje plodove ili druge koristi iz ije bi se vrijednosti mogla namiriti zalogom osigurana dospjela trabina, ovlaten je zahtijevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravitelja koji e biti ovlaten da ubire te plodove, odnosno koristi i unovava ih, te da dobivene iznose polae u sud radi namirenja iz toga pologa. Namirivanje izvansudskim putem lanak 337. (1) Svoje pravo na namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloga ovlaten je zaloni vjerovnik ostvarivati izvansudskim putem, ako je predmet zalonoga prava pokretna stvar ili pravo koje se ne smatra nekretninom, a zaloni je dunik u trenutku osnivanja zalonoga prava ili naknadno izriito u pisanom obliku dopustio takvo namirivanje. (2) Ako je pokretna stvar ili pravo koje se ne smatra nekretninom dano u zalog za osiguranje trabine iz trgovakoga posla, zaloni je vjerovnik ovlaten izvansudskim putem ostvarivati svoje pravo na namirenje te trabine iz vrijednosti zaloga, ako zaloni dunik nije takvo namirivanje izriito iskljuio u trenutku osnivanja zaloga. (3) Kad je zaloni vjerovnik ovlaten ostvarivati svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, ovlaten ga je ostvarivati putem javne drabe (javnoga nadmetanja), a na neki drugi nain jedino ako ima na temelju pravnoga posla ili zakona pravo da ga ostvaruje na taj nain ili je to u danim okolnostima jedini mogui nain za ostvarenje prava na namirenje. (4) Ako je zalonom vjerovniku, koji je ovlaten ostvarivati svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, zaloena takva pokretna stvar ili pravo koje ima burzovnu ili trinu cijenu, on je ovlaten radi namirenja prodati zalog za tu cijenu iz slobodne ruke, a putem osobe koja je javno ovlatena za prodaju na burzi, odnosno za javne prodaje takvih stvari i prava. (5) Ako je u zalog dan novac, zaloni je vjerovnik ovlaten svoju dospjelu trabinu osiguranu tim zalogom namiriti zadravi za sebe odgovarajui iznos. Isto vrijedi i kad vjerovnik namiruje svoju dospjelu trabinu iz novca koji primi na ime zaloene mu trabine ili na ime kamata odnosno drugih povremenih davanja koja daje zaloena trabina, ili iz zaloenih plodova koje nekretnina daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa. (6) Ako je zaloni vjerovnik ovlaten za sebe ubrati plodove od pokretne stvari koja mu je predana u zalog, vrijednost ubranoga prebija se po samom zakonu u trenutku ubiranja s trabinom osiguranom zalogom, pa makar i ona nije dospjela; zaloni je dunik ovlaten u svako doba zahtijevati da mu vjerovnik o svom troku izda priznanicu o tom prijeboju. Isto na odgovarajui nain vrijedi i za vrijednost drugih koristi koje je zaloni vjerovnik ovlateno imao od zaloene stvari. (7) Vjerovnik koji je neovlateno ostvarivao svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, ili ga je ostvarivao na nain na koji nije bio ovlaten, odgovara za svaku tetu koja bi odatle proizala.
Zabiljeba otkaza i tube lanak 338. (1) Kad je, da bi doao do namirenja svoje trabine iz vrijednosti nekretnine, vjerovniku potrebno da prethodno putem parnice ishodi pravomonu presudu kojom e biti nareeno zalonom duniku da je duan trpjeti namirenje iz vrijednosti zaloga, ili presudu kojom e osobno duniku biti nareeno da podmiri vjerovnikovu trabinu, ovlaten je zahtijevati da se u zemljinim knjigama zabiljei tuba protiv vlasnika nekretnine; isto je tako ovlaten zahtijevati da se zabiljei otkaz o kojemu ovisi dospijee trabine. (2) Zabiljeeni e otkaz ili tuba djelovati i protiv svakoga kasnijega vlasnika nekretnine, pa e se na temelju ovrne presude ije je donoenje ishoeno zabiljeenom tubom ili zabiljeenim otkazom moi provesti ovrhu namirenjem iz nekretnine bez obzira tko je u meuvremenu postao njezinim vlasnikom.
80
Glava 5. ZATITA
Zahtjev za potovanje zalonoga prava lanak 339. (1) Zaloni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo zalono pravo kao teret na zaloenoj stvari, te da trpi izvravanje ovlatenikova prava na njoj, a osobito namirenje dospjele trabine zalonoga vjerovnika iz vrijednosti zaloga, te da proputa initi na zalogu ono to je zbog ovlatenikova prava duan proputati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim inima nijee njegovo zalono pravo ili ga bespravno onemoguuje ili uznemirava u izvravanju toga prava. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ima svaki pojedini od vie ovlatenika istoga zalonoga prava. (3) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ne zastarijeva. Tuba zalonoga vjerovnika lanak 340. Da bi zaloni vjerovnik mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadlenim tijelom, ostvariti svoje pravo iz lanka 339. ovoga Zakona, mora dokazati svoje zalono pravo i tuenikov in onemoguivanja ili uznemiravanja izvravanja toga prava. Tuba predmnjevanoga zalonoga vjerovnika lanak 341. (1) Pravo na zatitu svojega predmnjevanoga zalonoga prava ima, poput onoga koji je dokazao svoje zalono pravo, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadlenim tijelom dokae pravni temelj i istinit nain svoga stjecanja posjeda zaloga, odnosno da je barem postojao upis njegova zalonoga prava na nekretnini u zemljinoj knjizi (predmnjevani zaloni vjerovnik). (2) Na pravo predmnjevanoga zalonoga vjerovnika na zatitu, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o tubi predmnjevanoga vlasnika. Zatita od povrede upisom u zemljinu knjigu lanak 342. Ako netko povrijedi zalono pravo na nekretnini nevaljanim upisom u zemljinu knjigu, zaloni se vjerovnik ima pravo tititi od toga sredstvima koja za zatitu knjinih prava daju pravila zemljinoknjinoga prava.
Glava 6. PRESTANAK
Propast zaloga lanak 343. Propadne li zalog a da na njegovo mjesto nije stupila druga stvar ili pravo, zalono pravo prestaje, ali trabina ostaje i nadalje. Odreknue lanak 344. (1) Zalono pravo prestaje valjanim odreknuem zalonoga vjerovnika.
81
(2) Uzima se da se zaloni vjerovnik odrekao svoga zalonoga prava ako je bezuvjetno vratio posjed zaloga duniku; no, inae zalono pravo ne prestaje gubitkom posjeda zaloga. (3) Pojedini od vie vjerovnika trabine osigurane zalonim pravom ne moe se valjano odrei toga zalonoga prava bez pristanka ostalih. (4) Vjerovnik trabine koja je optereena neijim podzalonim pravom ili pravom osobne slunosti ne moe se bez pristanka ovlatenika tih prava valjano odrei zalonoga prava koje osigurava tu trabinu. (5) Ako je zalono pravo upisano u zemljinoj knjizi, ono e prestati tek kad zbog odreknua bude izbrisano u zemljinoj knjizi. Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta lanak 345. (1) Zalono pravo koje je ogranieno rokom ili raskidnim uvjetom prestaje zbog isteka toga roka ili ispunjenja uvjeta, ali e zalono pravo upisano u zemljinoj knjizi prestati tek brisanjem toga prava. (2) Zalono pravo nee prestati ako je i istekao rok ili se ispunio raskidni uvjet, ako pripada zalonom vjerovniku koji nije znao niti je iz zemljine knjige morao znati za to ogranienje kad je stjecao trabinu osiguranu zalonim pravom. Prestanak osigurane trabine lanak 346. Zalono pravo prestaje kad prestane cijela njime osigurana trabina i sve sporedne trabine kamata i trokova, ako nije to drugo zakonom odreeno. Raspolaganje neizbrisanom hipotekom lanak 347. (1) Da bi zalono pravo na nekretnini prestalo, nije dovoljno da je prestala trabina koju je osiguravala, ve hipoteka prestaje brisanjem iz zemljine knjige. (2) Dok hipoteka ne bude izbrisana, vlasnik njome optereene nekretnine moe na temelju priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak trabine osigurane tom hipotekom, prenijeti tu hipoteku na novu trabinu koja nije vea od one upisane koja je prestala. (3) Prava na to raspolaganje hipotekom iz stavka 2. ovoga lanka ne moe se vlasnik odrei pri osnivanju hipoteke, ali ako se nekomu obvezao da e ishoditi brisanje odreene hipoteke, i to je u zemljinoj knjizi zabiljeeno kod te hipoteke, on ipak ne moe njome raspolagati. (4) Ako se nakon prestanka hipotekom osigurane trabine proda nekretnina u ovrnom postupku radi namirenja novane trabine ili se nad njom uspostavi prisilna uprava, a hipoteka nije izbrisana niti je nekretnina ili zalono pravo preneseno komu drugomu, nee se prilikom razdiobe kupovnine uzimati u obzir ta hipoteka. (5) Vlasniku pripada pravo na dio kupovnine samo onda ako hipotekom osigurana trabina jo postoji prema treoj osobi, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje te trabine.
Zabiljeba pridraja prvenstvenoga reda lanak 348. (1) U sluaju brisanja hipoteke moe vlasnik istodobno ishoditi da se u zemljinoj knjizi zabiljei da je za upis nove hipoteke do visine izbrisane pridran prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabiljebe. Promijeni li se vlasnitvo, taj pridraj djeluje i u korist novoga vlasnika, ali u sluaju prisilne javne drabe te nekretnine ovaj se pridraj ne uzima u obzir, ako nije iskoriten prije zabiljebe rjeenja kojim je doputena ovrha na toj nekretnini radi naplate neije novane trabine. (2) Vlasnik nekretnine moe zahtijevati da se u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina optereena upie hipoteka za novu trabinu, ali s ogranienjem da e nova hipoteka imati pravni uinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjii u roku od godine dana od odobrenja upisa nove.
82
(3) Ako se u roku iz stavka 2. ovoga lanka ne zatrai brisanje stare hipoteke ili ono ne bude doputeno, prestat e nova hipoteka im protekne rok te e se ona brisati po slubenoj dunosti, zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose. Brisanje stare hipoteke ovlaten je traiti ne samo hipotekarni dunik nego i vjerovnik u iju je korist upisana nova hipoteka. (4) Ako je starija hipoteka optereena, nova koja je upisana na njezinu mjestu u prvenstvenom redu imat e pravni uinak jedino uz daljnji uvjet da se taj teret izbrie ili s pristankom sudionika prenese na novu hipoteku. Ako starija hipoteka tereti vie nekretnina zajedniki (simultano), nova dobiva pravni uinak jedino uz daljnji uvjet da se starija hipoteka izbrie na svim nekretninama koje tereti. (5) Odredbe ovoga lanka primjenjivat e se na odgovarajui nain i kad bi nova trabina trebala stupiti na mjesto dviju ili vie hipotekarnih trabina koje u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge. Zatita tuega povjerenja lanak 349. Zalono pravo na nekretnini koje nije upisano u zemljinoj knjizi prestaje kad njime optereenu nekretninu stekne osoba koja nije znala niti morala znati da ono postoji. Prestanak zalonoga vjerovnika lanak 350. Zalono pravo prestaje ako pravna osoba koja je zaloni vjerovnik izgubi svoju osobnost, a nema sveopega pravnoga sljednika; ali zalono pravo upisano u zemljinoj knjizi prestat e tek brisanjem. Ukinue lanak 351. (1) Zalono pravo na nekretninama prestaje ukinuem na temelju odluke zemljinoknjinoga suda koji, nakon to provede postupak koji je za to predvien odredbama zakona koji ureuje zemljinoknjino pravo, dopusti amortizaciju hipoteke. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka zalono e pravo prestati brisanjem u zemljinoj knjizi. Rastereenje zakonom ili odlukom upravne vlasti lanak 352. (1) Zalona prava prestaju ispunjenjem pretpostavaka koje za to odredi posebni zakon. (2) Ako je zalono pravo upisano u zemljinoj knjizi, prestat e tek brisanjem, ako zakonom nije drukije odreeno. (3) Ako ukidanje zalonog prava ima znaenje izvlatenja, zaloni vjerovnik ima pravo na punu naknadu, a isto tako i nositelji stvarnih prava na trabini koja je bila osigurana ukinutim zalonim pravom. Prestanak sudskoga i zakonskoga zalonoga prava lanak 353. (1) Ako nije to drugo odreeno zakonom, prisilno zalono pravo prestaje pravomonou rjeenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje - pravomonou rjeenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljinih knjiga. (2) Zakonsko zalono pravo prestaje kao i dobrovoljno, a i prestankom okolnosti zbog kojih je na temelju zakona osnovano, ako nije to drugo zakonom odreeno. Ako je upisano u zemljinu knjigu, prestaje tek brisanjem.
Dio osmi STVARNA PRAVA STRANIH OSOBA

Primjena zakona na strane osobe lanak 354. (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na strane fizike i pravne osobe, osim ako je to drugo zakonom ili meunarodnim ugovorom odreeno. (2) Ogranienja koja za strane osobe postavlja zakon glede prava vlasnitva nekretnina na podruju Republike Hrvatske ne mogu se na odgovarajui nain primijeniti na pravo vlasnitva pokretnih stvari, niti na ograniena stvarna prava.
83
Strane osobe lanak 355. (1) Fizika osoba smatra se sa stajalita ovoga Zakona stranom kad nema dravljanstvo Republike Hrvatske, osim ako je to drugo odreeno zakonom. (2) Ne smatraju se sa stajalita ovoga Zakona stranim osobama one koje nemaju dravljanstvo Republike Hrvatske, ali su iseljenici s podruja Republike Hrvatske ili su njihovi potomci, a tijelo dravne uprave nadleno za odluivanje o dravljanstvu utvrdilo je da ispunjavaju pretpostavke za stjecanje dravljanstva Republike Hrvatske. (3) Pravna osoba smatra se sa stajalita ovoga Zakona stranom osobom kad ima registrirano sjedite izvan podruja Republike Hrvatske, osim ako je to drugo zakonom odreeno. Vlasnitvo nekretnina lanak 356. (1) Strane fizike i pravne osobe mogu, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati na temelju nasljeivanja vlasnitvo nekretnina na podruju Republike Hrvatske. (2) Strane fizike i pravne osobe mogu ako zakonom nije drukije odreeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasnitvo nekretnina na podruju Republike Hrvatske, ako suglasnost za to dade ministar nadlean za poslove pravosua Republike Hrvatske. (3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga lanka je upravni akt. (4) Brisan. Suglasnost lanak 357. (1) Ako je za stjecanje prava vlasnitva nekretnine potrebna suglasnost ministra nadlenog za poslove pravosua Republike Hrvatske, pravni posao kojemu je cilj stjecanje toga prava vlasnitva nitetan je bez suglasnosti ministra nadlenog za poslove pravosua. (2) O davanju suglasnosti za stjecanje prava vlasnitva odluuje nadleni ministar na zahtjev strane osobe koja namjerava stei vlasnitvo odreene nekretnine ili osobe koja namjerava otuiti tu nekretninu. (3) Strana osoba kojoj je uskraena suglasnost za stjecanje prava vlasnitva na nekretnini ne moe ponoviti zahtjev za davanje suglasnosti na stjecanje prava vlasnitva iste nekretnine prije nego to protekne pet godina od dana podnoenja zahtjeva koji je odbijen. Nekretnine na iskljuenom podruju lanak 358. (1) Strana osoba ne moe biti vlasnikom nekretnine koja lei na podruju koje je radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske zakonom proglaeno podrujem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasnitva, osim ako je zakonom to drugo odreeno. (2) Stranoj osobi koja je stekla pravo vlasnitva na nekretnini prije nego to je podruje na kojemu nekretnina lei proglaeno podrujem iz stavka 1. ovoga lanka, prestaje pravo vlasnitva te nekretnine, a ona ima pravo na naknadu prema propisima o izvlatenju. (3) Ako strana osoba ne moe na podruju iz stavka 1. ovoga lanka stei vlasnitvo nekretnine koje bi inae stekla nasljeivanjem, ona ima pravo na naknadu prema propisima o izvlatenju, kao da joj je ta nekretnina oduzeta u postupku izvlatenja. lanak 358.a (1) Odredbe lanka 354. do 358. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06. i 141/06.) ne odnose se na dravljane i pravne osobe iz drava lanica Europske unije. Te osobe stjeu pravo vlasnitva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasnitva za dravljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na nekretnine u izuzetim podrujima: poljoprivredno zemljite odreeno posebnim zakonom,
84
zatieni dijelovi prirode prema posebnom zakonu. lanak 358.b (1) Nekretnine za koje je stranoj osobi prestalo pravo vlasnitva na temelju lanka 358. stavak 2., kao i nekretnine koje strana osoba ne moe stei nasljeivanjem na temelju lanka 358. stavka 3. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima postaju vlasnitvo Republike Hrvatske, koja je obveznik naknade. Nasljednik ostvaruje pravo na naknadu prema propisima o izvlatenju, na temelju pravomonog rjeenja o nasljeivanju kojim mu je to pravo utvreno. (2) Zalona prava i druga stvarnopravna osiguranja koja su teretila nekretninu terete naknadu koju stjee nasljednik. (3) Ostala stvarna prava treih osoba koja su teretila nekretninu ne prestaju. (4) Odredbe ovoga lanka primjenjuju se i na druge nekretnine koje strane osobe ne mogu stei nasljeivanjem.
Dio deveti
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Glava 1. PRETVORBA DRUTVENOG VLASNITVA

Ope odredbe o pretvorbi lanak 359.
85
(1) to je odredbama ove glave odreeno o pretvorbi prava upravljanja, koritenja i raspolaganja stvarima u drutvenom vlasnitvu te o pretvorbi prava koritenja neizgraenoga graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu za nositelje tih prava, vrijedi i za njihove nasljednike i druge pravne sljednike. (2) Pravo vlasnitva i druga prava koja se steknu po odredbama ovoga Zakona o pretvorbi prava upravljanja, koritenja i raspolaganja stvarima u drutvenom vlasnitvu te o pretvorbi prava koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu, steena su pod uvjetom da nisu u sukobu s pravima koja na bivim drutvenim stvarima pripadaju drugim osobama na temelju propisa o denacionalizaciji. Pretvorba prava upravljanja, koritenja i raspolaganja lanak 360. (1) Pravo upravljanja, odnosno koritenja i raspolaganja na stvari u drutvenom vlasnitvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava - pravo vlasnitva one osobe koja je pretvorbom postala sveopi pravni sljednik dotadanjega nositelja prava upravljanja, odnosno koritenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasnitva; osim ako posebnim zakonom nije odreeno drukije. (2) Pravo upravljanja, odnosno koritenja i raspolaganja na stvari u drutvenom vlasnitvu osobe koja se do stupanja na snagu ovoga Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasnitva, postaje stupanjem na snagu ovoga Zakona pravo vlasnitva dotadanjega nositelja prava upravljanja, odnosno koritenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasnitva, osim ako posebnim zakonom nije odreeno drukije. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka, na odgovarajui se nain primjenjuju na sva stvarna prava. (4) Za upise prava upravljanja, odnosno koritenja i raspolaganja u zemljinim knjigama i u drugim javnim upisnicima koji su provedeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uzet e se da su upisi prava vlasnitva. Pretvorba prava koritenja neizgraenoga graevinskoga zemljita lanak 361. (1) Pravo koritenja neizgraenoga graevinskog zemljita u drutvenom vlasnitvu koje nije prestalo do donoenja ovoga Zakona pretvara se njegovim stupanjem na snagu u pravo vlasnitva dotadanjega nositelja toga prava ili njegova pravnoga sljednika. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na prvenstveno pravo koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu. (3) Za upise prava iz stavka 1. i 2. ovoga lanka u zemljinim knjigama koji su izvreni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona uzet e se da su upisi prava vlasnitva. Predmnjeve lanak 362. (1) Smatra se da je vlasnik nekretnine u drutvenom vlasnitvu osoba koja je u zemljinim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, koritenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (2) Smatra se da je osoba koja je u zemljinoj knjizi upisana kao nositelj prava koritenja neizgraenoga graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu, odnosno nositelj prvenstvenoga prava koritenja takva zemljita, vlasnik toga zemljita, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (3) Smatra se da su vlasnitvo Republike Hrvatske sve stvari iz drutvenoga vlasnitva na podruju Republike Hrvatske glede kojih nije utvreno u ijem su vlasnitvu niti djeluje predmnjeva vlasnitva iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (4) to je u stavku 1. do 3. ovoga lanka odreeno glede stvari, vrijedi na odgovarajui nain i za prava koja su bila u drutvenom vlasnitvu. Zatita pretvorenih prava lanak 363. (1) Osoba ije pravo vlasnitva potjee od nekadanjega prava upravljanja ili koritenja i raspolaganja stvari u drutvenom vlasnitvu, odnosno od nekadanjega prava koritenja ili prvenstvenoga prava koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu, ima pravo na zatitu svoga prava kao svaki vlasnik, uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 161. do 168. ovoga Zakona, ako nije to posebno odreeno zakonom.
86
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka koja se ne moe osloniti na predmnjevu vlasnitva, ili koja dokazuje suprotno od nje, dokazat e svoje pravo vlasnitva ako dokae da je ona odnosno njezin pravni prednik bio stekao pravo upravljanja ili koritenja i raspolaganja, odnosno pravo koritenja ili prvenstvenoga prava koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu, na valjanom pravnom temelju i uz ispunjenje svih ostalih pretpostavaka koje su se za stjecanje toga prava zahtijevale u trenutku stjecanja. Upis neuknjienih prava na nekretninama lanak 364. (1) Upis prava vlasnitva nekretnine koje potjee od nekadanjega prava upravljanja ili koritenja i raspolaganja stvari u drutvenom vlasnitvu provest e se po pravilima zemljinoknjinoga prava, ako ovim lankom Zakona nije to drugo propisano. (2) Zemljinoknjini sud dopustit e upis prava vlasnitva protiv knjinoga prednika koji je u zemljinu knjigu upisan kao vlasnik ili kao nositelj prava upravljanja, odnosno koritenja i raspolaganja. Ako je pravo upravljanja, koritenja ili raspolaganja izvanknjino bilo prenaano na vie osoba uzastopce, upis e se provesti u korist onoga koji dokae neprekinuti niz izvanknjinih stjecanja od knjinoga prednika do sebe. (3) Zemljinoknjini sud dopustit e uknjibu prava vlasnitva na temelju privatnih isprava na kojima nije ovjerovljen potpis one osobe ije se pravo ograniuje, optereuje, ukida ili prenosi, ako je, nakon promjene osobe ovlatene na to raspolaganje, tu ispravu supotpisala i svoj potpis ovjerovila osoba koja je u asu ovjere ovlatena na potpisivanje takvih isprava, ili osoba koja je u asu ovjere ovlatena za potpisivanje takvih isprava kao pravni sljednik osobe koja je nekretninom raspolagala, ili dravni pravobranitelj Republike Hrvatske u sluajevima kad osoba koja je nekretninom raspolagala nema pravnoga sljednika. (4) Da bi zemljinoknjini sud dopustio uknjibu po odredbi stavka 3. ovoga lanka, uz izjavu supotpisanu prema pravilima iz toga stavka treba priloiti javnu ili javnoovjerovljenu ispravu iz koje je vidljiva ovlast supotpisnika, te dokaz o pravnom sljednitvu ili njegovu izostanku. (5) Smatrat e se da je osoba ije se pravo ograniuje, optereuje, ukida ili prenosi dopustila upis u korist stjecatelja i kad je izjavu o tome u propisanom obliku dala osoba ovlatena na supotpis po stavku 3. ovoga lanka. (6) Osobe koje u zemljinim knjigama nisu upisane kao nositelji prava upravljanja, koritenja ili raspolaganja, a ne raspolau ispravom valjanom za zemljinoknjini upis prava vlasnitva, upisat e pravo vlasnitva tih nekretnina upisom u zemljinu knjigu na temelju odluke suda, poto dokau da su bile izvanknjini nositelji takva prava na nekretnini u drutvenom vlasnitvu. (7) Odredbe stavka 1. do 6. ovoga lanka vrijede na odgovarajui nain i za izvanknjine nositelje ogranienih stvarnih prava na nekretninama, ako nije to drugo zakonom odreeno. Upis vlasnitva u koje se pretvorilo pravo koritenja graevinskoga zemljita lanak 365. (1) Upis prava vlasnitva nekretnine koje potjee od nekadanjega prava koritenja neizgraenoga graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu ili od prvenstvenoga prava koritenja takva zemljita provest e se po pravilima zemljinoknjinoga prava, a uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 364. ovoga Zakona, ako ovim lankom nije to drugo propisano. (2) Zemljinoknjini e sud na zahtjev osobe koja za to ima pravni interes dopustiti brisanje drutvenoga vlasnitva i prava koritenja, odnosno prvenstvenoga prava koritenja te e upisati pravo vlasnitva u korist osobe koja je kao nositelj prava koritenja, odnosno prvenstvenoga prava koritenja bila upisana u zemljinoj knjizi. (3) U korist osobe koja u zemljinim knjigama nije upisana kao nositelj prava koritenja neizgraenoga graevinskog zemljita dopustit e zemljinoknjini sud brisanje drutvenoga vlasnitva te e upisati njezino pravo vlasnitva na temelju rjeenja o davanju na koritenje graevinskoga zemljita, rjeenja o oduzimanju zemljita iz posjeda prijanjega vlasnika ili korisnika i davanju njoj na koritenje (rjeenja o provedbi deposedacije u njezinu korist) te ugovora o meusobnim pravima i obvezama sklopljenim u skladu s uvjetima uvrenim u rjeenju o davanju na koritenje graevinskoga zemljita. (4) U korist osobe koja u zemljinim knjigama nije upisana kao nositelj prava koritenja neizgraenoga graevinskoga zemljita, a ne moe predoiti isprave navedene u stavku 3. ovoga lanka, zemljinoknjini sud dopustit e upis prava vlasnitva na temelju odluke suda, poto ona dokae da je imala to pravo koritenja steeno na valjanom pravnom temelju i na propisani nain. (5) Ako je pravo koritenja ili prvenstveno pravo koritenja preneseno na vie osoba uzastopce, upis e se provesti u korist zadnjeg nositelja toga prava na neizgraenom graevinskom zemljitu, ako dokae neprekinuti niz izvanknjinih stjecanja od knjinoga prednika do sebe.
87
(6) Tko tvrdi da je pravo koritenja na neizgraenom graevinskom zemljitu odnosno prvenstveno pravo koritenja toga zemljita u meuvremenu izvanknjino prestalo, treba to dokazati pred sudom da bi se na temelju sudske odluke izbrisalo to pravo odnosno pravo vlasnitva u koje se ono pretvorilo.
Glava 2.
USPOSTAVA PRAVNOGA JEDINSTVA NEKRETNINE

Jedinstvenost nekretnine lanak 366.
(1) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj vrijedi naelo pravne jedinstvenosti odreeno lankom 9. ovoga Zakona, ako posebnim zakonom nije to drugo odreeno. (2) Uspostava jedinstvenosti nekretnine provodi se po odredbama ove glave, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (3) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravni poslovi koji su suprotni naelu jedinstvenosti nekretnine ne proizvode pravne uinke. (4) Kad dvostrano ili jednostrano obvezni ugovor ne proizvodi pravne uinke zbog suprotnosti naelu jedinstvenosti nekretnine, svaka ugovorna strana, a i trei u iju je korist ugovor sklopljen, ima pravo zahtijevati pravednu izmjenu ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio. Odjeljak 1. Uspostava jedinstva zemljita i zgrade Pravno sjedinjenje zemljita i upisane zgrade lanak 367. (1) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljitu u drutvenom vlasnitvu izgraena zgrada u neijem vlasnitvu te je upisana u zemljinoj knjizi kao zemljinoknjino tijelo zasebno od zemljita na kojem je izgraena, vlasnik zgrade stei e pravo vlasnitva cijele nekretnine spajanjem svih tih zemljinoknjinih tijela u jedno uz upis prava vlasnitva na spojenom tijelu u korist vlasnika zgrade. (2) Nadleni e sud u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka odrediti spajanje zemljinoknjinih uloaka u jedan na zahtjev vlasnika zgrade. (3) Ukinut. (3) U sluaju kad se zbog uspostave jedinstva nekretnine spaja vie zemljinoknjinih tijela u jedno, ne dira se u prava koja su do tog spajanja postojala u korist ili na teret jednoga i drugoga zemljinoknjinoga tijela, nego e se po slubenoj dunosti upisati u korist, odnosno na teret odnosnoga suvlasnikoga dijela; a ako to nije mogue, upisat e se u korist, odnosno na teret spojenoga tijela, svako s onim prvenstvenim redom koje ima prema vremenu svoga nastanka, odnosno prema provedenom ustupu prvenstva. Pravno sjedinjenje zemljita i neupisane zgrade lanak 368. (1) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljitu u drutvenom vlasnitvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u neijem vlasnitvu, ali nije upisana u zemljinoj knjizi iako je upisano zemljite na kojem je izgraena, vlasnik te zgrade stei e pravo vlasnitva cijele nekretnine upisom postojanja zgrade na zemljinoj estici na kojoj je izgraena, uz upis prava vlasnitva na cijelom zemljinoknjinom tijelu u korist vlasnika zgrade. (2) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljitu u drutvenom vlasnitvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u neijem vlasnitvu, a na tom je zemljitu upisano pravo koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu, odnosno prvenstvenoga prava koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu u korist vlasnika te zgrade, nadleni e sud na zahtjev vlasnika zgrade odrediti upis iz stavka 1. ovoga lanka na temelju obavijesti nadlenoga katastarskoga tijela da je na odnosnoj graevinskoj estici izgraena zgrada. (3) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljitu u drutvenom vlasnitvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u neijem vlasnitvu, ali na zemljitu nije upisano pravo koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu, odnosno prvenstvenoga prava koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu u korist vlasnika te zgrade, nadleni e sud na zahtjev vlasnika zgrade odrediti upis iz stavka 1. ovoga lanka na temelju ovrne odluke vlasti kojom je radi izgradnje zgrade dodijeljeno pravo koritenja odnosno utvreno prvenstveno pravo koritenja njegovu nositelju, ugovora o meusobnim pravima i obvezama sklopljenim u skladu s uvjetima utvrenim u toj odluci te obavijesti nadlenoga katastarskoga tijela da je na odnosnoj graevinskoj estici izgraena zgrada.
88
(4) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljitu u drutvenom vlasnitvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u neijem vlasnitvu, ali to zemljite nije upisano u zemljinu knjigu, vlasnik te zgrade stei e vlasnitvo cijele nekretnine odgovarajuom primjenom odredaba stavka 3. ovoga lanka, s time da e, umjesto upisom u zemljinu knjigu, vlasnitvo nekretnine stei polaganjem u sud isprave na temelju koje bi se inae mogao dopustiti upis prema odredbi stavka 3. ovoga lanka; na to e se na odgovarajui nain primijeniti odredba lanka 120. stavka 4. ovoga Zakona. Pravno sjedinjenje nekretnine i pretvorba prava upravljanja, koritenja ili raspolaganja lanak 369. (1) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljitu u drutvenom vlasnitvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u drutvenom vlasnitvu, a pravo upravljanja, koritenja ili raspolaganja zgradom pripadalo je pravnoj osobi razliitoj od one kojoj je pripadalo pravo upravljanja ili koritenja i raspolaganja zemljitem, pravo vlasnitva cijele nekretnine stei e vlasnik zgrade na nain odreen lancima 367. i 368. ovoga Zakona, koji se primjenjuju na odgovarajui nain. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka vlasnik je osoba ije se pravo upravljanja, koritenja ili raspolaganja pretvorilo u pravo vlasnitva prema odredbama ovoga ili posebnoga zakona. Odjeljak 2. Uspostava jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade Povezivanje etanoga vlasnitva sa suvlasnitvom lanak 370. (1) Vlasnitvo na posebnom dijelu zgrade (etano vlasnitvo), a isto tako i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u drutvenom vlasnitvu, steeno na temelju prijanjih propisa, od stupanja na snagu ovoga Zakona vlasnitvo je posebnih dijelova nekretnine, kako je ureeno odredbama ovoga Zakona, pa se prosuuje po njima, ako ovim prijelaznim odredbama nije to posebno odreeno. (2) Vlasnik posebnoga dijela zgrade iz stavka 1. ovoga lanka nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ostaje vlasnikom svoga posebnoga dijela nekretnine, a nositelj prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade postaje vlasnikom toga posebnoga dijela, s time da se vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine neodvojivo povezuje s odreenim suvlasnikim dijelom cijele nekretnine po odredbama stavka 3. i 4. ovoga lanka. (3) Vlasniku posebnoga dijela zgrade iz stavka 2. ovoga lanka pripada stupanjem na snagu ovoga Zakona odgovarajui suvlasniki dio cijele nekretnine, umjesto njegova dosadanjega sudjelovanja u zajednikom nedjeljivom vlasnitvu zajednikih dijelova porodine zgrade sa suvlasnitvom zemljita, odnosno umjesto njegova dotadanjega sudjelovanja u trajnom pravu koritenja zajednikih dijelova viestambene zgrade s pravom trajnoga koritenja zemljita. (4) Veliina odgovarajuega suvlasnikoga dijela iz stavka 3. ovoga lanka utvrdit e se odgovarajuom primjenom pravila ovoga Zakona o veliini odgovarajuega suvlasnikoga dijela nekretnine koji ovlauje suvlasnika da ima u svome vlasnitvu posebni dio zgrade; do tada se smatra da su dijelovi svih suvlasnika jednaki, ali svaki od suvlasnika nekretnine, pa makar i ne bio vlasnikom posebnoga dijela zgrade, moe zahtijevati da se utvrdi veliina suvlasnikih dijelova koje e sud meu njih pravedno podijeliti. (5) Osobe koje su po prijanjim propisima imale valjani pravni temelj za stjecanje vlasnitva stana odnosno drugoga posebnoga dijela nekretnine, ovlatene su na tom temelju stei taj stan odnosno drugi posebni dio zgrade zajedno s odgovarajuim suvlasnikim dijelom cijele nekretnine, ija e se veliina utvrditi prema odredbama stavka 4. ovoga lanka. (6) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, povezanoga s odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine, upisuje se u zemljinoj knjizi uz odgovarajuu primjenu odredaba predvienih ovim Zakonom za uspostavu vlasnitva na posebnom dijelu; do tada ve provedeni upisi vlasnitva na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u drutvenom vlasnitvu smatraju se upisima prava vlasnitva posebnoga dijela nekretnine povezanoga sa suvlasnikim dijelom te nekretnine koji je odreen po stavku 4. ovoga lanka. lanak 371. Prestao vaiti. Posebni dijelovi nastali prenamjenom, nadogradnjom, prigradnjom ili dogradnjom lanak 372.
89
(1) Tko je do stupanja na snagu ovoga Zakona, a na temelju odobrenja koje je nadlena vlast dala u granicama svoje ovlasti na takvo imovinskopravno raspolaganje, o svome troku proveo prenamjenu zajednikih prostorija u zgradi u drutvenom vlasnitvu u stan ili drugu samostalnu prostoriju, stekao je time na temelju i u okviru toga odobrenja pravo vlasnitva prenamijenjenih prostorija kao posebnoga dijela nekretnine, zajedno s odgovarajuim suvlasnikim dijelom cijele nekretnine, u smislu odredaba lanka 370. ovoga Zakona. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se na odgovarajui nain i na nadogradnje, dogradnje i prigradnje nekretnine izvrene do stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju valjanoga odobrenja nadlene vlasti i o svome troku. (3) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona provedena prenamjena, nadogradnja, pregradnja ili dogradnja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, nadleni e sud na zahtjev zainteresirane osobe odrediti upis u zemljinoj knjizi toga vlasnitva uspostavljenoga na odgovarajuem suvlasnikom dijelu cijele nekretnine, a na temelju ovrne sudske odluke kojom je utvreno stjecanje vlasnitva posebnoga dijela nekretnine te takve odluke kojom je utvrena veliina odgovarajuega suvlasnikoga dijela, odnosno na temelju isprave svih suvlasnika cijele nekretnine kojom oni priznaju stjecanje vlasnitva posebnoga dijela nekretnine i sporazumno odreuju veliinu odgovarajuega suvlasnikoga dijela na kojem se to vlasnitvo osniva. Pripadci posebnoga dijela nastali prenamjenom, nadogradnjom, prigradnjom ili dogradnjom lanak 373. (1) Tko je do stupanja na snagu ovoga Zakona, a na temelju odobrenja koje je nadlena vlast dala u granicama svoje ovlasti na takvo imovinskopravno raspolaganje, o svome troku proveo prenamjenu zajednikih prostorija u zgradi u drutvenom vlasnitvu u dio koji bi sluio njegovu posebnom dijelu nekretnine, njegovo se pravo vlasnitva posebnoga dijela protegnulo i na taj dio kao pripadak tog dijela, osim ako to po odredbama ovoga Zakona ne moe biti pripadak toga posebnoga dijela. (2) Odredba stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuje i na nadogradnje, dogradnje i prigradnje nekretnine uraene do stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju valjanoga odobrenja nadlene vlasti i o svome troku.
Glava 3.
IZVRAVANJE OVLASTI GLEDE CIJELE NEKRETNINE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU

lanak 374.
(1) Odredbama ove glave ureuju se meusobni odnosi suvlasnika dok oni svoje odnose ne urede sukladno odredbama glave 4. treega dijela ovoga Zakona. (2) Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga lanka na odnose izmeu suvlasnika ureene po odredbama ove glave, primjenjuju se odredbe lanka 91. i 92. glave 4. treega dijela ovoga Zakona. Meuvlasniki ugovor lanak 375. (1) Uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i koritenjem nekretnine utvruju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (meuvlasniki ugovor). (2) Meuvlasniki ugovor iz stavka 1. ovoga lanka sadri osobito: - veliinu suvlasnikih dijelova nekretnine, - uvjete i nain upravljanja nekretninom, - poblie podatke o osobi koja e upravljati nekretninom, - opseg poslova koje e obavljati ta osoba, odgovornost za obavljanje poslova i sl., - uvjete i nain prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajednike priuve, - ime suvlasnika ovlatenoga za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravitelju, odnosno treim osobama i granice njegovih ovlasti, - uvjete i nain koritenja zajednikih prostorija, ukljuujui i stan namijenjen za nadstojnika zgrade, te ureaja i zemljita koje pripada odreenoj nekretnini. (3) Odluke koje proizlaze iz meuvlasnikoga ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila veina suvlasnika iji suvlasniki dijelovi ine vie od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine.
90
(4) Odredbe meuvlasnikoga ugovora imaju uinak i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja meuvlasnikoga ugovora. lanak 376. (1) Ako je nekretninom upravljao fond u stambenom gospodarstvu, suvlasnici su duni tom fondu dostaviti ugovor iz lanka 375. ovoga Zakona i obavijestiti ga o raunu sredstava zajednike priuve. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, fondovi u stambenom gospodarstvu prestaju upravljati odreenom nekretninom nakon to suvlasnici te nekretnine dostave fondu ugovor sklopljen s upraviteljem, a najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ugovor u svezi zajednikih dijelova lanak 377. Ako se u jednoj nekretnini nalaze zajedniki dijelovi i ureaji koji koriste i drugim nekretninama (krov, oluci, fasada, kotlovnica), odnosno nadstojniki stan koji pripada i drugim nekretninama, suvlasnici tih nekretnina duni su sklopiti ugovor o upravljanju i koritenju tih zajednikih dijelova i ureaja, odnosno nadstojnikoga stana. Upravitelj lanak 378. (1) Suvlasnici nekretnine su duni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom kojega s tim upraviteljem sklapaju. (2) Upravitelj moe biti fizika ili pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova. (3) Upravitelj upravlja nekretninom u ime i za raun suvlasnika u granicama ovlasti utvrenih ugovorom. (4) Upravitelj raspolae sredstvima zajednike priuve. (5) Upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred dravnim tijelima, ako ugovorom iz stavka 1. ovoga lanka nije drukije odreeno. (6) Ako upravitelj upravlja s vie nekretnina, duan je poslovanje svake nekretnine voditi odvojeno. Upraviteljeve dunosti i ovlasti lanak 379. (1) Upravitelj je duan osobito: - brinuti se da se zajedniki dijelovi nekretnine odravaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju, nunom za normalno koritenje, - obavljati povremeni i godinji pregled nekretnine i o tome sainiti zapisnik, - utvrditi visinu sredstava zajednike priuve koju snosi pojedini suvlasnik, - rasporeivati i druge trokove nekretnine na suvlasnike, naplaivati dugovanja te redovno podmirivati te trokove prema treima, sukladno sredstvima kojima raspolae, - obavjetavati suvlasnike na prikladan nain o obavljenim poslovima, - obavljati i druge poslove u skladu s obvezama preuzetim ugovorom iz lanka 378. ovoga Zakona, - poloiti svakom suvlasniku uredan raun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan nain na uvid isprave na kojima se temelji, i to najkasnije do 30. lipnja svake godine, - izraditi pregled predvienih poslova za odravanje i poboljice, kao i predvidivih trokova i optereenja u narednoj kalendarskoj godini (godinji program) ili za viegodinje razdoblje, te to na prikladan nain objaviti u kui najkasnije do isteka tekue kalendarske godine, - prikupiti vie ponuda za poslove odravanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine kao i za vee radove radi poboljice, pokrenuti sve potrebne postupke pred nadlenim tijelima dravne uprave i sudovima u svrhu upisa zgrade na graevinskoj estici i svih njezinih posebnih dijelova u zemljinim knjigama.
91
(2) Suvlasnici, u ije ime upravitelj upravlja nekretninom, duni su o promjeni osobe upravitelja ili o promjenama njegovih ovlasti koje se i njih tiu, obavijestiti najmoprimce i zakupnike na prikladan nain; ono to bi neobavijeteni najmoprimci i zakupnici ispunili osobi koja vie nije upravitelj ili vie nije ovlatena primiti ispunjenje, valjano je ispunjeno i oslobaa dunike obveze, ali samo ako nisu znali za tu promjenu. (3) Upravitelja koji postupa suprotno obvezama iz ovoga lanka, suvlasnici mogu razrijeiti dunosti te im je duan naknaditi tetu koja nastane radi njegove nemarnosti ili propusta. Zajednika priuva lanak 380. (1) Sredstva zajednike priuve suvlasnici su duni uplaivati na raun koji e u tu svrhu otvoriti, prema utvrenom godinjem, odnosno viegodinjem programu. (2) Sredstva iz stavka 1. ovoga lanka suvlasnici su duni uplaivati najmanje u visini koja odgovara 0,54% vrijednosti njihova posebnoga dijela, godinje. (3) Ako suvlasnici prikupe sredstva zajednike priuve u iznosu veem od 10% vrijednosti nekretnine, ta sredstva privremeno nisu duni izdvajati sve dok se njihov iznos smanji ispod propisanoga minimuma iz stavka 3. ovoga lanka. (4) Sredstva iz stavka 1. ovoga lanka suvlasnici su duni uplaivati mjeseno. Trokovi upravljanja lanak 381. Dok se ne utvrde vrijednosti posebnih dijelova nekretnine udio vlasnika posebnoga dijela nekretnine u trokovima upravljanja odredit e se na nain da visina udjela odgovara udjelu korisne povrine stana ili na druge samostalne prostorije koja je u njegovu vlasnitvu, prema zbroju korisnih povrina svih stanova i drugih samostalnih prostorija u nekretnini. Hitni popravci lanak 382. (1) Ako suvlasnici ne osiguraju upravljanje nekretninom, jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune (regionalne) samouprave odredit e fiziku ili pravnu osobu za obavljanje hitnih popravaka na toj nekretnini. (2) Hitnim popravcima razumijevaju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se sprjeavaju posljedice za ivot i zdravlje ljudi kao i vea oteenja nekretnine. (3) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka suvlasnici su duni osobi koja obavi hitne popravke platiti trokove u roku osam dana od dana kada ih ta osoba pisano obavijesti o iznosu dugovanja. (4) Raun o obavljenom hitnom popravku smatra se vjerodostojnom ispravom u ovrnom postupku. (5) Radi osiguravanja naplate nepodmirenih iznosa, pravna osoba koja je obavila hitne popravke ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio zgrade onih suvlasnika koji nisu podmirili trokove popravka. Nuni popravci lanak 383. (1) Kada zbog oteenja zajednikih dijelova i ureaja nekretnine postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, graevinski inspektor naredit e upravitelju nekretnine, odnosno suvlasnicima ako nemaju upravitelja, izvrenje nunih popravaka. (2) alba izjavljena protiv rjeenja inspektora ne zadrava ovrhu rjeenja. (3) Radi osiguravanja naplate trokova popravaka iz stavka 1. ovoga lanka, traitelj ovrhe ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio nekretnine onih suvlasnika koji nisu podmirili trokove popravka. Rok za zakljuenje ugovora lanak 384. Suvlasnici su duni meuvlasniki ugovor iz lanka 375., ugovor u svezi sa zajednikim dijelovima iz lanka 377. i ugovor s upraviteljem iz lanka 378. ovoga Zakona zakljuiti u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Prinudna uprava
92
lanak 385. (1) Ako suvlasnici nisu osigurali upravljanje nekretninom u roku iz lanka 384. ovoga Zakona, jedinice lokalne samouprave odredit e fiziku ili pravnu osobu koja e obavljati poslove uprave tom nekretninom (prinudni upravitelj). (2) Prinudni upravitelj ima sve ovlasti upravitelja nekretninom propisane odredbama ove glave Zakona. Prestanak rada fondova lanak 386. Fondovi u stambenom gospodarstvu prestaju s radom u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Donoenje podzakonskih propisa lanak 387. (1) Namjenu sredstava zajednike priuve, vrste i nain otklanjanja hitnih i nunih popravaka, dostavljanje podataka o stanovima nadlenom upravnom tijelu jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune (regionalne) samouprave, preuzimanje sredstava i djelatnika fonda, prijenos sredstava zateenih na raunu fonda te uvjete i nain prestanka rada fondova uredit e Vlada Republike Hrvatske posebnom uredbom. (2) Vlada Republike Hrvatske uredbu iz stavka 1. ovoga lanka donijet e u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Glava 4.
ZAVRNE ODREDBE
Djelovanje zakona lanak 388.
(1) Stjecanje, promjena, pravni uinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuuju se prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i zavrnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukije odreeno. (2) Stjecanje, promjena, pravni uinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih uinaka. (3) Rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava odreeni ovim Zakonom, ako su bili poeli tei prije nego to je on stupio na snagu, nastavljaju tei u skladu s odredbom stavka 2. ovoga lanka, ali ne dulje nego to bi trebao istei rok odreen ovim Zakonom ako bi poeo tei u asu njegova stupanja na snagu. (4) U rok za stjecanje dosjelou nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u drutvenom vlasnitvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelou, ne rauna se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. (5) Zatita povjerenja u istinitost i potpunost zemljinih knjiga odreena ovim Zakonom nee se primjenjivati u korist stjecanja do kojih doe do 1. sijenja 2015. godine., ako se njime stjee nekretnina na kojoj je bilo upisano drutveno vlasnitvo, a nije brisano prije nego to je ovaj Zakon stupio na snagu. (6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga lanka zatita povjerenja u istinitost i potpunost zemljinih knjiga primjenjuje se od 1. sijenja 2007. na nekretnine u katastarskim opinama za koje je otvorena EOP zemljina knjiga kao i na nekretnine koje su prema posebnim odredbama Zakona o zemljinim knjigama unesene u Bazu zemljinih podataka. Steena prava lanak 389. (1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona ne dira se u postojee odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, s jedne, te osoba koje su na valjanom pravnom temelju i na valjani nain stekle prava glede tih stvari, s druge strane. (2) Prava na nekretninama, upisana u zemljine knjige, zadravaju svoj prvenstveni red i nakon pretvorbe drutvenog vlasnitva i uspostave jedinstva nekretnina. (3) Meusobne odnose vlasnika, odnosno suvlasnika nekretnina, s jedne, te stanara, odnosno najmoprimaca i zakupnika, s druge strane, ureuju pravila obveznoga prava, ako nisu ureeni posebnim zakonom. Iznimke od pretvorbe prava upravljanja, koritenja i raspolaganja lanak 390. (1) Odredbe lanka 360. do 365. ovoga Zakona ne odnose se na stvari na kojima su pravo upravljanja, koritenja i raspolaganja imale bive drutvene i drutveno-politike organizacije, na stvari koje nisu unesene u drutveni kapital pravnih osoba u postupku
93
pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea, te na stvari pravnih osoba u drutvenom vlasnitvu sa sjeditem na prije okupiranom, a sada osloboenom podruju Republike Hrvatske. (2) Pretvorba prava upravljanja, koritenja i raspolaganja na stvarima iz stavka 1. ovoga lanka uredit e se posebnim zakonom. Vlasnitvo trgovakog drutva kao pravnog sljednika drutvenog poduzea lanak 390.a Trgovako drutvo kao pravni sljednik drutvenog poduzea, po zavrenoj pretvorbi drutvenoga vlasnitva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile: drutveno vlasnitvo s pravom upravljanja, koritenja i raspolaganja drutvenog poduzea i koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasnitva i ija je vrijednost procijenjena u kapital drutva i koje su po nadlenom tijelu iskazane u kapitalu drutva. Raspolaganje nekretninama u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave lanak 391. (1) Nekretninu u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune (regionalne) samouprave tijela nadlena za njihovo raspolaganje mogu otuiti ili njome na drugi nain raspolagati samo na osnovi javnog natjeaja i uz naknadu utvrenu po trinoj cijeni, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka ne odnose se na sluajeve kad pravo vlasnitva na nekretninama u vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, stjeu Republika Hrvatska i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, te pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ako je to u interesu i cilju opega gospodarskog i socijalnog napretka njezinih graana. (3)Zemljite u vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave tijela nadlena za njihovo raspolaganje mogu prodati po utvrenoj trinoj cijeni bez provedbe javnog natjeaja: osobi kojoj je dio tog zemljita potreban za formiranje neizgraene graevne estice u skladu s lokacijskom dozvolom ili detaljnim planom ureenja, ako taj dio ne prelazi 20 % povrine planirane graevne estice i osobi koja je na zemljitu u svom vlasnitvu, bez graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta nadlenog tijela dravne uprave, izgradila graevinu u skladu s detaljnim planom ureenja ili lokacijskom dozvolom, a nedostaje joj do 20% povrine planirane graevne estice, pod uvjetom da se obvee da e u roku od jedne godine od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora ishoditi graevinsku dozvolu. (4) Trina cijena iz stavka 3. ovoga lanka je vrijednost izraena u cijeni koja se za odreenu nekretninu moe postii na tritu i koja ovisi o odnosu ponude i potranje u vrijeme njezinog utvrivanja na podruju jedinice lokalne samouprave. (5) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga lanka nitetni su.
Nalazni uredi lanak 392. (1) Ministarstvo unutarnjih poslova ustrojit e nalazne urede i rad u njima u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Do ustroja nalaznih ureda po odredbi stavka 1. ovoga lanka, poslove nalaznih ureda obavljaju policijske postaje. Iznimke od primjene Zakona o zakupu poslovnoga prostora
94
lanak 393. Na ugovore o zakupu zakljuene sukladno odredbama lanka 32. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe Zakona o zakupu poslovnoga prostora. Prestanak vaenja zakona lanak 394. (1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti sljedei zakoni: - Zakon o osnovnim vlasnikopravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91.), - Zakon o vlasnitvu na dijelovima zgrada ("Narodne novine", br. 52/73.), - Zakon o prometu zemljita i zgrada ("Narodne novine", br. 52/73.), - Zakon o prenamjeni zajednikih prostorija u stanove ("Narodne novine", br. 37/88.), - Osnovni zakon o stjecanju prava vlasnitva na poljoprivrednim oruima i o koritenju poljoprivrednog orua od strane graana ("Narodne novine", br. 52/71.), - Glava II i III Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", br. 51/85., 42/86., 22/92. i 70/93.), -Zakon o koritenju dijela sredstava amortizacije za velike popravke stambenih zgrada ("Narodne novine", br. 39/88. i 33/89.) i - Zakon o fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 53/90. i 76/93.). (2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o graevinskom zemljitu ("Narodne novine", br. 48/88. - proieni tekst, 16/90. i 53/90.), a postupci zapoeti po odredbama toga Zakona, dovrit e se po odredbama ovoga Zakona, ako su povoljniji za nositelja prava koritenja. (3) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Uredba o koritenju sredstava amortizacije stanova i stambenih zgrada ("Narodne novine", br. 19/95.). (4) Stupanjem na snagu ovoga Zakona stavljaju se izvan snage odredbe sljedeih lanaka zakona: - lanka 966. do 996. Zakona o obveznim odnosima, koji je preuzet kao Zakon Republike Hrvatske Zakonom o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91. i 73/91.), - lanka 34. i 53. Zakona o graenju ("Narodne novine", br. 77/92.). Tumaenje i primjena zakonskih odredaba lanak 395. (1) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se odredbe propisa koji su na snazi, a razliito ureuju drutveno od ostaloga vlasnitva, tumaiti i primjenjivati samo u skladu s naelom jednovrsnosti vlasnitva. (2) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se odredbe propisa koji su na snazi, a razliito ureuju pripadanje zgrada, odnosno dijelova zgrada od pripadanja zemljita, tumaiti i primjenjivati samo u skladu s naelom jedinstvenosti nekretnine. Stupanje na snagu lanak 396. Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sijenja 1997. godine. Zagreb, 2. listopada 1996.
95

Zakon o Vlasnistvu I Drugim Stvarnim Pravima

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Vlasnistvu I Drugim Stvarnim Pravima

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O VLASNITVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

ZAKON O VLASNITVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

Dio drugi POSJED

Glava 3. KAKVOA POSJEDA

Glava 4. TRAJNOST I ZATITA

Glava 1. O VLASNITVU UOPE

Glava 4. VLASNITVO POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE

Glava 7. Zatita vlasnitva

Glava 8. Prestanak vlasnitva

Dio etvrti SLUNOSTI

Glava 2. STVARNE SLUNOSTI

Posebna pravila o pojedinim slunostima a/ O pravu plodouivanja Uope lanak 203.

Stjecanje s povlasnom stvari

Dio peti STVARNI TERETI

TERETI U KORIST NEKRETNINA

Glava 3. TERETI U KORIST OSOBE

Stjecanje s povlasnom nekretninom

Dio esti PRAVO GRAENJA

Dio sedmi ZALONO PRAVO

Odjeljak 1. Osnivanje zalonoga prava Davanje u zalog

VJEROVNIKOVA OVLATENJA DO NAMIRENJA

OSTVARENJE PRAVA NA NAMIRENJE

Dio osmi STVARNA PRAVA STRANIH OSOBA

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Glava 1. PRETVORBA DRUTVENOG VLASNITVA

USPOSTAVA PRAVNOGA JEDINSTVA NEKRETNINE

IZVRAVANJE OVLASTI GLEDE CIJELE NEKRETNINE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU

You might also like