1

Knjini niz VJERSKE ZAJEDNICE

Nikolina Crlji ADVENTISTI SEKTA, DENOMINACIJA ILI KULT?

Nakladnik ESDEA d.o.o. Oroslavje, Hrvatska Odgovara Velimir ubert Lektura i korektura Ljerka Koren Grafika priprema GENESIS, Zagreb Tisak ITG, Zagreb, 2001.

NIKOLINA CRLJI

ADVENTISTI
SEKTA, DENOMINACIJA ILI KULT?

ESDEA OROSLAVJE

 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb UDK 286(497.5) (091) CRLJI, Nikolina Adventisti : sekta, denominacija ili kult? / Nikolina Crlji. - Oroslavje : Esdea, 2001. (Knjini niz Vjerske zajednice) Bibliografija. ISBN 953-6409-19-4 I. Adventisti -- Hrvatska -- Djelovanje 410103038 4

RIJE UNAPRIJED
Autorica ovog rada, Nikolina Crlji, ivi u Oroslavju s roditeljima i mla im bratom. Ro ena je 29. rujna 1981. godine u Zaboku. Njezini roditelji ve dugo stanuju i ive u ovom gradu. Osnovno kolovanje i etiri razreda ope gimnazije zavrila je u Oroslavju s odlinim uspjehom. U razgovoru voli naglasiti da je tu upoznala mnoge divne mlade ljude, a posebno profesore koji su bili izvrsni predavai i vrlo ugodno drutvo. Osobito voli hrvatski jezik, povijest, sociologiju i filozofiju. Kao emocionalna osoba voli sluati, ali umjesto govorenja vie voli svoje misli biljeiti na papir. Nikolina zasad jo nema potpuno razra ene planove za budunost, ali vjeruje da e uz molitvu i Boju pomo i taj problem svojega ivota uspjeno rijeiti. Nikolina je tipian primjer suvremene mladei. S velikim zanimanjem gleda svijet i sve to se oko nje zbiva. Ima izvanrednu mo zapaanja i selektiranja zapaenih pojedinosti. Nije spremna prihvatiti neije stavove ili objanjenja bez ozbiljnog i prijeko potrebnog zato. Odrastanjem i sazrijevanjem tih je pitanja bilo sve vie. Zato tolike razlike me u ljudima, tolike stranke, zato toliko Crkava i raznih ideologija? Tijekom Domovinskog rata, kojeg je proivljavala sa svim strahotama nesigurnosti, problema i neimatine, uz 5

desetke tisua prognanika, izbjeglica i domaeg puanstva koje je ADR A opskrbljivala hranom, odjeom, posteljinom, namjetajem i sl., i Nikolina je sa svojom obitelji povremeno koristila njezine usluge i pratila djelovanje Humanitarne organizacije ADR A (Adventistiki dobrotvorni rad) u Stubikoj Slatini Oroslavju. Upoznala se s voditeljicom te organizacije Marianom ubert i uspostavila s njom prijateljske kontakte. Ljubopitljivost i priro ena elja da dozna vie poticala je Nikolinu u postavljanju niza pitanja u svezi s ADROM. Fascinirala ju je spoznaja da ADR A djeluje u vie od 200 zemalja, da u njoj djeluje 391 pokretna jedinica dobrotvorne slube i 13.876 dobrotvornih skupina. Bila je iznena ena podatkom da u Hrvatskoj ADR A djeluje vie od 75 godina (kao Dobrotvorno samaritansko drutvo do 1989., a 18. studenog 1989. g u Stubikim Toplicama donesena je odluka o promjeni imena i prihvaanje me unarodnog naziva ADR A (Adventist development relief asociation). Doznala je da ADR A organizira mnogobrojne seminare, humanitarne koncerte, zdravstvena, kulturna i duhovna predavanja. Pomo je pribavljala bolnicama, domovima zdravlja, ambulantama, kolama, vrtiima, udrugama invalida i slinim ustanovama. Preko ADRE Nikolina doznaje da je organizator tako velike i svuda prisutne organizacije Kranska adventistika crkva, da su vjernici te Crkve portvovni volonteri i organizatori raznih programa Njezina se znatielja usmjerila na Crkvu. Kakva je to Crkva, kakva su njezina vjerovanja, kakav je njihov odnos prema drugim vjerskim zajednicama, prema drutvu, dravi i slinom? 6

Ta znatielja ju je pokrenula na istraivanje i pojanjenje svakog takvog pitanja. Proitala je veliki broj knjiga, prelistala mnogobrojne asopise, upoznala se s velikim brojem novinskih vijesti i izvjea adventistikih autora, simpatizera Adventistike crkve, ali i otvorenih neprijatelja te Crkve, i nakon svakog takvog istraivanja na povrinu su izlazila nova pitanja koja nije htjela zanemariti. Kao lektor ili korektor pomagala je na izdavanju niza knjiga u nakladi tvrtke ESDEA u Oroslavju. Nakon tako mukotrpnog i savjesnog istraivanja, pribliava se kraj kolske godine i postavlja se pitanje maturalnog rada. Izme u teme iz filozofije ili sociologije Nikolina je, uz pomo svojega mentora prof. Darka Ciglenekog, kao naslov svoje maturalne radnje izabrala temu Adventisti sekta, denominacija ili kult? Na zadovoljstvo svojega mentora i cijele ispitne komisije, svoje spoznaje o toj Crkvi, njezinoj povijesti i poslanju pretoila je vrlo kvalitetno u svoj maturalni rad. Tvrtki ESDEA pruila se prilika da, uz pomo sponzora, predstavi ovaj njezin rad irem itateljstvu u obliku knjige. Oprema knjige i ilustracije pridonos su nakladnika. Urednik

Zahvaljujem svojemu mentoru prof. Darku Ciglenekom na pruenoj pomoi i strunim savjetima kod izrade maturalnog rada.

1. UVOD
Pojava adventizma u naim krajevima i sve vea prisutnost adventista u drutvenom okruenju, s posebnim naglaskom na Humanitarnu organizaciju ADR A Adventistiki dobrotvorni rad; naroita zauzetost njihovih vjernika u rjeavanju socijalnih problema, posebno kod zbrinjavanja izbjeglica i prognanika tijekom ratnih zbivanja, budi u nama elju da upoznamo te nae susjede i njihov nain ivota, vjerovanja i djelovanja. To je i razlog moje odluke da malo bolje upoznam adventiste, istraim njihov nain ivota i rada i pripremim ovaj rad. U ovom radu pokuat u odgovoriti na pitanje iz naslova jesu li oni doista kult, denominacija ili sekta. U drugom poglavlju objasnit u tko su adventisti uope i to o njima kae povijest, otkud vuku korijenje, pod ijim utjecajem su nastali i kako su se uope prozvali adventistima. U treem poglavlju vidjet emo njihovu djelatnost, njihov vjerski ivot i duhovnu obnovu, s posebnim naglaskom na subotu kao dan odmora. Podijeljeno je na nekoliko cjelina. Slijedi odgojno djelo (kole, fakulteti, gimnazije), nakladniko djelo (asopisi, knjige, radio i televizija), a zadnja cjelina treeg poglavlja jest dobrotvorni rad ADR A. 9

U etvrtom poglavlju dajemo prikaz organizacije Kranske adventistike crkve. U petom poglavlju poblie emo upoznati adventiste u Republici Hrvatskoj te neke od njihovih najvanijih predstavnika u prolosti. U estom poglavlju iznijet u razliita miljenja, tumaenja i citate o njima, odnosno kako ih pojedinci doivljavaju. Zakljuak e biti sam saetak ovog rada i moje osobno miljenje o njima. Ovim zahvaljujem i adventistikom pastoru to mi je posvetio vrijeme za razgovor i pribavio mnogobrojnu literaturu i stavio na raspolaganje svoju knjinicu.

10

2. KRANSKA ADVENTISTIKA CRKVA

2.1. Tko su adventisti?
ADVENTISTI (lat. adventus, dolazak) pripadnici su kranske sljedbe koji od 1843./44. godine oekuju drugi Kristov dolazak na Zemlju. Njihov veliki propovjednik bio je ameriki farmer i baptistiki propovjednik William Miller (1782.1849.), pripadnik slobodne Baptistike crkve koji se bavio prouavanjem Biblije. Miller je za termin Kristova ponovnog dolaska uzeo razdoblje od 21. oujka 1843. godine do 21. oujka 1844. godine, prema proroanstvu u Knjizi proroka Daniela, a prema Mateju 24,1-6 odgodio ga je za 22. listopada 1844. godine. Ali ni toga dana Krist nije doao. Mnogi su mu suradnici i pristae okrenuli le a. Ellen Gould White, ro ena u Portlandu, proroica, kako su je adventisti zvali, u svom je vi enju vidjela da je Krist 22. listopada 1844. proglasio posljednji sud grijesima na Zemlji. Najvei od tih grijeha bio je prestanak svetkovanja subote. Miller je 1845. godine iskljuen iz baptistike zajednice i na jednoj konferenciji u Albanyju ujedinjuje se u samostalnu adventistiku denominaciju koja je ivjela u napetom oekivanju ponovnog Gospodinovog dolaska, ali vie nije nagovjetavao datum. 11

Do prijeloma unutar adventistikog pokreta dolo je zbog ideje o svetkovanju subote. Skupina koja je podrala tu ideju i koja je zapoela svetkovati subotu nazvala je sebe 1860. godine adventistima sedmog dana. Misao o svetkovanju subote preuzeli su od zajednice baptista sedmog dana1. Zbog svetkovanja subote nazivaju ih i subotari. Osnovom vjere smatraju cijelu Bibliju (Sveto pismo). Strogo zabranjuju uzimanje alkohola i nikotina, bore se za zdrav duh i zdravo tijelo. Oni vjeruju u spasenje milou i prakticiraju krtenje odraslih, a prekogrobni ivot nazivaju poinak u Kristu koji e trajati do parusije (gr. parusia nazonost, ponovni dolazak Kristov na svretku svijeta)2 kada e svi uskrsnuti u slavi. Na elu Adventistike crkve nalazi se Generalna konferencija sa sjeditem u Washingtonu D.C. Evangelizaciju obavljaju osobnim posjetima domovima, raspaavanjem asopisa i knjiga, koritenjem radio i TV postaja i promidbom zdrave hrane. Veliku pozornost posveuju kolstvu i tzv. subotnjim kolama.3

2.2. to kae povijest?

Poetkom 19. stoljea u Europi i SAD-u djelovali su pokreti probu enja, tj. pokreti pod ijim su se utjecajem

1 Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb, 1984. str. 3033. 2 AniKlaiDomovi, RJENIK STR ANIH RIJEI, Sani-plus, Zagreb 1998. str. 1050. 3 HRVATSK A ENCIKLOPEDIJA, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1999.

12

ljudi vjerom osobno upoznavali s Isusom Kristom i prihvatili Ga. Oko 1840. godine nastao je jedan od tih pokreta veliko probu enje. Najznaajnija uloga tog pokreta bilo je vjerovanje da e Isus Krist uskoro doi. Baptistiki propovjednik William Miller u SAD-u izraunao je termin Kristova dolaska 1836. godine, a u Njemakoj prelat Albrecht Bengel 1844. godine. Isus Krist nije ponovno doao, pa su vjernici bili duboko razoarani. Veliko probu enje doivjelo je neuspjeh. Ipak, ostala je jedna skupina vjernika koja je kritiki razmatrala spoznaje iz velikog probu enja. Oni su se 1863. godine organizirali u Kransku adventistiku crkvu ili Crkvu adventista sedmoga dana. Adventisti su shvatili da nikad ne treba postavljati datum Kristovog ponovnog dolaska, ali su istodobno bili posluni rijeima Isusa Krista da budu spremni ekajui Ga. Adventisti su vidjeli sebe kao nasljednike Reformacije. I oni su, kao i svi protestanti, prihvatili cijelo Sveto pismo kao temelj vjere. Njihova Crkva je razgranata diljem svijeta i imaju svoje sveenike kolovane na vlastitim teolokim fakultetima. Raspolau zdravom financijskom osnovom koja ih ini neovisnima o dravi.4 Protivno tom miljenju, postoji i druga strana povijesti koja tvrdi da je proroica Ellen Gould White kao devetnaestogodinjakinja imala vi enje 3. 4. 1847. godine. U tom je vi enju vidjela da Bog nije promijenio abat jer

Golubi, Mirko, POVIJEST KRANSKE CRKVE, Adventistiki teoloki fakultet, Maruevec, 1982.

13

se On, kao ni Njegov Zakon, nikada ne mijenja. Papinstvo je izvrilo zamjenu svetkovanja sa sedmog dana na prvi, i to u prvim stoljeima, i tako promijenilo vrijeme i zakon5. E. G. White je datum posljednjeg suda na Zemlji pomaknula na neodre eni trenutak i uvijek opominjala vjernike na dvostruku obvezu: besprijekoran ivot i misionarsko poslanje.

Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb 1984. str. 3334.

14

3. DJELATNOST CRKVE
U ovom poglavlju razmotrimo djelatnost Crkve: u to adventisti vjeruju, kako ive, za to se zalau, kakva im je zdravstvena sluba, odgojno i nakladno djelo te dobrotvorni rad.

3.1. Vjerski ivot duhovna obnova

Adventisti prihvaaju Apostolsko vjerovanje jer smatraju da ono izraava prvobitna kranska vjerovanja proizala iz Biblije, tj. uenje apostola i proroka kojima je temelj vjere Isus Krist.6 Adventistima i kranima zajednika je vjera u Isusa Krista. On je sredite njihovog ivota. Oni smatraju da se kranstvo treba oitovati u svakodnevnom ivotu, kako u domu tako i u i zajednici. Adventisti se subotom sastaju na bogosluju koje vodi pastor, odnosno starjeina mjesne crkve. U bogosluju sudjeluju svi vjernici crkve, a bogosluje se sastoji od prouavanja biblijske pouke, itanja Svetog pisma i molitava. abat (subota) je dan kada se treba naroito prouavati Biblija, a odlaskom u prirodu prouavati djela Bojeg stvaranja. Adventisti vjeruju da tijekom ivota

SAVJEST I SLOBODA, Centar za istraivanje Biblije Znaci vremena, Informacije, Zagreb, 1981, str. 45.

15

ovjek dolazi do obraenja u Kristu, a rezultat te promjene pod utjecajem Svetoga Duha jest ponovno ra anje, odnosno naputanje neboanskih, protubiblijskih krivih navika koje odvraaju ovjeka od propasti i vode ga k Bogu.

TEMELJNA VJEROVANJA Isus Krist

Za adventiste je, prema nauavanju Biblije, Isus Krist jedini posrednik izme u Boga i ovjeka. On je Spasitelj ljudi. Kristov ivot, trpljenje, smrt i uskrsnue jedino su sredstvo za oienje ovjeka od grijeha. Oni koji vjerom prihvaaju oienje mogu imati vjeni ivot. Savreno oienje, djelovanjem Svetog Duha, pomiruje ovjeka s Bojim Zakonom i Njegovim milosr em, ono osu uje ovjekov grijeh pruajui mu oprost. Kristova smrt je zamjena za ljudsku smrt. Kristovo uskrsnue najavljuje Boju pobjedu nad silama zla, a onima koji prihvaaju oienje On osigurava konanu pobjedu nad grijehom i smru.

Biblija
Biblija ili Sveto pismo, Stari i Novi zavjet, pisana je Boja Rije, dana boanskim nadahnuem preko svetih Bojih ljudi koji su govorili i pisali pod utjecajem Svetoga Duha. U svojoj Rijei Bog je povjerio ovjeku znanje potrebno za spasenje. Ona je jedini temelj vjere. 16

Ako ugleda ovjeka koji u subotu ujutro ide ulicom i u ruci ima Bibliju, moe biti potpuno siguran da je adventist. Istina, svi adventisti ne nose Bibliju sa sobom u svako doba, ali mnogi od njih imaju obiaj da je nose u crkvu i na molitvene sastanke. Oni su narod jedne Knjige, a ta knjiga je Biblija. Oni je vole i prouavaju je. U njihovim domovima, kolama i crkvama ona zauzima prvo mjesto. Nita ne moe poljuljati njihovu vjeru da je ona Rije Boja.7

Kristov drugi dolazak

Sam Isus Krist, an eli prilikom uzaaa i oni koji su svjedoili o Njemu kroz stoljea uvijek su iznova isticali da e On ponovno doi. Adventisti ne istiu kraj svijeta, nego istiu Isusa Krista koji e ponovno doi. Zbog toga oni smatraju da ovjek ne treba strahovati nad krajem, nego se treba nadati. Oni ne znaju kada e to biti, ali vjeruju da e biti uskoro.

Smrt i uskrsnue
Plaa grijeha je smrt. Ali Bog je besmrtan i On daje kao besplatni poklon vjeni ivot onima koji vjeruju i time se otkupljuju od grijeha. Kad Krist ponovno do e, svijet e dosegnuti pravi cilj i svrhu stvaranja, kao i spasenje svih ljudi koji vjeruju u Njega i u Njegov ponovni dolazak.

TVOJI PRIJATELJI ADVENTISTI, Kranska adventistika crkva, Zagreb, 1993. str. 3.

17

Krtenje
Krtenjem, vjeruju adventisti, ovjek priznaje svoju vjeru u ivot, smrt i uskrsnue Isusa Krista i time donosi odluku i javno obznanjuje da eli ivjeti novim ivotom. Adventisti priznaju Isusa Krista kao Gospodina i Spasitelja, vjerom postaju Njegov narod i vjernici Njegove Crkve. Krtenje ima duboko duhovno i simboliko znaenje: kao to je Isus Krist umro, leao mrtav u grobu i ustao treeg dana, tako i ovjek, uronjen u vodu, biva sahranjen, da bi zatim ustao na nov ivot s Isusom Kristom.

Deset zapovijedi
Naela Bojeg Zakona sadrana su u Deset zapovijedi. Izraavaju Boju ljubav i obznanjuju Njegovu volju za ovjeka. Oni su propis i temelj Bojeg saveza s Njegovim narodom i ukazuju na grijeh. Spasenje je u cijelosti rezultat Boje milosti, a nikako rezultat ljudskih djela dobrote ili pobonosti, ali je plod spasenja poslunost Bojim nepromjenjivim zapovijedima. Poslunost razvija kranski karakter i daje osjeaj zadovoljstva. Ona govori to je dobro a to je zlo. Snagu da ovjek ostavi zlo i ini dobro daje Bog kroz Isusa Krista i kroz Svetoga Duha.

Brak i obitelj
Bog je u Edenu obavio prvo vjenanje, osnovao brak, a Isus ga je za vrijeme svog boravka na Zemlji potvrdio kao doivotnu zajednicu izme u mukarca i ene. Za kranina brak je zavjet kojim se obeao Bogu i svom branom supruniku. Adventisti vjeruju, kao to je Isus uio, 18

da onaj tko naputa svog branog suprunika i stupa u brak s drugim ini preljub. Odnosi u obitelji nisu uvijek idealni, ali suprunici koji se potpuno posvete jedno drugome u Kristu, mogu postii zajednitvo u ljubavi i ivotu kroz vodstvo Svetoga Duha i uz pomo Crkve. Roditelji trebaju odgajati svoju djecu da ljube i sluaju Boga.

Crkva
Crkva je zajednica vjernika koji prihvaaju istinu da je Isus Krist Gospodin i Spasitelj. Ljudi se sjedinjuju na bogosluju, u zajednitvu, u pouavanju Boje Rijei, Veeri Gospodnjoj (svetoj priesti pod prilikama kruha i vina), u sluenju svim ljudima i objavljivanju evan elja cijelome svijetu. Autoritet Crkve proistjee iz Krista koji je utjelovljena Rije, i iz Pisma koje je napisana Rije. Crkva je Boja obitelj: njezini vjernici, koje je Bog usvojio kao svoju djecu, ive na temelju Novog zavjeta8.

Subota dan odmora

ABAT hebrejski abat, grki sabaton subota, dan odmora. U Starom zavjetu naziv subota oznauje prekid rada zbog religijskih obreda. Subota u Bibliji oznaava dan poinka, veselja i bogotovnih sastanaka. Zakonik saveza je naglaavao humanitarnu stranu poinka, jer su se i robovi tada mogli odmarati. Bog je dao Izraelu subotu kao znak i priliku da ga tog dana posveuje. Zakon subotom
BIBLIJA: 2 Pt 1,20-21; 2 Tim 3,16.17; Iv 3,16; Iz 53; 1 Pt 2,21.22; Rim 6,1-6; Izl 20,1-17; Ps 40,7.8; Post 2,1-3; Izl 20,8-11; Mt 19,3.9; Iv 2,1.11; Ef 5,21-23; Mt 28,19.20: 16,13-20; Kol. 11,17.18.
8

19

zabranjuje gotovo sve djelatnosti, ak i kuhanje hrane. Tog dana su se prinosile rtve, obnavljali su se kruhovi to su se postavljali svake subote. Izvan Jeruzalema, umjesto obreda, odravani su sastanci u zbornicama gdje su izgovarane molitve, italo se i tumailo Sveto pismo. U Novom zavjetu Isus ne ukida zakon subote, On na taj dan posjeuje zbornicu i pritom navjeuje evan elje. Isus naglaava da je subota stvorena radi ovjeka, a ne ovjek radi subote, a ljubav ima prednost pred materijalnim odravanjem poinka. Isus sebi pripisuje vlast nad subotom. Ni Isusovi uenici nisu prestali svetkovati subotu. I nakon Isusova uzaaa odravaju se subotnji sastanci koji su sluili za navjeivanje evan elja u idovskoj sredini. Ali postupno prvi dan tjedna, odnosno dan Isusovog uskrsnua, postaje danom bogotovlja Crkve9. Crkva je ubrzo taj dan prozvala danom Gospodnjim i posebno su ga slavili vjerskim sastancima i djelima dobrotvornosti. Na taj dan trebalo je odustati od svih uobiajenih poslova. Tako je i nastao hrvatski naziv nedjelja (ne djelati), to znai odrei se svakodnevnih poslova i posvetiti se molitvi i obitelji. Adventisti vjeruju da je Stvoritelj nakon est dana stvaranja poinuo sedmoga dana i kao spomenik u vremenu ustanovio subotu za sve ljude, dan sjeanja na stvaranje. Adventisti vjeruju da je subota dan radosne zajednice s Bogom i blinjima, simbol otkupljenja u Kristu, vizija vjene budunosti u Bojem kraljevstvu. Svetkovanjem ovog dana od zalaska do zalaska sunca oni proslavljaju Boje stvaralako i otkupiteljsko djelo.
Leon Dufour, RIJENIK BIBLIJSKE TEOLOGIJE, Kranska sadanjost, Zagreb 1993. str. 12871289.
9

20

3.2. Kako ive adventisti

Adventisti na ljudsko tijelo gledaju kao na hram Duha Svetoga.10 Oni smatraju da kranski ivot obuhvaa cijelog ovjeka i sva podruja njegova ivota. Zato istiu kranski nain ivljenja koji se upravlja prema Bibliji. Adventisti su sretni zbog ivota kojeg im je Bog poklonio. Vjeruju da je ovjek odgovoran i za sebe i za druge. Bog je ovjeku dao ivot i samo ga On ima pravo uzeti. Oni se klone svih vrsta droge, alkohola i opojnih sredstava koja su tetna i za duu i za tijelo. Zauzimaju da i druge ljude oslobode od alkohola i nikotina. Oni smatraju da time nee postati sveti nego slobodni. Isus Krist, zapravo, nije oslobodio ovjeka da ponovno izgubi slobodu. Zalau se za zdravstvenu reformu i vegetarijanski nain ivljenja. Adventistiko ivljenje treba se oitovati u jednostavnosti, zato i odbacuju svaki luksuz u odjei i nakitu.

3.3. Zdravstvena sluba

Budui da je Isus posveivao naroitu pozornost bolesnima, i za adventiste je pruanje pomoi bolesnima i siromanima od velike vanosti. Oni osnivaju mnogobrojne bolnice koje po cijelom svijetu slue kao izraz odgovornosti. Vjeruju da su lijeenje i spasenje usko povezani. Socijalna skrb i zdravstvena djelatnost broje: 157 bolnica i sanatorija,

10

Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb, 1984.

str. 42.

21

349 klinika i ambulantnih stanica, 45 brodova i aviona u medicinskoj slubi, 83 staraka doma, 3.675 lijenika i 15439 medicinskih sestara, 11.310.297 osoba o kojima se skrbi Crkva (godinje), 16.597.267 sati u medicinskoj i dobrotvornoj slubi (godinje).11

3.4. Odgojno djelo

Adventisti imaju vlastite kole u kojima se trude djecu i mlade pripremiti da ive kranskim ivotom. Vjeruju da se mladi trebaju razvijati svestrane i skladno tjelesno, duevno, socijalno i duhovno. Za duhovno uzdizanje vjernika i svakodnevno prouavanje Crkva ima biblijske pouke za predkolsku, kolsku djecu, srednjokolce i odrasle. Redovito se odrava vjeronauk za sve razrede osnovne i srednje kole. Vjeronauk se priznaje uenicima i uvodi se u kolski imenik i godinje svjedodbe. Adventistiki odgojni sustav sastoji se od: 4522 osnovne kole, 5533 kole koje djeluju u okvirima mjesnih crkava, 1011 srednjih, viih kola i koleda, 81 sveuilite, 18102 profesora i nastavnog osoblja.

11

SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.

22

U Republici Hrvatskoj trenutano djeluje: Teoloki fakultet Kranske adventistike crkve, srednja kola gimnazijskog smjera, srednja kola medicinskog smjera.12 Prva teoloka kola Kranske adventistike crkve osnovana je kod nas 1931. godine u Zagrebu. Srednja medicinska kola i gimnazija smjetene su danas u Maruevcu kraj Varadina. Ta kola je pomogla adventistikoj mladei da sauvaju svoju vjeru i da se osposobe i postanu korisni lanovi drutva. Adventistiki teoloki fakultet, u suradnji s Teolokim fakultetima u Francuskoj, Njemakoj, Engleskoj ili Americi omoguuju studentima da uz obrazovanje postignu i najvia akademska zvanja iz teologije.13

3.5. Nakladnitvo
Literatura adventista sedmoga dana poinje se izdavati na hrvatskom i na srpskom jeziku prvi put u Zrenjaninu 1896. godine. Slubeno glasilo ove religijske zajednice u Republici Hrvatskoj izlazi od 1909. godine pod nazivom Posebna objava, poslije poznata kao Glasnik Kranske adventistike crkve, a danas se on izdaje kao Adventistiki pregled. Iste godine pokree se i vjerski asopis Znaci vremena koji izlazi i danas14.
SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4. Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI? Kranska adventistika crkva, Zagreb, 1992. 14 Cvitkovi, Ivan, RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI, Univerzal, Tuzla, 1981. str. 95.
13 12

23

Adventisti vjeruju u pisanu rije i zato mnogo rade na izdavanju asopisa i publikacija sa zdravstvenim, odgojnim i duhovnim sadrajem. Godine 1970. otvorena je Dopisna Biblijska kola na slovenskom jeziku u Celju. Za strunu suradnju i vo enje kole pobrinuo se pastor Mihael Virti. Iste godine osnovan je i Glas nade adventistiki radio u svijetu. Radio Glas nade u Zagrebu pripremao je radio emisije na hrvatskom, slovenskom, srpskom, makedonskom, ma arskom, rumunjskom i albanskom jeziku. Urednik Zvonko eb brinuo se o slanju snimljenog materijala na Maltu, gdje je bio prvi adventistiki radio Glas nade koji je emitirao emisije na raznim jezicima. Registriran je i pokrenut press bilten ZVONO Znaci vremena objavljuju novosti, jedini nekatoliki press bilten koji je izlazio svaki mjesec na hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku, a primale su ga sve opine, komisije za odnose s vjerskim zajednicama, novinske kue, radio postaje, adventistike i mnogobrojne druge Crkve.15 Tiskana je i knjiga Suvremeni ovjek i Biblija u devet izdanja. To je jedna od najprodavanijih i najitanijih knjiga adventistike naklade. Adventisti imaju 56 izdavakih ustanova koje izdaju 362 asopisa na 229 jezika svijeta. Dopisna biblijska kola BIBLIJA GOVORI djeluje u 192 drave i 1969. godine imala je oko 704.606 polaznika dopisnih teajeva.16

Press Bilten ZVONO Znaci vremena objavljuju novosti, razni brojevi. 16 SAVJEST I SLOBODA, INFORMACIJE, ZAGREB, 1981.

15

24

Dopisna biblijska kola djeluje u Hrvatskoj od 1969. godine s dva programa: 1. Osnovne istine Svetog pisma u 24 lekcije, 2. CREDO vjerovanje ranog kranstva, tako er 24 lekcije. U Hrvatskoj je od 1969. godine tu vrstu dopisnog obrazovanja prolo vie od pola milijun polaznika. Godine 1970. Centar Znaci vremena iz Zagreba otvara Dopisnu biblijsku kolu na slovenskom jeziku u Celju, za strunu suradnju i vo enje kole pobrinuo se pastor Mihael Virti; a 1971. godine i Dopisnu biblijsku kolu na ma arskom jeziku u Novom Sadu, struni suradnik bio je pastor Stevan Szabo. Mnogobrojne lekcije dopisne biblijske kole na ma arskom jeziku slane su i u Ma arsku, a nakon zavrenog kolovanja poslane su i diplome. Osim mnogobrojnih adventistikih asopisa, knjiga i radioemisija Glas nade zapoeta je i velika satelitska evangelizacija svijeta pod naslovom Budunost 2000. to vas oekuje. Tu evangelizaciju odrao je adventistiki pastor Mark Finley u Orlandu na Floridi, a slualo ga je i gledalo mnogobrojno puanstvo u 27 zemalja svijeta, odnosno u vie od 4000 gradova. U Hrvatskoj su se okupljale vee ili manje skupine na vie od 50 mjesta. Kao primjer mogu navesti Hrvatsko zagorje: Zlatar Bistrica i Bistranski Novaki. Snimke te evangelizacije koriste se i sada u javnom radu.

3.6. Dobrotvorni rad ADR A

Adventisti vjeruju da se kranin nikad ne smije koristiti silom da bi mijenjao loe odnose me u ljudima ili dr25

avama. Oni smatraju kako je njihov zadatak da nesreu i patnju umanje silom ljubavi. Zato imaju organizirano dobrotvorno drutvo koje prua socijalnu pomo i pomae u sluajevima elementarnih nesrea. Adventistiki dobrotvorni rad ADR A djeluje irom svijeta u vie od 200 zemalja. Samo jedne godine podijeljeno je 18.741.246 odjevnih predmeta. U svijetu djeluje 391 pokretna jedinica dobrotvorne slube i 13.876 dobrotvornih grupa i grupa pomonika17. U Republici Hrvatskoj ova humanitarna organizacija djeluje ve 75 godina pod nazivom Dobrotvorno samariansko drutvo koje je 1989. godine na skuptini u Stubikim Toplicama donijelo zakljuak o promjeni imena u me unarodni naziv ADR A ADVENTISTIKI DOBROTVORNI R AD. Posebno je zapaena djelatnost ADRE u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom Domovinskog rata. Zanimljiv je podatak da je posljednji kamion sa humanitarnom pomoi koji je uao u Vukovar, prije njegova pada u ruke okupatora, bio kamion koji je prevozio pomo ADRE za bolnicu i stanovnike Vukovara. ADR A HRVATSKO ZAGORJE u Oroslavju djelovala je tijekom cijeloga rata. Tisue prognanika, izbjeglica i socijalno nezbrinutih primili su pomo od te organizacije. Organizirane su brojne aktivnosti, primjerice humanitarni koncerti, zdravstvena predavanja, teajevi kuhanja, teajevi za njegu bolesnika u kui, stotine uenika je dobilo pomo za topli obrok u kolskim kuhinjama. Bolnice, do-

17

SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.

26

movi zdravlja, ambulante, kole, domovi i drutva primili su pomo u hrani, lijekovima, instrumentima, invalidskim pomagalima i inventaru. I danas je ADR A jedna od rijetkih humanitarnih organizacija koja redovito opskrbljuje obitelji s djecom, bolesne, invalide i samohrane majke. ADR A Oroslavje je samo tjekom 1993. godine pruila razne oblike pomoi: bolnici Braak, specijaliziranoj bolnici Stubike Toplice, Domu zdravlja Oroslavje, Domu za prognanike Betanija, mjesnoj zajednici Klenovnik, Crvenom kriu Vukovara, djevojakom domu u Bedekovini i uenicima niih razreda u vie od 20 osnovnih kola, kao i podrunim ambulantama18. U rad ADRE ukljueni su vjernici Adventistike crkve ali i mnogobrojni drugi dragovoljci. Rad je dobrovoljan i bez ikakve naknade. Za svu primljenu i izdanu pomo preko ADRE postoji slubena dokumentacija. ADR A HRVATSKA je 1992. godine zatraila od Europske zajednice pomo od 2,5 milijuna dolara za kupnju 200.000 obiteljskih paketa hrane i 100.000 paketa higijenskih potreptina namijenjenih prognanicima i izbjeglicama u Hrvatskolj i BiH. Sve primljeno uredno je podijelila19. Odjelu za djeje bolesti Klinike bolnice Split poklonjen je 1998. godine ultrazvuni ure aj vrijedan 780.000 kuna.20
ADR A PRESS, Mjesenik Humanitarne organizacije ADR A, razni brojevi, 1996.1999. 19 ADR A BILTEN, Eho Jelai ADR A, HRVATSKO ZAGORJE, 1993. godine. 20 ADR A PRESS, Mjesenik Humanitarne organizacije ADR A, razni brojevi, 1996.1999.
18

27

Prema podacima kojima raspolae Svjetska zdravstvena organizacija, u biltenu Novosti (studeni/prosinac) 1997. godine iznosi se da ADR A sudjeluje u sljedeim vrstama zdravstvenih aktivnosti: zdravstvena njega i ope zdravlje, osiguranje hrane, osiguranje stanovanja, zdravstveno obrazovanje, mentalno zdravlje, pruanje psiho-socijalne pomoi, psiholoko savjetovanje, fizika rehabilitacija i fizika terapija te druge aktivnosti povezane sa zdravstvenom njegom: transport pacijenata, osiguravanje odjee, a korisnici pomoi su najee ene, djeca, invalidi i starije stanovnitvo.

28

4. ORGANIZACIJA KRANSKE ADVENTISTIKE CRKVE

Adventistika crkva ima predstavniki sustav crkvene uprave. Osnovna jedinica je mjesna crkva, kojom upravlja odbor na elu sa starjeinom. Mjesne crkve sjedinjene su u veu teritorijalnu upravnu jedinicu nazvanu konferencija. Na elu konferencije je predsjednik s odre enim brojem lanova. Vie konferencija sainjavaju savez (uniju), a najvie duhovno tijelo je Generalna konferencija Kranske adventistike crkve. Slubenici pojedinih upravnih foruma izborne su osobe.21

4.1. Generalna konferencija

Vrhovno tijelo Kranske adventistike crkve je Generalna konferencija sa sjeditem u Washingtonu D.C., na elu s predsjednikom. Predsjednika, glavnog tajnika i ostale slubenike Generalne konferencije biraju slubeni zastupnici na zasjedanju Generalne konferencije koje se odrava svakih pet godina.

Skupina autora, VJERSKE ZAJEDNICE U JUGOSLAVIJI, NIP Binoza, Zagreb, 1970., str. 37.

21

29

4.2. Divizije
Divizije su odjeli Generalne konferencije Adventistike crkve, a obuhvaaju unije i misijska podruja. Za uinkovitije djelovanje i bolju organizaciju cjelokupno svjetsko podruje podijeljeno je na 11 odjela ili divizija. Svaka divizija ima svoj upravni odbor na elu s predsjednikom, koji se tako er bira na zasjedanju Generalne konferencije svakih pet godina.

4.3. Unije
Konferencije Crkava ili Crkve u okviru jedne ili vie drava organizirane su u unije ili saveze. Na elu unije je unijski odbor s predsjednikom. elnitvo unije se bira na izbornom unijskom saboru kojemu su nazoni zastupnici iz svih konferencija. U svijetu postoji 88 unija s ukupno 465 konferencija i misijskih podruja, u kojima se nalazi 40.905 organiziranih mjesnih crkava s oko 25.000.000 vjernika. U Njemakoj postoje tri unije adventista sedmoga dana: Istononjemaka sa sjeditem u Berlin-Wilmersdorfu, Jjunonjemaka sa sjeditem u Stuttgartu te Zapadnonjemaka sa sjeditem u Hamburgu22. Jadranska unija KAC sa sjeditem u Zagrebu, koja obuhvaa i Slovensku konferenciju i Albansku misiju, organizacijski pripada Transeuropskoj diviziji sa sjeditem u Londonu St. Albansu.

Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb 1984. str. 40.

22

30

4.4. Konferencije
Mjesne crkve na podruju jedne ili vie drava organizirane su u konferencije. Na elu konferencije je konferencijski odbor s predsjednikom. elnitvo konferencije se bira na izbornom konferencijskom saboru kojemu su nazoni zastupnici iz svih mjesnih crkava. Adventistika crkva u Republici Hrvatskoj Hrvatska konferencija, sa sjeditem u Zagrebu, pripada Jadranskoj uniji.

4.5. Mjesne crkve

Mjesna crkva okuplja adventistike vjernike na odreenom gradskom prostoru ili iz nekoliko susjednih mjesta, sela ili naselja. Mjesnom crkvom upravlja odbor na elu sa starjeinom. Odbor i starjeinu vjernici biraju jednom godinje na redovnoj izbornoj skuptini mjesne crkve, kojoj mora prisustvovati veina krtenih vjernika i propovjednik. Vee zajednice, crkvena okruja, vode slubujui propovjednici pastori. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku iz Zagreba, u Republici Hrvatskoj je organizirano vie od 100 mjesnih crkava i crkvenih ustanova Kranske adventistike crkve. Tako, primjerice, mjesne crkve u Krapinskim Toplicama, Stubikim Toplicama, Bistranskim Novakima, Zlatar Bistrici i kapela u Stubikoj Slatini pripadaju Krapinsko-zagorskom crkvenom okruju sa sjeditem u Krapinskim Toplicama. 31

Krapinsko-zagorsko crkveno okruje sastavni je dio Hrvatske konferencije.23

4.6. Rast Adventistike crkve

Rast i napredak adventistikog pokreta najbolje se vidi ako se povue paralela izme u prvog Sabora odranog 20. 23. V. 1863. i 47. Sabora 24. V.4. VI. 1954. godine u San Francisku. Na prvom saboru bilo je prisutno 20 delegata, koji su zastupali oko 3500 vjernika samo iz Amerike, dok je na 47. Saboru bilo prisutno 1000 delegata iz svih krajeva svijeta, predstavljajui gotovo milijun vjernika.24 Na 56. saboru Generalne konferencije Kranske adventistike crkve 1995. godine u Utrechtu u Nizozemskoj prisustvovalo je 2.659 zastupnika, a na bogoslujima preko 51.000 vjernika. Crkva je 1995. godine brojila 25.000.000 vjernika u 205 zemalja.25

23 BEREJA, List Kranske adventistike crkve u Hrvatskom zagorju, razni brojevi, 1995. g. 24 Golubi, Mirko, POVIJEST KRANSKE CRKVE, Adventistiki teoloki fakultet, Maruevec, 1982. str. 285. 25 ADVENTISTIKI PREGLED, Glasilo Kranske adventistike crkve u RH, br. 5 i 6, 1995.

32

5. ADVENTISTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

Kranska adventistika crkva je 1980. godine proslavila 100. obljetnicu pojave adventizma na prostoru SFR Jugoslavije.26 Danas ona u Hrvatskoj ima vie od 100 mjesnih crkava, crkvenih ustanova, naklada i humanitarnih organizacija. Sedamnaest crkava je bilo u okupiranom podruju, a mnotvo vjernika se jo uvijek nalazi u progonstvu. Velik broj crkava je poruen ili oteen. Crkva u Lipiku prvi je srueni sakralni objekt u Hrvatskoj koji je obnovljen i ve je 12. XII. 1992. ponu en za molitvu svim ljudima lipikog kraja, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Mali osvrt na statistike podatke pokazat e kakva je djelatnost Kranske adventistike crkve u Republici Hrvatskoj: 1908. organizirana su prva bogosluja u Hrvatskoj. 1909. u Zagrebu izlazi prvi broj asopisa Znaci vremena. 1911. osnovana Zapadna oblast Kranske adventistike crkve koja obuhvaa dananji teritorij Hrvatske i Slovenske konferencije.
26

GLASNIK Kranske adventistike crkve, br. 4. 1980.

33

1924. djeluje dobrotvorno drutvo Milosrdni samarjanin, pretea dananje ADRE. 1926. utemeljena je na Pantovaku u Zagrebu kola za ope obrazovanje mladei. 1931. utemeljena i zapoela s radom prva Teoloka kola Kranske adventistike crkve u Beogradu, a sljedee godine je preselila u Zagreb. 1969. otvorena je srednja vjerska kola u Dvorcu Maruevcu. Grupa mladih vjernika osniva Centar za istraivanje Biblije, dokumentaciju i informacije ZNACI VREMENA 1970. prva radioemisija na hrvatskom jeziku priredio studio Glas nade u Zagrebu. Osnovana Dopisna biblijska kola BIBLIJA GOVORI i tiskano 25 lekcija Osnovne istine Biblije. 1971. tiskana knjiga Suvremeni ovjek i Biblija koja je dosad tiskana u 14 izdanja. 1972. skupina mladih vjernika osniva Centar za prouavanje zdravstvenih naela IVOT I ZDR AVLJE. 1980. obiljeena100. obljetnica propovijedanja adventne vijesti u Republici Hrvatskoj. 1989. u Stubikim Toplicama je reorganiziran dobrotvorni rad Crkve i osnovana Humanitarna organizacija ADR A koja je nakon godinu dana ve djelovala u 16 podrunih sredita.27

Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI?, Kranska adventistika crkva, Zagreb, 1992.

27

34

Pioniri Adventistike crkve na podruju Republike Hrvatske

F. J. Huenergart, Petar Todor, Robert Schillinger, Maks Ludewig, Anton Monik. ROBERT SCHILLINGER U Republici Hrvatskoj je djelovao kao propovjednik adventne vijesti punih etrdeset godina. Adventnu nadu prihvatio je itajui knjigu Ellen G. White Velika borba. Shvativi vrijednost tiskane rijei, posebnu pozornost posveivao je nakladnikom radu. Kao propovjednik odlikovao se jasnoom u iznoenju biblijskih istina, smislom za organizaciju, samoportvovnou, skromnou, jakom voljom i dubokim povjerenjem u Krista kojemu je posvetio svoj ivot. MAKS LUDEWIG Adventnu vijest je poeo propovijedati 1909. godine. Propovijedao je u Beogradu, Osijeku, Zagrebu, Kikindi i Novom Sadu, gdje je proveo najdui niz godina, od 1912. do 1933. godine. Vratio se u Zagreb na dunost starjeine Savskog udruenja adventista sedmog dana. Na toj je dunosti ostao do 1944. godine, kada je zbog slabog vida umirovljen. ALBIN MONIK Ro en 1888. godine, jedan je od prvih propovjednika adventistike vijesti u Republici Hrvatskoj. Propovijeda vi35

jest rijeju i perom. Najvie su ga zanimala proroanstva proroka Daniela i Otkrivenje, koje je objanjavao u svojim propovijedima i lancima te pitanja u vezi s povijeu kranstva. Dugi niz godina bio je i urednik adventistikih asopisa i knjiga.28

Golubi, Mirko, POVIJEST KRANSKE CRKVE, Kranska adventistika crkva, Beograd, 1953. str. 288289.

28

36

6. ADVENTISTI R AZLIITA MILJENJA I TUMAENJA

Jesu li adventisti narod zakona i reda koji ima budunost, ili narod iji se nauk o svetkovanju subote temelji na zabludi? Iznosim nekoliko razliitih miljenja i navoda: Sada nekoliko rijei o jednoj ugodnoj pojavi. Rije je o vjerskoj sekti Adventista. Izme u sebe su se oslovljavali sa brate i sestro. Mi smo ih nazivali subotarima jer su svetkovali i molili se subotom od sunca do sunca. Sami su sebe nazivali zajednicom. Nisu jeli svinjetinu, nisu priznavali Papu, niti bilo kakva hrama. Tvrdili su da je crkva posvuda gdje se ovjek moli. Tri su razloga zato ih spominjem. Prvo, to je vjera koja zaista vrsto vee svoje pripadnike. Drugo, svi su ti ljudi poteni, iskreni, dobroudni, jednostavno ih nije bilo mogue zamisliti da ine kakvo zlo. Tako su djelovali i na svoju okolinu. Njihov odnos prema panovanima i to je trei razlog zato ih spominjem bio je, doista bratski. Svakome su pomagali i inili dobro. Kako ih onda ne spomenuti.29

Erjavec, Toni, PANOVICA, KRONIK A NASTAJANJA I NESTAJANJA, Novi Liber, Zagreb 1992. str. 9095.

29

37

Adventisti su jedna od najprimamljivijih sekti. Umjesto nedjelje kao dan odmora svetkuju subotu, jer je tako propisano u Svetom pismu. Ne slave crkvene praznike jer oni nisu propisani u Svetom pismu. Kao i prva kranska zajednica oni imaju vrsta vjerovanja u Sveto pismo, a ne trae nita drugo osim da im se dopusti da ive i slobodno djeluju objavljivajui svoj nauk.30 Adventisti smatraju da je Isus Krist ve trebao doi 1843./44. godine, ali Ga je u tome sprijeilo to to su krani odbacili subotu i zapoeli svetkovati nedjelju. Ako adventistiki nauk propisuje svetkovanje subote, on odbacuje deset zapovijedi, a to nije ni u skladu s Kristovim zakonom koji je zakon ljubavi. Adventisti su vrlo agresivni i antiekumenski nastrojeni.31 Preostaje da alimo to adventistiki nauk o suboti poiva na zabludi. S katolikog se i ekumenskog stajalita moemo iskreno nadati da se vie nee ponoviti prijanja mrnja protiv Pape i crkve.32 Ne treba mijeati svetkovanje subote s legalizmom. Nedobronamjerni teolozi, u namjeri da diskreditiraju crkvu Adventista sedmoga dana ili adventiste, koji dre sve

30 Dr. Grumbkow, Von Waldemar, asopis DER PROTESTANT, br. 1, Hamburg, 1914. 31 Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb 1984 . str. 37. 32 Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb 1984. str. 51.52.

38

Boje zapovijedi ukljuujui i subotu, spotiu im da su legalisti tj. da ue da se dranjem zakona i subote ovjek spaava. Adventisti ne ue da se ovjek spaava onim to on ini, ni svetkovanjem subote, ni poslunou ostalim Bojim zapovijedima, niti dobrim djelima. To je Kristovo djelo.33 Mnogi kranski teolozi pokuavaju dokazati da je sam Isus ukinuo svetkovanje subote kao dan odmora i bogosluja. Neki nastoje dokazati da je Isus nakon uskrsnua pojavljivanjem uspostavio nedjelju, te da su nedjelju svetkovali i prvi krani. Neki ak tvrde da su apostoli ukinuli subotu, kao i obrezivanje, na Jeruzalemskom saboru oko 49. godine poslije Krista.34

Golubi, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI, Znaci vremena, Zagreb, str. 173.174. 34 Golubi, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI, Centar za istraivanje Biblije, Znaci vremena, ZAGREB, str. 5. 6.

33

39

Logo Kranske adventistike crkve (Seventh-day Adventist Church) u Hrvatskoj i svijetu

40

7. ZAKLJUAK
I danas se stavovi o tome razgovarati o religiji ili ne razlikuju od osobe do osobe i od kulture do kulture. U mnogim zapadnim zemljama ljudi su jako zaokupljeni svjetovnim stvarima obrazovanjem, zaposlenjem, portom, raunalima, televizijom i drugim. U nekim kulturama ljudi su spremniji razgovarati me usobno o svom vjerovanju. Svaki ovjek zna da prava religija prosvjetljuje um i srce te zbliava ljude. Ovaj maturalni rad trebao je pokazati zato i kako se adventisti razlikuju od ostalih krana. Jesu li njihova vjerovanja i svetkovanje subote u skladu s Bojim Zakonom ili je to pogreka koju dre? Svatko ima svoje miljenje, ali to ne znai da su svi u pravu. No nije li nepravedno suditi ovjeka prema vanjskom izgledu, a tako i adventiste na temelju glasina ili lai? Zato ne bismo pokuali upoznati njihovo vjerovanje i nain ivota, ili se doista toliko bojimo da emo morati priznati kako oni imaju pravo? Danas mnoge Crkve tvrde da vre Boju volju. Ali svaki se ovjek pita kako moe prepoznati pravu istinsku kransku Crkvu. Adventisti nisu ni sekta ni kult, jer sekta je manja od Crkve, ona se odvaja od nauka Biblije. lanovi sekte misle samo na sebe, ona se od Crkve odvojila zbog suprotstavljanja u miljenju i djelovanju, dok je za kult vrlo vano 41

osobno iskustvo, lanovi su na granici izme u normalnog i paranormalnog i mogu nanijeti tetu te manipulirati ljudima. Adventisti su denominacija, vjerska zajednica koja je drutveno i dravno priznata, ima svoju organizaciju, kole i bogosluja. Adventisti se od ostalih razlikuju po tome to se samo odrasli, mentalno sposobni, mogu prikljuiti Crkvi, svetkuju subotu umjesto nedjelje, odbacuju alkohol, drogu i nikotin, bore se za zdrav duh u zdravom tijelu. Mnogi ih osu uju, a da ih nisu dobro upoznali, ali njihova vjera, portvovnost i ljubav prema Bogu i brai ljudima, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost, hvale je vrijedna. Adventisti nisu gospodari nad vjerom drugih ljudi, nego su sluge koji teko i naporno rade da osiguraju egzistenciju svoje obitelji, a usto aktivno djeluju kako bi mnoge druge mogli nauiti Bojoj Rijei. Oni ne slue radi financijske dobiti, nego svojim materijalnim potrebama udovoljavaju na isti nain kao i drugi ljudi. Pravo svakog ovjeka jest da odabere put kojim eli krenuti i ono u to eli vjerovati. Moje osobno miljenje jest da su adventisti Crkva ljudi dobra i ista srca, spremni pomoi materijalno i duhovno koliko je to u njihovoj moi. Nikome ne ele zlo i nikoga ne prisiljavaju da vjeruje u ono u to oni vjeruju. Oni ekaju novi poetak i novu zoru.

42

LITER ATUR A

01. ADR A BILTEN, br. 1/89, 2/90, 3/90. 02. Eho Jelai ADR A BILTEN, Hrvatsko zagorje, 1993. 03. ADR A PRESS, Mjesenik Humanitarne organizacije ADR A, razni brojevi 1996.1999. 04. Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb, 1984. 05. BEREJA, List Kranske adventistike crkve u Hrvatskom zagorju, razni brojevi, 1995. 06. BIBLIJA, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997. 07. Cvitkovi, Ivan, RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI, Univerzal, Tuzla, 1981. 08. Erjavec, Toni, PANOVICA, KRONIKA NASTAJANJA I NESTAJANJA, Novi Liber, Zagreb, 1992. 09. GLASNIK Kranske adventistike crkve u SFRJ, br. 4/ 1980. 10. Golubi, Mirko, POVIJEST KRANSKE CRKVE, Adventistiki teoloki fakultet, Maruevec, 1982. 11. Golubi, Mirko, POVIJEST KRANSKE CRKVE, Kranska adventistika crkva, Beograd, 1953. 12. Golubi, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI, Znaci vremena, Zagreb. 43

13. Grumbkow, von Waldemar, u asopisu DER PROTESTANT, br. 1, Hamburg, 1914. 14. HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA, Leksikografski zavod Miroslava Krlee, Zagreb 1999. 15. LeonDufour, RJENIK BIBLIJSKE TEOLOGIJE, Kranska sadanjost, Zagreb, 1993. 16. ADVENTISTIKI PREGLED, Glasilo Kranske adventistike crkve u RH, godite. X X XIX. i drugi brojevi. 17. SAVJEST I SLOBODA, Centar za istraivanje Biblije, Znaci vremena, Zagreb, 1981. 18. SAVJEST I SLOBODA, Udruga za vjersku slobodu u RH. 19. SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, Washington D.C., 1995. 20. Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI?, Kranska adventistika crkva, Zagreb, 1992. 21. Skupina autora, VJERSKE ZAJEDNICE U JUGOSLAVIJI, NIP, Binoza, Zagreb, 1970. 22. TVOJI PRIJATELJI ADVENTISTI, Kranska adventistika crkva, Zagreb, 1993. 23. ZVONO Znaci vremena objavljuju novosti, PRESS BILTEN, razni brojevi, 1970.1972.

44

Lipik Kranska adventistika crkva u izgradnji

45

Blagoslov djeteta

Tko uzvjeruje i krsti se, spasit e se. 46

Rukopolaganje propovjednika

Bogat glazbeni ivot Crkve: FEST 99 u Maruevcu 47

S kongresa adventista U poetku bijae obitelj

S kongresa adventista Blie Kristu blie me usobno 48

Pjevai na kongresu: Subotnji mir za umorni svijet

Kongres u dvorani Globus na Zagrebakom velesajmu 49

Briga o djeci: Ljetni biblijski teaj u Maruevcu

Mladi adventisti kraj starog dvorca u Maruevcu 50

Zavrna sveanost u Adventistikom uilitu

Adventistiki teoloki fakultet privlai mlade na studij 51

Etnika adventistika Crkva u Torontu

Humanitarni rad temeljni je rad Crkve: Susret donatora i prognanika 52

Dan srca u Oroslavju, 2000. godine

ADR A predaje dragocjeni dijagnostiki aparat Djejoj bolnici u Splitu 53

Instrumentalni sastav na tradicijskim glazbalima

Web-stranica Jadranske unije konferencija Adventistike crkve: http://www.adventisti.hr 54

Propovijedanje Radosne vijesti preko Hrvatskog radija 55

Ellen G. White, pionirka Adventistike crkve u svijetu 56

RIJEI PODRKE
Nikolini su u radu velika potpora bile poruke mnogih ljudi iz raznih zemalja koji su je podravali i hrabrili.

Subject: Srdacan pozdrav iz Hrvatskog Zagorja Date: Fri, 2 Jun 2000 10:16:02 +0200 From: Mladen Kuzminski <mkuzmin@open.hr> Cestitke Nikolini! Bravo!! Da li mogu dobiti maturalni rad na uvid? Molim kao RTF dokument. Hvala, Mladen Kuzmanski, Varadin

Za Nikolinu Hvala i slava Bogu za Nikolinin uspjeh na maturi! Nikolina, srdacno ti cestitamo za tako uspjesno napisan maturalni rad i njegovu obranu s tako neobicnim naslovom! Prema temi koju si odabrala, vjerujem da si osoba koja cijeni istinske vrijednosti, a uz to da si i hrabra. Kako je lijepo kad se upali svjetionik na mracnom moru. on pomaze moreplovcima da se orjentiraju pri svojoj plovidbi.

57

Neka svjetlo istine, koje ti prenose tvoji iskreni prijatelji - obitelj Schubert, obasja preko tebe jos mnoge do kojih ti je stalo, a i druge. Molit cemo se Bogu za Njegovo daljnje vodstvo u tvom zivotu. Srdacan pozdrav PRIJATELJI iz Zlatar Bistrice

Subject: Nikolinina maturalna radnja Date: Fri, 2 Jun 2000 13:55:05 +0200 From: Irena Maglica <irena.maglica@ri.tel.hr> Postovani brate, jako sam sretna zbog dobrih vijesti koje Ste nam javili. Slobodna sam Vam se obratiti sa molbom da mi omogucite citanje te maturalne radnje. Unaprijed Vam se zahvaljujem. Vama, vasoj obitelji a posebno Nikolini zelim blagoslove dana odmora u Gospodu Irena

Subject: Diplomski rad Nikoline Date: Fri, 2 Jan 2000 08:43:26 +0100 From: Jovan Zeravica <jovazera@Eunet.yu> Veoma me je uzbudila i prijatno obradovala vjest o diplomskom radu prijateljice Nikoline. Molim Te, ako se prijateljica Nikolina sa time slaze, da nam posaljes taj rad jer bi nam bilo korisno i ohrabrujuce. Pozdrav svima u Toplicama, Novakima i Tvojoj obitelji, od Zeravica J., Novi Sad

58

Subject: Pozdrav Zagorju iz Nisa Date: Fri, 02 Jun 2000 16:02:18 +0200 From: Kostic Zvonimir Palanski <palanski@cent.co.yu> Dragi brate, Hvala Bogu i hvala tebi za dobre vesti. Cestitke Nikolini za uspjean rad. u Niu je ve bilo slinih radova, ali ne u srednjoj koli, vec na Filozofskom fakultetu. Kako je Nikolina odgovorila? Jesmo li sekta, kult ili vera? Da se naalim: mi smo i jedno, i drugo, i trece. A i ne mora da bude sala. Sekta smo, jer smo odseceni od divlje masline i prikalemljeni na pitomu maslinu. Kult smo, jer visoko cenimo i obozavamo naseg Spasitelja Isusa Krista. A i vera smo, jer imamo Kristovu vjeru. Moze, dakle, i ovako. Pozdrav Zvonimir Kostic Palanski, prof. filozofije i pisac.

Subject: Nikolinina maturalna radnja Date: Fri, 2 Jun 2000 11:47:32 EDT From: Loncarb@aol.com Maturalna radnja: Da li postoji mogucnost da se Nikolinina radnja postavi na internet te da ju svi mozemo procitati. Ili barem da ju neko prepise i posalje kao email te postavi na Svijetlost. Cestitke mladoj Nikolini na dobrom radu. Pozdrav Branko Loncar

59

Date: Sun, 4 Jun 2000 15:00:41 +1000 From: Engin Obucic <zobucic@primus.com.au> Draga Nikolina, Cestitam na uspjesno polozenoj maturi. Neka ti putevi budu prozeti Bozjom ljubavi, koja je jedina izvjesnost u ovoj zivotnoj neodredenosti. Engin

Date: Mon, 5 Jun 2000 16:01:05 +0200 From: Mladen Kuzminski <mkuzmin@open.hr> Ako Nikolina radi na Internetu, moze otvoriti vlastitu Internet stranicu na kojoj ce objaviti rad. Stranice su besplatne. Primjer je moja stranica na http://homepages.go.com/ ~mkuzmin Pozdrav, Mladen Kuzminski

Subject: Shalom! Date: Mon, 5 Jun 2000 23:49:10 +0200 From: Stipica Bakovic <sbakovic@cob.net.ba> Molio bih vas da mi, ako je na disku, posaljete Nikolinin rad. Mir tebi i domu tvome! Stipica. Mostar

60

Subject: Hvala svima Date: Mon, 5 Jun 2000 23:49:15 +0200 From: Stipica Bakovic <sbakovic@cob.net.ba> Hvala Bogu! Nikolina, neka Rijec Bozja bude svjetlo nozi tvojoj! Nebo i zemlja proci ce, Rijec Bozja Nikada. Gospod neka blagoslovi tebe i tvoju obitelj! Mostarci

Subject: Nikolina Date: Tue, 6 Jun 2000 09:39:38 +1000 From: Ivan Jelacic <ivanj@idx.com.au> Dobro jutro, Iz Svetlosti sam uopoznat sa Nikolinom i prosle subote sam procitao u vijestima za vrijeme subotnje skole emaile u vezi njenog rada i svi su odusevljeni i naravno zelimo detalje u vezi toga. Pozdrav I. J.

Subject: Re: hvala Kuzma Date: Mon, 5 Jun 2000 22:15:54 +0200 From: Mladen Kuzminski <mkuzmin@rocketmail.com> You are welcome (kak bi rekli Englezi:) U svezi prezentacije Nikolinine maturalne radnje mogu pomoci s tehnickog aspekta ako treba ... Pozdrav, Mladen K.

61

ESDEA knjige za Va dom

J. N. Slankamenac: 333 ILUSTR ACIJE George E. Vandeman: SUELJAVANJE NA BLISKOM ISTOKU Martin Kobialka: PROROK DANIEL JE VIDIO BUDUNOST EUROPE Slavica Slankamenac: KUHATI BEZ MESA 400 RECEPATA Russell Burrill: NOVI SVJETSKI POREDAK Gotfried Schroter: LJUBAV LIJEPA I TEKA ime Ani: IZLET U SVEMIRSKA PROSTR ANSTVA Joe Crews: HARMAGEDON Merikay McLeod: SADA! SAN JEDNE DJEVOJKE Jean Zurcher: KRANSK A SAVRENOST Charles T. Everson: SPAEN MILOU Dwight Nelson: TITANIK JESMO LI MI NA REDU? Dan M. Appel: MOST KOJI PREMOUJE VRIJEME Charles T. Everson: ISUS Richard H. Utt: NOVE GR ANICE U DOBROM ZDR AVLJU Katie Tonn: ISKUAJ BOGA SVIDJET E TI SE Nevenka Blai-op, Veljko or evi: I VI MOETE PRESTATI PUITI J. N. Slankamenac: KRANSKI BR AK I OBITELJ Josip Juraj Strossmayer: GOVOR U RIMU 1870. GODINE

Knjige moete naruiti izravno od nakladnika: ESDEA d.o.o., PP 38 49243 OROSLAVJE, HRVATSK A

62

SADRAJ

RIJE UNAPRIJED .......................................................... 5 1. UVOD ......................................................................... 9 2. KRANSKA ADVENTISTIK A CRKVA ................. 11 2.1. Tko su adventisti .......................................... 11 2.2. to kae povijest? ......................................... 12 3. DJELATNOST CRKVE .............................................. 15 3.1. Vjerski ivot duhovna obnova .................. 15 3.2. Kako ive adventisti ..................................... 21 3.3. Zdravstvena sluba ....................................... 21 3.4. Odgojno djelo .............................................. 22 3.5. Nakladnitvo ................................................ 23 3.6. Dobrotvorni rad ADR A ............................ 25 4. ORGANIZACIJA KRANSKE ADVENTISTIKE CRKVE ..................................................................... 29 4.1. Generalna konferencija ................................ 29 4.2. Odjeli Generalne konferencije divizije ..... 30 4.3. Unije ............................................................. 30 4.4. Konferencija ................................................. 31 4.5. Mjesne crkve ................................................ 31 4.6. Rast Adventistike crkve .............................. 32 63

5. ADVENTISTI U REPUBLICI HRVATSKOJ ................. 33 6. ADVENTISTI R AZLIITA MILJENJA I TUMAENJA ............................................................ 37 7. ZA KLJUAK ............................................................ 41 LITER ATUR A ............................................................... 43 SLIKOVNI PRILOZI ...................................................... 45 RIJEI PODRKE .......................................................... 57

64

65