You are on page 1of 3

Mali zemlja beznaa

Vlada u Maliju nema kontrolu nad ak dve treine teritorije te afrike zemlje. Francuska je intervenisala protiv islamistikih pobunjenika ali cilj intervencije nije jasan. Mali ostaje duboko podeljena zemlja.
Pojas Sahel preseca afriki kontinent od Senegala na zapadu, do Roga Afrike na istoku. Sahel je zapravo granica Sahare i plodnije oblasti Sudana na jugu. Osim to vai za najsiromaniji region sveta, Sahel je poznat i kao predeo bezvlaa u kojem dravni zakoni ne postoji ili se postojei zakoni ne potuju. Stanovnitvo ima neka svoja pravila.

Vojni pu kao inicijalna kapisla

Turarezi su protiv islamista

Pojas Sahela preseca i Mali, zapravo njegov sever koji je sa junim delom povezan tankim pojasom teritorije. Ova drava je dugo bila demokratski uzor u Africi; ustav, viepartijski sistem i narodna skuptina sve te institucije Mali poseduje decenijama, ali su sada dospele pod ogromni znak pitanja. Pu protiv predsednika bio je inicijalna kapisla, kae Peter Hajne, profesor islamskih nauka sa berlinskog univerziteta Humbolt. Predsednik Amadu Tumani Ture oteran je sa vlasti prolog marta. Vojska, koja je preuzela sve konce moi, tvrdila je kako je Ture nesposoban da vodi zemlju i da se suprotstavi Tuarezima koji su dizali pobune na severu drave. U trenutku prevrata, Mali se nalazio pred izborima Tureov mandat ionako bi se zavrio kroz nekoliko sedmica. U vakuumu vlasti koji je nastao, desilo se upravo suprotno od onoga to je vojska elela: Tuarezi sa severa zemlje udruili su se sa teroristikom mreom poznatom ka Al Kaida islamskog Magreba. Ubrzo su islamisti preuzeli dirigentsku palicu i sada Tuarege i njihove interese vie niko ne pominje.

Rat u Libiji doneo naoruanje

Islamistiki borci u Maliju

Al Kaida Magreba i sline grupe poput Ansar Dine dominiraju regionom jer su dravne vlade i armije previe slabe. Takoe, islamisti kontroliu trgovinu narkoticima, a mnogo novca prihoduju od otkupnina za ljude koje su oteli. Pojedine vlade isplauju ogromne sume kako bi njihovi graani bili osloboeni, kae Peter Pam, strunjak za Afriku u amerikom trustu mozgova Atlantic Council. On tvrdi da je i pad Moamera Gadafija doprineo jaanju terorista plaenici iz pojasa Sahela, koje je Gadafi godinama finansirao da budu u Libiji, sada su se vratili u svoje drave teko naoruani i sa bogatim ratnim iskustvom. Od poetka rata u Libiji, teroristi u Maliju dobili su mnogo naoruanja, a ima i mnogo boraca koji trae novi posao, objanjava Pam. Profesor Peter Hajne veruje da e teroristike grupe koje sada kontroliu sever Malija u meuvremenu proiriti uticaj i na susedne zemlje. Moda emo dobiti potpuno bezakonje u tom delu Afrike. Treba oekivati i pojaano otimanje talaca i proizvodnju droge. Oterani predsednik Amadu Ture je za francuski Le Mond rekao da na severu Malija nema niega ulica, bolnica, kola, a svakodnevica je svedena na preivljavanje. Mladi ljudi sa severa nemaju anse da osnuju porodice i vode normalan ivot. Izlaz pronalaze u krai automobila ili krijumarenju droge, naveo je Ture. U takvoj situaciji, islamistima nije teko da nau radnu snagu za svoje ciljeve.

Borac islamistike grupe Ansar Dine

ta je cilj intervencije UN?


Duboko ukorenjene probleme Malija teko e reiti i ofanziva francuske vojske ili intervencija Plavih lemova koju je Savet bezbednosti odobrio krajem prole godine. Da li je cilj da se Al Kaida Magreba protera sa severa Malija? Ako jeste, kuda ih proterati?, pita se socijaldemokrata Hans-Ulrih Kloze iz Odbora za spoljnu politiku u Bundestagu. Kloze smatra da se, pre eventualne intervencije udruenih meunarodnih snaga, mora jasno odrediti cilj. Avganistan je opomena za svaku sledeu misiju protiv terorista, a

tamonje iskustvo je pokazalo da je borba protiv gerile nemogua na velikom prostoru koji nudi mnogo pribeita. Sa druge strane, bez intervencije sigurno ne bi bilo bolje. Graani Malija prieljkuju evropsku pomo jer ne vide mogunost da njihova armija neto uini, kae arlot Hejl iz instituta GIGA. Vojska Malija trenutno je preokupirana sobom i internim konfliktima. Takoe, bez evropske pomoi, ta vojska ostae poluamaterska, dodaje ona. Uostalom, vojska Malija broji svega 7.350 aktivnih vojnika to ni izbliza nije dovoljno za borbu protiv dobro organizovanih islamista. Autori: A. Almeling / K. Knip / . Hepner / N. Rujevi Odg. urednik: Ivan erkovi

You might also like