Devdet Hadiselimovi

Nita ne poduzimamo?

Gorn| nasov zraava svo|evrsnu, nada|mo se prvremenu, pat
pozc|u u ko|o| se naaz naa cvzac|a spram gobane pr|etn|e
kmatskh prom|ena. Pos|edce kmatskh prom|ena su mnogostruke,
man|e ve vd|ve, a raun se spostav|a|u u raztm obcma pa e
se v|ero|atno spostavt, zbog ovo|etne vrune sue, sasvm drektno u
c|enama hrane. Kao to smo to zo na drugom m|estu(2), od
pshoog|ske se znanost, a ne samo od n|e, oeku|e da pomogne da se ta
pozc|a nadvada bro|nm aktvnostma ko|e b u konanc be usm|erene
na usporavan|e kmatskh prom|ena ouvan|e to povo|n|e kme.
Razoz gobane bokade su vestruk, no pr|e svega u ptan|u |e, na
|edno| stran, snaan ut|eca| ndustr|a automoba, zrakopova fosnh
gorva na potku znanost, a na drugo| stran nenformranost
nespremnost na|veeg bro|a |ud da se odreknu energetsk rastronog
konzumerstkog sta v|en|a.
Rezutat ko|e emo ovd|e propt komentrat nasta su kao
uzgredn prozvod uvodne edukac|e o kmatskm prom|enama za anove
Drutva pshooga Istre, a ko|a se dogoda u dva navrata, u ve|a
prosncu 2012. godne. N|e bo u panu o tome psat nek zv|eta|, no
kako spomenut rezutat na zanm|v nan dopun|ava|u nedavno
pubcrano stravan|e o raztm aspektma kmatskh prom|ena u
sv|est studenata u Istr(3) te provocra|u ptan|a kako u tom pogedu sto|
ostatak pshooke struke u Hrvatsko|, pak emo h ukratko anazrat.
Podatke z prvog drugog d|ea edukac|e ob|edn smo anazrat emo
h kao c|enu, premda to n|e metodook sasvm korektno. Name,
t|ekom 2012., odnosno zmedu prvog drugog d|ea edukac|e, bo |e
nekoko dramatnh manfestac|a prom|en|ene kme, to |e mogo
znaa|no ut|ecat na stavove sudonka pa h moda u zv|esnom smsu
modfcrat. Nada|e, u drugom d|eu edukac|e nek su sudonc b nov,
a nek, ko| su sud|eova u prvom d|eu, nsu b nazon na drugom d|eu
1
Klimatske promjene su ozbiljna i znaajna pojava koja
nee nestati. I drugdje u svijetu, ukljuujui SAD i
Australiju, proesionalna psi!olo"ka dru"tva istakla su
klimatske promjene kao kljuno podruje istraivanja, a
imperativ je da i mi u #ritaniji uinimo isto.
Spen$e, A. i sur.%&'
edukac|e. Budu da |e ova| prkaz tek ustratvnog, a ne znanstvenog
karaktera, praemo ga, pr|e svega, kao povratnu nformac|u sudoncma
edukac|e. Ukoko ostvar |o neku svrhu utoko bo|e.
Nekoko r|e o sudoncama (nazm|enno korstmo zraz sudonce
sudonc) neposrednom kontekstu u ko|em se dogadaa spomenuta
edukac|a. Zapravo, ona se odgadaa, kao da n|e bo spremnost za
neagodn susret s tematkom kmatskh prom|ena. Takvo ,hou-neu"
stan|e tra|ao |e zv|esno vr|eme pa tako doekao Tjedan psihologije u
ve|a 2012. Dvo|e oko odazva, |er su druge aktvnost u Tjednu
psihologije be u t|eku, a poaze od nekh duhovth natuknca Marene
Pav, preds|ednce Drutva pshooga Istre, napsa smo u pozvu da
se radi o propu!ivanju sinapsi, izazovu za um, ku"nji za
psi!ologiju i nas koji se njome bavimo() |o smo prdoda: ,#udite
!rabri, do*ite i ponesite ne"to o"tro za pisanje(" Doo |e 16
koegca |edan koega, a prdrua nam se |edna odga|ate|ca z d|e|eg
vrta, budu da |e ua na|avu predavan|a na rad|u. Na drugom d|eu
nao se 14 koegca dvo|ca koega, od ko|h su neke/nek doe/do tek
na drug do edukac|e.
Vratmo se sada gorn|em nasovu. Osm suan|a predavan|a o
kmatskm prom|enama, nasov|enog nedovrenom reencom ,Klima
se mijenja, a mi .", sudonc su pr|e predavan|a, na ponudenom
obrascu, treba nadopunt tu nedovrenu reencu, a potom prosudvat
stavke kratkog prgodnog uptnka. Vena sudonca su varrae onu
nadopunu reence ko|a |e u nasovu ovog zv|eta|a.* |edna |e sudonca
samo prom|ena red r|e nadopune z nasova napsaa: +e
poduzimamo ni"ta. Potom s|ede nadopune: +e radimo ni"ta, +e,
-ledamo, ekamo, mislimo, priamo ., a tek ne"to malo
poduzimamo, /reivljavamo, 0ijenjamo se zajedno s njom,
1ekamo i gledamo !oe li se sama popraviti, Kaskamo, ne
brinemo se dovoljno, 2e"ko i sporo, 3strajavamo, 2e"ko ili nikako,
2u injeni$u uporno ignoriramo, Hodamo zatvoreni! oiju, #avimo
se sobom, Smo zateeni, Iz udobne otelje gledamo vijesti,
Stojimo, K%l'imamo, Smo uvijek isti, I mi, samo ne u dobrom
smjeru, Daleko sporije od nje. S|edee (na)dopune |e tee svrstat u
spomenute var|ac|e, a moda se tu neeg drugog: 0ijenjamo se
bre, Isto tako, Isto, /ropadamo. Nekoko sudonca nsu dopune
reencu, a medu onma ko|e smo upravo ctra ma zanm|vh
znenadu|uh konstatac|a ko|e zazva|u na prom|enu stan|a akc|u.

L|estvc stavova o kmatskm prom|enama od |edanaest estca
Lkertovog tpa, z navedenog stravan|a na studentma, doda smo devet
2
novh tvrdn| pa smo dob |estvcu od dvadeset estca (vd Tabcu 1).
Budu da se rado tek o 34 sudonce** edukac|e, nsmo rauna m|erne
znaa|ke |estvce, no o n|ma moemo doneke prosudvat na osnovu
pouzdanost prvog d|ea |estvce (apha=0,796) te usporedu|u reakc|e
nah sptanka one studenta u Istr. Prm|erce, sno studentma nae
sudonce dre da su kmatske *____________
0e*utim, u naslovu smo dodali znak pitanja, jer se na globalnoj, ali i niim
razinama ipak ne"to poduzima4 nastala je nova dinamina znanost o klimatskim
promjenama, nainjena su i objavljena brojna istraivanja, o njima postoji
impozantna znanstvena i struna literatura, mnoge zemlje su unijele sadraje o
klimatskim promjenama u "kolske programe, postupno jaa osvije"tenost o
globalnoj prijetnji itd., itd., a brojnim zbivanjima usmjerenim na ouvanje klime
moemo kao djeli pridodati i ovo o kojem izvje"tavamo. +aalost, sve to nije
dovoljno, jer nema ni globalnog dogovora niti zajednike odlune ak$ije u
usporavanju klimatski! promjena.
**____________
Suma pro$jena za tvrdnje 5, 6 i && manja je od 78, jer su za tvrdnju 5 dvije
sudioni$e, a za tvrdnje 6 i && po jedna sudioni$a propustile oznaiti odgovor.
prom|ene ozb|an probem (tvrdn|a 1.), a su doneke odun|e u
prhvaan|u ove tvrdn|e. Otprke tako prosudu|u u naredne tr tvrdn|e,
odnosno o pr|etn| ko|u kmatske prom|ene znae osobnom votu, votu
buduh generac|a te c|eokupnom votu na panetu. Ob|e se skupne
sau u potvrdvan|u da |e pr|etn|a kmatskh prom|ena budum
generac|ama na|vea. Sudonc ove edukac|e spremn| su unt ono to
|e potrebno da se uman|e kmatske prom|ene (tvrdn|a 5.), dok medu
studentma skoro svak etvrt ne prhvaa tu tvrdn|u, odnosno takav
napor. Kod este tvrdn|e o nemo po|ednca u ouvan|u kme razka |e,
medutm, vro uo|va: kod studenata 54% prhvaa tu tvrdn|u, a medu
sudoncama edukac|e tek 4 od n|h 32. Kod sedme (defetstke) tvrdn|e o
nemo usporavan|a kmatskh prom|ena razka n|e tako uo|va. Ipak |e
bo neto ve studenata ko| su bra neutranu pozc|u. I u etr naredne
tvrdn|e (8.,9.,10. 11.) sudonce edukac|e su u zv|esno| m|er spremn|e
na aktvnost ko|e su usm|erene na ouvan|e kme. Posebno |e to vd|vo u
bo|em shvaa|u potskvan|a razm|an|a o kmatskm prom|enama, to |e
razum|vo za
2abli$a &.9
93 tabli$ama K/ znai klimatske promjene. &:uope se ne
slaem ;:potpuno se slaem
Rb Tvrdnja 1 2 3 4 5
1 KP su vro ozb|an probem. 1 12 21
2 KP su pr|etn|a mo|em buduem bagostan|u sgurnost. 2 10 15 7
3
3 KP su pr|etn|a budum generac|ama, n|hovom votu
sgurnost.
3 11 20
4 KP su pr|etn|a c|eokupnom votu na panetu. 1 2 13 18
5 Spreman/spremna sam unt ono to |e potrebno da se
uman|e KP.
7 17 10
6 Ono to nm |a kao po|ednac nee ba pomo u
sman|en|u KP.
6 13 9 3 1
7 Ne moemo unt mnogo da uspormo KP. 9 19 3 2 1
8 Ono to poduzmamo moe spr|et da KP postanu |o
ozb|n| probem.
1 2 9 15 6
9 L|ud rado potsku|u razm|an|a o KP okreu se ugodn|m
stvarma.
1 4 12 1
7
10 Sv b treba znat znatno ve o KP ko|e nas ugroava|u. 3 9 2
2
11 Skoe svo|m uencma studentma ne da|u dovo|no
znan|a o KP.

1
3 14 1
5
12 Sto man|e tam razm|am o KP, v|et u s ve mra
zadovo|stva.
6 15 8 2 3
13 Zbog soenost probema naa cvzac|a teko e usp|et
ouvat kmu.
1 9 16 8
14 Ouvan|e kme za mene |e van| zadatak od mnogh
drugh.
1 5 15 1
0
3
15 Spreman/spremna sam ogrant svo|a da|a putovan|a,
posebno avonom.
1 6 13 13 1
16 Zbog ouvan|a kme vena |ud n|e spremna m|en|at svo|
nan vota.
3 3 7 17 4
17 Potrudt u se da naum to ve o KP. 7 21 6
18 Vaov hadnoe takoder su pos|edca |e gobanog
zatop|en|a.
1 3 18 12
19 Kad msm o KP, strah me |e onog to se moe dogodt. 5 10 17 2
20 Msm da druge mogu uv|ert da se potrude oko
ubaavan|e KP.
1 2 16 13 2
pshooku struku, a ga ne podrava|u kao r|een|e (tvrdn|a 9.). Sno
studentma krtn su prema ko ko|a ne poduava o kmatskm
prom|enama (tvrdn|a 11.).
Ukratko o reagran|u sudonka edukac|e u prdodanm tvrdn|ama
(12.-20.) Stav da se treba man|e tat o kmatskm prom|enama kako b
se mrn|e v|eo, na|ve bro| sudonca ne prhvaa, dosta h |e
neoduno, a samo man| bro| to prhvaa. Da e naa cvzac|a, zbog
soenost probema, teko ouvat kmu dr 24 od 34 sudonce (tvrdn|a
13.), to |e u odredeno| m|er u neskadu s odgovorma na neke druge
tvrdn|e. Da se od stava do prom|ene ponaan|a ne ste ba ako dobro
ustrra tvrdn|a 15. Samo |e man| bro| sudonka spreman ogrant svo|a
uda|ena putovan|a, posebno avonom. Znaa|no raspren|e odgovora |e u
tvrdn| 16. ko|a govor o nespremnost |ud da zbog ouvan|a kme
m|en|a|u svo| nan vota, no pak na|ve bro| sudonca prhvaa ovu
tvrdn|u. Upravo m|en|an|e tog stan|a motvran|u |ud na prom|enu |este
|edan od btnh zadataka pshooke struke. U tom kontekstu moemo
4
shvatt spremnost vene sudonka na uen|e o kmatskm prom|enama
(tvrdn|a 17.). V|ero|atno |e raconan strah ko| przna|e vena sudonca
edukac|e (tvrdn|a 19.) |edan od pokretaa spremnost na uen|e o
kmatskm prom|enama nanma ouvan|a kme. Dobar do sudonka
v|eru|e da druge moe uv|ert u postupke ponaan|a ko|a vode ouvan|u
kme, no ma onh ko|e su neodun u svez s tme (tvrdn|a 20.).
Napokon, veka vena prhvaa tvrdn|u da su vaov hadnoe pos|edca
kmatskh prom|ena (tvrdn|a 18.), to |e v|ero|atno pos|edca spozna|e da
uz kmatske prom|ene du razte ekstremne vremenske po|ave.
Nasto|e doznat zna|u sudonce edukac|e neto ve o
kmatskm prom|enama zamo smo h da dopune reencu: ,Stakleniki
plinovi !u .". Pokazao se, kad se rad o deta|n|em poznavan|u n|enca
o kmatskm prom|enama, ne sto|e ba dobro. Evo rezutata: samo
desetak sudonca naveo gavn stakenk pn CO
2;
uz CO
2
metan (pn sa
snanm stakenkm unkom |e b eventuano osoboden|e z podmor|a
permafrosta mogo dovest do kmatskog koapsa) navod se samo dva
puta; medutm, pn ko|eg |e vro mao u atmosfer | |e stakenk
unak neznatan, name CO (ug|n monoksd) navod se ak pet puta.
Postav|a se ptan|e n|e se pr tome moda mso na CO
2
? Neke druge
pnove sa snanm stakenkm unkom n|e naveo ntko, a |e zato
sumporna ksena (H
2
SO
4
) navedena kao stakenk pn!? Bez odgovora |e
bo pet sudonca, a |edan odgovor |e bo ,ne znam". Bo |e nekh,
ugavnom netonh, dopunskh ob|an|en|a, pa brkan|e po|ava stakenka
ozonskog omotaa u atmosfer, npr.: "/linovi koji stvaraju ozonske
rupe# (on na|ee |esu stakenk pnov, a man|e znaa|n)
"/linovi koji uni"tavaju omota <emlje i uzrokuju ozonske rupe).
|edna |e sudonca navea da o stakenkm pnovma n|e znaa n prv
puta, a da ne zna ,ni sada)$ Sve u svemu, povrno znan|e o k|unm
posredncma kmatskh prom|ena.
Budu da |e 2012. ba spun|ena dogadan|ma dokazma
prom|en|ene kme, ko| su ma vro znaa|ne unke na (mentano)
zdrav|e |ud, a su nan|e veke ekonomske tete, zanmao nas |e |esu
sudonc drugog d|ea edukac|e zam|et neka od th zbvan|a. Stoga
smo h zamo da navedu ekstremne vremenske dogada|e u sv|etu kod
nas t|ekom 2012., ako dre da su pos|edca kmatskh prom|ena. Samo
|edan n|e naveo nta, a osta su navod |edan ve takvh dogada|a.
Suu kao znak prom|en|ene kme naveo |e 11 od 16 sudonca. Nek od
n|h su ms na suu opento, a nek su navod npr. suu u Savon|. Istu
uestaost u odgovorma su mae popave, navedene opento sasvm
konkretno kao popava u Ita|, u Lgur|, uz Dravu Savu s. Naveden su
mnog drug dogada|: obne ke (uk|uv |aku ku ko|a |e padaa pr
doasku na predavan|e, to |e neke omeo da dodu), uragan, vaov
5
vrune hadnoe, m|en|an|e ob|e|a godn|h doba, vek vaov. Dv|e
sudonce su navee tsunam, a |edna potres, dogadan|a ko|a (|o) nsu
pos|edca kmatskh prom|ena. Tr sudonce nsu navee n |edan dogada|.
Zam|eu|u ve sudonc pos|edce kmatskh prom|ena u Istr
h oeku|u tek kasn|e? Dob smo odgovore ko| su predoen u Tabc
2. Veka vena sudonca zam|eu|e pos|edce unke kmatskh
prom|ena ve sada, dv|e h oeku|u za 10 godna, dv|e nsu sgurne u
svez s tme. U stravan|u na studentma vena su b nesgurn u svez s
percepc|om regonanh unaka kmatskh prom|ena, a neto man|e od
|edne etvrtne smatra su da se pos|edce kmatskh prom|ena u Istr ve
dogada|u.
/o mojoj prosudbi neke posljedi$e K/ doga*at e se u Istri4
%2abli$a =.'
1. ve se
dogada|u
2. za 10
g.
3. za 25g. 4. za 50g. 5.nsam
sguran/sgurna
29 3 2

Kad |e u ptan|u strah od pos|edca kmatskh prom|ena u bo|
budunost (do 10g.), na|ve bro| sudonka navod osredn| strah (Tabca
3.), tr navode sab, etr sudonka |ak strah, a samo |edan se ne bo| se
bo| vro mao.
Svoj stra! od posljedi$a K/ u blioj budunosti %do &>g.'
pro$ijenio?pro$ijenila bi! kao4
%2abli$a 7.'
1. ne bo|m se/vro
sab
2. sab 3. Osredn| 4. |ak 5. vro |ak
1 3 25 4
Zanm|vo |e da strah od pos|edca kmatskh prom|ena u
da|o| budunost (50g. ve) zraen| pa vena sudonca navod |ak
ak vro |ak strah (Tabca 4.). To |e razum|vo budu da se
pretpostav|a da e se pos|edce kmatskh prom|ena u da|o|
budunost manfestrat u |aem obku. U stravan|u na studentma u
Istr, na ko|e smo se ve puta referra, strah |e takoder proc|en|en u
doneke druga|em kontekstu. Tvrdn|u: Kad mislim o klimatskim
promjenama stra! me je onog "to bi se moglo dogoditi% potvrda
|e trena sptanka, trena |e tvrdn|u negraa, a trena |e ba
neoduna u svez s n|enm sadra|em.
Svoj stra! od posljedi$a K/ u daljoj budunosti %;>g. i vi"e'
pro$ijenio?pro$ijenila bi! kao4
%2abli$a 8'
6
Strah vezan za kmatske prom|ene n|hove pos|edce vro |e vaan
fenomen. Osobto |e znaa|no uprav|an|e strahom, odnosno prom|an|e
kada na ko| nan kanazrat raconan strah u konstruktvna ponaan|a
ouvan|a kme, kako motvrat, a zb|e rezgnac|u td. Zasuu|e
posebnu raspravu pa ga ovd|e neemo deta|n|e komentrat. Medutm,
uputno |e postavt ptan|e u ko|o| |e m|er nae predavan|e usp|eo da
n|egov osnovn shod ne bude strah? Name, nakon okonanog predavan|a
zamo smo sudonke da na posebnom stu papra napu domnantnu
emoc|u ko|a h proma u tom trenutku, odnosno ko|a |e prevadavaa
t|ekom predavan|a. Navodmo to su sudonce napsae: <abrinutost, (9
puta), #riga, 3mjerena briga, #riga uz traenje rje"enja,
<astra"ujua tuga, #ojazan, Anksioznost, Stra!, +ervoza,
0alodu"nost, @zbiljno i pomalo uznemireno, @snaenost,
@zbiljnost tematike, Aaa osvije"tenost, Sram, @sjeaj da im prije
treba ne"to uiniti, Bea osvije"tenost, 3goda, +ada, Cadost$
Razum|vo |e da |e zabrnutost na|ea uoba|ena reakc|a. Tu su neke
var|ac|e tog uvstva, dvo|e-tro|e sudonka |e naveo strah (anksoznost,
bo|azan), no odake poztvna uvstva? Ob|an|en|e za to |e sadrano u
drugom zadatku ko| su sudonc treba napsat na spomenutom stu
papra: domnantnu msao, de|u, razm|an|e. Navodmo redom: Brijeme
je za promjene, iako nee biti lako, Kad zagusti do kraja %uskoro',
ipak emo morati djelovati, Krajnje je vrijeme da postanemo
ozbiljni, pokrenimo se i zagrlimo dragi planet, ne dajmo ga, Snaga
je u brojnosti, Hoemo li se probuditi na vrijemeD, -dje idemo,
gdje emo stiiD, KakoD "toD "to e nam se stvarno dogoditiD,
@svje"ivanje, 2reba krenuti od sebe, 0oe se ne"to uiniti,
Svakako ne"to uiniti, Eto mogu jo" uiniti, to je pitanje s kojim
odlazim, /otreba za promjenom, 2reba koristiti sunevu energiju,
0oemo bolje, /revi"e inorma$ija za kratko vrijeme, 2rebamo biti
aktivniji, Hitna ak$ija, 2reba se spremiti na katastrou, #uduim
genera$ijama lo"e se pi"e, /otrebna je osobna odgovornost, #ez
stra!a u budunost. Navodimo i nekoliko !pareni& emo'ija i
pomi!li( )z% nervoza F propadamo* )z% radost F moemo puno
uiniti, )z% nada F vrijeme je za promjene, )z% ugoda F nije tako
stra"no. Komentar? Ugavnom, zadovo|stvo da smo predavan|em man|e
prozve strah, a ve potrebu za angaran|em skoro poetsk opsanu
motvac|u.
7
1. ne bo|m se/vro
sab
2. Sab 3. osredn| 4. |ak 5. vro |ak
1 1 8 18 4
Nada|e, sudonce su moge napsat neku prm|edbu, do|am,
krtku s. Budu da smo u ovom sua|u od sudonka edukac|e dob
zanm|vh ms, pr|edoga, apea, pohvaa, konstatac|a pa skepse,
navodmo h sua|nom redos|edom: Konstruktivno djelovati ili nas
nee biti, 2reba osigurati budunost za dje$u, zato dje$u treba
poeti edu$irati, Hope %nada', /rvi korak je svakako osvijestiti, a
zatim dalji kora$i, ljudi se sami nee snai, Dominantno raditi na
podizanju svijesti ljudi, @krenuti se dje$i, Kod ope popula$ije
podii stupanj inormiranosti i svijesti, Kako ove inorma$ije
uvesti u sustav eduka$ije u "kolamaD, Angairati se, Hoemo li
uspjeti preivjeti kao ljudski rodD, Hvala, Djelujmo bez ekanja,
@svje"enje, <animljivo, pouno, pamtljivo, <a sebe smatram da
spadam u ekolo"ki pismene i poku"avam djelovati u tom smjeru,
no pitam se ne pre$jenjujemo li utje$aj ovjeka na klimatske
promjene, bilo je promjena i davno, davno, davno prije ovjeka.
Zanm|vo |e neke od proga z ove kategor|e navest za|edno s
domnantnm uvstvma msma, |er tako posta|u bo|e razum|v.
Za|edno: nervoza F propadamo F upla"ili ste nas* radost F moemo
puno uiniti F ivjeli* nada F vrijeme je za promjene F integra$ija i
suradnja s ostalim strukama koje se ve bave klimatskim
promjenama i koje ve puno poduzimaju po tom pitanju, ugoda F
nije tako stra"no F te"ko bi mi bilo odustati od tu"iranja i
putovanja. Na kra|u |edna, zasgurno uveana, pohvaa predavau:
#ravo za Bas na vrlo predanom, sadrajnom i temeljitom pristupu,
Ba"em entuzijazmu, spremnosti da inite, pokrenete .
Na kra|u, pak zgeda da su ance Drutva pshooga Istre na
uvodnu edukac|u o kmatskm prom|enama don|ee neto ,otro za
psan|e". Samo kod par sudonca prozve smo ono to ba n|e poe|no
(strah, bo|azn, neagodu s.), |edna se dekarraa kao kmatsk skeptk,
no radu|e nas da |e vena, kao to smo vd|e z z|ava ko|e smo upravo
ctra, spremna na uen|e, akc|u, prom|enu stan|a, angaran|e na
osv|evan|u td. Hoe z ove spremnost potenc|aa |edne struke
spast poztvna pra, ovs o tome kako emo |e obkovat razv|at da|e.
I kao to ree |edna sudonca da |e "snaga u bro|nost", onda |e zasgurno
ohrabru|ue da u sv|etu posto|e bro|ne nc|atve aktvnost ko|e, budu
da nema gobanog dogovora n akc|e, d|eu|u odozdo. Vr|ed pods|ett da
su se u ova| ,angaman odozdo" uk|ua vodea pshooka drutava u
sv|etu. Navodmo kao ustrac|u samo dva kratka zvoda: /si!ologija
moe pruiti jedinstvene i znaajne doprinose u programima i
strategijama ublaavanja klimatski! promjena. (4) I: +jerujemo da
je znaajno "to potpunije angairanje psi!olo"ke zajedni$e
%nastavnika, istraivaa, praktiara i studenata' na temama
posveenim klimatskim promjenama.(5)
8
Dakako da to n|e nee bt |ednostavno. N|e ako pokrenut
nsttuc|e vast pa n udruge cvnog drutva, uk|uv tu strukovno
drutvo ko|em sam prpadam, ko| b se treba odazvat zaht|evu
vremena da ,zagrzu tvrd orah" soene probematke kmatskh
prom|ena. Pokucate na vrata nekh gradskh upan|skh nsttuc|a,
nee vam se ba obradovat ako m pokuate predot probem s ko|m on
ne zna|u to b poe. Za kmatske prom|ene, ko|e ma|u sve e ve
mat vro ozb|ne mpkac|e na sva podru|a vota (ekonom|u, zdrav|e,
sgurnost, potron|u roba energ|e, promet, putovan|a td.), sve se ve
korst metafora sona u sob, |e smo nazonost zapravo sv|esn, a se
pretvaramo da ga ne vdmo, odnosno da n|e tu. Ako prznamo da ga
zam|eu|emo, onda bsmo treba neto poduzet, a to nam se n prno
kompcrano. Sv|e prm|er za to |e nedavna amerka preds|ednka
kampan|a u ko|o| |e vadaa utn|a o kmatskm prom|enama ('limate
'&an,e !ilen'e) premda |e to trebaa bt |edna od gavnh tema
rasprave. I sve to unato super ou| Sandy, ko|a |e ba o to vr|eme
pokazvaa to sve kmatske prom|ene ne mogu unt, a unato
protestma zaht|evma bro|nh aktvsta cvnog drutva da se ta utn|a
prekne.*
*____________
Dobra je vijest da, prema najsvjeijim istraivanjima, nakon niza zbivanja
ekstremnog vremena %ukljuujui i super oluju SandG' u SAD, 8 od ;
Amerikana$a priznaje porast globalne temperature i da e to za SAD biti vrlo
ozbiljan problem ako se ni"ta ne uini u svezi s time. <naajne su se promjene
dogodile upravo u onom dijelu popula$ije koja je uporno bila skeptina prema
dosada"njim istraivanjima znanstvenika o klimatskim promjenama. @vaj
poeljni pomak so$ijalni psi!olog A. Krosni$k pojasnio je ovako4 Dogaanja su
pomogla
Sno |e kod nas, na okano|, regonano| pa naconano| razn.
Nastav|a se kao da |e sve u redu, kao da probem kmatskh prom|ena ne
posto|, odnosno kao da sona u sob nema. Za ovu prku ostavmo utn|u
o tome na naconano| razn pogeda|mo kako to zgeda na
regonano| okano| razn: grade se skupe, a nefunkconane
energetsk vro neraconane koe, prredu|u se energetsk zaht|evn
zabavn spektak, um|esto korten|a energ|e sunca v|etra, sprema se
zgradn|a eektrane, v|erova ne, na ug|en kao gorvo ko|e osobada
nave CO
2,
arhtektura prm|erena kmatskm prom|enama |edva da
posto| td. K tome, nakon veke sue bro|nh poara, nestace vode,
masmed| o kmatskm prom|enama ugavnom ute otvara|u prostor
tzv. kmatskm skeptcma, ko| pubc govore upravo ono to ona e
ut: sve |e u redu, kmatske prom|ene su mt, opustte se nastavte
uvat, putovat . Netko se u gradu upan| pobrnuo za sto. Pozva
su akademka V. Paara, deurnog kmatskog skeptka u Hrvatsko|
9
dobtnka ,nagrade" crackpot za pseudoznanost. N|egove dosta
nekonzstentne teze ne zasuu|u navoden|e, no vr|ed ctrat ono to |e
B McGure, poznat brtansk vukanoog, (strau|e mogue prom|ene u
sezmko| aktvnost paneta zbog top|en|a poarnog eda), rekao o
kmatskm negatorma skeptcma: ,2i su ljudi, u najboljem
sluaju, znanstveno nepismeni, a u najgoroj varijanti vrlo
opasni. @penito govorei, negatori klimatski! promjena nemaju
nikakve veze sa znano"u, ali imaju puno zajednikog s
ideologijom. Beina negatora desno su krilo neoliberala koji
jednostavno nisu spremni pri!vatiti bilo "to "to e nametnuti
promjenu nji!ovu pogledu na svijet.)(7) Vro opasn? Ne pret|eru|e
McGure? Prm|er ko| emo navest pokazat e da ne pret|eru|e. Kad |e
va vrune 2003.g. pogodo Europu, odno |e desetke tsue vota.
Nakon toga, oeku|u nove vaove vrune, neke su zem|e pa
Francuska poduzee m|ere prpreman|a za ekstremne vremenske
dogada|e. Za eventuan nov va vrune u francuskm su gradovma
otvor kmatzrana skonta popsa star|e osobe ko|ma e trebat
pr|evoz do takvh skonta. HKad je Iran$usku =>>5. pogodio novi
val vruine, stopa smrtnosti bila je za dvije treine manja.)%8)
Razum|e se da to nsu |edne m|ere adaptac|e na opasnost kmatskh
prom|ena, no on ko| v|eru|u kmatskm skeptcma nee h n panrat n
poduzmat. Ptamo se to |e od m|era adaptac|e na kmatske prom|ene
prprem|eno u Pu Istr? O m|erama usporavan|a kmatskh prom|ena
ouvan|a to povo|n|e kme |edva da se n ta, a trebao b se nt
stano, sustavno to pr|e. Sto b trebao nt moe se protat u
bogato| teratur znanost o kmatskm prom|enama, d|eom u teratur
ko|u smo ctra, a poneto u skazma sudonca edukac|e, ko|e smo
nave u ovom zv|eta|u.
_______________
ovim ljudima da vide ono a !to nanstvenici misle da su tre"ali vidjeti cijelo vrijeme.#
2aj obrat je komentirao i poznati istraiva per$ep$ije klimatski! promjena s
Jale sveuili"ta A. KeiseroLitz4 $edan ekstremni dogaaj ia drugoga pa opet
inova. %judi su poveali to&ke imeu promjene klime i dugog nastupa ekstremnog
vremena.#(5' +adajmo se da e se ovi stavovi politiki artikulirati i prikljuiti
pokretu koji ve djeluje odozdo na ouvanju klime.
Ctrana teratura:
1. Spence, A. sur.(2008) 'limate change ( ps)cholog)*s contri"ution+
The ps)chologist+ The ,ritish ps)chological societ), vo.21, br. 2, str.
111.
10
2. Hadsemov, D.(2011./2012.): -limatske promjene ( pro"lem
koji nas se (ne)ti&e, Pshoog br. 3/4. 1/2.
3. . Hadsemov, D.(2012.): -limatske promjene u svijesti
studenata u .stri, www.dp.hr
4. Spence, A. sur.(2008) 'limate change ( ps)cholog)*s contri"ution,
The psychoogst, The Brtsh psychoogca socety, vo.21, br. 2, str.
111.
5. Swm, |. dr.(2010): /s)cholog) and glo"al climate change:
0ddressing multi12aceted phenomenon and set o2 challenges, str.12.
www.apa.org/scence/about/pubcatons/cmata-change.aspx
6. Borensten, S.(2012): Cmate Change Po reveas neary 4 n 5
Amercans acknowedge Rsng Temeperatures,
www. huffingtonpost.com/2012/12/14 /climate -ch ...
7. Rude, T.(2012): 3ni!tili smo planet, Razgovor s Bom McGureom,
|utarn| st,
26.02.2012.
8. Mer, P.(2012.): /oludjelo vrijeme, Natona Geographc, br.9, str.
101.

11