Zemlja nam je mati

Predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava Frenklin Pirs, ponudio je 1854. godine da drava kupi veliki dio indijanske zemlje, a indijanskom narodu obean je - rezervat. Na tu ponudu dobio je odgovor od poglavice plemena Sietla. Ovo pismo se ubraja meu najdublje i najljepe misli koje su ikada izreene o prirodi i ivotnoj sredini. Skraena verzija tog pisma glasi: "Kada Veliki poglavica iz Vaingtona alje svoj glas da eli da kupi nau zemlju, previe od nas trai. Kako se moe prodati ili kupiti nebo i toplina zemlje? Tako neto sasvim nam je strano. Mi nismo vlasnici svjeine vazduha i bistrine vode ... Svaki djeli ove zemlje svet je mom narodu. Svaka blistava borova iglica, svako zrno pijeska na rijenom sprudu, svaka maglica u tami ume, sveti su u mislima i u ivotu mog naroda ... Dio smo zemlje i ona je dio nas! Mirisave trave su nam sestre. Jelen pastuh, veliki orao - braa su nam. Stjenoviti vrhovi, soni panjaci, toplo povijeno tijelo ponijevo i ovjek, sve pripada istoj porodici. Ova blistava voda to tee brzacima i rijekama nije samo voda, ve i krv naih predaka. Ako vam prodamo zemlju, morate znati da je sveta, morate rei svojoj djeci da je sveta. Da svaki odraz u bistrom jezeru kazuje dogaaje i uspomene iz ivota mog naroda. ubor vode, glas je oca moga oca. Rijeke su naa braa, utoljuju nam e. Rijeke nose nae kanue. Hrane nam djecu. Prodamo li ovu zemlju, morate se sjetiti i uiti svoju djecu da su rijeke naa, a i vaa braa. Zato rijekama morate pruiti dobrotu kakvu biste bratu pruili. Znamo da nas bijeli ovjek ne razumije. Njemu je jedan dio zemlje isti kao i bilo koji drugi... Prema majci-zemlji i prema bratu-nebu odnosi se kao prema stvarima koje se mogu kupiti, opljakati, prodati poput stoke ili sjajnog nakita. Njegova e pohlepa unititi zemlju i za sobom ostaviti pusto. Ne znam! Na nain ivota se razlikuje od vaeg. Od pogleda na vae gradove crvenog ovjeka zabole oi ... U gradovima bijelog ovjeka nema mirnog kutka. Nema mjesta na kojem bi se ulo otvaranje lia u proljee ili drhtaj krila muica. Moda zato to sam divlji, jednostavno ne shvaam! Buka mi vrijea ui. ta vrijedi ivot ako ovjek ne moe uti krik kozoroga ili nonu prepirku aba u bari? Ja sam crveni ovjek i ne razumijem mnogo. ... Indijanac voli mek zvuk vjetra, kada se poigrava povrinom Tiovara. i miris povjetarca osvjeen podnevnom kiom ili borovinom ... Najvee blago crvenog ovjeka je - vazduh ... Bijeli ovjek kao da e opaa vazduh koji udie. Poput nekog ko je dugo na samrti, imun je na smrad. Prodamo li vam zemlju, morate se sjetiti da nam je vazduh dragocjen. Da vazduh dijeli svoj duh sa svim ivotom koji odrava. Vjetar sto je mom djedu dao prvi dah, prihvatie njegov posljednji izdah. Ako vam prodamo zemlju, morate je uvati kao svetinju. Kao mjesto na kojem e i cijeli ovjek moi da udahne vjetar zaslaen mirisom poljskog cvijea. Flazmotriemo vau ponudu da kupite zemlju. Odluimo ii da pristanemo, zahtijevaemo da ispunite ovaj uslov: bijeli ovjek morae da se ponaa prema ivotinjama ovog kraja kao prema svojoj brai. ta je ovjek bez ivotinja? Kada bi ivotinja nestalo, ovjek bi umro od velike usamljenosti duha. to god zadesi ivotinje, ubrzo snae i ovjeka. Sve je u ovom svijetu povezano!... Moraete uiti svoju djecu da im je pod nogama pepeo naih djedova. Da bi potovali zemlju rei ete im da je zemlja bogata ivotom naih predaka. Moraete uiti svoju djecu, isto kao to mi uimo svoju, da nam je zemlja mati. to snae zemlju, snae i njenu djecu. Pljuje li ovjek na zemlju, pljuje na sebe 1

samoga. Zemlja ne pripada ovjeku. ovjek pripada zemlji!..."