168

SLAVOJ IEK I BORIS GUNJEVI, BOG NA MUKAMA OBRATI APOKALIPSE

Ex libris d.o.o. Rijeka, 2008.

Katarina Buntak

ASOPIS STUDENATA FILOZOFIJE

Godina IX. Broj 18/19

Knjiga Bog na mukama obrati apokalipse zbornik je radova Slavoja 169 ieka i Borisa Gunjevia, evangelikog sveenika s Teolokog fakulteta Matija Vlai Ilirik. Zbornik se sastoji od deset tekstova, pri emu se izmjenjuju tekstovi prvog i drugog autora, ime itatelj dobiva dojam da sudjeluje u ivom politiko-teolokom dijalogu. Ve naizgled nespojiva kombinacija autora obeava provokativnost i zanimljivu raspravu o dananjem odnosu kranstva i ljevice te o suvremenoj teolokoj situaciji gledanoj iz razliitih perspektiva. Navedena knjiga moda je ostala pomalo u sjeni iekove Paralakse s obzirom na to da je predstavljanje obje knjige bilo u isto vrijeme. Bez obzira na to, ne smije se zaboraviti na veliki doprinos ove knjige koja pokuava utjecati na miljenje o nespojivosti kranstva i ljevice, koje prevladava u naoj sredini. Suvremena ljevica i teologija moraju artikulirati zajednike probleme na koje oba stajalita upozoravaju (Maji 2009). Ve u prvom tekstu pod nazivom Uvodno ispovijedanje revolucije: protiv bijede i izdaje teologije Gunjevi upozorava da je dolo vrijeme da se nastavi zajedniko putovanje ljevice i teologije na jedan novi nain. Naglaava potrebu i za obnovom teolokog diskursa. Crkva inzistira na nepromjenjivom identitetu koji stvara konzervativizam i koji e, prije ili kasnije, postati rigidni fundamentalizam. Zbog toga se javlja potreba za diskursom koji ini neto inventivno, kreativno i matovito. Gunjevi se tu nadovezuje na Michela de Certeaua koji kae da se bijeda teologije javlja onda kada teologija u nedostatku vlastitog jezika zapoinje posuivati jezik, metodologiju i materijale religijskih znanosti. Teoloka reciklaa diskursa kojeg otvaraju religijske znanosti vodi u bijedu teologije (iek; Gunjevi 2008: 11). Takva izdaja teologije dovodi do konformizma u kojem se gubi prostor za kritiku vladajueg poretka koja bi trebala biti susret suvremene ljevice i kranske misli. Obrati apokalipse koji se spominju u naslovu razotkrivaju apokalipsu kao politiki nekorektno i radikalizirano zanesenjatvo. Apokaliptiki diskurs koji u tekstu Od paleontologije zanesenjatva do liturgije reakcionizma spominje Gunjevi nadilazi sve druge oblike teologije jer jedino ona ima dovoljno revolucionarnog potencijala koji radikalno preispituje i mijenja stvarnost. U prethodnom

SLAVOJ IEK I BORIS GUNJEVI, BOG NA MUKAMA OBRATI APOKALIPSE

Katarina Buntak

170

tekstu Misliti unatrag: predestinacija i apokalipsa iek razlikuje tri inaice apokalipse: kransko-fundamentalistiku, new age i tehno-digitalno-posthumanu. Svaka ima vlastitu ontologiju i epistemologiju i radikalno se razilaze. Jedino im je zajedniko obiljeje injenica o kraju povijesti. iek i Gunjevi tematiziraju i problem islamofobije koja vlada na Zapadu i koja je gotovo postala dio svakodnevne europocentrine ideologije. Iako se takve politiki nekorektne tvrdnje najee ne iznose javno, islam se percipira kao despotska, nasilna i antimoderna religija koja nikad nije prestala predstavljati prijetnju civiliziranom svijetu. U Pogledu u arhive islama iek proglaava islam kobnom preprekom koja spreava ujedinjenje Istoka i Zapada. Uzrok tome suvie je nagla izloenost islamskog svijeta zapadnjakoj modernizaciji bez dostatnoga vremena da proradi traumu sraza i za nju izgradi simboliko-fikcijski prostor (iek; Gunjevi 2008: 85103). Gunjevi dalje upozorava da kuranski tekst ostavlja mnoge interpretativne i italake opcije, a to istovremeno znai blagoslov i prokletstvo. Dok kranski fundamentalisti itaju Kuran kao prirunik za terorizam, islamski fundamentalisti ga svojim plonim i doslovnim itanjem osakauju i tako unitavaju cijeli tekst. Zbog te karakteristike kuranskog teksta, Gunjevi Kuran naziva postmodernim tekstom. Kod interpretacije kuranskog teksta, Gunjevi se poziva na Alana Badioua koji daje zapanjujuu reinterpretaciju svetog Pavla (iek i Gunjevi, 2008:123). Badiou pokazuje da pavlovski lik subjekta jo i danas sadri autentian revolucionarni potencijal: subjekt je ono to se odbija podiniti svijetu kakav poznajemo te se umjesto toga bori za jedan novi svijet. Badiou kae da je Pavao konstruirao novi diskurs koji e imati dalekosene posljedice na svjetsku povijest. On Pavlove poslanice naziva militantnim intervencijama. Njegovo inzistiranje na militantnosti Pavlovih poslanica mogue je primijeniti i na kuranski tekst. To je u Antikristu primijetio i Nietzsche koji, izmeu ostalog, usporeuje Pavla i Muhameda i pokazuje to je sve Muhamed posudio od Pavla. Iako nam se danas ini drugaije, islamske i kranske teokracije u srednjem vijeku nisu bile toliko razliite. Slinosti su prevelike

ASOPIS STUDENATA FILOZOFIJE

Godina IX. Broj 18/19

da bi bile sluajne. Uz kranstvo i islam, u knjizi se spominje i tre- 171 a velika monoteistika religija idovstvo. iek idovstvo i islam naziva istim monoteistikim religijama dok kranstvo sa svojim Trojstvom predstavlja kompromis prema politeizmu. U tekstu Samo nas Bog koji trpi moe spasiti iek navodi da je kljuno pitanje o religiji danas obuhvaa li ta dimenzija spoja istine i smisla uistinu sva religijska iskustva i prakse. (iek; Gunjevi 2008: 135) Prije ili kasnije svaki se teolog suoi s dvojbom kako pomiriti boje postojanje sa injenicom prekomjernog zla, tj. dobrog boga i patnju nevinih. Teoloki odgovori na to pitanje tvore hegelovsku trijadu dobrog boga mira, zlog boga gnjeva i boga koji trpi. Boga koji trpi spominje ve i Schelling koji kae da bi bez predodbe o bogu koji ljudski trpi, cjelokupna povijest ostala bez smisla. Naime, iek smatra da boje trpljenje, znai da ljudska povijest nije puko kazalite sjena (kojim upravlja Bog vukui sve konce), nego mjesto borbe u koju je upleten i sam apsolut te se u njoj odluuje i njegova sudbina. Objava znai da je Bog sam preuzeo rizik da sve stavi na kocku te da bude izloen krajnjoj sluajnosti opstanka. Na izvanjskost boga u odnosu na njega samog ukazao je Gilbert Keith Chesterton, na kojeg se rado pozivaju i iek i Gunjevi. Samo u jednoj religiji naas se uinilo da je bog ateist. To je trenutak kada Isus, umirui na kriu, kae: Oe, zato si me ostavio? Sam Krist poinio je najvei grijeh za kranina pokolebao se u svojoj vjeri. Kae Chesterton da se nebo nije zatreslo u trenutku razapinjanja, nego u trenutku krika s kria koji svjedoi da u tom trenutku ni sam bog ne vjeruje u samog sebe (iek; Gunjevi 2008: 166). S obzirom na razliite predodbe o bogu, iek uoava da tri glavne inaice kranstva pravoslavlje, katolianstvo i protestantizam, tvore svojevrsnu hegelovsku trijadu. U pravoslavlju nalazimo jedinstvo vjernika i teksta zbog kojeg je vjernicima doputeno tumaiti sveti tekst. Katolianstvo predstavlja otuenje jer najvii autoritet pripada Crkvi koja pridrava pravo na tumaenje teksta. Na kraju, u protestantizmu tekst ostaje jedini autoritet. Ta tri kranska stava povlae za sobom i razliite naine boje prisutnosti u svijetu. U prvom sluaju stvoriteljsku mo odraava rasko

SLAVOJ IEK I BORIS GUNJEVI, BOG NA MUKAMA OBRATI APOKALIPSE

Katarina Buntak

172

svemira. U katolianstvu bog nije izravno prisutan u svijetu nego se tek razabire u tragovima koji izmiu povrnom pogledu, dok je u protestanizmu radikalno odsutan iz stvorenog svemira i predstavlja onostrani nepronicljivi autoritet (iek; Gunjevi 2008: 138140). U skladu s vlastitim stilom, protestantsko prihvaanje bojega bezuvjetnog autoriteta iek razabire u posljednjoj pjesmi koju je Johnny Cash snimio neposredno prije smrti: The Man Comes Around. Meusobno neslaganje Gunjevia i ieka u njihovom dijalogu ponekad postie zavidno kreativnu razinu. U tekstu Dekonstrukcija mesijanske ideologije: intertekstualna strategija nemoi u centru moi Gunjevi eli dovesti u pitanje iekovu paralelu izmeu Isusa i Marxa te Pavla i Lenjina iako kae da ne osporava kreativnost tih usporedbi. Tekst zavrava opaskom: Ukoliko je Isus Marx, a Pavao Lenjin, tko bi na taj nain trebao biti Marko? Trocki? Nisam siguran. (iek; Gunjevi 2008: 252) Treba primijetiti da je ova knjiga izala prije engleskog izdanja knjige The Monstrosity of Christ, rasprave ieka i Johna Milbanka, jednog od najutjecajnijih suvremenih teologa. Domai itatelji prvi su dobili mogunost itanja ovakvog tipa teoloko-politike debate izmeu nekog teologa i ateista. Nije nevano spomenuti ni to da je knjiga Bog na mukama na izlobi Book Art Internationale koja se odrava u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu stavljena na popis najljepih hrvatskih knjiga koje su objavljene 2008. godine. Na naslovnici se nalazi poetak liste od 95 razloga zbog kojih bi navedena knjiga trebala biti zanimljiva itateljima.

ASOPIS STUDENATA FILOZOFIJE

Godina IX. Broj 18/19

LITERATURA Maji, Ivan (2009). Gostovanje Slavoja ieka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u: Filozofska istraivanja, Zagreb, god. 29, sv. 2(114) iek, S. i Gunjevi, B. (2008). Bog na mukama obrati apokalipse. Rijeka: Ex libris.

173