d.o.o.

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zatite okolia

NE-TEHNI KI SAETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLI ZA ZAHVAT

BETONARA KAPACITETA 80 m3/h I HALA ZA PROIZVODNJU PREDGOTOVLJENIH ARMIRANO BETONSKIH ELEMENATA

Zagreb, studeni 2010.

rev. 0
lan HEP grupe

Naru itelj: Broj dokumenta:

Luka Plo e Gradnja d.o.o 25-10-3122/22

Projekt izradio:

APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Vrsta dokumentacije:

Studija o utjecaju na okoli NE-TEHNI KI SAETAK

Naziv projekta:

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI ZA ZAHVAT: BETONARA KAPACITETA 80 m3/h I HALA ZA PROIZVODNJU PREDGOTOVLJENIH ARMIRANO BETONSKIH ELEMENATA

Voditelj projekta:

mr. sc. Hrvojka unji , dipl. ing. biologije

Suradnici na projektu:

Sonja Brzovi , dipl. ing. gra . eljan Bebi , dipl. ing. gra . PROJEKTNI BIRO SPLIT d.o.o.

Odobrio:

mr. sc. Damir Subai , direktor

Kontrolirani primjerak

Rev.0

Zagreb, studeni 2010.

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

SADRAJ: A. B. C. D. UVODNO OBRAZLOENJE ............................................................................................ 2 OPIS ZAHVATA ................................................................................................................. 3 VARIJANTNA RJEENJA ZAHVATA ......................................................................... 12 OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................................................................... 12 D.1. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG URE ENJA.............................. 12 D.2. GEOGRAFSKI POLOAJ LOKACIJE ZAHVATA .......................................... 19 D.3. METEOROLOKE I KLIMATSKE ZNA AJKE ................................................ 20 D.4. BIOLOKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST ............................................. 21 OPIS UTJECAJA ODABRANE VARIJANTE ZAHVATA NA OKOLI ................. 21 PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I PLAN PROVEDBE MJERA ............ 25 POPIS PROPISA ............................................................................................................... 29

E. F. G.

__________________________________________________________________________________________ Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

A.

UVODNO OBRAZLOENJE

Zahvat koji obra uje predmetna Studija o utjecaju na okoli je izgradnja proizvodnih gra evina: betonara kapaciteta 80 m3/h i hale za proizvodnju predgotovljenih armirano betonskih elemenata na dijelu k. .br. 2078/1 k.o. Plo e, unutar lu kog podru ja slobodne zone luke Plo e. Sukladno lanku 6. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN, broj 64/08 i 67/09), zahvat se nalazi na prilogu II. pod rednim brojem 10.: Betonare nazivnog kapaciteta 30 m3/sat i ve eg. Nositelj zahvata je Luka Plo e Gradnja d.o.o. iz Plo a. Tvrtka je registrirana za obavljanje poslova iz podru ja graditeljstva i trgovine u prvom redu niskogradnje, nadzora i projektiranja. Ugovor o potkoncesiji, izme u Nositelja zahvata i drutva LUKA PLO E d.d. sklopljen je 07. lipnja 2010. godine. Potkoncesijom se daje pravo gospodarskog koritenja dijela pomorskog dobra luke Plo e i to zemljite tvornice betona, dio k. . 2078/1 k.o. Plo e te dio k. . 4559/1 k.o. Komin, te ovlatenje za obavljanje djelatnosti jaruanja u luci Plo e i obavljanje radova na izgradnji te odravanju vodoinstalacijske i kanalizacijske mree u luci Plo e. O uskla enosti zahvata s vae im dokumentima prostornog ure enja izdano je, od strane Uprave za prostorno ure enje, Ministarstva zatite okolia, prostornog ure enja i graditeljstva miljenje da je za zahvat mogu e pokrenuti postupak procjene utjecaja na okoli budu i da se zahvat planira unutar Prostornim planom ure enja Grada Plo a (Slubeni glasnik Grada Plo a, broj 7/2007) planirane zone proizvodne namjene - preteito industrijske (Dokument Klasa: 350-02/10-02/55, Urbroj: 531-06-10-2 GR, od 18. listopada 2010.). Tijekom izrade Studije o utjecaju na okoli, podnesen je nadlenoj Upravi za zatitu prirode Ministarstva kulture, zahtjev za provedbu postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, na temelju kojeg je izdana Potvrda da planirani zahvat ne e imati zna ajan utjecaj na ciljeve o uvanja i cjelovitost podru ja ekoloke mree (Dokument Klasa: 612-07/1001/1886; Urbroj: 532-08-03-02/3-10-02 od 15. studenog 2010.). Predmetna Studija o utjecaju zahvata na okoli izra ena je na temelju Idejnog projekta za proizvodnu gra evinu, oznaka/broj projekta A-01/10, izra iva : Muci Marina d.o.o. graditeljstvo, projektiranje, inenjering.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

B.

OPIS ZAHVATA

Gradnja zahvata: betonara kapaciteta 80 m3/h i hala za proizvodnju predgotovljenih armirano betonskih elemenata predvi ena je na parceli koja je dio k. .2078/1, K.O. Plo e i nalazi se u granicama zone proizvodne namjene - preteito industrijske, unutar lu kog podru ja slobodne zone luke Plo e. Ukupna povrina budu e gra evne estice iznosi oko 13.000 m2. Situacija zahvata prikazana je na slici 1. Zahvat se sastoji od nadstrenice, betonare i proizvodnog dijela koju ini proizvodni objekt (hala) za proizvodnju predgotovljenih armirano betonskih elemenata te prate ih prostorija i opreme. Konstrukcija objekta nadstrenice je montana, tlocrtnih dimenzija 78,0 x 24,9 6m, bruto povrine 1.946,40 m2 i predvi ena je od montanih konstruktivnih armirano betonskih elemenata. Krovna konstrukcija predvi ena je od montanih krovnih gredica visine h=70 cm i krovnih A nosa a raspona L=24 m. Stupovi su jedinstvenog pravokutnog popre nog presjeka dimenzija 50 x 80 cm. Hidroizolirana nadstrenica je planirana zbog boljih uvjeta rada uslijed kie i snijega, te kao tehnoloki uvjet da frakcija za beton bude u suhom stanju zbog specifi nih zahtjeva za proizvodnjom betona. Na prostoru ispod nadstrenice, uz proizvodnu halu, planira se betonara kapaciteta 80 m3/h, koja se sastoji se od vie podcjelina: silosi, pregrade boksovi za kameni agregat, transportna oprema, oprema za mjerenje i vaganje sastojaka, pogonska oprema, te oprema za prijenos i upravljanje. Betonara e biti opremljena s dva planetarna mjea a (mijealice za beton) kapaciteta po 2,5 m3/h, pet zatvorenih silosa za cement, pet zatvorenih silosa za filer i est odjeljaka, tzv. boksova za kameni agregat. Predvi ena je proizvodnja betona B.I i B.II, te projektiranog betona. Doziranje svih komponenti (cement, voda, agregat, aditivi) obavljat e se automatski naredbom operatera s upravlja kog pulta, koji upravlja radom betonare. Dio podru ja kruga betonare je asfaltiran, odnosno betoniran. Proizvedeni beton iz betonare e se prenositi, u posudama za prijenos betona (pomi na kibla) kapaciteta 2,5 m3/h ili automijealicama, u proizvodni objekt u kojem se planira proizvodnja elemenata betonske galanterije. Objekt e biti izveden kao zatvorena hala, pravokutnog oblika, tlocrtnih dimenzija 120,0 x 32,52 m, bruto povrine 4.025,86 m2. U proizvodnom objektu e se postaviti potrebna oprema i proizvodne linije za proizvodnju armirano betonskih elemenata te kranske staze za manipulaciju elementima du radnog prostora. U sklopu hale, uz proizvodni prostor, predvi ene su i prate e prostorije: laboratorij za beton, uredi, sanitarije, garderobe, alatnica i prostor za operatera. Dio parcele iskoristit e se za manipulativni prostor te kao prostor za skladitenje materijala i gotovih armirano betonskih elemenata.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

NADSTRENICA BETONARA ispod nadstrenice

SILOSI ZA CEMENT I FILER

PROIZVODNA HALA

Slika 1.

Situacija zahvata
4

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

OPIS FIZI KIH OBILJEJA CJELOKUPNOG ZAHVATA I DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA Betonara je cjeloviti sustav/postrojenje za proizvodnju betona, koja uz mijealice za beton, kao klju ni stroj, sadri i sve ostale potrebne elemente (silose, deponiju, dozatore, transportere i dr.) te laboratorij koji osigurava proizvodnju betona odre ene kvalitete. Beton je mnogokomponentni, polidisperzni, umjetni kameni gra evinski materijal, sastavljen od pijeska i krupnog agregata, me usobno vezanih cementnim kamenom, nastalim hidratacijom i o vr ivanjem cementa kao veziva. Beton predstavlja najvie upotrebljavan gra evni proizvod, od mostova do zgrada, od hidrotehni kih i prometnih do industrijskih objekata. Od jednostavnih betona iz rimskih vremena, tehnologija betona se stalno razvijala i danas su na tritu dostupne razne varijante ovog materijala. Prema mjestu proizvodnje (proizvodnom pogonu) beton se dijeli na: beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara); beton proizveden u betonari na gradilitu za potrebe tog gradilita i beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente. Prema zahtjevima iz specifikacije (tehni ki uvjeti) beton se proizvodi kao: projektirani beton (zadanih svojstava); beton zadanog sastava i beton normiranog zadanog sastava. Prema konzistenciji razlikujemo krut, slabo plasti an, plasti an i teku i beton. Svaka vrsta zadovoljava posebne zahtjeve graditeljske industrije. Beton ima niz prednosti pred drugim materijalima, a osnovne su mu: prihvatljiva cijena, mala potronja energije pri proizvodnji i primjeni, dostupna sirovinska baza i mogu nost primjene, kao i relativna dugotrajnost u najrazli itijim uvjetima. Beton se proizvodi od isklju ivo prirodnih sirovina i okolino je prihvatljiv materijal, a velika mu je prednost to se nakon razgradnje gra evina u koje je ugra en moe u potpunosti reciklirati, to doprinosi o uvanju neobnovljivih resursa. Tehni ka svojstva betona i materijal od kojih se beton proizvodi moraju biti specificirana prema Tehni kom propisu za betonske konstrukcije (NN, broj 139/09, 14/10 i 125/10) (u daljnjem tekstu: TPBK) i normi HRN EN 206-1, te normama specifikacijama za materijale. Proizvodnja betona, kao tehnoloki postupak, je vrlo jednostavna i odvija se u etiri osnovne faze: (i) faza punjenja (cement, agregat, voda, dodatak - aditiv); (ii) faza mijeanja; (iii) faza pranjenja; (iv) faza i enja postrojenja. Osnovne sirovine u proizvodnji betona su cement, kameni agregat, voda i dodaci za beton aditivi. Doziranje je odre ivanje odnosa cementa, agregata i vode za odre enu koli inu i potrebnu tla nu vrsto u, odnosno vrstu betona. To nim doziranjem postie se potrebna kvaliteta i koli ina betona, potrebna konzistencija betona, minimalna potronja cementa i zahtijevana vrsto a. Sve operacije su programirane i odvijaju se automatski prema utvr enom redoslijedu. Cement je prakasti materijal, hidrauli no gra evno vezivo, koji pomijeanom s vodom, kemijskim reakcijama i prate im fizikalnim procesima prelazi u vrstu cementnu pastu ili cementni kamen. Time postepeno razvija svoja kohezijska i adhezijska svojstva koja omogu avaju povezivanje zrna stijena i minerala u kontinuiranu, vrstu masu betona.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

Danas je u uporabi vie vrsta cementa koje se razlikuju prema mogu im namjenama, ovisno o njihovim specifi nim svojstvima. Prilog C TPBK obuhva a sedam vrsta cementa iji su zahtjevi kvalitete definirani u pojedina nim normama - specifikacijama. Dovoz, skladitenje i doziranje cementa: Cement e se u betonaru dovoziti autocisternama s vlastitim sistemom za pretovar cementa iz cisterne u silose. Na lokaciji je predvi eno postavljanje etiri silosa za cement zapremine 120 t i jedan silos zapremine 3.500 t. Svaki silos bit e opremljen filtrima za odzra ivanje bez praenja. Na filtrima se odvajaju sitne estice praine (filer) koje se koriste u proizvodnji, a skladitit e se u zasebnim silosima, i to etiri silosa zapremine 120 t i jedan silose zapremine 3.500 t. Za ubacivanje cementa i filera u proces proizvodnje betona predvi ena je izvedba zatvorenim putem ime se sprje ava praenje, a mijeanje s ostalim komponentama odvijat e se u zatvorenom sustavu mijealica tako da se emisije krutih estica/praine smanje na najmanju mogu u razinu. Punjenje silosa cementom: Autocisterne kojima se doprema cement opremljene su ugra enim ure ajem za pranjenje autocisterne (sistem pobude i izuzimanja cementa). Prije po etka pranjenja mora biti uklju en ventilator otpraiva a na krovu silosa cementa, tj. pranjenje autocisterne ne moe se aktivirati ako nije uklju en ventilator. Pomo u mjera a maksimalnog nivoa cementa u silosu, koji je ugra en na krovu silosa, spre ava se prepunjenost silosa. Na mjera maksimalnog nivoa spojena je sirena koja, u trenutku kada nivo cementa u silosu dostigne maksimum, daje zvu ni signal da se punjenje silosa mora zaustaviti. Na krovu silosa ugra ena je i zaklopka za izjedna enje tlaka, koja onemogu ava stvaranje potlaka ili pretlaka u silosu. U svim sastavima betona koristi se kameni agregat razli itih frakcija koji, u pravilu, ini tri etvrtine volumena betona i stoga ima veliki utjecaj na njegova svojstva, kako u svjeem, tako i u o vrslom stanju. Agregat je granulirani materijal koji moe biti prirodni, umjetni (industrijski proizveden) ili recikliran od materijala prethodno upotrijebljenih u gra enju. Agregat od prirodnih kamenih materijala moe biti sedimentnog porijekla kao prirodni pijesak ili ljunak, koji se preteno dobiva iz nevezanog rije nog nanosa i drobljeni pijesak i krupni agregat koji se dobiva drobljenjem raznih vrsta magmatskih, vezanih sedimentnih i metamorfnih stijena. Frakcije agregata do 4 mm ini sitni agregat ili pijesak, a frakcije iznad toga krupni agregat. Krupna zrna agregata (>4 mm) ine skelet betona, a sitna zrna pove avaju kohezivnost svjeeg betona. Tehni ka svojstva agregata za beton moraju ispunjavati, ovisno o podrijetlu agregata, op e i posebne zahtjeva bitne za krajnju namjenu betona i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 12620. Ovom normom utvr ena su svojstva i specifikacije agregata kao i postupak potvr ivanja sukladnosti. Kontrola agregata provodi se odgovaraju om primjenom nizova normi HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744 i odredbi Priloga D TPBK. Granulometrijski sastav mjeavine agregata utvr uje se ispitivanjem i ne smije se mijenjati bez odgovaraju ih dodatnih ispitivanja. Dovoz, skladitenje i doziranje kamenog agregata: Agregat e se dopremati kamionima iz kojih se istovaruje u linijske boksove ili odjeljke. Predvi eno je osposobljavanje est boksova, prema granulaciji. Frakcije kamenog agregata se, nakon suenja u boksovima, automatski doziraju u proces, preko vaga agregata i skipova u sklopu postrojenja. U e e pojedine frakcije agregata u betonu definirano je recepturama, ovisno o tipu betona koji se proizvodi.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

Voda je tre a osnovna komponenta betona, a potrebna je za hidrataciju cementa. Voda za pripremu betona mora biti kemijski ista, tj. mora biti bez primjesa koje tetno djeluju na beton, to se mora dokazivati kemijskom analizom. Za pravljenje betona moe se upotrebljavati voda kojoj je pH vrijednost od 4,5 do 9,5. Koli ina vode u svjeem betonu obi no se izraava vodocementnim faktorom, tj. omjerom mase vode i cementa (v/c). Tehni ka svojstva i drugi zahtjevi za vodu za pripremu betona, na in i u estalost ispitivanja te potvr ivanje prikladnosti vode za pripremu betona provodi se prema normi HRN EN 1008 i prema Prilogu F TPBK. Za pitku vodu iz vodovoda nije potrebno provoditi potvr ivanje prikladnosti vode za pripremu betona. Voda koja nije pitka moe tako er biti prikladna za pripremu betona, ali to ispitivanjem treba dokazati. Takve vode su vode iz podzemnih izvora, prirodna povrinska voda i industrijska otpadna voda, morska i bo ata voda, kao i povratne vode (reciklirane vode) iz procesa proizvodnje betona ime se postie da se tehnoloka voda ne isputa u okoli, ve se vra a u proces. Koritenje vode: Za potrebe rada zahvata koristit e se vodovodna voda i tehnoloka reciklirana voda. Osim osnovnih sirovina, ovisno o eljenoj vrsti betona, u proces se dodaju i dodaci betonu aditivi za beton. Aditivi su tvari naj e e organskog podrijetla koje, u malim koli inama dodane u svjeu mjeavinu, modificiraju svojstva svjeeg ili o vrslog betona. Dodaju se obi no u promilima ili postocima od udjela cementa u mjeavini jer vrlo efikasno kemijskim ili fizikalnim djelovanjem mijenjaju svojstva cementne paste. Neki aditivi imaju viestruko djelovanje, pa u tom slu aju u nazivu na prvom mjestu dolazi njegovo primarno djelovanje na beton. Tako su esto puta u upotrebi plastifikator, superplastifikator, aerant, itd. tehni ka svojstva kemijskih dodataka betonu moraju ispunjavati op e i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona prema normama HRN EN 934-2, nHRN EN 934-5, normama na koje te norme upu uju i na temelju odredbi Priloga E TPBK, i to ovisno o vrsti dodataka betonu. Dovoz, skladitenje i doziranje aditiva: Ovisno o dinamici proizvodnje, aditivi se isporu uju u arama, obi no za dulje razdoblje uporabe (6 mjeseci). Aditivi nisu klasificirani kao opasni. Dopremat e se u posebnim kontejnerima, deponirati na odre eno mjesto uz betonaru i, u malim koli inama, kontrolirano dodavati betonskoj smjesi u mijealici, preko vage aditiva i pumpe u sklopu postrojenja.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

TEHNOLOKI PROCES PROIZVODNJE BETONA Tehnoloki proces proizvodnje betona odvijat e se u betonari kapaciteta 80 m3 betona na sat koja e biti osposobljena na betoniranom prostoru ispod nadstrenice. Predvi ena je proizvodnja betona B.I i B.II, te projektiranog betona. Prikaz postrojenja dan je na slici 2. Beton se proizvodi ubacivanjem sirovina u dva ure aja za mijeanje - dva planetarna mjea a kapaciteta po 2,5 m3/h. Mijealica je ure aj koji iz ulaznih komponenti mijeanjem izra uje beton. Pokre e se pomo u elektromotora, a u radu je za vrijeme ubacivanja sirovina potrebnih za proizvodnju betona. Proces proizvodnje betona zapo inje nakon unoenja recepture betona u program betonare. Kruti sastavni materijali (cement, agregat i prakasti dodaci) obvezno se dodaju teinski, a teku i (voda i teku i dodaci) volumenski. Priprema betonskih mjeavina odvija se u zatvorenom sustavu s automatskim doziranjem kamenog agregata i cementa uz koritenje vode (mokri postupak). Frakcije kamenog agregata se iz skladinih boksova automatski doziraju u ure aj za mijeanje, preko vaga agregata i skipova u sklopu postrojenja. Cement iz silosa se punim transporterima prebacuje do vage, a kada se dostigne potrebna teina ubacuje se u ure aj za mijeanje. Putem vage za vodu mjeri se, recepturom traena, koli ina te se voda usipava u mijealicu. U istoj ravnini su i vage za pojedini aditiv, te se, ako je to odre eno projektom betona, i oni po potrebi doziraju. Aditivi se nakon vaganja ubacuju u spremnik izmjerene vode potrebne za spravljanje betona i dodaju u mijealicu gdje je u toku mijeanje agregata i cementa. Cijeli proces vaganja i doziranja sirovina te proces mijeanja je automatiziran i kontrolira se pomo u ra unala iz kontrolnog ureda. Preciznost i to nost vaganja moraju se svakodnevno provjeravati, a badarenje vaga treba obavljati za to ovlatena institucija, svakih est mjeseci. Osim to nog vaganja komponenata betona, vano je, da se one doziraju ispravnim redoslijedom u bubanj mijealice. U to kra em vremenu doziranja, mijeanja i pranjenja bubnja treba se dobiti homogena smjesa ujedna ene kvalitete betona. Beton se mora mijeati sve dok se dobro ne homogenizira tako da u svakom svom dijelu ima podjednaka svojstva u o vrslom stanju. Sveukupno vrijeme od doziranja sirovina do pranjenja betona traje manje od 2 minute, to daje projektirani kapacitet od 80 m3 betona na sat. Kapaciteti strojeva i radne ekipe pojedinih faza procesa proizvodnje betona trebaju biti dobro uskla eni. Od prijema pojedinih sastojaka, pa do kona ne isporuke svjeeg betona stalno se obavljaju svakodnevne, tjedne i druge povremene kontrole ulaznih materijala i dijelova postrojenja. Unutarnju kontrolu proizvodnje betona provodit e laboratorij sa stru nim osobljem u cilju osiguranja svih nunih mjera za odravanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima normi. Proizvo a je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti predmet kontrole proizvodnje koja obuhva a sve mjere nune za odravanje svojstava betona u sukladnosti s uvjetovanim svojstvima. To uklju uje: izbor materijala i projektiranje betona;
8

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

ispitivanje proizvodne sposobnosti tvornice betona i proizvodnju betona; ispitivanje komponenata betona; ispitivanje svjeeg betona; ispitivanje o vrslog betona; uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svjeeg i o vrslog betona.

Svjee proizvedeni beton se iz pretovarnog silosa betonare prebacuje u posude za prijenos betona (kibla) kapaciteta 2,5 m3/h kojima se prenosi u proizvodnu halu betonskih elemenata gdje se ugra uje u kalupe. Tako er, svjei beton se moe prenijeti i automijealicama.

OBJEKT ZA PROIZVODNJU PREDGOTOVLJENIH ARMIRANO BETONSKIH ELEMENATA U sklopu proizvodnog kompleksa kao zasebna organizacijska jedinica planira se objekt za proizvodnju predgotovljenih armirano betonskih elemenata. Predgotovljeni betonski element je element od betona odnosno betona i armature. Prednosti gradnje predgotovljenim betonskim elementima u odnosu na monolitne o ituje se u skra enom vremenu gradnje, proizvodnji elemenata u zatvorenom prostoru gdje nema atmosferskih djelovanja te ve oj kvaliteti i trajnosti proizvedenih elemenata kao posljedice industrijskog na ina proizvodnje u kontroliranim uvjetima. U proizvodnoj hali povrine 4.025,86 m2 osposobit e se linija za in plant proizvodnju betonskih montanih elemenata za objekte visokogradnje (hale, stambene zgrade, poslovne zgrade, sportski objekti i sl.), niskogradnje (nosa i mostova), te pomorske gra evine (elementi marina, lukobrana i sl.). Proizvedeni beton se iz betonare prenosi u proizvodnu halu u posudama za prijenos betona (pomi na kibla) kapaciteta 2,5 m3/h ili automijealicama. Doziranje betona u kalupe ide preko dozatora, a oblikovanje u kalupu se obavlja pomo u hidrauli nog pritiska i vibracija s donje i gornje strane kalupa. Izlazna traka transportira gotove elemente na odleavanje i stvrdavanje. Tehni ka svojstva predgotovljenih betonskih elemenata moraju ispunjavati op e i posebne zahtjeve bitne za krajnju primjenu u gra evini i moraju biti specificirana prema odgovaraju oj tehni koj specifikaciji, odnosno prema normi HRN EN 13369 i prema odredbama Priloga G TPBK. U projektu predgotovljenih betonskih elemenata moraju se dokazati tehni ka svojstva i ponaanje za sve faze predvi enog vijeka uporabe elemenata, odnosno za fazu izrade, dizanja iz kalupa, prijenosa, odlaganja, prijevoza do gradilita, ugradnju, uporabu, odravanje i razgradnju.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

RECIKLIRANJE ZAOSTALOG BETONA U sklopu betonare bit e izgra en ure aj za recikliranje zaostalog betona ime se omogu ava ponovno koritenje vode i estica pijeska i agregata u procesu proizvodnje betona. Periodi no treba isprati istom ili recikliranom vodom ure aj za mijeanje i kamione miksere. Zaostali beton iz mijealice i mijealica ispire se vodom i prazni u manji prihvatni bunker ure aja za izvla enje agregata (dehidratora) s punjakom, u kojem se odvaja zaostali agregat koji se vra a u proces proizvodnje betona. Zamu ena voda s esticama cementa odvodi se iz dehidratora u talonicu koja ima ugra en mjea za spre avanje taloenja finih estica na dno. Voda iz talonice (oboga ena cementom) ponovno se vra a u proces proizvodnje betona te se na ovaj na in zatvara tehnoloki proces proizvodnje betona i nema tetnih i ne istih ostataka.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

10

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

Slika 2.

Tehnoloka shema postrojenja betonare

11

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

C.

VARIJANTNA RJEENJA ZAHVATA

Planirani zahvat predvi en je na podru ju luke Plo e koja je infrastrukturno opremljena i predvi ena za izgradnju industrijskih i proizvodnih sadraja, uklju uju i i pogon za proizvodnju betona i betonskih elemenata. U okviru razvoja luke Plo e, a posebno vezano uz izgradnju koridora Vc (cestovnog i eljezni kog) postoji veliki interes za smjetaj industrijskih sadraja u okviru luke kao to su kontejnerski terminal, terminal rasutih tereta, novi terminal za skladitenje i pretovar teku ih tereta i drugi sadraji uklju uju i i predmetni zahvat. Mogu e lokacije za sve te zahvate razmatrane su i odre ene u okviru slobodnih neizgra enih povrina unutar gra evinskog podru ja luke Plo e utvr enog Prostornim planom ure enja Grada Plo a (Slubeni glasnik Grada Plo a, broj 7/2007). Temeljem tako odabrane lokacije, izra eno je i Idejno rjeenje planiranog zahvata koje se maksimalno prilagodilo veli ini i obliku parcele i namjeni povrine. Druge mogu e lokacije izvan luke Plo e nisu razmatrane. Visokokvalitetne patentirane tehnologije proizvodnje betona danas su vrlo rasprostranjene u pogledu upotrebe, a sam izbor tehnologije ne ostavlja veliku mogu nost varijanti iz razloga to je tehnologija proizvodnje betona, opisana u prethodnim poglavljima, relativno jednostavna. Nositelj zahvata e u daljnjim fazama projekta odabrati kona nu tehnologiju na temelju dosadanjeg iskustva i komercijalnih uvjeta. Rjeenja razli itih proizvo a a postrojenja za proizvodnju betona razlikuju se u tehnolokim finesama ili posebnim zahtjevima naru itelja koja za procjenu utjecaja zahvata na okoli nisu od zna aja.

D.

OPIS LOKACIJE ZAHVATA

D.1. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG URE ENJA Lokacija na kojoj se planira zahvat nalazi se unutar prostora luke Plo e, koja je lankom 29. Prostornog plana Dubrova ko - neretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrova ko neretvanske upanije, broj 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10) (u daljnjem tekstu: PPDN) odre ena kao luka osobitog (me unarodnog) gospodarskog zna aja i potpada pod pomorske gra evine u upaniji od vanosti za Republiku Hrvatsku. Prema odre enim prostorima/povrinama za razvoj i ure enje ( lanak 10.), luka Plo e se razvija na prostoru/povrini izvan naselja - gra evinsko podru je izdvojene namjene gospodarska namjena - proizvodna I - preteito industrijska (planska oznaka I1). lankom 12. definirano je da je, gra evinsko podru je izdvojene namjene izvan naselja, povrina odre ena za gospodarsku (proizvodna, iskoritavanje mineralnih sirovina, akvakultura, poslovna, ugostiteljsko-turisti ka), portsko-rekreacijsku, posebnu namjenu te komunalnu namjenu (groblja koja se zbog svoje veli ine, strukture i na ina koritenja smjeta izvan naselja). Na tim povrinama ne moe se planirati nova stambena namjena. U okviru razvoja gospodarske strukture utvr ena su osnovna usmjerenja za razmjetaj sadraja u gra evinskim podru jima izdvojene namjene izvan naselja ( lanak 33.), i to: gospodarska namjena - proizvodna I;
12

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

gospodarska namjena - povrine za iskoritavanje mineralnih sirovina E; gospodarska namjena - povrine uzgajalita (akvakultura) H; gospodarska namjena - poslovna namjena K; gospodarska namjena - ugostiteljsko-turisti ka T.

U prethodno navedenim zonama gospodarskih sadraja mogu je smjetaj: sadraja proizvodne namjene (industrijske, zanatske, prehrambenoprera iva ke i gra evinske); sadraja poslovne namjene (uslunih, trgova kih, komunalno-servisnih, reciklanih te mjeovitih); ugostiteljsko-turisti kih (hotel, turisti ko naselje, kamp i kona ite, golf) i ostalih sadraja kao prate ih sadraja u zoni; infrastrukturnih sadraja (kao dio infrastrukture zone).

U razmjetaju odre enih sadraja teit e se boljem iskoritenju prostora i infrastrukture, popunjavanju postoje ih industrijskih i drugih zona namijenjenih tim djelatnostima te sprje avanju neopravdanog zauzimanja novih povrina. Daljnjom ra lambom podru je gospodarske namjene - proizvodna namjena I, luka Plo e definirana je u okviru kategorije - preteito industrijska I1 ( lanak 39.). Razmjetaj gospodarskih sadraja u gra evinskim podru jima izdvojene namjene izvan naselja prikazan je na kartografskom prikazu 1. Koritenje i namjena prostora u mjerilu 1:100.000. Na slici 3. prikazan je uve ani izvadak iz kartografskog prikaza 1. s ucrtanom lokacijom zahvata.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

13

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

LUKA PLO E

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

14

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

Slika 3. Izvadak iz Prostornog plana Dubrova ko - neretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrova ko - neretvanske upanije, broj 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10)

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

15

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

Za podru je zahvata vae i je i Prostorni plan ure enja Grada Plo a (Slubeni glasnik Grada Plo a, broj 7/2007) (u daljnjem tekstu PPU Grada Plo a) kojim se utvr uje koncepcija, oblici i na in koritenja prostora, uzimaju i u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju kao i postoje e stanje te ograni enja u prostoru. lankom 10. odre ena je sistematizacija namjene povrina, po sljede im grupama: a) Za razvoj i ure enje prostora naselja predvi ene su gra evna podru ja devet naselja stalnog stanovanja: Ba ina, Banja, Komin, Pera ko Blato, Plina Jezero, Plo e, Rogotin, Staevica, ari Struga. b) Za razvoj i ure enje prostora izdvojenih gra evinskih podru ja izvan naselja predvi ene su:
-

gospodarska namjena - proizvodna - preteito industrijska (I1): (1. Luka Plo e) gospodarska namjena - proizvodna - prehrambeno-prera iva ka (I3) gospodarska namjena - poslovna - preteito trgova ka (K2) gospodarska namjena - mjeovita - preteito trgova ka (K5) gospodarska namjena - povrine za iskoritavanje mineralnih sirovina (eksploatacijska polja) - E3, gra evinski gospodarska namjena - ugostiteljsko-turisti ka sportsko - rekreacijska namjena

c) Izgradnja izvan gra evinskog podru ja. Kartografski prikaz gra evinskih podru ja naselja, uz ovjereni izvod, prikazan je na slici 4. To kom 3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI, lanak 202. PPU Grada Plo e odre eni su gospodarski sadraji sljede ih djelatnosti: a) gospodarske djelatnosti (proizvodne i poslovne) i komunalne infrastrukture; b) ugostiteljstvo i turizam; c) poljoprivreda, sto arstvo, ribarstvo i marikultura, d) umarstvo. Smjetaj gospodarskih djelatnosti definiran je to kom 3.1., lanak 203., i to u okviru gra evinskog podru ja naselja i gra evinskog podru ja za izdvojene namjene. Prostor za gospodarske djelatnosti odre en je, lankom 207., i to u gra evinskim podru jima naselja, i u zonama izdvojenih gra evinskih podru ja izvan naselja. Razlikuju se dvije osnovne namjene:
-

proizvodna namjena: preteno industrijski kompleksi (proizvodnja, prera iva ka industrija i sl.); poslovna namjena: preteno manji proizvodni i skladini kompleksi, (trgovina, manji proizvodni pogoni - obrtnitvo, skladitenje, servisi, usluge, komunalne usluge i sl.).

Odre ivanje namjena, lanak 208., proizlazi iz procjene utjecaja na one i enja okolia, ugroavanja krajolika, u estalosti koli ine i vrste prometa, vrste i kapaciteta infrastrukture, broja radnih mjesta itd. Temeljem navedenih kriterija obavlja se razgrani enje gospodarske

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

16

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

namjene na proizvodne i poslovne. U proizvodne namjene smjetaju se prvenstveno djelatnosti koje mogu imati nepovoljniji utjecaj na okoli. Na ela osnovnog rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadraja u prostoru propisana su lankom 209. i uklju uju: a) ve e gospodarske sadraje (proizvodne i poslovne) funkcionalno povezati s razvojem prometnog sustava i druge infrastrukture; b) izvan naselja treba smjestiti ve e proizvodne pogone, skladita, robne terminale, radionice i druge poslovne gra evine; c) ostale manje proizvodne i poslovne sadraje planirati disperzivno i decentralizirano. Uzimaju i u obzir da se predmetni zahvat izgradnje proizvodnih gra evina: BETONARA KAPACITETA 80 m3/h i HALA ZA PROIZVODNJU PREDGOTOVLJENIH ARMIRANO BETONSKIH ELEMENATA planira na izdvojenom gra evinskom podru ju izvan naselja, i to u okviru luke Plo e za koju je predvi ena gospodarska namjena - proizvodna - preteito industrijska, uz uvaavanje odredbi uvjeta smjetaja gospodarskih djelatnosti, zaklju uje se da je zahvat u skladu s odrednicama PPU Grada Plo e. O uskla enosti zahvata s vae im dokumentima prostornog ure enja izdano je, od strane Uprave za prostorno ure enje, Ministarstva zatite okolia, prostornog ure enja i graditeljstva miljenje da je za zahvat mogu e pokrenuti postupak procjene utjecaja na okoli budu i da se zahvat planira unutar Prostornim planom ure enja Grada Plo a (Slubeni glasnik Grada Plo a, broj 7/2007) planirane zone proizvodne namjene - preteito industrijske (Dokument Klasa: 350-02/10-02/55, Urbroj: 531-06-10-2 GR, od 18. listopada 2010.).

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

17

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

Slika 4.

Kartografski prikaz gra evinskih podru ja naselja, Grad Plo e (umanjeni prikaz)

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

18

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

D.2.

GEOGRAFSKI POLOAJ LOKACIJE ZAHVATA

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na podru ju luke Plo e, Grad Plo e, Dubrova ko neretvanska upanija (Slika 5.). Podru je Plo a nalazi se u najjunijem dijelu Hrvatske tj. u sjeverozapadnom dijelu upanije. Prirodno geografski ovo podru je je dijelom dio doline Neretve, a dijelom dio breuljkastog pobr a koje se uzdie od mora prema sjeveru. U odnosu na prostornu strukturu upanije, Grad Plo e je zna ajan kao regionalno sredite, a posebne funkcije Grada temelje se na gospodarskim i prirodnim djelatnostima prostora: poljoprivrednim podru jima doline Neretve te luci Plo e i njenim kapacitetima i postrojenjima. Luka Plo e zauzima povrinu od 235 ha i nalazi se na junom dijelu Jadranske obale na lokaciji 43 03' N i 1726' E te je odlukom Vlade Republike Hrvatske proglaena teretnom lukom od posebnog zna aja za Republiku Hrvatsku.

Slika 5.

Lokacija zahvata

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

19

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

Predmetni zahvat predvi en je na parceli koja je dio k. .2078/1, K.O. Plo e, a koja se nalazi u granicama koje obuhva a slobodna carinska zona namijenjena za izgradnju raznih industrijskih objekata. Ukupna povrina budu e gra evne estice iznosi oko 13.000 m2 (Slika 6.).

Podru je zahvata

Slika 6.

Prikaz ueg podru ja lokacije zahvata

D.3. METEOROLOKE I KLIMATSKE ZNA AJKE ire podru je Plo a nalazi se u priobalnom podru ju junog Jadrana, na u u Neretve u Jadransko more. Ono se nalazi cijele godine u cirkulacijskom pojasu umjerenih irina gdje je stanje atmosfere vrlo promjenjivo uz este izmjene vremenskih situacija. Ljeti dominiraju bezgradijentna polja tlaka zraka s povremenim razvojem konvektivne naoblake i pljuskovima kie. Hladno doba godine od studenog do oujka karakteriziraju este ciklonalne aktivnosti i prolasci hladnih fronti pra eni jakim vjetrom. Prema Kppenovoj klasifikaciji klime, koja uvaava bitne odlike srednjeg godinjeg hoda temperature zraka i oborine, ovo podru je ima Csa klimu. C je oznaka za umjereno toplu kinu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih irina. Njoj odgovara srednja temperatura najhladnijeg mjeseca via od 3 C i nia od 18 C. Srednja mjese na temperatura via je od 10 C tijekom vie od 4 mjeseca u godini. Tijekom godine nema suhih mjeseci (s), minimum oborine je ljeti, maksimum zimi. Oznaka a ukazuje na vru e ljeto sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca ve om od 22C, a uz to bar etiri uzastopna mjeseca imaju srednju temperaturu ve u od 10 C.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

20

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

D.4.

BIOLOKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

Podru je na kojem se nalazi luka Plo e dio je prostrane delte rijeke Neretve, to je razlog da u geolokoj gra i terena dominiraju kvartarne naslage predstavljene sedimentima delte, koje su u vidu debelih naslaga akumulirane preko vapnena kog paleoreljefa. Debljina kvartarnih naslaga ovisi o morfolokim karakteristikama paleoreljefa. Na prostoru luke Plo e zastupljen je isklju ivo stanini tip J44 Infrastrukturne povrine (J. Izgra ena i industrijska stanita /J.4. Gospodarske povrine) pod kojim se podrazumijevaju prostori koji se koriste za prijevoz, istovar i utovar dobara i ljudi te prijenos energije. To su prostori s vrlo velikim stupnjem povrinske nepropusnosti. Luka Plo e se, prema Uredbi o proglaenju ekoloke mree (NN, broj 109/07), nalazi uz podru ja ekoloke mree: HR1000031 Delta Neretve- me unarodno vano podru je za ptice i HR5000031 Delta Neretve - vano podru je za divlje svojte i stanine tipove. Tijekom izrade Studije o utjecaju na okoli, podnesen je nadlenoj Upravi za zatitu prirode Ministarstva kulture, zahtjev za provedbu postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, na temelju kojeg je izdana Potvrda da planirani zahvat ne e imati zna ajan utjecaj na ciljeve o uvanja i cjelovitost podru ja ekoloke mree (Dokument Klasa: 612-07/10-01/1886; Urbroj: 532-08-03-02/3-10-02 od 15. studenog 2010.). Luka Plo e, u kojoj se planira zahvat, je prostor obiljeen jakom industrijom i karakterizira ga specifi an industrijski krajobraz u kojem se kao osnovni elementi pojavljuju razni tipovi objekata (terminali, postrojenja, hangari, skladini prostori), kao i prate i sustavi opskrbnih komunikacija i energije, odlaganje otpada, te plohe prometnih povrina. Industrijski objekti su vrlo snani elementi u ovom prostoru, djeluju kao akcenti, pa su preuzeli identitet ireg podru ja. Uo ljivosti ovog uzorka na prostoru obuhvata pridonosi oskudnost vegetacije, kao i smjetaj na zaravnjenom terenu uz obalu. Predmetni zahvat se planira izvan zati enih dijelova prirode. Na lokaciji luke Plo e ne postoje lokaliteti koji se vode kao kulturna batina.

E.

OPIS UTJECAJA ODABRANE VARIJANTE ZAHVATA NA OKOLI

Pri sagledavanju utjecaja planiranog zahvata na okoli uzeto je u obzir da se zahvat osposobljava na industrijskom podru ju luke Plo e gdje je u proteklih par godina zavrena priprema i izgradnja velikih zahvata za koje su provedeni propisani postupci i izra ene su procjene/studije utjecaja na okoli i planovi/programi upravljanja okoliem te se provode posebni programi monitoringa: pra enje ornitofaune luke Plo e i jezera Parila, ispitivanja fizi ko-kemijskih i mikrobiolokih parametara u akvatoriju luke Plo e, ispitivanja talone tvari na irem podru ju luke Plo e i Grada Plo a, utvr ivanje biocenoloke strukture morskog dna i obale na podru ju terminala za rasute terete - luke Plo e, ispitivanja buke. Tijekom radova na pripremi terena i izgradnji zahvata uslijed rada mehanizacije i radnih strojeva, dopreme i otpreme materijala s transportnim vozilima do i e do emisija praine i one i uju ih tvari u zrak (pokretni izvori emisije) koje su karakteristi ne za vozila i radnu mehanizaciju te do pojave buke. Takav utjecaj moe se sastojati od kratkotrajnih vrnih optere enja koja predstavljaju vrlo malu emitiranu koli inu tvari i kao takve nemaju utjecaj na
21

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

kakvo u zraka. Pove ana razina buke je privremenog karaktera i predstavlja kratkotrajan utjecaj koji se iskazuje gotovo isklju ivo na podru ju ue lokacije zahvata. Tijekom gra enja nastajat e neopasni i opasni otpad od ostataka gra evnog materijala i ambalae te komunalni otpad kao posljedica rada i boravka osoba na gradilitu. Odlaganjem otpada na lokaciji zahvata moe do i do nepovoljnih utjecaja na okoli u cjelini. Tijekom koritenja zahvata mogu i su utjecaji na kakvo u zraka pri sljede im aktivnostima: emisija praine iz silosa za cement tijekom punjenja silosa; emisija praine tijekom istovara i manipulacije kamenim granulatom; emisija ispunih plinova (CO, NOx, SO2) transportnih vozila.

U cilju smanjenja mogu eg one i enja zraka, silosi za cement bit e opremljeni filtrima za prainu koji sprje avaju da se u izlaznom zraku kod punjenja silosa nalazi i cementna praina koja se skuplja na filtru i posebno odvaja. Redovno odravanje, kontrola i zamjena filtra na silosima cementa, a to je propisano mjerama zatite, od presudnog su zna aja za smanjenje utjecaja one i enja zraka cementnom prainom. Transport cementa u silose za cement obavljat e se pneumatskim putem uz pomo komprimiranog zraka, u zatvorenom sustavu. Na taj na in je, na najmanju mogu u mjeru, smanjeno one i enje zraka prainom a to bi moglo utjecati na kakvo u okolia u cjelini. Tako er, uvaavaju i dobru praksu koja se primjenjuje na vrsti objekata kao to je betonara, predvi eno je prskanje rasutih tereta na skladinom prostoru i pretovarnim mjestima, a sam zahvat betonare smjeten je na betoniranoj podlozi ispod nadstrenice to e dodatno smanjiti emisiju praine u zrak. Gra evinska mehanizacija i teretna vozila za potrebe zahvata doprinijet e kumulativnoj emisiji ispunih plinova na lokaciji zahvata te na pristupnim prometnicama. Zahvat e se izvesti na nepropusnoj betoniranoj podlozi, a dio proizvodnje odvijat e se u zatvorenom proizvodnom objektu te je mogu nost utjecaja na tlo mala. Ostali negativni efekti na tlo kao poljoprivredni resurs (erozija, zbijanje, promjena teksture, poroziteta itd.) na lokaciji zahvata nisu od zna aja jer je tlo dugoro no namijenjeno industrijsko gospodarskim objektima i aktivnostima. Tijekom rada zahvata nastajat e sljede e vrste otpadnih voda: tehnoloke otpadne vode; oborinske one i ene vode i sanitarne otpadne vode. Prema karakteru proizvodnje betona i ostalih aktivnosti, tehnolokih otpadnih voda na lokaciji zahvata prakti ki nema osim tehnoloke otpadne vode od pranja ure aja i automijealica. Voda koja se troi u proizvodnji betona ugra uje se u proizvod i ne pojavljuje se kao otpadna voda. Zbog smanjenja nastanka otpadnih voda iz postupka pranja planirana je ugradnja ure aja za recikliranje koji slui za izdvajanje pijeska i ljunka iz zaostalog betona i potpuno iskoritenje cementne vode (reciklaa). Nakon odvajanja taloga od vode, voda se zatvorenim sustavom vra a u proces proizvodnje kao procesna (tehnoloka) voda. Sanitarne otpadne vode skupljat e se odvojeno u vodonepropusnu sabirnu jamu, iji e se sadraj prikupljati i odvoziti s lokacije od strane za to ovlatene pravne osobe, i zbrinjavati sukladno propisima.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

22

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

Oborinske one i ene vode s manipulativnih povrina uvodit e se, nakon pro i avanja kroz talonicu i separator ulja i masti, u upojni bunar. Tako er, planiranim osposobljavanjem sustava javne odvodnje na podru ju luke Plo e doprinijet e se rjeavanju cjelokupnog problema luke u cilju o uvanja kvalitete priobalnog mora i stvaranju preduvjeta za daljnji razvoj ovog podru ja. Pri realizaciji tog projekta treba uzeti u obzir mogu nost priklju ka na sustav javne odvodnje sukladno isho enim uvjetima. Smjetajem zahvata u izgra enu industrijsku zonu koja je upravo namijenjena tim i sli nim aktivnostima i koja je ve dosta degradirana i oduzeta od prirodnih vrijednosti, ne o ekuje se utjecaj bioloku raznolikost. Lokacija zahvata je industrijsko podru je, s velikim postotkom izgra enosti i nema posebnih ambijentalnih vrijednosti. Izgled krajobraza na podru ju lokacije ve je dulje vrijeme izmijenjen sukladno prostorno planskoj dokumentaciji te daljnje osposobljavanje i obavljanje proizvodnih djelatnosti u okviru predmetnog zahvata ne naruava krajobrazne zna ajke. U zoni izravnog i neizravnog utjecaja zahvata nema zati enih kulturnih i prirodnih vrijednosti, pa nema niti negativnih utjecaja na iste. Lokacija planiranog zahvata smjetena je u zoni gospodarske namjene, u kojoj je predvi ena proizvodnja, industrijska djelatnost, skladita i servisi. U skladu s tim, na granici zone u kojoj se planira realizacija zahvata buka ne smije prelaziti vrijednost od 80 dB. Karakter buke postrojenja betonare je stalan, dok je karakter buke vozila, istovara sirovina i rada automijealica povremen, i u ovisnosti je od intenziteta tehnolokog procesa. Obzirom da se postrojenja betonare izvode u oplatama od lima (izolacijski materijal), ve u samoj konstrukciji postrojenja pridana je vanost zatiti od buke. Utjecaj buke od pogona za izradu betonskih elemenata e, u odnosu na betonaru, biti manji jer se proizvodnja odvija u zatvorenoj betonskoj hali. Na temelju uvida u lokaciju zahvata te postoje a postrojenja koja djelatnosti obavljaju na podru ju luke Plo e, procjenjuje se da e utjecaj buke predmetnog zahvata biti daleko manji odnosu na druge zahvate u neposrednom okruenju. Analiza mjerodavnog prometnog optere enja u zoni utjecaja pokazala je da je tijekom koritenja zahvata mogu negativan utjecaj pove anog broja teretnih vozila na okolne prometnice, na kolni ku konstrukciju i na kvalitetu odvijanja prometa. Prikaz utjecaja na promet ra en za najgori mogu i slu aj koji e biti vezan za cestovni promet, a u daljnjem razmatranju poslovanja Nositelj zahvata e uzeti u obzir koritenje eljezni kog prometa kako bi se utjecaj smanjio. Uz primjenu najnovije tehnologije proizvodnje i recikliranjem zaostalog betona zdravstveni rizik izloenosti stanovnitva, uslijed doga aja poput fizi kih ote enja tijekom koritenja i rukovanja sirovinama i proizvodima, ulaska tetnih tvari u hranidbeni lanac ovjeka i ivotinja, razmnoavanja insekata te ptica i glodavaca kao potencijalnih prijenosnika patogenih zaraza, je isklju en. Mjerama zatite okolia, negativni utjecaji na zdravlje ljudi bit e svedeni na prihvatljivu razinu. U tehnolokom postupku proizvodnje betona i betonskih elemenata te odravanja strojeva i dijelova proizvodno-poslovne gra evine, kao i rada i boravka ljudi u poslovnom prostoru na

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

23

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

lokaciji zahvata nastajat e vrste neopasnog i opasnog otpada ije e se zbrinjavanje osigurati putem ovlatenih skuplja a/obra iva a otpada. U ovoj fazi pripreme zahvata teko je predvidjeti rok trajanja i vrijeme eventualnog prestanka koritenja, pa je nemogu e davati procjenu mogu eg utjecaja tijekom uklanjanja zahvata. U slu aju uklanjanja zahvata s lokacije, postupak rastavljanja i uklanjanja je relativno jednostavan i ne uzrokuje ve e zahvata u prostoru, a lokacija se sanira. U tom slu aju e se, obzirom na tada vae u zakonsku regulativu i stanje okolnog podru ja, prilagoditi mjere i aktivnosti u odnosu na zatitu okolia. Ekoloka nesre a na postrojenju za proizvodnju betona je manje vjerojatna jer se ne koriste tvari ije bi nekontrolirano istjecanje u okoli uzrokovalo opasne posljedice. opasnost. Sve sirovine koje se koriste za proizvodnju betona (cement, kameni agregati, voda) su prirodnog podrijetla i ne predstavljaju tetne i opasne tvari u kontroliranim uvjetima. Me utim, bez primjene vre astih filtera na silosima za cement dolazilo bi do raznoenja cementne praine u atmosferu u ve im koli inama to bi uzrokovalo posljedice po zdravlje ljudi i bioloku raznolikost. Kvar vre astog filtra na silosu cementa ne predstavlja opasnost za okoli jer se njegovim kvarom automatski zaustavlja proces punjenja silosa. Betonara e biti opremljena sustavom automatske kontrole upravljanja, koji e biti izravno povezan sa strojevima/ure ajima u postrojenju, a sluit e za nadzor i upravljanje prijemom sirovina i proizvodnjom. Ra unalski sustav kontrole automatskim na inom upravljanja opremom predstavlja klju za postizanje visokog standarda u inkovitosti rada postrojenja. Budu i da se sustavom kontrole rada i upravljanja postrojenjem nadziru i snimaju sve aktivnosti, njime se stalno, bez prekida, moe kontrolirati i tehnoloki proces. Time se osigurava visoka razina kontrole stanja okolia, upravljanja tehnolokim procesom i upravljanja emisijama. Tijekom pripreme zahvata i definiranja pojedinih tehnolokih procesa i opreme otklonjeni su bitni mogu i uzroci nastajanja poara, pa je vjerojatnost, da u bilo kojem dijelu postrojenja i u bilo kojoj fazi tehnolokog procesa nastanu uvjeti za izbijanje poara mala uz osigurane protupoarne mjere (vatrogasni aparati, vanjska hidrantna mrea, osiguran vatrogasni pristup, kao i operativne povrine za rad vatrogasnih vozila).

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

24

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

F.

PRIJEDLOG MJERA PROVEDBE MJERA

ZATITE OKOLIA

ZATITE
TIJEKOM

OKOLIA
I

PLAN

F.1. MJERE ZAHVATA

PRIPREME

GRA ENJA

Mjere zatita voda 1) Vodoopskrbu rijeiti priklju enjem na sustav javne vodoopskrbe prema posebnim uvjetima priklju enja nadlenog poduze a. 2) Projektirati i izvesti vodonepropusni interni razdjelni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, one i enih oborinskih voda i tehnolokih otpadnih voda. 3) Prije putanja u rad zahvata dokazati vodonepropusnost sustava interne odvodnje i pripadaju ih objekata za predobradu otpadnih voda. 4) Ishoditi Vodopravnu dozvolu za isputanje otpadnih voda a kojom e biti odre en na in i u estalost njenog ispitivanja te odravanja separatora i ispitivanje vodonepropusnosti. 5) Izraditi Pravilnik o radu i odravanju sustava odvodnje otpadnih voda i separatora ulja i masti pri normalnom radu i izvanrednim uvjetima koritenja. Pravilnikom predvidjeti lokaciju, dispoziciju i tretman otpadnog mulja. Mjere zatite zraka 6) Strojeve i vozila koja se koriste na gradilitu drati pod nadzorom u pogledu koli ine i kakvo e ispunih plinova. Gospodarenje otpadom 7) Osigurati odvojeno skupljanje svih vrsta otpada koji nastaje tijekom gradnje. 8) Na gradilitu postaviti spremnike za odlaganje otpada, a njihovo redovito pranjenje osigurati putem ovlatene tvrtke. 9) F.2. MJERE ZATITE TIJEKOM KORITENJA ZAHVATA Mjere zatita voda 1) Sanitarne otpadne vode odvoditi odvojenim sustavom odvodnje do vodonepropusne sabirne jame koju je potrebno prazniti preko ovlatenog pravnog subjekta. 2) Oborinske vode nastale ispiranjem transportnih i manipulativnih povrina prikupljati internim sustavom oborinske odvodnje te nakon pro i avanja na odgovaraju im ure ajima (talonica, separator ulja i masti) upustiti u upojni bunar. 3) Tehnoloke otpadne vode od pranja vozila i opreme isputati u ure aj za recikliranje te nakon obrade vra ati u postupak proizvodnje betona. 4) Muljeve od i enja separatora i ure aja za recikliranje redovito zbrinjavati putem ovlatene tvrtke za postupanjem ovom vrstom otpada. 5) Redovito kontrolirati i odravati interni sustav odvodnje.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

25

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

6) Grani ne vrijednosti pokazatelja i doputene koncentracije opasnih i drugih tvari u vodi koja se nakon pro i avanja isputa moraju biti u skladu s vrijednostima koje su propisane u Vodopravnoj dozvoli, a izradu potrebne dokumentacije i ispitivanja voda treba obavljati na na in i u rokovima kako je to propisano istom dozvolom. 7) Na lokaciji osigurati priru na sredstva (materijal za upijanje: absorbens, piljevina i sl.) za brzu intervenciju u slu aju izlijevanja tetnih tvari, a one i ena apsorbiraju a sredstva privremeno skladititi u obiljeenom zatvorenom spremniku zati enom od atmosferlija i predavati na zbrinjavanje ovlatenom skuplja u. 8) Provoditi propisani program pra enja kakvo e otpadnih voda Mjere zatite zraka 9) Cement dovoziti u za to specijaliziranim, tehni ki ispravnim, vozilima. 10) Transport cementa u silos izvoditi zatvorenim sustavom uz filtraciju zraka. 11) Sve silose za cement opremiti filtrima koje treba redovito mijenjati i odravati. 12) Redovno kontrolirati efikasnost rada sustava otpraivanja. 13) Prevoziti agregat u tehni ki ispravnim vozilima koja su primjerena te ga vlaiti ili prekrivati zatitnim prekriva em radi spre avanja praenja. 14) Izbjegavati istovar sitnijih klasa granulata u suhom obliku za vrijeme ja ih vjetrova 15) Prema potrebi, sve povrine polijevati vodom. 16) Provoditi propisani Program pra enja kakvo e zraka Mjere zatite od buke 17) Reim rada postrojenja prilagodit uvjetima zatite od buke za promatrano podru je. 18) Koristiti vozila, gra evinsku mehanizaciju i opremu koja udovoljava odredbama Pravilnika o mjerama zatite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN, broj 156/08). 19) Redovito kontrolirati i odravati postrojenja/ure aje kako u radu ne bi dolo do pove ane emisije buke. 20) Prilikom nabavke postrojenja/ure aja, kao jedan od bitnih parametara uzeti u obzir podatke o buci, te nabavljati malobu nu opremu. Mjere zatite prometa 21) Organizaciju vanjskog prometa uskladiti s prometnim optere enjima prilaznih prometnica. 22) Ograni iti brzinu vozila na internim prometnim povrinama na maksimalno 20 km/h (prazna vozila) i 10 km/h (puna vozila). 23) Ne koristiti vozila koja prazna ili zajedno s teretom imaju masu, dimenzije ili osovinsko optere enje iznad doputenog. 24) Prije izlaska vozila iz betonare oprati vozila i kota e vozila.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

26

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

Gospodarenje otpadom 25) Urediti i natkriti vanjski dio lokacije u prostor za skladitenje otpada prema zahtjevima Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN, broj 23/07 i 111/07). 26) Za sve vrste otpada osigurati odvojeno prikupljanje i skladitenje u propisno ozna enim spremnicima i o tome voditi propisane o evidnike. 27) Za zbrinjavanje svih vrsta otpada koje nastaju pri obavljanju djelatnosti osigurati ugovore s ovlatenim skuplja ima/obra iva ima, uz vo enje dokumentacije propisane Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN, broj 23/07 i 111/07) prate i list za otpad i Izvje e o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstva otpada, ne starije od godine dana, izdano od strane akreditiranog laboratorija, odnosno Deklaraciju o svojstvima otpada. 28) Obrasce o evidnika o nastanku i tijeku otpada na lokaciji zahvata i kopije svih prate ih listova ovjerene od strane ovlatenih skuplja a i obra iva a otpada uvati 5 godina. 29) Do 1. oujka teku e godine, za prolu godinu prijaviti podatke iz o evidnika o nastanku i tijeku otpada upravnom odjelu u upaniji nadlenom za poslove zatite okolia. Otpad se prijavljuje na propisanom obrascu prema Pravilniku o registru one i avanja okolia (NN, broj 35/08), (obrazac PL-PPO: prijavni list za proizvo a a/posjednika proizvodnog otpada), odnosno putem Interneta uz pomo elektroni ke programske opreme (aplikacije), prema uputama Agencije za zatitu okolia. Ispunjeni i ovjereni obrasci prijavnog lista za proizvo a a/posjednika proizvodnog otpada uvaju se 5 godina. 30) Za godinje koli ine vie od 150 tona proizvedenog neopasnog otpada i/ili vie od 200 kilograma proizvedenog opasnog otpada izraditi Plan gospodarenja otpadom za etverogodinje razdoblje na propisanom obrascu (obrazac PGO-PO iz Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN, broj 23/07)) te ga dostaviti nadlenom uredu za zatitu okolia i Agenciji za zatitu okolia. F.3. MJERE ZATITE OKOLIA ZA SPRE AVANJE I UBLAAVANJE POSLJEDICA MOGU EG IZNENADNOG DOGA AJA ILI EKOLOKE NESRE E 1) U slu aju izlijevanja goriva poduzeti mjere za sprje avanje daljnjeg razlijevanja. 2) Na lokaciji osigurati priru na sredstva (materijali za upijanje: piljevina i sl.) za brzu intervenciju u slu aju izlijevanja motornog ulja ili ulja iz hidraulike strojeva. 3) Izraditi te postupati prema Operativnom planu za provedbu mjera u slu aju iznenadnog one i enja voda. 4) Izraditi te postupati prema Elaboratu zatite od poara kojim e se odrediti mjere zatite od poara, mogu nosti gaenja poara i evakuacije, te obavjetavanje prisutnih osoba o opasnosti od poara prema posebnim propisima. 5) Radnike osposobiti za intervencije u slu aju akcidentnih doga aja, i za primjenu mjera i postupaka koje treba provesti u slu aju takvog doga aja.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

27

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

F.4. MJERE ZATITE OKOLIA NAKON PRESTANKA KORITENJA ZAHVATA 1) U slu aju demontae objekata i opreme izraditi potrebnu dokumentaciju, sukladno tada vae im propisima i zate enoj situaciji na lokaciji zahvata.

F.5. PROGRAM PRA ENJA STANJA OKOLIA Program pra enja kakvo e otpadnih voda Pratiti kakvo u otpadnih voda sukladno odredbama iz vodopravne dozvole, a koju e izdati nadleno tijelo. Program pra enja kakvo e zraka Sukladno Uredbi o grani nim vrijednostima one i uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN, broj 21/07,150/08) tijekom probnog rada, a prije isho enja uporabne dozvole novog postrojenja, obaviti prvo mjerenje one i uju ih tvari, ali najkasnije dvanaest mjeseci od putanja u probni rad. -

F.6.

PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI

Postupak procjene utjecaja zahvata na okoli provodi se na temelju predmetne Studije o utjecaju zahvata na okoli koja predstavlja stru nu podlogu koja obuhva a sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloenja i opise u tekstualnom i grafi kom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zatite okolia u odnosu na zahvat te program pra enja stanja okolia. U ovoj Studiji obra en je planirani zahvat izgradnje proizvodnih gra evina: betonara kapaciteta 80 m3/h i hala za proizvodnju predgotovljenih armirano betonskih elemenata na dijelu k. .br. 2078/1 k.o. Plo e, u Dubrova ko - neretvanskoj upaniji. Analizirani su podaci o lokaciji zahvata i podaci o okoliu zahvata uz uklju ivanje svih sastavnica okolia i drutvenog aspekta. Nakon analize, procijenjeni su mogu i utjecaj zahvata na okoli, provedeno je njihovo vrednovanje s vie aspekata (intenzitet, duljina, rasprostranjenost, te predznak utjecaja). Nakon provedenog vrednovanja predloene su mjere zatite i plan njihove provedbe te program i plan pra enja stanja okolia. Obzirom na smjetaj zahvata na podru ju luke Plo e, koja je ve industrijalizirano podru je, te obuhvat i karakteristike predmetnog zahvata, te koritenjem najnovije tehnologije koja udovoljava svim propisanim atestima i uklju uje poduzimanje tehnolokih mjera zatite, predlae se da je zahvat prihvatljiv za okoli uz primjenu mjera zatite okolia i programa pra enja stanja okolia.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

28

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

G.

POPIS PROPISA

Zatita okolia i prirode Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) Zakon o zatiti prirode (NN 70/05 i 139/08) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09) Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia (NN 64/08) Pravilnik o registru one i avanja okolia (NN 35/08) Uredba o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (NN 118/09) Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za o uvanje staninih tipova (NN, broj 07/06, 119/09) Zatita zraka Zakon o zatiti zraka (NN 178/04 i 60/08) Pravilnik o pra enju kakvo e zraka (NN 155/05) Uredba o grani nim vrijednostima emisija one i uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08) Pravilnik o pra enju emisija one i uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06) Uredba o grani nim vrijednostima one i uju ih tvari u zraku (NN 133/05) Gospodarenje otpadom Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09) Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08 i 31/09) Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08 i 31/09) Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektri nim i elektroni kim ure ajima i opremom (NN 74/07, NN 133/08 i 31/09) Zatita od buke Zakon o zatiti od buke (NN 30/09) Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stru ne poslove zatite od buke (NN 91/07) Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zatitu od buke (NN 91/07) Pravilnik o mjerama zatite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08) Zatita voda Zakon o vodama (NN 153/09) Pravilnik o grani nim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08)

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

29

Naru itelj: Luka Plo e Gradnja d.o.o.

SUO: proizvodne gra evine (betonara i armirano betonski elementi)

Zatita od poara Zakon o zatiti od poara (NN 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06) Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94) Pravilnik o izradi procjene ugroenosti od poara i tehnoloke eksplozije (NN 35/94 i 110/05) Prostorno ure enje i gradnja Zakon o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) Ostalo Tehni ki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10 i 125/10)

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe

30