Ispitni Katalog Biologija 2012 2013

A
Ispitni katalog za dravnu maturu

u kolskoj godini 2012./2013.
BOOCIA
BIOLOGIJA 2013.indd 1 9.11.2012 10:25:30
2
Struna radna skupina i struna konzultantica za izradbu ispitnih materijala iz Biologije:
Ines Alujevi, prof., III. gimnazija, Split
Vesna Ani, prof., Srednja kola Pakrac, Pakrac
mr. sc. Zrinka Pongrac timac, prof. V. gimnazija, Zagreb
mr. sc. Mirko Rui, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Splitu, Odjel za biologiju
dr. sc. Damir Sirovina, prof., Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Struna konzultantica: doc. dr. sc. Ivana Maguire, prof., Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
BIOLOGIJA 2013.indd 2 9.11.2012 10:25:30
3
7.1.3. Protoktista i gljive ......................................... 23
7.1.4. Botanika ........................................................... 26
7.1.5. Zoologija.......................................................... 31
7.1.6. Biologija ovjeka ........................................... 39
7.1.7. Genetika i evolucija ..................................... 46
7.1.8. Ekologija .......................................................... 51
7.2. Pokusi ........................................................................... 55
7.2.1. Dokazivanje prisutnosti kroba ............... 55
7.2.2. Dokazivanje koagulacije bjelanevina . 56
7.2.3. Mikroskopsko promatranje plastida...... 56
7.2.3.1. Mikroskopsko promatranje
leukoplasta ...................................... 56
kromoplasta .................................... 56
kloroplasta ....................................... 57
7.2.4. Dokazi osmoze u biljnoj stanici ............... 57
7.2.5. Mikroskopiranje kvaevih gljivica ........ 58
7.2.6. Usporedba cvjetova razliitih
kritosjemenjaa ............................................. 58
7.2.7. Voda kolijevka ivota
(Ispitivanje svojstava vode) ....................... 59
7.2.8. Sekcija ribe ...................................................... 60
7.3. Osobe koje su doprinijele razvoju biologije ... 60
7.4. Oznake i kratice u genetici.................................... 62
7.4.1. Oznake za alele .............................................. 62
7.4.2. Oznake za garniture kromosoma ........... 62
7.4.3. Nasljeivanje boje tijela u
vinske muice ................................................. 62
7.4.4. Spolno vezani geni ...................................... 63
Sadraj
Uvod ............................................................................................ 5
1. Podruja ispitivanja ........................................................ 5
2. Obrazovni ishodi .............................................................. 6
2.1. Biologija stanice .......................................................... 6
2.2. Mikrobiologija .............................................................. 6
2.3. Protoktista i gljive ....................................................... 6
2.4. Botanika.......................................................................... 7
2.5. Zoologija ........................................................................ 7
2.6. Biologija ovjeka ......................................................... 7
2.7. Genetika i evolucija .................................................... 8
2.8. Ekologija ......................................................................... 8
3. Struktura ispita ................................................................. 9
4. Tehniki opis ispita .......................................................... 9
4.1. Trajanje ispita ................................................................ 9
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja ................................ 9
4.3. Pribor ............................................................................ 10
5. Opis bodovanja .............................................................. 10
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline ....................... 10
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline .................... 10
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem .. 10
6.1. Primjer zadataka viestrukoga izbora ............... 10
6.2. Primjer zadataka povezivanja .............................. 12
6.3. Primjer zadataka dopunjavanja .......................... 13
6.4. Primjer zadataka kratkoga odgovora ............... 13
7. Priprema za ispit ............................................................ 15
7.1. Razradba obrazovnih ishoda ............................... 15
7.1.1. Biologija stanice ............................................ 16
7.1.2. Mikrobiologija ............................................... 20
BIOLOGIJA 2013.indd 3 9.11.2012 10:25:30
4
BIOLOGIJA 2013.indd 4 9.11.2012 10:25:30
5
Uvod
Biologija je na dravnoj maturi izborni predmet.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Biologije temeljni
je dokument ispita kojim se jasno opisuje to e se i
kako ispitivati na dravnoj maturi iz ovoga predmeta u
kolskoj godini 2012./2013.
Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i
detaljna pojanjenja o obliku i sadraju ispita. Njime se
jasno odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu.
Ispitni katalog usklaen je s odobrenim
etverogodinjim nastavnim planom i programom
1
za
Biologiju u gimnazijama.
Ispitni katalog sadri ova poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem
7. Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai
odgovor na pitanje to se ispituje.
U prvome su poglavlju navedena podruja ispitivanja,
odnosno kljuna znanja i vjetine iz ovoga predmeta
koje se ispituju ovim ispitom.
U drugome je poglavlju, kroz konkretne opise onoga
to pristupnik treba znati, razumjeti i moi uiniti,
pojanjen nain na koji e se navedena znanja i
vjetine provjeravati.
1
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, broj 11, kolske novine,
Zagreb, 1995.
Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje
kako se ispituje, a u njima je pojanjena struktura i oblik
ispita, vrste zadataka te nain provedbe i vrjednovanja
pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.
U estome su poglavlju primjeri zadataka s detaljnim
pojanjenjem.
U sedmome poglavlju objanjeno je kako se pripremiti
za ispit.
1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Biologije provjerava se u kojoj mjeri
pristupnik razumije:
jedinstvenu molekularnu i staninu organizaciju kao
temelj velike raznolikosti ivoga svijeta
poloaj i ulogu mikroorganizama u biosferi i njihovo
znaenje za ovjeka
poloaj i ulogu protoktista i gljiva u biosferi i njihovo
znaenje za ovjeka
veliku raznolikost biljnoga svijeta i vanost biljaka za
odranje ivota na Zemlji
veliku raznolikost ivotinjskoga svijeta te moe
objasniti ulogu ivotinja u biosferi i u ivotu
ovjeka
osnove grae i funkcije ljudskoga organizma te moe
primijeniti steena znanja s ciljem odgovornoga
ponaanja prema vlastitome zdravlju i zdravlju drugih
ljudi
osnovna naela nasljeivanja i zajedniko podrijetlo i
razvoj ivoga svijeta
odnose u biosferi te moe analizirati posljedice
djelovanja ovjeka na nju.
BIOLOGIJA 2013.indd 5 9.11.2012 10:25:30
Dostignuta razina znanja i kompetencija pristupnika

provjerava se u sljedeim podrujima:
biologija stanice
mikrobiologija
protoktista i gljive
botanika
zoologija
biologija ovjeka
genetika i evolucija
ekologija.
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja
odreeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi
onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi
uiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.
2.1. Biologija stanice
Podrazumijeva se da pristupnik zna, tj. moe:
objasniti pojam biologija
opisati glavne etape i metode istraivanja u biologiji
analizirati znaenje biolokih otkria za ivot ovjeka
objasniti uloge osoba koje su znaajno doprinijele
otkriu stanice i razvoju biologije
razlikovati organizacijske razine ivoga svijeta
objasniti kemijski sastav ivih bia te osnovnu
strukturu i ulogu anorganskih i organskih
spojeva u njima
razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te
objasniti grau i ulogu glavnih organela i struktura
eukariotske stanice (biljne i ivotinjske)
opisati stanine diobe (mitozu i mejozu) i objasniti
njihovu ulogu u ivotnome ciklusu viestaninoga
organizma
analizirati procese fotosinteze, staninoga disanja i
vrenja (na razini ope jednadbe) te objasniti njihove
uloge za iva bia
objasniti osnovne etape i procese razvitka te
strukturnu i funkcionalnu organizaciju
viestaninoga organizma.
2.2. Mikrobiologija
analizirati razlike izmeu virusa i ivih bia te objasniti
mehanizam umnoavanja virusa u ivim stanicama
objasniti bioloku raznolikost i sistematsku podjelu
ivoga svijeta
opisati glavne dijelove prokariotske stanice, objasniti
njihovu ulogu i razmnoavanje prokariota
analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u
ivotu ovjeka
opisati naine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima
i bakterijama.
2.3. Protoktista i gljive
navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i
heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu
ulogu u biosferi
navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu
u biosferi
BIOLOGIJA 2013.indd 6 9.11.2012 10:25:30
7
navesti osobine i znaenje liaja
navesti znaenje protoktista i gljiva za ovjeka i
opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih
parazitskim protoktistima i gljivicama.
2.4. Botanika
navesti zajednike osobine biljaka i objasniti osnovnu
organizaciju biljnoga tijela
razvrstati ope poznate biljne vrste u pripadajue
glavne skupine
razlikovati glavne skupine biljaka te povezati
usavravanje njihove grae i uloge s prilagoavanjem
ivotu na kopnu
analizirati razlike u ivotnim ciklusima razliitih
skupina biljaka
analizirati znaenje biljaka u biosferi i ivotu ovjeka
analizirati raznolikost fore i vegetacije Hrvatske
objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u
biljci
analizirati znaenje procesa vezanih uz izmjenu
tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekolokih
imbenika na te procese
objasniti osnovne etape i procese na kojima se
temelji razvitak biljaka te objasniti utjecaj
vanjskih i unutarnjih imbenika na te procese
analizirati gibanja biljaka.
2.5. Zoologija
navesti zajednike osobine ivotinja te analizirati
osobitosti glavnih skupina
razvrstati opepoznate ivotinjske vrste u pripadajue
glavne skupine
analizirati povezanost tjelesne grae i funkcije
ivotinja s nainom ivota
analizirati uslonjavanje tjelesne grae i funkcije
ivotinja tijekom evolucije
analizirati znaenje glavnih skupina ivotinja u
biosferi i ivotu ovjeka
objasniti posebnosti faune Hrvatske
opisati razloge ugroenosti ivotinja i potrebne mjere
zatite.
2.6. Biologija ovjeka
objasniti kemijski sastav tijela ovjeka i analizirati
ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva
objasniti sastav tjelesnih tekuina te analizirati sastav
i ulogu krvi
objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada
glavnih organa i organskih sustava ovjeka:
srca i krvoilnoga sustava
dinoga sustava
imunolokoga sustava
probavnoga sustava
metabolikoga sustava
sustava za regulaciju sastava tjelesnih tekuina
BIOLOGIJA 2013.indd 7 9.11.2012 10:25:30
8
sustava organa za kretanje
endokrinoga sustava
spolnoga sustava
osjetilnoga i ivanoga sustava
analizirati znaenje pojedinih organa i organskih
sustava u odranju homeostaze organizma
navesti glavne poremeaje i bolesti organa i
organskih sustava ovjeka
analizirati imbenike i ponaanja koji unaprjeuju
zdravlje ovjeka od onih koji ga naruavaju.
2.7. Genetika i evolucija
objasniti osnovne genetike pojmove i analizirati
njihove meuodnose
objasniti kemijsku grau i mehanizam djelovanja
gena
objasniti i usporediti grau i organizaciju nasljedne
tvari virusa, prokariota i eukariota
analizirati znaenje mejoze i krianja za nasljeivanje
navesti vrste promjena genotipa te objasniti mogue
uzroke i posljedice
objasniti mogunosti primjene genetike na razliitim
podrujima ljudske djelatnosti
objasniti osnovna naela i etape kemijske i bioloke
evolucije
analizirati glavne dokaze evolucije
objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske
teorije evolucije te glavne pokretake sile
evolucijskoga procesa
objasniti evoluciju ovjeka.
2.8. Ekologija
objasniti osnovne ekoloke pojmove i analizirati
njihove meuodnose
analizirati odnose izmeu ivih bia i abiotikih
imbenika okolia
analizirati odnose izmeu ivih bia u biocenozi
(biotiki imbenici)
objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava
analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruenje
tvari i protjecanje energije u ekosustavu
analizirati tetne utjecaje ovjeka na biosferu te mjere
kojima se tetni utjecaji mogu smanjiti (odrivi razvoj
u Republici Hrvatskoj i u svijetu).
BIOLOGIJA 2013.indd 8 9.11.2012 10:25:31
9
3. Struktura ispita
Udjeli podruja ispitivanja u ispitu iz Biologije
prikazani su u tablici 1.
2
Tablica 1. Udjeli podruja ispitivanja
PODRUJE ISPITIVANJA UDIO U ISPITU
Biologija stanice 20%
Mikrobiologija 7%
Protoktisti i gljive 7%
Botanika 7%
Zoologija 7%
Biologija ovjeka 20%
Genetika i evolucija 20%
Ekologija 12%
Ispit iz Biologije sastoji se od dviju cjelina.
Prva ispitna cjelina sadri 44 zadatka zatvorenoga tipa.
U tablici 2. prikazana je struktura prve ispitne cjeline.
Tablica 2. Struktura prve ispitne cjeline
VRSTA
ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BROJ
BODOVA
UDIO U
UKUPNOME
BROJU
BODOVA
Zadatci
viestrukoga
izbora
36 36 36%
Zadatci
povezivanja i
sreivanja
8 24 24%
2
Navedeni postotci odraavaju ciljane udjele pojedinih sadraja s
doputenim odstupanjem 5%.
Druga ispitna cjelina sadri 10 skupina zadataka.
Svaka se skupina sastoji od etiriju meusobno
povezanih zadataka otvorenoga tipa.
U tablici 3. prikazana je struktura druge ispitne cjeline.
Tablica 3. Struktura druge ispitne cjeline
VRSTA
ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BROJ
BODOVA
UDIO U
UKUPNOME
BROJU
BODOVA
Zadatci
dopunjavanja
i zadatci
kratkoga
odgovora
40 40 40%
4. Tehniki opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Biologije je pisani i traje ukupno 135 minuta
bez prekida.
Pristupnik moe sam rasporediti vrijeme za rjeavanje
prvoga dijela ispita, odnosno drugoga dijela ispita.
Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu kroz ispite
dravne mature te na mrenim stranicama Nacionalnoga
centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
(www.ncvvo.hr).
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
Pristupnici dobivaju sigurnosne vreice u kojima
se nalaze dvije ispitne knjiice, list za koncept i list za
odgovore.
Od pristupnika se oekuje da pozorno proitaju upute
koje e slijediti tijekom rjeavanja ispita, otisnute na
prvoj desnoj stranici unutar ispitnih knjiica.
BIOLOGIJA 2013.indd 9 9.11.2012 10:25:31
AO
Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priloena je uputa
za rjeavanje. itanje ovih uputa je bitno jer je u njima
naznaen i nain obiljeavanja tonih odgovora.
Zadatke zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora i
povezivanja) pristupnici rjeavaju obiljeavanjem slova
tonoga/tonih odgovora meu ponuenima. Slova
tonih odgovora obiljeavaju se znakom X.
Ako pristupnik obiljei vie od traenoga broja
odgovora za pojedini zadatak (odnosno dio zadatka),
taj e se zadatak bodovati s nula (0) bodova bez obzira
na to to je meu obiljeenima i toan odgovor.
Zadatke otvorenoga tipa (dopunjavanja i kratkoga
odgovora) pristupnici rjeavaju upisivanjem tonoga
odgovora na predvieno mjesto naznaeno u uputi za
rjeavanje.
4.3. Pribor
Doputeni pribor na ispitu iz Biologije je kemijska
olovka plave ili crne boje.
5. Opis bodovanja
Ukupni broj bodova je 100.
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline
Svaki tono obiljeen odgovor (na zadatak, odnosno
na dio zadatka u zadatcima povezivanja i sreivanja)
u prvoj ispitnoj cjelini donosi jedan bod. Uspjenim
rjeavanjem zadataka prve ispitne cjeline pristupnik
moe ostvariti maksimalno 60 bodova.
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline
Svaki tono upisan odgovor na zadatke druge ispitne
cjeline donosi jedan bod.
Nepotpuni odgovori bodovat e se s nula (0) bodova.
Neitko napisani odgovori bodovat e se s nula (0)
bodova.
Uspjenim rjeavanjem zadataka druge ispitne cjeline
pristupnik moe ostvariti maksimalno 40 bodova.
6. Primjeri zadataka s detaljnim
pojanjenjem
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponuen je opis te vrste zadatka,
toan odgovor, obrazovni ishod koji se tim zadatkom
ispituje te nain bodovanja.
6.1. Primjer zadataka viestrukoga izbora
Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(u kojoj je postavljen zadatak) te etiriju ponuenih
odgovora od kojih je jedan toan.
Ponueni zadatci uz tekst pitanja mogu sadravati i
uvodni sadraj u obliku kraega teksta, skice, crtea ili
grafkoga prikaza.
U sljedeim zadatcima izmeu etiriju ponuenih
trebate odabrati jedan odgovor.
Odgovore obiljeite znakom X i obvezno ih
prepiite na list za odgovore.
Toan odgovor donosi jedan bod.
BIOLOGIJA 2013.indd 10 9.11.2012 10:25:31
AA
1. Dio molekule DNA sadri sljedei niz baza:
ATG CTG TAT.
Koje e antikodone imati molekule tRNA koje e
prilikom translacije toga niza doi na ribosom?
A. UAC GUC AUA
B. AUC CTG UTU
C. AUG CUG UAU
D. TAC CAC AUA
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti kemijsku grau i
mehanizam djelovanja gena (genetika)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova nema odgovora, netoan odgovor ili ako je
obiljeeno vie odgovora
2. Koji spoj ivotinjama slui za skladitenje energije?
A. kolesterol
B. triglicerid
C. glicerol
D. krob
TOAN ODGOVOR: B
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti kemijski sastav
ivih bia te objasniti osnovnu strukturu i ulogu
anorganskih i organskih spojeva u ivim biima
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova bez odgovora, netoan odgovor ili ako je
3. to trebate upisati na praznu crtu da tono dopunite
navedenu reakciju?
ATP ____________ + P + energija
A. ATP-aza
B. AMP
C. PO
4
3
D. ADP
TOAN ODGOVOR: D
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati procese fotosinteze,
staninoga disanja i vrenja (na razini ope jednadbe) i
objasniti njihove uloge za iva bia
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
Zadatcima viestrukoga izbora ispituje se i poznavanje
redoslijeda odreenih podataka, pojmova ili dogaaja.
Uenicima su ponuena etiri odgovora koji sadre
razliiti redoslijed podataka, pojmova ili dogaaja od
kojih je samo jedan toan.
U sljedeim zadatcima izmeu etiriju ponuenih
trebate odabrati jedan odgovor.
Toan odgovor donosi jedan bod.
BIOLOGIJA 2013.indd 11 9.11.2012 10:25:31
A2
4. Odaberite ispravno poredane organizacijske razine
ivoga svijeta od najnie do najvie.
A. biocenoza biom biosfera ekosustav
populacija
B. populacija biocenoza biom ekosustav
biosfera
C. populacija biocenoza ekosustav biom
biosfera
D. biocenoza populacija ekosustav biosfera
biom
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti osnovne ekoloke
pojmove i analizirati njihove meuodnose
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
5. Odaberite ispravno poredane faze ivotnoga ciklusa
lastinoga repa nakon oplodnje.
A. gusjenica zigota kukuljica odrasla jedinka
B. zigota gusjenica kukuljica odrasla jedinka
C. kukuljica zigota gusjenica odrasla jedinka
D. zigota kukuljica gusjenica odrasla jedinka
TOAN ODGOVOR: B
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati povezanost tjelesne
grae i funkcije ivotinja s nainom ivota
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
6.2. Primjer zadatka povezivanja
Zadatak povezivanja i sreivanja sastoji se od
upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i
koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu),
osnove (pitanja), triju estica pitanja te pet estica
odgovora.
U sljedeim zadatcima svakoj estici pitanja
oznaenoj brojem pridruite odgovarajuu esticu
odgovora oznaenu slovom.
Svaki toan odgovor donosi 1 bod.
6. Endokrinim lijezdama pridruite odgovarajue
hormone.
1. titnjaa A. timozin
2. prsna lijezda B. adrenalin
3. sr nadbubrene lijezde C. inzulin
D. oksitocin
E. tiroksin
TONI ODGOVORI: 1. E, 2. A, 3. B
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smjetaj u tijelu, grau,
ulogu i nain rada endokrinoga sustava
BODOVANJE:
3 boda svi toni odgovori
2 boda dva tona odgovora
1 bod jedan toan odgovor
0 bodova bez odgovora, svi netoni odgovori ili ako
je obiljeeno vie odgovora za sve estice pitanja
BIOLOGIJA 2013.indd 12 9.11.2012 10:25:31
A3
6.3. Primjer zadatka dopunjavanja
U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovriti
zadanu reenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na
predvieno mjesto. U pridruenoj uputi naznaen je
nain rjeavanja zadatka. U ispitu iz Biologije zadatci
dopunjavanja su u skupinama od po etiri zadatka.
U zadatcima dopunjavanja dopunite reenicu ili
crte pojmovima ili slovima koja nedostaju.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Tono rijeen zadatak donosi 1 bod, to je posebno
naznaeno u svakome zadatku.
7. Na slici je prikazana mahovina.
Na crte uz brojeve 7.1. i 7.2. upiite nazive generacija u
ivotnome ciklusu mahovina.
7.3. Strjelicom na slici oznaite rizoide.
7.4. Kojom diobom nastaju spore u mahovina?
TONI ODGOVORI: 7.1. sporoft/nespolna generacija,
7.2. gametoft/spolna generacija,
7.3. pogledajte sliku, 7.4. mejozom/redukcijskom
diobom/zoridbenom diobom
OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati glavne skupine biljaka
te povezati usavravanje njihove grae i uloge
s prilagoavanjem ivotu na kopnu
BODOVANJE:
1 bod za svaki toan odgovor (ukupno 4 boda)
0 bodova bez odgovora, netoan odgovor ili
izostanak odgovora
6.4. Primjer zadataka kratkoga odgovora
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik
treba odgovoriti.
sporoft/nespolna generacija
gametoft/spolna generacija
BIOLOGIJA 2013.indd 13 9.11.2012 10:25:31
A4
U ispitu iz Biologije zadatci kratkoga odgovora su u
skupinama od po etiri zadatka.
U zadatcima kratkoga odgovora na postavljena
pitanja odgovorite rijeju ili jednostavnom
reenicom. Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
8. Kada vaete komad kruha, ubrzo osjetite slatkast
okus koji se mijenja zbog djelovanja enzima.
8.1. Koji je enzim prisutan u slini?
8.2. Koju tvar iz kruha razgrauje taj enzim?
8.3. Koji jednostavniji spojevi nastaju tom
razgradnjom?
8.4. Navedite tri skupine lijezda slinovnica.
TOAN ODGOVOR: 8.1. ptijalin ili -amilaza,
8.2. krob, 8.3. maltoza, glukoza, 8.4. podune,
podjezine, podviline
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smjetaj u tijelu, grau,
ulogu i nain rada probavnoga sustava
BODOVANJE:
1 bod svaki toan odgovor (ukupno etiri)
izostanak odgovora
9. Odgovorite na sljedea pitanja o virusima.
9.1. Koji je dio virusa nuan za njegovo umnoavanje
u stanici domaina?
9.2. Kako se nazivaju virusi koji napadaju bakterije?
9.3. Koju nukleinsku kiselinu sadre biljni virusi?
9.4. Kako se naziva virus koji uzrokuje rak grlia
maternice (puni naziv ili kratica)?
TOAN ODGOVOR: 9.1. nukleinska kiselina/DNA ili
RNA/DNK ili RNK, 9.2. bakteriofagi /fagi/bakterijski
virusi, 9.3. ribonukleinsku kiselinu/RNA/RNK,
9.4. humani papiloma virus/HPV
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati razlike izmeu virusa i
ivih bia te objasniti mehanizam umnoavanja virusa
u ivim stanicama
BODOVANJE:
izostanak odgovora
10. Slobodna una resica (A) je dominantno svojstvo,
a prirasla (a) recesivno.
Otac je heterozigot za unu resicu, a majka je
recesivni homozigot.
10.1. Kakvu unu resicu ima otac?
10.2. Napiite genotip oca.
10.3. Koja je vjerojatnost da njihova djeca imaju
priraslu unu resicu?
10.4. Mogu li navedeni roditelji imati dijete koje je za
navedeno svojstvo dominantni homozigot
i zato?
TOAN ODGOVOR: 10.1. slobodnu, 10.2. Aa,
10.3. 50% ili , 10.4. Ne mogu zato jer majka nema
dominantan gen (A).
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati znaenje mejoze i
krianja za nasljeivanje
BODOVANJE:
izostanak odgovora
BIOLOGIJA 2013.indd 14 9.11.2012 10:25:31
A5
7. Priprema za ispit
Pristupnici se mogu pripremiti za polaganje ispita
iz Biologije na dravnoj maturi uz pomo ispitnih
specifkacija i propisanih i odobrenih udbenika iz
Biologije koje su rabili u dosadanjem kolovanju.
U ispitu iz Biologije rabit e se latinski nazivi
opepoznatih vrsta (npr., Escherichia coli), ali od
pristupnika se ne e traiti da u odgovorima navode
latinske nazive vrsta.
Popis obrazovnih ishoda za svako podruje ispitivanja
pristupnicima moe sluiti kao lista za provjeru
usvojenoga znanja. U tekstu koji slijedi ponuena
je i razradba svakoga obrazovnoga ishoda kako bi
pristupnicima bilo jasnije to pojedini obrazovni ishod
podrazumijeva.
Biologija je egzaktna prirodna znanost koja se
velikim dijelom temelji na promatranju i uoavanju
prirodnih pojava koje zatim nastoji opisati i objasniti
s pomou razliitih metoda. Neke postupke koje
rabe znanstvenici mogu i trebaju upoznati uenici
na nastavi Biologije. Stoga je struna radna skupina
odluila u Ispitni katalog iz Biologije uvrstiti nekoliko
temeljnih pokusa koji se mogu praktino izvesti u bilo
kojoj koli
3
.
Dodatno, u tekstu koji slijedi navedene su najvanije
osobe poznate po svojim istraivanjima na podruju
biologije i zaslune za razvoj biologije. Navedene su
i oznake i kratice koje pristupnici trebaju rabiti pri
rjeavanju zadataka iz genetike.
3
Napomena: Ispit iz Biologije ne sadri praktini dio, ali e se u
ponekome zadatku nai pitanja koja ispituju poznavanje rezultata
navedenih pokusa, njihovo izvoenje i razumijevanje.
S obzirom da uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra
upoznatost s nainom ispitivanja, pristupnicima se
savjetuje:
prouavanje opisa ispitnih cjelina te primjera
zadataka
rjeavanje oglednoga primjera ispita.
7.1. Razradba obrazovnih ishoda
Struna radna skupina za Biologiju razradila je
obrazovne ishode na trima razinama: nuno, vano i
vrijedno znati.
a) Nuno: ukljuuje sadraje koji omoguuju trajno
razumijevanje temeljne ideje biologije i ti bi se
sadraji trebali moi rabiti zauvijek.
b) Vano: ukljuuje vana znanja i vjetine koje
pomau razumijevanju biologije, omoguuju
uinkovito djelovanje i dio su radne uloge
obrazovanoga strunjaka.
c) Vrijedno: ukljuuje sadraje s kojima je dobro biti
upoznat, koji su zanimljivi, vani za temeljnu ideju
predmeta, olakavaju razumijevanje temeljne
ideje i olakavaju povezivanje sadraja iz biologije
s drugim idejama ili disciplinama (RISTI DEDI,
BEZINOVI, 2005).
BIOLOGIJA 2013.indd 15 9.11.2012 10:25:31
A
7.1.1. Biologija stanice
OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
Nuno Vano Vrijedno
objasniti pojam
biologija
objasniti pojam biologija
(prirodna znanost koja
prouava ivot)
navesti zajednike osobine
ivih bia
razlikovati osnovne grane
biologije
1
opisati glavne etape i
metode istraivanja u
biologiji
opisati osnovnu grau
svjetlosnoga mikroskopa i
ulogu glavnih dijelova
poznavati osnovna pravila
mikroskopiranja
opisati znanstvene metode
istraivanja
navesti (redom) osnovne
korake u znanstvenome
istraivanju
usporediti osnovnu grau i
princip rada elektronskoga
mikroskopa sa svjetlosnim
mikroskopom
analizirati znaenje
biolokih otkria za
ivot ovjeka
opisati znaaj biologije
u proizvodnji hrane i
kontroliranju bolesti
objasniti uloge osoba
koje su znaajno
doprinijele otkriu
stanice i razvoju
biologije
navesti znaajne osobe
i njihovu ulogu u otkriu
stanice i razvoju biologije
(tablica 5. u prilogu)
razlikovati
organizacijske razine
ivoga svijeta
ralaniti organizacijske
razine ivih bia
BIOLOGIJA 2013.indd 16 9.11.2012 10:25:31
A7
objasniti kemijski
sastav ivih bia te
osnovnu strukturu i
ulogu anorganskih i
organskih spojeva u
njima
navesti biogene elemente
i objasniti njihovo znaenje
za ivi svijet
objasniti razlike u
zastupljenosti kemijskih
elemenata u ivoj i neivoj
prirodi
objasniti znaenje
anorganskih soli (minerala)
u tjelesnim tekuinama i
vrstim strukturama (zubi,
kosti, ljuture)
razlikovati organske od
anorganskih molekula
objasniti meusobni odnos
monomera i polimera
za svaku skupinu
makromolekula navesti
osnovnu graevnu jedinicu,
uloge i primjer
navesti osnovnu podjelu
ugljikohidrata
objasniti zajednika
svojstva lipida i objasniti
njihovu netopljivost u vodi
objasniti kako enzimi
ubrzavaju kemijske reakcije
objasniti da su nukleinske
kiseline sloeni polimeri
koji pohranjuju i prenose
informacije unutar stanice
razlikovati najzastupljenije
elemente u ivoj i neivoj
prirodi
objasniti znaenje vode
za odravanje ivota
(sveukupnoga i osobnoga)
opisati ugljik kao sredinji
atom u organskim
molekulama
analizirati ulogu masti i ulja,
fosfolipida i steroida
opisati strukturu
aminokiselina i peptidne
veze
opisati znaenje enzima za
kemijske reakcije u ivim
biima
opisati osnovnu graevnu
jedinicu nukleinskih kiselina
objasniti replikaciju DNA i
njezino znaenje
razlikovati DNA i RNA
razlikovati tri tipa RNA i
njihove uloge
analizirat svojstva vode
razlikovati pojmove
hidroflno i hidrofobno
analizirati najee
ugljikohidrate:
monosaharide, disaharide,
polisaharide (celuloza, hitin,
glikogen, krob)
opisati znaenje zasienih i
nezasienih masnih kiselina
u svakodnevnoj prehrani
primijeniti znanje o
steroidima na primjerima iz
svakodnevnoga ivota
navesti uzroke raznolikosti
bjelanevina kao preduvjeta
bioloke raznolikosti
BIOLOGIJA 2013.indd 17 9.11.2012 10:25:32
A8
razlikovati prokariotsku
od eukariotske stanice
te objasniti grau i
ulogu glavnih organela
i struktura eukariotske
stanice (biljne i
ivotinjske)
usporediti grau i veliinu
stanice prokariota i
eukariota
objasniti organizaciju
eukariotske stanice
opisati grau i ulogu
staninih organela (biljnih i
ivotinjskih)
razlikovati grau i funkcije
biljne i ivotinjske stanice
opisati grau i objasniti
ulogu stanine membrane
opisati model tekuega
mozaika
usporediti naine prolaska
tvari kroz membranu
(pasivno, aktivno Na/K
crpka)
razlikovati endocitozu i
egzocitozu
objasniti proces
endosimbioze kao mogui
nain postanka stanice
eukariota
opisati stanine diobe
(mitozu i mejozu)
i objasniti njihovu
ulogu u ivotnome
ciklusu viestaninoga
organizma
povezati grau i ulogu DNA
s graom kromosoma
navesti da su broj, graa
i oblik kromosoma stalni i
karakteristini za vrstu
opisati ivotni ciklus stanice
opisati tijek mitoze
opisati tijek mejoze
prepoznati temeljne
znaajke mejoze:
1. redukcija broja kromosoma
u gametama i
2. rekombinacija roditeljskih
kromosoma
objasniti slinosti i razlike
izmeu mitoze i mejoze
poznavati dijelove
interfaze: G1, S, G2
objasniti da se
nekontrolirane mitoze
odvijaju u tumorskome
tkivu
BIOLOGIJA 2013.indd 18 9.11.2012 10:25:32
A9
analizirati procese
fotosinteze, staninoga
disanja i vrenja te
objasniti njihove uloge
za iva bia
odrediti metabolizam kao
skup svih biokemijskih
procesa u stanici
objasniti proces fotosinteze
u biljci (na razini ope
jednadbe fotosinteze)
objasniti stanino disanje
kao proces kojim aerobni
organizmi dolaze do
energije (na razini ope
jednadbe staninoga
disanja)
objasniti energetsku ulogu
ATP-a
objasniti vrenje kao
proces kojim anaerobni
mikroorganizmi dolaze do
energije (na razini ope
jednadbe alkoholnoga
vrenja)
objasniti osnovne
etape i procese
razvitka te strukturnu
i funkcionalnu
organizaciju
viestaninoga
organizma
razlikovati ulogu mitoze i
mejoze u viestaninome
organizmu (biljka i ivotinja)
objasniti zato je
redukcijska dioba preduvjet
za oplodnju (biljka i
ivotinja)
objasniti brazdanje i
gastrulaciju u ivotinjskih
organizama
uoiti znaaj diferencijacije
stanica u pogledu
stvaranja tkiva, organa i
viestaninoga organizma
navesti zametne listie:
ektoderm, mezoderm,
endoderm i povezati ih
s organima i organskim
sustavima koji iz njih nastaju
Dodatna pojanjenja
1
grane biologije (bioloke discipline), primjerice, zoologija, botanika, mikrobiologija, citologija, fziologija,
genetika, evolucija, molekularna biologija, biokemija, ekologija, anatomija, morfologija, sistematika
BIOLOGIJA 2013.indd 19 9.11.2012 10:25:32
2O
7.1.2. Mikrobiologija
Nuno Vano Vrijedno
analizirati
razlike izmeu
virusa i ivih bia
te objasniti
mehanizam
umnoavanja
virusa u ivim
stanicama
objasniti zato viruse smatramo
esticama na granici ivoga i
neivoga svijeta
opisati osnovnu grau virusa na
primjeru VMBD = virusa mozaike
bolesti duhana i bakteriofaga
razlikovati viruse
prema tipu
nukleinske kiseline i
prema domadaru
opisati
umnoavanje
virusa (na primjeru
bakteriofaga)
objasniti
bioloku
raznolikost i
sistematsku
podjelu ivoga
svijeta
povezati veliku bioloku
raznolikost s evolucijskim
razvojem i prilagodbama
organizama na razliite tipove
stanita
prepoznati znaenje dvojnoga
nazivlja za lake snalaenje u
biolokoj raznolikosti
analizirati principe raspodjele
ivoga svijeta u pet carstava
prepoznati vrstu
kao osnovnu
sistematsku
kategoriju
svrstati
opepoznate
organizme u
pripadajua carstva
razlikovati nie sistematske
kategorije od vrste (odlika,
sorta; pasmina, rasa) od
viih sistematskih kategorija
(rod, porodica, red, razred,
koljeno/odjeljak, razred i
carstvo)
BIOLOGIJA 2013.indd 20 9.11.2012 10:25:32
2A
opisati glavne
dijelove
prokariotske
stanice,
objasniti
njihovu ulogu i
razmnoavanje
prokariota
navesti organizme koji pripadaju
carstvu Monera
prokariotske stanice
1

objasniti ulogu pojedinih
dijelova prokariotske stanice
2

razlikovati osnovne oblike
bakterijskih stanica
razlikovati plazmid
od nukleoida
objasniti nain
diobe bakterija
prepoznati
endosporu
kao oblik u
kojem bakterije
preivljavaju
nepovoljne uvjete
objasniti razlike
u nainu ishrane
bakterija: autotrofne
(kemo- i
fotosintetske);
heterotrofne
(saproftske i
parazitske)
3
razlikovati naine
izmjene gena u bakterija
(transformacija, konjugacija,
transdukcija)
opisati kako se uzgajaju
bakterije i zato su vani
sterilni uvjeti
analizirati ulogu
prokariota
(bakterija) u
biosferi i u ivotu
ovjeka
objasniti pojmove simbiont i
parazit na primjeru E. coli
objasniti vanost cijanobakterija
za ivot na Zemlji
4
objasniti znaenje bakterija
u kruenju tvari u biosferi
(razlagai)
objasniti vrenje
ili fermentaciju na
primjeru kiseljenja
mlijeka ili kupusa
opisati ulogu
bakterija u kruenju
duika u prirodi
5

navesti primjere korisne
uloge i primjene bakterija u
biosferi i u ivotu ovjeka
usporediti grau bakterija i
cijanobakterija
povezati pojavu cvjetanja
kopnenih voda i mora s
cijanobakterijama
BIOLOGIJA 2013.indd 21 9.11.2012 10:25:32
22
opisati naine
suzbijanja bolesti
uzrokovanih
virusima i
bakterijama
povezati umnoavanje virusa s
mehanizmom izazivanja bolesti
navesti najee bolesti ovjeka i
ivotinja uzrokovane virusima
6

objasniti pojam patogenost
i navesti naine ulaska virusa i
bakterija u organizam
navesti najee bakterijske
bolesti
7

opisati preventivne mjere protiv
zaraznih bolesti
objasniti znaenje opih mjera
zatite u prevenciji virusnih i
bakterijskih bolesti
8
objasniti kako se cijepljenjem
postie imunost na zarazne
bolesti
objasniti to su antibiotici i
opisati njihovu ulogu
navesti da virusi
mogu izazvati i
tumore na primjeru
spolno prenosivoga
HPV-a
razlikovati subviralne
estice (viroidi, prioni) kao
uzronike bolesti
Dodatna pojanjenja
1
uoiti da je prokariotska stanica ujedno i
jednostanini organizam
2
nukleoid ili bakterijski kromosom, ribosomi,
citoplazma, rezervne tvari, stanina membrana,
stanina stijenka, omota ili kapsula, bievi, plazmid
3
kemosintetske: nitrifkacijske (duine) bakterije;
fotosintetske: cijanobakterije, purpurne bakterije;
saproftske: bacil sijena i bakterije koje uzrokuju vrenje;
parazitske: uzronici bolesti
4
skupina organizama koja moe provoditi fotosintezu i
nitrofksaciju; kozmopoliti i pioniri vegetacije
5
nitrifkacijske ili duine; nitrofksacijske ili duikove;
denitrifkacijske, amonifkacijske
6
prehlada, gripa, bjesnoa, AIDS, djeja paraliza,
vodene kozice, zaunjaci (mumps), herpes
7
streptokokna angina, TBC, gonoreja, siflis, akne,
tetanus, upala plua (bakterijska ili virusna)
8
higijenske navike: pranje ruku, prokuhavanje;
pasterizacija, sterilizacija, dezinfekcija itd.
BIOLOGIJA 2013.indd 22 9.11.2012 10:25:32
23
Neki od sadraja koji se ne e ispitivati:
satelitne RNA
podrijetlo virusa
razlikovanje bakterija prema tipu, broju i poloaju nitastih tvorevina (bievi, pili)
naine lijeenja viroza.
7.1.3. Protoktista i gljive
Nuno Vano Vrijedno
navesti osobine glavnih
skupina autotrofnih i
heterotrofnih protoktista
i objasniti njihovu ulogu u
biosferi
navesti zajednike osobine
protoktista
1
navesti tipine
predstavnike autotrofnih
protoktista te opisati
njihovu grau i nain
ivota
2
navesti tipine
predstavnike heterotrofnih
protoktista i opisati njihovu
grau i nain ivota
3
navesti ulogu i
znaaj autotrofnih
(ftoplanktonskih)
i heterotrofnih
(zooplanktonskih)
protoktista u hranidbenim
lancima
objasniti razmnoavanje
zelenih algi na primjeru
morske salate
navesti znaenje algi u
prehrani, mikrobiologiji
(agar) i gospodarstvu
objasniti tetnost
srdoboljne amebe i
trihomonasa za ovjekovo
zdravlje
opisati posljedice irenja
algi-pridolica u Jadranu
(kaulerpe)
objasniti pojam indikator
oneienja na primjeru
morske salate
povezati svjetlucanje mora
s ftoplanktonom (vrsta:
Noctiluca miliaris)
razlikovati tipove plastida
po kojima se imenuju alge
4
objasniti kako se
poznavanje ivotnih ciklusa
patogenih protoktista
moe uporabiti u kontroli
njihova irenja (na primjeru
malarije)
BIOLOGIJA 2013.indd 23 9.11.2012 10:25:32
24
navesti osobine gljiva i
objasniti njihovu ulogu
u biosferi
navesti znaajke gljiva koje
ih povezuju s biljkama,
odnosno sa ivotinjama
navesti tipine
predstavnike mjeinarki i
staparki
5

opisati vanost gljiva u
biosferi (razlagai, mikoriza,
simbioza
6
)
usporediti naine
razmnoavanja mjeinarki i
staparki (oblik sporangija,
vrsta i broj spora)
prepoznati otrovne (zelena
pupavka,
muhara, ludara) i jestive
vrste gljiva iz skupine
staparki i mjeinarki
(vrganj, peurka, bukovaa,
smrak...)
navesti osobine i znaenje
liaja
opisati liaj kao simbiozu
mjeinarki i staparki s
modrozelenim ili zelenim
algama
prepoznati liajeve kao
indikatore istoe zraka
i njihovo znaenje u
medicini (islandski liaj)
poznavati morfoloku
raznolikost liaja (korasti,
grmasti, listasti)
prepoznati liaje kao
pionire vegetacije
opisati vegetativno
razmnoavanje liajeva
navesti znaenje
protoktista i gljiva za
ovjeka i opisati mjere
za suzbijanje bolesti
uzrokovanih parazitskim
protoktistima i gljivicama
navesti parazitske oblike
gljiva (kandida)
objasniti primjenu
gljiva u zdravstvu (kistac
Penicillium), industriji
(kvaeve gljivice) i
prehrani (jestive gljive)
navesti tetno djelovanje
otrovnih gljiva na probavni
i ivani sustav i stanini
metabolizam
Dodatna pojanjenja
1
protoktista (ranije protista) jednostanini eukariotski
organizmi i viestanini organizmi koji nemaju prava
tkiva
2
zeleni biai (euglena), kremenjaice, zelene (kina
alga, klamidomonas, volvoks, spirogira, morska
salata, kaulerpa, klobui ), smee (jadranski brai,
padina, cistozira, bobiarka) i crvene alge (litotamnij,
Ceramium)
3
praivotinje: korjenonoci amebe i krednjaci;
biai trihomonas; trepetljikai papuica; truskovci
plazmodij; nie gljive algaice (peronospora i sive
plijesni)
4
kloroplasti, feoplasti, rodoplasti
5
mjeinarke: kvaeve gljivice, zelena plijesan,
smrak, naranasta zdjeliarka, tartuf, pepelnice;
staparke: vrganj, bukovaa, peurka (ampinjon),
puhara, zelena pupavka, muhara,
6
mikoriza (zamjena i/ili nadopuna korjenovih dlaica,
sjemenke orhideja), simbioza gljiva i ivotinja (gljive i
mravi)
BIOLOGIJA 2013.indd 24 9.11.2012 10:25:32
25
detalji skupina svjetleih i zlatnoutih biaa
graa tijela i razmnoavanje kremenjaica
ostali tipovi fotosintetskih pigmenata, produkata
fotosinteze i rezervnih tvari svih autotrofnih
protoktista osim euglene i zelenih algi
proces probave kod trepetljikaa
konjugacija trepetljikaa
ciklus razmnoavanja plazmodija
podrijetlo heterotrofnih protoktista
izmjena generacija u sluznjaa
graa bieva i trepetljika
kitridijale
rasplodni organi (sporangiofori i zoosporangiji)
peronospora i plijesni
sluznjae
detaljno razmnoavanje mjeinarki i staparki
podjela staparki
detaljna slojevita graa liaja (anatomska graa)
razmnoavanje liajeva soredijima.
BIOLOGIJA 2013.indd 25 9.11.2012 10:25:32
2
7.1.4. Botanika
Nuno Vano Vrijedno
navesti zajednike
osobine biljaka i objasniti
osnovnu organizaciju
biljnoga tijela
navesti podjelu biljnoga
carstva
objasniti uloge biljnih
organa korijena, stabljike
i lista
objasniti prilagodbe
biljaka na kopnene uvjete
ivota
1

objasniti povezanost
zelenih algi sa stablaicama
(klorofl, krob)
navesti biljna tkiva, opisati
grau i navesti uloge
tvornoga i provodnoga
tkiva
objasniti to su godovi
razvrstati ope poznate
biljne vrste u pripadajue
glavne skupine
razlikovati glavne
skupine biljaka te
povezati usavravanje
njihove grae i uloge s
prilagoavanjem ivotu
na kopnu
usporediti golosjemenjae
i kritosjemenjae
objasniti bolju
prilagoenost
kritosjemenjaa ivotnim
uvjetima u odnosu na
golosjemenjae
opisati grau i ulogu
cvijeta, cvata, ploda i
sjemenke
opisati grau mahovina
navesti evolucijske
prednosti papratnjaa u
odnosu na mahovine
opisati prilagodbe na
razliite naine opraivanja
i rasprostiranja sjemenki
usporediti znaajke
jednosupnica i dvosupnica
razlikovati glavne
predstavnike papratnjaa
BIOLOGIJA 2013.indd 26 9.11.2012 10:25:32
27
analizirati razlike u
ivotnim ciklusima
razliitih skupina biljaka
objasniti ivotni ciklus
kritosjemenjaa
opisati oblike
vegetativnoga
razmnoavanja
2
prepoznati dijelove cvijeta
kritosjemenjaa
razlikovati cvijet i cvat
razlikovati vrste plodova i
nain rasprostranjivanja
opisati primjere
preobrazbe vegetativnih
organa
3
objasniti ivotni ciklus
mahovina izmjenu
generacija
opisati ivotni ciklus
paprati izmjenu
generacija
4

na primjeru ivotnoga
ciklusa mora razlikovati
osnovne znaajke
razmnoavanja
golosjemenjaa
5

opisati znaaj cikasa i ginka
u flogeniji golosjemenjaa
analizirati znaenje
biljaka u biosferi i ivotu
ovjeka
analizirati znaenje
kritosjemenjaa u ivotu
ljudi
navestii jestive, ljekovite
i zainske biljke u fori
Hrvatske
9
objasniti ulogu mahovina
u nastanku sedre i treseta
procijeniti ekonomsku
i ekoloku vanost
golosjemenjaa
6

analizirati raznolikost
fore i vegetacije Hrvatske
navesti glavne
predstavnike fore
7
navesti glavne znaajke i
tipove vegetacije Hrvatske
navesti endemine i
zatiene biljke hrvatske
fore
8

BIOLOGIJA 2013.indd 27 9.11.2012 10:25:32
28
objasniti osnovne procese
vezane uz promet vode u
biljci
povezati strukturu vode
s njezinom ulogom u
biljnome organizmu
10

protumaiti mehanizme
primanja vode u biljci
(osmoza, bubrenje, difuzija)
opisati provoenje vode
kroz biljku i povezati
s korjenovim tlakom i
transpiracijom
objasniti grau i smjetaj
pui
objasniti mehanizam
otvaranja pui
objasniti plazmolizu i
deplazmolizu
razlikovati transpiraciju od
gutacije
analizirati znaenje
procesa vezanih uz
izmjenu tvari i energije u
biljci te objasniti utjecaj
ekolokih imbenika na te
procese
objasniti anatomsku grau
lista
objasniti bioloku
oksidaciju (anaerobni dio
glikoliza, vrenje; aerobni
dio: Krebsov ciklus i dini
lanac)
povezati stanino disanje i
fotosintezu
navesti potrebne biogene
elemente (C, H, O, N, P) za
razvitak biljke
opisati fnu strukturu
kloroplasta i povezati ih s
fotosintezom
ralaniti fotosintezu i
opisati reakcije na svjetlu
i reakcije u tami (Calvinov
ciklus)
opisati prijenos asimilata
objasniti heterotrofnu
ishranu
11

opisati vrenja i uvjete u
kojima se odvijaju
objasniti znaaj minerala
za ivot biljaka (Mg, Fe) i
navesti posljedice njihova
nedostatka
utvrditi tipove biljaka
prema pH vrijednostima tla
s primjerima
12

usporediti fotosintezu s
kemosintezom
analizirati utjecaj vanjskih
imbenika na intezitet
fotosinteze (voda, svjetlost,
temperatura i CO
2
)
usporediti stanino
disanje i vrenje po koliini
dobivene energije
BIOLOGIJA 2013.indd 28 9.11.2012 10:25:32
29
objasniti osnovne etape
i procese na kojima se
temelji razvitak biljaka te
objasniti utjecaj vanjskih i
unutarnjih imbenika na
te procese
objasniti mogunost rasta
biljaka tijekom cijeloga
ivota i povezati s vrnim i
bonim meristemima
objasniti proces rasta
i diferencijacije biljke
(klijanje sjemenki, stvaranje
cvijeta i ploda)
objasniti djelovanje biljnih
hormona kao regulatora
rasta biljaka
objasniti djelovanje
ekolokih imbenika
na rast i razvitak biljaka
(temperatura, intezitet i
trajanje svjetlosti)
navesti i opisati naine
uzgoja biljaka vegetativnim
putem (kloniranje, reznice,
kultura tkiva)
usporediti razliito
djelovanje biljnih hormona
na rast i razvoj biljaka
(auksini i etilen)
opisati kako nastaju
izrasline ike
na primjerima opisati
dormanciju u biljaka i
njezin prekid stratifkacija
opisati vernalizaciju na
primjeru dvogodinje biljke
kupusa
analizirati gibanja biljaka objasniti znaaj gibanja
za biljke i navesti koji
podraaji potiu ta
gibanja
razlikovati tipove
gibanja
13
Dodatna pojanjenja
1
napredak sporofta, razvoj tkiva i organa, sjemenka
2
korijen ljiva; stabljika vrba, jagoda; podzemna
stabljika luk, krumpir, perunika; list afrika ljubica,
carska begonija
3
korijen: repasti korijen, zrano korijenje; stabljika:
vitica, trn; list: vitica, trn, brakteja
4
uoiti redukciju gametofta
5
uoiti daljnju redukciju gametofta
6
ekonomska: graevinarstvo drvo; proizvodnja
papira, smola; farmaceutska industrija iglice za
sirupe protiv kalja, efedrin iz kositrenice, gingko;
hortikultura; ekoloka: crnogorine ume
7
mahovine: obini vlasak; papratnjae: poljska
preslica, bujad, jelenak; golosjemenjae: bor, jela,
smreka, empres, tisa; kritosjemenjae dvosupnice:
bukva, kesten, hrast, bagrem, kupus, mrkva, kadulja,
kamilica, suncokret, maslaak; jednosupnice: luk,
ljiljan; trave: penica, kukuruz, zob, trska
8
endemine vrste: velebitska degenija, hrvatska
sibireja (relikt), dubrovaka zeina (neoendem),
hrvatska perunika, krki runolist, hrvatski karanfl;
zatiene vrste: navedeni endemi i ugroene vrste,
primjerice, paprat gospin vlasak; sibirska perunika,
kockavica, kauni (orhideje), tisa, hrvatska vuja stopa,
ciklama, umarice, boikovina
BIOLOGIJA 2013.indd 29 9.11.2012 10:25:32
3O
9
povre: kupus, blitva, grah, endivija; voe: jabuka,
vinja, ljiva, jagoda, ribiz, smokva, roga, dud, pitomi
kesten, ljenjak; ljekovite biljke: preslice, metvica,
majina duica, kamilica, lipa, ljekovita kadulja;
zainske biljke: rumarin, lovor, perin, bosiljak;
jestive: itarice (jeam, penica)
10
topljivost tvari, kapilarnost, kohezija, adhezija
11
saprofti (metanske bakterije), paraziti
(polunametnici imela, potpuni nametnici volovod,
vilina kosa), simbioza (mahunarke i bakterije), mikoriza
(neke orhideje), biljke mesoderke autotrofne (rosika,
vronoa)
12
kisela tla kesten; bazina tla penica, blitva; slana
tla mriica, petrovac, tamaris
13
lokomotorna (taksije plivanje spermatozoida,
gibanja u stanicama strujanje plazme),
organomotorna gibanja (tropizmi gibanje organa
biljke prema sili tee, nastije otvaranje cvjetova
tulipana pri povienim temperaturama, otvaranje
cvjetova danju, a zatvaranje nou, sklapanje liski
mimoze), turgorska gibanja (pucanje ploda trcalice)
veza heterospornosti papratnjaa s daljnjim
razvojem kopnenih biljaka
podatci o vegetaciji karbona
mogui tijek evolucije u pojavi sjemenoga zametka
detaljni razvoj biljaka kroz geoloka doba
objanjenje pojma slobodne energije
vodni potencijal
Traubeova stanica
jednadba osmotskoga tlaka
brojani iznosi turgora i osmotskoga tlaka u biljnoj
stanici
Casparijeva pruga
postotci zastupljenosti mineralnih elemenata u tlu
minerali i posljedice njihova nedostatka i suvika
noduli
reakcije redukcije N
2
i redukcije NO
3
leghemoglobin
brojane vrijednosti vidljive svjetlosti
reakcije fuzije H
2
u He
kod biljaka suhih stanita (sukulente)
enzimi u sekundarnim reakcijama rubisko
fotorespiracija dodatni mehanizam vezanja CO
2

(C
4
biljke i CAM biljke)
deprsteniranje i povaljenice
detaljne reakcije staninoga disanja
nazivi koenzima
detaljnije reakcije vrenja
jednadba dinoga koefcijenta
detaljni postanak tkiva i organa
somatski embriji
veza asimetrine diobe biljnih stanica i klice
sjemenke s diferencijacijom u razliite stanice,
tkiva i organe
tumori i bakterija A. tumefaciens Ti plazmid
detaljniji opis hormona i njihova djelovanja
priroena, prisilna dormancija
ftokrom i njegovi oblici
cirkadijarni ritmovi
forigen.
BIOLOGIJA 2013.indd 30 9.11.2012 10:25:32
3A
7.1.5. Zoologija
OBRAZOVNI
ISHOD
TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
Nuno Vano Vrijedno
navesti
zajednike
osobine
ivotinja te
analizirati
osobitosti
glavnih
skupina
navesti zajednike osobine ivotinja
opisati ulogu ivotinja u biosferi
1
navesti ivotinjska tkiva,
opisati grau i navesti
uloge
povezati razlike u tjelesnoj
organizaciji ivotinja s
podjelom u pet skupina:
spuve, beskolutiavci,
mnogokolutiavci,
malokolutiavci i svitkovci
BIOLOGIJA 2013.indd 31 9.11.2012 10:25:32
32
razvrstati
opepoznate
ivotinjske
vrste u
pripadajue
glavne
skupine
objasniti po emu su spuve najjednostavnija
skupina viestaninih ivotinja
navesti glavne skupine beskolutiavaca
2
prepoznati glavne predstavnike arnjaka
3

navesti glavne skupine mekuaca: puevi, koljkai
i glavonoci te prepoznati najvanije predstavnike
4
nabrojati
zajednike osobine
beskolutiavaca
9
razlikovati kolutiavce i lankonoce
5
navesti glavne skupine lankonoaca: rakovi,
pauci, korpioni, krpelji, kukci i stonoge
opisati glavne osobine
mnogokolutiavaca
uoiti veliku raznolikost
kukaca u biosferi
i prepoznati neke
najvanije predstavnike
11

poznavati zadrune
kukce: pele, mravi i
termiti
navesti nekoliko
predstavnika rakova
(jastog, hlap, prug, kamp,
rakovica)
navesti bodljikae kao najpoznatiju skupinu
malokolutiavaca
prepoznavati
vanije predstavnike
bodljikaa
10

razlikovati pojmove: beskraljenjaci i kraljenjaci
nabrojati zajednike osobine kraljenjaka
6
razlikovati glavne skupine (razrede) kraljenjaka:
ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci
navesti glavne skupine i predstavnike
vodozemaca
7
navesti glavne skupine i predstavnike gmazova
8

razlikovati nie sisavce od pravih sisavaca
povezati osobine ovjeka s njegovom pripadnou
sisavcima primatima
razlikovati svitkoglavce
i kraljenjake kao
najvanije skupine
svitkovaca
prepoznati kopljau kao
niega svitkovca koji ima
svitak i krno drijelo
tijekom cijeloga ivota
razlikovati ptice selice i
ptice stanarice
BIOLOGIJA 2013.indd 32 9.11.2012 10:25:32
33
analizirati
povezanost
tjelesne grae
i funkcije
ivotinja
s nainom
ivota
spuve
razlikovati spolno i nespolno
razmnoavanje spuvi
navesti stanita i nain ivota arnjaka
navesti stanita i nain ivota mekuaca
arnjaka na primjeru
hidre
analizirati prilagodbe
nametnikih
beskolutiavaca
na nametniki nain
ivota
14

navesti zajednike
osobine mekuaca plat,
vanjska ljutura, stopalo
objasniti da su
mekuci najrazvijeniji
beskolutiavci
15

opisati izmjenu nespolne (polip)
i spolne (meduza) generacije
arnjaka na primjeru uatoga
klobuka
opisati grau kolutiavca
12
razlikovati otvoreni i
zatvoreni krvotok
navesti predstavnike
kolutiavaca: cjeva i pjeskulja
(u moru), pijavice (u kopnenim
vodama)
opisati vanjsku grau lankonoaca na
primjeru kukca
uoiti da su rakovi prilagoeni za ivot
u vodi, a ostali lankonoci za ivot na
kopnu
razlikovati potpunu od
nepotpune preobrazbe
kukaca vretence i leptir
uoiti pojavu presvlaenja kod
nekih skupina lankonoaca
(rakovi, kukci)
opisati neke specifne osobine
pauka (mree) i korpiona
(otrovna bodlja) po kojima se
razlikuju od ostalih lankonoaca
navesti krno drijelo, ivanu vrpcu
(cijev) s lene strane tijela i svitak kao
glavne zajednike osobine svitkovaca
opisati grau morskoga jeinca
16
BIOLOGIJA 2013.indd 33 9.11.2012 10:25:32
34
analizirati povezanost
tjelesne grae i funkcije
opisati vanjsku i
unutranju grau riba
razlikovati ribe prema
grai kostura
13
navesti glavne znaajke
ptica po kojima se
razlikuju od ostalih
kraljenjaka
nabrojati osobine
sisavaca po kojima se
razlikuju od drugih
kraljenjaka (dlaka, siu
mlijeko)
razlikovati vanjsku od
unutarnje oplodnje
opisati grau vodozemaca na
primjeru abe
opisati faze u ivotnome
ciklusu abe
gmazova na primjeru guterice
navesti specifne osobine
zmija, kornjaa i krokodila
uoiti da veina ptica pripada
grebenkama, a manji dio
bezgrebenkama (noj)
povezati pojavu selidbe ptica
s manjkom hrane u stanitu
tijekom zime
opisati osnove vanjske grae
i smjetaj najvanijih organa
sisavca
objasniti razlike u grai udova
kao prilagodbe za razliite
naine kretanja na razliitim
podlogama
objasniti razlike u grai zubala
kao prilagodbe na razliite
naine ishrane
19
objasniti razliku izmeu
plave i bijele ribe
s obzirom na nain
ishrane i stanite
(bental, pelagijal)
uoiti prilagodbe
ovjeje ribice za ivot u
podzemnim vodama
17
povezati pojavu
mitarenja s promjenama
temperature u okoliu
prepoznati da su imii
sisavci prilagoeni za
letenje
analizirati povezanost
tjelesne grae i funkcije
opisati vanjsku i unutranju
grau riba
razlikovati ribe prema grai
kostura
13
navesti glavne znaajke ptica
po kojima se razlikuju od
ostalih kraljenjaka
nabrojati osobine sisavaca
po kojima se razlikuju od
drugih kraljenjaka (dlaka, siu
mlijeko)
razlikovati vanjsku od
unutarnje oplodnje
opisati grau vodozemaca na
primjeru abe
opisati faze u ivotnome
ciklusu abe
gmazova na primjeru guterice
navesti specifne osobine
zmija, kornjaa i krokodila
uoiti da veina ptica pripada
grebenkama, a manji dio
bezgrebenkama (noj)
povezati pojavu selidbe ptica
s manjkom hrane u stanitu
tijekom zime
opisati osnove vanjske grae
i smjetaj najvanijih organa
sisavca
objasniti razlike u grai udova
kao prilagodbe za razliite
naine kretanja na razliitim
podlogama
objasniti razlike u grai zubala
kao prilagodbe na razliite
naine ishrane
19
objasniti razliku izmeu plave
i bijele ribe s obzirom na
nain ishrane i stanite (bental,
pelagijal)
uoiti prilagodbe ovjeje
ribice za ivot u podzemnim
vodama
17
povezati pojavu mitarenja s
promjenama temperature u
okoliu
prepoznati da su imii sisavci
prilagoeni za letenje
BIOLOGIJA 2013.indd 34 9.11.2012 10:25:33
35 analizirati
uslonjavanje
tjelesne grae
i funkcije
ivotinja
tijekom
evolucije
objasniti nastanak viestaninih
ivotinja od jednostaninih
povezati pojednostavljenje tjelesne
grae malokolutiavaca s nainom
ivota
navesti prilagodbe lankonoaca (na
primjeru kukaca) za ivot na kopnu
objasniti prilagodbe riba za ivot u vodi
(koa, peraje, krge, srce)
analizirati prilagodbe vodozemaca za
ivot u vodi i na kopnu (aba)
uoiti prilagodbe gmazova za kopneni
nain ivota
navesti prilagodbe u tjelesnoj grai
i funkciji koje su omoguile pojavu
homeotermnosti kod ptica i sisavaca
opisati prilagodbe ptica za letenje
18
povezati sloenost
tjelesne grae i tjelesne
simetrije s nainom ivota
i stupnjem pokretljivosti
na primjeru ribe i vlasulje
objasniti evolucijsko
znaenje panoica
objasniti pojavu
kolutiavosti,
zatvorenoga krvotoka
i zaetka nogu kao
znaajnoga napretka
u organizaciji tijela
kolutiavaca
povezati evoluciju
iroglavaca i svitkovaca
(krno drijelo i potpora
glavice)
objasniti uslonjavanje
grae organa i organskih
sustava kraljenjaka (srce,
plua, probavilo, mozak
i osjetila) kao napredak
u prilagodbi za ivot na
kopnu
objasniti prednosti
homeotermnih ivotinja u
odnosu na poikilotermne
prepoznati da su sisavci
kopnene ivotinje od
kojih su se neki naknadno
prilagodili za ivot u vodi
(dupini, kitovi, tuljani)
prepoznati prohodno probavilo
oblia napredak u tjelesnoj
organizaciji u odnosu na
plonjake
zakljuiti da su glavonoci
najrazvijenija skupina mekuaca
uoiti da s pojavom plua dolazi
do razdvajanja maloga i velikoga
krvotoka
povezati zmije i beznone
gutere (sljepi i blavor) s
etverononim predcima
BIOLOGIJA 2013.indd 35 9.11.2012 10:25:33
3
analizirati
znaenje
glavnih
skupina
ivotinja
u biosferi i
ivotu ovjeka
razlikovati pojmove nametnik
(parazit) i domadar
razlikovati glavne predstavnike
nametnikih beskolutiavaca opasnih
za ovjeka
20
objasniti glavne
naine izbjegavanja
zaraavanja (nametniki
beskolutiavci)
21

analizirati korisnu i tetnu
ulogu kukaca u biosferi i
ivotu ovjeka
22
prepoznati znaenje riba
u prehrani ljudi te vanost
uzgoja riba
23

objasniti znaenje riba
kao potroaa u lancima
prehrane u vodenim
ekosustavima
navesti znaenje ptica
u biosferi (potroai
biljojedi, mesojedi,
strvinari)
prepoznati vanosti mekuaca u
ishrani ljudi te shvatiti znaenje
uzgoja koljkaa kao zamjena
izlovljavanju
objasniti da su koljkai
fltratori
24

objasniti znaenje gujavica za
poveavanje plodnosti tla
obiljeiti krpelje kao nametnike
na ivotinjama i ovjeku i
prijenosnike uzronika bolesti
(virusnoga encefalitisa)
prepoznati ekonomsko znaenje
uzgojenih ptica (peradarstvo)
navesti znaenje sisavaca za
ovjeka
25

objasniti
posebnosti
faune
Hrvatske
poznavati tradiciju spuvarstva
na Jadranu (Krapanj)
prepoznati tradiciju koraljarstva
na otoku Zlarinu
izdvojiti crnu udovicu kao
naega otrovnoga pauka
navesti nae otrovne zmije:
poskoka i riovku te znati to
poduzeti kod zmijskoga ugriza
BIOLOGIJA 2013.indd 36 9.11.2012 10:25:33
37
opisati
razloge
ugroenosti
ivotinja i
potrebne
mjere zatite
prepoznati neke zatiene vrste
mekuaca u Hrvatskoj (periska,
prstaci, bava, prugasta
mitra)
objasniti tetne posljedice
uporabe insekticida
navesti neke zatiene vrste
vodozemaca u Hrvatskoj
26
uoiti da je opstanak veine
gmazova u Hrvatskoj ugroen pa
su zakonom zatieni
analizirati uzroke ugroenosti
opstanka ptica, naroito
grabljivica i movarica
27
analizirati uzroke ugroenosti
opstanka nekih sisavaca u
Hrvatskoj
28
Detaljna pojanjenja
1
potroai biljojedi, mesojedi i svejedi
2
plonjaci (virnjaci, metilji, trakavice), arnjaci, oblii i
mekuci
3
hidra, moruzgva, vlasulja, koralji, uati klobuk
4
puevi: vinogradnjak, balavci; koljkai: bezupka,
dagnja; glavonoci: sipa, lignja, hobotnica
5
jednakomjernu kolutiavost kolutiavaca od
nejednakomjerne kod lankonoaca
6
kraljenica, lubanja mozak, krge plua, vieslojna
koa, organi za kretanje
7
bezrepci (gatalinka, zelena aba, aba krastaa, uti
muka) i repai (vodenjaci, dadevnjak, ovjeja ribica)
8
krokodili (nilski krokodil), kornjae (barska kornjaa,
glavata elva), zmije (bjelouka, kravosas, riovka,
poskok) i guteri (zidna guterica, zelemba, macaklini)
9
imaju tkiva i organe, nekolutiavo tijelo, nema pravih
organa za pokretanje
10
jeinci, zvjezdae, zmijae, trpovi
11
skakavci, bogomoljke, leptiri, muhe, komarci,
buhe, kornjai (hrut, jelenak, bubamara), ose, mravi,
bumbari, pele, vodencvjetovi, vretenca
12
na primjeru gujavice: kolutiav raspored dijelova
organskih sustava (ivani, miini, za izluivanje,
zatvoreni optjecajni sustav)
13
hrskavinjae: morski psi, rae; kotunjae: morske
(srdela, tuna, zubatac, karpina); rijene (aran, pastrva,
som, tuka)
14
zatitna kutikula, anaerobija, proizvodnja velike
koliine jajaaca, redukcija tjelesne grae
15
imaju optjecajni i dini sustav
16
vodoilni sustav i koni skelet
BIOLOGIJA 2013.indd 37 9.11.2012 10:25:33
38
17
zakrljale oi, depigmentirano tijelo
18
perje, uplje kosti i zrani mjehuri, greben prsne kosti
i letni miii
19
glodavci, biljojedi preivai, mesojedi, svejedi
20
metilji (ovji metilj), trakavice (svinjska, govea i
pasja) i oblii (djeja glista i trihina)
21
uz pomo slika ivotnih ciklusa djeje gliste, trihine i
ehinokoka
22
korisna uloga kukaca: hrana drugim ivotinjama,
opraivanje biljaka, rasprostranjivanje sjemenki,
proizvodnja meda; tetna uloga kukaca kao nametnika
(biljne i titaste ui, komarci, obadi, buhe) i prenosilaca
bolesti (komarci, ui, muhe)
23
primjeri uzgoja u Hrvatskoj pastrva, aran, lubin,
tuna
24
akumuliraju mikroorganizme i tetne spojeve iz
mora opasnost od trovanja
25
kuni ljubimci, hrana, sirovine za industriju
26
ovjeja ribica, vodenjaci, gatalinka, mukai
27
grabljivice orlovi, jastrebovi, sokolovi, sove; pjevice
i movarice aplje, rode, liarke
28
sredozemna medvjedica, dupin, medvjed, vjeverica,
vidra, vuk, ris, divokoza, imi
detaljna sistematika riba
detaljna podjela vodozemaca
beznoci (indijski rija)
detaljna podjela gmazova
detaljna podjela ptica
detaljna podjela sisavaca
latinski nazivi vrsta
detaljna graa svih skupina beskolutiavaca
detalji ivotnih ciklusa nametnikih ivotinja s
nazivima liinakih stadija: miracidiji, cerkarije i sl.
detaljna graa kolutiavaca
nazivi liinki
nazivi organa za izluivanje (protonefridiji,
metanefridiji, antenalne lijezde...)
detaljna podjela kukaca
platenjaci
osnove grae i nain ivota kopljae
detaljno Hadijeva i Haeckelova teorija o postanku
viestaninih ivotinja
pojava partenogeneze kod vodenbuhe
svojstva peripatusa kao ivoga fosila
krunouste
nastanak pojedinoga sustava (oko, uho).
BIOLOGIJA 2013.indd 38 9.11.2012 10:25:33
39
7.1.6. Biologija ovjeka
Nuno Vano Vrijedno
objasniti kemijski
sastav tijela ovjeka i
analizirati ulogu glavnih
anorganskih i organskih
spojeva
objasniti vanost
odravanja osmotske
ravnotee u organizmu
poznavati kemijski sastav
tijela ovjeka
objasniti sastav tjelesnih
tekuina te analizirati
sastav i ulogu krvi
navesti osnovne sastojke
krvi i njihove uloge
navesti glavne simptome
anemije
prepoznati znaenje krvi u
lijeenju (transfuzija)
objasniti ulogu
hemoglobina u prijenosu
kisika i ugljikova(IV) oksida
navesti podjelu i uloge
leukocita
objasniti ABO i Rh sustav
krvnih grupa
objasniti izmjenu tvari
izmeu kapilara i tkiva
povezati nedostatak
hemoglobina s anemijom
objasniti pojmove
aglutinacije i hemolize
povezati Rh sustav s
hemolitikom bolesti
novoroenadi
poznavati pojam
sedimentacije
opisati sastav i ulogu limfe
razlikovati glavna krvotvorna
tkiva i organe
objasniti smjetaj u tijelu,
grau, ulogu i nain rada
srca i krvoilnoga sustava
razlikovati osnovnu grau i
ulogu arterija i vena
usporediti tlakove u
krvnim ilama
opisati smjetaj srca u
ovjeka
povezati osnovnu grau
srca s ulogom
objasniti ulogu maloga i
velikoga optoka krvi
prepoznati utjecaj ivanoga
sustava na krvoilni sustav
1

analizirati ovisnost promjena
u
intenzitetu tjelesne aktivnosti
s
promjenama u radu srca
BIOLOGIJA 2013.indd 39 9.11.2012 10:25:33
4O
dinoga sustava
opisati dijelove dinoga
sustava i njihov poloaj u
tijelu ovjeka
povezati grau dinih
organa s njihovim ulogama
objasniti mehaniku i
regulaciju disanja
objasniti mehanizam
izmjene plinova u pluima
te izmeu krvi i stanica
objasniti povezanost
plunoga i staninoga
disanja
analizirati ovisnost promjena
u intenzitetu tjelesne
aktivnosti s promjenama u
radu dinoga sustava
imunolokoga sustava
razlikovati pojmove:
antigen, antitijelo i
imunoloka reakcija
razlikovati aktivno i
pasivno steenu imunost
razlikovati organe i tkiva
imunolokoga sustava
razlikovati nespecifni
(fagociti) i specifni
(B i T limfociti) imunitet
navesti putove ulaska
antigena u organizam,
mjesta prepoznavanja te
naine sprjeavanja ulaska
antigena
imunolokoga sustava na
tumor
probavnoga sustava
opisati probavne organe
i odrediti njihov poloaj u
tijelu
povezati grau organa
za probavu s njihovom
ulogom
objasniti ulogu jetre i
guterae u probavi hrane
poznavati grau zuba
usporediti mlijeno i trajno
zubalo ovjeka
opisati djelovanje ptijalina
opisati djelovanje pepsina
objasniti ulogu ui
usporediti ulogu tankoga i
debeloga crijeva
opisati peristaltiku crijeva
metabolikoga sustava
analizirati mehanizam
termoregulacije
razlikovati sastojke hrane
koji su izvor energije u
organizmu i koji izgrauju
organizam
objasniti regulaciju eera
u krvi
razlikovati bazalni i radni
metabolizam
prepoznati vanost vitamina i
posljedice nedostatka
2

razlikovati vitamine topljive u
mastima i vodi
prepoznati ulogu minerala u
organizmu
3
BIOLOGIJA 2013.indd 40 9.11.2012 10:25:33
4A
sustava za regulaciju
sastava tjelesnih tekuina
povezati grau koe s
njezinim ulogama
navesti ulogu melanina u
zatiti od UV zraenja
povezati osnovnu grau
nefrona s njegovom
ulogom u fltraciji krvne
plazme i stvaranju mokrae
povezati nastanak
amonijaka i ureje
s metabolizmom
bjelanevina
analizirati djelovanje
hormona u regulaciji rada
nefrona i regulaciji sastava
tjelesnih tekuina (ADH,
aldosteron)
opisati hemodijalizu i
nunost transplantacije kod
potpunoga zatajivanja rada
bubrega (uremija)
grau, ulogu i nain
rada sustava organa za
kretanje
analizirati kostur ovjeka:
oblik, veliinu i poloaj
kostiju
objasniti promjene u
kosturu koje nastupaju
tijekom ivota
4
navesti osobine i vrste
miinoga tkiva
razlikovati uloge pojedinih
dijelova sustava organa za
kretanje
objasniti znaenje
ivano-miine veze za
rad miia
povezati brojnost
mitohondrija s
oslobaanjem energije u
miinim stanicama
povezati grau miine
stanice s temeljnim
principom miine
kontrakcije
opisati grau kosti
objasniti grau i funkciju
hrskavice
opisati osnovnu grau i
ulogu zglobova
objasniti uloge vitamina D
i minerala Ca u izgradnji
kostiju
navesti bjelanevine u
sastavu miofbrila i njihovu
ulogu
endokrinoga sustava
navesti endokrine lijezde
i odrediti njihov smjetaj
u tijelu
razlikovati egzokrine od
endokrinih lijezda
objasniti hijerarhijski
poloaj i ulogu hipofze
objasniti ulogu
stimulacijskih/tropnih
hormona hipofze
objasniti mehanizam
povratne sprege pri luenju
hormona
navesti hormone pojedinih
lijezda i njihovu ulogu
BIOLOGIJA 2013.indd 41 9.11.2012 10:25:33
42
spolnoga sustava
opisati organe mukoga i
enskoga spolnoga sustava
i objasniti njihove uloge
opisati dijelove
menstrualnoga ciklusa
odrediti termin ovulacije s
obzirom na duinu trajanja
menstrualnoga ciklusa
opisati proces oplodnje
objasniti znaenje dojenja
ralaniti faze brazdanja,
implantacije blastociste i
razvoj zametka
opisati tijek trudnoe te
ulogu i osnovnu grau
posteljice
povezati fzioloke i psihike
promjene u pubertetu
objasniti hormonsku
regulaciju menstrualnoga
ciklusa
objasniti ivano-hormonsku
regulaciju poroaja i dojenja
razlikovati glavne znaajke
poroajnih doba
BIOLOGIJA 2013.indd 42 9.11.2012 10:25:33
43
osjetilnoga i ivanoga
sustava
navesti dijelove ivanoga
sustava i objasniti njegovu
ulogu
poznavati princip nastanka
osjeta
opisati dijelove oka (ona
jabuica, oni ivac)
opisati grau ivane
stanice i objasniti ulogu
njezinih dijelova
usporediti grau mozga i
lene modine
razlikovati vrste ivaca i
njihove uloge
povezati naboj stanine
membrane i aktivni
transport iona kroz
membranu s nastankom
podraaja (depolarizacija
repolarizacija)
opisati funkcionalnu
podjelu kore velikoga
mozga
opisati grau punice i
objasniti ulogu pojedinih
dijelova pri nastanku osjeta
sluha
opisati akomodaciju oka
i objasniti poremeaje u
funkciji oka (kratkovidnost i
dalekovidnost)
opisati prijenos svjetlosnih
podraaja
opisati smjetaj etiriju
osnovnih okusa na jeziku
opisati provoenje ivanoga
impulsa i procese u sinapsi
razlikovati priroene refekse
(sisanje, disanje, kaljanje) od
steenih refeksa (Pavlovljev
refeks)
analizirati refeksnu reakciju
neurotransmitera i ulogu
enzima pri njihovoj razgradnji
objasniti znaenje sna za
normalno funkcioniranje
organizma
opisati osjetilo njuha i
prijenos signala do mozga
poznavati poloaj organa za
ravnoteu
analizirati
znaenje
pojedinih organa
i organskih sustava
u odranju
homeostaze
organizma
objasniti pojam
homeostaze
analizirati znaenje vode
za odravanje ivota
analizirati ulogu bubrega u
odravanju homeostaze
5

objasniti vanost stalnih
pH vrijednosti tjelesnih
tekuina
povezati disanje i regulaciju
pH vrijednosti (acidoza,
alkaloza)
BIOLOGIJA 2013.indd 43 9.11.2012 10:25:33
44
navesti glavne
poremeaje i bolesti
organa i organskih
sustava ovjeka
analizirati imbenike
i ponaanja koja
unaprjeuju zdravlje
ovjeka i razlikovati ih od
onih koji ih naruavaju
prepoznati pozitivne i
negativne utjecaje na srce i
krvoilni sustav
povezati nain ivota s
pojavom visokoga tlaka i
arteroskleroze
povezati najee bolesti i
poremeaje dinoga sustava
s rizinim imbenicima za
zdravlje
objasniti pojam AIDS i navesti
uzronika i objasniti naine
zaraze HIV-om i naine zatite
objasniti pojam alergija i
navesti najee alergene
objasniti nastanak karijesa i
naine zatite zuba
objasniti tetnost alkohola
objasniti pojavu proljeva i
zatvora i osnovu samopomoi
navesti pravila zdrave prehrane
uoiti rizine imbenike za
zdravlje i rad bubrega
navesti spolno prenosive
bolesti
6
povezati spolno prenosive
bolesti s rizinim ponaanjem
navesti metode kontracepcije
te objasniti vanost planiranja
obitelji
objasniti pojam ovisnosti te
navesti vrste i tetne posljedice
navesti bolesti koje se
prenose krvlju (AIDS,
hepatitis)
opisati dijabetes, navesti
rizine imbenike za pojavu
bolesti i naine lijeenja
objasniti pojam leukemija
objasniti pojam hemoflija
prepoznati znaenje
programa imunizacije
djece
prepoznati vanost
transplantacije i doniranja
organa
povezati nastanak nekih
bolesti s poremeajima u
radu endokrinih lijezda
(guavost, gigantizam,
nanizam, dijabetes)
povezati pojavu modane
kapi s rizinim imbenicima
navesti degenerativne
bolesti ivanoga
sustava (Parkinsonova i
Alzheimerova, multipla
skleroza)
uoiti opasnost utjecaja
buke na zdravlje
BIOLOGIJA 2013.indd 44 9.11.2012 10:25:33
45
Dodatna pojanjenja
1
regulacija rada srca i irenje/suavanje krvnih ila
2
vitamini: A, B, C, D, E
3
minerali: Ca, P, Fe, J
4
rahitis, prijelomi, osteoporoza, uganua i iaenja
5
regulacija tjelesnih tekuina, ekskrecija, regulacija
krvnoga tlaka i eritropoeze
6
HIV, hepatitis, herpes, papiloma (HPV), trihomonas,
klamidija, gonoreja, siflis
poznavanje zastupljenosti pojedinih minerala u
postotcima
nabrajanje svih minerala
uzronici zaraznih bolesti koji se prenose vodom
poznavanje razliitih tipova anemija
detaljna struktura hemoglobina
razlikovati plazmu od seruma
shema zgruavanja krvi
leukopenija, leukocitoza, limfopenija
bolesti krvotvornih organa
hematokrit
proces hematopoeze i meustadiji u procesu
diferencijacije krvnih tjeleaca
vrste kolesterola i lipoproteina
analiza EKG-a
usporedba disanja i krvotoka prije i nakon roenja
povrina plua (brojano)
promjer alveola
tlakovi u pluima (brojane vrijednosti)
respiratorni volumen
vanjska i unutarnja respiracija
saturacija hemoglobinom
visinska bolest
kemosenzitivna podruja
limfatike ile
komplikacije pri transplantaciji
detalji grae B i T limfocita
apoptoza
struktura imunoglobulina
tipovi T stanica
citokini
priprema cjepiva
enzimi: peptidaze, nukleaze, lipaze, maltaze,
saharaze i ostali
probavni hormoni
sfnkter Oddi i kolecistokinin
shema metabolikih putova
princip analize pokazatelja zdravstvenoga stanja
organizma iz urina
detaljna graa miofbrila (aktin, miozin, H pruga...)
latinski nazivi miia
vaniji miii i kosti ovjeka
veza hormona i specifnih receptora (na ili u ciljnim
stanicama)
ekscitacijski i inhibicijski neuroni
funkcioniranje podruja za govor u kori mozga
bazilarna membrana, pokrovna membrana,
Cortijev organ, graa labirinta
makula, statoliti
BIOLOGIJA 2013.indd 45 9.11.2012 10:25:33
4
perilimfa, endolimfa
mozgovni ivci i zadae koje obavljaju
elektrina aktivnost mozga i modani valovi
mehanizam razlikovanja boja i prostorna percepcije
pamenje
policikliko i monocikliko spavanje
govor: Wernickeovo i Brokino podruje
glaukom, ablacija mrenice
tumori ivanoga sustava
duevne bolesti.
7.1.7. Genetika i evolucija
Nuno Vano Vrijedno
objasniti osnovne
genetike pojmove
i analizirati njihove
meuodnose
objasniti pojam genetika
i povezati je s drugim
biolokim disciplinama
razlikovati pojmove
nasljedne tvari i nasljednih
svojstava
objasniti genotip i fenotip
povezati odnos
izmeu gena i okoline s
oblikovanjem fenotipa
objasniti pojmove klona i
populacije na primjerima
iz ivota
objasniti kemijsku grau
i mehanizam djelovanja
gena
opisati grau, ulogu
i svojstva nukleinskih
kiselina
opisati kako geni
upravljaju ivotnim
procesima (biosinteza
proteina)
BIOLOGIJA 2013.indd 46 9.11.2012 10:25:33
47
objasniti i usporediti
grau i organizaciju
nasljedne tvari virusa,
prokariota i eukariota
objasniti kromosomsku
teoriju nasljeivanja
razlikovati i objasniti
temeljnu grau, broj
i vrste kromosoma te
kromosomske garniture
usporediti genske sustave
virusa, bakterija (nukleoid i
plazmid) i eukariota
navesti uloge plazmida
analizirati znaenje
mejoze i krianja za
nasljeivanje
poznavati osnovna naela
odreivanja spola
(X, Y kromosomi)
razlikovati uzroke
varijabilnosti
(mutacije, modifkacije,
rekombinacije, krianje)
analizirati znaenje
nezavisnoga razdvajanja
homolognih kromosoma i
krosingover
razlikovati dominantna
i recesivna svojstva,
roditeljsku (parentalnu)
generaciju i generaciju
potomaka (flijalnu)
objasniti pojmove:
alel, homozigotni i
heterozigotni organizmi
objasniti na primjerima
monohibridno, dihibridno i
intermedijarno krianje
primijeniti Mendelove
zakone u rjeavanju
zadataka razliitih tipova
krianja
objasniti multiple alele i
primijeniti na primjerima
(nasljeivanje krvnih grupa
i sl.)
BIOLOGIJA 2013.indd 47 9.11.2012 10:25:33
48
navesti vrste promjena
genotipa te objasniti
mogue uzroke i
posljedice
objasniti pojam mutacije
te navesti primjere
razlikovati vrste mutacija
(gena, grae i broja
kromosoma)
navesti uzroke mutacija
navesti uestalost tetnih i
korisnih mutacija
povezati neke nasljedne
bolesti (hemoflija,
daltonizam, miina
distrofja) sa smjetajem
gena na spolnim
kromosomima
primijeniti spoznaje o
mutacijama u ovjeka u
rjeavanju zadataka
navesti primjere
kromosomskih aberacija
u ovjeka (trisomija 21
Down sindrom, Turnerov
sindrom 44 X0)
povezati pojavu mutacija
s malignim oboljenjima
i raspraviti o rizinim
imbenicima i rizinim
ponaanjima
objasniti mogunosti
primjene genetike na
razliitim podrujima
ljudske djelatnosti
opisati osnovne metode
prouavanja nasljeivanja
u ljudi (rodoslovlje,
citogenetska istraivanja)
objasniti nasljeivanje
hemoflije s pomou
rodoslovlja
opisati primjenu DNA u
tehnologiji
1
objasniti osnovna naela i
etape kemijske i bioloke
evolucije
objasniti pojam evolucije
2

razlikovati pojmove:
kemijska i bioloka
evolucija
opisati Miller-Ureyov
pokus i objasniti kemijsku
evoluciju
3

opisati Oparinov pokus
i objasniti vrijednost
koacervatnih kapljica kao
modela evolucije
prikazati ukratko postanak
Svemira, Suneva sustava
i Zemlje
navesti osobine
protobionta
4
prikazati ukratko bioloku
evoluciju kroz carstva
ivih bia/stablo ivota i
objasniti pojam flogenija
5
BIOLOGIJA 2013.indd 48 9.11.2012 10:25:33
49
analizirati glavne dokaze
evolucije
objasniti pojam
paleontologija
6
navesti dokaze evolucije i
objasniti ih na primjerima:
fosili i nastanak fosila;
prijelazni oblici (praptica,
Psilophyton); ivi fosili
(resoperke, gingko);
razvojni nizovi (konj i ogrc);
dokazi iz biogeografje
7
;
dokazi iz poredbene
anatomije
8
; dokazi iz
poredbene embriologije;
dokazi iz molekularne
biologije
opisati naine nastanka
fosila i princip utvrivanja
njihove starosti
9
navesti osnovne geoloke
ere Zemljine prolosti
analizirati znaajke
ivoga svijeta u pojedinim
geolokim erama
10
prepoznati provodne fosile
(amoniti, trilobiti)
objasniti znaenje
resoperki i dvodihalica
u evoluciji kopnenih
kraljenjaka
usporediti brojnost i
raznolikost dananjih
gmazova sa svijetom
gmazova u prolosti
(mezozoik)
objasniti zajedniko
podrijetlo ptica i gmazova
na primjeru fosila praptice
prepoznati da su se prvi
sisavci mogli razviti iz
drevnih gmazova
(zvjerogmazovi)
objasniti osnovne
postavke Darwinove
selekcijske teorije
evolucije te glavne
pokretake sile
evolucijskoga procesa
navesti osnovne postavke
darvinizma
objasniti zato su mutacije,
genski drift, izolacija i
prirodna selekcija temeljne
sile evolucije
objasniti pojam
specijacija
analizirati darvinizam
razlikovati konvergentnu
evoluciju (morski pas
i dupin) i divergentnu
evoluciju (zebe) na
konkretnim primjerima
usporediti Lamarckovu i
Darwinovu teoriju evolucije
razlikovati alopatrijsku
specijaciju (guterice) i
simpatrijsku specijaciju
(penica) na primjerima
objasniti razliku izmeu
prirodne i umjetne
selekcije te utjecaj ovjeka
na evoluciju pojedinih vrsta
BIOLOGIJA 2013.indd 49 9.11.2012 10:25:33
5O
objasniti evoluciju
ovjeka
objasniti pojam primata
i raspraviti sistematsku
pripadnost ovjeka u
primate
prepoznati vanost razvoja
mozga, govora, kulture
izradbe orua i oruja za
evoluciju ovjeka
navesti glavne etape u
razvoju ovjeka
11

usporediti slinosti
i razliitosti izmeu
hominida i ovjekolikih
majmuna
Dodatna pojanjenja
1
primjena genetikih otkria u: uzgoju ivotinja
i biljaka, biotehnologiji (genetiko inenjerstvo);
proizvodnja lijekova (na primjeru inzulina)
2
dugotrajan proces koji vodi boljoj prilagoenosti
organizama na okoli
3
postanak prvih organskih molekula iz anorganskih;
preduvjeti za postanak prve stanice
4
mogui prvi oblik ivota: jednostanian, prokariot,
heterotrofan, anaeroban
5
flogenija prouava evolucijske odnose izmeu
vrsta, prati postanak ivih bia od zajednikoga pretka
6
palenotologija znanost o fosilima, prouava fosilne
ostatke ivih bia na Zemlji
7
endemi nae otoke guterice i velebitska degenija,
ovjeja ribica, dubrovaka zeina; relikti agalj,
hrvatska sibireja
8
homologni i analogni organi, rudimenti, atavizmi
9
nastanak fosila: pougljenjivanje, okamenjivanje,
konzerviranje; odreivanje starosti: primjena
radioaktivnih izotopa
10
pojavljivanje pojedinih skupina: arheozoik prvi
oblici ivota na Zemlji; proterozoik: praivotinje, prvi
beskraljenjaci; paleozoik: alge, papratnjae, trilobiti,
kraljenjaci ribe i vodozemci; mezozoik: stablaice,
gmazovi, ptice, sisavci; kenozoik: ovjek
11
Australopithecus sp. (australopitek), Homo habilis
(spretan ovjek), Homo erectus (uspravan ovjek),
Homo sapiens neanderthalensis (neandertalac), Homo
sapiens sapiens (suvremeni ovjek kromanjonac)
izvankromosomsko nasljeivanje
Barrovo tijelo
metoda odreivanja poremeaja spolnih stanica
u interfazi
eoni i epohe (periodi).
BIOLOGIJA 2013.indd 50 9.11.2012 10:25:33
5A
7.1.8. Ekologija
Nuno Vano Vrijedno
objasniti osnovne
ekoloke pojmove
i analizirati njihove
meuodnose
objasniti pojam ekologija
navesti osnovne ekoloke
pojmove, povezati ih
s primjerima u prirodi
i objasniti njihove
meuodnose
1
objasniti pojam ekoloka
nia i navesti primjere
razlikovati i na primjerima
objasniti znaenje
pojmova: fauna, fora,
vegetacija, areal, endem i
kozmopolit
razlikovati pojmove biljna
zajednica (ftocenoza) i
ivotinjska zajednica
(zoocenoza) i navesti
primjere
objasniti na primjerima
pojmove: ekoloki
minimum, maksimum,
optimum i ekoloka
valencija
analizirati odnose izmeu
ivih bia i abiotikih
imbenika okolia
razlikovati glavne abiotike
imbenike (temperatura,
voda i vlaga, svjetlo)
razlikovati ivotinje s
nestalnom tjelesnom
temperaturom
(poikilotermne) od
ivotinja sa stalnom
tjelesnom temperaturom
(homeotermne)
objasniti prednosti
homeotermnih ivotinja u
odnosu na poikilotermne
ivotinje i navesti primjere
2

objasniti vanost
temperature za odvijanje
ivotnih procesa u
organizmima
3

navesti primjere prilagodbi
stablaica umjerenoga
podruja na preivljavanje
u hladnome razdoblju
godine
4

povezati mitarenje/linjanje
i zimski san s promjenom
temperature u okoliu
usporediti prilagodbe
biljaka vlanih stanita i
biljaka sunih stanita na
koliinu vode i vlage u
stanitu i navesti po jedan
primjer
opisati prilagodbe
kopnenih ivotinja za ivot
na kopnu na primjeru
kukaca i kopnenih
kraljenjaka
povezati prilagodbe
ivotinja razliitim
svjetlosnim uvjetima u
okoliu
BIOLOGIJA 2013.indd 51 9.11.2012 10:25:33
52
analizirati odnose izmeu
ivih bia u biocenozi
(biotiki imbenici)
razlikovati glavne biotike
imbenike (odnosi
izmeu ivih bia: odnosi
razmnoavanja, simbioza,
nametnitvo, predatorstvo)
objasniti kako odnosi
izmeu jedinki razliitih
vrsta utjeu na brojnost/
gustou populacija u
biocenozi
objasniti pojam mimikrija
na primjeru bogomoljke i
leptira letilista
grabeljivaca na primjeru
ptice grabljivice (jastreb)
i jednoga predstavnika iz
skupine zvijeri (vuk)
plijena za zatitu od
grabeljivaca na primjeru
sisavaca biljojeda (zec,
srna)
navesti naine izraavanja
gustoe populacije
objasniti kako odnosi
izmeu jedinki iste vrste
utjeu na brojnost/gustou
populacije
BIOLOGIJA 2013.indd 52 9.11.2012 10:25:33
53
objasniti glavne osobine
biocenoza i ekosustava
razlikovati osobine
vodenih i kopnenih
ekosustava
razlikovati bentos, nekton i
plankton
objasniti znaenje
planktona u vodenim
ekosustavima
prepoznati umske
biocenoze kao najsloeniji
i organskom proizvodnjom
najbogatiji tip kopnenih
biocenoza
razlikovati osvijetljeni od
neosvijetljenoga sloja u
vodenim ekosustavima
i povezati sa sastavom
biocenoza
prepoznati glavne
imbenike koji utjeu
na raspored organizama
(biocenoza) u moru
razlikovati ftoplankton od
zooplanktona
analizirati slojanje i sastav
vrsta na primjeru jedne
umske biocenozea
objasniti pojavu sukcesije
na primjerima zaratavanja
jezera i obnavljanja ume
nakon poara
povezati djelovanje
ovjeka na biocenoze s
pojavom sukcesija
razlikovati bentoske
organizme prema stupnju
pokretljivosti
5
navesti primjere
nektonskih organizama
(srdela, morski pas, dupin)
prepoznati sezonske
promjene u biocenozi i
povezati ih s klimatskim
promjenama
navesti glavne tipove
bioma i povezati ih s
klimatskim prilikama
podruja na kojima se
prostiru
povezati horizontalni
raspored (geografska
irina) i vertikalni raspored
(nadmorska visina) biljnoga
pokrova s klimatskim
prilikama
analizirati odnose ishrane
u biocenozi te kruenje
tvari i protjecanje energije
u ekosustavu
objasniti ulogu i znaenje
proizvoaa, potroaa i
razlagaa u ekosustavu
razlikovati glavne tipove
potroaa (biljojedi,
mesojedi i svejedi)
analizirati prehrambenu
piramidu s obzirom na
broj i biomasu te koliinu
energije na pojedinoj
prehrambenoj razini
objasniti kruenje tvari
i protjecanje energije u
ekosustavu
analizirati ulogu i ovisnost
pojedinih lanova
hranidbenih lanaca na
konkretnim primjerima
objasniti (s pomou slike)
biogeokemijski ciklus
ugljika
objasniti pojam
hranidbene mree
razlikovati primarnu od
sekundarne organske
proizvodnje u ekosustavu
BIOLOGIJA 2013.indd 53 9.11.2012 10:25:33
54
analizirati tetne
utjecaje ovjeka na
biosferu te mjere
kojim se tetni
utjecaji mogu
smanjiti (odrivi
razvoj u Republici
Hrvatskoj i u
svijetu)
prepoznati tetno
djelovanje ovjeka na
biosferu
6
objasniti pojavu efekta
staklenika
povezati oneienje zraka
s pojavom kiselih kia i
tetnim posljedicama
objasniti znaenje
ozonskoga sloja u
atmosferi
s pojavom ozonskih rupa
analizirati potrebu
zakonske zatite ugroenih
biljnih i ivotinjskih vrsta i
ekosustava u cjelini
povezati nagli rast ljudske
populacije i urbanizaciju
s ogranienim izvorima
hrane, pitke vode, energije
i sirovina na Zemlji
objasniti posljedice krenja
uma, melioracijskih
zahvata i oneienja voda
protumaiti potrebu
proiavanja otpadnih
voda
prepoznati izvore
oneiavanja zraka
objasniti vanost zamjene
fosilnih izvora energije
alternativnim (vjetar,
solarna energija i sl.)
navesti glavne naine
oneiavanja tla i povezati
ih s posljedicama
objasniti ekonomsku
i ekoloku vanost
izdvajanja sekundarnih
sirovina iz otpada (papir,
staklo, metal, tekstil)
objasniti zato su zatita
voda i zraka globalni
problem
navesti nacionalne
parkove Hrvatske
analizirati akumuliranje tetnih
tvari u lancima ishrane
objasniti prednosti ekoloke
proizvodnje hrane
procijeniti vanost koritenja
tehnoloke umjesto pitke vode
objasniti nedostatke monokultura
i suvremenih agrotehnikih
i agrokemijskih metoda u
poljoprivredi
objasniti pojam odrivi razvoj
7

povezati djelovanje ovjeka
s promjenama brojnosti i
izumiranjem biljnih i ivotinjskih
vrsta
analizirati posljedice unoenja
stranih vrsta
8
prepoznati znaenje Crvene
knjige biljnih i ivotinjskih vrsta
objasniti vanost potovanja
meunarodnih ugovora o zatiti
prirode i okolia
analizirati razliite utjecaje na
brojnost ljudske populacije
navesti nekoliko primjera
zakonom zatienih biljaka
9
i
ivotinja
10
u Hrvatskoj
navesti primjere parkova prirode
11

objasniti vanost izradbe ekoloke
studije pri gradnji proizvodnih,
prometnih i drugih objekata
BIOLOGIJA 2013.indd 54 9.11.2012 10:25:34
55
Dodatna pojanjenja
1
populacija, ivotna zajednica biocenoza, stanite
biotop, ekosustav, biom i biosfera
2
rasprostranjenost na Zemlji i sezonske promjene
3
ovisnost aktivnosti enzima o promjenama
temperature
4
odbacivanje listova, preivljavanje u podzemnim
organima (trajnice) ili u obliku sjemenke
(jednogodinje biljke)
5
privreni za podlogu (npr., bentoske alge, koralji,
spuve); slabo pokretni (jeinci, trpovi, neki koljkai,
npr., periska); s velikim radijusom kretanja (pridnene
vrste riba zubatac, cipal i sl.)
6
krenje uma, isuivanje movara, regulacija
vodotoka, gradnja naselja, industrijskih zona,
poveavanje prometa i irenje prometne mree te
oneienje vode, zraka i tla
7
razvoj ljudskoga drutva uz to manji negativni
utjecaj na prirodu
8
primjer mungosa na Mljetu, kaulerpe u Jadranu
9
visibaba, ciklama, velebitska degenija, dubrovaka
zeina
10
vuk, vidra, sredozemna medvjedica, ptice grabljivice
i movarice
11
Telaica, Velebit, Kopaki rit, Vransko jezero
autoekologija, sinekologija
komenzalizam, antibioza, amenzalizam, alelopatija
pojam ftomimeza i aposemija
polusesilni i vagilni organizmi
oligotrofna, eutrofna jezera
zone litoralnoga pojasa
biogeografja, ftogeografja, zoogeografja
kruenje fosfora i sumpora
podjela voda prema stupnju saprobnosti:
oligosaprobne, alfa i beta mezosaprobne i
polisaprobne
poznavanje svih kategorija zatite prirode s
primjerima.
7.2. Pokusi
7.2.1. Dokazivanje prisutnosti kroba
CILJEVI POKUSA:
utvrditi dvije vrste kroba (asimilacijski i rezervni
krob) u biljkama
utvrditi prisutnost kroba u namirnicama
objasniti da se krob dokazuje Lugolovom otopinom
u namirnicama
uoiti promjenu boje
opisati nastanak kroba u biljkama.
MATERIJAL I PRIBOR: eer, ria, sjemenka graha,
gomolj krumpira, tjestenina, kruh, komadi margarina,
Lugolova otopina, kapaljka, Petrijeve zdjelice.
POSTUPAK:
Navedeni materijal rasporedite na poklopcu Petrijeve
zdjelice i kapnite nekoliko kapi Lugolove otopine.
Reakciju obiljeite znakom minus () ako se
ne promijeni boja, a znakom plus (+) ako se pojavi boja.
REZULTAT:
Namirnica Promjena boje (unesite +/)
eer
Ria
Grah
Krumpir
Tjestenina
Margarin
analizirati tetne
utjecaje ovjeka na
biosferu te mjere
kojim se tetni
utjecaji mogu
smanjiti (odrivi
razvoj u Republici
Hrvatskoj i u
svijetu)
prepoznati tetno
djelovanje ovjeka na
biosferu
6
objasniti pojavu efekta
staklenika
s pojavom kiselih kia i
tetnim posljedicama
objasniti znaenje
ozonskoga sloja u
atmosferi
s pojavom ozonskih rupa
analizirati potrebu
zakonske zatite ugroenih
biljnih i ivotinjskih vrsta i
ekosustava u cjelini
povezati nagli rast ljudske
populacije i urbanizaciju
s ogranienim izvorima
hrane, pitke vode, energije
i sirovina na Zemlji
objasniti posljedice krenja
uma, melioracijskih
zahvata i oneienja voda
protumaiti potrebu
proiavanja otpadnih
voda
prepoznati izvore
oneiavanja zraka
objasniti vanost zamjene
fosilnih izvora energije
alternativnim (vjetar,
solarna energija i sl.)
navesti glavne naine
oneiavanja tla i povezati
ih s posljedicama
objasniti ekonomsku
i ekoloku vanost
izdvajanja sekundarnih
sirovina iz otpada (papir,
staklo, metal, tekstil)
objasniti zato su zatita
voda i zraka globalni
problem
navesti nacionalne
parkove Hrvatske
analizirati akumuliranje tetnih
tvari u lancima ishrane
objasniti prednosti ekoloke
proizvodnje hrane
procijeniti vanost koritenja
tehnoloke umjesto pitke vode
objasniti nedostatke monokultura
i suvremenih agrotehnikih
i agrokemijskih metoda u
poljoprivredi
objasniti pojam odrivi razvoj
7

povezati djelovanje ovjeka
s promjenama brojnosti i
izumiranjem biljnih i ivotinjskih
vrsta
analizirati posljedice unoenja
stranih vrsta
8
prepoznati znaenje Crvene
knjige biljnih i ivotinjskih vrsta
objasniti vanost potovanja
meunarodnih ugovora o zatiti
prirode i okolia
analizirati razliite utjecaje na
brojnost ljudske populacije
navesti nekoliko primjera
zakonom zatienih biljaka
9
i
ivotinja
10
u Hrvatskoj
navesti primjere parkova prirode
11

objasniti vanost izradbe ekoloke
studije pri gradnji proizvodnih,
prometnih i drugih objekata
BIOLOGIJA 2013.indd 55 9.11.2012 10:25:34
5
PITANJA:
Koje od ispitanih tvari sadre krob? Po emu ste to
zakljuili?
7.2.2. Dokazivanje koagulacije bjelanevina
CILJEVI POKUSA:
utvrditi koji su uzroci zgruavanja ili koagulacije
bjelanevina u mlijeku i bjelanjku
povezati koagulaciju s denaturacijom bjelanevina.
MATERIJAL I PRIBOR: epruveta, drvena tipaljka,
2 satna stakla, kapaljka, stakleni tapi, plamenik
(ili votanica), bjelanjak, mlijeko, razrijeena octena
kiselina (moe i limunov sok).
POSTUPAK:
1. Na jedno satno stakalce stavite malo mlijeka, a na
drugo malo bjelanjka. Zatim na oba kapnite nekoliko
kapi octene kiseline i promijeajte staklenim tapiem.
2. U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga drei
epruvetu tipaljkom iznad plamena.
To ponovite i s mlijekom.
PITANJA:
to se dogodilo s mlijekom i bjelanjkom djelovanjem
kiselina?
Kako se nazivaju bjelanevine iz mlijeka?
Zato je mlijeko visokovrijedna namirnica? Koji mineral
sadri mlijeko?
to se dogodilo s bjelanjkom i mlijekom djelovanjem
visokih temperatura?
to moe dovesti do denaturacije bjelanevina?
7.2.3. Mikroskopsko promatranje plastida
7.2.3.1. Mikroskopsko promatranje leukoplasta
CILJEVI POKUSA:
promatrati leukoplaste u biljnome materijalu, opisati
njihov oblik i nacrtati ih
navesti biljne dijelove u kojima se nalaze leukoplasti
pronai i opisati amiloplaste.
MATERIJAL I PRIBOR: gomolj krumpira, jod (ili Lugolova
otopina), alkohol, pokrovna i predmetna stakalca,
mikroskop, britvica.
POSTUPAK:
S krumpirova gomolja odstruite periderm tamne
boje i od stanija koje se nalazi ispod njega nainite
tanke prereze. Osim njenih leukoplasta, opaaju se
mala zrnca kroba, a katkad i kristaloidi bjelanevina u
obliku kocke.
PITANJA:
Mogu li leukoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim
uvjetima?
Gdje se stvaraju krobna zrnca?
7.2.3.2. Mikroskopsko promatranje kromoplasta
CILJEVI POKUSA:
promatrati kromoplaste u biljnome materijalu,
opisati njihov oblik i nacrtati ih
navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kromoplasti
navesti bojila u kromoplastima.
MATERIJAL I PRIBOR: plod rajice i plod rue (moe
i korijen mrkve, cvijet i cvat ljekovitoga maslaka),
britvica, pokrovna i predmetna stakalca, mikroskop.
BIOLOGIJA 2013.indd 56 9.11.2012 10:25:34
57
POSTUPAK:
Izreite komadi ploda zrele rajice, ogulite joj koru,
zgnjeite ju i malo zgnjeene mase razmutite u
kapljici vode na predmetnome stakalcu. Poklopite
pokrovnicom i mikroskopirajte. Nainite slian
preparat s plodom rue.
PITANJA:
Mikroskopski usporedite kromoplaste u plodu rajice i
plodu rue.
Mogu li kromoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim
uvjetima?
7.2.3.3. Mikroskopsko promatranje kloroplasta
CILJEVI POKUSA:
promatrati kloroplaste u biljnome materijalu, opisati
njihov oblik i nacrtati ih
navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kloroplasti
navesti bojila u kloroplastima.
MATERIJAL I PRIBOR: mahovina, neka alga
(npr., Spirogira) ili bilo koji zeleni dio biljke
(npr., vrlo mladi list paroge), britvica, pinceta,
kapaljka, pokrovna i predmetna stakalca, mikroskop.
POSTUPAK:
S bilo kojega dijela neke zelene biljke napravite tanki
prerez, stavite ga u kap vode na predmetno stakalce,
poklopite pokrovnim stakalcem i mikroskopirajte pod
malim i srednjim poveanjem.
PITANJA:
Usporedite izgled i grau kloroplasta pod svjetlosnim i
elektronskim mikroskopom.
Koje stanice imaju kloroplaste?
Mogu li kloroplasti prelaziti u druge plastide?
Zato se kloroplasti mogu samoumnoavati?
7.2.4. Dokazi osmoze u biljnoj stanici
CILJEVI POKUSA:
usporediti osmozu i difuziju
objasniti osmozu na temelju pokusa s mrkvom
utvrditi promjene u razliitim koncentracijama
otopina.
MATERIJAL I PRIBOR: korijen mrkve, no, aa, sol.
POSTUPAK:
Izdubite korijen mrkve. Paljivo stavite korijen u
posudu (au) s vodom tako da pri postavljanju
pokusa voda ne ue u udubinu. Udubinu popunite
solju. Oitajte rezultate nakon pola sata.
PITANJA:
to se dogodilo u udubini korijena mrkve?
Zato mrkva gubi vrstou?
BIOLOGIJA 2013.indd 57 9.11.2012 10:25:34
58
7.2.5. Mikroskopiranje kvaevih gljivica
Kvaeve gljivice omoguuju industriji piva i pekarskih
proizvoda stvaranje mnotva zanimljivih i rado
upotrebljavanih prehrambenih namirnica.
CILJEVI POKUSA:
pripremiti mikroskopski preparat kvasca
uoiti grau kvasca
promatrati diobu (pupanje).
MATERIJAL I PRIBOR: svjei kvasac, eer (saharoza),
laboratorijska aa, topla voda, predmetno i pokrovno
stakalce, kapaljka, mikroskop, flter papir.
POSTUPAK: U au stavite malo mlake vode (pola ae)
i malo eera (jednu liicu) te dobro promijeajte
da se eer otopi. U otopinu dodajte svjeega kvasca
(veliine zrna graka). Priekajte nekoliko minuta i
pripremljeni uzorak s pomou kapaljke nanesite na
predmetno stakalce i pokrijte pokrovnim stakalcem.
Mikroskopirajte pod malim i srednjim poveanjem.
Uoite oblik kvasca i stvaranje pupa. Nacrtajte sliku
uoenu pod mikroskopom.
PITANJA:
Na kojoj se diobi temelji pupanje i u koju vrstu
razmnoavanja pripada?
Zato smo dodali eer?
Koje vrenje uzrokuju kvaeve gljivice?
7.2.6. Usporedba cvjetova razliitih
kritosjemenjaa
CILJEVI POKUSA:
ispitati grau cvijeta razliitih kritosjemenjaa
usvojiti pojam dvospolnosti, jednospolnosti,
jednodomnosti i dvodomnosti.
PRIBOR I MATERIJAL: razliite biljke cvjetnjae
(kritosjemenjae), povealo, predmetno i pokrovno
stakalce, britvica, bazgina srika ili stiropor, boca
trcalica, iglica, mikroskop.
ZADATAK:
Nacrtajte cvijet jedne od istraivanih biljaka i obiljeite
mu dijelove.
Odaberite pranike s dvama/trima razliitim
cvjetovima i pripremite mikroskopski preparat za
mikroskopiranje peludnih zrnaca.
POSTUPAK:
Lagano protresite pranike jednoga cvijeta po
predmetnome stakalcu, dodajte kapljicu vode i
poklopite pokrovnicom. Isti postupak ponovite i s
preostalim cvijetom/cvjetovima. Nacrtajte peludna
zrnca i napiite kojim cvjetovima i biljkama pripadaju.
Usporedite izgled i grau peludnih zrnaca.
Usporedite razliite biljke cvjetnjae iz svojega okolia
te popunite tablicu traenim podatcima.
BIOLOGIJA 2013.indd 58 9.11.2012 10:25:34
59
Biljka cvjetnjaa
Broj
lapova
Broj
latica
Broj
tukova
Broj
pranika
Jednospolni/
dvospolni cvijet/
jednodomna/
dvodomna biljka
Jednosupnice/
dvosupnice
1 grah ili graak ili bagrem
2
ljekovita kadulja ili majina
duica ili rumarin ili
mauran ili mrtva kopriva
3 jabuka ili vinja ili ljiva
4
tratinica ili ivanica ili
maslaak
5
tulipan ili ljiljan ili zumbul ili
narcis ili urica ili luk
7.2.7. Voda kolijevka ivota (Ispitivanje svojstava
vode)
CILJEVI POKUSA:
istraiti svojstva vode
uoiti povezanost svojstava vode sa strukturom
molekule vode
povezati zapaanja sa svakodnevnim ivotom.
PRIBOR I MATERIJAL: dvije plastine ae, dvije
plastine lice, epruveta, kapaljka, dvije laboratorijske
ae (50 ml), plastina slamka maloga promjera,
pinceta, univerzalni lakmus-papir, eer, kuhinjska sol,
5 ml jestivoga ulja, tinta (ili druga boja), destilirana
voda, toperica.
POSTUPAK:
1. a) U plastinu au s vodom stavite licu eera i
mijeajte jednu minutu.
b) U plastinu au s vodom stavite licu soli i
mijeajte jednu minutu.
2. U epruvetu s vodom stavite 5 kapi ulja. Jagodicom
palca zatvorite otvor epruvete i sadraj dobro
promukajte. Ostavite da odstoji jednu minutu.
Promatrajte rezultat.
3. U laboratorijsku au s vodom obojenom tintom
uronite okomito slamicu. Promatrajte razinu vode u
slamici u odnosu na razinu vode u ai.
4. U laboratorijsku au s destiliranom vodom s
pomou pincete uronite komadi univerzalnoga
lakmus-papira. Promatrajte promjene.
BIOLOGIJA 2013.indd 59 9.11.2012 10:25:34
O
PITANJA:
Postoji li razlika u topljivosti eera i soli? Obrazloite
svoj odgovor.
to se dogaa s uljem u vodi? Obrazloite svoj
odgovor.
Koje sile omoguuju podizanje vode u slamici?
Kolika je pH vrijednost destilirane vode?
7.2.8. Sekcija ribe
CILJEVI POKUSA:
prouiti vanjsku i unutarnju grau pastrve Salmo sp.
MATERIJAL I PRIBOR: pastrva (Salmo sp.), kadice za
seciranje, karice, skalpeli, pincete, iglice.
POSTUPAK:
Prouite oblik tijela i vanjski izgled tijela ribe. Uoite
glavne dijelove tijela: glavu, trup, peraje, oi, krne
poklopce, bonu prugu, mokrano-spolni otvor itd.
Zatim paljivo otvorite ribu tako da podignete miini
sloj s bone strane. Prouite unutranju grau.
Potraite srce, probavni sustav, bubreg, spolne lijezde,
krge itd.
PITANJA:
Navedite glavne dijelove tijela ribe i objasnite njihovu
ulogu.
Opiite kou ribe.
Kako su rasporeeni miii riba?
Koje organske sustave moete prepoznati? Navedite
uloge glavnih dijelova (srca, probavila, bubrega,
spolnih lijezda, ribljega mjehura).
7.3. Osobe koje su doprinijele razvoju biologije
U tablici su kronoloki navedene najvanije osobe
poznate po svojim istraivanjima u podruju biologije
i zaslune za njezin razvoj. Pristupnici bi trebali
znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju
biologije.
BIOLOGIJA 2013.indd 60 9.11.2012 10:25:34
A
Tablica 5. Osobe znaajne za razvoj biologije i njihov doprinos
OSOBA DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE
Robert HOOK (17. st.) promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) s pomou vrlo
primitivnoga mikroskopa; prvi uporabio naziv cellula = lat. stanica
Antony van LEEUWENHOEK
(1632. 1723.)
otac mikroskopa usavrio mikroskop i dobio poveanje ~270;
prvi promatrao ivi jednostanini organizam (mikroorganizme iz usne
upljine, spermije, krvne stanice)
Carl LINN
(1707. 1778.)
binarna nomenklatura, osniva taksonomije ili sistematike
Matthias SCHLEIDEN (botaniar) i
Theodor SCHWANN (zoolog) (18. st.)
stanina teorija sva su iva bia graena od stanica
Charles DARWIN (1809. 1882.) teorija evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih
Louis PASTEUR (1822. 1895.) dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz ve postojeih
mikroorganizama i da su uzronici zaraznih bolesti i vrenja, razvio i
razjasnio cijepljenje (protiv kokoje kolere, bedrenice, bjesnoe);
osmislio i razvio pasterizaciju
Gregor Johann MENDEL
(1822. 1884.)
osniva znanstvene genetike; postavio zakone nasljeivanja
Ernest HAECKEL (19. st.) utemeljio ekologiju
Robert KOCH (1843. 1910.) otkrio uzronika tuberkuloze i kolere, usavrio hranjive podloge
za uzgoj bakterija i tehnike mikroskopiranja bakterija
Alexander FLEMING (1881. 1955.) otkrio prvi antibiotik (penicilin)
Dragutin GORJANOVI KRAMBERGER
(1856. 1927.)
otkrio ostatke neandertalaca (krapinskoga praovjeka) na Hunjakovu
brdu pored Krapine
A. OPARIN (1938.) ruski biokemiar; pretpostavio da su prve organske molekule mogle
nastati od plinova u praatmosferi; iznio ideju kemijske evolucije (proces
spontane sinteze sloenijih organskih molekula iz jednostavnih)
Stanly MILLER (1953.) pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati
abiotiki
J. WATSON i F. CRICK (1953.) otkrili strukturu i naelo replikacije DNA
BIOLOGIJA 2013.indd 61 9.11.2012 10:25:34
2
Thomas Hunt MORGAN (20. st.) radio istraivanja na vinskim muicama; povezao genetiku i citologiju i
razvio kromosomsku teoriju nasljeivanja (= morganizam)
Milislav DEMEREC (20. st.) doprinio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilin), primijenio
genetike metode u tehnologiji (uzgoj korisnih mikroorganizama)
7.4. Oznake i kratice u genetici
U rjeavanju zadataka iz genetike pristupnici trebaju rabiti navedene oznake.
7.4.1. Oznake za alele
A (veliko tiskano slovo) alel za dominantno svojstvo
a (malo tiskano slovo) alel za recesivno svojstvo
a
1
, a
2
(A
1
, A
2
) (mala ili velika tiskana slova s brojem u
indeksu) aleli za kodominantno svojstvo
7.4.2. Oznake za garniture kromosoma
n haploidni ili polovini broj kromosoma
2n diploidni ili dvostruki broj kromosoma
3n triploidni broj kromosoma
4n tetraploidni broj kromosoma
5n pentaploidni broj kromosoma
2n + 1 trisomija (npr., Downov sindrom)
2n 1 monosomija (npr., Turnerov sindrom)
7.4.3. Nasljeivanje boje tijela u vinske muice
U vinske se muice dominantna i recesivna svojstva
obiljeavaju malim slovima, tj. poetnim slovom
engleskoga naziva mutantnoga fenotipa. Dominantne
osobine divljega tipa obiljeavaju se malim slovom
s indeksom + (npr., sivo-smea boja tijela
e+
).
Recesivne osobine mutanata obiljeavaju se samo
malim slovom (npr., crna boja tijela
e
).
e
+
boja divljega tipa, sivo-smea
e (ebony) crna boja tijela
vg
+
divlji tip, ravna krila dua od tijela
vg (vestigal wings) zakrljala krila
cu zakrivljena krila, mutant
cu
+
divlji tip, ravna krila
BIOLOGIJA 2013.indd 62 9.11.2012 10:25:34
3
7.4.4. Spolno vezani geni
Vinska muica X
W+
X
W+
divlji tip vinske muice crvenih oiju
X
W
X
W
(white eyes) mutantni tip bijelih oiju
ovjek
Daltonizam
Hemoflija
Srpasta anemija
Krvne grupe
i
Rh faktor
XX enski spolni par kromosoma (homogametan)
XY muki spolni par kromosoma (heterogametan)
X
d
alel za daltonizam; X
D
zdravi alel
X
h
alel za hemofliju; X
H
zdravi alel
Hb
S
Hb
S
genotip oboljele osobe; Hb
A
Hb
A
genotip zdrave osobe

I
A
I
A
ili AA genotip homozigota krvne grupe A
I
A
I
0
ili A0 genotip heterozigota krvne grupe A
I
B
I
B
ili BB genotip homozigota krvne grupe B
I
B
I
0
ili BO genotip heterozigota krvne grupe B
I
A
I
B
ili AB genotip koodominantne krvne grupe AB
I
0
I
0
ili OO genotip recesivnoga homozigota krvne grupe 0
Rh
+
Rh
+
Rh pozitivna osoba
Rh
+
Rh
Rh pozitivna osoba
Rh
Rh
Rh negativna osoba
Ptice
Spolni kromosom Z u ptica je
analogan X kromosomu u ljudi,
a W je analogan Y kromosomu.
ZW enski spolni par kromosoma u ptica (heterogametan)
ZZ muki spolni par kromosoma u ptica (homogametan)
Z
R
W enka bijeloga perja
Z
r
Z
r
mujak crvenoga perja
Z
R
Z
r
mujak crvenoga perja
Z
R
Z
R
mujak bijeloga perja
BIOLOGIJA 2013.indd 63 9.11.2012 10:25:34
4
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
BIOLOGIJA 2013.indd 64 9.11.2012 10:25:34

Ispitni Katalog Biologija 2012 2013

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ispitni Katalog Biologija 2012 2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

A

Ispitni katalog za dravnu maturu

Dostignuta razina znanja i kompetencija pristupnika

You might also like