Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti

Seminarski rad iz Umjetnosti gotike Ivan Ugrinovi

Maja Bachler

Zagreb, 18.01.2013. 1. UVOD Ivan Ugrinovi dubrovaki je slikar petneaestog stoljea. Prvi put se spominje dvadesetih godina 15. st. kada oslikava plemike palae, barjake i radi sakralne teme. Uz dekoriranje javnih i privatnih prostora, bavio se oslikavanjem drvorezbarenih predmeta, kamenih skulptura, te drvenog namjetaja. Takoer je bio poznat kao pozlatar, a pozlaivao je svoja i tua djela. O njemu postoje brojni zapisi po kojima se zakljuuje da je bio vrlo cijenjen slikar. Ipak, ovaj se seminarski rad prvenstveno koncentrira na jedan poliptih koji se donedavno bez sumnje pripisivao Ivanu Ugrinoviu, a radi se o djelu Bogorodica sa svecima s Koloepa. No, unazad dvadesetak godina strunjaci su meusobno poeli imati oprena miljenja o autoru tog djela. Sukladno tome, prvi dio rada referirat e se na tekst Igora Fiskovia koji poliptih atribuira Ivanu Ugrinoviu, dok e se u drugom dijelu iznijeti stajalite Ivane Prijatelj Pavii koja smatra da je poliptih nastao ranije, u 14. st., te da Ugrinovi nije njegov autor.

2. ATRIBUCIJA I DATACIJA DJELA ''BOGORODICA SA SVECIMA'' PO IGORU FISKOVIU U crkvici Svetog Antuna Opata u Donjem elu na otoku Koloepu nalazi se oltar s poliptihom. Poliptih se sastoji od 16 slikanih polja, simetrino sloenih u dva reda. Razlika u obradi okvira upuuje na to da cjelina nije raena u jednom mahu. Meutim, nedvojbeno je da je umjetnina gotikog podrijetla. Poput ostalih ondanjih oltara, srednji je vei i iri, sukladno sa samim sadrajem najvee sredinje table sa slikom Bogorodice i sina. Iznad nje uzdignuto je krunite na kojem je prikaz Raspea izmeu Navjetenja u bono izdvojenim najmanjim poljima. S obje strane u dva reda poredani su sveci. U donjem redu prikazani su itavi uspravljeni likovi u uskim arkadama, a gore, u upola niim, nalazi se isti broj poprsja. Uoava se nesklad u ukupnoj simetriji jer razdjelni stupii gornjeg reda nisu u osi s razdjelnim stupiima donjeg reda. No, takvih primjera ima u hrvatskoj batini. Sadrajno, slike odgovaraju povijesnim obiajima dubrovakog okruja jer predouju svece slavljene u kasnom srednjem vijeku prema lako razumljivom rasporedu od lijeva udesno: sveti Petar, Nikola, Vlaho i Bogorodica sa sinom na prijestolju, te sveti Antun Opat, Ivan Krstitelj i Pavao. Dakle, donji niz omeuju apostolski prvaci, a blie Bogorodici nalaze se sveti

zatitnici biskupi i pustinjaci. etiri izvorna poprsja u gornjem redu bila su jako oteena. Po kolutu zakljuujemo da je jedno od poprsja bilo ono svete Katarine, a nju su vjerojatno pratile ostale enske svetice omiljene u doba izrade cjeline. No, tri sredinje slike, Raspee na veem polju izmeu Gabrijela i Marije, su prilino itke.

Bogorodica sa svecima, Koloep.

Poliptih se odavno povezuje sa zapisom iz 1434. godine kojim se slikar Ivan Ugrinovi obvezao kapelanu i dvojici predstavnika otoka Koloepa izraditi oltarnu sliku iste vrsnoe i obrade kao to je bila ve postojea u dubrovakom enskom samostanu Svete Klare. Lisiar je poliptih na Koloepu pripisao Ivanu Ugrinoviu, a to su kasnije prihvatili i drugi. 1 ''Osim povijesnih uputa iz ugovora, rukovodili su se izborom svetaca na njemu istaknuvi svetog Antuna kao naslovnika crkve u kojoj se poliptih nalazi, te svetog Vlaha kao zatitnika dubrovake opine kojoj Koloep pripada. Takoer su sposobnostima majstora i likovnim rjeenjima njegova okruenja sukladnim smatrali oblik oltara i njegova rezbarenog

___________________________________________________________________________
1

Fiskovi I., 2004.: 152. str.

ornamenta, kao i stil slikanja tabli sa svetakim likovima.''2 Nain slikanja vee se uz vodee majstore zrelog treenta Paola i Lorenza Veneziana. Paolo Veneziano pobjegavi pred kugom, nastanio se na istonom Jadranu, te je tamo proveo desetak godina. Doao je sve do Dubrovnika gdje je u crkvi dominikanaca 1352. izradio svoje najvee djelo, velianstveno raspelo u kieno rezbarenu okviru. Drugi radovi pripisani njemu ili pak nastali pod njegovim utjecajem nalaze se u u Splitu, Trogiru, Rabu, Zadru i Krku, te ine vrstu osnovicu za praenje zrenja proienog gotikog izraza.3

2.1 ANALIZA DIJELOVA POLIPTIHA Na sredinjem dijelu nalazi se Bogorodica koja sjedi na jednostavnom kamenom prijestolju s naslonom sa zlatnom pozadinom. Tijelo joj je krupno, na sebi ima ruiastu haljinu i zeleni plat, a u naruju dri svog sina. On nosi crvenu tuniku i igra se s eljugarom koji mu polijee iz desne ruke u lijevu. Istovremeno gleda u blago nagnuto majino lice, te se meu njima stvara psiholoki promiljeni odnos. Draperija sa svojim blijedim sjenama prati blage i smirene pokrete, no modelirana je na nain da predstavlja vrijednost za sebe nautrb fizinosti likova. Gospino poprsje je osvijetljeno, a svjetlost se dalje lomi na njezinom licu i arhitekturi naslona. Boje su koritene na nain da nadjaavaju uinke crtea. Sukladnog su nacrta i slike svetaca koje se nalaze postrani. Tijela su im izduljena i strogo orisana, te ostavljaju dojam produhovljenosti. ''Tome pridonosi zajednika im tiha zamiljenost dok s malom varijantama u tjelesnim stavovima odreda nepokretni grade simetriju oltara na nain da su na obje strane frontalno okrenuti likovi izmeu pobonih jedva okrenutih sredini.'' Likovi sa svojim arolikim odorama na zlatnoj pozadini ostavljaju dojam nadstvarnog svijeta, upravo time se oituje majstorova vjetina predoavanja tema i motiva kojima je vanija religijska cerebralnost negoli optika zbiljnost. To ukazuje na injenicu da je proao dobru kolu, no nije pretjerano razvio svoj osobni izraz.

___________________________________________________________________________

2 3

Fiskovi I., 2004.: 152. str. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, I., 1995.: 303. str.

Bogorodica sa svecima, Raspee. Vjetinu je pokazao i na malim gornjim slikama koje odiu harmonijom istananog crtanja i svjeih boja. Moe se rei da je Ugrinovi u Dubrovnik unio i neke novine, uzdiui se nad dotadanjim stupnjem vrednovanja i shvaanja mjesnog slikarskog stvaralatva. Bitno je naglasiti da, to se tie se stilskog odreenja, autor poliptiha nadvladava bizantske module i krto se otvara gotikim izriajima. Bogorodica sa sinom raena je po arhainom ikonografskom predloku, te slii onima iz prolog stoljea raenima od majstora Paola ili njegova kruga iz Casa del Clero u Padovi. Primjetne su i podudarnosti s Gospom Maslinskom iz Zadra kao jednom iz brojnog lanca istorodnih umjetnina koje su pridodane Paolu Venezianu, iako nije dorasla njegovu umjetnikom izriaju. Scena Raspea izvedbom je bliska istovjetnoj kompoziciji s poliptiha svete Lucije s Krka, inae esto ponavljanoj unutar mletakog treenta.4 ''U tom svjetlu se i izraz slikara na Koloepu oituje stilski pomalo zakanjelim. Na istim pak osnovama opstaje pretpostavka da se majstor kolovao u Veneciji i

___________________________________________________________________________
4

Fiskovi I., 2004.: 153.-154. str.

da ustrajui na jednom usvojenoj stilistici Paola Veneziana, ak bez zajamenih izravnih dodira, nije potpao pod utjecaj ikoje naprednije struje.''5

Bogorodica sa svecima. Sveci.

___________________________________________________________________________
5

Fiskovi I., 2004.: 154. str.

injenica je da je Ivan Ugrinovi tvorac veine slike oko godine 1434., a dokaz tome su brojni arhivski zapisi u kojima je vidljivo kako je okrenut domaim naruiteljima iz crkvenih redova, te udovoljava ukusu dubrovakog podruja. Poliptih na Koloepu pokazuje odreenu vjetinu umjetnika, no ipak donekle ogranienu s otvorenom mogunou kolairanja s radovima drukijeg postanka.6

3. ATRIBUCIJA I DATACIJA DJELA ''BOGORODICA SA SVECIMA'' PO IVANI PRIJATELJ PAVII Kao to je ve u uvodu spomenuto, ovaj rad sadri i drukije stajalite vezano za podrijetlo poliptiha ''Bogorodica sa svecima''. Naime, Ivana Prijatelj Pavii smatra da autor oltarnih slika sa Koloepa nije Ivan Ugrinovi, pa e se naredni dio seminarskog rada referirati na njena stajalita koja su oprena onima koja su spominjana u dosadanjem dijelu. I. Prijatelj Pavii kae da je Lisiar poliptih pripisao Ivanu Ugrinoviu povezavi arhivski dokument o narudbi jednog poliptiha kod Ivana Ugrinovia za Koloep 1434. godine s opisanim jedinim kasnogotikim oslikanim poliptihom koji se sauvao na otoku. Rije je o dokumentu kojeg je prvi objelodanio 1917. godine M. Kova, bez povezivanja s nekim konkretnim djelom. Lisiarevu atribuciju i dataciju prihvatili su brojni autori koji su se bavili dalmatinskim (posebice dubrovakim) gotikim slikarstvom. U spomenutom dokumentu navodi se da su koloepski kapelan ivko i jo dva ugledna stanovnika otoka naruili od Ugrinovia poliptih po uzoru na jedan retabl napravljen za samostan sv. Klare u Dubrovniku. Lisiar smatra da se narudba odnosila na koloepsku upnu crkvu Bl. Gospe, dok uri smatra da je bio naruen za crkvu sv. Ante Opata. 7 ''Analizom poliptiha koji se spominje u ugovoru i sauvanoga koloepskog poliptiha doznajemo da je sauvani poliptih dimenzijama vei od izgubljenog poliptiha iz samostana klarisa. uri dri da se Ugrinovi nije pridravao uputa navedenih u ugovoru.''8

___________________________________________________________________________
6

Fiskovi I., 2004.: 154. str.

7 8

Prijatelj-Pavii I., 2006/07, 65. str. Prijatelj-Pavii I., 2006/07, 66. str.

3.1 PROBLEM STILSKE ANALIZE Svi autori koji su proavali koloepski poliptih, dotakli su se i stilske analize. Uglavnom zakljuuju da je raen u treentinskoj maniri, a glede likova, kolorita i kompozicije predstavlja zakanjeli odjek venecijanskog slikarstva treenta, Paola i Lorenza Veneziana te njihovih sljedbenika poput Catarina i Donata. Bizantske pak elemente objanjavaju konzervativizmom regije i nainom kolovanja dubrovakih umjetnika. Cijela teorija o treentinskoj maniri dubrovakog slikarstva 15. stoljea razvila se nakon to je Lisiar, na temelju jednog dokumenta iz 1452. godine, poliptih iz lopudske crkve Gospe od unja atribuirao slikaru kotorsko-dubrovakom Matku Juniu. Strunjaci su kasnije Junia, kao i Ugrinovia, ocijenili kao postpaolovskog slikara dubrovake kole koji se drao treentistike venecijanske tradicije. Na temelju toga razvila se i teorija o trajanju treentistike tradicije u dubrovakom slikarstvu kao specifinosti dubrovakog slikarstva nasuprot onom u Mletakoj Dalmaciji.9 ''Takvo je gledanje unijelo pomutnju u identifikaciju i Ugrinovieva i Junieva slikarstva. Primjerice, ostala djela koja su dokumentima bila vezana uz Junia, kao to je poliptih iz crkve dubrovakih dominikanaca iz 1448. godine (koji je Juni radio s Lovrom Dobrieviem) i ikona Gospe od krpjela, koju je nakon Junieve smrti dovrio Lovro Dobrievi, nisu pokazivala taj treentistiki aspekt, a znanstvenici su na njima minorizirali udio Junieve ruke.''10 Atribuciju lopudskog poliptiha Juniu doveo je u pitanje firentinski istraiva M. Boskovits, iznijevi miljenje da je rije o djelu iz sredine treenta. Time je posredno doveo u pitanje i atribucije koloepskog poliptiha Ivanu Ugrinoviu. Problemi o dataciji i atribuciji koloepskog poliptiha skrivaju se u injenici da slikarstvo prve treine 15. stoljea nije dovoljno istraeno i definirano, odnosno oslobaanje od paolovske manire i prodor novih gotikih strujanja, koje se odvijalo u tom razdoblju. Takoer, vrlo je slabo poznato slikarstvo u Dubrovniku izmeu etvrte treine 14. stoljea i sredine 15. Stoljea. No, bitno je spomenuti ta 20-ih i 30-ih godina 15. st. u djelima dalmatinskih slikara iezava treentinski venecijanski utjecaj kakav se uoava na koloepskom poliptihu. 11 ''Venecijansko slikarstvo prve treine 15. stoljea u znaku je Gentilea da Fabriana, Jacobella del Fiorea, Nicole di Pietra, Zanina di Pietra, Pisanella, kasnogotikih slikara koji su se oslobodili paolovske manire. U slikarstvu Ugrinovievih dalmatinskih suvremenika, Blaa Jurjeva, Ivana Petrova i Dujma Vukovia, u razdoblju izmeu kasnih dvadesetih i poetka ___________________________________________________________________________

Prijatelj-Pavii I., 2006/07, 67. str Ibid. 11 Prijatelj-Pavii I., 2006/07, 69. str.
10

etrdesetih godina nalazimo naprednije kasnogotike stilsko-tipoloke elemente nego na koloepskom i lopudskom poliptihu, koje odgovaraju stilu Jacobella del Fiorea, Zanina di Pietra i Gentilea da Fabriana.''12 Shodno tome teko je nai razloge za hipotezu da bi dubrovaki slikari, za razliku od svojih dalmatinskih kolega, bili u to vrijeme tako vjerni paolovskoj tradiciji. Odbacivi hipotezu da je koloepski poliptih nastao 1434., ostaje otvoreno pitanje tone datacije i autora. U tom sluaju bitno je osloniti se stilsku analizu. 13 ''Paolovska manira trajala je u venecijanskom slikarstvu do kraja 14. stoljea. Vrijeme je to kada Palluchini smjeta opus anonimnog Majstora Memento Mori, slikara u kojem je G. Gamulin davne 1965. godine pokuao prepoznati upravo Ivana Ugrinovia, uoivi stilske slinosti izmeu Madona koje se daju tom anonimnom majstoru i slike iz Koloepa. U tom bismo smislu sliku iz Koloepa okvirno mogli datirati u drugu polovinu 14. stoljea, kada se datira opus tog anonimnog majstora.''14 No, i dalje ostaje pitanje je li koliepski poliptih djelo venecijanskog slikara ili nekog nevenecijanskog podrijetla koji je radio u maniri Paola i Lorenza Veneziana.

3.2 ANALIZA PODATAKA O CIJENI IZRADE POLIPTIHA Ivan Ugrinovi je 07.01.1434. potpisao ugovor o izradi poliptiha koji je sadravao cijenu izrade. Usporednom analizom s ostalim cijenama slikarskih i kiparskih djela sakralne tematike, od velikih poliptiha do manjih prenosivih ikona i kunih oltaria, dolazi se do zakljuka koji ide u prilog hipotezi da koloepski poliptih nije djelo Ivana Ugrinovia. U tablici se vidi da bi cijena izrade koloepskog poliptiha iznosila oko 50 perpera i najmanje 10 dukata, dok u ugovoru koji je Ugrinovi potpisao, cijena naruenog djela iznosi 78 perpera i 4 dukata.15 '' Drimo da je ovaj argument protiv Ivana Ugrinovia kao autora poliptiha iz crkve sv. Ante, uz argumente temeljene na stilskoj analizi, dovoljan dokazni materijal da se Ugrinoviu oduzme koloepski poliptih.''16

___________________________________________________________________________

12 13

Prijatelj-Pavii I., 2006/07, 69. str Ibid. 14 Prijatelj-Pavii I., 2006/07, 72. str. 15 Prijatelj-Pavii I., 2006/07, 76. str. 16 Ibid.

Tablica cijena 3.3 POZLATE I PIGMENTI U UGRINOVIEVU SLIKARSTVU Ivan Ugrinovi bio je poznat kao pozlatar, a pozlaivao je svoja i tua djela. Narudba za tabulu iz 1434. koju je Ugrinovi potpisao s Ratkom, sinom Bogdana Velikog, daje izvrstan uvid u tadanje koritene tehnologije i pigmente. ''uri je zamislio poliptih sa svecima smjetenim u dva reda i s Kristom u sredini, ukraen bojama, zlatom, srebrom, kositrom i modrom bojom. Teko je danas govoriti kakva je to tono bila sakralna kompozicija (imajmo na umu da je djelo narueno za 8 zlatnih dukata, 4 perpera i 2 groa). Krasila ga je vitica, ukraena (oslikana?) pozlaenim kositrom i plavom bojom. Iznad vitice bili su rezani/rezbareni caqueli (nejasna rije), nad izraenim grbovima.''17

10

___________________________________________________________________________
17

Prijatelj-Pavii I., 2006/07, 80. str.

Narudba Ratka, sina Bogdana Velikog, DAD, Div. canc. 48, 107, 1434.

11

4. ZAKLJUAK Ivan Ugrinovi bio je cijenjeni dubrovaki slikar petnaestog stoljea, a to se moe zakljuiti iz brojnih zapisa i narudbi u kojima se spominje njegovo ime. Takoer, znaajan je i zapis pomou kojeg se otkrivaju tehnologije i vrste pigmenata koje je koristio u svojim djelima. No, u fokusu ovog rada bilo je djelo Bogorodica sa svecima. Poliptih raen u maniri treenta, pod utjecajem Paola i Lorenza Veneziana, uzrok je oprenih stajalita koja se tiu atribucije i datacije. Donedavno su se svi strunjaci slagali oko toga da se poliptih atribuira Ivanu Ugrinoviu, a za godinu nastanka uzimala se 1434. Meu njima je i Igor Fiskovi koji u poliptihu vidi iskustvenu zrelost majstora, no takoer ogranienu osobnu vjetinu i jedan zakanjeli izriaj venecijanskog treenta koji u sebi jo uvijek sadri elemente bizantskog utjecaja. Suprotnog je miljenja Ivana Prijatelj Pavii koja na temelju pomne stilistike i komparativne analize djelo stavlja u drugu polovicu 14. st., a pripisuje ga nepoznatom venecijanskom umjetniku ili umjetniku pod utjecajem Paola i Lorenza Veneziana. U svakom sluaju, potrebni su dodatni restauratorski zahvati pomou kojih bi se mogla rasvijetliti dilema o dataciji i atribuciji koloepskog poliptiha.

POPIS LITERATURE

12

1. 1995., Enciklopedija hrvatske umjetnosti, I. [ur. Domljan, .], Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb. 2. Fiskovi, Igor: Ivan Ugrinovi, Bogorodica sa svecima (kataloka jedinica), u: Stoljee gotike na Jadranu - slikarstvo u ozraju Paola Veneziana, Zagreb 2004.,152-155. (k.i.) 3. Prijatelj-Pavii, Ivana: Prilog poznavanju poliptiha Bogorodice s Djetetom iz Koloepa, Croatica Christiana Periodica 58, Zagreb 2006/07., 63-85.

13