1.

Dozvoljena koncentracija tetnih jamskih plinova

Ako je u jamskoj prostoriji koncentracija jamskih gasova u jamskom vazduhu vea od dozvoljene koncentracije -

ugljen-monoksida (CO) 0,005 % (V/V), sumpor-dioksida (SO2)-0,0004 % (V/V), sumpor-vodonik (H2S)-0,000 7%, azotnih gasova-0,0005 %,

ugljen-dioksida (CO2)-1,00 %,

rad ljudi i opreme u toj prostoriji nije dozvoljen,osim rada ventilatora za provjetravanje radilita. Izuzetno,od odredbe stava 1. ovog lana,rad ljudi i opreme je dozvoljen ako je koliina ugljendioksida do 1,5 %,pod uslovom da jamski vazduh sadri najmanje 19 % kiseonika.

2. Maksimalne i minimalne brzine vazduha u pojedinim jamskim prostorijama

Brzina protoka vazduha na radnim mjestima i u profilima jamskih prostorija ( bez suenja profila ) (m/s) iznosi: Vrsta prostorije najmanje najvie 8 10 8

prostorije za redovan polaz ........................................................... 0,25 prostorije za povremen polaz .............................................................0,25 ulazni i izlazni hodnici otkopa..............................................................0,5 prostorije sa elektro vuom pomou ice u metanskim jamama..............1,0 pomone i druge pristupane prostorije u metanskim uslovima...............0,2 separatno provjetravanje radilita u metanskim uslovima: - hodnici i niskopi................................................................................0,15 - uskopi..............................................................................................0,20 u nemetanskim uslovima: - hodnici niskopi i uskopi..................................................................... 0,10 - separatno provjetravanje radilita.......................................................0,15 - silazno voenje vazduha ...................................................................0,50

Radi kontrole brzine protoka vazduha na separatnom radilitu , u metansku jamu se ugrauju kontrolnici ventilacije.

3. Sastav jamskog vazduha

Jamski vazduh Sadraj kiseonika u jamskom vazduhu kojimse provjetravaju radilite i jamske prostorije iznosi najmanje 19%(V/V). Sadraj ostalih gasova u jamskom vazduhu ne sme prei maksimalno dozvoljenu koncentraciju tetnih gasova i para u atmosferi jamskih prostorija i radilita

3. Smjetaj eksplozivnih srestava

Eksplozivna sredstva smjetaju se i uvaju u za tu svrhu izraenim i ureenim jamskim magacinima , u koliinama odreenim odobrenjem za upotrbu magacina. Koliine eksplozivnih sredstava za potrbe najvie do tri dana za jedno ili vie radilita mogu se uvati na sigurnom mjestu u pomonim skladitu. Manje koliine za potrbe jednog ili vie radilita u jednoj smjeni mogu se drati u prirunim spremitima. Magacini, pomona skladitai priruna spremita na povrini zemlje grade se prema propisima nadlenog organa. U jednoj komori jamskog magacina smije se drati : do 2500 kg plastinih ili 5000 kg amonijumnitratnih metanskih ili drugih prakastih eksploziva, ili do 7000 kg kameksa ili nitrola - do 20 000 komada kapisli odnosno elektrinih upaljaa sa kapislama Svaka vrsta eksplozivnih sredstava mora biti smjetena u posebnoj komori , a razni tipovi jedne vrste eksplozivnih sredstava moraju u jednoj komori biti odvojeno sloeni. Ako za smjetaj kapisla i otrih elektrinih upaljaa nema posebne komore , oni se mogu smjestiti i u udubljenju u pristupnom hodniku , koja se moraju zatvarati gvozdenim vratima.

4. Pomona spremita eksplozivnih sredstava

U pomonim skladitima mogu se drati eksplozivna sredstva za potrebe miniranja najvie do 7 dana, ali najvie od 2000 kg eksploziva, kao i odgovarajue koliine inicijalnih sredstava . Razne vrste ekspl.sredstava moraju biti posebno smjetene kao i u jamskom magacinu.

5. Dozvoljena koliina eksplozivnih sredstava u pojedinoj komori jamskog magacina

U jednoj komori jamskog magacina smije se drati : - Do 2500 kg nitroglicerinskih amonijum-nitratnih plastinih eksploziva ili do 5000 kg amonijumnitratnih metanskih ili drugih prakastih eksploziva ili do 7000 kg smijea amonijum-nitratnog goriva kao i za vodoplastine eksplozive koji nisu osjetljivi na detonatorsku kapislu br. 8. Do 20 000 komada detonatorskih kapisli odnosno el. Detonatora Svaka vrsta eksplozivnih sredstava mora biti smjetena u posebnu komoru, a razni tipovi jedne vrste eksploziva moraju biti odvojeno sloeni u jednoj komori. Ukupna koliina eksploziva u magacinu ne smije biti vea od 50 t.

6. Dozvoljena koliina eksplozivnih sredstava u pomonom skladitu i prirunom spremitu

U pomonim skladitima mogu se drati eksplozivna sredstva za potrebe miniranja najvie do 7 dana, ali ne vie od 2000 kg eksploziva, kao i odgovarajua koliina inicijalnih sredstava za taj eksploziv.Razne vrste eksplozivnih sredstava moraju biti posebno smjetene. Za potrebe jednog ili vie oblinjih radilita u toku jedne smjene , eksplozivna sredstva se smiju smjetati i u prirunom spremitu. U prirunom spremitu izgraenom u vidu udubljenja smije se drati do 150 kg eksploziva bilo koje vrste ili odgovarajua koliina detonatorskih kapisli odnosno el. detonatora.U prirunom spremitu u vidu sanduka smije se drati do 50 kg eksploziva bilo koje vrste ili odgovarajua koliina detonatorskih kapisli ili el. detonatora.

7. Dozvoljena koliina za noenje eksplozivnih sredstava

Jedan radnik moe smije nositi najvie 30 kg eksploziva u originalnom pakovanju , stim to se radnici kreu na meusobnom rastojanju od 10 m . Ako je pakovanje eksploziva tee od 30 kg onda jedan paket nose dva radnika na razmaku od 20 m.

8. Prevoz eksplozivnih sredstava u jamu izvoznim oknima

Eksplozivna sredstva se , po pravilu , moraju prevoziti u zatvorenoj orginalnoj ambalai.Sanduci kutije ili omoti koji su otvoreni radi uzimanja uzoraka za kontolnoispitivanje moraju biti zatvoreni na odgovarajui nain.

Eksplozivna sredstva se ne mogu prevoziti oknom istovremeno sa prevoenjem ljudi i materijala. Pri prevozu oknom eksplozivi se ne smiju sputati ujamu sa detonatorskim kapislama el.detonatorima i det.tapinom.Eksplozivna sredstva prevoze se u jamu , po pravilu , u posebno za to ureenim vagonetima.

9. Prenos eksploziva i detonatora sa povrine u jamu i kroz jamu Eksplozivna sredstva sa povrine u jamu prenose palioci mina odnosno odnosno druga ovlaena lica koji moraju biti koji moraju biti poueni u rukovanju eksplozivnim sredstvima i to prenose eksplozive odvojeno od inicijatora eksplozije.Sporogorei tapini i el. upaljai bez kapisla mogu se prenositi zajedno sa eksplozivom. Sa primljenim eksplozivom palilac mina mora ii direktno kuda prenose eksplozivna sredstva ne zadravajui se nigdje i mimoilazei grupe ljudi.Ako eksplozivna sredstva prenosi vie ljudi izmeu pojedinaca pri kretanju mora postojati udaljenost od najmanje 10 m. Prenoenje eksplozivnih sredstava ne smije se vriti za vrijeme redovnog ulaska i izlaska u

jamu. Radnici na putevima kojima se prenose eksplozivna sredstva moraju prekinuti rad dok se pored njih prenose eksplozivna sredstva i moraju se skloniti u stranu. 10. Ko moe biti palioc mina

Poslove miniranja vre palioci mina koje tehniki rukovodilac pogona za to odredi. Palioci mina mogu biti samo lica koja znaju itati , pisati i raunati , koja su radila najmanje tri godine kao kopai u pogonima koja je struna komisija rudarske organizacije na ispitu ocjenila da su sposobna za samostalno vrenje poslova miniranja.Palioci mina moraju prije poetka vrenja ove dunosti kao i svake godine bar jedanput biti ljekarski pregledani radi utvrivanja da li su fiziki i duevno zdravi i sposobni za vrenje dunosti palioca mina.

Lica koja ne shvataju ozbiljno svoj posao ili su sklona alkoholu ne mogu biti palioci mina.O paliocima mina rudarska organizacija vodi evidenciju u koju se unose podaci o njihovoj strunoj spremi , ljekarskim pregledima i prekrajima u radu. Palioci mina mogu biti i rudarski tehniari i ininjeri koji su po kolskom programu stekli teoretsko znanje o ekspl. sredstvima i miniranju i koji su najmanje 7 dana obavljali poslove miniranja u prisustvu lica osposobljenog za poslove miniranja.

11.

Postupak palioca mina prilikom miniranja

Prije punjenja minske rupe eksplozivom palilac mina ili drugo lice koje vri poslove miniranjamora postaviti strae na prilazima radilita na kome e se minirati.Ako za obezbjeenje prilaza nema na raspolaganju dovoljno ljudi palilac mina mora prilaze bez strae oznaiti unakrsnim letvama i postaviti table sa natpisom Ne prilazi miniranje! Miniranje se smije vriti tek poto se objavi odnosno signalizira.Obavjetenje o miniranju daje palilac mina.Prije poetka paljenja uzvikom Vatra mora se dati upozorenje da poinje paljenje mina. Poslije zavrenog miniranja uzvikom Gotovo palilac mina objavljuje da je miniranje zavreno, pa se opozivaju strae odnosno uklanjaju table sa upozorenjem.

12. Sredstva za paljenje mina

Za paljenje mina koriste se sljedea sredstva: lanovi 72 Minerska ibica Sporogorei tapin Minerska detonatorska kapisla br.8. Detonirajui tapin Pojaivai (busteri) Konektori Sredstva za elektrino paljenje mina ( maine za el. paljenje , upaljai,ica itd.) do 100 (ekspl.sredstva)

10. Mjesto odakle se vri miniranje i koga odreuje

Prije punjenja minske rupe eksplozivom moraju se lica koja nemaju posla u vezi sa miniranjem skloniti na sigurno mjesto.Na redovnim radilitima nadzornik odreuje mjesto na koje treba da se skloni radna grupa radilita kad se vri miniranje , radi zatite od mehanikih povreda i gasova nastalih pri eksploziji mina.Nadzornik odreuje i mjesto sa koga e palilac mina pri el. paljenju paliti mine.Pri vanrednim pojedinanim miniranjima ova mjesta odreuje palilac mina ako nije prisutan nadzornik. Poslije paljenja mina radnici moraju ekati u svojim sklonitima onoliko vremena koliko je potrebno da se gasovi idim od mina ne razrijede do te mjere da ne budu tetni po zdravlje radnika.Pri tome radnici mogu ii na radilite tek poto palilac mina pregleda radilite.

11. Voenje evidencije o zatajenim minama

Ako se utvrdi da pojedine mine nisu eksplodirale one se moraju na uoljiv nain obiljeiti i moraju se odmah preduzeti potrebne mjere da se unite.O svakoj neeksplodiranoj mini mora se voditi evidencija sve dok se mina ne uniti. Zatajene neeksplodirane mine smiju se uklanjati novom minom zapunjenom u minskoj buotini paralelno izbuenoj na rastojanju najmanje osmostruke vrijednosti prenika minske buotine ije punjenje nije eksplodiralo.Radi utvrivanja smjera minske buotine sa zatajenim eksplozivnim punjenjem iz iz nje se mora izvaditi ep do dubine od 10 cm mjereno od ua buotine.

13. Ponitavanje zatajenih mina

Ako se utvrdi da pojedine mine nisu eksplodirale one se moraju na uoljiv nain obiljeiti i moraju se odmah preduzeti potrebne mjere da se unite.O svakoj neeksplodiranoj mini mora se voditi evidencija sve dok se mina ne uniti. Zatajene neeksplodirane mine smiju se uklanjati novom minom zapunjenom u minskoj buotini paralelno izbuenoj na rastojanju najmanje osmostruke vrijednosti prenika minske buotine ije punjenje nije eksplodiralo.Radi utvrivanja smjera minske buotine sa zatajenim eksplozivnim punjenjem iz iz nje se mora izvaditi ep do dubine od 10 cm mjereno od ua buotine.

14. Unitavanje eksplozivnih srestava

Pokvarena odnosno neupotrebljiva eksplozivna sredstva koja nisu vraena isporuiocu moraju se unititi prema uputstvima njihovih proizvoaa. Unitavanje eksplozivnih sredstava mogu vriti samo lica ovlaena za vrenje poslova miniranja i to u prisustvu odgovornog rukovaoca magacina.Ova lica odreuje tehniki rukovodilac organizacije odnosno tehniki rukovodilac samostalnog pogona. Svaka vrsta eksplozivnih sredstava mora biti zasebno unitena. O svakom unitenju eksplozivnih sredstava mora se sastaviti zapisnik, koji potpisuju sva lica koja su uestvovala u unitavanju. U zapisnik moraju biti oznaeni vrsta i koliina eksplozivnih sredstava kao i razlozi , nain, vrijeme i mjesto unitavanja.Eksplozivna sredstva koja su pokvarena ili su

postala neupotrebljiva za vrijeme miniranja unitavaju se prema uputstvu za unitavanje tih eksplozivnih sredstava.

15.

Koliki broj el. detonatora se smije upotrebljavati pri jednom miniranju u metanskoj jami

Na radilitima gdje se pojavljuje metan ili razvija opasna ugljena praina i u njihovoj blioj okolini smiju se upotrebljavati samo metanski eksplozivi prenika do 42mm. Eksploziv se smije paliti samo elek. putem ,i to trenutnim i milisekundnim upaljaima izraenim za metanske jame. Vremenska razlika paljenja izmeu pojedinih neposrednih rednih brojeva metanskih milisekundnih upaljaa ne smije biti vea od 34 milisekunde , sa tolerancijom 45%.Paliti se smije odjednom toliko milisekundnih upaljaa da zbir razlike vremena svih brojeva u seriji na smije biti vei od 136ms na radilitima u uglju , a 204 ms na radilitima u jalovini sa pojavama metana.

16. Kada se mine moraju paliti el. putem

Mine se moraju paliti elektrinim putem : u jamama sa metanom i opasnom ugljenom prainom na mjestima na kojima je zabranjena upotrba otvorenih svjetiljki na mjestima gdj se pali toliko mina da se paljenjem sporogoreim tapinom ne moe postii potrebna sigurnost svuda gdje se pri miniranju ljudstvo ne moe blagovremeno skloniti na sigurno mjesto

Kao izvori struje za paljenje mina smiju se koristiti runi i stacionarni ureaji za paljenje mina.

17. Temperatura izduvnih plinova kod dizel elektromotora i dozvoljeni sadraj CO

Temperatura izduvnih plinova pri izlasku u atmosferu ne smije biti via od 70C ni sadrina CO vea od 0,12% (V/V).Povrinska temperatura ni na jednom mjestu na motoru ne smije biti via od 150 C pri trajnom optereenju koje je predvieno za lokomotivu.

18.

Temperatura komprimiranog vazduha u kompresorima

Temperatura komprimiranog vazduha ne smije biti vea od 140oC.Izuzetno,temperatura vazduha moe iznositi i do 160oC,tim da e se voditi rauna o prilikama na licu mjesta,kao i da ulje upotrijebljeno za podmazivanje , ima odgovarajue vee plamite .Ako je neophodno potrebno,treba urediti signaliziranje kad temperatura pree najviu doz. Radnu temperaturu ili ugraditi dopunski hladnjak.

19.

Uslovi koje mora ispunjavati lampara

Lampare moraju biti smjetene na povrini i sagraene od nesagorivog materijala . Vrata i prozori lampara moraju se lako otvarati u polje . Na prozorima ne smiju biti reetke. Ureaji za osvjetljavanje radnih prostorija u lamparama moraju odgovarati odredbama propisa za elektrina postrojenja u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom. Lampare se mogu zagrijavati grejnim tijelima ija temperatura ne smije prei 70oC ili ubacivanjem toplog vazduha. U lampare je zabranjeno unositi otvoren plamen i u njima je zabranjeno puiti.Ova zabrana mora biti vidno istaknuta na ulazu u lamparu. U lampari se moraju nalaziti sredstva za brzo gaenje poara.Radni stolovi moraju biti od metala ili pokriveni limom. Lampara mora biti provjetravana vazdunom strujom tako da vazduh prolazi najniim i najviim mjestima prostorija . Naroito mora biti obezbijeeno strujanje vazduha iznad stolova na kojima se rasklapaju,iste i pune benzinske sigurnosne svjetiljke. U lampari mora biti istaknuto upustvo za rad u lampari.

20. Vrijeme koritenja ueta izvoznog postrojenja

Okrugla izvozna uad smiju se po pravilu upotrebljavati za prevoz ljudi dvije godine a pljosnata izvozna uad-jednu godinu.Ako se okrugla izvozna uad upotrebljavaju samo za prevoz materijala, mogu se koristiti najvie tri godine., pod uslovom da ispunjavaju sve ostale uslove u pogledu sigurnosti. U vrijeme koritenja ueta uraunava se i vrijeme mirovanja izvoznog postrojenja. Novo neupotrebljavano obino donje ue smije se upotrebljavati najvie tri godine, a ako se koristi upotrebljavano ue kao donje onda se u vrijeme njegovog koritenja uraunava i vrijeme za koje je ue ranije bilo u upotrebi. Za izvoznu uad na sistemu Kooepe moe se rok upotrebe produiti najvie est mjeseci uz prethodna ispitivanja.To ispitivanje treba vriti pomou deteskopa.

21. Potrebna oprema za glavno provjetravanje metanske i nemetanske jame

Jama se provjetrava pomou jednog ili vie ventilacionih postrojenja na povrini zemlje . Metanska jama se provjetrava depresionim dejstvom glavnih ventilatora , a nemetanska

jama depresionim, kompresionim i kombinovanim dejstvom glavnih ventilatora. 22. Uslovi koje moraju ispunjavati indikatori metana

Indikatori metana moraju ispunjavati slijedee uslove: Pokazivati taan sadraj metana jamskom vazduhu sa tanou od 0,2 %

Biti sigurni od prenosa eksplozije iz unutranjosti indikatora Da se mogu koristiti 2 sata due od jedne smjene ( misli se na baterije)

23.

Mjere zatite od opasne ugljene praine

Pri otvaranju, razradi,pripremanju,otkopavanju leita i prevozu uglja u jami mora se sprijeiti stvaranje lebdee ugljene praine.Ugljena praina skupljena na podu,krovu,bokovima ili podgradi jamske prostorije odstranjuje se ili neutralie. Opasnost od eksplozije ugljene praine otklanja se vlaenjem vodom, posipanjem kamenom prainom ili drugim odgovarajuim sredstvima. Ako se primjenjuje voda radilite i njegova okolina vlae se na udaljenosti do 20m od ela radilita odnosno na udaljenosti do 30m u smjeru kretanja vazdune struje.Radilite se stalno vlai, a obavezno prije iposlije miniranja uglja i kad su maine za dobijanje uglja u radu. Prenoenje eksplozije iz jednog samostalnog ventilacionog odjeljenja jame u drugo spreava se postavljanjem vodene brane.Glavna vodena brana postavlja se u ulaznoj i izlaznoj vazdunoj struji.Sporedna vodena brana stavlja se ispred i iznad otkopnog radilita.Glavna vodena brana sadri 200 litara vode,a sporedna 100 litara vode na 1m2 presjeka jamske prostorije. Opasnost od eksplozije ugljene praine otklanja se zapraivanjem suhom kamenom prainom koja ima takvu granulaciju da lebdi kao i ugljena praina.Najmanje jedanput mjeseno se vri kontrola sadraja ugljene praine.

24.

Pregledi izvoznog postrojenja

Pregled i odravanje izvoznih postrojenja sastoji se od: -pregled i odravanje -pregled i odravanje -pregled i odravanje -pregled i odravanje -pregled i odravanje -pregled i odravanje -pregled i odravanje lan93 do 103. okna i njegove opreme izvoznog tornja i njegovih ureaja izvozne maine i njenih ureaja i sigurnosnih ureaja izvoznih posuda hvataljki izvozne posude spojnog pribora izvozne posude sa uadima izvoznih uadi

25. Svjetiljke koje se upotrebljavaju pri podzemnim rudarskim radovima

U metanskim jamama i jamama sa opasnom ugljenom prainom smiju se za osvjeljenje upotrebljavati samo elektrine akumulatorske svjetiljke koje imaju atest da su eksplozivno sigurne. U ostalim jamama smiju se upotrebljavati svjetiljke sa otvorenim plamenom . Broj raspoloivih ispravnih svjetiljki u rudarskoj organizaciji mora biti najmanje za 10% vei od broja zaposlenih lica koja se tim svjetiljkama slue. U jamama smiju se upotrebljavati samo svjetiljke nabavljene od rudarske organizacije.Te svjetiljke moraju imati odgovarajui ataest.

Svaka svjetiljka mora imati svoj broj pod kojim je u lampari upisano i ime licazaposlenog u jami,koje, po pravilu,jedinop smije koristiti svjetiljku sa brojem pod kojim je upisano njegovo ime. O svjetiljkama koje se izdaju licima koja nisu zaposlena u jami,mora se voditi posebna evidencija.

26. Obavezni rezervni dijelovi izvoznog postrojenja

Svako izvozno postrojenje za prevoz ljudi i materijala mora imati rezervne ureaje i dijelove i to: jedan uetni kotur za svaki tip konstrukcije jedan izvozni ko ili skip jedan rezervni protuteg jedan kompletni spojni pribor koa ili skipa sa izvoznim uetom jedan kompletni spojni pribor izvozne posude sa donjim uetom ako je ono u upotrebi jedno izvozno ue za svaku izvoznu mainu dva rezervna ueta za izvozna postrojenja sa vie uadi dovoljan broj i koliinu rezervnih dijelova za mehaniku i elektrinu opremu koji se brzo troe

27. Plan odbrane i spasavanje od potencijalnih opasnosti

Za svaku jamu mora biti izraen plan odbrane i spasavanja od skupnih opasnosti i udesa (u daljem tekstu:plan odbrane) koji mogu nastati u jami . Planom odbrane odreuje se i postupak u sluaju opasnosti i udesa. Za izradu plana odbrane odgovoran je tehniki rukovodilac pogona i on ga predlae na odobrenje.Plan odbrane odobrava glavni tehniki rukovodilac rudarske organizacije,u sporazumu sa slubom zatite na radu preduzea. Tehniki rukovodilac pogona odgovoran je da se pri svakoj bitnoj izmjeni eme jamskih radova i eme provjetravanja i izlaznih puteva plan odbrane odmah aurira i predloi tehnikom rukovodiocu rudarske organizacije na odobrenje. Po jedan primjerak aurnog plana odbrane mora imati glavni tehniki rukovodilac rudarske organizacije,tehniki rukovodilac pogona,starijeina ete za spasavanje odnosno deurni lan eteako u eti postoji stalno deurstvo,i sluba zatite na radu rudarske organizacije. Na svim vanijim raskrsnicama jamskih puteva mora biti vidno strelicom oznaen odreeni put normalnog izlaza iz jame . U planu odbrane treba odrediti nain oznaavanja u jami puteva i pravaca povlaenja u sluaju skupne opasnosti . Tehniki rukovodilac pogona odgovoran je da sve tehniko nadzorno osoblje , ukljuujui i palioce mina i lanove ete za spasavanje , bude upoznato sa planom odbrane i putevima za povlaenje, kao i sa postupkom u sluaju opasnosti i udesa .

Tehniki rukovodilac pogona odgovoran je da se dvaput godinje i posle svake znaajnije promene puteva za povlaenje odre u jami odgovarajue vjebe sa osobljem navedenim u stavu 2 . ovog lana, da bi se ono to bolje upoznalo sa praktinom primenom plana odbrane .

28. Podjela podzemnih rudarskih prostorija prema propisima

Pod rudarskim prostorijama podrazumijevaju se prostorije koje slue za istraivanje, otvaranje, razradu, pripremanje i otkopavanje leita uglja ispod povrine zemlje. Prema poloaju prostorije mogu biti horizontalne, kose i vertikalne. Horizontalne prostorije imaju nagib manji od 50. Kose prostorije podrazumijevaju blago nagnute prostorije iji je nagib od 50 do 250, strme od 250 do 450 i izrazito strme vei od 450. Pod vertikalnim prostorijama podrazumijevaju se prostorije ija uzduna osa ini prav ugao u odnosu na horizontalnu ravan. Prema namjeni prostorije se dijele na: - Glavne ( vertikalna i kosa okna, niskopi, uskopi, potkopi ) - Pomone ( navozita, magacini, radionice, trafostanice ) - Ostale prostorije koje slue za istraivanje, otvaranje, razradu, pripremanje i otkopavanje leita.

29. irina i visina prolaza pored transportera u glavnim i ostalim jamskim prostorijama
irina odjeljenja za prolaz ljudi glavnim i ostalim jamskim prostorijama pored transportera iznosi najmanje 0,7m a visina 1,8m a u ostalim 0,5m.

30. Dozvoljena temperatura jamskog vazduha na suhom i vlanom termometru Provjetravanje jame treba urediti tako da temperatura vazduha koji se dovodi na radna mesta ne prelazi na vlanom termometru 23 oC , a na suvom termometru 28oC .Radilita na kojima je temperatura vea od normalne temperature u toj jami , moraju se posebno nadzirati a njihova temperatura ima se jedanput nedeljno mjeriti .Ako je temperatura vazduha na suvom termometru vea od 26oC, mjerenje temperature treba se vriti svakog dana . Na radilitima na kojima se temperatura vazduha mjerena na vlanom termometru kree od 23oC do 26oC,a na suvom termometru od 28oC do 31oC radnici mogu rditi samo 6 asova dnevno. Kad temperatura vazduha na radilitu prelazi granicu iz stava 1. ovog lana radnici mogu raditi samo ako postoji krajnja potreba ili radi otklanjanja veih opasnosti . Pri takvom radu potreban broj radnika mora biti udvostruen , radi eeg

meusobnog smenjivanja . Brzina vazdune struje na radilitu nesmije da bude manja od 0,5 m/s .

31. Razvrstavanje jamskih prostorija po stepenu opasnosti od metana

Samostalna ventilaciona odjeljenja i prostorije metanske jame razvrstavaju se u prvi i drugi stepen opasnosti od metana .U prvi stepen opasnosti od metana razvrstavaju se samostalna ventilaciona odjeljenja , prostorije sa protonim provjetravanjem i ostale pomone prostorije sa difuznim provjetravanjem,ija duina nije vea od 10m i u kojima koncentracija metana ne prelazi 0,5% (V/V).

32. Podjela jamskih plinova po tetnosti

Gasovi se po tetnosti dijele na :

Zaguljive (CO2) Otrovne gasove (CO, SiO2, H2S, nitrozni gasovi itd.) Eksplozivne (CH4(515%), H2 (474), CO (1370%), itd. (provjeriti ))

33. Kad se u ventilacione pregrade mogu ugraditi vrata

Objekti izolacije vazdunih struja mogu biti sa vratima ili bez vrata.Kod objekata sa vratima konstrukcionim ili drugim rjeenjem obezbjeuje se da vrata ne mogu ostati otvorena.U ventilacione pregrade se ugrauju vrata ukoliko je to predvieno ventilacionim proraunom , a prostorija se koristi za redovan prolaz ili je prostorija predviena za povremen prolaz u skladu sa planom odbrane u sluaju opasnosti.Broj objekata izolacije vazdunih struja bez obzira na razliku vazdunih pritisaka ne smiju biti manja od dva

34. Kontrola metana (ko i kada )

Kontrolu metana mora da vri odgovorni (prvi) kopa na radilitu i to na :na poetku smjene, neposredno prije i poslije svakog miniranja, poslije svakog zastoja u radu , kao i prije naputanja radnog mjesta na zavretku smjene. Palilac mina duan je vriti kontrolu metana neposredno prije punjenja mina, neposredno prije paljenja mina, kao i pri dolasku na radilite poslije svakog miniranja. Kontrolu metana mora vriti inadzornik vjetrenja i nadzornik smjene, prilikom pregleda radilita i to najmanje jedanput u toku smjene. Kontrola metana mora se vriti na svim radilitima , kao i na ostalim mjestima na kojima bi se metan mogao pojaviti ili skupljati.

35. Pregled ispravnosti puteva za kretanje ljudi u jami

Ispravnost redovnih puteva mora kontrolisati najmanje jedanput nedjeljno lice za to odreeno od tehnikog rukovodioca pogona, koji moe odrediti i ei pregled. Puteve kojima se radnici mogu kretati za sluaj opasnosti ili zbog nunog posla ovo lice mora pregledati jedanput mjeseno.Nedostaci utvreni na putevima moraju se odmah otkloniti, a nalazi pri pregledima upisati u knjigu pregleda puteva za kretanje radnika.

36. Sredstva za prevoz ljudi u jami

Prevoz ljudi je dozvoljen sredstvima za prevoz ljudi u jami koji su konstruisani za prevoz ljudi i koji imaju odgovarajue ureaje i zatitna sredstva .(izvozni koevi, iare , transportne trake ,jamski vozovi itd.)

37. Kategorizacija jame po stepenu opasnosti od metana i praine

Jama se kategorie po stepenu opasnosti od metana kao metanska ili nemetanska,a po stepenu opasnosti od ugljene praine opasnom i bezopasnom od eksplozije ugljene praine. Ako se u bilo kojoj protono i separatno provjetravanoj jamskoj prostoriji utvrdi koncentracija metana vea od 0,1% jama se proglaava metanskom , a ako je koncentracija manja provjetravanje se obustavlja 24 sahata i pnovo se mjeri koncentracija metana . Ako se u bilo kojoj jamskoj prostoriji utvrdi koncentracija metana vea od 1% jama se proglaava metanskom.U protivnom jama se proglaava metanskom. Za kategorizaciju jame po stepenu opasnosti od ugljene opasnosti od ugljene praine uzimaju se uzorci od ugljene praine iz svih jamskih odjeljenja posebno . Uzorci se uzimaju u 6.pojasa tako to se pokupi sva praina sa poda,bokova i stropa prostorije.Izrauna se zapremina svih pojasa.Sakupljena koliina praine podijeli se sa zapreminom i dobiva se zapraenost jamske prostorije.Zatim se izvri hemijska analiza,odnosno utvrdi donja granica eksplozivnosti.Ako je u bilo kojem dijelu jame zapraenost vea od DGE jama se proglaava opasnom od eksplozije ugljene praine.U protivnom jama se proglaava bezopasnom od eksplozije ugljene praine.

38. Glavno provjetravanje jame

Svaka jama mora imati najmanje jednu ulaznu i jednu izlaznu vazdunu struju.Glavno jamsko provjetravanje vri se protonom vazdunom strujom kroz jamske prostorije od ulaza do izlaza vazdunih struja .Glavno jamsko provjetravanje moe se vriti koritenjem prirodne depresije ili mehaniki putem pomonih ventilatora i to kompresiono ili depresiono . Rudnici uglja bez obzira na veliinu prirodne depresije moraju imati postrojenje za vjetako provjetravanje . Provjetravanje metanskih jama i jama sa opasnom ugljenom prainom ora se vriti neprekidno i to vjetaki sisanjem vazduha (depresiono). Glavno jamsko provjetravanje vjetakim nainom vri se pomou glavnih pomonih i dopunskih ventilatora.

39. Putevi za kretanja ljudi u jami

Kretanje ljudi u jami dozvoljeno je samo putevima odreenim za prolazak pri dolasku na posao i odlasku sa posla.Kretanje radnika van ovih puteva zabranjeno je osim u sluaju opasnosti

kad se radnici povlae iz jame po za to odreenim i obiljeenim putevima. Nadzorno osoblje i lica kojima to nadzorno osoblje odredi ili odobri smiju se kretati i drugim putevima koji su u podruju njihovog nadzora.

40. Regulacija toka vazdune struje u jami

Regulacija vazduha za provjetravanje u sistemu razvoenja odreuje se na osnovu potrebnih koliina vazduha za provjetravanje i prikazuje se na emi ventilacione mree. Regulacija koliine vazduha za provjetravanje vri se ugradnjom regulatora protoka vazduha u ograncima ventilacione mree.Regulatori protoka vazduha ugrauju se po pravilu u prostorije ulazne vazdune struje na nain odreen proraunom ventilacije.Izuzetno , ako se u prostorijama ulazne vazdune struje prevozi ugalj i materijal ili pri sanaciji poara, regulatori protoka vazduha mogu se ugraivati i u prostorije izlazne vazdune struje. Otvor regulatora protoka vazduha dimenzionie se na osnovu odgovarajueg prorauna.

41. Plan odbrane i spasavanja od skupnih opasnosti

Za svaku jamu mora biti izraen plan odbrane i spasavanja od skupnih opasnosti i udesa koji mogu nastati u jami.Planom odbrane odreuje se i postupak u sluaju opasnosti.Za izradu plana odbrane odgovoran je tehniki rukovodilac pogona i on ga predlae na odobrenje.Plan odbrane odobrava glavni tehniki rukovodilac rudarske organizacije u sporazumu sa slubom zatite na radu preduzea. Tehniki rukovodilac pogona odgovoran je da se pri svakoj bitnoj izmjeni eme jamskih radova i eme provjetravanja i izlaznih puteva plan odbrane odmah aurira i predloi tehnikom rukovodiocu rud. organizacije na odobrenje. Po jedan primjerak aurnog plana odbrane mora imati glavni tehniki rukovodilac rudarske organizacije, tehniki rukovodilac pogona, starjeina ete za spasavanje odnosno deurni ete i sluba zatite na radu rudarske organizacije.U planu odbrane treba odrediti nain oznaavanja u jami puteva i pravaca povlaenja u sluaju skupne opasnosti.

42. Dozvoljene duine seperatnog provjetravanja u metanskim i nemetanskim jamama

Pri posebnom provjetravanju sisanjem, vjetrene cijevi treba po mogunosti dovoditi to blie elu radilita, tako da ono bude dovoljno provjetreno, a upotrebljeni vazduh sprovoditi u izlaznu zranu struju.Pri posebnom provjetravanju duvanjem vjetrene cijevi treba dovoditi najmanje 10 m od ela radilita, a vazduh uzimati iz svjee ulazne zrane struje. U jamama sa metanom, drugim opasnim gasovima ili sa opasnom ugljenom prainom posebno provjetravanje doputeno je po pravilu u hodnicima i niskopima do udaljenosti od 300 m , u uskopima do 150 m, a u slijepim oknima do 100 m od svjee vazdune struje.Tehniki rukovodilac rudarske organizacije moe u saglasnosti sa slubom zatite na radu odobriti posebno provjetravane i na veim udaljenostima od dozvoljenih uz odgovarajue mjere zatite. Provjetravanje difuzijomdozvoljeno je u horizontalnim prostorijama ( do 50 )do udaljenosti od 50 m , u kosim prostorijama do 20 m , a u prostorijama u kojima se pojavljuje metan do udaljenosti od 10 m od mjesta protone zrane struje.

43. Duina puta koenja kod prijevoza ljudi i materijala jamskom lokomotivskom vuom

Lokomotiva mora imati sigurnosnu konicu kojom mainovoa moe rukovati sa svo sjedita. Put koenja voza na najveem nagibu pruge pri prevozu materijala ne treba da bude dui od 40 m, a pri prevozu ljudi ne dui od 20 materijal.

44. Protiv poarni aparati u jami

Za gaenje poara upotrebljavaju se : aparat sa vodom za gaenje svih poara, osim poara elektrinih ureaja i tenih gasova aparat sa pjenom za gaenje svih poara aparat sa CO2 za gaenje svih poara aparat sa prahom za gaenje svih poara azot u tenom ili gasovitom stanju vazduna pjena za gaenje svih poara pri iskljuenju el. struje hemijska sredstva koje prouzrokuju gaenje poara

Upotreba aparata sa prahom za gaenje poara el. ureaja sa rotirajuim dijelovima nije dozvoljena.

45. Kontrola manometra u kompresorima

U kompresoru najvii dozvoljeni radni pritisak mora biti od strane isporuioca oznaen na fabrikoj tablici kompresora i crvenom crtom obiljeen na manometru.Kod viestepenih klipnih kompresora isporuilac treba za svaki stepen kompresije da navede najvii dozvoljeni radni pritisak i obiljei ga crvenom bojom na svakom odnosnom manometru, koji mora biti ugraen na pogodnom mjestu kod svakog stepena kompresije. Svaki manometar mora se najmanje jedanput tromjeseno ispitati kontrolnim manometrom i rezultat tog ispitivanja upisati u knjigu pregleda kompresora.Neispravni manometar se odmah mora zamijeniti ispravnim.

46. ta sadri odobrenje za varenje u jami

Odobrenje za varenje sadri: Ko kada i gdje e obavljati varenje Ko e nadzirati varenje Potrebne mjere zatite na radu , mjere zatite od poara Potrbne mjere koje treba poduzeti nakon varenja.

47.

Mjere protiv poarne zatite u jami

Projekti otvaranja i eksploatacije leita mineralnih sirovina moraju radi zatite od poara sadrati sve potrebne zatitne mjere na povrini rudnika , u krugu otvora jame i u jamskim prostorijama. Plan poarne preventivne zatite obuhvata : graevinsko tehnike mjere zatite od poara

mjere radi otklanjanja opasnosti od poara do koga moe doi upoznavanje radnika sa opasnostima od poara i mjerama zatite od poara ostale mjere radi otklanjanja opasnosti od poara

47. Zatita jame od poara na povrini

Izvozni tornjevi i zgrade iznad otvora jama sa ulaznom zranom strujom, kao i graevine do udaljenosti od 20 m od takvih otvora moraju biti graeni od negorivog materijala. Ako su ti tornjevi , zgrade ili graevine kod postojeih jama od gorivog materijala moraju se redovno premazivati materijalom otpornim prema vatri. Prostorije za smjetaj benzina, maziva i drugog zapaljivog materijala na povrini moraju biti najmanje 60 m udaljene od otvora jame sa ulaznom zranom strujom. Depoi uglja i jalovita sa otpacima uglja treba da budu udaljeni najmanje 80 m od otvora jame sa ulaznom zranom strujom. Seperacije moraju biti postavljeni daleko od otvora jame, tako da ugljena praina ne moe doi u ulaznu zranu struju.

48. Kapacitet pumpi i vodosabirnika u jami

Sabirnik vode u jami mora imati kapacitet za najmanje osmoasovni priliv jamske vode.Ako se sabirnik puni vodom za manje od osam sati preduzimaju se dodatne tehnike mjere, s tim da nivo nataloenog mulja u sabirniku vode u jami ne smije biti vei od 15 % od ukupnog nivoa vode. Kapacitet ureaja za crpljenje vode iz jame je dvostruko vei od normalnog dotoka vode u jamu.

49. Konstrukcija i nain postavljanja vrata na ventilacionim pregradama

Konstrukcija i nain postavljanja vrata moraju ispunjavati sljedee uslove : - vrata se otvaraju protivno zranoj struji - vrata se iz svakog poloaja sama zatvaraju - vrata omoguuju prolaz irne najmanje 0,70 m i visine 1,20 m - vrata sa jedne ili druge strane moe otvoriti jedan ovjek bez alata - vrata nemaju sredstvo za zakljuavanje vrata su dovoljno otporna u normalnim uslovima jamskog rada Vrata se izrauju od eljeza ili drveta.Vrata i pregrade moraju se redovno kontrolisati iodravati.

50. Oprema stanice za spasavanje

U stanici za spasavanje moraju se uvijek nalaziti : - odreeni broj aparata za disanje u ispravnom stanju - potreban broj rezervnih dijelova aparata za disanje - rezervna oprema za svaki aparat za disanje i to najmanje 4 upijaa CO2 i 3 rezervne boce sa kiseonikom, kao i ureaj za pretakanje kiseonika - najmanje dvaput vei broj elektrinih akumulatorskih svjetiljki od odreenog broja aparata za disanje - ureaj za ispitivanje nepropusnosti i ispravnosti aparata za disanje - dva termometra za jamu, hidrometar, toperica - potrban alat, pribor i materijal za hitno uspostavljanje ili promjenu reima

U stanici za

provjetravanja potreban broj torbica sa sanitetskim materijalom za pruanje prve pomoi indikatori za ispitivanje gasova dvaput vei broj samospasilaca od broja aparata za disanje spasavanje mora se nalaziti knjiga o radu slube spasavanja.