Professional Documents
Culture Documents
cijena 15 kuna
TEME BROJA: 50 godina Radiokluba Ludbreg Elektronika za mlade - 7. nastavak Uilo za elektrina i elektronika mjerenja Orijentacija antenskih sistema Nagradni natjeaj HRS 2005.
00 386 4 2800 450 00 386 4 2800 455 00 386 4 2800 422 00 386 4 2800 417 kron.telekom@kron-telekom.si www.kron-telekom.si
Nakon udruenja tvrtke Teleset d.o.o. iz Ljubljane s tvrtkom Kron Telekom iz Kranja preuzeli smo kompletnu prodaju i servisiranje proizvoda YAESU-VERTEX STANDARD.
nakladnik
HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ Dalmatinska 12, p.p. 149 HR - 10002 ZAGREB Hrvatska / Croatia E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr Web: www.hamradio.hr
Urednitvo i administracija:
Uvodnik
Potovani prijatelji radioamateri, Skorim dolaskom proljea polako se budimo iz zimskog sna. Uskoro poinje sezona odlazaka u razna natjecanja na atraktivne lokacije, otoke i brda, sezona aktiviranja otoka prema IOTA i IOCA programu, kao i sezona ARG natjecanja. Nadamo se da e se ove godine nastaviti porast sudjelovanja u svim segmentima radioamaterskog rada. Prologodinje sudjelovanje u raznim radioamaterskim aktivnostima bilo je vie nego zadovoljavajue. Za vrijeme ovog zimskog sna mnogi od naih vrijednih suradnika iskoristili su duge zimske mjesece za pripremu velikih akcija koje dolaze. Voditelj IOCA programa organizirao je u suradnji s turistikom agencijom izuzetno atraktivne kompletne programe za nae i strane radioamatere koji bi eljeli organizirano aktivirati to vie hrvatskih otoka prema IOCA, IOTA i WLOTA programu, a ujedno se ugodno provesti i jedriti na jednom od najljepih mora na svijetu. Pripremni regionalni sastanak IARU 1. regije koji e se odrati od 15. do 17. travnja 2005. u Hrvatskoj organizirali su OEVSV i HRS. Sve pripreme su napravljene, a od sastanka se oekuje dogovor o zajednikoj platformi u vezi svih problema koji se javljaju u regiji te dogovor oko zajednikih kandidata za razna tijela Generalne skuptine, kao i za Izvrni odbor IARU regije 1. Na moj poziv, Mario, I2MQP (DXCC checkpoint) je obeao dolazak na pripremni sastanak IARU R1. HRS je organizirao sastanak s hrvatskim radioamaterima 17. travnja. 2005. oko 18.00 sati u Radioklubu Zagreb. Na tom sastanku Mario e slubeno provjeravati vae QSL kartice za DXCC diplomu. Zbog oekivanog velikog interesa svi zainteresirani za provjeru QSL karata mogu se obratiti Emiru, 9A6AA, koji e napraviti listu. Nakon vrlo povoljne cijene koju smo postigli natjeajem za tiskanje svih est brojeva asopisa, otvara nam se i mogunost suradnje s tiskarom u organiziranom tiskanju QSL karata po vrlo povoljnoj cijeni. WEB je sredinom veljae proslavio prvu godinjicu rada u novom ruhu, a ve nakon 10 mjeseci je zaokruena impozantna brojka od 1.000.000 prelista i preko 650 registriranih lanova. Ekipa koja se bavi magistralnim digitalnim vezama HRS-a pripremila je obnovu nekoliko vorova i ubrzanje pojedinih linkova. Konano se poinje raditi na sustavnom rjeavanju povezivanja Istre i juga Hrvatske s kontinentalnim dijelovima. im snijeg dopusti, sredit e se najvaniji vorovi. Ovo je samo dio najvanijih akcija koje emo realizirati u proljee. Nadam se da ete i dalje pruati podrku i pomagati vodstvu HRS-a na dobrobit i zadovoljstvo svih lanova HRS-a. Pozivam sve itatelje na suradnju u asopisu Radio HRS. Hrvatski radioamaterski savez predsjednik mr.sc. Petar Milii, 9A6A
HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ Dalmatinska 12 p.p. 149 HR - 10002 ZAGREB Hrvatska / Croatia
Telefon: + 385 (0)1 48 48 759 Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763 E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr Glavni urednik Zlatko Matii, 9A2EU, zmaticic@inet.hr Uredniki kolegij Vijesti iz HRS-a mr.sc. Petar Milii, dipl.ing., 9A6A 9a6a@hamradio.hr Mate Botica, ing., 9A4M 9a4m@hamradio.hr Povijest radioamaterizma mr.sc. Zvonimir Jakobovi, 9A2RQ zjakob@lzmk.hr Elektronika za mlade mr.sc. Boidar Pasari, 9A2HL bozidar.pasaric@ri.htnet.hr IARU mr.sc. eljko Ulip, dipl.ing., 9A2EY zeljko.ulip@ina.hr Elektronika Antun Dretvi, 9A3PX 9a3px@hamradio.hr KV aktivnosti Zlatko Matii, 9A2EU zmaticic@inet.hr Diplome Vladimir Pavlica, ing., 9A9R 9a9r@hamradio.hr IOCA program Emir Mahmutovi, prof., 9A6AA emir-9a6aa@inet.hr UKV aktivnost eljko Drai-Karali, 9A4FW 9a4fw@hamradio.hr Digitalne komunikacije Branko Plazani, dipl.ing., 9A3PM 9a3pm@hamradio.hr CW aktivnost Milan Drli, 9A2WJ milan.drlic@zg.htnet.hr DX i QSL info Kreimir Kovarik, 9A5K kresimir.kovarik@getro.hr Informiranje i mali oglasi Ljiljana Boak, 9A5BL 9a0hrs@hamradio.hr Lektorica Tihana Nakomi, 9A6PBT tihanakom@net.hr Tehniki urednik Romildo Vueti, 9A4RV romildo.vucetic@inet.hr
asopis izlazi svaka dva mjeseca - 6 brojeva u godini. Rukopisi i ilustracije se ne vraaju. asopis je ubiljeen u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske 19. oujka 2004. god., pod brojem 532-03-3/04-02. Priprema za tisak: Romildo Vueti, 9A4RV Tisak: Printel, Nova Ves 45, Zagreb Potarina plaena u Poti 10000 Zagreb. Godinja pretplata sa lanarinom HRS-a: .......... 150 Cijena pojedinog primjerka: .................................. 15 Godinja pretplata: ............................................ 100 Cijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 Godinja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 kn kn kn eura eura
Pretplata u kunama uplauje se u korist iro-rauna: Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb 2360000-1101561569 poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja. Devizna pretplata uplauje se u korist rauna HRS-a kod Zagrebake banke: 30101-601-16-2500-3222756 (svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS) Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 - 2007.) Predsjednik HRS-a: mr.sc. Petar Milii, dipl.ing., 9A6A, 9a6a@hamradio.hr Dopredsjednik HRS-a: Mate Botica, ing., 9A4M, 9a4m@hamradio.hr Tajnik HRS-a: Vladimir Severinac, 9A6ISV Administrativni tajnik: Ljiljana Boak, 9A5BL, 9a0hrs@hamradio.hr www.hamradio.hr
lanovi Izvrnog odbora HRS-a: eljko Drai-Karali, 9A4FW, 9a4fw@hamradio.hr Zvonimir Karnik, 9A3LG, zvonimir.karnik@bj.htnet.hr Zlatko Matii, 9A2EU, zmaticic@inet.hr Miljenko Morovi, ing., 9A4ML, miljenko.morovic@zg.htnet.hr Branko Pavlakovi, 9A3LD, branko.pavlakovic@power.alstom.com Vladimir Pavlica, ing., 9A9R, 9a9r@hamradio.hr Stjepan pani, 9A4SS, stjepan.spanic@os.htnet.hr Nadzorni odbor HRS-a: Zdenko Blaievi, ing.el. 9A2HI, zdenko.blazicevic@zg.htnet.hr Conjo Diankov, 9A2CD, conjod@yahoo.com Biserko Spudi, dipl.ing., 9A3FR, biserko.spudic@ka.htnet.hr Sud asti HRS-a: Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, ibis@europronet.hr Antun Jeli, 9A5JA, 9a5ja@hamradio.hr Boris Jugovi, ing. 9A2EI, boris.jugovic@sb.htnet.hr
SADRAJ
Lokacija 9A2AE
str. 5
str. 7
str. 13
str. 35
Uvodnik .............................................................................................................. 3 50 godina Radiokluba Ludbreg............................................................................ 5 Osnovano Povjerenstvo za slijepe ...................................................................... 6 Jo 30 novih mladih radioamatera ...................................................................... 7 Pripremna IARU konferencija srednjoeuropskih drava .................................... 8 Elektronika za mlade - 7. nastavak...................................................................... 9 Orijentacija antenskih sistema - 2. dio .............................................................. 11 Petobander iz furde ........................................................................................ 13 Omni antena za 2.4 GHz.................................................................................... 16 Uilo za elektrina i elektronika mjerenja ...................................................... 17 Radioamaterski meusklopovi .......................................................................... 20 Nagradni natjeaj HRS 2005. ............................................................................ 21 Pravila KV natjecanja ........................................................................................ 22 Rezultati KV natjecanja .................................................................................... 24 9A DXCC lista .................................................................................................. 27 Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima ............................................ 28 Promjene IOCA pravila .................................................................................... 29 Croatian Telegraphy Club .................................................................................. 30 Pravila UKV natjecanja .................................................................................... 31 Rezultati UKV natjecanja .................................................................................. 33 Podijeljena priznanja za natjecanje Zagreb FM Contest .................................. 35 Muke po paket radiju u 9A ............................................................................ 36 Na arkom suncu ljeta 2004. ............................................................................ 37 Oprema za natjecanja u amaterskoj radiogoniometriji ...................................... 39 ZAPISNIK - 2. sastanak Radne grupe ARG-a ................................................ 41 DX i QSL informacije........................................................................................ 42 Mali HAM oglasi .............................................................................................. 42
str. 37
www.hamradio.hr
vijesti iz HRS-a
Pie: Draen Nofta, 9A3PF
Saetak 1994.
Prvu radioamatersku vezu u ludbrekom kraju uspostavili su na srednjem valu Stjepan Sabljak i Dragutin Jany 1924. god. Radioklub Ludbreg, 9A1EZA, osnovan je 29. srpnja 1954. godine. Osnovali su ga Zvonimir Jany, Krunoslav Perin i Milan Molnar. Uz manje potekoe zbog stalnog seljenja Klub je radio sve do 1962. godine, kada su lanovi zbog nedostatka odgovarajueg prostora morali prekinuti sve organizirane aktivnosti. Rad Kluba obnovljen je 1966. godine zahvaljujui Antunu Matijaecu koji je kasnije bio i njegov dugogodinji tajnik. Klub je od tada organizacijski i kadrovski ojaan nekolicinom vrsnih radioamatera od kojih su jo uvijek aktivni Ivan Marcijan i Nevenko Brckovi. Pored toga, Antun Matijaec je uspio osigurati redovitu materijalnu potporu Opine Ludbreg.
12. ARG prvenstvo I. Regiona IARU 1999., organizatori. Radio HRS - 2/2005
Dvije godine nakon obnavljanja rada, nabavkom suvremenijih ureaja, Klub postie zapaene rezultate u svim oblicima radioamaterizma, a mlai operatori predvoeni Ivanom Marcijanom i Nevenkom Brckoviem iz godine u godinu afirmiraju na najbolji mogui nain radioamaterizam i svoj Klub u Hrvatskoj, bivoj Jugoslaviji, a kasnije i u Europi. Klub postaje poznat po amaterskoj radiogoniometriji (lov na lisicu). Ova tehniko-sportska disciplina poinje se razvijati u Ludbregu 1972. godine i od tada se redovito postiu vrhunski rezultati. Sve do sredine osamdesetih godina Radioklub Ludbreg jedini u Hrvatskoj njeguje ovu disciplinu. Svakako najbolji rezultat ludbrekih radiogoniometrista postigao je Zvonko Magi 1981. godine osvojivi prvo mjesto na meunarodnom prvenstvu Maarske u juniorskoj konkurenciji. Pored uspjeha u amaterskoj radiogoniometriji, odravanju radioveza na kratkovalnom podruju, znaajno je osvajanje nekoliko svjetski najcjenjenijih radioamaterskih diploma od kojih su najvanije: 5BDXCC, WAJA 21 MHz, JCC-300, WPX, 5BWAC, 5BWAZ. Ne zapostavljajui rad na kratkovalnim opsezima, operatori poetkom osamdesetih godina sve se vie orijentiraju, u skladu s ukupnim tendencijama u radioamaterizmu, prema radu na 144 MHz. To je postalo izraenije nabavkom kvalitetnijih ureaja i izradom antenskog sustava koji je omoguavao odravanje radioveza refleksijom od meteoritskih tragova, refleksijom od Mjeseca, sporadinog E-sloja i polarne svjetlosti. U radu refleksijom od meteoritskih tragova Radiowww.hamradio.hr
klub Ludbreg je s preko 600 kompletiranih radioveza iz razliitih lokacija u samom vrhu ovog oblika rada u Hrvatskoj i Europi. 19. prosinca 1980. godine operator Velimir Je, Piki, uspostavio je prvu radiovezu u povijesti radioamaterizma refleksijom od polarne svjetlosti na podruju june Europe, a 1989. godine Ivan Marcijan je nakon dugotrajnih priprema i kompletiranja tehnike opreme u prosincu uspostavio i prvu s pozivnim znakom 9A1EZA radiovezu refleksijom od mjeseca na 144 MHz s amerikim radioamaterom KB8RQ. Od 1990. godine ludbreki radioamateri, osim zapaenih uspjeha u osnovnoj djelatnosti, postaju organizacijski najsposobniji Radioklub u Republici Hrvatskoj i tri puta za redom organiziraju Dravno prvenstvo Hrvatske u amaterskoj radiogoniometriji. Zahvaljujui prije svega golemom trudu i osobnom radu mnogobrojnih lanova, ali i razumijevanju predstavnika vlasti, Klub danas ima lijepo ureene i suvremeno opremljene prostorije ukupne povrine 84 m2 kvadratna smjetene na prvom katu "stare kole" u kompleksu dvorca Bathany. Tu se nalazi uionica za izvoenje teorijske i praktine nastave, radionica za izradu elektronike opreme i ureaja, prostorija za kratkovalnu i prostorija za ultrakratkovalnu radiostanicu te skladite. Prema poslje5
vijesti iz HRS-a
dnjoj evidenciji Klub okuplja 67 lanova. Sekcija za ARG ima 22 lana, dok se konstruktorskim radom aktivno bavi 7 lanova Kluba. Zahvaljujui kontinuiranom radu od 1966. godine u Klubu je dosegnuta dananja kvaliteta razvoja, a nije fraza ako se kae da je sve ovo vrijeme u Klubu bila vladavina rada, reda i odgovornosti kojima jo treba dodati neizmjernu ljubav prema radioamaterizmu. Sve aktivnosti brino su planirane i provoene dogovorom Izvrnog odbora Kluba u sastavu: Nevenko Brckovi, predsjednik, Zvonko Magi, dopredsjednik, Ivan Marcijan, tajnik, lanovi eljko Bikup, Ivan Potoki, eljko Roi i Damir piki te Draen Nofta, ef amaterske radiostanice 9A1EZA i Draen Brzaj, ef amaterske radiostanice 9A1CMT, kao i ostalih vrijednih lanova Radiokluba Ludbreg.
Saetak 2004.
Monografija Radiokluba Ludbreg naalost nije izdana 1994. godine. Ili na sreu. Ovo izdanje monografije povodom 50. obljetnice osnivanja kluba obogaeno je svim bitnim dogaajima u proteklih 10-ak godina. Na podruju operatorskog rada naglasak je bio na natjecanjima na viim frekvencijama, dakle 144, 432 i 1296 MHz. Tu je osvojeno vie desetaka najviih mjesta u Hrvatskoj. Dobar dio tih uspjeha postignut je zahvaljujui vrhunskoj opremi koju je Klubu na raspolaganje stavio Zvonko Magi, 9A2AE. Na vrhu Sigeak iznad Ludbrega postavljeni su na zajednikom stupu antena 8 x 2M8WL (16 m duljine!) za 144 MHz te 8 x 432-9WL za 432 Mhz. Vrhunski prijamnici i predajnici omoguili su da Zvonko i u pojedinanoj konkurenciji bude gotovo nepobjediv i da postavi nekoliko hrvatskih rekorda. Na klupskoj zgradi u Ludbregu je
2000. god. postavljen quad 4 elementa za 14, 21 i 28 MHz ime je i standard opreme na kratkom valu vidno poboljan. Klupski operatori sudjelovali su na vanijim svjetskim natjecanjima i postigli nekoliko europski vrijednih rezultata u konkurenciji low power (mala snaga) s nekoliko razliitih lokacija u okolici Ludbrega. Tehniko obrazovanje i odgoj mladih i dalje je konstantna aktivnost u Klubu. Kroz teajeve za konstruktore i teajeve za radiogoniometriju prole su nove generacije mladih. Statistika kae da su u dosadanjoj povijesti Radiokluba Ludbreg kroz razliite vrste teajeva, a bilo ih je 42, prole 32 generacije s preko 500 mjetana Ludbrega i okolice. Odrano je vie od 3500 sati teorijske i praktine nastave. Klub se i dalje intenzivno bavi amaterskom radiogoniometrijom. Kruna dugogodinjeg rada i moda najvaniji dogaaj u povijesti Kluba bila je organizacija 12. prvenstva I. regiona IARU-a u amaterskoj radiogoniometriji od 7. do 12. rujna 1999. godine u Ludbregu. Na
prvenstvu je sudjelovalo ukupno 339 sudionika iz 23 zemlje Europe, Afrike i Azije. Na pripreme i provedbu prvenstva utroeno je ukupno 887 radnih dana ili 7088 radnih sati, a u organizaciji je sudjelovalo 75 volontera. Sudionici prvenstva su se sloili da je to bilo najbolje organizirano prvenstvo do tada i da e novopostavljene standarde biti teko dostii. 2004. god. obiljeili smo i 30. obljetnicu Otvorenog prvenstva Ludbrega u amaterskoj radiogoniometriji. Za potrebe 12. prvenstva I. regiona IARU-a razvijeno je nekoliko vlastitih rjeenja opreme za natjecanje u radiogoniometrijii i software za obradu podataka. Konstruktorska sekcija i dalje brine o odravanju antena i ostalih klupskih ureaja. Od 2002. godine uvrijeilo se i redovno izdavanje klupskog godinjaka koji donosi pregled svih vanijih aktivnosti Kluba u protekloj kalendarskoj godini. 2002. god. Radioklubu Ludbreg je dodijeljena dravna nagrada Faust Vrani za doprinos razvoju tehnike kulture. Radom Kluba rukovodi Izvrni odbor u sastavu: Zvonko Magi, predsjednik, Saa Vinceti, potpredsjednik, Ivan Marcijan, tajnik te lanovi eljko Bikup, Nevenko Brckovi, Ivan Potoki, eljko Roi i Tomislav Varga.
Lokacija 9A2AE
ispita na brajevom pismu i u zvunoj tehnici, pripremi i izdavanju knjiga na brajevom pismu i u zvunoj tehnici iz podruja radioamaterizma, tehnike kulture i popularne literature zanimljive slijepim radioamaterima, izradi modela i maketa radioureaja i opreme prikladne za rad slijepih, nadopuni i promjeni Pravilnika za natjecanje slijepih u amaterskoj radiogoniometriji, izradi opreme i ureaja za natjecanje u radiogoniometriji za slijepe, izdavanju zvunog asopisa za slijepe radioamatere, informiranju ire javnosti o djelovanju slijepih radioamatera, itd.
www.hamradio.hr
Slijepi radioamateri su u Hrvatskoj organizirano poeli djelovati jo davne 1958. godine, a kontinuirano se radioamaterizmom bave punih dvadeset pet godina. Izvrni odbor HRS-a je svojom odlukom odao veliko priznanje slijepim radioamaterima za njihov dugogodinji i uspjean rad. Slijepima je radioamaterizam, kao to oni esto naglaavaju, doslovno prozor u svijet zato to im omoguava druenje na radioamaterskim frekvencijama s velikim brojem prijatelja iz zemlje i svijeta, to inae, zbog svog hendikepa ne bi mogli. Za ljude koji su vezani za kuu i ovisni su o
Radio HRS - 2/2005
vijesti iz HRS-a
predsjednikom HRS-a, atraktivnu disciplinu tuoj pomoi to je Petrom Miliiem, vrlo najbolja psihoterapija. u kojoj prilikom brzo smo nali zajetraenja odailjaa videi imaju na dniki jezik i dobili smo mogu koordinirati raspolaganju veliki njegovu punu podrku koritenje sluha, broj hobija, a slijepima koju nam je pruio i brzog kretanja i orije radioamaterizam Izvrni odbor HRS-a jako pogodan i zanijentacije u prirodi. svojom jednoglasnom Slijepi radioamamljiv jer na radiostanici odlukom o osnivanju teri su u svom mogu biti ravnopravni Povjerenstva za slijes videim radioamadosadanjem radu pe. U Povjerenstvo su uglavnom nailazili terima, a u natjecaSavo Goli, 9A2GS, Tomislav Lili, povjerenik za na podrku elnih njima su dokazali da povjerenik za slijepe ARG za slijepe izabrani Savo Goli iz Zagreba, Tomislav Lili ljudi Saveza, ali mogu biti i bolji od iz Rijeke i Janko Popovski iz Osijeka. Za osjeala se potreba za formiranjem svojih videih prijatelja. Radioamatepovjerenika slijepih izabran je Savo rizam je za slijepe vrlo znaajan i zbog Radne grupe ili povjerenstva kako bi Goli, a za predstavnika slijepih u slijepi mogli slubeno iznositi svoje toga to svakom svojom radioamaterstavove Izvrnom odboru HRS-a zato Radnoj grupi za ARG Tomislav Lili. skom vezom rade na ruenju barijera o to se u praksi znalo dogaati da pojeSlijepi radioamateri su veoma zadosposobnostima i mogunostima slijepih voljni odlukom o osnivanju Povjerenstva dini videi radioamateri uzimaju za i integriraju se u radioamatersku i drui nadaju se dobroj suradnji s Izvrnim pravo da govore u ime slijepih i da tvenu sredinu. odborom HRS-a to bi pogodovalo jo Nakon to je 1995. godine RKS odreuju to slijepi mogu i znaju, a to veoj popularizaciji i irenju radioane mogu. I zato je dolazilo do nezgodnih Louis Braille prvi u svijetu pokrenuo i neugodnih situacija. materskog pokreta meu slijepima natjecanje u amaterskoj radiogoniomeNa sastanku predstavnika slijepih s Hrvatske. triji za slijepe, slijepi su dobili jo jednu
Pie: Vlado Felc, 9A2FO
radioamaterske ureaje i rukovanje s njima, radiopromet, pravila i zakonske propise obradili su Zdenko Bogadi i Vlado Felc. Tim ispitom Radioklub Kutina dobio je jo 20 novih mladih lanova s dozvolom za rad na klupskim radioamaterskim ureajima pod klupskim znakom 9A1FAB. etvero novih operatora su ujedno i lanovi Izviakog odreda Betlehem s kojima kutinski radioamateri ve tradicionalno surauju, posebno iz razloga to je na lokaciji Betlehem postavljen antenski sistem za radioamaterski rad na natjecanjima i dalekim vezama. Ispitu u Kutini pristupilo je i poloilo ispit P razreda sedam lanova Radiokluba Sisak i tri lana Radiokluba Novska. Na kraju je dopredsjednik Hrvatskoga radioamaterskoga saveza Mate Botica sveano objavio rezultate ispita, estitao pristupnicima i poelio im uspjeh u kolovanju, Klubu i privatnom ivotu. Mate Botica prikljuio se i estitkama Velimiru Eldiu za nje-
Skupni snimak
gov 14. roendan kojeg e pamtiti jer je upravo toga dana postao radioamater.
vijesti iz HRS-a
Pie: Petar Milii, 9A6A
U spomen
Marko Pavli, 9A7C
16. sijenja napustio nas je Marko Pavli, 9A7C, u 72. godini ivota. Radioamaterizmom se poeo baviti u SAD-u, gdje je poloio sve operatorske ispite. Ve nekoliko godina njegovo ime nalazi se na vrhu svjetske Honour Roll liste broj 1. Bio je i zaljubljenik u IOTA program u kojem je potvrdio 600 otoka. Bio je ugledan meu DX operatorima pa je svojim poznatim korektnim ponaanjem i visokim rezultatima stekao mnoge prijatelje i postigao velik ugled u radioamaterskom svijetu, podiui tako i ugled hrvatskog radioamaterizma. Marka emo zadrati u trajnoj uspomeni. lanovi Radiokluba Rijeka
www.hamradio.hr
elektronika za mlade
Pie: Boidar Pasari, 9A2HL
U osnovi transformator se sastoji od eljezne jezgre u obliku okvira koji s jedne strane ima primarni, a s druge strane sekundarni namotaj (slika 1.).
Slika 1.
Primarni namotaj je zapravo induktivna zavojnica prikljuena na izvor izmjeninog napona, tako da ona u jezgri stvara promjenljivo magnetsko polje. To promjenljivo magnetsko polje prolazi i kroz sekundarnu zavojnicu u kojoj nastaje inducirani izmjenini napon. Za transformator je bitno sljedee pravilo: omjer transformacije izmjeninog napona ovisi o omjeru broja zavoja izmeu primara i sekundara; npr. ako u primaru imamo 200 zavoja, a u sekundaru 1000, omjer transformacije bit e 1:5. Dakle, ako na primar dovedemo 100 V~, na sekundaru e se pojaviti 500 V~. Prema tome, to je transformacija navie. Transformator moemo i okrenuti. U tom sluaju, ako na primar od 1000 zavoja dovedemo 100 V~, na sekundaru od 200 zavoja pojavit e se 20 V~. To je transformacija 5:1, dakle nanie. Transformator mora imati eljeznu jezgru kako bi se poveala gustoa magnetskog toka i kako bi gotovo sve magnetske silnice iz primara prole kroz sekundar i tako se postigao najvei mogui faktor sprege izmeu njih (k=1). Danas se te jezgre izrauju od transformatorskog lima raznih oblika (slika 2.). Na slici 3. vidimo i paketi nainjen od pertinaksa ili tvrdog kartona. On slui za smjetaj primara i sekundara. Danas se i primar i sekundar najee motaju na istome paketiu, ali se izmeu njih nalazi deblji sloj izolacije. Transformatorski limovi prikazani su na slikama 2.a-d. Kada je paketi namotan u njega se stavljaju limovi i to izmjenino, najprije s jedne, a zatim s druge strane - sve dok sredina paketia ne bude tijesno popunjena. Transformatorski limovi na svojoj povrini imaju sloj izolacije, najee oksida, kako bi se sprijeile inducirane
www.hamradio.hr
vrtlone struje, koje predstavljaju gubitak. Danas se najee rabe limovi E-I profila ili M profila (s dva prozora2). Limovi M profila umeu se tako da se sredinji jezik potisne prema dolje, ugura u sredinu paketia i sloi na prethodni lim. Sloeni paket E-I limova bez namotaja vidimo na slici 4. Za motanje najee slui bakrena ica izolirana lakom (CuL) odreene debljine (koju treba izraunati prema jakosti struje). Obino se uzima da 1 mm2 presjeka ice moe izdrati 3A. Drugo pravilo koje treba zapamtiti odnosi se na prijenos snage iz primara u sekundar. Ako zanemarimo gubitke u eljezu i bakru (1 - 5%), snage u primaru i u sekundaru su jednake. To znai ako je sekundar optereen sa 100 W, i u primaru e biti angairana snaga od 100 W. (Pretpostavimo da je sekundar namotan za 20 V i struja koju iz njega uzimamo ima jakost 5 A.) Prema tome, ako je primar prikljuen na 100 V, kroz njega e tei struja od 1 A, to je takoer 100 W. U ovome sluaju primar e biti namotan s vie zavoja tanje ice, a sekundar s
Slika 2.
Slika 3. 9
elektronika za mlade
45 Broj zavoja po 1 V = S
Slika 4.
manje zavoja deblje ice. Ako sekundar nije optereen nikakvim troilom, kroz primar e tei samo minimalna struja uzrokovana gubicima u transformatoru. Drugim rijeima, struja u primaru automatski se, posredstvom magnetskog polja, prilagoava potronji u sekundaru. U elektronici i radiotehnici transformatori s transformatorskim limom dijele se na mrene i niskofrekventne. Mreni transformatori prikljuuju se na gradsku mreu i slue za napajanje raznih elektronikih i radijskih ureaja koji za svoj rad trebaju drukije napone od napona gradske mree. (Osim toga te napone treba jo pretvoriti u istosmjerne.) Mreni transformatori se rade za frekvenciju od 50 Hz (u Americi 60 Hz). Niskofrekventni transformatori trebaju bez izoblienja prenijeti cijeli opseg zvunih, tj. niskih frekvencija (16 - 16000 Hz). Oni danas najee slue za prilagodbu zvunika na pojaalo; to su tzv. izlazni ili prilagodni transformatori. Broj zavoja u primaru ili sekundaru ne moe biti proizvoljan, ve se mora izraunati prema veliini eljezne jezgre i njenim svojstvima. Kod mrenog transformatora treba najprije pronai broj navoja po voltu, a onda se on mnoi s naponom. Kada ne moemo doi do izvornih tvornikih podataka, za mrene transformatore postoji priblina formula:
S je presjek jezgre u cm2 i moe se izraunati iz slike 4. tako da irinu srednjeg jezika, a, pomnoimo s debljinom paketa limova, b. Npr. za presjek jezgre od 10 cm2 dolaze 4,5 zavoja po voltu, pa za primar od 220 V treba namotati 990 zavoja. Takav nain raunanja vrijedi i za sekundar, s time da izraunati broj zavoja treba poveati za 10% kako bi se nadoknadio pad napona pri optereenju. Transformator moe imati i nekoliko sekundara, ovisno o raznim naponima koji nam trebaju. Na slici 5. vidimo sliku mrenog transformatora. Postoje i autotransformatori (ili tedni transformatori) koji radi utede imaju samo jedan namotaj (slika 6.). Na tom namotaju postoji izvod gdje moemo uzeti neki nii napon.
Slika 6.
Po vanjskom izgledu transformatoru je vrlo slina prigunica, iako ona ima drugu namjenu. Naime, ona ima samo jedan namotaj, a zbog svoga induktivnog otpora XL, prua velik otpor izmjeninoj, a malen otpor istosmjernoj struji. Kao i transformatori, postoje mrene i NF prigunice (slika 7.). Induktivnost NF prigunice iznosi nekoliko henrija, a mrene jo i vie.
Slika 7.
Danas smo upoznali sljedee pojmove: - mreni transformator, - niskofrekventni transformator, - primarni namotaj, - sekundarni namotaj, - omjer transformacije, - broj zavoja po voltu, - transformatorski lim, - autotransformator, - prigunica. Sljedei put govorit emo o diodama.
Slika 5.
10
www.hamradio.hr
antene
Pie: Duan Malobabi, 9A2MD
a time i do elevacije. Jednostavno iz relacije 1 imamo: Vs = - ( P), (2) P = (K1) + K2 + (K3), (3) s ovim je i rjeenje na vidiku. Nekoliko amatera koji su koristili Sjevernjau za usmjerenje antena poli su od pogrenog miljenja da je visina Sjevernjae jednaka geografskoj irini njihova QTH. Takvo miljenje je zastupljeno i u ponekim naim i stranim literaturama. Takva tvrdnja nije tona, kao ni miljenje da je azimut Sjevernjae 0. Ova teza moe se odrati ako smo na samom poetku spremni prihvatiti greke reda dva stupnja. Priznat ete da je to ipak puno. Ako 2 pretvorimo u kilometre to iznosi 222.24 km. Ovo sam iznio radi mladih radioamatera koji e u bliskoj budunosti primati slike s Marsa. Napredak i tehnologija omoguit e im nabavku ureaja i antena, a do tada im ostaje da ovladaju metodama preciznog usmjeravanja svojih antena, inae e biti lieni toga zadovoljstva. Teoretske osnove koritenja Sjevernjae i njene visine vidljive su na slici 1. Zamijenimo: H Pn = , A = V = visina Sjevernjae A Pn = Pn P x cos (180 - S ) = - p cos S = V - p cos S formula za dobivanje u = V + p cos, S donja kulminacija Toniji rezultati se dobivaju kada izvrimo zamjenu satnog kuta s mjesnim satnim kutom Proljetne toke i rektascenzije Sjevernjae tako da konana formula dobiva izgled: = V - p cos ( S - a ) + 1/2 p2 sin2 ( S - a ) tg V sin 1.
Slika 1.
Z Pn s Pn P P BA Dk Gk DH H Pn
= = = = = = = = = =
zenit, pol N, satni kut p = polarna udaljenost Polaris - Sjevernjaa visinska paralela donja kulminacija gornja kulminacija nebeski horizont HA+A Pn
Nakon analize relacije (1) dolazimo do Vs + K1 + K2 + K3 = ; visina Sjevernjae ima tri popravke. Prva popravka raena je na osnovu polarne udaljenosti i mjesnog satnog kuta Proljetne toke i glasi: = V-p cos (S - a). Maksimalna vrijednost K2 popravke je 0.8 lukih minuta i kada ih pretvorimo u stupnjeve to iznosi 0.8 = 0.8/60 = 0.013. Popravka K3 iznosi 1.4 luke minute; izraeno u stupnjevima iznosi: 1.4 = 1.4/60 = 0.023. Budui da su ove dvije popravke male te kako bi jo za njih morali raditi dvije nove tablice koje bi komplicirale cijeli proraun, autor ih je zbog jednostavnosti prorauna i tolerantnih greki izostavio. Ostaje nam samo jedna popravka, K1, koja moe biti pozitivna i negativna. Tako autorova ideja dobiva krajnju praktinu i nadasve jednostavnu formulu V = (K1):(4). Visinu Sjevernjae dobivamo kada geografskoj irini svoga QTH dodamo ili oduzmemo (zavisi od predz-
vrijeme
UT 00 02 04 06 18 20 22 24
vrijeme
www.hamradio.hr
11
antene
naka) popravku K1 (tablica 2.). S ovim iznijetim zavravamo teoretske postavke i uviamo kako je sada sve jednostavno. Sve proraune izvrio sam da bih olakao radioamaterima rad. Kao prvo imamo dobivanje satnih kutova Proljetne toke iz tablice 1. Oni su odmah izraunati i prikazani kao mjesni satni kutovi Proljetne toke. Njima je za Hrvatsku dodana srednja geografska duina (). Tablica je raunata za UT (Universal Time) od 00.00 do 06.00 h i od 18.00 do 24.00 h (to znai praktino za cijelu no).
Proljetne toke za lipanj za Zagreb u 04.00 h? Iznosi 338. Tablice vrijede za cijelu Hrvatsku. Radi jednostavnosti, tablica je raena kompromisno i greke su tolerantne. Maksimalna greka je 11 lukih minuta, a to je 0.18. S dobivenim mjesnim satnim kutom Proljetne toke prelazimo u tablicu 2. i dobivamo popravak visine K1, koji sada dodajemo ili oduzimamo (ovisi o predznaku), od geografske irina svoga QTH. Time smo dobili visinu Sjevernjae, a njezina visina je traena elevacija.
tablicu. Zbog toga je eliminirana geografska irina kao ulazni element, a tablica je napravljena za srednju geo grafsku irinu Hrvatske, 45 N. Tako je nastala tablice za azimut Sjevernjae (tablica 3.).
Upotreba tablice 3.
U tablici oitamo mjesni satni kut Proljetne toke i ispod njega oitamo azimut Sjevernjae (Wp). Npr.: u 22.00 h vrit emo promatranje Sjevernjae u svibnju za Krievce. Iz tablice 1. za 22.00 h pod 5 mjesecom oitat emo 219 mjesni satni kut Proljetne toke. Znai, zaokruimo satni kut Proljetne toke na 220 i kada izvrimo interpolaciju vidimo da je Wp = 360 = 0. Kada bi precizno izvrili interpolaciju za navedeni primjer dobili bi azimut Wp = 359.96. Primjer 2.: za Pulu, mjesec srpanj u 24.00 h vrit e se odreivanje azimuta Sjevernjae. U tablici 1. pod 24.00 za srpanj imamo mjesni satni kut 309 stupnjeva, odlazimo u tablicu 3. i pod 300 oitamo Wp = 1.0. S ovim primjerom je pokazano da se ne trebaju vriti interpolacije jer je razlika u azimutima zanemarivo mala. Sada moemo rei da smo sa Sjevernjaom dobili jednostavan, precizan, za svaiju razinu prihvatljiv nain dobivanja azimuta (Wp) i visine (V) Sjevernjae. Naknadni prorauni su pokazali da, pored kompromisnih rjeenja greke i po visini i azimutu, ne prelaze ni u kom sluaju veliine reda 0.3. To je daleko vie i preciznije nego to nam treba i to smo u mogunosti usmjeravati svoje antene. Sada veina radioamatera ovim postupcima mogu provjeriti svoje kompase na eljeznim stubovima i odrediti njihovu devijaciju i sagledati svoje zablude. Raditi preko satelita, Mjeseca, meteorskih rojeva i odravati mikrovalne veze, a da antene nisu orijentirane je praksa u svijetu pa i kod nas. S amplitudama izlaza i zalaza Sunca i sada sa Sjevernjaom, njenim azimutom i visinom, dobili smo sigurnu i jednostavnu, u svim prilikama primjenljivu metodu za usmjeravanje antena, posebno u portabl radu. Naalost, Sjevernjaa se moe koristiti za usmjerenje antena samo na Sjevernoj hemisferi. Ve na Ekvatoru nije mogue koristiti Sjevernjau jer je njena visina na horizontu oko 0 stupnjeva. Njena praktina primjena poinje od 10 stupnjeva N. Na Polu je njena visina oko 90 stupnjeva. Vidio sam samo jedan lanak u kojem se opisuje ova proble-
Upotreba tablice 1.
Poinjemo s vremenom (UT) u kome predviamo izvriti promatranje i horizontalno za mjesec oitamo satni kut. Naprimjer: koliki je mjesni satni kut mjesni satni kut Proljetne toke u stupnjevima 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 125 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 305 310 popravak visine K1 minutama - 40.7 - 44.9 - 47.6 - 47.6 - 48.7 - 47.0 - 43.9 - 39.5 - 33.9 -27.2 - 19.7 - 11.6 - 3.2 1.1 5.3 13.7 21.7 29.0 35.4 40.7 44.9 47.6 48.9 48.9 47.0 43.9 39.5 33.9 27.2 19.2 11.6 3.2 - 1.1 - 5.3
Tablica 2.
Upotreba tablice 2.
Tablica 2. raena je iz polarne udaljenosti i cos mjesnoga satnog kuta Proljetne toke. Pogledajmo sada praktinu primjenu tablice 2. Primjer 1.: U Koprivnici za mjesec kolovoz raunat emo visinu Sjevernjae za 22.00 h. = 46 08 N. Iz tablice 1. za vrijeme 22.00 h i kolovoz mjesni satni kut Proljetne toke iznosi 309. S 310 (da ne vrimo interpolaciju) odlazimo u tablicu 2. i oitamo popravak K1=-5.3. Iz relacije (4) V = - (K1), pa imamo V = 46 08 + 5.3 = 46 13.3. Primjer 2.: Za travanj = 43 00 N za lipanj u 20.00 h. Lipnja u 20.00 h mjesni satni kut Proljetne toke iznosi 219. U tablici 2. pod mjesnim satnim kutom od 220 itamo popravak 48.9. Iz relacije (4) V = - (K1) = 43 - 48.9 = 4260 - 48.9 = 42 11.1 Time smo zavrili djelomian prikaz teoretskih osnova i praktine postupke rjeavanja visine Sjevernjae. Sada emo pogledati kako Sjevernjau moemo koristiti za odreivanje azimuta (Wp). Tablice su raunate na osnovu formule: Wp = -p sin (S - a)/cos gdje je: Wp, azimut Sjevernjae, S, satni kut Proljetne toke, a rektascenzija, p, polarna udaljenost Sjevernjae. Argumenti za upotrebu tablice su mjesni satni kut Proljetne toke i geografska irina (). Analizom formule za azimut vidljivo je da Wp vie zavisi od polarne udaljenosti i satnog kuta Proljetne toke koja ima vrijednosti (O- 360) nego od cos . Za nae prilike geografska irina je 42 46 N. Da bismo dokazali tu tvrdnju, pogledajmo veliinu azimuta u zavisnosti od geografske irine. Za geografsku irinu 5 N i satni kut proljetne toke 25 Wp = 0.2, a za geografsku irinu 68 N i satnog kuta Proljetne toke od 25 Wp = 0.5. Znai da je za promjenu geografske irine od 63 N razlika azimuta samo 0.3. To je za mene bio putokaz kako napraviti jednostavnu i preglednu
0 0.5
30 0.1
60 359.6
90 359.2
120 359.0
150 359.0
180 359.4
210 359.8
240 0.3
270 0.8
300 1.0
330 0.9
360 0.5
antene
matika i to uz koritenje Sunca u gornjoj kulminaciji u Greenwichu gdje je njegov azimut u momentu gornje kulminacije Wp = 180 stupnjeva. Svi koji su se bavili ovom problematikom i o njoj pisali su taj lanak prevodili. Nalazi se u asopisima Ham Radio, Radio Handbook, Rivisti, RA, itd. Veini je zajedniko da ne istiu da je kulminacija Sunca dana za 12 h pravog GMT-a (Greenwich Apparent Time). Ukoliko neki radioamateri dou do nekih Nautikih godinjaka u kojima je za svaki dan dano vrijeme kulminacije Sunca i se ono razlikuje od 12 h (moe biti vee i manje od 12 h) znai da je vrijeme kulminacije dano u UT vremenu ili srednjem vremenu GMT-a (Greenwich Mean Time). Na Nautiki godinjak daje vrijeme kulminacije u srednjem vremenu GMT-a. Najkrae reeno, pravom vremenu je dodano e = Tp -Ts jednadba vremena. Vrijednosti jednadbe vremena mogu biti od -14.4 minute do +16.4 minute. Samo etiri puta u godini ta vrijednost je nula, znai 12 h i to: 15. travnja, 14. lipnja, 2. rujna i 25. prosinca. Veliki nedostatak toga pristupa je to samo jednom dnevno imamo gornju kulminaci-
ju i jednom dnevno moemo usmjeravati svoje antene i to oko podneva, ako nam dopuste meteoroloki uvjeti! Drugo, vano je istaknuti da je moment kulminacije teko odrediti bez instrumenata i preciznog vremena. Promjene visine su bre. Tako na naim geografskim irinama za 60 sekundi promjena visine je reda 11.7 lukih minuta, pri azimutu 90 stupnjeva. Ovo je iznijeto na osnovu rauna V = 15 sin w cos . Moram postaviti pitanje to moe amater napraviti za 60 sekundi? Ovime elim pokazati kako je najvie opisivani i najvie prevoen lanak dosta neprihvatljiv u amaterskim uvjetima (jasno za precizna usmjerenja). Veliina 11.7 lukih minuta iznosi 0.2 stupnja. Ako kaemo da su greke koje e nastati nianjenjem Sunca kod njegovog polumjera reda 16 lukih minuta, sigurno e biti dosta velike. Nije isto smjerati Sunce (zbog sjaja) na izlazu ili zalazu i nianiti ga u podne, kada ima i najveu visinu i sjaj. Ovim grekama treba dodati koliko smo u stanju izraziti tono svoju geografsku duinu jer ona isto utie na vrijeme kada e biti kulminacija jer sada se ne radi o
Greenwichu ve o mjesnom Meridijanu i mjesnom srednjem vremenu (Lokal Mean Time). Naprednijim amaterima dajem ideju da koriste Sunce u prvom vertikalu gdje je tada njegova visina sin V = sin cosec , a to je odmah elevacija, a azimut u prvom vertikalu (svakog nebeskog tijela) je 90. Bitno je da su visine u prvom vertikalu mnogo nie (manje), a to je pogodnije kod smjeranja. Na ovu temu moe se izvesti veliki broj rjeenja koristei i druga nebeska tijela. Prilikom pisanja lanka trudio sam se da materiju uinim dostupnom svim radioamaterima. Izabrao sam, po mome miljenju, najprikladnija nebeska tijela i omoguio radioamaterima da imaju dosta mogunosti vremenskog izbora (dan, no), kao i vremena za usmjerenje svojih antena. Nisam objanjavao astronomske izraze smatrajui da je o njima bilo dosta rijei u autorovom lanku to su keplerijani?. Literatura: Nautiki Godinjak
Petobander iz furde
D
a bismo doli do ove antene, uz moju dobru volju, trebala je i ideja. Prije nekog vremena prozvao me je na HRS forumu, moj drugar iz Splita, Gogo, 9A6C, u vezi triband Spider quada, poznatijeg kod nas kao je. Imao sam simulaciju ve napravljene i od Joce, YT7KJ, uspjeno isprobane verzije, za bakrenu icu u PVC-u od 2.5 kvadrata. Poslao sam to na HRS i javili su mi se idejni tvorci ove 5-band antene, Vlatko, 9A9R, iz Rijeke i Joke, 9A4KL, iz Splita. Vlatko je upitao moe li se od toga napraviti petobander s WARC-ovima za gornje bandove? Tome se pridruio i Joke, s idejom da tu antenu projektiram za gradnju s PTK icom iz vojnih vikova, koju je imao u furdi i pitao: Moe li se napraviti s ribikim tapovima umjesto 'Donita'? Dobro opskrbljen programima za simulacije antena (hvala Mati, 4N1AW), poeo sam grubu simulaciju u AOP-u, zamijenivi bakrenu elinom icom u PVC-u, nadajui se da e na kraju to biti blisko realnom. Na ovom mjestu objasnit u kako dolazim do simulacije realnih rezultata s antenom montiranom na stup. Svaka moja objavljena antena je prvo simulirana (s mojim faktorima skraenja za PVC icu; o njima kasnije), provjerena u tri programa (AOP, EZNEC i 4NEC2), napravljena, montirana, isprobana (SWR
Radio HRS - 2/2005
metrom; dok ovih dana nisam nabavio MFJ 259 koji je naknadnim mjerenjima pokazao da su rezonantne frekvencije upravo tamo gdje sam htio), korigirana novom optimizacijom po potrebi, ponovo montirana, izmjerena i ono najbitnije: viestruko provjerena dobivenim raportima iz raznih QTH sa 100 W ureajem. Tako dobivene podatke sam unosio u sliwww.hamradio.hr
jedee simulacije i doao do provjerenih faktora skraenja nama dostupnih izoliranih ica. U najgrubljem prosjeku to je oko 3%, no faktor je razliit u zavisnosti od projektirane rezonantne frekvencije. Za one koji se bave simulacijama ovdje ih objavljujem i navodim da nema neke vee razlike u VF skraenju za korite13
antene
Slika 1.
Slika 2.
Slika 3.
Slika 4.
nje uobiajenih promjera ice od 14 mm. Kada projektiram za frekvenciju 1.83 MHz, u simulaciji zadam frekvenciju 1.92 MHz; 3.55 MHz = 3.69 MHz; 3.73 MHz = 3.5 MHz; 7.05 MHz = 7.25 MHz; 10.1 MHz = 10.45 MHz; 14.0 MHz = 14.5 MHz; 18.13 MHz = 18.75 MHz; 21.0 MHz = 21.6 MHz; 24.93 MHz = 25.8 MHz; 28.0 MHz = 28.85 MHz; 50.1 MHz = 50.6 MHz. Da se vratimo naoj elinoj PTK ici i petobanderu. Poetak je bio vrlo traljav. Interakcija susjednih bandova je bila velika. Meutim AOP je postavio jedan zanimljiv parametar: udaljenost driver - reflektor je na svih 5 bandova bila oko 2 m umjesto traene je konfiguracije. Pokuao sam to iskoristiti i postavio sam jednaku udaljenost izmeu svih elemenata. Krenulo je i interakcija se lagano smanjivala, a kompromisna udaljenost se ustanovila na 1.88 m. Dalji postupak je bio rutina koja dugo traje. Optimizacija u AOP-u, provjera simulacije u EZNEC-u i tako vie puta od najnieg prema najviem opsegu i obrnuto pa ponovo nazad u EZNEC. Kad se iskristalizirala potencijalna varijanta, dolo je vrijeme za pregled cijele irine svakog opsega u svim varijantama: SWR, pojaanje antene, odnos naprijed nazad i impedancija / reaktancija (ovo posljednje je najea greka modelara antena koja nastaje upornim traenjem najnieg SWR-a). Pamtim Matin savjet: Mani SWR! To se uvijek moe dotjerati, vane su struje (raspored) i da tvoj signal ode tamo gdje si namjerio kut zraenja. Tu je Arijev, 4NEC2, idealan program. Prikazuje istovjetne rezultate s vrlo pouzdanim EZNEC-om, ali ima i mogunost prikaza svih parametara antene kroz frekvencije zakljuno s trodimenzionalnim dijagramima pojaanja i naknadnom optimizacijom po svim zadanim parametrima. Uz izvanredno prikladnu simulaciju utjecaja tla s tzv. Sommerfeld groundom. Za njegovo koritenje u optimizaciji e vam trebati malo bre raunalo ili to ponovo prepustite AOP-u koji radi u DOS-u. Geometrijska konfiguracija ove antene je zamiljena kao tzv. Square quad (stranice paralelne i okomite u odnosu na zemlju), a u Diamond konfiguraciji, manje - vie svi parametri su isti. Simulirana visina montae od 10 m i prosjeno zemljite (0.005/13) pastorala izvan grada. U gradskim uvjetima provodljivosti tla (0.001/5) je razlika oko 1 dB. Pojaanje antene prikazano u
www.hamradio.hr
dijagramima je u dBi s groundom. U slobodnom prostoru dBd je oko 5.5 dB manji. Sad u iznijeti izraunato pa emo krenuti na konstrukciju i mjere. Rezonantne frekvencije (gain/FB) odnos ove antene su: 14.100 MHz (10.71 dBi /18.3 dB); 18.130 MHz (11.64 dBi/27 dB); 21.150 MHz (12.0 dBi/29.0 dB); 24.930 MHz (12.15 dBi/19,4 dB); 28.300 MHz (12.8 dBi/13.2 dB). Razmak izmeu svih drivera i reflektora je isti, 1.88 m. ica je PTK promjera 1 mm s izolacijom. Napajanje je direktno bez baluna na luster-klemu. Boom je aluminijska kutija dimenzija 45 mm x 45 mm x 2000 mm. G vinklovi, 4 komada za kri, su od eljeza 20 x 2 x 600 mm privreni vijcima s maticama, po 2 komada M8 x 70 mm za boom, a po 1 komad M8 x 30 mm, meusobno (vidi slike 1., 2. i 3.). Vezivanje tapova za kri napravljeno je s po dva komada tzv. auspuh-elni promjera 50 mm, po tapu (slike 1., 2. i 3.). tapovi su 7 m duine i koriste se prva etiri lanka. Vezivanje ica za tapove napravljeno je s rebrastim PVC remenima (cable tie).Ovako izveden petoband quad spada u lake antene jer mu je ukupna teina ispod 10 kg. Detaljnije opisano izgradnja je tekla ovako: prvo sam dobro istegao icu skinutu s koluta i odmjerio 5 duina ice za reflektore: (21.176 m/ 16.164 m/ 14.264 m/ 11.992 m /10.824 m), isjekao ih i zalemio krajeve istih petlji pa namotao izolir traku preko toga. Mogua greka u mjerenju od par milimetara nije kritina, ali budite to precizniji. Zatim sam odmjerio drivere: 20.616 m/ 16.088 m/ 13.816 m/ 11.672 m/ 10.328 m (+ 4 cm za kontakt u luster-klemi) blankirao im krajeve po 2 cm i zalemio ih. Slijedee je bilo obiljeavanje tapova izolir trakom u boji (mjesta spajanja sa icom tzv. dijagonale). Kupio sam gotov aluminijski boom dimenzija 45 x 45 mm, duine 2 m i na njemu obiljeio udaljenost od 1.88 m. Na tim mjestima sam probuio 2 rupe promjera 8 mm. Odmah sam s vijcima M8 x 70 mm privrstio prvi par, na sredini ve probuenih G vinklova. Uz njih sam prislonio drugi par i probuio slijedee rupe 90 stupnjeva na boomu u odnosu na prve. I njih sam privrstio vijcima M8 x 70 mm. Tek tada sam buio naslonjene vinklove builicom 8 mm za meusobno spajanje vijkom M8 x 30 mm. Kad sam ih i meusobno uvrstio, postavio sam boom na dva stolca da se ne moram puno
Radio HRS - 2/2005
14
antene
saginjati. Na prvi tap sam vezao rebrastim remenima (cable tie) ice svih reflektora na obiljeena mjesta, a sredine svih drivera na drugi tap isto tako. Ta dva tapa sam proglasio za gornje, (ja sam pravio DIAMOND verziju) i njih sam prvo postavio u krieve, a uvrstio ih auspuh-elnama. Ne steite elne do maksimuma, pucaju tapovi. Slijedee je bilo privrivanje elnama bonih tapova za kri i vezivanje ica na obiljeena mjesta bonih tapova. Slijedea faza izrade je bila smijena, ali vrlo praktina. Postavio sam quad tako da je leao driverima na zemlji, a boom je s reflektorima strao u nebo. Prvo sam povezao preostale ice reflektora na njihova mjesta, a onda sam spojio krajeve drivera u luster-kleme. Sada dolazi na red najnegativnija osobina ove antene. Naime, svaki driver se napaja zasebnim kabelom precizno odreene duine (/2xvf), ali o tome kasnije. Kome se ovo ne svia, na raspolaganju mu je relejno napajanje jednim kabelom. To je jako dobro opisano na EI7BA siteu, gdje se nalazi slina, ali znaajno ozbiljnija antena od ove. Adresa je: http://www.iol.ie/~bravo/ Cubical%20Quad.htm Kabele (RG-58) sam rebrastim remenima vezao za donji tap drivera i doveo ih na sredinu booma, gdje sam ih takoer privrstio PVC remeniima. S obzirom da je antena laka poslije ove faze moete je sami odnijeti na stup i uvrstiti je na oko 5 m visine od tla i isprobati SWR, jer kad je podignete na 10 m mogua korekcija e biti tea. Moda nemamo istu icu? Rezonantne frekvencije na 5 m visine e biti neto nie oko 70 kHz na 14 MHz do 50 kHz na 28 MHz to je sitnica. to jo da vam kaem osim da sam luster-kleme jo na zemlji zalio toplom plastikom zbog korozije i vode (ne volim silikon - kiseo je i mijenja kapacitet vremenom) i ako elite da ova antena ima 50 oma na svakom opsegu morate ispotovati pravilo duine napojnih kabela. To nije teko jer se koristi umnoak lambda polovine za zadanu frekvenciju, korigiran za brzinu prostiranja valova kroz njega (v.f. = 0.66 za RG-213 i RG-58). Ja sam ak isprobao kako to radi s TV kabelom (Belden RG-6; 75 oma, s v.f. 0.75). Znaajno je jeftiniji od oba prethodna, signal je podjednako dobar ako ne radite QRO jer je ogranienje 400 W. Budui da ja nisam SWR fanatik, meni nije smetalo 1.5:1 na 14 MHz i 1.7:1 na 28 MHz. Dobiveni raporti su bili isti kao i na 50 omskoj verziji. Slijede dimenzije petlji, zatim dijagonala mjesta za privrivanje ica za tapove i duina (lambda polovinaxV.F.) kabela za pojedinane bandove.
Radio HRS - 2/2005
Ovo je dodatak za kolege koji ovu antenu montiraju na mjestu s izrazito klimatski nepovoljnim uvjetima (vjetar preko 25 m / sek, veliki snijeg s niskim temperaturama i ledom, vrlo jako sunce). Preporuujem im da ove jeftine tapove ispune Pur pjenom segmentalno prije sklapanja (panja: poveava svoju zapreminu i do 16 puta), od najtanjeg prema najdebljem segmentu i da spojeve segmenata zalijepe ciyano-akrilnim ljepilom. Taj postupak oteava antenu za svega 800-900 grama, a osigurava joj veu vjerojatnost preivljavanja klimatskih uvjeta i dui vijek. Za daljnje informacije moj je e-mail: muzikant@sezampro.yu.
Reflektori
21.176 m/ 16.164 m/ 14.264 m/ 11.992 m/ 10.824 m
Driveri
20.616 m/ 16.088 m/ 13.816 m/ 11.672 m/ 10.328 m
Dijagonale - zadnje
3.74 m/ 2.91 m/ 2.52 m/ 2.12 m/ 1.914 m
Dijagonale - prednje
3.65 m/ 2.85 m/ 2.44 m/ 2.07 m/ 1.83 m
Stranice reflektora
5.294 m/ 4.116 m/ 3.566 m/ 2.998 m/ 2.706 m
Stranice drivera
5.154 m/ 4.022 m/ 3.454 m/ 2.918 m/ 2.582 m
www.hamradio.hr
15
antene
Pie: Darko Grubi, 9A6ARP
Uvod
Veina nacrta za 2.4 GHz antenu koji se mogu nai na Internetu koriste bakrene cijevi i lmr-kabel, koji nisu lako dostupni. Meutim, ovu antenu mogue je napraviti koritenjem koaksijalnog kabela RG-213 (bez bakrenog oklopa).
- 1 m RG-213U kabela. Ova duina je dovoljna za 2 antene. - N-konektor muki ili enski ovisno o ureaju na koji se spaja. Konektor mora biti prilagoen za spajanje na RG-213U. - PVC plastina cijev unutarnjeg promjera 20 mm, a vanjskog 22 mm ili vie. Koristi se kao zatita antene. - Plastini ep za cijev (22 mm) koji se stavlja na vrh antene i titi antenu od atmosferskih utjecaja. Nije potreban nikakav poseban alat; ravnalo za mjerenje (s milimetarskom skalom), runa pila, skalpel, klijeta, lemilica, komadi drva za ablonu za lemljenje, radni stol.
prije rezanja vanjski oklop kabela lagano zaree kako bi se olakala izrada antene.
Prva oznaka nalazi se 31 mm od kraja kabela (poetna 1/4 valne duine). Mora se rezati kroz vanjsku izolaciju, oplet i unutranju izolaciju, ali se ne smiju zarezati bakrene ice u jezgri. Prilikom rezanja kabela bitno je da se ostavi vanjska izolacija kako bi se urednije izrezao oplet RG-213.
Rezanje dijelova
Za rezanje kabela najbolje je koristiti runu pilu koja daje bolji rez od raznih rezaa ice. Svaki dio antene sastoji se od komada RG-213 kabela kojem je s svake strane ogoljen dio jezgre. Sada izreite i njeno zakrenite odsjeenih 31 mm opleta.
Kako bi antena imala dobitak (gain) od oko 6 dB potrebno je 8 dijelova, s dijelom od 1/4 valne duljine na poetku i produetkom s N-konektorom na kraju. Za izradu antene potrebno je 2-3 sata.
Svaki dio antene treba biti dug 1/2 valne duljine pomnoene s faktorom skraenja kabela (velocity factor). Faktor skraenja za RG-213 je 0.66. Ako se koristi drugaiji kabel (npr. lmr-400) ili neka druga radna frekvencija, potrebno je izraunati duinu dijela antene pomou slijedee formule: 1/2 = (V*C)/(2*F) = (0.66*299792458)/ (2*2441000000) = 0.0405 m = 40.5 mm V - faktor skraenja za RG-213 = 0.66 C - brzina svjetlosti - 299792458 m/s F - radna frekvencija u Hz 2441000000 Hz = 2.4 GHz Poetni dio je dugaak 1/4 valne duljine (31 mm) i rauna se bez faktora skraenja. Poetni dio se sastoji samo od sredinjeg dijela RG-213. Sama antena je dugaka 355 mm + duljina produetka s N-konektorom.
Za ispravnu izradu antene nije bitna duljina svakog komada RG-213, ve je bitna duljina svakog dijela antene (vidi sliku). Kako bi se komadi kabela RG-213 preklapali tako da ih se moe zalemiti, oklopljeno treba ostati sredinjih 37 mm kabela, a sa svake strane treba ostati po 6 mm ogoljene jezgre (vidi sliku). Za svaki komad potrebno je 50 mm RG-213 kabela, 37 mm oklopljeno + 2 * 6 mm ogoljene jezgre + 1 mm koji e se potroiti prilikom rezanja kabela pilom.
Nakon rezanja vanjske izolacije i opleta potrebno ih je klijetima odstraniti s kabela. Potom je potrebno skalpelom oprezno prerezati izolaciju jezgre tako da se ne oteti sama jezgra. Kada se izolacija jezgre preree, potrebno ju je odstraniti i to tako da se prerezana izolacija vrti u smjeru namatanja jezgre.
Sastavni dijelovi
Dijelovi antene su jeftini i mogu se nabaviti u bilo kojoj trgovini elektronikih komponenti.
16
Kabel RG-213 je potrebno rezati tako da se prije odvajanja svakog komada naprave rezovi na mjestima koja odreuju oklopljene dijelove svakog komada. Slijedea slika prikazuje prva tri komada antene i prikazuje redoslijed rezova na kabelu. Najprije je potrebno oznaiti mjesta na kabelu gdje e se nainiti rezovi. Prilikom rezanja pilom, kabel se savija i deformira pa je poeljno da se
www.hamradio.hr
Slijedea oznaka udaljena je 37 mm od prve (odnosno 68 mm od poetka kabela) i obiljeava kraj zatite prvog dijela antene. Slijedea oznaka nalazi se jo 13 mm niz kabel (sastoji se od po 6 mm za svaki dio antene i 1 mm koji e se odstraniti rezanjem). Ova oznaka obiljeava poetak zatite drugog dijela antene. Slijedea oznaka udaljena je 37 mm, slijedea 13 mm, itd. dok se ne obiljee svi dijelovi antene.
antene
Kada su svi dijelovi antene obiljeeni obavlja se rezanje vanjske izolacije i opleta. Dio opleta e se moda izvui jer 13 mm vanjske izolacije ne moe dovoljno vrsto drati oplet, no to ne utjee na kvalitetu antene.
Kada postavljate drvene drae ostavite dovoljno mjesta da moete zalemiti komadie kabela. Na svakom dijelu antene potrebno je skalpelom napraviti zarez u obliku slova V kako bi se ogolio dio opleta na koji e se zalemiti jezgra slijedeeg dijela. Antena se poinje spajati od vrha prema dolje, pritom pazei na pravilan razmak koji je potreban od opleta jednog sektora do drugog to iznosi 40.5 mm (ukljuujui i razmak izmeu sektora od 3 mm).
Nakon prethodne pripreme moe se odrezati prvi dio antene. Kabel treba prerezati na polovici ogoljenog dijela kabela (74.5 mm od poetka kabela). Za rezanje se koristi pila.
V izreze na sredinjim dijelovima potrebno je zarezati tako da budu na istom pravcu tako da antena ne bude savijena kada se bude lemila. Kada se dovri svih osam dijelova, potrebno ih je zalemiti.
Nakon rezanja se sa svakog kraja kabela moe skinuti vanjska izolacija i oplet.
Izrada ablone
Ako nemate nekoga tko vam moe pomoi pri spajanju dijelova antene, jednostavnije je da izradite ablonu koja e vam pomoi pri lemljenju dijelova antene. Sami drai izraeni su od drveta, a podloga na kojoj se nalaze mora biti dovoljne duine da se mogu montirati i kako bi cijela antena bila na njoj. Morate paziti na to da desni drveni drai sa slike budu duine 30 mm.
Na kraju spajanja svih elementa antene s istim kabelom do N konektora moete uzeti bilo koju duinu kabela. Antenu morate obavezno zatititi od atmosferskih utjecaja ako se nalazi vani. Za to je najbolje upotrijebiti plastinu vodovodnu cijev.
Prethodno opisani proces se ponavlja dok se ne dovri svih osam dijelova antene. Potrebno je obaviti istu proceduru i za osmi dio jer e se ostatak kabela iskoristiti kao produetak. Potrebno je na svakom dijelu antene provjeriti da oplet ne dodiruje jezgru kabela.
Piu: Vladimir Novak, 9A2NV Marijan Horn, 9A2CO
ispitivala prikazana je na slici 1. Kako bismo je prilagodili za uilo tu shemu smo malo prekrojili. Na njoj prekinuli pojedine vodove i na njihove krajeve ugradili prikljune stupie. S pomou leita za kvarcne kristale kod kojih smo spojili njihova gnijezda, pripremili
www.hamradio.hr
17
praktina elektronika
smo spojne mostove. Njih moemo po potrebi namjestiti na prikljune stupie i tako popuniti prekinute vodove. Kada su svi mostovi na svojim mjestima, shema uila (sl. 2.) identina je elektrinoj shemi ispitivala, a predloak tiskane ploice u prirodnoj veliini je dimenzija 138 x 103 mm (sl. 3.). Poloaj dijelova prikazan je na slici 4., a izgraeno uilo prikazuje slika 5. Nju je lako usporediti sa shemom na slici 2. posebno zato to se pored sastavnih dijelova na njoj, kroz nju naziru i tiskani vodovi. Za kristale smo predvidjeli tri leita kako bismo mogli prikljuiti kristale u kuitima HC18 ili HC33. Napon napajanja za ovo uilo moemo mijenjati izmeu 5 V i 12 V pa si na taj nain omoguimo vie moguih mjerenja. Pored ispitivanja ispravnosti sastavnih dijelova moemo na tom uilu obaviti ova mjerenja: 1. Provjeru ispravnosti sastavnih dijelova s ommetrom, analognim ili / i digitalnim. 2. Na prikljunice + i - dovedemo i na njima izmjerimo napon napajanja. 3. Kada su svi mostovi na svojim mjestima, moemo provjeriti ispravnost rada sklopa, to nam pokazuje svjetlea dioda. 4. Ako izvadimo most A i umjesto njega prikljuimo miliampermetar, moemo izmjeriti ukupnu potronju struje, Iu. 5. Vratimo li most A na njegovo mjesto, izmeu mosta B i mase moemo izmjeriti napon kolektora tranzistora T1, Uk1. 6. Izvadimo li most B i na njegovo mjesto prikljuimo miliampermetar izmjerit emo struju kolektora tranzistora T1, Ik1. 7. Ako vratimo most B na njegovo mjesto i prikljuimo voltmetar izmeu mosta C i mase, izmjerit emo napon emitera tranzistora T1, Ue1. 8. Dignemo li most C i umjesto njega prikljuimo miliampermetar, izmjerit emo struju emitera tranzistora T1, Ie1. 9. Vratimo most C na njegove stupie i voltmetar prikljuimo izmeu mosta D i mase. Tada emo izmjeriti napon na kolektoru tranzistora T1, Uk2. 10. Ako izvadimo taj most i umjesto njega prikljuimo miliampermetar, izmjerit emo struju kolektora tranzistora T2, Ik2. 11. Vratimo most D na njegove stupie i izvadimo most E. Na njegovo mjesto prikljuimo miliampermetar i izmjerimo struju emitera tranzistora T2, Ie2.
18
12. Kada su svi mostovi na njihovim mjestima, moemo na stupiu Ub1 (baza T1) provjeriti VF sondom prisutnost VF napona. To isto moemo uiniti i na stupiu Ub2 (baza T2). 13. Na BNC konektoru VF moemo takoer provjeriti VF sondom prisutnost visokofrekventnog napona. Spojimo li taj konektor koaksialnim kabelom s brojaem frekvencije, moemo izmjeriti frekvenciju tog napona. Spojimo li taj konektor s osciloskopom, moemo na njemu vidjeti i sliku tog VF napona. Gradnja toga uila je vrlo jednostavna pa ju je mogue izgraditi u svakom radioklubu. Sklop je vrlo koristan jer pored uenja i uvjebavanja moe posluiti za ispitivanje kvarcnih kristala, a uz brojilo frekvencije omoguuje i provjeru njihove tonosti.
Otpornici
R1 R2 R3 R4 C1 C2 C3, C4 C5 47k 1k2 1k 680E 1n5 150 p 1n 100p
Kondenzatori
Poluvodii
D1, D2 T1, T2 LED crvena - OA95 - BC547 (BC546, BC108, BC238)
Ostali dijelovi
tiskana ploica stupii leite za kristal utinice za kristale BNC utinica noice za ploicu -1 - 12 -5 (za mostove) -3 -1 -4
praktina elektronika
www.hamradio.hr
19
praktina elektronika
Pie: Oto Predani, 9A4OP
Radioamaterski meusklopovi
unutar optokaplera 4n25, tj. na noicu 1. Noicu 2 istog optokaplera spajamo na pin 5 (GND). S druge strane optokaplera signal za PTT se moe spojiti direktno na noicu 5, no ja preporuujem da se na tu noicu zalemi kolektor nekog jaeg NPN tranzistora i tek poslije njega na PTT ulaz. U tom sluaju na noicu 4 optokaplera spajate bazu tranzistora, a emiter tranzistora na masu radioureaja. Na taj nain smo dobili jai preklopnik za PTT koji moe podnijeti veu struju kratkog spoja. U samom programu morate navesti na kojem portu se nalazi PTT prekida i s kojeg pina se dovodi. Ukoliko imate na raunalu DB25 pinski utika za PTT koristite pinove 4, 20 i 7 (gnd). Na gornjoj shemi su prikljuci za Yaesu FT-817 i Icom IC-706Mk2G (mini DIN 6), a na donjoj prikljuci na DIN13 kod IC-706Mk2G. Trei dio zahtijeva za upravljanjem radioureaja raunalom mi je zadavao probleme budui da svaki proizvoa ima svoj sistem. Kako kod kue imam Icom i Yaesu ureaje, ja sam sebi i nekolicini drugih, napravio vrlo jednostavan sklop koji sam naao u asopisu CQ ZRS, prosinac 2001., koji su objavili Herman, S57ONW, i Marijan, S56A, gdje se koristi jeftin i izvrstan MC1489. Cijeli meuskop se sastoji od gore spomenutog MC1489, otpora 220 oma, elektrolitskog kondenzatora od 1 F te stabilizatora napona 78L05. Istim sklopom moe se takoer prelaziti na predaju i koristiti kao CW tipkalo. Sam sklop nije teko napraviti, no postoji jedna razlika kod Icom i Yaesu ureaja. Dok se kod Icom ureaja signali s 1. i 6. noice spajaju i tako zajedno spojen signal vodimo na srednji dio 3.5 mm utikaa, kod Yaesu-a signal s 1. noice ide na TXData, a signali s 6. noice idu na RXData prikljuka za spajanje na raunalo. Takoer u programu s kojim elite kontrolirati radioureaj morate namjestiti COM port s kojeg ide signal, kojom brzinom i na koju adresu. Svaki program ima drugaiju prilagodbu, tako da morate pogledati u dokumentaciju programa kako ga koristiti i namjestiti parametre. Govori se da takvi meusklopovi ne moraju biti galvanski odvojeni od raunala i radioureaja, to je donekle tono ako radite s prijenosnim raunalima. Ako radite sa stolnim raunalima preporuljivo je rastavljati NF signale i mase od radioureaja. Ukoliko doe do probijanja
udui da su radioureaji sve suvremeniji i da su se u radioamaterskom radu pojavile nove vrste rada i novi programi koji nam omoguavaju rad preko radioureaja te kontrolu istih preko raunala, nekolicina kolega zamolilo me da napravim meusklop izmeu njih. Veinu njih je zanimao rad na RTTY i PSK 31, vrste rada preko zvune kartice u raunalu, te sklop koji bi automatski prebacivao radioureaj na predaju. Nekolicina je izrazila i elju da bi s istim sklopom regulirali rad radioureaja (prebacivanje frekvencije, moda, banda, antena, itd.). Pretraivi brojne Internet stranice, meusklop sam podijelio na tri funkcionalne jedinice: galvanski izolirano prebacivanje NF signala iz i u zvunu karticu, opto izolirano prebacivanje PTT prema predajniku te raunalno upravljanje radioureajem. Za prvi dio, tj. galvansko izolirano prebacivanje NF signala sa i u zvunu karticu koristim malene NF transformatore odnosa 1:1. Oba transformatora su na jednom kraju spojena na masu raunala, a na drugom kraju istog namota su spojeni na OUT i IN zvune kartice. Na drugoj transformiranoj strani takoer su jedni krajevi namota spojeni na masu, ali ovaj put masu ureaja, dok na transformator koji je spojen na IN zvune kartice preko tantal elektrolita od 10 F dovodim signal iz MIC-a, a s transformatora koji ide na OUT zvune kartice drugi kraj namota spajam na zvunik ureaja. Drugi dio meusklopa je prebacivanje radioureaja na odailjanje signala. Kako signal za PTT dobivamo na COM portu (neki programi isti taj signal imaju i na LPT portu), na samoj utinici DB 9 se preko dioda 1n4148 s pina 4 (RTS) i 7 (DTS) dovodi signal na otpornik 2k2 i otpornik spajamo na anodu diode
20
Slika 2.
Slika 1.
www.hamradio.hr
praktina elektronika
Slika 3.
meusklopove uspio smjestiti u plastino DB25 kuite kao to se vidi u naslovu ovog teksta. Svi sklopovi su napravljeni ve u desetak primjeraka i svi su odmah proradili. Ukoliko pratite priloene crtee ne moete pogrijeiti. U svakom sluaju kod bilo kojih nejasnoa potraite odgovor na Internet stranicama ili od nekog starijeg kolege koji to zna (autor
ovog teksta ne snosi nikakvu krivice u sluaju unitenja radioureaja ili raunala). Svakako treba malo hrabrosti i samopouzdanja i sve e biti u redu (jasno na vlastitu odgovornost). Nadam se da e vam meusklop koji ete napraviti sluiti dug niz godina i osigurati vam stotine lijepih i uspjenih veza raznim vrstama komuniciranja.
Slika 4.
napajanja raunala, dolazi do unitenja meusklopa, radioureaja i raunala. Tko se jednom opee, sve to moe radi galvanski odvojivo od raunala ili kao ja za komunikaciju s radioureajima koristi prijenosno raunalo. Samu shemu tiskane ploice nisam ovdje prikazao budui da veliina gotovog meusklopa odgovara veliini upotrijebljenih dijelova. Ja sam svoje
funkcionalni, opremljeni elektrinim i montanim shemama, opremljeni opisom rada i rezultatima mjerenja, opremljeni tehnikim podacima, popraeni tekstom pogodnim za objavljivanje u asopisu, Svi sudionici Natjeaja dobit e simboline nagrade (priznanja), te e im radovi, ako zadovoljavaju ocjenu urednitva, biti objavljeni u asopisu Radio HRS. Najbolji radovi iz svake kategorije (10 kategorija) bit e nagraeni priznanjem, materijalnom nagradom. Svu potrebnu dokumentaciju za Natjeaj treba dostaviti od objave Natjeaja u asopisu Radio HRS do 1. studenog 2005. god. na adresu: Hrvatski radioamaterski savez 10000 Zagreb Dalmatinska 12 (za nagradni natjeaj). Struna komisija koju je imenovao Izvrni odbor HRS-a ocijenit e prijavljene radove te e autore iji su radovi zadovoljili uvjete Natjeaja pozvati na praktini prikaz rada do 1. prosinca 2005. Nakon toga Komisija e donijeti odluku o najboljim radovima u svim kategorijama. Rezultati natjeaja bit e objavljeni u asopisu Radio HRS i na web stranicama HRS-a. predsjednik HRS-a mr. sc. Petar Milii, 9A6A
21
www.hamradio.hr
KV
Pravila KV natjecanja
Hrvatski radioamaterski kup 2005.
Ovo natjecanje organizira Hrvatski radioamaterski savez radi porasta aktivnosti 9A postaja u KV natjecanjima. U natjecanju mogu sudjelovati svi radioamateri iz Hrvatske s dozvolom za rad na 80-metarskom opsegu.
Kalendar KV natjecanja
OUJAK 2005.
5 - 6. 3. 12. 3. 13. 3. 13. 3. 19. 3. 19 - 20. 3. 19 - 20. 3. 26 - 27. 3. 0000-2359 1200-1700 0700-0900 0900-1100 1600-1700 1200-1200 0200-0200 0000-2359 ARRL DX Contest DIG QSO Party (10-20 m) DIG QSO Party (80 m) DIG QSO Party (40 m) POEGA 2004. Russian DX Contest BARTG Spring RTTY Contest CQWW WPX Contest SSB SSB SSB SSB CW/SSB CW/SSB RTTY SSB
Vrijeme odravanja
Natjecanje se odrava svake godine zadnju nedjelju u travnju (2005. godine to je 24. travnja). Natjecanje je podijeljeno u etiri perioda: 1. period od 16.00 do 16.30 sati po lokalnom vremenu - samo CW, 2. period od 16.30 do 17.00 sati po lokalnom vremenu - samo SSB, 3. period od 17.00 do 17.30 sati po lokalnom vremenu - samo CW, 4. period od 17.30 do 18.00 sati po lokalnom vremenu - samo SSB.
TRAVANJ 2005.
2 - 3. 4. 2 - 3. 4. 9 - 10. 4. 9. 4. 10. 4. 10. 4. 16. 4. 16. 4. 16 - 17. 4. 23 - 25. 4. 24 - 24. 4. 24. 4. 1500-1500 1600-1600 0700-1300 1200-1700 0700-0900 0900-1100 0000-2359 1500-1900 1200-1200 1300-1300 1200-1200 1400-1600 SP DX Contest EA RTTY Contest JA Int. DX Contest DIG QSO Party (10-20 m) DIG QSO Party (80 m) DIG QSO Party (40 m) Holyland DX Contest EU Sprint GACW CW DX Contest Helvetia Contest SP DX RTTY Contest Hrvatski RA kup CW/SSB RTTY CW CW CW CW CW/SSB SSB CW CW/SSB RTTY CW/SSB
Izmjena
Izmjena: RS(T) i redni broj veze, koji poinje od 001 i nastavlja se u svim periodima i registarska oznaka za automobile u vaem mjestu.
Kategorije:
ABCDEjedan operator, mijeano, jedan operator, samo CW, jedan operator, samo SSB, jedan operator, QRP (< 5 W), vie operatora (klupske postaje su u toj kategoriji). Uz svaki dnevnik valja poslati zbrojni list koji treba sadravati ove podatke: pozivnu oznaku, ime i prezime (ili naziv kluba), adresu, opis ureaja i antene, obraun bodova, izjavu o pridravanju pravila natjecanja, potpis operatora a za postaje s vie operatora popis svih operatora.
Bodovanje
- CW veze - 3 boda, - SSB veze - 2 boda.
Nagrade
Posebnim pokalima nagradit e se tri prvoplasirane postaje u kategorijama A i E, kao i prvoplasirane postaje u kategorijama B, C i D. Diplome e dobiti prvih deset postaja u svakoj kategoriji.
Mnoitelji
Registarske oznake (posebno u svakom periodu). Vlastiti mnoitelj se ne rauna.
Zbroj bodova
Ukupan broj bodova dobiva se mnoenjem ukupnoga broja QSO-bodova s ukupnim brojem mnoitelja. Svaka dvostruka (dupla) veza mora biti jasno oznaena u dnevniku i ne donosi bodove. Svaka krivo primljena pozivna oznaka povlai za sobom ponitenje te veze.
Objava rezultata
Rezultati e biti objavljeni u asopisu Radio HRS i na web stranici Hrvatskoga radioamaterskog saveza. BJ BM CK DA DE DJ DU GS IM KA KC Bjelovar Beli Manastir akovec Daruvar Delnice akovo Dubrovnik Gospi Imotski Karlovac Koprivnica
Dnevnik
Dnevnik mora sadravati: vrijeme po SEV ili UTC, pozivnu oznaku korespondenta, obostranu izmjenu, mnoitelje (mnoitelj se oznauje samo prvi put u svakom periodu), QSO-bodove po vezi. Na dnu svake stranice treba biti zbroj mnoitelja te stranice kao i zbroj QSO-bodova te stranice. Na vrhu svake stranice treba biti pozivna oznaka, registarska oznaka, ime natjecanja i broj stranice.
KR KT KZ MA NA NG OG OS PS PU PZ
Krapina Kutina Krievci Makarska Naice Nova Gradika Ogulin Osijek Slatina Pula Poega
RI SB SI SK ST VK VU VZ ZD ZG ZU
Rijeka Slavonski Brod ibenik Sisak Split Vinkovci Vukovar Varadin Zadar Zagreb upanja
22
www.hamradio.hr
KV
Obraun bodova
Svaki CW QSO vrijedi 2 boda. Svaki SSB QSO vrijedi 1 bod. Veza s postajom organizatora 9A4P vrijedi 5 bodova (bez obzira na vrstu rada). Obraun bodova vri se na slijedei nain: ukupan rezultat jednak je zbroju bodova (nema mnoitelja). U sluaju da dvije ili vie postaja ostvare isti broj bodova, plasman e se odrediti tako da e prednost imati postaja koja je u kraem roku odrala posljednju vezu (u kraem roku osvojila bodove), a ako i tada bude izjednaen rezultat usporedit e se vrijeme potrebno za postizanje 90% bodova, zatim 80% bodova, itd. Oduzimanje bodova: vremenska razlika u dnevnicima vea od 5 minuta, bilo koji krivo primljeni podatak ili podatak koji nedostaje. Za svaku obraunatu duplu vezu odbit e se tri boda. Organizator e pregledati dnevnike i iz rezultata iskljuiti bodove ostvarene s postajama koje su odrale manje od 10 veza.
Natjecateljska komisija
Kontrolu dnevnika i rezultata obavit e Natjecateljska komisija u sastavu: - Boris Horvat, 9A3TN, - predsjednik Komisije, - Mladen Kati, 9A4KA, - lan Komisije, - Drago Mikel, 9A2XF, - lan Komisije.
Termin natjecanja
19. oujka 2005. (subota).
Rezultati natjecanja
Komisija e najkasnije do 20. travnja pregledati dnevnike i objaviti rezultate natjecanja. Rok za albu je 10 dana. alba se podnosi natjecateljskoj komisiji. Po dobivanju albe u roku od 7 dana komisija e se sastati i donijeti odluku o albi.
Vrijeme natjecanja
od 17:00 do 18:00 (lokalno vrijeme).
Vrsta rada
CW i SSB.
Sudionici
Sve radioamaterske postaje u Republici Hrvatskoj s vaeom dozvolom za rad.
Diskvalifikacija
Diskvalifikacija je mogua u slijedeim sluajevima: odstupanje od propozicija natjecanja i uvjeta iz dozvole, sudjelovanje iste osobe u vie natjecateljskih kategorija ili ekipa, dopisivanje neodranih veza, nepotivanje ham-spirita ili ometanje drugih sudionika. Odluku o diskvalifikaciji donosi Natjecateljska komisija. Sve odluke Natjecateljske komisije moraju biti jednoglasne.
Poziv u natjecanju
CW: CQ P SSB: CQ POEGA (veze se odravaju na hrvatskom jeziku).
Kategorije sudionika
a) S - jedan operator, b) M - vie operatora i radioklubovi. (U ovoj kategoriji su i postaje koje posluuje vie operatora i pomagaa). Sve klupske postaje, bez obzira na broj operatora, uvrtene su u ovu kategoriju.
Natjecateljska prijava
Natjecateljska prijava treba sadravati zbirni list i dnevnik natjecanja.
Dnevnici
Dnevnici svih sudionika kratkovalnog natjecanja (s ispravkama i oznaenim ponitenim vezama) bit e dani na uvid svim sudionicima prilikom podjele nagrada.
Zbirni list
Na zbirnom listu treba navesti slijedee podatke: ime i prezime natjecatelja ili naziv radiokluba, pozivni znak, adresu postaje iz dozvole za rad, lokaciju postaje za vrijeme natjecanja, kategoriju sudionika, broj veza i bodova, tehnike podatke o opremi koja je koritena za vrijeme natjecanja, popis operatora i pomagaa, izjavu o pridravanju propozicija, ham-spirita i uvjeta iz dozvole za rad, komentar o natjecanju, primjedbe i prijedloge organizatoru, kao i eventualnu prijavu nepravilnosti u radu drugih sudionika, potpis i (u klupskoj kategoriji) ig sudionika. Dnevnici veza bez zbirnog lista nee sudjelovati u plasmanu, nego samo kao dnevnici za kontrolu.
Frekventni opseg
CW: od 3510 do 3600 kHz, SSB: od 3650 do 3750 kHz.
Nagrade
Tri prvoplasirane postaje u obje kategorije dobivaju pehar i diplomu. Svim ostalim postajama koje su odrale najmanje 10 veza bit e dodijeljene diplome.
Snaga odailjaa
Prema licenci sudionika.
Podjela nagrada
Prilikom objave rezultata, sudionici natjecanja bit e obavijeteni o mjestu i vremenu podjele nagrada.
Raport
RS(T) + redni broj poevi od 001. Prilikom izmjena vrste rada (CW/SSB) brojevi se kontinuirano nastavljaju (nema odvojenog brojenja CW i SSB rada). Postaja organizatora 9A4P daje samo oznaku P u CW radu, odnosno POEGA u SSB radu. U natjecanju je doputeno sa svakom postajom odrati po jednu vezu svakom vrstom rada, dakle jednu CW i jednu SSB vezu. Sve duple veze istom vrstom rada moraju biti uvedene u dnevnik i posebno oznaene, ali nee biti bodovane.
Dnevnik
Dnevnik mora sadravati: vrijeme, pozivni znak, predani i primljeni raport i broj veze, te broj bodova veze.
SP DX Contest
Datum i vrijeme
Ovo natjecanje se odrava svake godine prvi puni vikend u travnju. Ove godine to je 2./3. travnja. Natjecanje poinje u subotu u 1500 UTC i traje do nedjelje u 1500 UTC. U ovom natjecanju vrijede samo veze s postajama iz Poljske.
Kategorije sudionika
- jedan operator, svi opsezi, MIXED, - jedan operator, svi opsezi, CW, - jedan operator, svi opsezi, SSB, - jedan operator, jedan opseg, MIXED, - jedan operator, jedan opseg, CW, - jedan operator, jedan opseg, SSB, - vie operatora, svi opsezi, jedan odailja (MIXED), - SWL.
Koritenje "DX clustera" svrstava sudionika u kategoriju vie operatora. Postaje s vie operatora trebaju navesti sve operatore koji su radili u natjecanju.
Mnoitelji
Razliita "wojewodztwa" na svakom opsegu posebno. Maksimalan broj mnoitelja po opsegu je 16. Oznake "wojewodztwa" su: B, C, D, F, G, R, J, K, L, M, O, P, S, U, W, Z.
Izmjena
RST + redni broj koji poinje od 001. Poljske postaje daju RST + jedno slovo koje oznaava njihovu provinciju ("wojewodztwo").
Konani rezultat
Konani rezultat dobije se mnoenjem ukupnog zbroja QSO bodova sa svih opsega s ukupnim brojem mnoitelja sa svih opsega.
Frekvencije
1.8 - 28 MHz (bez WARC opsega).
Bodovanje
Svaka veza s postajom iz Poljske vrijedi 3 boda.
Vrste rada
CW i SSB.
Radio HRS - 2/2005
www.hamradio.hr
23
KV
Dnevnici
Svoje elektronike dnevnike poaljite na e-mail: spdxc-logs@pzk.org.pl Vai elektroniki dnevnici trebaju biti u "Cabrillo formatu" koristei neke od programa za ovo natjecanje: LA0FX, N6TR, EI5DI. LA0FX program se moe nai na web stranici: www.qsl.net/la0fx/. Elektroniki logovi su obvezni za sve koji kandidiraju za visoki
plasman. Papirnati dnevnici se vode posebno za svaki opseg. Duple veze treba jasno oznaiti. Svaka veza mora sadravati vrijeme, pozivnu oznaku korespondenta, izmjenu i broj bodova za tu vezu. Mnoitelj oznaite samo kad je novi na opsegu. Zbrojni list mora sadravati: ime i prezime natjecatelja, punu adresu, kategoriju sudionika, broj veza, broj mnoitelja i QSO bodova po
opsegu i ukupno i konani rezultat, kao i izjavu o pridravanju pravila natjecanja. Adresa za slanje papirnatih dnevnika (najkasnije do 30. travnja) je: Polski Zwiazek Krtkofalowcw SP DX Contest Committee P O Box 320 00-950 WARSZAWA POLAND
Nagrade
Diplome e dobiti pobjednici u svakoj kategoriji. Strani pobjednici e ovisno od sponzora (poljskih radioamatera) dobiti posebne plakete. Mogue je podnijeti zahtjeve za neke poljske diplome bez QSL karata ukoliko su veze odrana u SP DX Contestu. Vie informacija o tome moete nai na web stranici SP DX Contesta: www.sp5zcc.waw.pl/spdxc/.
Ruski DX contest
Datum i vrijeme
Ovo natjecanje odrava se svake godine trei puni vikend u oujku. Ove godine to je 19./20. oujka. Natjecanje poinje u subotu u 1200 UTC i traje do nedjelje u 1200 UTC. Sudionici u kategorijama jedan operator mogu mijenjati opsege bez vremenskih ogranienja, s napomenom da u bilo koje vrijeme moe biti samo jedan odailjani signal. Za postaje u kategoriji vie operatora vrijedi 10-minutno pravilo promjene opsega (izuzetak je ako na jednom i samo jednom drugom opsegu odradi novi mnoitelj). Istu postaju moete raditi na istom opsegu i CW i SSB.
Konani rezultat
Konani rezultat dobije se mnoenjem ukupnog zbroja QSO bodova sa svih opsega s ukupnim brojem mnoitelja sa svih opsega.
Dnevnici
Svoje elektronike dnevnike poaljite na e-mail: RusDXC@contesting.com ili u roku 45 dana na disketi na adresu: Russian DX Contest P.O. Box 88 123459 MOSCOW RUSSIA Vai elektroniki dnevnici trebaju biti u samo TXT datotekama koristei neke od programa za ovo natjecanje: UA1AAF, K1EA, N6TR, K8CC, EI5DI, WriteLog ili bilo koja druga ASCII datoteka. Cabrillo format je takoer prihvatljiv. Potvrdu prijama vaih e-mail dnevnika dobit ete u roku 48 sati. Ime vaih datoteka treba biti vaapozoznaka.all i vaapozoznaka.sum. Elektroniki logovi su obvezni za sve koji kandidiraju za visoki plasman. Papirnati dnevnici se vode posebno za svaki opseg. Duple veze treba jasno oznaiti. Svaka
Frekvencije
1,8 - 28 MHz (bez WARC opsega).
Vrste rada
CW i SSB.
Kategorije sudionika
- A - jedan operator, svi opsezi, velika snaga posebno MIXED, CW, SSB, - A100 - jedan operator, svi opsezi, mala snaga posebno MIXED, CW, SSB, - B - jedan operator, jedan opseg (MIXED) posebno 160, 80, 40, 20, 15 i 10 metara, - C - vie operatora, svi opsezi, jedan odailja (MIXED), - D - SWL, - E - natjecanje ruskih timova (samo za ruske postaje), - F - svijet - natjecanje klubova (oznaite svoju pripadnost klubu).
Izmjena
RST + redni broj koji poinje od 001. Ruske postaje daju RST + dva slova koja oznaavaju njihovu oblast.
veza mora sadravati vrijeme, pozivnu oznaku korespondenta, izmjenu i broj bodova za tu vezu. Mnoitelj oznaite samo kad je novi na opsegu. Zbrojni list mora sadravati: ime i prezime natjecatelja, punu adresu, kategoriju sudionika, broj veza, broj mnoitelja i QSO bodova po opsegu i ukupno i konani rezultat, kao i izjavu o pridravanju pravila natjecanja. Adresa za slanje papirnatih dnevnika u roku 45 dana je: Russian DX Contest P.O. Box 88 123459 MOSCOW RUSSIA
Nagrade
Diplome e dobiti pobjednici i drugoplasirani u svakoj kategoriji. Ruske i europske postaje u kategorijama A, A100, C, B14, B21 s preko 500 veza i u kategorijama B28, B7, B3,5 i B1,8 s preko 200 veza dobit e diplome. Plakete e dobiti svjetski pobjednici u kategoriji A (CW, SSB i MIXED), u kategoriji A100 (CW, SSB i MIXED) i u kategoriji vie operatora. Takoer e se dodijeliti neke plakete za ruske pobjednike i sjevernoamerike pobjednike i ostale.
Bodovanje
- veza s vlastitom DXCC zemljom - 2 boda, - veza s postajama na vlastitom kontinentu - 3 boda, - veza s postajama na drugom kontinentu - 5 bodova, - veza s ruskim postajama 10 bodova.
Mnoitelji
DXCC zemlje i ruske oblasti posebno na svakom opsegu.
Rezultati KV natjecanja
SCC RTTY Contest 2004.
RTTY natjecanja su sve popularnija, a SCC RTTY natjecanje u organizaciji Slovenia Contest kluba se odrava zadnji vikend u kolovozu svake godine. U ovom natjecanju se razmjenjuju godine prve radioamaterske dozvole (licence) koje su ujedno i mnoitelji. Organizator je zaprimio samo jedan dnevnik postaja iz Hrvatske. Nika, 9A5W osvojio je prvo mjesto u svijetu u kategoriji jedan operator, velika snaga. Vae dnevnike u Cabrillo formatu moete slati na slijedeu e-mail adresu: rtty@hamradio.si. U nastavku donosimo rezultate prve tri postaje u svakoj kategoriji. Jedan operator, velika snaga 1. 9A5W 953 221 2. Z31MM 742 197 3. F6IRF 692 202 Jedan operator, mala snaga 1. UN6P 719 193 2. LZ2BE 733 212 3. EU1MM 657 211 2330 1726 1621 2027 1659 1466 514930 340022 327442 391211 351708 309326 Jedan operator, assisted 1. RD3A 806 2. S50R 790 3. YL7A 852 Vie 1. 2. 3. operatora UA6LO UZ4E RK9CZO 780 763 626 230 226 213 223 221 194 1879 1895 1964 1786 1720 1810 432170 428270 418332 398278 380120 351140
Brojane grupe poslije pozivne oznake oznaavaju: broj veza, broj mnoitelja, broj QSO bodova i ukupan rezultat.
24
www.hamradio.hr
KV
Rezultati 9A postaja
Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Prefiksi
9A7V 9A5Y (op. 9A3LG) 9A80A (op. 9A9A) 9A8A 9A80AAA *9A7ZZ *9A2GA *9A4VM *9A7D (op. 9A3HX) *9A4RV *9A3ND *9A8DX *9A7DM *9A3RE 9A1P (op. 9A6NDX)
SOAB SO10 SO15 SO20 SO80 SOAB SOAB SO10 SO20 SO20 SO20 SO40 SO80 SO160 A15
544896 423640 3796884 4589634 2058000 363825 50304 14720 1279818 212695 47736 131600 833976 41114 3006750
634 556 1856 2297 1361 508 167 80 149 451 184 295 845 169 1553
684 356 819 938 588 315 131 64 582 295 156 200 429 122 750
EU HF Contest 2004.
Ovo natjecanje se odrava prvu subotu u kolovozu i traje samo 12 sati. Vrlo je popularno meu EU kontesterima i radi se samo u kategorijama jedan operator. Vrijede samo veze unutar Europe, a pobjednici ostvare i preko 1000 veza iako je odabrani termin usred sezone godinjih odmora. Natjecanje je vrlo dinamino, a zbog kraeg trajanja nije zamorno. Samo je 8 hrvatskih postaja poslalo dnevnike. Matko, 9A3VM (CW, mala snaga), je osvojio 8. mjesto, a Tom, 9A5TO, je radio kao 9A5Y (SSB, mala snaga) i osvojio 8. mjesto u svojoj kategoriji. E-mail adresa za slanje vaih dnevnika (u Cabrillo formatu) je: euhfc@hamradio.si. Pravila za ovo natjecanje moete pronai na web stranici: http://www.lea.hamradio.si/scc/ U nastavku donosimo rezultate tri prvoplasirana u svakoj kategoriji i plasman 9A postaja: CW - velika snaga 1. EW8DX 2. OH2PM 3. LY7Z (op. LY2TA) CW/SSB - mala snaga 1. LY9A (op. LY3BA) 289985 2. RK1AM 241392 3. YL0A (op. YL2KA) 231120 51. 9A8MM 1120 SSB 1. 2. 3. SSB 1. 2. 3. 8. 19. 27. 31. 58. 79. - velika snaga OH0Z (op. OH5DX) 270912 UR7EU 204106 YL7A 181473 - mala snaga HG8R (op. HA8JV) 222481 S52ZW 132696 LY1DT 120096 9A5Y (op. 9A5TO) 83779 9A5KV/P 47040 9A/IK6JNH 31284 9A7ZZ 24890 9A6PJZ 3224 9A1DL 744
1174 1067 1042 885 854 844 749 1369 1306 1278
1146 1058 1028 870 843 838 729 1336 1287 1251
317 319 310 292 291 291 263 317 313 305
CW - mala snaga 1. HG1Z (op. HA1CW) 254040 2. UA3DPX 245313 3. RW3GU 243858 9. 9A3VM 191727 CW/SSB - velika snaga 1. OH0B (op. OH2UA) 423512 2. RV1AW 402831 3. RK3AWL 381555
991 864 872 41 1022 883 762 877 591 569 427 299 242 194 67 34
983 856 856 40 996 854 753 859 582 556 421 294 237 190 62 31
295 282 270 28 272 239 241 259 228 216 199 160 132 131 52 24
Brojane grupe poslije pozivne oznake oznaavaju: ukupan rezultat, broj veza, broj QSO bodova i broj mnoitelja.
www.hamradio.hr
25
KV
CW
Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza W/VE DXCC
0 0 0 0 0 0 40 36 35
52 44 47 23 38 31 83 82 75
SSB
Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza W/VE DXCC
9A7ZZ 9A3RE
SOHP SOLP
64413 12780
243 84
0 1
43 29
Legenda: SO - jedan operator, HP - velika snaga >150 W, LP - mala snaga < 150 W, MO - vie operatora. Operatori na postajama s vie operatora: 9A5Y: 9A3NM, 9A3LG; 9A1A: 9A5W, 9A9A, 9A5E, 9A6A, 9A7R; 9A7P: 9A5AEI, 9A6NDX, 9A6XX, DH1TW, DL3DXX, S56A.
1037790 1033818 1010004 1008546 935532 928116 916864 916695 898876 874956
678855 548152 527616 466970 443712 442716 423808 281123 260736 260390
26
www.hamradio.hr
KV
Pie: Emir Mahmutovi, 9A6AA
9A DXCC lista
Nakon objavljivanja neslubenih podataka dobivenih od hrvatskih operatora glede njihovoga stanja na DXCC listi ("ivi, bez ugaenih zemalja"), objavljujemo i aktualne ARRL-ove podatke. Na DXCC listi nalaze se samo oni operatori koji su slubeno "ekirali" svoje QSL-kartice bez obzira da li se radi o "aktivnim" ili "ugaenim" zemljama. Ovom prilikom zahvaljujemo Billu, NC1L, DXCC-ovom menaderu, na posebno uloenome trudu da za Radio HRS "izvue" ove podatke. Nadamo se da e ova lista biti poticaj mnogim naim operatorima da osvjee svoje podatke. Ako kod vas doe do promjene glede broja potvrenih entiteta i to poelite objaviti na ovome mjestu, molimo da nam dostavite i ARRL-ov vaei dokument koji potvruje tu promjenu. Za one mlae recimo da se QSL-kartice mogu pregledavati (checkirati) na mnogim veim radioamaterskim skupovima (sajmovima) za potvrenih 100 i vie entiteta. Najpoznatiji od njih je onaj u njemakome Friedrichshafenu, ali to ste mogli obaviti i tijekom prologodinjega WWYC meetinga u Istri (bio je nazoan jedan od ARRL-ovih checkpointa Egbert, ON4CAS). Ako ste se na vrijeme uspjeli prijaviti, moi ete to obaviti i u Zagrebu, u Radioklubu Zagreb, 17. travnja 2005., tijekom boravka Maria Ambrosia, I2MQP.
9A DXCC Mixed
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 8. 8. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 18. 18. 21. 22. 23. 24. 25. CALL 9A4A 9A2AA 9A1HDE 9A1CAL 9A9A 9A2YM 9A2OM 9A7AA 9A7C 9A7V 9A8A 9A1BHI 9A3KR 9A3SM 9A2WJ 9A9R 9A2TN 9A1AKL 9A1BOP 9A2F 9A2TS 9A1CCB 9A2EU 9A5CY 9A1CKH Totals 366 362 353 345 344 343 342 341 341 341 340 338 337 336 334 333 332 331 331 331 330 329 328 327 326 26. 26. 28. 29. 30. 30. 32. 33. 34. 35. 36. 36. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. CALL 9A1ARS 9A4SS 9A2YC 9A2JK 9A2D 9A2WM 9A7M 9A3MN 9A5O 9A2NW 9A1CRS 9A2TR 9A2QW 9A2LA 9A4RX 9A2FK 9A4K 9A3IJ 9A4W 9A2UA 9A4PA 9A2CY 9A4DA 9A2KL 9A3FT Totals 323 323 320 317 316 316 313 311 308 307 302 302 301 295 289 286 269 268 263 255 253 232 231 230 222 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 65. 67. CALL 9A2JH 9A9AA 9A6AA 9A2LX 9A1CPP 9A3SC 9A2TX 9A1CAH 9A7K 9A1CEI 9A3QK 9A1HBC 9A2NO 9A4VV 9A2QP 9A5BS 9A2HB Totals 218 209 185 172 159 157 142 121 119 117 116 113 109 108 107 107 102 1. 2. 3. 3. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
9A DXCC CW
CALL 9A4A 9A2OM 9A7V 9A7C 9A8A 9A2TN 9A1BOP 9A2WM 9A2TR 9A3IJ 9A2TT 9A3GN Totals 366 342 341 341 340 332 331 316 302 268 120 118
9A DXCC Phone
1. 1. 1. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. CALL 9A7AA 9A7C 9A7V 9A8A 9A3SM 9A2TN 9A2AJ 9A2JK 9A2WM 9A2NW 9A2TR 9A2QW 9A4W 9A2HF 9A3GO Totals 341 341 341 340 336 332 322 317 316 307 302 301 263 186 119
80 250 237 247 220 159 153 183 165 135 147 222 94 161 43 134 70 123 21 41
40 307 304 295 295 259 230 233 234 199 208 216 179 205 73 163 196 204 55 43
30 276 255 269 252 236 221 169 166 173 183 83 127 4 0 0 1 0 0 0
20 327 318 318 319 300 306 320 301 304 287 257 262 301 335 262 181 215 222 69
www.hamradio.hr
17 305 290 297 296 267 234 221 260 231 217 162 212 129 171 0 24 0 0 0
15 328 314 312 314 299 292 309 283 295 288 214 247 291 327 223 213 208 251 52
12 287 272 276 289 190 223 202 224 233 208 137 211 144 47 0 25 0 0 0
10 310 293 301 281 264 261 291 283 280 256 217 211 275 292 225 209 221 224 144
Ukupno 2542 2469 2451 2435 2066 2034 1991 1916 1902 1880 1581 1561 1515 1294 1007 972 971 773 349
27
KV
Pie: Emir Mahmutovi, 9A6AA
- tradicionalnu svibanjsku aktivnost IOCA grupe, koja e u sastavu Fredy, DE0MST, Sven, DF9MV, Mathias, DL5MFL, Boro, 9A3KB, Daki, 9A2WJ i Emir, 9A6AA (+ 2 XYL-ke), boraviti tjedan dana na lanterni Struga na otoku Lastovu. Radit e pod pozivnom oznakom 9A0CI, a svima koji se nau u logu, dobit e QSL-kartice. Ako vam se uri, QSL via DE0MST. Svi operatori bit e aktivni i pod osobnim pozivnim oznakama. - u sklopu svoje aktivnosti na Lastovu, lanovi ekspedicije Boro, 9A3KB, Daki, 9A2WJ, i Emir, 9A6AA, kane jedan dan aktivirati i jo neke otoke, kao npr: Prebu (EU-016, CI-091, JN82JS), Bratin (EU-016, CI-158, JN82JR), Zaklopaticu (EU-016, CI-new), JN82KS), a moda i jo neke. Objavljujemo e-mail, primljen od jednog naeg lovca - kontinenalca, koji je znakovit jer on najbolje oslikava uestale upite koje primam i od inozemnih operatora: ... uspio sam odraditi Toma na Goljaku, ali ne i na ostalim otocima koje je taj dan aktivirao. E, sad imam jedno pitanje, tj. komentar, pa molim Tvoje miljenje: U uvjetima za aktivaciju pie da je izmeu ostaloga dovoljno odrati 50 veza, ali i ne u Jo jedna Tomova, 9A2AA, kojem vremenskom periozanimljiva ekspedicija: otok Rogai, CI-437, pored Badije du. Naime, iako sam znao da e Tom biti na tim otocima (mislim da je bio na etiri otoka u tom arhipelagu) uspio sam odraditi samo jedan, a razlog je taj to se Tom, na meni ujnoj frekvenciji (7 MHz), zadrao svega 2-3 minute, napravio 5-6 veza i zatim otiao QSY na 14 MHz. Koja je mogunost da ga 9A amateri (osim ako se kao nekolicini SMS-a ili telefonom da to do znanja) odrade u tako kratkom vremenu? I sve je isto po pravilima, ali pitam se da li je moralno i fer prema ostalim 9A amaterima? Naravno, rekao mu to o tome mislim, a nadam se da e i Tom, 9A2AA, ovo proitati.
- s malim zakanjenjem, evo i vijesti o aktivnosti Martina, OK1FZM, koji je prole sezone aktivirao Vis (CI-142, 700 QSO), Barjak Mali (CI-399, 120 QSO) i Veli Budikovac (CI161, 200 QSO). Po povratku u eku, poslao mi je e-mail: Vratio sam se iz Hrvatske. Vis je predivan otok! Tijekom moga boravka puno mi je pomogao Branko, 9A6BND. On je najvie zasluan za moj uspjean boravak na otoiu Barjaku Malom, gdje smo bili zajedno. Naalost, zbog jakog nevremena nau ekspediciju morali smo zavriti ranije. Naravno, sigurnost nae obitelji bila je na prvom mjestu., pie Martin, aljui mi zanimljive fotografije.
Put iz eke se isplatio: Martin, OK1FZM, tijekom aktivnosti s otoka Veli Budikovac, CI-161, pored otoka Visa
- u sklopu natjecanja na 160 metara, ekipa iz Hrvatskog DX kluba, 9A1A, najavila je svoju aktivnost od 27. do 31. sijenja s Dugog otoka (CI-018, EU-170), odnosno s lanterne Veli Rat (LH-2375). Kako mi je rekao njihov lan, Robi, 9A5E, ako bude vremena, deki e raditi i na drugim podrujima. - Zlatko, 9A4A, ve je aktivan je s Paga, (CI-082, EU-170). S kratkim prekidima bit e tamo do rujna, na svim opsezima od 1.8 do 50 MHz, telegrafijom i SSB vrstom rada.
28
www.hamradio.hr
Teko ga je uhvatiti: Tom, 9A2AA, tijekom rada sa Stupa, CI-336, jugozapadno od Korule Radio HRS - 2/2005
KV
IOCA diploma
Evo popisa osvajaa IOCA odlija koje do sada jo nismo objavili:
f) Zlatni 1. 2. 3.
IOCA trofej (Gold Trophy) (300 otoka) 9A2AA Tomislav Duge - Tom 9A6R Renko Kirigin - Renny 9A5CY Dean Milde
Aktivatori
a) Temeljna (Basic) IOCA diploma (5 otoka) 31. DJ2MX Mario Lovri 32. 9A3FO Mladen Bui - Den b) Srebrna (Silver) IOCA diploma (20 otoka) 11. 9A5CY Dean Milde c) Zlatna (Gold) IOCA diploma (40 otoka) 3. 9A7N Nenad Kosovi - Neno 4. 9A6AA Emir Mahmutovi
Lovci
a) Temeljna (Basic) IOCA diploma (10 otoka) 79. SV3CJU Stavros Malamas 80. 9A4KW Kreimir Viduka 81. DL8DXL Fred Grimm 82. UA9CGL Vlad Batuev 83. IT9YSW Pietro Salmeri 84. 9A5ZP eljko Pavlovi 85. 9A5BS Sreko Bilous 86. DH5AO Alfred Fritsch 87. 9A4KA Mladen Kati b) Bronana (Bronze) 25. 9A6AJK 26. 9A6SUH 27. UA9CGL IOCA diploma (25 otoka) Boidar Matijai Slaven Frani Vlad Batuev
c) Dijamantna (Diamond) IOCA diploma (100 otoka) 14. 9A4KW Kreimir Viduka 15. 9A2JG Borivoje orevi - Koki d) IOCA plaketa (Plaque) (150 otoka) 8. DK2UA Gerhard Schwarz e) IOCA trofej (Trophy) (200 otoka) 5. 9A6R Renko Kirigin - Renny 6. DJ3XG Rudiger Helm - Rug
IOCA menader uruuje IOCA plaketu jednom od najboljih inozemnih lovaca, Rugu, DJ3GX, iz Njemake (Lenggries, 2004)
raspolagao IOCA menader (uz miljenje IOCA Komisije), bilo je do sada jedino, ali svakako ne i najbolje rjeenje za ovo drugo pitanje. Zbog toga, pokazala se potreba za jasnijim pravilima, odnosno egzaktnim mjerilima glede toga. To je posebno dolo do izraaja nakon nedavnog aktiviranja nekoliko otoia od strane pojedinih operatora, iako ti otoci nisu bili na IOCA listi. Netko e postaviti pitanje zbog ega nisu bili. Kao dio odgovora recimo da nemamo potpunu bazu podataka koja obuhvaa sve otoke prikazane na zemljovidu Dravnog hidrografskog instituta Republike Hrvatske, kojega smo uzeli kao temeljni prikaz. S druge strane, teak i mukotrpan posao skidanja otoka s tog zemljovida, koji sadri 29 pojedinanih karata (omjera 1:100000), od koji njih 27 nepotpuno pokrivaju nae otoke, rezultirao je nenamjernim isputanjem nekolicine njih. Takoer, smatrano je da neki sitniji otoii, koje je teko pronai i na zemljovidu, nee biti zanimljivi naim aktivatorima. Kako bi se ova situacija razrijeila i otklonila mogunost nesporazuma kada je u pitanju moebitno aktiviranje te stavljanje otoka na IOCA listu, odnosno, da bi svi koji su ukljueni u IOCA program imali jasne odrednice po ovom pitanju, IOCA menader je predloio, a IO HRS-a usvojio sljedee promjene u IOCA pravilima:
29
www.hamradio.hr
KV
1. Za IOCA Program vrijedi svaki otok koji se nalazi na zemljovidima Dravnoga hidrografskog instituta Republike Hrvatske (mjerilo 1:100000). 2. Otok iz t. 1. mora biti 24 sata iznad morske povrine. 3. Naziv (ime) otoka mora biti nedvosmisleno vidljiv (upisan) u zemljovidu navedenom u t. 1. 4. Dodjeljivanje CI-broja novoaktiviranom otoku razmotrit e se uoi ili nakon njegovog aktiviranja. 5. Za priznavanje aktiviranja i dodjeljivanje CI-broja ovako novoaktiviranom otoku, potrebno je: a) da aktivator odri najmanje 50 radioveza s razliitim postajama. b) za grupnu aktivnost vrijede dodatni uvjeti iz dosadanja IOCA pravila c) IOCA menaderu predoiti dnevnik veza s najmanje 50 razliitih veza, bez obzira na frekvencijski opseg. d) predoiti isjeak zemljovida iz t. 1. koji prikazuje aktivirani otok ili navesti njegove koordinate (stupnjevi, minute).
6. Osim zahtjeva iz t. 5., potrebno je ispuniti jedan od dva uvjeta: a) predoiti potpisanu izjavu dviju osoba iz koje je nedvosmisleno vidljivo da su u vrijeme aktiviranja boravili s aktivatorom na predmetnom otoku, ili b) predoiti foto ili videozapis na kojemu je zabiljeena radioamaterska postaja pripravna za rad. 7. Prijedlog za dodjelu novog IOCA broja, zajedno s predoenim dokazima o aktiviranju, dostavlja se IOCA menaderu. 8. Odluka IOCA komisije mora se obznaniti na web-u HRS-a, odnosno na web-u IOCA menadera, najkasnije 24 sata nakon njenog donoenja. Takoer, odlueno je da se priznaju aktivnosti postaje 9A2AA (6. listopada 2004.), ako aktivator udovolji uvjetima iz toaka 5. i 6. Na temelju gore usvojenih promjena u IOCA pravilima i odluka IO HRS-a, IOCA menader je priznao aktivnosti postaje 9A2AA, koja je aktivirala otoke Goljak (CI-518) i Lovorikovac (CI-519).
Pod lanskim brojem 8, dakle u samome zaetku postojanja Kluba, pridruio nam se odlian radioamater, prijatelj i vrstan telegrafist, Ivan, 9A5I, danas na veliku i iskrenu alost cjelokupnog lanstva pokojan, koji je s postojanjem Kluba i tipkalom upoznao meu ostalima i prvu yl koja se ulanila, Petru, DF5ZV, s lanskim brojem 12. Neto kasnije u Klub se ulanio Emir, 9A6AA, koji je ujedno bio zaetnik ideje da otvorimo svoj web. Upravo on je to i uinio i bio klupski webmaster (na tome smo mu iskreno zahvalni jer je tako omoguio da se s Klubom i klupskim aktivnostima upozna cijeli svijet). On je, koliko nam je poznato, bio jedini koji je ostvario i izvrsnu zamisao da Klub ima i svoj web foto album koji moete vidjeti na: www.qsl.net/ctc, gdje ete meu ostalima zapaziti i nekoliko slika (ne samo) CW izvrsnih lanica
www.hamradio.hr
30
KV
Bonus bodovi
Veze s postajama organizatora, i to: 9A1BTU=2000 bodova, 9A4P=2000 bodova.
Natjecateljski dnevnici
Vode se u standardnom obliku, sa svim potrebnim podacima veze: nadnevak, vrijeme (po UTC), pozivna oznaka korespondenta, vrsta rada, predani raport i redni broj veze, primljeni raport i redni broj veze, WW lokator korespondenta, ostvareni QRB u km.
Sudionici
Pravo sudjelovanja u natjecanju imaju sve radioamaterske postaje s vaeom dozvolom za rad.
Zbrojni list
Treba biti u standardnom obliku s vidljivo oznaenom kategorijom, WW lokatorom s kojeg je raeno, izjavom o pridravanju pravila natjecanja i ham spirita potpisanom od strane ovlatene osobe kluba (ili za osobne postaje od strane nositelja licence).
Frekvencije
Natjecanje se odrava na dvometarskom VHF podruju od 144 - 145.575 MHz sukladno Bandplanu I. regiona IARU-a.
Nagrade natjecateljima
Tri prvoplasirana natjecatelja u kategorijama a), b), c) i d) dobivaju pehare i diplome, a sve ostale postaje koje poalju log dobivaju diplome s naznakom osvojenog mjesta. U kategorijama e) i f) (postaje izvan 9A) prvoplasirani dobivaju pehar i diplomu, a ostali diplomu s naznaenim osvojenim mjestom.
Oduzimanje bodova
Oduzimanje bodova provest e se u slijedeim sluajevima: - ako je razlika u registriranom vremenu odrane veze vea od 10 minuta, - ako je bilo koji podatak veze krivo primljen, - ako je pogreno izraunat QRB s razlikom veom +/- 5km, - ako je veza dupla i neoznaena oduzet e se deseterostruki iznos bodova koliko ta veza donosi.
Kategorije
a) jedan operator, sve vrste rada, b) vie operatora, sve vrste rada, c) samo FM vrsta rada (bez podjele na jednog ili vie operatora), d) YL, e) postaje izvan 9A, sve vrste rada, f) postaje izvan 9A, samo FM.
Vrste rada
Doputene vrste rada su CW, SSB i FM prema postojeem band planu I. regiona IARU-a. Veze ostvarene refleksijom od mjeseca (EME), meteoritskih tragova (MS), preko satelita, transpondera ili repetitora, kao i cross-band veze ne priznaju se.
Diskvalifikacija
Diskvalifikacija moe nastupiti u ovim sluajevima: - oevidno krenje pravila natjecanja i uvjeta iz Dozvole za rad radioamaterske postaje, - ako je postaja svojim radom namjerno ometala rad drugih sudionika natjecanja, - upisivanje neodranih veza, - ako je kod konanog zbroja bodova (QRB-a) uinjena pogreka vea od 3 %, - ako je broj obraunatih duplih veza vei od 3% ukupno ostvarenih veza, - ako je broj oduzetih bodova vei od 10 % prijavljenih bodova (ne uzimaju se u obzir bodovi oduzeti za veze s zemljama koje nisu lanice IARU-a), - ako najmanje tri natjecatelja (ili ekipe) prijave i dokau krenje bilo koje toke pravila ovog natjecanja od strane nekog sudionika, - ako u Zbrojnom listu ili u natjecateljkom dnevniku nedostaje neki od bitnih podataka.
Raporti
Tijekom natjecanja obvezatna je izmjena raporta po RST skali, rednog broja veze (koji na svakom opsegu, u svakom periodu poinje od 001) i WW lokatora.
Bodovanje
Sve veze se boduju po naelu 1 km = 1 bod. Tijekom natjecanja (jednog perioda) doputena je samo jedna veza s istom postajom na jednom frekventnom opsegu, bez obzira na kategoriju i vrstu rada. Duple veze moraju obavezno biti uvedene u dnevnik, jasno oznaene i bodovane s nula bodova.
www.hamradio.hr
31
UKV
Termin natjecanja
Od 1400 UTC u subotu, 5. oujka 2004., do 1400 UTC u nedjelju, 6. oujka 2005. godine.
U kategoriju vie operatora - sve vrste rada bit e svrstane sve klupske postaje bez obzira na broj operatora koji ih opsluuje, kao i osobne postaje koje opsluuje vie operatora (a slue se jednom pozivnom oznakom), to moraju uredno navesti u svojoj natjecateljskoj prijavi.
Natjecatelji
Pravo sudjelovanja u natjecanju imaju sve licencirane radiopostaje iz Republike Hrvatske, a doputene su veze sa svim postajama iz zemalja lanica IARU-a.
Openito
Doputena je uporaba samo jedne pozivne oznake na jednom opsegu, kao i odailjanje samo jednog signala na frekventnom opsegu (bez obzira na kategoriju). Promjena jednom odabrane lokacije nije doputena tijekom natjecanja. Nije doputena uporaba vie pozivnih oznaka s jedne radiopostaje.
Frekvencije i kategorije
Kategorija - Frekvencija Potkategorije u natjecanju
A - 144 MHz A1 - jedan operator - sve vrste rada, A2 - vie operatora - sve vrste rada, A3 - YL kategorija (sve vrste rada), A4 - samo FM (bez podjele po broju operatora). B - 432 MHz B1 - jedan operator, B2 - vie operatora. C - 1.3 GHz C1 - jedan operator, C2 - vie operatora. D - 2.3 GHz D1 - jedan operator, D2 - vie operatora. E - 5.7 GHz E1 - jedan operator, E2 - vie operatora. F - 10 GHz F1 - jedan operator, F2 - vie operatora. Kategorija jedan operator (i YL kategorija) podrazumijeva da radiopostaju opsluuje samo jedan operator bez pomagaa (to podrazumijeva sve poslove; od odravanja veza, voenja dnevnika, rotiranja antene i dr.). Doputena je uporaba samo jedne pozivne oznake na svim opsezima. Klupske postaje ne mogu se natjecati u ovoj kategoriji. U kategoriji samo FM ne postoji podjela po broju operatora (i klupske i osobne postaje u istoj su kategoriji). Preporuuje se uporaba standardnih simpleksnih kanala u segmentu od 145.200 do 145.575 MHz (prema preporuci Komiteta I. regiona IARU-a, Izrael 1996., asopis Radio HRS 50-51).
Snaga predajnika
Snaga predajnika ograniena je vaeom dozvolom za rad radioamaterske postaje.
Raporti
U vezama se izmjenjuje ocjena ujnosti po RST skali + redni broj veze (koji obvezatno poinje od 001 na svakom opsegu posebno) + WW lokator.
gaa, zbroj ostvarenih kilometara na pojedinom opsegu pomnoen koeficijentom za taj opseg, izjavu o pridravanju propozicija natjecanja, komentar natjecanja (eventualne prijave na nepravilan rad drugih sudionika natjecanja, prijedlozi za bolje natjecanje sljedee godine i dr.) i potpis odgovorne osobe. Za svaki opseg treba u zbrojnom listu prikazati: broj veza, broj ostvarene zrane udaljenosti u km, ODX pozivnu oznaku, ODX lokator, ODX QRB, tehnike podatke o koritenoj opremi, kao i popis operatora koji su radili na tom opsegu. Preporuuje se dostavljanje logova u elektronikom obliku EDI formatu (callband.edi, npr. 9a1chi2.edi ili 9a1chi70.edi). Oduzimanje bodova, diskvalifikacija i sve mogue sporne situacije rjeavat e se sukladno naputku o pravilima UKV natjecanja I. regiona IARU-a.
Dostavljanje logova
Dnevnike natjecanja (s obveznim zbrojnim listom) potrebno je dostaviti najkasnije 15 dana po odranom natjecanju (do 21. oujka 2005.) na adresu HRS-ovog UKV menadera: eljko Drai-Karali, 9A4FW Matije Gupca 93 32100 VINKOVCI ili na e-mail: 9a4fw@hamradio.hr.
Bodovanje
Tijekom natjecanja boduje se samo jedna veza s korespondentom na istom frekvencijskom podruju bez obzira na kategoriju i vrstu rada. Dvostruke (duple) veze moraju obvezatno biti uvedene u dnevnik natjecanja i posebno oznaene te obavezno bodovane s nula bodova. Na svim opsezima osnovica za izraun bodova je 1 kilometar = 1 bod.
Nagrade
Pehar i diploma za tri prvoplasirane postaje u svim potkategorijama, na svakom opsegu posebno. Diplome za deset prvoplasiranih postaja u svim potkategorijama, na svakom opsegu posebno. Posebnim peharom bit e nagraena prvoplasirana postaja u generalnomu plasmanu koji se dobije zbrajanjem rezultata postaje sa svih opsega na kojima je radila, neovisno o tome radi li se o postaji s jednim ili vie operatora.
Posebni uvjeti
Veze ostvarene refleksijom od Mjeseca (EME) ili meteoritskih tragova (MS), veze uz pomo satelita, transpondera i repetitora, kao i cross-band veze ne boduju se.
Rezultati natjecanja
Rezultati natjecanja bit e objavljeni na paket radiju, web stranici http://www.hamradio.hr i u asopisu Radio HRS. HRS-ov UKV menader eljko Drai-Karali, 9A4FW
Zbrojni list
Zbrojni list treba sadravati: ime i prezime natjecatelja (ili naziv radiokluba), pozivnu oznaku, adresu postaje na koju glasi dozvola za rad, lokaciju postaje za vrijeme natjecanja, WW lokator, nadmorsku visinu, kategoriju u kojoj se natjecalo, popis operatora i poma-
32
www.hamradio.hr
UKV
Termin natjecanja
Prvi puni vikend u svibnju (7. i 8. svibnja 2005.) s poetkom u subotu u 1400 UTC (16.00 po lokalnom vremenu), i sa zavretkom u nedjelju u 1400 UTC (16.00 po lokalnom vremenu).
Rezultati natjecanja
Rezultati se objavljuju u asopisu Radio HRS, na paketnoj radiomrei (HRVHF), na slubenim web stranicama Hrvatskoga radioamaterskog saveza (www.hamradio.hr). Svi sudionici imaju pravo pismene albe na rezultate natjecateljskoj komisiji u roku 8 dana od dana objavljivanja rezultata.
Kategorije natjecatelja
Dvije osnovne kategorije: 1. jedan operator (Single operator), 2. vie operatora (Multi operator). Plasman se dalje dijeli u sljedee potkategorije: A. 50 MHz s vrijednosti mnoitelja 1, B. 70 MHz s vrijednosti mnoitelja 1, B. 144 MHz s vrijednosti mnoitelja 1, C. 432 MHz s vrijednosti mnoitelja 5, D. 1296 MHz s vrijednosti mnoitelja 10, E. 2.3 GHz s vrijednosti mnoitelja 30, F. 5.7 GHz s vrijednosti mnoitelja 50, G. 10 GHz i vii bandovi s vrijednosti mnoitelja 50 , H. generalni plasman.
Raport
Da bi pojedina veza bila ispravna, potrebno je razmijeniti pozivnu oznaku, RST, redni broj (poevi od 001 za svaki opseg posebno) i WW lokator. Veze s nepotpunim ili pogrenim raportom briu se. Dvostruke veze treba posebno naznaiti i one ne donose bodove.
Nagrade
Pehar se dodjeljuje pobjednicima u generalnom plasmanu u obje kategorije. Plaketa se dodjeljuje za prvo, drugo i tree mjesto u svim potkategorijama, u obje kategorije i za drugo i tree mjesto u generalnom plasmanu. Diploma se dodjeljuje svim sudionicima od etvrtog do desetog mjesta (da bi pojedina potkategorija vrijedila za dodjelu nagrada, potrebno je da se u njoj pojave najmanje tri sudionika). HRS-ov UKV menader eljko Drai-Karali, 9A4FW
Dnevnik natjecanja
Svaki sudionik mora dostaviti poseban dnevnik za svaki pojedini opseg, zbrojni list s izraunom bodova za svaki pojedini opseg i zbrojni list za sve opsege zajedno za generalni plasman. Molimo sudionike da svakako iskoriste mogunost slanja dnevnika elektronikim putem (e-mailom ili na disketi). Takoer molimo sudionike da rabe EDI (Electronic Data Interchange) format elektronikog zapisa. Sve dnevnike treba poslati najkasnije 15 dana nakon zavretka natjecanja. Ako se alje potom, mjerodavan je ig pote na poiljci. Adresa za slanje dnevnika je:
Generalni plasman
U kategoriji H za svaku pojedinu vezu valja oznaiti opseg na kojemu je odrana. Svaki sudionik moe se prijaviti u jednoj ili u vie potkategorija, ali uvijek u istoj kategoriji. Npr. operator kluba koji nastupa u kategoriji vie operatora s pozivnom oznakom radioklub ne moe nastupiti i u kategoriji jedan operator sa svojom pozivnom oznakom. Broj bodova u pojedinoj kategoriji dobije se zbrajanjem svih udaljenosti pojedinih veza te
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
9A2L 9A9C 9A5KK 9A3B 9A1O 9A2YC 9A4VM 9A3AQ 9A1DL 9A3Z
JN86HF JN85LI JN86GF JN95FQ JN95IT JN75XX JN85FS JN75WS JN95CD JN76VD
133416 74158 72296 69196 62533 17348 40446 8920 7251 416
IN3QBR/IT9 DL8UCC DL1ELY I1AXE IK2NJX OM0AS DF0CI 4N5M OE5D S59DGO
JM68KE JO61EQ JO40BP JN34QM JN44MX KN19EC JO51CH KN03DI JN68PC JN75FO
946 781 791 879 760 594 768 441 499 120
1000 4X10EL. 300 4X15EL. 600 22EL. 400 4X16EL. 100 7EL. LOOP 90 8X13EL. 10 11EL. 45 2X7EL 30 12EL.
1.
9A2KK
JN85OV
57676
150
DL5ZL
JO51CH
792
300
4X17EL.
260
www.hamradio.hr
33
UKV
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
9A
170 118 70 39 34 33 14
Veza
D KATEGORIJA (portabl postaje, na visini vioj od 1600 metara asl, snaga odailjaa do 5 W)
QRB (km) Snaga (W) Antenski sustav
28284
112
IN3QBR/IT9
JM68KE
774
18EL.
1642
Komentari postaja: 9A2KK: Slaba aktivnost 9A i talijanskih stanica na telegrafskom dijelu. 73!
ODX poz.oznaka
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
9A
74 67 36 24 16 15 9
Veza
1. 2. 3.
17 4 3
313 111 86
80 10 3
1.
9A3AQ
JN75WS
100
100
0
Veza 24>
0
Bodova 24>
1.
9A3AQ
JN75WS
546
546
Komentari postaja: 9A1W: Eksperimentirali smo nakon duljeg razdoblja neaktivnosti na 23 cm podruju. Naalost, kasno smo poeli, a ubrzo nas je olujno nevrijeme otjeralo s lokacije. eljeli bismo redovito sudjelovati u UHF natjecanjima i s vremenom ostvariti bolje tehnike uvjete.
1. 2. 3. 4. 5. 6.
-25 -4 -4 -5 -1 -4 -0
Vie operatora
EU 9A Pozivna oznaka QTH lokator Rezultat % - bod Ispr. Oduz.veza ODX poz.oznaka ODX lok. Snaga (W)
1. 2. 3. 4. 5. 6.
-19 -8 -7 -12 -9 -4 -4 -3 -5
Operatori na postajama sa vie operatora: 9A1B - 9A2KK, 9A2YY, 9A4EW, 9A4WW 9A3JH - 9A4QV, 9A4WY, 9A3NC 9A4V - 9A4FW, 9A2SD, 9A3HX 9A6V - 9A6CM, 9A6NND, 9A6NNK, 9A6HAM, 9A6VID, 9A3EO
34
www.hamradio.hr
UKV
UKV
Vie operatora
mjesto poz. oznaka bodovi
1. 2. 3. 4.
67 53 24 21
Bodovi
Jedan operator
mjesto poz. oznaka
1. 2. 3. 4. 5.
3 2 2 2 2 1
YL
mjesto poz. oznaka bodovi
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
9A4M 9A7V 9A6DM 9A5AB 9A1DL 9A3LM 9A6NKN 9A6KKD 9A7GWA 9A4VM
67 60 59 46 28 11 23 22 12 11
Jedan operator
mjesto poz. oznaka bodovi
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
42 36 26 7 5 4 3 3
1. 2. 3. 4.
Natjecatelji izvan 9A
mjesto poz. oznaka bodovi
1. OK1NYD
2 567
FM
mjesto poz. oznaka bodovi
1. 2. 3. 4.
Pie: Emir Mahmutovi, 9A6AA
9 7 5 3
Predsjednik RKZ-a, Miljenko, 9A4ML, zahvalio se svim natjecateljima, a posebno onima koji su svojom aktivnou kroz svih est perioda ovog tradicionalnog natjecanja pomogli njegovoj promidbi, a time i promidbi samog Radiokluba. I dok se neki klubovi, zbog neaktivnosti svoga lanstva, bore za opstanak, Radioklub Zagreb nema tih problema - istaknuo je on, dodajui da Klub i u ovoj godini na svim poljima planira brojne i znaajne aktivnosti.
Bila je ovo prigoda da se susretne etrdesetak lanova HRS-a, te da porazgovaraju i o drugim radioamaterskim problemima Radio HRS - 2/2005
35
UKV
Kategorija A (jedan operator) Br. Oznaka Ime ili naziv 1. 9A2UI aek Ivica 2. 9A6NKN Konar Milan 3. 9A6KKD Fila Damir
Nakon podjele priznanja, a prije prigodnog domjenka, najavljeni su i novi teajevi u Radioklubu Zagreb: poetniki teaj za radiooperatore te nekoliko konstruktorskih teajeva. Jedan od njih vodit e Ronald, 9A5JR (OE3REB), koji svakako spada meu njihove aktivnije lanove. Ovom prigodom podijeljene su i diplome RK Zagreb 80, koje su se mogle osvojiti do konca prosinca prole godine, odravajui odreeni broj radioveza s postajama iz Zagreba.
Kategorija B (vie operatora) Br. Oznaka Ime ili naziv Br. 1. 9A4U Radioklub Lipik 2. 9A1RKG Radioklub Gunja 3. 9A1FBC Radioklub Pakrac
Pie: Branko Plazani, 9A3PM
radioamateri trebaju sebi osigurati i odravati korisnike prikljuke. Konkretno, sjeverni dio Hrvatske je dosta aktivan i mrea kao takova funkcionira dosta dobro. Ovdje posebno treba naglasiti aktivnost u Vinkovcima, Novoj Gradiki, Sisku i Zagrebu. Juni dio Hrvatske je malo zamro to se tie ove aktivnosti i jedino treba istaknuti ibenik i Rijeku. Odravanje i modernizacija mree je veliki problem s kojim se HRS bavi cijelo vrijeme. Financijska sredstva namijenjena paket radiju su vrlo skromna i kreu se oko 30 000 kuna godinje, to nije dostatno niti za redovito odravanje mree, a kamoli za modernizaciju. Slijedei kljuni problem je nedostatak ljudi na terenu koji bi se educirali i brinuli za funkcioniranje opreme instalirane na vorove. HRS moe kupiti opremu, ali nema strunu slubu, niti dovoljno novaca za angairanje profesionalne tvrtke koja bi izvrila montau i odravala opremu na vorovima. Moe se zakljuiti da taj dio posla ostaje na klubovima i zainteresiranim pojedincima,
to znai da koliko ima zainteresiranih i voljnih odravati vorove i opremu, toliko e odreena regija biti pokrivena paket radiom. HRS moe ponekada angairati odreene radioamatere, strunjake tog podruja i voljan je pomoi pri instaliranju opreme i educiranju zainteresiranih u lokalu. Velik problem je taj to su to zaposleni ljudi koji ustupaju svoje slobodno vrijeme i potrebno ih je ekonomino koristiti, tj. zvati da pomognu kada je ba prijeko potrebno. Naalost, moram rei da velik broj radioamatera, korisnika mree ne poznaje osnovne stvari o funkcioniranju i prikljuenju na paket radio mreu. Zbog toga e u narednim brojevima asopisa biti opisano kako se u Hrvatskoj i s kojom opremom moe ui na mreu, kako ugoditi opremu i modulaciju. Slijedei imperativ za postojanje i odravanje paket radio mree je uspostava i odravanje komunikacijske mree u kriznim situacijama. Svima je poznato da su radioamateri vrlo bitni u takovim situacijama jer su neovisni o klasinim komercijalnim sredstvima i mogu efikasno prenijeti informaciju. Paket radio mrea dobro projektirana i s neovisnim sustavom napajanja moe osigurati digitalni prijenos podataka u situacijama s katastrofalnim posljedicama kada dolazi do prekida elektrine mree, svjetlovoda, Interneta, mobilnih i klasinih telefona - svih profesionalnih oblika komunikacije.
Radio HRS - 2/2005
36
www.hamradio.hr
UKV
Pie: Davor Tomak, 9A3ZA
Zvonko, 9A3XM
odluili smo se za krajnje jednostavan setup, dajui prednost druenju i jednostavnim rjeenjima iz nae radionice. Dvometarski setup jednostavniji no ikada; jedan oteeni antenski sustav, prilino osiromaen od proteklih zima i nevremena, jedan manji pomoni sustav, samo jedno pojaalo, bez pretpojaala, manje operatora. Ipak, jedna prednost, uporaba postaje FT1000MPField s vrlo hvaljenim transverterom, to nije donijelo neko posebno vidljivo poboljanje u prijamu, naspram prije isprobanih transvertera domae izrade. Ureaj daje odlian komfor, mogunosti digitalnih i analognih filtera, dok sam
Radio HRS - 2/2005
transverter nije pokazivao premone strane tehnike mijeanja uporabom kvalitetnih mjeaa i oscilatora. Jednostavno mi se inilo da nema neku posebnu otrinu znakovitu za transvertere kojima smo prije radili, a koji su kudikamo skromnije izrade i cijene. Takoer se i na predaji pokazalo slino, posebno kad smo razgovarali s jednom S5 postajom koja je imala identine ureaje kao i mi. Opseg se vie inio kao da radimo s ureajem, a ne s transverterom. Doputam da je miljenje subjektivno, ali jednak dojam je stekao i na korespondent kojem se na signal uinio irim od onog to bi on elio, ba kao i nama njegov, samo to mi nismo prigovarali jer smo navikli na takve stvari u kontestima. 70-centimetarski opseg ovaj smo puta stvarno radili skromno; TS-790 sa svojih cijelih 30 W outputa u neidealno optereenje, a to su optereenje bile etiri relativno kratke antene, postavljene jedna iznad druge na runom rotatoru. 23-centimetra smo radili istim ureajem kojim i 70 cm, prelazei na vii opseg kad se s nekim dogovorio sked. Tu smo od antenskog pribora imali 38 elementnu antenu postavljenu iznad spomenutih 70-cm antena. Kako je stup na kojem je to sve bilo postavljeno bio sainjen od vie segmenata, to su se antene povremeno nalazile svaka u svojem pravcu. Snaga ureaja na 23 cm bila je neto manje od 10 W, koliko ureaj i daje. Kao ni na 2 m, tako ni tu nismo koristili nikakva pretpojaala, a i antene smo napajali relativno loim kablom za ove frekvencije; RG213, to iz razloga neposjedovanja boljeg kabla, to iz mehanikih razloga.
www.hamradio.hr
Mika, 9A7KNB
Na 13 cm opsegu koristili smo tzv. postaju s nultom meufrekvencijom, ili kako se ve tono zove, snage neto oko 0.5 W postavljenu na samu parabolu, promjera 150 cm. Ova postaja konano je radila relativno stabilno uz uobiajene mane nemogunosti odreivanja tone frekvencije, ali dovoljno je precizna za 13 cm opseg. Od prvog dana ima manu samoosciliranja NF
Branko, 9A2KD 37
UKV
UHF antene
stupnja, ali to nije presudno za rad. Treba li spomenuti da se arite parabole odredilo na nain do tamo do kud su erafi i to je nekako funkcioniralo. 3 cm opseg bio je svakako jedan od najopremljenijih, ako izuzmemo da nismo imali tastera, ali Ipak smo se snalazili, jer tu je bila 1 m parabola i DB6NT transverter s baznim 2 m ureajem TS711. Da je bilo prilika na ovom bismo opsegu mogli ostvariti puno bolji rezultat, ali kao i obino, najbolje prilike, sporadici i slino dolaze tek poslije kontesta, to se i ovaj put ponovilo. Relativno jednostavan setup omoguio nam je rad s manjim brojem operatora nego to bi bilo optimalno da smo imali sve tip-top kao nekih prolih godina. Tako smo ak postavili i 6 m postaju radi isprobavanja jedne nove 9a3xm-antene, koja se ovaj puta nije dala ugoditi, ali se ipak radilo. Aktivnost na veem broju opsega davala nam je od poetka dobre anse za solidan plasman. Bodovi osvojeni na viim opsezima teko su dostini radei samo na najniim frekvencijama. Koliko god se trudili, s 30 W na 70 cm i 10 W na 23 cm nije se ba moglo postii neto posebno, ali - ne alimo se. Branko, 9A2KD i eljko, 9A2R, odlino su odradili dualband rad s jednim ureajem i po jednim antenskim sustavom. Slobodnog vremena u takvoj situaciji nije nedostajalo, iako nas nije bilo ukupno puno na lokaciji. Herman, 9A5EX, se poigrao malo na 6 m, a zajedno s 9A2KD, 9A3XM i 9A7KNB dobar dio vremena proveo u pokuuaju namje38
tanja 6 m antene. Opseg nije ba bio posebno iv pa se i tu nalo vremena za dokolicu. Prvi je dan proao u povoljnom vremenu obzirom na to da zna u to doba godine biti paklenska vruina. Niska naoblaka titila nas je cijeli dan pa ni umor nije toliko dolazio do izraaja. esto smo prelazili put od 2 m do 70/23 cm postaje, a onda i od 70/23 cm do lokacije 13/3 cm, koja je imala svoje mjesto pod suncobranom izmeu druga dva pps-a. Brojni pokuaji skedova nam ne daju rezultata ponajprije zbog skromnih uvjeta na 70/23 cm, ali nas to ne obeshrabruje. Vrijedni 9A2KD skuplja bodove radei CW, jedino to u takvoj situaciji ostaje kao donekle uinkovit nain rada. Na 3 cm 9A3PA (now 9A4M) prati prilike i iekuje rain scatter, ali - nita. Ipak nekoliko odlinih tropo veza potvruje vrijednosti opreme za najvie opsege, a operator daje iskustvom veliki doprinos tome. Na se dobri majstor Herman, 9A5EX, takoer okuao na nekim novim frekvencijama, no dobrome operatoru nijedna novost ne predstavlja problem. Malo se u dosadi zamijenimo po opsezima, a to ima i jo jednu dobru stranu - kod prolaska u drugi pps mimoilazi se stol postavljen hranom Prehranjujemo se uobiajeno, a raanj spremamo u nedjelju poslije kontesta. Dvometarski rad, osim ve spomenutog antenskog sustava kojem je nedostajalo podosta elemenata, nije imao nekih specifinosti. Kutovi iz kojih smo priBraco, 9A7R mali neke postaje malo su bili neuobiajeni, ali na to smo navikli i pomirili se s tim nedostatkom do neke bolje prilike. Veze su se na ovom opsegu redale ne prevelikim tempom, ali nismo ni ulagali posljednji atom snage u to. Zapravo, prije kontesta nismo imali neki unaprijed predodreeni cilj, no kad smo postavili opremu za est opsega loginim se inilo da bi mogli biti visoko plasirani u ukupnom poretku. Tako se na kraju i dogodilo: prvo mjesto na 2 m, drugo mjesto na 70 cm, drugo mjesto na 23 cm,
www.hamradio.hr
prvo mjesto na 13 cm i prvo mjesto na 3 cm, te u ukupnom plasmanu prvo mjesto i ukupna pobjeda u Hrvatskom ljetnom kupu 2004. Ba zgodno za ovakvu ekspediciju. Nedjelja je donijela jo oputeniji rad, postalo je puno toplije jer se potpuno razvedrilo, a i s ranja je isijavala poveana temperatura. Doli su nam i Tihana, 9A6PBT, i Darko 9A6D, te se druba malo poveala. Darko je po svom dobrom obiaju postavio KV opremu za rad iz mobila te se zabavljao DX-iranjem, a Tihana je pomogla malo uveati skor na 2 m. Eto ga!, rekli eljko, 9A5EX bismo na kraju. Relativno skromnim setupom uspjeli smo ostvariti jedan lijep uspjeh. Na 2 m 489 veza i preko 180.000 bodova bez velikog truda 1. mjesto. Na 70 cm 86 veza i gotovo 140.000 bodova, puno manje od pobjednika, ali vrlo sigurno drugo mjesto sa svega 30 W. Na 23 cm 18 veza i preko 37.000 bodova dovoljno za 2. mjesto s 10 W. Na 13 cm est veza, ali vrijednih preko 18.000 bodova i 1. mjesto bez konkurencije. Na 3 cm 14 veza i preko 100.000 bodova takoer 1. mjesto bez konkurencije. Sveukupno: vie od 480.000 bodova i premono prvo mjesto u ukupnom poretku. Svakako valja napomenuti da se unato skromnosti nae opreme na pojedinim opsezima niti jedna druga postaja nije natjecala na svim opsezima u kategoriji postaja s vie operatora to ipak svjedoi da je u ovaj rezultat uloen i jedan odgovarajui trud. Hvala svima koji su nam se javili u natjecanju. Ekipu 9A2U inili su: 9A2KD, 9A2R, 9A3PA, 9A3XM, 9A3ZA, 9A5EX, 9A6PBT, 9A7KNB i 9A7R.
ARG
Pie: Oto Predani, 9A4OP
broju 6 i 7/1993 i prijamnik za 144 MHz u broju 3/1992 i 4/1993, kao i novi prijamnik na 3.5 MHz i predajnik za slijepe (http://ham2.cc.fer.hr/9a1cbt/arg/index.ht m#uredjaji), te Vinko Branimir, 9A2UP, (branimir.vinko@ck.htnet.hr) za isti objavio 4 elemenata Yagicu u brojevima 27, 28/1995 koja se sad masovno koristi. Taj segment neu obuhvatiti budui da autori sami znaju vie o svojim djelima, a njihovu pomo moete zatraiti elektronikom ili obinom potom. Treba prihvatiti injenicu da su od datuma objavljivanja prijamnici proli razvoj i da je mogue da e u ovoj seriji biti objavljeni novi radovi. Navedene konstruktore i natjecatelje moete zatraiti sheme i drugih ureaja ili se dogovoriti za izradu pojedinih. Ja bih pokuao pomoi svim zainteresiranim klubovima ili pojedincima da jeftino dou do kvalitetnih predajnika i ostalog pribora za natjecanje i treninge na obje frekvencije. Jedan u svijetu amaterske goniometrije poznati konstruktor iz Belgije, Rik Strobbe, ON7YD (rik.strobbe@fys.kuleuven.ac.be), na svojim web stranicama (www.qsl.net/on7yd/ardf.html) ima opisane predajnike male snage koji se koriste za treninge i predajnike velikih snaga za natjecanja prema pravilima 1. regiona IARU-a, koji su upravljani PIC mikrokontrolerima 16F84. Sve konstrukcije su ponovljive budui da sam ih i ja sam rabio za svoje predajnike (s tim da je kod predajnika za 144 MHz malo tee pronai oscilator/generator frekvencije ICS 501, no on se moe zamijeniti kristalom uz malu preradu ploice). Na web stranicama su na engleskom jeziku dana veoma precizna objanjenja, nacrtane su elektrine i montane sheme, tiskana ploica i kontrolne toke te je mogue to uspjeno iskopirati i napraviti predajnike. Njegovi predajnici male snage na 3.5 MHz uz odgovarajui takter mogu raditi kao predajnici za slijepe na njihovim natjecanjima. Sami predajnici za natjecanja slijepih i slabovidnih osoba vrlo dobro mogu koristiti za treninge ili kao predajnici za amatersku radioorijentaciju. Koliko mi je poznato, osim mene su i lanovi Radiokluba Bjelovar napravili te predajnike po shemama Rika, ON7YD, velike snage na 3.5 MHz s kojima smo se prole godine natjecali na otvorenom prvenstvu Bjelovarsko-bilogorske upanije. Posebno je zanimljiv timer koji aktivira predajnike koje moewww.hamradio.hr
te isprogramirati da predajnik kuca bilo koju lisicu od 1-5 ili far u razmaku od pola sata do 15 i pol sati od trenutka sinkroniziranja. To se pokazalo veoma dobrim kod automatskog rada predajnika bez posade. Takoer moe raditi i u ciklusu od 2 predajnika za treninge. Na Internet stranicama moete pronai i drugaije timere s istim mikrokontrolerom ili slinim, a istim ili slinim osobinama, no jednostavnost izrade upravo ovaj timer stavlja na prvo mjesto. Uz same predajnike koje moete zajedno s timerom staviti u malu metalnu kutiju idu i antene koje su kod 3.5 MHz vertikalne iane duge 6 m, dok se kod 144 MHz se koristi krini dipol ili halo antena te napajanje predajnika koje se vri iz akumulatora ili baterija koje se mogu puniti. Najboljima su se pokazali mali olovni akumulatori bez odravanja. Kod predajnika od 3.5 MHz koji zrai snagu 3-5 W, treba koristiti akumulator 12 V/3.5 Ah, dok za far na istoj frekvenciji treba uzeti akumulator 12 V/12 Ah. Kod predajnika na 144 MHz koji rade snagom 0.7-1.5 W akumulatori su upola manjeg kapaciteta tako da e za predajnike biti dostatan 12 V/1.2 Ah, a za far na istoj frekvenciji 12 V/3.5 Ah. Cijeli komplet koji se sastoji od predajnika, akumulatora i antene stane u malu torbicu od fotoaparata koja se moe kupiti u trgovinama, a predajnik titi od kie, blata i snijega. Uz svaki predajnik i far nalazi se crveno-bijela trostrana prizma. Ponekad se u trgovinama sportskom opremom mogu kupiti sline prizme naranasto-bijele boje koje koriste orijentalisti u svojim natjecanjima (www.compasspoint-online .co.uk/acatalog/). Naa pravila doputaju i te prizme, no kako ih je vrlo teko nai u trgovinama morat emo i tu priskoiti samogradnjom. Prizma se sastoji od tri kvadratne plohe veliine 30x30 cm koja je dijagonalno spojena od bijele i crvene trokutaste plohe. Sama prizma moe biti napravljena od plastike, kartona ili platna. Pri tome se mora paziti da lijeva gornja strana bude bijele boje jer na njoj mora biti ispisan broj i frekvencija predajnika kod kojeg je stavljena. Prizma se postavlja na visinu od 30-60 cm od tla tako da najee visi na postolju na kojem je postavljen ureaj za registraciju. Ako se prizma radi od plastine ploe ili kartona, samoljepljivu tapetu u boji dijagonalno lijepimo na plohe 30x30 cm. S unutarnje strane se nalijepi ljepljiva traka ojaana tkaninom
39
ARG
tako da se mogu preklapati radi lakeg prenosa. Ako se prizma radi od platna, treba odabrati ono koje kod pranja ne puta boju. S bale se odreu pravokutnici veliine 35x35 cm te se prereu dijagonalno. Strojem za ivanje spajaju se dijagonalno bijelo i crveno platno te po stranici crveno i bijelo platno, pa opet iva po dijagonali i tako sve dok je dobijemo spojena 3 bijela i 3 crvena trokuta. Potom se krae stranice spoje zajedno. Nakon toga se s gornje i donje strane napravi porub visine 2.5 cm. U taj porub se na jednom kutu ugura aluminijska ili mesingana ipka debljine 3 mm koja se savine u trokut s stranicama od 30 cm. S gornje strane se postavi uzica za vjeanje i prizma je gotova. Sad je potrebno jo samo vodootpornim flomasterom napisati na bijelo polje broj predajnika. Frekvenciju napiite na komad plastificiranog papira i sigurnosnom iglom spojite na prizmu. Tako ete imati prizmu za obje frekvencije. Ako ste u mogunosti moete i za svaki frekventni opseg napraviti po jedan komplet prizma. U kompletu mora biti sedam prizmi, jedna na startu kao uzorak, pet na predajnicima i jedna na faru. Ako se natjecanje odrava na oba frekventna podruja istovremeno, prizme bi trebale biti vidljivo oznaene kojoj frekvenciji pripadaju. To se moe napraviti tako da jedan komplet bude bijelo-crvene boje, a drugi bijelo-naranaste. Ako su sve prizme iste, tada se jedan komplet moe oznaiti oznakom druge boje (npr. plava okomita traka). Budui da svi natjecatelji moraju biti upoznati s tim kako su oznaeni pojedini predajnici, na startu treba biti ogledni primjerak prizme. Uz prizmu se postavljaju ureaji za registraciju pronalaska skrivenog predajnika koji su takoer oznaeni kojem predajniku pripadaju. Mogu biti elektroniki ili mehaniki. Elektroniki su plastine kutije kojima bez kontaktno upisujemo vrijeme i kod predajnika kod kojeg se on nalazi na medij kojeg natjecatelj nosi sa sobom. Oni mogu biti u obliku tapia, dugmeta, itd. Elektroniki registratori su razmjerno skupi i kod nas ih trenutno kod nas ima Radioklub Ludbreg (ako ih trebate za natjecanje moete ih nazvati i dogovoriti se oko njihovog koritenja). U Sloveniji se koriste drugaiji elektronski registratori koji su oblika gumba i nose se na komadu koe. Postoje jo nekoliko vrsta elektronskih registratora (ip, kartice, ploice), no Sporti-dent, elektroniki registrator koji gumenom trakom privrujemo na prst je najraireniji na meunarodnim natjecanjima. Osim elektronikih registratora koristi se i mehaniki registrator prolaska. S njime se na papirnu traku - talon, otrim vrhovima ostavlja otisak koji je jedinstven za svaki perforator. Talon je plastificirani komad papira na kojem se uz ime, prezime i startni broj natjecatelja nalaze oznaena polja u koje se utisnu iglice
40
odgovarajueg perforatora. Ako se istovremeno natjee na oba opsega bilo bi dobro da perforatori i taloni budu razliite boje i razliito postavljeni na terenu (npr. da jedni vise na konopcu i bijele su boje, a drugi da su crvene boje na aluminijskom stalku). Razumljivo je da uz svaku vrstu predajnika ide prizma i perforator iste vrste. Ako se koristi elektroniki registrator ne treba ih posebno oznaavati budui da oni mogu razlikovati gdje ste bili, ali prizme moraju biti razliite. Na startu, tj. prije samog starta svi natjecatelji moraju se nalaziti u ograenom prostoru u blizini startne linije te moraju na sebi nositi startni broj. Startni broj se moe dati tiskati na tkanini veliine 15x15 cm s tim da svaki broj mora biti u paru (za prednjicu i lea), i meusobno moraju biti povezani naramenicama tako da se bono veu oko tijela. Mogu se tiskati i na kvalitetnijim majicama gdje je broj naprijed i straga koja se navlai preko natjecateljske odjee. Jeftinije je ako broj ispiete na papiru veliine A5 (polovica A4), koji se umetne u prozirnu plastinu ovojnicu, a koja se onda s sigurnosnim iglama uvrsti na odjeu. Startni broj mora biti vidljiv posadi na startu, predajnicima, cilju i moguem sucu koji se nalazi unutar natjecateljskog polja. Unutar tog prostora mora se nalaziti oglasna ploa na kojoj je startna lista, uzorak mjerila karte koja se koristi, popis predajnika koja kategorija to trai, koliko je vrijeme traenja te uzorci prizme i perforatora za pojedinanu frekvenciju. Sama ograda tog prostora je najee od plastine trake u boji tako da se vidi iz daljine i najee je ute ili crvene boje. Od iste trake se radi i startni i ciljni koridor. Na poetku startnog koridora je natpis START na platnu rastegnutom iznad startne linije te startni sat. Od startne linije prema natjecateljskom polju vodi jedan ili vie startnih koridora. Ako ima vie startnih koridora koji su dugi od 50-250 m na poetku svakog mora pisati koja kategorija ide kojim koridorom. Startni sat je obino digitalni sat veliine promjera 30 cm koji pokazuje tono vrijeme. On se sinkronizira s radom predajnika tako da prvi predajnik poinje predaju u prvoj sekundi prve minute. Poeljno je da je sam sat preraen tako da nakon 4 minute i 30 sekundi tonom upozori natjecatelja na pribliavanje samog starta te zadnjih 5 sekundi odbrojava tonski. Zadnji, peti ton, trebao bi biti jaeg intenziteta i dueg trajanja. Natjecatelji na taj ton kreu, kreui se ukljuuju goniometre i ubrzano, treim korakom naputaju startni koridor. Umjesto startnog sata ili zajedno s njim moe se koristiti i raunalni program koji radi sve gore navedeno. Koriten je i na Otvorenom prvenstvu Zagreba 2003. i Otvorenom prvenstvu Hrvatske u amaterskoj radiogoniometriji 2004. godine. Sam program je u vlasnitvu Stipe
www.hamradio.hr
Predania, 9A5SP (spredan@bofhlet .net), koji ga je napravio i koji se pokazao veoma upotrebljivim. Instalira se na raunalo ili prijenosno raunalo, namjesti se na koliko minuta se starta i to je sve. On pokazuje sadanje vrijeme, vrijeme sljedeeg starta i odbrojava unatrag sekunde do samog starta s tim da u vremenu koliko je ostalo do starta mijenja boju pozadine od ute i crvene na zelenu s visokim tonom za start. Dok borave u prostoru za natjecatelje 10 minuta prije startnog vremena natjecatelji se pozivaju u startni prostor gdje dobivaju kartu, ucrtavaju si start i cilj, uzimaju prijamnike i 5 minuta prije starta dolaze na startnu liniju gdje ekaju start. Natjecatelji startaju na poetak kucanja prvog predajnika. Za sporazumijevanje se koriste ureaji za pojaanje glasa kao to je megafon ili razglas (www.inet.hr/dpikunic /mega.html). Neki klubovi imaju startni sat spojen zajedno s razglasom to je dosta praktino. Tako se nosi manje stvari, a one su u tvrdom kuitu sigurnije od unitenja. Poneko, uz startni sat i razglas, u istom kuitu imaju i prijamnike kojima kontroliraju pravilan rad predajnika. Ti prijamnici imaju antene krunog zraenja kako bi se moglo primati signale iz svih smjerova ne otkrivajui smjer bilo kojeg predajnika. No, ukoliko nemate razglas s dovoljno dugakom icom od starta do mjesta za okupljanje natjecatelja, moete si pomoi tako da nabavite dva PMR-a (male radiostanice na 440 MHz za koje ne treba dozvola), jednom spojite zvunik na mikrofon megafona koji se nalazi kod natjecatelja, a drugi vam slui kao jaki beini mikrofon. To izvrsno radi na udaljenosti do 600 m. to se tie kontrolnih prijamnika to mogu biti bilo koji tvorniki prijamnici, a osobito su prikladni maleni Yaesu FT817 ili Icom IC706 Mk2G koji ima oba frekventna podruja i obje vrste modulacije, CW za kratki val i AM za UKV. No, mogu se u zajedniko kuite staviti i umirovljeni prijamnici s kojima se vie ne natjee, npr. Yug 81 za KV, koji i danas kad se rade prijamnici u SMD tehnici s integriranim krugovima, moe nai mjesto na natjecateljskom polju. Poslije pronalaska skrivenih predajnika natjecatelj prolazi pokraj fara koji neprekidno emitira MO Morseovim znacima te registrira svoj prolazak, odlazi na cilj gdje mjera vremena mjeri vrijeme boravka u natjecateljskom polju do prelaska ciljne crte iznad koje je natpis CILJ. No, moe proi i kroz elektronska vrata koja su napravljena pomou infracrvenog predajnika i prijamnika. Prolazom kroz ta vrata prekida se IC nit to se detektira na drugoj strani koja je spojena na raunalo koje mjeri vrijeme. Posada cilja upie startni broj natjecatelja i raunalo samo zabiljei postignuto vrijeme te poslije unoenja
Radio HRS - 2/2005
ARG
broja pronaenih predajnika prema zadanim parametrima radi tablicu uspjenosti natjecatelja. Takav program su na ARO natjecanjima na Jarunu u Zagrebu za vrijeme ZRF-a upotrebljavali Tomi Sinia, 9A7POF (mioc@srk.fer.hr), i Paunovi Vlatka, 9A7PIF. Sheme spajanja elektronikih vrata i sam program moete potraiti kod istih. Ostaje jo samo da natjecatelji okupe, proitaju se rezultati, estita najboljima, pokupi oprema i oisti se, akumulatori se dopune punjaom koji ima fiksni napon od 14.2 V i struju bar desetinu nazivne snage akumulatora koji punimo, te ih pune spremi na isto i suho mjesto do sljedeeg natjecanja. Ovo su bile samo male natuknice gdje i kako nabaviti ili sami napraviti opremu za odvijanje treninga ili natjecanja u amaterskoj radiogoniometriji. Kod nas se organiziraju natjecanja u amaterskoj radiogoniometriji, amaterskoj radioorijentaciji, park radiogoniometriji, nonoj radiogoniometriji te radiogoniometriji za slijepe i slabovidne osobe. Sva pravila za ta natjecanja moete nai u rubrici ARG na web stranicama Hrvatskoga radioamaterskog saveza (www.hamradio.hr), kao i popis nacionalnih i internacionalnih sudaca te pravilnika o polaganju ispita za ARG suce te izbor reprezentacije HRS-a za meunarodna natjecanja. Na istim stranicama imate i popis radne grupe za ARG HRS-a kojoj se moete obratiti ukoliko imate neka pitanja ili nejasnoa. Nadam se da sam ovim lankom malo demistificirao ARG natjecanja, da e nakon dosadanjih lanaka u asopisu porasti broj natjecatelja u ARG-u i da e klubovi sami napraviti ili nabaviti potrebnu opremu te da emo na naim natjecanjima ubrzo vidjeti neka nova nasmijeena lica na startnim pozicijama.
- za sastanke Radne grupe koji bi se odravali poslije svakog natjecanja nisu predviena sredstva za sufinanciranja dolaska budui da su veina lanova Radne grupe natjecatelji ili suci na natjecanjima i sastanci se mogu odrati bez posebnih dodatnih trokova. - financiranje odlaska natjecatelja na Taru je ostalo otvoreno, ali i to e se morati financirati donacijama ili sponzorstvom. Predloeno je da na to natjecanje idu najvie 2 lana po kategoriji, a svi ostali mogu ii ako ispune uvjete iz Pravilnika, ali s vlastitim sredstvima. AD 2. Budui da je u regularnom vremenu javnog natjeaja za organiziranje Otvorenog prvenstva u ARG-u Hrvatske 2005. godine zaprimljena samo prijava Radiokluba Pula, ista se prihvaa. Komunikacija s tim Klubom koji je poslao potpunu dokumentaciju e se nastaviti radi potpisivanja ugovora. Takoer je potrebno s gradom Pulom i Istarskom upanijom pokuati nai dogovor oko suorganizatorstva istog to bi smanjilo trokove HRS-a. Budui da predstavnik Radiokluba Pula nije doao, predsjednik HRS-a i tajnik e stupiti u kontakt s njima i dogovoriti detalje. AD 3. U postupku je donoenje novih Pravilnika rada ARG-a to za sobom povlai i novi Pravilnik ARG-a za slijepe i slabovidne. lan Povjerenstva za slijepe HRS-a zaduen za ARG, Tomislav Lili, zamolio je da se s donoenjem tog Pravilnika prieka najkasnije do poetka sljedeeg mjeseca budui da se slijepi natjecatelji oko njega jo nisu dogovorili. Napomenuto mu je da primjedbe na prijedlog koji je dala Radna grupa ili svoj prijedlog novih Pravilnika dostave Radnoj grupi za ARG koja e dati svoje miljenje te ga proslijediti IO HRS-a na usvajanje. Voditelj Radne grupe za ARG obavijestio je prisutne da je na prijedlog menadera za diplome HRS-a dao izraditi ideje za ARG priznanje tvrtci Markus - studio i da se eka realizacija istog. Napomenuto je da za prolu godinu za Dravno natjecanje duguje 150 priznanja i predloeno da se tiskaju priznanja za sljedeih nekoliko godina. Sastanak je zavrio u 19.45 sati. Zvuni zapis tog sastanka na CD-u je predan tajnitvu HRS-a. Oto Predani, voditelj Radne grupe ARG-a
www.hamradio.hr
41
DX i QSL info
Pie: Kreimir Kovarik, 9A5K/K5CRO
DX i QSL informacije
XT, Burkina Faso - SM5DJZ bit e aktivan iz ovog entiteta od 26. veljae do 11. oujka kao XT2JZ na opsezima 40 - 10 m, mogue i 80 m, i to uglavnom CW vrstom rada. QSL via SM5DJZ (SM buro ok). PJ2, Netherland Antilles - PA0VDV radit e kao PJ2/PA0VDV od 26. veljae do 23. oujka s otoja Curacao (SA-006). FG, Guadeloupe - F6FXS bit e aktivan kao FG/F6FXS od 4. do 22. oujka samo CW vrstom rada na opsezima 40 - 10 m. Koristit e iskljuivo iane antene. QSL via F6FXS (direktno ili via biro). FY, French Guayana - F6KOP i nekolicina drugih operatora radit e pod pozivnom oznakom TO7C od 7. do 17. oujka s otoka Ile du Salut (SA-020). Planiraju biti aktivni na opsezima 160 - 6 m i to CW, SSB i digitalnim vrstama rada. QSL via F9IE. J6, St. Lucia - WB5ZAM radit e kao J6/WB5ZAM od 20. oujka do 2. travnja. QSL via WB5ZAM. XV, Vietnam - Operatori JA9BV i JA3DYU radit e kao XV3BV, odnosno XV3DYU na opsezima 80, 40, 20 i 15 m i to od 14. do 17. oujka. Planiraju raditi CW i SSB vrstama rada. QSL via JA9BV (XV3BV) i JA3DYU (XV3DYU). V7, Marshall Islands - JA1JQY (V73JY), JA1KJW (V73KJ), JA1HEE (V73HE) i JI1FPO (V73OP) planiraju biti aktivni iz ovog entiteta u razdoblju od 18. do 28. oujka. QTH e im biti Majuro Atoll, OC-029. Radit e CW, SSB i RTTY vrstama rada na svim KV opsezima. Posebnu panju posvetit e opsezima 160 i 80 m za EU postaje. A2, Botswana - DL7CM i DM2AYO radit e kao A2/DL7CM i A2/DM2AYO na svim KV opsezima te 6 m opsegu od 6. travnja do 20. travnja. Planirane vrste rada su CW, SSB, RTTY i PSK31. Koristit e dvije postaje s pojaalima, 27 m GP antenu, 3 el. 5 band Yagi, HF9V i 4 el. yagi za 6 m. QSL via DL7CM, odnosno DM2AYO. JT, Mongolia - I0SNY bit e aktivan iz pustinje Gobi kao JT1Y/4 od 21. travnja do 10. svibnja. QSL via I0SNY.
QSL via:
CALL 3D2RR 3Z75Z 4L2M 5B/K3UY 7S2E A61AJ CO8ZZ D4B EY8MM F5OIU GJ2A IH9GPI IQ2CJ KH0A MANAGER HA8IB SP8AJC 4L2M RA3AUU SM2DMU K2UO DJ2MX DK1WI K1BV K1BV F5OIU K2WR biro biro JF1MIA CALL KP2ZZ LX7I LY4A LY7A LY7Z LZ9R MD4K OL1A OH0Z OM7M OM8A OT5A PJ2T RL3A RW2F MANAGER G4OOC LX2AJ LY2FY LY2ZO LY7Z biro G3NKC OK1DF OH5DX OM3PA OM2VL LotW N9AG W3HNK DK4VW CALL TO0O UU7J VP2E VP2V YA5Y YE0X YT0A ZL6QH 3Y2SNA 6O0CW 9H3RW C6ASB MANAGER KC0W direct UU7J N5AU VK4AAR direct DL5SE biro biro YU1EXY ZL2AOH LA2SNA M5AAV G4IPE AK0M CALL C6AMM C6AWW DX0K FR/F5TNI J20FH J88DR TT8KLJ V31JZ V31WR VK0MT ZK1WET ZK1XMY ZK1SDE ZK1SDZ MANAGER K1CN K1CN 4F2KWT F5TNI F5PRU G3TBK ON4IA NN7A NN7A JE1LET direct M3SDE M3SDE M3SDE M3SDE
Povoljno prodajem: - KV radiopostaju "Kenwood TS450S", ispravlja PS53, zvunik SP23, stolni mikrofon "MC60" i tvorniki multi band dipol (duina 42 m), sve za 800 eura, - runu duoband radiopostaju Kenwood THD 7E, 2 500 kn, - brodsku radiopostaju "ICOM IC V200T", 100 eura, - mobilnu duoband radiopostaju "Kenwood TM 732E", 3 000 kn. Sve informacije na telefon: 021/222-216, 098/1715-423, 098/1992-940, Zori. Povoljno prodajem transceiver Yaesu FT 707, 100 W, s antenskom kutijom + SWR + memorije i ispravlja. 9A2NV, Vlado Novak, tel: 01/ 467-3309, mob. 091/467 33 09.
WINRADIO, komunikacijski PC prijamnik, 300 Khz -1.3 Ghz. AM, CW, LSB, USB, NBFM, WBFM + Spectrum scope. Ulaz BNC, izlaz zvunik. Knjiga i "software". Sve ugraeno u PC desktop Siemens, Pentium 200 Mhz, 64 Mb RAM, Win 98SE ili XP. Cijena s PC-jem i monitorom 400 eura. Informacije na: 098/281-904, Toni Majica. Kupujem linearna pojaala za KV, 160-10 m iskljuivo u kvaru (bez obzira na kvar). Info: Josip Bedeniec, 9A2QP, mob. 098/212-718.
42