SVEUILITE U RIJECI

TEHNIKI FAKULTET

Mladen Perini

SADRAJ
UVOD U TEHNOLOKE PROCESE TEMELJNI POJMOVI
PROIZVODNI PROCES I TEHNOLOKI PROCES TEHNOLOGIJA TEHNOLOKA ZAKONITOST TEHNOLOKA DISCIPLINA OBRADNI SUSTAV PROIZVODNI SUSTAV Proizvodni sustav prema vrsti proizvodne opreme PSV Proizvodne linije Proizvodni sustav slinog redoslijeda koritenja Fleksibilni proizvodni sustav FPS CIKLUS IZRADE I CIKLUS PROIZVODNJE PSS

Mladen Perini Tehnoloki procesi

SADRAJ

Mladen Perini Tehnoloki procesi

DEFINIRANJE (PLANIRANJE) TEHNOLOKOG PROCESA, OPENITO TIPOVI PROIZVODNJE I UTJECAJ NA POSTAVKU TEHNOLOKOG PROCESA
UTJECAJ TIPA PROIZVODNJE NA FORMIRANJE TP-a TP NAINI ODVIJANJA KOLIINSKE PROIZVODNJE

(1) proizvodnja u odre enim koliinama jedininim serijama (lotovima) (2) besprekidna (tekua) proizvodnja

TEHNOLOKA ANALIZA PROIZVODA

TEHNOLOGINOST PROIZVODA TEHNOLOGINOST DIJELOVA PROIZVODA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Materijal izratka (izbor) Konfiguracija izratka (oblik) Nain dimenzioniranja (lanci dimenzija) - metode rjeavanja mjernih lanaca Dozvoljena odstupanja dimenzija (mala, velika) Dozvoljena odstupanja oblika Dozvoljena odstupanja poloaja Kvaliteta obra enih povrina

SADRAJ
ELEMENTI PLANIRANJA I VO ENJA TP-a TPSTRUKTURIRANJE (RASLANA) TEHNOLOKOG PROCESA OPERACIJA REIMI RADA I KATEGORIJE VREMENA TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA

Mladen Perini Tehnoloki procesi

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Danas su u proizvodnji sveprisutne teme: trini zahtjevi, kvaliteta proizvoda i primjena teme: proizvodnih tehnika temeljenih na visokim tehnologijama. Njihovo oivotvorenje u tehnologijama. smislu realne i produktivne akcije nuan je preduvjet za promjene industrijskih znanja i stvaranje moderne proizvodnje, koji su mogui samo uz pomo dovoljnog broja visokoobrazovnih proizvodnih strunjaka. Centralni sadraj programa njihove izobrazbe je strunjaka. Planiranje tehnolokih procesa (eng. Process planning, nj. Process planung). (eng. nj. planung). Tehnoloki proces osnova je svake proizvodnje i daje joj temeljne znaajke. O znaajke. tehnolokom procesu u velikoj mjeri ovisi, u kojoj kvaliteti i s kojim trokovima e biti proizveden neki proizvod. proizvod.

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Nije umijee izraditi proizvod, umijee je izraditi ga jeftino, dovoljno kvalitetno i na vrijeme. vrijeme

Mladen Perini Tehnoloki procesi

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Radei na svom zadatku tehnolog utjee postepeno, ali stalno, na usavravanje tehnolokog procesa i procesa proizvodnje. Da bi postigao to vei uspjeh, on sistematski proizvodnje. rjeava probleme, o kojima ovisi konani rezultat u proizvodnji. Redoslijed njegova rada proizvodnji. bio bi uglavnom slijedei: slijedei: analiza konstrukcije proizvoda i njegovih dijelova, na temelju podataka dobivenih od konstruktora proizvoda izbor najprikladnijeg oblika, vrste i dimenzija sirovine za proizvodnju izbor najboljeg redoslijeda operacija i postupaka u tehnolokom procesu izbor radnog mjesta za svaku operaciju, uza sva potrebna sredstva i pomagala propisivanje najboljeg reima rada za svaku operaciju provjera kako se ostvaruju zamisli tehnologa, te korekcija ranijih propisa Svaka od ovih faza u radu tehnologa zahtijeva iroko znanje s inenjerskog podruja, ali i dovoljno specijalistiko znanje, dobro poznavanje prilika i proizvodnih mogunosti poduzea. Zato je razumljiva krilatica, koja se sve ee uje: tehnologa se ne dobiva natjeajem i oglasima, ve se on stvara u poduzeu.

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Planiranjem (projektiranjem) - utvr ujemo nain i metode izrade/proizvodnje odre enog TPTP-a, odnosno planiranjem proizvoda/dijela proizvoda koji openito ukljuuju odre en broj koraka/operacija pri pretvaranju ulaznih elemenata procesa (poluproizvodi, dijelovi) u gotove dijelove/proizvode. dijelove/proizvode. Planiranje procesa primarna je veza izme u konstrukcije proizvoda i same proizvodnje. Vanost ove veze ne moe se dovoljno naglasiti. Planiranje procesa temeljna aktivnost TPP

TEHNOLOKA PRIPREMA PROIZVODNJE PROJEKTIRANJE I KONSTRUIRANJE PROIZVODA

kvaliteta proizvoda
PROIZVODNJA

PLANIRANJE PROCESA

trokovi rokovi

iz ega? Odgovori na kako? pitanja na emu? s im? s kojim trokovima?

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Planiranje procesa, kao temeljne aktivnosti tehnoloke pripreme proizvodnje, zapoinje prouavanjem konstrukcijske dokumentacije, odnosno prouavanjem naina izvedbe proizvoda i dijelova proizvoda, a rezultira zavrno izvedenim planom procesa. procesa. Tehnoloka dokumentacija, u koju su uneseni rezultati planiranja procesa sadri definirane korake, te naine i uvjete izvo enja pojedinog koraka pri proizvodnji pojedinog dijela, odnosno montai sklopova i finalnog proizvoda. proizvoda. Pri planiranju procesa veliku ulogu igraju izvedba proizvoda i koliine u kojima e biti proizvo en, ali i znanje i iskustvo tehnologa planera/projektanta procesa, koje moe biti vlastito ili tu e, pretoeno u ekspertne sustave koji se sve vie koriste pri obavljanju ovog posla. posla. O navedena tri elementa ovisi kakav e biti proces i kakve rezultate emo pri proizvodnji postii u smislu kvalitete, koliina i trokova. trokova. Kad su u pitanju dijelovi proizvoda, specifikacije iz crtea dijela, ukljuivo geometrijski oblik, dimenzije, tolerancije i podatke o materijalu, trebaju biti vrednovane u svjetlu ukupnih koliina, u kojima e dio biti proizveden. Preliminarni plan procesa razvijen na ovim proizveden. polazitima osnova je za utvr ivanje (procjenu) trokova izrade dijela. Rezultati procjene dijela. trokova omoguuju managementu donoenje zakljuaka o profitabilnosti, odnosno daju uvid u ekonomsku izvedivost proizvodnje proizvoda. Ipak u ranoj fazi planiranja procesa postavke proizvoda. pojedinih operacija, ukljuivo potrebne strojeve i alate, samo su provizorne. provizorne.

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Ukoliko utvr ivanje trokova, koji proizlaze iz preliminarnog plana procesa, pokae opravdanost ulaska u proizvodnju, bit e izra en konaan detaljni plan procesa. Taj, detaljni procesa. plan procesa sadri sve informacije potrebne za proizvodnju svakog pojedinog dijela. Plan dijela. procesa treba isto tako sadravati informacije potrebne za sklapanje sklopova i podsklopova i finalnog proizvoda. proizvoda. Sve informacije u procesu trebaju biti jednoznane i date u potrebnom slijedu. Takvi podaci slijedu. su napr. procesne dimenzije i odstupanja, strojni posmaci i brzine rezanja, trajni i potroni napr. alati, provjere dimenzija kao i naini rukovanja materijalom/proizvodom. materijalom/proizvodom. Rezultat detaljnog plana procesa mogu biti u opem sluaju toniji izraun trokova, popis operacija, operacijske liste i kodirane instrukcije za numeriki upravljanu opremu. opremu. Ukljuivanjem u cilju obavljanja specifinih poslova konstruktora alata, alatniara, osoblja za pripremu radnih mjesta i nabavljaa, plan procesa bit e uveden na proizvodnoj opremi u pogonu uz provjeru i dotjerivanje plana procesa na poetku primjene. primjene.

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Me utim, treba naglasiti, da je za uspjenost posla planiranja procesa od izuzetnog znaaja rani ulazak tehnologa, koji zastupa interese proizvodnje, u fazi oblikovanja i konstrukcijske definicije proizvoda. Analiziranjem izvedbe proizvoda ve u ranoj fazi i kod proizvoda. konstruiranja, mogue je uoiti probleme i razinu problema pri proizvodnji, te inicirati prilago avanje konstrukcijskih rjeenja zahtjevima proizvodnje, to rezultira izvedbom proizvoda pogodnijom za proizvodnju. proizvodnju. Ukljuivanje tehnologa u aktivnosti definiranja proizvoda ve u ranoj fazi, pristup je novijeg datuma i predstavlja bitnu promjenu prema tradicionalnom, sekvencijalnom nainu obavljanja poslova. poslova. Danas je to ope prihvaen koncept, koji se nastoji primjeniti pri obavljanju aktivnosti razvoja proizvoda i tehnoloke pripreme proizvodnje. proizvodnje. General Motors je bio jedna od prvih velikih kompanija koja je u cilju to efikasnije primjene novog pristupa i unapre enja komunikacija premjestila tehnologe u konstrukciju proizvoda, te su na taj nain stvoreni timovi sa zajednikim zadatkom razvoja proizvoda, koji e uz potrebnu razinu uporabnih znaajki imati i prihvatljive proizvodne znaajke. To je jedan od moguih znaajke. naina osiguranja organizacijskih uvjeta za razvoj proizvoda traene funkcije i namjene, koji e istovremeno biti lake proizvoditi uz relativno nie pratee proizvodne trokove. trokove.

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Ukupnost poslova razvoja proizvoda i tehnoloke pripreme proizvodnje obavlja se danas u uvjetima prisutnih znaajki i tendencija, koje obiljeavaju razvoj trinih zahtjeva, razvoj proizvoda i proizvodnju. U posljednjih desetak godina dolo je do znaajnih stratekih proizvodnju. promjena u podruju proizvodnoga strojarstva. Sve stroi uvjeti poslovanja na tom polju doveli strojarstva. su do toga da se naputaju neke zakonitosti koje su vrijedile desetljeima i da se procesi prilago avaju novim zahtjevima trita. Ti zahtjevi su znaajno promijenjeni u odnosu na novim trita. period od prije dvadeset, trideset godina i mogu se saeti u nekoliko glavnih trendova: trendova: Progresivan rast razine uporabnih znaajki ope je prisutna zakonitost, koja prati razvoj pojedinih vrsta proizvoda, slika 2.
Uporabne znaajke

A
god

Sl. Sl. 2

Opi prikaz rasta razine uporabnih znaajki proizvoda A, B, C,... C,...

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Kod pojedinog proizvo aa odre ene vrste proizvoda, rast uporabnih znaajki u stvari nije Uporabne znaajke kontinuirano uzlazan. Taj rast je uzlazan. proizvoda vezan za sve krae periode Ax inovacije proizvoda, unutar kojih se pored poetno vie razine V3 uporabnih znaajki novorazvijene generacije proizvoda, tijekom V2 njegove proizvodnje ostvaruje V1 njihov dajljnji rast, usavravanjem t2 izvedbe do iscrpljivanja t3 vrijeme t t1 raspoloivih mogunosti, koje t1 > t2 > t3 > ti - periodi inovacije proizvoda Ax svaka izvedba u osnovi prua, V1 < V2 < V3 < Vi - ukupan prirast uporabnih slika 3.
vrijednosti u periodu inovacije

Sl. Sl. 3

Tijek rasta uporabnih znaajki generacija proizvoda A kod proizvo aa x

Prikaz na slici ilustracija je ope poznate injenice, da se vijek proizvodnje proizvoda u istoj konstrukcijskoj izvedbi sve vie smanjuje. Takva tendencija upuuje na injenicu da se smanjuje. aktivnosti razvoja proizvoda i tehnoloke pripreme proizvodnje moraju realizirati u sve kraim vremenskim razmacima. razmacima.

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Proizvodi su projektirani i proizvodeni na nain da im je vijek trajanja krai od vijeka trajanja istih proizvoda prethodne generacije. Ova injenica najuoljivija je na podruju raunalne generacije. opreme, mobilne telefonije, automatike ili auto industrije. Prema tvrdnjama vodeih industrije. privrednih i marketinkih institucija koje se bave istraivanjem trita u duem vremenskom periodu, vrijeme u kojem jedan proizvod donosi dobit na tritu se u proteklih dvadeset godina prepolovilo. Ovaj proces skraenja vijeka trajanja (koritenja) jednog proizvoda na prepolovilo. tritu iznosi 5% godinje, slika 4. Taj trend skraenja vremena razliit je u razliitim godinje, podrujima tehnike, kako se vidi na priloenoj slici. slici.
1,0 Isporucioci dijelova za auto industriju

Vijek trajanja proizvoda (u odnosu na 1992.g)

Elektrotehnika 0,5 Strojarstvo (alati, strojevi)

1992

1997

2002

Sl. Sl. 4

Skraenje vijeka trajanja proizvoda na tritu

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Aktualni primjer koji potvr uje tezu o sve kraem vijeku trajanja proizvodnje jednog proizvoda i koji je prikazan na slici 5, potjee od svjetski poznatog koncerna za proizvodnju automobila, Volkswagena. Na slici je prikazan ivotni vijek pojedinih tipova automobila Golf. Volkswagena. Golf. Sa slike je uoljivo da je poetni, prvi tip, Golf 1, imao znatno dui ivotni vijek nego kasniji, noviji tipovi. Na istoj slici je tako er prikazan i porast broja razliitih varijanti pojedinih tipovi. tipova karoserija automobila Golf. Golf.

Vijek trajanja proizvodnje i porast broja tipova karoserije

Golf 1

Golf 2

Vijek trajanja proizvodnje Golf 3 Golf 4 Golf 5

je karoseri Varijante

Sl. Sl. 5

Vijek proizvodnje pojedinih tipova automobila VW - Golf

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

- Individualizacija proizvoda, ak i u sluaju masovne proizvodnje. Jedan proizvod nudi se proizvoda, proizvodnje. tritu u vie varijanti kako bi kupac imao dojam da kupuje svoj individualni proizvod. proizvod. Tipian primjer je auto industrija koja jedan tip automobila nudi u vie razliitih verzija. verzija. Vrlo slikovit primjer u tom smislu prikazan je na slici 6. Kompanija Volvo objavila je u jednom renomiranom svjetskom asopisu reklamu gdje je prikazano, na prvi pogled potpuno istih, 96 automobila marke Volvo. Tekst reklame glasu: Ne, vae oi vas ne varaju! Nijedan Volvo. glasu: od 96 automobila nije isti. Razlikuju se po motoru, opremi, karoseriji... Na primjer, ako isti. karoseriji... elite 1,6 litarski motor sa luksuznom opremom, to je drugi auto u osmom redu. elite li 1,9 redu. turbo diesel motor sa sportskom opremom - peti auto u jedanaestom redu! i tako dalje. dalje. Individualizacija je tako er vrlo prisutna i u podruju kuanskih aparata, pa tako, na primjer, postoje razni kuanski aparati (tosteri, aparati za kavu, salamoreznice itd.) koji su itd. namijenjeni iskljuivo za upotrebu sa lijevom rukom. rukom.

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Sl. Sl. 6

Svi su me usobno razliiti! Individualizacija proizvoda, primjer automobila Volvo

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Daljnja bitna znaajka za planiranje procesa i proizvodnju su dozvoljena odstupanja veliina, veliina, koja su u uskoj vezi s razinom uporabnih znaajki proizvoda, a koje uobiajeno iskazujemo razinom kvalitete proizvoda Q (sl.4). (sl.
Dozvoljena odstupanja D kvaliteta Q

D1 Q1 t1 Sl.4

Q2 D2 t2
god

Kvalitativni prikaz promjene odnosa kvalitete i dozvoljenih odstupanja

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Na slici 8 shematski su prikazani glavni trendovi razvoja u podruju proizvodnog strojarstva u periodu 1970 1990.
Broj razlicitih inacica proizvoda Radni vijek proizvoda

1970

1980

1990

1970

1980

1990

Sloenost proizvoda

Vrijeme do izlaska na trite

1970

1980

1990

1970

1980

1990

Sl. Sl. 8

Glavni trendovi razvoja na podruju proizvodnog strojarstva

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Vrijeme od prve ideje za proizvod pa do pojave prve serije naziva se vrijeme do trita i ono postaje odluujui imbenik u nemilosrdnoj konkurenciji na tritu. Skraenje ovog tritu. vremena postaje jedan od glavnih zadataka u razvoju proizvoda. Relevantna istraivanja proizvoda. pokazala su da se ni na jednom mjestu u proizvodnom lancu ne mogu postii takve utede ukupnih trokova kao minimiziranje vremena do trita. Na slici 9 dana je analiza gubitka trita. zarade zbog: zbog: a) prekoraenja trokova razvoja za 50%, 50% b) prekoraenje trokova proizvodnje za 9%, 6 mjeseci kasnije na c) kanjenja na tritu za est mjeseci. mjeseci. 33% Uoljivo je da estomjeseno kanjenje proizvoda na trite ima daleko vee negativne financijske posljedice nego prva dva razloga. razloga. Dakle vrijeme do trita je kljuni imbenik za uspjeh jednog proizvoda, a time i za uspjeh jednog poduzea. poduzea.
tritu 22% Prekoraceni trokovi proizvodnje za 9% 3,5% Prekoraceni trokovi razvoja za 50%

Financijski gubici

Sl. 9 Analiza gubitaka na zaradi Sl.

Moe se rei da e proizvodi u budunosti biti razvijani od strane velikih interdisciplinarnih razvojnih timova koji e imati za cilj razvoj proizvoda visoke kvalitete, za kratko vrijeme i sa manje trokova. Ovi opreni ciljevi mogu se zadovoljiti samo ako se primjene nove strategije trokova. razvoja proizvoda. Jedna od tih strategija je istodobni ili simultani inenjering (eng. proizvoda. (eng. Concurrent Engineering, Simultaneous Engineering). Engineering).

10

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Cilj koji elimo postii kod planiranja procesa je stvaranje uvjeta za optimalnu proizvodnju, koju obiljeavaju: obiljeavaju: optimalna kvaliteta optimalni trokovi optimalni ciklus proizvodnje Obzirom na me usobno interaktivno djelovanje potrebno je pri tom uskladiti me usobni odnos ove tri varijable, slika 10. 10. KVALITETA PROIZVODA

TROKOVI PROIZVODNJE Sl.10

CIKLUS PROIZVODNJE Tri kljuna obiljeja proizvodnje

DIN definira kvalitetu proizvoda kao mjeru, kojom iskazujemo kako proizvod ispunjava zahtjeve funkcije i namjene prvenstveno u odnosu na druge proizvode na tritu. U tom tritu. smislu kvaliteta proizvoda relativan je pojam i ovisi o stanju i zahtjevima trita. trita.

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Kad je u pitanju kvaliteta dijela proizvoda, tada je osnova za ocjenu kvalitete crte dijela s unesenim zahtjevima, koji trebaju biti u skladu s optimalnom kvalitetom proizvoda kao cjeline. cjeline. Odgovor na pitanje, koja kvaliteta proizvoda je optimalna moemo nai samo usporedbom vrijednosti proizvoda razliite kvalitete na tritu i trokova njihove proizvodnje. proizvodnje. Rast kvalitete proizvoda (Q) pri tom prati degresivan rast vrijednosti proizvoda na tritu (Vr) i progresivan rast trokova proizvodnje (Tr), slika 11. 11.
Trokovi proizvodnje Tr

Tr

II

Upotrebna vrijednost Vr Vr opt

Vr
Tr opt

Vmax

Vmax = Vr opt Tr opt

QI Sl.11 Sl. Qopt QII Q

Optimalna kvaliteta i optimalni trokovi

11

UVOD U TEHNOLOKE PROCESE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Optimalna kvaliteta bit e oito ona, kod koje je pozitivna razlika vrijednosti (cijene) proizvoda na tritu i trokova njegove proizvodnje, najvea. Tada su i trokovi proizvodnje najvea. optimalni. optimalni.

Vmax = Vr opt Tr opt

(1)

Podruje pozitivne vrijednosti V ogranieno je tokama I i II u kojima je V = 0. Izvan ovog podruja trite vrednuje proizvod ispod trokova njegove proizvodnje, tako da je V negativan u podruju relativno niske, ali i podruju relativno visoke kvalitete. kvalitete. Budui da vrijednost proizvoda na tritu ovisi o razini uporabnih znaajki, a trokovi proizvodnje o proizvodnim znaajkama i u skladu s njima planiranim tehnolokim procesom i stvorenim uvjetima za proizvodnju, cilj je uskla enog djelovanja konstruktora i tehnologa tijekom razvoja proizvoda i tehnoloke pripreme njegove proizvodnje osigurati Vmax Me utim, tijekom vremena proizvodnje proizvoda postoji, zbog stalnog djelovanja trita i okruenja, tendencija smanjivanja V. Rastua trina konkurencija rezultira pritiskom V. na smanjivanje prodajne cijene, dok istovremeno postoji tendencija poveanja trokova proizvodnje (energija, plae, usluge, ...). U takvim uvjetima, stalni je zadatak inenjera ...) konstruktora i tehnologa uskla eno djelovanje u smislu otvaranja kara, daljnjim usavravanjem izvedbe proizvoda i usavravanjem tehnolokog procesa tijekom vremena njegove proizvodnje. Na taj nain osigurava se daljnji porast kvalitete proizvoda i proizvodnje. kvalitete procesa, uz utjecaj na poboljanje odnosa vrijednosti proizvoda i trokova njegove proizvodnje. proizvodnje.

TEMELJNI POJMOVI
PROIZVODNI PROCES

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Obuhvaa sve aktivnosti i djelovanja vezana za proizvodnju od skladita ulaznog materijala do skladita gotovih proizvoda a rezultiraju pretvorbom poluproizvoda u gotove proizvode. proizvode. PROIZVODNI PROCES
SKLADITE MATERIJALA

Sl. 12

Proizvodni proces

SKLADITE GOTOVIH DIJELOVA

Proizvodni proces podrazumjeva: podrazumjeva: - pripremu materijala (poluproizvoda) - unutranji transport (me uoperacijski i me uskladini) - proizvodnju (izradu) dijelova na alatnim strojevima kao i toplinsku obradu - montau - kontrolu i ispitivanja - povrinsku zatitu - izradu alata i proizvodne opreme - me uskladitenje i pakovanje

12

TEMELJNI POJMOVI

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Sve ove aktivnosti i doga aji na odre en nain sudjeluju na izravan ili neizravan nain u pretvaranju ulaznih elemenata u izlazne elemente iz procesa uz sudjelovanje i koritenje opreme, ljudi i organizacije, slika 13. 13.
materijal energija informacije PROIZVODNI PROCES proizvod otpad informacije

oprema ljudi organizacija

Sl. Sl. 13

Ulazni i izlazni elementi proizvodnog procesa

TEHNOLOKI PROCES
Predstavlja dio proizvodnog procesa, i to onaj koji je direktno vezan za promjenu oblika, dimenzija, stanja povrine i svojstava materijala (fizikalna i kemijska) od sirovog stanja do gotovog proizvoda, tj. ukljuuje sve aktivnosti koje rezultiraju kvalitativnim promjenama pri pretvaranju ulaznog materijala u gotov proizvod. . Te promjene izvode se u odre enim koracima (operacijama) na pojedinim radnim mjestima. mjestima.

13

TEMELJNI POJMOVI

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Kad se radi o kompleksnom proizvodu, tada sve kvalitativne promjene ine integralni tehnoloki proces izrade proizvoda. Polazei od postupnosti prerade osnovnih materijala (sirovina) u finalni proizvod primjenom razliitih postupaka moemo izvriti podjelu integralnog tehnolokog procesa na tehnoloke cjeline karakteristine za pojedinu vrstu proizvodnje, odnosno specifina proizvodna podruja. podruja. U tom smislu integralni tehnoloki proces moemo podjeliti na tri podruja, koja podruja, predstavljaju, u opem sluaju, tri faze pretvorbe: pretvorbe: Proizvodnja poluproizvoda odnosno tehnikih tvorevina, koje se u drugoj fazi podvrgavaju daljnjoj pretvorbi valjanje kovanje lijevanje preanje toplinska obrada zavarivanje sinteriranje povrinska zatita

14

TEMELJNI POJMOVI

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Proizvodnja dijelova obrada odvajanjem estica toplinska obrada nanoenja (metalizacija, galvanizacija, plastifikacija, bojadisanje) deformiranje na hladno brizganje (plastike) Montaa podsklopova, sklopova i finalnog proizvoda spajanje vijcima upresavanje plastino deformiranje zavarivanje lemljenje ljepljenje povrinska zatita Pored ove tradicionalne podjele integralnog procesa, koja se temelji na redosljedu ukupne pretvorbe, te sadri iste postupke u vie podruja (npr. povrinska zatita, toplinski postupci), (npr. koristi se u novije vrijeme i podjela prema VDI- smjernicama, slika 14, koja se temelji na VDI14, postupcima, nevezano od redosljeda izvo enja. enja.

TEMELJNI POJMOVI
IZRADA PROIZVODA

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Oblikovanje

Preoblikovanje

Postupanje

Montiranje

Izvorni postupci kojima se daje oblik tvorevinama iz bezoblinih materijala lijevanje sinteriranje brizganje plastike Sl.14

Postupci promjene oblika

Postupci promjene stanja povrine ili strukture mat. mat.

Postupci sklapanja proizvoda

odvajanje estica plastine defor. defor.

toplinski postupci postupci nanoenja

sastavljanje prilago avanje

Podjela integralnog procesa prema VDI- smjernicama VDI-

Tradicionalna podjela je ee koritena, budui da se temelji na logici redosljeda pri pretvorbi. pretvorbi.

15

TEMELJNI POJMOVI

Mladen Perini Tehnoloki procesi

U praksi emo u okviru istog proizvodnog poduzea nekada nai sva tri navedena podruja, ali je ei sluaj, da su zastupljene samo pojedine vrste proizvodnje. proizvodnje. U opem sluaju moemo govoriti o tome, da se dio integralnog tehnolokog procesa nekog proizvoda realizira unutar istog (vlastitog) proizvodnog sustava, dok dio prethodi i obavlja se prije ulaza u skladite materijala, a dio se ponekad realizira nakon izlaza iz skladita gotovih proizvoda. proizvoda. Kod toga govorimo o tehnolokom lancu, u koji ulaze tehnoloki procesi vlastitog proizvodnog sustava, kao i vanjski procesi koji prethode odnosno slijede, slika 15. 15.
Proizvodnja valjanih mat. Proizvodnja otkivaka Izrada dijelova Sastavljanje sklopova Sastavljanje proizvoda Djelomino rastavljanje Sastavljanje kod korisnika

Vanjski prethodni procesi

Vlastiti procesi ukupan tehnoloki lanac (glavni TL)

Vanjski naknadni procesi

Sl. 15

Primjer strukture glavnog tehnolokog lanca

TEMELJNI POJMOVI

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Pored glavnog tehnolokog lanca redovito postoje i pomoni tehnoloki lanci, koji omoguavaju odvijanje glavnog tehnolokog lanca. lanca.
Izrada spacijalnih alata

Glavni TL

Proizvodnja poluproizvoda

Izrada dijelova Odravanje i popravci alata

Sastavljanje sklopova

Sl. 16

Primjer pomonog tehnolokog lanca izrada koritenje odravanje specijalnih alata

Svi tehnoloki lanci, glavni i pomoni tvore jedinstven tehnoloki sustav odre ene proizvodnje, pri emu dijelovi tehnolokog sustava, u pravilu izlaze iz okvira matinog poduzea. poduzea.

16

TEMELJNI POJMOVI
OBRADNI SUSTAV

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Obradnim sustavom nazivamo grupu materijalnih elemenata, koji izravno sudjeluju u realizaciji aktivnosti tehnolokog procesa izrade dijela proizvoda: stroj, naprava/stezni pribor, proizvoda: rezni alat i izradak. izradak. Pri izvo enju operacije obradni sustav (OS) ima karakteristike dinamikog sustava, u kojem svaki element obradnog sustava djeluje na odre en nain na sustav kao cjelinu, uz povratno djelovanje obradnog sustava na pojedine elemente. Pri tom je prisutan i utjecaj posluioca na elemente. proces i rezultate procesa. procesa. Uzimajui u obzir objektivne me uzavisnosti u sustavu stroj-naprava-alat-izradak, potrebno je stroj-naprava-alatprilikom definiranja operacije, kao jedne cjeline tehnolokog procesa, me u ostalim rijeiti probleme, koji se javljaju u OS-u tijekom izvo enja operacije s gledita: utjecaja ulaznih OSgledita: svojstava materijala izrade, podatljivosti i deformacija elemenata OS-a, temperature, vibracija i OSunutarnjih naprezanja u izratku, te njihovog kompleksnog djelovanja i utjecaj na izbor reima rada i tonost izratka. izratka.

TEMELJNI POJMOVI
PROIZVODNI SUSTAV

Mladen Perini Tehnoloki procesi

PS sustav na kojem realiziramo TP odre enog proizvoda, dijela proizvoda ili grupe dijelova PS = ogranieni raspored RM-a namjenjenih i opremljenih za izvrenje odre enog RMradnog zadatka (TP-a) me usobno povezanih materijalnim tokom i tokom (TPinformacija. informacija. Radni zadatak TP za 1 proizvod ili dio proizvoda odnosno grupu dijelova ili proizvoda
PROIZVODNI SUSTAV
Obradni sustav Sustav toka materijala Informacijski sustav

Tehnoloka razina pojedinih podsustava moe biti razliita, ali je unutar odre enog PS-a u pravilu PSuskla ena

PS prema vrsti radnih mjesta (raspored prema postupku) 1.mod. mod. PS prema proizvodu (proizvodne linije) 2.model PS-a PS-

Pojedini proizvodni sustavi me usobno se u najveoj mjeri razlikuju obzirom na rjeenja podsustava povezivanja, koji pak najvie ovise o prostornom rasporedu radnih mjesta u sustavu. sustavu.

Razliiti modeli PS-a PS-

PS slinog redosljeda koritenja 3.model PS-a PSFleksibilni proizvodni sustavi 4.model PS-a PS-

17

PROIZVODNI SUSTAV PREMA VRSTI OPREME PSV

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Pojedina RM uestvuju u realizaciji vie Tradicionalni i najprimitivniji model PS-a s PSrazliitih tehnolokih procesa vrlo niskom razinom povezivanja Veliki broj razliitih vrsta dijelova Skup svih radnih mjesta M razvrstan u radionice (podskupove Mj) s odre enom vrstom istovremeno u proizvodnji postupaka Vremena prekida u odvijanju njihovih TP(transp. uskl. Realizacija velikog broja procesa pri izradi TP-a su velika (transp., me uskl.) skupa P svih dijelova Pi Rezultat = sporo odvijanje proizvodnje, nepregledna i teko upravljiva proizvodnja Hodogram
Skup strojeva organiziran u podskupove
B1 (p1)
. . .

B2

T6

T7

G10

... ... ...

Rm-1 p1
. . .

M={M1, M2, ... Mj ... Mm} Skup izradaka/dijelova P={P1, P2, ... Pi ... Pn}

(pn) B3 B4 B5 T8 T9 G11

pn Rm

...

Koncepcija TP-izrade TP(struktura TP-a) TP Zbijene operacije, to manji broj operacija

Redoslijed operacija
(p1)
. . .

1 T6 1 B1

2 G11 2 T7

3 B4 3 Rm

4 Rm-1 4 T8 5 B5

p1
. . .

Balansiranje vremena operacija nije bitno Male koliine

(pn)

pn

PROIZVODNI SUSTAV PREMA VRSTI OPREME PSV

Prednosti: fleksibilnost na promjenu geometrije
i koliina vrlo visoka iskoritenja

Mladen Perini Tehnoloki procesi

mogue postizanje visokog stupnja Nedostatci: ne postoji odre ena me uzavisnost rasporeda
RM-a i redoslijeda operacija RModre eni

transportni putovi u pravilu dugaki i ne strogo vremena prekida u odvijanju tehnolokih

procesa su velika (transporti, me uskladitenja), ciklus izrade vrlo dugaak istovremeno odvijanje veeg broja TP-a TP upravljivost procesom niska opi uvjeti za postizanje kvalitete relativno niski

efikasnost sistema niska

18

PROIZVODNE LINIJE
Redoslijed RM-a u sustavu odgovara RMredoslijedu operacija pri proizvodnji odre enog dijela proizvoda. proizvoda.
JEDNOPREDMETNI LINIJSKI SUSTAV JLS
S1 S2 S3 ... ... Sm-1

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Visoka razina povezivanja RM-a u RMsustavu. sustavu. Transport, vremena prekida kratka Rezultat = brzo odvijanje proizvodnje
VIEPREDMETNI LINIJSKI SUSTAV VLS
S1 S2 S3 S4
... ... ...

Hodogram
Sm (p1)
. . .

Sm-1

Sm p1
. . .

(p1)

p1

(pn) (p1) 1 S1 1 S1 2 S2 3 S3 2 S3 4 S4 3 S4

pn 5 Sm-1 4 Sm-1 Sm 6 Sm p1
. . .

(p1)

1 S1

2 S2

3 S3

4 Sm-1

5 Sm

p1

. . .

1 stroj - jedna operacija Koncepcija TP-izrade TP(struktura TP-a) TP-

(pn)

S2

pn

Potrebna tehnoloka slinost!!

Podjeljene operacije u skladu s koliinama Jednosmjeran transport i sloenosti proizvoda propusnost! Ukupne koliine: velike koliine: Dobro balansiranje to1 ~ to2 ~ ...tom ...t

PROIZVODNE LINIJE
Prednosti: Prednosti:
redoslijedom operacija kretanje materijala jednosmjerno s vrstim hodogramom obrade unutar linije ciklus izrade kratak

Mladen Perini Tehnoloki procesi

razmjetaj opreme u skladu s

opi uvjeti za postizanje kvalitete

dobri iskoristivost opreme u pravilu dobra

upravljivost procesa dobra Nedostatci: Nedostatci: fleksibilnost na promjenu geometrije i

koliina ograniena, u osnovi ovisna o vrsti koritene opreme

efikasnost proizvodnog sustava visoka

19

PROIZVODNI SUSTAV SLINOG REDOSLIJEDA KORITENJA PSS

PS namjenjen proizvodnji grupe razliitih dijelova pojedinano manjih koliina, ali dovoljne tehnoloke slinosti Prostorni raspored RM-a prilago en toku RMmaterijala odre ene grupe dijelova

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Transportni putovi relativno kratki Mala vremena prekida u odvijanju TP-a TPRezultat = relativno velika brzina odvijanja proizvodnje

Hodogram
S1 (p1)
. . .

Koncepcija TP-izrade TP(struktura TP-a) TP Zbijene/podjeljene koliinama

p1
. . .

operacije

prema

S3

S5 ... ...

Sm-1

(pn) S2 S4 S6

pn Sm

to vea slinost grupe dijelova tada i bolje koritenje strojeva, manje razlike u materijalnom toku Kod manjih razlika u trajektorijama kretanja izradaka mogue uspostaviti uvjete za besprekidnu proizvodnju. U proizvodnju. suprotnom proces treba biti vo en po jedininim serijama Ako je besprekidna proizvodnja, vano je balansiranje vremena operacija Koliine: male i srednje Koliine:

Pdi
1 S1

Redoslijed operacija
(p1)
. . .

Msi

M
5 S6 5 S6 6 Sm-1

S2 1 S2

2 S3 2 S3

3 S4 4 S4

4 S5 3 S5

Sm 6 Sm

p1
. . .

(p2)

S1

Sm1

p2

Potrebna tehnoloka slinost!!

PROIZVODNI SUSTAV SLINOG REDOSLIJEDA KORITENJA PSS

Prednosti:
redoslijedu operacija transportni putovi su u pravilu relativno kratki ciklus izrade relativno kratak

Mladen Perini Tehnoloki procesi

razmjetaj RM-a priblino odgovara RM-

upravljivost procesa relativno dobra uvjeti za postizanje kvalitete

relativno dobri efikasnost sustava relativno dobra

Nedostatci: razliite trajektorije kretanja pojedinih

izradaka kod izrade u uvjetima besprekidne proizvodnje stupanj iskoristivosti RM-a moe biti RMrelativno nizak u sluaju vo enja procesa po jedininim serijama produuje se ciklus izrade PSS predstavlja ogroman potencijal za racionalizaciju proizvodnje uz ralativno mala ulaganja. Naime svaki PSV moe se ulaganja. ralaniti u odgovarajui broj grupa strojeva slinog redoslijeda koritenja na temelju provedbe tehnolokog grupiranja svih dijelova vlastite proizvodnje i formiranja odgovarajuih podskupova grupa strojeva. strojeva. Uz osjetno lake odvijanje proizvodnje, ona postaje znatno preglednija i lake upravljiva. upravljiva.

20

FLEKSIBILNI PROIZVODNI SUSTAV FPS

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Namjenjen za automatiziranu izradu u pravilu veeg broja razliitih dijelova/proizvoda u pojedinano manjim ili srednjim koliinama s tim, da se vie procesa najee realizira istovremeno u paralelnoj proizvodnji . Vremena prekida u odvijanju teh. procesa su vrlo kratka to osigurava kratak ciklus proizvodnje.
Skladite alata

Redoslijed operacija
Vodee raunalo (p1)
. . .

Alati

S1

S2

S3 ......... Sm
Palete

S1

1 S2 2 S2

2 S3 1 S3

Sm 3 Sm

p1
. . .

(pn)

S1

pn

.........
Skladite paleta Mjesta za stezanje i otputanje paleta

Koncepcija TP-izrade TP(struktura TP-a) TPtenja: tenja: obrada na Paralelno vo enje vie procesa Koliine: male i srednje Koliine:

Zbijene operacije, jednom stroju

Slobodan redoslijed koritenja strojeva, dvosmjeran automatiziran transport

FPS

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Fleksibilni proizvodni sustav s automatskim snabdijevanjem izradaka i alata posredstvom tranikog transportnog vozila

21

FLEKSIBILNI PROIZVODNI SUSTAV FPS

Prednosti:
istovremeno vo enje tehnolokih procesa na grupi razliitih izradaka vrlo visoka fleksibilnost na promjenu geometrije i koliina automatsko odvijanje proizvodnog procesa kratak ciklus izrade i ciklus proizvodnje

Mladen Perini Tehnoloki procesi

mogunost povremenog odvijanja procesa

bez nadzora posluioca, odnosno uz posluioca, smanjeni nadzor (rad u 3. smjeni), visoki

opi uvjeti za postizanje kvalitete vrlo

efikasnost proizvodnog sustava vrlo visoka

Nedostatci: visoki zahtjevi na tehnoloku pripremu

proizvodnje osoblja koje vri poslove pripreme, nadzora i odravanja sustava visoka cijena sustava

visoki zahtjevi na kvalifikacije i odgovornost

visoki zahtjevi na sustav osiguranja i

snabdijevanja alatom

REZIME
Fleksibilnost konvencionalnih modela proizvodnog sustava i FPS-a FPS-

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Proizvodnost konvencionalnih modela proizvodnog sustava i FPS-a FPS-

Velika

PSV

FPS

Velika

JLS VLS FPS

Fleksibilnost

Srednja

PSS VLS JLS

Proizvodnost

Srednja

PSS

Mala Mala Srednja Velika

Mala

PSV
Mala Srednja Velika

Koliina

Koliina

22

TEMELJNI POJMOVI
CIKLUS IZRADE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Podrazumjeva ukupno vrijeme izvo enja svih operacija (aktivnosti), kao i trajanje tehniki i organizacijski uvjetovanih prekida pri proizvodnji jednog izratka. Ovi prekidi su predvi eni i vremenski se mogu odrediti. To su transport, me uskladitenje i kontrola.

gdje je: je:

tCI vrijeme ciklusa izrade tOi - vrijeme i te operacije, i = 1,2,3, ... n ttj vrijeme j tog transporta, j = 1,2,3, ...m ...m tmk vrijeme k tog me uskladitenja, k = 1,2,3, ...r ...r tkl vrijeme l te kontrole, l = 1,2,3, ...p ...p

Ukupno vrijeme svih operacija naziva se i tehnolokim ciklusom:

TEMELJNI POJMOVI

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Vrijeme ciklusa izrade moemo i jednostavnije izraziti kao zbroj vremena tehnolokog ciklusa i ukupnog vremena tehniki i organizacijski uvjetovanih prekida u odvijanju tehnolokog procesa: tCI = tTC + tP Ciklus izrade iskazujemo ili za jedinicu proizvoda (dijela) ili za odre enu koliinu s kojom ulazimo odjednom u proizvodnju. Ovo vrijeme moemo tono odrediti. proizvodnju. odrediti. Duljina ciklusa izrade primarno ovisi o sloenosti proizvoda i koliinama. koliinama. - sloeniji proizvod - vee koliine vei broj doga aja u procesu

tTC raste sa sloenou proizvoda zbog vee sloenosti i veeg broja operacija, ali tTC pada kod veih koliina, zbog primjene produktivnijih postupaka i opreme tP rastom sloenosti i koliina zbog veeg broja operacija raste broj prekida u odvijanju
odnosno modelom proizvodnog sustava.

tehnolokog procesa. No ukupno vrijeme ovih prekida izrazito ovisi o nainu odvijanja proizvodnje, koji je opet u uskoj vezi s nainom organiziranja proizvodnih kapaciteta,

23

TEMELJNI POJMOVI

Mladen Perini Tehnoloki procesi

n k k tcj = trj + tuj + tsj + tij + trj ( qsj 1) r =1 s =1 s=1

gdje je : trj - vrijeme r-te operacije pri izradi dijela j r = l,2,3,...n l,2 ...n tuj - vrijeme transporta od skladita repromaterijala do prve operacije pri izradi dijela j tsj - vrijeme s-tog me uoperacijskog transporta pri izradi j-tog izratka tij - vrijeme transporta od zadnje operacije do skladita gotovih proizvoda pri izradi dijela j s = l,2,3,...k l,2 ...k qsj - koliina j-tih izradaka u s-tom me uoperacijskom transportu poslije r-te operacije

TEMELJNI POJMOVI
Elementi koji utjeu na CI
tehnoloka rjeenja izraena kroz vremena operacija t rj elementi ovisni o odabranom modelu PS-a i njegovoj prostornoj PSstrukturi

Mladen Perini Tehnoloki procesi

vremena transporta, u direktnoj zavisnosti o rasporedu RM-a i RMredoslijedu izvo enja operacija tsj , te udaljenosti skladita repromaterijala tuj i skladita gotovih dijelova tij nain izvo enja transporta zastoji (od zavretka prethodnog doga aja do poetka narednog doga aja) zavisni o nainu vo enja proizvodnog procesa odnosno koliini izradaka, koja se odjednom treba transportirati izme u radnih mjesta t rj (qsj 1)

24

TEMELJNI POJMOVI
CIKLUS PROIZVODNJE

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Podrazumjeva kalendarski odsjeak vremena u kojem se odvija proizvodni proces ukljuujui i prekide (neradne smjene, neradni dani, zastoji zbog kvarova opreme, trajk itd...) itd...) koji nisu uvjetovani tehnikim i organizacijskim postavkama procesa. procesa. tCP = tCI + t Prema tome ciklus proizvodnje je ukupno vrijeme, koje ukljuuje odre eno nuno potrebno vrijeme ciklusa izrade i u pravilu promjenjivo ukupno vrijeme raznih ekanja, koja produuju vrijeme boravka proizvoda u procesu. procesu. Zato je i ciklus proizvodnje promjenjiva veliina i u fazi planiranja proizvodnje moemo ga samo planirati uzimajui u obzir vrijeme ciklusa izrade i pretpostavljena vremena raznih ekanja, sl. 13. sl. 13. vrijeme operacije transport me uskladitenja kontrola ekanja
tCP

tCI

TEMELJNI POJMOVI
Ciklus proizvodnje dulji vea koliina i vrijednost proizvoda u procesu tada govorimo o

Mladen Perini Tehnoloki procesi

veim zalihama koje rezultiraju

veim trokovima po osnovi kamata na angairana vea financijska sredstva, kojima moramo pokriti vrijednost zaliha

elja je i zahtjev - postizanje to kraeg ciklusa proizvodnje jer njegovim skraenjem smanjujemo zalihe, a time i trokove, pri emu se osjetno poveava i upravljivost sustava. sustava.

25