TEHNOLOKA ANALIZA TEHNOLO PROIZVODA

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Tehnoloka analiza proizvoda specifina je aktivnost, koja ima za cilj spoznavanje Tehnolo specifi proizvodnih karakteristika proizvoda i razine problema, koje emo imati pri njegovoj proizvodnji. Ova saznanja vana su iz barem dva razloga: va 1. 2. Podloga su za utjecaj na izvedbu proizvoda, kako bi se na taj nain smanjila razina na problema pri njegovoj proizvodnji. Ona su polazite kod planiranja procesa ; polazi

Tehnologinost proizvoda Tehnologi

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Neosporna je injenica da konstrukcija (izvedba) proizvoda ima velik utjecaj na na ekonominost proizvodnje. Zbog toga se kod konstrukcijske definicije proizvoda nastoji ekonomi proizvoda postii izvedba, koja iziskuje minimum utroka materijala i vremena izrade na minimum posti utro potrebne proizvodne opreme za proizvod koji odgovara odreenoj namjeni i funkciji. odre Kod razvoja i konstruiranja proizvoda, funkcija i traena uporabna svojstva proizvoda su uporabna zahtjevi kojima konstruktor nastoji u prvom redu to bolje udovoljiti, ali kod toga treba udovoljiti, misliti i na proizvodne postupke koji e biti primijenjeni kod njegove proizvodje, kao i na njegove ekonominost tih postupaka. To znai da treba vladati irokim podrujem proizvodnje i podrujem njezinim specifinostima. U cilju ostvarenja tako postavljenog cilja, poeljno je i nuno da se konstrukcija proizvoda stvare po nu podvrgne tehnolokoj analizi, kako bi se utvrdila i po potrebi poboljala tehnologinost pobolj tehnologi tehnolo proizvoda, odnosno prikladnost za proizvodnju i to prvenstveno s gledita mogunosti gledi mogu vlastitih proizvodnih pogona i kooperacije, koja e sudjelovati u njegovoj proizvodnji.

Tehnologinost proizvoda

Mladen Perini Tehnoloki procesi

U cilju postizanja to boljih i ekonominijih rjeenja povoljno je, da se ostvari dobra suradnja ekonomi rje je, izmeu konstruktora i tehnologa jo u fazi projektiranja i konstruiranja prozvoda. Takva izme jo suradnja konstruktora poeljna je i s drugim podrujima poslovnog sustava (nabavom, po podru kontrolom, servisom,...) kako bi se u svakom pogledu ostvarilo optimalno rjeenje izvedbe optimalno rje proizvoda. Razvoj proizvoda je zadatak za ije izvrenje je poeljan timski interdiscipliniran izvr po rad. injenica je, da je u fazi projektiranja i konstruiranja mogue ostvariti najefikasniji rad. je, mogu utjecaj na izvedbu proizvoda uz najmanje trokove prilagodbe (sl.36). tro
Mogunosti utjecaja

Trokovi Mogunosti Analiza konstrukcije s tehnolokog stanovita moe se podijeliti u tri faze: tehnolo stanovi mo 1.faza : tehnoloki savjeti tijekom razvoja i konstrukcije tehnolo 2.faza : uvid u konstrukcijsku dokumentaciju prije raspodjele 3.faza : analiza nacrta prilikom planiranja procesa 1.F 2.F Projekt.+Kon. 3.F TPP

Trokovi izmjena

Nabava Izrada Montaa

faze razvoja i proizvodnje

Sl. 36 Mogunosti i trokovi izmjena tijekom razvoja i proizvodnje Mogu tro

Tehnologinost proizvoda

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Obzirom na navedeno moemo rei da je prva faza provoenja tehnoloke analize najvanija. mo re provo tehnolo najva Pri tom treba ukazati na injenicu da e utjecaj tehnologa na izvedbu proizvoda biti znatno djelotvorniji ukoliko zapone s postupkom planiranja procesa paralelno s razvojem i zapo oblikovanjem proizvoda. Tada dolazi do stapanja pojedinih faza provoenja tehnoloke provo tehnolo analize u jedinstvenu fazu. Takav nain provedba razvojnih aktivnosti danas se naziva na simultanim inenjeringom i bitno se razlikuje po nainu provedbe, ali i postignutim efektima na in u odnosu na tradicionalan sekvencijalan nain odvijanja razvojnih i pripremnih aktivnosti na (slika 37)

Tehnologinost proizvoda

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Projekt. + konstruiranje Prototip

Tehnol. priprema proizvoda

Nabava

Proizvodnja

SEKVECIJALNI INENJERING - ciklus razvoja i pripreme pr.

Projekt. + konstruiranje Prototip Tehnol. priprema proizvoda Nabava Proizvodnja

SIMULTANI INENJERING Ciklus razvoja i priprem.

Skracenje ciklusa

Sl. 37 Sekvencijalni i simultani inenjering in

Tehnologinost proizvoda

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Pored djelotvornijeg utjecaja na izvedbu proizvoda u smislu postizanja vee prikladnosti za postizanja ve proizvodnju, simultani inenjering pored drugih pozitivnih uinaka rezultira i znatnim in u skraenjem vremena za obavljanje razvojnih i pripremnih poslova to omoguuje raniji skra omogu ulazak u proizvodnju novorazvijenog proizvoda. Tehnologinost proizvoda kao mjera prikladnosti za proizvodnju je vrlo irok pojam i teko Tehnologi te ju je jednoznano definirati, jer ovisi o mnogim utjecajnim elementima, meu kojima su i jednozna me uvjeti u kojima e proces biti voen. to je tehnologino za jedan proizvodni sustav, za drugi vo tehnologi moda nije. Proizvod koji je tehnologian za davaoca licence, esto u istoj izvedbi nije mo tehnologi tehnologian u svim segmentima za kupca licence! tehnologi Ipak, mogu se dati ope smjernice za konstrukciju i ocjenu tehnologinosti: tehnologi op (1) Ispravna gradnja proizvoda od pojedinanih dijelova, podsklopova i sklopova do pojedina kompletnog proizvoda, to podrazumijeva lako rukovanje i laku ugradnju pojedinih dijelova i postupnost gradnje koju omoguuje viesklopna izvedba proizvoda. omogu vi (2) Povoljno oblikovanje dijelova u cilju utede matrijala izrade i vremena izrade u (3) Uvaavanje specifinosti pojedinih primjenjenih postupaka pri izradi Uva specifi (4) Ekonominost zahtjeva na hrapavost povrina i dozvoljena odstupanja pojedinih Ekonomi povr veliina veli (5) Svrsishodno kotiranje pojedinih dijelova temeljeno na funkciji u sklopu (6) Primjena metoda unifikacije dijelova i elemenata izvedbe dijelova dijelova (7) Uoavanje mogunosti vlastitih pogona i kooperacija Uo mogu

Tehnologinost proizvoda

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Kod ocjenjivanja tehnologinosti proizvoda ne postoji apsolutna mjera. Tehnologinost je tehnologi Tehnologi relativan pojam i ne moemo je iskazati jednoznanom numerikom veliinom. Mogue mo jednozna numeri veli inom. Mogu je provesti kvantifikaciju temeljem pojedinih kriterija, koji se baziraju na procjeni pojedinih znaajki izvedbe proizvoda za koje se moe rei da o njima ovisi prikladnost za proizvodnju. zna mo re Pri usporednom vrednovanju prikladnosti za proizvodnju dvije izvedbe istog proizvoda, izvedbe mogue je iskazati npr. mogu a) koeficijent ponavljanja K p

Kp =

N dij N poz

gdje je:
N dij

- broj dijelova u proizvodu

N poz - broj razliitih pozicija u proizvodu razli

Moemo rei: Tehnologiniji je proizvod s veim K p , jer ima vie istovrsnih dijelova u Mo re Tehnologi ve vi svom sastavu.

Tehnologinost proizvoda

Mladen Perini Tehnoloki procesi

b) koeficijent namjene dijelova Nkom Nkom = NOSN + NDOD + NPOM + NSPOJ Govori o odnosu pojedinih grupa dijelova u sklopu (dodatnih, pomonih, spojnih) u odnosu pomo na ukupni broj osnovnih dijelova. Time se sugerira da je tehnologiniji sklop koji ima to tehnologi manje nepotrebnih dijelova.

Tehnologinost dijelova proizvoda (komponente proizvoda)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Tehnologinost nekog kompleksnog proizvoda ocjenjuje se sa stajalita montiranja Tehnologi stajali (sastavljanja) i stanovita proizvodnje pojedinih dijelova. Bolje reeno da bi bio proizvod stanovi re tehnologian potrebno je ostvariti tehnologinost svakog dijela koji ulazi u sastav tehnologi tehnologi kompletnog proizvoda. U osnovi moemo kazati da je tehnologinost dijelova parametar koji mo tehnologi izrazito utjee na ekonominost proizvodnje budui da je za njihovu izradu (proizvodnju) u utje ekonomi budu pravilu vezana vea potreba i utroak raznih resursa, vremena, opreme, energije i sredstava . ve utro Na tehnologinost dijelova proizvoda utiu (konstrukcijsko-tehnoloke karakteristike): tehnologi uti (konstrukcijsko- tehnolo 1. Materijal izratka (izbor) 2. Konfiguracija izratka (oblik) 3. Nain dimenzioniranja (lanci dimenzija) Na 4. Dozvoljena odstupanja dimenzija (mala, velika) 5. Dozvoljena odstupanja oblika 6. Dozvoljena odstupanja poloaja polo 7. Kvaliteta obraenih povrina obra povr Intenzitet pojedinih uticaja ovisi o prirodi (izvedbi i namjeni) dijela uti namjeni)

1. Materijal dijela (izratka)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Osnovni materijal je prva karakteristika izratka koju emo nastojati u poetku uoiti kada po uo analiziramo neki izradak od ove informacije obino zapoinjemo tehnoloku analizu. obi zapo tehnolo Redovito se podstavlja pitanje opravdanosti primjene izbora odreenog materijala . odre Pri izboru potrebno je uzeti u obzir isto konstrukcijske ali i proizvodne zahtjeve i nai na najpovoljnije rjeenje, pri emu su: rje - konstrukcijski, koji uzimaju u obzir namjenu i funkciju dijela u sklopu i proizvodu - proizvodni, koji uzimaju u obzir probleme izrade (i sastavljanja u sklop i proizvod) sastavljanja Vrlo esto konstrukcioni zahtjevi u pogledu izbora materijala u pravilu nisu pravilu istovjetni ni slini sa proizvodnim, pa zbog toga treba postupati paljivo uzimajui u obzir sli pa uzimaju sve aspekte. Postoji esto vie razliitih materijala sa stajalita primjene, ali sa razliitim osobinama u pogledu proizvodnje(obradivost). Izborom povoljnijeg materijala obzirom na obradivost moi emo voditi proces na pr. obzirom mo odvajanjem estica uz: -manje sile rezanja -vee brzine rezanja ve -manji utroak energije utro -kraa vremena obrade kra -manji utroak alata/po proizvodu utro -manji utroak pomonog materijala utro pomo

Materijal dijela (izratka)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Trokovi materijala uestvuju direktno u trajnim trokovima proizvodnje u irokom rasponu Tro u tro od 20 do 80% ovisno o vrsti proizvoda i koliina (esto oko 50% kod veih koliina). Tada koli ( ve koli treba voditi rauna o trokovima proizvoda kao cjeline a ne samo materijala. ra tro Na primjer kod eline konstrukcije je udio materijala velik u odnosu na uee rada, kod odnosu nekog kompliciranog zupanika ili specijalnog alata je odnos obrnut. obrnut. Na smanjenje trokova materijala moe prvenstveno utjecati konstruktor, ako racionalno konstruktor, iskoristi raspoloive konstrukcione mogunosti, odnosno racionalno odabere osnovni profil. racionalno Kao primjer moemo uzeti usporedbu mogunosti prenosa momenata savijanja i torzije kod nekih osnovnih profila iste mase ( npr. 22kg/m ) Za sluaj optereenja savijanjem racionalno slu optere Oblik Msmax Mtmax rjeenje je I- profil, ali je neadekvatan izbor rje Iza sluaj naprezanja na torziju - za prenos slu 100% 100% istog momenta bilo bi potrebno utroiti utro znatno veu masu materijala. ve 115% 97% Mogunost konstruktora je naravno da Mogu smanji masu izborom kvalitetnijeg materijala. No tu je nuno svakako valorizirati trokove nu tro materijala i izrade. Odabiranje oblika i dimenzija materijala s kojima e se ui u proces izrade u osnovi je u posao tehnologa.

155%

9%

Materijal dijela (izratka)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Redovito ima vie mogunosti , a izbor ovisi o odabranom nainu izrade i koliini vi mogu na koli proizvoda. Primjer: vijak sa 6-kutnom glavom. 6R.B . 1 Koliina Mala (10- 20) Ulazni oblik materijala okrugla ipka Obrada -tokarenje -glodanje - tokarenje navoja -tokarenje -tokarenje navoja -tokarenje -rezanje ili valjanje navoja -samo valjanje navoja

2 3

Vea (1000) Vrlo velika (50000) Masovna (150000)

esterokutna ipka otkivak/ ukovanj na prei otkivak/ spec.kovaki stroj

1 veliki gubitak vremena i materijala, mala priprema 2 neto manje vremena i neto manji utroak mater. ne ne utro 3 manji utroak materijala ali vei troak alata utro ve tro 4 minimalni utroak materijala, krae vrijeme izrade utro kra ali veliki troak alata i potreba za specijalnim tro strojevima

Materijal dijela (izratka)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

TROKOVI TRO PROIZVODNJE Eur/kom

-ISTI TROKOVI BEZ OBZIRA TRO NA SERIJU -ESTKUTNA IPKA JE SKUPLJA -UKOVANJ -KOVAKI STROJ KOVA

Z1,2

Z2,3

Z3,4

BROJ IZRADAKA

2. Konfiguracija dijela (izratka)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Konfiguracija izrazito utie na tehnologinost jer utie na visinu trokova proizvodnje visinu (ekonominost) kroz razne vidove: - KOLIINU SKINUTE STRUGOTINE KOLI INU - NAIN IZRADE NA - IZBOR POLAZITA (BAZA) PRI OBRADI POLAZI - KRUTOST IZRATKA, - VRIJEME OBRADE - OBIM, VRSTU, SLOENOST I DIMENZIJE PROIZVODNE OPREME. VRSTU SLO Sve su to elementi koji direktno utjeu na visinu trokova proizvodnje pored drugih i u utje tro kombinaciji s drugim faktorima. Pravila kod oblikovanja dijela 1. Nastojati definirati proizvodno najjednostavniji oblik dijela odnosno oblik koji se Nastojati odnosno moe najracionalnije izraditi, a da zadovoljava funkciju. mo - geometrijsko gledano povoljniji je okrugli prsten jer mu je povrina obrade manja, ali tea izrada povr manja, - u proizvodnom smislu je meutim daleko povoljniji me pravokutni oblik

2. Konfiguracija dijela (izratka)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

2. Oblik koji iziskuje najmanje skinute strugotine (to vie neobraene povrine) ( vi neobra povr - OTKIVCI - ODLJEVCI - VARENI DIJELOVI 1.Primjer : Klipnjaa motora (poluga) Klipnja

veliki dio povrine je ostao neobraen - obraene povr neobra obra su samo povrine koje su u dodiru povr

2. Konfiguracija dijela (izratka)

2.Primjer : Temeljna ploa agregata Izvedba A Izvedba B

Mladen Perini Tehnoloki procesi

desni oblik je povoljniji jer jednako zadovoljava funkciju uz znatno manje obraene povrine. obra povr

2. Konfiguracija dijela (izratka)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

3.Primjer : Svornjak U sredini svornjaka bio je predvien oslabljeni presjek premda je bio predvi optereen na savijanje. Crteom je bila predviena obrada svih povrina obrada svornjaka. On se obraivao iz valjane eline ipke promjera 15mmm. svornjaka. On obra

Prijelazom na vueni materijal promjera 12mm bilo je potrebno samo odrezati svornjak iz vu svornjak ipke. Tako je otpala operacija buenja rupa za centriranje na oba kraja i tokarenja meu bu me iljcima. Oblik zavretka svornjaka takoer je pojednostavljen. Novom konstrukcijom zavr tako krajevi svornjaka predvieni su kao krnji stoci umjesto kugline kalote. Ovom izmjenom predvi sto konfiguracije znatno je smanjeno vrijeme obrade a materijala je utroeno za 36% manje utro nego u poetku, sve bez tete za njegovu funkciju i kvalitetu. po kvalitetu.

2. Konfiguracija dijela (izratka)

3. Povoljan poloaj obraenih povrina polo obra povr A) poeljan poloaj obraivanih povrina u jednoj ravnini

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Kod povrina koje treba obraditi glodanjem, blanjanjem ili bruenjem poeljno je da se bruenjem nalaze u istoj ravnini jer se tako smanjuje vrijeme izrade ali i poveava tonost.

Povrine nalijeganja izjednaiti po visini tj. h1=h2=h3

SMANJENJE VREMENA IZRADE LAKE NAMJETANJE ALATA VEA TONOST

Svaka promjena poloaja alata ili preudeavanja stroja nosi za sobom neku greku, redovito i polo preude avanja gre gubitak vremena. Kod koritenja NC strojeva nije toliko bitno.

2. Konfiguracija dijela (izratka)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

B) Ukoliko je potrebno buiti provrt pod kutem koji je drukiji od 900 trae se uvijek bu druk tra specijalna rjeenja. Zato treba izbjegavati provrte pod kutem kad god je to mogue. rje mogu
F

- to vei nagib, vee bone ve ve bo sile Za kosi provrt potrebno je posebno voenje vo alata. I u tom sluaju javljaju se potekoe slu pote ko manja tonost zbog ekscentrinog optereenja, to ekscentri optere cviljenje alata zbog bonih sila i trenja. bo trenja.

- Za velike koliine - radna naprava

2. Konfiguracija dijela (izratka) -Za manje koliine 1 2

Mladen Perini Tehnoloki procesi

- prije buenja kose rupe zabui se pod 900 vei uvrt.

Na ovaj nain naravno poveavamo vrijeme na vrijeme obrade ali se dobivaju zauzvrat povoljniji dobivaju uvjeti obrade. obrade.

- ulazna ploha kod lijevanog izratka

10

2. Konfiguracija dijela (izratka)

4. Paljivo dimenzioniranje karakteristinih ploha izratka Pa karakteristi

Mladen Perini Tehnoloki procesi

Na primjer u sluaju veeg broja utora za klin na istom vratilu , potrebno je istraiti slu ve istra mogunost uvoenja jedinstvene irine budui da to omoguava primjenu istog alata i mogu uvo budu omogu kontrolnika (manje alata, manje podeavanja i preudeavanja, ponekad i manje operacija) pode preudeavanja,

- radijusi - skoenja - irine kanala za segmentni klin

2. Konfiguracija dijela (izratka)

5. Jednostavnija izvedba konstrukcijskih detalja A) Racionalnije zakoenje nego zaobljenje

Mladen Perini Tehnoloki procesi

izrade i odravanje alata za zaobljavanje je znatno skuplje

Povrine koje su obraene redovito imaju srh i redovito ga treba skinuti. Pored toga namjerno izvodimo skidanje ivica iz funkcionalnih i estetskih razloga te ih se mora predvidjeti u dokumentaciji. Ukoliko ivice nisu skinute ili su skinute loe, to moe izazvati znatne probleme kod montae lo mo monta (tee sklapanje, oteenje brtvi). Kod zaobljavanja su ovakvi problemi ei, naroito kod fino (te o te brtvi). naro obraenih povrina. obra povr

11

2. Konfiguracija dijela (izratka)

B) Predvidjeti izlaz alata iz zahvata

Mladen Perini Tehnoloki procesi

x
izlaz za brus

izlaz za ureznik

izlaz za razvrta razvrta

2. Konfiguracija dijela (izratka)

6. Otkriti potekoe kod montae i demontae Otkriti pote ko monta demonta

Mladen Perini Tehnoloki procesi

ili-ili ilimjesto za klju mogunost stavljanja vijka 7. Nuan broj nalenih povrina - lastin rep Previe nalenih povrina vodi stvaranju Previ nale povr prevelikih zahtjeva za tonost, a isto tako je to montaa oteana. monta ote dobro loe

12

2. Konfiguracija dijela (izratka)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

8. Dimenzioniranje poluproizvoda Kod definiranja oblika (nacrta) poluproizvoda potrebna je vie nego igdje suradnja izmeu vi izme tehnologa i konstruktora. Naime kod izrade nacrta poluproizvoda potrebno je voditi rauna o ra nainu izrade poluproizvoda, dodacima za obradu, bazama kod prve operacije i nainu na operacije na obrade. Ponekad emo na poluproizvodu morati osigurati dodatke formi koji slue samo u tehnoloke slu tehnolo svrhe (dodaci za obradu baznih toaka, dodaci za prihvat izratka kod poetnih operacija to po npr.sredinja gnijezda) npr.sredi

Ovo su samo neki elementi o koji je potrebno voditi rauna prilikom konstrukcijske i ra tehnoloke analize nacrta proizvoda i dijelova. tehnolo Navedeni primjeri su samo ilustracija odreenih principa. Dugotrajnim iskustvom odre tehnolog e stei znanja te potrebnu sigurnost i rutinu u obavljanju svog posla. ste

2. Konfiguracija dijela (izratka)

Uz nabrojano, pri oblikovanju dijela voditi rauna i o slijedeim ra slijede preporukama:

Mladen Perini Tehnoloki procesi

nastojati konstruirati dio da moe biti obraen na samo jednom stroju ( cilj koji esto mo obra posebno kod manjih koliina ne moemo postii) koli mo posti osigurati laku dostupnost svim obraenim plohama obra izbjegavati unoenje zahtjeva, za koje poduzee nije opremljeno (ili iziskuju velika uno poduze ulaganja) povrine predviene za stezanje dijela trebaju omoguiti sigurno stezanje povr predvi omogu osigurati da povrine izratka pri obradi ne kolidiraju s alatom, draem ili priborom za povr dr stezanje

13

2. Konfiguracija dijela (izratka)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

provrti/uvrti glavni i pomoni da imaju povoljan odnos L/D kako bi se mogli obraditi standardnim alatom za buenje i istokarivanje standardnim bu

nastojati postii da cilindrine povrine budu koncentrine, a ravne plohe okomite na posti cilindri povr koncentri os rotacije dijela nastojati postii da promjeri vanjskih / unutarnjih cilindrinih povrina budu rastui / posti cilindri povr rastu padajui od eone plohe padaju

2. Konfiguracija dijela (izratka)

Mladen Perini Tehnoloki procesi

interni kutovi obradivih ploha neka imaju radijus jednak radijusu standardnog alata radijusu standardnog izbjegavati komponente sa jako velikim ili jako malenim odnosima L/D (mala krutost). izbjegavati slijepe rupe u velikim dijelovima (tipa kuite) ku osigurati mogunost izvoenja obrade i jednoznanost zahtjeva. jednozna

14