- 1 -

VIJANI SPOJEVI
2. dio

Pomoni nastavni materijali uz kolegij
"Konstrukcijski elementi I"

Ak. godina 2011./12.


Nositelj kolegija:
Prof. dr. sc. Boidar Krian











- 2 -
SLUAJEVI OPTEREENJA VIJANOG SPOJA
Definicije:
Sila prednapona F
V
je statika vlana sila koja se u vijku javlja nakon pritezanja
vijanog spoja. Nakon pritezanja je i podloga optereena tlanom silom iste
veliine F
V
.
Radna sila F
A
je vlana sila koja djeluje na vijak nakon pritezanja, a moe biti
statika ili dinamika.

1. Vijani spoj bez prednapona
F
V
= 0
Vijak, tj navoj na zavretku kuke je spojen s maticom. Spoj nije pritegnut, a teina
kuke se zanemaruje.











1 - teretna kuka s navojem, 2 - matica, 3 - osigura protiv odvrtanja matice,
4 - aksijalni kuglini leaj
Teret F
A
(statika radna sila) izaziva u vijku vlano naprezanje
dop
S
A
V

A
F
s =
- 3 -
Povrina presjeka preko koje se prenosi sila (povrina mjerodavnog napregnutog
presjeka) je
4 4 2
2
S
2
3 2
S
t
=
t

|
.
|

\
|
+
=
d d d
A

e
dop
= odnosno

2 , 0 p
dop
=
Faktor sigurnosti = 1,25...1,5, maksimalno do 6, npr. kod dizala.

2. Vijani spoj s prednaponom (prednapregnuti vijani spoj)
Prilikom pritezanja vijanog spoja u vijku se javlja aksijalna sila prednapona F
V

koja direktno zavisi od momenta pritezanja M
A
= M
G
+ M
K
:
( )
4
' tan
2
w h
K
2
A
V
d d

d
M
F
+
+ +
=

a) F
V
> 0; F
A
= 0
Ako dodatne aksijalne radne sile F
A
nema ili je zanemariva, vijani spoj e biti
statiki optereen:
- vlano naprezanje
S
V
v
A
F
=
- fiktivni promjer povrine mjerodavnog napregnutog presjeka
2
3 2
S
d d
d
+
=
- 4 -
- torzijsko naprezanje
16
) ' tan(
2
3
S
2
V
p
G
t
t
+
= =
d

d
F
W
M

Ekvivalentno naprezanje
dop
2
t
2
v e
3 s + =

e
dop
= odnosno

2 , 0 p
dop
=
Faktor sigurnosti = 1,25...1,5..., ovisno o primjeni, opasnosti i sl.
Za ovakve vijke se najee koristi runo pritezanje kljuem gdje sama duljina
kljua onemoguava prevelika naprezanja. Na klju se ne smiju stavljati nastavci,
npr. cijevi, jer je onda moment pritezanja prevelik.

b) F
V
> 0; F
A
> 0
Dodatna radna sila F
A
djeluje na vijak pritegnut silom prednapona F
V
. Radna sila
moe biti statika ili dinamika.
a) Vijci poklopca posude pod tlakom; b) Vijci koji nose visei leaj
Ovako optereeni vijci imaju statiki dio naprezanja usljed sile prednapona te
dodatni statiki ili dinamiki dio naprezanja uslijed radne sile. Radna sila dodatno
izduuje ve izdueni vijak i smanjuje silu u podlozi (spojenim dijelovima) pa se i
podloga izduuje.
Sluaj optereenja prednapregnutog vijanog spoja s dinamikom radnom silom
F
A
je najznaajniji i najtei i bit e obraen detaljno.
p
- 5 -
PODATLJIVOST I KRUTOST VIJKA I PODLOGE
Hookeov zakon
= E
Za vlano optereenje
A
F
= i
L
f
= = c
duljina Prvobitna
e Produljenj

pa slijedi
E
L
f
A
F
=
Koeficijent krutosti je omjer sile F i pripadajue deformacije (produljenja) f:
f
F
C = (N/mm)
Koeficijent podatljivosti je omjer deformacije f i pripadajue sile F, tj. reciprona
vrijednost koeficijenta krutosti:
AE
L
F
f
= = (mm/N)
Vijci se esto prema zahtjevima konstrukcije sastoje od vie duljina razliitog
poprenog presjeka, a time i razliite podatljivosti. Za vijke stanjenog struka koristi
se naziv "elastini vijak" i oni imaju veu podatljivost.


Promjer struka je najee d
T
= (0,85...0,95)d
3



Vijci za visoka optereenja su uvijek elini, dok je podloga u strojarskim
konstrukcijama najee od , L ili SL.



- 6 -
Primjer prorauna koeficijenta podatljivosti vijka:
L
K
= debljina podloge
E
S
= modul elastinosti materijala vijka








U deformaciji sudjeluju:
- dio glave vijka s duljinom 0,4d i s povrinom poprenog presjeka
A
N
= d
2
/4;
S N
K
4 , 0
E A
d
=
- duljine L
1
i L
3
s povrinom poprenog presjeka A
N
= d
2
/4;
S N
1
1
E A
L
= ,
S N
3
3
E A
L
=
- duljine L
2
i L
4
s povrinom poprenog presjeka A
T
= d
T
2
/4;
S T
2
2
E A
L
= ,
S T
4
4
E A
L
=
- duljina L
n
s povrinom poprenog presjeka A
3
= d
3
2
/4;
S 3
n
E A
L

n
=
- 7 -
- dio navoja vijka koji se nalazi unutar matice (ili provrta s navojem) s
duljinom 0,5d i s povrinom poprenog presjeka A
3
= d
3
2
/4;
S 3
G
5 , 0
E A
d
=
- dio matice s duljinom 0,4d i s povrinom poprenog presjeka A
N
= d
2
/4;
S N
4 , 0
E A
d

M
=
Koeficijent podatljivosti vijka jednak je zbroju pojedinih koeficijenata:

S
=
K
+
1
+
2
+
3
+
4
+
n
+
G
+
M

|
|
.
|

\
| +
+
+
+
+ +
=
3
n
T
4 2
N
3 1
S
S
5 , 0 8 , 0 1
A
d L
A
L L
A
L L d
E

Duljine 0,4d kod glave vijka i matice i duljina 0,5d kod dijela vijka koji se nalazi unutar matice
su vrijednosti koje u proraunu daju najrealnije rezultate.
Sile se kroz podlogu prenose kroz prostor u obliku bave.









D
A
= promjer podruja utjecaja jednog vijanog spoja u podlozi. D
A
moe biti
ogranien oblikom podloge (udaljenost do ruba) ili udaljenou do susjednog vijka.
Ispitivanjima se dolo do saznanja da se moe raunati kao da se sile prenose kroz
ekvivalentni prostor u obliku cilindra vanjskog promjera D
e
, koji ima istu
podatljivost kao i stvarna podloga.
- 8 -
Povrina poprenog presjeka ovog zamiljenog upljeg cilindra izraunava se po
sljedeim formulama:
- ako je d
w
D
A
d
w
+ L
K
,
( ) ( ) ( ) | | 1 1
8 4
2
w A w
2
h
2
w P
+
t
+
t
= x d D d d d A
gdje je 3
2
A
w K
D
d L
x =
Promjer provrta za vijak u podlozi je za prolazne rupe d
h
1,14d, a za kalibrirane
(dosjedne) vijke je d
h
= d.
- ako je D
A
> d
w
+ L
K
, usvaja se D
A
= d
w
+ L
K
i rauna po istoj formuli;
- ako je D
A
< d
w
, npr. kod vijaka klipnjae motora ili ako vijak prolazi kroz ahuru,
( )
2
h
2
A P
4
d D A
t
=
Kod ahure je D
A
jednak vanjskom promjeru ahure.
Za matice je priblino d
w
0,9s.
Koeficijent podatljivosti podloge je
P P
K
P
E A
L
=
E
P
= modul elastinosti podloge.








- 9 -
DEFORMACIJSKI DIJAGRAM VIJANOG SPOJA Predavanja
Vijak i njime stegnuti dijelovi (podloga) mogu se zamisliti kao opruni elementi
kod kojih je ovisnost deformacije o sili linearna. Na slici je prikazan vijak kojim su
meusobno privrene dvije ploe, tj. poklopac na blok cilindra.








Slika a): u cilindru ne djeluje tlak p; matica nije pritegnuta.
Slika b): u cilindru ne djeluje tlak p; matica je pritegnuta.
Slika c): u cilindru djeluje tlak p.; matica je pritegnuta.


a) b) c)
F
A
p
pp
- 10 -
n 0,25







n 0,5







n 0,85

UTJECAJ HVATITA RADNE SILE
U dosadanjim razmatranjima se pretpostavljalo da radna sila djeluje na
povrinama nalijeganja glave vijka i matice na podlogu. U stvarnosti to nije tako i
poloaj hvatita radne sile ovisi o obliku konstrukcije. Ova se injenica u
proraunu uzima u obzir faktorom rastereenja podloge n. Faktor rastereenja
podloge je manji od jedinice i ovisi o konstrukciji. Najee je n = 0,5...0,75.
















Kad bi hvatite sile bilo na povrinama nalijeganja glave vijka odnosno matice na
podlogu, onda bi bilo n = 1.
Podloga nee po itavoj svojoj duljini L
K
biti rastereena. Dio podloge duljine nL
K

bit e rastereen za silu F
PA
. Preostali dio podloge duljine (L
K
nL
K
) bit e
dodatno tlano optereen silom F
SA
.
- 11 -
Duljina podloge se fiktivno smanjila s duljine L
K
na duljinu nL
K
, pa podloga dok
djeluje radna sila privremeno postaje krua, tj. manje se deformira. Koeficijent
podatljivosti podloge se smanjuje od
P
na radni koeficijent podatljivosti
Pr
:

Pr
= n
P

Linija u dijagramu e biti strmija.
Kako radna sila ne optereuje dodatno samo vijak vlano nego i dio podloge
tlano, uinak je isti kao da je fiktivno poveana duljina vijka. Rezultat je taj da
vijak privremeno postaje podatljiviji. Koeficijent podatljivosti vijka se poveava
od
S
na radni koeficijent podatljivosti
Sr
:

Sr
=
S
+ (1 n)
P

vijak dio podloge koji je stlaen
Linija u dijagramu e biti poloenija.








Iz dijagrama je vidljivo da e sila u vijku F
S
biti to manja to je linija za vijak
poloenija, tj. to je vijak podatljiviji. U vijanim spojevima je stoga poeljno da se
konstrukcijom postigne maleni faktor rastereenja n to e dati veliki
Sr
.
f
SA
= F
SA

Sr
= F
PA

Pr

Kao to je ve reeno, ako je hvatite radne sile na povrinama nalijeganja glave
vijka odnosno matice na podlogu, onda je
P S
P
A SA


F F
+
=
- 12 -
Ako je hvatite radne sile izmeu povrina nalijeganja, onda je n < 1 i mora se
raunati s radnim koeficijentima podatljivosti:
Pr Sr
Pr
A SA


F F
+
=
Sila u vijku
F
S
= F
V
+ F
SA

Dio radne sile koja rastereuje podlogu
F
PA
= F
A
F
SA

Sila u podlozi
F
K
= F
V
F
PA

Ukupno izduenje vijka kad djeluje radna sila F
A
:
f
S
= f
SV
+ f
SA
= F
V

S
+ F
SA

Sr




SLIJEGANJE POVRINA Predavanja


STVARNI DEFORMACIJSKI DIJAGRAM Predavanja






- 13 -
DEFORMACIJSKI DIJAGRAM
ZA RAZNE SLUAJEVE OPTEREENJA
Radi jednostavnosti, bit e prikazan samo donji dio dijagrama.
a) Statiko optereenje silom prednapona F
V
. Radna sila F
A
= 0. Sile u vijku i
podlozi su jednake.




b) Statiko optereenje silom prednapona F
V
i statikom radnom silom F
A
. Sile u
vijku i podlozi su razliite i nepromjenljive. Primjer: vijani spoj na prirubnici
posude pod konstantnim tlakom.




c) Nakon pritezanja silom F
V
, vijani spoj je optereen dinamiki radnom silom
koja varira izmeu nule i vrijednosti F
A
. Sila u vijku e varirati izmeu F
V
i F
S
, a u
podlozi izmeu F
V
i

F
K
. Dinamika sila u vijku iznosi F
SA
/2. Primjer: vijani spoj
na poklopcu cilindra klipnog kompresora.


- 14 -
d) Nakon pritezanja silom F
V
, vijani spoj je optereen dinamiki radnom silom
koja varira izmeu F
A
' i F
A
''. Sila u vijku e varirati izmeu F
S
' i F
S
'', a u podlozi
izmeu F
K
' i

F
K
''. Dinamika sila u vijku iznosi (F
S
''

F
S
')/2.








PREDNOST KORITENJA ELASTINIH VIJAKA
U dinamiki optereenim konstrukcijama bezuvjetno treba teiti to nioj
vrijednosti dinamike sile F
SA
/2 ili (F
S
''

F
S
')/2, kako bi to tee dolo do
zamora materijala i zamornog loma. Dinamika e sila biti to manja to je vea
podatljivost vijka. Podatljiviji se vijak moe dobiti:
- stanjenjem struka na promjer d
T
= ((0,7...)0,85...0,95)d
3
("elastini vijak"):





- buenjem rupe uzdu vijka:




- 15 -

- poveanjem duljine vijka, to znai da se moraju koristiti dodatne ahure:






Na gornjim izvedbama je postignut i mali faktor rastereenja podloge n to takoer
rezultira podatljivijim vijkom.
Vijak sa stanjenim strukom moe se opteretiti manjom silom prednapona, ali e se
jo znatnije smanjiti dinamika komponenta pa time i opasnost od zamornog loma.
Podatljivi vijak
Sila Obini vijak
d
T
= 0,9d
3
d
T
= 0,7d
3

F
V
100 % 80 % 50 %
F
SA
100 % 60 % 38 %

Iz usporedbe deformacijskih dijagrama za "kruti" i "elastini" vijak za jednake sile
F
V
i F
A
moe se dobro uoiti smanjenje dinamike sile F
SA
.







"Kruti" vijak "Elastini" podatljivi vijak

- 16 -
NAPREZANJA U VIJKU
a) Statiki dio naprezanja
Prilikom pritezanja vijanog spoja, u vijku je mogue postii vlanu silu F
M max
.
Javlja se normalno naprezanje.
- Kod "elastinih" vijaka sa stanjenim strukom je
T
Mmax
v
A
F
=
4
2
T
T
t
=
d
A
- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka
S
max M
v
A
F
=
4 4 2
2
S
2
3 2
S
t
=
t

|
.
|

\
|
+
=
d d d
A
Radi svladavanja trenja na navoju vijka i svladavanja uspona navoja, potreban je
moment pritezanja na navoju M
G
, kojim je vijak optereen torzijski. Pri tome kut
trenja moe varirati izmeu '
min
i '
max
, a sila u vijku izmeu F
M min
i

F
M max
. U
daljnji proraun se uzima vea od sljedee dvije vrijednosti:
( )
max
2
min M G
' tan
2

d
F M + =
( )
min
2
max M G
' tan
2

d
F M + =
t
=
2
arctan
d
h

' arctan ' =
Tangencijalno naprezanje uzrokovano torzijom
p
G
t
W
M
=
Polarni moment otpora poprenog presjeka:
- Kod "elastinih" vijaka sa stanjenim strukom je
16
3
T
p
t
=
d
W
- 17 -
- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka
16
3
S
p
t
=
d
W
Kod hidraulikog pritezanja nema torzije niti naprezanja
t
.
Ekvivalentno naprezanje
2
t
2
v e
3 + =
Potrebni faktor sigurnosti u odnosu na granicu teenja
e
2 , 0 p
e

R
S =
treba biti u sljedeim granicama:
- Kod "elastinih" vijaka sa stanjenim strukom: S
e
= 1,05...1,4
- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka: S
e
= 1,4...1,8 (...3)

b) Dinamiki dio naprezanja
Budui da je najvea koncentracija naprezanja na navojnom dijelu vijka, za
dinamika naprezanja je mjerodavan promjer d
3
, tj. povrina presjeka A
3
.
Za dinamiku silu F
SA
/2 e dinamiko naprezanje biti
3
SA
SA
2A
F
= A
3
= d
3
2
/4
Amplituda dinamike vrstoe navoja vijka R
a
(u skriptama pie "dinamika
vrstoa
A
") vezana je za postupak izrade navoja:
- Ako je toplinska obrada poboljavanjem vrena nakon izrade navoja valjanjem ili
narezivanjem
|
.
|

\
|
+ = 52
180
75 , 0
a
d
R R
a
(N/mm
2
), d (mm)


- 18 -
- Ako je vijak poboljan i zatim navoj izraen valjanjem, na povrini su
proizvedena vlastita tlana naprezanja i vrstoa je vea:
|
|
.
|

\
|

|
.
|

\
|
+ =
2 , 0
max V
a
2 52
180
75 , 0
F
F
d
R F
V max
= F
M max
F
Z


















Smithov dijagram

Faktor sigurnosti u odnosu na dinamiku vrstou treba biti
5 , 1
SA
a
D
> =

R
S
Treba biti ispunjen i uvjet da dinamika komponenta F
SA
smije iznositi najvie
10 % najvee sile koju moe prenositi vijak:
F
SA
0,1R
p0,2
A
S

Nosivost vijanog spoja se moe poveati na sljedee naine:
a) Koritenjem materijala vieg razreda vrstoe. Dinamika vrstoa meutim
nee rasti u jednakoj mjeri kao i statika, jer su vri materijali osjetljiviji na
koncentraciju naprezanja pa imaju vei faktor osjetljivosti materijala na
koncentraciju naprezanja
k
.


+R
d-1

R
d0

R
dG

R
a

R
a

R
m

R
e
(R
p0,2
)
o
o
m

R
d-1

k=1
k = 0
R
dD
- 19 -
b) Stvaranjem vlastitih tlanih naprezanja u povrinskom sloju. Najbolja se
dinamika vrstoa postie hladnim valjanjem navoja.
c) Kod krutih vijaka se dubina navoja na nekoliko zadnjih navoja treba postupno
smanjivati da se dobije pravilniji tok silnica. R
a
se moe tako poveati do 30 %.
Kod elastinih vijaka prijelaz s navojnog dijela na struk treba izvesti s kosinom i
velikim polumjerom.
d) Smanjenjem sila koje djeluju na vijani spoj. To se postie veom podatljivou
vijka, veom krutou podloge i manjim faktorom rastereenja podloge n.
e) Pravilnijim rasporedom optereenja po navojima. Kod obinih matica prva dva
navoja nose 55 % ukupne sile. Vlane matice se oblikuju tako da kod prvih navoja
budu podatljivije. Koriste se kod vrlo visokih optereenja, npr. glava motora.



Normalna tlana matica Matica s rasteretnim utorom Vlana matica

POPRENO OPTEREENI VIJANI SPOJEVI
Ako sila djeluje okomito na os vijka, vijani spoj je popreno optereen. Takvi su
sluajevi kod sklopova gdje se prenosi okretni moment, npr. kod vijaka kojima se
spajaju polovice krutih kolutnih spojki ili kod spojeva glavina s vijencem punog
kola.








- 20 -
Naini prenoenja poprene sile F
Q
su sljedei:





a) Izvedba pomou dosjednog (kalibriranog) vijka je dobra za promjenjive sile.
Dosjed je H7/k6, izrada je skupa. Vijak je u poprenom presjeku optereen
posmino (tangencijalno) i kod preoptereenja je mogua njegova trajna
deformacija.
b) Obian vijak prolazi kroz uzduno razrezanu elastinu ahuru izraenu od
elika za opruge. Provrt ne zahtijeva toleranciju (obino buenje). Posmino
je optereena ahura koja zbog svoje elastinosti moe ublaiti udare.
c) Poprenu silu preuzima ahura s dosjedom u provrtu koja je posmino
optereena.
Posmino naprezanje za navedene sluajeve je

sdop
Q
s

A
F
s =
A = povrina poprenog presjeka vijka ili ahure optereena smicanjem
Doputeno posmino naprezanje:

s dop
0,6R
e
za statiko optereenje

s dop
0,5R
e
za ishodino dinamiko optereenje

s dop
0,4R
e
za izmjenino dinamiko optereenje
Povrinski pritisak izmeu vijka ili ahure i povrine provrta je

dop
Q
p
s d
F
p s

=


- 21 -
Doputeni povrinski pritisak:
p
dop
1,2R
e
za statiko optereenje i ilavi materijal
p
dop
0,9R
e
za dinamiko optereenje i ilavi materijal
p
dop
0,75R
m
za statiko optereenje i krhki materijal
p
dop
0,6R
m
za dinamiko optereenje i krhki materijal
d) Vijak je pritegnut takvom silom prednapona F
V
koja na nalijenoj povrini
proizvodi silu trenja F
T
= F
V

0
koja je vea od poprene sile F
Q
.
Proraun e biti prikazan za sluaj da se sila trenja postie pomou dva vijka
i da se trenje javlja na dvije povrine:







Svaki vijani spoj proizvodi silu na podlozi F
K
. Ukupna sila trenja mora za
faktor sigurnosti biti vea od poprene sile:
F
K

0
iz = F
Q

Materijal
Faktor trenja
mirovanja
0

Glatke neodmaene povrine 0,1...0,15
elik/elik, elik/elini lijev - suho 0,15...0,2
elik/sivi lijev, elik/bronca - suho 0,18...0,25
Sivi lijev/ sivi lijev, sivi lijev/ bronca - suho 0,22...0,26
Konstrukcije od 0361...0561 u
visokogradnji i mostogradnji
0,5



- 22 -
i = broj povrina na kojima se ostvaruje trenje (na slici i=2)
z = broj vijaka ( na slici z=2)
= 1,2...1,3 za ope strojarstvo i visokogradnju za statiko optereenje, 1,5 za
dinamiko optereenje
= 1,6 za mostogradnju i dizalice
Sila na podlozi

z i
F
F

=
0
Q
K

Budui da nema radne sile, sila u podlozi je jednaka minimalnoj montanoj sili
prednapona F
V min
pa e biti
F
M min
= F
K
+ F
Z

Naprezanje u vijku treba kontrolirati na najveu montanu silu prednapona
F
M max
=
A


F
M min


POKRETNI VIJANI SPOJEVI (VIJANI POGONI)
Slue za pretvorbu rotacijskog gibanja vijka u uzduno gibanje matice ili vijka pa
se nazivaju i vijanim pogonima. Vijak se naziva vreteno i moe biti velike duljine.
Pokretni vijani spojevi, tj. vretena, primjenjuju se kod obradnih strojeva, ventila,
zasuna, klavirskih stolica itd.
Vretena na tokarskim i drugim obradnim strojevima







- 23 -
Vretena u ventilima












Kod prea se okretni moment pretvara u veliku aksijalnu silu.
Za brzo uzduno gibanje se koriste vienavojna vretena.
Kao navoji se najee koriste trapezni jer imaju manje trenje od metrikih. Ako je
optereenje samo u jednom smjeru, mogu se koristiti i pilasti navoji gdje je nagib
na optereenoj strani navoja samo 3 pa je trenje jo manje:
- 24 -
G
G '
G
3 cos

=
Za torzijski moment na vretenu T e aksijalna sila biti
) ' tan(
2
2
d
T
F
+

=
Ona e izazvati pritisak na navojima vretena i matice. Zbog stalnog klizanja navoja
matice po navoju vretena, dodirni pritisak na navojima ne smije biti velik, kako ne
bi dolo do habanja.
Srednji dodirni pritisak mora biti manji od doputenog:
( )
dop
2
1
2
75 , 0
4
p
z D d
F
p s

t
=
_________ + + Samo oko 75% navoja u matici nosi optereenje
+ + Broj navoja u matici
+ Povrina jednog navoja (na 360
o
); D
1
= unutarnji promjer matice
p
dop
(N/mm
2
)
Materijal
vretena/matice Trajni pogon
Povremeni
(isprekidani) pogon
Rijetki pogon s malim brzinama
i dobrim podmazivanjem
elik/elik
8
elik/sivi lijev
5
elik/bronca
10
Kaljeni elik/bronca
15
elik/polimer
2...5
+50% +100%
Visina matice m = z P

Usvajanje dimenzija vretena:
a) Kod vlano optereenih vretena i kratkih tlano optereenih vretena kod kojih
ne postoji opasnost od izvijanja potrebna se povrina presjeka rauna prema
doputenom normalnom naprezanju.
dop
2
3
3
4
F d
A >
t
=
Za statika optereenja o
dop
= R
e
/1,5 , za dinamika optereenja o
dop
= R
d
/2.
- 25 -
Treba obavezno kontrolirati i pritisak na navojima jer se po prethodnoj formuli
mogu dobiti premaleni promjeri vretena!
b) Kod tlano optereenih dugakih vretena (kao na primjeru vretena za preu)
postoji opasnost od izvijanja. Promjer vretena se mora kontrolirati po formuli
4
2
3
2 , 1
E
l F
d
k
v
> d
3
(mm), F (N), l
k
(mm), E (N/mm
2
)
Faktor sigurnosti v ~ 8...10
Raunska duljina izvijanja l
k
~ 0,7 l
l = tlano optereena duljina vretena
U novije se vrijeme kod alatnih strojeva radi vee tonosti koriste kuglina navojna
vretena i matice, gdje je trenje klizanja zamijenjeno manjim trenjem kotrljanja.
Kuglice se kotrljaju unutar navoja koji je u obliku polukrunog utora. Kod
pomicanja matice uzdu vretena, kuglice recirkuliraju unutar nje.















- 26 -