UVOD Tvrdnja koju nalazimo u naslovu knjige B. Bettelheima Ljubav nije dovoljna nije nova tvrdnja.

Ljubav sama po sebi nije dovoljna u odnosima s djecom, a jo manje dovoljlna u odnosima s ljudima. U osnovi Bettelheimovae teorije i prakse, u naelima njegove Ortogenetske kole stoji: dijete treba osjeati da mu je terapijska sredina potpuno odana, da u njoj nema niega neprijateljskoga, ono se treba uvjeriti da su mu svi naklonjeni i odani. dr. Muradif Kulenovi str. 1 Moderni uvjeti ivota znatno oteavaju roditeljima u stavaranju okoline u kojoj se lahko mogu zadovoljiti djetetove potrebe. To je jedan od razloga zato sama ljubav nije dovoljna i to se mora dopuniti smiljenim roditeljskim naporima. Djeija sigurnost se temelji na injenici da ga odrasli mogu zatititi i nadzirati. Odgoj je proces formiranja ovjeka, izgraivanje i oblikovanje ljudskog bia sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama. Sve to postii uz darivanje ljubavi potpuno je nemogue a samim tim nemogu je i odgoj.

PRVI SUSRET KOLA Prvi dan je najvaniji kolski dan jer taj prvi dan dijete stjee miljenje o koli a i o osoblju kole. Dijete nikada nije tjeskobno kao prvog dana jer se osjea u jako tekom poloaju. Tjeskobu ove vrste moemo, u najboljem sluaju, samo ublaiti str. 47 Uklapanje djece u kolsku sredinu je bolno i ono je za njih neprihvatljivo. Jedan od naina pridobijanja djece da se uklope u novu sredinu je potkupljivanje igrakom ili hranom (slatkiima). Djeci treba objasniti da je to neizbjeno (zato to je kola takva ustanova). Dijete se osjea nesigurno u novoj sredini i u poetku mu treba pomoi da shvati da je njegov strah od nepoznatog, od uiteljice posve neopravdan i da ga uiteljica moe razumjeti i da nisu svi ba protiv njega. Emocionalno poremeeno dijete (duevni bolesnik) ne vjeruje rijeima i esto se povuku i djelima odraslim vjeruju vie i najvanije na njih djeluje osjeaj kojima je djelo popraeno. Kad je Mery pristala da sa odgajateljicom ode u igraonicu, naslikala je lice nesretne male djevojice. Na odgajateljiino pitanje tko je na slici jasno je dala naslutiti da je to ona sama. Zatim je dodala da djevojica nema imena, da je to djevojica bez imena, bilo koja djevojica. Mery kao da je osjeala da nema osobnog identiteta. Str. 66 Prvih dana studiranja zakljuio sam iz razgovora s kolegama, i iz vlastitog iskustva, da se odvijaju gotovo sline reakcije i slina osjeanja. Ovo ukazuje na specifine situacije uslovljene prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, a koje utiu na pogodan razvoj linosti i koje mogu pomoi djetetu da rijei emocionalne probleme.

HRANA POTICAJ DRUTVENOSTI Najvanije nam je da im jelo postane uitkom. Str. 175 Osim tri glavna obroka obino se serviraju i uine kad god zaele. injenica je da pojeden slatki prije glavnog jela, rijetko pokvari dijetetu apetit a ako se to i dogodi, onda to i nije posljedica za djetetovo zdravlje. Djeca koja jedu itav dan nisu toliko gladna da se za stolom ne bi mogla ponaati drutveno prihvatljivo niti toliko da se ne bi mogla razmijeniti koja rije. Neka djeca brljaju po hrani da moraju jesti odvojeno sve dok se njihovo ponaanje ne popravi. Tekoe s jelom snanije se ispoljavaju za dorukom, prvim redovnim dnevnim obrokom, u trenucima suoavanja s dnevnim zadaama. Ukoliko nepotrebno ne istiemo ni jelo, ni ponaanje za stolom i budui da dijete moe jesti ili ne jesti (kako mu se dopada) ne moe nas time to ne jede, ili to se nepotrebno ali, ni izazvati, ni zastraiti.Vano je uvjeriti dijete da loim poanaanjem ne moe drugima ni vladati , niti ih liavati zadovoljstva u jelu. Str. 185 kao to je ve i drugdje u ovoj knjizi naglaena hrana i jelo nam pomau da u trenucima stresa pruimo dijetetu osjeaj sigurnosti. Hrana je razonoda, ventil za napetost i prije svega simbol sigurnosti. Str. 207 Jelo je jedno od biolokih potreba ije nezadovoljavanje moe dovesti do tekih emocionalnih potreba. Neka djeca pokuavaju rijeiti neke probleme za vrijeme jela iji su uzroci negdje drugdje. Jedan od razloga je moda taj to uz obroke nisu vezana neka vea tjeskoba, ili im je moda jelo bilo najprijatniji doivljaj. I oni e vjerovatno svoje probleme otkriti samo za vrijeme obroka. Zato je jako bitno da jedemo zajedno s djecom jer to omoguava otkrivanju poremeaja i uklanjanju njegovih uzroka u doivljajima ranog djetinjstva. Dijete koje prisilno hrane ono se na poetku opire. Na ono to mu se ini napadom odgovara protunapadom. Odgurnut e licu koju mu guraju u usta, pa ako ga to zatiti od hrane koju ne voli ispljunut e ono to neeli pojesti. Vremenom kontrolirani napor odbrane od hrane ustupa mjesto nekontroliranom.

IGRA, ODMOR I POLAZAK NA POINAK Uivanje u upravo savladanim pokretima je najea svrha igre. Igra je normalan doivljaj koji najee odmara ali i razvija matu. Ono to je jo jako bitno je i to to igra potpomae razvitak intelektualnih i radnih osobina, moralnih i estetskih svojstava, izgraivanje voljnih osobina. Djeca koja su zakoena u kretanju karakterizira ih najee i kruta linost a i kruto tijelo, pa im je potrebna pomo i vrijeme da postanu aktivnija ( da se odmrznu), slobodno kreu. Jo jedan emocionalni inilac izravno povezan sa sposobnou kretanja i protivan na temelju te steenesigurnosti je tjeskoba koja se kod emocionalno poremeene djece stvara kad se slobodno kreu. Tako e, npr. djevojice koje ele nadmaiti djeake ustrajati na opasnim djelatnostima dok e se djeaci koji ele ispuniti dobro ili pogreno shvaena roditeljska oekivanja, ponaati kao pravi mukarci ili nastojati stei priznanje meu vrnjacima ludom odvanou.. tada kretanje postaje biti uitak ak i kod djece sa dobrom koordinacijom i postaje prilika z astvaranje tjeskobe koja samo poveava ve postojee tekoe. nijedno dijete ne moe uivati u drutvenom ivotu ne razvije li sposobnost igranja s drugom djecom. Igra je podruje na kojem dijete razvija i provjerava svoju neovisnost i gdje ui drati korak sa svojim vrnjacima. Pod ovom igrom se ne podrazumijeva igra na raunaru. Dijete koje ne razvije sposobnost promiljenog kretanja potpuno ovisi o odraslom i slabo shvaa svijet. Neka su toliko zakoena da izgleda kako im je ne samo psiha nego i itavo tijelo u tekom oklopu. Str. 213. Odgajatelji su ukazali na to da neka djeca uivaju u tranju po breuljcima, da ona to ne ine zato to je to zdravo ili dobra vjeba ve zato to ih to zabavlja. Autor Bruno u ovom dijelu knjige ukazuje kako se treba obratiti panja na to kako je tee kad se radi o igrama koja povrnom promatrau izgledaju bezazlene, a time i suvino opravdane. No zbog matarija koja su kod neke djece vezana uz odreenu igru, ta igra moe se djetetu initi puna opasnosti pa im stvoriti vie tjeskobe nego oputenosti.

Veina djece se boji mraka ili nonih mora, sutranjeg dana ili od toga da se sutra moda nee probuditi te im taj strah stvara nemir to ih sprijeava da zaspu. Najbolniji strah je strah od rastanka jer djeca znaju da tokom noi osoba kojoj najvie vjeruju nee biti tjelesno prisutna. Kratke razgovore polako uzgredne primjedbe koje smanjuju budnost ega. Konano tamo gdje je to potrebnoneverbalni kontakti zamijenjuju verbalnu komunikaciju. Idjete je ututkano, odgajatelj sjedi kraj njega itd. Kontakti (dodiri) ne pogoduju oputanju prije spavanja jer obino sadre isuvie erotskih podraaja koji izazivaju novu tjeskobu.str. 357. Autor mnogobrojnim primjerima pokazuje kako pomoi djeci da prevaziu mnogobrojne strahove i kako da lijepo utonu u san.