Rolf Herkert JOGA I MEDITACIJA Ako imate zdravstvenih problema, ove vjebe nisu zamjena za lijeniki savjet i pomo.

Autor i nakladnik ne preuzimaju odgo vornost za tete koje nastanu zbog izvoenja ili eventualne zlouporabe vjebi opisanih u ovoj knjizi.

Joga i meditacija

MALI PREDAH ZA TIJELO, DUH I DUU Uz pomo vjebi joge, disanja i meditacije koje je sastavio Rolf Herkert moete se brzo smiriti, odmoriti i napuniti ba terije. Bile to kratke stanke ugode usred uurbane svakodnevice ili kao proirena vjeba oputanja nakon posla, teh nike izvoenja vjebi mogu se prilagoditi individualnim po trebama. Tako se oni kojima se jako uri mogu razmaziti petominutnim ili sedmominutnim dovodom energije, a tko ima malo vie vremena, priutit e si proireni ciklus vjebi.

Od jednostavnih, nadasve djelotvornih vjebi disanja sve do kla sika joge, Pozdrava Suncu - ova knjiga sadrava prikladan iz bor dokazanih, tisuu godina starih tehnika te nudi poetnici ma i naprednima u jednakoj mjeri uravnoteeni program kojim se postie unutarnja ravnotea, oputenost, vitalnost i duhov ni razvoj. Rolf Herkert autor je mnogih prirunika, predava i savjetnik za wellness i osobni razvoj.

Sadraj

Predgovor ivotna radost i uspjeh s jogom Tri stupa za zdrav nain ivota Dar bogova Joga - meditacija - disanje Meditacija - uroniti duboko u unutranje sebstvo Duhovni izvori istone i zapadne mistike Povijest joge Hinduizam i budizam Duhovni razvoj, prosvjetljenje i svijest o svjetlosti

9 16 23 36 38 82 96 108 112 116

Predgovor

Danas knjiare, robne kue, sportske studije, a odnedavna i supermarkete preplavljuje mnotvo teajeva joge, prostir ki i jastuka za meditiranje, knjiga i predavanja o klasinim tradicijama joge. to e vam jo jedna knjiga poput Joge i meditacije? Sa znat ete kad iskuate ovdje predstavljene vjebe i ponete ih izvoditi. Nauit ete tehnike koje se odmah mogu primi jeniti, a izmeu kojih ete moi odabrati one koje vam naj bolje odgovaraju. Bez dogmi i propisa, ali s velikim uin kom. Ova vam knjiga predlae vjebe koje su doista korisne i mogu se izvoditi u uurbanoj svakodnevici. Prua potreb ne informacije o jogi i meditaciji koje e vam pomoi da do znate koliko duboko djeluje na tijelo, duh i duu.

Joga je postala dio trenda wellnessa u ijem se sreditu nalazi osjeaj ugode, tjelesni fitnes i uivanje. To pak djelu je i na izvoenje joge. Tako osobe zainteresirane za jogu sli jede sve ee ovaj prilino povran trend usmjeren na tje lesnu ugodu. One vjebaju jogu stanovito vrijeme s razlii tim intenzitetom koji veinom opada te gube katkad potpu no svoju ambiciju. Ili doivljavaju jogu kao tjelovjebu koju im je moda preporuio lijenik kako bi ublaili glavobolju izazvanu napetostima ili ojaali miie. To su svakako vrlo vrijedni aspekti joge. No naalost, mnogi ljudi brzo gube iz vida dublje aspekte joge i meditacije. Uz pomo tih prastarih tradicija moemo nai pristup svojoj nutrini, doivjeti dubok i dugotrajan mir te trajno poticati vlastiti razvoj. Moda sada mislite: Ne mam ja vremena da pet sati na dan prouavam jogu i vje bam poput jogija u Indiji. Naravno da imate pravo. To ne odgovara naem zapadnjakom nainu ivota. Kako nai pristup jogi i meditaciji koji se u naem brzom vremenu moe realno primijeniti, a da ne gubimo dubinu iskustva i mogunost koju nam pruaju te tehnike? Ova knjiga pokazuje vam sasvim pragmatian put. Osvijetlimo naas tri velika izazova s kojima je na ovaj ili onaj nain suoena veina ljudi u naem industrijalizira lo

nom zapadnom svijetu: kuanica s dvoje djece i savjetnik za strategiju srednjih poduzea ili vlasnica frizerskoga salona. 1. ivimo u ubrzanoj svakodnevici prepunoj raznih podraaja Svakodnevica savjetnika ne razlikuje se previe od one ku anice i majke. Rokovi se love. Uurbanost, zakrene ulice i razdraljivo raspoloenje svakodnevna su pojava u svijetu brzine. Novine, televizija i internet pruaju sve vie podra aja i privlae nau pozornost. Ono malo preostaloga vre mena esto zauzimaju i odreuju nepredviene i nesluene situacije. Kao suprotnost brzom nainu ivota, raste enja za sporou, spokojem, istinski dubokim i pravim doivlja jima. 2. Preoptereeni smo - za optereenje smo pak veinom sami krivi U naem drutvu od nas se oekuje da budemo uspjeni. I to u svakoj ulozi u kojoj se nalazimo: kao poslovan ovjek / poslovna ena, otac / majka, domaica / domain, ljubav nik / ljubavnica, prijatelj / prijateljica ili kao sin / ki. Broj

uloga raste, ba kao i oekivanja klijenata, djece i partnera. Tomu se pridruuje i pritisak nadmetanja. Tu se uz rezultat i fleksibilnost trai i vlastita odgovornost za sebe same. e sto si ne moemo priutiti da budemo bolesni. Zato mora mo nastojati upravljati svojim energetskim sustavom te se fokusirati na stvari koje su uistinu vane. Isto su tako vla stito zadovoljstvo, uravnoteenost i osobni razvoj u naim rukama. S obzirom na ovaj izazov, mi smo ve postali strunjaci u tome kako mnogo stvari rjeavati istodobno. No kad emo moi posvetiti pozornost samo jednoj jedinoj osobi ili jednoj stvari, predano i duboko? 3. Nema univerzalnoga recepta za na osobni (ivotni) uspjeh Nitko nam ne moe rei kako da najbolje oblikujemo svoj ivot, to trebamo initi i kako zadovoljavati visoke zahtje ve, a da pritom budemo sretni. Ima mnogo mogunosti, a izbor ovisi o nama. Tu nastaje i muka, jer teko je odabrati. Odgovor nam veinom moe dati samo na unutarnji glas: to uistinu elim? to mi lei? to mi godi? to me odreu je kao osobu? Mogunost izbora postaje mukom tek kada

brza, povrna svakodnevica preuje na glas, nau intuici ju ili poremeti pristup naim dubljim potencijalima. Ali ako je pristup nama samima slobodan i ako svakodnevno dono simo svjesne odluke, uivat emo u novoj zanimljivoj ulozi aktivnog oblikovanja ivota. Dakle, zahtjevi postaju visoki, svakodnevica uurbana, nema vie lakih rjeenja i univerzalnih recepata. To jaa postaje naa potreba da naemo vremena i mira, vratimo se sebi samima, ujemo svoj unutarnji glas, svjesno odluuje mo i dalje se osobno razvijamo. Kako glasi rjeenje za dilemu u kojoj se nalazimo? Kako prevladati jaz izmeu brzoga ivota i povrnosti svakodnevice te potrebe za mirom, dubinom i kontemplacijom - u ono malo raspoloivoga vremena? Kako istinski primijeniti praksu joge i meditacije u svakodnevnom ivotu te iskoristi ti njezine pozitivne utjecaje za sebe? Kako nai put u dublje slojeve svoje nutrine? Odgovor glasi: Prilagoavajui tehni ke sebi, oblikujemo vlastitu praksu. Na taj nain nalazimo vlastiti put te moemo ispitati koje su vjebe za nas korisne, pomau nam i realno su izvedive. Upravo tomu slui ova knjiga Rolfa Herkerta kao baza.

Ona ukratko predstavlja, i ne odriui se potrebne dubine, tehnike koje se mogu brzo primijeniti kako bi se mobilizi rale unutarnje snage, izotrila intuicija, poboljalo vlastito zdravlje te sklad tjelesnih, duhovnih i duevnih aspekata i opet uspostavila veza. Sa sobom. A tako i s drugima. To nije samo ono za im eznu mnogi ljudi u dananje vrijeme, ve sve vie i klju za ovladavanje profesijom, privatnim ivo tom i vlastitom sreom. Trajno! Nadine Hamburger, savjetnica i trenerica za osobni marketing

ivotna radost i uspjeh s jogom

Ne znajui kako je istina blizu, ljudi je trae daleko ba teta! Nalik su onome koji, stojei usred vode, vapi kako je edan. Hakuin

Danas su u zapadnome svijetu veoma popularne prastare istonjake mogunosti joge i meditacije. No iznenauje ko liko malo ljudi zna to je zapravo joga. Mnogi su fascinirani time jer se nadaju da e njome ispuniti svoju elju za lije pim tijelom. Drugi se opet osjeaju privuenima ovom prak tinom znanou o ivotu jer bi eljeli postii poboljanje i

ozdravljenje od tjelesnih tegoba. Neki gaje nadu kako e u jogi nai smisao ivota i tako bolje iskoristiti vlastiti ivot. Na prvi pogled ini se kako se joga sastoji samo od niza eg zotinih poloaja tijela. No to moramo sami iskuati. Naime, ako se redovito prakticira, s vremenom nastaje fina razlika u kvaliteti ivota. Stalnim jaanjem, napinjanjem i oputanjem tijela, smirivanjem duha u vjebama meditacije i disa nja, uspostavljaju se istinski unutarnji mir i spoznaja.

Joga je kao put spoznaje nevjerojatno omiljena i popular na, ne samo u mistino-religioznom podruju ili kao svjeto nazor. I na zapadu su ljudi otkrili aspekte joge, meditacije i svjesnog disanja koje pridonose zdravlju i razvoju linosti. Tako npr. autogeni trening, koji je osmislio psihijatar Jo hannes H. Schulz, ima podrijetlo u jogi. Znanstvena istra ivanja su pokazala kako oputanje u tzv. poloaju mrtvaca sniava povien krvni tlak, a dnevno prakticiranje vjebi ti jela i disanja (asane i pranajame) moe pomoi lijeenju ra zliitih tegoba kao to su artritis, kronina iscrpljenost, as tma, proirene vene i bolesti srca. Osim toga, studije potvr uju kako joga poveava kapacitet plua i disanja, smanju je opseg tijela i teinu, titi od stresa i sniava eer u krvi te razinu kolesterola. Nema vie dvojbe u ljekovita, preventivna i harmonizirajua djelovanja joge. Vjebe tijela koje duboko oputaju, ja aju miie i zglobove, ine nas pokretljivijima i vitalnijima. Disanje u jogi pomae da se optimalno opskrbimo energi jom, slui vjebanju koncentracije i pozornosti te moe rije iti i psihosomatske napetosti. Stari indijski jogiji i mudraci imali su duboko razumi jevanje za ljudsku prirodu. Znali su to ovjeku, kao cjeli ni sastavljenoj od tijela, duha i due, treba kako bi ivio u

skladu sa sobom i svojom okolinom. Psihiko tijelo je vozi lo, duh upravlja. Dua se smatra pravim ovjekovim iden titetom. Djelovanje, znanje i osjeaji tri su sile koje vuku ti jelo. Kako bi se postiglo jedinstvo tih triju sila, one moraju jedna prema drugoj stajati u ujednaenoj ravnotei. To je jo i danas cilj tradicionalne istonjake psihologije i filozo fije joge. Praksa joge i meditacije daje sve veu jasnou, duhovnu snagu i radost, potie duevnu ugodu i intuiciju. Fino urav noteenom blagotvornom snagom napetosti nastaje stanje ugode koje nazivamo ivotnom radou. A ivotna radost je melem za duu. Ozaren, zdrav izgled, pozitivno zraenje i shvaanje ivota izraz su prirodnih sila koje u nama drije maju. U jogi i meditaciji radi se dakle o cjelovitom, tjelesno-duevno-duhovnom razvoju linosti. To nam moe pomoi da upravo u dananjem vremenu, obiljeenom urbom i stre som, naemo put prema miru i uravnoteenosti. U naem modernom svijetu moramo se snalaziti s promjenama ivot nih struktura, to prije nije postojalo. Potrebno je vie kre ativnosti, mate i spremnosti da stalno iznova uimo kako bismo udovoljili visokim zahtjevima koje nam postavlja svakodnevica. Razvoj duha, unutarnja spoznaja i tjelesna ugo-

da postignuti jogom i meditacijom mogu nam pomoi da reagiramo fleksibilno, a istodobno i s velikom unutarnjom snagom na stalno nove izazove, te da tako uspjenije svla davamo ivot i na privatnom i na poslovnom planu. Takva orijentacija odgovara u potpunosti trendu selfness koji se posljednjih godina sve vie iri. Selfness se moe shvatiti kao daljnji razvoj wellnessa jer se pritom ne radi samo o tjelesnoj i duevnoj ugodi, ve vie o cjelokupnom razvoju linosti koji ukljuuje sva podruja ivota. Cilj je preuzeti odgovornost za svoj ivot i upravljati njime vlasti tom kompetencijom. Tu moemo ukljuiti prastare tehnike joge i meditacije u cijeli ivotni koncept i gledati ga kao pomo na naem osob nom razvojnom putu. No ak i ako ne postavimo svoje cilje ve tako visoko i vjebe primjenjujemo samo kratko, primje rice kao pauzu wellnessa kako bismo se opustili i napunili baterije, darovat emo tijelu i dui mali predah. Ovdje predstavljene tehnike ne oduzimaju mnogo vre mena, no mogu se po volji produbljivati. U svakom slua ju, imaju blagotvorno djelovanje, pojaavaju ivotnu radost, pridonose vitalnosti tijela i stvaraju nov, nesluen sklad, snagu i zadovoljstvo. Kao to kamen baen u vodu uzroku je valove, tako i mi moemo ovu novu pozitivnu energiju i

ivotnu radost prenijeti naoj okolini i naim blinjima jer smo dobro raspoloeni, pa emo i druge time zaraziti. Bez obzira na to nalazite li se kod kue, u uredu, uurba noj velegradskoj vrevi ili se oputate u samoi, s vjebama prikazanim u ovoj knjizi moete se u svako doba, na svakom mjestu povui u sebe i nai mir, oputenost i leernost. Vano je da ostvarite svoj osobni ritam, da ne vjebate pod vremenskim pritiskom te izbjegavate prevelika tjelesna i duhovna naprezanja. Obratite pozornost na to koje dije love programa osjeate kao blagotvorne. Tako moete sami osmisliti leeran program koji je skrojen prema vaim osob nim potrebama i izaziva tjelesno-duhovnu ugodu. Prije nego to ponete sa svojim osobnim treningom, tre bali biste si postaviti sljedea pitanja: Kako postupam sa sobom, to mogu uiniti za pobolja nje svoje kvalitete ivota? Ako elite djelovati aktivno prema van: to mogu uiniti da svojim blinjima dam pozitivan osjeaj i podarim im energiju? to je za mene vrijedan dan? Kako mogu imati takav dan? Kako da postignem tako dobro raspoloenje da nji me mogu zaraziti svoga partnera i blinje?

to danas inim za svoje zdravlje i to bih mogao initi svakodnevno? Koje bih ciljeve i elje htio ostvarivati u sljedeem razdo blju, ime mogu ve danas poeti? Komu i kada mogu pripremiti kakvu radost?

Ako vam je u ovom trenutku potrebna stanka za oputanje ili si elite odmah podariti brzi dovod energije, moete pre skoiti sljedee poglavlje i odmah prijei na dio s vjebama (vidi str. 43). Sljedee poglavlje bavi se trima vanim stupovima koji mogu tvoriti stabilan temelj za dugotrajnu praksu joge i me ditacije, a i naelno su vrijedni za zdrav nain ivota.

Tri stupa za zdrav nain ivota

U jednom selu bilo je jedno vrlo staro, snano i prekrasno sta blo. Jednog dana svi su stanovnici sela i cijele doline smjeli objesiti na to drvo svoje brige, nevolje i probleme umotane u pa ket. No morali su odnijeti kui drugi, tui paketi. Doavi kui, svi su otvorili svoj novi paket. Bili su zaprepateni jer su im se tue brige uinile mnogo veima od njihovih. Svi su se brzo vratili do stabla. Ono je stajalo mirno i mudro se smijeilo na suncu. Objesili su ponovno tue paketie na stablo i potraili svoje, otili kui te bili zadovoljni svojim problemom. Indijska legenda

P o z i t i v n o stajalite p r e m a i v o t u Svaki ovjek, svjesno ili nesvjesno, nalazi se u vezi s besko nanim izvorom energije koji ga hrani i daruje mu njegovu individualnu ivotnu snagu. Taj beskonani izvor energi-

je ne poznaje vrednovanje u smislu pozitivno ili negativno, nego jednostavno postoji. Tako to ovisi i o nama, kako emo postupati s naom strujom energije iz elektrine centra le nae podsvijesti. Mislimo li ili djelujemo negativno, loe smo volje, puni osjeaja krivnje i dvojbe, i nae e energije tei obojene sukladno tomu te utjecati na nae djelovanje i opi osjeaj ugode. Ako smo iz nekog razloga veseli, rado sni, oputeni, puni samopouzdanja, i snaga tee pozitiv no. Negativno miljenje izaziva negativno, pozitivno milje nje daruje pozitivno.

Ako smo svjesni beskrajne centrale energije i iskoritava mo mogunost da tom energijom upravljamo svojim mi ljenjem, imamo u ruci klju za ispunjen ivot. Dobivamo mogunost da uz pomo svojih misli oslobodimo negativna raspoloenja preobrazbom negativne energije. To znai da o nama ovisi hoemo li kroiti kroz ivot mrzovoljni i frustri rani ili vedri i oputeni. Svaka misao koja nastaje u nama je duhovna energija. Energija proizvedena miljenjem formira i obiljeava nae ponaanje. Netko tko stalno plae i ali se, nikad nee vi djeti kako njegova okolina zrai vedrom svjetlou, osjetiti toplinu sunca, zamijetiti miris rue... Prisjetite se kako ima ljudi koji unato tekim udarcima sudbine imaju zauu jue pozitivan stav prema ivotu i uvijek s povjerenjem i sa mopouzdanjem idu svojim putom. Ne gube smijeak i ivot nu hrabrost. Iskoristite najbolje svaki dan i ponite ga dobro: namjesti te budilicu nekoliko minuta ranije te se isteite i rasteite uivajui poput make. Udahnite duboko i mirno nekoli ko puta i izdahnite. Ako imate dovoljno vremena za osobnu higijenu i ugodan doruak, to je jo blagotvornije. Krenite na posao oputeno i bez urbe. Dobar poetak temelj je za

skladan i uspjean dan. Mirno uhodavanje ima znatan udio u kvaliteti vaega ivota, a time i vaeg uspjeha. Na taj na in svladavat ete tee zadatke oputenije i leernije. Pokuajte u svakom dan nai neto pozitivno. Veliki komiar Charlie Chaplin jednom je rekao: Dan kada se nisi smijao, izgubljen je dan! Uinite svakoga dana neto to vam priinja zadovolj stvo, tvori ravnoteu prema poslu, poput hobija, sportskih i slobodnih aktivnosti, te vodi korak blie do vaih ciljeva. Pozitivno oblikovanje ivota obuhvaa i postupanje s bli njima - kolegama, susjedima, lanovima obitelji, prijatelji ma. Zarazite svoju okolinu pozitivnom energijom! Tako mo ete vie toga pokrenuti. Vi sami postajete paljiviji, otvoreni ji, afirmativniji prema ivotu, a time i lake donosite odluke. Stvorite u mislima dnevni plan! Pitajte se: to u uini ti da stvorim pretpostavke za dobru veer, dobar vikend, dobar godinji odmor? Bavite se duhovnim treningom s pomou pozitivnoga razmiljanja! Stanite - meditirajte o svom duhovnom stanju, o svojim navikama razmiljanja. Gledate li ili prosuujete neki dogaaj pozitivno ili odmah sve odbi jete?

Odvojite dva do tri puta na dan, stanite i razmiljajte svjesno pozitivno uz pomo neke afirmacije prema me todi autosugestije: Svakoga sam dana sve bolje i bolje, svakoga dana osjeam kako sam sve blie svom posla nju.

Ovdje moete primijeniti i vlastitu formulu. Primijenite afirmaciju koja za vas ima pozitivan karakter. Nakon neko liko tjedana imat ete novi osjeaj unutarnjeg mira, snage i sklada. No nemojte pokuavati pretjeranom snagom volje provesti to novo ivotno stajalite. ivot b e z sresa Biste li katkad najradije porazbijali tanjure da se rijeite ljutnje i frustracije? Ostavite porculan u ormaru i itajte oputeno sljedee retke jer zvui ludo, ali ne moemo ivjeti bez ikakva stresa. Stres odrava nau radnu sposobnost, proizvodi adrena lin u naem tijelu, potie krvni tlak, oslobaa energiju. No ako stres postane trajnim stanjem, primjerice zbog psihi ke napetosti, ono se prenosi na cijeli organizam i ima nega tivan uinak.

Stres je pomodna rije koju svi izgovaraju. Pojam stres potjee od engleske rijei distress (tetan utjecaj) i oznaa va neugodno ili dugotrajno tjelesno ili duevno optereenje. tetni stres oznaavamo danas kao distress, za razliku od blagotvornog eustressa. Eustress je dobro doziran stres koji smo sami odabrali i dok se ne okrene u svoju suprotnost, djeluje revitalizirajue i godi nam. Distress se, naprotiv, po javljuje kada okolnosti vladaju nama, a ne mi njima. Poremeena ravnotea s naom okolinom i postavljenim zahtjevima znai negativan stres. Mnogi ljudi ne znaju primjereno reagirati na izazove stre snih situacija. Kod nekoga se pojavljuje visoki krvni tlak i dospijeva u predinfarktno stanje, drugome je muno od problema i ometaju mu probavu.

Trebali bismo stoga nauiti kako tetni stres sprijeiti ve u zaetku. Distress, koji se ve razvio u trajnu napetost, u pravilu s psihikom i tjelesnom napetou moe se raz graditi ciljanim antistresnim treningom i treningom oputanja. Nikada ne bismo smjeli zaboraviti traiti eustress, posebno u obliku kretanja, i uvijek imati na pameti kako je ovjek po svojoj biolokoj naravi ivo bie koje ezne za tjelesnim kretanjem. Pritom je nuna pretpostavka da se sami odluite, ne sluajui oekivanja okoline, za program w ellnessa koji se uklapa u va koncept ivota. Takav e se program pojaviti s radosnim i veseljem obiljeenim osjeajima, pa se ne razvija u munu dunost. (Uivanje u kretanju vodi do meditacije u kretanju pri kojoj ovjek jo osjea samo sebe i blagotvornu vitalnost svoga tijela. Duh miruje, dua se smije.) Nemojte u poetku pretjerivati. To lako moe izazvati ote enja. Krenite sustavno u svoje novo kretanje. Ako ste sta riji ili dugo vremena niste bili sportski aktivni, ponajprije nakon tekih bolesti, savjetujte se sa svojim lijenikom, po-

sebno zbog eventualnih rizika srca i cirkulacije, kraljenice i aparata za kretanje. Vano je takoer oslukivati glas svoga tijela. Uivajte u sve boljoj kondiciji. Osjetite ugodu. Dobro doziran stres je pozitivan, on odrava na ivotu pretjerani trajni stres je negativan, razara ivot. U naem uurbanom vremenu ima malo ljudi koji se znaju dobro opustiti. Za oputanje je potrebno stati i osta ti u trenutku, zaustaviti neprekidnu rijeku misli. Ne treba te nuno izvoditi vjebe joge u potpunoj izolaciji kako bi ste meditirali. Moete se oputati i na drugi nain. Moete usred gradske vreve sjesti na terasu nekog kafia i prepu stiti se toplim zrakama sunca, blagotvorno upijati atmosfe ru, gledati kako se djeca igraju, sluati kako ljudi razgova raju, ptice cvrkuu. U takvom trenutku u nama raste ivot na radost. Ako uivamo u trenutku, otvaraju se sva osjeti la, nastupaju oputenost i leernost. Mogunost uivanja u naoko banalnim stvarima nema granica. Smijeh i radost izazivaju pozitivnu energiju. Smijte se ee jer smijeh je najbolji lijek.

Da bismo se opustili, potrebno je ponovno otkriti to nam uistinu godi. To moe biti alica aja ili kave, zanimljiva knjiga, aa vina s prijateljima ili kakva djeja pjesmica. Le ernost, oputenost i sposobnost iskljuivanja misli su po trebni, djelotvorni trenuci mira i odmora: Pravi wellness!. Za male vjebe oputanja uvijek ima vremena pa i ti jekom rada: sjednite oputeno i udiite mirno i ravno mjerno. Mislite pritom samo na neku odreenu stvar.

Neka vam misli to manje lutaju. Vjebajte tu tehniku vie puta. Nakon nekog vremena otkrit ete oputajue djelovanje. Nauite umijee dokolice: zavalite se i zatvorite oi. Udahnite nekoliko puta duboko i mirno kroz nos. Osjetite bla godat umirujueg disanja. Zatim otvorite oi i uivajte u sadanjem trenutku svakodnevice. Promatrajte ptice, rasko boja u prirodi, osjetite miris cvijeta, sluajte tii nu - zaustavite vrijeme. Donesite sljedeu odluku: Novom energijom, snagom, oputenou i pozitivnim zraenjem suoit u se sa svim izazovima i biti miran i oputen. Napravite vlastiti program wellnessa.

Oputenost Oputen ovjek je uvijek nadmoan nad uplaenim kojeg progoni nemir. On i jednim satom snova dobiva vie nego uurbani znojem cijeloga dana. Njegova prirodna sigurnost i neogranieno povjerenje omoguuju mu da kao od ale svladava zapreke pred kojima se drugi oajniki mue. On je poput studenca koji uvijek tee, a ipak nita ne gubi. Hrani ga nevidljiv izvor. Njemu dolaze edni i on toi, a ipak ostaje uvijek nasmijeen i zadovoljan. Autor nepoznat

ZDRAVA PREHRANA
ovjek je ono to jede. Poslovica

Razvoj tijela, duha i due pretpostavlja zdravu, uravnotee nu prehranu. Ona daje ivotnu snagu te spreava pretjera nu tjelesnu teinu i duhovnu tromost. Jedite samo kad ste gladni. Pijte prije jela i vie puta ti jekom dana, jednu do dvije ae izvorske vode! To stvara osjeaj sitosti. Jedite polako jer se osjeaj sitosti pojav ljuje nakon dvadeset minuta. Drite se sezonskog svjeeg povra i voa, suhih plodo va mahunarki, oraastih plodova, sokova koji sadrava ju vitamine, aja, mlijenih proizvoda, meda, mslija, in tegralnoga kruha, ribe i peradi! Izbjegavajte meso, previe kave, alkohola, eera, ivo tinjskih masti i kolaa. Pijte obilno, ponajprije sokove razrijeene vodom, aj i mineralnu vodu. Popijte ujutro natate, zbog bolje probave, sok od pola li muna pomijean s aom vode.

Poseban program prehrane za jogu nije nuan, ali je poe ljan. Jedan dan posta u tjednu ini uda - mijenja vae na vike jela i pila. Oslukujte svoje tijelo. Ono intuitivno zna koja su jela i pia dobra za vas. Ako tu i tamo zgrijeite, onda to uinite s uivanjem i radou: pojedite komad mesa ili tortu sa lagom ili ham burger, popijte kavu, konjak ili vino, a zatim se vratite pa metnoj prehrani! Dok jedete, vodite samo pozitivne i prijateljske razgovore. U naelu vrijedi: ne jedite i ne pijte previe, prevrue, prehladno ili prebrzo. Otkrijte to vam uistinu godi jer svako ti jelo reagira razliito na namirnice koje mora preraditi.

Dar bogova

U davna vremena, dok su ljudi jo imali darove bogova, mu drac Brahma je odluio da e ljudima oduzeti boju mo jer su zloupotrebljavali svoje darove na najgori mogui nain. Zato su se bogovi sastali i stali vijeati gdje bi se najbolje mogli sakriti od ljudi. Zakopajmo se u zemlju, ree jedan. Ne, bolje je da uro nimo u more na njegovu najdubljem mjestu, predloio je drugi. A kako bi bilo s Mjesecom? Ali Brahma je samo tre sao svojom sijedom glavom. Ne, ne, prije ili kasnije otkrit e sklonite, njihova znatielja ne poznaje granica. Oni ko paju i rone, ruju i oru, ne poznaju vanjske granice. irila se bespomonost, zbunjena lica u krugu. Zatim se Brahma ponovno digao i rekao: Oni e traiti u najdubljim dubinama, u najsvjetlijim upljinama, iza najviih brda. No

Dar bogova

u svojoj nutrini, u svom praiskonskom sebstvu, nee to slu titi. Sakrijmo darove ondje. Rekao je to, nasmijeio se i bio zadovoljan. Brahma je znao za ljudsku prirodu i imao je pravo. Do danas je, tako zavrava legenda, ovjek obiao svijet, otkrio najudaljenije kutke, ronio i kopao, samo da bi traio neto to se moe nai u njemu samome.

Joga - meditacija disanje

itav ivot je joga. Stara mudrost o jogi

Sve ovdje predstavljene vjebe samo su mali dio velikog su stava joge. Odabrane su tako da se mogu nauiti lako i be zopasno ako se orijentirate po svom osjeaju ugode. Va no je samo da pazite na to da razvijete vlastiti, individualni oblik vjebanja i postojanja. Odaberite samo vjebe za koje osjeate da vas privlae. Promatrajte svoje ope tjelesno i duevno stanje. Nemojte se ni na to siliti i ne pokuavajte nita postii. Ne pretjerujte, tijelo e tek redovitim vjeba njem dostii gipkost. Doivite sebe s pozitivnom vjerom i ra zigranom radou! Dajte si uvijek priliku da osluhnete sami sebe i izbacite suvinu energiju ili stres dogiranjem ili vjebama snage.

No ponite to prije, mirno i oputeno, s vjebama joge, me ditacije i disanja. Dobro je i baviti se nekom vrstom spor ta. Voziti brdski bicikl, plivati, igrati tenis ili golf, skijati na snowboardu ili neto slino. Nakon toga ovjek je oputeniji i moe se posvetiti prikladnim duhovnim vjebama. Nemoj te se baviti sportom samo radi rezultata. inite to iz uitka. Doivljavajte pritom svoje tijelo i duh svjesno, bez pritiska od rezultata. Tada ve imate neku vrstu meditacije pokreta kod koje se moete istodobno potpuno iscrpiti. No ako vjebate poloaje joge, ne biste ih trebali izvoditi kao obine gimnastike vjebe, nego tako kako je prikazano u odreenim odlomcima. Sportska aktivnost je oslobaanje fizike energije, dok vjebe joge ciljano oslobaaju fiziku i duhovno-duevnu prirodu, i to prema unutra, usmjereno na jezgru jedinke. Nemojte odmah odustati, vjebajte umje reno, ali redovito, ako je mogue svakodnevno. Pokuajte stvari u ivotu gledati pozitivno. Pozitivno ponaanje i povje renje pomau nam da izlijeimo i ojaamo nau podsvijest. Ovako ete pravilno vjebati Prije poetka vjebe kratko umijte lice i operite ruke hla dnom vodom.

Nosite po mogunosti laganu, leernu, svijetlu odjeu. eludac ne bi trebao biti ni prepun niti prazan. Nepo sredno prije vjebanja smijete popiti aj i pojesti malo voa ili jogurta. No izbjegavajte teko probavljiva jela i vjebanje odmah nakon jela. Pojedite uvijek samo toliko da utaite glad. Pun eludac stvara tromost duha. Imajte mjeru u svemu. Dobro je vjebati uvijek u prozranom, svijetlom, mir nom prostoru. Ako biste pri vjebanju htjeli otii u dubinu svoga sebstva, trebali biste zato uzeti oko 20 do 30 minuta vre mena. Odaberite vrijeme vjebanja ujutro i naveer kad vas nitko ne ometa. (Uzmite u obzir jutarnju nepokretlji vost tijela.) Vjebajte uvijek u isto doba dana. Ako se nakon vjebanja pojave upala miia ili napetosti, pogreno ste vjebali (preveliko optereenje). Ako ste nervozni, odvojite malo vremena i pozabavite se higijenom mozga. Slijedite sve neugodne, ometajue misli. Pustite da vam smetnje prou kroz glavu i tijelo. Nemojte se blokirati. Nakon nekoliko minuta ponovno se mirno i oputeno usredotoite na vjebe.

Postupajte isto tako pri tjelesnoj napetosti. Iivite se, pleite ili skaite, rasteite se, isteite kako vam odgovara. Ponite tada, nakon nekoliko minuta, mirno i oputeno sa svojim vjebama. Odaberite niz vjebi koje moete izvoditi na radnome mjestu, na sastancima, na etnji ili u pauzi. Izbjegavajte pretjerano odricanje. Pogreno shvaeno muenitvo ne vodi niemu. Pod odreenim okolnostima ne biste trebali vjebati (pri mjerice, u trudnoi, pri tjelesnim oteenjima, oteenji ma kraljenice i miia i slino). U sluaju dvojbe uvijek potraite lijeniki savjet.

Ove upute vrijede za sve vjebe hatha joge te za meditaciju i uenje disanja. Moete svuda, u svako doba, u svakoj situ aciji izvesti neku vjebu i trenutano osjetiti pozitivne utje caje i ugodu, ak i ako imate samo malo vremena. Uspjeh vjebe ne ovisi o stupnju teine, ve o ispravnom stajalitu onoga koji prakticira! Za sva uenja za jogu, meditaciju ili disanje vrijedi slje dea uputa: prije poetka vjebe izdahnite uvijek najprije na usta kako bi potroena energija potpuno napustila tije-

10. Nakon toga udahnite duboko kroz nos i ponite s poje dinim vjebama. Joga, meditacija i disanje nisu nikakvi udesni recepti ili psihotehnike koje vode do prosvjetljenja. No one vode - kat kad bre, katkad polaganije - do spoznaja koje nam daruju duboko razumijevanje za ivot. Pruaju nam mogunost da naemo put prema vlastitom sreditu. Prije nego to nastavite itati, napravite pauzu izdisanja! Oputeno duboko izdisanje kroz nos ili usta i uz olaka vajui uzdisaj odvodi otrove, tetne tvari te isti tijelo od potroenog duika i kisika. ienjem disanjem tijelo se moe pri udisaju optimalno opskrbiti svjeom, okrepljuju om energijom, a duh postaje oputeniji, leerniji i rjeava se greva. Uivajte u blagotvornom djelovanju male pauze disanja u kojoj mirujete u sebi, otrite osjete, zaustavljate vrijeme, oslukujete sebe ili ujete srce kako kuca. Kad se elite odmoriti, napravite pauzu izmeu disanja. Izdahnite stoga uvijek duboko i oputeno, iz trbuha. Na pravite malu pauzu i pustite da vam zrak ulazi odozdo pre ma gore i zatim opet duboko izdahnite. Ponite sve vjebe pravim izdisanjem!

JOGOM DO SLOBODE
Joga nije za onoga tko previe ili premalo jede, tko previe spava ili ostaje budan. Bhagavagdita, indijski ep u stihovima

Poloaji tijela (asane) potiu zdravlje i gipkost tijela, naeg vozila, kako bi nas nosio kroza ivot, ako je mogue, do duboke starosti. Govori se o 84 klasina poloaja tijela koja su imitacija ivotinja i prirode i koja skrbe o boljoj prokrvljenosti organa i lijezda, iste krv i smiruju duh. Pri vjebanju asana trebali biste uvijek voditi rauna o slje deem: zauzimajte svaki poloaj tijela iz potpunoga mira. Pripre mite se duhovno na asanu koju ete vjebati i izvodite sve pokrete polako, paljivo, teno i oprezno.

zadovoljite se u poetku grubim oblikom poloaja tijela. Tijelo stalnim vjebanjem (i osjeajem ugode) nalazi fini oblik. izdahnite duboko i izvodite tijek asane od poetka do e ljene krajnje pozicije polako i paralelno s udisanjem. Kad zauzmete eljeni poloaj, diite mirno i oputeno. Kod nekih vjebi je pametnije, kao to ete sami otkriti, krat ko zadrati dah.

Ako se dah pritie, otili ste predaleko. Dah mora uvi jek tei bez pritiska. Ostanite u svakom poloaju toliko dugo dok se dobro osjeate ( 3 - 1 0 sekundi). Vratite se isto tako polako i teno, paralelno s izdisajem, u poetni poloaj. prepustite se osjeaju ugode, pustite disanje da se intu itivno samo regulira i da se smiri. izvodite sve vjebe kao da se igrate i izbjegavajte svaki napor. ponovite asanu ako elite. nemojte u poetku vjebati sve asane odjednom, nego postupno poveavajte koliinu.

kraljenicu, zglobove i muskulaturu ne biste smjeli jed nostrano optereivati i trenirati! Nakon nagibanja kra ljenice prema naprijed slijedi asana prema nazad. Ne mojte u poetku dugo sjediti u poloaju lotosa ili polu-lotosa (preveliko rastezanje). Tek stalnim vjebanjem tijelo postaje gipko i pokretljivo. otkrijte je li kod nekih asana ugodno vjebati zatvorenih oiju.

Poloaj mrtvaca (savasana) Leite oputeno na leima s rukama bono uz tijelo. Diite mirno, teno i oputeno. dobro je za oputanje smiruje duh i duu izgrauje nove energije protiv pospanosti i nervoze

Svijea (sarvangasana) Leite ispruenih nogu na leima, a ruke drite bono uz tijelo. Udiui, diite polako ispruene sku pljene noge daleko iznad glave. Rukama poduprite struk i ispruite noge u vis ravno poput svijee izdiui. Disanje je mirno i oputeno. Izdiui, vrati te se polako i oprezno u poloaj mrtvaca. dobro je za prokrvljenost mozga uravnoteuje sredinji ivani sustav dobro kod umornih nogu i bolesti vena pozitivno utjee na cijeli organizam oputa cijelo tijelo

Kotrljanje u jogi Sjednite privuenih koljena na pod, doite elom do ko ljena i drite se rukama vr sto za koljena. Otkotrljajte se sada oprezno prema nazad na lea a zatim s malo zamaha prema naprijed. Kotrljajte se ri tmiki naprijed-natrag. Pri kotrljanju naprijed izdiite, pri kotrljanju natrag udiite. potie oputanje i zagrijavanje dobro je za probavu pri napetostima u vratu i u kraljenici jaa trbunu muskulaturu

Poljubac u koljeno, sjedei (paimotanasana) Izdiui u sjedeem poloaju uz ispruene noge, pognite gornji dio tijela daleko naprijed i dodirnite elom koljena. Rukama obuhvatite stopala. Ostanite 30 - 60 sekundi u tom poloaju, a zatim se polako i teno vratite gornjim dije lom tijela prema gore. dobro za trbunu muskulaturu potie probavu jaa kraljenicu istee lenu muskulaturu i aktivira snagu ivaca potie stvaranje topline

Plug (halasana) Lezite isprueni na lea, ruke su uz tijelo, dlanovima pokazuju pre ma dolje. Udiui, diite isprue ne, skupljene noge iznad glave. Iz diui, sputate noge prema straga sve dok noni prsti ne dotaknu pod. Ispruite ruke prema odostraga i dotaknite vrcima prstiju none prste. Diite mirno. Izdiui, vraate se polako u poloaj mrtvaca. dobro protiv laganih napinjanja u podruju lea i vrata potie energiju i vitalnost jaa muskulaturu vrata i trbuha pomae pri zatvoru potie prokrvljenost jaa ivani sustav

Pantera (vajra hamsesana) Sjedite na petama i izdiui miete gornji dio tijela i ruke naprijed na pod. elo i pod smiju se dodirnuti. Osjeajte duboko u trbuhu kako vam tee dah. Udisanjem se vraate polako u poetni poloaj. dobro za istezanje lene muskulature potie cirkulaciju i vitalizira organizam znatno oputa pomae pri nadutosti

Libela (sukna salabhasana) Leite na trbuhu rukama bono uz tijelo, dlanova okrenutih prema gore. Udisanjem gipko diite gornji dio tijela, ispru ene noge i ruke lagano prema gore. Zadrite dah. Izdiui, vraate se u poetni poloaj i oputate se. iri trbunu muskulaturu jaa snagu volje i seksualnu mo istee prsnu kraljenicu i slabinske kraljeke potie vrstu muskulaturu stranjice i lea

Poloaj polulotosa (samanasana) Sjedite uspravno na podu ili malo povieno na jastuku. Desno sto palo stavite na unutarnju stranu lijevog bedra. Ako vam je to istezanje prenaporno, moete postaviti stopalo i na lijevu cjevanicu. Zatim stavite lijevu nogu oprezno na desnu. Lea su uspravna, dranje opute no, disanje mirno i teno. Oi su zatvorene. idealno za vjebe koncentracije, uranjanja i meditacije za oputanje i uenje pravilnoga disanja dobro protiv nervoze

Oprez pri oteenjima meniska u koljenom zglobu!

Poloaj dijamanta (virasana) Sjednite skupljenih koljena na pete. Gornji dio tijela je uspravan. Oi su zatvorene. Ruke se nalaze na koljenima. Dranje i disanje su mirni i oputeni. Ako osjetite bolove u nonom zglobu, stavite jastuk izmeu peta i stranjice. dobro za vjebe disanja i meditacije idealno za jaanje lea oputa umorne noge i glenjeve potie gipkost koljenih zglobova za uenje pravilnoga disanja

Trokut (trikonasana) Stojite u laganom do srednjem raskoraenom poloaju. Na gnite gornji dio tijela u lijevo. Lijeva ruka dodiruje lijevu nogu s vanjske strane, desna ruka tvori crtu s lijevom ru kom. Glava se okree prema desnoj ruci. Disanje je mirno. Ponovite zatim vjebu na desnoj strani. olabavljuje kukove potie vitki stas jaa muskulaturu bedara i nogu ublaava boli u leima

Poljubac koljena, stojei (ardha padahastasana) Stojite uspravno skupljenih nogu, ruke vise sa strane. Udi sanjem diite ruke pred sebe. Izdiui, sputajte ruke pre ma nogama dok elo dodiruje koljena. Diite mirno i opu teno. Nakon toga uspravite se polako udiui i stavite ruke iznad glave. Izdiui, vraate se u poetni poloaj.

daje novu energiju i osvjeava istee lenu muskulaturu poboljava prokrvljenost mozga istee koljene zglobove potie probavu

Oprez pri istroenosti kraljeaka u podruju slabinske kralje nice!

Simbol cjeline (padma jogasana) Sjedite u poloaju polulotosa ili lotosa. Izdiui, naginjite se naprijed sve dok elom ne dotaknete tlo. Ruke su poloene na lea. Disanje je mirno i oputeno, oi zatvorene. Izdiu i, vraate se u poetni poloaj. idealno za istezanje kraljenice potie prokrvljenost glave oputa i daje novu energiju

Oprez pri oteenjima kraljeaka i meniska!

Kobra (Bhujangasana) Leite na trbuhu, dlanovi se nalaze u visini ramena. Zaba cite glavu unazad i diite, polako udiui dok je mogue, gornji dio tijela u krino podruje. Zdjelica ostaje na podu. Zadrite ovaj poloaj bez disanja dok se dobro osjeate. Iz diui, vraate se u poetni poloaj. jaa muskulaturu lea i stranjice istee muskulaturu prsa i trbuha istee slabinsku kraljenicu ublaava lagane tegobe abdomena jaa ivani sustav

Luk (raja dhanurasana) Leite na trbuhu i drite rukama zglobove stopala. Udahnite, diite istodobno gornji dio tijela i gurajte zglobove stopala visoko nazad. Izdiui, vraate se polako u poetni poloaj. jaa kraljenicu potie probavu izgrauje muskulaturu prsa i trbuha djeluje pozitivno na lijezde jaa miie stranjice, lea i nogu

Spavanje pete (supta vajrasana) Ponite vjebu kao poloaj dijamanta (vidi str. 54). Lezite za tim oprezno na lea. Poduprite se pri leanju rukama ili laktovima. Prekriite ruke iza glave. Diite mirno i oputeno. dobro za istezanje muskulature bedara, zdjelice i trbuha jaa seksualnu mo

Oprez pri oteenjima meniska!

Skakavac (raja salabhasana) Leite na trbuhu i ispruite ruke uz tijelo. Dlanovi i bra da dotiu pod. Udiui podiete ispruene, skupljene noge ostajete u tom poloaju sve dok ne udahnete. Izdiui, vra ate se polako opet u poetni poloaj. dobro za muskulaturu trbuha, zdjelice, kukova, stranji ce i lea jaa slabinsku kraljenicu i ivani sustav pospjeuje izluivanje mokrae

Poloaj poluzakreta (ardha matsjendrasana) Sjedite ispruenih nogu. Uvucite desno stopala pod stra njicu i stavite lijevo koljeno preko desnoga. Stavite lijevu ruku iza lea prema desnom bedru. Desna ruka dotie li jevo stopalo. Diite mirno i oputeno. Nakon toga vjebajte poloaj poluzakreta na drugoj strani. dobro za slabinsku kraljenicu aktivira trbune organe (probavu)

Junaki poloaj (sarvanga pusti) Uspravan poloaj u prednjem ra skoraku. Jednim udisajem miite ruke sklopljenih dlanova ispred prsiju iznad glave, lagano unazad i blago prema kriima. Prednja noga je malo svinuta, stranja ispruena. Mirno diite. Izdiui, vraate se u poloaj prednjega raskoraka. Po novite vjebu. Nakon toga promijenite stopalo. jaa cijelo tijelo potie koncentraciju dobro za disanje

Poloaj stabla (sukna vrikshasana) Stanite skupljenih nogu, uhvatite desnom rukom desno stopalo i sta vite taban na lijevu unutarnju stra nu natkoljenice. Koljeno je okrenu to u stranu. Izdiui, dignite ruke koje ste sklopili iznad prsa visoko iznad glave. Diite duboko i oputeno. Izdiui, vratite ruke i nakon toga stopalo u poetni poloaj. Zatim promijenite nogu na kojoj stojite. potie ravnoteu uvruje volju jaa sposobnost koncentracije jaa miie nogu

Poloaj na glavi (shirshasana) Vjebajte ovu asanu u poetku uza zid. Pazite na dobru podlogu. Stavite glavu meu sklopljene ruke. Glava i laktovi tvore trokut. (Dobar je i normalan stoj na glavi uz pomo ruku uz ramena, uz odupiranje o pod.) Dignite stranjicu, pritisnite koljena, napravite male korake u smjeru glave i pokuajte tada staviti noge iznad glave te izbalansirati polo aj na glavi. Po mogunosti duboko i mirno diite.

dobro za prokrvljenost mozga potie vitalnost oslobaa noge od venskih bolesti jaa cijeli organizam

Poloaj brda (pronam mudra aimam) Sjedite u poloaj polulotosa ili lotosa (vidi str. 53). Udiui, stavite ruke ispred prsa iznad glave. Disanje je teno. Sada se naginjite naizmjence polako na desnu, a zatim na lijevu stranu. Izdiui, vraate se u polazni poloaj. jaa kraljenicu dobro je za ivani sustav smanjuje stres jaa disanje

Oprez pri oteenjima meniska!

Poloaj lotosa (siddhasana) Sjednite u poloaj polulotosa (vidi str. 53). Sada stavite lijevo stopalo na desnu natkoljenicu a desno stopalo na lijevu natkoljenicu. Oba koljena dotiu tlo. Dlanovi su poloeni na koljena i okrenuti prema gore. Sjedite uspravno i oputeno (eventu alno na jastuku). Disanje je mirno i teno. optimalna pozicija za sve vjebe disanja, uranjanja i me ditacije jaa noge i lea ublaava tegobe abdomena protiv nervoze i unutarnjeg nemira

Oprez pri oteenjima meniska!

M o l i t v a S u n c u - ( p o w e r j o g a za tijelo, d u h i d u u ) Molitva Suncu kao tovanje Sunca sastoji se od niza po loaja tijela koje izvode jogiji sukladno tradiciji pri izlasku Sunca. Molitva Suncu, nazvana i Pozdrav Suncu, jedna je od najljepih, najskladnijih, najzdravijih i najuinkoviti jih vjebi uope. Djeluje na cijeli organizam, jaa disanje i obrambene snage. Potie duhovnu koncentraciju, odrava tijelo mladim, snanim i vitkim, daruje nam energiju i vital nost, pomae da steknemo mir i blistavi izgled te je optimal no uravnoteena vjeba kondicije. Izvoenje Pozdrava Suncu je ljupko, ravnomjerno isprepletanje dvanaest razliitih poloaja u meditaciju, pokreti ma nalik na balet. Kod ove asane budite u poetku malo strpljivi i postupaj te korak po korak. Zauzimajte svaki poloaj posebno (vidi sliku na str. 72). Poveite pojedine poloaje tek nakon vie kratnog vjebanja u jedinstven teni tijek pokreta. Prepusti te se u poetku intuitivno svom disanju. Nakon nekog vre mena izvoenje pokreta e tei prema udisanju, odnosno izdisanju.

Slijed poloaja

tijela

1. Stanite uspravno skupljenih nogu. Dlanovi se dotiu kao kod molitve ispred prsa. Izdiui, lagano se nagnite. 2. Duboko udiui, uspravite tijelo, ispruite ruke dlanova sklopljenih iznad glave prema nazad i usmjerite pogled prema gore. 3. Izdahnite i nagnite gornji dio tijela pruenih nogu koliko je mogue naprijed. Ruke dotiu tlo. 4. Stavite desnu nogu (kod drugoga prolaza lijevu nogu) korak prema natrag i kleknite. Druga noga ostaje izme u ruku na podu. Usmjerite glavu prema gore i pritom udahnite. 5. Zadrite dah i ispruite drugu nogu unatrag, slino kao kod skleka. 6. Izdiui, spustite elo, prsa i koljena prema podu i digni te stranjicu. 7. Udahnite. Spustite kukove, nagnite gornji dio tijela una trag i zabacite glavu unazad. 8. Izdisanje. Stisnite stranjicu prema gore i kliznite noga ma malo naprijed sve dok ne doete u obrnuti V poloaj.

9.

Udisanje. Stavite desno stopalo (kod drugog prolaza lije vo stopalo) izmeu ruku a glavu zabacite unazad. Drugo koljeno dotie pod. 10.Izdiui, stavite drugu nogu isto tako naprijed i stisnite stranjicu prema gore. Gornji dio tijela je nagnut, kolje no stisnuto, ruke dotiu pod. 11. Uspravite tijelo ponovno s udisajem, stavite ruke sklo pljenih dlanova iznad glave prema straga. 12.Izdiui, vratite se u poetni poloaj.

Napravite drugi prolaz i ponite kod poloaja 4. i 9. lijevim stopalom. Mislite kao i kod svih vjebi na pravilo: od gru be forme do fine forme. Vjebajte Pozdrav Suncu koliko god vam godi!

Budi kakav jesi, i nemoj se izdavati za neto posebno. Jedi svoju hranu, olakaj svoju utrobu, zalij vodom, odjeni se. Kad si umoran, legni. Sve je ovdje - sada. Put je ve cilj. Rinzai (9. stoljee)

SNAGA DISANJA
Disanje je ivot. Tko samo napola die, i ivi napola. Stara mudrost joge

Vjebama disanja (pranajamama) uimo iscrpiti sav svoj ka pacitet disanja. Kod normalnog disanja iskoritavamo samo petinu svojih mogunosti pa tako ostavljamo mnogo energi je neiskoritene. Vjebe disanja poboljavaju dovod kisika, umiruju i jaaju ivani sustav te nam daju osjeaj sklada i uravnoteenosti. Pravo disanje je najzdraviji, najprirodniji nain ivota. Ono pomae da se olabave tjelesne blokade, npr. dijafra gma. To je najuinkovitija metoda da tijelo i osjeaje drimo pod nadzorom te da poveamo zdravlje i oekivanu ivotnu dob. Zrak koji udiemo vaniji je za ivot od hrane. Disanje je ivot. Vjebe disanja su i vjebe meditacije! Tako za uenje di sanja i meditaciju vrijede iste pretpostavke: tradicionalan poloaj lotosa ili polulotosa (vidi str. 53) optimalan je za vjebe disanja i meditacije. No za veinu zapadnih ljudi je

odravanje toga poloaja na dulji rok vrlo muno i izaziva napetosti. Kao pomo preporuuje se da koso ispod stra njice stavite jastuk, sjednete uspravno na stolac, leite u poloaju mrtvaca (vidi str. 46) ili da zauzmete poloaj dija manta (vidi str. 54). Pri izvoenju pranajame pripazite uvi jek na sljedee upute: oi su napola ili sasvim zatvorene, ruke su sklopljene u krilu ili okrenute dlanovima prema gore, na koljenima, pri emu se palci i kaiprsti blago dodiruju. Vrh jezika dodiruje nepce tik ispred gornjeg reda zuba. udiite i izdiite - po mogunosti na svjeem zraku - po lako i postupno, teno, duboko u trbuhu. Pazite uvijek na potpuni izdisaj! olabavite miie ramena, abdomena i lica. vjebajte na poetku sve pranajame samo dvaput na dan po tri minute. Zatim postupno poveavajte (triput, etiri puta, pet puta na dan) sve dok svjesno disanje nije vie vjeba, nego tee prirodno. izvodite vjebe disanja na lagan i leeran nain. Ako vam to nakon nekog vremena ne uspijeva, najbolje je da vje bate pod vodstvom kvalificiranog uitelja joge. Vlastiti eksperimenti mogu ovdje vie tetiti nego koristiti.

Pustite dah da tee Radi dubljeg uronjavanja, trebali biste sljedee vjebe izvo diti uvijek zatvorenih oiju. Prepustite se dahu i slijedite svjesno svoj ritam disanja. Izdiite mirno i oputeno - udiite - izdiite - udiite - izdiite - i tako dalje. Pustite dah da tee kako dolazi i odlazi, promatrajte sebe s udaljenosti. Ciklus sedmica Ako vae misli pri disanju esto vrludaju, to se moe pret postaviti, brojite u mislima do sedam i zatim ispoetka. Uzmite za udisanje i izdisanje jednako mnogo vremena: najprije duboko izdahnite, zatim udahnite - izdahnite - je dan; udahnite - izdahnite - dva; i tako dalje. Ako izgubite koncentraciju na disanje i misli vam lutaju, krenite ispo etka. Koncentracija bez granica Diite kao kod druge vjebe, no brojite koliko moete izdra ti, a da vam misli ne odlutaju.

D u b o k o udisanje Diite kao kod prve vjebe, no produite udisanje i izdisanje, a to znai udiite i izdiite dublje, uvijek 5 - 1 0 sekun da. Pripazite da pri udisaju ispunite energijom podruje e luca, prsa i ramena (bez grenja), a da pri izdisanju potro eni zrak potpuno izae iz tijela. Udiite duboko tri do etiri puta i pustite da se disanje samo ponovno smiri. Oprez pri hiperventilaciji. Udiite i izdiite duboko u podruju trbu ha, bez tiskanja. Disanje u r i t m u Najprije duboko udahnite, a zatim duboko izdahnite, zatim udiite u ritmu 2 : 2 : 4 ili 4 : 4 : 8 ili 6 : 6 : 9. To znai da udiete oko dvije sekunde, a zatim dvije sekunde izdiete. Zatim zrak zadravate etiri sekunde - nakon toga udie te ponovno dvije sekunde, dvije sekunde izdiete, etiri se kunde zadravate zrak itd. Vjebajte isto tako ritam 4 : 4 : 8 ili 6 : 6: 9 (samo za napredne).

Disanje k a o njihalo Ponite tako da miie tijela istodobno napinjete, drite 5-10 sekunda i pustite, duboko izdiui. Zamislite sada da vam pred zatvorenim oima titra njihalo. Amo-tamo, amo-tamo. Sad se svojim disanjem na odreen nain prikljuujete titrajima njihala. Tim nainom disanja doputate disanju da titra i da bude ravnomjerno. Ako vam je disanje preplono i jo ne ti tra do dna zdjelice, tada zamislite vee, tee, polaganije nji halo kako titra. Disanje tao Kao to pri Disanju kao njihalo zamiljate njihalo, moete pri disanju vizualizirati i optok krvi. Zamislite optok krvi u svom tijelu tako da vie ne mislite na udisanje i izdisanje, ve osjeate kako dah cirkulira u vaoj unutranjosti. Zamislite da dah pri udisanju utjee ispod lea, a kod izdisanja istjee na prednjoj strani. Udiite uvijek od trtine kosti du kraljenice prema glavi, a zatim od glave pre ko brade, prsa i trbuha do dna zdjelice tako da se krug za tvara. Dah bi trebao tei uvijek oputeno, kao kod drugih pranajama. Ako ne uspijete odmah u ovom obliku disanja,

moete najprije poeti s disanjem kao njihalo, a zatim pri jei na disanja tao. Najprije e kruni pokret disanja biti vie apstraktna predodba. No postupno ete razvijati svi jest kako va dah doista cirkulira u krunom toku. Ako ste u svakodnevnom ivotu izloeni stresu, ovaj tre ning disanja moe posluiti ujutro za pripremu ili naveer za duboko oputanje ili za stvarno iskljuivanje. Energija koja titra Uspravite se, potpuno oputeni. Noge su lagano razmaknu te, paralelno, koljena su lagano svinuta, sasvim labavo. Glava je uspravna, ramena vise isto tako labavo. Zatvorite oi. I brada smije biti labava. Potpuno se opustite. Ni jedan mii vie nije zgren. Ako se neki mii ne da lako opustiti, napnite ga i zatim sasvim svjesno pustite. Sada zamislite kako vae tijelo okruuje energetsko po lje koje ima oblik stupa i u ijem sreditu stojite vi. Kotr ljajte se ili se ljuljajte na jagodicama nonih prstiju i peta ma amo-tamo, potpuno oputeno, prema tom energetskom polju. Lagano se ljuljajte. Moda ete nakon nekog vremena osjetiti lagano vibriranje. To je kao da kretanje prema ener-

getskom polju koje je izgraeno u vaoj predodbi proizvodi novu energiju: obje se meusobno mijeaju. Vjebajte neko vrijeme ovo ljuljanje. Otkrit ete kako bla gotvorno djeluje ovo oputeno titranje koje moete obavljati u svako doba. Kad usavrite ovo njihanje, moete kombinirati vjebu s disanjem tao. Kod ove kombinirane vjebe mogu najprije nastupiti poetni problemi koordinacije. Prihvatite to leer no, uskoro e funkcionirati bolje. Ako ste povezali obje vje be, one e vam uz ugodan osjeaj njihanja dati divan ener getski zamah. B u d d h i n o disanje Pri toj vjebi trebao bi dah tei neprekidno i neprimjetno prijei iz udisanja u izdisanje. Koncentrirajte se samo na ti jek disanja. Ovo je disanje, ma kako se inilo lagano, najtee. Budd ha, se, navodno, uz pomo ove tehnike disanja, prosvijetlio kad je tjednima sjedio uronjen u meditaciju ispod nekog stabla.

Meditacija - uroniti duboko u unutranje sebstvo

Meditacija je ne misliti, i ne misliti na to da se ne misli. Sri Aurobindo, filozof

Pojam meditacija potjee od latinske rijei meditatio i zna i religiozno uranjanje i duboko razmiljanje ili promatra nje uz razmiljanje. Meditacija je duhovna tehnika kod koje dolazi do prespajanja svijesti. Onaj koji meditira, naputa uobiajenu razinu budne svijesti i upuuje se u nepoznata, neistraena podruja svoje linosti. Meditacija pomae za duhovno oputanje, za iskljuivanje iz misli i svakodnevno ga nemira. Vodi samospoznajom do unutarnjeg uranjanja te daje mir i snagu.

Pokuaj da se meditacija objasni nalik je pribliavanju istinskom sadraju. Fiziar i filozof Carl Friedrich von Weizscker mislio je o tome sljedee: To je mirovanje svjesnog pogona, a javlja se, pokazuje se neto to je i prije bilo tu. Openito, meditacijom ne postajemo netko drugi, ve onaj koji smo uvijek bili. Majstor meditacije, grof Karlfried Drckheim izrazio se na sljedei nain: Meditacija znai preo brazbu ovjeka preteno okrenuta svijetu koji ivi iz svoje prirode, i u uvjetovanosti svijeta, u novoga ovjeka koji je svjesno ukotvljen u svojem biu i moe ga u slobodi svjedo iti spoznavanjem, oblikovanjem i ljubavlju. Prema starom indijskom tekstu Vijnana Bhairava Tan tra postoji 112 tehnika meditacije. D a t i dui o d u k a Predstavit u vam samo nekoliko posebno potvrenih obli ka meditacije. Ponite svaku vjebu s oputajuom pauzom u disanju i zatim nastavite disati mirno i ravnomjerno za vrijeme meditacije. Zaustavite se - bez ikakve duhovne ili tjelesne djelatno sti. Uronite u tom trenutku unutra, slobodni od svih uzbu-

enja, osloboeni od svega. Osjeajte svjetlost, sunce, disa nje, doivite duboko u svojoj unutranjosti tiinu i mir. O t o k mi ra Podarite si trenutak tiine i unutarnjeg mira. Izgovarajte tiho i s pozitivnim uvjerenjem neku elju, molitvu ili molbu. S t a r a c i njegov konj U selu je ivio neki starac. Po imovini i novcu bio je veoma si romaan, no ak i kraljevi su mu zavidjeli jer je imao prekra snog bijelog konja. Plemii u zemlji nudili su mu bajoslovne svote za ivotinju. Ali kod svake nove ponude, ovjek je uz vratio: Ovaj konj za mene nije konj, ve prijatelj, pa kako bih mogao prodati prijatelja? Iako je ovjek bio siromaan, ni kad nije prodao svoga konja. Jednoga jutra nije naao konja u svojoj staji. Cijelo se selo okupilo i ljudi su mu dovikivali: Glupi stare! Uvijek smo zna li da e ti jednoga dana ukrasti ivotinju za jahanje. Da si je barem prodao! Kakva nesrea! No starac je odvratio: Ovo to govorite samo je vaa procjena. injenica je, meutim, da konj nije u staji. Je li to nesrea ili blagoslov, ne znam jer mi

vidimo samo njezin djeli. Tko zna to e nakon toga slijedi ti? Ljudi su ismijali starca. Znali su oduvijek da je malo lud. Ali nakon deset dana konj se jedne veeri iznenada vratio. Nije bio ukraden, ve je pobjegao u divljinu. I nije se vratio sam, ve je doveo jo tucet divljih konja sa sobom. Ljudi su se opet okupili i rekli: Stare, imao si pravo, nije to bila nesrea. To se doista pokazalo kao blagoslov. I opet je starac drukije gledao na ono to se dogodilo pa je rekao: Pre tjerujete. Recite samo da se konj vratio. Tko zna je li to blago slov ili nije? To je samo djeli. Vi itate samo jednu jedinu rije u reenici - pa kako biste onda mogli suditi o cijeloj knjizi? Ovaj put ljudi nisu znali to bi primijetili, ali u sebi su ipak mislili kako starac ima krivo. Pa ipak je dvanaest divnih ko nja dolo k njemu... Starac je imao sina jedinca koji je poeo vjebati divlje ko nje. Ve nakon tjedan dana pao je s konja i slomio noge. Opet su se ljudi okupili i opet su prosuivali: Da, imao si pravo. Tvoj sin jedinac ne moe se vie sluiti nogama, a on ti je bio jedina potpora u starosti. Sad si siromaniji nego ikada pri je. Stari je odgovorio: Opsjednuti ste prosudbama. Ne idite tako daleko. Recite samo da je moj sin slomio noge. Nitko ne zna je li to nesrea ili blagoslov. ivot nam dolazi u dijelovima i vie od toga ne moemo nikada vidjeti.

Nakon nekoliko tjedana dogodilo se da je zemlja bila uple tena u rat. Svi mladii u mjestu bili su prisilno pozvani u vojsku. Ostao je samo starev sin jer je bio kljast. Selom su odjekivale alopojke i bolni krikovi jer su se ljudi bojali da se veina mladia nee vie vratiti. Doli su k starcu i rekli mu: Imao si pravo, stare. To se pokazalo kao blagoslov. Tvoj sin je dodue kljast, ali jo je kod tebe. Nai su sinovi zauvijek otili. Starac je mislio drukije: Vi nikako ne prestajete prosui vati. Nitko to ne zna. Recite samo to kako su vai sinovi otili u vojsku, a da moj sin nije otiao. Jer samo Bog, samo Cijelo zna je li to blagoslov ili nesrea. M e d i t a c i j a u molitvi Pri meditaciji moemo se usmjeriti na molitvu koja nam je poznata iz kranstva: Oe na koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje. Doi kraljevstvo Tvoje, budi volja Tvoja, kako na nebu, tako i na Zemlji.

Kruh na svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge nae, kako mi otputamo dunicima naim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Jer tvoje je kraljevstvo, mo i slava u vjekove. Amen! I budistika molitva mogua je u naoj meditaciji: Iz dubine svoga srca utiem se svojem unutarnjem jastvu. Suzdravam se svih nezdravih radnji i vjebam se u stvaranju duhovnog mira i oputenosti. Na dobrobit i korist svih ivih bia teim i proizvodim prosvijetljeno stajalite Boga. Prema toj elji neka duh osjeajne ljubavi u meni raste i odvede me na obalu prosvjeenja.

Meditacija d i s a n j e m Tehnike disanja predstavljene u ovoj knjizi (pranajame) su takoer divni oblici meditacije za postizanje unutarnjeg mira i oputenosti. Na str. 74 i dalje nai ete tone upute.

Meditacija u zrakama (prema Robertu Chrzanu) Zamislite sunevu zraku koja se probija kroz oblake. Stani te vrsto na pod, malo rairenih nogu. Zatvorite oi i dignite ruke prema zraci svjetlosti. Dlanovi ruku okrenuti su pre ma unutra, meusobno razmaknuti u irini ramena. Osje ate kako vas zraka svjetlosti u potpunosti obavija, okree te dlanove prema van i dodirujete zraku svjetlosti vrcima prstiju. Ovu zraku povlaite polako kao zatitu u polukrunom pokretu svojih ispruenih ruku oko tijela. Sada se nalazite u halji od svjetla, vidite se u tome zatieni i vidite se kako zatieni i radosni hodate tijekom cijelog dana znajui da vam ne mogu natetiti nikakve neugodnosti. Zamislite sada ispunjenje svojih materijalnih elja i po treba. Smijete bez daljnjega moliti za materijalne stvari koje trebate i koje vam se ine vanima kako biste imali ispu njen ivot. I vai blinji kojima biste htjeli pruiti posebnu pomo, ukljuuju se u tu zatitnu zraku. Ova meditacija zrakama traje 2 - 3 minute i najbolje je da se izvodi odmah nakon jutarnje meditacije. Ako vam od govara, moete tu meditaciju ponoviti i vie puta tijekom dana.

Promatrajte sve te tehnike samo kao razliite mogunosti za pripremu svoje sasvim osobne meditacije. Vodite pri tom rauna da pretjerano vjebanje, kao i kod ostalih teh nika joge disanja i meditacije, nije korisno. Zavrite sve vjebe tijela, disanja i meditacije laganim buenjem. Diite nekoliko puta snanije i poklonite se u poniznosti. Hvala izgovoreno u srcu, pozitivan naum ili e lja, formula meditacije, afirmacija ili molitva uvijek su do bar zavretak i poetak jer bi nas stanje meditacije trebalo stalno pratiti u svakodnevnom ivotu. Tako su duh i tijelo mirni i oputeni i u suzvuju s najintimnijim jastvom, du om. Radujte se vremenu unutarnjeg promiljanja u kojem ste samo sa sobom. Osjetite djelovanje novog doivljaja sebe i samopouzdanja. Mislite uvijek pozitivno i vjerujte svojoj intuiciji. Afirmacija: Vedar uspjeh s unutarnjom oputenou!

P r o g r a m vjebi za p o e t n i k e i n a p r e d n e Za uvoenje u tradicije uenja joge predstavljam vam sada dva programa vjebi za poetnike, odnosno napredne. Vje be su uvijek tako smiljene da u svojoj ukupnosti sadra vaju sva podruja za harmonizaciju tijela, duha i due. Ne biste trebali odmah izvoditi cijeli program joge, ve svakod nevnim vjebanjem pojedinih asana, tehnika meditacije i vjebi disanja u intervalu od 6 - 12 tjedana usvojiti ovo ue nje joge.

Za poetnike Ve prema osjeaju ili potrebi moete poneku vjebu izosta viti ili dodati. Vjebajte oko 20 - 30 minuta na dan, po mo gunosti ujutro ili naveer, bez naprezanja i napetosti. Tije kom faze mirovanja moete primijeniti razliite pranajame ili vjebe meditacije. Na zavretku ostanite nekoliko trenutaka u poloaju di jamanta (vidi str. 54), polulotosa (vidi str. 53) ili mrtvaca (vidi str. 46). Uzmite vremena za vjebe i ne postavljajte pre visoka oekivanja za sebe. Vano je da uvijek vjebate opu teno i bez unutarnjega pritiska. Nosite u sebi pozitivan osjeaj zahvalnosti.

Za napredne Utroak vremena za ovaj program vjebi iznosi oko 30 - 40 minuta. Vjebajte uvijek na istom mjestu, u vrijeme izlaska i zalaska Sunca. Primijenite tijekom mirovanja, ve prema tome kako se osjeate, razliite pranajame i vjebe medita cije. Jogom i meditacijom uinite svakodnevicu ispunjenu vjebom i dajte intuiciji da vas vodi. Neovisno o tome gdje se nalazite ili to upravo ovog trenutka radite: u svakoj si tuaciji imate mogunost opustiti se ovdje i sada.

Dolazimo do kraja praktinoga dijela. Htio bih vas jo jednom podsjetiti da ete u sljedeem razdoblju sastaviti individualni program vjebi koji je skrojen prema vaim po trebama. Odaberite zato tehnike joge, disanja i meditacije koje vam se posebno sviaju i kod kojih se najbolje osjeate. Na taj nain ete stalno vjebati s radou i postii najpozitivnija i najdugotrajnija djelovanja. Oblikovati dijamant Stojite lagano rairenih nogu, mirno i oputeno, i traite svoje duboke korijene koji rastu od stopala u zemlju. Rairi te ruke kao da biste htjeli zagrliti cijeli svijet i zamislite kako vam vae omiljene vjebe padaju u otvorene ruke. Polako zatvarajte vjebe sve vre. Osjeate kako su vam ruke za jedno i pritiete ih postupno na prsa. Oblikujte sada ru kama dijamant u kojem su sadrane sve vjebe koje vam gode. Ovaj dijamant je uvijek kod vas. Kad god trebate krat ku stanku za odmor ili elite intenzivniju vjebu, mislite na njega i neka vas on nadahnjuje. Sljedee poglavlje e vam prikazati nekoliko posebnih i dubljih poticaja za duhovne izvore istone i zapadne misti-

ke koje moete odabrati da utjeu na vaem meditativnom, duhovnom putu. Zatim slijedi nekoliko kratkih poglavlja koja uvode u povijest joge i bitne temelje budizma i hinduiz ma. Pokazuju koji cilj moe na kraju intenzivne prakse joge i meditacije stajati za mnoge ljude na istoku, ali i za neke na zapadu, prosvjetljenje.

Duhovni izvori istone i zapadne mistike

Zen nije sustav koji se temelji na logici i analizi. Daisetz T. Suzuki, filozof

Zen Zen je japanski smjer meditativnog budizma mahajana koji je u 6. stoljeu donio u Kinu indijski monah Bodhidharma i koji je monah Eisai u 12. stoljeu uspjeno uveo u Japan. Zen znai isto to i meditacija. Tijekom vremena kristalizirale su se dvije tehnike vje be: ZaZen, meditacija u sjedenju i prema tradiciji Rinsaieve kole, uz ZaZen vjebu s paradoksalnim dijalozima na te melju pitanja i odgovora (mondo) izmeu uitelja zena i ue-

nika. Kod ovih tzv. koana uz pomo logike nema odgovora, kao npr. na pitanje: Kakav je pljesak jedne ruke? ZaZen i koana mogu izazvati naglo intuitivno prosvjeenje (satori) ako je iskljueno razmiljanje - i razmiljanje o tome da se ne razmilja te ako se spozna posebna priroda Buddhe. Zen pria: Uenik je pitao svoga uitelja zena: Ve sam dugo ovdje i vi me pouavate na svetoj stazi Buddhe, ali nikada mi niste dali mig. Molim vas, suosjeaj te vie sa mnom. Na to uitelj uzvrati: Sine moj, svakog jutra upuuje mi svoj pozdrav i ja ga uz vraam. Donosi mi alicu aja, uzimam je s rado u i zahvalnou i ispijam. Koju pouku eli jo od mene? U svojoj najdubljoj biti zen se ne moe objasniti, nego samo doivjeti. Zen cilja na iskustvo jedinstva svakog bitka. Zen je paljivo ivotno stajalite, ali isto tako i bez namjere (me ditativno). Budui da se tei doivljaju boanskoga jedin stva sebstva i svijeta, i profane svakodnevne stvari ili djelat nosti su zen. Zen je ivot, meditacija, okus, osjeanje, kre-

tanje, sjedenje, disanje. Nema svetih knjiga ili nauka za pri stup sadraju zena. Zen nita ne pouava osim da je svatko svoj vlastiti uitelj. U sportu, igri i u slobodno vrijeme duh zena na zapadu postaje sve vaniji za ljude koji tee tomu da njihovo djelo vanje nema odreenu namjeru. Duhu zena odgovara vje banje iz radosti, iskustvo sklada i jasnoe u pokretu bez lova na rekorde, nego radi kretanja.

TAO
Put kroz kozmos koji se stalno mijenja je tao... Tao je za ovjeka jedini skladan put kojim se moe razumno prolaziti koji odgovara svojoj prirodi i prirodi kozmikih sila.

R. L. Wing o kineskoj knjizi mudrosti i proroanstava I Gink.

Stare mistine kineske tradicije sastavio je prije nekih 2500 godina mudrac Laotse u Tao te Kingu. Ovo klasino djelo, nazvano i Knjigom o putu i sili, razvilo se tijekom stoljea pod utjecajem konfucijanaca i budizma u filozofski, pravo vjerni i puki vjerski smjer. Sve struje saete su pod zajed nikim pojmom taoizam i utjeu na tradicionalno kinesko miljenje, politiku, trgovinu, moral, spolnost, osobne veze, obiteljski ivot i umjetnost. Taoizmu je stalo do sklada ovjeka i kozmosa. Univer zum i sav bitak ne mogu se meusobno razdvojiti; podlije-

u velikomu (boanskom) zakonu taoa, poetku svih stvari ija se bit ne moe obuhvatiti obinom definicijom. Taoist ide svojim putom (tao) u skladu s velikim taom, u suglasju s prirodom, i u rijeci s energijama jin i jang, temeljima sva kog ivota. On razumije i prihvaa uspone i padove promje na postojanja. Prema taoistikom shvaanju, on doivljava kao prirodan rezultat takvog skladnog naina ivota sretnu vedrinu i razumijevanje za pravi ivotni put. Tao (izgovara se: dau) je put da se proe kroz sve stva ri, da ih se iskusi i prihvati kako bi u stanju milosti tekle neovisno poput vode. Voda tee, ispunjava upljine, prevla dava otpore, ustraje kako bi ispunila duboka mjesta i zatim nastavlja tei. Ona je vjerna svome biu i tee zajedno sa si lama kozmosa. U jinu i jangu teku i ocrtavaju se negativne i pozitivne sile, ili elementi kozmosa koji se meusobno nadopunjuju i samo zajedniki mogu stvarati cjelinu. Iz uzajamnih odnosa negativnog jina i pozitivnog janga nastaje sve ono to postoji u rijeci ivota, nastaje cijela stvarnost. Jin i jang stoje ravnopravno jedan prema drugome pri emu jin simbolizira negativno, zemlju, no, hladnou i ono ensko, dok jang prikazuje pozitivno, nebo, dan, svjetlost i ono muko. U jinu i u jangu sadrano je ve, tako rei

kao sjeme, suprotno naelo. Svojstva te polarnosti izazivaju promjenu, kretanje taoa. No dolazi poslije dana, ljeto po slije zime, bol poslije radosti. No nijedan trenutak nije isti kao drugi, sve je poput koz mikog plesa, obuhvaeno u stalnom pokretu. Kao to ovaj par snaga i u univerzumu stoji stalno u borbi koja sjedi njuje i izaziva kretanje i promjenu, simbolizira i sklad i ne sklad, radost i tugu, visinu i dubinu ljudskoga ivota.

Uravnoteenost jina i janga znai skladan ivot i spoznaju vlastitoga bia. Taoistiki ideali su jasan, miran duh koji oputeno reflektira, biti kakav jesi i prihvatiti sebe. Put od vodi od arogancije, analitikog razmiljanja, kompliciranosti i straha. Umjesto toga tei se spremnosti za radovanje jednostavnim, mirnim, priprostim i prirodnim stvarima. Tao samopouzdanja u istinski bitak omoguuje ovje ku da se skladno kree u rijeci ivota s njezinim svijetlim i mranim stranama, da razvija intuitivni osjeaj za prirodan ritam stvari. Taoistiko naelo wu weija, djelovanja bez na mjere, bez injenja u kojem ipak nita ne ostaje neuinjeno znai dopustiti si da teemo poput vode bez pretjerane rev nosti, bez lane ambicije ili svojeglavosti. U wu weiju sasta ju se prirodni usponi i padovi ivota, skladna igra prirodnih zakona i na istinski bitak u skladu. Taoizmu je nepoznat mentalitet morati htjeti tedjeti vrijeme koji je posebno ra iren na zapadu. U univerzumu ne postoji vrijeme. U kine skoj filozofiji ovjekovo su djelovanje i miljenje organska sastavnica kozmikog reda i ne mogu se nipoto shvaati odvojeno od univerzuma. Ima zanimljivih paralela izmeu kineskog svjetonazora Tao Te Kinga i filozofije grkih mislilaca Heraklita i Sokrata. Heraklit pie oko 500. g. pr. Kr.: Bog je no i dan, zima i lje-

to, rat i mir... svejedno je jesi li iv ili mrtav, budan ili spa va, mlad ili star. Poetak e uvijek postati krajem, a kraj postaje naglo i neoekivano poetkom. Sokrat kae: Sjeti se uvijek da je sve prolazno pa nee u srei biti radostan niti u tuzi alostan. Tao bi nam na zapadu htio pokazati miran, vedro opu ten put zlatne sredine. Onaj tko ga slijedi, vjeruje u vla stitu snagu, zaustavlja se ili djeluje i zna da je u pravo vri jeme na pravome mjestu na pravi nain u suglasju s dato stima.

PRAKRANSTVO I UNIVERZALNA SLOBODA

Novi ovjek bit e mistik ili nee biti! Karl Rahner

Poput svih svjetskih religija, i kranstvo je prvotno bila istona religija koja se usmjerila prema zapadu (Rim, Gr ka) i presudno obiljeila cijelu europsku kulturu. Isus Krist, kojeg je nadahnuo vii duh, zauzimao se sa svojim ideali ma za sve ljude. Bio je uitelj tajnog nauka pa prema tome onaj koji zna za dublje znaenje bitka. Nalazi gotovo dvije tisua godina starih svitaka u Kumranu na Mrtvom moru u Palestini upuuju angairane znanstvenike religije na za kljuak da je Isus kao i Ivan bio lan i posveen u tzv. pret kranskom esenskom bratstvu, dakle ezoterik. idovska sekta esena ivjela je prije vie od dvije tisua godina u Palestini. ivot i nauk toga bratstva bio je nadah nut i ispunjen idejama koje nazivamo prakranstvo i koje pokazuje iznenaujue paralele prema istonim razvijenim religijama. Meditacije vie puta na dan (molitva), vjebe ti-

jela i disanja, obredna pranja, veinom vegetarijanska pre hrana, jednostavan ivot povezan s prirodom, ljubav pre ma blinjima, poznavanje ljekovitih sila prirode, potovanje pred Bogom, intuitivna spoznaja zakona i kozmosa i prou avanje svetih spisa svjedoe o duhovno visoko razvijenoj skupini ljudi s velikom etikom svijeu. Osim toga, eseni su bili poznati kao iscjelitelji i mudraci. Na svojim dalekim putovanjima dolazili su do Indije gdje su vjerojatno dolazili u doticaj s hinduistikim i budistikim svjetonazorima. Temeljne znaajke esenskoga nauka nalazimo takoer u idejama starih Egipana, u Tibetu i Kini, Perziji i Grkoj, pa i kod tajnih bratstava zapadnoga kulturnog kruga: templa ra, rozenkrojcera, slobodnih zidara, kabalista i u kran stvu. Isus je tumaio bit toga nauka u njegovu najiem obliku u porukama blaenstva Govora na Gori. Sredinja ideja esenskoga nauka je jedan zakon - ukupnost svih zakona, koja obuhvaa sve oblike ivota i iskustva bitka te cijelog svemira. Svako ljudsko bie je jedan dio toga jedin stva. Jedinstvo je priroda, via inteligencija, beskrajna mu drost, vjeno svjetlo, zakon, Bog. Ovaj zakon sadrava sve to se nalazi u univerzumu. Sve dogaaje, sve stvaranje, duhovno i materijalno. To je sve to postoji u materiji, u energijama i silama, u svijesti, u znanju, u mislima, osjea-

jima, cijeloj stvarnosti. U onoj mjeri u kojoj ovjek to prepo znaje, poveat e se i duhovna kvaliteta njegova ivota. To je ono to se podrazumijeva pod duhovnim razvojem - spo znaja, razumijevanje i otkrivenje istog duha u sebi. Ovdje se prikazuje kako se sve mistine tradicije i nauci napajaju iz istog izvora, imaju isto podrijetlo. Najstarije fragmente tog nauka nalazimo u tisuljeima starim sumerskim teksto vima pisanim klinastim pismom. Spisi iz gornjoegipatskog Nag Hamadija pronaeni 1945. daju daljnje podatke o te meljnim znaajkama prakranstva, dokumentiraju duhov ni praizvor - univerzalno jedinstvo - svih mistinih tradici ja. Nalazi iz Nag Hamadija vraaju nas na poetke, na pravu bit Kristova nauka kad su istok i zapad jo bili jedno. Spoznaje o dubokim tajnama bitka prenose se usmeno dalje samo odabranom broju posveenih, u tzv. kolama misterija, i posreduju meditativnim vjebama: put prema svjetlosti vodi preko iskustva sebe samoga i spoznaje sebe samoga, preko iskustva cjeline kao kozmikoga jedinstva koje oslobaa sve suprotno kao unio mystica. Svi posveeni poznaju, sukladno svojoj kulturnoj poza dini, tajno znanje to svijet u nutrini dri zajedno i kako se dolazi do staza toga znanja. U Tominu evanelju Isus to izraava sljedeim rijeima:

Jedan

zakon

Zakon je upisan svuda u ivotu prepoznaje se u travi i u stablima, u rijekama i brdima, pticama nebeskim, u umskim biima, u morskim ribama, - ali ponajprije nalazite ga u sebi samima. Jedan zakon esena

Povijest joge
Na poetku je znaenja nepoznavanje

vlastitog postojanja.

Sebstvo je obavljeno maglom i daleko. Uklanjanje toga neznanja je - joga! Staroindijska mudrost o jogi

Korijeni joge mogu se pratiti oko 1500 do 3000 g. pr. Kr. Ka meni peati sa slikama vjebi nalik na jogu iskopani u Indiji i Pakistanu (Industal) najstariji su arheoloki dokazi. Joga - nauk o znanosti o ivotu - spominje se prvi put u sklo pu svete zbirke Veda otprilike 1500. g. pr. Kr. Glavni temelj nauka joge i filozofije poznate pod nazivom vedanta potjee ipak iz Upaniada (zbirke svetih spisa). Sreditem i jezgrom smatra se nauk o apsolutnom bitku ili svijesti, brahmanu,

pratemelju svega bitka, koji je temelj cijelog univerzuma. Negdje u 5. stoljeu pr. Kr. nastali su veliki epovi indijske knjievnosti: Ramajana i Mahabharata u kojima se tumai ep u stihovima Bhagavadgita. Kao to saznajemo iz starih indijskih spisa, razliite vje be koje proiruju svijest, postupke i spoznaje autoriteti onog vremena saeli su u sustav i nazvali ga joga. Joga zna i ujarmiti, uprijeti sve snage, koncentracija duha na jed nu toku, jedinstvo i veza due s Bogom, sjedinjenje indivi dualne due s najviim sebstvom. Joga razvija dublju svijest i predstavlja pravo, prirod no voenje ivota. Preko vie razvojnih stupnjeva postie se najia spoznaja sebe uz potovanje zakona tzv. osmero struke staze joge: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. besprijekorno moralno ponaanje (jama) vanjsko i unutarnje ienje (mijama) svladavanje poloaja tijela (asane) vladanje disanjem (pranajama) oputanje organa osjeta (pratjahara) koncentracija (dharana) meditacija (dhjana) uranjanje (samadhi)

Joga nije religija, ve filozofski sustav. Filozofija joge je svje tonazor i shvaanje ivota s najviom etikom svijeu. Svi putovi nauka o jogi sadravaju spoznaju o najdubljem vla stitom biu s ciljem da se postigne stanje samadhija: sjedi njenje s najviom, boanskom svijeu, svjetskom duom.

Najvaniji p u t o v i j o g e Karma joga Praktini put radom i sluenjem blinjima. Hatha joga Put ovladavanja tijela i duha, vjebama tijela, medi tacije i disanja. Raja joga Kraljevski put askeze, odricanja i povlaenja. Inana joga Put bojeg iskustva kroz prouavanje svetih spisa. Bhakti joga Put kako pobonou i duhovnom enjom iskusiti spasenje uz pomo Boga. U Indiji 21. stoljea joga se pojavljuje u viestrukim oblici ma. Postoji jo pravi jogi koji ivi kao pustinjak u udaljenim dolinama Himalaje u pobonoj askezi u stanju uranjanja i predavanja Bogu. Postoji fakir koji za novac pokazuje umi jea joge (kako sjediti na daskama s avlima, jesti krhotine

stakla, zauzimati teki poloaj joge), ali koji obino nema ni ta zajedniko s istinskim duhom nauka. U Indiji je pozna ta i prastara tradicija uenja za jogu kakva se prakticirala od pradavnih vremena. Tek se kasnih 60-ih godina prologa stoljea zapad po eo pojaano otvarati istonim svjetonazorima. Mnogi mladi ljudi putovali su u Aziju i upoznavali postupke joge i medi tacije. U potrazi za istinom, spoznajom i razvojem sebe ot krivali su sve vie istonjake mudrosti, koraali egzotino nadahnuti novim stazama, nalazili odgovore koji su nosili sa sobom nova pitanja. U to su vrijeme scenom vladali joga, meditacija, istonjaka duhovnost, pitanje o bitku i mogu nostima proirenja svijesti. U meuvremenu su joga i me ditacija postale vrsti sastavni dio zapadne kulture wellnessa, odnosno selfnessa.

Hinduizam i budizam

Nauci joge i meditacije tvore vane temelje hinduizma i bu dizma. Zbog boljeg razumijevanja joge i meditacije elio bih vam dati kratak pregled temeljnih duhovnih znaajki ovih dviju svjetskih religija. Hinduizam Oko 5000 godina star hinduizam i budizam, koji je proiste kao iz te religije (star oko 2500 godina) ubrajaju se uz judai zam, kranstvo i islam u velike svjetske religije. Nijedna od tih religija nije jedinstvena u sebi. Kao to u kranstvu ima razliitih vjeroispovijesti, tako u svim religijama ima mno tvo razliitih struja. I hinduizam i budizam su stjecite ra zliitih vjerskih pravaca i sekti.

Hindusi vjeruju kako su razliite religije samo razliiti putovi da se dospije na vrh istine (prosvjetljenja). Hindui zam poznaje beskonaan broj bogova (govori se o 330 mili j u n a - j e r sve je boji Atman), a najvanije je trojstvo Brah ma (stvoritelj svijeta), Vinu (odravatelj svijeta) i iva (razara svijeta). Sva ta boanstva su samo razliita pojavna bia svebojeg. Pod svebojim (brahman) se ne misli na osobu. Ono ne vodi svijet kao stvoritelj, ve je svijet koji vidimo i doivljavamo u njemu. I svako pojedino bie - ovjek, ivo tinja, biljka, kamen - ima duu, a sve te due dio su sveo buhvatnoga brahmana. Dua ivi u vidljivom svijetu koji se moe iskusiti, proivljava radosti i patnje. Ona trai sjedi njenje sa svojim praizvorom, bogom koji sve obuhvaa. No prije tog oputanja i sjedinjenja dua prolazi krug ponovnih roenja (reinkarnacija). Tko je u ivotu inio loe, patit e i u sljedeem ivotu kako bi platio svoj dug (karma). Iskupljuje se spoznajom kako je vidljiv svijet samo privid (maja) i da je dua svako ga pojedinca sama dio boanske cjeline (brahman). Tko ivi prema spoznajama toga znanja, doivljava napokon u tre nutku smrti oslobaanje iz kruga ponovnih roenja (moksha). Kako bi se postigla ta spoznaja, hinduistiki vjernici mogu se osloniti na razne putove i postupke nauka joge.

Budizam Budizam je u dva i po tisuljea svoje povijesti bio uz hin duizam jedan od najveih nosilaca kulture Dalekog istoka. Dao je veliki zamah umjetnostima te je znatno oplodio kine sku i japansku kulturu (zen-budizam). Jo je danas glavna religija u Mijanmaru, Tajlandu, Tibetu, Laosu i ri Lanki te osim toga ima jak duhovni utjecaj u mnogim dijelovima Azi je i zapadnome svijetu. Budizam je nastao u Indiji kad je kneevski sin Siddharta Gautama, nazvan Buddha - Prosvijetljeni tragao za istinom. U Buddhi hinduizam vidi inkarnaciju (utjelov ljenje) boga Vinua. O postojanju boga Buddha nita ne kazuje, no budizam povezuje s drugim velikim religijama to to eli pokazati ovjeku put prema spasenju i uklanja nju patnji. Kako bi se ovjek oslobodio patnji i uao u Ni rvanu, sretno stanje lebdenja, potrebno je slijediti etiri plemenite istine, osmostruki put i vjebe etiriju nebe skih poloaja: ljubaznost, suut, radost s drugima i po niznost.

etiri plemenite istine: 1. ivot je patnja. 2. Uzrok patnje je pohlepa. 3. Patnja se lijei izbacivanjem pohlepe. 4. Pohlepa se izbacuje tako to se kroi plemenitim osmostrukim putom.

Plemeniti osmostruki put: 1. ispravan nazor 2. ispravna tenja 3. pravilan govor 4. pravilno vladanje 5. pravilan ivot 6. pravilan napor 7. pravilna svjesnost 8. pravilna kontemplacija (meditacija)

Duhovni razvoj, prosvjetljenje i svijest o svjetlosti

Kad svi osjeti ute, a duh miruje, kada se razum ne koleba tada je, kae mudrac, najvie stanje. varki. Upaniade postignuto

ovjek koji ga postie, osloboen je svih

Satori, nirvana, samadhi, transcendencija, intuicija, koz mika svijest, samoostvarenje - prosvjetljenje ima razliita imena. Ono je najvii oblik spoznaje za kojom mi svi, svje sno ili nesvjesno, teimo. U duhovnom stanju prosvjetljenja nema vie dijeljenja iz meu onoga koji spoznaje (subjekta) i onoga to se spoznaje (objekta). Uvjetovano, programirano ja odreklo se svih mi-

sli, osjeaja ili zapaanja - ja postaje istim sebstvom. Bez zvuka, bez oblika, nedodirljivo, neprolazno, bez okusa, bez mirisa, bez poetka, bez kraja, vjeno, nepromjenjivo, s one strane prirode je sebstvo kae se u Upaniadama, svetim spisima Indijaca. Iz dalekoistonih tekstova poznajemo postupke uranjanja joge i kao razliite faze i stupnjeve prosvjetljenja: od kratkih intuicija u svakodnevici preko povrnih dojmova i spoznaja kakve se mogu posredovati u kontemplaciji ili me ditaciji - do posljednjega stupnja, stanja najviega prosvjet ljenja u kojem je sebstvo s cijelim bitkom stvaranja jedno. Stanja prosvjetljenja mogu vidno promijeniti ivotne okolnosti. Ponajprije valja na putu prema svjetlosti sve pre pustiti prirodnom tijeku stvari i ne htjeti posjedovati pro svjetljenje. Mudraci oznaavaju stanje svijesti prosvjetljenja kao bla enstvo, kraj neznanja i patnji i samu svjetlost. Svjetlost je u nama, mi smo uvijek bili svjetlost i uvijek emo biti bia svjetlosti. Svjetlost je prvi uzrok prirode, ivota i nae evo lucije - u tome se slau zapadni znanstvenici i stari uitelji istoka. Svaka razmjena energije, npr. izmeu atoma i mo lekula izvodi se na bazi svjetla - svjetlo stvara ivot. Sve je svjetlo.

Kae se da svjetlost u sebi treba svijetliti - zvali mi to ostvarenjem sebstva, duhom ili Bogom, nadsvijeu ili prosvjetljenjem, nije vano. Vana je spoznaja da je svijest o svjetlu stadij vie odgovornosti - za vlastitu osobu, ovje anstvo i prirodu.