PRIRODNA JEZ:Vransko(Biograd),Vransko(Cres),Badinska(Ploe),Crveno i Modro(imotski) UMJETNA:Peruko(Cetina),Krudica(Lika),Varadinsko i Dubravsko(Drava),oderica,Jarun NAC.PARK:Brijuni(perivoji),Kornati,Krka(Skradinski buk,Roki slapovi),Mljet(zeleni otok,otoid sv.

Marije),Paklenica(bujini kanjoni,Anid kukovi),Plitvika jez(Kozjak i Prodansko,orkova uvala),Risnjak(vrelo Kupe,ris,smei medvjed),Sj.Velebit(Zavian,Lukina jama,Premuideva staza) PARK PRIR:Biokovo,Kopaki rit,Lonjsko polje,Medvednica,Papuk,Teladica,Velebit,Vransko jezero,Uka,umberak/Samoborsko gorje,Lastovsko otoje STROGI REZERVATI:Hajduki i Roanski kukovi(Velebit), Bijele i Samarske stijene(Velika Kapela) JADRANSKI SLIJEV-krki teren,krade,oscilacije u vodostaju,promjene u nadmorskoj visini,visok hidroenergetski potencijal, kini reim (Krka-Roki slap,Skradinski buk,Neretva,Cetina-HE Perua,Zrmanja,Mirna,Raa,Dragonja PONORNICE-Lika,Gacka,Krbava,Pazinica,Riica CRNOMORSKI-tokovi Nizinske Hrv,manji prirodni pad,mirniji tok,meandriraju(prave velike zavoje),bogate su vodom i plovne,gospodarski iskoristive(Dunav,Sava,Drava,Kupa) SAVA-Sutla,Lonja,Krapina,Orljava,Bosut(lijevi),Kupa,Bregana,Una(desni) DRAVA-Mura,Karaica(lijevi),Bednja(desni) DUNAV-Drava,Vuka(desni) KUPA-Dobra,Korana,abranka VRULJA izvor slatke vode ispod povrine mora IZVOR poetak rijeke ili potoka / ishodite vodenog toka UE Mjesto gdje se rijeka ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean (vrste: delta i estuarij) DEPRESIJA dio Zemljine povrine sputen ispod razine mora PORJEJE podruje s kojeg svi vodotoci teku prema jednoj rijeci / porjeja svih rijeka koje teku prema istom moru, jezeru ili oceanu ine SLIJEV. KRIPTODEPRESIJAjezero ija je povrina iznad razine mora, a dno ispod razine mora(Vransko jezero, Cres) RAZVODNICA pojas koji odvaja dva porjeja ili dva slijeva ROMANSKA VJETRULJAtramontana,bura,levanat,ilok,otro,lebid,pulenat,maestral KONVEKCIJSKE PADAL.-uz Ekvator,Panonsko.peripanonski dio-zbog izdizanja vrudeg zraka OROGRAFSKE PAD-zrana masa nailazi na prepreku, dodatno penjanje i hlaenje (Dinaridi)Gorski kotar najvie padalina CIKLONSKE PADAL-ciklona sadri dio hladnig i toplog zraka,dolazi do sudaranja(front okluzije),topli zrak se izdie i dolazi do kondenzacije CIKLONE-Islandska(zapad),Genovska(zapad Sredozemlja) i Azorska(iznad AzoraPortugal) SREDOZEMNA KLIMA-Cs s vrudim ljetima Csa(klima masline,alepski bor,hrast crnika);s toplim ljetima Csb DEGRADACIJA-proces kojim umska vegetacija prelazi u makiju,garig ili kamernjar djelovanjem ovjeka GORSKA KLIMA-ume bukve i jele najzastupljenije, umjereno topla vlana klima s toplim ljetima(Cfb) i snjeno-umska klima(Df)-karbonati i dolomiti(kr),ume bukve,lipe,tise i crnog bora(brdski pojas),ume bukve i jele,smreka i klekovina bora(planinski pojas) PANONSKO-PERIP.KLIMA-umjereno topla klima s toplim ljetima(Cfb)-hrast lunjak,grab,jasen,joha,vrba i topola(nizinski pojas),hrast kitnjak,grab,pitomi kesten,hrast medunac(breuljkasti poj),ume bukve,lipe i tise(brdski)