GIMNAZIJA DUBROVNIK DUBROVNIK

Ivana Gle, Mirna Lui

HRVATSKA NA MODERNIM OLIMPIJSKIM IGRAMA Seminarski rad

PREDMET: Tjelesna i zdravstvena kultura MENTOR: Antonjeta Bartoli

Dubrovnik, travanj 2013.

SADRAJ

1. Uvod 3 2. Openito .4 2.1. Olimpijske igre ...4 2.2. Moderne olimpijske igre ...4 3. Hrvatski predstavnici na modernim olimpijskim igrama prije nastanka RH ...5 3.1. Hrvati na olimpijskim igrama od 1896. do 1948. ...5 3.2. Hrvatska na Olimpijskim igrama od 1948. do 1989. .7 4. Moderne olimpijske igre za vrijeme Republike Hrvatske ..11 4.1. Ljetne olimpijske igre 11 4.2. Zimske olimpijske igre ..18 5. Zakljuak 23

1. UVOD
Ovaj seminarski rad e se osvrnuti na uspjehe hrvatskih sportaa na modernim olimpijskim igrama. Na samom poetku bitno je upoznati se s pojmom olimpijske igre i zaetkom modernih olimpijskih igara. U 19. i 20. stoljeu Hrvati su ivjeli u razliitim dravnim ustrojstvima (Jugoslavija, Kraljevina SHS) stoga su sudjelovali na olimpijskim igrama pod tuim stjegovima, a od toga posebno e biti izdvojeni periodi od 1896. do 1948. (kada je Hrvatska bila u sastavu Austro Ugarske, Prve Jugoslavije i Kraljevine SHS) i od 1948. do 1988. (kada je Hrvatska bila u sastavu SFRJ). Od 1992. Hrvatska nastupa samostalno na svim sljedeim zimskim i ljetnim olimpijskim igrama osvajajui poprilian broj odlija s kojim dokazuje da ima dobar sportski potencijal.

2. OPENITO

2.1 . Olimpijske igre

Olimpijske igre su viesportsko natjecanje koje se odrava svako etiri godine. Same Igre korjene vuku iz vremena stare Grke, a o samim poetcima govore razne legende. Jedna od najpoznatijih legendi govori da je Igre ustanovio sam bog Zeus kao proslavu svoje pobjede, u bitci za vrhovnitvom, nad ocem Kronom. Prvi vjerodostojan zapis o odravanju Igara u Olimpiji datira iz 776. godine prije Krista, premda nije sigurno da su to bile i prve Igre u staroj Grkoj. Isprva Igre su bile samo dogaaj lokalnoga znaaja i imale su samo jednu disciplinu (utrka na jedan stadij). S vremenom se broj sportova poveavao i samim time postaju jako popularne. Olimpijske su igre takoer imale velik vjerski znaaj, odravane su u slavu vrhovnog boga Zeusa. Iako su Igre bile popularne i u Rimskom Carstvu, jaanjem kranstva njihova popularnost pada, te su ubrzo ukinute jer su smatrane slavljenjem poganskih boanstava.

2.2 Moderne olimpijske igre

Olimpijske igre kakve danas poznajemo pokrenute su 1896. godine u Ateni. No, tijekom 19. stoljea bilo je nekoliko pokuaja da se obnove nekadanje igre, s malim ili nikakvim uspjehom u Engleskoj i Francuskoj, a s neto vie uspjeha u Grkoj. Bogati grki dobrotvor i
4

filantrop Evangelis Zappas sam je financirao Olimpijske igre, koje su se 1859. odrale na sredinjem trgu u Ateni, uz sudjelovanje sportaa iz Grke i Otomanskog carstva. Zappas je potom ak i platio obnovu antikog stadiona u Olimpiji, na kojem su se odrale igre 1870. i 1875. godine.

Za razvitak dananjih Olimpijskih igara ipak je najzasluniji francuski baron Pierre de Coubertin. Nadograujui Zappasove ideje, kao i pokuaje u Engleskoj i Francuskoj, doao je na ideju osnivanja Meunarodnog olimpijskog komiteta i pokretanja Olimpijskih igara, u kojima bi sudjelovale sve zemlje svijeta. Uporni Coubertin uvjerio je brojne sportske djelatnike i svjetske elnike u vanost svog projekta i u travnju 1896. godine u Ateni su odrane prve moderne olimpijske igre. Nastupili su sportai iz 14 drava, meu kojima, to je bio i jedini neslavni zaostatak iz antikog doba, nije bilo ena. Ta e se nepravda, sreom, ispraviti ve na drugim olimpijskim igrama, 1900. godine u Parizu.

3. HRVATSKI PREDSTAVNICI NA MODERNIM OLIMPIJSKIM IGRAMA PRIJE NASTANKA RH

3.1.

Hrvati na olimpijskim igrama od 1896. do 1948.

Olimpijske igre koje sigurno treba istaknuti su OI 1900. odrane u Parizu gdje je Milan Nerali osvojio prvu hrvatsku medalju i to bronanu, pod austro-ugarskom zastavom. Sport u kojem se Nerali istakao bio je maevanje.

Jedan dui period Hrvati nisu imali velikih uspjeha na Igrama. U taj period spadaju i OI odrane 1920. gdje je po prvi put nastupila i nogometna reprezentacija (tadanje Kraljevine SHS). Te Igre su znaajne jer su gotovo cijelu reprezentaciju inili Hrvati osim dvojice igraa. Na Igrama u Parizu 1924. Posada osmerca zadarskog veslakog kluba Diadora osvojila je bronanu medalju. U posadi je bilo est Hrvata.

U Igrama koje su slijedile Hrvati su se predstavljali i u drugim disciplinama kao to su: atletika, biciklizam i vaterpolo. Veljko Narani najznaajniji je predstavnik atletike i sudjelovao je vie puta na OI u disciplini bacanja kugle i diska. Vaterpolisti su prvi put

nastupili na OI 1936. u Berlinu i u sastavu tadanje reprezentacije Jugoslavije od 11 igraa bilo je 8 Hrvata. Slijedee odrane olimpijske igre su bile tek 1948. zbog drutvenih neprilika tadanjeg vremena, tj. Drugog svjetskog rata.

3.2.

Hrvatska na Olimpijskim igrama od 1948. do 1989.

Poslije Drugog svjetskog rata hrvatski su sportai sudjelovali na svim olimpijskim igrama od 1948. do 1988. u sastavu bive SFRJ, a osvojili su vie od polovice svih jugoslavenskih olimpijskih odlija. Na OI 1948. u Londonu veliki uspjeh je ostvarila nogometna reprezentacija, osvojivi srebrnu medalju, i Ivan Gubijan, hrvatski predstavnik u bacanju kladiva.

Neto vie uspjeha Hrvati su postigli na OI u Helsinkiju 1952. Prvu zlatnu poslijeratnu medalju donio je etverac splitskog Gusara u sastavu: Duje Bonai, Velimir Valenta, Mate Trojanovi i Petar egvi.

Srebrne medalje osvojili su vaterpolisti i nogometai. Vaterpolo reprezentacija bila je gotovo u cijelosti sastavljena od igraa iz hrvatskih klubova koji su, uz est pobjeda i dvije nerjeene utakmice, ostali bez zlata samo zbog bolje gol razlike Maara. Vano je naglasiti, za najboljeg vratara turnira proglaen je vratar rijekog Primorja Zdravko iro Kovai. Na slijedeim Igrama najvie uspjeha ostvareno je u vaterpolu i nogometu gdje su osvajana srebrna i bronana odlija. Igre u Mexico Cityu 1968. ostat e zapamene po najuspjenijoj hrvatskoj plivaici svih vremena urici Bjedov. Ona je prva Hrvatica osvajaica zlatne olimpijske medalje. urica je u finalu na 100m prsno postavila olimpijski rekord i osvojila zlatnu medalju. U povijest je ula kao prva pobjednica u toj disciplini, to je na program Igara uvedena u Mexicu. Na dvostruko duoj stazi, 200m prsno, osvojila je srebrnu medalju.

Nakon tri druga mjesta na olimpijskim igrama jugoslavenski vaterpolisti konano su osvojili zlatnu medalju s pet Hrvata u reprezentaciji. Te godine istakli su se i koarkai koji su se okitili srebrnom medaljom.

Na OI u Mnchenu 1972. dominira Mate Parlov, lan BK Pula, najbolji hrvatski boksa svih vremena. Parlov je bio prvi boksa s prostora bive Jugoslavije koji je osvoji zlatnu olimpijsku medalju u polutekoj kategoriji. Inae, Parlov je sudjelovao na jo dva olimpijska boksaka turnira.

Te godine su briljirali i rukometai osvojivi zlatnu medalju. Uspjehe su jo postigli Josip orak koji je osvojio srebrnu medalju u hrvanju grko rimskim nainom, te Milan Nenadi, lan hrvakog kluba Gavrilovi, koji je osvojio broncu u hrvanju. Na OI u Montrealu 1976. istaknuo se Hrvat Matija Ljubek osvojivi dvije medalje (zlatna i bronana) na utrkama u kajaku. Ljubek je jo nastupao na slijedeim trima manifestacijama OI.

Srebrnu medalju osvojili su koarkai s izbornikom Mirkom Novoselom, te hrva Ivica Frgi. Koarkai Jugoslavije su napokon osvojili zlatnu medalju na OI u Moskvi 1980. Kapetan im je bio legendarni Kreimir osi (uz njega su igrali Hrvati Knego, Naki, Jerkov, Skroe i Krstulovi). Rukometaice su prvi put nastupile te su osvojile srebrnu medalju kao i vaterpolisti, a bronanu medalju uzele su jugoslavenske koarkaice i veslai kluba Gusar. Nakon to je na osvojio zlatnu i bronanu medalju, Matija Ljubek je na OI u Los Angelesu 1984. sa Zemuncem Mirkom Nioviem u kajaku dvokleku osvojio zlatnu i srebrnu medalju. S etiri osvojene olimpijske medalje Ljubek je najuspjeniji na olimpijac na ljetnim igrama. Antun Josipovi iznenadio je boksaki svijet osvajanjem zlatnog olimpijskog odlija u polutekoj kategoriji boksa. Nakon Mexica 1968. Vaterpolisti su osvojili drugu zlatnu medalju. Na pobjednikom postolju od 13 vaterpolista, ak su osmorica bili Hrvati (Lui, Lueti, uho, Roje, Bebi, Buki, Sukno, Pakvalin). 1984. je bila godina rukometa jer su zlatno odlije osvojili i rukometai i rukometaice. Izbornik Mirko Novosel vodio je koarkaku ekipu Jugoslavije koja je na igrama u Los Angelesu osvojila bronanu medalju, a od naih su igrali: Draen i Aleksandar Petrovi, Ivan Sunara, Andro Knego, Mihovil Naki i Draen Dalipagi. Bio je to debitantski nastup Draena Petrovia na olimpijskom turniru. Treu zlatnu medalju vaterpolisti Jugoslavije su izborili na OI u Seoulu 1988. pod vodstvom Ratka Rudia koji je vodio reprezentaciju i na igrama u Los Angelesu. Od 13 igraa koji su dobili medalje, bilo je 7 hrvatskih igraa.
10

Te iste godine koarkai osvajaju srebrnu medalju. Na elu reprezentacije bio je Draen Petrovi, a Hrvati koji su s njim igrali su: Danko Cvijetianin, Zoran utura, Toni Kuko, Stojko Vrankovi, Dino Raa i Franjo Arapovi.

Na svom prvom stolnoteniskom olimpijskom turniru Zoran Primorac u igri parova je osvojio srebrnu medalju, a bronanu je osvojio enski par Fazli Perkuin (zagrebako novosadski par) Damir karo u svom treem nastupu na OI osvojio je bronanu medalju u polutekoj kategoriji i jedini je hrvatski boksa koji je, kao natjecatelj, nastupao na trima olimpijskim igrama.

4. MODERNE OLIMPIJSKE IGRE ZA VRIJEME REPUBLIKE HRVATSKE

11

Hrvatski su sportai od prvog nastupa pod vlastitim stijegom 1992., ukljuujui i Olimpijske igre u Londonu 2012. , na zimskim i ljetnim olimpijskim igrama hrvatskom sportu donijeli ukupno 33 odlija od kojih su 23 s ljetnih, a 10 sa zimskih olimpijskih igara.

4.1.

Ljetne olimpijske igre

Olimpijske Igre u Barceloni 1992. odrane su od 25. srpnja do 9. kolovoza. Barcelona za hrvatske sportae bila je dvostruka "bitka": prvo za pravo nastupa koje im je pripalo priznanjem HOO-a 17. sijenja 1992. unato kvalifikacijama koje su ve bile u tijeku, a u nekim sportovima gotovo zavrene, a potom i "bitka" za postizanje najboljeg mogueg plasmana, po mogunosti osvajanja odlija. Na kraju, dobili su obje. U hrvatskoj je olimpijskoj delegaciji bilo 39 natjecatelja (od toga tri portaice), a nastupili su u 12 portova: atletika, boks, hrvanje, jedrenje, kajak/kanu, konjiki port (preponsko jahanje), koarka, stolni tenis, streljatvo, tenis, veslanje i taekwondo.

Ostvareni uspjesi: Medalja Srebro Sport Koarka Sporta Koarkaka olimpijska reprezentacija

Vladan Alanovi, Franjo Arapovi, Danko Cvjetianin, Alan Gregov, Arijan Komazec, Toni Kuko, Aramis Nagli, Velimir Perasovi, Draen Petrovi, Dino Raa, an Tabak, Stojko Vrankovi Bronca Bronca Tenis Tenis Goran Ivanievi Goran Ivanievi i Goran Prpi (parovi)

Ivanievieva bronana medalja prvo je pojedinano olimpijsko odlije za neovisnu i samostalnu Hrvatsku i zauvijek e biti upisano u nau noviju sportsku povijest. Za taj je pothvat Goran morao na zemljanoj podlozi stadiona Vall d''Hebrona igrati punih 14 sati i est minuta.

12

Olimpijske igre u Atlanti 1996. odrane su od 19. srpnja do 4. listopada. Na Igrama sudjelovalo je 84 hrvatska natjecatelja, od kojih je bilo osam portaica. Nastupili su u 14 portova: atletika, boks, hrvanje, gimnastika, jedrenje, kajakatvo, koarka, plivanje, rukomet, stolni tenis, streljatvo, tenis, vaterpolo, veslanje.

Ostvareni uspjesi: Medalja Sport Sporta Hrvatska Zlato Rukomet rukometna reprezentacija (m) Patrik avar, Valner Frankovi, Slavko Golua, Bruno Gudelj, Vladimir Jeli, Boidar Jovi, Nenad Kljai, Venio Losert, Valter Matoevi, Zoran Mikuli, Alvaro Nainovi, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zlatko Saraevi, Irfan Smajlagi, Vladimir ujster Hrvatska vaterpolska reprezentacija (m)
13

Srebro

Vaterpolo

Maro Bali, Perica Buki, Damir Glavan, Igor Hini, Vjekoslav Kobeak, Joko Krekovi, Ognjen Kri, Dubravko imenc, Sinia kolnekovi, Ratko tritof, Tino Vegar, Renato Vrbii, Zdeslav Vrdoljak

U Atlanti je, prvi put na olimpijskim igrama, zahvaljujui zlatnom odliju rukometaa, odsvirana hrvatska himna, a na najvii je jarbol podignuta hrvatska trobojnica.

Olimpijske igre u Sydneyu 2000. odrane su od 15. rujna do 1. listopada. Na Igrama nastupio je 91 natjecatelj, od toga 23 portaice, u 12 portova: atletika, dizanje utega, jedrenje, kajakatvo, odbojka, plivanje, stolni tenis, streljatvo, taekwondo, tenis, vaterpolo, veslanje. Ostvareni uspjesi: Medalja Zlato Bronca Sport Dizanje utega Veslanje Nika Skelin, Sinia Skelin, Silvijo Petriko Sporta Nikolaj Pealov (do 62kg) Osmerac

Igor Boraska, Tihomir Frankovi, Kreimir uljak, Branimir Vujevi, Tomislav Smoljenovi,

Bolji poetak Igara u Sydeyu nije se mogao ni zamisliti. Ve drugog dana na programu dizanja utega u Convention Centru bilo je natjecanje u kategoriji do 62 kilograma u kojem je Nikolaj Pealov, hrvatski olimpijac, taktiki nadmudrio i pobijedio trostrukog olimpijskog
14

pobjednika i jednog od najslavnijih dizaa dananjice, Turina Naima Sulejmanoglua koji je u Sydney doao po etvrto olimpijsko zlato. Njegova pobjeda je bila i prvo samostalno zlatno odlije.

Olimpijske igre u Ateni 2004. odrane su od 13. do 29. kolovoza. Na Igrama je nastupio 81 hrvatski natjecatelj (od toga 15 portaica), a natjecali su se u 14 portova: atletici, boksu, dizanju utega, jedrenju, kajakatvu, konjikom portu, plivanju, rukometu, stolnom tenisu, streljatvu, taekwondou, tenisu, vaterpolu i veslanju. Ostvareni uspjesi: Medalja Zlato Sport Rukomet Sporta Hrvatska rukometna reprezentacija (m)

Ivano Bali, Davor Dominikovi, Mirza Domba, Slavko Golua, Nika Kaleb, Blaenko Lackovi, Venio Losert, Valter Matoevi, Petar Metlii, Vlado ola, Denis poljari, Goran prem, Igor Vori, Drago Vukovi, Vedran Zrni Srebro Srebro Bronca Bronca Plivanje Veslanje Dizanje utega Tenis Duje Draganja (50m slobodno) Sinia i Nika Skelin (dvojac bez) Nikolaj Pealov (do 69kg) Mario Ani i Ivan Ljubii (parovi)

15

Duje Draganja je, osvojivi srebrno odlije u Ateni, osvojio i prvu olimpijsku medalju u povijesti hrvatskog plivanja od osamostaljenja. Ove olimpijske igre bile su i najplodnije igre od hrvatske samostalnosti.

Olimpijske igre u Pekingu 2008. odrane su od 8. do 24. kolovoza. Hrvatska je olimpijska delegacija brojila 101 portaa (od toga 19 ena) koji su se natjecali u 15 portova: atletika, boks, biciklizam, jedrenje, kajak/kanu, koarka, gimnastika, plivanje, rukomet, streljatvo, stolni tenis, taekwondo, tenis, vaterpolo i veslanje. Ostvareni uspjesi: Medalja Srebro Srebro Bronca Bronca Bronca Sport Gimnastika Atletika Streljatvo Taekwondo Taekwondo Sporta Filip Ude (konj s hvataljkama) Blanka Vlai (skok u vis) Snjeana Peji (zrana puka 10m) Martina Zubi (do 57kg) Sandra ari (do 67kg)

Naa najbolja atletiarka svih vremena Blanka Vlai osvojila je na Olimpijskim igrama u Pekingu srebrno odlije u skoku uvis, preskoivi 205 cm iz drugog pokuaja. Njezina je srebrna medalja prva hrvatska atletska medalja na olimpijskim igrama i jedan od najveih

16

uspjeha nae atletike. Takoer se mora istaknuti da, unato malom broju hrvatskih natjecateljica naspram natjecatelja, su natjecateljice dominirale.

Olimpijske igre u Londonu 2012. odrane su od 27. srpnja do 12. kolovoza. Londonu je ovo tree domainstvo Olimpijskih igara, nakon 1908. i poslijeratne 1948. London je bio izabran za domaina i 1994. no te godine Igre nisu odrane zbog rata. Na Igre se kvalificiralo 108 hrvatskih sportaa, a s njima i 2 zamjenska sportaa (iako je nastupilo njih 107) u 18 sportova i 94. prateih osoba, odnosno ukupno 204 lana hrvatske delegacije.

Ostvareni uspjesi: Medalja Zlato Zlato Zlato Sport Atletika Streljatvo Vaterpolo Sporta Sandra Perkovi (disk) Giovanni Cernogoraz (trap) Hrvatska vaterpolo reprezentacija (m)

Josip Pavi, Damir Buri, Miho Bokovi, Nika Dobud, Maro Jokovi, Petar Muslim, Ivan
17

Buljubai, Andro Bulje, Sandro Sukno, Samir Bara,Igor Hini, Paulo Obradovi, Frano Vian Srebro Veslanje etverac na parie Lucija Zaninovi (- 49kg) Hrvatska rukometna reprezentacija (m) David ain, Martin Sinkovi, Damir Martin i Valent Sinkovi Bronca Bronca Taekwondo Rukomet

Mirko Alilovi, Venio Losert, Manuel trlek, Ivan Ninevi, Ivan upi, Zlatko Horvat, Igor Vori, Jakov Gojun, Drago Vukovi, Blaenko Lackovi, Domagoj Duvnjak, Ivano Bali, Marko Kopljar, Denis Bunti, Damir Biani

Nastup hrvatskih sportaa na ovim igrama je najuspjeniji u povijesti, s tim da se uz malo vie sportske sree moglo osvojiti i jo poneko odlije vie (poglavito u jedrenju).

4.2.

Zimske olimpijske igre

Olimpijske igre u Albertville 1992. odrane su od 8. do 23 veljae.

18

Zimske olimpijske igre u Albertville 1992. posljednje su zimske Igre odrane u istoj godini kad i ljetne (Barcelona 1992). U maloj, ali po vanosti velikoj olimpijskoj delegaciji pod vodstvom efice Misije Sande Dubravi imunjak, bili su eljka i Tomislav imeija, sestra i brat koji su se natjecali u umjetnikom klizanju, Vedran Pavlek, natjecatelj u alpskom skijanju, i Sinia Vukoni, natjecatelj u skijakom tranju. Te godine hrvatski su sportai prvi put nastupili na olimpijskim igrama samostalno, pod vlastitom zastavom. Prvorazredni povijesni dogaaj trajno e ostati zabiljeen u povijesti hrvatskog olimpizma.

Hrvatska na ovim Igrama nije osvojila medalje.

Olimpijske igre u Lillehammeru 1994. odrane su od 12. do 27. veljae. Na ovim igrama u Lillehammeru Hrvatsku je predstavljala esterolana olimpijska delegacija, pod vodstvom efice Misije Sande Dubravi imunjak, najbolje hrvatske klizaice, europske doprvakinje u umjetnikom klizanju 1981. u Innsbrucku i olimpijke koja je nastupila na ZOI Sarajevo 1984., gdje je na sveanosti otvaranja Igara zapalila olimpijsku vatru. U Lillehammeru su nastupila trojica olimpijaca; skija Vedran Pavlek, te Sinia Vukoni i Antonio Raki u nordijskim disciplinama. Te su igre oivjele i sjeanje na ZOI Sarajevo 1984., iji su stanovni ci te olimpijske 1994. preivljavali u okupaciji i ratnim stradanjima . Meunarodna olimpijska obitelj na elu s predsjednikom Juanom Antonijem Samaranchom uputila je svjetskoj zajednici apel "Zaustavite rat! Zaustavite ubijanje. Bacite oruje!" Hrvatska na ovim Igrama nije osvojila medalje.

Olimpijske igre u Naganu 1998. odrale su se od 7. do 22. veljae.

19

Na tim zimskim olimpijskim igrama u Naganu nastupila je dotad najbrojnija hrvatska olimpijska reprezentacija, a u njima i nova nada hrvatskog i svjetskog alpskog skijanja, 16godinja Zagrepanka Janica Kosteli. Njoj je pripala ast da ponese hrvatsku zastavu na sveanosti otvaranja Igara. Janica Kosteli nastupila je u svim disciplinama alpskog skijanja: u kombinaciji je bila osma, to je do tada bio najbolji plasman nekog hrvatskog sportaa na ZOI u povijesti.

Olimpijske igre u Salt Lake Cityu 2002. odrale su se od 8. do 20. travnja. Na XIX. zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityu svijet je u punom sjaju upoznao novu skijaku kraljicu Janicu Kosteli koja je osvojila ak etiri olimpijska odlija - tri zlatna i jedno srebrno.

S etiri medalje, zlatom u alpskoj kombinaciji, slalomu i veleslalomu te srebrom u superveleslalomu na XIX. zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityu naa najbolja skijaica uspjela je pretei jedinu dvojicu skijakih velikana koji su od 1924., kada su u Chamonixu odrane Prve zimske olimpijske igre, osvojili tri zlatne medalje na jednim olimpijskim igrama - Austrijanca Tonija Sailera (1956. Cortina d''Ampezzo) i Francuza JeanClaudea Killyja (1968. Grenoble). Zimske olimpijske igre u Salt Lake Cityu pamtit emo i po tome to je Hrvatska prvi put imala predstavnike u bobu i biatlonu, te po tome to je hrvatska olimpijska delegacija imala najvie natjecatelja od osamostaljenja, ak 14, u pet sportova.

20

Medalja Zlato Zlato Zlato Srebro

Sport Alpsko skijanje Alpsko skijanje Alpsko skijanje Alpsko skijanje

Sporta Janica Kosteli (veleslalom) Janica Kosteli (kombinacija) Janica Kosteli (slalom) Janica Kosteli (superveleslalom)

Olimpijske igre u Torinu 2006. odrane su od 10. do 26. veljae. U Torinu je Hrvatska, zahvaljujui Ivicu Kosteliu, dobila prvo odlije na zimskim olimpijskim igrama u mukoj konkurenciji.

U kombinaciji Janica Kosteli osvojila je svoju etvrtu zlatnu olimpijsku medalju te nastavila etverogodinji niz nepobjedivosti u toj disciplini. Janica osvaja i srebrnu medalju u superveleslalomu, ime impresivnu olimpijsku karijeru zaokruuje na est odlija - etiri zlatna i dva srebrna, i postaje najuspjenija alpinka u povijesti zimskih olimpijskih igara. Te su je medalje svrstale na prvo mjesto meu hrvatskim sportaima, kao i uz bok najboljih sportaa u povijesti zimskih olimpijskih igara.

Medalja Zlato Srebro Srebro

Sport Alpsko skijanje Alpsko skijanje Alpsko skijanje

Sporta Janica Kosteli (kombinacija) Ivica Kosteli (kombinacija) Janica Kosteli (superveleslalom)

21

Olimpijske igre u Vancouveru 2012. odrane su od 12. do 28. veljae. Na Zimskim olimpijskim igrama u Vancouveru sudjelovala je i hrvatska olimpijska delegacija sa 19 natjecatelja, od toga 7 sportaica. Nastupili su u alpskom skijanju, skijakom tranju, biatlonu i bobu etverosjedu. Igre u Vancouveru 2010. potvrdile su neiscrpan kapital hrvatskog zimskog sporta. 22-godinji Jakov Fak je osvojio bronano odlije u biatlonu u utrci na 10 km. Bila je to osma medalja za hrvatske sportae na ZOI, prva koja nije osvojena u alpskom skijanju.

Medalja Srebro Srebro Bronca

Sport Alpsko skijanje Alpsko skijanje Biatlon

Sporta Ivica Kosteli (superkombinacija) Ivica Kosteli (slalom) Jakov Fak (10km)

22

5. ZAKLJUAK
Iako su Olimpijske Igre nastale kao poganski ritual, ve su u i u staroj Grkoj stekle veliku popularnost i presti. O tome svjedoe zapisi kako su sportai, koji su sudjelovali na Igrama, bili jako potovani i cijenjeni. To potovanje svakako danas nije umanjeno, nego moe biti samo jo vee, stoga je san svakog sportaa da barem sudjeluje na njima, a ako ima sree da i pobijedi. Iako je Hrvatska jako mala i, usporeujui se s mnogim drugim dravama, ne ba toliko razvijena zemlja ima jako puno sportskih uspjeha. Ti uspjesi, ne samo da pokazuju napredak hrvatskog sporta, nego hrvatski sportai fer igrom i s pravim sportskim duhom promoviraju svoju dravu u najboljem svjetlu. Unato tome esto im drutvo zna davati kritike i ne pridaje im toliki znaaj koliki zasluuju. Moda ponekad nacija ima prevelika oekivanja naviknuta na dobre rezultate, ali i moda zato to vjeruje u njihov veliki potencijal i epitet Hrvatska - sportska nacija.

23