Strategija studija i studiranja Sveučilišta u Zagrebu 2014. - 2025., (dio vezan uz e-učenje str. 32, cilj 2.

6) -
usvojena na Senatu 20.5. 2014. (http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Studiji_studiranje/Studiji/e-
ucenje/Strategija_Studiji_i_studiranje_08052014.pdf )

 Razvoj cjelovitog sveučilišnog virtualnog okruženja za učenje i poučavanje

o veučilišno virtualno okruženje za učenje i poučavanje omogućava prisutnost svih kolegija
u virtualnom prostoru za e-učenje, odnosno omogućava da svaki kolegij ima svoju e-
inačicu
o Težit će se tome da svaki e-kolegij ima svoju inačicu na 2. razini primjene tehnologija e-
učenja (olakšanje usvajanja znanja integracijom sustava za e-učenje s klasičnom
nastavom: koristi se sustav za e-učenje u kojem je nastavni materijal organiziran prema
nastavnim cjelinama, koriste se forumi za komunikaciju studenata s nastavnikom i među
studentima, zatim studentima su dostupne samoprovjere znanja nakon pojedinih
nastavnih cjelina, te mogućnost predaja zadaća i ocjenjivanje putem sustava za e-
učenje. Osim sustava za e-učenje koriste se i videokonferencije, sustavi za webinare, e-
portfolio sustav i drugo).
 Definirati sveučilišne standarde i preporuke za materijale za e-učenje
 Definiranje i provedba vrjednovanja e-kolegija
 Primjena e-portfolio sustava u akademskom okruženju
 Otvoreni obrazovni sadržaji i otvoreni pristup
 Razvoj on-line studija i programa cjeloživotnog učenja u on-line obliku kao i pripadne postupke
za vrednovanje studija

Oblici sveučilišne nastave prema razini primjene tehnologija e-učenja

(http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Studiji_studiranje/Studiji/e-
ucenje/UNIZG_oblici_svnastave_razine_e_ucenja_20091222s.pdf )

 Klasificiramo li oblike učenja prema načinu i intenzitetu korištenja informacijskih i

komunikacijskih tehnologija (dalje u tekstu: ICT), obično govorimo o četiri temeljna oblika:
1. klasična nastava (učionička, licem u lice)
2. nastava podržana ICT-om
3. mješovita (hibridna) nastava (kombinacija klasične nastave i nastave podržane ICT-om)
4. online nastava (učenje i poučavanje u potpunosti se odvijaju uz pomoć ICTa)

Top 7 eLearning Trends for 2018 You Should Know (https://www.halpet.hr/elearning-trendovi-u-

2018/?fbclid=IwAR2SHjQTNh4PEDnfWiJ639kqOwOu_rX398qB7HtMM3aw8nuC7e62BBCi8tA )

 The eLearning industry is always changing, evolving, and thriving. It’s never static. If you’ve been
following eLearning trends, it’s no surprise that eLearning shifted the world of learning more
than ever in 2017. With eLearning, learning no longer needs to be done 100% in person.
 Microlearning is often considered as bite-sized learning
 Social learning is nothing completely new. Simply, it’s all about learning with and from others
 personalized learning
 Mobile learning
 Gamification
 content curation
  Virtual Reality (VR) and Augmented Reality (AR)

IMPLEMENTACIJA E -LEARNING SUSTAVA U VISOKOŠKOLSKIM USTANOVAMA, I. Špeh, mag.ing.el.

dr.sc. D. Tubić

 Iako prema istraživanjima izrazi poput učenje na daljinu, internet učenje ili e-učenje imaju
različito značenje (Moore i sur., 2010 ) svima je zajedničko korištenje elektroničkih uređaja za
poučavanje i učenje
 e-learning je definiran kao elektronički posredovana asinkrona i sinkrona komunikacija za svrhu
izgradnje i primjene znanja (Garrison 2011). E-learning je proces učenja nastao interakcijom
digitalnog sadržaja, mrežnih usluga i podrške učenja (Naidu, 2006).
 niz prednosti koje e-learning donosi u obrazovnom sustavu, prije svega to su fleksibilnost, lakši
pristup informacijama, povećana interakcija i motivacija među studentima (Arkorful, 2014)
 Da bi se izbjegao negativan utjecaj e-learning sustava na obrazovanje potrebno je provesti
kvalitetnu edukaciju nastavnog osoblja kroz kontinuirane radionice (Mishra, 2011). Isto tako,
potrebno je konstantno korištenje, sudjelovanje i angažman studenata i poučavatelja u svrhu
razvijanja sustava (Penny i Dukic, 2012)
 U pogledu komunikacije između nastavnog osoblja i studenata, postoje dvije vrste e-learning
sustava: asinkroni i sinkroni sustavi. Sinkroni e-learning sustavi odvijaju se u stvarnom vremenu i
uključuju tehnologije kao što su video konferencije i elektroničke ploče za predavanja te
zahtijevaju da studenti budu nazočni prilikom izvedbe, odnosno rada sustava. S druge strane,
asinkroni e-learning sustavi uključuju programirane instrukcije, prethodno pripremljene
materijale i upute te omogućuju da se korisnici sustava mogu obrazovati u bilo koje vrijeme i s
bilo kojeg mjesta (Wagner i sur. 2008).
 postiže se široko prihvaćen blendedlearning model (Singh, 2003) kojim se unaprjeđuju metode
poučavanja i proširenja izvora učenja
 metode eučenja su se pokazale kao izuzetno adekvatne jer studentima omogućuju brz i
troškovno-efikasan (Bartley i Golek, 2004) način savladavanja razlika u znanju potrebnih za
sudjelovanje na kolegiju
 e-učenje u obliku audio-video konferencija, omogućuje bitno proširenje izvora znanja s obzirom
da je u takvu „konferenciju“ lako pozvati vanjske predavače, primjerice domaće ili vanjske
stručnjake koji putem video konferencije mogu održati kraće predavanje.
 bolje praćenje uspješnosti studenata i automatizaciju provjere znanja
 Mobilnost studenata i smanjenje barijera za sudjelovanje u nastavi osigurano je primjenom
podsustava „virtualna učionica“ pomoću kojeg je studentima omogućeno sudjelovanje na
nastavi s bilo kojeg mjesta, samo uz pomoć osobnog računala.
 Unutar modula „virtualna zajednica“ implementirane su inovativne metoda poučavanja koje
studentima približavaju moderne, kolaborativne načine rada koji se danas uobičajeno
primjenjuju u poslovnom sektoru. Nastavnici mogu za pojedine zadatke odnosno projekte
studentima otvarati zajednički kolaboracijski prostor. Unutar takve „virtualne zajednice“
studenti mogu olakšano kolaborirati u svojim nastavnim zadacima, primjerice izradi seminarskog
rada, skiciranju ideje i rješenja putem tableta odnosno mobitela u virtualnoj bilježnici,
istovremeno raditi na dokumentima ili prezentacijama, bez potrebe za fizičkom prisutnosti na
određenoj lokaciji, koristiti internu društvenu mrežu za „brainstorming“ unutar šireg kruga ljudi
itd.
  Primjena sustava za e-učenje podjednako je pogodna i za razvoj kompetencija odnosno
kapaciteta poučavatelja. Modul „Baza znanja“ omogućava da eksperti u određenim područjima
organiziraju i objavljuju relevantne informacije za svoje područje
 faze izvođenja e-kolegija

Mogućnosti za e-učenje u hrvatskom obrazovnom sustavu, Vuksanović Irena, 2009

 U dokumentima Europske unije e-učnje se smatra jednim od najvažnijih modela učenja u

suvremenom društvu. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su vaæne za razvitak svake
zemlje pa bi ulaganje u obrazovanje i potrebnu infrastrukturu trebalo biti jedan od prioriteta
svake razvijene zemlje.
 Nužna je brza i temeljita reforma obrazovnog sustava da bi se, među ostalim, poboljšalo i
obrazovanje stručnjaka iz informacijskih tehnologija budući da analize govore o trenutačno
velikom nerazmjeru između potražnje na tržištu i postojećeg kadra


Prednosti

1. E-učenje omogućava korisnicima kvalitetno sudjelovanje u nastavi i kada to pitanje udaljenosti,

rasporeda i sličnih okolnosti praktički čine nemogućim. Široka dostupnost istovremeno
omogućava i istovremeno sudjelovanje velikog broja korisnika.
2. U potpunosti modernizirana e-učionica otvorena je 24 sata dnevno, što omogućava najefikasnije
moguće iskorištavanje vremena. Korisnici sami biraju kada će i kako pristupiti e-učenju budući da
imaju stalan pristup materijalima i nastavi koju polaze.
3. E-učenje putem interneta omogućava posebno dinamičnu interakciju između instruktora i
polaznika, kao i polaznika međusobno. Svaki pojedinac doprinosi nastavi pokretanjem, odnosno
sudjelovanjem u raspravama koje se tiču dotične teme.
4. U sklopu sustava lako je omogućena integracija i pristup drugim izvorima bitnima za gradivo koje
se podučava.

Nedostaci

1. E-učenje zahtijeva od korisnika određena znanja i vještine kako bi se mogli njime koristiti. Bez
određene računalne pismenosti, gradivo integrirano u sklopu elektroničkog sustava učenja
postaje potpuno beskorisno. Osim tih znanja, za provođenje e-nastave bitno je i da svaki od
korisnika ima za to određenu opremu.
2. Ni najkvalitetnija oprema na kojoj se izvodi e-nastava nije stopostotno pouzdana. Čak ni kada
mogući tehnički problemi ne dovedu do prekida u izvođenju e-nastave, svakako će doprinijeti
padu koncentracije korisnika, a samim time i padu kvalitete e-učenja.
3. Omogućavanjem samostalnijeg određivanja načina i vremena učenja, e-učenje svojim učenicima
donosi i veću odgovornost. U određenim oblicima e-učenja oni se tako sami moraju motivirati,
individualno procjenjivati potrebu za učenjem, što može dovesti do upitnih rezultata i objektivno
slabog napretka u procesu učenja.
4. Jedan već razrađen sustav e-učenja nailazi na probleme s autorskim pravima za sadržaje
određenog tečaja i sl., kao i na pojavu sličnih nelojalnih ili pak kvalitetnijih tečajeva drugih
 autora. Sustav zahtijeva određenu tehničku podršku, koja košta, i stalan razvoj u skladu s
razvojem tehnologije kojom se koristi.

- Moodle - Modularno objektno-orijentirano dinamičko obrazovno okruženje (eng. Modular

Object-Oriented Dynamic Learning Environment) – Razvio ga je australac Martin Dougiamas
devedesetih godina prošloga stoljeća
o je trenutno najpopularniji sustav za e-učenje koji se koristi diljem svijeta – slobodan
softver otvorenog koda namijenjen e-učenju na temelju kojeg su napravljeni različiti
sustavi za e-učenje, npr.
 Merlin - Merlin je sustav za e-učenje uspostavljen kao platforma za projekte
primjene e-učenja, odnosno izvođenje kolegija sveučilišnih studija uz primjenu
tehnologija e-učenja. Merlin se temelji na sustavu otvorenog koda Moodle koji
je dodatno razrađen i prilagođen potrebama korisnika. Virtualno okruženje za e-
učenje Merlin sastoji se od sustava za e-učenje Merlin, sustava za webinare i e-
portfolio sustava te je povezan sa sustavom ISVU (Informacijski Sustav Visokih
Učilišta)
 Loomen
 dama.math.hr