OVISNOSTI

TO JE TO OVISNOST?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je duevno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje meudjelovanjem ivog organizma i sredstva ovisnosti. Obiljeavaju ga ponaanje i drugi duevni procesi koji uvijek ukljuuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doivi njegov uinak na duevne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva.

Za veinu vrsta ovisnosti zajednika su dva aspekta:

psihika ovisnost za koju je karakteristian osjeaj zadovoljstva i elja za ponovnom konzumacijom droge kako bi se izazvala ugoda i izbjegla neugoda

fizika ovisnost se definira kao stanje prilagodbe na drogu praeno potrebom za poveanjem doze kako bi se postiglo njeno djelovanje kakvo je u poetku izazivala manja koliina i javljanjem apstinencijskih kriza u odsustvu droge

 Ovisnost moe biti i kombinacija ova dva uvida. Psihika ovisnost je bliska fizikoj po manifestacijama (neto ovjeku nedostaje), no uzrok nije (ili ne mora biti) stvarni, dakle ne mora se raditi o opojnim tvarima. ovjek moe biti ovisan o jelu, igrama na sreu, televiziji, Internetu, poslu, nekom drugom ovjeku, o bilo emu, a zajednika je znaajka da aktivnosti vezane uz tu ovisnost mogu postati sredinji sadraj i imbenik njegovoga ivljenja. Tako razliite ovisnosti imaju i razliit znaaj, utjecaj i posljedice te ovisnost ne mora posve nuno biti negativna pojava iako se najee takvom smatra i prosuuje. Uskraivanje stimulansa dovodi do kriza slinih kao i kod fizike ovisnosti..

OVISNOST O PSIHOAKTIVNIM TVARIMA (DROGA)

Droge su sirovi, napola preraeni proizvodi biljnog, ivotinjskog ili mineralnog podrijetla, koje su od davnina sluile za izradu lijekova. S vremenom se pojam droge ograniio na OPOJNE (narkotske) DROGE i neke druge sintetski izraene tvari koje djeluju na sredinji ivani sustav, te je u uporabi i izraz PSIHOAKTIVNE TVARI.
Opojnim

drogama smatraju se proizvodi i supstancije prirodnog ili umjetnog podrijetla ijom se uporabom mogu stvoriti stanja ovisnosti koja mogu izazvati oteenja zdravlja ili na drugi nain ugroziti ljudski integritet u FIZIKOM SMISLU PSIHIKOM SMISLU SOCIJALNOM SMISLU.

Droga je problem koji se ne dogaa drugima, svaka mlada osoba je u mogunosti doi u dodir s drogom, bez obzira da li raspolae s puno ili malo novca, je li odgojena strogo ili popustljivo. Motivi mladih osoba koji zapoinju s uzimanjem droge su mnogi i razliiti: radoznalost, tenja pripadnosti vrnjacima, nesposobnost da se rijee konfliktne situacije i slino. I to bez obzira na to radilo se o takozvanim lakim, ili, pak, teim drogama. Jer, svaki poetak, ma kako se bezazlenim i bezopasnim inio, moe zavriti tragino.

Droga ostavlja duboke tragove i na tijelu. Jasni i svima vidljivi znakovi uzimanja droge: 1. Crvene oi. 2. Zanemarivanje osobne higijene. 3. Gubljenje teine (kod nekih droga). 4. Poremeaji u spavanju. 5. Umor ili hiperaktivnost.

ETIRI OPASNA KORAKA

Prva faza: proba : Drogu uzima da bi probao njezine uinke, ili te na to netko nagovorio. Netko samo na tome i ostane, ali netko e za narkotikom posegnuti i drugi, trei, i tko zna koji put. Druga faza: sve ee s drogom: Probao si, moda ti se svidjelo, zato ne bi jo koji put? I sve ee uzima drogu, u drutvu, za dobro raspoloenje. Pritom na to troi i sve vie novca. Sve ti se jo uvijek ini bezopasnim, rauna na to da moe prestati kad god hoe. Trea faza: navika : Iz druge, vrlo je lako skliznuti u treu fazu. Ve vrlo tetnu i vrlo opasnu. Postaje zaokupljen drogom. Uzima je i zbog toga da bi se lake nosio sa ivotnim problemima. Zanemaruje svoje dnevne obaveze, gubi dah u koli, na poslu, ostaje bez starih prijatelja, kree se u novom drutvu, drutvu narkomana. Sada je ve teko odustati. Na krae e vrijeme moda i prestati uzimati drogu, ali prva prigoda ili prvi problem na koji naleti, opet te vraa njoj. Postaje svjestan da to to radi nije dobro, ali jednostavno nisi u stanju prekinuti, to ti jo dodatno rui samopotovanje. etvrta faza: ovisnost: U toj, najopasnijoj i najtetnijoj fazi, svojim ivotom ne vlada ti, nego droga. Ona ti je vanija od svega, zbog nje zanemaruje sve ostalo, bez nje vie ne moe. Nema anse da zavri kolu, nae ili zadri posao. Droga ti vie ne prua ba nikakvo zadovoljstvo, ali je jednostavno mora uzimati. Vrti se u zaaranom krugu: od problema koje je izazvala droga bjei uzimajui ba tu drogu.. Ovisnost o drogi manifestira se u svim podrujima ivota. Ovisnik zanemaruje obaveze, neprimjereno se ponaa. Mijenja mu se i drutveni ivot, gubi prijatelje, a do napetosti i sukoba dolazi i u obitelji.

OVISNOST O ALKOHOLU (ALKOHOLIZAM)

Dugotrajno konzumiranje pretjerane koliine alkohola dovodi do razvoja bolesti alkoholizma. Razlozi pijenja alkohola koje uenici, studenti i odrasle osobe navode ovise o dobi osobe koja pije. Adolescenti kao razlog pijenja najee navode pritisak vrnjaka i smatraju ga nainom uklapanja u drutvo. Neki piju kako bi izbjegli suoavanje u tekim situacijama s kojim se susreu u koli, faksu, na poslu, s prijateljima, ljubavnim partnerima ili da izbjegnu neugodne osjeaje poput anksioznosti ili tuge. U svakom sluaju, neovisno o razlogu pijenja alkohola.

PIJENJE ALKOHOLA NIJE RJEENJE PROBLEMA I SVATKO TKO PIJE IZLOEN JE OPASNOSTI RAZVOJA ALKOHOLIZMA!