Regionalne integracije na BliskomIstoku

Korijeni sukoba na Bliskom Istoku: 1. Nacionalizam zemlje ele iskazati neovisnost 2. Nafta maksimizacija profita od nafte 3. Izrael pitanje Palestine i izraelsko-arapski Sukob Najvee regionalne integracije na Bliskom istoku League of Arab states (LAS) Organisation of the Islamic Conference (OIC) Gulf Cooperation Council (GCC) GAFTA League of Arab states (Liga arapskih naroda) Liga arapskih naroda regionalna organizacija arapskih drava Osnovana 1945. g. u Kairu 22 zemlje lanice Slubeni jezik arapski Cilj LAS-a: promicati suradnju i povezanost izmeu arapskih zemalja i tititi njihovu neovisnost i suverenostOrganisation of the Islamic Conference Organisation of the Islamic Conference - meunarodna organizacija islamskih zemalja delegirana UN-u Osnovana 1969. u Rabatu 57 zemalja lanica Slubeni jezik: arapski, engleski, francuski Cilj OIC: ouvati islamske socijalne i ekonomske vrijednosti, promovirati solidarnost meu zemljama lanicama, odravati mir i poticati suradnju Gulf Cooperation Council

Gulf Cooperation Council trgovinski blok 6 arapskih zemaljau Perzijskom zaljevu Osnovan 1981. u Riyadhu 6 zemalja lanica Slubeni jezik: arapski Cilj GCC-a: formirati sline regulacije u podruju financija, trgovine, turizma, administracije, itd., poticati suradnju u privatnom sektoru, znanstveni i tehniki progres u industriji te uvoenje zajednike valute do 2010. godine GAFTA (Greater Arab Free Trade Area) GAFTA Zona slobodne trgovine za zemlje lanice Arapske lige Osnovana projektom 1997.g., a stupila na snagu 1.1. 2005. godine 18 zemalja lanica Slubeni jezik: arapski Cilj GAFTE: formulirati regulacije i uskladiti legislativu i carine za zemlje lanice Arapske lige

Postoji vie razloga zato Bliski istok nije klasini sluaj regionalne integriranosti ukljuujui razliitost nacionalnih interesa, ukljuenost svjetskih sila u regionalna podruja, arapsko-izraelski sukob i uloga politikog Islama. Uz dosad navedene razliite politike razloge na nemogunost znaajnije regionalne povezanosti zemalja na Bliskom Istoku utjee negativna percepcija, stereotipi i tvrdoglavost regionalnih sudionika poglavito zbog arapsko-izraelskog sukoba.

Konsolidacija drava Bliskog Istoka pod sjenom hladnog rata i arapskoizraelskog sukoba uinila je to podruje nepodobnim za regionalizaciju usprkos injenici da meu arapskim zemljama postoji mnogo poveznica uspjene regionalizacije; zajednika povijest, jezik i kultura.

Negativne silnice ove

koje utjeu na nemogunost bolje regionalne povezanosti

regije su dravni nacionalizam, lokalna rivalstva i utjecaj veliki sila koje ire svoje podruje utjecaja to je zajedniko za sve regije svijeta u razvoju.

League of Arab states (LAS) i Organisation of the Islamic Conference (OIC)

LAS:
Liga arapskih naroda regionalna organizacija arapskih drava u jugozapadnoj Aziji i sjevernoj i sjeverno-istonoj Africi.

Osnovana 22. oujka 1945. u Kairu Sedam zemalja osnivaica (Egipat, Irak, Jordan, Libanon, Saudijska Arabija, Sirija i Yemen). Arapska liga danas broji 22 zemlje lanice Slubeni jezik arapski CILJ: Pribliiti povezanost izmeu zemalja Lige i koordinirati suradnju meu njima, ouvati njihovu neovisnost i suverenitet i raditi u interesu arapskog drava Statistiki podaci:

Podruje Ukupno podruje sa Zapadnom Saharom 13.953.041 km2 Populacija - procjena (2007) 339,510,535 Prosjena gustoa naseljenosti 24.33/km2 GDP po (PPP) 2007. procjena - Ukupno $2,364,871 miliona Per capita $11,013 Valuta 21 valute zemalja lanica Egipatsko lanstvo je suspendirano 1979. kada je potpisan egipatsko-izraelski mirovni sporazum i sjedite Lige je premjeteno iz Kaira u Tunis. 1987. arapske zemlje su obnovile diplomatske odnose s Egiptom koji je primljen u Ligu 1989. te se sjedite ponovno prebacuje u Kairo. U rujnu 2006. Venecuela je prihvaena kao zemlja promatra, a Indija u 2007 Interne regulacije Vijea Arapske lige (Council of the League) doneene su u listopadu 1951. General-Secretariat- doneene u svibnju 1953. Organizacijska struktura Arapske lige temelji se nadualnosti nadnacionalnih institucija i suverenosti zemalja lanica.

Organisation of the Islamic Conference

meunarodna organizacija islamskih zemalja delegirana UN-u Osnovana 29. rujna 1969. u Rabatu. OIC je utemeljena u rujnu 1969. na prvom kongresu muslimanskih voa u Rabatu (Maroko) koji je odran kao odgovor na gubitak muslimanskih svetih mjesta u Jeruzalemu od strane idova. 57 zemalja lanica Slubeni jezik: arapski, engleski, francuski . The Conference of Kings and Heads of State and Government je rukovodee tijelo OIC-a. Sastaju se svake 3 godine. CILJ: Ouvati islamske socijalne i ekonomske vrijednosti, promovirati solidarnost meu zemljama lanicama, odravati mir i poticati suradnju Druga najvea meunarodna organizacija iza Ujedinjenih naroda sa 57 zemalja lanica 1970. godine prvi kongres OIC-a odran u Jeddahu Sastaju se svake 3 godine.

Organizacija je kolektivni glas muslimanskog svijeta u duhu promoviranja meunarodnog mira i jedinstva izmeu razliitih naroda svijeta Kao odgovor na izazove u budunosti odran izvanredni kongres u Meki u prosincu 2005. Najvanije odluke doneene s ciljem reforme i modernizacije organizacije:tititi zajednike interese i poticati legitimne akcije zemalja lanica, Potivati pravo na samoodreenje i nemijeanje u nacionalna pitanja pojedinih lanica, Dati potporu pravima svakog ovjeka kao u Povelji UN-a i meunarodnog prava, Jaati intra-islamsku ekonomsku i trgovinsku suradnju s ciljem osnivanja zajednikog islamskog trita temeljne razloge za neuspjeh OIC-a u prolosti: sukobljavajui i povremeni dijametralno sukobljeni interesi zemalja lanica koji utjeu na nemogunost donoenja odluke, poveanje broja zemalja lanica to utjee na smanjenu mogunost upravljanja organizacijom i uvijek prisutna financijska ogranienost (restrikcija) same organizacije. To se posebno ogleda u irako-iranskom ratu (1980.-1988.) i irakoj invaziji Kuvajta 1990-te kad OIC nije uspio razrijeiti meusobne muslimanske konflikte i proiriti svoj utjecaj na globalnom planu.

Gulf Cooperation Council (GCC), GAFTA i ostale organizacije

Gulf Cooperation Council
Gulf Cooperation Council jetrgovinski blok 6 arapskih zemalja u Perzijskom zaljevu Osnovan 25.5. 1981. u Riyadhu 6 zemalja lanica Slubeni jezik: arapski Cilj GCC-a: formirati sline regulacije u podruju financija, trgovine, turizma, administracije, itd., poticati suradnju u privatnom sektoru, znanstveni i tehniki progres u industriji te uvoenje zajednike valute do 2010. godine (Khaleeji)

lanstvo: Nisu sve zemlje Perzijskog zaljeva lanice GCC-a (Irak, Iran) Iraku je suspendirano lanstvo nakon napada na Kuvajt, obnova lanstva pokrenuta 2007. godine Jemen je trenutno u procesu pregovora i oekuje lanstvo do 2016. godine Osnovne informacije o organizaciji:

 Populacija 40.338.196 procjena (2008.) GDP $1.103,235 mlrd (ukupno) Per capita $22.083 (prosjek) Zemlje lanice i valute: Bahrein (dinar), Kuvajt (dinar), Oman (rial), Katar (rial), S.Arabija (rial), UAE (dirham)

Ciljevi organizacije: Formuliranje slinih regulacija na podruju ekonomije, financija, trgovine, administracije i zakonodavstva Poticanje znanstvenog i tehnolokog napretka na podruju industrije, poljoprivrede i ljudskih potencijala Osnivanje znanstvenih istraivakih centara Poticanje suradnje izmeu privatnog sektora Uvoenje zajednike valute do 2010. godine (Khaleeji) Organizacijska struktura: The Supreme Council najvii autoritet GCC-a formiran of voa zemalja lanica The Ministerial Council ministri vanjskih poslova zemalja lanica The Secretariat General izvrno tijelo GCC-a Obrambene snage: Peninsula Shield Force vojna strana GCC-a osnovana s ciljem da zatiti suverenitet zemalja lanica 1984. GCC odobrio formiranje 2 brigade (10.000 vojnika) Baza u S.Arabiji, blizu granice s Irakom i Kuvajtom

(OPEC)
OPEC meunarodna organizacija zemalja izvoznica nafte Osnovana 1960. sa sjeditem u Beu 12 zemalja lanica (4 zemlje GCC-a Kuvajt, Katar, Saudijska, Arabija, UAE) Na podruju zemalja lanica nalazi se oko 2/3 svjetskih zaliha nafte lanice: (Alir, Angola, Ekvador, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, S.Arabija, UAE, Venecuela)

* Indonezija napustila OPEC 2008. godine

Ove do sada su bile regionalne integracije, slijede ekonomske integracije: U ekonomske integracije (regionalne integracije u politikoj ekonomiji) svrstavamo: Zonu slobodne trgovine Carinsku uniju Zajedniko trite Ekonomsku uniju (zajednicu) Razina integracije Eliminiranje carine Uvoenje na intraregionalnu zajednike trgovinu eksterne carine Slobodno kretanje rada i kapitala Koordinacija ekonomske politike i harmonizacija standarda

Zona slobodne trgovine Carinska unija

Zajedniko trite

Ekonomska i monetarna unija

GCC Zona slobodne trgovine

Osnovana u oujku 1983. godine Predstavlja jedan od najznaajnijih uspjeha GCC na polju ekonomske integriranosti

 Opasnost da se roba koja potjee izvan unije uveze u zemlju s visokom carinom indirektno kroz zemlju s niskom carinom - uvoenje certifikata o podrijetlu robe (rules of origin)

GCC carinska unija

Odlukom Supreme Councila na 23. kongresu odranom u Kataru (21.-22. prosinca 2002. godine) odlueno o formiranju carinske unije s 1. sijenjem 2003. Ukinute su carine na meusobnu razmjenu i odreene zajednike (eksterne) carine prema ostalim zemljama Bilateralni sporazum izmeu Bahreina, Omana i SAD-a rui kredibilitet carinske unije i GCC-a

GCC zajedniko trite

Na kongresu u Dohi (prosinac 2007.) odlueno o formiranju zajednikog trita s 1.1. 2008. Prednosti: poveanje investicija i trgovine, slobodno kretanje robe i radne snage Za 2010. planirana monetarna unija zemalja lanica korak prema formiranju ekonomske i monetarne unije Kako bi shvatili zato je GCC postigao manje od predvienog prema UEA, trebamo krenuti od temeljnih pretpostavki o politikoj ekonomiji i nedavnoj prolosti est zemalja lanica. Prema Sicku (1997) i Kapiszewskom (2001) u razloge ekonomskih problema GCC zemalja spadaju: proraunske neizvjesnosti zbog nepredvidljivosti promjene cijene nafte na meunarodnom tritu, dominacija javnog sektora, nezaposlenost i podzaposlenost meu lokalnom populacijom i netransparentnost dravnih prorauna. est zemalja GCC-a raspolau sa 46% svjetskih rezervi nafte. to je vanije one imaju rezervi dovoljno za proizvodnju za otprilike jo 90 godina. Sa institucionalnog pogleda, etiri od est GCC drava su lanice OPEC-a (Organisation of Petroleum Exporting Countries), a pet od njih (ukljuujui Bahrain) su lanice OAPEC-a (Organisation of Arab Petroleum Exporting Countries). Lijek za navedene probleme se moe nai u mnogobrojnim publikacijama Svjetske banke i IMF-a: smanjiti dravne subvencije javnom i privatnom sektoru, rezanje vika radne snage u civilnim slubama, racionalizacija neproduktivne potronje i uvoenje veih stopa poreza na potronju stanovnitva kao i na osobne dohotke te dobiti kompanija.

GAFTA
GAFTA Zona slobodne trgovine za zemlje lanice Arapske lige Osnovana projektom 1997.g., a stupila na snagu 1.1. 2005. godine 18 zemalja lanica, 4 kandidata Sjedite: Kairo Slubeni jezik: arapski Zemlje lanice (18) (Alir, Bahrein, Egipat,Irak,Jordan, Kuvajt,Libanon, Libija,Maroko, Oman,predstavnitvo Palestine, Katar, S.Arabia,Sudan, Siria, Tunis, UAE, Jemen) Zemlje kandidati (4)(Komori,Jibuti,Mauritania,Somalia) CILJ: Projektom u Amannu 1997. formirana zona slobodne trgovine, sniene ili ukinute carine na meusobnu trgovinu izmeu zemalja Sve zemlje lanice harmonizirale standarde i specifikacije radi jednostavnosti vanjskotrgovinske razmjene Trend daljnjeg smanjenja carina (40% u zadnje 4 godine) s ciljem potpune eliminacije carina izmeu arapskih zemalja

Neuspjene bliskoistone regionalne integracije

Arab Cooperation Council - osnovan 1989. godine od strane Jemena, Iraka, Jordana i Egipta Nastao kao odgovor na izostanak navedenih zemalja iz GCC-a i s tenjom bolje ekonomske povezanosti Organizacija se raspala 1990. nakon irake invazije na Kuvajt te zaotrenih odnosa izmeu Iraka i Egipta

Arab Maghreb Union trgovinski sporazum arapskih zemalja u Sjevernoj Africi Osnovana 1989. godine, 5 zemalja lanica (Alir, Libija, Mauritabija, Maroko i Tunis)

 Sjedite: Rabat (Maroko) Slubeni jezik: arapski Cilj organizacije: suradnja s ostalim regionalnim institucijama,uvati suverenitet zemalja lanica i tititi njihove interese

 Plitke integracije ukljuuju samo smanjivanje ili eliminiranje barijera u trgovini robama. Duboke integracije ukljuuju dodatne elemente harmonizacije nacionalnih politika, te uvoenja ili poticanja interne faktorske mobilnosti.

APEC (Asia Pacific Economic Cooperation)

Inicijalnu ideju dao australski premijer Bob Hawke 1989.godine 21 zemlja lanica Prve zemlje lanice: Australija, Bruneji Darussalam, Kanada, Indonezija, Japan, Koreja, Malezija, Novi Zeland, Filipini, Singapur, Tajland i SAD Kina, Hong Kong i kineski Taipei pridruili su se 1991., Meksiko i Papua Nova Gvineja 1993., ile je postao lanom 1994., a 1998. su se prikljuili Peru, Rusija i Vijetnam. Od osnivanja 1989.g., ukupna trgovina APEC-a poraslaje za 395%, a ukupni se BDP utrostruio. Cilj APEC-a: smanjenje trgovinskih barijera i investicijskih ogranienja. APEC ostvaruje svoje ciljeve putem dijaloga izmeu zemalja lanica te se sve odluke donose konsenzusom.

Tri su osnovna podruja djelovanja: liberalizacija trgovine i investicija, facilitacija (pojednostavljenje) poslovanja, ekonomska i tehnika kooperacija

Liberalizacija trgovinskih i investicijskih tijekova: Cilj je postii potpunu liberalizaciju do 2010. g. za razvijene zemlje lanice te do 2020. g. za slabije razvijene zemlje. Ekonomska i tehnika suradnja: osnovni cilj je razvijanje kapaciteta i vjetina na individualnom i institucionalnom nivou u zemljama lanicama kako bi im se omoguilo sudjelovanje u regionalnim ekonomskim aktivnostima.

AFTA (ASEAN Free Trade Area)

AFTA je trgovinski sporazum Asocijacije jugoistonih azijskih zemalja (ASEAN) potpisan 28.2.1992. u Singapuru. Inicijalna ideja dana u Tajlandu.

 Prve zemlje lanice bile su: Bruneji, Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur i Tajland. Vijetnam se pridruio 1995., Laos i Mianmar 1997 i Kamboda 1999. AFTA se danas sastoji od 10 zemalja lanica ASEAN-a. Zemlje promatrai su: Papua Nova Gvineja i Istoni Timor Posljednji sastanak ASEAN-a promatrale su i Kina, Japan, S.Koreja, Indija, Australija i Novi Zeland. Primarni ciljevi AFTA-e su: poveanje konkurentnosti ASEAN-a kao proizvodne baze na svjetskom tritu putem eliminacije carina i necarinskih barijera; privui vie inozemnih izravnih ulaganja u ASEAN Osnovni mehanizam pomou kojeg se nastoje ostvariti postavljeni ciljevi jest Zajedniki efektivni plan o preferencijalnim tarifama - Common Effective Preferential Tariff (CEPT). U okviru ASEAN-a ne postoje zajednike stope carina koje se primjenjuju na uvozne robe iz ostatka svijeta. Meutim, zajednike carinske stope se koriste prilikom intra-trgovine - (CEPT). Ciljni datum za ostvarivanje totalne eliminacije uvoznih carina na sve proizvode je 2015. godina za est originalnih ASEAN lanica i 2018. godina za novije lanice. ASEAN + 3 Forum koji koordinira suradnju zemalja ASEAN-a i tri zemlje istone Azije: Kine, Japana i June Koreje. Odgovor na Azijsku financijsku krizu. Chiang Mai inicijativa - baza financijske stabilnosti. Chiang Mai je aranman o multilateralnoj zamjeni valuta izmeu lanica ASEAN-a i Kine, Japana te Koreje. Cilj aranmana je osiguravanje likvidnosti i djelotvornosti ostalih financijskih aranmana i institucija.

BIMST-EC (Bay of Bengal Initiative for Multi-Sectoral Technical and Economic Cooperation)
Osnovan u lipnju 1997. u Bangkoku Prve zemlje lanice: Banglade, Indija, ri Lanka i Tajland (BIST-EC)

Naknadno su se pridruili Mianmar, Nepal i Butan (BIMSTEC -Bay of Bengal Initiative for Multi-Sectoral Technical and Economic Cooperation) Ciljevi osnivanja BIMSTEC-a: promicanje ekonomskog i drutvenog napretka i olakavanje trgovinskih tijekova, promicanje i kombiniranje tzv. Look west politike Tajlanda i ASEANA s tzv. Look east politikom Indije i Singapura. Svrha osnivanja ovog regionalnog bloka bila je olakavanje trgovine i tehnoloke suradnjemeu zemljama lanicama na podruju investicija, turizma, transporta i telekomunikacija,tehnologije i energije. Zahvaljujui brojnim reformama, ekonomije zemalja BMSTEC-a rastuvrlo brzo u usporedbi s nekim drugim regionalnim blokovima i svijetom u cjelini (tablica 1).Kriterij lanstva je geografski poloaj zemlje i pristup Bengalskom zaljevu.Predsjedanje BIMSTEC-om odreuje se abecednim redom. Prva zemlja na elu udruenja bila je Banglade (1997.-1999.), zatim Indija (2000.), Mianmar (2001.-2002.), ri Lanka (2002.-2003.), Tajland (2003.-2005.), pa opet Bnaglade (2005.-2006.). Butan je traio da se njega preskoi u dunosti predsjedanja, pa je u periodu od 2006.-2009. na elu bila Indija.